Documenti di Didattica
Documenti di Professioni
Documenti di Cultura
Italijanski - Skripta (60 STR.)
Italijanski - Skripta (60 STR.)
Franco: Pronto?
Chiara: Casa Carrera?
Franco: Si, chi parla?
Chiara: Sono Chiara.
Franco: Ah, ciao Chiara! Come stai?
Chiara: Ciao Franco! Sto bene, grazie. E tu?
Franco: Non c’e male.
Chiara: C’e Monica?
Franco: Si, un attimo.
…
Monica: Pronto?
Chiara: Ciao Mony!
Monica: Ciao Chiara! Allora?
Chiara: Si. Arrivo!
Monica: Benissiomo! Sono contenta!
Chiara: Ma la festa c’e, no?
Monica: Certo! C’e, c’e! … Tu quando arrivi?
1
ESSERE (biti)
C, G + A, O, U = K, G
casa /kasa/, gas /gas/, contenta /kontenta/
C, G + I, E = Ć, Đ
certo /ćerto/, giro /Ďiro/, ciao /ćao/
CH, GH + I, E = K, G
Chiara /kjara/, Margherita /magerita/, che /ke/
PENSARE (misliti)
2
Na pitanje Come stai? mogu se dati razliĉiti odgovori:
Benissimo (veoma dobro)
Molto bene ( veoma dobro)
Abbastanza bene ( priliĉno dobro)
Non c’e male (nije loše)
Uz to se moţe reĉi Grazie i uzvratiti pitanjem E tu?
Evo odgovora na pitanja uvedena pomoću “da li” ili “zar (ne)”.
Arrivi? - Si. / La festa c’e? - No.
Kod pitanja koja poĉinju upitnom rjeĉju subjekat uglavnom stoji poslije
glagola:
Quando arriva Chiara?
3
LEZIONE DUE
impiegato: Buongiorno,signora!
Chiara: Buongiorno!
impiegato: Biglietto,per favore.
Chuiara: Ecco qua.
impiegato: Grazie. Ha bagagli?
Chiara: Una valigia...e ho anche un pacco,ma e leggero.
impiegato: Vediamo...Si, come bagaglio a mano va bene.
Chiara: Meno male!
impiegato: Finestrino o corridoio?
Chiara: Finestrino ... e non fumatori,per piacere.
impiegato: Il volo e tutto non fumatori.
Chiara: Ah, bene.
...
impiegato: E l'uscita 5, imbarco alle 10.
Chiara: Va bene, grazie, arrivederLa.
impiegato: ArrivederLa e buon viaggio!
...
poliziotta: Ha per caso monete o chiavi in tasca?
Chiara: Ah gia, le chiavi! Scusi!
4
L’AEROPORTO - aerodrom
L’AEREO - avion
LA VALIGIA /valiĊa/ kofer
IL BAGAGLIO A MANO /bagaljo/ ruĉni prtljag
L’IMBARCO - ulaz, ukrcavanje
IL BIGLIETTO /biljetto/ karta za voţnju
IL PASSAPORTO - pasoš, putovnica
IL CARRELLO - kola, kolica za prtljag
IL FINESTRINO - prozor (u prijevoznom sredstvu)
IL CORRIDOIO - hodnik
IL FUMATORE - pušaĉ
LA MONETA - kovanica, novĉić
LA CHIAVE /kijave/ kljuĉevi
LA CHIAVE DI CASA - kljuĉevi od kuće
LA TASCA /taska/ torba
ANCHE /anke/ takoĊe
LEGGERO / A /leĊero/ lagan, lak
IL VOLO /voljo/ let
L’USCITA - izlaz
GIA - taĉno, baš
ROD IMENICA
Imenice imaju samo dva roda, muški i ţenski. Muškog su roda sve one
imenice ispred kojih se nalazi odreĊeni ĉlan IL ili LO ili neodreĊeni ĉlan
UN ili UNO. Ţenskog su roda sve one imenice ispred kojih se nalazi
odreĊeni ĉlan LA ili neodreĊeni ĉlan UNA.
BROJ IMENICA
Ĉlan IL se u mnoţini mijenja u I, a ĉlan LA u LE.
Imenice koje se u jednini završavaju na E ili O, prave mnoţinu na taj
naĉin što im se krajnji suglasnici (E ili O) promijene u I:
il libro→ I libri
la madre → le madri
5
Imenice koje se u jednini završavaju na A, a ţenskog su roda, u mnoţini
mijenjaju A u E:
la casa → le case
I NUMERI 1-10
1 - uno 6 - sei
2 - due 7 - sette
3 - tre 8 - otto
4 - quattro 9 - nove
5 - cinque 10 - dieci
6
ČLAN
Ĉlan se stavlja ispred imenice i oznaĉava rod i broj imenice ispred koje se
nalazi. Ĉlan moţe biti odreĊeni i neodreĊeni.
