Documenti di Didattica
Documenti di Professioni
Documenti di Cultura
UVOD
Veoma brz razvoj trita kapitala u razvijenim trinim ekonomijama u novijem periodu uslovljen je pojavom i razvojem novih tipova finansijskih posrednika,prije svega penzijskih fondova i investicionih kompanija u grupaciji institucionalnih investitora na finansijskom tritu. Snaan rast kapitala ovih finansijskih institucija rezultat je promjene preference graana kada je u pitanju ulaganje njihove finansijske tednje i rezultirao je znaajnim pozitivnim efektima na razvoj privrede i finansijskog sistema.
Efekti razvoja ovih institucija ogledaju u porastu broja alternativa za mobilizaciju i profitonosan plasman slobodnih novanih sredstava,to je vodilo smanjenju trokova, ali poveanju efikasnosti procesa finansijskog posredovanja.
Privatni penzijski fondovi i investicioni fondovi imaju vanu poziciju u finansijskim sistemima visokorazvijenih zemalja. Penzijski fondovi poslovnu politiku grade na mobilizaciji dugorone i ugovorne penzijske tednje zaposlenih. Snaan rast kapitala investicionih i privatnih penzijskih fondova u novijem periodu u pojedinim visoko razvijenim zemljama doveo je ove institucije u sam vrh institucionalnog investiranja na finansijskom tritu.
POJAM INVESTICIJA
Ekonomska kategorija investicija moe se definisati na razne naine. Ipak je najprihvatljivija definicja u kojoj pod pojmom investicija u najirem smislu te rijei podrazumijevamo ulaganja u fiksne i obrtne fondove. Prema tome moemo rei da investicije predstavljaju onaj dio drutvenog produkta koji se u procesu njegove konane raspodjele i upotrebe nije potroio, nego je upotrebljen za zamjenu istroenih i dotrajalih, te za izgradnju novih kapaciteta.
PODJELA INVESTICIJA
INVESTICIJE U FIKSNE FONDOVE Pod investicijama u fiksne fondove podrazumijevamo ulaganja u objekte trajnog karaktera kao to su zgrade, oprema, saobraajnice, luke i sl.
PENZIJSKI FONDOVI
Sistem socijalnog i penzijsko-invalidskog osiguranja u razvijenim trinim ekonomijama moe se podijeliti u tri podsistema:
ZAKLJUAK
Danas su globalni svjetski demografski trendovi u opadanju, pa je sve manje radnika koji izdravaju sve vie penzionera. Izmeu doprinosa i penzija ne postoji ravnotea to izaziva dugove i stvara probleme vladama mnogih zemalja. Sistemi tekueg finansiranja imaju nedovoljne finansijske rezerve, a i penzijska sredstva se loe investiraju i utaja je veoma visoka. Fiskalni efekti ovakvog sistema su katastrofalni. Ako se uskoro ne reformie, javni penzijski sistemi u vie zemalja EU predstavljae prijetnju konkurentnosti privrede, javnim finansijama i povjerenju u javne penzijske sisteme. to se tie nae drave, smatra se da bi novi penzioni sistem trebao biti kombinacija javnog i privatnog, s tim da uee u privatno upravljanom penzionom osiguranju bude obavezno.