DESCRIVERE LE PERSONE
IMPERFETTO (imperfekat)
To je prola radnja u odvijanju, za koju nismo sigurni da li ima poetak ili kraj.
UPOTREBA:
II VEDERE
III DORMIRE
NEPRAVILNI GLAGOLI :
FARE (facere)
DIRE dicevo,
BERE bevevo,
DARE davo,
STARE stavo,
AVERE avevo,
ESSERE
MEZZI DI TRASPORTO :
treno(voz), bici (bicikl), metropolitana (metro), nave (brod), aereo (avion), pullman (autobus).
Unit 12
jednina mnoina
Quello ono ( daleko od lica koje govori) . Ima oblik odreenog lana:
quel professore
quello zaino
quello studente
quellamico
quei professori
quegli zaini
quegli studenti
quegli amici
quella studentessa quelle studentesse
quellamica quelle amiche
IMPERATIV
Parl-are
Vend-ere
Dorm-ire
III USCIRE
Npr. fare-facere
III USCIRE
Npr. fare-facere
dire(dicere), bere(bevere)
III USCIRE
Npr. fare-facere
dire(dicere), bere(bevere)
III USCIRE
Npr. fare-facere
dire(dicere), bere(bevere)
III USCIRE
Npr. fare-facere
dire(dicere), bere(bevere)
III USCIRE
Npr. fare-facere
io facevo noi facevamo
dire(dicere), bere(bevere)
Avere
Essere
UPOTREBA:
jednina mnoina
Ispred prisvojnog prideva uvek stoji lan, sem kad stoji ispred imenice koja oznaava bliske
roake u jednini : padre, madre, figlio, sorella, fratello, nonno, zio, zia,
Pazite: kada su te imenice u deminutivu onda ispred njih ide lan: la mia mamma
Stare +gerundio
Graenje gerunda:
fin-IRE fin-ENDO
Futuro semplice
Budue vreme
sapere sapr
Condizionale
PARLARE
PRENDERE
PARTIRE
Kod onih glagola koji imaju nepravilan futur dolazi do promena i u kondicionalu
ESSERE
AVERE
Pronomi relativi
Che moe da se zameni sa i/la quale ili i/le quali ali samo ako che ima
funkciju subjekta.
Primeri:
1. Il film di cui (del quale)ti ho parlato molto triste. Film o kome sam
3. Il signore a cui (al quale) parlo non si sente bene. Gospodin sa kojim
4. La citt in cui (nella quale) abito molto bella. Grad u kojem ivim
je mnogo lep.
Nenaglaene zamenice se slau u rodu i broju sa imenicom koju zamenjuju. Obino se nalaze
neposredno ispred glagola. Upotreba ovih zamenica zavisi od glagola.
Neki od glagola uz koje stoje direktne zamenice: accompagnare, aiutare, amare, aprire,ascoltare,
aspettare,capire, cercare, chiamare,comprare, conoscere,finire,
guardare,imparare,invitare,lavare, magiare, mettere,prendere, preparare,provare, preparare,
ringraziare,salutare,sentire, vedere,
Stare +gerundio
Graenje gerunda:
fin-IRE fin-ENDO
Avverbi di quantit
Abbastanza-prilino
Molto-mnogo
Troppo-mnogo, suvie
ALI postoje i pridevi koji imaju isti oblik, onda se oni slau u rodu i broju sa imanicom uz koju
stoje.
gennaio, febbraio, marzo, aprile, maggio, giugno, luglio, agosto, settembre, ottobre, novembre,
dicembre
Tempo (vreme)
Passato prossimo (perfekat) je sloeni glagolski oblik i gradi se od pomonih glagola essere ili
avere i participa prolog.
Sa pomonim glagolom avere menjaju se prelazni glagoli ( imaju odgovor na pitanje TA?). Kod
ovih glagola particip se ne menja bez obzira na rod i broj lica:
LAVORARE
Sa pomonim glagolom essere menjaju se prelazni glagoli i glagoli kretanja i stajanja u mestu.
Kod ovih glagola particip se slae u rodu i broju :
ANDARE
(najei glagoli)
venire- venuto e)
Articolo partitivo
Objekt koji oznaava neodreenu koliinu i neodreeni broj stvari ili osoba uz sebe nema
neodreeni ni odreeni lan, ve se moe izraziti partitivnim lanom (del, dello, della, dei, degli,
delle).
