Sei sulla pagina 1di 60

ONE UNO

Franco: Pronto?
Chiara: Casa Carrera?
Franco: Si, chi parla?
Chiara: Sono Chiara.
Franco: Ah, ciao Chiara! Come stai?
Chiara: Ciao Franco! Sto bene, grazie. E tu?
Franco: Non ce male.
Chiara: Ce Monica?
Franco: Si, un attimo.

Monica: Pronto?
Chiara: Ciao Mony!
Monica: Ciao Chiara! Allora?
Chiara: Si. Arrivo!
Monica: Benissiomo! Sono contenta!
Chiara: Ma la festa ce, no?
Monica: Certo! Ce, ce! Tu quando arrivi?

CHI /ki/ ko?


COME /kome/ kako?
QUANDO /kuando/ kada?
ALLORA /alora/ onda? Reci!
CERTO /erto/ naravno
LA FESTA /festa/ zabava, urka
IL ATTIMO /atimo/ trenutak
ESSERE - biti
ARRIVARE stii

PARLARE - govoriti

ESSERE (biti)
io sono

noi siamo

tu sei

voi siate

lui/lei e

loro sono

C, G + A, O, U = K, G
casa /kasa/, gas /gas/, contenta /kontenta/
C, G + I, E = ,
certo /erto/, giro /iro/, ciao /ao/
CH, GH + I, E = K, G
Chiara /kjara/, Margherita /magerita/, che /ke/

Present glagola sa nastavkom - ARE:

PENSARE (misliti)
io penso

noi pensiamo

tu pensi

voi pensate

lui/lei pensa

loro pensano

Glagoli koji se zavravaju na - are spadaju u prvu grupu. Akcenat se


najee nalazi na osnovnom slogu izuzev kod noi i voi.

1. Il signor Rossi (parlare) _______________con Chiara.


2. La festa ce, (essere, io) _______________contenta!
3. Monica (stare) _______________molto bene.
4. Tu, quando (arrivare) _______________?
5. Ciao Franco, come (stare) _______________?
6. (arrivare, io) _______________domani.
7. Laura (essere) _______________a casa.
8. (parlare, tu) _______________con Paolo?

Na pitanje Come stai? mogu se dati razliiti odgovori:


Benissimo (veoma dobro)
Molto bene ( veoma dobro)
Abbastanza bene ( prilino dobro)
Non ce male (nije loe)
Uz to se moe rei Grazie i uzvratiti pitanjem E tu?

Na pitanje Come stai? Moe se odgovoriti i sa sto+prilog:


Sto bene.
Kada sretnete na ulici nekog poznatog, postavit ete pitanje:
Come sta? - Bene, grazie, e Lei?

U talijanskome jeziku veoma je jednostavno postaviti pitanje. Red rijei


je uglavnom isti kao u potvrdnoj reenici:
Chiara arriva. / Chiara arriva?

Razlika izmeu upitne i potvrdne reenice se uoava na osnovu reenine


melodije: u iskaznoj reenici je silazna, u upitnoj uzlazna.

Evo odgovora na pitanja uvedena pomou da li ili zar (ne).


Arrivi? - Si. / La festa ce? - No.

Postoje i pitanja na koja se moe odgovoriti sa da ili ne:


Chi parla?/ Quando arrivi?

Kod pitanja koja poinju upitnom rjeju subjekat uglavnom stoji poslije
glagola:
Quando arriva Chiara?

LEZIONE DUE

impiegato: Buongiorno,signora!
Chiara: Buongiorno!
impiegato: Biglietto,per favore.
Chuiara: Ecco qua.
impiegato: Grazie. Ha bagagli?
Chiara: Una valigia...e ho anche un pacco,ma e leggero.
impiegato: Vediamo...Si, come bagaglio a mano va bene.
Chiara: Meno male!
impiegato: Finestrino o corridoio?
Chiara: Finestrino ... e non fumatori,per piacere.
impiegato: Il volo e tutto non fumatori.
Chiara: Ah, bene.
...
impiegato: E l'uscita 5, imbarco alle 10.
Chiara: Va bene, grazie, arrivederLa.
impiegato: ArrivederLa e buon viaggio!
...
poliziotta: Ha per caso monete o chiavi in tasca?
Chiara: Ah gia, le chiavi! Scusi!

LAEROPORTO - aerodrom
LAEREO - avion
LA VALIGIA /valia/ kofer
IL BAGAGLIO A MANO /bagaljo/ runi prtljag
LIMBARCO - ulaz, ukrcavanje
IL BIGLIETTO /biljetto/ karta za vonju
IL PASSAPORTO - paso, putovnica
IL CARRELLO - kola, kolica za prtljag
IL FINESTRINO - prozor (u prijevoznom sredstvu)
IL CORRIDOIO - hodnik
IL FUMATORE - pua
LA MONETA - kovanica, novi
LA CHIAVE /kijave/ kljuevi
LA CHIAVE DI CASA - kljuevi od kue
LA TASCA /taska/ torba
ANCHE /anke/ takoe
LEGGERO / A /leero/ lagan, lak
IL VOLO /voljo/ let
LUSCITA - izlaz
GIA - tano, ba

ROD IMENICA
Imenice imaju samo dva roda, muki i enski. Mukog su roda sve one
imenice ispred kojih se nalazi odreeni lan IL ili LO ili neodreeni lan
UN ili UNO. enskog su roda sve one imenice ispred kojih se nalazi
odreeni lan LA ili neodreeni lan UNA.

BROJ IMENICA
lan IL se u mnoini mijenja u I, a lan LA u LE.
Imenice koje se u jednini zavravaju na E ili O, prave mnoinu na taj
nain to im se krajnji suglasnici (E ili O) promijene u I:
il libro I libri
la madre le madri

Imenice koje se u jednini zavravaju na A, a enskog su roda, u mnoini


mijenjaju A u E:
la casa le case

I NUMERI 1-10
1 - uno

6 - sei

2 - due

7 - sette

3 - tre

8 - otto

4 - quattro

9 - nove

5 - cinque

10 - dieci

Nula se na talijanskom kae zero.

Izraz za saopavanje tanog vremena dobija se kombinacijom prijedloga


ALLE (u) i broja: Imbarco alle 10.
Dopunite odgovarajui oblik glagola u zagradi:
1. Ma (avere, tu) _______________solo una valigia?!
2. Adesso Luigi (essere) _______________in aereo.
3. Franca (arrivare) _______________alle 3.
4. (essere/arrivare, io) _______________gia in aeroporto alle 5.
5. La signora Bianchi (avere) _______________solo un bagaglio a mano.
6. E Michele adesso (stare) _______________bene?
7. (avere) _______________io le chiavi di casa!
8. (essere, tu) _______________contenta?

LAN
lan se stavlja ispred imenice i oznaava rod i broj imenice ispred koje se
nalazi. lan moe biti odreeni i neodreeni.
Odreeni lan
Odreeni lanovi za imenice mukog roda u jednini su IL i LO.

lan IL se nalazi ispred imenica koje poinju suglasnicima ali ne


suglasnikom Z ili suglasnilom S (kada je S praeno jo jednim
suglasnikom):
il libro, lo zio, lo scolaro
Radi milozvunosti, kada imenica poinje samoglasnikom izostavlja se O
u lanu LO pa se izostavljeno slovo oznaava apostrofom:
lo amico lamico
Odreeni lan za imenice enskog roda u jednini je LA:
la casa

Radi milozvunosti, kada imenica enskog roda poinje samoglasnikom,


izostavlja se A u lanu LA, pa se i ovdje izostavljeno slovo oznaava
apostrofom:
la amica lamica

Odreeni lanovi za imenice mukog roda mijenjaju se u mnoini, i to:


a) IL se u mnoini pretvara u I:
il libro I libri
b) LO se u mnoini pretvara u GLI:
lo scolaro gli scolari
c) L se u mnoini takoer pretvara u GLI:
lamico gli amici
Odreeni lan za imenice enskog roda u jednini LA mijenja se u mnoini
u LE:
la casa le case

Neodreeni lan
Neodreeni lan za muki rod je UN i UNO, a za enski rod UNA.
Neodreeni lan nema mnoinu.

UN se upotrebljava ispred svih imenica osim onih koje poinju


suglasnikom Z ili suglasnikom S (praen jo jednim suglasnikom):
un libro
un amico

UNO se upotrebljava ispred onih imenica koje poinju suglasnikom Z ili


S (praeno jo jednim suglasnikom):
uno zio
uno specchio

Ako se neodreeni lan za enski rod UNA nae ispred imenica koje
poinju samoglasnikom, tada se krajnje A u lanu UNA apostrofira:
una amica unamica

Upiite odgovarajui oblik neodreenog lana:


1. Sono _______________studentessa.
2. Chiara ha _______________valigia e _______________pacco.
3. Luigi e _______________studente di medicina.
4. Chiara parla con _______________signore.
5. _______________caffe? - Si, grazie.
6. Ma ce _______________festa qui?

LEZIONE 3

Comandante: Buongiorno, signori e signore. E il comandante che parla.


Mi chiamo Marco Guffanti. In questo momento voliamo su Roma.
Larrivo a Milano e previsto tra 50 minuti circa. Il tempo a Milano e
buono, cielo sereno, ci sono 20 gradi. Buon soggiorno a bordo!

hostess: Dolce o salato?


