LEKSIKA
Fiziki izgled (str.25)
Delovi tela (str.26)
Prostorije u stanu (str. 36)
Dani u nedelji (str. 38)
Odgovori na pitanja: kako se zove, koliko ima godina, gde stanije, odakle si, koliko ima sati?
GRAMATIKA:
Modalni glagoli ( str. 35)
Predlozi: IN, A, DA, DI (str. 37)
Prisvojne zamenice (str.51)
Passato prossimo (prolo vreme pravilnih i nepravilnih glagola str. 60, 63, 68)
Priloka odredba za mesto CI (str. 65)
LEKSIKA:
Nametaj (str.48)
Godinja doba, meseci u godini ( str.53)
Vrste kafe ( str.70)
TEKSTOVI ZA USMENI :
Eros Ramazzotti (str. 30)
Dove abiti? (str. 36)
Perche non scrivi unemail? (str.44)
Come hai passato il fine settimana ? (str. 58)
Cosa hai fatto (str.62)
Gli italiani e il bar (st. 69)
Il caffe (str. 70)
ITALIJANSKI 4/2B (Unit 10,11,12)
by italijanskizasvakoga
Unit 10
PRONOMI INDIRETTI
(io) ti parlo (io) parlo a te
(io) le parlo (io) parlo a lei
(io) vi parlo (io) parlo a voi
(io) gli parlo (io) parlo a loro (masc.)
(io) gli parlo (io) parlo a loro (femm.)
(tu) mi parli tu parli a me
(tu) ci parli tu parli a noi
Izrazi za izraavanje linog miljenja:
mi sembra ( ini mi se) + imenice ili pridevi u jednini ( mi sembra alto)
mi sembrano + imenice ili pridevi u mnoini ( mi sembrano alti)
DESCRIVERE LE PERSONE
et : giovane (mlad), di mezza et (srednjih godina), anziano (star)
corporatura: basso (nizak), alto (visok), magro ( mrav), grasso (debeo)
capelli : lunghi (duga), corti (kratka), lisci (ravna), ricci ( kovrdava)
occhi : grandi (krupne), a mandorla (bademaste)
Unit 11
IMPERFETTO (imperfekat)
To je prola radnja u odvijanju, za koju nismo sigurni da li ima poetak ili kraj.
UPOTREBA:
I PARLARE
io parlavo noi parlavamo
tu parlavi voi parlavate
lui,lei, Lei parlava loro parlavano
II VEDERE
io vedevo noi vedevamo
tu vedevi voi vedevate
lui, lei, Lei vedeva loro vedevano
III DORMIRE
io dormivo noi dormivamo
tu dormivi voi dormivate
lui,lei, Lei dormiva loro dormivano
NEPRAVILNI GLAGOLI :
FARE (facere)
io facevo noi facevamo
tu facevi voi facevate
lui, lei, Lei faceva loro facevano
DIRE dicevo,
BERE bevevo,
DARE davo,
STARE stavo,
AVERE avevo,
ESSERE
io ero noi eramo
tu eri voi erate
lui,lei, Lei era loro erano
MEZZI DI TRASPORTO :
treno(voz), bici (bicikl), metropolitana (metro), nave (brod), aereo (avion), pullman (autobus).
Prendere lautobus (ii ili ekati autobus)
Salire sul treno (popeti se u voz)
Scendere dal treno (sii iz voza
Unit 12
jednina mnoina
Muki rod questo questi
enski rod questa queste
Quello ono ( daleko od lica koje govori) . Ima oblik odreenog lana:
quel professore
quello zaino
quello studente
quellamico
quei professori
quegli zaini
quegli studenti
quegli amici
quella studentessa quelle studentesse
quellamica quelle amiche
IMPERATIV
Imperativ, zapovedni nain, slui za izricanje naredbi i molbi. Dobija se
odbacivanjem infinitivnih nastavaka are, ere i ire i dodavanjem sledeih
nastavaka:
Parl-are
2. lice jednine Parl-A! Priaj!
3. lice mnoine Parl-IAMO! Priajmo!
4. lice mnoine Parl-ATE! Priajte!
Vend-ere
2. lice jednine Vend-I! Prodaj!
3. lice mnoine Vend-IAMO! Prodajmo!
4. lice mnoine Vend-ETE! Prodajte!
Dorm-ire
2. lice jednine Dorm-I! Spavaj!
3. lice mnoine Dorm-IAMO! Spavajmo!
