Abrazija (eng.

abrasion) je proces koji obuhvaa mehaniko troenje, mrvljenje istruganje povrine stijena udaranjem i trenjem estica transportiranih gravitacijom,vjetrom, ledom, tekuom vodom i valovima. Aglomerat (eng. agglomerate) vulkanoklastina stijena, sastavljena preteito odkomada lave i vulkanskih bombi Ahat (eng. agate) > kalcedon Alabaster (eng. alabaster) > gips Albit (eng. albite) > feldspati Algonkij (eng. Algonkian) > geoloko doba Aluvijalne naslage, fluvijalne naslage (eng. alluvial deposits, fluvial deposits), nastale su nakupljanjem sedimenata doneenih rijenim tokom. To su preteitonevezani do poluvezani sedimenti vrlo razliite granulacije. U viim dijelovima tokazaostaje samo krupnozrnasti materijal. U aluvijalnim ravnicama taloe i najsitnije estice, razvrstvajui se po veliini i masi. Kod naglih rijenih poplava i na kraju bujinih tokova materijal je esto nesortiran. Na uu rijeka u more nastaju sedimentiprijelaznog okolia: naslage estuarija i delte. Aluvijalne naslage u veoj su mjerirairene u panonskom dijelu Republike Hrvatske. Znaajan su izvor gradevinskih materijala: ljunka, pijeska i opekarske gline. Amfiboli (eng. amphiboles) su skupina tamnih feromagnezijskih minerala kojipripadaju inosilikatima. Sastojci su eruptivnih (diorit, andezit) i metamorfnih(amfibolit) stijena. Najraireniji amfibol je hornbledna ili crna rogovaa. Vlaknastivarijeteti tremolita i aktinolita su pozati kao amfibolski azbest. Amfibolit (eng. amphibolite) srednjezrnasta do krupnozrnasta metamorfna stijenanastala tijekom regionalne metamorfoze pri visokom tlaku i temperaturi Andezit (eng. andesite) > neutralne efuzivne eruptivne stijene Anortit (eng. anortite) > Ca-plagioklasi, spadaju u skupinu feldspata Antiklinala (eng. anticline) > bora Aragonit (eng. aragonite) > CaCO3, rompska polimorfna modifikacija Ca- karbonata Areniti (eng. arenaceous rocks) > klastine stijene Argiliti (eng. argillaceous rocks) > sitnoklastine stijene, sinonim za glinoviti ejl Arhaik (eng. Archaic) > geoloko doba Arkoza (eng. arkose) > klastine stijene

Arteki vodonosnik (eng. artesian aquifer) je pod nepropusnom krovinom, a vode u njemu mogu biti mineralizirane. Prihranjivanje vodonosnika vri se na udaljenimizdancima u odnosu na podruje koritenja. Voda je pod tlakom pa se buenjem razinavode die iznad nepropusne krovine tako da ostaje ispod povrine terena (subartekavoda) ili se izljeva na povrinu (arteka voda). Astenosfera (eng. astenosphere) > zemljina kora Atmosfera (eng. atmosphere) > Zemlja Barisfera (eng. barysphere) > Zemlja Bazalt (eng. basalt) > bazina efuzivna eruptivna stijena Bazine stijene (eng.basic rocks) > eruptivne stijene Bioerozija (eng. bioerosion) > marinska erozija Biomikrit (eng. biomicrite) > vapnenac Biosparit(eng. biosparite) > vapnenac Boksit(eng. bauxite) > crvenica Bora (eng. fold) je strukturna forma nastala savijanjem primarno planarnihstrukturnih elemenata (slojeva, ploastih eruptivnih tijela isl.) uslijed sila kompresijeizazvanih tektonskim pokretima u litosferi. Najei oblik boranja nastaje uslijedtektonskog suenja prostora kod ega boranje moe prijei u rasjedanje. Nastanak bora takoe moe biti prouzroen gravitacijskim sputanjem, kompalcijomsedimenata i zbog dijapirskoh prodora. Prilikom boranja ne dolazi, za razliku odrasjedanja, do prekida kontinuiteta stijenske mase. Potpuna bora sastoji se od izboenog (konveksnog) dijela koji se zove antiklinala, i udubljenog (konkavnog) dijela koji se zove sinklinala. Tjeme antikliklinale je najizboeniji, a jezgra sredinjidio. U jezgri antiklinale nalaze se najstarije, a jezgri sinkinale najmlae naslage.Antiklinala i sinklinala mogu se podijeliti na dva krila uzdunom osnom plohom. Kodpravilnih bora krila su simetrina. S obzirom na poloaj osne plohe razlikuju seuspravne, kose, prebaene, polegle i utonule bore. Izoklinalne bore imaju krilaparalelna s osnom plohom, a lepezaste krila savijena u obliku lepeze. Koljeniasti oblik bore naziva se fleksura. Os bore je zamiljena ploha koja dijeli boru na dvasimetrina dijela kod cilindrinih bora, za razliku od necilindrinih koji nemaju os.Sustavi bora mogu sainjavati antiklinorij (preteito konveksni) ili sinklinorij(preteito konkavni oblik). Brea, krnik (eng. breccia) je naziv za vie ili manje vrsto vezanu sedimentnustijenu klastinog podrijetla. Sastoji se od uglastog do poluuglastog stijenskog krja veeg od 2 (3) mm i cementa ili matriksa. Veliina fragmenata najee jako varira.Uglatost je posljedica kratkog transporta. Prijelazni tip izmeu bree i konglomeratanaziva se breo-konglomerat. Prema nainu postanka razlikujemo vulkanske, tektonske i sedimentne bree. Piroklastine ili vulkanske bree sastoje se ododlomaka koji potjeu od vulkanskih erupcija. Kataklastine ili tektonske bree nastaju u procesu lomljenja ili drobljenja stijena. Kod tog procesa

tektonski pokretibili su najvaniji initelj. Sedimetne ili intraformacijske bree nastaju tijekomsedimentacije. Kao prirodni (arhitektonsko-graevni) kamen poznate su mramorne, vapnenake i dolomitine bree. Njihova dekorativna i tehnika svojstva ovise o sastavu estica i karakteru veziva. Crvenica, terra rossa (eng. terra rossa), naziv za crvena rezidualna tla, posebicerairena u krkim krajevima oko Mediterana. Smatra se da je crvenica tip reliktnog tlanastala u toplijim klimatskim uvjetima od dananjih. U geolokom smislu crvenica jenaziv za crvenkasta, smeecrvena i ukastocrvena glinovito-prainasta tla kojapokrivaju vapnence i dolomite. Karakteristina crvenkasta obojenost potjee od amorfnih eljeznih hidroksida. O postanku crvenice postoje tri tumaenja: 1) nastalaje u procesu okravanja iz netopivog ostatka karbonatnih stijena; 2) nastala je izmaterijala naneenih na karbonatne stijene; 3) poligenetske je prirode. Dacit (eng. dacite) > kisela efuzivna eruptivna stijena Delta(eng. delta) je prostrano podruje na uima rijeka u more ili u vea jezera, gdjese zbog smanjene brzine i energije rijenih tokova taloi preteni dio sedimenata kojesu tokovi donosili. Taloenjem nastaje veliko sedimentno tijelo lepezastog oblika utlocrtu slino grkom slovu delta od ega potie naziv. Kod taloenja dolazi dogranulometrijskog razdvajanja sedemenata: krupnozrnasti se taloe blizu rijenog ua, a oni sitnozrnastiji dalje u bazenu. Na taloenje mogu utjecati plimne struje,valovi i morske struje pa nastaju vrlo razliite i kompleksne sedimentne tvorevine. Devon (eng. Devonian) >geoloko doba Deluvijalne naslage (eng. talus deposits), deluvij ili deluvijalno-koluvijalne padinsketvorevine, nastale su fiziko-kemijskom razgradnjom stijena, njihovom erozijom i obino kratkim gravitacijskim transportom materijala. Sadre nesortirane do slabosortirane odlomke vrlo razliitih dimenzija. U padinske tvorevine ubrajaju se aktivni ivezani sipari te neke vrste brea. Deluvijalne nalage podlone su puzanju i klizanju.Skupni naziv za padinske procese: uruavanje, osipavanje, spiranje, jaruanje, puzanjei klizanje je derazija. Denudacija (eng. denudation) je povezano djelovanje insolacije, atmosferskih voda,povrinskih tokova, leda, i organizama. Denudacija je takoer zbirni naziv za svedestrukcijske procese koji sudjeluju u oblikovanju reljefa (erozija, derazija, abrazija isl.). Denudacija je posljedica skupnog djelovanja egzogenetskih sila. Rezultatdenudacije je ogoljavanje, zaravnjavanje i globalno sniavanje kopnenih masa na Zemlji Dijabaz (eng. diabase) > bazina ilna eruptivna stijena Dijageneza (eng. diagenesis) obuhvaa sve mehanike i kemijske promjene koje se dogaaju u sedimetima on njihova taloenja pa do poetka metamorfnih procesa.Najvaniji dijagenetski procesi jesu procesi litifikacije kojima od rahlih, nevezanih, vodom saturiranih talog, nastaju vrste stijene. U osnovi se razlikuje mehanika ikemijska dijageneza. Mehanika dijageneza obuhvaa procese kompakacije tijekomkojih se smanjuje poroznost i volumen taloga te istiskuje porna

voda, zbog tlakanadslojeva koji raste s poveanjem dobine zaljeganja. Kemijska dijageneza obuhvaa sloene procese otapanja pojedinih mineralnih sastojaka, reakcije izmeu minerala iporne vode, izluivanje mineralnih supstancija iz porne vode, transformacijenestabilnih u stabilne mineralne faze zbog povienja temperature i tlaka. Tijekomkemijske dijageneze nastaje cijeli niz novih autigenih minerala. Meu najvanijekemijske dijagenetske procese mogu se ubrojiti: tlano otapanje mineralnih zrna,otapanje lako topivih mineralnih komponenti, cementaciju, autigenezu,rekristalizaciju i metasomatozu. Dijamant (eng. diamond) je minaral, elementarni ugljik C, nastao u uvjetimaenormnog svestarnog tlaka i visoke temperature u ultrabazinim eruptivnim breama. To je najtvri prirodni mineral (tvrdoe po Mohsovoj skali 10). Budui je kemijskiotporan nalazi se i u aluvijalnim naslagama. U tehnici se rabi kao prirodni abraziv zarezne, buae i brusne alatke. Sintetiki je dijamant po svojstvima slian prirodnom. Dijatomit (eng. diatomite) > silicijske sedimetne stijene Dina (eng. dune) > eolske naslage Diorit (eng. diorite) > neutralna intruzivna eruptivna stijena Diskontinuitet (eng. discontinuity) je opi naziv za bilo koji mehaniki diskontinuitet u stijenskoj masi koji ima nisku vlanu vrstou, ili je uope nema. Termindiskontinuitet koristi se za veinu tipova pukotina, oslabljenih slojnih ploha, plohakriljavosti, zona smicanja i rasjeda. Diskontinuiteti mogu u cijelosti presjecatistijensku masu, formirajui blokove (monolite) ili pak samo djelomino formirajui materijalne mostove. Tesktura i graa, ukljuujui i sve diskontinuitete tvore sklopstijenske mase Prema preporukama ISRM-a za kvantitativni opis diskontinuiteta ustijenskoj masi, definira se slijedee: orjentacija, razmak, postojanost, hrapavost, vrstoa zidova, zijev, ispuna, procjeivanje vode, broj setova i veliina blokova. Dolomit (eng. dolomite) je naziv za mineral i ujedno za sedimentnu karbonatnustijenu. Mineral dolomit je dvosol magnezijsko-kalcijskog karbonata(CaCO3xMgCO3). Kristalizira u trigonskom sustavu. Slian je kalcitu, ali manjetopiv. Izraene je kalavosti i tvrdoe 3.5-4 po Mohsu. Kristali su bijele do sivkasteboje. Dolomit je vaan mineral u sastavu karbonatnih stijena. Stijena dolomit jemineralni agregat minerala dolomita, a esto sadri i kalcit. Dolomit kao izvornikemogeni sediment vrlo je rijedak. Preteito nastaje procesom dolomitizacije,odnosno metasomatozom vapnenaca. Ioni magnezija iz morske ili podzemne vodezamjenjuju kalcij u kristalnoj reetki kalcita. Zamjena moe biti potpuna ili djelomina. Zato postoje prijelazni oblici od vapnenca, dolomitinog vapnenca, kalcitinog dolomita do dolomita. Ovi varijeteti dolomita su rairene stijene uRepublici Hrvatskoj i vaan su izvor graevno-tehnikog kamena, a rjee se koriste ikao prirodni (arhitektonsko-graevni) kamen. Dunit (eng. dunite) > ultrabazina intruzivna eruptivna stijena Efuzivne stijene (eng. extrusive rocks) > eruptivne stijene