Chiara: Dolce.
hostess: E da bere cosa desidera?
Chiara: Un succo darancia.
hostess: Prego e Lei?
vicino: Salato, e un bicchiere dacqua minerale.
hostess: Gassata o naturale?
vicino: Naturale, grazie.
hostess: Ecco a Lei.
vicino: Grazie.

vicino: Eh, solo un pacchetto di salatini risparmiano!


Chiara: Sui voli nazionali, si.
vicino: Lei viaggia spesso?
Chiara: Abbastanza.
vicino: Per lavoro?
Chiara: No, I miei genitori abitano a Milano.
vicino: Ah per motivi familiari Un po come me pero io ho
Italia-Spagna.
Chiara: E spagnolo?
vicino: Mezzo spagnolo mezzo italiano

NOVE RIJEI:
IL COMANDANTE - kapetan

PER - zbog

CHIAMARSI - zvati se

IL LAVORO- posao

IL MOMENTO - trenutak

GENITORI - roditelji

PARLARE - govoriti

ABITARE - stanovati

VOLARE - letjeti

POI - onda

LARRIVO - dolazak

PERO - ali, pa ipak

PREVISTO / A - predvien

LA SPAGNA - panija

TRA - u, izmeu

SPAGNOLO- panac,

CIRCA - oko, otprilike panski


IL TEMPO - vrijeme

LA ITALIA - Italija

IL CIELO /elo/ nebo

ITALIANO - Talijan,

SERENO /A - vedar

MEZZO - pola

IL GRADO - stepen

SU - preko

IL SOGGIORNO /soorno/ boravak

BERE -piti

IL DOLCE /dole/ slatki, desert

IL SUCCO - sok

SALATO - slano, posoljeno

IL PACCHETTO - paketi

DESIDERARE - eljeti, htjeti

LACQUA - voda

PREGO - molim (lijepo)


LACQUA MINERALE - mineralna voda
IL SALATINO - slano pecivo
RISPARMIARE - tedjeti

VIAGGIARE - putovati

ABBASTANZA - prilino, dovoljno

SPESSO - esto, uestalo

10

BERE (piti)
io bevo

noi beviamo

tu bevi

voi bevete

lui beve

loro bevono

Kada se govori o vremenskim prilikama moe se rei:


E BELLO (vrijeme je lijepo)
E BRUTTO (vrijeme je loe)
FA CALDO (toplo je)
FA FREDDO (hladno je)

Ukoliko elimo preciznije odgovoriti na pitanje CHE TEMPO FA?


moemo rei sljedee:
CE IL SOLE (Sunano je)

CE UN TEMPORALE (Oluja je)

CE LA NEBBIA (Maglovito je)

CE VENTO (Vjetrovito je)

E SERENO (Vedro je)

TUONA - grmi

E NUVOLOSO (Oblano je)

GELA - smrzava se

PIOVE ( Pada kia)

ANNOTTA - smrkava se

NEVICA (Pada snijeg)

ALBEGGIA - svie

Ako Vas neko pita Che cosa desidera?, jednostavno iznesite svoju elju i
ne zaboravite da uz to jo kaete grazie.
Un succo di frutta, grazie.
Niente, grazie.

Ako Vam direktno ponude un caffe, odgovorite sa


Si, grazie.
Si, volentieri. (da, rado)
No, grazie.

Kada u baru naruujete pie, uz naziv pia dodat ete i per favore:
Un cappucciono, per favore.

11

PIA
IL CAFFELATTE - kafa sa mlijekom
LA GRAPPA - rakija
LO SPUMANTE - pjenuavo vino
LA SPREMUTA - svjee iscijeen sok
IL CAFFE - kafa
LA BIRRA - pivo
IL TE - aj
IL CAPPUCCINO - kapuino
IL SUCCO DI FRUTTA - voni sok
IL SUCCO DARRANCIA - sok od narande
IL VINO ROSSO / BIANCO - crveno / bijelo vino
UN BICCHIERE DI VONO ROSSO - boca crvenog vina

Napiite reenice u mnoini:


1. Arrivo domani alle 8. _______________________________________
2. Abiti qui a Roma? _________________________________________
3. Adesso chiamo un taxi. ____________________________________
4. Parla con il polizotto. ______________________________________
5. Chiami lingegner Ponti? ___________________________________
6. Arriva in macchina o in treno? _______________________________
7. Risparmio molto. _________________________________________
8. Voli con Alitalia? _________________________________________

Oznaite pravilan oblik glagola:


1. I genitori di Claudia sta / stanno / stiamo bene.
2. Qui ce / ci sono tre bottiglie di birra.
3. Siamo / Sono / Sei a Roma e visitiamo la citta.
4. Oggi siamo / stiamo / abbiamo a casa.
5. Il caffe di Frederico sono / e / ha dolce.
6. Siete / Avete/ State gia i biglieti per lEurostar?

12

I NUMERI 11-20
11 - undici

16 - sedici

12 - dodici

17 - diciassette

13 - tredici

18 - diciotto

14 - quattordici

19 - diciannove

15 - quindici

20 - venti

I NUMERI 20-100
20 - venti

70 - settanta

30 - trenta

80 - ottanta

40 - quaranta

90 - novanta

50 - cinquanta

100 - cento

60 - sessanta

Kod tre se uvijek stavlja akcenat:


ventitre (23), cinquantatre (53)

Kod uno i otto desetica gubi zavrni samoglasnik:


ventuno (21), trentotto (38)

13

PRIDJEVI
Pridjevi su rijei koje se slau sa imenicama u rodu i broju. Ako je
imenica mukog roda i pridjev mora biti mukog roda; ako je imenica u
jednini i pridjev mora biti u jednini.

Rod
Pridjevi u mukom rodu se zavravaju na O ili E.

Alo se pridjev u mukom rodu zavrava na O tada u enskom rodu prelazi


u A:
buono buona
nuovo nuova
rosso rossa

Ako se pridjev u mukom rodu zavrava na E tada u enskom rodu


pridjev ostaje nepromijenjen:
forte forte
grande grande
verde verde

Broj
Pridjevi koji u jednini zavravaju na O u mnoini mijenjaju to O u I:
buono buoni
Pridjevi koji u jednini zavravaju na E u mnoini mijenjaju to E u I:
forte forti

Pridjevi koji se u jednini zavravaju na A u mnoini mijenjaju to A u E:


bella belle

Pridjevi koji odreunu pripadnost naciji, kao to su spagnolo i italiano,


upravljaju se po gore navedenom pravilu:
Marco e italiano.
Lucia e italiana.

14

QUANDO CHIEDIAMO LA NAZIONALITA


Na pitanje Di dove sei? (Odakle si?) odgovaramo koristei prijedlog di +
nome di citta (ime grada):
Di dove sei? - Di Roma / Madrid.

Na pitanje sei + aggettivo di nazionalita? odgovaramo sa Si ili sa


No, (+sono) + aggettivo di nazionalita:
- Di dove sei?
- Tadesco. E tu sei francese, vero?
- No, sono belga, di Bruxelles.

15

NOMI DI PAESI E AGGETTIVI DI NAZIONALITA


-ano / ana
Messico

messicano

Italia

italiano

Brasile

brasiliano

America

americano

Australia

australiano

Venezuela

venezuelano
- ino / ina

Algeria

algerino

Marocco

marocchino

Bosnia

bosniacco/a

Erzegovina

erzegovese

-ese
Inghilterra

inglese

Francia

francese

Olanda

olandese

Danimarca

danese

Giappone

giapponese

Svezia

svedese

altri: -o/a
Russia

russo

Polonia

polacco

Svizzera

svizzero

Austria

austriacco

Attenzione!
Germania

tedesco

Belgio

belga

16

LEZIONE QUATTRO

tassista: Buongiorno, signora.


Chiara: Buongiorno.
tassista: Dove andiamo?
Chaira: in via Monti, al 75, grazie.
tassista: Va bene!

tassista: Da dove arriva di bello?


Chiara: Da Palermo.
tassista: Ah, bella citta Io sono di Cefalu, ma abito a Milano da
tanti anni! Lei conosce Cefalu?
Chiara: Si abito in Sicilia da tre anni pero sono milanese.
tassista: E dalla Sicilia porta su I buoni prodoti siciliani?
Chiara: Che cosa intende?
tassista: Beh, il pacco
Chiara: Ah, no, quello e un regalo, una sorpresa per unamica!

tassista: Signora, eccoci arrivati!


Chiara: Quante?
tassista: 25 euro.
Chiara: Ecco a Lei e buona giornata.
tassista: Grazie a Lei e buona giornata.
Chiara: ArrivederLa,
tassista: ArrivederLa.

NOVE RIJEI:
ANDARE - ii
LA VIA - ulica
DOVE ? - kuda?
ABITARE - stanovati
A-u
TANTO - toliko
CONOSCERE - poznavati
DA DOVE ? - odakle?
PORTARE - nositi, donijeti (sa sobom)

17

IL PRODOTTO - proizvod
QUELLO/A - onaj/a
IL REGALO - poklon
LA SORPRESA - poklon

Pomou prijedloga A moemo da navedemo mjesto gdje stanujemo ili


gdje se trenutno nalazimo:
Abita a Roma. (On(a) ivi u Rimu)
Adesso sono a Roma. (Sada sam u Rimu)

Prijedlog A moemo koristiti i sa glagolom andare. Na taj nain govorimo


gdje idemo:
Andiamo a Milano. (Idemo u Milano)

Prijedlog A stoji ispred naziva gradova.

