Sei sulla pagina 1di 31

italijanski za svakoga

Search:
Go

uenje italijanskog jezika
DEC17
Italijanski 3/2a unit 7,8,9
BY ITLIJANSKIZASVAKOGA
ITALIJANSKI JEZIK 3/ 2A (unit 7,8,9 )
UNITA 7

Pronomi personali diretti (line zamenice u funkiji objekta-akuzativa)
line naglaene nenaglaene
io (ja) me (mene) mi (me)
tu (ti) te (tebe) ti (te)
lui (on) lui (njega) lo (ga)
lei (ona) lei (nje) la (je)
noi (mi) noi (nas) ci (nas)
voi (vi) voi (vas) vi (vas)
loro (oni) loro (njih) li (ih)
loro (one) loro (njih) le (ih)
Nenaglaene zamenice se slau u rodu i broju sa imenicom koju zamenjuju. Obino se nalaze
neposredno ispred glagola. Upotreba ovih zamenica zavisi od glagola.
Neki od glagola uz koje stoje direktne zamenice: accompagnare, aiutare, amare, aprire,ascoltare,
aspettare,capire, cercare, chiamare,comprare, conoscere,finire, guardare,imparare,invitare,lavare,
magiare, mettere,prendere, preparare,provare, preparare, ringraziare,salutare,sentire, vedere,
Stare +gerundio
ova konstrukcija se upotrebljava da bi se izrazila radnja koja se dogaa u trenutku govora.
Sto leggendo itam ( sad, ovog trenutka)
Graenje gerunda:
I konjugacija parl-ARE parl-ANDO
II konjugacija prend-ERE prend-ENDO
III konjugacije dorm-IRE dorm-ENDO
fin-IRE fin-ENDO
Neki nepravilni gerundi : fare-facendo, dire-dicendo, bere-bevendo, dare-dando
GERUND JE NEPROMENLJIV tj ima samo jedan oblik.

Avverbi di quantit
Dobijaju se odgovorom na pitanje koliko?
Poco -malo
Abbastanza-prilino
Molto-mnogo
Troppo-mnogo, suvie
Prilozi su nepromenljivi, tj imaju samo gore navedeni oblik.
Pr. Studio molto. Dormo poco. Tutto va abbastanza bene.
ALI postoje i pridevi koji imaju isti oblik, onda se oni slau u rodu i broju sa imanicom uz koju stoje.
Molti turisti visitano Roma. Ci sono pochi studenti in classe.


Mesi dellanno (meseci u godini)
gennaio, febbraio, marzo, aprile, maggio, giugno, luglio, agosto, settembre, ottobre, novembre,
dicembre
Stagioni (godinja doba)
primavera (prolee), estate (f) (leto), autunno (jesen), inverno (zima)

Tempo (vreme)
Che tempo fa? Kakvo je vreme?
Fa bel/ brutto tempo ( lepo je/ runo je vreme)
Fa caldo/freddo (toploje/hladno je)
C il sole (sunano je)
Tira vento (duva vetar)
C la nebbia (magla je)
Piove (pada kia)
Nevica (pada sneg)

UNITA 8
Passato prossimo (prolo vreme)
Passato prossimo (perfekat) je sloeni glagolski oblik i gradi se od pomonih glagola essere ili avere
i participa prolog.
Proli particip pravilnih glagola:
I konjugacija parl are + ATO PARLATO
II kojugacija vend ere + UTO VENDUTO
III kojugacija dorm ire +ITO DORMITO
fin ire +ITO FINITO
Sa pomonim glagolom avere menjaju se prelazni glagoli ( imaju odgovor na pitanje TA?). Kod
ovih glagola particip se ne menja bez obzira na rod i broj lica:
LAVORARE
ho lavorato abbiamo lavorato
hai lavorato avete lavorato
ha lavorato hanno lavorato
Sa pomonim glagolom essere menjaju se prelazni glagoli i glagoli kretanja i stajanja u mestu. Kod
ovih glagola particip se slae u rodu i broju :
ANDARE
sono andato,a siamo andati,e
sei andato, a siete andati, e
andato,a sono andati, e
PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE ( nepravilni participi)
(najei glagoli)
accendere acceso (a)
aprire- aperto (a)
bere- bevuto (a)
chiedere- chiesto (a)
chiudere- chiuso (a)
cogliere- colto (a)
correre- corso (a)
cuocere- cotto (a)
decidere- deciso (a)
dire- detto (a)
essere- stato (e)
fare - fatto (a)
leggere- letto (a)
mettere- messo (a)
mordere- morso (a)
morire- morto (e)
nascere- nato (e)
offrire- offerto (a)
perdere- perso (perduto-meno frequente) (a)
prendere- preso (a)
produrre- prodotto (a)
rimanere rimasto (e)
rispondere risposto (a)
rompere- rotto (a)
scegliere scelto (a)
scendere- sceso (e)
scrivere- scritto (a)
soffrire- sofferto (a)
spendere speso (a)
spegnere- spento (a)
spendere- speso (a)
stare- stato (e)
vedere- visto (a)
venire- venuto e)
vincere vinto (a)
vivere- vissuto (a)

