Sei sulla pagina 1di 34

PRONOMI INDIRETTI

(io) ti parlo (io) parlo a te

(io) le parlo (io) parlo a lei

(io) vi parlo (io) parlo a voi

(io) gli parlo (io) parlo a loro (masc.)

(io) gli parlo (io) parlo a loro (femm.)

(tu) mi parli tu parli a me

(tu) ci parli tu parli a noi

Izrazi za izraavanje linog miljenja:

mi sembra ( ini mi se) + imenice ili pridevi u jednini ( mi sembra alto)

mi sembrano + imenice ili pridevi u mnoini ( mi sembrano alti)

DESCRIVERE LE PERSONE

et : giovane (mlad), di mezza et (srednjih godina), anziano (star)

corporatura: basso (nizak), alto (visok), magro ( mrav), grasso (debeo)

capelli : lunghi (duga), corti (kratka), lisci (ravna), ricci ( kovrdava)

occhi : grandi (krupne), a mandorla (bademaste)

CARATTERE DELLE PERSONE:

nervoso (nervozan), tramquillo (miran), educato (vaspitan),maleducato (nevaspitan), modesto


(skroman), arrogante (nadmen), aperto (otvoren), chiuso (zatvoren), timido (stidljiv),

IMPERFETTO (imperfekat)

To je prola radnja u odvijanju, za koju nismo sigurni da li ima poetak ili kraj.

UPOTREBA:

1. Ako imamo dve uporedne radnje u prolosti, koristimo imperfekat


2. Radnja koja se ponavljala u prolosti
3. Radnja koja je prekinuta nekim dogaajem
4. Opis dogaaja u prolosti
I PARLARE

io parlavo noi parlavamo

tu parlavi voi parlavate

lui,lei, Lei parlava loro parlavano

II VEDERE

io vedevo noi vedevamo

tu vedevi voi vedevate

lui, lei, Lei vedeva loro vedevano

III DORMIRE

io dormivo noi dormivamo

tu dormivi voi dormivate

lui,lei, Lei dormiva loro dormivano

NEPRAVILNI GLAGOLI :

FARE (facere)

io facevo noi facevamo

tu facevi voi facevate

lui, lei, Lei faceva loro facevano

DIRE dicevo,

BERE bevevo,

DARE davo,

STARE stavo,

AVERE avevo,

ESSERE

io ero noi eramo


tu eri voi erate

lui,lei, Lei era loro erano

MEZZI DI TRASPORTO :

treno(voz), bici (bicikl), metropolitana (metro), nave (brod), aereo (avion), pullman (autobus).

Prendere lautobus (ii ili ekati autobus)

Salire sul treno (popeti se u voz)

Scendere dal treno (sii iz voza

Unit 12

POKAZNI PRIDEVI QUESTO QUELLO

Questo- ovo ( blizu licu koje govori)

jednina mnoina

Muki rod questo questi

enski rod questa queste

Quello ono ( daleko od lica koje govori) . Ima oblik odreenog lana:

quel professore

quello zaino
quello studente
quellamico
quei professori

quegli zaini
quegli studenti
quegli amici
quella studentessa quelle studentesse
quellamica quelle amiche

IMPERATIV

Imperativ, zapovedni nain, slui za izricanje naredbi i molbi. Dobija se

odbacivanjem infinitivnih nastavaka are, ere i ire i dodavanjem sledeih


nastavaka:

Parl-are

2. lice jednine Parl-A! Priaj!


3. lice mnoine Parl-IAMO! Priajmo!
4. lice mnoine Parl-ATE! Priajte!

Vend-ere

2. lice jednine Vend-I! Prodaj!


3. lice mnoine Vend-IAMO! Prodajmo!
4. lice mnoine Vend-ETE! Prodajte!

Dorm-ire

2. lice jednine Dorm-I! Spavaj!


3. lice mnoine Dorm-IAMO! Spavajmo!
4. lice mnoine Dorm-ITE! Spavajte!

