Documenti di Didattica
Documenti di Professioni
Documenti di Cultura
I 130
1
9T971
I 1111
0127808
4.a.AALLAA-AAA 14A.LA.1.4.141.1.1....U.AAAAAAAAA
/.
UEHA 20 /AMAPA
YMTVIVTATITITTIIIITITTMITIIVITTITYVVITV'T
comsti
Spomenidka gran
11 130
94(497
6)
\I N \ \ Ill I
ICAVREKENA
SAURZAJ:
COBISS
0127808
Ypee.)Humnifif) :
[3 0 ISM A
.4? ,
1. Iatici. i rasprave:
Paaonan 4onanoonh:
inzonanim :Pena naannnama Bowie
,qyinau By
Mn.nan C. Man:Tali: Team je, I~ cace
Maple Bpaa,emennh: BCJIIIICII cajun
'Mos plavoga
ida
3
10
23
26
30
36
53
H. lit-bniewiti riplinon :
No
61
64
71
76
77
77
78
79
79
80
81
81
81
82
8
82
W. Pa3i-81 11011110311:
Radovan
Dorde
17,
Prosveta
liacoonun
4P+4t....4D-qA/A-ir++.414
'
+.***/~
CTpalla
Jamna
HERCIEGOV IMA
WY.4B-o4e-ef.A4A4P+...44A.44*.49.4i
,, pc 0. ,>960pct
8384
8
SARAIESi
"?
L. IF.
Fiocae CB0j14X cnensja.Tnmx 6pojeBa, nocBeheHlix B0jB0jFIHH H Cp6n1H, Byibemmma"
Illymagujil H Illymagmignma"
,J-CmnaceBmi
CeBep", O TpOTOgilIIIEbillAH cBora, H3.ilawerba, nocBehyje oBaj cBoj gBoopoj BOCHH H Xepnerommx,
OH TO
11 H3 Hapo'mTnx pamora.
To HITje canto HpHrogrrocT 2a ce y OBOj rogmm,
Ha oBaj HaiTHH, o6e.umn negeceTorogmmbrma
IbilX0Be oRynaguje (1878), gBagecerrorogmllffinga
IMIXOBe arletccHje (1908) H
gecerorogyumbnHa ocao6obetba H yjegmbeffia (1918) Hero 11 Hapoinirr
Bnaxiaj OBHX Haumx gBejy norepajmlla no Ham Hapog.
Bocna H XepHeromma, ca CB0jHM genripaaffnm
noaoacajem Rao Ba.11ebe Hamer Jagpalla, cBojrat
orpomimm npnpogfmm 6oraTcTBHma H CB0jHM npegHocmma immix najcheamjfix H HajwicHHjHx HoHpapHa, OJI npecygHe cy BalICHOCTH iio 6ygyhHoc'r
name pace. 3a HT one cy, no cnojoj 3JI0j cyg6nnic
y nahentmoj lIpOLLMOCTH, Rao ja6yEe pa3gopa",
HogHame najcimpennja iicxymerba H Hajy6trratumje
noc.negHne po6oBarba x THpaHHje. fbrocoBBm CM'
60HOCHHM ygeaom y HajHOBHjOj HCTOpHjH
H3a3Bam
je npeoRpeT y ge.aom cBeTy, gajyhn Hamem Hapogy
Hamoj paces HOB Bnatiaj H Bemme BHgnice.
Te gBe name noicpajnne, Talc Beamce npomJIOCTH if join Behe 6ygyhno,erH,Aanac Hmajy many
94
tILANCO 0 RASPRAVIE
Bosna i Hercegovina
Kratak istOrijiko-geografski i etttografski pregied*
Seoba naroda; a meth njima i Slavena i njihov prelaz preko
Dumava na BalkanSko Poluostrvo, iz temelja su izmenili dotadanji
.poredak. Val siavenski zapljuskuje obale Crnog, Egejskog ii;Jadratt-'
.skog Mora, rug'. Rimsku lmperiju i njenu eivilizaciju. ": Time otp&
Zinje i nova epoha svetske istorije.
Form:ranje srednpvekovnih driava Hrvatske i
Za'!
etnobiologkog previranja, stapanja i asimilacije, koja je tiajala vise
-stoleaa,formirale stuse,-pored ostaltli, na trugevinama Rimskog Car-stya i dve srednjovekovne- slavenske driave Hrvatska i
Na obroncima Dunarskih Alpa prema 'iad ranskom Morn, ttda-'
snakjoi Severn.ol Dalmaciji razvijala se hrvatska dr2ava sa prestonicama: Nin, Klis,, Kuhl Biograd ma Moru. God. 1102. stupa u
personalnu uniju sa Ugarskom .etztografski prema Posayini i Padravini i uopgte pre-ma Panonskoj Nizini.
S druge strane sljemena tt lancu DinarskihPlanina,- skoro
zayrktom njenorn rtiz-u, Pa do Mora, formiraju se srpskc driave
Duklja i Ragka- sa prestonicarna: Ras, Prizrett, Thrigtina. Prv,o se
.iri snainom ekspanzijom prema Egejskom Moru sa pomicanjem ptestorkee u Skoplje i tint .dolazi SVe vise pod uticaj v:zautijske
U to dolaZi najeZda Turaka na I3alkansko .Polucstra ; kola iz.
temelja..menja clank Srednicg Veka. Dolazi najpre a g
o ,stikoba na
Marici 1371. g. izmedju Turaka i istoi.".me srpske dr2ave, 'gde gine
sam Kralj Vukagin. Pomera se Prestoniea zapadne Srbije u Kilge 7
vain.DorjkgsudenaKov1389.gdcbaCr
ptigiboge. To je najvedi otpor koje su, balkanske dr2ave dale turske.nt ,prodiranju Evropu. Taj
.grandipzan Diaraz ativan . je: us le- .
cl ikGjj.e i .gendamKosvkpje,.ilusamvhrde
lepOte. Po miljenju fiirskog istorika kosOvski . 01por prodit2ufe
Vizantijskom Carstvu.
'
Srbija poSrnula tolikinittclarom,,upraYlja se preina flunavu uiz
dolinu Morave sa prestOnicanta'Smederevo i Beograd., PO011iC seolaa'njenog stanbVitisgtva preko DdriaVa. Tincie se giri srPsko
:grafsko podraje n'Ugarskti Nizinu.
Formiranie bosauske driave. Kao tiklegtena
driava izmedju
Sibije i Hrvatske u Milrovirn driavitimi i etnografskitt
jatiia ,pre.ma POdraVini, ejskom: Mont i Vgarskoj Nizihi,
se.razvijati samoStalna .
boSanska dr2av1.1:
.
;; , '
''1,01..loirtii
.1)
krajn.,
BOCHA H XEPHEFOBHHA
Hercegovina.
. , stva,!i to za.naiteee driavne ekspanzije turske. Istorik G. Dr. Sa-fetaeg BaSagie je miSlierda-da je - ttirska -driay.a,:poeela opadati .6iin.
osla.biouticaj ,Bosanaca- smreu velikog 'rezira -MehmEsdpaSe So;:kolavida, koji je, hip i:rtva atentata.
U to le srednja.'Evropa, preporodjena iza 'Reformacje i
dlanskih ratova, poeela da suzbija tursku ,ekspanziju..Granice Tor,-kog,.Carstva paenu se sukavati, a s Mime i Bosanskog PaSaluka.
''mora. ilr potiskuje Mietaeka Repuhlika wiz pomoe...ekspanzivnik
i : !ratobonnih Srba starin.omSane. sa Stojanom ,jankovidem
Gelu.Tada Turciygabe ,obaln.morsku i Klis.
Poraz Tu.raka pod' Beeom 1683., bio je .joS od vedeg uticajaqia:,
topadatije turske ,driave. 'fada. gubi . .delove .Hercegovine i jos tri ,
sandikt:Wel,cr1.poiSkTmejvudnagri,
turska na Savu'i.Unu. Predele s love strane, naelekane gradovitna,
spase Turska za .sebe. Granica je Bosanskog. PaSaluka iSla gorom
Dinarom i Prologom. Time, se razvija Bosanska. Krajina.
Svigtovskim..Mirom 1791. gubijurska , preostale delove Like sa
'
varoSima; ,Srb, Lapac I Dreinik:
i Formiranjem Beogradskog PaSaluka, ..Bosaitski PaStiluic gubi
!ontlji - dea zvorniekog sand'gakata preko Drine. Vaskresom srpske
Wave., iza::''Sumadijskog ..Ustanka, Drina , postale Granica.
U to se Siri i cmogorska ,driava i dobija krajeve Hercegovae,kog Sand&kata:, Drobnjake, Pivu, Banjanc, NiksiC. Za okupacije
Bosne pa :Austriji Otpada 'ad Bosanskog PaSaluka okolina Plevlja
i Prijeponja.
' Tako .se konaeno formira Bosna u njen. skoro .troktitan abliic.
INa je 70. g. izolovana .oaza turske .061ave. .Tu svoju izolovanost
tosetili su Muslirnani Bosanci za Karadjordjeva.:Ustanka: Zato str
davaii snainn porno da uguse. ustanak.: Bib je uzalud jer je trila
jaea, deger:crisana silti naradna..stiliijske snage i titanskog zamaha.
Etuografski 'poreniedat - iiaz*an migraci!ama Sna2na najezcia:
kOnjiekog tharada, druge .'vere:i. pogleda na svet i ivot., izaztala
je , zVesno . korileganle: ,-'statrovniStya.-i teinju. :za ,- kretanjem - prenta,
Atikariskim ' driay.ama. Na. granice turske .dr2ave,..0 opustagene...
.gradOveI), &Ale csu mante.f..posa-de turske,::regrutiwane , ..iz svili delova Turskog Carstva. OpustoSene 'na: -,Severoiapadu naseljaval pratoslavna stanovuiStvo ad Stare Srbije. Hercegovine,
.1,cao martafoZi .zitnijo,:, da-1abradjuja zetnlju.' ,-N.aroeita
Savi tia-itada
littellike - -kraal* stanovratva-od Hercegovine
je. 'Stvorena ona .uiredica: Hercegovina 'do
Jajaa 1528. gad;
svijet nasal, a sebe ne raseli."
Tirtritrigracijama; koje -sit . 'Prourtokovala , turska.: o:svajanja na
BailkailskomhPalnostrvu, nastala-.st nacionalna: sredgta u Katunseternoj Dalmaciji sa Ravi:tint- Kotatima u
gnmadiji. Tu-se. zbilo sve to je.najborbenije . iz sVity..:srpskih . bra.- jera.: Pomicanlein -.granica,<na, gtettr . Tursle razvila7sti se :na. Severn
BOCHA 11 XEPLIEFOBHHA
zapadu tri borbena frunta: Turska Krajina. austrijska. Vojna Grk
pica i Ravin Kotari. : Njihove .ogoreetie borbe opevane su oelitn
eiklusorn narodnih pesama.
Nastala je i smena pogrartinog stanovnigtva. MuslirnapsW
stanovnigtve oavuklo se iz Ugarske, Slavonije, Like, .Pairnacije
Sirbije u Bosun. Za to i ima najviSe Muslimana u onom uglu Bo:sanske Krajine i oko Tuzle. Pravaslatno i katolicko stanoVniStvb
Sillano je u Liku, Baniju i Slavcuiju. Te su smene utleale na nov etnografski raspored. 13osanska , Krajina sa, severnom DaImacijorn i Likent za turske Viadavine kao jedna oblasna Celina, razbila. Se u troje
stvaranjeni Tromedje iztliedju tri . chlave: Turske, Austrije i
.
Republike.
.