Articolo partitivo
Objekt koji oznaava neodreenu koliinu i neodreeni broj stvari ili osoba uz sebe nema
neodreeni ni odreeni lan, ve se moe izraziti partitivnim lanom (del, dello, della, dei, degli,
delle).
Partitivni lan upotrebljavamo u potvrdnim i upitnim reenicama, nikada u odrinim.
Primer:
Compro del pane, della frutta e della verdura.
( kupujem hleba, voa I povra- neodreene koliine)
UNITA 9
Possessivi
Prisvonji pridevi i zamenice (Possessivi)
Svako lice ima svoj prisvojni pridev:
jednina mnoina
muki rod enski rod muki rod enski rod
il mio la mia i miei le mie
il tuo la tua i tuoi le tue
il suo la sua i suoi le sue
il nostro la nostra i nostri le nostre
il vostro la vostra i vostri le vostre
il loro la loro i loro le loro
Ispred prisvojnog prideva uvek stoji lan, sem kad stoji ispred imanice koja oznaava bliske roake
u jednini : padre, madre, figlio, sorella, fratello, nonno, zio, zia,
Pazite: kada su te imenice u deminutivu onda ispred njih ide lan: la mia mamma
Futuro semplice
Budue vreme
I konjugacija II konjugacija III konjugacija
parlare prendere dormire finire
parler prender dormir finir
parlerai prenderai dormirai finirai
parler prender dormir finir
parleremo prenderemo dormiremo finiremo
parlerete prenderete dormirete finirete
parleranno prenderanno dormiranno finiranno
nepravilni glagoli u buduem vremenu (1. lice jednine):
essere sar dare- dar
avere avr dire- dir
andare andr fare far
dovere - dovr venire verr
potere - potr
sapere sapr
Famiglia
LANOVI PORODICE:
GENITORI (roditelji) il padre (pap) la madre (mamma)
FIGLI (deca) il fratello(brat) la sorella (sestra)
NONNOdeda
NONNAbaba
NONNI baba i deda
ZIA (tetka, strina, ujna) la sorella della madre o del padre
ZIO (tea, stric, ujak) il fratello della madre o del padre
CUGINA (brat od tetke, strica) la figlia degli zii
CUGINO (sestre od tetke, strica, )il figlio degli zii
NIPOTE (il nipote; la nipote) 1-(unik, unuka) il figlio o la figlia del proprio figlio o della propria figlia
2-(neak, neaka)il figlio o la figlia del proprio fratello o della propria sorella.
COGNATO (sestrin suprug-zet) il marito della propria sorella
COGNATA (bratovljeva supruga-snaha)la moglie del proprio fratello
NUORA (sinovljeva supruga-snaha) la moglie del proprio figlio
GENERO (erkin suprug-zet) il marito della propria figlia
SUOCERA (svekrva, tata)la madre del proprio marito o della propria moglie
SUOCERO (svekar, tast) il padre del proprio marito o della propria moglie
BISNONNI (pradeda i prababa)i genitori dei propri nonni
PARENTE PARENTI (roak-roaci) componente o componenti della famiglia in generale
EDUCATION
LEAVE A COMMENT

MAY28
Italijanski 2/1b unit 4, 5, 6
BY ITLIJANSKIZASVAKOGA
UNITA 4
NEODREENI LAN
imenice mukog roda: un ragazzo ( imenice koje poinju suglasnikom)
un amico (imenice koje poinju samoglasnikom)
uno studente (imenice mukog roda koje poinju sa s+suglasnik,
ps,pn,gn,z,y)
imenice enskog roda: una ragazza (imenice koje poinju suglasnikom)
unamica (imenice koje poinju samoglasnikom)
NAINSKI GLAGOLI ( verbi modali)
dovere (trebati) potere (moi) volere (hteti) sapere(znati)
devo posso voglio so
devi puoi vuoi sai
deve pu vuole sa
dobbiamo possiamo vogliamo sappiamo
dovete potete volete sapete
devono possono vogliono sanno
DANI U NEDELJI
luned marted mercoled gioved venerd sabato (mukog roda)
domenica (enskog roda)

