Sadraj

Sadraj.........................................................................................................................................1 Uvod............................................................................................................................................1 1. Heker-Olinova teorema ........................................................................................................3 2. Odnosi razmjene ....................................................................................................................4 2.1 Pretpostavke teorije...........................................................................................................5 3. Raspoloivost faktora i HekerOlinova teorija.....................................................................8 4. HekerOlinova teorema.........................................................................................................9 4.1. Opa ravnotea u HekerOlinovoj teoriji.....................................................................10 4.2. Teorema o izjednaavanju cijena faktora.......................................................................11 5.0 Empirijski test HekerOlinovog modela...........................................................................13 5.1 Empirijski rezultati paradoks Leontijeva.....................................................................13 6.0 ZAKLJUAK.....................................................................................................................18 Literatura...................................................................................................................................19

Uvod
Meunarodna trgovina je veoma sloen ekonomski fenomen i ne moe se objanjavati samo komparativnom prednou. Na primjer, tom teorijom ne moemo objasniti zato se u neke zemlje uvoze, ali i izvoze neki

proizvodi. Na meunarodnu trgovinu utie i diferencijacija proizvoda. Iako nema komparativne prednosti u proizvodnji automobila, vedski automobil Volvo se odlino prodaje u cijelom svijetu, zato to je fabrika Volvo razvila specifini diferenciran proizvod koji daje veu sigurnost nego druga auta. Godine 1919. Eli Heker (Eli Heckscher), vedski ekonomista, objavio je lanak pod naslovom The Effect of Foreign Trade on the Distribution of Income (Efekat vanjske trgovine na raspodelu dohotka) u kome je dao skicu onoga to je danas postalo savremena teorija vanjske trgovine. Tokom vie od deset godina ovaj lanak je ostao nezapaen sve dok ga nije istakao Bertil Olin (Bertil Ohlin), jo jedan vedski ekonomista i ranije Hekerov student, dogradio ga, razjasnio ga, da bi 1933. objavio svoju uvenu knjigu Interregional and International Trade (Meuregionalna i meunarodna trgovina).

1. Heker-Olinova teorema
Jedna od teorema koja dalje elaborira teoriju komparativnih prednosti D. Rikarda je Heker-Olinova (HeckscherOhlin) doprinos modelu meunarodne trgovine. Ovaj se model naziva H-O-modelom, po svojim autorima, jer ga je Heker postavio, Olin dalje razvio, a Samuelson detaljnije postavio uvjete funkcioniranja ovog modela Osnova HekerOlinove teoreme vee se za raspravu o uticaju meunarodne ekonomije na cijene faktora proizvodnje. Heckscher je u svojoj studiji zakljuio da se izvozom smanjuje raspoloivost proizvodnih faktora za proizvodnju na domaem tritu, a uvoz poveava njihovu raspoloivost. Prema Heker-Olinovoj teoremi preduvjet razlika u komparativnoj prednosti i trokovima je razlika u relativnoj raspoloivosti proizvodnih faktora. Zemlje koje su relativno dobro osigurane proizvodnim faktorima imaju komparativnu prednost. Tako, npr, drava sa umom ima komparativnu prednost u drvnoj industriji, a slino vai i za druge prirodne resurse (radna snaga, zemljite i sl.). Ovo vai uz pretpostavku da se inputi koriste u proizvodnoj funkciji u razliitim kombinacijama i da se faktori preseljavaju izmeu sektora privrede, ali nisu mobilni izmeu privreda razliitih zemalja.1 U svojoj raspravi Bertil Ohlin polazi od toga da se zakonitosti meunarodne razmjene u osnovi ne razlikuju od zakonitosti koje vladaju u unutranjoj razmjeni, te kritiki analizira klasinu i neoklasinu koncepciju meunarodne trgovine. Proizvodnja razliitih dobara podrazumijeva upotrebu razliitih faktora proizvodnje, koji su razliito locirane po pojedinim zemljama pa se stoga formiraju razliite cijene dobara, to daje osnovni poticaj meunarodnoj razmjeni. Ohlinova teorija meunarodne trgovine, s teorijom Eli Heckshera uvodi novo tumaenje temeljnih pokretaa meunarodne ekonomije. Ona integrira dijelove relativnih cijena sa dijelovima trinih impulsa, to

David Dai, Principi internacionalne ekonomije, Beograd, 2007., str. 76.

