Sei sulla pagina 1di 60

ONE UNO

Franco: Pronto?
Chiara: Casa Carrera?
Franco: Si, chi parla?
Chiara: Sono Chiara.
Franco: Ah, ciao Chiara! Come stai?
Chiara: Ciao Franco! Sto bene, grazie. E tu?
Franco: Non c’e male.
Chiara: C’e Monica?
Franco: Si, un attimo.

Monica: Pronto?
Chiara: Ciao Mony!
Monica: Ciao Chiara! Allora?
Chiara: Si. Arrivo!
Monica: Benissiomo! Sono contenta!
Chiara: Ma la festa c’e, no?
Monica: Certo! C’e, c’e! … Tu quando arrivi?

CHI /ki/ ko?


COME /kome/ kako?
QUANDO /kuando/ kada?
ALLORA /alora/ onda? Reci!
CERTO /ĉerto/ naravno
LA FESTA /festa/ zabava, ţurka
IL ATTIMO /atimo/ trenutak
ESSERE - biti
PARLARE - govoriti ARRIVARE – stići

1
ESSERE (biti)

io sono noi siamo


tu sei voi siate
lui/lei e loro sono

C, G + A, O, U = K, G
casa /kasa/, gas /gas/, contenta /kontenta/
C, G + I, E = Ć, Đ
certo /ćerto/, giro /Ďiro/, ciao /ćao/
CH, GH + I, E = K, G
Chiara /kjara/, Margherita /magerita/, che /ke/

Present glagola sa nastavkom - ARE:

PENSARE (misliti)

io penso noi pensiamo


tu pensi voi pensate
lui/lei pensa loro pensano

Glagoli koji se završavaju na - are spadaju u prvu grupu. Akcenat se


najĉešće nalazi na osnovnom slogu izuzev kod noi i voi.

1. Il signor Rossi (parlare) _______________con Chiara.


2. La festa c’e, (essere, io) _______________contenta!
3. Monica (stare) _______________molto bene.
4. Tu, quando (arrivare) _______________?
5. Ciao Franco, come (stare) _______________?
6. (arrivare, io) _______________domani.
7. Laura (essere) _______________a casa.
8. (parlare, tu) _______________con Paolo?

2
Na pitanje Come stai? mogu se dati razliĉiti odgovori:
Benissimo (veoma dobro)
Molto bene ( veoma dobro)
Abbastanza bene ( priliĉno dobro)
Non c’e male (nije loše)
Uz to se moţe reĉi Grazie i uzvratiti pitanjem E tu?

Na pitanje Come stai? Moţe se odgovoriti i sa sto+prilog:


Sto bene.
Kada sretnete na ulici nekog poznatog, postavit ćete pitanje:
Come sta? - Bene, grazie, e Lei?

U talijanskome jeziku veoma je jednostavno postaviti pitanje. Red rijeĉi


je uglavnom isti kao u potvrdnoj reĉenici:
Chiara arriva. / Chiara arriva?

Razlika izmeĊu upitne i potvrdne reĉenice se uoĉava na osnovu reĉeniĉne


melodije: u iskaznoj reĉenici je silazna, u upitnoj uzlazna.

Evo odgovora na pitanja uvedena pomoću “da li” ili “zar (ne)”.
Arrivi? - Si. / La festa c’e? - No.

Postoje i pitanja na koja se moţe odgovoriti sa da ili ne:


Chi parla?/ Quando arrivi?

Kod pitanja koja poĉinju upitnom rjeĉju subjekat uglavnom stoji poslije
glagola:
Quando arriva Chiara?

3
LEZIONE DUE

impiegato: Buongiorno,signora!
Chiara: Buongiorno!
impiegato: Biglietto,per favore.
Chuiara: Ecco qua.
impiegato: Grazie. Ha bagagli?
Chiara: Una valigia...e ho anche un pacco,ma e leggero.
impiegato: Vediamo...Si, come bagaglio a mano va bene.
Chiara: Meno male!
impiegato: Finestrino o corridoio?
Chiara: Finestrino ... e non fumatori,per piacere.
impiegato: Il volo e tutto non fumatori.
Chiara: Ah, bene.
...
impiegato: E l'uscita 5, imbarco alle 10.
Chiara: Va bene, grazie, arrivederLa.
impiegato: ArrivederLa e buon viaggio!
...
poliziotta: Ha per caso monete o chiavi in tasca?
Chiara: Ah gia, le chiavi! Scusi!

4
L’AEROPORTO - aerodrom
L’AEREO - avion
LA VALIGIA /valiĊa/ kofer
IL BAGAGLIO A MANO /bagaljo/ ruĉni prtljag
L’IMBARCO - ulaz, ukrcavanje
IL BIGLIETTO /biljetto/ karta za voţnju
IL PASSAPORTO - pasoš, putovnica
IL CARRELLO - kola, kolica za prtljag
IL FINESTRINO - prozor (u prijevoznom sredstvu)
IL CORRIDOIO - hodnik
IL FUMATORE - pušaĉ
LA MONETA - kovanica, novĉić
LA CHIAVE /kijave/ kljuĉevi
LA CHIAVE DI CASA - kljuĉevi od kuće
LA TASCA /taska/ torba
ANCHE /anke/ takoĊe
LEGGERO / A /leĊero/ lagan, lak
IL VOLO /voljo/ let
L’USCITA - izlaz
GIA - taĉno, baš

ROD IMENICA
Imenice imaju samo dva roda, muški i ţenski. Muškog su roda sve one
imenice ispred kojih se nalazi odreĊeni ĉlan IL ili LO ili neodreĊeni ĉlan
UN ili UNO. Ţenskog su roda sve one imenice ispred kojih se nalazi
odreĊeni ĉlan LA ili neodreĊeni ĉlan UNA.

BROJ IMENICA
Ĉlan IL se u mnoţini mijenja u I, a ĉlan LA u LE.
Imenice koje se u jednini završavaju na E ili O, prave mnoţinu na taj
naĉin što im se krajnji suglasnici (E ili O) promijene u I:
il libro→ I libri
la madre → le madri

5
Imenice koje se u jednini završavaju na A, a ţenskog su roda, u mnoţini
mijenjaju A u E:
la casa → le case

I NUMERI 1-10
1 - uno 6 - sei
2 - due 7 - sette
3 - tre 8 - otto
4 - quattro 9 - nove
5 - cinque 10 - dieci

Nula se na talijanskom kaţe zero.

Izraz za saopćavanje taĉnog vremena dobija se kombinacijom prijedloga


ALLE (u) i broja: Imbarco alle 10.

Dopunite odgovarajući oblik glagola u zagradi:


1. Ma (avere, tu) _______________solo una valigia?!
2. Adesso Luigi (essere) _______________in aereo.
3. Franca (arrivare) _______________alle 3.
4. (essere/arrivare, io) _______________gia in aeroporto alle 5.
5. La signora Bianchi (avere) _______________solo un bagaglio a mano.
6. E Michele adesso (stare) _______________bene?
7. (avere) _______________io le chiavi di casa!
8. (essere, tu) _______________contenta?

6
ČLAN
Ĉlan se stavlja ispred imenice i oznaĉava rod i broj imenice ispred koje se
nalazi. Ĉlan moţe biti odreĊeni i neodreĊeni.

OdreĎeni član
OdreĊeni ĉlanovi za imenice muškog roda u jednini su IL i LO.

Ĉlan IL se nalazi ispred imenica koje poĉinju suglasnicima ali ne


suglasnikom Z ili suglasnilom S (kada je S praćeno još jednim
suglasnikom):
il libro, lo zio, lo scolaro
Radi milozvuĉnosti, kada imenica poĉinje samoglasnikom izostavlja se O
u ĉlanu LO pa se izostavljeno slovo oznaĉava apostrofom:
lo amico → l’amico

OdreĊeni ĉlan za imenice ţenskog roda u jednini je LA:


la casa

Radi milozvuĉnosti, kada imenica ţenskog roda poĉinje samoglasnikom,


izostavlja se A u ĉlanu LA, pa se i ovdje izostavljeno slovo oznaĉava
apostrofom:
la amica → l’amica

OdreĊeni ĉlanovi za imenice muškog roda mijenjaju se u mnoţini, i to:


a) IL se u mnoţini pretvara u I:
il libro → I libri
b) LO se u mnoţini pretvara u GLI:
lo scolaro → gli scolari
c) L’ se u mnoţini takoĊer pretvara u GLI:
l’amico → gli amici

OdreĊeni ĉlan za imenice ţenskog roda u jednini LA mijenja se u mnoţini


u LE:
la casa → le case

7
NeodreĎeni član
NeodreĊeni ĉlan za muĉki rod je UN i UNO, a za ţenski rod UNA.
NeodreĊeni ĉlan nema mnoţinu.

UN se upotrebljava ispred svih imenica osim onih koje poĉinju


suglasnikom Z ili suglasnikom S (praćen još jednim suglasnikom):
un libro
un amico

UNO se upotrebljava ispred onih imenica koje poĉinju suglasnikom Z ili


S (praćeno još jednim suglasnikom):
uno zio
uno specchio

Ako se neodreĊeni ĉlan za ţenski rod UNA naĊe ispred imenica koje
poĉinju samoglasnikom, tada se krajnje A u ĉlanu UNA apostrofira:
una amica → un’amica

Upišite odgovarajuĉi oblik neodreĊenog ĉlana:


1. Sono _______________studentessa.
2. Chiara ha _______________valigia e _______________pacco.
3. Luigi e _______________studente di medicina.
4. Chiara parla con _______________signore.
5. _______________caffe? - Si, grazie.
6. Ma c’e _______________festa qui?