Egzodinamiki procesi (eng. exogenetic processes) > egzogenetski procesi Egzogenetski procesi (eng. exogenetic processes), skupni naziv za sve procese napovrini Zemlje ili neposredno ispod, koji su prouzroeni vanjskim silama (insolacija,vjetar, snijeg, led, tekua voda, jezera i more), a ije su posljedice razaranje stijena ipromjena reljefa. Djelovanje unutranjih sila izaziva tektonske pokrete u zemljinojkori, to uvjetuje promjenu prostornih odnosa stjenskih masa i reljefa. Vanjske silenastoje zaravniti tako poremeeni reljef. Zato posebno napadaju izdignute dijeloveterena. One fiziki i kemijski razaranju stijene, prenose razoreni i otopljeni materijalte ga akumuliraju u niim i zaravnjenim dijelovima. Egzogenetski procesi ovise oklimatskim prilikama: u nivalnom podruju naglaen je utjecaj snijega i leda, u humidnom vode i organizama, a u aridnom insolacije i vjetra. Suvremenimegzogenetskim procesima i njihovim posljedicama bavi se inenjerska geologija. Eluvijalne naslage, rezidualno tlo (eng. eluvial deposits, residual soil), eluvij,eluvijalne tvorevine ili rezidalno tlo, nastale su fizikom, kemijskom i biolokomrazgradnjom stijena u podlozi, bez transporta materijala. Prilikom procesa razgradnjebitno se smanjuju fiziko-mehanike znaajke matinih stijena, odnosno na osnovnojstijeni nastaje kora troenja. Eluvijalne naslage zato su nevezane do poluvezaneodnosno imaju znaajke tla. Izrazito su podlone eroziji. Endogenetski procesi (engl. endogenetic processes) skupni naziv za sve procese uunutranjosti Zemlje, a prouzroeni su unutranjim silama uz visok tlak i temperaturu.Posljedica endogenetskih pokreta je magmatska aktivnost (plutonizam i vulkanizam),kao i pokreti zemljine kore (epirogeneza i orogeneza). Djelovanje unutranjih silauzrokuje promjenu prostornih odnosa stjenskih masa, potrese i mijenjanje reljefa, a toizaziva pojaano djelovanje egzogenetskih sila. Vulkanizam i potresi najee se javljaju na dodirima velikih tektonskih ploa koje sainjavaju zemljinu koru. Eocen (eng. Eocene) > geoloko doba Epirogeneza (eng. epirogenesis) > zemljina kora Erozija (eng. erosion) je egzodinamiki proces koji oznauje mehaniko razaranje i kemijsko otapanje razorenog materijala s povrine ili u pliem podzemlju. Erozija sedijeli na: glacijalnu ili eroziju ledom i snijegom, eolsku ili eroziju vjetrom, rijenu ili fluvijalnu te marinsku eroziju. Regionalna ili pluvijalna erozija zahvaa itavo kopno. Rijena erozija uvjetovana je brzinom i koliinom vode, vrstom i koliinom transportiranog materijala, kao i otpornou stijena u koritu. U gornjem toku,prevladava vertikalna komponenta, a u aluvijalnim ravnicama horizontalnakomponenta erozije. Eruptivne stijene, magmatske stijene (eng. igneous rocks) primarne stijene nastalekristalizacijom ili ovrivanjem silikatne taljevine, magme ili lave, u litosferi ili napovrini Zemlje. Eruptivne stijene su redovito silikatnog sastava. Prema mjestupostanka dijele se na intruzivne ili plutonske stijene koje nastaju kristalizacijom magme u dubini i efuzivne ili vulkanske stijene koje nastaju ohlaivanjem napovrini. Hipabisalne ili ine stijene su prijelazni oblik. Prema koliini SiO2 komponente

eruptivne stijene dijele se na kisele (>65 % SiO2), neutralne (55-65 %),bazine (4555%) i ultrabazine (<45 %). Iz iste nebazine magme moe nastati gabro(intruzivna), dijabaz (hipabisalna) i bazalt (efuzivna stijena). Intruzivne stijene imajuiroku primjenu kao prirodni (arhitektonsko-graevni) kamen. Estavela (eng. estavel) > krko polje Estuarij (eng. estuary), potopljeno rijeno ue gdje se zbog smanjene energije i brzine rijenog toka taloi preteiti dio doneenih sedimenata. Kod taloenja dolazido granulometrijskog razdvajanja sedimenata: krupnozrnasti sedimenti taloe se blizu rijenog ua, a oni sitnozrnastiji dalje u bazenu. Na taloenje mogu utjecati plimnestruje i valovi pa nastaju vrlo razliite sedimentne tvorevine. Prema dinamici voderazlikuju se estuariji pod dominantnim utjecajem plime ili oni pod utjecajem rijenog toka. Potpunim zatrpavanjem estuarija nastaju se uvjeti za deltu. Poseban oblik estuarija je rijas, nastao potapanjem rijenih ua strmih obala. Primjer krkihestuarija (rijasa) u Hrvatskoj su ua rijeke Rae i Zrmanje. Evaporiti (eng. evaporites, evaporates) > Evaporitne stijene (eng. evaporite rocks) su sedimentne stijene nastali kemijskim izluivanjima iz prirodno visoko koncentriranih otopina-salina zbog isparavanja ilievaporizacije vode. Nastaju u aridnoj klimi, u rubnim dijelovima slanih jezera, upriobalnim salinama (sabkhama) ili u zatvorenim lagunima budui da je isparavanje viestruko bre od dotoka vode. Najvaniji minerali u evaporitnim stijenama su gips,anhidrit, halit i druge soli. Fanglomerat (eng. fanglomerate) > brea Feldspati, glinenci (eng. feldspars), alumosilikati kalija, natrija i kalcija kojipripadaju strukturnom tipu tektosilikata. Kalijski i natrijski alumosilikati nazivaju sealkalni feldpati, a natrijsko-kalcijski su plagioklasi. Feldspati izgrauju oko 60 %eruptivnih, 30 % metamorfnih i 10 % sedimentnih stijena. Najvaniji lan grupealkalnih fedspata je ortoklas K(AlSi3O8). Plagioklasi tvore izomorfni niz od albitaNa(AlSi3O8) do anortita Ca(Al2Si2O8). Feldspatoidi, zamjenci feldspata (eng. feldspathoides) su skupina tektosilikata, sastojaka bazinih eruptivnih stijena. Iz magme kristaliziraju kada nije bilo dovoljnosilicija za kristalizaciju feldspata pa ih zamjenjuju. U ovu skupinu minerala spadajuleucit K(Al2Si2O6) i nefelin Na(AlSiO4). U eruptivnim stijenama ti minerali ne mogukristalizirati zajedno s kvarcom. Filit (eng. phyllite) > sitnozrnasta, kriljava stijena nastala iz pelitnih sedimenata (ejlovi i muljnjaci) pri visokom stupnju metamorfoze Fleksura (eng. flexure) > bora Fli (eng. flysch), opisni termin za kompleks klastinih sedimentnih stijena nastalihturbiditnim tokovima odnosno podmorskim klizanjima sedimenata. Ti sedimenti supredhodno nastali kao posljedica brze erozije okolnog uzdignutog gorja. Za flinikompleks karakteristina je sukcesivna izmjena sitnozrnastih sedimenata kao to suejlovi, siltiti i lapori s pjeenjacima. Fli moe sadravati bree,

konglomerate ivapnence. Naziv fliolike naslage rabi se za slian kompleks sedimentnih stijena.Fline naslage paleogenske starosti rasprostranjene su u jadranskom pojasu Hrvatske.Na tim terenima izraena je razgradnja i erozija, kao i pojave nestabilnosti napadinama pa suesta klizita. Fluvijalne naslage (eng. fluvial deposits) > aluvijane naslage Fluviglacijalne naslage (eng. fluvioglacial deposits) > glacijalne naslage Fluviokarts (eng. fluviokarst) > kr Folijacija (eng. foliation) je strukturno obiljeje stijena koje ukljuuje ravnomjeran, pravilan, i paralelan raspred planarnih strukturnih elemenata koji gotovo u potpunostiproimaju volumen stijene. Primarni tip folijacije u sedimentim stijenama jeslojevitost. Najei sekundarni tipovi folijacija su kliva i kriljavost. Fosil, okamina (eng. fossil), ostatak ili trag organizama, najee mineralizirani iliokamanjeni (karbonatni ili opalni) ostatak organizma (kosturi, ljuture, kuice) koji semoe nai u sedimentinim stijenama. Mnogo su rjei ostaci organskih tvari uginulih organizama. Analizom fosilnih ostataka mogue je odrediti znaajke okolia u kojimasu sedimenti nastali. Na temelju naela superpozicije moe se pomou fosila preciznoodrediti relativna starost naslaga i izvriti rekonstrukcija geoloke povijesti nekogpodruja. Za stratigrafsku geologiju znaajni su provodni fosili, odnosno ona vrstaorganizama koja je bila vrlo rairena u relativno kratkom geolokom razdoblju. Fosilima i razvojem ivota na Zemlji bavi se paleontologija: grana geologije bliskopovezana s biologijom. Freatski vodonosnik (eng. phreatic aquifer) sadri slobodnu podzemnu vodu ije je vodno lice u ravnotei s atmosferskim tlakom. Prihranjivanje se vri uglavnom padalinama. Gabro (eng. gabbro) > bazina intruzivna eruptivna stijena Geodinamika (eng. geodynamics) je znanstvena disciplina koja prouava procese uzemljinoj unutranjosti kao i na povrini kao inioca trajnih evolucijskih promjena odpostanka Zemlje kao samostalnog svemirskog tijela. To je grana ope geologije. Na Zemlji povezano djeluju razliite vanjske i unutranje sile posljedica je promjenastanja u litosferi i u reljefu. Svako djelovanje unutranjih sila uzrokuje promjenustanja u unutranjosti i na povrini Zemlje, to izaziva lanane reakcije vanjskih sila.Geodinamika se dijeli na unutranju dinamiku Zemlje ili endodinamiku i vanjskudinamiku Zemlje ili egzodinamiku. Geoelektrika mjerenja (eng. electrical surveys) je skupina metoda u geofizikim istraivanjima kod kojih se koriste mjerenje prolaza elektrinih struja ili prirodnog elektrikog polja. U geotehnikim istraivanjima koriste se slijedee geoelektrike metode: metoda elektrinog otpora, elektromagnetska metoda i metoda spontanog potencijala. Dvije su osnovne metode mjerenja elektrinog otpora: sondiranje iprofiliranje, a obje koriste injenicu da pojedine vrste stijena imaju razliit specifini otpor prilikom prolaska elektrinih struja. Elektromagnetska metoda temelji se napojavi indukcije prilikom prolaska elektrinih struja u vodljivim vrstama stijena.