Etnografske osobine. Stanovn&vo Bosne i Hereegotinele
sastavljeno u glavnom od trint vera: pravoslavnih, Musliman0
Kiinakatolika: Ptavoslavni su po poreklu siarinci, izmeSani sa 46scbjenienna od Stare Srbije. Musliniani su claim starilic izmeSain
sa doseljenitn Turcima .iz Anadola i iseljenici iz Dalmacije,
Slavonije, Ugarske i Srbije, kad su ti krajevi otpali od Turske.
mokatolika ima starinaca, izineganih sa ostacinta rudarskog stanay r
. Dalmacije. To je u glavnom kornpa- yiStvasdoeljnkz
zicija statiovnitva.Ne samo etnografu,.: nego i prolazniku kroz jednu zeinlju najvise svrai.'ajn painju: poloiaj i tipovi naseija, km:a i noSitja. Osr
tate etnografske osobine iziskuju naroeitd obraeenti paZnju i spemin studiranje.
Muslimanska stanovnigtvo, preteina varosko, a i ono ina se=
etnieki je pfredisponirano za saSoratan, zbijeni tip paseija.
Donekle tome je sklono i katolieko stanovniStvo uz stare tudnike.
Na: planinskirn p. adinama istiee se amfiteatralan poredjaj kuca gde
se za prozore gornjeg teda kuaa gleda preko krovova donjih . kuda.
Pravoslavtio i katolie.ko staftiovrtigtvo vise . etnieki predbstionilrano
za razbijen tip naselja ,na sradnieke grope, rasttireue u iskreene
ttlatiinske proplanke. Otuda, naroeito kod pravoslavn'o sbattovniWa
wise individualtiosti i" Rene inicijative.
Kt:tea 'je preteZno bi -vnara- dinarskog itipa. Prelim Jadranti preViadaVa kamena 'kuda, a prema Posavini od pletera i eerWa. fCIA
litavosiavuog i katell6kog stanovnigtVa ktida oretetno- prizerfljuka dokle-kod Muslimana na dva dela: na eardak t priiemble:
NoStala mdslimanskog stanovnitva sa neznatnint raziikama,
skoro je ista, u celoiBosni i Hercegovini. Kod pravoslatniit ,rimokatalika ima -vise tipova noSnje. - Mnogi sit vet; zapazat, slienost notKOsova tSkopske:Crne Gore sa nrgrijom oravostavnog
tvanava sevetozaoadne. Bosne-poznate pad intertam Bosanska - Kra=
jina, a slialnost krajigke tuAnje sa severranw Dairnacijorn I ,Zurnbptkotik Te dve.,celine,n nognli,odyaja.srednja Bosna sa jadim tarskim titicajima, naro6ito a 2enskoj nonji. U posayskim krajevima
ii
prevladava varijetet slavenske nognje; u Podrinju madvanska i gomadijska nokrja. U gornjoj Hereegovirti je varijetet starocrnogorske
itognje, a u donjoj Hercegovini inta slidnosti konaviianskoj no ttji.
Privredni znaeaj Bosne i Hercegovina, Direktor
Saralevskih
Muzeja G. Vlad'. Skarid veil o geogralskom i privrednom
polo2aju
zrtadaja obeju zemaija u Spomenici Sarajevske Sekciie Uctrtaenfa JogosiavensIdh In2injera" o njenoj Glavnoj Skupgtini 1922, ovo:
Sredgnjim pololajem u drUvi sa primorskim frontom susledn.e
Palmacije, kola le tt svakom pogledu .samo dio bosansko4tercegovadke
cjeline, predestinirana le Bosna i Hercegovina, da zauzme
vrto video mjesto u politidkom, prometnom i ekonornskom 2iyatri
nage dr2ave. Prirodno bogastvo zemlie i urodjena bistrina,
due
sada zaosta1og, naroda. potpomodi de sa svoje strane da ove zemlie
na korist drkavne cjenne zauzmu ono mjesto, koje im pripada
Po njillovom povoljnom geografskorn polo2aju i
za sada log neotvorenim izvorima bogatstva. Prirodne smetnje prometo,
koje ditn
bosansko-hercegovadko razvodie, savlada de moderna tehnika,
Pa
6e transversalne prometne linije spojiti i najudallenlie
kraieve d!rave dobro rasdlanjenOm obalom naega Jadranskog
Mora, koic
6.e nas spojiti sa .ostalim svijetom. Kopneni de nas promet
zblizit
itrrutri, a morski saobra6aj de nos osloboditi
.
d
anaguleg
sitnidarskog
mentaliteta zamijenivi ga sposobnogau za vede koncepelle. To de se irvrgita preko Bosne i
Hercegovine i pomodu Me".
(Basil:a i Hercegovina str. 1.)
,
BOCHA H NEPB,E1-0BHHA
116.)
(..=i....voredi italic o prototlpu u
j112:110.1 HereLg(Willi *
t. j. iludima
Cdi Sc mentalitet potpuno stican s atfrn Herom" iz narodnili pripoviedaka, a koje zovu, liske, objegettjaci,lidinari, lere, veli: Clanovi
7iredine popovskih i nekih glavarskih paradica, zatim schaei, koji
Stanuju uz ved'e dramove odlikuju se velikirn lukaystvoln, sebienoSti, gkrtosti i bezobzirttosti, Ne vvclii. Sc luau 4 popularnosti, no
boje se kazne poslije south S vlastima uvijek dobro zive,.prema
jadem ponizni su kao pseto, a prema siabijemu svirepi, Svoje naMjere duboko krtjU, ne vole veliko drugtvo, gledaju Svoga posla".
.ileobrdno so negostollobivi. Svaku priltka he a Tine svrhe da
1(1
.
iskorlste, sami podvaljujti i jako se boje podvale. Imst citavili Oblasti, u kojima avaj tip prevladjuje, i 'koje su bile radi .::\"()je negtistoljubivosti poznate(,Hercegovina" kni. V. Naselja" str. 177.)"
. .painja svraea tip Bosanskog KrajiMeditt -Bbsincirrianaroeitu
.
Inutju karalsza
jeyfo Delijer rekao
nika.
su, preduzinthivi, s energijom od momenta.
ter sviju graiteara,
Ovo je jedan od najnacionalnijih krajeva nage otaprijeke
dtbine, gdje su pojedine primarne osobine srpskoga naroda
svoje osvjetavanje". (Sarajevski Pregled" 1910. str. 428.).
Najizrazitiji su prestavnici toga tipa Bosanca-Krajignika: priPovedae i narodiii tribun Petar Koeie; atentatori: Gavrila Princip,
-Veljko Cubrilovie i .Trifko Grabet. Karakteristieno je da je
tan deo,. proporcionalno najvedi, tteesnika a Sarajevskom Atentatu
iz Bosanske Krajine.
Buntovni su i revolutionarni. Kod Milt se ogledaju u najved0,1
merit duboko i istinsko nacionalno osedanje, koje je ved kao religija, i oseeanje socialne pravde. Uz to su za4driali patrijarhalnu
testitost, skromnost, mekotu i pitomnost, nepodmitljivi su, potpune
altruiste, a proteti su'shvatanjima i pogledima moderne, .prosvedene
demokratije.
" Nacionalno oSedanje Krajine i euvanje starine Vidi se iz ovog:
inciator guSlarskih, utakmica a Alipainti Mostu kod Sarajevo.
rodom Krajignik (Manojla Bogkovie), a od 80 guslara na utakinitl
'iz eele driave bira se desetorica, a od oviti petorica u -Beogradtt.
Mediu njima prvu nagradu dobiva Krajiktik (Lazar Radak od jajea)
i tredu Aleksa Rodoevid iz Prijedora.
Milan Karanovi6
12
vojske osnivao se . ugled Srbije.. Mihailava vrerm na i niezino znaEenie i u opstoj evropskoj politici, i ako je brojala jedva.1% miliona
statkovrrika,"* I_ato je ona i bila srediste akcije sviju balkanskih hris%anskili traroda za oslobodjavanje od turskog ropstva.
U torn podhvatu knez Mihaj1O je narocito racunao na osioixdienje Bosne i Hercegovine i na njihovo prisajedinjenje Srbiji. Ove
dye srpske poksajine, na koie je jos od prvih dana slobodna rivota
Srhija pocela pomisljati -- bile su svet zavet u programu tadasnje
Srbijine driavne politike. Najodusevljeniji nosilac jdeje jihova oslobodjenia bio je sam knez Mihajlo. Njegove generac.ije, goredi od
cekanja prisajedinjenja Bosne i Hercegovine Srbiji, sa rcnnanticarskim zanosorn sravnjivalc su ga sa Car Dusanom, pevajuci Drini,
vodi ladnoj", da razbacuje svoj tok". Nikada kas tacla re enje bosans'ko-hercegovackog pitanja u korist prisajedinienja sa Srbijom i
Crnom Gorom -- nije iz.gledalo t<ako blisko I tako ostvarliivo.
Ali mora se priznati, da se na bosansko4tercegovack0 pitanje
gledalo vise. sa romarrticarskim aaeionalynim entuzijazmom, nego Ii
sa stvarnom snagoin za horbu sa jos nedotraialom Otornanskom
Carevinom, previdjajuci tu, kao najvainije, i ucesde Velikih Sila. Ovi prigovori ubrzo su se pokazali kao opravdani posle smrU kneza
Mihaila. kada je, zhog herccgovackog irstan'ka, 1)110 otvoreno pitai nje Bosne i 'rlercegoviirre. Kucr M.hajlo nikako nije ni racni o na
ii esanje VeUkib Sila, a ono se sada pokazalo kao najpresudniie.
Austrija j Rusija, jos su unapred tajnim dogovorima, res!,le pitanje
sudbine fosne i Hercegovine, Njihova nagovesfavaua pogodba, kojom se Austriji.dodeliuje: Bosna . i .Hercegovina izazvaka.ie opravclanu bojazan kod Srbije i Crn.e Gore, kao najzaiuteresovanijih dri,ava ajiliovitn re enjeur. One su bile stavljene a podredaen polo7,aj . all, i kao takve, one su, preduzele korake na svoiu o Lgovorrost, da hi Sarno osujetilc yea pripremano rescnie bosansko~ ercegov;rckc;g,pi:tauja ~ . ,,Rat od- 1876: --- pile ,g. S. jovanovie, -bio je pokusaj Srbije i Crne Gore da pitalie Bosne i Hercegoviite rese pre rusko-austrijske pogadhe". One 1)u, na taj na%in,
stele da pusvedoce svoje veze sa avini dvema srpskirn pokrajirlama, a sa ttm i rnoralno vezu Rusiju, da 'rlr tie ustupi Austriji.
Resenie koje .1)i iz ovakve situacije slcdovalo, hilo hi, ako tie sjetrjavanie sa Srhijom i Crnom Gorom, ono svakako autononiUa.
o -g. S. .iovauovicit --- to hi bib o polovno resenae bosansko.-hereegovackag pitanja, all me i nepovoljno po nas, jer bi u antonpnrBoni ': Hercegovini rigs elemcuat oteo m;iha i svo m snagom
raho,i ujcdmjenju sa Srbijoan i Crnom Gorom.` I ako srpska narodiia viijska uijc iabelezila niicdan vojnk ki, pa ni lokalni uspeh
-
noj
19
14.
binuosak-hercgvpitanjukorsAe, na
Berlinskom Kongresu samo dobiti svoju sankciju. A onim divnim
junacima, .bosansk.o-hercegovaekim ustanicima, koji su eitavu godinu i po dana pobedonosno odbijali od svojih ognjitta vojsku Tur-
ske Carevine i tolike inve u,krvi.f.imanju podneli za slobodu, osr
porena je sposobnost za samostalni dodeljeno im je, mesta
.
turskoga, austrijSko ropstvo".*
Andragi je tada javio u 13te: Vratnice istoka .otvorene su Vs: - :.
.
lleartstv"."