8
LEZIONE 3

Comandante: Buongiorno, signori e signore. E il comandante che parla.


Mi chiamo Marco Guffanti. In questo momento voliamo su Roma.
L’arrivo a Milano e previsto tra 50 minuti circa. Il tempo a Milano e
buono, cielo sereno, ci sono 20 gradi. Buon soggiorno a bordo!

hostess: Dolce o salato?
Chiara: Dolce.
hostess: E da bere cosa desidera?
Chiara: Un succo d’arancia.
hostess: Prego … e Lei?
vicino: Salato, e un bicchiere d’acqua minerale.
hostess: Gassata o naturale?
vicino: Naturale, grazie.
hostess: Ecco a Lei.
vicino: Grazie.

vicino: Eh, solo un pacchetto di salatini … risparmiano!
Chiara: Sui voli nazionali, si.
vicino: Lei viaggia spesso?
Chiara: Abbastanza.
vicino: Per lavoro?
Chiara: No, I miei genitori abitano a Milano.
vicino: Ah … per motivi familiari … Un po’ come me … pero io ho
Italia-Spagna.
Chiara: E spagnolo?
vicino: Mezzo spagnolo mezzo italiano…

9
NOVE RIJEĈI:
IL COMANDANTE - kapetan PER - zbog
CHIAMARSI - zvati se IL LAVORO- posao
IL MOMENTO - trenutak GENITORI - roditelji
PARLARE - govoriti ABITARE - stanovati
VOLARE - letjeti POI - onda
L’ARRIVO - dolazak PERO - ali, pa ipak
PREVISTO / A - predviĊen LA SPAGNA - španija
TRA - u, izmeĊu SPAGNOLO- Španac,
CIRCA - oko, otprilike španski
IL TEMPO - vrijeme LA ITALIA - Italija
IL CIELO /ćelo/ nebo ITALIANO - Talijan,
SERENO /A - vedar MEZZO - pola
IL GRADO - stepen SU - preko
IL SOGGIORNO /soĊorno/ boravak BERE -piti
IL DOLCE /dolće/ slatkiš, desert IL SUCCO - sok
SALATO - slano, posoljeno IL PACCHETTO - paketić
DESIDERARE - ţeljeti, htjeti L’ACQUA - voda
PREGO - molim (lijepo)
L’ACQUA MINERALE - mineralna voda
IL SALATINO - slano pecivo
RISPARMIARE - štedjeti VIAGGIARE - putovati
ABBASTANZA - priliĉno, dovoljno SPESSO - ĉesto, uĉestalo

10
BERE (piti)

io bevo noi beviamo


tu bevi voi bevete
lui beve loro bevono

Kada se govori o vremenskim prilikama moţe se reći:


E BELLO (vrijeme je lijepo)
E BRUTTO (vrijeme je loše)
FA CALDO (toplo je)
FA FREDDO (hladno je)

Ukoliko ţelimo preciznije odgovoriti na pitanje CHE TEMPO FA?


moţemo reći sljedeće:
C’E IL SOLE (Sunĉano je) C’E UN TEMPORALE (Oluja je)
C’E LA NEBBIA (Maglovito je) C’E VENTO (Vjetrovito je)
E SERENO (Vedro je) TUONA - grmi
E NUVOLOSO (Oblaĉno je) GELA - smrzava se
PIOVE ( Pada kiša) ANNOTTA - smrkava se
NEVICA (Pada snijeg) ALBEGGIA - sviĉe

Ako Vas neko pita Che cosa desidera?, jednostavno iznesite svoju ţelju i
ne zaboravite da uz to još kaţete grazie.
Un succo di frutta, grazie.
Niente, grazie.

Ako Vam direktno ponude un caffe, odgovorite sa


Si, grazie.
Si, volentieri. (da, rado)
No, grazie.

Kada u baru naruĉujete piće, uz naziv pića dodat ćete i per favore:
Un cappucciono, per favore.

11
PIĆA
IL CAFFELATTE - kafa sa mlijekom
LA GRAPPA - rakija
LO SPUMANTE - pjenušavo vino
LA SPREMUTA - svjeţe iscijeĊen sok
IL CAFFE - kafa
LA BIRRA - pivo
IL TE - ĉaj
IL CAPPUCCINO - kapuĉino
IL SUCCO DI FRUTTA - voćni sok
IL SUCCO D’ARRANCIA - sok od narandţe
IL VINO ROSSO / BIANCO - crveno / bijelo vino
UN BICCHIERE DI VONO ROSSO - boca crvenog vina

Napišite reĉenice u mnoţini:


1. Arrivo domani alle 8. _______________________________________
2. Abiti qui a Roma? _________________________________________
3. Adesso chiamo un taxi. ____________________________________
4. Parla con il polizotto. ______________________________________
5. Chiami l’ingegner Ponti? ___________________________________
6. Arriva in macchina o in treno? _______________________________
7. Risparmio molto. _________________________________________
8. Voli con Alitalia? _________________________________________

Oznaĉite pravilan oblik glagola:


1. I genitori di Claudia sta / stanno / stiamo bene.
2. Qui c’e / ci sono tre bottiglie di birra.
3. Siamo / Sono / Sei a Roma e visitiamo la citta.
4. Oggi siamo / stiamo / abbiamo a casa.
5. Il caffe di Frederico sono / e / ha dolce.
6. Siete / Avete/ State gia i biglieti per l’Eurostar?

12
I NUMERI 11-20
11 - undici 16 - sedici
12 - dodici 17 - diciassette
13 - tredici 18 - diciotto
14 - quattordici 19 - diciannove
15 - quindici 20 - venti

I NUMERI 20-100
20 - venti 70 - settanta
30 - trenta 80 - ottanta
40 - quaranta 90 - novanta
50 - cinquanta 100 - cento
60 - sessanta

Kod tre se uvijek stavlja akcenat:


ventitre (23), cinquantatre (53)

Kod uno i otto desetica gubi završni samoglasnik:


ventuno (21), trentotto (38)

13
PRIDJEVI
Pridjevi su rijeĉi koje se slaţu sa imenicama u rodu i broju. Ako je
imenica muškog roda i pridjev mora biti muškog roda; ako je imenica u
jednini i pridjev mora biti u jednini.

Rod
Pridjevi u muškom rodu se završavaju na O ili E.

Alo se pridjev u muškom rodu završava na O tada u ţenskom rodu prelazi


u A:
buono → buona
nuovo → nuova
rosso → rossa

Ako se pridjev u muškom rodu završava na E tada u ţenskom rodu


pridjev ostaje nepromijenjen:
forte → forte
grande → grande
verde → verde

Broj
Pridjevi koji u jednini završavaju na O u mnoţini mijenjaju to O u I:
buono → buoni

Pridjevi koji u jednini završavaju na E u mnoţini mijenjaju to E u I:


forte → forti

Pridjevi koji se u jednini završavaju na A u mnoţini mijenjaju to A u E:


bella → belle

Pridjevi koji odreĊunu pripadnost naciji, kao što su spagnolo i italiano,


upravljaju se po gore navedenom pravilu:
Marco e italiano.
Lucia e italiana.

14
QUANDO CHIEDIAMO LA NAZIONALITA
Na pitanje Di dove sei? (Odakle si?) odgovaramo koristeći prijedlog di +
nome di citta (ime grada):
Di dove sei? - Di Roma / Madrid.

Na pitanje sei + aggettivo di nazionalita? odgovaramo sa Si ili sa


No, (+sono) + aggettivo di nazionalita:
- Di dove sei?
- Tadesco. E tu sei francese, vero?
- No, sono belga, di Bruxelles.

15
NOMI DI PAESI E AGGETTIVI DI NAZIONALITA

-ano / ana
Messico messicano
Italia italiano
Brasile brasiliano
America americano
Australia australiano
Venezuela venezuelano

- ino / ina
Algeria algerino
Marocco marocchino
Bosnia bosniacco/a
Erzegovina erzegovese

-ese
Inghilterra inglese
Francia francese
Olanda olandese
Danimarca danese
Giappone giapponese
Svezia svedese

altri: -o/a
Russia russo
Polonia polacco
Svizzera svizzero
Austria austriacco

Attenzione!

Germania tedesco
Belgio belga

16
LEZIONE QUATTRO

tassista: Buongiorno, signora.


Chiara: Buongiorno.
tassista: Dove andiamo?
Chaira: in via Monti, al 75, grazie.
tassista: Va bene!

tassista: Da dove arriva di bello?
Chiara: Da Palermo.
tassista: Ah, … bella citta … Io sono di Cefalu, ma abito a Milano da
tanti anni! Lei conosce Cefalu?
Chiara: Si … abito in Sicilia da tre anni … pero sono milanese.
tassista: E dalla Sicilia porta su I buoni prodoti siciliani?
Chiara: Che cosa intende?
tassista: Beh, il pacco …
Chiara: Ah, no, quello e un regalo, una sorpresa per un’amica!

tassista: Signora, eccoci arrivati!
Chiara: Quant’e?
tassista: 25 euro.
Chiara: Ecco a Lei e buona giornata.
tassista: Grazie a Lei e buona giornata.
Chiara: ArrivederLa,
tassista: ArrivederLa.

NOVE RIJEĈI:
ANDARE - ići
LA VIA - ulica
DOVE …? - kuda?
ABITARE - stanovati
A-u
TANTO - toliko
CONOSCERE - poznavati
DA DOVE …? - odakle?
PORTARE - nositi, donijeti (sa sobom)

17
IL PRODOTTO - proizvod
QUELLO/A - onaj/a
IL REGALO - poklon
LA SORPRESA - poklon

Pomoću prijedloga A moţemo da navedemo mjesto gdje stanujemo ili


gdje se trenutno nalazimo:
Abita a Roma. (On(a) ţivi u Rimu)
Adesso sono a Roma. (Sada sam u Rimu)

Prijedlog A moţemo koristiti i sa glagolom andare. Na taj naĉin govorimo


gdje idemo:
Andiamo a Milano. (Idemo u Milano)

Prijedlog A stoji ispred naziva gradova.

