Aida Droce

Rudija Alvađa 1
71 000 Sarajevo
+387 61 903 760
a.droce@hotmail.com

Prijedlog naziva teme završnog (master) rada

Pitanje identiteta u odabranim romanima Huseina Bašića

1. Ime, prezime, adresa i broj telefona kandidata:

Aida Droce
Rudija Alvađa 1
71 000 Sarajevo
+387 61 903 760
a.droce@hotmail.com

2. Prijedlog naziva teme završnog (master) rada:

„Pitanje identiteta u odabranim romanima Huseina Bašića“

3. Naučna oblast:
Nauka o književnosti

4. Mentorica:
Doc. dr. Lejla Žujo - Marić
Zvanje:
Docentica
Uža naučna oblast:
Književnost
Godina izbora u zvanje univerzitetskog nastavnika:
2016

5. Obrazloženje teme završnog rada

5.1. Definiranje i opis predmeta i problema istraživanja

U radu će se istraživati pitanje ideniteta te oblici njegove manifestacije u romanima novije

bošnjačke književnosti, bošnjačkog i crnogorskog pisca Huseina Bašića. Korpus će činiti
romani Zamjene, koji predstavljaju ciklus od pet romana: Tuđe gnijezdo (1980), Kapija bez
ključa (2000), Kosti i vrane (2000), Pusto tursko (2000) i Bijeli Azijati (2000). S obzirom na
književnohistorijsku i poetičku „razuđenost“ korpusa, pretpostavlja se da će istraživanje biti
kompleksno i zahtijevati primjenu različitih metoda i znanja iz oblasti bošnjačke književnosti
od kraja XIX do početka XXI stoljeća.

5.2. Pregled vladajućih stavova i shvatanja u literaturi u području istraživanja s

navodom literature koja je konsultirana

Krajem XVIII i početkom XIX vijeka na evropskom tlu javljaju se nacionalni pokreti koji u
fokus svojih interesovanja stavljaju pitanje nacionalnog oslobođenja, političku nezavisnost i
nacionalni identitet, a književnost je tada – više nego ikada ranije, predstavljala oblik borbe
za očuvanje i potvrđivanje nacionalnog identitet. 1 Književnost nije pitanje identiteta uzela
samo kao jednu od svojih tema, nego je u velikoj mjeri doprinijela i njegovoj izgradnji.
U pitanju o identitetu, sadržana su sva naša pitanja: Ko smo, šta smo, kuda idemo, na temelju
čega jesmo to što jesmo, šta želimo, šta nas razvija, ... Posredstvom drugog spoznajemo sebe i
određuje svoje mjesto uz, protiv ili u tom drugom. Dobiti identitet pišu Berger i Luckman u
Socijalnoj konstrukciji zbilje, uključuje i to da ti biva propisano određeno mjesto u svijetu. Za
Enesa Duraković razlozi političko-ideološkog poricanja identiteta leže u profanoj jednadžbi:
da je prazan kulturni identitet jednak praznom nacionalnom identitetu, što onda
podrazumijeva amnestiranje zla i zločina nad nedefiniranom, kulturno obezličenom masom
pojedinca.2
U romanu Tuđe gnijezdo, Fatma Haseinbegović piše: da je pisac jednu zamršenu historijsku
temu znalački transponirao u umjetničko djelo iskazujući je kroz pojedinačnu svijest i
sudbinu, to je uvjetovalo i osobenu temporalnu-subjektivnu kompozicionu strukturu ovog
posve modernog psihološkog romana koji već u prvom poglavlju počinje klimaksom u
dramskom sudaru dva čovjeka različita porijekla i svjetonazora...3
Za potrebe istraživanja bit će neophodno dodatno proučiti i neke od najvažnijih tekstova o
bošnjačkoj književnosti koje su napisali Enes Duraković, Muhsin Rizvić, Midhat Begić,
Dijana Hadžizukić, Sanjin Kodrić, Elbisa Ustamujić, Vedad Spahić i dr., s namjerom da se
ukaže na pitanje identiteta i njegovu književnu reprezentaciju u djelima
bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti.
Primjer jednog takvog teksta je tekst Muhsin Rizvić Poetika bošnjačke književnosti u kojem
on piše da je: Osnovni smisao proučavanja bošnjačke književnosti, u posljednjeih dvadesetak
1
Zdenko Lešić, Čitanka 2, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2003. str.181.
2
Enes Duraković, Obzori bošnjačke književnosti, Dobra knjiga, Sarajevo, 2012., str.33.
3
Fatma Hasanbegović, Tuđe gnijezdo, Svjetlost, Sarajevo, 1991., str. 14-15.
godina, bio da se pokaže njena posebna egzistencija, postojanje ove književnosti u
historijskom kontinuitetu od XV stoljeća do danas, i da se predoči identitet njena osobnog
književnog fenomena, posebno među književnostima srpsko-hvatskog jezika. 4 On dalje navodi
četiri značajna aspekta ove po njemu najmlađe slavenske literature. Prvo je pojavno-
činjenički kontinuitet pisaca i njihovih djela, sa neprekinutom svješću o sebi i svome
stvaranju. Drugo je kohezioni slijed estetike, književnih ideja, motiva, oblika, izraza,... Treće
je historijski položaj ovih stvaralaca i njihove književnosti između Istoka i Zapada, i uloga
duhovnog i estetskog spajanja ovih prostora, koju su sebi postavljali. A kao četvrto mogu se
pratiti sinhronijski i komparativni odnosi sa srpskom i hrvatskom književnošću, dodiri na
osnovu zajedničkog jezika i zračenja stilskih formacija od vremena preporoda...5