Prijedlog IN moe se koristiti pri navoenju odredbi za mjesto:


ispred via, viale, piazza, itd:
Abito in Viale Manzoni.
Vado in Viale Manzoni.
ispred naziva veih ostrva:
Siamo in Sardegna.
Andiamo in Sardegna.
ispred naziva drava:
Abitano in Germania.
Vanno in Germania.

Porijeklo navodimo pomou glagola essere i prijedloga di:


Sono di Cefalu.
Neije porijeklo moemo saznati ako postavimo pitanje:
Di dove sei? (Odakle dolazi?)
Di dove? (Odakle dolazite?)
Pomou glagola essere i imenice koja oznaava nacionalnu pripadnost
navodimo zemlju iz koje dolazimo:
Sono serbo/serba.

18

Pomou izraza arrivare da + mjesto navodi se mjesto polaska/polijetanja:


Arrivo da Torino.
Ako su u pitanju osobe koristi se prijedlog da:
Sono da Luka. (Ja sam kod Luke)
Vado da Luka. (Idem kod Luke)
Podvucite odgovarajui prijedlog:
1. Il treno arriva di / da / su Bologna.
2. Abitano in / da / a viale Manconi al numero 55.
3. Siete spagnoli da / di / a Madrid?
4. Domani vado a / di / in Germania.
5. Abita a Firenze di / da / in quattro anni.
6. Chiara e da / a / in Monica.

IN

a Roma - u Rim, u Rimu

in Italia - u Italiju, u Italiji

a casa - kod kue, kui

in via Manzoni - u ulici /ulicu Manconi


in Sicilia - na Siciliji / Siciliji

DI

DA

di Roma - iz Rima

da Roma - iz Rima

di Piero - od Pjera

da Maria - kod Marije


da quattro anni - od prije etri godine

Present glagola sa nastavkom - ERE:

SCRIVERE (pisati)
io scrivo

noi scriviamo

tu scrivi

voi scrivete

lui/lei scrive

loro scrivono

Glagoli koji zavravaju na - ere spadaju u drugu grupu.


Kod glagola koji zavravaju na - cere, - gere i - scere ne uvodi se h
ispred e i i. To znai da e izgovor c i g zavisiti od samoglasnika koji za
njim slijedi.

19

CONOSCERE (poznavati)
io conosco

noi conosciamo

tu conosci

voi conoscete

lui conosce

loro conoscono

LEGGERE (itati)
io leggo

noi leggiamo

tu leggi

voi leggete

lui legge

loro leggono

Glagol nascere ponaa se jednako kao i glagoli conoscere i leggere.

GLI ALTRI PRONOMI

DIMONSTRATIVI (pokazne): QUESTO (ovaj, taj)


QUELLO (onaj)

INTERROGATIVI (upitne): CHI? (ko?)


CHE? Ili CHE COSA? (ta?)
QUALE? (kakav?)
QUANTO? (kolik?)

RELATIVI (odnosne): CHE ili IL QUALE (koji)

INDETERMINATI (neodreene): NESSUNO (niko)


QUALCUNO (neko)
OGNUNO (svako)
NIENTE (nita)
QUALCOSA (ita)

20

Il suo nome, per favore?


Frederica Chiaromonte.
Dove nata?
A Buenos Aires.
Mi puo dire la sua eta?
27 anni.
Professione?
Infermiera professionale.
Stato civile?
Nubile.
Italiana, vero?
Si, ma ho anche la nazionalita argentina.
Va bene. Mi lasci il suo indirizzo e il numero di telefono. La
chiamiamo noi appena ce qualcosa.
Allora, e Corso Francia 11. E il telefono e 324.17.36.

Ako elimo da saznamo neiju profesiju moemo postaviti pitanje na dva


naina:
Che lavoro fai (tu)?
Cosa fa (lei)?
Odgovaramo sa sono + professione:
Sono medico / segretaria / avvocato.

Kada elimo da kaemo ta studiramo koristiom glagol studio + materia:


Studio legge/ architettura / lingue.

Ako elimo da saznamo neiju adresu ili broj telefona, pitanje


postavljamo na sljedei nain:
Mi dai il tu indirizzo? (tu)
Mi da il suo numero di telefono? (lei)

21

LEZIONE CINQUE

signora: Scusi, signora, ce una farmacia qui vicino?


Chiara: Una farmacia? Si, non e lon-tana. Vede la in fondo il
supermercato?
signora: Dove?
Chiara: Allora, vede il palazzo con le finestre gialle?
signora: Si.
Chiara: Ecco, davanti al palazzo ce un supermercato e la farmacia e
proprio dopo il supermercato.
signora: Grazie mille!
Chiara: Di niente!

Chiara: Buongiorno, signora.


vicina: Chiara! Bentornata! Quanto tempo! Come va?
Chiara: Bene. Sono un postanca per il viaggio, ma e sempre bello
ritornare a casa.
vicina: Viene siempre meno a Milano, eh! Quanto tempo rimane questa
volta?
Chiara: Purtropp solo alcuni giorni Lei ha qui le chiavi
dellappartamento, vero?
vicina: Si! Ecco qui, ce anche la chiave del cancello.
Chiara: Si, lo so, grazie.
vicina: Oh, scusi, un attimo.
Chiara: No, signora, io vado. Grazie per le chiavi e arrivederci.
vicina: Va bene. Arrivederci.

NOVE RIJEI:
LA FARMACIA /farmaia/ apoteka

QUI - ovdje

VICINO /viino/ u blizini

LA - tamo, tu

LA VICINA /viina/ susjeda


IN FONDO - tamo iza
DOVE? - gdje?
GIALLO /allo/ prozor
DAVANTI - ispred
PROPRIO - tano, direktno

22

DOPO - iza
BENTORMATO/A - dobrodoao/la
STANCO/A /stanko/- umoran
RITORNARE - vratiti se
MENO - manje
QUESTO/A - ovaj/a
QUESTA VOLTA - ovaj put
PURTROPPO - na alost
ALCUNI/E /alkuni/ neki
ANCHE /anke/ takoer

IL PALAZZO - stambena zgrada


IL CANCELLO /kanello/ dvorina kapija
LA FINESTRA - prozor
IL BALCONE /balkone/ balkon
IL GIARDINO /ardino/ vrt, bata

IL TETTO - krov

LA SCALA /skala/ stepenice

IL GARAGE /gara/ garaa

IL CITOFONO /itofono/ interfon

LA PORTA - vrata

ODREDBE ZA MJESTO
VICINO /viino/ pored

LONTANO - udaljen

SOPRA - (iz)nad, na

DAVANTI - naprijed

IN FONDO - (tamo) pozadi

DI FRONTE - prekoputa

SOTTO - dole

DIETRO - pozadi

Ciao Chiara!
Bentornata a casa!
In frigo ce del succo darancia (il tuo preferito!)
Ce anche del vitello tonnato (se hai fame!)
Il letto e gia pronto!
Io e papa torniamo alle 3, a presto!
Un bacione,
mamma

23

IL FRIGO - friider
IL TUO PREFERITO - tvoj omiljeni
IL VITELLO TONNATO - talijanski specijalitet, hladno telee meso sa
sosom od tunjevine
AVERE FAME - biti gladan
IL LETTO - krevet
PRONTO - gotov
TORNARE - vratiti se
SLOENI PRIJEDLOZI
Kada iza prijedloga A, DI, DA, IN, SU stoji odreeni lan, prijedlog i lan
se spajaju:
a + il = al
a + lo = allo
a + la = alla
a + l = all
a + i = ai
a + gli = agli
a + le = alle

DI tada postaje DE:


del, dello, della, dell, dei, degli, delle
DA:
dal, dallo, dalla, dall, dai, dagli, dalle

IN prelazi u NE:
nel, nello, nella, nell, nei, negli, nelle

SU:
sul, sullo, sulla, sull, sui, sugli, sulle

24

Sloeni prijedlozi se upotrebljavaju po istim pravilima kao i prosti


prijedlozi:
Vado alla stazione. (Idem ka eljeznikoj stanici.)
E la chiave dellappartamento. (To je klju od stana.)
Sono nello studio. (U radnoj sobi sam.)
Vado dal panettiere. (Idem u pekaru)
Aspeto dalle cinque. (ekam od pet sati.)
Le chiavi sono sul tavolo. (Kljuevi su na stolu.)
Zaokruite odgovarajue prijedloge:
1. Arriva a / allo / alla stazione alle cinque.
2. Ecco qui le chiavi del / di / della macchina.
3. Sono dalla / dall / dal fruttivendolo.
4. I biglietti sono nel / nei / nella borsa.
5. Hai lindrizzo degli / dei / dell genitori di Paola?
Ako elite da navedete neodreenu koliinu neega, u talijanskom jeziku
koristi se deoni lan. Oblici deonog lana odgovaraju oblicima sloenog
prijedloga DI:
In frigo ce del succo darancia. (U friideru je sok od narande.)
Ci sono delle mele e dei mandarini. (Ima jabuka i mandarina.