Prijedlog IN moţe se koristiti pri navoĊenju odredbi za mjesto:


 ispred via, viale, piazza, itd:
Abito in Viale Manzoni.
Vado in Viale Manzoni.
 ispred naziva većih ostrva:
Siamo in Sardegna.
Andiamo in Sardegna.
 ispred naziva drţava:
Abitano in Germania.
Vanno in Germania.

Porijeklo navodimo pomoću glagola essere i prijedloga di:


Sono di Cefalu.
Neĉije porijeklo moţemo saznati ako postavimo pitanje:
Di dove sei? (Odakle dolaziš?)
Di dov’e? (Odakle dolazite?)

Pomoću glagola essere i imenice koja oznaĉava nacionalnu pripadnost


navodimo zemlju iz koje dolazimo:
Sono serbo/serba.

18
Pomoću izraza arrivare da + mjesto navodi se mjesto polaska/polijetanja:
Arrivo da Torino.
Ako su u pitanju osobe koristi se prijedlog da:
Sono da Luka. (Ja sam kod Luke)
Vado da Luka. (Idem kod Luke)

Podvucite odgovarajući prijedlog:


1. Il treno arriva di / da / su Bologna.
2. Abitano in / da / a viale Manconi al numero 55.
3. Siete spagnoli … da / di / a Madrid?
4. Domani vado a / di / in Germania.
5. Abita a Firenze di / da / in quattro anni.
6. Chiara e da / a / in Monica.

A IN
a Roma - u Rim, u Rimu in Italia - u Italiju, u Italiji
a casa - kod kuće, kući in via Manzoni - u ulici /ulicu Manconi
in Sicilia - na Siciliji / Siciliji
DI DA
di Roma - iz Rima da Roma - iz Rima
di Piero - od Pjera da Maria - kod Marije
da quattro anni - od prije ĉetri godine

Present glagola sa nastavkom - ERE:

SCRIVERE (pisati)

io scrivo noi scriviamo


tu scrivi voi scrivete
lui/lei scrive loro scrivono

Glagoli koji završavaju na - ere spadaju u drugu grupu.


Kod glagola koji završavaju na - cere, - gere i - scere ne uvodi se h
ispred e i i. To znaĉi da će izgovor c i g zavisiti od samoglasnika koji za
njim slijedi.

19
CONOSCERE (poznavati)

io conosco noi conosciamo


tu conosci voi conoscete
lui conosce loro conoscono

LEGGERE (ĉitati)

io leggo noi leggiamo


tu leggi voi leggete
lui legge loro leggono

Glagol nascere ponaša se jednako kao i glagoli conoscere i leggere.

GLI ALTRI PRONOMI

DIMONSTRATIVI (pokazne): QUESTO (ovaj, taj)


QUELLO (onaj)

INTERROGATIVI (upitne): CHI? (ko?)


CHE? Ili CHE COSA? (šta?)
QUALE? (kakav?)
QUANTO? (kolik?)

RELATIVI (odnosne): CHE ili IL QUALE (koji)

INDETERMINATI (neodreĊene): NESSUNO (niko)


QUALCUNO (neko)
OGNUNO (svako)
NIENTE (ništa)
QUALCOSA (išta)

20
 Il suo nome, per favore?
 Frederica Chiaromonte.
 Dov’e nata?
 A Buenos Aires.
 Mi puo dire la sua eta?
 27 anni.
 Professione?
 Infermiera professionale.
 Stato civile?
 Nubile.
 Italiana, vero?
 Si, ma ho anche la nazionalita argentina.
 Va bene. Mi lasci il suo indirizzo e il numero di telefono. La
chiamiamo noi appena c’e qualcosa.
 Allora, e Corso Francia 11. E il telefono e 324.17.36.

Ako ţelimo da saznamo neĉiju profesiju moţemo postaviti pitanje na dva


naĉina:
Che lavoro fai (tu)?
Cosa fa (lei)?
Odgovaramo sa sono + professione:
Sono medico / segretaria / avvocato.

Kada ţelimo da kaţemo šta studiramo koristiom glagol studio + materia:


Studio legge/ architettura / lingue.

Ako ţelimo da saznamo neĉiju adresu ili broj telefona, pitanje


postavljamo na sljedeći naĉin:
Mi dai il tu indirizzo? (tu)
Mi da il suo numero di telefono? (lei)

21
LEZIONE CINQUE

signora: Scusi, signora, c’e una farmacia qui vicino?


Chiara: Una farmacia? … Si, non e lon-tana. Vede la in fondo il
supermercato?
signora: Dove?
Chiara: Allora, vede il palazzo con le finestre gialle?
signora: Si.
Chiara: Ecco, davanti al palazzo c’e un supermercato e la farmacia e
proprio dopo il supermercato.
signora: Grazie mille!
Chiara: Di niente!

Chiara: Buongiorno, signora.
vicina: Chiara! Bentornata! Quanto tempo! Come va?
Chiara: Bene. Sono un po’stanca per il viaggio, ma e sempre bello
ritornare a casa.
vicina: Viene siempre meno a Milano, eh! Quanto tempo rimane questa
volta?
Chiara: Purtropp solo alcuni giorni … Lei ha qui le chiavi
dell’appartamento, vero?
vicina: Si! … Ecco qui, c’e anche la chiave del cancello.
Chiara: Si, lo so, grazie.
vicina: Oh, scusi, un attimo.
Chiara: No, signora, io vado. Grazie per le chiavi e arrivederci.
vicina: Va bene. Arrivederci.

NOVE RIJEĈI:
LA FARMACIA /farmaĉia/ apoteka QUI - ovdje
VICINO /viĉino/ u blizini LA - tamo, tu
LA VICINA /viĉina/ susjeda
IN FONDO - tamo iza
DOVE? - gdje?
GIALLO /Ċallo/ prozor
DAVANTI - ispred
PROPRIO - taĉno, direktno

22
DOPO - iza
BENTORMATO/A - dobrodošao/la
STANCO/A /stanko/- umoran
RITORNARE - vratiti se
MENO - manje
QUESTO/A - ovaj/a
QUESTA VOLTA - ovaj put
PURTROPPO - na ţalost
ALCUNI/E /alkuni/ neki
ANCHE /anke/ takoĊer

IL PALAZZO - stambena zgrada


IL CANCELLO /kanĉello/ dvorišna kapija
LA FINESTRA - prozor
IL BALCONE /balkone/ balkon
IL GIARDINO /Ċardino/ vrt, bašta IL TETTO - krov
LA SCALA /skala/ stepenice IL GARAGE /garaţ/ garaţa
IL CITOFONO /ĉitofono/ interfon LA PORTA - vrata

ODREDBE ZA MJESTO
VICINO /viĉino/ pored LONTANO - udaljen
SOPRA - (iz)nad, na DAVANTI - naprijed
IN FONDO - (tamo) pozadi DI FRONTE - prekoputa
SOTTO - dole DIETRO - pozadi

Ciao Chiara!
Bentornata a casa!
In frigo c’e del succo d’arancia (il tuo preferito!)…
C’e anche del vitello tonnato (se hai fame!)…
Il letto e gia pronto!
Io e papa torniamo alle 3, a presto!
Un bacione,
mamma

23
IL FRIGO - friţider
IL TUO PREFERITO - tvoj omiljeni
IL VITELLO TONNATO - talijanski specijalitet, hladno teleĉe meso sa
sosom od tunjevine
AVERE FAME - biti gladan
IL LETTO - krevet
PRONTO - gotov
TORNARE - vratiti se

SLOŽENI PRIJEDLOZI
Kada iza prijedloga A, DI, DA, IN, SU stoji odreĊeni ĉlan, prijedlog i ĉlan
se spajaju:
a + il = al
a + lo = allo
a + la = alla
a + l’ = all’
a + i = ai
a + gli = agli
a + le = alle

DI tada postaje DE:


del, dello, della, dell’, dei, degli, delle
DA:
dal, dallo, dalla, dall’, dai, dagli, dalle

IN prelazi u NE:
nel, nello, nella, nell’, nei, negli, nelle

SU:
sul, sullo, sulla, sull’, sui, sugli, sulle

24
Sloţeni prijedlozi se upotrebljavaju po istim pravilima kao i prosti
prijedlozi:
Vado alla stazione. (Idem ka ţeljezniĉkoj stanici.)
E la chiave dell’appartamento. (To je kljuĉ od stana.)
Sono nello studio. (U radnoj sobi sam.)
Vado dal panettiere. (Idem u pekaru)
Aspeto dalle cinque. (Ĉekam od pet sati.)
Le chiavi sono sul tavolo. (Kljuĉevi su na stolu.)
Zaokruţite odgovarajuće prijedloge:
1. Arriva a / allo / alla stazione alle cinque.
2. Ecco qui le chiavi del / di / della macchina.
3. Sono dalla / dall’ / dal fruttivendolo.
4. I biglietti sono nel / nei / nella borsa.
5. Hai l’indrizzo degli / dei / dell’ genitori di Paola?

Ako ţelite da navedete neodreĊenu koliĉinu neĉega, u talijanskom jeziku


koristi se deoni ĉlan. Oblici deonog ĉlana odgovaraju oblicima sloţenog
prijedloga DI:
In frigo c’e del succo d’arancia. (U friţideru je sok od narandţe.)
Ci sono delle mele e dei mandarini. (Ima jabuka i mandarina.