Srbija je od tada plen polifIke kneza 1Vli.laua, politike ustupaka ,
na jednoj str,ani radi dobitaka, na drugoj i St je najopasnije,, i aka
ne svojom krivicom: 'orudje . Austrije voljom svoga vladara..
strija je, poste: okupacije:Bpsne i Hercegovine
na oslobodjenje svojih porobljenih sestara, upudajuai njene teinje
na jug u .pravca.. svoga teritorijalnog progirenja. Srbija je,. a tim
. morala da, radi .kao austriski ,poslugnik, koji u svojoj
danitna,.. e ak
vlastitoj zemlji ttiti njene okupatorske. interese. Ali narod.-.- koga.,
trieba dvojiti od. zv,aniene . dr2avne politike dub oko je. osetio,
pravdu, koja nii je uciujeua ovakvim regenjem bosansko-hercego.
.
vRekog pitanja.
u ?;yom civ
----.p rge g. S. Joanoviau
_Austrijska okupapijzt Bustle.
sau ,,celoga
zabolela.
nas
je
do.
srca;
Bospa
je.
tifianom delu
,
.
Jakid: Prava
oct.'7;januara 1923 str. 1.7.
dufnih Slovena, str. 362,
17
AYCTP14JA Y 50C1-114 H
xErwiww.14
19
15
stranog kapitala oseeao se jako u celoj zemlji. Jasno se erpala tetnja austrijske vlade da .pravoslavne i muslimane oddi na nivou
nitih drukvertili slojeva, te da postanu nesposobni ma za kalcvu
politieku akciju. Zbog materijalnog propadania, a delimice i zbog
verskog gonjenja, sele se pravoslavni i muslimani u velikim masama iz zendje. Proredjeno stanovnigtvo popunjava se kolonizaci,na
jom stranog elementa u prvom redu Nemaca. Tako su nikle
mnogo mesta u Baud. iHercegovini nemaeke kolonije, koje su Predstavnici austrijske ddavne vlasti i propagatori katoticizma. Policijski naein uprave, gto ga je Austrija zavela u Bosni i Herce-govini, doneo je soborn nasilja ddavnitt organa u raznim pravci ll
ma. Izgredi vojske, koji su se eeke javijali, samo. su unmoMva
,
nezadovoljstvo. Za einovnike su mahom postavbani stranci, koji ne
znaju jezik i ne poznaju pril'ike u naroda. Vojska i policija ddali
su svu vlast u svojim ruikama. Iz bojazni od ustanka i od ma kakye akcije sa strame podignuta su u zemlji silna utvrdienja. Drumovi i 2eljeznice nisu podizani prema ekonomskim, nego prema eisto
.stategijskim potrebama. Nerekno agrarno pitanje i suzbijanje do4riaee proizvodrtje, po.maganja stranog elementa u ddavnoj sluni
i u trgovini, teinja da se suzbije pravoslavni i muslimanski ele-menat a da se dignu katolici, neuredjeni crkveni odnosi, i kod pravoslavnih i kod mustimana, teak pritisak policijskog retima
sve to zajedno izazivalo je stalno .nezadovolistvo u masi. stanovBosna i Hercegovina .bile su degradovane na obienu auItigtva." *
strijsku koloniju.
I Srbi i Hrvati i Muslimani branili su se svojim kulturno-prosvetnim drugtvima: Prosvetam", Napretkom" i Ga3retom" a
ali Srbi su bili zastavnici oslobodjenja i njedrinjenja. Za njih, narotit od osnivanja Prosvete" (1902), inaugurira se nov period",
,.,.period kulturne, privred:ne i politieke organizacije naroda do anek--tione krize", a do Balkanskog Rata bila je provedena, sa centrom
u Sarajevu, organizacija srpskoga naroda Bosne i Hercegovine.'
Norninovna reakcija na sve zioupotrebe od strane Austrije bio
je dubok jaz izmulju tiranina i. tlaeenih, i tek sa torn sveku
borba je pada da dobija stvaran znaeaj. Rob je prestao, da se
-
'
20 :
CABPEMEHA:, BOCHA'.14:
21
sije barbenost samag nakg naroda bila je porasla do nevidjedimenzija. U samoj Bosni i Hercegovini . kao da je vrhunila.
.Mada se neusredsredjena i 4 -asceplcana trogila u medjusobna trvenja, ona je izbijala u socijalnom i politidkorn zivotw kao nikad
-410 sada. Sarajevo je bilo sredigte %rave- i, sabora, prema tome
stecigte svekalikog duboynog iivota. Austrija je ,paksugala
davanjetn crkvenfh autonamija pravoslavnim i muslimanima i atyaranjem sabora psevda-parlamenta, zavara apetit porobljene raje, gladne sldbode i ustavnosti. I C.Inito se da je ona u
-tame i uspela 'Bosna i Hercegovina sve sn dalje slo'bodne Srbije po starim generacijama sve bli2e Po
mladim novim uskochna, koji su u Srbiju dolazili, bilo da nadju
-sklarrigta ad anstrijske thartije, da je pomognu u svojoj oslotodiladkaj misiji.
Organizovanje miladjih, naradito srednjogkolskih naragtaja, u
,duhu agitators i'deologa Mlade Bosne", zahvatilo je ubrzo svu
mladu Bosnu i Hercegovina, dok je Zerajfdev primer razdraio njeino antiaustrijsko raspolo'ienje do nacionalnog fanatizma.
Regenje bosanSkohercegovgkeg pitarda. Austrija ni malo
'nije krila svoj antisrpski stay. On je bio najneminaynija posledaca
:njene osvajadke potitike. Srbija je bila prepreka njena ostvarenja
kaju je tireibalO silom uldoniti. I u .pahlepnom driavnom apetitu
Austrije ona je bila osudjena na njegav plea.
Pomagana od Nemadke, -Austrija je jog od 1893 smigljala da
'Srbiju uvude u sveru svojiat interesa. Od 1903 g., narodito posle
neuspelag carinskog rata (1906) ona se sve vine regava na toliko
puta .naglagavanu ielju njenilt vojnidlcih,krugava sa Konradom von
Hecendorfom :na Mu: rat Srbiji .to .skorijem vremenu. Kada je
1908 g. Austrija iskoristila Mladotursku Revoluciju i istovremeno
kad i Bugarska praglas svoje kraljevine, objavila Aneksiju Bosne
Hercegovine ona je bivala sve agresivnija prema Srbiji sa
-svojim poznatim destim ultimatumima, u kojima je uvek tralen
povod za rat*
Balkanski ratovi, koji su ubrzo posle aneksije nastali, samo
su pojadali Austrijina odekivanja. Ziurada i s.ebi&ta, ona je, kao
ar ranijemvremenu sa pravorn, sada pagregno procenjivala snage
,udruieniih hrigdaoskih :balkanskih driavica a korist Turske Carevine, radtmajudi tvrdo da de se i ovog puta ponoviti stara igra, kao
-n nedavnim :srpska turskim ratovima igra iz koje de ona, kao
i ranije, najyige imati koristi. All ovoga puta Austrija se prevarila
2svont proraduttu i -na saprot njenth rdjavo smi'gljenih odekiva.nia,
-sa neverovatno brzim dokraidivanjern Turske Carevine od strane
Balkanskih Saveznika Srbija, pobedonosna i uye(..'ana, javlja se
,
"
./91646
dal '031C011
SW SO
acoeVo
11.1.00111111
araccadu
13111111110111211i
01014
8.1.
1101011
S
MPH
11
01132
.
.`131180.1d101fan 11 8/113gra 51109
090
131
BEV
SiMreemlluddo
`vcoxda
o
'cloaca
HcmcolI
10
811
Sul/Smith' J1114vmd11 32 acnvamm VH 1111080 00 1317 13118111
Ioatio usp ILLO011ahONS 011 B11038011 `acktomad 080X1Ig{ ve
Irma ad lc ccalz' 11
vImacusTmax
11 V1.100q
vHawadaVo
BOCHE Xt.111,E1'01111HE
29,
220XWIT 13HAVar0r11
14 141100 A 214131,1111rOSIN X1412211 0,112112(40dV0 0111C131101011311
0,111-1 110q113th.
Aql 132
-130 1431h144.2112(1) 00 119 1311 `01r201/14 011V0c11311 all0q1 11111411119
nitoroalIen 'Sa
-lio `alnirew anrodun ardaa Vo W0141211'314
to.iScIli
1111 `nimaadvn
11011
'ItHec110
nuo uwvaturndn 11111133121,
-two)/
niunfinzua ulotiatu as
V110011 VIISIMIHYD
Te
lillligOsaliclaX,
BROCiq S 1114VV1111rDSIX
S01111
of oiru H -Sharaou
REVEI
wages & agaa Hqicdsma 'lidusa0 wosiodou 1111110H VD
End
AirAm
AO HomuraSw
-oLiod `SIaLui 40E10 'RH `01LTV H
IIIIHH01111141011 -Aq1131010,1B1f
twegadion
puniaanuAdh
-du PH
`111IHT13LIH1HOISI0
HIfK Ewowdocli
DlafI11190d,L011113H II ono
agfgh H of au/0o
-ad owEa OH 'Hoamoiround maorarefildueu
AJaITII
SitoxWit
& 'licHB,L1111
.iamuruagaw HaguidL0uE HaXKg1 - 04:111 1410110 W0110 Ik0110 A
: 0111111flUBCDIVII
`AO Hap
Jud
11(01,0 ,1
'131,014VH011
-Hdu 14 ail KrB 'HliBillgOVHdll 0N131 SO 1411BIGI1fOSBIafingiigaflido
XliN0flaIDAV `11,1,VH0VALL0 XliN01113WHIf0A111 VON
siulionox auriefia'aua
aa Orah011
ittreduS
Lono
OELLIIIII111101111h. 0310HVISIHUOSHI 011acH 011IhOd1311
(MN iury
-filds,0SE HAhUd A arum aruH aorEanoratiaduo Hello
OROXilt14 Shad woodu
-Siciauda H 131111Qd0 ufsladu aoc3auriafildo
M400S A Mivwgif`JAW
0Hltof
lIl
VO
ahmou 0111T1
03101113111110AW II
A '0onianoranaduo our000ttgEH
EH
Xlil,
ofioxitioi oxadii 'Esowadit
-HaIlilraLHH 01113H0IfONIII
Hgdo ii ofxred aux 'AVIIINFIIIMId0 rf31d011
OfliH01331 of atom tor000exusido
OHI01100d11.132 1,A,1,13,1,0 ii oragoli
maoxiioi h000u af ogg simSE01 airedia Ito onuomuraAw row
"IaLIIIMIXIONI 11,10
virtmontaax
vgoog virawaaavo
zs
34
no
Bell
pullbeHoj
Bell0j
eran,Tbajy Haj3aocTaaajm, HajnenpocHehem4jH H Hajc.ria6Hje
ocnemhemi Aeo Hamera Hapwla" H He canto TO. I-blixona
HecaupemeHa gpymmeHa oprauH3aHlija y omopeHom je cyKo6y
CTB0p140
ca HOBHM Apymmem4m nopeTKom, O. Koje je BO
myeaHmaHH,
3a6apliKamapaHH
IIONOJb, aOK
1114TaB connja,nall
a CB0j0M
Hwiamom, rHHy 0110111 11101 THpAor.nazo, Horpajno
HpaBaa0M, 6e3 xpa6pocm Aa puma Kpaj ouaKHom eTarby.
Koje Tpe6a
Ko, KaKo H Imme?
Y npHom peAy Ty je Hajnomumja Hanpeglla myummancKa HHTeaHremmja. 011a aMa najAymmjH 3aAaTaK,,qa CBOiHM
cznama noneAe aKHHjy 3a pecipopme onaKo urremor cTalba
name myummalle.
JeAaH on raammx ycaoHa 3a TO je pacKHA ea npoumomhy
36
37,.
