ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 6 (Kondenzatori pare) List: 1 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

KONDENZATORI PARE

Kondenzatori pare su povrinski izmjenjivai topline u kojima se izlazna pare iz turbina kondenzira pod tlakom manjim od atmosferskog. Tlak u kondenzatoru kree se od 0,02 do 0,08 bar. Da bi efikasnost parnoga procesa bila to vea, kondenzacija se mora odvijati pri to niem tlaku (temperaturi), a to prvenstveno ovisi o temperaturi rashladnoga fluida (vode), odnosno o temperaturi okoline. Tamo gdje na raspolaganju nema dovoljne koliine rashladne vode, hlaenje kondenzatora se moe vriti okolnim zrakom, a u tim je sluajevima, zbog loijeg hlaenja, tlak kondenzacije vei pa je manja efikasnost procesa. Brzina izlazne pare iz turbine, odnosno na ulazu u kondenzator, kree se od 50 do 120 m/s, a njena uobiajena vlanost je 8 do 12 %. Nastoji se da temperatura kondenzata bude to blie temperaturi izlazne rashladne vode te da pri tome kondenzat bude to manje pothlaen, kako se u krunome procesu ne bi ponovno troila toplina za njegovo grijanja. Za vea i dobro projektirana postrojenja, temperatura podhlaenja kondenzata kree se 0,5 do 1 K . U kondenzatorima se takoer vri sakupljanje raznih povratnih tokova pomone pare (za pogon ejektora, za grijanje niskotlanih grijaa napojne vode, para za brtvljenje i dr.), to zajedno s glavnim kondenzatom ulaze ponovno u kruni tok procesa. Da bi se u kondenzatoru odrao potreban podtlak (vakuum), iz njega treba kontinuirano isisavati ne- kondenzirajue plinove (zrak, O 2 , CO 2 ) koji ulaze zbog proputanja prirubnikih spojeva kao i zbog dotoka dodatne vode u kojoj su oni otopljeni. Isisavanje plinova (zraka), te odravanje podtlaka, vri se parnim ejektorima ili rotacijskim vakuum pumpama.

ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 6 (Kondenzatori pare) List: 2 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

Shematski prikaz kondenzatora pare

Izlaz Izlazvode vode Ulaz Ulazpare pare Odsisavanje Odsisavanje (prema (premaejektorima) ejektorima)

Ulaz vode

Izlaz kondenzata

Materijal kondenzatorskih cijevi (dobar vodi topline i otporan na koroziju): legure bakra, nehrajui elik, titan. Dimenzije cijevi: 23/21 mm ili 25/23 mm. Brzina strujanja kroz cijevi: - 1,5 do 2,5 m/s kod slatke rashladne vode, - 1,2 do 1,5 m/s kod morske rashladne vode

Princip rada parnoga ejektora

Mlaznica Difuzor

Para

Odsisavani plinovi

ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 6 (Kondenzatori pare) List: 3 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

Shema vakuumskoga sustava s dvo-stupanjskim ejektorom

Para za ejektore Izlaz pare iz turbine

Ejektori

Kondenzator p=0,02-0,08 bar

U atmosferu Kondenzatna pumpa

p=0,2 bar

Hladnjaci pare za ejektore Barometarska petlja

PRORAUN KONDENZATORA
Kondenzator pare proraunava se kao izmjenjiva topline u kojemu se pomou rashladne vode oduzima pari toplina isparivanja/kondenzacije pri temperaturi ravnotenoga stanja ovisno o tlaku koji vlada u parnome prostoru kondenzatora. Ako se zanemari pothlaenje izlaznoga kondenzata ispod ravnotene temperature, to treba smanjiti na minimum a u praksi se ne moe se u potpunosti izbjei, tada moemo smatrati da se izmjena topline u kondenzatoru zbiva pri konstantnoj temperaturi. Toplinskim proraunom kondenzatora odreuje se rashladna povrina cijevi preko kojih se u danim uvjetima okoline (temperatura rashladne vode) i optereenja turbine (protona koliina pare) mora prenijeti toplina kondenzacije izlazne pare iz turbine i raznih drugih pomonih parnih tokova koji se vraaju u kondenzator.

ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 6 (Kondenzatori pare) List: 4 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

Proces kondenzacije pare Para iz turbine, D (h2, p2, t2) t2 hw2, tw2 Rashladna voda, W hw1, tw1 Rashladna voda tw1 Ulaz Izlaz tw2 Para - kondenzat tk

Kondenzat, D (hk, pk, tk)

Pri kondenzaciji, para predaje, a rashladna voda preuzima koliinu topline gdje je: D protona koliina izlazne pare iz turbine, h 2 - entalpija izlazne pare iz turbine, h k - entalpija kondenzata, W protona koliina rashladne vode h w2 entalpija izlazne rashladne vode h w1 entalpija ulazne rashladne vode

= (2 ) =W(2 1 )