4. lice mnoine Dorm-ITE! Spavajte!
glossario it.allun. 1
II VEDERE
III USCIRE
dire(dicere), bere(bevere)
Avere
io avevo noi avevamo
tu avevi voi avevate
lui,lei, Lei aveva loro avevano
Essere
io ero noi eramo
tu eri voi erate
lui,lei, Lei era loro erano
UPOTREBA:
jednina mnoina
Ispred prisvojnog prideva uvek stoji lan, sem kad stoji ispred imenice koja oznaava bliske
roake u jednini : padre, madre, figlio, sorella, fratello, nonno, zio, zia,
Pazite: kada su te imenice u deminutivu onda ispred njih ide lan: la mia mamma
Stare +gerundio
Graenje gerunda:
I konjugacija parl-ARE parl-ANDO
II konjugacija prend-ERE prend-ENDO
III konjugacije dorm-IRE dorm-ENDO
fin-IRE fin-ENDO
Neki nepravilni gerundi : fare-facendo, dire-dicendo, bere-bevendo, dare-dando
Futuro semplice
Budue vreme
PRENDERE
io prenderei noi prenderemmo
tu prenderesti voi prenderesti
lui, lei, Lei prendderebbe loro prenderebbero
PARTIRE
io partirei noi partiremmo
tu partiresti voi partireste
lui,lei, Lei partirebbe loro partirebbero
Kod onih glagola koji imaju nepravilan futur dolazi do promena i u kondicionalu
AVERE
io avrei noi avremmo
tu avresti voi avreste
lui,lei Lei avrebbe loro avrebbero
Pronomi relativi
Che moe da bude u funkciji subjekta i objekta. Nema oblike za rod
i mnoinu.
Conosco un ragazzo che molto simpatico.
Il ragazzo che conosco molto simpatico.
Che moe da se zameni sa i/la quale ili i/le quali ali samo ako che ima
funkciju subjekta.
Ho conosciuto un avvocato che (il quale) molto bravo.
UNITA 7
Nenaglaene zamenice se slau u rodu i broju sa imenicom koju zamenjuju. Obino se nalaze
neposredno ispred glagola. Upotreba ovih zamenica zavisi od glagola.
Neki od glagola uz koje stoje direktne zamenice: accompagnare, aiutare, amare, aprire,ascoltare,
aspettare,capire, cercare, chiamare,comprare, conoscere,finire, guardare,imparare,invitare,lavare,
magiare, mettere,prendere, preparare,provare, preparare, ringraziare,salutare,sentire, vedere,
Stare +gerundio
ova konstrukcija se upotrebljava da bi se izrazila radnja koja se dogaa u trenutku govora.
Sto leggendo itam ( sad, ovog trenutka)
Graenje gerunda:
I konjugacija parl-ARE parl-ANDO
II konjugacija prend-ERE prend-ENDO
III konjugacije dorm-IRE dorm-ENDO
fin-IRE fin-ENDO
Neki nepravilni gerundi : fare-facendo, dire-dicendo, bere-bevendo, dare-dando
GERUND JE NEPROMENLJIV tj ima samo jedan oblik.
Avverbi di quantit
Dobijaju se odgovorom na pitanje koliko?
Poco -malo
Abbastanza-prilino
Molto-mnogo
Troppo-mnogo, suvie
Prilozi su nepromenljivi, tj imaju samo gore navedeni oblik.
Pr. Studio molto. Dormo poco. Tutto va abbastanza bene.
ALI postoje i pridevi koji imaju isti oblik, onda se oni slau u rodu i broju sa imanicom uz koju
stoje.
Molti turisti visitano Roma. Ci sono pochi studenti in classe.
Tempo (vreme)
Che tempo fa? Kakvo je vreme?
Fa bel/ brutto tempo ( lepo je/ runo je vreme)
Fa caldo/freddo (toploje/hladno je)
C il sole (sunano je)
Tira vento (duva vetar)
C la nebbia (magla je)
Piove (pada kia)
Nevica (pada sneg)
UNITA 8
Articolo partitivo
Objekt koji oznaava neodreenu koliinu i neodreeni broj stvari ili osoba uz sebe nema
neodreeni ni odreeni lan, ve se moe izraziti partitivnim lanom (del, dello, della, dei, degli,
delle).
Partitivni lan upotrebljavamo u potvrdnim i upitnim reenicama, nikada u odrinim.
Primer:
Compro del pane, della frutta e della verdura.