predstavlja ekonomiji.2

osnovu

ope

ekonomske

ravnotee

meunarodnoj (Leontiefljev

Empirijskim istraivanjem H-O teorije,

W. Leontief

paradoks) je tvrdio da SAD kao zemlja u kojoj je kapital obilan proizvodni faktor, izvozi radno intenzivna dobra, a uvozi kapitalno intenzivna dobra. Problematiku izjednaavanja cijena faktora proizvodnje u meunarodnoj razmjeni upotpunio je P. Samuelson. Analizirajui dvije zemlje, dva dobra, dva proizvodna faktora ije su relativne veliine u pojedinim zemljama razliite, jednake proizvodne funkcije u obje zemlje, konstantne trokove, potpunu konkurenciju i slobodnu trgovinu, te jednake ukuse potroaa u obje zemlje, Samuelson je dokazao potpuno izjednaavanje cijena u meunarodnim relacijama. R. Vernon formira teoriju ivotnog ciklusa proizvoda (u kojoj svaka faza razvoja proizvoda ima razliit uticaj na strukturu trgovine). Po Vernonu tehnoloke promjene utiu na svjetsku trgovinu stalnim uvoenjem novih proizvoda na trite i unapreenjem naina proizvodnje postojeih proizvoda. Kako tehnologija nije podjednako zastupljena u svim zemljama, pojedine zemlje razvijaju velike komparativne prednosti u proizvodima visoke tehnologije.3

2. Odnosi razmjene
Odnosi cijena proizvoda koji se izvoze i uvoze odreuju vrlo vaan parametar koji se naziva odnosi razmjene (terms of trade). Iako je ovaj termin uobiajen, esto se koristi i izraz makaze cijena, koji se najjednostavnijim izrazima odreuju kolinikom izvoznih i uvoznih cijena, odnosno px/pm. Ako se jedan proizvod izvozi po cijeni od 10 eura, a drugi uvozi po cijeni od 5 eura, taj kolinik je 2, to znai da se prihodom od jedinice izvoza moe platiti uvoz od 2 jedinice. U analitike svrhe, ne porede se cijene pojedinih proizvoda, ve indeksi opih nivoa izvoznih i uvoznih cijena. Ako je opi nivo izvoznih cijena porastao za 5 %, a uvoznih
2 3

Kadrija Hodi, Meunarodna ekonomija, skripta, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2011., str. 11. Isto,

cijena za 2 %, indeks izvoznih cijena bie 105, a uvoznih 102. i odnosi razmjene poboljat e se za 2,9 % (105/102=1,029). U ovo, sluaju, to znai da se, zahvaljujui poboljanju odnosa razmjene, prihodima od izvoza iste koliine proizvoda moe platiti 2,9 % vea koliina uvoznih proizvoda. Naravno, obrnuti su rezultati ako doe do pogoravanja odnosa razmjene, kada uvozne cijene rastu bre od izvoznih ili kada izvozne cijene opadaju.4

2.1 Pretpostavke teorije

HekerOlinova kod Hekera i Olina). HekerOlinova teorija zasnovana je na sljedeim pretpostavkama: 1. Postoje dvije zemlje (Zemlja 1 i Zemlja 2), dva proizvoda (proizvod X i proizvod Y), i dva faktora proizvodnje (rad i kapital). 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
4

teorija

zasnovana

je

na

odreenom

broju

pojednostavljujuih pretpostavki (od kojih su neke samo implicitno date

Obje zemlje koriste istu tehnologiju u proizvodnji. Proizvod X je radno intenzivan, a proizvod Y je kapitalno intenzivan proizvod u obje zemlje. Oba proizvoda proizvode se uz konstantnu ekonomiju obima u obje zemlje. U obje zemlje postoji nepotpuna specijalizacija u proizvodnji. Ukusi su identini u obje zemlje. U obje zemlje postoji savrena konkurencija na tritima proizvoda i tritima faktora. Postoji savrena mobilnost faktora unutar svake zemlje, ali nema faktorske mobilnosti izmeu zemalja. Ne postoje transportni trokovi, carine, ili druge barijere slobodnom odvijanju meunarodne trgovine. Svi resursi su potpuno uposleni u obje zemlje.

David Dai, Principi internacionalne ekonomije, str. 78.

11.

Meunarodna trgovina izmeu dvije zemlje je uravnoteena.5 1. Znaenje pretpostavke broj 1. (dvije zemlje, dva proizvoda, dva faktora proizvodnje) je jasno i ona je uinjena sa ciljem da dozvoli grafiku interpretaciju teorije pomou dvodimenzionalne slike. Ova pretpostavka je uinjena sa znanjem da njeno slabljenje (tako da se bavimo sluajem u kome ima vie od dvije zemlje, vie od dva proizvoda i vie od 2. dva proizvodna 2 (po faktora) kojoj ostavlja zemlje fundamentalno koriste istu nepromjenjenim teorijske zakljuke. Pretpostavka obje tehnologiju) znai da obje zemlje imaju pristup istim proizvodnim tehnikama i da taj pristup koriste. Prema tome, ako su cijene faktora iste u obje zemlje, proizvoai u obje zemlje koristie tono istu koliinu rada i kapitala u proizvodnji za svaki proizvod. Poto se cijene faktora po pravilu razlikuju, proizvoai u svakoj zemlji koristie vie relativno jeftinijeg faktora sa ciljem minimiziranja svojih trokova proizvodnje. 3. Pretpostavka 3 (da je proizvod X radno intenzivan, a proizvod Y kapitalno intenzivan) znai da u obje zemlje proizvodnja X zahtjeva relativno vie rada nego proizvodnja Y. Reeno na tehniki i precizniji nain, to znai da je koeficijent rad/kapital (R/K) vei za proizvod X nego za proizvod Y u obje zemlje za iste relativne cijene faktora. To je ekvivalentno izrazu da je koeficijent kapital/rad (K/R) nii za X nego za Y. Ali to ne znai da je koeficijent K/R isti za X i u Zemlji 1 i u Zemlji 2, ve samo da je u obje zemlje K/R nie za X nego za Y.6 4. Pretpostavka 4 (konstantna ekonomija obima u proizvodnji oba proizvoda u obje zemlje) znai da je rastua koliina rada i kapitala koji su upotrijebljeni u proizvodnji bilo kog proizvoda dovela do porasta autputa tog proizvoda u istoj