38
Mimung.,
on
je
ved
i po tome Preciodan .
42
karakteristiena
XEPLIEMBRHE
miran i (Amen ton pada u melanholiene melodije, igra svetlosti rastvara se u , nijanse, koje gube bont; tonovi umiru u -move. Alt
ako hodete da vidite Dueida tt sjaju duha, kad mu ove senke same
pojadavitju toplinu svetlosti potrafite ga u ciklusu Dula iii
Plavim legendama", tek je po njima Dueid veliki pesnik.
Aleksa Santie, prijatelj Dueidev iz mladosti, prestavlja sasvirre
drugaeiji svet. Pre svega u njemu ima vise doticanja s narodnam
lirikotrt u temama oblicima, all sa umetniekim osobinama
I bogatijom muzikom. antidev stih sam za sebe je veliko ukivanje; on suvik zvoni, treperi i savija sa eudnovatom lakodom.
Sarno se joS kod Rakida mogu nadi tako i efektni prelazi reeenice iz Siiha u stih, uvek lepo motivisani i muzieki opravdani:
oni su u isto vreme i od muziekog i od psiholoSkog efekta. Slikovi
su rrlta prava muzieka draperija: puni su vokalne zvuenosti, sreene
improvizacije, neoeekivanosti i .bcgatstva svake vrste. Mantic namerno stvara teSkode satho da pokake ka:ko ih lako savladjuje. U
njegovoj reditosti ima svczine i idiomatizma kolevke naSeg knjikevnog jezika, zatim neSto mladenaeko, raspevano, toplk). Vizije
su mu uvek slikarski potpune, sa slikarskom temorn tame boja,
jasrrog, kivog crtela, bez Dudidevilt uporednih perspektiva i prostornilt preseka.
Dokle Dtteid sadrkinom svoje poezije stoji odvojen od svoga
vremena i sredine, najvedim .delom bar tako, negde u temama yeanosh, u temama o eoveku, dotle u svakom '.;antidevom stihu lob&
duhovna izmaglica, koja je lebdela iznad Mostara, Hercegovine
Srba. Sa unutraSnje strane nema u njoj nieeg neobienog i &rho ,kog, nema nikakve goreine koja bi dolazila od uznemirenog duha,
all kivota ima mnogo. Kako je taj kivot u nacionalnom pogledu bio
pun impulsa, revolta, uznemirene snage Santideve rodoljttbive pesme
imaju akcenat kakav mokda nak rodoljubive pesme nikad vise
nede imati. I mi bi bez njih bili mnogo siromaSniji. One su jedini
veran dokumenat Jemperamenta i inteziteta osedanja Santidevog
vremena, koje je imalo istinske tragiene i herojske trenutke. Bide
podataka i sa druge strum all samo u ovim pesmama five gola
oseoanja, vera i stradanje, u svom najsublimnijem obliku, u obliku
koji je bio kiva sila. Bilo bi Wino da nernamo pesnika, iz vremenakad je Istorija celim svojim hidem gledala ,nati narod., U antidevom molitveniku valjda su najlepSe pesme o bercegovaekom seljaku, o njegovim socialnim nevoljama i velikoj moralnoj snazi; a
skoro veIleaustvene one o seljaku na radu: oranju, fetvi, kosidbi.
Cik]us Pod ye r igama profima tako snakna retorika kao da ga
Pevaju snakni mukanski horovi. on je nasa herojska patetika".
1 Santideve Ilene pesme su u skladu sa ostalim grupama njeove poezije. I one su deo njegovog zavieaja, istorija jednog Mostarca, sa toplotn, obienom gradjarrskom ljubavlju, sa uspomenama
44
Sve
se
ove
tetnje
oseeaju
i kod pesnika iz Basile, pa bilo da
-su porektom iz .nje, bilo da tu five no slueaju; a uz to kod svakoga po neka liena crta i nota. Svi oni hose vise no 'gto se mote
!
i tetnjama izlaze iz svib okvira. Zato u njihavaj inspiraciji ima
za
nereda, ima preziranja d1daktienosti. i tendencije i nebritljivosti
strogo izvcdenu refleks'ju; ima fine leternosti kad pokazuju svoju
tako neteniranja od neznanja. Jednim njenim deloin
tteenost ali isto
pregao je uticaj sa zapada, drugim delom dah istoenjaeke poezije,
preko prevoda kineske i arapske lirike.
Od pesnika koji se ma po eemu vezuju za Bosnu porninjemo Ivu
.Andriea, koji je u svojim pesmama u prozi, pokazao os,obine koje
nrinoyedaem: u pripovetkama psihologko
47
48
49
eno umetnidko osedanje prirode all on u njoj vidi mraene sile koje
prete inarodnom neprijateliu; zanet svojom dubokom ljubavlju prema s:arim i velelepnim bosanskim umama Koete die seijake kao
nelce sjvanske .divove da ih brane od sae uljez.a i tudjinaca. Mnogi
su njegovi seljaci panovi pretvoreni u rotate. Zatim, Kodie iivom
ilaradriorn predanju daje karakter istoriske svesti i ovo oseeanje
udara u temelj svake licnosti. Socialno propadanie seliaka, manje
iii vie jasno. salno mot:vie kao prikrivenn i ozakonjenu pliaeku
regirna i administracije. Najvie vidi, ako bi mogli real, javni givot
seljakov, seljaka a porodici, zboru, drugovanju. kolcktivnog seljaka. 1 rmjed:fiaene drame su u ovum - okviru. Kao to je preterivao
ii slikanju moraine velieine seljakove, Koete je preterivao it opisivaniu seljakovog eretluka i lukaystva, kad bi se ina jedan kurijevski naein sprdali sa vlastima. Svetozar Corovie ima manje Kaeieevih tendencija all i manic umetnos,i. Kod njega su uvek dobro
zaznovani roman i intrige, all se sve najaeae svede na glagoljivu
na epizode, na spalianie navike. Corovie veoma intimno
poznaje givot sviju sred na hercegovaekih kasaba i izgleda da je
o svirna svojim pod bogorn . konkiama i poznaniclma pisao pripovetke. Njegovi su motivi najiraznovrsrOth vrednosti. Mogao je
nticlugaaa i naMroko da pcida o najbeznadajnijim stvarima all i da
opazi dramatiene i komiene situacje. Cudnovato je samo do kog
je s,epena bio igen oseeanja mere i za prirodnost sittracija i za
istintost duevnih dog:vliaja. Pisao je korektnim jezikom i givopisnim reenikern all bez ieeg jaee lienog. Od starijih pripovedaea
pominjemo g. Nevesiniskog izvrsnog folkloristu i pisca koji \dada
jecinim provincijalnim jezikom, vrlo krepkim i dobro .posoljenim.
Medju starije ide i Milan Curdia, raznovrsan i duhovit pisac.
Medju mladjim piscima Bosn.a ima dva dobra pripovedaea: Ivu
Andriaa, koga je knjigevna kritika sa odukvijenjem primUa i Boru
jevti6a, koga knji2evna kritika nije mnogo analisala. Ako je prvi
sa :pravom pozdravljen, drugi je bez prava zapostavljen. Pripovetke
Bore Jeytida imaju i stila i fine psiboloke analize. Nesreda je samo
sto on i na jednom i na drugom suyik ins!stira. Narodita njegova
bojazan da mu izraz nije dovoljno neoblean daje njegovom stile
podignut i ukoe'en ton. Mesta da se oslobocli jezika i stila, koji pravi,
on 'svojoi reeniekod fantaziii daje napon koji se opaga; mesto da
Sc oslobodi ovog man . siranog stila radi izraza koji de spontano
doai JevCd neprestano profinjava ton, i samom sebi nikad nije
dovoljno finis prepun je umetaka, paranteza, kronidkih apostrofa, inyersija, trafl. 'paradak.se i duthovite metafore. I say taj ogromni manor nije bez srede: njegova je fraza desto vrlo: fin:a, nova, neoaekivana; njegov rednik bogat i orig'nalan, ume da skuje red i da job
da ivota. Pored sveg tog uspeha oseda se da ie to posao jednoga
majstora, da je to literarna arhitelth.tra, da je sve to na kraju kra,cN a VII LLIOGctll manir, all manir. MUM) pitanja stria zaakunljuitt
50
Bora Jevtiea vidi se i po tome to se lako podaje uticajima stilskit} novena. Dobromae lako opaziti senke nagih '-dobrih stitilu Bore 'Jevtiaa. Njegov je slueaj eucinovat, sa
lista
i novatora
u sosetllivagou za sil
tovo
bolesnom
t on nije u stanju. da sam sebi
snagom, Veeno traIenje i veeno
go
prayac i da mu Sc pada svom
raspraviti
dladje
evtiea. trebalo b i naeelnotako daleko
previrauje. Na slueaju Bore ac.l
meju li p roz ni pisci
pitanje stile kod proznih pis a. S
iei da tnenjaju: dibamiku I strukturu reeenice, ill bar smeju li se
prozni pisci toliko apsorbovati pitanjem :jezika i stile -da se
nithov
, kao ne' 'to
vo, oziaten
tr
jezik i stil svaki cis oseettju kao neto noni p vationa predoseSmeju li se o
I najzad,
go se nameee nagoj painji.
oanja ,promena u deziku kola toboie ill netobole imaju
shvaeeno pitanje jezika od kakve je vainosti. za pripoveavako umetnost. Recimo, kaliko Mome'ilo Nastasijevio reskira sa
daeku
jezikom svolib pripovedaka i pored toga gto on tvrdi --- a to se
ioseea jezik nile izmigjen i skovan, nego da je to,
,delu
da njegov stilizovana dinamika koja i-ivi u jednom
u krajnjem
slueaju,
naroda
i koja
polako potiskuje ovu danagnju. U opravdanje svoga
jozika Nastaevie navodi i druge razlage, psiholoke i rnuzieke.
sij
Lisa dovoljni da stvar konaena rege. Zar Momozi 4svi
ti
razl
eila Nastasijevie twee da prima, da ga bas tai -njegav jezik spatava
i ako se jednoga dance bade re2gio da %radi krupnije ,poslove
u prozi
anii
svakid
uzeti oval izgled
hoee li on ostati kod svoie stilizacije ili Ce a e danas,
a ne e roman
jezik koji se u pisanju i ne osea.
mama,
ze An e K a r eni n e,
u bar
Alma
jeziku
napisati
OVOM
I s t e, k r v i. Jezik bi
moguee u
Z I o e i n a i k a z n e, pa eak ni u oblum N e C..
erg iju pike vu a isto tako i eitaoeevu. Dokjese
oseonemomu
, en
iscrpeo
svueni
eanje ne
u
njegovu
korist
mi
mislirno
da
prom
ot u prozi, kola ba'S u pitan,u jezika ima da oslobodi svai eitaoca da. bi se podali daleko vainijim
.guden 2lv
kog
.naporai tdivanjim.a.
i um
poslovima
U lifrici vee stvar drugaeije stoji, i Nastasijevieev jezik bez ikakvog flaprezanja ispunjava njegove tetnje ti
Abu, dok se u prozi tal napor oseea. 1 Nastasijevioevu
prow spa- i ne odgovara nasal
sauce lirika, a ne draii jezika koji sapinje dah
navici disanja. U raspravi ()yoga pitanja imao bi se :putt-alai odgovor za slueaj Bore jeftida. Mi smo ovu stvar jaee naglasili ne
zato 'Sto bi ove osobine bile iskljueive u talentu Bore Jevtiea, nego
pitanje lzgleda vain i zanirrrljivo. Jevtie ima spo,
gto
natn same
sobnosti
za neobiena
stanja ima intulcije i -spod
isloiena aSevna
uvek name& lieno-stima svoj jeek
, samo 'Sto
sobnosti
za udvalanja
i svoj naein
izraiavanja U tom je praveuslabosaju
diferenciran:
dobar
da came lienosti
tAke napregnutosti, slab u .poku v
u-opisu psihol svoje stanie, slab bag u onoj odlici kola
zi otuda to
nadju odgavarajueu ree za
ijena. To d onekle dola
no
ira
zvazvi
ai
sn
u svoj oj
je kad Iva Andriea
ja u sebi
i .r
na lazi.
dramu.svojih
lienosti
, pokretliivoi
masts, koja ne oseea potrebe da .pozajmIluje oznake spolja. Zatim,
All
61
52
. 53
,da svojim.pokretima, postupcima i reeima izratavaju dugevna stanja i u njihovitu razgovorima upotrebljava izraze koje je
nrilikama 'et) iii koje postoje kao fraze
teeaju. Taj naein govora
ima svoju .naroditu .drat, Laza se .no.kazao kao majstor a nemu,
anotda mu on .naroC.cito pristaje zbog finog humora koji ih prati,
all je i Andric dobar. majstor u ovom poslu. Kod njega lienosti ne
razgovaraju rrnogo all kad katu koju ree oni je pozajmljuja iz- i-vota iii iz notesa Ivovog, to ,je sve jedn.o. Za primer uzmite sve
:ono gto
na .glas rekao .fra Marko Krne;a pa aete se uveriti koje oval metod dobar i reljefan. Takva su uostalom i pisma
o fra Mar:ku ,(Nit utjera raeyast kolac u zemlju, ni svog fra Marka
.0 sveti ted."), i njih No majstorski sastavlja, kao da ih prepisuje
, ocinekud, jog taenije, kao da stoji nad glavom licnosti., koje ih pigu.