OdreĎeni član
OdreĊeni ĉlanovi za imenice muškog roda u jednini su IL i LO.
7
NeodreĎeni član
NeodreĊeni ĉlan za muĉki rod je UN i UNO, a za ţenski rod UNA.
NeodreĊeni ĉlan nema mnoţinu.
Ako se neodreĊeni ĉlan za ţenski rod UNA naĊe ispred imenica koje
poĉinju samoglasnikom, tada se krajnje A u ĉlanu UNA apostrofira:
una amica → un’amica
8
LEZIONE 3
9
NOVE RIJEĈI:
IL COMANDANTE - kapetan PER - zbog
CHIAMARSI - zvati se IL LAVORO- posao
IL MOMENTO - trenutak GENITORI - roditelji
PARLARE - govoriti ABITARE - stanovati
VOLARE - letjeti POI - onda
L’ARRIVO - dolazak PERO - ali, pa ipak
PREVISTO / A - predviĊen LA SPAGNA - španija
TRA - u, izmeĊu SPAGNOLO- Španac,
CIRCA - oko, otprilike španski
IL TEMPO - vrijeme LA ITALIA - Italija
IL CIELO /ćelo/ nebo ITALIANO - Talijan,
SERENO /A - vedar MEZZO - pola
IL GRADO - stepen SU - preko
IL SOGGIORNO /soĊorno/ boravak BERE -piti
IL DOLCE /dolće/ slatkiš, desert IL SUCCO - sok
SALATO - slano, posoljeno IL PACCHETTO - paketić
DESIDERARE - ţeljeti, htjeti L’ACQUA - voda
PREGO - molim (lijepo)
L’ACQUA MINERALE - mineralna voda
IL SALATINO - slano pecivo
RISPARMIARE - štedjeti VIAGGIARE - putovati
ABBASTANZA - priliĉno, dovoljno SPESSO - ĉesto, uĉestalo
10
BERE (piti)
Ako Vas neko pita Che cosa desidera?, jednostavno iznesite svoju ţelju i
ne zaboravite da uz to još kaţete grazie.
Un succo di frutta, grazie.
Niente, grazie.
Kada u baru naruĉujete piće, uz naziv pića dodat ćete i per favore:
Un cappucciono, per favore.
11
PIĆA
IL CAFFELATTE - kafa sa mlijekom
LA GRAPPA - rakija
LO SPUMANTE - pjenušavo vino
LA SPREMUTA - svjeţe iscijeĊen sok
IL CAFFE - kafa
LA BIRRA - pivo
IL TE - ĉaj
IL CAPPUCCINO - kapuĉino
IL SUCCO DI FRUTTA - voćni sok
IL SUCCO D’ARRANCIA - sok od narandţe
IL VINO ROSSO / BIANCO - crveno / bijelo vino
UN BICCHIERE DI VONO ROSSO - boca crvenog vina
12
I NUMERI 11-20
11 - undici 16 - sedici
12 - dodici 17 - diciassette
13 - tredici 18 - diciotto
14 - quattordici 19 - diciannove
15 - quindici 20 - venti
I NUMERI 20-100
20 - venti 70 - settanta
30 - trenta 80 - ottanta
40 - quaranta 90 - novanta
50 - cinquanta 100 - cento
60 - sessanta
13
PRIDJEVI
Pridjevi su rijeĉi koje se slaţu sa imenicama u rodu i broju. Ako je
imenica muškog roda i pridjev mora biti muškog roda; ako je imenica u
jednini i pridjev mora biti u jednini.
Rod
Pridjevi u muškom rodu se završavaju na O ili E.
Broj
Pridjevi koji u jednini završavaju na O u mnoţini mijenjaju to O u I:
buono → buoni
14
QUANDO CHIEDIAMO LA NAZIONALITA
Na pitanje Di dove sei? (Odakle si?) odgovaramo koristeći prijedlog di +
nome di citta (ime grada):
Di dove sei? - Di Roma / Madrid.
15
NOMI DI PAESI E AGGETTIVI DI NAZIONALITA
-ano / ana
Messico messicano
Italia italiano
Brasile brasiliano
America americano
Australia australiano
Venezuela venezuelano
- ino / ina
Algeria algerino
Marocco marocchino
Bosnia bosniacco/a
Erzegovina erzegovese
-ese
Inghilterra inglese
Francia francese
Olanda olandese
Danimarca danese
Giappone giapponese
Svezia svedese
altri: -o/a
Russia russo
Polonia polacco
Svizzera svizzero
Austria austriacco
Attenzione!
Germania tedesco
Belgio belga
16
LEZIONE QUATTRO
NOVE RIJEĈI:
ANDARE - ići
LA VIA - ulica
DOVE …? - kuda?