5.3. Obrazloženje o potrebama istraživanja

Dosadašnja proučavanja književnika Huseina Bašića uglavnom su u fokus svojih

interesovanja stavljala roman Tuđe gnijezdo, pritom bitno zapostavljajući ostala njegova djela.
Zbog toga je predmet ovog istraživanja baziran upravo na tim znatno manje istraženim
romanima. S druge strane, pitanje identiteta kao motiv i tema u romanima novije bošnjačke
književnosti predstavlja adekvatan problem istraživanja kako za književnoteorijsko, tako i za
književnohistorijsko bavljenje navedenim romanima. Pitanje identiteta kod Huseina Bašića
polazi i od njegove smještenosti i u bošnjačku i u crnogorsku književnost. Isto tako identitet
njegovih likova je određen historijskim, kulturnim, prostornim i brojnim drugim okolnostima.
5.4. Cilj istraživanja s naglaskom na rezultate koji se očekuju

Korpus rada čine romani koji pripadaju istoj književnohistorijskoj epohi, koji se mogu čitati
kao zasebni romani ili kao jedna cjelina. Već od prvog romana prepoznaje se stvarni
historijski kontekst, historijske ličnosti, stvarni prostor i vrijeme. U velikoj priči sadržane su
suprostavljene male priče romanesknih likova koji su svoju sudbinu vezali za propalo
Osmansko carstvo s kojim su izgubili identitet, prostor življenja, naciju i vjeru. Trauma
identiteta dovodi do raskola između orijentalne prošlosti i evropske budućnosti, tu je i
osjećaja nepripadanja za onima za kojima su pošli i onima pod kojim su ostali.

4
Muhsin Rizvić, Književne studije: Poetika bošnjačke književnosti, BZK Preporod, Sarajevo,2005., str. 72.
5
Isto str.72
Dijana Hadžizukić u knjizi Poetski diskurs u bošnjačkom romanu preuzima od Umberta Eka
podjelu historijskog roman na tri tipa: prvi tip su romance u kojima je prošlost samo
scenografija, a sve ostalo „plod raspojasane mašte“, drugi je tip romana kakav je pisao
A.Dumas a u kojima se izabere prepoznatljiva prošlost, unesu likovi koje već prepoznaje
enciklopedija i ostali likovi i događaji koji joj neće protivrječiti, te treći tip-historijskih
romana čije likove ne možemo pronaći u enciklopediji, ali je sve što jesu i što čine moglo
postojati samo u određeno vrijeme i na određenom prostoru. Neuobičajeno za standardnu
klasifikaciju historijskog romana, Eko upravo treću vrstu smatra pravima historijskim
romanom, a takve i sam piše, ali dalje, ističe Dijana Hadžizukić na našim prostorima se javlja
i jedan novi tip historijskog romana koji ne podliježe Ekovoj tipologizaciji, nego su to
historijski romani koji u stvarne historijske prostore i događaje smještaju fiktivne likove. 6
Bašićevi romani komuniciraju s idejama novohistorijskog romana i pripadaju tom novom tipu
historijskog romana o kojem govori Dijana Hadžizukić.
Enver Kazaza piše da je novohistorijski roman napustio koncept povjesti, mada ga različiti
koncepti povijesti određuju, te je akcenat na umjetničkom profiliranju tragičnog iskustva
historije (modernistička paradigma) odnosno posthistorije (postmoderni roman)... ... Povijest
je postala, dakle okvir za priču ili preciznije priča sama, ne i skup strogo uređenih činjenica,
a pogotovo ne smisleni poredak vrijednosti.7
Primarni cilj istraživanja bi bio da se pokaže odnos likova Huseina Bašića prema pitanju
identiteta kroz kontekst poststrukturalističkih teorija, kao što su imagološka i postkolonijalna
teorija. Naredni, sekundarni cilj jeste pokazati koliko se tema identiteta u odabranim
romanima Huseina Bašića kontekstualizira s drugim književnim djelima bošnjačke
književnosti gdje je ovo pitanje frekventno tokom cijelog XX i početaka XXI vijeka.