Po opislma raznovrsnih temperamenata i strasti talenat lye
Andriea izgle.da snatan i bogat all koliko ima daha ne mote se
sada reel.
Medju mladjim pripovedaeima knjitevna kritika ie zapazila
pojavu Hamze Huma, naroeito njegov G r o z d a ai n K i k o t; a u
:svoje vreme registroyala je i pripovetke Joyana Palavestre i Marla Markoyiea. Medju najmladj;m jc nail/earl ,nada Hasan Kikie.
.Momir Veljkovie.
1s100011
DIT4H01011dIre 11 MULL H `thinoiumo vlOir DA11111411 14310.1,014d1111
MHO 01310.811 of vrvi, T0011111 AVOHdOII A 01048131fA '81tHO
00113 112111'1111:19 ITH3K51 `arx/Cd,1, aguthj,"
' 0211113H 0111H11 011411 0111 14 11,1511 0 011,111dff 00 HO : 01101/013A
ON180 mot 01111211 al 110 00 511111B10113 968T 140 ',MTH IIHh*
B114101A1 A -enHa urAdd i1 I?
00101f OH "ITIV11011',10 03 HI
011HA0 141 `H11111511 111 11 11H cag8 Ha ITy -13IT1W0011 A 14,12100 111014
ILL '01121,30H 11,10113 ttRM 814 `ABII3dX A 013H Arld0 A at DIM OAH
1ay~ 0(151 1111131/ 14 014 'Nor fuJag aH `031r.H1f9 'Vox `argilly
: 011111111H Aa @Nal, 11 troHdan vain us, Of vincenlawm,HaD
VHSVq5qf
a11111
-aa,LaanreI
Ic
V1414E1045171c1f4X H VII90q
Og
-uaa
,LaPrerni vatrat
(v
4510dIld11
VHHHOJAIdaX H VI4003
vHawaaavo
KI-IDHWEBHI4 IIPHJI0314
.11151.1111
462
.gkripe.zubitna, gledaju na kome bi iskalili bes koji ih goal i razaVidjaju se poznati gradjani, Ijudi koji. su do juee gledali samo
svoju kueu i svoj posao a sada se zaturili pugkom i torbom i apanapustili kuee pa idu .prod rpama golaaa i mladeti
saIl
lcoja peva
Otud ido Muftija,
LT ruci pin kutija
A u drugoj bjela svjeea,
;oni Svabu do Beira!
1 u najudaljenijim i naisiromagnijim delovima varogi svak je
osetio, da se viast pokolebala i da se otela iz ruku onih koji su
je do sada drtali, iako nije znao u eije je ruke pregla. U opgtem
neniiru 1 zabuni niko nije nigta radio. Svak je oeekivao negto. Konaeno se svet navikaa da se svaki clan morn negto da desi ill bar
da dodje neka krupna vest, i kad bi se*desilo da dan prodje mirno,
svetina se jog dugo do u kasno veae nije htela da razidie kuaama.
Ovaj poslednji dan jula donco je yea sa svitaniem svoje linenadjenje: pugtanje robi?aga.
Pre dva dana Medtlis je odluaio, da se isprazne sve apsane i
da se robijagi koji su sposobni za orutje svrstaju u eete i otpreme
na sever. Tu odluku clone je Medtlis neoeekivano i brzo, u nizu
drugih neobienih i prekih odluka. Nije se taeno ni znalo ko je prvi
izneo taj predlog; izgledalo je kao da se oni koji su ga izneli ipak
stide da ga javno brine a s druge strane, niko nije smco da mu
se otvoreno apre, da ne bi izgledao mlak i ncpouzdan; tako je i
prihvaeen, bez raspravljanja, u onom grozniaavom odugevljenju s
kojim se sve prihvaealo.
Veo u zoru toga dana suet pose da se iskuplja na Hat-mejdanu.
Maio posle izlaska sunca poeege da izvode prve apsenike. Oko sameskapije aekali su rodjaci i patljivo gledali u one koje izvode,
oeekuntai svak svoga. Kad bi se pojavio onaj koga eekaju, oni su
-kre'ili put laktovima i otimali ga iz ruku straiara. Sarno, mnogo
je veal bia broj onih koje nije niko eekao. Ti bi neko vreme bojalljivo i s nesnalatenjern kruzili pogledom po helm oko sebe pa
samih nogu
bi se onda.; : advikli ad. hoda,, spugtali na zemiju, pored
onih koji dekaju. Svet im je davao duvana i hleba, odvajajuoi ad
onaga gto je spremio za svoje. Bilo ih je sve vise, i da ne bi
zakraivali put onima koji jog treba da izadju, orutani dobrovoljei
ih fazmegtali po Hat-mejdanu, sve do kamenitog mosta. A kako
je most ved , biadobro obasjan;suneem i kako narod voli da prisloni ledja uz topal kamen, oni se ubrzo poredage s obe strane
mosta. Tu su sedeli ne govoredi gotovo nigta i ne gledajuai ni
drugove ni prolaznike. Medju ragirenim nogama, na zemlji, driao
je svaki pa drven sanak koji je izneo iz zatvora. Jedan Arnautin
koji je to na aogku imao mlekarsku radnju igao je sa gegrtom i iz
jednog kabla sipao svakome redour po meet' nrladenice u eanak.
To je &Ma za sevap.
.
63
CHPEHCKH
Sirenski glasovi*)
(Odlowak iz romana Na Prokrustovoj postelji.")
r5Acom
65
Svrgend!
To on sad ye2e, poste mnogli neaalnih iskustava Te kontraste, odista u raznim okvirima, ali tako sna2ae po utiska. 1 s ill
:66
ma, kao jata, Zure bezbrojne sitnice, javljaju se mali, neznatni dogadjajd:di od kojih se jednom prezriva okretala glava. Kako sad
-dolaze? Odakle talc& hitno? Stanislav razmYSIja kako, u, teSkitri
trenutcima, izbijaju iz podsvesti siduSne pojedinosti, i kako se spajaju a beskrajan lanac. i kako ad njih 2ivot dobija taut svoju
svoju garku boju.
Ono magare, one pelinom zasidene zore, po strmeljcima krSa
hercegovadkog, koje u proderanom sepetu nosi jednu sudbinu i
ove ruke milosnice, i jedno i drugo kao iz novo-zavetnili
stradanja: Mania iz Magdaie. i Mania Devica uz krst. raspetog
Galilejca. Dye Matte, i dve suprotne strasti uz ved posivelo telo
jednog jagnjeta boijeg!
Ali, on ide dalje.
Lae mrtvi drugovi. Ceo jedan naraStaj s kojim je on delio
snove i onda kad nije imao da podeli hleba, akrui- uje ga u oval
nodi. Tek su dva dana da je napustio kaznenidke zidine, a oni ve6
sad hite, i njihova Ilea, obasjana modrinama neke druge zvezde
samo su u znaku pitanja:
Odista, we to, da li je sve to trebalo?
0, da, sve je to trebalo! I ova sad, Sto mu vise nema izlaska
iz kude; i to juder dok je u policijskom zatvoru adleiavao neku
kaznu dije znadenje nikako ne shvata; i ovo gledanje u neizvesnost, pusto. bez svetlosti u daljini; ovo gladovanje, crno, tako,
bez izgleda na babe; ove tudjinske zastave, divlja soldateska, odi
Sto prete, sve to. sve je to trebalo! StraSno je 2iveti bez ideje;
misao je teSiteljica.
Govori on tako, s .nekirn muonim naglaskom vere. No i'ivot
mu se vise ne smegi. Zar je zavrgeno jedno celo doba, a on sam
medju leSevima i ruSevinarna?
Imao je demonsku mod, gordinu budioca. Odi, Jib:mule u
zatravijuju kao zmijske. Zaustavljao ih je. katkad, na necluZnim. U svoje paudine utkivao je bele dtiSe. Ljudi mu nisu bill niSta; samo sredstvo do ostvarenja jedne i,deje. I tako je, bez
apstrakcije postavljao na mesto *.,"ivog mesa. A duSe, za njih
nije pitao! Sad je kazna tu. Sam je, dok je oko njega groblje
pustoS.
Stanislav je praiveo
prvu krizu usamlienosti. Kad se 10mio jedno dotrajalo carstvo, i slomilo, on je osetio olakSamje savesti koja se bila usplahirila u sebepitanjima i samoodgovorbna.
Dakle, na cilju smo, jedna me.a je dobadena! Cutademo sad za
trenutak, u velikim, oslobodjujudim predisanjima.
'ma detinje radosti u nastajanjima noviii druStava. Zaboravljaju
se zlodini proSlosti, promagene snage, nedovrSene snage, nedovrSeni snovi. Zrtve su, odista, neme. A sudija zemaljski ne postoji
vise. Do djavola s carevima i popovima; poslednje crevo popov-
67
Javljala su se slidna osedanja bez prestanka. Odista, Stanislav se izmudio. Na jednoj strani vizije, koje je tamnovanje razvezjo u nevesela tkanja; na drugoj, progonjetide zveri, policijske
`persekticije, ve0ita surnriRenja, tam.'
sopstvenog tela, toliko garkag. Seda se kako je, po dolasku iz Zenice, s robijaSkom knjdicorn tt di'eptt, bio predveden deiurnom policijskom dinovniku. Cekao je, u pratnji jednog agenta, na elem. U islrnn re:du s nekoliko bludnica. One su. imale u rukama iute knidce, na lieu mnogo pudera i karmina, a odima .alkoholne upaljenosti., i smejale su
se nekako tudje, .kao iz gro.ba, kao iz podzemlja. A on je imao sivu
s fotografijam na kojoj se videla dupava rabi tiaSka uniforma, o vratu vrpca na dijem je dnu visia kartan s brojem 4349,
mutne, zagledane odi, i velike pale hrkove, kao kakav izmudeni
ustaSa. All se nije smejao.
-
69
HPEHCKII I'JIACOBH
Zajedno su sad stajali; on u korektnoj crnini, one u o-delu po- Imsveta: gole ruke, otvorene grudi, natrpana bedra.
A on je mislio: Kohka razlika izmedju mime I ndibi Pa iPak!