IZRAZI
Davanti a- ispred Dietro a- iza
Prima di- pre nego Dopo- posle
A destra- desno A sinistra- levo Dritto- pravo
Di fronte- ispred
In mezzo a- u sredini
Accanto a- pored
Vicino a- blizu
Lontano da- daleko
SATI
Koliko je sati Che ore sono? / Che ora ?
Odgovori:
8:10 sono le otto e dieci
9:00 sono le nove
10:20 sono le dieci e venti
11:15 sono le undici e un quarto
7:35 sono le sette e trentacinque
18:40 sono le sette meno venti
sono le diciotto e quaranta
9:45 sono le dieci meno un quarto
sono le nove e tre quarti
sono le nove e quarantacinque
16:30 sono le quattro e mezza
1:00 luna
1:30 luna e mezza
12:00 mezzogiorno
00:00 mezzanotte
U koliko sati ? A che ora? Alle otto 8.00
Alle cinque e mezza 5.30
Alluna 13.00
Da .. a - od do
Dalle 8 alle 9
Da luned a venerd
UNITA 5
CE I CI SONO ( ima, nalazi se)
C + imenica u jednini ( c un libro sul tavolo)
Ci sono + imenica u mnoini ( ci sono tre libri sul tavolo)
PREPOSIZIONI ARTICOLATE ( predlozi spojeni sa lanom)
Odreeni lan
IL I LO GLI L LA LE
Predlog

A al ai allo agli all alla alle

DA dal dai dallo dagli dall dalla dalle

DI del dei dello degli dell della delle

IN nel nei nello negli nell nella nelle

SU sul sui sullo sugli sull sulla sulle


LA CASA
http://www.indire.it/intercultura/buon_viaggio/unita/casa/casa.htm
UNITA 6
VERBI RIFLESSIVI (povratni glagoli)
Prezent povratnih glagola gradi se na isti nain kao i prezent drugih glagola, s tim to se ispred
glagolskog oblika dodaju nenaglaene line zamenice (koje odgovaraju naem se). Kada se
menja po licima nenaglaena zamenica nalazi se ispred glagolskog oblika.(U naem jeziku se u
svim licima koristi povratna zamenica se ja se umivam, ti se umiva . oni se umivaju). U
italijanskom taj se oblik menja po licima ( mi, ti ,si, ci, vi , si).Takoe, treba napomenuti da italijanski
povratni glagoli ne odgovaraju uvek povratnim glagolima na srpskom .
Primer: lavarsi decidersi vestirsi
(umivati se) (odluiti se) (oblaiti se)
(Io) mi lavo mi decido mi vesto
(tu) ti lavi ti decidi ti vesti
(lui,lei, ) si lava si decide si veste
(noi) ci laviamo ci decidiamo ci vestiamo
(voi) vi lavate vi decidete vi vestite
( loro) si lavano si decidono si vestono
TOGLIERSI (skinuti se, svui sa sebe)
(io) mi tolgo (noi) ci togliamo
(tu) ti togli ( voi) vi togliete
(lui, lei) si toglie (loro) si tolgono

AVVERBI DI FREQUENZA
Sempre- uvek
Quasi sempre- skoro uvek
Spesso- esto
Generalmente- uglavnom
Raramente- retko
Quasi mai- skoro nikada
Mai- nikada
EDUCATION
LEAVE A COMMENT

