Sei sulla pagina 1di 9

Passato prossimo

Passato prossimo (perfekat) je sloeni glagolski oblik to znai da nema posebne line nastavke
ve se gradi od pomonog glagola (avere i essere) koji je u prezentu i participa prolog glavnog
glagola.
Particip proli se dobija odbijanjem karakteristinog zavretka u infinitivu i dodavanjem
nastavaka:
za 1. konjugaciju ATO parlare - parlato
za 2. konjugaciju UTO vendere - venduto
za 3. konjugaciju ITO uscire uscito

Veoma je vano obratiti panju na pravilnu upotrebu pomonog glagola.


Prelazni glagoli menjaju se sa AVERE. Uz avere korisiti se particip u mukom rodu i on se ne
menja.
Io ho comprato la macchina. Noi abbiamo comprato una villa.
Tu hai comprato la casa. Voi avete comprato il computer nuovo.
Luisa ha comprato il vestito. Loro hanno comprato il cagnolino.
Noi abbiamo chiamato il dottore. Marco ha venduto la macchina.

Neprelazni glagoli se uglavnom slue glagolom ESSERE i participom koji se onda slae u
rodu i broju sa subjektom.
Io sono uscita di casa alle 7. Noi siamo usciti presto.
Tu sei uscito senza soldi. Voi, ragazze, siete uscite senza permesso.
Anna uscita troppo tardi. Loro sono usciti verso mezzanotte.
Giorgio tornato tardi . Luisa tornata presto.
Tu, Maria, quando sei arrivata? Marco, quando sei arrivato?

Postoji i odreeni broj neprelaznih glagola koji se menjaju sa avere. To su: viaggiare,
dormire, camminare, passeggiare, nuotare, ballare, abitare.
Ho viaggiato tutta la notte. Avete nuotato al mare.
Hai dormito bene? Hanno ballato alla festa.
Lei ha camminato a lungo. Ho abitato a Roma.
Abbiamo passeggiato per due ore.

Modalni glagoli:
Sapere se uvek menja sa avere.
Potere, volere i dovere uvek mogu da se menjaju sa avere, meutim uz neprelazne glagole bolje
je da se menjaju uz essere, npr.
Ho dovuto andare dal dentista. Sono dovuta andare dal dentista.

Glagoli finire i cominciare mogu da budu i prelazni i neprelazni zavisno od znaenja i


upotrebe. Kad se neto samo od sebe zavri ili pone onda su glagoli neprelazni i menjaju
se uz essere.
La lezione finita. cominciata lestate.
Kada neko neto zavri ili pone onda su glagoli prelazni i menjaju se uz avere.
Il professore ha finito di parlare. Ho cominciato a studiare.

Veliki je broj glagola koji imaju nepravilne participe, ovde emo nabrojati samo neke od
njih:
decidere deciso, chiudere chiuso, accendere acceso, leggere letto,
prendere preso, mettere messo, spendere speso, scrivere scritto,
chiedere chiesto, dire detto, bere bevuto, aprire aperto,
scoprire scoperto, venire venuto, spegnere spento, vedere visto,
rispondere risposto, rimanere rimasto, chiudere chiuso, fare fatto;

Futuro semplice

Futur se gradi od osnove koja se dobija odbacivanjem infinitnih nastavaka -ARE, -ERE i -IRE i
dodavanjem, na tako dobijenu osnovu, nastavaka za futur koji su navedeni u sledeoj tabeli.
1. i 2. konjugacija 3. konjugacija
Jednina
1. lice - er - ir
2. lice - erai - irai
3. lice - er - ir
Mnoina
1. lice - eremo - iremo
2. lice - erete - irete
3. lice - eranno - iranno

Npr.

TELEFONARE LEGGERE PARTIRE

Telefoner a Corrado. Legger il giornale. Partir dopodomani.


Telefonerai a casa. Leggerai la rivista. Partirai fra poco.
Telefoner domani. Legger il libro. Partir fra un mese.

Telefoneremo a Berlino. Leggeremo un romanzo giallo.Partiremo fra qualche


giorno.
Telefonerete in Germania. Leggerete fino a tardi. Partirete fra alcuni giorni.
Telefoneranno stasera. Leggeranno fino alle due. Partiranno lestate
prossima.