Metoda spontanog potencijala temelji se na mjerenju potencijala koje izaziva tok podzemne vode, elektrokemijski procesi u rudnim leitima isl. Geofizika istraivanja (eng. geophisycal explorations) primjenjuju se za indirektnoistraivanje geoloke grae i fiziko-mehanikih znaajki tla i stijena. Od raznovrsnih geofizikih metoda, u geotehnikim istraivanjima najee se koriste seizmike metode (rabe umjetno izazvane seizmike valove) i geoelektrike metode (mjereprolaz elektrinih struja ili prirodno elektriko polje), U novije vrijeme koristi se igeoradarska metoda za mjerenje u plitkom dijelu podzemlja. U buotinama se raberazliite vrste karotanih mjerenja. Ovisno o potrebi, mjeri se brzina elastinih valova (down-hole i cross-hole metoda), specifini elektrini otpor ili spontani potencijal,apsorpcija gama ili neutronskih zraka, pripadna radioaktivost i sl. Geoid (eng. geoid) > zemlja Geologija (eng. geology) je znanost o grai, dinamici i razvitku Zemlje. Ima tritematske skupine: opa ili fizika geologija, stratigrafska ili historijska geologija iregionalna geologija s geotektonikom. Opa geologija bavi se strukturom idinamikom Zemlje kao cjeline. Grane ope geologije su tektonika, hidrogeologija iinenjerska geologija. Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stupnjeva razvitkaZemlje, od njezina postanka kao samostalnog svemirskog tijela do danas. Regionalna geologija raslanjuje Zemlju na pojedine zaokruene regije: kontinente, oceane,gorske sustave, rudne pojasove, kopnene vodene bazene i druge cjeline. Sve geolokediscipline viestruko se meusobno dopunjuju i dijelom prekrivaju. Povezane su sprirodnim znanostima izvan geolokog okvira: fizikom, kemijom i biologijom. Geoloka doba (eng. geologic time) vremenski intervali zemljine geoloke povijesti.Za rekonstrukciju dogaaja u litosferi vano je poznavanje relativne ili apsolutnestarosti stijena. Za odreivanje relativne starosti koristi se metoda superpozicije,odnosno injenice da su mlai slojevi taloeni iznad starijih, kao i paleontolokametoda pomou provodnih fosilnih ostataka izumrlih organizama. Za odreivanje apsolutne starosti stijena primjenjuje se metode temeljene na radioaktivnom raspaduelemenata. Kronostratigrafska jedinica dio je geokronolokog sustava u kojem susadrana sva razdoblja geoloke prolosti Zemlje. Kronoloka klasifikacija ustratigrafskoj geologiji definirana je vremenskim rasponom nastanka odreenih naslaga u litosferi. Kronostratigrafske jedinice (od manjih prema veim) su: doba,epoha, period, era i eon. Geoloka karta (eng. geologic map), na topografskoj podlozi grafiki prikaz graeterena, starosti stijena, njihova sastava i meusobnih odnosa, kao i ostalih vanihgeolokih pojava. Geoloka karta rezultat je geolokih istraivanja. Na njoj su ucrtanegeoloke granice, poloaji slojeva, strukturne oznake i odgovarajui simboli, nalazitafosila, mineralnih sirovina i sl. Ako je karta bojana onda se propisanom bojom oznaavaju utvrene jedinice, a ako je izraena crno-bijelom tehnikom, koriste se odgovarajua sjenanja. Geoloka karta mora sadravati legendu kartiranih jedinica ioznaka koje su ucrtane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno postarosti. Na geolokim kartama nalaze se slovno-brojane oznake za pojedinageoloka razdoblja u kombinaciji s bojama, te oznake strukturnih elemenata. Uzgeoloku kartu izrauju se geoloki stup i geoloki profili. U pripadajuem tumau

geoloke karte nalazi se opis grae i svih zabiljeenih geolokih elemenata kao ipovijest nastanka terena. Geoloke karte dijele se prema mjerilu i sadraju. Premamjerilu sve geoloke karte dijele se na pregledne geoloke karte (1:100000 i manje),osnovne geoloke karte (1:100000 do 1:10000) i detalje geoloke karte i geolokiplanovi (1:10000 i vee). Prema sadraju geoloke karte se dijele: na ope ili standardne te specijalne ili namjenske geoloke karte. Ope geoloke karte sadrepodatke o sastavu, starosti i strukturnoj grai terena. Opa geoloka karta RepublikeHrvatske je osnovna geoloka karta mjerila 1:100000 koja je podjeljena na listove, a sadri uz kartu geoloki stup i profile kao i pripadajui tuma. U tijeku je izrada nove karte mjerila 1:50000. Specijalne geoloke karte prikazuju teren sa stanovita jedneod geolokih disciplina. To su: geomorfoloke karte, inenjerskogeoloke karte,hidrogeoloke karte, karte geolokih osnova zatite okolia, karte mineralnih sirovina,tektonske karte, seizmotektonske karte i sl. Specijalne karte ponekad trebaju biti vrlodetaljne pa se izrauju i do mjerila 1:100. U izradi geolokih karata danas se esto koriste metode daljinskih istraivanja (terestika, aero i satelitska snimanja). Geoloki kontakti (eng. geological contacts) su plohe dodira izmeu razliitih tipova stijena. Stijene mogu doi u kontakt taloenjem, intruzijama, rasjedanjima ismicanjima. Osnovni tipovi kontakata su: normali taloni kontakti, diskordantnitaloni kontakti, intruzivni kontakti, rasjedi i zone plastinog smicanja. Georadarsko mjerenje (eng. ground penetrating radar surveys), metoda geofizikih istraivanja koja koristi izvor elektomagnetskih valova u radarskom spektru, odnosnokratkotrajne elektromagnetske impulse i registrira dio energije koja se reflektira nagranicama materijala razliitih svojstava. Slui za otkrivanje geoloke grae u plitkom dijelu podzemlja. Gips, sadra (eng. gypsum, plaster stone) je mineral, kalcijev sulfat s vodom (CaSO4x2H2O). Naziv gips koristi se za mineral i kemogenu (evaporitnu) sedimentnu stijenu(sadrenac). Stijena gips nastala je isparavanjem voda u jezerima i zatvorenimmorskim bazenima. Kristalasti finozrnasti bijeli gips naziva se alabaster, a mnogo seupotrebljavao u kiparstvu. Peenjem gipsa na 120 C gubi se 1.5 molekule vode ime se dobije graevinski gips. Taj gips ima svojstvo da vodu primi u sebe i skrutne se,kristalizira. Gips se dodaje portland cementu kao usporiva. Mineral gips nastaje ukamenu karbonatnog sastava i u vapnenakoj buci djelovanjem sumporne kiseline izkiselih kia. Tako nastali gips pospjeuje povrinsko kemijsko troenje i raspadanjekamena i buke. Glacijalne naslage (eng. glacial deposits) su naslage nastale djelovanjem snIjega ileda u polarnim ili visokoplaninskim predjelima. Gomilanjem snijega nastaje ledenjak koji se pomie niz padinu i erodira svoju podlogu i bokove. Kod toga prenosi veliku koliinu erodiranog materijala. Otapanjem ledenjaka preostaje velika koliina nesortiranog morenskog materijala . Ovisno o mjestu taloenja mogu se razlikovati podinske, rubne, sredinje, eone i zavrne morene. Ukoliko se glacijalne naslage erodiraju i dalje prenose vodenim tokovima mogu nastati fluvioglacijalne naslage. Glaciofluvijalne naslage (eng. glaciofluvial deposits) > glacijalne naslage

Glinjak (eng. claystone) > sitnozrnasta, vezana klastina sedimentna stijena Gnajs (eng. gneiss) > srednjezrnaste do krupnozrnaste kriljave metamorfne stijenenastale regionalnom metamorfozom Gorski udar (sinonim) > potres Granit (eng. granite), iroko rasprostranjena kisela intruzivna magmatska stijenaizrazite zrnaste strukture. To je polimineralna stijena pa se sastoji od kvarca (20-40%), feldspata (50-80 %) i tinjaca (3-10 %). Boja granita promjenljiva je u razliitim nijansama bjeliaste i sive do crvenkaste. U smislu koritenja kao prirodni (arhitektonsko-graevni) kamen, pod nazivom granit razumjevaju se sve izrazitotvrde silikatne stijene koje se mogu polirati do visokog sjaja. Njihovo je zajedniko svojstvo trajnost i nepromjenjivost izgleda, pa se svestrano koriste za oblaganjevertikalnih i polaganje na horizontalne povrine eksterijera i interijera. Granodiorit (eng. granodiorite) > kisela intruzivna eruptivna stijena Grauvaka (eng. greywackes) > pjeenjak Grohota (sinonim) > krapa Halidi (eng. halides) > mineral Hidrogeologija (eng. hydrogeology), specijalistika znanstvena disciplina opodzemnim vodama, njihovu postanku, kakvoi odnosno kemijskom imikrobiolokom sastavu, rasprostiranju i kretanju, koliini, kao i djelovanju ulitosferi. Hidrogeologija se takoe bavi koritenjem i zatitom podzemnih voda. Kaograna geologije hidrogeologija je povezana je s petrologijom, pedologijom, inenjerskom geologijom, hidrologijom, hidraulikom, klimatologijom, eksploatacijommineralnih sirovina, izvedbom povrinskih i podzemnih akumulacija, irigacijom i melioracijom. Hidroksidi (eng. hydroxides) > mineral Hidrosfera (eng. hydrosphere) > Zemlja Hipabisalne stijene (eng. hypabyssal rocks) > eruptivne stijene Hipocentar (eng. sesmic focus) > potres Holocen (eng. Holocene) > geoloko doba Holokarst (eng. holokarst) > kr Horst (eng. horst) > timor Intruzivne stijene (eng. intrusive rocks) > eruptivne stijene Inenjerska geologija (eng. engineering geology), specijalistika znanstvenadisciplina i grana geologije koja prouava geoloku grau, geoloke