PRODAVNICE
LA PANETTERIA - pekara
LA SALUMERIA - prodavnica suhomesnatih proizvoda
LA FARMACIA - apoteka
LA LIBRERIA - knjiţara
IL NEGOZIO DI FRUTTA E VERDURA - piljara
LA MACELLERIA - mesara
IL NEGOZIO D’ABBIGLIAMENTO /abiljamento/ prodavnica odjeće
L’EDICOLA - kiosk

25
Ispred naziva prodavnica u talijanskom jeziku stoji prijedlog IN:
in panetteria, in tabaccheria
Italijani ĉesto kaţu
vado dal panettiere/ dal tabaccaio / dal macellaio
što znaĉi da se prijdlog DA koristi sa oznakom zanimanja.
U talijanskom jeziku je veoma jednostavno negirati reĉenicu. Dovoljno je
da se ispred glagola stavi NON:
Una farmacia? … Mmh, si non e lontana.
Ako u reĉenici stoji c’e ili ci sono, onda se non ubacuje ispred c’, odnosno
ci:
C’e Monica? - No, non c’e, torna alle 4.

VENIRE (doći)
Glagol venire je nepravilan glagol:

io vengo noi veniamo


tu vieni voi venite
lui viene loro vengono

Pomoću glagola venire i prijedloga da moţe se pitati za porijeklo:


Da dove vieni? (Odakle dolaziš?)
Vengo da Roma. (Dolazim iz Rima.)

Pomoću pitanja Questo chi e? pitamo za neĉiji identitet:


E questo chi e? - Andreotti.
E questa? - Non lo so…

26
Ako nekoga predstavljamo, to ĉinimo pomoĉu rijeĉi:
questo/a + nome + informazione
Questo e Fabrizio, mio fratello1.
Questa e Ada Sabatini, una mia amica.
Questo e il signor Bergamo, il mio vicino.
 Quanti siete in famiglia?
 5: mio padre, mia madre, mia sorella, mio fratello e io.
 Come si chiama tua sorella?
 Antonella
 Quanti anni ha?
 Ventiquatro.
 Cosa fa?
 E insegnante d’inglese.
 E tua madre, di dov’e?
 E di Roma, come mio padre.

_____________________
1
Ĉlan se ne upotrebljava kada govorimo o ĉlanovima porodice

27
 Walter ha due sorelle e un fratello. Una sorella fa la segretaria, e l’altra
e infermiera. Il fratello studia architettura. Le sorelle sono tutte e due
sposate. Una ha anche due figli. Il fratello non e ancora sposato.
 Quanti anni ha?
 Venticinque.
 Come si chiama?
 Ernesto.

LEGGI QUESTO TESTO


Mi chiamo Angelo Fabbri. Sono nato a Siracusa, ma mia madre e di
Milano e mio padre di Genova. Sono medico, lavoro al Polclinico di una
cittadina vicino Bologna. Mia moglie e avvocato. Siamo sposati da
quattro anni, e abbiamo una bambina di due anni e mezzo, Fabrizia, che
ha cambiato la nostra esistenza.
Mio padre faceva l’infermiere, per cui sin da bambino sono stato con il
mondo della medicina. Mia madre fa la casalinga, ha 72 anni e vive a
Roma.
Ho tre fratelli e due sorelle, con cui vado molto d’accordo. Purtroppo non
li vedo spesso, perche abitano tutti a Roma. Sono tutti sposati, ma solo
una delle mie sorelle e uno dei miei fratelli hanno figli. In tutto ho cinque
nipotini. Mio fratello Gianni, il piu grande, ha 43 anni, e fa il
commercialista. Paolo, il secondo, e avvocato. Massimo, il terzo fratello, e
piu piccolo di me, ha 32 anni, e fa l’insegnante d’italiano per straneri da
cinque anni. Le mie sorelle: Anna ha 38 anni ed e casalinga, e Giulia, che
ha 37 anni, lavora nel campo della pubblicita. Il marito, mio cognato
Roberto, fa il giornalista. Siamo tutti nati a Siracusa, meno Massimo, che
e nato a Roma.
Tra tutti i miei parenti, quello con cui vado piu d’accordo e Lorenzo, il
marito di mia sorella Anna. Lo conosco sin da quando eravamo bambini.
Ha la mia eta, 39 anni, e siamo andati a scuola insieme. Ora stiamo
scrivendo un libro. Sono contento, perche cosi posso vederlo un po’ piu
spesso e chiacchierarci. Hanno due bambini molto simpatici, Nicola e
Daniela. Devo dire che li conosco moto meglo dei figli di Paolo.

28
NOVE RIJEĈI:
LA MADRE - majka
IL PADRE - otac
IL MEDICO /mediko/ ljekar
LAVORARE - raditi
LA MOGLIE /molje/ supruga
LA CITTADINA /ĉitadina/ gradić
IL AVVOCATO /avokato/ advokat
SPOSATO/A - oţenjen, udata
LA BAMBINA - djevojĉica
CAMBIARE /kambiare/ promijeniti
IL FRATELLO - brat
LA SORELLA - sestra
SPESSO - ĉesto
PERCHE - jer, zato
IL NIPOTINO - roĊak
L’INSEGNANTE /insenjante/ - predavaĉ
IL MARITO - muţ
IL COGNATO /konjato/ zet
IL GIORNALISTA /Ċornalista/ novinar

29
LEZIONE SEI

Chiara: … la signora Costa e proprio curiosa!


mamma: Si, pero e brava ed e gentile.
Chiara: Adesso poi con i capelli rossi …
papa: Segue sempre la moda!
Chiara: E il trucco poi e cosi pesante!
mamma: Che cattivi … Su, basta adesso, siete proprio pettegoli! Senti,
piuttosto, cosa fai stasera? Mangi a casa?
Chiara: Si. Esco dopo cena con Monica, verso le nove e mezza. Andiamo
a bere qualcosa in un locale nuovo.
mamma: Allora per cena faccio I ravioli di magro.
Chiara: Oh si! Mmmh, li mangio proprio volentieri!
papa: I ravioli della mamma in Sicilia non li trovi! E per secondo che
cosa prepari?
Chiara: Per me basta il primo. Non ho molta fame.
mamma: Va bene un po’ di insalata e formaggio?
papa: Sempre formaggion! Perche non fai un po’ di carne?
mamma: Tuo padre e insopportabile! E la festa? La fate?
Chiara: Si, dopodomani. Domani sera organizziamo tutto.
papa: E il pacco nell’ingresso? Che cos’e?
Chiara: Eh, e la sorpresa per …

NOVE RIJEĈI:
CURIOSO/A - znatiţeljan
BRAVO/A - druţeljubiv
GENTILE /Ċentile/ veoma poštovan, prijatan
POI - onda
I CAPELLI - kosa
SEGUIRE - pratiti
SEMPRE - uvijek
IL TRUCCO /truko/ šminka
COSI /kozi/ tako (da)
PESANTE /pezante/ jak, snaţan, debeo, topao
CATTIVO/A /kativo/ rĊav, zao
BASTA! - dosta!

30
PETTEGOLO/A /petegolo/ brbljiv
PIUTTOSTO - priliĉno
STASERA - veĉeras
MANGIARE /manĊare/ jesti
DOPO - iza, potom, onda, kasnije
VERSO - protiv
IL LOCALE /lokale/ lokal, soba, prostorija
I RAVIOLI - ravioli
I RAVIOLI DI MAGRO - ravioli sa špinatom
VOLENTIERI - rado
TROVARE - nalaziti, smatrati
IL SECONDO - glavno jelo
PREPARARE - pripremiti (se)
IL PRIMO - predjelo
L’INSALATA - salata
IL FORMAGGIO /formaĊo/ sir
LA CARNE /karne/ meso
INSOPPORTABILE - nepodnošljiv
DOPODOMANI - prekosutra
DOMANI - sutra
DOMANI SERA - sutra naveĉer
L’INGRESSO - hodnik, ulaz
LA SORPRESA – iznenaĊenje

JELA
IL RISO - riţa L’INSALATA - salata
I RAVIOLI - ravioli IL PESCE /peše/ riba
LA PASTA - tjestenina IL FORMAGGIO - sir
LA VERDURA - povrće LE UOVA - jaja
LA CARNE /karne/ meso IL DOLCE - kolaĉ

31
BOJE
BIANCO - bijela MARRONE - smeĊa
NERO - crna BLU - tamno plave
ROSSO - crvena AZZURRO - svijetlo plava
GIALLO /Ċalo/ ţute GRIGIO /griĊo/ siva
VERDE - zelena ROSA - roza

Nazive boja moţemo iskazivati imenicama ili pridjevima. Imenice sa


znaĉenjem boje su muškog roda. Kao pridjevi, ove rijeĉi se mijenjaju
jednako kao i svi drugi pridjevi.

IZGLED
Ako ţelite da opišete sebe ili nekog drugog, od koristi vam mogu biti
sljedeće reĉenice:
E basso/alto. (On je mali/veliki.)
E magro/grasso. (On je mršav/debeo.)
Ha i capelli lunghi/corti. (On/Ona ima dugu/kratku kosu.)
Ha i capelli lisci/ricci. (On/Ona ima ravnu/kovrĉavu kosu.)
Ha i capelli neri/castani/biondi/rossi. (On/Ona ima
crnu/smeĊu/plavu/crvenu kosu.)
Ha gli occhi marroni/azzuri/verdi. (On/Ona ima
smeĊe/plave/zelene oĉi)
Porta gli occhiali. (On/Ona nosi naoĉare.)
Ha le lentiggini/la barba/I baffi. (On/Ona ima pjege/bradu/brkove.)