5 6

David Dai, Principi internacionalne ekonomije, Beograd, 2007.,, str, 81. David Dai, Principi internacionalne ekonomije, str. 82.

proporciji. Ako

je Zemlja 1 u proizvodnji X poveala

koliinu rada i koliinu kapitala za 10 procenata, njen autput proizvoda X takoer e porasti za 10 procenata. Ukoliko udvostrui koliine rada i kapitala koje koristi, njen autput X takoer e se udvostruiti. Isto vai za proizvod X i za Zemlju 2. 5. Pretpostavka 5 (nepotpuna specijalizacija u proizvodnji kod obje zemlje) znai da ak i uz slobodnu trgovinu obje zemlje 6. nastavljaju da proizvode oba proizvoda. Ovo implicira da nijedna od dvije zemlje nije veoma mala. Pretpostavka 6 (identini ukusi u obje zemlje) znai da su preferencije tranje, koje svoj izraz imaju u obliku i poloaju krivih indiferentnosti, identine u obje zemlje. Prema tome, kada su relativne cijene proizvoda jednake u dvije zemlje obje zemlje e troiti X i Y u istoj proporciji. 7. Pretpostavka 7 (savrena konkurencija i na tritima proizvoda i na tritima faktora) znai da su proizvoai, potroai i trgovci proizvoda X i proizvoda Y u obje zemlje suvie mali da bi uticali na cijene ovih proizvoda. Isto vai i za korisnike i ponuae rada i kapitala. Savrena konkurencija takoer znai da su, u dugom roku, cijene proizvoda jednake njihovim trokovima proizvodnje ne ostavljajui mjesta za (ekonomski) profit nakon to su obraunati svi trokovi (ukljuujui i implicitne trokove). Savrena konkurencija znai da svi proizvoai, potroai i vlasnici faktora proizvodnje posjeduju savreno poznavanje cjena proizvoda i zarada faktora u svim djelovima zemlje i u svim granama proizvodnje. 8. Pretpostavka 8 ( savrena interna mobilnost faktora, ali ne i meunarodna) znai da su rad i kapital slobodni u svom kretanju, da se mogu pomjerati brzo iz oblasti i industrija sa niim zaradama u oblasti i industrije sa viim zaradama sve dok se zarade iste vrste rada i kapitala ne izjednae u

svim oblastima, upotrebama i industrijama jedne zemlje. Sa druge strane, postoji nulta meunarodna pokretljivost faktora, pa e meunarodne razlike u zaradama faktora neogranieno opstajati ukoliko nije mogua meunarodna trgovina. 9. Pretpostavka 9 (ne postoje transportni trokovi, carine, ili druge barijere znai ne slobodnom da se odvijanju meunarodne za proizvodnju cijene trgovine) trgovine, specijalizacija relativne (i

proizvoda odvija sve dok se, u uvjetima postojanja izjednae apsolutne) proizvoda u obje zemlje. Ako bi bile doputene carine i transportni trokovi, specijalizacija bi se odvijala samo dotle kada se relativne (i apsolutne) cijene proizvoda razlikuju za iznos transportnih trokova i carina po jedinici proizvoda kojima se trguje. 10. Pretpostavka 10 (u obje zemlje svi resursi su potpuno uposleni) znai da u obje zemlje nema neuposlenih resursa ili faktora proizvodnje. 11. Pretpostavka 11 (meunarodna trgovina izmeu dvije zemlje je uravnoteena) znai da je kod svake zemlje ukupna vrijednost izvoza jednaka ukupnoj vrijednosti uvoza.

