Sei sulla pagina 1di 74

LEZIONE UNO

Franco: Pronto?
Chiara: Casa Carrera?
Franco: S, chi parla?
Chiara: Sono Chiara.
Franco: Ah, ciao Chiara! Come stai?
Chiara: Ciao Franco! Sto bene, grazie. E tu?
Franco: Non c male.
Chiara: C Monica?
Franco: S, un attimo.

Monica: Pronto?
Chiara: Ciao Mony!
Monica: Ciao Chiara! Allora?
Chiara: S. Arrivo!
Monica: Benissiomo! Sono contenta!
Chiara: Ma la festa c, no?
Monica: Certo! C, c! Tu quando arrivi?
CHI /ki/ ko?
COME /kome/ kako?
QUANDO /kuando/ kada?
ALLORA /alora/ onda? Reci!
CERTO /erto/ naravno
LA FESTA /festa/ zabava, urka
IL ATTIMO /atimo/ trenutak
ESSERE biti
PARLARE govoriti

ARRIVARE stii

ESSERE (biti)
io sono
tu sei
lui/lei

noi siamo
voi siate
loro sono

C, G + A, O, U = K, G
casa /kasa/, gas /gas/, contenta /kontenta/
C, G + I, E = ,
certo /erto/, giro /iro/, ciao /ao/
CH, GH + I, E = K, G
Chiara /kjara/, Margherita /magerita/, che /ke/
Present glagola sa nastavkom - ARE:
PENSARE (misliti)
io penso
tu pensi
lui/lei pensa

noi pensiamo
voi pensate
loro pensano

Glagoli koji se zavravaju na are spadaju u prvu grupu. Akcenat se


najee nalazi na osnovnom slogu izuzev kod noi i voi.

1. Il signor Rossi (parlare)

con Chiara.

2. La festa c, (essere, io)

contenta!
2

3. Monica (stare)

molto bene.

4. Tu, quando (arrivare)

5. Ciao Franco, come (stare)

6. (arrivare, io)

domani.

7. Laura (essere)

a casa.

8. (parlare, tu)

con Paolo?

Na pitanje Come stai? mogu se dati razliiti odgovori:


Benissimo (veoma dobro)
Molto bene ( veoma dobro)
Abbastanza bene ( prilino dobro)
Non c male (nije loe)
Uz to se moe rei Grazie i uzvratiti pitanjem E tu?
Na pitanje Come stai? Moe se odgovoriti i sa sto+prilog:
Sto bene.
Kada sretnete na ulici nekog poznatog, postavit ete pitanje:
Come sta? Bene, grazie, e Lei?
U talijanskome jeziku veoma je jednostavno postaviti pitanje. Red rijei
je uglavnom isti kao u potvrdnoj reenici:
Chiara arriva. / Chiara arriva?
Razlika izmeu upitne i potvrdne reenice se uoava na osnovu reenine
melodije: u iskaznoj reenici je silazna, u upitnoj uzlazna.

Evo odgovora na pitanja uvedena pomou da li ili zar (ne).


Arrivi? Si. / La festa c? No.
3

Postoje i pitanja na koja se moe odgovoriti sa da ili ne:


Chi parla?/ Quando arrivi?
Kod pitanja koja poinju upitnom rjeju subjekat uglavnom stoji poslije
glagola:
Quando arriva Chiara?

LEZIONE DUE

impiegato: Buongiorno,signora!
Chiara: Buongiorno!
impiegato: Biglietto,per favore.
Chuiara: Ecco qua.
impiegato: Grazie. Ha bagagli?
Chiara: Una valigia...e ho anche un pacco,ma leggero.
impiegato: Vediamo...S, come bagaglio a mano va bene.
Chiara: Meno male!
impiegato: Finestrino o corridoio?
Chiara: Finestrino ... e non fumatori,per piacere.
impiegato: Il volo tutto non fumatori.
Chiara: Ah, bene.
...
impiegato: l'uscita 5, imbarco alle 10.
Chiara: Va bene, grazie, arrivederLa.
impiegato: ArrivederLa e buon viaggio!
...
poliziotta: Ha per caso monete o chiavi in tasca?
Chiara: Ah gi, le chiavi! Scusi!
LAEROPORTO aerodrom
LAEREO avion
LA VALIGIA /valia/ kofer
IL BAGAGLIO A MANO /bagaljo/ runi prtljag
LIMBARCO ulaz, ukrcavanje
IL BIGLIETTO /biljetto/ karta za vonju
IL PASSAPORTO paso, putovnica
IL CARRELLO kola, kolica za prtljag
IL FINESTRINO prozor (u prijevoznom sredstvu)
5

IL CORRIDOIO hodnik
IL FUMATORE pua
LA MONETA kovanica, novi
LA CHIAVE /kijave/ kljuevi
LA CHIAVE DI CASA kljuevi od kue
LA TASCA /taska/ torba
ANCHE /anke/ takoe
LEGGERO / A /leero/ lagan, lak
IL VOLO /voljo/ let
LUSCITA izlaz
GI tano, ba
ROD IMENICA
Imenice imaju samo dva roda, muki i enski. Mukog su roda sve one
imenice ispred kojih se nalazi odreeni lan IL ili LO ili neodreeni lan
UN ili UNO. enskog su roda sve one imenice ispred kojih se nalazi
odreeni lan LA ili neodreeni lan UNA.
BROJ IMENICA
lan IL se u mnoini mijenja u I, a lan LA u LE.
Imenice koje se u jednini zavravaju na E ili O, prave mnoinu na taj
nain to im se krajnji suglasnici (E ili O) promijene u I:
il libro I libri
la madre le madri
Imenice koje se u jednini zavravaju na A, a enskog su roda, u mnoini
mijenjaju A u E:
la casa le case
I NUMERI 1-10
1 uno

6 - sei
6

2 due

7 sette

3 tre

8 - otto

4 quattro

9 - nove

5 cinque

10 - dieci

Nula se na talijanskom kae zero.


Izraz za saopavanje tanog vremena dobija se kombinacijom prijedloga
ALLE (u) i broja: Imbarco alle 10.