ABITARE - stanovati
A-u
TANTO - toliko
CONOSCERE - poznavati
DA DOVE …? - odakle?
PORTARE - nositi, donijeti (sa sobom)
17
IL PRODOTTO - proizvod
QUELLO/A - onaj/a
IL REGALO - poklon
LA SORPRESA - poklon
18
Pomoću izraza arrivare da + mjesto navodi se mjesto polaska/polijetanja:
Arrivo da Torino.
Ako su u pitanju osobe koristi se prijedlog da:
Sono da Luka. (Ja sam kod Luke)
Vado da Luka. (Idem kod Luke)
A IN
a Roma - u Rim, u Rimu in Italia - u Italiju, u Italiji
a casa - kod kuće, kući in via Manzoni - u ulici /ulicu Manconi
in Sicilia - na Siciliji / Siciliji
DI DA
di Roma - iz Rima da Roma - iz Rima
di Piero - od Pjera da Maria - kod Marije
da quattro anni - od prije ĉetri godine
SCRIVERE (pisati)
19
CONOSCERE (poznavati)
LEGGERE (ĉitati)
20
Il suo nome, per favore?
Frederica Chiaromonte.
Dov’e nata?
A Buenos Aires.
Mi puo dire la sua eta?
27 anni.
Professione?
Infermiera professionale.
Stato civile?
Nubile.
Italiana, vero?
Si, ma ho anche la nazionalita argentina.
Va bene. Mi lasci il suo indirizzo e il numero di telefono. La
chiamiamo noi appena c’e qualcosa.
Allora, e Corso Francia 11. E il telefono e 324.17.36.
21
LEZIONE CINQUE
NOVE RIJEĈI:
LA FARMACIA /farmaĉia/ apoteka QUI - ovdje
VICINO /viĉino/ u blizini LA - tamo, tu
LA VICINA /viĉina/ susjeda
IN FONDO - tamo iza
DOVE? - gdje?
GIALLO /Ċallo/ prozor
DAVANTI - ispred
PROPRIO - taĉno, direktno
22
DOPO - iza
BENTORMATO/A - dobrodošao/la
STANCO/A /stanko/- umoran
RITORNARE - vratiti se
MENO - manje
QUESTO/A - ovaj/a
QUESTA VOLTA - ovaj put
PURTROPPO - na ţalost
ALCUNI/E /alkuni/ neki
ANCHE /anke/ takoĊer
ODREDBE ZA MJESTO
VICINO /viĉino/ pored LONTANO - udaljen
SOPRA - (iz)nad, na DAVANTI - naprijed
IN FONDO - (tamo) pozadi DI FRONTE - prekoputa
SOTTO - dole DIETRO - pozadi
Ciao Chiara!
Bentornata a casa!
In frigo c’e del succo d’arancia (il tuo preferito!)…
C’e anche del vitello tonnato (se hai fame!)…
Il letto e gia pronto!
Io e papa torniamo alle 3, a presto!
Un bacione,
mamma
23
IL FRIGO - friţider
IL TUO PREFERITO - tvoj omiljeni
IL VITELLO TONNATO - talijanski specijalitet, hladno teleĉe meso sa
sosom od tunjevine
AVERE FAME - biti gladan
IL LETTO - krevet
PRONTO - gotov
TORNARE - vratiti se
SLOŽENI PRIJEDLOZI
Kada iza prijedloga A, DI, DA, IN, SU stoji odreĊeni ĉlan, prijedlog i ĉlan
se spajaju:
a + il = al
a + lo = allo
a + la = alla
a + l’ = all’
a + i = ai
a + gli = agli
a + le = alle
IN prelazi u NE:
nel, nello, nella, nell’, nei, negli, nelle
SU:
sul, sullo, sulla, sull’, sui, sugli, sulle
24
Sloţeni prijedlozi se upotrebljavaju po istim pravilima kao i prosti
prijedlozi:
Vado alla stazione. (Idem ka ţeljezniĉkoj stanici.)
E la chiave dell’appartamento. (To je kljuĉ od stana.)
Sono nello studio. (U radnoj sobi sam.)
Vado dal panettiere. (Idem u pekaru)
Aspeto dalle cinque. (Ĉekam od pet sati.)
Le chiavi sono sul tavolo. (Kljuĉevi su na stolu.)