3. Raspoloivost faktora i HekerOlinova teorija

Godine 1919.Eli Heckscher, vedski ekonomista, objavio je lanak pod naslovom Efekt vanjske trgovine na raspodjelu dohotka u kome je dao skicu onoga to je danas postalo suvremena teorija vanjske trgovine. Vie od deset godina ovaj lanak je ostao nezapaen sve dok ga nije istakao bivi hekerov student Bertil Ohlin, jo jedan vedski ekonomista. On je lanak dogradio, razjasnio, da bi 1933. objavio svoju uvenu knjigu Interregional and International Trade (Meuregionalna i meunarodna trgovina). 8

Olinov rad sadri sve to je Heker ve rekao u svom lanku ali i mnogo vie od toga. Meutim, poto je sr modela bila po prvi put objavljena u Hekerovom radu, on je dobio zaslueno priznanje time to je teorija nazvana Heker Olinova teorija. Zbog ove teorije Olin je dobio Nobelovu nagradu koju je podijelio sa Dejmsom Midom, za ekonomiju za svoj rad u domenu meunarodne trgovine. HekerOlinova (HO) teorija moe se izloiti u vidu dvije teoreme: takozvane HO teoreme (koja se bavi i predvia obrasce trgovine) i teoreme o izjednaavanju cijena faktora (koja se bavi djelovanjem meunarodne trgovine na cijene faktora proizvodnje).

4. HekerOlinova teorema
HekerOlinova teorema glasi: Zemlja e izvoziti proizvod ija proizvodnja zahteva intenzivnu upotrebu relativno obilnog i jeftinog faktora proizvodnje u toj zemlji, a uvozie proizvod ija proizvodnja zahteva intenzivnu upotrebu relativno oskudnog i skupog faktora proizvodnje u toj zemlji. Ukratko, zemlja relativno bogata radom izvozi relativno radno intenzivan proizvod, a uvozi relativno kapitalno intenzivan proizvod.7 To znai da Zemlja 1 izvozi proizvod X jer je proizvod X R intenzivan proizvod, a R je relativno obilan i jeftin faktor u Zemlji 1. Sa druge strane, Zemlja 2 izvozi proizvod Y jer je proizvod Y K intenzivan proizvod i K je relativno obilan i jeftin faktor u Zemlji 2 (tj., r/w je nie u Zemlji 2 nego u Zemlji 1. Od svih moguih razloga za razlike u relativnim cijenama proizvoda i komparativnih prednosti zemalja, HO teorema izdvaja razlike izmeu zemalja u relativnoj obilnosti faktora, ili u faktorskoj raspoloivosti, kao osnovni uzrok ili determinantu komparativnih prednosti i meunarodne trgovine. Iz ovog razloga se na HO model esto poziva kao na teoriju faktorskih proporcija ili teoriju faktorske raspoloivosti. Svaka zemlja specijalizira se za proizvodnju i izvoz proizvoda koji je intenzivan po
7

David Dai, Principi internacionalne ekonomije, str. 77.

faktoru koji je relativno obilan i jeftin, a uvozi proizvod koji je intenzivan po faktoru koji je relativno oskudan i skup. HO teorija prije objanjava komparativne prednosti nego to pretpostavlja njihovo postojanje. HO teorema postulira da su razlike u relativnoj faktorskoj obilnosti i cijenama uzrok razlika u relativnim cijenama proizvoda izmeu dvije zemlje pre otvaranja trgovine. Ova razlika u relativnim cijenama proizvoda i relativnim cijenama faktora zatim se prevodi u razlike apsolutnih cijena proizvoda i faktora izmeu dvije zemlje. Upravo je ova razlika u apsolutnim cijenama proizvoda u dvije zemlje ono to predstavlja neposredan uzrok trgovine.

4.1. Opa ravnotea u HekerOlinovoj teoriji

Okvir ope ravnotee u HekerOlinovoj teoriji moe se prikazati i pojasniti pomou Slike 1. Polazei iz donjeg desnog ugla dijagrama vidi se da ukusi i raspodjela vlasnitva nad faktorima proizvodnje (tj., raspodjela dohotka) zajedno odreuju tranju za proizvodima. Tranja za proizvodima odreuje izvedenu tranju za faktorima koji su neophodni za njihovu proizvodnju. Tranja za faktorima proizvodnje, zajedno sa ponudom faktora, odreuje cijene faktora proizvodnje u uvjetima sa savrene konkurencije. Cijene faktora proizvodnje, zajedno tehnologijom,

odreuju cijenu finalnih proizvoda. Razlika u relativnim cijenama proizvoda izmeu zemalja odreuju komparativne prednosti i obrazac trgovine (tj., koja zemlja to izvozi). Slika jasno prikazuje nain na koji sve ekonomske snage zajedniki odreuju cijenu finalnih proizvoda. Znai da je HO model ope ravnotee. Iz skupa svih snaga koje zajedniki djeluju, HO teorema izdvaja razliku izmeu zemalja u fizikoj raspoloivosti, ili ponudi, faktora proizvodnje (uz jednake ukuse i iste tehnologije) da bi objasnila razlike u relativnim cijenama proizvoda i trgovinu izmeu zemalja. Olin je izriito pretpostavio jednake ukuse (i distribuciju dohotka) u razliitim zemljama, to je dovelo do slinosti tranji za finalnim proizvodima i faktorima proizvodnje u razliitim zemljama. Na taj nain je razlika u ponudi faktora 10