PRODAVNICE
LA PANETTERIA - pekara
LA SALUMERIA - prodavnica suhomesnatih proizvoda
LA FARMACIA - apoteka
LA LIBRERIA - knjiara
IL NEGOZIO DI FRUTTA E VERDURA - piljara
LA MACELLERIA - mesara
IL NEGOZIO DABBIGLIAMENTO /abiljamento/ prodavnica odjee
LEDICOLA - kiosk

25

Ispred naziva prodavnica u talijanskom jeziku stoji prijedlog IN:


in panetteria, in tabaccheria
Italijani esto kau
vado dal panettiere/ dal tabaccaio / dal macellaio
to znai da se prijdlog DA koristi sa oznakom zanimanja.
U talijanskom jeziku je veoma jednostavno negirati reenicu. Dovoljno je
da se ispred glagola stavi NON:
Una farmacia? Mmh, si non e lontana.
Ako u reenici stoji ce ili ci sono, onda se non ubacuje ispred c, odnosno
ci:
Ce Monica? - No, non ce, torna alle 4.

VENIRE (doi)
Glagol venire je nepravilan glagol:
io vengo

noi veniamo

tu vieni

voi venite

lui viene

loro vengono

Pomou glagola venire i prijedloga da moe se pitati za porijeklo:


Da dove vieni? (Odakle dolazi?)
Vengo da Roma. (Dolazim iz Rima.)

Pomou pitanja Questo chi e? pitamo za neiji identitet:


E questo chi e? - Andreotti.
E questa? - Non lo so

26

Ako nekoga predstavljamo, to inimo pomou rijei:


questo/a + nome + informazione
Questo e Fabrizio, mio fratello1.
Questa e Ada Sabatini, una mia amica.
Questo e il signor Bergamo, il mio vicino.
Quanti siete in famiglia?
5: mio padre, mia madre, mia sorella, mio fratello e io.
Come si chiama tua sorella?
Antonella
Quanti anni ha?
Ventiquatro.
Cosa fa?
E insegnante dinglese.
E tua madre, di dove?
E di Roma, come mio padre.

_____________________
1

lan se ne upotrebljava kada govorimo o lanovima porodice

27

Walter ha due sorelle e un fratello. Una sorella fa la segretaria, e laltra


e infermiera. Il fratello studia architettura. Le sorelle sono tutte e due
sposate. Una ha anche due figli. Il fratello non e ancora sposato.
Quanti anni ha?
Venticinque.
Come si chiama?
Ernesto.

LEGGI QUESTO TESTO


Mi chiamo Angelo Fabbri. Sono nato a Siracusa, ma mia madre e di
Milano e mio padre di Genova. Sono medico, lavoro al Polclinico di una
cittadina vicino Bologna. Mia moglie e avvocato. Siamo sposati da
quattro anni, e abbiamo una bambina di due anni e mezzo, Fabrizia, che
ha cambiato la nostra esistenza.
Mio padre faceva linfermiere, per cui sin da bambino sono stato con il
mondo della medicina. Mia madre fa la casalinga, ha 72 anni e vive a
Roma.
Ho tre fratelli e due sorelle, con cui vado molto daccordo. Purtroppo non
li vedo spesso, perche abitano tutti a Roma. Sono tutti sposati, ma solo
una delle mie sorelle e uno dei miei fratelli hanno figli. In tutto ho cinque
nipotini. Mio fratello Gianni, il piu grande, ha 43 anni, e fa il
commercialista. Paolo, il secondo, e avvocato. Massimo, il terzo fratello, e
piu piccolo di me, ha 32 anni, e fa linsegnante ditaliano per straneri da
cinque anni. Le mie sorelle: Anna ha 38 anni ed e casalinga, e Giulia, che
ha 37 anni, lavora nel campo della pubblicita. Il marito, mio cognato
Roberto, fa il giornalista. Siamo tutti nati a Siracusa, meno Massimo, che
e nato a Roma.
Tra tutti i miei parenti, quello con cui vado piu daccordo e Lorenzo, il
marito di mia sorella Anna. Lo conosco sin da quando eravamo bambini.
Ha la mia eta, 39 anni, e siamo andati a scuola insieme. Ora stiamo
scrivendo un libro. Sono contento, perche cosi posso vederlo un po piu
spesso e chiacchierarci. Hanno due bambini molto simpatici, Nicola e
Daniela. Devo dire che li conosco moto meglo dei figli di Paolo.

28

NOVE RIJEI:
LA MADRE - majka
IL PADRE - otac
IL MEDICO /mediko/ ljekar
LAVORARE - raditi
LA MOGLIE /molje/ supruga
LA CITTADINA /itadina/ gradi
IL AVVOCATO /avokato/ advokat
SPOSATO/A - oenjen, udata
LA BAMBINA - djevojica
CAMBIARE /kambiare/ promijeniti
IL FRATELLO - brat
LA SORELLA - sestra
SPESSO - esto
PERCHE - jer, zato
IL NIPOTINO - roak
LINSEGNANTE /insenjante/ - predava
IL MARITO - mu
IL COGNATO /konjato/ zet
IL GIORNALISTA /ornalista/ novinar

29

LEZIONE SEI

Chiara: la signora Costa e proprio curiosa!


mamma: Si, pero e brava ed e gentile.
Chiara: Adesso poi con i capelli rossi
papa: Segue sempre la moda!
Chiara: E il trucco poi e cosi pesante!
mamma: Che cattivi Su, basta adesso, siete proprio pettegoli! Senti,
piuttosto, cosa fai stasera? Mangi a casa?
Chiara: Si. Esco dopo cena con Monica, verso le nove e mezza. Andiamo
a bere qualcosa in un locale nuovo.
mamma: Allora per cena faccio I ravioli di magro.
Chiara: Oh si! Mmmh, li mangio proprio volentieri!
papa: I ravioli della mamma in Sicilia non li trovi! E per secondo che
cosa prepari?
Chiara: Per me basta il primo. Non ho molta fame.
mamma: Va bene un po di insalata e formaggio?
papa: Sempre formaggion! Perche non fai un po di carne?
mamma: Tuo padre e insopportabile! E la festa? La fate?
Chiara: Si, dopodomani. Domani sera organizziamo tutto.
papa: E il pacco nellingresso? Che cose?
Chiara: Eh, e la sorpresa per

NOVE RIJEI:
CURIOSO/A - znatieljan
BRAVO/A - drueljubiv
GENTILE /entile/ veoma potovan, prijatan
POI - onda
I CAPELLI - kosa
SEGUIRE - pratiti
SEMPRE - uvijek
IL TRUCCO /truko/ minka
COSI /kozi/ tako (da)
PESANTE /pezante/ jak, snaan, debeo, topao
CATTIVO/A /kativo/ rav, zao
BASTA! - dosta!

30

PETTEGOLO/A /petegolo/ brbljiv


PIUTTOSTO - prilino
STASERA - veeras
MANGIARE /manare/ jesti
DOPO - iza, potom, onda, kasnije
VERSO - protiv
IL LOCALE /lokale/ lokal, soba, prostorija
I RAVIOLI - ravioli
I RAVIOLI DI MAGRO - ravioli sa pinatom
VOLENTIERI - rado
TROVARE - nalaziti, smatrati
IL SECONDO - glavno jelo
PREPARARE - pripremiti (se)
IL PRIMO - predjelo
LINSALATA - salata
IL FORMAGGIO /formao/ sir
LA CARNE /karne/ meso
INSOPPORTABILE - nepodnoljiv
DOPODOMANI - prekosutra
DOMANI - sutra
DOMANI SERA - sutra naveer
LINGRESSO - hodnik, ulaz
LA SORPRESA iznenaenje

JELA
IL RISO - ria

LINSALATA - salata

I RAVIOLI - ravioli

IL PESCE /pee/ riba

LA PASTA - tjestenina

IL FORMAGGIO - sir

LA VERDURA - povre

LE UOVA - jaja

LA CARNE /karne/ meso

IL DOLCE - kola

31

BOJE
BIANCO - bijela

MARRONE - smea

NERO - crna

BLU - tamno plave

ROSSO - crvena

AZZURRO - svijetlo plava

GIALLO /alo/ ute

GRIGIO /grio/ siva

VERDE - zelena

ROSA - roza

Nazive boja moemo iskazivati imenicama ili pridjevima. Imenice sa


znaenjem boje su mukog roda. Kao pridjevi, ove rijei se mijenjaju
jednako kao i svi drugi pridjevi.

IZGLED
Ako elite da opiete sebe ili nekog drugog, od koristi vam mogu biti
sljedee reenice:
E basso/alto. (On je mali/veliki.)
E magro/grasso. (On je mrav/debeo.)
Ha i capelli lunghi/corti. (On/Ona ima dugu/kratku kosu.)
Ha i capelli lisci/ricci. (On/Ona ima ravnu/kovravu kosu.)
Ha i capelli neri/castani/biondi/rossi. (On/Ona ima
crnu/smeu/plavu/crvenu kosu.)
Ha gli occhi marroni/azzuri/verdi. (On/Ona ima
smee/plave/zelene oi)
Porta gli occhiali. (On/Ona nosi naoare.)
Ha le lentiggini/la barba/I baffi. (On/Ona ima pjege/bradu/brkove.)