5.5. Program istraživanja (faze) i orijentacioni sadržaj master teze

Orijentacioni sadržaj ovog rada za sada je moguće predstaviti u nekoliko osnovnih cjelina.
Uvodni dio rada predviđa prezentaciju osnovnog predmeta, kao i ciljeva istraživanja,
metodologije i korpusa. Potom slijedi pronalaženje mjesta ovom korpusu u okviru bošnjačke i
bosanskohercegovačke književnosti, koja ima realno različito utemeljenje i sistematizovanje
književne prakse, posebno ako se činjenice posmatraju na osnovu savremenog teorijskog
koncepta interliterarnosti.

6
Dijana Hadžizukić, Poetski diskurs u bošnjačkom romanu, Slavistički komitet, Sarajevo, 2011., str .95.
7
Isto
Dijelovi koji slijede bit će posvećeni kontekstualiziranju pet romana (iz korpusa rada) u
noviju bošnjačku, ali i regionalnu književnost istog perioda (uz postojeća književnokritička
razmatranja), nakon čega će se aktuelizirati posebni aspekti navedenih romana koji mogu biti
proučavani u skladu s osnovnom temom rada. Koncepcija identiteta analizirat će se kroz
različite književne teorije. Pitanje identiteta otvara teme: individualnog i kolektivnog
identiteta, institucije bedela i zamjena, otpora i odlaska u Tursku, seoba i mudžahirskog puta,
prilagođavanje onih koji su otišli ali i onih koji su ostali, tromeđe i proklestva prostora,
upotrebe jezika, velikih kolektiva nasuprot malim kolektivima, slučajnog buntovnika itd.
Dobiveni rezultati i zaključci bit će elaborirani u završnom dijelu rada, nakon čega će biti
navedena i bibliografija.

5.6. Metode koje će biti primijenjene

Planirano je da se do rezultata navedenog istraživanja dođe uz primjenu više naučnih metoda

te različitih književnoteorijskih pristupa, imanentnih već zadatom korpusu od pet romana
novije bošnjačke književnosti. S obzirom na korpus i uvodno istraživanje, pretpostavlja se da
će biti korištene osnovne i općenaučne metode poput analitičko-sintetičke, deskriptivne i
komparativne, a od književnoteorijskih metodoloških pristupa književnom djelu koristit će se
savremeni postkolonijalni, imagološki i drugi pristupi.

5.7. Literatura i druga građa koja će se koristiti

Osim romana koji čine korpus rada i relevantne književnohistorijske i književnokritičke

literature o njima, koristit će se i sljedeća radna literatura:

1. Anderson, Benedict (1990), Nacija: zamišljena zajednica, Školska knjiga, Zagreb

2. Antoni D. Smit (1998), Nacionalni identitet, prev. Slobodan Đorđević, Biblioteka XX
„Vek“, Ćigoja Štampa, Zemun – Beograd

3. Asman, Alaida (2011), Duga senka prošlosti, Kultura sećanja i politika povesti,
prevela s njemačkog Drinka Gojković, „Biblioteka XX vek“, Beograd