III USCIRE

io uscivo noi uscivamo

tu uscivi voi uscivate

lui,lei, Lei usciva loro uscivano

Kod nekih glagola infinitiv se vraa na staru osnovu

Npr. fare-facere

io facevo noi facevamo

tu facevi voi facevate

lui, lei, Lei faceva loro facevano


dire(dicere), bere(bevere)

III USCIRE

io uscivo noi uscivamo

tu uscivi voi uscivate

lui,lei, Lei usciva loro uscivano

Kod nekih glagola infinitiv se vraa na staru osnovu

Npr. fare-facere

io facevo noi facevamo

tu facevi voi facevate

lui, lei, Lei faceva loro facevano

dire(dicere), bere(bevere)

III USCIRE

io uscivo noi uscivamo

tu uscivi voi uscivate

lui,lei, Lei usciva loro uscivano


Kod nekih glagola infinitiv se vraa na staru osnovu

Npr. fare-facere

io facevo noi facevamo

tu facevi voi facevate

lui, lei, Lei faceva loro facevano

dire(dicere), bere(bevere)

III USCIRE

io uscivo noi uscivamo

tu uscivi voi uscivate

lui,lei, Lei usciva loro uscivano

Kod nekih glagola infinitiv se vraa na staru osnovu

Npr. fare-facere

io facevo noi facevamo

tu facevi voi facevate

lui, lei, Lei faceva loro facevano

dire(dicere), bere(bevere)
III USCIRE

io uscivo noi uscivamo

tu uscivi voi uscivate

lui,lei, Lei usciva loro uscivano

Kod nekih glagola infinitiv se vraa na staru osnovu

Npr. fare-facere

io facevo noi facevamo

tu facevi voi facevate

lui, lei, Lei faceva loro facevano

dire(dicere), bere(bevere)

III USCIRE

io uscivo noi uscivamo

tu uscivi voi uscivate

lui,lei, Lei usciva loro uscivano

Kod nekih glagola infinitiv se vraa na staru osnovu

Npr. fare-facere
io facevo noi facevamo

tu facevi voi facevate

lui, lei, Lei faceva loro facevano

dire(dicere), bere(bevere)

dare, stare na isti nain grade imperfekat :

io davo,stavo noi davamo, stavamo

tu davi, stavi voi davate,stavate

lui,lei, Lei dava, stava loro davano, stavano Porre

Avere

io avevo noi avevamo

tu avevi voi avevate

lui,lei, Lei aveva loro avevano

Essere

io ero noi eramo

tu eri voi erate

lui,lei, Lei era loro erano

UPOTREBA:

1. Ako imamo dve uporedne radnje u prolosti, koristimo imperfekat


2. Radnja koja se ponavljala u prolosti
3. Radnja koja je prekinuta nekim dogaajem
4. Opis dogaaja u prolosti.
Possessivi

Prisvonji pridevi i zamenice (Possessivi)

Svako lice ima svoj prisvojni pridev:

jednina mnoina

muki rod enski rod muki rod enski rod

il mio la mia i miei le mie

il tuo la tua i tuoi le tue

il suo la sua i suoi le sue

il nostro la nostra i nostri le nostre

il vostro la vostra i vostri le vostre

il loro la loro i loro le loro

Ispred prisvojnog prideva uvek stoji lan, sem kad stoji ispred imenice koja oznaava bliske
roake u jednini : padre, madre, figlio, sorella, fratello, nonno, zio, zia,

Pazite: kada su te imenice u deminutivu onda ispred njih ide lan: la mia mamma

Stare +gerundio

ova konstrukcija se upotrebljava da bi se izrazila radnja koja se dogaa u trenutku govora.

Sto leggendo itam ( sad, ovog trenutka)

Graenje gerunda:

I konjugacija parl-ARE parl-ANDO

II konjugacija prend-ERE prend-ENDO


III konjugacije dorm-IRE dorm-ENDO

fin-IRE fin-ENDO

Neki nepravilni gerundi : fare-facendo, dire-dicendo, bere-bevendo, dare-dando

GERUND JE NEPROMENLJIV tj ima samo jedan oblik.