DEC21
Italijanski 1/1a unit 1, 2, 3
BY ITLIJANSKIZASVAKOGA
ITALIJANSKI JEZIK 1 /1a
UNITA 1
PRAVILA ZA IZGOVOR
CA CO CU ka ko ku carta,Marco,cultura
GA GO GU ga go gu gatto, gola, gusto
CI CE i e ciclo,cena
GI GE i e giro , gente
CIA CIO CIU a o u ciao, cioccolato, ciuffo
GIA GIO GIU a o u giardino, giorno, Giulia
CHE CHI ke ki perch , macchina
GHE GHI ge gi Margherita, ghirlanda
GLI lj figlio
GN nj signora
S s sale, sigaretta
S z casa, naso
SS s rosso
S+B D G L M N R V z fantasma, slavo,Bosnia
Z dz ili c zio , zuppa
QU ku quattro
SCI SCE i e uscire, scena
SCIA SCIO SCIU a o u lasciare, sciocco, asciugare
SCHI SCHE ski ske schifo, scheletro
ALFABETO
A B C D E F G H I L M N O P Q R S T U V Z
Strana slova u italijanskoj abecedi:
J Jugoslavia, jeans, jolly H nikada se ne ita
K koala, kiwi, Kenia
W whisky
X taxi, xilofono
Y yogurt, yoga
JEDNINA I MNOINA IMENICA
Imenice u italijanskom jeziku mogu biti mukog i enskog roda.
imenice mukog roda imenice enskog roda
jednina mnoina jednina mnoina
ragazzo ragazzi ragazza ragazze
padre padri madre madri
nemamo pravilo po kome odreujemo rod imanicama koje se zavravaju na-E. One mogu biti
ili mukog ili enskog roda, a rod proveravamo u reniku.
Sve imenice koje se u jednini zavravaju na E u mnoini se zavravaju na I
(signore-signori (m) ; notte-notti (f) )

BROJEVI
1-10 uno, due, tre, quattro, cinque, sei, sette, otto, nove , dieci
11-19 undici, dodici, tredici, quattordici, quindici, sedici, diciassette, diciotto,diciannove
20 venti
30 trenta
40 quaranta
50 cinquanta
60 sessanta
70 settanta
80 ottanta
90 novanta
100 cento
DVOCIFRENI BROJEVI se prave tako to se na deseticu doda broj jedinice ( 24 ventiquattro,56
cinquanta sei, ) Brojevi UNO i OTTO poinju samoglasnikom, pa se poslednji samoglasnik gubi pri
stvaranju dvocifrenih brojeva (21 ventuno, 48 quarantotto)
LINE ZAMENICE
IO-ja NOI- mi
TU-ti VOI- vi
LUI-on, LEI-ona LORO- oni,one
LEI- Vi (u italijasnkom jeziku persira se treim lice jednine)
GLAGOLI ESSERE I AVERE
essere (biti) avere (imati)
sono siamo ho abbiamo
sei siete hai avete
sono ha hanno
Izrazi sa glagolima essere i avere
Essere stanco-biti umoran
Essere felice- biti srean
Essere triste- biti tuan
Essere arrabbiato- biti ljut
Essere allegro- biti veseo
Avere fame- biti gladan
Avere sete- biti edan
Avere paura- plaiti se
Avere fretta- uriti se
Avere sonno- biti pospan
GLAGOL CHIAMARSI (zvati se)
io mi chiamo noi ci chiamiamo
tu ti chiami voi vi chiamate
lui, lei si chiama loro si chiamano

UNITA 2
Sadanje vreme (Presente indicativo)
Pravilni glagoli
I konjugacija II konjugacija III konjugacija
Io parlo prendo dormo finisco
Tu parli prendi dormi finisci
Lui/lei parla prende dorme finisce
Lei
Noi parliamo prendiamo dormiamo finiamo
Voi parlate prendete dormite finite
Loro parlano prendono dormono finiscono
Nepravilni glagoli
stare andare fare
sto stiamo vado andiamo faccio facciamo
stai state vai andate fai fate
sta stanno va vanno fa fanno

venire dare bere
vengo veniamo do diamo bevo beviamo
vieni venite dai date bevi bevete
viene vengono da danno beve bevono


PRIDEVI (aggettivi)
Pridevi se slau sa imenicom u rodu i broju.
ragazzo italiano ragazzi italiani
ragazza italiana ragazze italiane