procese, kao imineraloko-petrografske i fiziko-mehanike znaajke stijena i terena za potrebe graenja. Njezinim se rezultatima odreuju uvjeti gradnje, predviaju promjene uterenu koje mogu biti izazvane suvremenim egzogenetskim i endogenetskimprocesima i pojavama kao i njihov utjecaj na graevinu. Inenjerska geologija jeujedno srodna mehanici tla i mehanici stijena, pa se zato smatra i geotehnikom disciplinom. Inenjerskogeoloka istraivanja (eng. engineering geological investigations) provode se za potrebe odreivanja uvjeta graenja. Njihovim pravodobnimizvravanjem mogu se otkloniti ili bitno umanjiti negativni utjecaji suvremenih egzogenetskih i endogenetskih procesa i pojava. Inenjerskogeoloko kartiranje, kaojedna od faza geotehnikog istraivanja, predhodi geofizikim istraivanjima iistranom buenju. Kartiranjem se dobivaju podaci o litolokoj grai, morfolokim ihidrogeolokim pojavama, fiziko-mehanikim i strukturno-tektonskim znaajkama stijena kao i o suvremenim egzogenetskim pojavama. Podaci inenjerskogeolokogistraivanja prikazuju se na inenjerskogeolokim kartama razliitih mjerila. Izoseista (eng. isoseismal line) > potres Izostazija (eng. isostasy) > tektonski pokreti Jama (eng.sink-hole) > kr Jura (eng. Jurassic) > geoloko doba Juvenilna voda (eng. juvenile water)> podzemne vode Kalcedon je vrsta kriptokristalastog vlaknastog kvarca . Pojedine vrste poznate sukao poludrago kamenje: ukastocrveni, crveni kalcedoni poznati su kao karneoli ,kalcedoni sastavljeni od izmjena tankih lamina ili slojeva razliitih boja zovu se ahati ,a ahat s izmjenama crnih i bijelih lamina poznat je kao oniks. Kalcirudit (eng. calci-rudite) > vapenac Kalcit (eng. calcite) je kristalizirani kalcijev karbonat (CaCO3). Kristalizira uheksagonskom sustavu, u formama romboedra i skalenoedra. Polimorfna modifikacijakalcijskog karbonata je aragonit. Kalcit je staklastog sjaja, izraene kalavosti i male tvrdoe (3 po Mohsu). Obino je bezbojan i proziran, ali moe biti obojen. Kalcit je est i rairen mineral u stijenama. Bitan je sastojak karbonatnih stijena, vapnenaca imramora. U vodi, kao to je atmosferska, koja sadri ugljine kiseline, kalcit sepretvara u lakotoplivi kalcijski bikarbonat, koji se iz vode ponovo izluuje kao kalcit.Na taj nain nastaju u spiljama sige, a uz slapove krkih rijeka sedra.

Kalkarenit (eng. calcarenite) > vapnenac Kalklutit (eng. calci-lutite) > vapnenac

Kambrij (eng. Cambrian) > geoloko doba Kamen (eng. stone) je prirodno, runo, strojno ili eksplozivom odvaljeni komadstijene. Odlikuje se sklopom (tekstura, struktura) i sastavom. To je i opi naziv zaprirodno gradivo koje se nakon prerade bez promjene sklopa i sastava upotrebljava u graevinarstvu. Kamen se u graevinarstvu upotrebljava kao: lomljenac za grube radove kao to je zidanje obaloutvrda i potpornih zidova; lomljenac s obraenim licem za zidanje podnoja zgrada i zidova; drobljenac ili usitnjeni kamen koji seseparira u frakcije i slui kao agregat za mortove, betone asfalte i sl. Kamenolom jepovrinski kop u kojem se eksploatira kamen. Karbon (eng. Carboniferous) > geoloko doba Karbonati (eng. carbonates) > mineral Karbonatne stijene (eng. carbonate rocks), sedimentne i metamorfne stijenesastavljene preteito od minerala karbonatne grupe: kalcita i dolomita. Karbonatnesedimentne stijene mogu nastati na vie naina. Razlikuju se stijene iji su sastojci klastinog, kemogenog i biogenog (organogenog) podrijetla. U karbonatnesedimentne stijene ubrajaju se vapnenci, dolomitini vapnenci i dolomiti meu kojima postoje postupni prijelazi. Neiste karbonatne stijene sadre i silikatne minerale veliine pijeska, praha i gline, kao i druge minerale. Metamorfna karbonatna stijena je mramor. Sedimentne karbonatne stijene su vrlo rairene u Hrvatskoj. Najvaniji suizvor graevno-tehnikog kamena, a esto se koriste i kao prirodni (arhitektonsko-graevni) kamen. Kataklastine bree (eng. cataclastis breccias > metamorfne stijene Kenozoik (eng. Cainozoik) > geoloko doba Kisele stijene (eng. acid rocks) > eruptivne stijene Klastine stijene (eng. clastic rocks) pripadaju skupini sedimentnih stijena. Nastalesu vezivanjem ili cementacijom estica nastalih fizikom razgradnjom eruptivnih,metamorfnih i starijih sedimentnih stijena. S obzirom na veliinu sastojaka klastine stijene se dijele na krupno, srednje i sitnoklastine. Krupnoklastine stijene (ruditi ili psefiti), imaju prevladavajuu veliinu zna veu od 2 mm. Njihovi osnovni tipovi su bree i konglomerati, kao ekvivalenti krju i ljunku. Srednjeklastine stijene (areniti ili psamiti) imaju najeu veliinu sastojaka od 0.06 do 2.0 mm. Osnovni tip je pjeenjak, kao ekvivalent pijesku. Sitnoklastine stijene (lutiti ili peliti) imaju estice veliine manje od 0.06 mm ili estice veliine praha i gline. Najee stijene homogene teksture su siltiti, a lisnate ejlovi. Posebna skupina su vulkanoklastine ili piroklastine stijene vezane uz vulkansku aktivnost

Klif (eng. cliff) > marinska erozija Konatna voda (eng. connate water) > podzemne vode

Konglomerat, valutinjak (eng. conglomerate), naziv za vie ili manje vrsto vezanusedimentnu stijenu klastinog podrijetla koja se sastoji od zaobljenih dopoluzaobljenih odlomaka veih od 2 (3) mm i cementa ili matriksa. Veliina i oblik zrna ovisi o vrsti i tvrdoi ishodine stijene, kao i o duljini transporta. Eruptivne imasivne sedimentne stijene daju sferina zrna, a tankoslojevite i kriljave stijenespljotena zrna. Prijelazni tip izmeu bree i konglomerata naziva se breokonglomerat. Po podrijetlu se razlikuju rijeni, jezerski, marinski i glacijalni konglomerati. Konglomerati se koriste kao prirodni (arhitektonsko-graevni) kamen,a njihova dekorativna i tehnika svojstva ovise o sastavu estica i obiljeju veziva. Kraton (eng.craton) > zemljina kora Kreda (eng. Cretaceous) > geoloko doba Kremen (sinonim) > kvarc Kristal, ledac (eng. crystal), homogeno tijelo, element ili kemijski spoj kojei ima odreenu unutranju grau ili kristalnu reetku sastavljenu od atoma, iona, ionskihskupina i molekula. Kristali se esto susreu u pravilnim geometrijskim oblicima kojisu odraz pravilne unutranje grae. Kristal je omeen kristalnim plohama koje sesijeku u bridovima, a bridovi u rogljevima. Plohe mogu sjei jednu, dvije ili trikristalne si, pa razlikujemo pinakoidalne, prizmatske i piramidalne plohe. Procesnastanka kristala naziva se kristalizacija. Svojstva kristala kao to su kristalizacijskioblik, kalavost, tvrdoa, gustoa, boja, sjaj, kutovi refrakcije i refleksije svjetlosti i sl.,ovise o sastojcima i prostornoj reetki. Kristali imaju tri vrste simetrijskih elemenata:ravninu, os i centar simetrije. Postoje 32 kombibacije elemenata simetrije (32kristalne klase) koje s obzirom na duljinu i meusobni odnos kristalizacijskih osimoemo grupirati u est kristalnih sustava: kubini (teseralni), tetragonski,heksagonski, rombski, monoklinski i triklinski. Kr (eng. karst), izraz za teren specifine morfologije, nastao korozijskimdjelovanjem (okravanjem) povrinske i podzemne vode u karbonatnim stijenama,posebice vapnencima. Krki tereni odlikuju se raspucanou i brzim gubljenjem vodeu podzemlju zbog ega su siromani povrinskim, a bogati podzemnim vodama.Okravanjem su nastale specifini reljefni oblici: krape, ponikve, jame, ponori, uvalei polja, a u podzemlju brojne spilje. krape su ljebasta udubljenja na vapnenakim,dijelom raspucalim povrinama. Ponikve su okrugla ili eliptina ljevkasta udubljenjapromjera od desetak do nekoliko stotina metara ija su dna najee pokrivena crvenicom. Jame su vertikalna udubljenja strmih strana, manjeg promjera, a velikedubine. Ponori su krki oblici slini jamama, koji su izravno povezani s vodonosnimupljinama u podzemlju. Mjesto povremenog poniranja i izviranja vode naziva seestavela. Krki tereni u kojem su razvijeni svi krki oblici nazivaju se potpuni kr iliholokarst, a ako neki izostaju nepotpuni kr ili merokarst. Tereni u kojima se krkioblici izmjenjuju s nekrkima je fluviokr. Dinarski kr je u svijetu poznat kao klasini tip kra. Krki vodonosnik (eng. karstic aquifer) sadri openito duboke podzemne vode, ije se prihranjivanje vri uglavnom padalinama. Tok vode je uglavnom turbulentan. esto je sifonalno teenje. Topografska razvodnica obino se ne poklapa s podzemnom razvodnicom.

Krko polje (eng. polje) je duboka zatvorena depresija duljine do nekoliko desetakakilometara. To je najvea morfoloka pojava u kru. Dna polja veinom su zaravnjenai pokrivena mlaim jezerskim i aluvijalnim naslagama. U dinarskom kru ta polja sujedine vee obradive povrine, iji je postanak predisponiran tektonskim pokretima,pa imaju pruanje SZ-JI. Kroz veinu krkih polja teku stalni ili povremeni vodotoci,koji izviru na jednoj, a poniru na drugoj starni polja. Kada povrinski dotoci postaju vei od mogunosti poniranja voda, neka krka polja bivaju povremeno plavljena. Krnik (sinonim) > brea Kvarc, kremen (eng. quartz) kristalizirani silicijski dioksid (SiO2) koji pripada strukturnom tipu tektosilikata. Kristalizira u heksagonskom sustavu. Staklastog jesjaja, nema kalavosti i velike je tvrdoe (7 po Mohsu). Obino je bezbojan i proziran(prozirac), ali moe biti ljubiast (ametist), ut (citrin), sme (aavac) ili crn (morion). Kriptokristalasti i vlaknasti agregati kremena, ovisno o izgledu, su:kalcedon, ahat, oniks ili jaspis. Amorfni SiO2 sa sadrejem vode zove se opal. Kvarc je vrlo est mineral, pa se nalazi u kiselim eruptivnim, kao i u sedimentnim imetamorfnim stijenama. Vrlo je otporan na djelovanje fiziko-kemijskih initelja razgradnje stijena. Razlikuju se nisko i visokotemperaturni varijeteti SiO2. isti kristali kvarca se koriste u elektronskoj industriji. Kremena zemlja slui kao abrazivnimaterijal, a pijesak za proizvodnju stakla. Kvarcit (eng. quartzite) > metamorfne stijene Kvartar (eng. Quaternary) > geoloko doba Laterit (eng. laterite) je tlo crvenkastosmee boje kao produkt kemijskog troenja bazinih eruptivnih stijena u uvjetima himidne tropske klime. Bogati su hidroksidimaeljeza i aluminija. Lapor (eng. marl), mijeana karbonatno-glinovita stijena sastavljena od razliitogodnosa zrnaca kalcita i estica gline. Laporom se smatra stijena koja sadri kalcit i 20-80 % gline. Lapori s manje od 20 % gline su kalcitom bogati lapori, a oni koji sadrevie od 80 % gline su glinoviti (glinom bogati) lapori. Lapori su vana sirovina zaproizvodnju cementa. esti su litoloki lan flia. Ledac (sinonim) > Kristal Les, prapor (eng. loess), homogeni, obino neslojeviti, slabo okamenjeni sediment.Izrazito je porozan. Sadri najee zrna veliine srednjeg i sitnog praha, a u manjojmjeri sitnog pijeska i gline. Od minerala prevladavaju zrna kvarca. Lesa u velikim koliinama ima u istonoj Slavoniji, Baranji i Srijemu. Nastao je taloenjem eolskogmaterijala, donesenog vjetrom iz velikih udaljenosti u ledenim geolokim razdobljima pleistocena. Openito se smatra da prah potjee od fluvioglacijalnih sedimenata,odnosno muljeva, preostalih nakon povlaenja voda i leda. Limonit (eng. limonite) > pirit