proizvodnje u razliitim zemljama onaj uzrok koji dovodi do razlika u relativnim cijenama faktora u razliitim zemljama. Iste tehnologije uz razliite cijene faktora dovode do razlika u relativnim cijenama proizvoda i do meusobne trgovine. Zato je razlika u relativnoj ponudi faktora koja dovodi do razlike u relativnim cijenama faktora i cijenama proizvoda prikazana duplom linijom na Slici 1. HO model ne zahtijeva, da bi vaili rezultati koji iz njega slijede, da ukusi, raspodjela dohotka i tehnologija budu potpuno isti u dvije zemlje. Sve to se trai jeste da oni budu slini u najirem smislu. Pretpostavke o jednakim ukusima, raspodjeli dohotka i tehnologiji pojednostavljuju izlaganje i grafiku ilustraciju teorije.

Slika 1. Okvir ope ravnotee u Heker-Olinovoj teoriji

4.2. Teorema o izjednaavanju cijena faktora

Polazei od pretpostavki koje su navedene, teorema o izjednaavanju cijena faktora (HOS) moe se formulirati na sljedei nain: Meunarodna trgovina dovest e do izjednaavanja relativnih i apsolutnih prinosa na 11

homogene faktore proizvodnje u razliitim zemljama. Na taj nain meunarodna trgovina predstavlja supstitut meunarodne mobilnosti faktora.8 Znai da e meunarodna trgovina dovesti do toga da nadnice za homogeni rad (tj., rad iste obuke, kvalifikacija i produktivnosti) budu iste u svim zemljama koje trguju. Meunarodna trgovina e dovesti da prinosi na homogeni kapital (tj., kapital iste produktivnosti i rizika) budu isti u svim zemljama koje su ukljuene u trgovinu, meunarodna trgovina e dovesti do jednakosti w u Zemlji 1 i Zemlji 2; analogno, ona e dovesti i do jednakosti r u obje zemlje. I relativne i apsolutne cijene faktora e se izjednaiti. Uz odsustvo trgovine, relativna cijena proizvoda X nia u Zemlji 1 nego u Zemlji 2 jer je relativna cijena rada, ili stopa nadnica, nia u Zemlji 1. Kada se Zemlja 1 specijalizira za proizvodnju proizvoda X ( R intenzivan proizvod) i smanji svoju proizvodnju proizvoda Y (K intenzivan proizvod), relativna tranja za radom raste dovodei do porasta nadnica ( w), dok se relativna tranja za kapitalom smanjuje, dovodei do pada kamatne stope , dok se suprotno deava u Zemlji 2. Znai, uz postojanje trgovine, sa specijalizacijom Zemlje 2 za proizvodnju Y i opadanjem proizvodnje X, njena tranja za R opada, to dovodi do pada w, dok tranja za K raste, to dovodi do porasta r. Meunarodna trgovina dovodi do porasta w u Zemlji 1 (zemlja sa niskim nadnicama) i do pada w u Zemlji 2 (zemlja sa jeftinim K), smanjujui na taj nain razlike u r izmeu zemalja, koje su postojale prije trgovine, to dokazuje da meunarodna trgovina tei da smanji razlike u w i u r izmeu zemalja, koje postoje pre njenog otvaranja. Meunarodna trgovina ne samo da tei da smanji meunarodne razlike u prinosima homogenih faktora, ve e, u stvari, dovesti do potpunog izjednaavanja relativnih cijena faktora kada su zadovoljene sve uinjene pretpostavke. Ovo je tako jer sve dok se relativne cijene faktora razlikuju, razlikuju se i relativne cijene proizvoda i trgovina nastavlja da se iri. Ali irenje trgovine smanjuje meunarodne razlike u faktorskim
8

Kadrija Hodi, Meunarodna ekonomija, skripta, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2011., str. 13.

12

cijenama. Dakle, meunarodna trgovina nastavlja da se iri sve dok se relativne cijene proizvoda potpuno ne izjednae, to znai da su relativne cijene faktora takoer postale jednake u dvije zemlje.

5.0 Empirijski test HekerOlinovog modela

Prije nego to se prihvati kao teorija, model mora biti uspjeno empirijski testiran. Ako je model u suprotnosti sa empirijskom evidencijom on mora biti odbaen i mora se skicirati alternativni model. Rezultati prvobitnog empirijskog testa HekerOlinovog modela koji je proveo Vasilij Leontijev (Wassily Leontief) u bili takvi da je izgledalo do proturjee modelu, te su stoga uinjeni brojni pokuaji da se oni pomire sa modelom.