Dopunite odgovarajui oblik glagola u zagradi:


1. Ma (avere, tu)

solo una valigia?!

2. Adesso Luigi (essere)

in aereo.

3. Franca (arrivare)

alle 3.

4. (essere/arrivare, io)

gi in aeroporto alle 5.

5. La signora Bianchi (avere)

solo un bagaglio a mano.

6. E Michele adesso (stare)

bene?

7. (avere)

io le chiavi di casa!

8. (essere, tu)

contenta?

LAN

lan se stavlja ispred imenice i oznaava rod i broj imenice ispred koje se
nalazi. lan moe biti odreeni i neodreeni.
Odreeni lan
Odreeni lanovi za imenice mukog roda u jednini su IL i LO.
lan IL se nalazi ispred imenica koje poinju suglasnicima ali ne
suglasnikom Z ili suglasnilom S (kada je S praeno jo jednim
suglasnikom):
il libro, lo zio, lo scolaro
Radi milozvunosti, kada imenica poinje samoglasnikom izostavlja se O
u lanu LO pa se izostavljeno slovo oznaava apostrofom:
lo amico lamico
Odreeni lan za imenice enskog roda u jednini je LA:
la casa
Radi milozvunosti, kada imenica enskog roda poinje samoglasnikom,
izostavlja se A u lanu LA, pa se i ovdje izostavljeno slovo oznaava
apostrofom:
la amica lamica
Odreeni lanovi za imenice mukog roda mijenjaju se u mnoini, i to:
a) IL se u mnoini pretvara u I:
il libro I libri
b) LO se u mnoini pretvara u GLI:
lo scolaro gli scolari
c) L se u mnoini takoer pretvara u GLI:

lamico gli amici


Odreeni lan za imenice enskog roda u jednini LA mijenja se u mnoini
u LE:
la casa le case
Neodreeni lan
Neodreeni lan za muki rod je UN i UNO, a za enski rod UNA.
Neodreeni lan nema mnoinu.
UN se upotrebljava ispred svih imenica osim onih koje poinju
suglasnikom Z ili suglasnikom S (praen jo jednim suglasnikom):
un libro
un amico
UNO se upotrebljava ispred onih imenica koje poinju suglasnikom Z ili
S (praeno jo jednim suglasnikom):
uno zio
uno specchio
Ako se neodreeni lan za enski rod UNA nae ispred imenica koje
poinju samoglasnikom, tada se krajnje A u lanu UNA apostrofira:
una amica unamica

Upiite odgovarajui oblik neodreenog lana:


9

1. Sono

studentessa.

2. Chiara ha

valigia e

3. Luigi

studente di medicina.

4. Chiara parla con


5.
6. Ma c

pacco.

signore.

caff? S, grazie.
festa qui?

LEZIONE 3
10

Comandante: Buongiorno, signori e signore. il comandante che parla.


Mi chiamo Marco Guffanti. In questo momento voliamo su Roma.
Larrivo a Milano previsto tra 50 minuti circa. Il tempo a Milano
buono, cielo sereno, ci sono 20 gradi. Buon soggiorno a bordo!

hostess: Dolce o salato?


Chiara: Dolce.
hostess: E da bere cosa desidera?
Chiara: Un succo darancia.
hostess: Prego e Lei?
vicino: Salato, e un bicchiere dacqua minerale.
hostess: Gassata o naturale?
vicino: Naturale, grazie.
hostess: Ecco a Lei.
vicino: Grazie.

vicino: Eh, solo un pacchetto di salatini risparmiano!


Chiara: Sui voli nazionali, s.
vicino: Lei viaggia spesso?
Chiara: Abbastanza.
vicino: Per lavoro?
Chiara: No, I miei genitori abitano a Milano.
vicino: Ah per motivi familiari Un po come me per io ho
Italia-Spagna.
Chiara: spagnolo?
vicino: Mezzo spagnolo mezzo italiano
NOVE RIJEI:
11

IL COMANDANTE kapetan

PER zbog

CHIAMARSI zvati se

IL LAVORO- posao

IL MOMENTO trenutak

I GENITORI - roditelji

PARLARE govoriti

ABITARE - stanovati

VOLARE letjeti

POI - onda

LARRIVO - dolazak

PER ali, pa ipak

PREVISTO / A predvien

LA SPAGNA - panija

TRA u, izmeu

SPAGNOLO- panac,

CIRCA oko, otprilike

panski

IL TEMPO vrijeme

LA ITALIA - Italija

IL CIELO /elo/ nebo

ITALIANO Talijan,

SERENO /A vedar

MEZZO - pola

IL GRADO stepen

SU - preko

IL SOGGIORNO /soorno/ boravak

BERE piti

IL DOLCE /dole/ slatki, desert

IL SUCCO sok

SALATO slano, posoljeno

IL PACCHETTO paketi

DESIDERARE eljeti, htjeti

LACQUA voda

PREGO molim (lijepo)


LACQUA MINERALE mineralna voda
IL SALATINO slano pecivo
RISPARMIARE tedjeti

VIAGGIARE putovati

ABBASTANZA prilino, dovoljno

SPESSO esto, uestalo

BERE (piti)
io bevo
tu bevi
lui beve

noi beviamo
voi bevete
loro bevono

Kada se govori o vremenskim prilikama moe se rei:


BELLO (vrijeme je lijepo)
12

BRUTTO (vrijeme je loe)


FA CALDO (toplo je)
FA FREDDO (hladno je)
Ukoliko elimo preciznije odgovoriti na pitanje CHE TEMPO FA?
moemo rei sljedee:
C IL SOLE (Sunano je)

C UN TEMPORALE (Oluja je)

C LA NEBBIA (Maglovito je)

C VENTO (Vjetrovito je)

SERENO (Vedro je)

TUONA - grmi

NUVOLOSO (Oblano je)

GELA smrzava se

PIOVE ( Pada kia)

ANNOTTA smrkava se

NEVICA (Pada snijeg)

ALBEGGIA - svie

Ako Vas neko pita Che cosa desidera?, jednostavno iznesite svoju elju i
ne zaboravite da uz to jo kaete grazie.
Un succo di frutta, grazie.
Niente, grazie.
Ako Vam direktno ponude un caff, odgovorite sa
S, grazie.
S, volentieri. (da, rado)
No, grazie.
Kada u baru naruujete pie, uz naziv pia dodat ete i per favore:
Un cappucciono, per favore.