Zaokruţite odgovarajuće prijedloge:
1. Arriva a / allo / alla stazione alle cinque.
2. Ecco qui le chiavi del / di / della macchina.
3. Sono dalla / dall’ / dal fruttivendolo.
4. I biglietti sono nel / nei / nella borsa.
5. Hai l’indrizzo degli / dei / dell’ genitori di Paola?
PRODAVNICE
LA PANETTERIA - pekara
LA SALUMERIA - prodavnica suhomesnatih proizvoda
LA FARMACIA - apoteka
LA LIBRERIA - knjiţara
IL NEGOZIO DI FRUTTA E VERDURA - piljara
LA MACELLERIA - mesara
IL NEGOZIO D’ABBIGLIAMENTO /abiljamento/ prodavnica odjeće
L’EDICOLA - kiosk
25
Ispred naziva prodavnica u talijanskom jeziku stoji prijedlog IN:
in panetteria, in tabaccheria
Italijani ĉesto kaţu
vado dal panettiere/ dal tabaccaio / dal macellaio
što znaĉi da se prijdlog DA koristi sa oznakom zanimanja.
U talijanskom jeziku je veoma jednostavno negirati reĉenicu. Dovoljno je
da se ispred glagola stavi NON:
Una farmacia? … Mmh, si non e lontana.
Ako u reĉenici stoji c’e ili ci sono, onda se non ubacuje ispred c’, odnosno
ci:
C’e Monica? - No, non c’e, torna alle 4.
VENIRE (doći)
Glagol venire je nepravilan glagol:
26
Ako nekoga predstavljamo, to ĉinimo pomoĉu rijeĉi:
questo/a + nome + informazione
Questo e Fabrizio, mio fratello1.
Questa e Ada Sabatini, una mia amica.
Questo e il signor Bergamo, il mio vicino.
Quanti siete in famiglia?
5: mio padre, mia madre, mia sorella, mio fratello e io.
Come si chiama tua sorella?
Antonella
Quanti anni ha?
Ventiquatro.
Cosa fa?
E insegnante d’inglese.
E tua madre, di dov’e?
E di Roma, come mio padre.
_____________________
1
Ĉlan se ne upotrebljava kada govorimo o ĉlanovima porodice
27
Walter ha due sorelle e un fratello. Una sorella fa la segretaria, e l’altra
e infermiera. Il fratello studia architettura. Le sorelle sono tutte e due
sposate. Una ha anche due figli. Il fratello non e ancora sposato.
Quanti anni ha?
Venticinque.
Come si chiama?
Ernesto.
28
NOVE RIJEĈI:
LA MADRE - majka
IL PADRE - otac
IL MEDICO /mediko/ ljekar
LAVORARE - raditi
LA MOGLIE /molje/ supruga
LA CITTADINA /ĉitadina/ gradić
IL AVVOCATO /avokato/ advokat
SPOSATO/A - oţenjen, udata
LA BAMBINA - djevojĉica
CAMBIARE /kambiare/ promijeniti
IL FRATELLO - brat
LA SORELLA - sestra
SPESSO - ĉesto
PERCHE - jer, zato
IL NIPOTINO - roĊak
L’INSEGNANTE /insenjante/ - predavaĉ
IL MARITO - muţ
IL COGNATO /konjato/ zet
IL GIORNALISTA /Ċornalista/ novinar
29
LEZIONE SEI
NOVE RIJEĈI:
CURIOSO/A - znatiţeljan
BRAVO/A - druţeljubiv
GENTILE /Ċentile/ veoma poštovan, prijatan
POI - onda
I CAPELLI - kosa
SEGUIRE - pratiti
SEMPRE - uvijek
IL TRUCCO /truko/ šminka
COSI /kozi/ tako (da)
PESANTE /pezante/ jak, snaţan, debeo, topao
CATTIVO/A /kativo/ rĊav, zao
BASTA! - dosta!
30
PETTEGOLO/A /petegolo/ brbljiv
PIUTTOSTO - priliĉno
STASERA - veĉeras
MANGIARE /manĊare/ jesti
DOPO - iza, potom, onda, kasnije
VERSO - protiv
IL LOCALE /lokale/ lokal, soba, prostorija
I RAVIOLI - ravioli
I RAVIOLI DI MAGRO - ravioli sa špinatom
VOLENTIERI - rado
TROVARE - nalaziti, smatrati
IL SECONDO - glavno jelo
PREPARARE - pripremiti (se)
IL PRIMO - predjelo
L’INSALATA - salata
IL FORMAGGIO /formaĊo/ sir
LA CARNE /karne/ meso
INSOPPORTABILE - nepodnošljiv
DOPODOMANI - prekosutra
DOMANI - sutra
DOMANI SERA - sutra naveĉer
L’INGRESSO - hodnik, ulaz
LA SORPRESA – iznenaĊenje
JELA
IL RISO - riţa L’INSALATA - salata
I RAVIOLI - ravioli IL PESCE /peše/ riba
LA PASTA - tjestenina IL FORMAGGIO - sir
LA VERDURA - povrće LE UOVA - jaja
LA CARNE /karne/ meso IL DOLCE - kolaĉ
31
BOJE
BIANCO - bijela MARRONE - smeĊa
NERO - crna BLU - tamno plave
ROSSO - crvena AZZURRO - svijetlo plava
GIALLO /Ċalo/ ţute GRIGIO /griĊo/ siva
VERDE - zelena ROSA - roza
IZGLED
Ako ţelite da opišete sebe ili nekog drugog, od koristi vam mogu biti
sljedeće reĉenice:
E basso/alto. (On je mali/veliki.)