5.1 Empirijski rezultati paradoks Leontijeva

Prvi empirijski test HekerOlinovog modela proveo je Vasilij Leontijev 1951. godine koristei podatke za SAD za 1947. godinu. Poto su u tadanjem svetu SAD bile zemlja koja je izrazito K obilna, Leontijev je oekivao da e dobiti rezultat da ona izvozi proizvode koji su K intenzivni, a da uvozi proizvode koji su R intenzivni.9 Za test je Leontijev koristio input autput tabele privrede SAD da bi izraunao koliinu rada i kapitala unutar reprezentativne korpe izvoza u uvoznih supstituta SAD koja je vrijedila 1 milion dolara u 1947. godini. Sam je Leontijev znaajno doprinio razvoju ove nove tehnike analize za to je dobio Nobelovu nagradu 1973. godine.) Leontijev je ocjenjivao K/R za uvozne supstitute privrede SAD, a ne za njen uvoz. Uvozni supstituti su proizvodi, kao to su automobili, koji Sjedinjene Drave proizvode kod kue, ali ih i uvoze iz inostranstva (zbog nepotpune specijalizacije proizvodnje). Leontijev je bio prinuen da koristi podatke SAD za uvozne supstitute zato to mu nisu bili na raspolaganju
9

Kadrija Hodi, Meunarodna ekonomija, skripta, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2011., str. 14.

13

proizvodni podaci o inostranstvu. Leontijev je ispravno rezonirao da ak i ako su uvozni supstituti u SAD vee K intenzivnosti od stvarnog uvoza (zato to je u SAD K bio relativno jeftiniji nego u inostranstvu), oni bi jo uvek morali biti manje K intenzivni od izvoza SAD ukoliko je Heker Olinovog model istinit. Naravno, upotreba podataka za uvozne supstitute SAD, umjesto inostranih podataka za stvarni uvoz SAD, takoer iz obrauna eliminira proizvode koji se uope ne proizvode u Sjedinjenim Dravama. Rezultati Leontijevljevog testa bili su zapanjujui. Uvozni supstituti SAD bili su za oko 30 procenata K intenzivniji od izvoza SAD. Drugim reima, izgleda da su Sjedinjene Drave izvozile R intenzivne proizvode, a uvozile K intenzivne proizvode. To je suprotno onome to predvia HekerOlinov model i postalo je poznato kao paradoks Leontijeva.10 U istoj studiji Leontijev je pokuao da objasni svoje rezultate, a ne odbacujui H O model te je tvrdio da ono to je dobio predstavlja optiku iluziju: poto je u 1947. rad u SAD bio oko tri puta produktivniji od rada u inostranstvu, Sjedinjene Drave su stvarno bile R obilna zemlja to bi se vidjelo ako bi pomnoili radnu snagu SAD sa tri i usporedili dobivenu cifru sa raspoloivim kapitalom zemlje. Zbog toga je jedini odgovarajui nalaz da izvoz SAD bude R intenzivan u poreenju sa uvoznim supstitutima SAD. Objanjenje nije prihvatljivo i kasnije je sam Leontijev od njega odustao. Razlog je u tome da dok je rad u SAD definitivno bio produktivniji od rada u inostranstvu (mada je mnoenje sa tri koje je upotrijebio Leontijev bilo u mnogo emu arbitrarno), isto vai i za kapital u SAD. Zbog toga je i rad u SAD i kapital u SAD trebalo pomnoiti sa istim koeficijentom pa bi relativna obilnost kapitala u Sjedinjenim Dravama ostala na manje vie istom nivou. Na slian nain je netono drugo objanjenje koje je polazilo od pretpostavke da su ukusi u SAD bili toliko pristrasni u prilog K intenzivnim proizvodima da je to za rezultat imalo vie relativne cijene tih proizvoda u Sjedinjenim Dravama. Zbog toga je trebalo da SAD izvoze relativno R intenzivne proizvode.11 Razlog zato ovo objanjenje nije prihvatljivo je u injenici da je poznato da su ukusi slini u razliitim
10 11

Isto, str. 14. Mate Babi: Meunarodna ekonomija (4.izdanje), MATE, Zagreb, 1993., str, 54.