KARAKTER
Da bismo opisali neĉiji karakter, potrebni su nam sljedeći pridjevi:
bravo (dobar), gentile (ljubazan), intelligente (pametan),
cattivo (ljut), pettegolo (brbljiv), vivace (ţivahan),
socievole (društven), curioso (radoznao)

32
Present glagola sa nastavkom - IRE:

SENTIRE (osjećati)

io sento noi sentiamo


tu senti voi sentite
lui/lei sente loro sentono

Glagoli koji se završavaju na - ire spadaju u 3. grupu.


Kod mnogih glagola koji završavaju na - ire se izmeĊu osnove i
nastavaka umeće -isc-, i to u sva tri lica jednine i 3. licu mnoţine.

CAPIRE (razumjeti)

Io capisco Noi capiamo


Tu capisci Voi capite
Lui capisce Loro capiscono

Glagoli finire, preferire, suggerire, trasferisi ponašaju se jednako kao i


glagol capire.

USCIRE (izaći)
Glagol uscire je još jedan nepravilan glagol iz grupe glagola sa nastavkom
-ire, koji gradi oblike od dvije razliĉite glagolske osnove:

Io esco Noi usciamo


Tu esci Voi uscite
Lui esce Loro escono

Stavite glagol u zagradi u odgovarajuće lice:


1. Stasera (uscire, noi) _______________a cena con Andrea e Lisa.
2. Mariella (seguire) _______________sempre la moda.
3. Roberto (uscire) _______________alle 8.00 per andare al lavoro.

DIJELOVI DANA
MATTINO - prije podne
POMERIGGIO - poslije podne
SERA - veĉe
NOTTE - noć

33
ODREDBE ZA VRIJEME
QUESTA MATTINA / STAMATTINA - jutros
QUESTO POMERIGGIO - danas poslije podne
STASERA / QUESTA SERA - veĉeras
QUESTA NOTTE / STANOTTE - noćas

Prilozi za vrijeme su i:
OGGI /oĊi/ danas L’ALTRO IERI - prekjuĉe
IERI - juĉe DOPODOMANI - prekosutra
DOMANI - sutra

Navedeni prilozi mogu se upotrijebiti i zajedno:


IERI SERA - sinoć DOMANI MATTINA - sutra prije podne

SATI
4.00 - Sono le quattro.
4.05 - Sono le quattro e cinque.
4.15 - Sono le quattro e un quarto.
4.20 - Sono le quattro e venti.
4.30 - Sono le quattro e mezza/mezzo.
4.35 - Sono le quattro e trentacinque.
4.40 - Sono le cinque meno venti.
4.45 - Sono le cinque meno un quarto.
4.50 - Sono le cinque meno dieci.
4.55 - Sono le cinque meno cinque.

Na pitanja Che ora e? Che ore sono? (Koliko je sati?) odgovara se sa


sono le + taĉno vrijeme. Izuzeci su sljedeći:
E l’ luna. (Jedan je sat.)
E mezzogiorno. (Podne je.)
E mezzanote. (Ponoć je.)
ALLE OTTO - u osam sati
VERSO LE NOVE E MEZZA - oko pola deset

34
FARE (ĉiniti, raditi)

io faccio noi facciamo


tu fai voi fate
lui fa loro fanno

Obratite paţnju na oblik kojim majka pita Kjaru kakvi su joj planovi:
Cosa fai stasera?
Glagol fare se ĉesto upotrebljava u ovakvim i sliĉnim pitanjima:
E adesso che cosa facciamo? (A šta ćemo sada da radimo?)
Che cosa fate domani sera? (Šta radite sutra uveĉer?)

DIREKTNE OBJEKATSKE ZAMJENICE


Direktne objekatske zamjenice su:
io mi
tu ti
lui, lei, Lei lo, la, La
noi ci
voi vi
loro li, le

Direktne objekatske zamjenice zamjenjuju objekat. Uvijek stoje zajedno


sa glagolom koji zahtijeva dopunu u akuzativu (koga?/šta?):
Non mangia la pasta. > Non la mangia.
(On/Ona ne jede tjesteninu. > On/Ona je ne jede.)

Direktne objekatske zamjenice stoje ispred glagola u liĉnom glagolskom


obliku, a iza rjeĉice non u odriĉnim reĉenicama:
Lo chiamo stasera. (Pozvaĉu ga veĉeras.)
Non lo chiamo stasera. (Neću ga zvati veĉeras.)

Sljedeći glagoli mogu da imaju direktnu objekatsku zamjenicu (tj. traţe


dopunu u akuzativu):
Aiutare Lo aiuto. Pomaţem mu.
Ascoltare Lo ascolto. Slušam ga.
Incontrare Lo incontro. Srećem ga.

35
Lo i La ispred samoglasnika i suglasnika h prelaze u l’.
Mi senti? - Da li me čuješ?
Io ti sento bene. - Čujem te dobro.
Ci porti alla stazione? - Hoćeš li nas odvesti do željezničke
stanice?
Vi chiamo alle 9 stasera. - Pozvaću vas večeras u 9 sati.

Proĉitajte reĉenice koje slijede. U svakoj od njih podvuĉen je objekat (lice


ili predmet). Umjesto podvuĉenih rijeĉi upotrijebite objekatske zamjenice:
1. Stasera chiamo Simone? __________________________________
2. Adesso seguiamo la macchina verde._________________________
3. Conosci Bruno e Cecilia?__________________________________
4. Prende un caffe._________________________________________
5. Vedi Tina e Laura domani?_________________________________
6. Faccio una torta._________________________________________
 Marta e una ragazza alta con i capelli lunghi e lisci.
 Pietro e biondo e ha gli occhi verdi.
 Il signor Bosotti e basso e abbastanza grasso.
 Il ragazzo alto e magro con la barba e Antonio.
 Fabiana ha i capelli rossi e le lentiggini.
 La signora Ronchi ha i capelli neri e gli occhi marroni.
 Nicola porta gli occhiali e ha i baffi.
 Viviana ha i capelli castani e ricci.

36
LEZIONE SETTE

Franco: Buon appetito!


Monica: Grazie, altrettanto!

Franco: E … passa Chiara o vai tu da lei?
Monica: Vado io. A proposito, posso prendere la tua macchina?
Franco: Si, certo!
Monica: Stasera torno sicuramente tardi, ma domani l’ufficio e chiuso,
cosi posso dormire un po’! O devo portare io Luca all’asilio?
Franco: No, non preoccuparti, domani mattina mi also presto e lo porto
io, prima di andare al lavoro.
Monica: Ah, benissimo, poi a mezzogiorno lo va a prendere tuo fratello e
lo porta a casa suo, no?
Franco: Si!
Monica: Nel pomeriggio devo sbrigare diverse cose in centro e devo fare
la spesa. Luca puo rimanere da tuo fratello.
Franco: E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter?
Monica: No, no, e venerdi. Viene mia madre. E meglio, no?
Franco: Certo, anche per Luca. Con i sui nonni e contento, no?

Franco: E ci siamo tutti domani sera in pizzeria?
Monica: Si, dobbiamo organizzare la festa di sabato tutti assieme. Giulia
ritorna sabato sera da Roma, Gianluca va all’aeroporto e …

NOVE RIJEĈI:
ALTRETTANTO - jednako, takoĊer
PASSARE - biti u prolazu, proći, navratiti
A PROPOSITO … - uzgred…
PRENDERE - uzeti, piti
LA MACCHINA - automobil
TORNARE - vratiti se
SICURAMENTE - sigurno
TARDI - kasno
L’UFFICIO - kancelarija
CHIUSO/A – zatvoren

37
COSI - tako (da)
POTERE - moći, smjeti
DORMIRE - spavati
POCO - malo
PORTARE - nositi, donijeti (sa sobom)
L’ASILO - vrtić, obdanište
PREOCCUPARSI - brinuti se
ALZARSI - ustati
PRESTO - rano
PRIMA DI - prije
IL POMERIGGIO - popodne
SBRIGARE - obaviti, srediti
DIVERSI/E - razliĉiti/e
IL CENTRO - centar
LA SPESA - kupovina
ASSIEME - zajedno

LA FAMIGLIA
IL NONO - djed
LA NONNA - baka
LA MADRE - majka
IL PADRE - otac
IL FRATELLO - brat
LA SORELLA - sestra
LA MOGLIE - supruga
IL MARITO - suprug
I GENITORI - roditelji

38
1. Teresa e la moglie di Giacomo.
2. Giacomo e Teresa sono i genitori di Sara e Gianluca.
3. Gianluca e il fratello di Sara.
4. Claudia e la figlia di Sara e Fabrizio.
5. Renato e il figlio di Gianluca e Ivana.
6. Tiziana e la sorella di Renato.
7. Gianluca e il marito di Ivana.
8. Fabrizio e il padre di Claudia
9. Ivana e la madre di Tiziana e Renato.
10.Giacomo e Teresa sono i nonni di Claudia, Renato e Tiziana.

I GIORNI DI SETTIMANA
IL LUNEDI - ponedjeljak
IL MARTEDI - utorak
IL MAERCOLEDI - srijeda
IL GIOVEDI - ĉetvrtak
IL VENERDI - petak
IL SABATO - subota
LA DOMENICA - nedjelja

1. Lunedi porti il bambino all’asilo.


(U ponedjeljak dovodiš dijete u vrtić.)
2. Martedi vado a fare la spesa.
(U utorak idem u kupovinu.)
3. Mercoledi mi alzo presto.
(U srijedu ustajem rano.)
4. Giovedi torni tardi al lavoro.
(U ĉetvrtak se kasno vraćaš sa posla.)
5. Venerdi l’uffico e chiuso.
(U petak je kancelarija zatvorena.)
6. Sabato Giulia ritorna da Roma.
(U subotu se Đulija vraća iz Rima.)
7. Domenica dormiamo un po’!
(U nedjelju spavamo malo duţe!)