KARAKTER
Da bismo opisali neiji karakter, potrebni su nam sljedei pridjevi:
bravo (dobar), gentile (ljubazan), intelligente (pametan),
cattivo (ljut), pettegolo (brbljiv), vivace (ivahan),
socievole (drutven), curioso (radoznao)

32

Present glagola sa nastavkom - IRE:

SENTIRE (osjeati)
io sento

noi sentiamo

tu senti

voi sentite

lui/lei sente

loro sentono

Glagoli koji se zavravaju na - ire spadaju u 3. grupu.


Kod mnogih glagola koji zavravaju na - ire se izmeu osnove i
nastavaka umee -isc-, i to u sva tri lica jednine i 3. licu mnoine.

CAPIRE (razumjeti)
Io capisco

Noi capiamo

Tu capisci

Voi capite

Lui capisce

Loro capiscono

Glagoli finire, preferire, suggerire, trasferisi ponaaju se jednako kao i


glagol capire.

USCIRE (izai)
Glagol uscire je jo jedan nepravilan glagol iz grupe glagola sa nastavkom
-ire, koji gradi oblike od dvije razliite glagolske osnove:
Io esco

Noi usciamo

Tu esci

Voi uscite

Lui esce

Loro escono

Stavite glagol u zagradi u odgovarajue lice:


1. Stasera (uscire, noi) _______________a cena con Andrea e Lisa.
2. Mariella (seguire) _______________sempre la moda.
3. Roberto (uscire) _______________alle 8.00 per andare al lavoro.

DIJELOVI DANA
MATTINO - prije podne
POMERIGGIO - poslije podne
SERA - vee
NOTTE - no

33

ODREDBE ZA VRIJEME
QUESTA MATTINA / STAMATTINA - jutros
QUESTO POMERIGGIO - danas poslije podne
STASERA / QUESTA SERA - veeras
QUESTA NOTTE / STANOTTE - noas

Prilozi za vrijeme su i:
OGGI /oi/ danas

LALTRO IERI - prekjue

IERI - jue

DOPODOMANI - prekosutra

DOMANI - sutra

Navedeni prilozi mogu se upotrijebiti i zajedno:


IERI SERA - sino

DOMANI MATTINA - sutra prije podne

SATI
4.00 - Sono le quattro.
4.05 - Sono le quattro e cinque.
4.15 - Sono le quattro e un quarto.
4.20 - Sono le quattro e venti.
4.30 - Sono le quattro e mezza/mezzo.
4.35 - Sono le quattro e trentacinque.
4.40 - Sono le cinque meno venti.
4.45 - Sono le cinque meno un quarto.
4.50 - Sono le cinque meno dieci.
4.55 - Sono le cinque meno cinque.

Na pitanja Che ora e? Che ore sono? (Koliko je sati?) odgovara se sa


sono le + tano vrijeme. Izuzeci su sljedei:
E l luna. (Jedan je sat.)
E mezzogiorno. (Podne je.)
E mezzanote. (Pono je.)
ALLE OTTO - u osam sati
VERSO LE NOVE E MEZZA - oko pola deset

34

FARE (initi, raditi)


io faccio

noi facciamo

tu fai

voi fate

lui fa

loro fanno

Obratite panju na oblik kojim majka pita Kjaru kakvi su joj planovi:
Cosa fai stasera?
Glagol fare se esto upotrebljava u ovakvim i slinim pitanjima:
E adesso che cosa facciamo? (A ta emo sada da radimo?)
Che cosa fate domani sera? (ta radite sutra uveer?)

DIREKTNE OBJEKATSKE ZAMJENICE


Direktne objekatske zamjenice su:
io

mi

tu

ti

lui, lei, Lei

lo, la, La

noi

ci

voi

vi

loro

li, le

Direktne objekatske zamjenice zamjenjuju objekat. Uvijek stoje zajedno


sa glagolom koji zahtijeva dopunu u akuzativu (koga?/ta?):
Non mangia la pasta. > Non la mangia.
(On/Ona ne jede tjesteninu. > On/Ona je ne jede.)

Direktne objekatske zamjenice stoje ispred glagola u linom glagolskom


obliku, a iza rjeice non u odrinim reenicama:
Lo chiamo stasera. (Pozvau ga veeras.)
Non lo chiamo stasera. (Neu ga zvati veeras.)

Sljedei glagoli mogu da imaju direktnu objekatsku zamjenicu (tj. trae


dopunu u akuzativu):
Aiutare

Lo aiuto.

Pomaem mu.

Ascoltare

Lo ascolto.

Sluam ga.

Incontrare

Lo incontro.

Sreem ga.

35

Lo i La ispred samoglasnika i suglasnika h prelaze u l.


Mi senti? - Da li me uje?
Io ti sento bene. - ujem te dobro.
Ci porti alla stazione? - Hoe li nas odvesti do eljeznike
stanice?
Vi chiamo alle 9 stasera. - Pozvau vas veeras u 9 sati.

Proitajte reenice koje slijede. U svakoj od njih podvuen je objekat (lice


ili predmet). Umjesto podvuenih rijei upotrijebite objekatske zamjenice:
1. Stasera chiamo Simone? __________________________________
2. Adesso seguiamo la macchina verde._________________________
3. Conosci Bruno e Cecilia?__________________________________
4. Prende un caffe._________________________________________
5. Vedi Tina e Laura domani?_________________________________
6. Faccio una torta._________________________________________

Marta e una ragazza alta con i capelli lunghi e lisci.

Pietro e biondo e ha gli occhi verdi.

Il signor Bosotti e basso e abbastanza grasso.

Il ragazzo alto e magro con la barba e Antonio.

Fabiana ha i capelli rossi e le lentiggini.

La signora Ronchi ha i capelli neri e gli occhi marroni.

Nicola porta gli occhiali e ha i baffi.

Viviana ha i capelli castani e ricci.

36

LEZIONE SETTE

Franco: Buon appetito!


Monica: Grazie, altrettanto!

Franco: E passa Chiara o vai tu da lei?


Monica: Vado io. A proposito, posso prendere la tua macchina?
Franco: Si, certo!
Monica: Stasera torno sicuramente tardi, ma domani lufficio e chiuso,
cosi posso dormire un po! O devo portare io Luca allasilio?
Franco: No, non preoccuparti, domani mattina mi also presto e lo porto
io, prima di andare al lavoro.
Monica: Ah, benissimo, poi a mezzogiorno lo va a prendere tuo fratello e
lo porta a casa suo, no?
Franco: Si!
Monica: Nel pomeriggio devo sbrigare diverse cose in centro e devo fare
la spesa. Luca puo rimanere da tuo fratello.
Franco: E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter?
Monica: No, no, e venerdi. Viene mia madre. E meglio, no?
Franco: Certo, anche per Luca. Con i sui nonni e contento, no?

Franco: E ci siamo tutti domani sera in pizzeria?


Monica: Si, dobbiamo organizzare la festa di sabato tutti assieme. Giulia
ritorna sabato sera da Roma, Gianluca va allaeroporto e

NOVE RIJEI:
ALTRETTANTO - jednako, takoer
PASSARE - biti u prolazu, proi, navratiti
A PROPOSITO - uzgred
PRENDERE - uzeti, piti
LA MACCHINA - automobil
TORNARE - vratiti se
SICURAMENTE - sigurno
TARDI - kasno
LUFFICIO - kancelarija
CHIUSO/A zatvoren

37

COSI - tako (da)


POTERE - moi, smjeti
DORMIRE - spavati
POCO - malo
PORTARE - nositi, donijeti (sa sobom)
LASILO - vrti, obdanite
PREOCCUPARSI - brinuti se
ALZARSI - ustati
PRESTO - rano
PRIMA DI - prije
IL POMERIGGIO - popodne
SBRIGARE - obaviti, srediti
DIVERSI/E - razliiti/e
IL CENTRO - centar
LA SPESA - kupovina
ASSIEME - zajedno

LA FAMIGLIA
IL NONO - djed
LA NONNA - baka
LA MADRE - majka
IL PADRE - otac
IL FRATELLO - brat
LA SORELLA - sestra
LA MOGLIE - supruga
IL MARITO - suprug
I GENITORI - roditelji

38

1. Teresa e la moglie di Giacomo.


2. Giacomo e Teresa sono i genitori di Sara e Gianluca.
3. Gianluca e il fratello di Sara.
4. Claudia e la figlia di Sara e Fabrizio.
5. Renato e il figlio di Gianluca e Ivana.
6. Tiziana e la sorella di Renato.
7. Gianluca e il marito di Ivana.
8. Fabrizio e il padre di Claudia
9. Ivana e la madre di Tiziana e Renato.
10.Giacomo e Teresa sono i nonni di Claudia, Renato e Tiziana.

I GIORNI DI SETTIMANA
IL LUNEDI - ponedjeljak
IL MARTEDI - utorak
IL MAERCOLEDI - srijeda
IL GIOVEDI - etvrtak
IL VENERDI - petak
IL SABATO - subota
LA DOMENICA - nedjelja

1. Lunedi porti il bambino allasilo.


(U ponedjeljak dovodi dijete u vrti.)
2. Martedi vado a fare la spesa.
(U utorak idem u kupovinu.)
3. Mercoledi mi alzo presto.
(U srijedu ustajem rano.)
4. Giovedi torni tardi al lavoro.
(U etvrtak se kasno vraa sa posla.)
5. Venerdi luffico e chiuso.
(U petak je kancelarija zatvorena.)
6. Sabato Giulia ritorna da Roma.
(U subotu se ulija vraa iz Rima.)
7. Domenica dormiamo un po!
(U nedjelju spavamo malo due!)