Lineacija (eng. lineation) je strukturno obiljeje stijena karakteristino poravnomjernom, pravilnom i paralelnom rasporedu linearnih strukturnih elemenata,koji gotovo u potpunost proimaju volumen stijene. Lineacija moe, ali i ne mora bitipovezana s odreenim plohama u stijeni. Razlikuju se strukturne i mineralne lineacije. Litifikacija (eng. lithifaction) > dijageneza Litosfera (eng. lithosphere) > Zemlja Lutiti (eng. lutites) > sitnozrnaste klastine stijene Magma (eng. magma) > eruptivne stijene Magmatske stijene (eng. igneous rocks) > eruptivne stijene Magnituda potresa (eng. magnitude of the earthquake) > potres Magnitudna ljestvica (eng. magnitude scale) > Richterova ljestvica Marinska erozija (eng. marine erosion), egzodinamiki proces koji oznauje mehaniko i kemijsko razaranje obala hidrodinamikim djelovanjem valova i struja, struganja pokrenutog materijala, kemijskim djelovanjem vode i radom organizamakoji ive na obalama. Marinska erozija uvjetovana je visinom i uestalou valova,vrstom i koliinom transportiranog materijala, kao i otpornou stijena na obali. Uinicijalom stadiju razaranja obale nastaje valna potkapina. Napredovanjem razaranja nastaje strmac ili klif, a u podnoju marinska terasa koja ima abrazijski i akumulacijski dio. Krajnji rezultat ciklusa marinske erozije je zaravnjena obala to se rijetko dogaa zbog vrlo estih promjena morske razine. Razaranje obala uslijed djelovanja organizama zove se bioerozija. Marinska terasa (eng. marine terrace) > marinska erozija MCS (Mercalli-Cancani-Sieberg) ljestvica (eng. MCS scale), slui za mjerenjerazornog uinka ili intenziteta potresa na povrini terena za razliku od Richteroveljestvice koja mjeri osloboenu energiju u aritu. Upotrebljava se na podruju Europe (osim biveg SSSR-a), pa tako i Hrvatskoj od 1917. godine. Ima 12 stupnjeva(I-XII ). U SAD se od 1931. godine koristi modificirana Mercallijeva ili MM ljestvicakoja takoer ima 12 stupnjeva. tetno i razorno djelovanje na graevine imaju najee potresi intenziteta veeg od V0MSC. Mercallijeva ljestvica (eng. Mercalli scale) > MCS ljestvica Metamorfne stijene (eng. metamorphic rocks) nastaju metamorfozom ili izmjenom postojeih stijena u litosferi pri promjenama fiziko-kemijskih uvjeta. Glavni inioci metamorfnih procesa su temperatura, tlak i kemijski aktivni fluidi, pa se metamorfozadijeli na: kataklastinu, termalnu, dinamotermalnu i plutonsku. Kataklastina ili kinetika metamorfoza nastaje pri niim temperaturama i snanom stressu, paprevladava drobljenje prvotnih stijena. Takve stijene su kataklastiti.

Termalna metamorfoza zbiva se kod visokih temperatura i relativno niskom tlaku. Tako nastajuhornfelsi i mramori. Dinamotermalna ili regionalna metamorfoza odvija se kod poveane temperature i uglavnom usmjerenog tlaka, pa nastaju kriljavci niskog(argiloist) ili visokog stupnja metamorfizma (gnajs). Plutonska metamorfoza dogaa se kod ekstremno visokog tlaka i temperature blizu granice taljenja stijena.Metamorfoza moe biti progradna i retrogradna. Kod progradne metamorfoze nastajunove skupine minerala koji kristaliziraju pri viim temperaturama nego sastojciprvobitne stijene. Kod retrogradne metamorfoze nastaju nove skupine minerala kojikristaliziraju pri niim temperaturama nego sastojci ishodine stijene. Pojedini tipovimetamorfnih stijena kao to su gnajs i kvarcit, a posebno mramor iroko se koristekao prirodni (arhitektonski-graevni) kamen. Meteorska voda (eng. meteoric water)> podzemne vode Mezosfera (eng. mesosphere) >Zemlja Mezozoik (eng. Mesozoic) > geoloko doba Milonit(eng. milonite) > metamorfne stijene Mineral (eng. mineral), prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, odreenogkemijskog sastava i fizikih svojstava. Sastoji se od atoma iona, ionskih skupina i molekula meusobno vezanih na razliite naine koji tvore prostornu kristalnureetku. U grai minerala sudjeluju razliiti kemijski elementi, a najei su: kisik,silicij, aluminij, eljezo, kalcij, natrij, kalij i magnezij. Znanost koja prouava minerale zove se mineralogija. Minerali bez odreene unutranje grae su amorfnetvari ili mineraloidi (opal). Prema nainu postanka minerali mogu biti: pirogeni(nastali iz magme), pneumatogeni (iz plinova i para), hidrotermalni (iz vrue otopine) i hidatogeni (iz vodenih otopina). Prema kemijskom sastavu minerali se dijele na vieskupina meu kojima su najznaajnije: Elementi (dijamant, grafit, sumpor), Sulfidi (pirit, markazit, pirotin), Halide (halit, silvin, fluorit), oksidi i hidroksidi (kvarc,korund, hematit, ilmenit, rutil, magnetit, kromit, getit, limonitna tvar), karbonati(kalcit, aragonit, dolomit), sulfati (barit, anhidrit, gips), fosfati (apatit), silikati iorganski spojevi. Silikati su najzastupljeniji petrogeni minerali i izgrauju vie od 75% litosfere. Minerali se odlikuju nizom fizikih svojstava od kojih zu znaajni: boja, sjaj, kalavost, tvrdoa, optika svojstva, toplinska svojstva i sl. Za odreivanje relativne tvrdoe minerala koristi se Mohsova ljestvica. Minerali glina (eng. clay minerals) su hidratni alumosilikati koji pripadajufilosilikatima. Vrlo su sitnih dimenzija, manji od 0.004 mm, kristala naglaeno glistiavog oblika i redovito se nalaze u visoko disperznom stanju. Meusobno ih je teko razlikovati, a odreuju se rendgenskim analizama, elektronskim mikroskopom idiferencijalno-termikim analizama. Najei minerali glina su kaolinit,montmorilonit i ilit. Nastanak pojedinih mineralnih grupa ovisi o mineralokomsastavu matinih stijena te o fizikalno-kemijskim uvjetima raspadanja. Tako kaolinit nastaje u kiseloj (pH oko 5), a montmorilonit u u slabo alkalnoj sredini

(pH>7).Bentonit je smjesa montmorilonita. Svi su produkti kemijskog troenja alumosilikata(feldspata), a pomijeani s vodom postaju plastini, a neki znatno poveavaju svojobujam. Svojstva minerala glina bitno ovise o grai njihovih kristala. Montmorilonit(bentonit) odlikuje se svojstvom tiksotropije. Mineralogija (eng. mineralogy) > mineral Miocen (eng. Miocene) > geoloko doba MM ljestvica (eng. Modified Mercalli scale) > MCS ljestvica Mohoroviiev diskontinuitet (eng. Mohorovii discontinuity, Moho discontinuity) je naziv za zonu na granici Zemljine kore i plata gdje se brzina seizmikih valovaznatno mijenja zbog promjene gustoe u unutranjosti Zemlje. Ta zona nalazi se ispodkontinenata na prosjenoj dubini 40 km, a ispod oceana na 10 do 12 km. Mohoroviiev diskontinuitet dobio je naziv po hrvatskom geofiziaru Andriji Mohoroviiu (1857-1936). On je na temelju analize potresa u Pokuplju 1909. godinedao ispravno znanstveno objanjenje te pojave te znatno pridonio otkrivanju lupinaste grae Zemlje. Mohsova ljestvica (eng. Mohs scale) > mineral Morena (eng. moraine) > glacijalne naslage Mramor (eng marble), metamorfna stijena nastala regionalnom i kontaktnommetamorfozom (uz umjereni tlak i visoku temeraturu) vapnenaca i dolomita. Mramoriuglavnom sadre kristale kalcita. U pravilu su to kompaktne stijene, bilo homogene ilikriljave teksture i trakastog izgleda. U smislu koritenja kao prirodni (arhitektonsko-graevni) kamen, pod nazivom mramor podrazumjevaju se sve kategorije tvrdih isrednje tvrdih karbonatnih stijena sedimentnog i metamorfnog podrijetla. Obrauju se vrlo dobro i lako. Ovisno o fiziko-mehanikim svojstvima imaju uu ili iru primjenu. Nepostojane su prema djelovanju atmosferilija. MSK-64 ljestvica, UNESCO ljestvica (eng. MSK-64 scale), slui za mjerenjerazornog uinka ili intenziteta potresa na povrini terena za razliku od Richteroveljestvice koja mjeri osloboenu energiju u aritu. Nazvana je po autorinaMedvedevu, Sponheueru i Karniku. Koristi se od 1964. godine. Potpunija je od MSCljestvice. tetno i razorno djelovanje na graevine imaju najee potresi intenziteta veeg od V0MSK-64. Prema otoprnosti na razorni uinak potresa ova ljestvicarazlikuje tri tipa zgrada. Muljnjak (eng. mudstone) > sitnoklastina vezana sedimentna stijena Navlaka (eng. overthrust) je strukturni oblik nastao navlaenjem jedne stjenske masepreko druge djelovanjem velikih i dugotrajnih horizontalnih tlakova u zemljinoj kori.Manje navlake nastaju iz poleglih bora ili reversnih rasjeda. Velike navlake nazivajuse arijai, kada pokrenute naslage mogu biti navuene na vrlo velikoj povrini. Neogen (eng. Neogene) > geoloko doba