Futuro semplice

Budue vreme

I konjugacija II konjugacija III konjugacija

parlare prendere dormire finire

parler prender dormir finir

parlerai prenderai dormirai finirai

parler prender dormir finir

parleremo prenderemo dormiremo finiremo

parlerete prenderete dormirete finirete

parleranno prenderanno dormiranno finiranno

nepravilni glagoli u buduem vremenu (1. lice jednine):

essere sar dare- dar

avere avr dire- dir

andare andr fare far

dovere dovr venire verr

potere potr stare-star

sapere sapr
Condizionale

PARLARE

io parlerei noi parleremmo

tu parleresti voi parlereste

lui,lei, Lei parlerebbe loro parlerebbero

PRENDERE

io prenderei noi prenderemmo

tu prenderesti voi prenderesti

lui, lei, Lei prendderebbe loro prenderebbero

PARTIRE

io partirei noi partiremmo

tu partiresti voi partireste

lui,lei, Lei partirebbe loro partirebbero

Kod onih glagola koji imaju nepravilan futur dolazi do promena i u kondicionalu

vedere-videti (futur vedr, kondicional vedrei)

potere-moi (futur potr, kondicional potrei)

dovere-morati(futur dovr, kondicional dovrei)

rimanere-ostati (futur rimarr, kondicional rimarrei)

bere-piti (futur berr, kondicional berrei)


dare-dati (futur darr, kondicional darei)

stare-biti (futur star, kondicional starei)

fare-raditi (futur far, kondicional farei)

dire-rei (futur dir. kondicional direi)

volere-hteti (futur vorr, kondicional vorrei)

Pomoni glagoli essere i avere su nepravilni kao i kod futura.

ESSERE

io sarei noi saremmo

tu saresti voi sareste

lui,lei, Lei sarebbe loro sarebbero

AVERE

io avrei noi avremmo

tu avresti voi avreste

lui,lei Lei avrebbe loro avrebbero

Kondicional oznaava radnju koja je mogua u


budunosti.

Koristi se i za izraavanje linog miljenja , sumnje ili


nemogunosti.

Pronomi relativi

Che moe da bude u funkciji subjekta i objekta. Nema oblike za rod


i mnoinu.

Conosco un ragazzo che molto simpatico.

Il ragazzo che conosco molto simpatico.

Che moe da se zameni sa i/la quale ili i/le quali ali samo ako che ima

funkciju subjekta.

Ho conosciuto un avvocato che (il quale) molto bravo.

Cui je relativna zamenica koja se koristi uz predloge.

Cui-moe da se zameni sa i/la quale, ili i/le quali.

Primeri:

1. Il film di cui (del quale)ti ho parlato molto triste. Film o kome sam

ti priao je mnogo tuan.

2. Le ragazze con cui (con le quali) studio sono simpatiche. Devojke sa

kojima studiram su simpatine.

3. Il signore a cui (al quale) parlo non si sente bene. Gospodin sa kojim

priam se ne osea dobro.

4. La citt in cui (nella quale) abito molto bella. Grad u kojem ivim

je mnogo lep.

5. La ditta per cui lavoro (per la quale) lavoro produce gli

elettrodomestici. Firma za koju radim proizvodi elektrine ureaje.

Pronomi personali diretti (line zamenice u funkiji objekta-akuzativa)

line naglaene nenaglaene


io (ja) me (mene) mi (me)

tu (ti) te (tebe) ti (te)

lui (on) lui (njega) lo (ga)

lei (ona) lei (nje) la (je)

noi (mi) noi (nas) ci (nas)

voi (vi) voi (vas) vi (vas)

loro (oni) loro (njih) li (ih)

loro (one) loro (njih) le (ih)

Nenaglaene zamenice se slau u rodu i broju sa imenicom koju zamenjuju. Obino se nalaze
neposredno ispred glagola. Upotreba ovih zamenica zavisi od glagola.