39
Pogledajte reĉenice u dijalogu. Od tri ponuĊene rijeĉi pronaĊite onu
kojom se zapoĉeta reĉenica moţe dovršiti i podvucite je:
1. Buon appetito! - Grazie, prego / altrettanto / di niente!
2. Passa Chiara o vai tu da / a / di lei?
3. Stasera torno sicuramente presto / tardi.
4. Devo portare io Luca all’asilo / da mia madre / da tuo fratello?
5. Nel pomeriggio devo fare la spesa / da mangiare / una pausa.
6. E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter / mia madre / tua
sorella?
7. Con i suoi nonni / nonna / nonno e contento!
8. Gianluca va a / allo / all’aeroporto …

I PRONOMI POSSESIVI
Prisvojni pridjevi u talijanskom jeziku ima ĉetri oblika, pošto se slaţe u
rodu i broju sa objektom:
Il mio cappello e piu bello del tuo.
La mia cappa e piu bella della tua.
La mia penna
La mia matita

Izuzetak je oblik 3. lica jednine loro, koji ostaje nepromijenjen:


Loro amano la loro patria.

Prosvojni pridjevi se po pravilu upotrebljavaju sa ĉlanom, koji se slaţe uz


imenicu koja slijedi.

Ispred naziva za oznaku srodstva, prisvojni pridjevi se u jednini


upotrebljavaju bez ĉlana:
Luca puo rimanere da tuo fratello.
…viene mia madre…
Loro se upotrebljava sa ĉlanom:
il loro nonno, i loro fratelli
U mnoţini se ĉlan zadrţava:
Con i suoi nonni e contento, no?

40
SINGOLARE PLURALE
maschile femminile maschile femminile
Mio (moj) Mia (moja) Miei (moji) Mie (moje)
Tuo (tvoj) Tua (tvoja) Tuoi (tvoji) Tue (tvoje)
Suo (njegov) Sua (njegova) Suoi (njegovi) Sue (njegove)
(njezin) (njezina) (njezini) (njezine)
Nostro (naš) Nostra (naša) Nostri (naši) Nostre (naše)
Vostro (vaš) Vostra (vaša) Vostri (vaši) Vostre (vaše)
Loro (njihov) Loro (njihova) Loro (njihovi) Loro (njihove)

Zamjenica svoj ne postoji u talijanskom jeziku:


Io penso con la mia testa.
Tu scrivi al tuo amico.
Lui fa il suo dovere.
Noi rimettiamo ai nostri debitori.
Voi difendete i vostri diriti.
Loro amano la loro patria.

Evo nekoliko imenica sa po jednim prisvojnim pridjevom. Da li biste ih


upotrijebili sa ĉlanom ili bez njega? Upišite pravilan ĉlan ako je to
potrebno.
1. ________loro macchina 6. ________loro sorella
2. ________mia madre 7. ________tue amiche
3. ________nostro fratello 8. ________nostre sorelle
4. ________vostro padre 9. ________tuo cugino
5. ________suo biglietto 10. ________vostra casa

Modalni glagoli imaju dopunu u vidu još jednog glagola u infinitivu.


Glagol u infinitivu oznaĉava radnju koja se uzvršava. Modalni glagol
pokazuje naĉin na koji se ta radnja vrši.
U talijanskom jeziku postoje tri modalna glagola:
DOVERE, POTERE i VOLERE.
Sva tri glagola su nepravilna.

41
DOVERE
Glagol dovere, u zavisnosti od konteksta, odgovara glagolima trebati i
morati u našem jeziku. Iza glagola dovere stoji infinitiv:
Devo venire? Treba li da doĊem?
Devi studiare! Moraš da uĉiš!

io devo noi debbiamo


tu devi voi dovete
lui deve loro devono

Glagolom dovere iskazuje se nešto što se mora, odnosno treba uĉiniti:


Devo sbrigare diverse cose in centro.
(Moram da obavim razliĉite stvari u centru.)
Ovim glagolom moţe se izraziti i neka zapovijest:
Devi lavare i piatti! (Treba da opereš sudove!)

POTERE
Glagol potere odgovara, zavisno od konteksta, našim glagolima moći ili
smjeti. Iza njega najĉešće stoji infinitiv:
Possiamo andare a teatro. Moţemo da idemo u kazalište.
Puoi uscire stasera? Da li moţeš da izaĊeš veĉeras?

io posso noi possiamo


tu puoi voi potete
lui puo loro possono

Ukoliko ţelite da nekoga uĉtivo zamolite za dozvolu da nešto uĉinite,


upotrijebit ćete glagol potere:
Posso fare una telefonata? (Da li mogu da telefoniram?)
Posso sedrmi? (Da li mogu da sjednem?)

Ovim glagolom moţete nešto i predloţiti:


Possiamo andare al cinema stasera. (Veĉeras moţemo da idemo u
kino.)

42
VOLERE
Glagol volere odgovara glagolima htjeti i željeti u našem jeziku:
Adesso voglio dormire. Sada ţelim da spavam!
Vuoi venire con me? Da li hoćeš da poĊeš sa mnom?

io voglio noi vogliamo


tu vuoi voi volete
lui vuole loro vogliono

Napišite pravilne oblike glagola potere i dovere. Vodite raĉuna o slaganju


sa liĉnim zamjenicama.
1. dovere, io __________
2. potere, tu __________
3. potere, lui __________
4. dovere, noi __________
5. potere, voi __________
6. dovere, loro __________

Proĉitajte reĉenice i izmijenite ih tako što ĉete postaviti uĉtivo pitanje


pomoću glagola potere. Evo jednog primjera:
Prendo la tua macchina. > Posso prendere la tua macchina.
1. Faccio una telefonata. ____________________________________
2. Veniamo verso le cinque. __________________________________
3. Guardo la televisione. _____________________________________
4. Porti il bambino all’asilo. ___________________________________
5. Vai a fare la spesa. _______________________________________
6. Ci sediamo qui. __________________________________________

43
IL PRONOME RIFFLESSIVO

Povratna zamjenica se upotrebljava skoro iskljuĉivo kod takozvanih


povratnih glagola. U talijanskom se povratna zamjenica upotrebljava
samo u trećem licu, a kod ostalih je zamjenjujemo osobnom zamjenicom.
io mi chiamo noi ci chiamamo
tu ti chiami voi vi chiamate
lui/lei si chiama loro si chiamano

Kada stoji u vezi sa prijedlozima, ova zamjenica se pretvara u se:


di se (sebe), a se (sebi), con se (sobom), in se (u sebi), itd.

Od ove zamjenice treba razlikovati potvrdnu rjeĉicu si (da, jest) i


pogodbeni veznik se (ako):
Si signore, Maria non si ricorda piu di me.
(Da gospodine, Marija se ne sjeća više mene)
Se andasse al teatro, porterebbe con se il binocolo.
(Ako bi išao u pozorište, nosio bi sa sobom dvogled)

ALZARSI (ustati)

mi alzo ci alziamo
ti alzi vi alzate
si alza si alzano

Kao što vidite, povratna zamjenica stoji ispred glagola. Ako negiramo
povratni glagol, onda rjeĉica non stoji ispred povratne zamjenice:
Domani non ci alziamo presto. (Sutra ne ustajemo rano.)

44
Proĉitajte reĉenice i napišite odgovarajući oblik povratne zamjenice:
1. E lui come __________chiama? - Michele.
2. Di solito, io __________sveglio verso le 8.00.
3. __________sediamo vicino alla finestra?
4. I miei genitori __________alzano sempre alle 6.30.
5. Tu __________vesti sempre alla moda!
6. Fabrizio fa jogging e poi __________lava.
7. Stasera __________vestiamo bene per andare a teatro.
8. Voi, __________chiamate Bernardi di cognome? - No, Bernardo!

Ako se zna samo ime ili samo prezime neke osobe, moţe se postaviti
pitanje:
Come si chiama di cognome / nome?
(Kako Vam je prezime / ime?)

Evo nekih povratnih glagola:


VESTIRSI - obući se
SVEGLIARSI - probuditi se
LAVARSI - prati se

PER RIFERIRSI ALLA FREQUENZA


non __________mai (nikada)
non __________quasi mai (skoro nikad)
non __________molto spesso (veoma ĉesto)
ogni tanto __________
__________spesso (ĉesto)
__________sempre (uvijek)

Non vado mai a teatro. (Nikad ne idem u kazalište.)


Non esco quasi mai. (Skoro nikad ne izlazim.)
Non vado molto spesso al cinema. (Ne idem veoma ĉesto u kino.)
Ogni tanto faccio un po’di sport.
Lavoro spesso di sera. (Ĉesto radim naveĉer.)
D’estate vado sempre al mare. (Ljeti uvijek idem na more.)

45
Con quale frequenza fai queste cose? Pensaci un attimo e per ogni
elemento della lista scrivi una frase.

andare al cinema __________Vado spesso al cinema._______


andare a teatro _____________________________________
andare a cena fuori _____________________________________
fare una festa _____________________________________
cenare in terrazzo _____________________________________
o in giardino _____________________________________
fare colazione a letto _____________________________________
cenare davanti alla _____________________________________
television _____________________________________
lavare i vetri _____________________________________
stirare _____________________________________
rifare il letto _____________________________________
andare in discoteca _____________________________________
visitare un museo _____________________________________
prendere l’aereo _____________________________________
fare un viaggio in nave _____________________________________
andare in bicicletta _____________________________________
fare la spesa _____________________________________

Opis jednog dana:


1. Mi sveglio.
2. Mi alzo.
3. Mi lavo.
4. Mi vesto.
5. Faccio colazione.
6. Vado al lavoro.
7. Pranzo in mensa.
8. Faccio la spessa.
9. Preparo la cena.
10.Vado a letto.