( kupujem hleba, voa I povra- neodreene koliine)
UNITA 9
Possessivi
Prisvonji pridevi i zamenice (Possessivi)
Svako lice ima svoj prisvojni pridev:
jednina mnoina
muki rod enski rod muki rod enski rod
il mio la mia i miei le mie
il tuo la tua i tuoi le tue
il suo la sua i suoi le sue
il nostro la nostra i nostri le nostre
il vostro la vostra i vostri le vostre
il loro la loro i loro le loro
Ispred prisvojnog prideva uvek stoji lan, sem kad stoji ispred imanice koja oznaava bliske
roake u jednini : padre, madre, figlio, sorella, fratello, nonno, zio, zia,
Pazite: kada su te imenice u deminutivu onda ispred njih ide lan: la mia mamma
Futuro semplice
Budue vreme
I konjugacija II konjugacija III konjugacija
parlare prendere dormire finire
parler prender dormir finir
parlerai prenderai dormirai finirai
parler prender dormir finir
parleremo prenderemo dormiremo finiremo
parlerete prenderete dormirete finirete
parleranno prenderanno dormiranno finiranno
nepravilni glagoli u buduem vremenu (1. lice jednine):
essere sar dare- dar
avere avr dire- dir
andare andr fare far
dovere dovr venire verr
potere potr
sapere sapr
Famiglia
LANOVI PORODICE:
GENITORI (roditelji) il padre (pap) la madre (mamma)
FIGLI (deca) il fratello(brat) la sorella (sestra)
NONNOdeda
NONNAbaba
NONNI baba i deda
ZIA (tetka, strina, ujna) la sorella della madre o del padre
ZIO (tea, stric, ujak) il fratello della madre o del padre
CUGINA (brat od tetke, strica) la figlia degli zii
CUGINO (sestre od tetke, strica, )il figlio degli zii
NIPOTE (il nipote; la nipote) 1-(unik, unuka) il figlio o la figlia del proprio figlio o della
propria figlia
2-(neak, neaka)il figlio o la figlia del proprio fratello o della propria sorella.
COGNATO (sestrin suprug-zet) il marito della propria sorella
COGNATA (bratovljeva supruga-snaha)la moglie del proprio fratello
NUORA (sinovljeva supruga-snaha) la moglie del proprio figlio
GENERO (erkin suprug-zet) il marito della propria figlia
SUOCERA (svekrva, tata)la madre del proprio marito o della propria moglie
SUOCERO (svekar, tast) il padre del proprio marito o della propria moglie
BISNONNI (pradeda i prababa)i genitori dei propri nonni
PARENTE PARENTI (roak-roaci) componente o componenti della famiglia in generale
Italijanski 2/1b unit 4, 5, 6
UNITA 4
NEODREENI LAN
imenice mukog roda: un ragazzo ( imenice koje poinju suglasnikom)
un amico (imenice koje poinju samoglasnikom)
uno studente (imenice mukog roda koje poinju sa s+suglasnik,
ps,pn,gn,z,y)
imenice enskog roda: una ragazza (imenice koje poinju suglasnikom)
unamica (imenice koje poinju samoglasnikom)
NAINSKI GLAGOLI ( verbi modali)
dovere (trebati) potere (moi) volere (hteti) sapere(znati)
devo posso voglio so
devi puoi vuoi sai
deve pu vuole sa
dobbiamo possiamo vogliamo sappiamo
dovete potete volete sapete
devono possono vogliono sanno
DANI U NEDELJI
luned marted mercoled gioved venerd sabato (mukog roda)
domenica (enskog roda)
IZRAZI
Davanti a- ispred Dietro a- iza
Prima di- pre nego Dopo- posle
A destra- desno A sinistra- levo Dritto- pravo
Di fronte- ispred
In mezzo a- u sredini
Accanto a- pored
Vicino a- blizu
Lontano da- daleko
SATI
Koliko je sati Che ore sono? / Che ora ?
Odgovori:
8:10 sono le otto e dieci
9:00 sono le nove
10:20 sono le dieci e venti
11:15 sono le undici e un quarto
7:35 sono le sette e trentacinque
18:40 sono le sette meno venti
sono le diciotto e quaranta
9:45 sono le dieci meno un quarto
sono le nove e tre quarti
sono le nove e quarantacinque
16:30 sono le quattro e mezza
1:00 luna
1:30 luna e mezza
12:00 mezzogiorno
00:00 mezzanotte
U koliko sati ? A che ora? Alle otto 8.00
Alle cinque e mezza 5.30
Alluna 13.00
Da .. a od do
Dalle 8 alle 9
Da luned a venerd
UNITA 5
CE I CI SONO ( ima, nalazi se)
C + imenica u jednini ( c un libro sul tavolo)
Ci sono + imenica u mnoini ( ci sono tre libri sul tavolo)
Predlog
UNITA 6
Prezent povratnih glagola gradi se na isti nain kao i prezent drugih glagola, s tim to se ispred
glagolskog oblika dodaju nenaglaene line zamenice (koje odgovaraju naem se). Kada se
menja po licima nenaglaena zamenica nalazi se ispred glagolskog oblika.(U naem jeziku se u
svim licima koristi povratna zamenica se ja se umivam, ti se umiva . oni se umivaju). U
italijanskom taj se oblik menja po licima ( mi, ti ,si, ci, vi , si).Takoe, treba napomenuti da
italijanski povratni glagoli ne odgovaraju uvek povratnim glagolima na srpskom .