39

Pogledajte reenice u dijalogu. Od tri ponuene rijei pronaite onu


kojom se zapoeta reenica moe dovriti i podvucite je:
1. Buon appetito! - Grazie, prego / altrettanto / di niente!
2. Passa Chiara o vai tu da / a / di lei?
3. Stasera torno sicuramente presto / tardi.
4. Devo portare io Luca allasilo / da mia madre / da tuo fratello?
5. Nel pomeriggio devo fare la spesa / da mangiare / una pausa.
6. E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter / mia madre / tua
sorella?
7. Con i suoi nonni / nonna / nonno e contento!
8. Gianluca va a / allo / allaeroporto

I PRONOMI POSSESIVI
Prisvojni pridjevi u talijanskom jeziku ima etri oblika, poto se slae u
rodu i broju sa objektom:
Il mio cappello e piu bello del tuo.
La mia cappa e piu bella della tua.
La mia penna
La mia matita

Izuzetak je oblik 3. lica jednine loro, koji ostaje nepromijenjen:


Loro amano la loro patria.

Prosvojni pridjevi se po pravilu upotrebljavaju sa lanom, koji se slae uz


imenicu koja slijedi.

Ispred naziva za oznaku srodstva, prisvojni pridjevi se u jednini


upotrebljavaju bez lana:
Luca puo rimanere da tuo fratello.
viene mia madre
Loro se upotrebljava sa lanom:
il loro nonno, i loro fratelli
U mnoini se lan zadrava:
Con i suoi nonni e contento, no?

40

SINGOLARE

PLURALE

maschile

femminile

maschile

femminile

Mio (moj)

Mia (moja)

Miei (moji)

Mie (moje)

Tuo (tvoj)
Suo (njegov)
(njezin)
Nostro (na)

Tua (tvoja)

Tuoi (tvoji)

Tue (tvoje)

Sua (njegova)
(njezina)
Nostra (naa)

Suoi (njegovi)
(njezini)
Nostri (nai)

Sue (njegove)
(njezine)
Nostre (nae)

Vostro (va)

Vostra (vaa)

Vostri (vai)

Vostre (vae)

Loro (njihov)

Loro (njihova)

Loro (njihovi)

Loro (njihove)

Zamjenica svoj ne postoji u talijanskom jeziku:


Io penso con la mia testa.
Tu scrivi al tuo amico.
Lui fa il suo dovere.
Noi rimettiamo ai nostri debitori.
Voi difendete i vostri diriti.
Loro amano la loro patria.

Evo nekoliko imenica sa po jednim prisvojnim pridjevom. Da li biste ih


upotrijebili sa lanom ili bez njega? Upiite pravilan lan ako je to
potrebno.
1. ________loro macchina

6. ________loro sorella

2. ________mia madre

7. ________tue amiche

3. ________nostro fratello

8. ________nostre sorelle

4. ________vostro padre

9. ________tuo cugino

5. ________suo biglietto

10. ________vostra casa

Modalni glagoli imaju dopunu u vidu jo jednog glagola u infinitivu.


Glagol u infinitivu oznaava radnju koja se uzvrava. Modalni glagol
pokazuje nain na koji se ta radnja vri.
U talijanskom jeziku postoje tri modalna glagola:
DOVERE, POTERE i VOLERE.
Sva tri glagola su nepravilna.

41

DOVERE
Glagol dovere, u zavisnosti od konteksta, odgovara glagolima trebati i
morati u naem jeziku. Iza glagola dovere stoji infinitiv:
Devo venire? Treba li da doem?
Devi studiare! Mora da ui!
io devo

noi debbiamo

tu devi

voi dovete

lui deve

loro devono

Glagolom dovere iskazuje se neto to se mora, odnosno treba uiniti:


Devo sbrigare diverse cose in centro.
(Moram da obavim razliite stvari u centru.)
Ovim glagolom moe se izraziti i neka zapovijest:
Devi lavare i piatti! (Treba da opere sudove!)

POTERE
Glagol potere odgovara, zavisno od konteksta, naim glagolima moi ili
smjeti. Iza njega najee stoji infinitiv:
Possiamo andare a teatro. Moemo da idemo u kazalite.
Puoi uscire stasera? Da li moe da izae veeras?

io posso

noi possiamo

tu puoi

voi potete

lui puo

loro possono

Ukoliko elite da nekoga utivo zamolite za dozvolu da neto uinite,


upotrijebit ete glagol potere:
Posso fare una telefonata? (Da li mogu da telefoniram?)
Posso sedrmi? (Da li mogu da sjednem?)

Ovim glagolom moete neto i predloiti:


Possiamo andare al cinema stasera. (Veeras moemo da idemo u
kino.)

42

VOLERE
Glagol volere odgovara glagolima htjeti i eljeti u naem jeziku:
Adesso voglio dormire. Sada elim da spavam!
Vuoi venire con me? Da li hoe da poe sa mnom?
io voglio

noi vogliamo

tu vuoi

voi volete

lui vuole

loro vogliono

Napiite pravilne oblike glagola potere i dovere. Vodite rauna o slaganju


sa linim zamjenicama.
1. dovere, io __________
2. potere, tu __________
3. potere, lui __________
4. dovere, noi __________
5. potere, voi __________
6. dovere, loro __________

Proitajte reenice i izmijenite ih tako to ete postaviti utivo pitanje


pomou glagola potere. Evo jednog primjera:
Prendo la tua macchina. > Posso prendere la tua macchina.
1. Faccio una telefonata. ____________________________________
2. Veniamo verso le cinque. __________________________________
3. Guardo la televisione. _____________________________________
4. Porti il bambino allasilo. ___________________________________
5. Vai a fare la spesa. _______________________________________
6. Ci sediamo qui. __________________________________________

43

IL PRONOME RIFFLESSIVO

Povratna zamjenica se upotrebljava skoro iskljuivo kod takozvanih


povratnih glagola. U talijanskom se povratna zamjenica upotrebljava
samo u treem licu, a kod ostalih je zamjenjujemo osobnom zamjenicom.
io mi chiamo

noi ci chiamamo

tu ti chiami

voi vi chiamate

lui/lei si chiama

loro si chiamano

Kada stoji u vezi sa prijedlozima, ova zamjenica se pretvara u se:


di se (sebe), a se (sebi), con se (sobom), in se (u sebi), itd.

Od ove zamjenice treba razlikovati potvrdnu rjeicu si (da, jest) i


pogodbeni veznik se (ako):
Si signore, Maria non si ricorda piu di me.
(Da gospodine, Marija se ne sjea vie mene)
Se andasse al teatro, porterebbe con se il binocolo.
(Ako bi iao u pozorite, nosio bi sa sobom dvogled)

ALZARSI (ustati)

mi alzo

ci alziamo

ti alzi

vi alzate

si alza

si alzano

Kao to vidite, povratna zamjenica stoji ispred glagola. Ako negiramo


povratni glagol, onda rjeica non stoji ispred povratne zamjenice:
Domani non ci alziamo presto. (Sutra ne ustajemo rano.)

44

Proitajte reenice i napiite odgovarajui oblik povratne zamjenice:


1. E lui come __________chiama? - Michele.
2. Di solito, io __________sveglio verso le 8.00.
3. __________sediamo vicino alla finestra?
4. I miei genitori __________alzano sempre alle 6.30.
5. Tu __________vesti sempre alla moda!
6. Fabrizio fa jogging e poi __________lava.
7. Stasera __________vestiamo bene per andare a teatro.
8. Voi, __________chiamate Bernardi di cognome? - No, Bernardo!

Ako se zna samo ime ili samo prezime neke osobe, moe se postaviti
pitanje:
Come si chiama di cognome / nome?
(Kako Vam je prezime / ime?)

Evo nekih povratnih glagola:


VESTIRSI - obui se
SVEGLIARSI - probuditi se
LAVARSI - prati se

PER RIFERIRSI ALLA FREQUENZA


non __________mai (nikada)
non __________quasi mai (skoro nikad)
non __________molto spesso (veoma esto)
ogni tanto __________
__________spesso (esto)
__________sempre (uvijek)

Non vado mai a teatro. (Nikad ne idem u kazalite.)


Non esco quasi mai. (Skoro nikad ne izlazim.)
Non vado molto spesso al cinema. (Ne idem veoma esto u kino.)
Ogni tanto faccio un podi sport.
Lavoro spesso di sera. (esto radim naveer.)
Destate vado sempre al mare. (Ljeti uvijek idem na more.)

45

Con quale frequenza fai queste cose? Pensaci un attimo e per ogni
elemento della lista scrivi una frase.

andare al cinema

__________Vado spesso al cinema._______

andare a teatro

_____________________________________

andare a cena fuori

_____________________________________

fare una festa

_____________________________________

cenare in terrazzo

_____________________________________

o in giardino

_____________________________________

fare colazione a letto

_____________________________________

cenare davanti alla

_____________________________________

television

_____________________________________

lavare i vetri

_____________________________________

stirare

_____________________________________

rifare il letto

_____________________________________

andare in discoteca

_____________________________________

visitare un museo

_____________________________________

prendere laereo

_____________________________________

fare un viaggio in nave _____________________________________


andare in bicicletta

_____________________________________

fare la spesa

_____________________________________

Opis jednog dana:


1. Mi sveglio.
2. Mi alzo.
3. Mi lavo.
4. Mi vesto.
5. Faccio colazione.
6. Vado al lavoro.
7. Pranzo in mensa.
8. Faccio la spessa.
9. Preparo la cena.
10.Vado a letto.