46
Da biste opisali kako vam izgleda dan, koristit ćete se odredbama za
vrijeme, taĉno vrijeme koje ste nauĉili u 6. lekciji, i kratkim rijeĉima kao
što su prima (najprije, predhodno), poi (onda, poslije), ili dopo (zatim,
potom).
Mi preparo e poi alle 8 vado il ufficio.
(Spremam se i onda u 8:0 sati idem u kancelariju.)
Verso le otto mangio, dopo guardo la televisione.
(Oko 8 sati veĉeram, a zatim gledam televiziju.)

NOVE RIJEĈI:
LA COLAZIONE - doruĉak
FARE LA COLAZIONE - doruĉkovati
LA DOCCIA - tuš
FARE LA DOCCIA - tuširati se
PRANZARE - ruĉati
LA MENSA - menza, kantina
LA SPESA - kupovina
FARE LA SPESA - obaviti kupovinu
LA CENA - veĉera
PREPARARE LA CENA - pripremiti veĉeru
CENARE - veĉerati
IL GIORNALE - novine
LEGGERE IL GIORNALE - ĉitati novine
LAVARE LA MACCHINA - prati auto
CUCINARE - kuhati
GUARDARE LA TV - gledati TV
IL LETTO - krevet
ANDARE A LETTO - leći u krevet
PREPARARSI - SPREMITI SE
POI - onda
VERSO LE OTTO - poslije osam
DOPO - iza, potom, onda, kasnije

47
LEZIONE OTTO

Monica: Ti piace questo locale?


Chiara: Si, molto!
Monica: Allora, cosa mi racconti di bello?
Chiara: Eh, questa volta ho una buona notizia: ritorno a Milano!
Monica: Davvero?! Stupendo! Ma come mai? Cambi lavoro?
Chiara: Si, cioe continuo a lavorare come grafico, ma in un altro studio.
Monica: …a Milano.
Chiara: Esatto. Sai, il mio lavoro mi piace molto, e vario e non e affatto
monotono, ma dopo tre anni in Sicilia … Ho una buona offerta di
lavoro in uno studio in centro. Il mio futuro capo e in gamba e
conosco gia anche alcuni colleghi. Sono molto simpatici. Sai,
l’atmosfera in uficio e importante.
Monica:Si, hai ragione. Anch’io mi trovo bene con i miei colleghi e vado
ogni giorno volentieri al lavoro. Ma…e Andrea? Cosa fa?
Chiara: Andrea e ingegnere, sicuramente trova qualcosa anche lui!
Milano offre molto.
Monica: Ah, si, non deve essere difficile per lui! Inoltre il tuo lavoro e
sicuramente ben pagato e potete vivere con uno stipendio per un
certo periodo. E quando vi transferite?
Chiara: Fra tre mesi, finisco un progetto a Palermo e poi possiamo
partire.

NOVE RIJEĈI:
PIACERE /pjaĉere/ dopasti se, biti ukusan
RACCONTARE - ispriĉati
LA NOTIZIA /noticia/ novost, vijest
DAVVERO? - stvarno?
STUPENDO/A - fantastiĉan, divan
CAMBIARE /kambjare/ promijeniti
CAMBIARE LAVORO - promijeniti posao
CIOE - to jest
IL GRAFICO /grafiko/ grafiĉar
ALTRO/A - drugi, nov
ESSATO - taĉan, ispravan

48
SAPERE - znati
VARIO/A - razliĉit, raznovrstan
L’OFFERTA - ponuda
L’OFFERTA DI LAVORO - ponuda za posao
IL CAPO /kapo/ šef
ALCUNI/E - neki
IL/LA COLLEGA - kolega
SIMPATICO/A /simpatiko/ simpatiĉan
LA RAGIONE /raĊone/ pravo, razum
HAI RAGIONE - imaš pravo PARTIRE - krenuti,
TROVARE - nalaziti, smatrati otputovati
VOLENTIERI – rado TRASFERIRSI - preseliti se
L’INGEGNERE - inţinjer FRA - u
LO STIPENDIO - plata, zarada FINIRE - završiti, prestati
INOLTRE - osim toga, preko toga IL PROGETTO - projekat
OFFRIRE - ponuditi, pozvati, platiti

ZANIMANJA 1
L’INSEGNANTE /insenjante/ nastavnik, nastavnica
IL GRAFICO /grafiko/ grafiĉar
LA COMMESSA /komesa/ sluţbenica
IL CAMERIERE /kamerjere/ prodavaĉica
LA GIORNALISTA /Ċornalista/ novinarka
IL MEDICO /mediko/ doktor, doktorica
L’OPERAIO /operajo/ majstor
L’INGEGNERE - inţinjer

49
Ovdje ćete pronaći nekoliko izraza iz dijaloga. Pogledajte prevod i
pravilno razvrstajte ponuĊene rijeĉi:

studio
stipendio
progetto
capo
offerta
lavoro
colleghi

1. cambiare _______ - promijeniti posao


2. lavorare in uno _______ - raditi u nekoj agenciji
3. avare una buona di lavoro _______ - dobiti dobru ponudu za posao
4. avere un in gamba _______ - imati šefa na grbaĉi
5. avere die simpatici _______ - imati simpa kolege
6. avere un buon _______ - imati dobru platu
7. finire un _______ - završiti projekat

U talijanskom jeziku postoje tri mogućnosti da se kaţe šta je neko po


zanimanju:
1. glagol essere + naziv zanimanja:
Sono insegnante. (Ja sam nastavnik/nastavnica.)
2. glagol fare + naziv zanimanja:
Faccio l’insegnante. (Ja sam nastavnik/nastavnica.)
3. glagol lavorare + come + naziv zanimanja:
Lavoro come grafico.

Ukoliko ţelite da saznate šta je neko po zanimanju, upitajte:


Che lavoro fa? (Šta ste po zanimanju?)
ako dotiĉnu osobu persirate, odnosno:
Che lavoro fai? (Šta si po zanimanju?)
ako joj se obraĉate na ti.

50
Ako ste već naslutili šta je vaš sugovornik po zanimanju, pitajte direktno:
Sei cuoco? (Da li si ti kuhar?)
Fai la segretaria? (Da li si ti sekretarica?)

ZANIMANJA 2
L’AVVOCATO - advokat
IL MECCHANICO - mehaniĉar
IL CONTADINO/LA CONTADINA - poljoprivrednik/ica
IL PARRUCCHIERE/LA PARRUCCHIERA - frizer/ka
IL SEGRETARIO/LA SEGRETARIA - sekretar/ica
L’ARCHITETTO - arhitekta
L’IMPIEGATO/L’IMPIEGATA DI BANCA - sluţbenik/ca u banci
L’INFERMIERE/L’INFERMIERA - bolniĉar/medicinska sestra

Neki od pridjeva kojima moţemo opisati posao:


duro (tvrd), pesante (teţak), pericoloso (opasan), creativo
(kreativan), faticoso (naporan), gratificante (zadovoljavajući)

LAVORARE A CASA/IN UFFICIO/IN FABBRICA - raditi kod kuće/u


kancelariji/u fabrici
LAVORARE IN PROPRIO - biti samostalan
GUADAGNARE TANTO/POCO/ABBASTANZA - zaraĊivati
dobro/loše/dovoljno
GUADAGNARE BENE/MALE - zaraĊivati dobro/loše
LAVORARE A TEMPO PIENO/PART-TIME - raditi puno radno
vrijeme/pola radnog vremena
CERCARE LAVORO - traţiti posao
CAMBIARE LAVORO - promijeniti posao
IL CONTRATTO DI LAVORO - poslovni ugovor
IL CAPO - šef
I COLLEGHI - kolege
L’ORARIO DI LAVORO - radno vrijeme
LE FERIE - odmor
LO STIPENDIO - plata

51
Proĉitajte reĉenice i napišite rijeĉ suprotnog znaĉenja od podvuĉene rijeĉi:
1. Michela lavora part-time. ___________________________
2. I suoi colleghi sono antipatici. ___________________________
3. L’ingegner Goldini guadagna tanto. ___________________________
4. Il mio lavoro e monotono. ___________________________
5. Ha un lavoro mal pagato. ___________________________
6. E un lavoro difficile. ___________________________

INDIREKTNE OBJEKATSKE ZAMJENICE


U dijalogu su upotrijebljene objekatske zamjenive mi i ti:
Cosa mi racconti di bello?
Ti piace questo locale?

Većina indirektnih objekatskih zamjenica se podudara sa direktnim


objekatskim zamjenicama. Razlikuju se jedino oblici za 3. lice jednine i
mnoţine:

subjekat direktne indirektne


io mi mi
tu ti ti
lui/lei/Lei lo/la/La gli/le/Le
noi ci ci
voi vi vi
loro li/le gli

Ako neki glagol zahtijeva dopunu u akuzativu (koga/šta), onda u reĉenici


stoji direktna objekatska zamjenica:
Ama Michela. > La ama. (On voli Mihelu. > Voli je.)
Ako se glagol uvodi prijedlogom a, on zahtijeva dopunu u dativu
(kome/čemu), što znaĉi da u reĉenici stoji indirektna objekatska
zamjenica:
Regala una rosa a Michela. > Le regala una rosa.
(On pokljanja Mikeli ruţu. > On njoj poklanja ruţu)

52
Indirektne objekatske zamjenice u reĉenici stoje ispred glagola u liĉnom
glagolskom obliku. U odriĉnim reĉenicama stoje iza rjeĉice non:
Gli da le chiavi. (On/Ona mu daje kljuĉeve.)
Non gli da le chiavi. (On/Ona mu ne daje kljuĉeve.)