Kako je sve to blisko: zagledali smo '2ivot do dna; svako sa svoje
strane!" No nije to bib jedlino; nije isla u dubine ispitivanja. On
je imao jog jednu misao, all -nije smeo da je izreee do kraja. Poste, kad se nasal gareine, sedade se svega. Kad se oslobodi druStventh tagtina, izkazade sve. lskrenost de postati cilj njegovog 2ivoa.. All hele2i, za sad, ovo. Sire te bludnice dogle su
pre 'Mega na red. On to ne istiee kao neki kuriozum. Sve pollelle sveta su jednake, i pre de da se poklone anima kali- prodaju
teia i savest, nego onima koji; h bran-e. To je idlotizam svakog
polic.jskog na svetu; on ne da su sn-evael kvasac za
svako novo jutrenje.
Kad Stanislava uvedoge u sobu deiurriog einovnika, ved je
bilo celokupno vede na okupu, i jedan pas s ogtrom injugkom i
iskeienim zubima; on ga je ,njugkao sumnjieavo, kao da le Hiestakov.
Imag rusku kapu, uzylknu jedan.
je, izgleda, mislio da se s kapom ide u revolucije.
- Nije te ni dobija naueila pameti, dodade onaj koji je sedeo
pod slikom nekog starog cara, u vreme vijorenja crventh zastava
u Odesi.
U zatvor! dodade tile&
Kad Stanislav pogleda u sakupljeino gomiht, i kad kaza pitanje:
i vista vise, onaj pod slikom -doh: lik faraonske
Zagto?
muinije koja se, u svom venom sou, eudi kako maze -da postoji
neko u svetu koji sine da pita za odgovor jedno kraljevsko, od
boga opunornodeno dostojanstvo?
Tada zareia pas i die se na strainje noge.
I Stanislav ode u zatvor da prospava dva .dana, i da posle
mesece, do stoma habsburgke carevine, odlazi svakodnevno u istu
sobu, prijavljuje svoju toliko pogtovanu lienost svakom prvom de- 2urrioni, a s veeeri ulazi u kuau, u ieto puno rascvetanog drveea,
sam, bez drugtva, na -novo robiju, bez imena. Tu da sanja bez
milogte, otrgnut od celog sveta, samo pod blagim pogledom majeinirn i pod jednom rumenom ikonom sa zmajem i posvedenim kbPljanikorn Djordjem koji mu se smegi na detinjstvo i the, nevine
rriolitve.
68
Ovo nialo pre zabelaio je Stanislav samo radi toga da podvuee, u kratko, svoje duhovno stanje u to vreme, I da dovede it
vezu onaj zagasiti ten hercegovaeke devojke, koju je sreo na ulici
jedno veee, s onim gto de dalje da postane njegova sudbina.
Gonjen, ubog, optereden sopstvenim mislima, -on trail, kao bedni:
Sretao je posle to hercegovaeku Z'entt eegae, na svojim usamljenim Setnjama, pa obali, u alejama, na sirotinjskim klupama kakvog parka. Sunea se kao gugter, slobodne glave, gleda kako na
slabagnoj peteljci drhti krupni list platann, ved pomodreo od
4 kako se u gajevima prosipa, iz easa u eas, beskrajno bo. gats,vo h-oja: zuti hrastovi, zlato koje jog sunce daje; z-arudele
breze sa belom korom i potamneli glog; a .kroz diamijske zidine,
yisoki kao minareti, neustragivi jablanovi, btedi i izmueeni, ali vitki, kao otelovljeni prkos jesenjem dokoneavanju. Ako pogleda u
Miljacku, sve je -to earobni odsev u pozadini blagog neba dok nad
mrtvacima yea dogoreva trava i probda se -crna peealna zemlja.
Tada, ako ona iznikne Ina nekom savijutku, pred nekim platanom iii iza Thunja, izgleda odis-ta kao druid-a. Stanislav bi joj
domahnuo rukom, viknuor bi, ali detinje radosti su ved progle, i
njego-v krik vise 'ne hi mugki zazvonio u jesenjem vazduhu.
, Sad dolaze, pokatkad, i seksualna mueenja. Na robiji, iscedjen
fiziekim radom, stegnjen, posle, u 2eleznu deliju, gladan i 2'edan, on
nije imao potrebe za '2enom. Tu se, rrema sumnje, mnogi muee;
pogdekad, ono gto je izgubljeno; samohrani, uzaludno
gftedi rake. All njegove seksualne energije utopljavale su se u fi. ziekom poslovanju, u usamljeniekorn beleienju easova u sarnici, u
eitanju gorkih ljudi eoveeanstva, u Propovedniku. u Sopenhaueru.
Nerna sumnje, posiojao je jog uvek za njega svct napolju; jog nisu
sve veze bile prekinute. All je sve to bib kao na nekoj drugoj
mOida samo platonska ideja, jedan odsev iz carstva modriijeg od ovog na zembi.
Medjutim, kad je ponova If:Sao tt stvarnost, stao na asfalte,
igao od ulice do -ace, euvajudi se -da ga ne pogazi tramvaj, iii
:besne .gradjanske koeije kao nekad da ga int stigne kundak
70
71
kaznenielog stratara u njemu su stale da rastu silage kojih ranije nije bio svestan,i mladost, vee zagorela; poeela je da trati
svoje. Najlepge doba njegovog givota satrulo je u vlazi. No ovo,
koje je sad nastupalo, zrelib dvadeset i Best godina, zahtevalo jeobnovljenje, iii produgenje, ili ma gta, samo da se givot
Stanislav je osetio svu tragediju svojili budjerna. Vige nego
ljubav, njemu je bila potrebna genska; obadvoje ujedno bilo bi
idealno. Zenske su se svugde mogle dobiti za novae iii za neznatan
poklon, javno iii privatno. U bludligtu, ill u malim trgovinama medju devojkama iz fabrika, medju tramvajskim konduktericama, medju manikirkama, medju glurnicama iii medju krugovima dama iz
svega", jednom tifinom i dosadnom plutokratijom, to je bilo sve
jedne. Ali, svugde je bio potreban vapor volje, izvesno vreme easkanja, jedan talas reeitosti. i novaca, novaca najpre. A on je dogao s robije zaledjen, zapeeaeenh usana, s beskrajno razgranatim givotom unutragnjim koji se, u ovaj eas, jog inije mogao izredi. Jogje sve to, gto se .degavalo u njemu, bilo mlado; nigta od svega
toga nije imalo svoje distancje; kuvalo se, i gorele su bezmerno
tegke nod. uznemirivane lupnjavom padavieara, negovane dotivbenim strahotama, prekidane krikovima uznemirenitt savesti. Kad
setio bi se iznebi poteleo da pruti ruku i da dOhvati neko
spljaka
nada nekog ko je pokraj njega umro, kakvog Ilije
travniekog koji je izdahnuo od sugice, nevn kao jagnje, dozivajuai
andjele, neumiren ni Gospodom ni prieegeem, ni utehom u veeu dvadeset i drugoj godiini! Ili bi mu nost tivota s one strane
se javio pied oeima kakav robijagki sprovod: eamov sanduk,
og'gane glave izoblieenieke, mrtvac u gaearna i kogulji, opljenje
eak i u smrti, bakarno mince nad drvenim krstorn, grob pod brojem, bezimen, li!adan. Bice mu bolje tamo... Ali, givot hode da
se izgivi, a onamo iza nebeskih oblaka, nema ni bola; ni bolesti.:
Mutno duhovno raspolotenje u kome je hereegovaeka Lena ci
nila neku sadirginu, mameei, jog nepoznata, jog neotkrivena, cela
jedna taina. On je telex tenku, ali je 2eleo i eistoee. A eistooa.
se , vele, nudi samo u ljubavi. Verovao je: to je oida odmor
Zatim mu majka jedne vederi iznenada napomenu:
Bila sam na krsnoj slavi kod tvog prijatelja. Skolige me neke devojke: Ljubim ruke! Ljubim ruke!" All mi ih ne
ma da sam iii bila prutila. Ne vrede gene kojima na jeziku nema.
mnogo dlaka...
On je poznavao starinski mentalitet svoje maike, all se ipak
zainteresova. P:tao je kako one izgledaju, tratio pojediniean opis.
odela, kretnji, glasa. Nema sumnje, jedna od njih bila je ona, ona:
iz pr:senaka, od prvog susrea veditih vizija.
A majka ,dodade. uzdiguei:
Ne dao Bog, da mi jedna od njih postane. snaha!
143meby cum,
lase
HIBHC01.19H
of mot' H .14fild'ela x 1421111 '13141HdH11101H S
moll oeurS S14/C31 S 031V31 ametod oat HO 13dI2113011 'SHIM
-2I1 RH 944911'0d11 gag . dagmdliSdigx adesa 0.1. of olld,Sro
omwagedu liodu
Phalle 01331 ofogo 00 50 1111134101Nd '931HeSw 0310dHaRlf31 1 10111SV
go aareaowSgedouo oddmodelt anreamdma aa gwad,odu
W011031C wollgrw 'BO guSmo OH '11130 aH H 'JOU HHOdRITI 11IC99 S
`Itvddoag S alto RI! wicamc S oag of agdouA 'RHO H 111113I0O
`uciremagg RdSLm ILI0SII13H 1111 OHIISEVO 011109 oxdaaou oaao17
-ed amog gam araoa xuAllo hum Sw Sfom Safi d Smbgaodda,
H S311113113111 1ILLOSHI311 '01341141SO afini xSica agaodoal7o H doonadm
- OH Af1113 S PcIf9.22tHdll S,1911RD OH 'RV oahSullo orna9 timgre
HVelfP1 'RRIVIN14.10119hOmwallaragn H1111V9f '111344531H 13B100g
'adaff `area BIOR1131C HaSii `graSIY waareaawSegdona
EG
-00aw
z, 11733
-fidygdoow
ValtdA
SW
woran Oil IIVH '31P/19(1 '11R1fH0 011199 RINI
gweliagrootredn Ho adoaodged ain.7311da ovaaaw
-ca ocavd,mdc1) 0110111MB eodm H 'carom ogmcdttge 119 ull
SwolT RH 0311H 1111 V
wodudll 'odgoti"
SLIOsj
gram
greddomia 211 Rf
irea 01 arm() i,amagaallSdigx '140 031 .211
ScH031-1414.12B
PH 'RVOOSO 11d020 PH 11113011011 11 Ild11911 0,14311h 111f119 119(13
1101 211 of XH 0118(1W
So 91fIOV `SclreglISLI S 01114111/cd ,L3HRU2
11 - -
of
Ba4
ultwadu
`14d5011
011W
omarelz
BH 0LO11 1 '11dOhall 0 11 011101I 0 `RdISfell 'oaoollead. oIIII
111tO3SO 1120dagl I1.1011W 01 So WM 0'231 dowalier afkui d99
-ealiSdigx `ohgell 11 y Smododli wonooVSL SIH1011 H I0011UVO
P11311I011 Oniag 142REJ lo2andR.la S BOHN gdAdir
PrSh 110 oSage 0 LPN 0139 119 OH 'SW RIIIIH11031 110 031.011 OHIOW
-
`HIIRCiLLO
viimawaliciax
H VHOO`i VH3NacIEWO
ZL
'SW
anaw H `alogo rnawAged 013H UV ugodd, 111.001190301.13 010110
OLIAd1t OHO
0E10 ILLILLOHd0310H V90dj, 'ILL1112X '090d1 V9
of tar 11113112 eft ti9acb, 'oyeg Vtaddoag A m11,120010 1311140111
111314111 cum
-0V :lagilted
OBOOLI 1113A111311 00 1317' `Vredacog oat 3113h V nit rdow amain
eft
04414
-agli3dllin
tired 00 dile `V/%1V mnroa OH 01,
.0510H 1311119 `13110 r acHuilain 031aH 111HhA BIHT4HRO gar 131/
maxi 01t Wall %Willi:10 X ITIVINT0d113 00 VIE MN
ItedJoag
arag Axanwito awotu 1/011014 0 HMS MW OHM.' x HrXc1f aenvort
atHrudeh 014 'maw a 01,111132 'mine 'wog ONV 'KIN or HINT
Steuart'
10113dIY H aiall "maw 01, RLIIIIIII miaaaiu
Ic
v i ,LaapHiallar 1 ogreg
.13E10110i xH1inr90 xxcr9A11 Iaatunaliar whaVA nwHirewevd yurur.Art Ic
HELM V thdVVA 'HMI& PRIV& HdILLOIL adIIIVII 00 affulannuo
03IhHUOEH11 1391d0.1. 130
`atuadall alledIa adAdit tao
RV 149 OV90di, 'or 01117131fX H
0131111240h0 ar
01011 FiacHRL1111 radii VX13dW0 110 'hod ArHHIH0113H 11 13IAI HLOACH
H ..ARLAHOCIL NW. A -NHL
'RV (WW1 0119 011411 HO `001X or
eda9nE1Adtex am" HUH 11'01I011 01fH0011 of 0E111 tH141if01
`031C11I VI!