14

zemljama. Studija koju je izveo Hotaker (Houthakker) 1957. o obrascima potronje domainstava u mnogim zemljama dala je rezultat da je dohodovna elastinost tranje za hranom, odjeom, stanovanjem i ostalim klasama dobara upadljivo slina u razliitim zemljama. Kao posljedica toga ovo objanjenje paradoksa Leontijeva koje je zasnovano na razlikama u ukusima takoer je neprihvatljivo. Jedno od moguih objanjenja paradoksa je to to je 1947. godina, koju je Leontijev koristio u svom testu, bila previe blizu Drugom svjetskom ratu da bi bila reprezentativna. Sam Leontijev je odgovorio na ovu kritiku ponavljajui svoju studiju 1956. koristei inputoutput tabelu za privredu SAD iz 1947. ali sa podacima o trgovini iz 1951. Ova analiza je pokazala da je izvoz SAD bio za samo 6 procenata R intenzivniji od uvoznih supstituta SAD. Leontijev je smanjio paradoks, ali ga nije eliminirao.12 Leontijev je upotrijebio dvofaktorski model (R i K), apstrahirajui od drugih inilaca kao to su prirodni resursi (zemlja, klima, mineralna leita, ume, itd.). Meutim, proizvodi mogu biti intenzivni po prirodnim resursima pa je klasifikacija po tome da li su K ili R intenzivni (sa dvofaktorskim modelom), sasvim je jasno, neodgovarajua. Takoer, mnogi proizvodni procesi u kojima se koriste prirodni resursi kao to je dobijanje uglja, proizvodnja elika i poljoprivredna proizvodnja takoer zahtijevaju veliku koliinu fizikog kapitala. Zbog toga zavisnost SAD od uvoza brojnih prirodnih resursa moe da pomogne kod objanjavanja velike kapitalne intenzivnosti u industrije sa konkurentskim uvozom. Carinska politika SAD predstavlja jo jedan izvor pristranosti u studiji Leontijeva. Carina nije nita drugo do porez na uvoz, ona smanjuje uvoz i stimulira domau proizvodnju uvoznih supstituta. U studiji iz 1956, Kravis je pronaao da su industrije SAD koje su bile pod najveom zatitom bile R intenzivne industrije. Ovo je obrasce trgovine inilo pristranim i smanjivalo je radnu intenzivnost uvoznih supstituta u SAD, doprinosei na taj nain postojanju paradoksa Leontijeva. Vrlo mogue je da je najznaajniji izvor pristranosti
12

Mate Babi: Meunarodna ekonomija, str, 56.

15

bila injenica da je u svom mjerenju kapitala Leontijev ukljuio samo fiziki kapital (kao to su maine, ostala oprema, zgrade, i tako dalje) potpuno ignorirajui ljudski kapital, koji se odnosi na obrazovanje, treninge za posao, zdravlje koje imaju radnici, na sve ono to poveava njihovu produktivnost. Implikacija je ta da, poto je u SAD u radnicima vie ljudskog kapitala nego to je to sluaj u inostranstvu, dodajui komponentu ljudskog kapitala fizikom kapitalu, izvoz SAD postaje K intenzivniji u odnosu na uvozne supstitute SAD. Ljudski kapital i kapital znanja vani su prilikom razmatranja determinanti obrazaca trgovine privrede SAD. To nije razmatrano od strane Leontijeva u njegovoj studiji. Najvanija meu brojnim empirijskim studijama, koje su slijedile pristup preko ljudskog kapitala, bila je ona koju su poduzeli Kravis, Kreesing, Kenen i Boldvina. U dvije studije koje su objavljene 1956, Kravis je dobio rezultat da su nadnice u izvoznim industrijama SAD u 1947. i 1951. bile oko 15 procenata vie nego nadnice u industrijama sa konkurentskim uvozom u SAD. Kravis je ispravno tvrdio da su vie nadnice u izvoznim industrijama SAD predstavljale odraz vee produktivnosti i ljudskog kapitala koji je ovaploen u izvozu SAD u odnosu na uvozne supstitute SAD.13 Keesing je u studiji iz 1966. dobio rezultat da je u 1957. izvoz SAD bio intenzivniji po kvalifikacijama od izvoza devet drugih industrijskih zemalja. Ovo je odraavalo injenicu da su Sjedinjene Drave imale najuvjebaniju radnu snagu u kojoj je ovaploeno vie ljudskog kapitala nego u drugim zemljama. Ostalo je na Kenen-u da u studiji iz 1965. d stvarne procijene ljudskog kapitala koji sadri izvoz SAD i proizvodi kojima konkurira uvoz, doda ove procijene zahtjevima za fizikim kapitalom, a zatim da ponovo izrauna K/R za izvoz SAD i uvozne supstitute SAD. Koristei podatke za 1947. i ne iskljuujui proizvode sa znaajnim sadrajem prirodnih resursa Kenen je uspeo da eliminira paradoks Leontijeva. U studiji iz 1971. godine, Boldvin je aurirao studiju Leontijeva tako to je upotrijebio inputoutput tabelu SAD za 1958. i upotrijebio podatke o
13

Kadrija Hodi, Meunarodna ekonomija, str. 15.