Neutralne stijene (eng. intermediate rocks) > eruptivne stijene Normalni rasjed (eng. normal fault) > rasjed Okamina (sinonim) > fosil Oksidi (eng. oxidates) > mineral Oligocen (eng. Oligocene) > geoloko doba Opal SiO2x H2O, amorfan mineral koji se izluuje iz vruih izvora i gejzira. Posebnavrasta je dragi opal koji se odlikuje prelijevanjem modrikastosivih i bijelih boja. Ordovicij (eng. Ordovician) > geoloko doba Orogeneza (eng. orogenesis) > zemljina kora Ortoklas (eng. orthoclase) > feldspati Paleocen (eng. Paleocene) > geoloko doba Paleogen (eng. Paleogene) > geoloko doba Paleontologija (eng. paleontology) > fosil Paleozoik (eng. Palaeozoic) > geoloko doba Paraklaza (eng. paraclase) > rasjed Pegmatit (eng. pegmatite) > eruptivne stijene Peliti (eng. pelites) > sitnozrnate klastine stijene Perm (eng. Permian) > geoloko doba Petrologija (eng. petrology) > stijene Pijesak (eng. sand) je akumulacija nevezanog sedimenta, sastavljenog preteito od estica ili mineralnih zrna dimenzija izmeu 0.06 i 2 mm. Pjeskoviti sedimenti mogusadravati zrna sitnog ljunka, praha i gline. Najei sastojak pijeska je kvarc.Pijesak vezan u vrstu stijenu naziva se pjeenjak. Pirit (eng. pyrite) je mineral, eljezni sulfid FeS2. U svjeem stanju je zlatnoute boje i metalnog sjaja. Kristalizira u formama pentagonskog dodekaedra (piritoedra) ilipseudoheksaedra, a moe biti bezlino zrnast. Tvrdoe po Mohsu je 6.5. Pri udarcu ekiem iskri uz miris na sumporni dioksid. Vrlo je rairen mineral. Nalazimo ga u ueruptivnim, sedimentnim i metamorfnim stijenama. U sedimentnim reduktivnim

uvjetima pirit nastaje djelovanjem bakterija i drugih mikroorganizama. Tada imaoblik kuglica mikroskopskih dimenzija. Pirit je u oksidacijskim uvjetima na povriniZemlje nepostojan pa lako oksidira i preobraava se u eljezne okside i hidrokside(smea limonitna tvar) uz oslobaanje sumporne kiseline. Zbog opisanog procesa iprodukata oksidacije tetan je sastojak u kamenu koji se upotrebljava u graevinarstvu. Piroklastine, vulkanoklastine stijene (eng. pyroclastic rocks) nastale su odmaterijala izbaenog vulkanskim erupcijama, sastavljenog od ovrsle lave ifragmenata stijena kroz koje lava prodire. Uglasti komadi vei od 32 mm su blokovi,a oni zaobljeni vulkanske bombe. Odlomci veliine od 4 do 32 mm su lapili, a estice manje do 4 mm nazivaju se vulkanski pepeo. Cementacijom vulkanskih bombi i lapilanastaje vulkanski konglomerat, a varijetet s velikim blokovima zove se aglomerat.Vulkanske bree su mjeavina komadia lave i drugih stijena. Vezani vulkanski pepeoje tuf. Ovisno o sastojcima tufovi mogu biti litoklastini kad sadre estice stijena,kristalokalstini kad sadre estice minerala i vitroklastini kad sadre estice vulkanskog stakla. Obino su mijeani jer su smjesa navedenih estica. Mijeanjem vulkanskog pepela s glinom, prahom i pijeskom drugaijeg podrijetla nastaju tufitini sedimenti. Pirokseni (eng. pyroxenes) su skupina tamnih feromagnezijskih minerala kojipripadaju inosilikatima. Sastojci su bazinih (gabro, bazalt) i ultrabazinih (peridotit)stijena. Najraireniji pirokseni su broncit (bronane boje i sjaja), diopsid i augit (crn istaklastog sjaja). Pjeenjak (eng. sandstone), naziv za vie ili manje vezanu srednjezrnastusedimentnu stijenu klastinog podrijetla preteito sastavljeno od zrna dimenzijapijeska veliine zrna od 0.06 do 2 mm. Pjeenjaci imaju veliku raznolikostmineralnog i granulometrijskog sastava. Mogu sadravati zrna ljunka, kao i sitnije estice dimenzija praha i gline koje ine cement ili matriks. S obzirom na koliinu matriksa pjeenjaci se dijele na: iste pjeenjake ili arenite (matriks < 15 %) i neiste pjeenjake ili grauvake (matriks > 15 %). Bitni sastojci pjeenjaka su kvarc, feldspatii odlomci stijena, a sporedni tinjci, karbonati, minerali glina i teki minerali.Najvaniji sastojak gotovo svih tipova pjeenjaka je kvarc. Najei tipovi pjeenjaka su: kvarcni pjeenjaci (preteito zrna kvarca i malo matriksa), arkoze (zrna kvarca i felspata s malo matriksa), grauvake (zrna kvarca, odlomci stijena idosta matriksa) i kalkareniti ili vapnenaki pjeenjaci. Pjeenjaci se koriste kaoprirodni (arhitektonsko-graevni) kamen, a njihova dekorativna i tehnika svojstva ovise o sastavu estica i vrsti veziva. Plagioklasi (eng. plagioclase) > spadaju u skupinu feldspata, predstavljeni izomorfnim nizom albit-anortit Pleistocen (eng. Pleistocene) > geoloko doba Pliocen (eng. Pliocene) > geoloko doba Plutonske stijene (eng. plutonic rocks) > eruptivne stijene Podzemna voda (eng. groundwater) je dio vode koji se nalazi u zemljinoj kori uhidrolokom ciklusu kruenja vode. Glavni izvor veeg dijela podzemnih voda

jesupadaline. To je meteroski ili vadozni tip podzemnih voda. Juvenilne vode nastajusintezom vodika i kisika kao i kondenzacijom iz magme. Konatne ili fosilne vode suzaostale u sedimentnim stijenama tijekom njihovog formiranja. Prema nainu kretanjai prihranjivanja razlikuju se slobodne podzemne vode, krke podzemne vode, arteke isubarteke podzemne vode kao i podzemne vode pukotina i ila. Ponikva, vrtaa, dolac (eng. karst sinkhole) je okruglo ili eliptino ljevkastoudubljenje promjera od desetak do nekoliko stotina metara ije je dno najee pokriveno crvenicom. Ponikve su vrlo este pojave u podrujima kra. Nastale suuruavanjem i korozijom karbonatnih stijena, posebice vapnenaca. Pojavljuju li se unizovima, tada obino obiljeavaju rasjednu zonu ili dodire sa stijenama manje vodopropusnosti. Spajanjem dviju ili vie ponikava nastaju krke uvale duguljasteudubine duljine od nekoliko stotina m do nekoliko km. Ponikve i uvale najee nemaju povrinske vodotokove. Ponor (eng. swallow-hole) > krko polje Poroznost stijena (eng. rock porosity) je postotak upljina u datom volumenu stijene.Poroznost prema nainu postanka moe biti primarna i sekundarna. Primarnaporoznost je ona poroznost koja je nastala u stijeni tijekom njenog postanka. To je meuzrnski ili interglanularni tip poroznosti. Sekundarna poroznost je posljedicadeformacija stijena tijekom dijageneze ili uslijed djelovanja tektonskih sila pa su ustijenama formirane pukotine. To je pukotinski tip poroznosti. Takoer postoji krkiili disolucijski tip poroznosti kada su pukotine proirene uslijed otapanja. Primarni tipporoznosti imaju tla (nekoherentna i koherentna) te klastine sedimentne stijene.Sekundarni tip poroznosti imaju eruptivne i metamorfne stijene kao i veina kemijskih i organogenih sedimentih stijena. Krki tip poroznosti razvijen je ulakotopivim karbonatnim i evaporitnim stijenama. Potres (eng. earthquake) je kratkotrajna vibracija prouzroena poremeajima i pokretima u zemljinoj kori. Potresi mogu biti prirodni i umjetno izazvani. Prirodnipotresi su: tektonski, vulkanski, potresi uruavanja i dubinski. Tektonski potresi ine oko 85 % svih potresa i izazivaju najvea ruilaka djelovanja. Nastaju uslijed tektonskih pokreta u litosferi. Vulkanske pokrete uzrokuje kretanje magme premapovrini. Uzrok umjetnih potresa su: eksplozije, obruavanja ili slijeganja zbogkopanja (gorski udari), brzo punjenje ili pranjenje velikih akumulacijskih jezera icrpljenje nafte. Hipocentar je arite potresa, a epicentar okomita projekcija napovrini. Osloboeni valovi kod potresa su longitudinalni, transverzalni i dugi.Longitudinali ili P-valovi, najbre se ire (do 5.000 m/s), izazivaju stezanje irastezanje stijena u smjeru irenja. Transverzalni ili S-valovi ire se oko 1.7 putasporije i vibriraju okomito na smjer irenja. Dugi ili L-valovi su najsporiji i izazivajuistovremeno kruno i vodoravno gibanje estica. Osim mehanikih vibracija uzemljinoj kori, potres moe biti praen zvunim i svjetlostim efektima, a pomicanjana dnu mora mogu izazvati ogromne Tsunami valove. Snaga potresa, odnosno koliina osloboene energije (u J) je magnituda (M). Za mjerenje osloboene energije koristi se Richterova ljestvica. Izoseiste su zatvorene linije koje spajaju mjesta istogintenziteta potresa na povrini. Ureaji za mjerenje potresa su seizmografi. U Republici Hrvatskoj postoje seizmografske postaje koje objedinjava Seizmoloka sluba u sklopu Dravnoga

geofizikog zavoda u Zagrebu. Za mjerenje intenzitetapotresa na povrini postoje razne ljestvice, od kojih su najrairenije MCS i MSK-64. Prahovnjak (eng. siltstone) > sitnozrnata vezana klastina sedimentna stijene Prapor (sinonim) > les Pretkambrij (eng. Precambrian) > geoloko doba Primarna poroznost (eng. primary porosity) >poroznost stijena Propustljivost (eng. permeability) stijena je sposobnost za protjecanje fluida u stijenui iz nje bez oteenja strukture. Propustljivost neke stijene odreena je koeficijentom hidraulike provodljivosti. Vodopropusne stijene imaju sposobnost primanja itransmitiranja fluida pa tako i vode. Polupropusne stijene fluid primaju, ali tekotransmitiraju. U vodonepropusnim stijenama transmisija fluida je toliko spora da semoe zanemariti. Pukotina (eng. fracture) je ploha diskontintinuiteta po kojoj nije, za razliku odparaklaze rasjeda, dolo do veih pomaka u stjenskoj masi. Po nainu postanka pukotine se dijele na primarne ili dijagenetske, nastale u fazi formiranja stijena i sekundarne, nastale zbog endo i egzogenetskih utjecaja na ve formiranu stijenu. Primarne pukotine u eruptivnim stijenama su pukotine luenja, a u sedimentnim stijenama meuslojne pukotine. Sekundarne pukotine su posljedica deformacija zbog naprezanja prouzroenih tektonskim pokretima. Prema kinematici nastanka razlikujuse: tenzijske, relaksacijske i pukotine smicanja koje se najee javljaju u pukotinskim sustavima. Pukotine iste geneze tvore pukotinski set. Stijenska masa jerijetko kompaktna, ve se u njoj nalaze jedan ili vie setova pukotina po kojima jepodijeljena na monolite. Radiolarit (eng. radiolarite) >silicijske sedimetne stijene Rasjed (eng. fault) je struktrna pojava u stijenskoj masi kada se zbog smicanja zbivarelativnoo kretanja jednog bloka u odnosu na drugi. To su pokreti metarskih ili veih dimenzija, dok pokreti centimetaskih dimenzija obiljeavaju pukotine smicanja.Rasjedanje je rupturni tip deformacije, kod koga za razliku od boranja, zbiva prekidkontinuiteta stijenske mase. Rasjedna ploha ili zona po kojoj dolazi do pokreta zovese paraklaza, a pokrenuti blokovi krila rasjeda. Rasjedi nastaju kao posljedicaekspanzije, gravitacije i kompresije izazvanih tektonskim pokretima u litosferi. Rasjedse sastoji od paraklaze i dvaju krila. S obzirom na relativni smjer kretanja osnovnitipovi rasjeda su: normalni i reversni (kretanje krila okomito pruanju paraklaze),transkurentni lijevi i desni (kretanje krila paralelno pruanju paraklaze), dijagonalni(dijagonalno kretanje krila po paraklazi) i rotacijski (rotacija krila po paraklazi).Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i gravitacije, reversni su posljedicakompresije. U odnosu na primarne strukture rasjedi mogu biti: meuslojni (sintetiki i antitetiki), popreni (transverzalni) i dijagonali. Rasjedi se u prirodi najee nalazeu skupinama, jer su posljedica tektonskih poremeaja regionalnih razmjera. Sloeni rasjedni oblici su tektonska graba, timor, ljuskava i stepeniasta struktura.