OH Inadesz Fury STI1813HOH AHOH hod VII anHege
curnali oarx trede,La or 131/ 01331 HHHhHdII 00 AHHO "HVOHIN aHhAINT
130 1312131 0011 Helier AHK111A wownit 110 ao9HII11Adrex Hdtuo
wx 'MY
413r/i XIME1111}11
131 i
od9 a odclott
3LVP H
war
YHO AERWEH
--exv
PL
-yneoi-tvoOf 141190elOcr
'lluninvili .3 kanrnit-
*01itila 1110310HO
4
a.LOGEINC
oahaliadicog oloao
aaaaJaaattaf *au oaaas H Rada
`attal/ oaadmall gaga xamodara awcaadttoa ou
caonolf xx.aoad xawatAtiS anclIEMILL 011
`vtafoaa uptullt4I011e H 1314HOH11 xafoau '11141131190 01I
011111a110)1 03111101. H 0111,80
`utog xuruJx(11/8/C
af100(1
Hhad
arow xho
Hllviao& /Nag J/goillgulladu `amon1t alma ao rum
"Mill KTU IIII0011H moduli cHligHdd 13 XSIIVOMI 00 RCHH
'ahmmail IHrirox Hp/HU : adolloa 14110N 1311HIl Hdd,
glow H110 OHO `WRIHII `S0 DENIM
GHO `ITB,LIIII `SD DEIHRM
`v
mredaz follollod
DhOUR
11 al athoodu
H
amSd
HrHuHallduS
-ocill
allalltoll
`Sclicall aiA `roads a(j Ho 'rum RH as HI4S14dElao
P,I0911141/SdNX
JOYIRcIfThSIN
aaarrr
111111
03 IlUdVID NH,tvirc
Sdoll
A
0140110II
00
Saodu
CH
IIIIRdt0
0TT
DRIM
001114E0fSvi
mallS 119 aritevrllged `30 arlidog '00 areirellfgomSa `ica&dtt
owm vutfar So alrulnuniodll purami allt4 HipttllifE
asSilill amnS A mell&Holi 501411 I4110 MIR `VcIldO,I, JoHatilldll Uo
MUM'S OD SD IIIIRcIfaVI 11siBn olmiromall vHawadll allrefoIono gem
xllfolla itgos,adas, 11011 143113110
-000 011411 XWH 110 111311'3D/1H
`14111c1fiSid, 141IIIIIDCINDUCI PH ainS11 ant' 'lls,alla utile allmfollt'elld
wallnuSti aa ,LSH Hllit'araou aqui II 11110 SqOPICH 11(10N VH
?c1113dHHO Haoallh tiliallllue
Hillill HHHHSw
HexedVeud
',LOEWE
%Hell
H
1114oH
-OH
.L20H0Il3tRH H aggicllf ullHealli `womillipalli 110 ,LadaAa Hades `allrell
-oromn 'llgot. win:ghat' llcall1430 S SHOJI tHIVRIIII `111331COH
'IDICOIIHRd RdOs H 'OHMS 0HOdD41 RHOUVIINOII RCLILDEI a&J mtaaalla
dolladu HHISh uffIrat 'xitt 11111131 Sh 110 nHadJ, MILDII 'OH ',Ladar,
IIHOII 01111 amSte 113 01 iBN1 VIir 01111 11300 JkoHllafull 1441e1rw
Ha 11i41Bfu1larj SdSawp SaDhcfRID SISHJS 1111 VOIAIOLI HUDOPHWRO
141I119 kilittIfP1 '011s514 HO at mott
..mf1Wada9vvvri xv9or
VOIAIOH HEEDVOIr
'09119 ` 3143 11
ai
11golf
SHalllldmsto Am4()am
Stow, Iainaa qua a14 am ollillill H1149 Is atiall H 11 ORR
dllIII0ITI H11590 014111,L IITaq III II
'13031 SI100h
-590 onallanda Kw& I41104114 11111111 olf WICFRIOU 13110 00 MU11
112C9I4h 1110511011 r V.LXVIIR 0111411 Ellandna vllAd llHaari
GEID III014.143011 11
09119 '3140X
viArnatiodll .oa-Hcrartgag Ho llimaqSao Gull
olloio 01135 allcas 11 SHadmoll H&J/gall qilltellm aa
etimuci.qm() H gendaong S owlla, aa 1111 atIox NT i NIX
oyeg ra14ox
iit
VS
BEJIHKH
-
79
Bpaabeirreeuft!
Srdja Diokie
K JYFY
Bowe npocrpaHcma nor, cylata H nempHHe,
emaciate panor jyTpa H mopcKor nmartermima,
y acme yclu4 moje nmjanerna H jempnne,
nnipitHe maxa maj Mn it citaxcaH 3aMax 6Haa.
COKOBH HOBH Heim TOJIOM MOOM npocrpyje,
}la gyiny CBeTJ1OCT HOBEt Hexa ce cBa ACTOAH.
Jep 6exce yrennie mmaa 14 3a6opanH xyje
H acymm cy eyinta, apaxa upe6o.ime moje atm
H jemlle Hope, c - m,
Joeciu. .PaOy.ttoeuk
IIHJAHH
'way Hoh;
HHjem y
HHjyh' MH HapacTe Heti 6pama cema.
Be36pojHe 3se3me pexom n.noHe.
103 Hp6e aagy1)eH meceu rae,ma.
Hello me C oaor cHeTa 3oHe.
Ha mpyroj o6a.nu paaroHop gyjem.
OcTawisam gamy ; npecTajeM mrrw
H u.nomm, naomm ge.na Hpeza.
Hoh npeme 6ecHpajHe, cpeopeHe HUTH
H om ibHX Txaje M rmme Be.ma.
Kam Tald0 Ha o6a.ng c geHojHam' B3 ceaa,
PaamparaH maim l'ocnom ce eMeje
H 6pamom mecegmly neje Ho geHy.
Ha HpHay mpx11 ,41113Hy meHY ;
Cpe6peHe gemme no H,oj ceje.
CMejao cam ce c rocnomoM cTaplim.
HH.1111 CMO MH0r0 3J1aTHOP BHHa.
lip1P10 mil wore mume
Xa.4t3a XyAtO,
I 10HOTLHH tlYBAPH
81
110H01HII 11Y13APH
Capajeeocux coneraa".
leo ppm ca upczacAt mato y neao acee
epee jaC aua pa.maja ce 7cpuje.
Hrtany utaOpearcu. Xyx us epama coee
Ha0 yearrom npvieu, o mammy ouje.
1-Ca0 ca&zacuo .Tuzak,e y 'spoO/1,y aatitymu,
H'ustutaata 00 xo Tittuoecnu ayOu
Jedau . 0epeutec ciaapu ma iteufu ce yxu,
H oOe y Tayiule as gailame .v you.
riecfric aytua c ibaJte sepoibert culapau Oofje
Us Apattua Atccapa ; cOurtaae cnyua
Beecee u uauce, Oepeuute u xoue,
Janata Eyucax.
JECEHA C.TIYT1bA
,Th,yHyo Hemp gymimm mymom,
pa3Heo CeTHH mHpue mpyMOM,
Ha maamoCT.
BpH con, mpxTH jempo neehe.
Je .3' TH Hato .3yme cpehe,
mparaue ?!
Bexap 6e.na c rpaHa nama,
cTapa HaM ce majxa Ham,
npoaehy!
Rom HOraMa aHmhe cBeao.
Hpurmimo Tay rpemso gem
npe6.3emo!
Pa3HOCH HaM Hemp rLBehe,
'je .11' TB mac .nyme cpehe
mparaHe?!
Bepa 015peuceal;-,Zferfudautug.
IIEICAI-bE
Moncma Ham npo.mehe Robe B na6yja,
KaAa aacTe Homy xpg.mom THILaT cTaHy,
Ham HeTposH ICHMOM Ha rajese naHy
H myma aajega, cyae Hommaajy,
mrraahe ce 60.7m HpHicom HoHor 6ojia,
Ham nymumn 6.memn H3 AaileICHX xpaja
meHH He moHecy necmy npoaeTHigny.
0 upoaopcxa Oltlia HeTpoBH he 11JbyCHaT
H gacoHe pet)aT, Hao mo cam MTO
ya xpxame mojIx Hagyneanx rpaHa,
a ja hy ce bojaT ICO H mo cam mTo cam,
ma hy 14143aT cTapy rpnBHy, 6e3 namama
6pojHTH mane, Ka H romline,
Tyro moja, mparH, 3a.myp;Ho nexame!
Max. ,aerfuoautug.
82
1
PA31114 HP1/1,110311
WilRIIMI:122.71131.
Pismo maloj
S jeseni pi's sadth drvo,
,
u proleee zemlju oko njega
[poravnah;
sad iz stabla treba
givot da se javi.
Treba .,. All borej
jog ne ,spava.
Njegove hladne Merl kith&
svu noe Po mom vrtu.
3ABOPABLIO BHX.
OactOpatia ciapana)
IIPOJIEBE
MHpinny paHa opama
y ceaty HameM npaj myme,
mapamy opal a palm
csanora Attila
Timm je uponehe gom.go
y cam name.
Itapamy opama patia,
a merle csanora gaga
Ho jegnom
3a6one ymopne rpy,rm
H ja pten Tymmje H TylICHHje oceham
.
jeAno ripo.nanceme,
jegno necTajaibe
melte camora.
Apynce, ja BH,THINE
nacmo ce y 3a4iyA pogann,_
nije nac y 3anyA cnanora Awls,
.
join og paint
U fesen
. godine, pisac ovih redova /ma -je-priliku do,
twee puta enje, kako se u redovima tadagnje tuzlanske gimnazij-.
.ske omladine pominje s pogtovanjem ime nekoga Principa, i to u
njegavim prelazom na pomenutu ginmaziju.. Konica se se,)
cam, stvar je bila u Aram:
Princip je ..dOtle ucio trgovneku gkolu, ne znain gde, i odjeditoxn se odlueia za prelaz u girunaziju. Kayo je ondagnja trgovaoka
kola "imala posve drugi naueni plan i cilj, to su njeni djaci, prelazeei na srednja Skole..morali praviti t. zv. prelazni .ispit..Gavro
.je taj ispit poloiio s Povoljnim uspehom, i to od jednom za sve
tri godine, i upisao se- gkolske godine 1910-11. kao javan- clink
IV,-og razreda. Ima Ii se na umu, da je tadagnja. gimnazija u
null biia eisto humanistieki zavod, gde se uc,io latinski jezik ,od
prvog razreda po, osanr easova- nedeljno, a od treeeg razreda
onda je posve razumljivo divljenje Principovih novih dru .gova kako njegovoj jakoj volji tako i talentu, a pogo-tow), ako se
tome dada, da se je taj Princip -zvao jog; i Gavro, da je dakle, bio
.Srbin, kome je gkolovanje, radi nesreenog srpsko-hrvatskog gporar
otegeavano, .