13

PIA
IL CAFFELATTE kafa sa mlijekom
LA GRAPPA rakija
LO SPUMANTE pjenuavo vino
LA SPREMUTA svjee iscijeen sok
IL CAFF kafa
LA BIRRA pivo
IL T - aj
IL CAPPUCCINO kapuino
IL SUCCO DI FRUTTA voni sok
IL SUCCO DARRANCIA sok od narande
IL VINO ROSSO / BIANCO crveno / bijelo vino
UN BICCHIERE DI VONO ROSSO boca crvenog vina

Napiite reenice u mnoini:


1. Arrivo domani alle 8.
2. Abiti qui a Roma?
3. Adesso chiamo un taxi.
4. Parla con il polizotto.
5. Chiami lingegner Ponti?
6. Arriva in macchina o in treno?
7. Risparmio molto.
8. Voli con Alitalia?

14

Oznaite pravilan oblik glagola:


1. I genitori di Claudia sta / stanno / stiamo bene.
2. Qui c / ci sono tre bottiglie di birra.
3. Siamo / Sono / Sei a Roma e visitiamo la citt.
4. Oggi siamo / stiamo / abbiamo a casa.
5. Il caff di Frederico sono / / ha dolce.
6. Siete / Avete/ State gi i biglieti per lEurostar?

I NUMERI 11-20
11 undici

16 sedici

12 dodici

17 diciassette

13 tredici

18

diciotto
14 quattordici

19 diciannove

15 quindici

20 venti

I NUMERI 20-100
20 venti

70 settanta

30 trenta

80 ottanta

40 quaranta

90 novanta

50 cinquanta

100 cento

60 sessanta

Kod tr se uvijek stavlja akcenat:


ventitr (23), cinquantatr (53)
Kod uno i otto desetica gubi zavrni samoglasnik:
15

ventuno (21), trentotto (38)


PRIDJEVI
Pridjevi su rijei koje se slau sa imenicama u rodu i broju. Ako je
imenica mukog roda i pridjev mora biti mukog roda; ako je imenica u
jednini i pridjev mora biti u jednini.
Rod
Pridjevi u mukom rodu se zavravaju na O ili E.
Alo se pridjev u mukom rodu zavrava na O tada u enskom rodu prelazi
u A:
buono buona
nuovo nuova
rosso rossa
Ako se pridjev u mukom rodu zavrava na E tada u enskom rodu
pridjev ostaje nepromijenjen:
forte forte
grande grande
verde verde
Broj
Pridjevi koji u jednini zavravaju na O u mnoini mijenjaju to O u I:
buono buoni
Pridjevi koji u jednini zavravaju na E u mnoini mijenjaju to E u I:
forte forti
Pridjevi koji se u jednini zavravaju na A u mnoini mijenjaju to A u E:
16

bella belle
Pridjevi koji odreunu pripadnost naciji, kao to su spagnolo i italiano,
upravljaju se po gore navedenom pravilu:
Marco italiano.
Lucia italiana.
QUANDO CHIEDIAMO LA NAZIONALIT
Na pitanje Di dove sei? (Odakle si?) odgovaramo koristei prijedlog di +
nome di citt (ime grada):
Di dove sei? Di Roma / Madrid.
Na pitanje sei + aggettivo di nazionalit? odgovaramo sa S ili sa
No, (+sono) + aggettivo di nazionalit:
- Di dove sei?
- Tadesco. E tu sei francese, vero?
- No, sono belga, di Bruxelles.

NOMI DI PAESI E AGGETTIVI DI NAZIONALIT

Messico
Italia
Brasile
America
Australia
Venezuela

-ano / ana
messicano
italiano
brasiliano
americano
australiano
venezuelano

- ino / ina
17

Algeria
Marocco
Bosnia
Erzegovina

algerino
marocchino
bosniacco/a
erzegovese

Inghilterra
Francia
Olanda
Danimarca
Giappone
Svezia

-ese
inglese
francese
olandese
danese
giapponese
svedese

altri: -o/a
russo
polacco
svizzero
austriacco

Russia
Polonia
Svizzera
Austria
Attenzione!
Germania
Belgio

tedesco
belga

LEZIONE QUATTRO
tassista: Buongiorno, signora.
Chiara: Buongiorno.
tassista: Dove andiamo?
Chaira: in via Monti, al 75, grazie.
tassista: Va bene!

18


tassista: Da dove arriva di bello?
Chiara: Da Palermo.
tassista: Ah, bella citt Io sono di Cefal, ma abito a Milano da
tanti anni! Lei conosce Cefal?
Chiara: S abito in Sicilia da tre anni per sono milanese.
tassista: E dalla Sicilia porta su I buoni prodoti siciliani?
Chiara: Che cosa intende?
tassista: Beh, il pacco
Chiara: Ah, no, quello un regalo, una sorpresa per unamica!

tassista: Signora, eccoci arrivati!


Chiara: Quant?
tassista: 25 euro.
Chiara: Ecco a Lei e buona giornata.
tassista: Grazie a Lei e buona giornata.
Chiara: ArrivederLa,
tassista: ArrivederLa.

NOVE RIJEI:
ANDARE ii
LA VIA ulica
DOVE ? kuda?
ABITARE stanovati
A u
TANTO toliko
19

CONOSCERE poznavati
DA DOVE ? odakle?
PORTARE nositi, donijeti (sa sobom)
IL PRODOTTO proizvod
QUELLO/A onaj/a
IL REGALO poklon
LA SORPRESA poklon

Pomou prijedloga A moemo da navedemo mjesto gdje stanujemo ili


gdje se trenutno nalazimo:
Abita a Roma. (On(a) ivi u Rimu)
Adesso sono a Roma. (Sada sam u Rimu)
Prijedlog A moemo koristiti i sa glagolom andare. Na taj nain govorimo
gdje idemo:
Andiamo a Milano. (Idemo u Milano)
Prijedlog A stoji ispred naziva gradova.