E magro/grasso. (On je mršav/debeo.)
Ha i capelli lunghi/corti. (On/Ona ima dugu/kratku kosu.)
Ha i capelli lisci/ricci. (On/Ona ima ravnu/kovrĉavu kosu.)
Ha i capelli neri/castani/biondi/rossi. (On/Ona ima
crnu/smeĊu/plavu/crvenu kosu.)
Ha gli occhi marroni/azzuri/verdi. (On/Ona ima
smeĊe/plave/zelene oĉi)
Porta gli occhiali. (On/Ona nosi naoĉare.)
Ha le lentiggini/la barba/I baffi. (On/Ona ima pjege/bradu/brkove.)
KARAKTER
Da bismo opisali neĉiji karakter, potrebni su nam sljedeći pridjevi:
bravo (dobar), gentile (ljubazan), intelligente (pametan),
cattivo (ljut), pettegolo (brbljiv), vivace (ţivahan),
socievole (društven), curioso (radoznao)
32
Present glagola sa nastavkom - IRE:
SENTIRE (osjećati)
CAPIRE (razumjeti)
USCIRE (izaći)
Glagol uscire je još jedan nepravilan glagol iz grupe glagola sa nastavkom
-ire, koji gradi oblike od dvije razliĉite glagolske osnove:
DIJELOVI DANA
MATTINO - prije podne
POMERIGGIO - poslije podne
SERA - veĉe
NOTTE - noć
33
ODREDBE ZA VRIJEME
QUESTA MATTINA / STAMATTINA - jutros
QUESTO POMERIGGIO - danas poslije podne
STASERA / QUESTA SERA - veĉeras
QUESTA NOTTE / STANOTTE - noćas
Prilozi za vrijeme su i:
OGGI /oĊi/ danas L’ALTRO IERI - prekjuĉe
IERI - juĉe DOPODOMANI - prekosutra
DOMANI - sutra
SATI
4.00 - Sono le quattro.
4.05 - Sono le quattro e cinque.
4.15 - Sono le quattro e un quarto.
4.20 - Sono le quattro e venti.
4.30 - Sono le quattro e mezza/mezzo.
4.35 - Sono le quattro e trentacinque.
4.40 - Sono le cinque meno venti.
4.45 - Sono le cinque meno un quarto.
4.50 - Sono le cinque meno dieci.
4.55 - Sono le cinque meno cinque.
34
FARE (ĉiniti, raditi)
Obratite paţnju na oblik kojim majka pita Kjaru kakvi su joj planovi:
Cosa fai stasera?
Glagol fare se ĉesto upotrebljava u ovakvim i sliĉnim pitanjima:
E adesso che cosa facciamo? (A šta ćemo sada da radimo?)
Che cosa fate domani sera? (Šta radite sutra uveĉer?)
35
Lo i La ispred samoglasnika i suglasnika h prelaze u l’.
Mi senti? - Da li me čuješ?
Io ti sento bene. - Čujem te dobro.
Ci porti alla stazione? - Hoćeš li nas odvesti do željezničke
stanice?
Vi chiamo alle 9 stasera. - Pozvaću vas večeras u 9 sati.
36
LEZIONE SETTE
NOVE RIJEĈI:
ALTRETTANTO - jednako, takoĊer
PASSARE - biti u prolazu, proći, navratiti
A PROPOSITO … - uzgred…
PRENDERE - uzeti, piti
LA MACCHINA - automobil
TORNARE - vratiti se
SICURAMENTE - sigurno
TARDI - kasno
L’UFFICIO - kancelarija
CHIUSO/A – zatvoren
37
COSI - tako (da)
POTERE - moći, smjeti
DORMIRE - spavati
POCO - malo
PORTARE - nositi, donijeti (sa sobom)
L’ASILO - vrtić, obdanište
PREOCCUPARSI - brinuti se
ALZARSI - ustati
PRESTO - rano
PRIMA DI - prije
IL POMERIGGIO - popodne
SBRIGARE - obaviti, srediti
DIVERSI/E - razliĉiti/e
IL CENTRO - centar
LA SPESA - kupovina
ASSIEME - zajedno
LA FAMIGLIA
IL NONO - djed
LA NONNA - baka
LA MADRE - majka
IL PADRE - otac
IL FRATELLO - brat
LA SORELLA - sestra
LA MOGLIE - supruga
IL MARITO - suprug
I GENITORI - roditelji
38
1. Teresa e la moglie di Giacomo.
2. Giacomo e Teresa sono i genitori di Sara e Gianluca.
3. Gianluca e il fratello di Sara.
4. Claudia e la figlia di Sara e Fabrizio.
5. Renato e il figlio di Gianluca e Ivana.
6. Tiziana e la sorella di Renato.
7. Gianluca e il marito di Ivana.
8. Fabrizio e il padre di Claudia
9. Ivana e la madre di Tiziana e Renato.
10.Giacomo e Teresa sono i nonni di Claudia, Renato e Tiziana.