16

trgovini za 1962. Boldvin je pronaao da iskljuenje industrija prirodnih resursa nije dovoljno za eliminaciju paradoksa sve dok se ne ukljui i ljudski kapital.14 Paradoks ostaje za zemlje u razvoju i Kanadu. Slini paradoksalni rezultati nastaju i ukoliko se upotrebe podaci za druge zemlje. U studiji iz 1977. Branson i Monoyios takoer pokreu neka pitanja o svrsishodnosti kombiniranja ljudskog i fizikog kapitala u jedinstvenu mjeru sa ciljem testiranja HO modela. U radovima objavljenim 1980. i 1984. godine, Leamer tvrdi da u multifaktorskom svijetu treba porediti stopu K/R u proizvodnji nasuprot potronji pre nego li izvoz nasuprot uvozu. Uzimajui ovakav pristup prema podacima Leontijeva za 1947, Leamer (1984) je pronaao da je stopa K/R sadrana u proizvodnji SAD zaista bila vea od one koju sadri potronja SAD, pa tako paradoks nestaje. Ovo je bilo potvreno studijama Sterna za 1981. i Maskusa za 1972. kao i studijom Salvatore-a i Barazeh-a za svaku godinu od 1958. do 1981, pod uvjetom da se iskljue industrije prirodnih resursa.15 U studiji iz 1987. godine, Bowen, Leamer i Sveikauskas, upotrebljavajui kompletniji model sa cross-section podacima o trgovini, zahtjevima za faktorskim inputima i faktorskoj raspoloivosti za 27 zemalja, 12 faktora (resursa) i brojnim proizvodima nali su da je HO model trgovine bio podran samo u, otprilike, polovini sluajeva. Istraivanja koja su uslijedila dala su podrku nekim ogranienim oblicima HO modela trgovine. U studiji iz 1993, Brecher i Choudhri pronali su proizvodnju koja svjedoi u prilog HO modela za sluaj trgovine izmeu SAD i Kanade; u studiji iz 1994. Wood-a daje se podrka za HO model trgovine izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja zasnovane na razlikama u njihovoj relativnoj raspoloivosti kvalifikacija i zemlje, a isto ini i studija Svjetske banke iz 1995. Dodatni dokazi u prilog podrci HO modelu trgovine preraevinama izmeu najveih industrijskih zemalja takoer su dati u studiji iz 1996. od James-a i Elmslie-a, i, neto ire shvaeni, ali jo uvijek kvalifikovani, od strane Leamer-a (1993, 1995) i Wood-a (1997). Dokazi u prilog valjanosti ogranienih oblika HO teorije
14 15

Kadrija Hodi, Meunarodna ekonomija, str. 16. Kadrija Hodi, Meunarodna ekonomija, str. 15.

17

dolaze iz radova novijeg datuma. Koristei podatke na osnovu velikog uzorka razvijenih i nerazvijenih zemalja u periodu 19701992. i dozvoljavajui razlike u tehnologijama izmeu zemalja, Harrrigan i

Zakrajsek (2000) pokazuju da faktorska raspoloivost zaista objanjava komparativne prednosti. Shott (2001, p. 686) daje snanu podrku za HO specijalizaciju.16

6.0 ZAKLJUAK
HO teorija uvodi novo tumaenje temeljnih pokretaa meunarodne ekonomije jer integrira dijelove relativnih cijena sa dijelovima trinih impulsa, U to predstavlja osnovu ope ekonomske faktora ravnotee proizvodnje u u meunarodnoj ekonomiji. problematiku izjednaavanja cijena meunarodnoj razmjeni ukljuio se i P. Samuelson. Analizirajui dvije zemlje, dva dobra, dva proizvodna faktora ije su relativne veliine u pojedinim zemljama razliite, jednake proizvodne funkcije u obje zemlje, konstantne trokove, potpunu konkurenciju i slobodnu trgovinu, te jednake ukuse potroaa u obje zemlje, Samuelson je dokazao potpuno izjednaavanje cijena u meunarodnim relacijama.

16

Kadrija Hodi, Meunarodna ekonomija, str. 15.

18

Prvi empirijski test HekerOlinovog modela proveo je Vasilij Leontijev 1951. godine koristei podatke za SAD za 1947. godinu. Za test je Leontijev koristio input autput tabele privrede SAD da bi izraunao koliinu rada i kapitala unutar reprezentativne korpe izvoza u uvoznih supstituta SAD koja je vrijedila 1 milion dolara u 1947. godini. U studiji iz 1993, Brecher i Choudhri pronali su proizvodnju koja svjedoi u prilog HO modela za sluaj trgovine izmeu SAD i Kanade; u studiji iz 1994. Wood-a daje se podrka za HO model trgovine izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja zasnovane na razlikama u njihovoj relativnoj raspoloivosti kvalifikacija i zemlje, a isto ini i studija Svjetske banke iz 1995. Dokazi u prilog valjanosti ogranienih oblika HO teorije dolaze iz radova novijeg datuma. Koristei podatke na osnovu velikog uzorka razvijenih i nerazvijenih zemalja u periodu 19701992. i dozvoljavajui razlike u tehnologijama izmeu zemalja, komparativne prednosti. Harrrigan i

Zakrajsek (2000) pokazuju da faktorska raspoloivost zaista objanjava

Literatura
Mate Babi: Meunarodna ekonomija (4.izdanje), MATE, Zagreb, 1993. David Dai, Principi internacionalne ekonomije, Beograd, 2007., Kadrija Hodi, Meunarodna ekonomija, skripta, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2011.,

19

20