Prijedlog IN moe se koristiti pri navoenju odredbi za mjesto:


ispred via, viale, piazza, itd:
Abito in Viale Manzoni.
Vado in Viale Manzoni.
ispred naziva veih ostrva:
Siamo in Sardegna.
Andiamo in Sardegna.
20

ispred naziva drava:


Abitano in Germania.
Vanno in Germania.
Porijeklo navodimo pomou glagola essere i prijedloga di:
Sono di Cefal.
Neije porijeklo moemo saznati ako postavimo pitanje:
Di dove sei? (Odakle dolazi?)
Di dove? (Odakle dolazite?)
Pomou glagola essere i imenice koja oznaava nacionalnu pripadnost
navodimo zemlju iz koje dolazimo:
Sono serbo/serba.
Pomou izraza arrivare da + mjesto navodi se mjesto polaska/polijetanja:
Arrivo da Torino.
Ako su u pitanju osobe koristi se prijedlog da:
Sono da Luka. (Ja sam kod Luke)
Vado da Luka. (Idem kod Luke)

Podvucite odgovarajui prijedlog:


1. Il treno arriva di / da / su Bologna.
2. Abitano in / da / a viale Manconi al numero 55.
3. Siete spagnoli da / di / a Madrid?
4. Domani vado a / di / in Germania.
5. Abita a Firenze di / da / in quattro anni.
6. Chiara da / a / in Monica.
21

IN

a Roma u Rim, u Rimu

in Italia u Italiju, u Italiji

a casa kod kue, kui

in via Manzoni u ulici /ulicu Manconi

DI

in Sicilia na Siciliji / Siciliji


DA

di Roma iz Rima

da Roma iz Rima

di Piero od Pjera

da Maria kod Marije


da quattro anni od prije etri godine

Present glagola sa nastavkom - ERE:


SCRIVERE (pisati)
io scrivo
tu scrivi
lui/lei scrive

noi scriviamo
voi scrivete
loro scrivono

Glagoli koji zavravaju na ere spadaju u drugu grupu.

22

Kod glagola koji zavravaju na cere, - gere i scere ne uvodi se h


ispred e i i. To znai da e izgovor c i g zavisiti od samoglasnika koji za
njim slijedi.
CONOSCERE (poznavati)
io conosco
tu conosci
lui conosce

noi conosciamo
voi conoscete
loro conoscono

LEGGERE (itati)
io leggo
tu leggi
lui legge

noi leggiamo
voi leggete
loro leggono

Glagol nascere ponaa se jednako kao i glagoli conoscere i leggere.

GLI ALTRI PRONOMI


DIMONSTRATIVI (pokazne): QUESTO (ovaj, taj)
QUELLO (onaj)
INTERROGATIVI (upitne): CHI? (ko?)
CHE? Ili CHE COSA? (ta?)
QUALE? (kakav?)
QUANTO? (kolik?)
RELATIVI (odnosne): CHE ili IL QUALE (koji)
23

INDETERMINATI (neodreene): NESSUNO (niko)


QUALCUNO (neko)
OGNUNO (svako)
NIENTE (nita)
QUALCOSA (ita)

Il suo nome, per favore?


Frederica Chiaromonte.
Dov nata?
A Buenos Aires.
Mi pu dire la sua et?
27 anni.
Professione?
Infermiera professionale.
Stato civile?
Nubile.
24

Italiana, vero?
S, ma ho anche la nazionalit argentina.
Va bene. Mi lasci il suo indirizzo e il numero di telefono. La
chiamiamo noi appena c qualcosa.
Allora, Corso Francia 11. E il telefono 324.17.36.

Ako elimo da saznamo neiju profesiju moemo postaviti pitanje na dva


naina:
Che lavoro fai (tu)?
Cosa fa (lei)?
Odgovaramo sa sono + professione:
Sono medico / segretaria / avvocato.
Kada elimo da kaemo ta studiramo koristiom glagol studio + materia:
Studio legge/ architettura / lingue.

Ako elimo da saznamo neiju adresu ili broj telefona, pitanje


postavljamo na sljedei nain:
Mi dai il tu indirizzo? (tu)
Mi d il suo numero di telefono? (lei)

25

LEZIONE CINQUE
signora: Scusi, signora, c una farmacia qui vicino?
Chiara: Una farmacia? S, non lon-tana. Vede l in fondo il
supermercato?
signora: Dove?
Chiara: Allora, vede il palazzo con le finestre gialle?
signora: S.
Chiara: Ecco, davanti al palazzo c un supermercato e la farmacia
proprio dopo il supermercato.
26

signora: Grazie mille!


Chiara: Di niente!

Chiara: Buongiorno, signora.


vicina: Chiara! Bentornata! Quanto tempo! Come va?
Chiara: Bene. Sono un postanca per il viaggio, ma sempre bello
ritornare a casa.
vicina: Viene siempre meno a Milano, eh! Quanto tempo rimane questa
volta?
Chiara: Purtropp solo alcuni giorni Lei ha qui le chiavi
dellappartamento, vero?
vicina: S! Ecco qui, c anche la chiave del cancello.
Chiara: S, lo so, grazie.
vicina: Oh, scusi, un attimo.
Chiara: No, signora, io vado. Grazie per le chiavi e arrivederci.
vicina: Va bene. Arrivederci.

NOVE RIJEI:
LA FARMACIA /farmaia/ apoteka

QUI ovdje

VICINO /viino/ u blizini

L tamo, tu

LA VICINA /viina/ susjeda


IN FONDO tamo iza
DOVE? gdje?
GIALLO /allo/ prozor
DAVANTI ispred
PROPRIO tano, direktno
DOPO iza
27

BENTORMATO/A dobrodoao/la
STANCO/A /stanko/ umoran
RITORNARE vratiti se
MENO manje
QUESTO/A ovaj/a
QUESTA VOLTA ovaj put
PURTROPPO na alost
ALCUNI/E /alkuni/ neki
ANCHE /anke/ takoer
IL PALAZZO stambena zgrada
IL CANCELLO /kanello/ dvorina kapija
LA FINESTRA prozor
IL BALCONE /balkone/ balkon
IL GIARDINO /ardino/ vrt, bata

IL TETTO - krov

LA SCALA /skala/ stepenice

IL GARAGE /gara/

garaa
IL CITOFONO /itofono/ interfon

LA PORTA vrata

ODREDBE ZA MJESTO
VICINO /viino/ pored

LONTANO - udaljen

SOPRA (iz)nad, na

DAVANTI naprijed

IN FONDO (tamo) pozadi

DI FRONTE prekoputa

SOTTO dole

DIETRO pozadi

Ciao Chiara!
Bentornata a casa!