Neki od glagola uz koje stoje direktne zamenice: accompagnare, aiutare, amare, aprire,ascoltare,
aspettare,capire, cercare, chiamare,comprare, conoscere,finire,
guardare,imparare,invitare,lavare, magiare, mettere,prendere, preparare,provare, preparare,
ringraziare,salutare,sentire, vedere,

Stare +gerundio

ova konstrukcija se upotrebljava da bi se izrazila radnja koja se dogaa u trenutku govora.

Sto leggendo itam ( sad, ovog trenutka)

Graenje gerunda:

I konjugacija parl-ARE parl-ANDO

II konjugacija prend-ERE prend-ENDO

III konjugacije dorm-IRE dorm-ENDO

fin-IRE fin-ENDO

Neki nepravilni gerundi : fare-facendo, dire-dicendo, bere-bevendo, dare-dando

GERUND JE NEPROMENLJIV tj ima samo jedan oblik.

Avverbi di quantit

Dobijaju se odgovorom na pitanje koliko?


Poco -malo

Abbastanza-prilino

Molto-mnogo

Troppo-mnogo, suvie

Prilozi su nepromenljivi, tj imaju samo gore navedeni oblik.

Pr. Studio molto. Dormo poco. Tutto va abbastanza bene.

ALI postoje i pridevi koji imaju isti oblik, onda se oni slau u rodu i broju sa imanicom uz koju
stoje.

Molti turisti visitano Roma. Ci sono pochi studenti in classe.

Mesi dellanno (meseci u godini)

gennaio, febbraio, marzo, aprile, maggio, giugno, luglio, agosto, settembre, ottobre, novembre,
dicembre

Stagioni (godinja doba)

primavera (prolee), estate (f) (leto), autunno (jesen), inverno (zima)

Tempo (vreme)

Che tempo fa? Kakvo je vreme?

Fa bel/ brutto tempo ( lepo je/ runo je vreme)

Fa caldo/freddo (toploje/hladno je)

C il sole (sunano je)

Tira vento (duva vetar)

C la nebbia (magla je)

Piove (pada kia)

Nevica (pada sneg)


Passato prossimo (prolo vreme)

Passato prossimo (perfekat) je sloeni glagolski oblik i gradi se od pomonih glagola essere ili
avere i participa prolog.

Proli particip pravilnih glagola:

I konjugacija parl are + ATO PARLATO

II kojugacija vend ere + UTO VENDUTO

III kojugacija dorm ire +ITO DORMITO

fin ire +ITO FINITO

Sa pomonim glagolom avere menjaju se prelazni glagoli ( imaju odgovor na pitanje TA?). Kod
ovih glagola particip se ne menja bez obzira na rod i broj lica:

LAVORARE

ho lavorato abbiamo lavorato

hai lavorato avete lavorato

ha lavorato hanno lavorato

Sa pomonim glagolom essere menjaju se prelazni glagoli i glagoli kretanja i stajanja u mestu.
Kod ovih glagola particip se slae u rodu i broju :

ANDARE

sono andato,a siamo andati,e

sei andato, a siete andati, e

andato,a sono andati, e

PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE ( nepravilni participi)

(najei glagoli)

accendere acceso (a)

aprire- aperto (a)

bere- bevuto (a)


chiedere- chiesto (a)

chiudere- chiuso (a)

cogliere- colto (a)

correre- corso (a)

cuocere- cotto (a)

decidere- deciso (a)

dire- detto (a)

essere- stato (e)

fare fatto (a)

leggere- letto (a)

mettere- messo (a)

mordere- morso (a)

morire- morto (e)

nascere- nato (e)

offrire- offerto (a)

perdere- perso (perduto-meno frequente) (a)

prendere- preso (a)

produrre- prodotto (a)

rimanere rimasto (e)

rispondere risposto (a)

rompere- rotto (a)

scegliere scelto (a)

scendere- sceso (e)

scrivere- scritto (a)


soffrire- sofferto (a)

spendere speso (a)

spegnere- spento (a)

spendere- speso (a)

stare- stato (e)

vedere- visto (a)

venire- venuto e)

vincere vinto (a)

vivere- vissuto (a)

Articolo partitivo

Objekt koji oznaava neodreenu koliinu i neodreeni broj stvari ili osoba uz sebe nema
neodreeni ni odreeni lan, ve se moe izraziti partitivnim lanom (del, dello, della, dei, degli,
delle).