Glagoli u talijanskom jeziku nemaju uvijek istu dopunu kao odgovarajući


glagol na našem jeziku:
Chiedo un favore a Carla. >Le chiedo un favore. (DO)
Molim Karlu za uslugu. > Molim je za uslugu. (IO)

Aiuto la mamma in cucina. >La aiuto in cucina. (IO)


Pomažem mami u kuhinji. > Pomažem joj u kuhinji. (DO)

Proĉitajte reĉenice i napišite indirektne objekatske zamjenice koje


nedostaju:
1. Stasera andiamo al ristorante, Lucia __________paga la cena.
2. Signora, io __________credo.
3. Hai chiamato Sandro? - Non ancora, __________telefono adesso.
4. Ecco, __________faccio un regalo, e per te! - Davvero?!
5. Ti piace viaggiare? - Si, __________piace molto.

PIACERE
Glagolom piacere (voljeti, dopadati se) i indirektnom objekatskom
zamjenicom se govori o onome što se voli. Piace se upotrebljava sa
imenicama u jednini i sa infinitivom:
Vi piace la Sicilia? (Da li vam se dopada Sicilija?)
Ti piace vivire in Sicilia? (Da li ti se dopada da ţiviš na Siciliji?)

Ako slijedi imenica u mnoţini, onda se upotrebljava piacciono:


Mi piacciono le vacanze. (Meni se sviĊa na odmoru.)

Dopunite oblicima piace ili piacciono.


1. Ti __________ascoltare la musica?
2. Ci __________i concerti.

53
Prilozima kao što su:
moltissimo/tantissimo (veoma mnogo), molto/tanto (puno), abbastanza
(priliĉno), poco (malo) ili odriĉni oblici non…molto (ne tako puno) i
non…affatto (uopće ne), govornik izraţava odreĊeni stepen dopadanja:
Ci piace tantissimo! (Mnogo nam se dopada!)
Non mi piace affatto. (Uopće nam se ne dopada)

FINISCO

io finisco noi finiamo


tu finisci voi finite
lui finisce loro finiscono

Kod mnogih glagola koji završavaju na - ire se izmeĊu osnove i


nastavaka umeće -isc-, i to u sva tri lica jednine i 3. licu mnoţine.

Glagoli capire, preferire, suggerire, trasferisi2 ponašaju se jednako kao i


glagol finire.

Napišite odgovarajuće oblike glagola u zagradi:


1. (finire, lui) ________________il suo lavoro, poi arriva.
2. (capire, tu) _______________il francese?
3. (capire, voi) ______________sempre tutto!
4. (trasferirsi, io) ____________a Roma.

Odgovori na desnoj strani ne odgovaraju iskazima sa lijeve strane:


1. E Lei, da dove viene? a.) No, sono di Firenze.
2. Di dov’e? b.) Da Torino.
3. Vieni da Siena? c.) Di Roma.

_____________________
2
trasferirsi je povratan glagol!!!

54
Da bi ste se raspitali o neĉijem porijeklu ili naveli odakle vi sami potiĉete,
moţete da kaţete sljedeće:
 Essere + pridjev koji iskazuje nacionalnu pripadnost:
Sei francese? / Sono francese.
 Essere + di + grad:
Lei e di Roma? / Di dov’e? - Sono di Roma.
 Venire + da + grad/oblast:
Vieni da Napoli? / Da dove viene? - Vengo da Napoli.
Sada moţete da napišete nešto o sebi. Proĉitajte pitanja i odgovorite na
njih:
1. Quanti anni ha? ________________________________
2. Ha fratelli o sorelle? ________________________________
3. Che lavoro fa? _________________________________
4. Le piace il Suo lavoro? _________________________________
5. A che ora si alza la mattina? _________________________________
6. E quando ritorna a casa? _________________________________
7. Cosa fa di solito la sera? _________________________________

55
SAPERE (znati)
Glagol sapere je nepravilan glagol:

io so noi sappiamo
tu sai voi sapete
lui sa loro sanno

Proĉitajte reĉenice u kojima su upotrijebljene prisvojne zamjenice. Uz


svaki iskaz ponuĊena su vam tri odgovora, od kojih su dva taĉna.
Obiljeţite ih.
1. Sono i suoi occhiali.
 Sono di Claudio.
 Sono di Simona.
 Sono di Carlo e Claudio.

2. E suo padre.
 E il padre di Marta.
 E il padre di Marta e Paolo.
 E il padre di Paolo.

3. E la sua bicicletta.
 E di Bruno e Luca.
 E la bicicletta di Lisa.
 E la bicicletta di Ugo.

4. E la loro macchina.
 E di Frederica.
 E di Frederica e Sandra.
 E dei signoti Fosco.

56
Napišite pravilne oblike prezenta glagola navedenog u zagradi:
1. Adesso (venire) _______________qui Paolo.
2. Stasera rimango in casa e (guardare) _______________la televisione.
3. Scusi, (potere) _______________aspetare un attimo, per favore?
4. (dormire, loro) _______________ancora?!
5. (dovere, tu) _______________andare in banca!
6. (trasferirsi, noi) _______________a Napoli.
7. (fare, voi) _______________spesso sport?
8. Lo (chiedere, io) _______________a Barbara.
9. Al mattino (uscire, lei) _______________sempre alle otto.
10.(andare) _______________loro a fare la spesa?
11.(sedersi, io) _______________vicino a Vittorio, va bene?
12.Che lavoro _______________ (fare, tu) ?

Dato vam je nekoliko reĉenica sa direktnim i indirektnim zamjenicama.


Pravilno ih rasporedite u odgovarajuće kategorije:

Gli chiedo un favore. - Mi racconti una storia? - Ti telefono stasera.


Lui vediamo domani. - Chi chiami tu? - Noi vi aspettiamo.
Le fai un regalo? - Mi sentite? - Le porto io alla stazione.

sa direktnim objekatskim zamjenicama sa indirektnim objekatskim zamjenicama

57
Upišite na praznu liniju odgovarajući sloţeni prijedlog:
1. (a) Porto io Katia __________stazione.
2. (su) Lo sgabello e __________balcone.
3. (da) Porto il bambino __________nonni.
4. (in) C’e ancora un po’ d’acqua __________bicchiere.
5. (di) Ecco le chiavi __________macchina.
6. (a) I bambini sono __________asilo.
7. (su) Siamo __________autobus.
8. (a) Il signor Borghi fa sempre colazione __________bar.

Poveţite glagole sa desne strane sa odgovarajućim povratnim


zamjenicama na lijevoj strani:
1. mi a. sedete
2. vi b. svegliano
3. si c. alziamo
4. ci d. lavo

Unesite pravilo ponuĊene oblike prezenta glagola dovere i potere:


puo puoi dovete devo
1. io __________
2. Eva ________
3. tu __________
4. voi _________

Red rijeĉi u ovim odriĉnim reĉenicama je ispreturan. Napišite rijeĉi


pravilnim redoslijedom:
1. Non / guardare / televisione / mi / la / piace.
___________________________________________________
2. Anna / Oggi / andare / non / ufficio / in puo.
___________________________________________________
3. Io / a / non / mi / vicino / siedo / Franco.
___________________________________________________

58
Proĉitajte reĉenice i dopunite ih oblicima piace ili piacciono.
1. A Marco __________tantissimo i concerti di musica jazz.
2. Ti __________la birra?
3. Mi __________molto leggere.

Dopunite mini dijaloge odgovarajućim deonim ĉlanom:


1. Mangi qualcosa? C’e __________pasta. - Oh, volentieri!
2. Desidera __________salatini? - No, grazie.
3. Scusa, hai __________latte? - Certo, ecco!

Nazivi za boje mogu se javiti i kao imenice i kao pridjevi. Kao imenice
oni su muškog roda: il giallo, il blu, il rosso itd.
Kao pridjevi se usklaĊuju sa rodom imenice na koju se odnose:
una macchina rossa - crveni auto
due valigie gialle - dva ţute kofera

Ima i pridjeva koji ostaju nepromijenjeni:


blu (tamno plavo), beige (beţ), lilla (svijetlo ljubiĉasta), rosa (ruţiĉasta),
viola (ljubiĉasta), arancione (narandţasta), marrone (braon, smeĊa)
un motorino rosa - ruţiĉasti motor
delle sciarpe blu - plave marame

Kod pridjeva marrone i arancione sve se ĉešće primjenjuje slaganje


pridjeva sa imenicom u rodu:
delle borse marroni - braon tašne

Upotrijebite pravilno ponuĊene pridjeve:


rossa azzurro bianche
1. delle rose __________
2. un cielo __________
3. una sciarpa __________

59
PronaĊite smisao u ovim ispreturanim rijeĉima i poredajte ih ispravnim
redoslijedom:
1. domani / ieri / dopodomani / oggi / l’altro ieri
_____________________________________________________
2. pomeriggio / mattino / notte / sera
_____________________________________________________
3. mercoledi / lunedi / domenica / venerdi / giovedi / martedi / sabato
_____________________________________________________

Quando parliamo delle attivita

fai
Cosa fa + momento della giornata?
fate

Cosa fai la mattina?


Cosa fai la sera?

fai
Cosa fa + giorno (+momento della giornata)?
fate

Cosa fate la domenica pomeriggio?


Cosa fai il sabato sera?

60

Potrebbero piacerti anche