Primer:
Possessivi
jednina mnoina
Ispred prisvojnog prideva uvek stoji lan, sem kad stoji ispred imanice koja oznaava bliske
roake u jednini : padre, madre, figlio, sorella, fratello, nonno, zio, zia,
Pazite: kada su te imenice u deminutivu onda ispred njih ide lan: la mia mamma
Futuro semplice
Budue vreme
potere potr
sapere sapr
Famiglia
LANOVI PORODICE:
NONNOdeda
NONNAbaba
NIPOTE (il nipote; la nipote) 1-(unik, unuka) il figlio o la figlia del proprio figlio o della propria
figlia
2-(neak, neaka)il figlio o la figlia del proprio fratello o della propria sorella.
SUOCERA (svekrva, tata)la madre del proprio marito o della propria moglie
SUOCERO (svekar, tast) il padre del proprio marito o della propria moglie
NEODREENI LAN
imenice mukog roda: un ragazzo ( imenice koje poinju suglasnikom)
deve pu vuole sa
DANI U NEDELJI
IZRAZI
Di fronte- ispred
In mezzo a- u sredini
Accanto a- pored
Vicino a- blizu
SATI
Odgovori:
1:00 luna
12:00 mezzogiorno
00:00 mezzanotte
Alluna 13.00
Da .. a od do
Dalle 8 alle 9
Da luned a venerd
Odreeni lan
IL I LO GLI L LA LE
Predlog
AVVERBI DI FREQUENZA
Sempre- uvek
Spesso- esto
Generalmente- uglavnom
Raramente- retko
Mai- nikada
PRAVILA ZA IZGOVOR
CA CO CU ka ko ku carta,Marco,cultura
CI CE i e ciclo,cena
GI GE i e giro , gente
GLI lj figlio
GN nj signora
S s sale, sigaretta
S z casa, naso
SS s rosso
QU ku quattro
ALFABETO
ABCDEFGHILMNOPQRSTUVZ
W whisky
X taxi, xilofono
Y yogurt, yoga
nemamo pravilo po kome odreujemo rod imanicama koje se zavravaju na-E. One mogu
biti ili mukog ili enskog roda, a rod proveravamo u reniku.
BROJEVI
1-10 uno, due, tre, quattro, cinque, sei, sette, otto, nove , dieci
20 venti
30 trenta
40 quaranta
50 cinquanta
60 sessanta
70 settanta
80 ottanta
90 novanta
100 cento
LINE ZAMENICE
IO-ja NOI- mi
TU-ti VOI- vi
sono ha hanno
Pravilni glagoli
Lei
Nepravilni glagoli
PRIDEVI (aggettivi)
ODREENI LAN
jednina mnoina
Il ragazzo I ragazzi
jednina mnoina
La ragazza Le ragazze
A odgovara dativu, ali ima i duge mogunosti uz glagole kretanja odgovara na pitanje kome-
emu, ili gde, do , na ;
DI odgovara genitivu, oznaava pripadnost, ili odgovara na pitanje ije, koga ega .
Io finisco
Tu finisci
Lui/lei finisce
Noi finiamo
Voi finite
Loro finiscono
posso possiamo
puoi potete
pu possono
RECA CI
Reca ci koristi se kao zamena za navedenu ili podrazumevanu priloku odredbu za mesto:
Domani vado a Milano. Ci vai anche tu? ( da ne bi smo dva puta rekli u Milano, stavljamo CI)
Perfekat je sloeni glagolski oblik i gradi se od pomonih glagola essere ili avere i participa
prolog:
Sa pomonim glagolom avere menjaju se prelazni glagoli ( imaju odgovor na pitanje TA?). Kod
ovih glagola particip se ne menja bez obzira na rod i broj lica:
Sa pomonim glagolom essere menjaju se prelazni glagoli i glagoli kretanja i stajanja u mestu.
Kod ovih glagola particip se slae u rodu i broju :
nepravilni participi:
essere stato
prendere preso
fare fatto
leggere letto
mettere messo
dire detto
aprire aperto
rimanere rimasto
scendere sceso