pridevi koji se u jednini zavravaju na E mogu biti i mukog i enskog roda.
ragazzo inglese ragazza inglese
Svi pridevi koje se u jednini zavravaju na E u mnoini se zavravaju na I
ragazzi inglesi ragazze inglesi
ODREENI LAN
Odreeni lan za imenice mukog roda:
jednina mnoina
Il ragazzo I ragazzi
(imenice mukog roda koje poinju suglasnikom)
Lo studente Gli studenti
(imenice mukog roda koje poinju sa s+suglasnik, ps,pn,gn,z,y)
Lamico Gli amici
(imenice mukog roda koje poinju samoglasnikom)
Odreeni lan za imenice enskog roda:
jednina mnoina
La ragazza Le ragazze
(imenice enskog roda koje poinju suglasnikom)
Lamica Le amiche
(imenice enskog roda koje poinju samoglasnikom)
PREDLOZI ( IN, A, DI, DA)
IN odgovara predlogu u , a koristi se i uz glagole kretanja
N. pr. Sono in ufficio - U kancelariji sam.
Vado in Italia Idem u Italiju.
A odgovara dativu, ali ima i duge mogunosti uz glagole kretanja odgovara na pitanje kome-
emu, ili gde, do , na ;
N. pr. Porto il libro a Maria nosim knjigu Mariji
Vado a Roma- Idem u Rim;
Da luglio a settembre sono al mare Od jula do septembra sam na moru
Sono a lezione Na asu sam
DI odgovara genitivu, oznaava pripadnost, ili odgovara na pitanje ije, koga ega .
N.pr. il libro di Marco- Markova knjiga
DA - odgovara predlozima kod, iz, od, za
N.pr. Vado da Marco Idem kod Marka.
Vengo da Roma Dolazim iz Rima
Da Milano a Roma ci sono cinque ore in treno Od Milana do
Rima je (ide se) pet sati vozom
UNITA 3
GLAGOL PIACERE (svia mi se, dopada mi se, volim)
Mi piace la pizza (sa objektom u jednini )
Mi piacciono i formaggi (sa objektom u mnoini)
GLAGOLI III KONJUGACIJE SA UMETKOM ISC-
Io finisco
Tu finisci
Lui/lei finisce
Noi finiamo
Voi finite
Loro finiscono
Najei glagoli ove vrste : capire, preferire, spedire,pulire.
GLAGOL POTERE (moi)
posso possiamo
puoi potete
pu possono

RECA CI
Reca ci koristi se kao zamena za navedenu ili podrazumevanu priloku odredbu za mesto:
Domani vado a Milano. Ci vai anche tu? ( da ne bi smo dva puta rekli u Milano, stavljamo CI)
(sutra idem u Milano. Jel tamo ide i ti?)
EDUCATION
LEAVE A COMMENT

NOV7
PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE
BY ITLIJANSKIZASVAKOGA
PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE
(alcuni verbi pi frequenti)
accendere acceso (a)
aprire- aperto (a)
bere- bevuto (a)
chiedere- chiesto (a)
chiudere- chiuso (a)
cogliere- colto (a)
correre- corso (a)
cuocere- cotto (a)
decidere- deciso (a)
dire- detto (a)
essere- stato (e)
fare - fatto (a)
leggere- letto (a)
mettere- messo (a)
mordere- morso (a)
morire- morto (e)
nascere- nato (e)
offrire- offerto (a)
perdere- perso (perduto-meno frequente) (a)
prendere- preso (a)
produrre- prodotto (a)
rimanere rimasto (e)
rispondere risposto (a)
rompere- rotto (a)
scegliere scelto (a)
scendere- sceso (e)
scrivere- scritto (a)
soffrire- sofferto (a)
spendere speso (a)
spegnere- spento (a)
spendere- speso (a)
stare- stato (e)
succedere- successo (e)
vedere- visto (a)
venire- venuto (e)
vincere vinto (a)
vivere- vissuto (a)
EDUCATION
LEAVE A COMMENT

OCT9
PASSATO PROSSIMO
BY ITLIJANSKIZASVAKOGA
Prolo vreme (passato prossimo)

Perfekat je sloeni glagolski oblik i gradi se od pomonih glagola essere ili avere i participa prolog:
Proli particip pravilnih glagola:
I konjugacija parl are + ATO PARLATO
II kojugacija vend ere + UTO VENDUTO
III kojugacija dorm ire +ITO DORMITO
fin ire +ITO FINITO
Sa pomonim glagolom avere menjaju se prelazni glagoli ( imaju odgovor na pitanje TA?). Kod
ovih glagola particip se ne menja bez obzira na rod i broj lica:
ho lavorato abbiamo lavorato
hai lavorato avete lavorato
ha lavorato hanno lavorato
Sa pomonim glagolom essere menjaju se prelazni glagoli i glagoli kretanja i stajanja u mestu. Kod
ovih glagola particip se slae u rodu i broju :
sono andato,a siamo andati,e
sei andato, a siete andati, e
andato,a sono andati, e
nepravilni participi:
essere stato
prendere preso
fare fatto
leggere - letto
mettere messo
dire detto
aprire aperto
rimanere rimasto
scendere sceso