I GIORNI DI SETTIMANA
IL LUNEDI - ponedjeljak
IL MARTEDI - utorak
IL MAERCOLEDI - srijeda
IL GIOVEDI - ĉetvrtak
IL VENERDI - petak
IL SABATO - subota
LA DOMENICA - nedjelja
39
Pogledajte reĉenice u dijalogu. Od tri ponuĊene rijeĉi pronaĊite onu
kojom se zapoĉeta reĉenica moţe dovršiti i podvucite je:
1. Buon appetito! - Grazie, prego / altrettanto / di niente!
2. Passa Chiara o vai tu da / a / di lei?
3. Stasera torno sicuramente presto / tardi.
4. Devo portare io Luca all’asilo / da mia madre / da tuo fratello?
5. Nel pomeriggio devo fare la spesa / da mangiare / una pausa.
6. E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter / mia madre / tua
sorella?
7. Con i suoi nonni / nonna / nonno e contento!
8. Gianluca va a / allo / all’aeroporto …
I PRONOMI POSSESIVI
Prisvojni pridjevi u talijanskom jeziku ima ĉetri oblika, pošto se slaţe u
rodu i broju sa objektom:
Il mio cappello e piu bello del tuo.
La mia cappa e piu bella della tua.
La mia penna
La mia matita
40
SINGOLARE PLURALE
maschile femminile maschile femminile
Mio (moj) Mia (moja) Miei (moji) Mie (moje)
Tuo (tvoj) Tua (tvoja) Tuoi (tvoji) Tue (tvoje)
Suo (njegov) Sua (njegova) Suoi (njegovi) Sue (njegove)
(njezin) (njezina) (njezini) (njezine)
Nostro (naš) Nostra (naša) Nostri (naši) Nostre (naše)
Vostro (vaš) Vostra (vaša) Vostri (vaši) Vostre (vaše)
Loro (njihov) Loro (njihova) Loro (njihovi) Loro (njihove)
41
DOVERE
Glagol dovere, u zavisnosti od konteksta, odgovara glagolima trebati i
morati u našem jeziku. Iza glagola dovere stoji infinitiv:
Devo venire? Treba li da doĊem?
Devi studiare! Moraš da uĉiš!
POTERE
Glagol potere odgovara, zavisno od konteksta, našim glagolima moći ili
smjeti. Iza njega najĉešće stoji infinitiv:
Possiamo andare a teatro. Moţemo da idemo u kazalište.
Puoi uscire stasera? Da li moţeš da izaĊeš veĉeras?
42
VOLERE
Glagol volere odgovara glagolima htjeti i željeti u našem jeziku:
Adesso voglio dormire. Sada ţelim da spavam!
Vuoi venire con me? Da li hoćeš da poĊeš sa mnom?
43
IL PRONOME RIFFLESSIVO
ALZARSI (ustati)
mi alzo ci alziamo
ti alzi vi alzate
si alza si alzano
Kao što vidite, povratna zamjenica stoji ispred glagola. Ako negiramo
povratni glagol, onda rjeĉica non stoji ispred povratne zamjenice:
Domani non ci alziamo presto. (Sutra ne ustajemo rano.)
44
Proĉitajte reĉenice i napišite odgovarajući oblik povratne zamjenice:
1. E lui come __________chiama? - Michele.
2. Di solito, io __________sveglio verso le 8.00.
3. __________sediamo vicino alla finestra?
4. I miei genitori __________alzano sempre alle 6.30.
5. Tu __________vesti sempre alla moda!
6. Fabrizio fa jogging e poi __________lava.
7. Stasera __________vestiamo bene per andare a teatro.
8. Voi, __________chiamate Bernardi di cognome? - No, Bernardo!
Ako se zna samo ime ili samo prezime neke osobe, moţe se postaviti
pitanje:
Come si chiama di cognome / nome?
(Kako Vam je prezime / ime?)
45
Con quale frequenza fai queste cose? Pensaci un attimo e per ogni
elemento della lista scrivi una frase.
46
Da biste opisali kako vam izgleda dan, koristit ćete se odredbama za
vrijeme, taĉno vrijeme koje ste nauĉili u 6. lekciji, i kratkim rijeĉima kao
što su prima (najprije, predhodno), poi (onda, poslije), ili dopo (zatim,
potom).