46

Da biste opisali kako vam izgleda dan, koristit ete se odredbama za


vrijeme, tano vrijeme koje ste nauili u 6. lekciji, i kratkim rijeima kao
to su prima (najprije, predhodno), poi (onda, poslije), ili dopo (zatim,
potom).
Mi preparo e poi alle 8 vado il ufficio.
(Spremam se i onda u 8:0 sati idem u kancelariju.)
Verso le otto mangio, dopo guardo la televisione.
(Oko 8 sati veeram, a zatim gledam televiziju.)

NOVE RIJEI:
LA COLAZIONE - doruak
FARE LA COLAZIONE - dorukovati
LA DOCCIA - tu
FARE LA DOCCIA - tuirati se
PRANZARE - ruati
LA MENSA - menza, kantina
LA SPESA - kupovina
FARE LA SPESA - obaviti kupovinu
LA CENA - veera
PREPARARE LA CENA - pripremiti veeru
CENARE - veerati
IL GIORNALE - novine
LEGGERE IL GIORNALE - itati novine
LAVARE LA MACCHINA - prati auto
CUCINARE - kuhati
GUARDARE LA TV - gledati TV
IL LETTO - krevet
ANDARE A LETTO - lei u krevet
PREPARARSI - SPREMITI SE
POI - onda
VERSO LE OTTO - poslije osam
DOPO - iza, potom, onda, kasnije

47

LEZIONE OTTO

Monica: Ti piace questo locale?


Chiara: Si, molto!
Monica: Allora, cosa mi racconti di bello?
Chiara: Eh, questa volta ho una buona notizia: ritorno a Milano!
Monica: Davvero?! Stupendo! Ma come mai? Cambi lavoro?
Chiara: Si, cioe continuo a lavorare come grafico, ma in un altro studio.
Monica: a Milano.
Chiara: Esatto. Sai, il mio lavoro mi piace molto, e vario e non e affatto
monotono, ma dopo tre anni in Sicilia Ho una buona offerta di
lavoro in uno studio in centro. Il mio futuro capo e in gamba e
conosco gia anche alcuni colleghi. Sono molto simpatici. Sai,
latmosfera in uficio e importante.
Monica:Si, hai ragione. Anchio mi trovo bene con i miei colleghi e vado
ogni giorno volentieri al lavoro. Mae Andrea? Cosa fa?
Chiara: Andrea e ingegnere, sicuramente trova qualcosa anche lui!
Milano offre molto.
Monica: Ah, si, non deve essere difficile per lui! Inoltre il tuo lavoro e
sicuramente ben pagato e potete vivere con uno stipendio per un
certo periodo. E quando vi transferite?
Chiara: Fra tre mesi, finisco un progetto a Palermo e poi possiamo
partire.
NOVE RIJEI:
PIACERE /pjaere/ dopasti se, biti ukusan
RACCONTARE - ispriati
LA NOTIZIA /noticia/ novost, vijest
DAVVERO? - stvarno?
STUPENDO/A - fantastian, divan
CAMBIARE /kambjare/ promijeniti
CAMBIARE LAVORO - promijeniti posao
CIOE - to jest
IL GRAFICO /grafiko/ grafiar
ALTRO/A - drugi, nov
ESSATO - taan, ispravan

48

SAPERE - znati
VARIO/A - razliit, raznovrstan
LOFFERTA - ponuda
LOFFERTA DI LAVORO - ponuda za posao
IL CAPO /kapo/ ef
ALCUNI/E - neki
IL/LA COLLEGA - kolega
SIMPATICO/A /simpatiko/ simpatian
LA RAGIONE /raone/ pravo, razum
HAI RAGIONE - ima pravo

PARTIRE - krenuti,

TROVARE - nalaziti, smatrati otputovati


VOLENTIERI rado

TRASFERIRSI - preseliti se

LINGEGNERE - ininjer

FRA - u

LO STIPENDIO - plata, zarada

FINIRE - zavriti, prestati

INOLTRE - osim toga, preko toga

IL PROGETTO - projekat

OFFRIRE - ponuditi, pozvati, platiti

ZANIMANJA 1
LINSEGNANTE /insenjante/ nastavnik, nastavnica
IL GRAFICO /grafiko/ grafiar
LA COMMESSA /komesa/ slubenica
IL CAMERIERE /kamerjere/ prodavaica
LA GIORNALISTA /ornalista/ novinarka
IL MEDICO /mediko/ doktor, doktorica
LOPERAIO /operajo/ majstor
LINGEGNERE - ininjer

49

Ovdje ete pronai nekoliko izraza iz dijaloga. Pogledajte prevod i


pravilno razvrstajte ponuene rijei:

studio
stipendio
progetto
capo
offerta
lavoro
colleghi

1. cambiare _______

- promijeniti posao

2. lavorare in uno _______

- raditi u nekoj agenciji

3. avare una buona di lavoro _______

- dobiti dobru ponudu za posao

4. avere un in gamba _______

- imati efa na grbai

5. avere die simpatici _______

- imati simpa kolege

6. avere un buon _______

- imati dobru platu

7. finire un _______

- zavriti projekat

U talijanskom jeziku postoje tri mogunosti da se kae ta je neko po


zanimanju:
1. glagol essere + naziv zanimanja:
Sono insegnante. (Ja sam nastavnik/nastavnica.)
2. glagol fare + naziv zanimanja:
Faccio linsegnante. (Ja sam nastavnik/nastavnica.)
3. glagol lavorare + come + naziv zanimanja:
Lavoro come grafico.

Ukoliko elite da saznate ta je neko po zanimanju, upitajte:


Che lavoro fa? (ta ste po zanimanju?)
ako dotinu osobu persirate, odnosno:
Che lavoro fai? (ta si po zanimanju?)
ako joj se obraate na ti.

50

Ako ste ve naslutili ta je va sugovornik po zanimanju, pitajte direktno:


Sei cuoco? (Da li si ti kuhar?)
Fai la segretaria? (Da li si ti sekretarica?)

ZANIMANJA 2
LAVVOCATO - advokat
IL MECCHANICO - mehaniar
IL CONTADINO/LA CONTADINA - poljoprivrednik/ica
IL PARRUCCHIERE/LA PARRUCCHIERA - frizer/ka
IL SEGRETARIO/LA SEGRETARIA - sekretar/ica
LARCHITETTO - arhitekta
LIMPIEGATO/LIMPIEGATA DI BANCA - slubenik/ca u banci
LINFERMIERE/LINFERMIERA - bolniar/medicinska sestra

Neki od pridjeva kojima moemo opisati posao:


duro (tvrd), pesante (teak), pericoloso (opasan), creativo
(kreativan), faticoso (naporan), gratificante (zadovoljavajui)

LAVORARE A CASA/IN UFFICIO/IN FABBRICA - raditi kod kue/u


kancelariji/u fabrici
LAVORARE IN PROPRIO - biti samostalan
GUADAGNARE TANTO/POCO/ABBASTANZA - zaraivati
dobro/loe/dovoljno
GUADAGNARE BENE/MALE - zaraivati dobro/loe
LAVORARE A TEMPO PIENO/PART-TIME - raditi puno radno
vrijeme/pola radnog vremena
CERCARE LAVORO - traiti posao
CAMBIARE LAVORO - promijeniti posao
IL CONTRATTO DI LAVORO - poslovni ugovor
IL CAPO - ef
I COLLEGHI - kolege
LORARIO DI LAVORO - radno vrijeme
LE FERIE - odmor
LO STIPENDIO - plata

51

Proitajte reenice i napiite rije suprotnog znaenja od podvuene rijei:


1. Michela lavora part-time.

___________________________

2. I suoi colleghi sono antipatici.

___________________________

3. Lingegner Goldini guadagna tanto.

___________________________

4. Il mio lavoro e monotono.

___________________________

5. Ha un lavoro mal pagato.

___________________________

6. E un lavoro difficile.

___________________________

INDIREKTNE OBJEKATSKE ZAMJENICE


U dijalogu su upotrijebljene objekatske zamjenive mi i ti:
Cosa mi racconti di bello?
Ti piace questo locale?

Veina indirektnih objekatskih zamjenica se podudara sa direktnim


objekatskim zamjenicama. Razlikuju se jedino oblici za 3. lice jednine i
mnoine:

subjekat

direktne

indirektne

io

mi

mi

tu

ti

ti

lui/lei/Lei

lo/la/La

gli/le/Le

noi

ci

ci

voi

vi

vi

loro

li/le

gli

Ako neki glagol zahtijeva dopunu u akuzativu (koga/ta), onda u reenici


stoji direktna objekatska zamjenica:
Ama Michela. > La ama. (On voli Mihelu. > Voli je.)
Ako se glagol uvodi prijedlogom a, on zahtijeva dopunu u dativu
(kome/emu), to znai da u reenici stoji indirektna objekatska
zamjenica:
Regala una rosa a Michela. > Le regala una rosa.
(On pokljanja Mikeli ruu. > On njoj poklanja ruu)

52

Indirektne objekatske zamjenice u reenici stoje ispred glagola u linom


glagolskom obliku. U odrinim reenicama stoje iza rjeice non:
Gli da le chiavi. (On/Ona mu daje kljueve.)
Non gli da le chiavi. (On/Ona mu ne daje kljueve.)