Razgradnja stijena, troenje (eng. weathering), proces razaranja stijena na zemljinojpovrini ili plitko pod povrinom zbog erozije, djelovanja atmosferilija, vode, leda,klimatskih i temperaturnih promjena, inslolacije i ivotne djelatnosti organizama. Prirazgradnji bitno se mijenja mineralni sastav stijene, jer dio minerala nestaje zbogslabe otpornosti, izluuje se ili pretvara u nove minerale koji su stabilni upromjenjenim fizikalno-kemijskim uvjetima. Razlikuju se tri naina razgradnje: fizi ka, kemijska i bioloka. Oni su meusobno povezani, a ovisno o kemijskim, fizikim, klimatskim i geolokim uvjetima jedan od tih naina prevladava. U suhoj i hladnoj klimi prevladava fizika, a u toploj i vlanoj kemijska razgradnja. Fizika razgradnja najee je samo usitnjavanje stijena bez tvorbe novih minerala. Na taj se nain poveava reakcijska povrina stijene i pospjeuje brzina i intenzitet kemijskih promjena. Glavni imbenici fizike razgradnje su: insolacija, hidratacija-dehidratacija, smrzavanje-otapanje i erozija. Kemijska razgradnja zbiva se pod djelovanjem vode obogaene agresivnim kiselinama. Kemijska razgradnja ovisi oklimi pa je u ekvatorijalnom pojasu od 8 do 10 puta bra od one u srednjoj Europi.Bioloko troenje zbiva se pod utjecajem organskih procesa: biolokog otapanjastijena, zbog bakterija i huminskih kiselina nastalih truljenjem te fiziko razaranje zbog rasta korjenja. Najotporniji petrogeni mineral je kvarc. Kemijskom razgradnjom silikata nastaju gline, a kemijskom razgradnjom karbonata nastaje crvenica. Tlo nastalo razgradnjom stijena naziva se eluvij, a cjelokupna zona stijenske mase zahvaena razgradnjom je kora fiziko-kemijskog raspadanja ili troenja. Reversni rasjed (eng. reverse fault) > rasjed Richterova ljestvica, magnitudna ljestvica (eng. Richter scale), oznauje jainu potresa. Koliina osloboene energije u aritu izraava se magnitudom (M), kaodekadski logaritam maksimalne amplitude u odnosu na standardni etalonski potres (M= O). Raspon magnitudne ljesvice je M = 1-9. Kod jedva osjetnih potresa M = 1.5, akod dosad najjaih zabiljeenih magnituda je bila M = 8.9, gdje je koliina osloboene energije bila oko 1020J. Odnos magnitude i intenziteta potresa u epicentruovisi o dubini arita. Rijas (eng.ria) > estuarij Riolit (eng. rhyolite) > kisela, efuzivna eruptivne stijene Ruditi (eng. rudaceous) > krupnozrnasti klastini sediment Sadra (sinonim) > gips Sadrenac (sinonim) > gips Sedimentne stijene, talone stijene (eng. sedimentary rocks), nastale su na povriniZemlje kao rezultat fizikih, kemijskih i biolokih procesa. Njihov postanak vezan jeuz fiziko-kemijsko raspadanje starijih stijena, transport, taloenje ili sedimentaciju telitifikaciju ili okamenjivanje. S obzirom da je proces sedimentacije osnovna znaajka sedimentnih stijena, njihova bitna odlika je slojevitost. Sedimentne stijene dijele se na klastine i neklastine. Klastine stijene sastavljene su od estica nastalih razaranjem drugih stijena. Neklastine sedimentne stijene (evaporiti) mogu biti kemogene, nastale kristalizacijom iz otopine i organogene, nastale taloenjem

organskih tvari ili anorganskih skeletnih dijelova organizama. Sedimentne stijene ine svega 5 %ukupnog volumena Zemljine kore, ali zauzimaju vie od 75 % povrine Zemlje dodubine za koju je vezana sva ljudska djelatnost. Sedimentne stijene u Hrvatskoj imajuveliko znaenje jer izgrauju vie od 90 % terena. Imaju iroku upotrebu kao graevno-tehniki i prirodni (arhitektonsko-graevni) kamen. Sedra, tufa (eng. calcareous sinter) je spuvasti, izrazito porozni tip vapnenacanastalih na slapovima rijeka i na izvorima izluivanjem kalcita po vodenom bilju, posebno u podruju prskanja vode vodopada. Seizmika mjerenja (eng. seismic surveys) je skupina metoda geofizikog istraivanja koja koristi mjerenje umjetno izazvanih seizmikih valova. Metode plitke seizmike temelje se na mjerenju brzine elastinih valova kroz tlo i stijenu, kao i na izdvajanju brzina razliitih elastinih konstanti (modul elastinosti, smicanja i deformabiliteta, Poisson-ov broj i sl.). Seizmiki valovi su umjetno izavani pomou eksplozije ili jaeg udarca. Osnovne seizmike metode su refrakcijska i refleksijska.Refrakcijskom metodom mogue je uspjeno izdvojiti sredine razliitih elastinih konstanti naslaga u podlozi, a refleksijskom metodom geoloku grau. Seizmika refleksija(eng.seismic reflection) > seizmika geofizika mjerenja Seizmika refrakcija(eng. seismic refraction) > seizmika geofizika mjerenja Sekundarna poroznost (eng. secondary porosity) >poroznost stijena Serpentinit (eng. serpentinite) > magmatske stijene Sijenit (eng. syenite) > ultrabazina intruzivna eruptivna stijena Silicijske sedimentne stijene (eng. siliceous sedimentary rocks) sadre preteitominerale iz skupine silicijskih oksida i hidroksida, kao to su kvarc, kalcedon, opal.Mogu nastati biokemijskim i kemijskim izluivanjima iz vodenih otopina u kojima senalazi otopljena silikatna kiselina H4SiO4. Biogene stijene taloe se u obliku skeletaorganizama diatomeja - dijatomiti, radiolarija - radiolariti kao i spikula spuvi -spikuliti. Dijagenetske stijene nastaju potiskivanjem prvobitnih minerala u procesusilicifikacije pa nastaje stijena ronac. Silikati (eng. silicates) su najvanija skupina petrogenih minerala iju osnovustrukturne grae ine SiO4 tetraedi. Jezgre velikih iona kisika nalaze se na vrhovimatetraedara, a mali ion silicija u njegovom sreditu. U kristaloj reetki silikatnihminerala tetraedri su meusobno razliito povezani preko drugih iona ili preko ionakisika. Silikati imaju sloen kemijski sastav. S obzirom na nain vezanja SiO4 tetraedara u kristalnoj reetki, razlikuju se osnovni strukturni tipovi silikata:nezosilikati, sorosilikati, ciklosilikati, inosilikati, filosilikati i tektosilikati. Najvei diosilikatnih minerala nastao je kristalizacijom iz magme pri visokim temperaturama ipreteito visokim tlakovima. Manji dio je nastao iz termalnih otopina, pri metamorfozi, alteraciji i troenju. Najznaajniji silikatni minerali su: feldspati,pirokseni, amfiboli, olivini, serpentini, tinjci, minerali glina i sl.

Siltit (eng. siltstone) > ili prahovnjak,sitnozrnaste vezane klastine sedimentne stijene Silur (eng. Silurian) > geoloko doba Sinklinala (eng. syncline) > bora Sipar (eng. rock creep), padinska akumulacija nevezanih, preteito uglastih odlomakaili mineralnih zrna promjera veeg od 2 mm, kao i odreene koliine zrna dimenzijapijeska, praha i gline. Krje sipara vezano u vrstu stijenu je siparna ili obronana brea Sitnozrnaste klastine stijene, pelitne stijene (eng. argillaceous rocks), klastine sedimentne stijene koje se preteno (> 50%) sastoje od zrnaca i estica dimezija prahai gline (< 0.06 mm). Podjela pelitnih sedimenata osniva se na meusobnim odnosima sadraja praha i gline, na stupnju litifikacije i teksturnim znaajkama. Prahovnjak,muljnjak i glinjak imaju debeloslojevitu do homogenu teksturu. Lisnati prahovnjak,muljnjak i glinjak (ejl) imaju tankolaminiranu do lisnatu teksturu. Prevladavajui detritini sastojak sitnozrnatih klastinih stijena jesu zrna kvarca. Znaajni sastojci suzrna feldspata i tinjaca. Cement je najee kvarc i njegov varijetet: opal (amorfan) ikalcedon (kripotkristalast), kao i mineralno vezivo nastalo dijagenetskim procesima izminerala glina. Neki varijeteti sadre znaajni udio kalcitnog cementa pa se nazivaju kalcitini siltit, klacitini muljnjak i sl. Posebne vrste sitnozrnastih klastinih stijena su les i lapor. Slejt (eng. slate) > sitnozrnasta metamorfna stijenanajnieg stupnja regionalne metamorfoze nastala iz pelitnih sedimentnih stijena Spikulit (eng. spiculite) >silicijske sedimetne stijene Stijena (eng. rock), sastavni dio litosfere ili zemljine kamene kore odreenog naina geolokog pojavljivanja sklopa i sastava. Stijene se sastoje se od jednog (monomineralne) ili vie razliitih minerala (polimineralne). Sustavnim istraivanjem postanka, grae i klasifikacije stijena bavi se petrologija. Kod stijena razlikujemoteksturu i grau (prostorni raspored u stijeni). Stijene se prema nainu postanka ili genezi dijele na eruptivne (magmatske), sedimentne (talone) i metamorfne. Eruptivne stijene nastale kristalizacijom magme ili hlaenjem lave su primarne. Sedimentne stijene nastale su fiziko-kemijskom razgradnjom magmatskih, metamorfnih i starijih sedimentnih stijena, te litifikacijom predhodno sedimentiranih estica. Metamorfne stijene nastale su metamorfozom postojeih stijena u litosferi. Struktura, graa stijene (eng. fabric) obuhvaa raspored, ureenost, pakiranje iorjentaciju sastavnih komponenti, a u pravilu se odreuje na izdanku stijene. Primarne strukture formiraju se u stijenama tijekom njezina nastanka. Nastale su u sedimentim stijenama prije litifikacije (slojevitost, laminacija folijacija),a u eruptivnim prije i uvrijeme kristalizacije (teenje magme). Metamorfne stijene nemaju primarne strukture, budui da su one same po sebi sekundarne tvorevine. Lineacija i folijacija