28

In frigo c del succo darancia (il tuo preferito!)


C anche del vitello tonnato (se hai fame!)
Il letto gi pronto!
Io e pap torniamo alle 3, a presto!
Un bacione,
mamma

IL FRIGO friider
IL TUO PREFERITO tvoj omiljeni
IL VITELLO TONNATO talijanski specijalitet, hladno telee meso sa
sosom od tunjevine
AVERE FAME biti gladan
IL LETTO krevet
PRONTO gotov
TORNARE vratiti se

SLOENI PRIJEDLOZI
Kada iza prijedloga A, DI, DA, IN, SU stoji odreeni lan, prijedlog i lan
se spajaju:
a + il = al
a + lo = allo
a + la = alla
a + l = all
a + i = ai
a + gli = agli

29

a + le = alle
DI tada postaje DE:
del, dello, della, dell, dei, degli, delle
DA:
dal, dallo, dalla, dall, dai, dagli, dalle
IN prelazi u NE:
nel, nello, nella, nell, nei, negli, nelle
SU:
sul, sullo, sulla, sull, sui, sugli, sulle
Sloeni prijedlozi se upotrebljavaju po istim pravilima kao i prosti
prijedlozi:
Vado alla stazione. (Idem ka eljeznikoj stanici.)
la chiave dellappartamento. (To je klju od stana.)
Sono nello studio. (U radnoj sobi sam.)
Vado dal panettiere. (Idem u pekaru)
Aspeto dalle cinque. (ekam od pet sati.)
Le chiavi sono sul tavolo. (Kljuevi su na stolu.)
Zaokruite odgovarajue prijedloge:
1. Arriva a / allo / alla stazione alle cinque.
2. Ecco qui le chiavi del / di / della macchina.
3. Sono dalla / dall / dal fruttivendolo.
4. I biglietti sono nel / nei / nella borsa.
5. Hai lindrizzo degli / dei / dell genitori di Paola?
Ako elite da navedete neodreenu koliinu neega, u talijanskom jeziku
koristi se deoni lan. Oblici deonog lana odgovaraju oblicima sloenog
prijedloga DI:
30

In frigo c del succo darancia. (U friideru je sok od narande.)


Ci sono delle mele e dei mandarini. (Ima jabuka i mandarina.)
PRODAVNICE
LA PANETTERIA pekara
LA SALUMERIA prodavnica suhomesnatih proizvoda
LA FARMACIA apoteka
LA LIBRERIA knjiara
IL NEGOZIO DI FRUTTA E VERDURA piljara
LA MACELLERIA mesara
IL NEGOZIO DABBIGLIAMENTO /abiljamento/ prodavnica odjee
LEDICOLA kiosk

Ispred naziva prodavnica u talijanskom jeziku stoji prijedlog IN:


in panetteria, in tabaccheria
Italijani esto kau
vado dal panettiere/ dal tabaccaio / dal macellaio
to znai da se prijdlog DA koristi sa oznakom zanimanja.
U talijanskom jeziku je veoma jednostavno negirati reenicu. Dovoljno je
da se ispred glagola stavi NON:
Una farmacia? Mmh, s non lontana.
Ako u reenici stoji c ili ci sono, onda se non ubacuje ispred c, odnosno
ci:
C Monica? No, non c, torna alle 4.

VENIRE (doi)
Glagol venire je nepravilan glagol:

31

io vengo
tu vieni
lui viene

noi veniamo
voi venite
loro vengono

Pomou glagola venire i prijedloga da moe se pitati za porijeklo:


Da dove vieni? (Odakle dolazi?)
Vengo da Roma. (Dolazim iz Rima.)
Pomou pitanja Questo chi ? pitamo za neiji identitet:
E questo chi ? Andreotti.
E questa? Non lo so
Ako nekoga predstavljamo, to inimo pomou rijei:
questo/a + nome + informazione
Questo Fabrizio, mio fratello1.
Questa Ada Sabatini, una mia amica.
Questo il signor Bergamo, il mio vicino.
Quanti siete in famiglia?
5: mio padre, mia madre, mia sorella, mio fratello e io.
Come si chiama tua sorella?
Antonella
Quanti anni ha?
Ventiquatro.
Cosa fa?
insegnante dinglese.
E tua madre, di dov?
di Roma, come mio padre.
1

lan se ne upotrebljava kada govorimo o lanovima porodice

32

Walter ha due sorelle e un fratello. Una sorella fa la segretaria, e laltra


infermiera. Il fratello studia architettura. Le sorelle sono tutte e due
sposate. Una ha anche due figli. Il fratello non ancora sposato.
Quanti anni ha?
Venticinque.
Come si chiama?
Ernesto.