EDUCATION
LEAVE A COMMENT

SEP29
SRENO
BY ITLIJANSKIZASVAKOGA
dragi studenti,
elim vam svima srean poetak kolske godine, nekom prve, nekom druge ili tree, a nekima i
poslednje.
Uite, radite, trudite se i budite stalno sve bolji.

a presto
EDUCATION
LEAVE A COMMENT

NOV17
Pravila za itanje
BY ITLIJANSKIZASVAKOGA

Danas poinjemo od onoga to ja smatram da je najvanije na poetku, a to je da nauimo da
pravilno izgovaramo italijanske rei. Ovu tablicu koristim ve godinama na prvom asu sa nekom
novom grupom ili akom, sama sam je naprvila i dopunila da svima bude jasna i laka za upotrebu.
Evo je :
PRAVILA ZA IZGOVOR

CA CO CU ka ko ku carta,Marco,cultura
GA GO GU ga go gu gatto, gola, gusto

CI CE i e ciclo,cena
GI GE i e giro , gente

CIA CIO CIU a o u ciao, cioccolato, ciuffo
GIA GIO GIU a o u giardino, giorno, Giulia

CHE CHI ke ki perch , macchina
GHE GHI ge gi Margherita, ghirlanda

GLI lj figlio

GN nj signora

S s sale, sigaretta
S z casa, naso
SS s rosso
S+B D G L M N R V z fantasma, slavo,Bosnia

Z dz ili c zio , zuppa

QU ku quattro

SCI SCE i e uscire, scena
SCIA SCIO SCIU a o u lasciare, sciocco, asciugare
SCHI SCHE ski ske schifo, scheletro

ALFABETO

A B C D E F G H I L M N O P Q R S T U V Z

Strana slova u italijanskoj abecedi:
J Jugoslavia, jeans, jolly H nikada se ne ita
K koala, kiwi, Kenia
W whisky
X taxi, xilofono
Y yogurt, yoga

Da biste bili sigurni da ste dobro sve proitali, evo jednog linka koji vam moe pomoi.
http://www.youtube.com/watch?v=dOv6fXEFZl4&feature=related

uivajte :)

EDUCATION
LEAVE A COMMENT

NOV13
Pre poetka
BY ITLIJANSKIZASVAKOGA
Savet svih koji piu blogove je da piemo o neemu to najbolje znamo. Teko mi je da sama to
ocenim, ali mislim da, posle tano dvadeset godina provedenih u uionici, mogu da kaem da imam
iskustva u dranju asova i poduavanju italijanskog jezika.
Svi oni koji misle da je uenje jezika lako i brzo , nisu u pravu. Kao i svako drugo, uenje jezika je
dugotrajan i mukotrpan posao. Ali, naravno, ne elim nikoga da obeshrabrim. Naprotiv, elim da
vam, na zanimljiv nain, pribliim i olakam uenje italijanskog.
Naravno da su sve vae sugestije dobro dole. Neemo samo uiti italijanski, nego emo upoznavati
i italijansku kulturu, jer bez poznavanja kulture i civilizacije, mnogo je tee uiti bilo koji strani jezik.
Spremite se, uskoro poleemo :)
EDUCATION
LEAVE A COMMENT

NOV12
Benvenuti
BY ITLIJANSKIZASVAKOGA
dobrodoli na novi blog koji je namenjen svima koji ele da naue italijanski jezik i upoznaju Italiju.
EDUCATION
LEAVE A COMMENT



Search:
Go

blogroll
Discuss
Get Inspired
Get Polling
Get Support
Learn WordPress.com
Theme Showcase
WordPress Planet
WordPress.com News
education
engleski kroz vesti
knjige
pesme
pelica
za decu
edukativni sajtovi
gramatika
knjige
pesme
spelovanje
za decu
lingua italiana
canzone
gramatika i renik za poetnike
italijanska gramatika
italijanski jezik
la cucina italiana
renik i gramatika
za decu, ali ne samo
i come italia
recent posts
Italijanski 3/2a unit 7,8,9
Italijanski 2/1b unit 4, 5, 6
Italijanski 1/1a unit 1, 2, 3
PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE
PASSATO PROSSIMO
archives
December 2013
May 2013
December 2012
November 2012
October 2012
September 2012
November 2011
kategorije

meta
Register
Log in
Entries RSS
Comments RSS
WordPress.com
Blog at WordPress.com. The Brand New Day Theme.

Potrebbero piacerti anche