4. Assmann, Jann, (2005), Kulturno pamćenje,Vrijeme, Zenica

5. Bajramović, Muris (2010), Bosanskohercegovačka metaproza, „Bookline“, Sarajevo

6. Berger L. Peter i Luckmann,Thomas (1992), Socijalna konstrukcija zbilje, Izdavačka

kuća Naprijed, Zagreb

7. Biti, Vladimir (2000), Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica

hrvatska, Zagreb

8. Bugarski, Ranko (2005), Jezik i kultura, Biblioteka XX „Vek“, Beograd

9. Duraković, Enes (1998), prir., Bošnjačka književnost u književnoj kritici: Novija

književnost – Proza, knj. Iv, Alef, Sarajevo

10. Duraković, Enes (2012), Obzori bošnjačke književnosti, „Dobra knjiga“, Sarajevo

11. Durić, Rašid (2008), “Bosanska, posebice bošnjačka književnost u estetskom

sinkretizmu i integralizmu”, u: Riječ

12. Eagleton, Terry (2005), Teorija i nakon nje, „Algoritam“, Zagreb

13. Filandra, Šaćir (2008), “Jezik i sjećanje u djelu Huseina Bašića“, Časopis Almanah
br. 39-40, Podgorica

14. Hall, Stuart (2006), Kome treba «identitet»? U Duda, Dean (ur.). Politika teorije –
zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Zagreb
15. Hadžizukić, Dijana (2011), Poetski diskurs u bošnjačkom romanu, Slavistički
komitet, Sarajevo

16. Ibrahimović, Nedžad, ur. (2003), Kulturalni studiji i drugo, Razlika/Différance, II/34,
Tuzla

17. Kazaz, Enver (2004), Bošnjački roman XX vijeka, „Naklada ZORO“, Zagreb-
Sarajevo

18. Kazaz, Enver, Nova pripovjedačka Bosna (Nacrt pripovijednih modela),

http://www.sveske.ba/bs/content/nova-pripovjedacka-bosna (preuzeto: 7.5.2014

19. Kodrić, Sanjin (2010), Književna prošlost i poetika kulture (Teorija novog
historicizma u bosanskohercegovačkoj književnohistorijskoj praksi), „Slavistički
komitet“, Sarajevo

20. Kodrić, Sanjin (2012), Književnost sjećanja: Kulturalno pamćenje

i reprezentacija prošlosti u novijoj bošnjačkoj književnosti, „Slavistički komitet“,
Sarajevo

21. Kovač, Mirko, Pisanje ili nostalgija, http://sveske.ba/bs/content/neprilagoden

(preuzeto: 2.7.2014)

22. Kovač, Zvonko (2002), “Interkulturalna povijest bosanske književnosti. Uvodne teze
ili terminološka i metodološka razilaženja”, u: Kolo

23. Lešić, Zdenko (1991a), Pripovjedačka Bosna I: Konstituisanje žanra, Prilozi za

istoriju književnosti Bosne i Hercegovine, Institut za književnost, Svjetlost, Sarajevo

24. Lešić, Zdenko (1991b), Pripovjedačka Bosna II: Pripovjedači do 1918, Prilozi za
istoriju književnosti Bosne i Hercegovine, Institut za književnost, Svjetlost, Sarajevo
25. Lodge, David (1988), Načini modernog pisanja, Globus, Zagreb

26. Maluf, Amin (2002), U ime identiteta: nasilje i potreba za pripadnošću, preveo Živan
Filippi, Prometej, Zagreb

27. Oraić Tolić, Dubravka (2005), Muška moderna i ženska postmoderna. Rođenje
virtualne kulture, Biblioteka „Razotkrivanja“, Zagreb

28. Rizvić, Muhsin, (2005), Književne studije: Poetika bošnjačke književnosti. BZK
Preporod, Sarajeo

29. Rizvić, Muhsin (1990), Bosansko-muslimanska književnost u doba preporoda (1887–

1918), El-Kalem, Sarajevo

30. Rizvić, Muhsin (1994), Panorama bošnjačke književnosti, Ljiljan, Sarajevo

31. Said, Edward, Razmišljanja o egzilu, http://www.zarez.hr/clanci/razmisljanja-o-egzilu

(preuzeto: 10.5.2014)

32. Spahić, Vedad (2016), Književnost i identitet, Lijepa riječ, Tuzla

33. Škvorc, Boris, Multikulturalnost i multikulturalizam u postkolonijalnom „stanju

stvari“: Dislocirani identitet, pričanje zajednice, književnost i druge Hrvatske,
http://www.hrcak.srce.hr/file/128447 (preuzeto: 14.6.2014)