Partitivni lan upotrebljavamo u potvrdnim i upitnim reenicama, nikada u odrinim.

Primer:

Compro del pane, della frutta e della verdura.

( kupujem hleba, voa I povra- neodreene koliine)

Possessivi

Prisvonji pridevi i zamenice (Possessivi)

Svako lice ima svoj prisvojni pridev:

jednina mnoina

muki rod enski rod muki rod enski rod

il mio la mia i miei le mie


il tuo la tua i tuoi le tue

il suo la sua i suoi le sue

il nostro la nostra i nostri le nostre

il vostro la vostra i vostri le vostre

il loro la loro i loro le loro

Ispred prisvojnog prideva uvek stoji lan, sem kad stoji ispred imanice koja oznaava bliske
roake u jednini : padre, madre, figlio, sorella, fratello, nonno, zio, zia,

Pazite: kada su te imenice u deminutivu onda ispred njih ide lan: la mia mamma

Futuro semplice

Budue vreme

I konjugacija II konjugacija III konjugacija

parlare prendere dormire finire

parler prender dormir finir

parlerai prenderai dormirai finirai

parler prender dormir finir

parleremo prenderemo dormiremo finiremo

parlerete prenderete dormirete finirete

parleranno prenderanno dormiranno finiranno

nepravilni glagoli u buduem vremenu (1. lice jednine):

essere sar dare- dar

avere avr dire- dir

andare andr fare far

dovere dovr venire verr

potere potr
sapere sapr

Famiglia

LANOVI PORODICE:

GENITORI (roditelji) il padre (pap) la madre (mamma)

FIGLI (deca) il fratello(brat) la sorella (sestra)

NONNOdeda

NONNAbaba

NONNI baba i deda

ZIA (tetka, strina, ujna) la sorella della madre o del padre

ZIO (tea, stric, ujak) il fratello della madre o del padre

CUGINA (brat od tetke, strica) la figlia degli zii

CUGINO (sestre od tetke, strica, )il figlio degli zii

NIPOTE (il nipote; la nipote) 1-(unik, unuka) il figlio o la figlia del proprio figlio o della propria
figlia

2-(neak, neaka)il figlio o la figlia del proprio fratello o della propria sorella.

COGNATO (sestrin suprug-zet) il marito della propria sorella

COGNATA (bratovljeva supruga-snaha)la moglie del proprio fratello

NUORA (sinovljeva supruga-snaha) la moglie del proprio figlio

GENERO (erkin suprug-zet) il marito della propria figlia

SUOCERA (svekrva, tata)la madre del proprio marito o della propria moglie

SUOCERO (svekar, tast) il padre del proprio marito o della propria moglie

BISNONNI (pradeda i prababa)i genitori dei propri nonni

PARENTE PARENTI (roak-roaci) componente o componenti della famiglia in generale

NEODREENI LAN
imenice mukog roda: un ragazzo ( imenice koje poinju suglasnikom)

un amico (imenice koje poinju samoglasnikom)

uno studente (imenice mukog roda koje poinju sa s+suglasnik,


ps,pn,gn,z,y)

imenice enskog roda: una ragazza (imenice koje poinju suglasnikom)

unamica (imenice koje poinju samoglasnikom)

NAINSKI GLAGOLI ( verbi modali)

dovere (trebati) potere (moi) volere (hteti) sapere(znati)

devo posso voglio so

devi puoi vuoi sai

deve pu vuole sa

dobbiamo possiamo vogliamo sappiamo

dovete potete volete sapete

devono possono vogliono sanno

DANI U NEDELJI

luned marted mercoled gioved venerd sabato (mukog roda)

domenica (enskog roda)

IZRAZI

Davanti a- ispred Dietro a- iza

Prima di- pre nego Dopo- posle

A destra- desno A sinistra- levo Dritto- pravo

Di fronte- ispred

In mezzo a- u sredini

Accanto a- pored
Vicino a- blizu

Lontano da- daleko

SATI

Koliko je sati Che ore sono? / Che ora ?