Nepravilne osnove za futur imaju sledei glagoli:


vedere vedr... potere potr... sapere sapr... dovere dovr...
andare andr... rimanere rimarr.. tenere terr... volere vorr...
bere berr... venire verr... dire dir ... dare dar...
fare far... stare star... avere avr... essere sar...

* Glagoli 3. konjugacije, - IRE, koji su u indikativu prezenta proirivali osnovu infiksom ISC-,
u futuru samo dodaju nastavke direktno na osnovu, bez infiksa.
Finire finir preferire preferir... uscire uscir...

* Glagoli 1. konjugacije na CARE i GARE uvaju izgovor, kao i u prezentu, ubacujui H.


Pagare pagher dimenticare dimenticher

* Glagoli 1. konjugacije na CIARE i GIARE gube I iz infinitiva.


Cominciare comincer mangiare manger
Futuro composto

Il futuro composto (sloeni futur) je sloeni glagolski oblik to znai da nema posebne line
nastavke ve se gradi od pomonog glagola (avere i essere) koji je u futuru i participa prolog
glavnog glagola:
Torner a casa dopo che avr finito la spesa. Vratiu se kui kad budem zavrio sa
kupovinom.
Sloeni futur se koristi (kao to se vidi iz primera) za oznaavanje budue radnje koja e se desiti
pre neke druge radnje u budunosti (prvo u zavriti sa kupovinom pa u se onda vratiti kui).

Possessivi

Posesivni pridevi uspostavljaju odnos posedovanja, odnosno pripadanja izmeu dva ili vie
elemenata reenice. Prisvojni pridev slae se u rodu i broju sa posedovanim elementom, rod ili
broj onoga koji poseduje ne vidi se iz prisvojnog prideva (za razliku od srpskih oblika njegov ili
njen). Svako lice ima svoj prisvojni pridev:

lice jednina mnoina


rod muki rod enski rod muki rod enski rod
Io MIO MIA MIEI MIE
Tu TUO TUA TUOI TUE
Lui / lei SUO SUA SUOI SUE
Noi NOSTRO NOSTRA NOSTRI NOSTRE
Voi VOSTRO VOSTRA VOSTRI VOSTRE
loro IL LORO LA LORO I LORO LE LORO

Prisvojni pridev suo (suoi, sua, sue) odnosi se samo na tree lice jednine, za razliku od srpskih
oblika svoj, svoja, svoje, koji se odnosi na sva lica koja su subjekti reenice.

Ja uzimam svoje stvari. = Io prendo le mie cose. (io prendo le sue cose = ja uzimam
njegove/njene stvari).
Mi uzimamo svoja kola. = Noi prendiamo la nostra macchina. (noi prendiamo la sua macchina
= mi uzimamo njegova/njena kola).
Oni imaju svoje probleme. = Loro hanno i loro problemi. (loro hanno i suoi problemi = oni
imaju njegove/njene probleme).

Standardno mesto prisvojnog prideva je ispred imenice, u takvom poloaju po pravilu ispred
prideva stoji odreeni lan:
Ecco il mio libro. Dove sono i tuoi appunti? Voglio le mie cose!
Kada se lan ne upotrebljava:

1. lan se uvek izostavlja uz prisvojne prideve ukoliko su oni u sastavnom delu imenskog
predikata: Questo libro mio.
2. Izostavlja se u nekim izrazima koji imaju odreenu dozu afektivnosti, neto lino, i tada
dolazi do inverzije tj. prisvojni pridev staje iza imenice: E tutto colpa mia. Non sono
fatti tuoi! Sono cavoli tuoi! Sono cose mie! Ha fatto di testa sua! A casa
mia.
3. U vokativu dolazi takoe do inverzije i izostavlja se lan: Mamma mia! Signori miei!
Amore mio! Cuore mio! Figlia mia!
4. lan se izostavlja ukoliko prisvojni pridev stoji ispred imenice u jednini koja oznaava
lanove porodice i bliske roake. (madre, padre, sorella, fratello, figlio, figlia, cugino,
cugina, nonno, nonna, zio, zia, marito, moglie).
Mio padre impiegato statale. Moj otac je dravni slubenik.
Mia madre professoressa. Moja majka je profesorka.
Ora chiamo mio fratello! Sad u pozvati svog brata!
Izuzetak: il loro padre, la loro nonna...
lan e da se koristi i kada stoji neki pridev uz ove imenice upotrebljene u jednini.
La mia buona madre. Il mio fratello maggiore fa il militare.
Kad stoji neka odredba.
Il mio zio di Milano.
Kad je imenica u deminutivu.
Il tuo pap. La mia mamma. Il mio fratellino malato.