mogu biti: primarne nastale tijekom primarnih sedimentacijskih ili eruptivnih procesa, kao i sekundarne nastale tijekom tektonskih naprezanja i/ili metamorfizma. Subdukcijska zona (eng. subduction zone) > zemljina kora Sulfati (eng. sulphates) > mineral Sulfidi (eng. sulphides) > mineral ejl (eng. shale) > sitnozrnast, vezana klastina sedimentna stijena krapa (eng. karren) > kr kriljavac (eng. schist) > metamorfne stijene ljunak (eng. gravel), akumulacija nevezanih, zaobljenih do dobro zaobljenih stijenskih, rjee mineralnih zrna, promjera veeg od 2 mm, te promjenljive koliine zrna dimenzija pijeska, ponegdje praha i gline. ljunak vezan u vrstu stijenu je konglomerat. pilja (eng. cave) > kr Talone stijene (sinonim) > sedimentne stijene Tekstura (eng. texture) obuhvaa geometrijske znaajke individualnih komponenti stijene (mineralna zrna) i njihovo ureenje grau., koje je mogue odrediti na uzorku, makroskopski ili mikroskopski. Tekstura stijene je posljedica naina postanka, naknadnih dijagenetskih promjena, metamorfnih procesa i procesa troenja kojima jestijena bila podvrgnuta. Tekstura stijene znaajno utjee na mehaniko ponaanje materijala, prvenstveno na nehomogenost i anizotropiju fiziko-mehanikih svojstava. Dva su osnovna tipa teksture: klastina i kristalasta. Stijena klastine teksture ima detritina mineralna zrna i odlomke stijene okruene sitnozrnastom osnovom:matriksom i cementom te upljinama (porama). Karakteristina je za klastine i vulkanoklastine sedimente stijene. Kristalasta tekstura sastoji se od kristala i fragmenata kristala koji su meusobno ukljeteni, gotovo bez pornog prostora. Karakteristina je za eruptivne stijene, veinu metamorfnih stijena te za kemogene i biogene sedimentne stijene. Tektonska graba, tektonski rov (eng. graben) nastaje sputanjem dijele terena izmeu dva ili vie paralelnih normalnih rasjeda. Sredinji dio grabe je relativnosputen u odnosu na rubne dijelove. Tektonski pokreti (eng. tectonic movements), posljedica endogenetskih procesa uunutranjosti Zemlje. Zbog tih pokreta nastaju poremeaji u Zemljinoj kori. Oni sesvode na razlamanje primarnih stjenskih kompleksa na mjestu postanka (izdizanje,sputanje, nagibanje i prevrtanje) ili premjetanje na veim ili manjim udaljenostima(boranje, ljuskanje i navlaenje). Na temelju odnosa slojeva sedimentnih stijena razlikuju se tri osnova tipa struktura: bora (savijanje slojeva bez prekida cjelovitosti stjenske mase), rasjed (prekid cjelovitosti i pomicanje blokova po paraklazi) i navlaka, gdje uslijed jakih tangencijalnih pokreta ili gravitacijskog klizanja

ve i dijelovi stjenske mase nalijeu jedna na drugu. Ove strukturne oblike prate sustavi pukotina. Tektonski rov (eng. rift valley) > tektonska graba Tercijar (eng. Tertiary) > geoloko doba Terra rossa (eng. terrra rossa) > crvenica Timor, horst, strenjak (eng. horst) nastaje sustavom normalnih rasjeda zbogsputanja blokova, kod ega sredinji dio ostaje relativno izdignut. Struktura slina timoru je prodor koji nastaje kada se starije naslage u sreditu izdiu prema povrini. Tinjci (eng. micas) su skupina listiavih minerala koji pripadaju filosikatima pa sesavremo kalaju se u tanke listie. Sastojsci su eruptivnih (granit, riolit) i matamorfnih stijena (tinjasti kriljavci). nalaze se i u nekim tipovima klastinih sedimentnih stijena. Najvaniji minerali iz skupine tinjaca su muskovit, koji je otporan na troenje i odlian izolator i biotit, neotopran na troenje pa je tetan u graevinsko-tehnikom kamenu. Posebna ljuspiasta odlika muskovita je sericit. Tlo (eng. soil) je tanki sloj nekonsloidiranog materijala koji se mjestimice nalazi na povrini zemlje, a nastao je u procesu troenja vrstih stijena te erozijom i transportom raspadnutog materijala. U genetskom smislu razlikuju se slijedei tipovitala:rezidualna, aluvijalna, koluvijalna, taluvijalna, glacijalna, organska, eolska ipraporna, vulkanska, evaporitna i nasuta tla. Znanost koja prouava sastav i genezu talanaziva se pedologija. U pedolokom smislu razlikuju se etiri horizonta idui od povrine: A, B, C i D-horizont. A i B-horizont (eng. topsoil) su bioloki aktivni, Chorizont (eng. subsoil) je bioloki neaktivan, dok je D-horizont osnovna stijena (eng.bedrock). Fiziko-mehanike znaajke tla takoer prouava mehanika tla koja je grana geotehnike. Prema geotehnikoj klasifikaciji tla se dijele u vie skupina. etiri osnovne skupine prema veliini zrna su: ljunak (60-2 mm), pijesak (2-0.06 mm),prah (0.06-0.002 mm) i glina (< 0.002 mm). ljunak i pijesak su krupnozrnasta tla,najee bez kohezije, dok su prah i glina sitnozrnasta koherenta tla. estice vee od 60 mm su valutice. Posebna skupina tala su organska tla. Trahit (eng. trachyte) > neutralna, efuzivna eruptivna stijena Transkurentni rasjed (eng. transcurrent fault) > rasjed Travertin (eng. travertine) je vrsto litificirani, upljikavi, nepravilno laminirani ilislojeviti vapnenac nastao anorganskim izluivanjem kalcita iz vruih voda okotermalnih izvora. Travertin se koristi u graditeljstvu kao arhitektonski kamen zaoblaganje. Trijas (eng. Triassic) > geoloko doba Troenje stijena (eng. weathering) > razgradnja stijena

Tuf (eng. tuff) > vulkanoklastine stijene Ultrabazine stijene (eng. ultrabasic rocks) > eruptive stijene UNESCO ljestvica (eng. UNESCO sesmic scale) > MSK-64 ljestvica Uvala (eng. karst depression) > ponikva Vadozna voda (eng. vadose water) > podzemne vode Valutinjak (sinonim) < konglomerat Vapnenac (eng. limestone), sedimentna karbonatna stijena. Sastavljen je uglavnom od kalcita, a moe sadravati druge minerale, kao to su dolomit (dolomitski vapnenac), kvarc (kvarcni vapnenac), glina (laporoviti vapnenac) ili organske tvari (bituminozni vapnenac). isti vapnenci su bijele boje, a zbog oksida i hidroksidaeljeza postaju crvenkasti do ukasti. Zbog primjesa ugljevite tvari su sivi, a zbogbitumena smei. Vapnenac je poligenetska stijena koja moe nastati na vie naina. Razlikuju se klastini, kemogeni i organogeni vapnenci koji su najrasprostranjeniji. Vapnenci nastaju taloenjem u vodenom okoliu, veinom u moru, a rjee u jezerima i rijekama. Vapnenci su vrlo rairene stijene u Republici Hrvatskoj i najvaniji suizvor graevnotehnikog i prirodnog (arhitektonsko-tehnikog) kamena. Vodonosnik (eng. aquifer) je porozni medij koji vodu prima, transmitira i otputa.Najvanije hidrogeoloke znaajke vodonosnika su poroznost i vodopropusnost. Prema nainu kretanja podzemne vode razlikuju se etiri glavna tipa vodonosnika:freatski, arteki, krki kao i vodonosnik pukotina i ila. Vrtaa (sinonim) > ponikva Vulkanizam (eng. volcanism) > endogenetski proces Vulkanoklastine stijene (eng. pyroclastic rocks) > piroklastine stijene Vulkanske stijene (eng. volcanic) > eruptivne stijene, magmatske stijene Zemlja (eng. earth) je naziv: za samostalno svemirsko tijelo ili planet star oko 4.5 milijardi godina, za vrstu kopnenu masu, i za tlo iznad stijenske mase. PlanetaZemlja ima prosjeni radijus od 6371 km. Spljotena je na polovima, a izboena na ekvatoru pa ima oblik nepravilnog elipsoida ili geoida. Zemlja je zonalno ili lupinasto graena. Sastoji se od jezgre, plata i kore. Jezgra ili barisfera ima unutranji i vanjski dio. Plat se sastoji od tri zone: unutranje ili mezosfere, srednje ili astenosfere ivanjske ili litosfere. U astenosferi se zbivaju snana konvekcijska strujanja rastaljene magme. Litosfera se sastoji od ultrabazinih eruptivnih stijena i zajedno s korom ini stjenovitu cjelinu koja je izloena tektonskim promjenama. Kamenu koru Zemlje okruuju hidrosfera (vodeni omota) i atmosfera (zrani omota). Zemljina kora (eng. earth crust) je povrinska sfera Zemlje, koja zajedno s gornjim dijelom plata ili litosferom sainjava stjenovitu cjelinu. Razlikuju se dva tipa:

kontinentalna i oceanska kora. Stare konsolidirane mase ili kratoni (titovi iplatforme) sainjavaju djelove kontinetalne kore. Ona se sastoji preteito od granita, anaziva se i sial po glavnim elementima siliciju i aluminiju. Prosjene je debljine 40km, a najvie do 70 km. Oceanska kora izgrauje vrstu podlogu oceana. Sastoji se veinom od bazalta. Naziva se i sima po glavnim elementima siliciju i magneziju. Debljine je svega od 10 do 12 km. Granina zona izmeu kore i litosfere zove se Mohoroviiev diskontinuitet. Zemljina kora je podlona stalnim promjenama. Dugotrajni vertikalni pokreti Zemljine kore bez izraenih strukturnih promjenanazivaju se epirogeneza. Veoma jaki tektonski pokreti praeni boranjem, rasjedanjemi navlaenjem, gdje nastaje novo gorje, je orogeneza. Zemljina kora nije cjelovita ve je podijeljena na 22 vee ili manje ploe koje su, zbog konvekcijskih strujanja magme u astenosferi, u stalnom pokretu. Na granicama ploa este su pojave vulkana i aritapotresa. U sluaju razmicanja ploa, izljevanjem lave na dnu oceana nastaje nova kora. U zonama subdukcije jedna ploa tone ispod druge pri emu se dio rastaljuje u podruju visokih temperatura. U treem sluaju moe doi do pomicanja jedne ploe uz drugu. Zemljotres (sinonim) > potres