No znam vie kojom sam se zgodom upoznao sa Gavrom
Principom. Znam jedino i pozitivno, da je taj mladie, tada tek 'u
16-tnj godini, ostavio na mene naizbrisiv utisak .i ako sam ja i po
godinama i po gkolovanju bio od njega da4a- odrnaknua. Negto
mai bledunjav u lieu, srediije teloGne .strukture, all za svoje, go dine giroko otvorene
kakve, obieno sretate kod tuberkuloznih
.preran.o razvijena priroda, i
kojih je zraeio neki fluid, svojatven samo ljudima tegke inteligencije, on me je odma.h ve-zao. za.
Se, pa smo ono nekoliko nedelja koliko je on ostao u Tuzli, bili
skoro jedini i nerazdvojni drugovi. . .
Sastajali smo se, obieno, u tAdagnjoj kafani ,Bosni" (danas
.je to radnja za automobilske potrebe g. Gambergera). Tamo se
'Pima i &bra kava i bia jeftin bilijar, pa smo se east nagli pri
p.artiji rusiga", jer .za korambo]e nismo aseCali dovoijno sposobnosti. Tom prilikom upznao sam i Gavrin temperamenat. Nekoliko puta, u tom kratkom vremenu njegova boravka, umeli
Imo spustiti iteke" i .svaditi se oko. toga gtosa", da li je algae
u. gleht" iii nije. Kad bi iscrpili sve argurnente za da" i ne"'
Gavro.bi svadju zavrgia, ne jednom, tako da hi me, iznenada,
pomilovao gtekom" po glavi. A, onda bi se gtapovi ukrotili i otpoeeo bi dvoboj na sveopgte uveseljanije kafanskih gastiju. Ja
bib, uz protest, prekinuo komediju i pavukao se u jedan sabienk,
kojl jo djake krio ad urokliivih profesonskih ociju. Odmah, za
innom d,ogao bi i on, i nasmejan, kao da nije vista, ni bilo., pitao
bi me da li jog tVrdim, da je bio glel .-it".. I, sve bi se brzo. zabo
,,, vijalo, jer meni stat'ijem i staloknijem, nije moglo izmaki iz
villa, des taj na oko sirovi mladie nosi ipak dobro srce, kome se
tirakanje ne sme u ne moie .uskratiti,
.
To ,.
AeTRACTBa Hamer
orag. Ham maTH Ham cecTpa
y3a.nyg nornegana ca azanemem.
Apyine, TO Hale 6ano y3a.nyg!
0,no He 614 y ono pano nponehe name
nontaamo Hag co60m;
no He 6n noncanuo Hag nponainemem
Ito ne 6H noncaamo nag ognainemem
camora cede.
Elpyine, HOZZJIH aapana,
jep csanor gaHa,
citeje,raio urro upozehe y ceno,
[Aana3a
Maagoor Hama npona3a H npona3H.
Mliparay opama paHa
H nponehe go.naga,
mapinny cnaicora gaga
H maagocT agna3a.
Xa can KuNZIS.
Prosveta
1902 1927.
Progle godine slavila je Prosveta," srpsko prosvetno i kulturno drugtvo u Sarajevo ; svoju 25-godignjlea rada Tom. prillkom pisano ja i govoreno mnogo o radu, zadatku, i znaeaju ,Pro'svete". Sa raznib taeaka gledigta posmatrani su rezaltati rada
''Prosvete, iznagene su ideje koje, su rukovodile Proavetu" pri
njenom rada i podvlaeen je znaeaj i vainost Prosvcte na. polju
IIPOCBETA
85
86
IIPOCBETA
88
HAIIPE4AK
92
93.
HAIIPEgAR
Xpeammo xy.ftvaypno Opyntraeo
Oso xpinaTcRo R37.TrypHo gpyurrso Hma Hera nporpam Rao H p ocBer a HCTO Taxo npocTpany ity.irrypHy =rammer. Ilocra.no je og ;ma
noxpajaHcica gpyiursa : jegtior xepaeroBanicor H jeggor 6ocalicoor. cDopmamta cpyaHja H3BomeHa je rex 1907 an -li je yjegmbasaH,e nporpama
aicnsje H3BputeHo join 1905. Faamm 3agturra gpyinTBa cy : npystame ma-
JEAHO 1104YITIJE
Jedno poduje*
Out su nak velika ctieka lepota i nacionalna svettost
Po kojoj ce se pokoljenja
Oni su eestitost i
obraz svoje zenajc..
(Boiidar Pui& Mladu Bosna.)
Knjiievnici i umetnici:
Osman Djikle, pesnik i publichstzi, saradnik Bosanske Vile",
.,,Zore" i drug-ih nagih knjrievnih listova; sekretar i urednik Gajeta", kao i politiekog lista,,,Samouprava" umro 30. marta 1912:
Jovan Varagie, student, pesnik, saradnik Bosanske Vile,"
' .-!rpskog Knjiievnag Glasnika" ioginuo kao talac u Booni 1915, g.
Milo Vidakovie, student, pemik, .saradnik Bosanske Vile"
,.Srpskog Knjiievnog Glasnika" pisac zbirk3 Carski Soneti" .
g." prebegne nagoj vojsei -kod -Vikgrada, da u protege 1915. 194.
umre u Velesu.
* 1917 Bodine, u Krfskom Zahavniku" (Or. 5 od 15 :e )tembril) pod
ovini ovakvim nazivom, a o, petogodiiinjiei nage prve
u iujen
je jedan potnen prestavnicima nage mlade kujievnosti i
mlade
nauke I mlade 2urnalistike za oteeestvo 2ivot polo2ivgih`. Medu mougint
imenima to zlatne liste"
koja prestavlja 2rtvu nage mlade duhovne elite,
nalazimo i mnoga imena iz Bosne i Bereegovine. Dodajuei ovome nizu ra-nije i kasnije poznatije pokojnike i rabrike Nacionalni borei" i Morita:
tori" mi im o desetogodignjiei oslobodenja i ujedinjenja, na onaj naein,
Zininto pomea.
-
95
Vlado Gaeinovie, student, pesnik i knjiievnik saradnik ,Bosanske Vtle", ,.Narod&' --,;Otadibine", dahroVoljac, a Srb.ijinim os
jedan ad najvainijih i najuticajnijih
lobodilackim ratovima
vodja i idebloga predratne hosanska-hercago-va.eke nacionalno.reVolucionarrie .oniladine umro ad tnbetkule . 11--Friburgo (vaj4arSka) 1917. g.
Javan 2ivanovie :student, saradnik ,-,Narada", spaljen kao .
-Vigegradu 1914 g.*
ranjeidobvlu
Dragutitt; Mrdz, student., pasnik, saradnik Bosanske Vile" i.
Xala" poginuO - 1915, '.g. kad Paarevea.
BrankO BallutoVie, slikar iz Hereago.vine, poginuo pri pov-j
laeenju 1915 g.
Petar Kgeie L-- narodni poslanik, prip3ovdde, knjiIevni
Basne,:nrednik politiekog lista Otadibine" i knjiievnag ea ;
sopisa RazVitak" jedan ad vodja Made BoOne" i jedan od
heizakletijih neprijatelja Austrije umro a ro.pstvu u Beo-gradn
1916 godino.
.
-(' Dr' jet Dedijer, sauradnik Radulovieeva Pregledaw i,.;Srpv.e-ske . Rijeel",;dOcent geografije na boo.gadskom
lika nada nauene Boone i Hereegovini. On je izbegaa svirepim
stradanjima u domovini, da po povratku u nju, u Sarajevo,
umre.1918. g.
roinansijer 1-- dramatiear,
87.7eipzar eorovie,
dan ocl glavnih aradnika Radulovi(!eva Naroda"-, kao poznati .
vreme najoSeili austrijskih progana., za taoen. rod,ljubzet.a
.Uu&n, i zlostavljan, navukao j.3.bolost od koje je novo 1919 g.
pesnik liarcegovim, nag- najbolji.- naconalni
Aleksa
umro- u -slobodnoj domovini .1924 g.
bard. Aia.en kao taco
Risko Miliccvic, student saradnik Naroda", poginuo kao dobray., djae, na. Krupnjn 1924 g.
Ciao, student urednik mostarskog Rada",
Petar Petkorie
najodaniji p.omoOnik i karnita iz balkanskih ratava, po
ginuo je kao dohrovoljac na Zavlaci 1914 g.,
--
60CHA 14 XEPU,E1OBNHA
96.
(HeTopactco-reorpacbeica icapTa.)
apsotst,
Cit?..a tt .
cAaA
6a4a.11. Ka
\e,CaPaJEB0
errap.
Atentatori :
tiocrae
Bogdan Zerajie, student i ueitelj u Srbiji atentator na generala Vareganina, paglavara Bosne i Hercegovine uoVa. se. 2..
juna 1910. g., poste nenspelog pucnja.
Dana Ilia, ueitellj, gaurednik socijalistielog lista Zvono" i
jedan od najglavnijih .arganizatora Sarajevskog Atentata, obegenje 2 februara 1915. g.
Gavrilo Princip, gimnazista, nacionalni revolucionar i izvrgilae Sarajevskog Atentata, umiro kao osudjenik na 20 godina
tegke tamnic,e, krajem aprila 1918. g. u Terezinu (Oehoslovai.%ka).
Trifko Grabei, rimnazista, nacionalni revolueloinar i jedau
od sau6esnika u Sa-rajevskani Atentatu kao osudjenik na 20 godina robije, umro je n Terezinu 1916 g.
Lazar Djukie, trelteljac, nacionalni revolucionar i jedan ad
ueesnika u Sarajevskom Atentatu, pollute u zatvoru i umro.
u Cogkoj.
Nedeljko Cabrinovie, tipograf, jedan od atentatora, osudjen
na vigegodignju robiju umro 1916 g. u Terezinu.
Veljko Oubrilovie, ueitelj i poverenik Narodne Odbrane",
zbog pamaga.nja sarajevskih atentatora abegen. 2 februara 1915 g;
Migko Javanovie, ugledan trgovac iz Tuzle i jedhn od atentatorskih pomagaea, obegen 2 februara 1915 g.
Milzajlo Pugara, ueitelj, jedan od posrednih ueesnika Sarajevskog Atentata. umro od' pegavog tifusa kao inberuirac a Aradu,
krajein 1914 g.
Jakav illilov c, teak iz bijeljinskog grew i. jedan od pumagai,;a sarajevskih atentatora, prvo osudjen na vetala. pa ponTilavaon na vigagodignju robiju u Meleksdorfu, gde je i umro (?)
Kcrovioi, otac i sinovi, pomagaei sarajevskih atentatora, od
kojih je jedan osudjen na vegala 2 februara 1915 g.
11C6PABKA : Mommo lta ce Hcnpase eaellehe norpenme : 1) Ha eTpanK
26, 17 pelt ogosAo, ymeeTo 3axaanirrm Tpe6a sazaarnTn. 2) Ha eTpaaa 48
ceyAa rlte CTOjEt HOKIlt Tpe6a Hommt.
oescrpwin.:4eBocne n
S a speme
Xepuer013341-fe
Ityczpojcne OmynaLc
---ipxaafeitincaee Socrse as
J-Cp3Jba
Tap r.Ke,
-
tV 2
spem e
I.
-. prirraae Bacarmsor//aaia.n.pca-
,.**-44 ****4104404M
.4-
IIPETHJIATIITE CE HA
CEBEP"
RIME