Prisvojni pridev LORO uvek se upotrebljava sa lanom!!!


Za razliku od prisvojnih prideva uz prisvojne zamenice ne stoji imenica a odreeni lan mora
uvek da se koristi.
Prendi la tua borsa. Io prendo la mia.
Questa la mia. Dov la tua?

Imperfetto

Indikativ imperfekta je prosto vreme to znai da se gradi od osnove koja se dobija


odbacivanjem karakteristinog zavretka u infinitivu glagola (-are, -ere, -ire) i dodavanjem linih
nastavaka:
I konjugacija AMARE (voleti)

(io) AM-AVO Da bambina amavo passeggiare.


(tu) AM-AVI Tu amavi guardare la tv.
(lui, lei) AM-AVA Carlo amava stare da solo.
(noi) AM-AVAMO Da sempre amavamo viaggiare.
(voi) AM-AVATE Voi amavate scherzare.
(loro) AM-AVANO I miei genitori amavano andare al mare

II konjugacija LEGGERE (itati)

(io) LEGG-EVO Prima leggevo molto di pi.


(tu) LEGG-EVI Tu leggevi a cinque anni?!
(lui, lei) LEGG-EVA Emma leggeva un romanzo interessante ieri.
(noi) LEGG-EVAMO Leggevamo il giornale quando arrivato Marco.
(voi) LEGG-EVATE Leggevate quando andata via la luce?
(loro) LEGG-EVANO Quando erano bambini leggevano poco.

III konjugacija DORMIRE (spavati)

(io) DORM-IVO Dormivo profondamente quando mi hai chiamato.


(tu) DORM-IVI Dormivi quando ti ho telefonato?
(lui, lei) DORM-IVA Da bambino Luca dormiva molto di pi.
(noi) DORM-IVAMO Dormivamo quando ha squillato il telefono.
(voi) DORM-IVATE Quando eravate bambini dormivate meglio.
(loro) DORM-IVANO I ragazzi dormivano quando sono entrata.

Neki glagoli koriste svoje stare osnove (iz latinskog jezika) za graenje imperfekta:
fare facevo... bere bevevo...
dire dicevo... dare davo...
tradurre traducevo... stare stavo...

Glagol essere ima posebnu promenu:

Ero a casa tutto il giorno.


Eri da solo quando ti ho telefonato?
Luca era con me.
Eravamo in vacanza quando successo tutto questo.
Eravate pi simpatici prima.
Erano in giardino quando arrivata Anna.

Nepravilni glagoli, modalni glagoli, glagoli 3. konjugacije koji su ubacivali isc- u promeni u
prezentu kao i glagol avere, u imperfektu imaju potpuno pravilnu promenu:

dovere dovevo.... potere potevo... volere volevo...


sapere sapevo... andare andavo... venire venivo...
finire finivo... spedire spedivo... avere avevo...

Indikativ imperfekta se koristi:


1. za opis dogaaja, stanja ili za izraavanje neprekinute radnje u prolosti:
Era una bella giornata di sole. Bio je lep sunan dan.
Stavo male. Bilo mi je loe.
Lucia lavorava ancora. Luia je jo uvek radila.
2. za izraavanje dve nesvrene paralelne radnje u prolosti:
Mentre mangiavo guardavo la tv. Dok sam jela gledala sam tv.
Passeggiavano e parlavano. etali su i priali.
Eravamo stanchi e avevamo fame. Bili smo umorni i gladni.
3. za opis nesvrene radnje u prolosti koja je bila u toku kad je poela neka druga radnja:
Tutti dormivano quando sono entrata. Svi su spavali kad sam ula.
Studiavo quando ha squillato il telefono. Uio sam kada je zazvonio telefon.
Mentre mangiavamo arrivata Claudia. Dok smo jeli stigla je Klaudija.
4. u slaganju vremena da izrazi istovremenost u prolosti:
Tua sorella mi ha detto che non eri a casa. Tvoja sestra mi je rekla da nisi kod kue.
Si vedeva che era felice. Videlo se da je srean.
Ripeteva che stava male. Ponavljao je da mu je loe.
5. za radnje koje su se ponavljale u prolosti (esto se prevode potencijalom):
In vacanza ogni sera uscivo. Na odmoru sam izlazila svako vee.
Quando ero bambino non andavo a scuola volentieri. Kad sam bio dete nisam rado iao u
kolu.
Ogni volta che lo incontrava non voleva salutarlo. Svaki put kad bi ga sreo nije hteo da mu se
javi.
6. za ublaavanje nekog zahteva, za molbu:
Volevo dirti una cosa. Hteo sam neto da ti kaem.
Volevo un etto di formaggio. Hteo sam 100gr sira.

Trapassato prossimo

Pluskvamperfekat je sloeno prolo vreme koje se gradi od imperfekta indikativa pomonog


glagola i participa prolog glavnog glagola (o izboru pomonog glagola smo govorili kad smo
uili passato prossimo).
pomoni glagol avere
I konjugacija amare
(io) avevo amato ja sam bio voleo
(tu) avevi amato ti si bio voleo
(lui, lei) aveva amato on je bio voleo
(noi) avevamo amato mi smo bili voleli
(voi) avevate amato vi ste bili voleli
(loro) avevano amato oni su bili voleli
II konjugacija leggere
(io) avevo letto ja sam bio itao
(tu) avevi letto ti si bio itao
(lui, lei) aveva letto on je bio itao
(noi) avevamo letto mi smo bili itali
(voi) avevate letto vi ste bili itali
(loro) avevano letto oni su bili itali

III konjugacija dormire


(io) avevo dormito ja sam bio spavao
(tu) avevi dormito ti si bio spavao
(lui, lei) aveva dormito on je bio spavao
(noi) avevamo dormito mi smo bili spavali
(voi) avevate dormito vi ste bili spavali
(loro) avevano dormito oni su bili spavali

pomoni glagol essere


I konjugacija andare
(io) ero andato ja sam bio otiao
(tu) eri andato ti si bio otiao
(lui) era andato on je bio otiao
(noi) eravamo andati mi smo bili otili
(voi) eravate andati vi ste bili otili
(loro) erano andati oni su bili otili

II konjugacija crescere
(io) ero cresciuto ja sam bio odrastao
(tu) eri cresciuto ti si bio odrastao
(lui) era cresciuto on je bio odrastao
(noi) eravamo cresciuti mi smo bili odrasli
(voi) eravate cresciuti vi ste bili odrasli
(loro) erano cresciuti oni su bili odrasli

III konjugacija venire


(io) ero venuto ja sam bio doao
(tu) eri venuto ti si bio doao
(lui) era venuto on je bio doao
(noi) eravamo venuti mi smo bili doli
(voi) eravate venuti vi ste bili doli
(loro) erano venuti oni su bili doli

Da se podsetimo, particip proli sloenih vremena koja se grade sa pomonim glagolom essere
slae se u rodu i broju sa subjektom:
Emma era andata. Ema je bila otila.
Noi tre eravamo venute. Nas tri smo bile dole.
Tu eri cresciuta in campagna. Ti si bila odrasla na selu.
Pluskvamperfekat (svreno prolo vreme) slui da izrazi radnju ili stanje koja prethodi nekoj
drugoj proloj radnji.
Quando ho acceso il televisore il film era gi cominciato. Kad sam upalio televizor film je ve
bio poeo.
Ero stanco perch avevo viaggiato da due giorni. Bio sam umoran jer sam putovao dva dana.
Quando ho cominciato a vedere il film lassassino aveva gi ucciso tre donne. Kad sam poeo
da gledam film ubica je ve ubio tri ene.

Potrebbero piacerti anche