Odgovori:

8:10 sono le otto e dieci

9:00 sono le nove

10:20 sono le dieci e venti

11:15 sono le undici e un quarto

7:35 sono le sette e trentacinque

18:40 sono le sette meno venti

sono le diciotto e quaranta

9:45 sono le dieci meno un quarto

sono le nove e tre quarti

sono le nove e quarantacinque

16:30 sono le quattro e mezza

1:00 luna

1:30 luna e mezza

12:00 mezzogiorno

00:00 mezzanotte

U koliko sati ? A che ora? Alle otto 8.00

Alle cinque e mezza 5.30

Alluna 13.00

Da .. a od do
Dalle 8 alle 9

Da luned a venerd

CE I CI SONO ( ima, nalazi se)

C + imenica u jednini ( c un libro sul tavolo)

Ci sono + imenica u mnoini ( ci sono tre libri sul tavolo)

PREPOSIZIONI ARTICOLATE ( predlozi spojeni sa lanom)

Odreeni lan

IL I LO GLI L LA LE

Predlog

A al ai allo agli all alla alle

DA dal dai dallo dagli dall dalla dalle

DI del dei dello degli dell della delle

IN nel nei nello negli nell nella nelle

SU sul sui sullo sugli sull sulla sulle

VERBI RIFLESSIVI (povratni glagoli)


Prezent povratnih glagola gradi se na isti nain kao i prezent drugih glagola, s tim to se ispred
glagolskog oblika dodaju nenaglaene line zamenice (koje odgovaraju naem se). Kada se
menja po licima nenaglaena zamenica nalazi se ispred glagolskog oblika.(U naem jeziku se u
svim licima koristi povratna zamenica se ja se umivam, ti se umiva . oni se umivaju).
U italijanskom taj se oblik menja po licima ( mi, ti ,si, ci, vi , si).Takoe, treba napomenuti da
italijanski povratni glagoli ne odgovaraju uvek povratnim glagolima na srpskom .

Primer: lavarsi decidersi vestirsi

(umivati se) (odluiti se) (oblaiti se)

(Io) mi lavo mi decido mi vesto

(tu) ti lavi ti decidi ti vesti

(lui,lei, ) si lava si decide si veste

(noi) ci laviamo ci decidiamo ci vestiamo

(voi) vi lavate vi decidete vi vestite

( loro) si lavano si decidono si vestono

TOGLIERSI (skinuti se, svui sa sebe)

(io) mi tolgo (noi) ci togliamo

(tu) ti togli ( voi) vi togliete

(lui, lei) si toglie (loro) si tolgono

AVVERBI DI FREQUENZA

Sempre- uvek

Quasi sempre- skoro uvek

Spesso- esto

Generalmente- uglavnom

Raramente- retko

Quasi mai- skoro nikada

Mai- nikada
PRAVILA ZA IZGOVOR

CA CO CU ka ko ku carta,Marco,cultura

GA GO GU ga go gu gatto, gola, gusto

CI CE i e ciclo,cena

GI GE i e giro , gente

CIA CIO CIU a o u ciao, cioccolato, ciuffo

GIA GIO GIU a o u giardino, giorno, Giulia

CHE CHI ke ki perch , macchina

GHE GHI ge gi Margherita, ghirlanda

GLI lj figlio

GN nj signora

S s sale, sigaretta

S z casa, naso

SS s rosso

S+B D G L M N R V z fantasma, slavo,Bosnia

Z dz ili c zio , zuppa

QU ku quattro

SCI SCE i e uscire, scena

SCIA SCIO SCIU a o u lasciare, sciocco, asciugare

SCHI SCHE ski ske schifo, scheletro

ALFABETO

ABCDEFGHILMNOPQRSTUVZ

Strana slova u italijanskoj abecedi:

J Jugoslavia, jeans, jolly H nikada se ne ita


K koala, kiwi, Kenia

W whisky

X taxi, xilofono

Y yogurt, yoga

JEDNINA I MNOINA IMENICA

Imenice u italijanskom jeziku mogu biti mukog i enskog roda.

imenice mukog roda imenice enskog roda

jednina mnoina jednina mnoina

ragazzo ragazzi ragazza ragazze

padre padri madre madri

nemamo pravilo po kome odreujemo rod imanicama koje se zavravaju na-E. One mogu
biti ili mukog ili enskog roda, a rod proveravamo u reniku.