Pothlaenje kondenzata ispod temperature kondenzacije, t =(t 2 -t k ), tetno je jer se kondenzat mora u krunom procesu ponovno grijati, pa to predstavlja gubitak topline. U praksi se ne moe potpuno izbjei pothlaenje, ali konstrukcijskom izvedbom kondenzatora treba nastojati da to bude to manje. Dobrom izvedbom kondenzatora moe se postii t=(t 2 -t k )0,5 0C. Uz postavku da se kondenzacija odvija uz konstantnu temperaturu, koja ovisi o tlaku u kondenzatoru, izlazna razlika temperatura definirana je kao

t iz =t 2 -t w2

ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 6 (Kondenzatori pare) List: 5 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

to je manja izlazna razlika temperatura, kondenzacija se odvija pri niem tlaku, odnosno pri veem vakuumu, to poveava iskoristivost krunoga procesa. Meutim, smanjenje izlazne razlike temperatura uvjetuje poveanje rashladne povrine kondenzatora, odnosno poveanje trokova za njegovu izradu. Iz toga razloga se u praksi izvode kondenzatori s izlaznim razlikama temperature t iz od 5 do 12 0C. Na pogonski tlak u kondenzatoru bitno utjee ulazna temperatura rashladne vode u kondenzator, koja ovisi o vrsti rashladnoga sustava i klimatskim uvjetima. Prosjene godinje temperature vode Vode iz rijeka i jezera hladnoga pojasa Vode iz rijeka i jezera umjerenoga pojasa Vode iz rijeka i jezera tropskoga pojasa Vode iz krunog sustava s rashladnim tornjevima u hladnijim podrujima Vode iz krunog sustava s rashladnim tornjevima u umjerenim podrujima Vode iz krunog sustava s rashladnim tornjevima u tropskim podrujima

5 do 10 0C 10 do 20 0C 27 do 35 0C 20 do 23 0C 25 do 28 0C 30 do 35 0C

Porast temperature rashladne vode predstavlja razliku izlazne i ulazne temperature rashladne vode u kondenzatoru, odnosno

t w =t w2 -t w1
a zavisi od protonoj koliini rashladne vode, o optereenju kondenzatora, veliini rashladnih povrina kao i o njihovoj istoi. Uobiajeno: t w = 8 do 12 0 C. Zbog utjecaja kondenzacije, koeficijent prolaza topline u kondenzatoru je relativno velik: k=2000 do 4000 W/m2K. Njegova veliina najvie ovisi o brzini strujanja rashladne vode, o promjeru i materijalu cijevi te o njihovoj istoi.

ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 6 (Kondenzatori pare) List: 6 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

Karakteristina veliina kondenzatora je specifino optereenje rashladne povrine, to je definirano odnosom izmeu koliine kondenzirane pare u jedinici vremena i rashladne povrine kondenzatora, odnosno

a kree se od 0,01 do 0,02 kg/m2s.

Koeficijent prolaza topline u kondenzatoru moe se na pojednostavljeni nain odrediti na sljedei nain: =1 2 [kW/m2K] gdje je: k' nekorigirani koeficijent prolaza topline, kW/m2K, ( iz dijagrama), 1 korekcijski faktor ulazne temperature rashladne vode, (iz dijagrama), 2 korekcijski faktor spec. optereenja rashl. povrine, (iz dijagrama), b koeficijent oneienja rashl. povrine kondenzatrora, (0,75 do 0,95). Koliina topline koja prolazi kroz rashladnu povrinu kondenzatora (toplinsko optereenje): = [kW] gdje je: A k rashladna povrina kondenzatora, m2 k - koeficijent prolaza topline u kondenzatoru, kW/m2K - srednja razlika temperature pare i rashladne vode Potrebna rashladna povrina kondenzatora odreuje se iz: pri emu je:

2 + 1 + 2 2 2 =

[m2]

gdje je: d v vanjski promjer cijevi kondenzatora, m l - duljina cijevi kondenzatora, m n broj cijevi kondenzatora.

= [m2]

ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 6 (Kondenzatori pare) List: 7 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

Prilog uz proraun kondenzatora

Nekorigirani koeficijent prolaza topline, k' (za tw1=21,1 0C, dk=39 kg/m2h)
18000

k' [kJ(m2hK]

16000 14000 12000 10000 8000 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5

Vanjski promjer cijevi, dv:

dv=25mm dv=23mm dv=19mm

Brzina rashladne vode u cijevima, w [m/s]

1,2 1 0,8 0,6 0,4 0,2 0

Korekcijski faktor ulazne temp. rashl. vode, 1

Korekcijski faktor spec. opt. rashladne povrine, 2

1,2 1 0,8

10

20

30

40

50

2
0,6 0,4 0,2 0 0 20 40 60

Ulazna temp. rashl. vode, tw1 [0C]

Spec. opt. rashladne povrine, dk [kg/m2h]

ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 6 (Kondenzatori pare) List: 8 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

Osnovni konstrukcijski detalji kondenzatora