Mi preparo e poi alle 8 vado il ufficio.
(Spremam se i onda u 8:0 sati idem u kancelariju.)
Verso le otto mangio, dopo guardo la televisione.
(Oko 8 sati veĉeram, a zatim gledam televiziju.)
NOVE RIJEĈI:
LA COLAZIONE - doruĉak
FARE LA COLAZIONE - doruĉkovati
LA DOCCIA - tuš
FARE LA DOCCIA - tuširati se
PRANZARE - ruĉati
LA MENSA - menza, kantina
LA SPESA - kupovina
FARE LA SPESA - obaviti kupovinu
LA CENA - veĉera
PREPARARE LA CENA - pripremiti veĉeru
CENARE - veĉerati
IL GIORNALE - novine
LEGGERE IL GIORNALE - ĉitati novine
LAVARE LA MACCHINA - prati auto
CUCINARE - kuhati
GUARDARE LA TV - gledati TV
IL LETTO - krevet
ANDARE A LETTO - leći u krevet
PREPARARSI - SPREMITI SE
POI - onda
VERSO LE OTTO - poslije osam
DOPO - iza, potom, onda, kasnije
47
LEZIONE OTTO
NOVE RIJEĈI:
PIACERE /pjaĉere/ dopasti se, biti ukusan
RACCONTARE - ispriĉati
LA NOTIZIA /noticia/ novost, vijest
DAVVERO? - stvarno?
STUPENDO/A - fantastiĉan, divan
CAMBIARE /kambjare/ promijeniti
CAMBIARE LAVORO - promijeniti posao
CIOE - to jest
IL GRAFICO /grafiko/ grafiĉar
ALTRO/A - drugi, nov
ESSATO - taĉan, ispravan
48
SAPERE - znati
VARIO/A - razliĉit, raznovrstan
L’OFFERTA - ponuda
L’OFFERTA DI LAVORO - ponuda za posao
IL CAPO /kapo/ šef
ALCUNI/E - neki
IL/LA COLLEGA - kolega
SIMPATICO/A /simpatiko/ simpatiĉan
LA RAGIONE /raĊone/ pravo, razum
HAI RAGIONE - imaš pravo PARTIRE - krenuti,
TROVARE - nalaziti, smatrati otputovati
VOLENTIERI – rado TRASFERIRSI - preseliti se
L’INGEGNERE - inţinjer FRA - u
LO STIPENDIO - plata, zarada FINIRE - završiti, prestati
INOLTRE - osim toga, preko toga IL PROGETTO - projekat
OFFRIRE - ponuditi, pozvati, platiti
ZANIMANJA 1
L’INSEGNANTE /insenjante/ nastavnik, nastavnica
IL GRAFICO /grafiko/ grafiĉar
LA COMMESSA /komesa/ sluţbenica
IL CAMERIERE /kamerjere/ prodavaĉica
LA GIORNALISTA /Ċornalista/ novinarka
IL MEDICO /mediko/ doktor, doktorica
L’OPERAIO /operajo/ majstor
L’INGEGNERE - inţinjer
49
Ovdje ćete pronaći nekoliko izraza iz dijaloga. Pogledajte prevod i
pravilno razvrstajte ponuĊene rijeĉi:
studio
stipendio
progetto
capo
offerta
lavoro
colleghi
50
Ako ste već naslutili šta je vaš sugovornik po zanimanju, pitajte direktno:
Sei cuoco? (Da li si ti kuhar?)
Fai la segretaria? (Da li si ti sekretarica?)
ZANIMANJA 2
L’AVVOCATO - advokat
IL MECCHANICO - mehaniĉar
IL CONTADINO/LA CONTADINA - poljoprivrednik/ica
IL PARRUCCHIERE/LA PARRUCCHIERA - frizer/ka
IL SEGRETARIO/LA SEGRETARIA - sekretar/ica
L’ARCHITETTO - arhitekta
L’IMPIEGATO/L’IMPIEGATA DI BANCA - sluţbenik/ca u banci
L’INFERMIERE/L’INFERMIERA - bolniĉar/medicinska sestra
51
Proĉitajte reĉenice i napišite rijeĉ suprotnog znaĉenja od podvuĉene rijeĉi:
1. Michela lavora part-time. ___________________________
2. I suoi colleghi sono antipatici. ___________________________
3. L’ingegner Goldini guadagna tanto. ___________________________
4. Il mio lavoro e monotono. ___________________________
5. Ha un lavoro mal pagato. ___________________________
6. E un lavoro difficile. ___________________________
52
Indirektne objekatske zamjenice u reĉenici stoje ispred glagola u liĉnom
glagolskom obliku. U odriĉnim reĉenicama stoje iza rjeĉice non:
Gli da le chiavi. (On/Ona mu daje kljuĉeve.)