Sve imenice koje se u jednini zavravaju na E u mnoini se zavravaju na I

(signore-signori (m) ; notte-notti (f) )

BROJEVI

1-10 uno, due, tre, quattro, cinque, sei, sette, otto, nove , dieci

11-19 undici, dodici, tredici, quattordici, quindici, sedici, diciassette, diciotto,diciannove

20 venti

30 trenta

40 quaranta

50 cinquanta

60 sessanta

70 settanta

80 ottanta
90 novanta

100 cento

DVOCIFRENI BROJEVI se prave tako to se na deseticu doda broj jedinice ( 24 ventiquattro,56


cinquanta sei, ) Brojevi UNO i OTTO poinju samoglasnikom, pa se poslednji samoglasnik gubi
pri stvaranju dvocifrenih brojeva (21 ventuno, 48 quarantotto)

LINE ZAMENICE

IO-ja NOI- mi

TU-ti VOI- vi

LUI-on, LEI-ona LORO- oni,one

LEI- Vi (u italijasnkom jeziku persira se treim lice jednine)

GLAGOLI ESSERE I AVERE

essere (biti) avere (imati)

sono siamo ho abbiamo

sei siete hai avete

sono ha hanno

Izrazi sa glagolima essere i avere

Essere stanco-biti umoran

Essere felice- biti srean

Essere triste- biti tuan

Essere arrabbiato- biti ljut

Essere allegro- biti veseo

Avere fame- biti gladan

Avere sete- biti edan

Avere paura- plaiti se


Avere fretta- uriti se

Avere sonno- biti pospan

GLAGOL CHIAMARSI (zvati se)

io mi chiamo noi ci chiamiamo

tu ti chiami voi vi chiamate

lui, lei si chiama loro si chiamano

Sadanje vreme (Presente indicativo)

Pravilni glagoli

I konjugacija II konjugacija III konjugacija

Io parlo prendo dormo finisco

Tu parli prendi dormi finisci

Lui/lei parla prende dorme finisce

Lei

Noi parliamo prendiamo dormiamo finiamo

Voi parlate prendete dormite finite

Loro parlano prendono dormono finiscono

Nepravilni glagoli

stare andare fare

sto stiamo vado andiamo faccio facciamo

stai state vai andate fai fate

sta stanno va vanno fa fanno

venire dare bere

vengo veniamo do diamo bevo beviamo


vieni venite dai date bevi bevete

viene vengono da danno beve bevono

PRIDEVI (aggettivi)

Pridevi se slau sa imenicom u rodu i broju.

ragazzo italiano ragazzi italiani

ragazza italiana ragazze italiane

pridevi koji se u jednini zavravaju na E mogu biti i mukog i enskog roda.

ragazzo inglese ragazza inglese

Svi pridevi koje se u jednini zavravaju na E u mnoini se zavravaju na I

ragazzi inglesi ragazze inglesi

ODREENI LAN

Odreeni lan za imenice mukog roda:

jednina mnoina

Il ragazzo I ragazzi

(imenice mukog roda koje poinju suglasnikom)

Lo studente Gli studenti

(imenice mukog roda koje poinju sa s+suglasnik, ps,pn,gn,z,y)

Lamico Gli amici

(imenice mukog roda koje poinju samoglasnikom)

Odreeni lan za imenice enskog roda:

jednina mnoina

La ragazza Le ragazze

(imenice enskog roda koje poinju suglasnikom)


Lamica Le amiche

(imenice enskog roda koje poinju samoglasnikom)

PREDLOZI ( IN, A, DI, DA)

IN odgovara predlogu u , a koristi se i uz glagole kretanja

N. pr. Sono in ufficio U kancelariji sam.

Vado in Italia Idem u Italiju.