LEGGI QUESTO TESTO


Mi chiamo Angelo Fabbri. Sono nato a Siracusa, ma mia madre di
Milano e mio padre di Genova. Sono medico, lavoro al Polclinico di una
cittadina vicino Bologna. Mia moglie avvocato. Siamo sposati da
quattro anni, e abbiamo una bambina di due anni e mezzo, Fabrizia, che
ha cambiato la nostra esistenza.
Mio padre faceva linfermiere, per cui sin da bambino sono stato con il
mondo della medicina. Mia madre fa la casalinga, ha 72 anni e vive a
Roma.
Ho tre fratelli e due sorelle, con cui vado molto daccordo. Purtroppo non

33

li vedo spesso, perch abitano tutti a Roma. Sono tutti sposati, ma solo
una delle mie sorelle e uno dei miei fratelli hanno figli. In tutto ho cinque
nipotini. Mio fratello Gianni, il pi grande, ha 43 anni, e fa il
commercialista. Paolo, il secondo, avvocato. Massimo, il terzo fratello,
pi piccolo di me, ha 32 anni, e fa linsegnante ditaliano per straneri da
cinque anni. Le mie sorelle: Anna ha 38 anni ed casalinga, e Giulia, che
ha 37 anni, lavora nel campo della pubblicit. Il marito, mio cognato
Roberto, fa il giornalista. Siamo tutti nati a Siracusa, meno Massimo, che
nato a Roma.
Tra tutti i miei parenti, quello con cui vado pi daccordo Lorenzo, il
marito di mia sorella Anna. Lo conosco sin da quando eravamo bambini.
Ha la mia et, 39 anni, e siamo andati a scuola insieme. Ora stiamo
scrivendo un libro. Sono contento, perch cosi posso vederlo un po pi
spesso e chiacchierarci. Hanno due bambini molto simpatici, Nicola e
Daniela. Devo dire che li conosco moto meglo dei figli di Paolo.

NOVE RIJEI:
LA MADRE majka
IL PADRE otac
IL MEDICO /mediko/ ljekar
LAVORARE raditi
LA MOGLIE /molje/ supruga
LA CITTADINA /itadina/ gradi
IL AVVOCATO /avokato/ advokat
SPOSATO/A oenjen, udata
LA BAMBINA djevojica
CAMBIARE /kambiare/ promijeniti
34

IL FRATELLO brat
LA SORELLA sestra
SPESSO esto
PERCH jer, zato
IL NIPOTINO roak
LINSEGNANTE /insenjante/ predava
IL MARITO mu
IL COGNATO /konjato/ zet
IL GIORNALISTA /ornalista/ novinar

LEZIONE SEI
Chiara: la signora Costa proprio curiosa!
mamma: S, per brava ed gentile.
Chiara: Adesso poi con i capelli rossi
pap: Segue sempre la moda!
Chiara: E il trucco poi cos pesante!
mamma: Che cattivi Su, basta adesso, siete proprio pettegoli! Senti,
piuttosto, cosa fai stasera? Mangi a casa?
Chiara: S. Esco dopo cena con Monica, verso le nove e mezza. Andiamo
a bere qualcosa in un locale nuovo.
35

mamma: Allora per cena faccio I ravioli di magro.


Chiara: Oh s! Mmmh, li mangio proprio volentieri!
pap: I ravioli della mamma in Sicilia non li trovi! E per secondo che
cosa prepari?
Chiara: Per me basta il primo. Non ho molta fame.
mamma: Va bene un po di insalata e formaggio?
pap: Sempre formaggion! Perch non fai un po di carne?
mamma: Tuo padre insopportabile! E la festa? La fate?
Chiara: S, dopodomani. Domani sera organizziamo tutto.
pap: E il pacco nellingresso? Che cos?
Chiara: Eh, la sorpresa per

NOVE RIJEI:
CURIOSO/A znatieljan
BRAVO/A drueljubiv
GENTILE /entile/ veoma potovan, prijatan
POI onda
I CAPELLI kosa
SEGUIRE pratiti
SEMPRE uvijek
IL TRUCCO /truko/ minka
COS /kozi/ tako (da)
PESANTE /pezante/ jak, snaan, debeo, topao
36

CATTIVO/A /kativo/ rav, zao


BASTA! dosta!
PETTEGOLO/A /petegolo/ brbljiv
PIUTTOSTO prilino
STASERA veeras
MANGIARE /manare/ jesti
DOPO iza, potom, onda, kasnije
VERSO protiv
IL LOCALE /lokale/ lokal, soba, prostorija
I RAVIOLI ravioli
I RAVIOLI DI MAGRO ravioli sa pinatom
VOLENTIERI rado
TROVARE nalaziti, smatrati
IL SECONDO glavno jelo
PREPARARE pripremiti (se)
IL PRIMO predjelo
LINSALATA salata
IL FORMAGGIO /formao/ sir
LA CARNE /karne/ meso
INSOPPORTABILE nepodnoljiv
DOPODOMANI prekosutra
DOMANI sutra
DOMANI SERA sutra naveer
LINGRESSO hodnik, ulaz
LA SORPRESA iznenaenje
JELA
IL RISO ria

LINSALATA salata

37

I RAVIOLI ravioli

IL PESCE /pee/ riba

LA PASTA tjestenina

IL FORMAGGIO sir

LA VERDURA povre

LE UOVA jaja

LA CARNE /karne/ meso

IL DOLCE - kola

BOJE
BIANCO bijela
NERO crna

MARRONE smea
BLU tamno plave

ROSSO crvena
GIALLO /alo/ ute

AZZURRO svijetlo plava


GRIGIO /grio/ siva

VERDE zelena

ROSA - roza

Nazive boja moemo iskazivati imenicama ili pridjevima. Imenice sa


znaenjem boje su mukog roda. Kao pridjevi, ove rijei se mijenjaju
jednako kao i svi drugi pridjevi.
IZGLED
Ako elite da opiete sebe ili nekog drugog, od koristi vam mogu biti
sljedee reenice:
basso/alto. (On je mali/veliki.)
magro/grasso. (On je mrav/debeo.)
Ha i capelli lunghi/corti. (On/Ona ima dugu/kratku kosu.)
Ha i capelli lisci/ricci. (On/Ona ima ravnu/kovravu kosu.)
Ha i capelli neri/castani/biondi/rossi. (On/Ona ima
crnu/smeu/plavu/crvenu kosu.)
Ha gli occhi marroni/azzuri/verdi. (On/Ona ima
smee/plave/zelene oi)
38

Porta gli occhiali. (On/Ona nosi naoare.)