Non gli da le chiavi. (On/Ona mu ne daje kljuĉeve.)
PIACERE
Glagolom piacere (voljeti, dopadati se) i indirektnom objekatskom
zamjenicom se govori o onome što se voli. Piace se upotrebljava sa
imenicama u jednini i sa infinitivom:
Vi piace la Sicilia? (Da li vam se dopada Sicilija?)
Ti piace vivire in Sicilia? (Da li ti se dopada da ţiviš na Siciliji?)
53
Prilozima kao što su:
moltissimo/tantissimo (veoma mnogo), molto/tanto (puno), abbastanza
(priliĉno), poco (malo) ili odriĉni oblici non…molto (ne tako puno) i
non…affatto (uopće ne), govornik izraţava odreĊeni stepen dopadanja:
Ci piace tantissimo! (Mnogo nam se dopada!)
Non mi piace affatto. (Uopće nam se ne dopada)
FINISCO
_____________________
2
trasferirsi je povratan glagol!!!
54
Da bi ste se raspitali o neĉijem porijeklu ili naveli odakle vi sami potiĉete,
moţete da kaţete sljedeće:
Essere + pridjev koji iskazuje nacionalnu pripadnost:
Sei francese? / Sono francese.
Essere + di + grad:
Lei e di Roma? / Di dov’e? - Sono di Roma.
Venire + da + grad/oblast:
Vieni da Napoli? / Da dove viene? - Vengo da Napoli.
Sada moţete da napišete nešto o sebi. Proĉitajte pitanja i odgovorite na
njih:
1. Quanti anni ha? ________________________________
2. Ha fratelli o sorelle? ________________________________
3. Che lavoro fa? _________________________________
4. Le piace il Suo lavoro? _________________________________
5. A che ora si alza la mattina? _________________________________
6. E quando ritorna a casa? _________________________________
7. Cosa fa di solito la sera? _________________________________
55
SAPERE (znati)
Glagol sapere je nepravilan glagol:
io so noi sappiamo
tu sai voi sapete
lui sa loro sanno
2. E suo padre.
E il padre di Marta.
E il padre di Marta e Paolo.
E il padre di Paolo.
3. E la sua bicicletta.
E di Bruno e Luca.
E la bicicletta di Lisa.
E la bicicletta di Ugo.
4. E la loro macchina.
E di Frederica.
E di Frederica e Sandra.
E dei signoti Fosco.
56
Napišite pravilne oblike prezenta glagola navedenog u zagradi:
1. Adesso (venire) _______________qui Paolo.
2. Stasera rimango in casa e (guardare) _______________la televisione.
3. Scusi, (potere) _______________aspetare un attimo, per favore?
4. (dormire, loro) _______________ancora?!
5. (dovere, tu) _______________andare in banca!
6. (trasferirsi, noi) _______________a Napoli.
7. (fare, voi) _______________spesso sport?
8. Lo (chiedere, io) _______________a Barbara.
9. Al mattino (uscire, lei) _______________sempre alle otto.
10.(andare) _______________loro a fare la spesa?
11.(sedersi, io) _______________vicino a Vittorio, va bene?
12.Che lavoro _______________ (fare, tu) ?
57
Upišite na praznu liniju odgovarajući sloţeni prijedlog:
1. (a) Porto io Katia __________stazione.
2. (su) Lo sgabello e __________balcone.
3. (da) Porto il bambino __________nonni.
4. (in) C’e ancora un po’ d’acqua __________bicchiere.
5. (di) Ecco le chiavi __________macchina.
6. (a) I bambini sono __________asilo.
7. (su) Siamo __________autobus.
8. (a) Il signor Borghi fa sempre colazione __________bar.
58
Proĉitajte reĉenice i dopunite ih oblicima piace ili piacciono.
1. A Marco __________tantissimo i concerti di musica jazz.
2. Ti __________la birra?
3. Mi __________molto leggere.
Nazivi za boje mogu se javiti i kao imenice i kao pridjevi. Kao imenice
oni su muškog roda: il giallo, il blu, il rosso itd.
Kao pridjevi se usklaĊuju sa rodom imenice na koju se odnose:
una macchina rossa - crveni auto
due valigie gialle - dva ţute kofera
59
PronaĊite smisao u ovim ispreturanim rijeĉima i poredajte ih ispravnim
redoslijedom:
1. domani / ieri / dopodomani / oggi / l’altro ieri
_____________________________________________________
2. pomeriggio / mattino / notte / sera
_____________________________________________________
3. mercoledi / lunedi / domenica / venerdi / giovedi / martedi / sabato
_____________________________________________________
fai
Cosa fa + momento della giornata?
fate
fai
Cosa fa + giorno (+momento della giornata)?
fate
60