A odgovara dativu, ali ima i duge mogunosti uz glagole kretanja odgovara na pitanje kome-
emu, ili gde, do , na ;

N. pr. Porto il libro a Maria nosim knjigu Mariji

Vado a Roma- Idem u Rim;

Da luglio a settembre sono al mare Od jula do septembra sam na moru

Sono a lezione Na asu sam

DI odgovara genitivu, oznaava pripadnost, ili odgovara na pitanje ije, koga ega .

N.pr. il libro di Marco- Markova knjiga

DA odgovara predlozima kod, iz, od, za

N.pr. Vado da Marco Idem kod Marka.

Vengo da Roma Dolazim iz Rima

Da Milano a Roma ci sono cinque ore in treno Od Milana do

Rima je (ide se) pet sati vozom

GLAGOL PIACERE (svia mi se, dopada mi se, volim)

Mi piace la pizza (sa objektom u jednini )

Mi piacciono i formaggi (sa objektom u mnoini)

GLAGOLI III KONJUGACIJE SA UMETKOM ISC-

Io finisco
Tu finisci

Lui/lei finisce

Noi finiamo

Voi finite

Loro finiscono

Najei glagoli ove vrste : capire, preferire, spedire,pulire.

GLAGOL POTERE (moi)

posso possiamo

puoi potete

pu possono

RECA CI

Reca ci koristi se kao zamena za navedenu ili podrazumevanu priloku odredbu za mesto:

Domani vado a Milano. Ci vai anche tu? ( da ne bi smo dva puta rekli u Milano, stavljamo CI)

(sutra idem u Milano. Jel tamo ide i ti?)

PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE

(alcuni verbi pi frequenti)

accendere acceso (a)

aprire- aperto (a)

bere- bevuto (a)

chiedere- chiesto (a)

chiudere- chiuso (a)

cogliere- colto (a)

correre- corso (a)

cuocere- cotto (a)


decidere- deciso (a)

dire- detto (a)

essere- stato (e)

fare fatto (a)

leggere- letto (a)

mettere- messo (a)

mordere- morso (a)

morire- morto (e)

nascere- nato (e)

offrire- offerto (a)

perdere- perso (perduto-meno frequente) (a)

prendere- preso (a)

produrre- prodotto (a)

rimanere rimasto (e)

rispondere risposto (a)

rompere- rotto (a)

scegliere scelto (a)

scendere- sceso (e)

scrivere- scritto (a)

soffrire- sofferto (a)

spendere speso (a)

spegnere- spento (a)

spendere- speso (a)

stare- stato (e)


succedere- successo (e)

vedere- visto (a)

venire- venuto (e)

vincere vinto (a)

vivere- vissuto (a)

Prolo vreme (passato prossimo)

Perfekat je sloeni glagolski oblik i gradi se od pomonih glagola essere ili avere i participa
prolog:

Proli particip pravilnih glagola:

I konjugacija parl are + ATO PARLATO

II kojugacija vend ere + UTO VENDUTO

III kojugacija dorm ire +ITO DORMITO

fin ire +ITO FINITO

Sa pomonim glagolom avere menjaju se prelazni glagoli ( imaju odgovor na pitanje TA?). Kod
ovih glagola particip se ne menja bez obzira na rod i broj lica:

ho lavorato abbiamo lavorato

hai lavorato avete lavorato

ha lavorato hanno lavorato

Sa pomonim glagolom essere menjaju se prelazni glagoli i glagoli kretanja i stajanja u mestu.
Kod ovih glagola particip se slae u rodu i broju :

sono andato,a siamo andati,e

sei andato, a siete andati, e

andato,a sono andati, e

nepravilni participi:
essere stato

prendere preso

fare fatto

leggere letto

mettere messo

dire detto

aprire aperto

rimanere rimasto

scendere sceso

Potrebbero piacerti anche