Ha le lentiggini/la barba/I baffi. (On/Ona ima pjege/bradu/brkove.)
KARAKTER
Da bismo opisali neiji karakter, potrebni su nam sljedei pridjevi:
bravo (dobar), gentile (ljubazan), intelligente (pametan),
cattivo (ljut), pettegolo (brbljiv), vivace (ivahan),
socievole (drutven), curioso (radoznao)

Present glagola sa nastavkom - IRE:


SENTIRE (osjeati)
io sento
tu senti
lui/lei sente

noi sentiamo
voi sentite
loro sentono

Glagoli koji se zavravaju na ire spadaju u 3. grupu.


Kod mnogih glagola koji zavravaju na ire se izmeu osnove i
nastavaka umee isc-, i to u sva tri lica jednine i 3. licu mnoine.
CAPIRE (razumjeti)
39

Io capisco
Tu capisci
Lui capisce

Noi capiamo
Voi capite
Loro capiscono

Glagoli finire, preferire, suggerire, trasferisi ponaaju se jednako kao i


glagol capire.
USCIRE (izai)
Glagol uscire je jo jedan nepravilan glagol iz grupe glagola sa nastavkom
ire, koji gradi oblike od dvije razliite glagolske osnove:
Io esco
Tu esci
Lui esce

Noi usciamo
Voi uscite
Loro escono

Stavite glagol u zagradi u odgovarajue lice:


1. Stasera (uscire, noi)

a cena con Andrea e Lisa.

2. Mariella (seguire)

sempre la moda.

3. Roberto (uscire)

alle 8.00 per andare al lavoro.

DIJELOVI DANA
MATTINO prije podne
POMERIGGIO poslije podne
SERA vee
NOTTE no

ODREDBE ZA VRIJEME
QUESTA MATTINA / STAMATTINA jutros

40

QUESTO POMERIGGIO danas poslije


podne
STASERA / QUESTA SERA veeras
QUESTA NOTTE / STANOTTE noas

Prilozi za vrijeme su i:
OGGI /oi/ danas

LALTRO IERI - prekjue

IERI jue

DOPODOMANI - prekosutra

DOMANI - sutra
Navedeni prilozi mogu se upotrijebiti i zajedno:
IERI SERA sino

DOMANI MATTINA sutra prije

podne

SATI
4.00 Sono le quattro.
4.05 Sono le quattro e cinque.
4.15 Sono le quattro e un quarto.
4.20 Sono le quattro e venti.
4.30 Sono le quattro e mezza/mezzo.
4.35 Sono le quattro e trentacinque.
4.40 Sono le cinque meno venti.
4.45 Sono le cinque meno un quarto.
4.50 Sono le cinque meno dieci.
4.55 Sono le cinque meno cinque.

41

Na pitanja Che ora ? Che ore sono? (Koliko je sati?) odgovara se sa


sono le + tano vrijeme. Izuzeci su sljedei:
l luna. (Jedan je sat.)
mezzogiorno. (Podne je.)
mezzanote. (Pono je.)
ALLE OTTO u osam sati
VERSO LE NOVE E MEZZA oko pola deset

FARE (initi, raditi)


io faccio
tu fai
lui fa

noi facciamo
voi fate
loro fanno

Obratite panju na oblik kojim majka pita Kjaru kakvi su joj planovi:
Cosa fai stasera?
Glagol fare se esto upotrebljava u ovakvim i slinim pitanjima:
E adesso che cosa facciamo? (A ta emo sada da radimo?)
Che cosa fate domani sera? (ta radite sutra uveer?)
DIREKTNE OBJEKATSKE ZAMJENICE
Direktne objekatske zamjenice su:
io

mi

tu

ti

lui, lei, Lei

lo, la, La

noi

ci

voi

vi

loro

li, le

42

Direktne objekatske zamjenice zamjenjuju objekat. Uvijek stoje zajedno


sa glagolom koji zahtijeva dopunu u akuzativu (koga?/ta?):
Non mangia la pasta. > Non la mangia.
(On/Ona ne jede tjesteninu. > On/Ona je ne jede.)
Direktne objekatske zamjenice stoje ispred glagola u linom glagolskom
obliku, a iza rjeice non u odrinim reenicama:
Lo chiamo stasera. (Pozvau ga veeras.)
Non lo chiamo stasera. (Neu ga zvati veeras.)
Sljedei glagoli mogu da imaju direktnu objekatsku zamjenicu (tj. trae
dopunu u akuzativu):
Aiutare

Lo aiuto.

Pomaem mu.

Ascoltare

Lo ascolto.

Sluam ga.

Incontrare

Lo incontro.

Sreem ga.

Lo i La ispred samoglasnika i suglasnika h prelaze u l.


Mi senti? Da li me uje?
Io ti sento bene. ujem te dobro.
Ci porti alla stazione? Hoe li nas odvesti do eljeznike
stanice?
Vi chiamo alle 9 stasera. Pozvau vas veeras u 9 sati.
Proitajte reenice koje slijede. U svakoj od njih podvuen je objekat (lice
ili predmet). Umjesto podvuenih rijei upotrijebite objekatske zamjenice:
1. Stasera chiamo Simone?
2. Adesso seguiamo la macchina verde.
3. Conosci Bruno e Cecilia?
4. Prende un caff.
43

5. Vedi Tina e Laura domani?


6. Faccio una torta.
Marta una ragazza alta con i capelli lunghi e lisci.
Pietro biondo e ha gli occhi verdi.
Il signor Bosotti basso e abbastanza grasso.
Il ragazzo alto e magro con la barba Antonio.
Fabiana ha i capelli rossi e le lentiggini.
La signora Ronchi ha i capelli neri e gli occhi marroni.
Nicola porta gli occhiali e ha i baffi.
Viviana ha i capelli castani e ricci.

LEZIONE SETTE
Franco: Buon appetito!
Monica: Grazie, altrettanto!

Franco: E passa Chiara o vai tu da lei?


Monica: Vado io. A proposito, posso prendere la tua macchina?
Franco: S, certo!
Monica: Stasera torno sicuramente tardi, ma domani lufficio chiuso,
cos posso dormire un po! O devo portare io Luca allasilio?
Franco: No, non preoccuparti, domani mattina mi also presto e lo porto
io, prima di andare al lavoro.
Monica: Ah, benissimo, poi a mezzogiorno lo va a prendere tuo fratello e
lo porta a casa suo, no?
44

Franco: S!
Monica: Nel pomeriggio devo sbrigare diverse cose in centro e devo fare
la spesa. Luca pu rimanere da tuo fratello.
Franco: E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter?
Monica: No, no, venerd. Viene mia madre. meglio, no?
Franco: Certo, anche per Luca. Con i sui nonni contento, no?