AVVERBI DI FREQUENZA
Sempre- uvek
Quasi sempre- skoro uvek
Spesso- esto
Generalmente- uglavnom
Raramente- retko
Quasi mai- skoro nikada
Mai- nikada
Italijanski 1/1a unit 1, 2, 3
UNITA 1
PRAVILA ZA IZGOVOR
CA CO CU ka ko ku carta,Marco,cultura
GA GO GU ga go gu gatto, gola, gusto
CI CE i e ciclo,cena
GI GE i e giro , gente
CIA CIO CIU a o u ciao, cioccolato, ciuffo
GIA GIO GIU a o u giardino, giorno, Giulia
CHE CHI ke ki perch , macchina
GHE GHI ge gi Margherita, ghirlanda
GLI lj figlio
GN nj signora
S s sale, sigaretta
S z casa, naso
SS s rosso
S+B D G L M N R V z fantasma, slavo,Bosnia
Z dz ili c zio , zuppa
QU ku quattro
SCI SCE i e uscire, scena
SCIA SCIO SCIU a o u lasciare, sciocco, asciugare
SCHI SCHE ski ske schifo, scheletro
ALFABETO
AB C D E FG HI LMN OPQR STUVZ
Strana slova u italijanskoj abecedi:
J Jugoslavia, jeans, jolly H nikada se ne ita
K koala, kiwi, Kenia
W whisky
X taxi, xilofono
Y yogurt, yoga
JEDNINA I MNOINA IMENICA
Imenice u italijanskom jeziku mogu biti mukog i enskog roda.
imenice mukog roda imenice enskog roda
jednina mnoina jednina mnoina
ragazzo ragazzi ragazza ragazze
padre padri madre madri
nemamo pravilo po kome odreujemo rod imanicama koje se zavravaju na-E. One mogu
biti ili mukog ili enskog roda, a rod proveravamo u reniku.
Sve imenice koje se u jednini zavravaju na E u mnoini se zavravaju na I
(signore-signori (m) ; notte-notti (f) )
BROJEVI
1-10 uno, due, tre, quattro, cinque, sei, sette, otto, nove , dieci
11-19 undici, dodici, tredici, quattordici, quindici, sedici, diciassette, diciotto,diciannove
20 venti
30 trenta
40 quaranta
50 cinquanta
60 sessanta
70 settanta
80 ottanta
90 novanta
100 cento
DVOCIFRENI BROJEVI se prave tako to se na deseticu doda broj jedinice ( 24 ventiquattro,56
cinquanta sei, ) Brojevi UNO i OTTO poinju samoglasnikom, pa se poslednji samoglasnik
gubi pri stvaranju dvocifrenih brojeva (21 ventuno, 48 quarantotto)
LINE ZAMENICE
IO-ja NOI- mi
TU-ti VOI- vi
LUI-on, LEI-ona LORO- oni,one
LEI- Vi (u italijasnkom jeziku persira se treim lice jednine)
UNITA 2
PRIDEVI (aggettivi)
Pridevi se slau sa imenicom u rodu i broju.
ragazzo italiano ragazzi italiani
ragazza italiana ragazze italiane
ODREENI LAN
Odreeni lan za imenice mukog roda:
jednina mnoina
Il ragazzo I ragazzi
(imenice mukog roda koje poinju suglasnikom)
Lo studente Gli studenti
(imenice mukog roda koje poinju sa s+suglasnik, ps,pn,gn,z,y)
Lamico Gli amici
(imenice mukog roda koje poinju samoglasnikom)
Odreeni lan za imenice enskog roda:
jednina mnoina
La ragazza Le ragazze
(imenice enskog roda koje poinju suglasnikom)
Lamica Le amiche
(imenice enskog roda koje poinju samoglasnikom)
RECA CI
Reca ci koristi se kao zamena za navedenu ili podrazumevanu priloku odredbu za mesto:
Domani vado a Milano. Ci vai anche tu? ( da ne bi smo dva puta rekli u Milano, stavljamo CI)
(sutra idem u Milano. Jel tamo ide i ti?)
PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE
PASSATO PROSSIMO