Glagoli u talijanskom jeziku nemaju uvijek istu dopunu kao odgovarajui


glagol na naem jeziku:
Chiedo un favore a Carla. >Le chiedo un favore. (DO)
Molim Karlu za uslugu. > Molim je za uslugu. (IO)

Aiuto la mamma in cucina. >La aiuto in cucina. (IO)


Pomaem mami u kuhinji. > Pomaem joj u kuhinji. (DO)

Proitajte reenice i napiite indirektne objekatske zamjenice koje


nedostaju:
1. Stasera andiamo al ristorante, Lucia __________paga la cena.
2. Signora, io __________credo.
3. Hai chiamato Sandro? - Non ancora, __________telefono adesso.
4. Ecco, __________faccio un regalo, e per te! - Davvero?!
5. Ti piace viaggiare? - Si, __________piace molto.

PIACERE
Glagolom piacere (voljeti, dopadati se) i indirektnom objekatskom
zamjenicom se govori o onome to se voli. Piace se upotrebljava sa
imenicama u jednini i sa infinitivom:
Vi piace la Sicilia? (Da li vam se dopada Sicilija?)
Ti piace vivire in Sicilia? (Da li ti se dopada da ivi na Siciliji?)

Ako slijedi imenica u mnoini, onda se upotrebljava piacciono:


Mi piacciono le vacanze. (Meni se svia na odmoru.)

Dopunite oblicima piace ili piacciono.


1. Ti __________ascoltare la musica?
2. Ci __________i concerti.

53

Prilozima kao to su:


moltissimo/tantissimo (veoma mnogo), molto/tanto (puno), abbastanza
(prilino), poco (malo) ili odrini oblici nonmolto (ne tako puno) i
nonaffatto (uope ne), govornik izraava odreeni stepen dopadanja:
Ci piace tantissimo! (Mnogo nam se dopada!)
Non mi piace affatto. (Uope nam se ne dopada)

FINISCO

io finisco

noi finiamo

tu finisci

voi finite

lui finisce

loro finiscono

Kod mnogih glagola koji zavravaju na - ire se izmeu osnove i


nastavaka umee -isc-, i to u sva tri lica jednine i 3. licu mnoine.

Glagoli capire, preferire, suggerire, trasferisi2 ponaaju se jednako kao i


glagol finire.
Napiite odgovarajue oblike glagola u zagradi:
1. (finire, lui) ________________il suo lavoro, poi arriva.
2. (capire, tu) _______________il francese?
3. (capire, voi) ______________sempre tutto!
4. (trasferirsi, io) ____________a Roma.

Odgovori na desnoj strani ne odgovaraju iskazima sa lijeve strane:


1. E Lei, da dove viene?

a.) No, sono di Firenze.

2. Di dove?

b.) Da Torino.

3. Vieni da Siena?

c.) Di Roma.

_____________________
2

trasferirsi je povratan glagol!!!

54

Da bi ste se raspitali o neijem porijeklu ili naveli odakle vi sami potiete,


moete da kaete sljedee:

Essere + pridjev koji iskazuje nacionalnu pripadnost:


Sei francese? / Sono francese.

Essere + di + grad:
Lei e di Roma? / Di dove? - Sono di Roma.

Venire + da + grad/oblast:
Vieni da Napoli? / Da dove viene? - Vengo da Napoli.

Sada moete da napiete neto o sebi. Proitajte pitanja i odgovorite na


njih:
1. Quanti anni ha?

________________________________

2. Ha fratelli o sorelle?

________________________________

3. Che lavoro fa?

_________________________________

4. Le piace il Suo lavoro?

_________________________________

5. A che ora si alza la mattina? _________________________________


6. E quando ritorna a casa?

_________________________________

7. Cosa fa di solito la sera?

_________________________________

55

SAPERE (znati)
Glagol sapere je nepravilan glagol:

io so

noi sappiamo

tu sai

voi sapete

lui sa

loro sanno

Proitajte reenice u kojima su upotrijebljene prisvojne zamjenice. Uz


svaki iskaz ponuena su vam tri odgovora, od kojih su dva tana.
Obiljeite ih.
1. Sono i suoi occhiali.
Sono di Claudio.
Sono di Simona.
Sono di Carlo e Claudio.

2. E suo padre.

E il padre di Marta.

E il padre di Marta e Paolo.

E il padre di Paolo.

3. E la sua bicicletta.

E di Bruno e Luca.

E la bicicletta di Lisa.

E la bicicletta di Ugo.

4. E la loro macchina.

E di Frederica.

E di Frederica e Sandra.

E dei signoti Fosco.

56

Napiite pravilne oblike prezenta glagola navedenog u zagradi:


1. Adesso (venire) _______________qui Paolo.
2. Stasera rimango in casa e (guardare) _______________la televisione.
3. Scusi, (potere) _______________aspetare un attimo, per favore?
4. (dormire, loro) _______________ancora?!
5. (dovere, tu) _______________andare in banca!
6. (trasferirsi, noi) _______________a Napoli.
7. (fare, voi) _______________spesso sport?
8. Lo (chiedere, io) _______________a Barbara.
9. Al mattino (uscire, lei) _______________sempre alle otto.
10.(andare) _______________loro a fare la spesa?
11.(sedersi, io) _______________vicino a Vittorio, va bene?
12.Che lavoro _______________ (fare, tu) ?

Dato vam je nekoliko reenica sa direktnim i indirektnim zamjenicama.


Pravilno ih rasporedite u odgovarajue kategorije:

Gli chiedo un favore. - Mi racconti una storia? - Ti telefono stasera.


Lui vediamo domani. - Chi chiami tu? - Noi vi aspettiamo.
Le fai un regalo? - Mi sentite? - Le porto io alla stazione.

sa direktnim objekatskim zamjenicama

57

sa indirektnim objekatskim zamjenicama

Upiite na praznu liniju odgovarajui sloeni prijedlog:


1. (a) Porto io Katia __________stazione.
2. (su) Lo sgabello e __________balcone.
3. (da) Porto il bambino __________nonni.
4. (in) Ce ancora un po dacqua __________bicchiere.
5. (di) Ecco le chiavi __________macchina.
6. (a) I bambini sono __________asilo.
7. (su) Siamo __________autobus.
8. (a) Il signor Borghi fa sempre colazione __________bar.

Poveite glagole sa desne strane sa odgovarajuim povratnim


zamjenicama na lijevoj strani:
1. mi

a. sedete

2. vi

b. svegliano

3. si

c. alziamo

4. ci

d. lavo

Unesite pravilo ponuene oblike prezenta glagola dovere i potere:


puo

puoi

dovete

devo

1. io __________
2. Eva ________
3. tu __________
4. voi _________
Red rijei u ovim odrinim reenicama je ispreturan. Napiite rijei
pravilnim redoslijedom:
1. Non / guardare / televisione / mi / la / piace.
___________________________________________________
2. Anna / Oggi / andare / non / ufficio / in puo.
___________________________________________________
3. Io / a / non / mi / vicino / siedo / Franco.
___________________________________________________

58

Proitajte reenice i dopunite ih oblicima piace ili piacciono.


1. A Marco __________tantissimo i concerti di musica jazz.
2. Ti __________la birra?
3. Mi __________molto leggere.

Dopunite mini dijaloge odgovarajuim deonim lanom:


1. Mangi qualcosa? Ce __________pasta. - Oh, volentieri!
2. Desidera __________salatini? - No, grazie.
3. Scusa, hai __________latte? - Certo, ecco!

Nazivi za boje mogu se javiti i kao imenice i kao pridjevi. Kao imenice
oni su mukog roda: il giallo, il blu, il rosso itd.
Kao pridjevi se usklauju sa rodom imenice na koju se odnose:
una macchina rossa - crveni auto
due valigie gialle - dva ute kofera

Ima i pridjeva koji ostaju nepromijenjeni:


blu (tamno plavo), beige (be), lilla (svijetlo ljubiasta), rosa (ruiasta),
viola (ljubiasta), arancione (narandasta), marrone (braon, smea)
un motorino rosa - ruiasti motor
delle sciarpe blu - plave marame

Kod pridjeva marrone i arancione sve se ee primjenjuje slaganje


pridjeva sa imenicom u rodu:
delle borse marroni - braon tane

Upotrijebite pravilno ponuene pridjeve:


rossa

azzurro

1. delle rose

__________

2. un cielo

__________

bianche

3. una sciarpa __________

59

Pronaite smisao u ovim ispreturanim rijeima i poredajte ih ispravnim


redoslijedom:
1. domani / ieri / dopodomani / oggi / laltro ieri
_____________________________________________________
2. pomeriggio / mattino / notte / sera
_____________________________________________________
3. mercoledi / lunedi / domenica / venerdi / giovedi / martedi / sabato
_____________________________________________________

Quando parliamo delle attivita

fai
Cosa

fa

+ momento della giornata?

fa

+ giorno (+momento della giornata)?

fate

Cosa fai la mattina?


Cosa fai la sera?

fai
Cosa
fate

Cosa fate la domenica pomeriggio?


Cosa fai il sabato sera?

60

Potrebbero piacerti anche