Franco: E ci siamo tutti domani sera in pizzeria?


Monica: S, dobbiamo organizzare la festa di sabato tutti assieme. Giulia
ritorna sabato sera da Roma, Gianluca va allaeroporto e

NOVE RIJEI:
ALTRETTANTO jednako, takoer
PASSARE biti u prolazu, proi, navratiti
A PROPOSITO - uzgred
PRENDERE uzeti, piti
LA MACCHINA automobil
TORNARE vratiti se
SICURAMENTE sigurno
TARDI kasno
LUFFICIO kancelarija
CHIUSO/A zatvoren
COS tako (da)
POTERE moi, smjeti
DORMIRE spavati
45

POCO malo
PORTARE nositi, donijeti (sa sobom)
LASILO vrti, obdanite
PREOCCUPARSI brinuti se
ALZARSI ustati
PRESTO rano
PRIMA DI prije
IL POMERIGGIO popodne
SBRIGARE obaviti, srediti
DIVERSI/E razliiti/e
IL CENTRO centar
LA SPESA kupovina
ASSIEME zajedno

LA FAMIGLIA
IL NONO djed
LA NONNA baka
LA MADRE majka
IL PADRE otac
IL FRATELLO brat
LA SORELLA
sestra
LA MOGLIE
supruga
IL MARITO suprug
I GENITORI roditelji

46

1. Teresa la moglie di Giacomo.


2. Giacomo e Teresa sono i genitori di Sara e Gianluca.
3. Gianluca il fratello di Sara.
4. Claudia la figlia di Sara e Fabrizio.
5. Renato il figlio di Gianluca e Ivana.
6. Tiziana la sorella di Renato.
7. Gianluca il marito di Ivana.
8. Fabrizio il padre di Claudia
9. Ivana la madre di Tiziana e Renato.
10.Giacomo e Teresa sono i nonni di Claudia, Renato e Tiziana.

I GIORNI DI SETTIMANA
IL LUNED ponedjeljak
IL MARTED utorak
IL MAERCOLED srijeda
IL GIOVED etvrtak
IL VENERD petak
IL SABATO subota
LA DOMENICA - nedjelja

1. Luned porti il bambino allasilo.

47

(U ponedjeljak dovodi dijete u vrti.)


2. Marted vado a fare la spesa.
(U utorak idem u kupovinu.)
3. Mercoled mi alzo presto.
(U srijedu ustajem rano.)
4. Gioved torni tardi al lavoro.
(U etvrtak se kasno vraa sa posla.)
5. Venerd luffico chiuso.
(U petak je kancelarija zatvorena.)
6. Sabato Giulia ritorna da Roma.
(U subotu se ulija vraa iz Rima.)
7. Domenica dormiamo un po!
(U nedjelju spavamo malo due!)

Pogledajte reenice u dijalogu. Od tri ponuene rijei pronaite onu


kojom se zapoeta reenica moe dovriti i podvucite je:
1. Buon appetito! Grazie, prego / altrettanto / di niente!
2. Passa Chiara o vai tu da / a / di lei?
3. Stasera torno sicuramente presto / tardi.
4. Devo portare io Luca allasilo / da mia madre / da tuo fratello?
5. Nel pomeriggio devo fare la spesa / da mangiare / una pausa.
6. E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter / mia madre / tua
sorella?
7. Con i suoi nonni / nonna / nonno contento!
8. Gianluca va a / allo / allaeroporto
48

I PRONOMI POSSESIVI
Prisvojni pridjevi u talijanskom jeziku ima etri oblika, poto se slae u
rodu i broju sa objektom:
Il mio cappello pi bello del tuo.
La mia cappa pi bella della tua.
La mia penna
La mia matita
Izuzetak je oblik 3. lica jednine loro, koji ostaje nepromijenjen:
Loro amano la loro patria.
Prosvojni pridjevi se po pravilu upotrebljavaju sa lanom, koji se slae uz
imenicu koja slijedi.

Ispred naziva za oznaku srodstva, prisvojni pridjevi se u jednini


upotrebljavaju bez lana:
Luca pu rimanere da tuo fratello.
viene mia madre
Loro se upotrebljava sa lanom:
il loro nonno, i loro fratelli
U mnoini se lan zadrava:
Con i suoi nonni contento, no?
SINGOLARE
maschile

femminile

PLURALE
maschile
49

femminile

Mio (moj)

Mia (moja)

Miei (moji)

Mie (moje)

Tuo (tvoj)

Tua (tvoja)

Tuoi (tvoji)

Tue (tvoje)

Suo (njegov)

Sua (njegova)

Suoi (njegovi)

Sue (njegove)

(njezin)
Nostro (na)

(njezina)
Nostra (naa)

(njezini)
Nostri (nai)

(njezine)
Nostre (nae)

Vostro (va)

Vostra (vaa)

Vostri (vai)

Vostre (vae)

Loro (njihovi)

Loro (njihove)

Loro (njihov) Loro (njihova)

Zamjenica svoj ne postoji u talijanskom jeziku:


Io penso con la mia testa.
Tu scrivi al tuo amico.
Lui fa il suo dovere.
Noi rimettiamo ai nostri debitori.
Voi difendete i vostri diriti.
Loro amano la loro patria.
Evo nekoliko imenica sa po jednim prisvojnim pridjevom. Da li biste ih
upotrijebili sa lanom ili bez njega? Upiite pravilan lan ako je to
potrebno.
1.

loro macchina

6.

loro sorella

2.

mia madre

7.

tue amiche

3.

nostro fratello

8.

nostre sorelle

4.

vostro padre

9.

tuo cugino

5.

suo biglietto

10.

vostra casa

PREZENT MODALNIH GLAGOLA


50

Modalni glagoli imaju dopunu u vidu jo jednog glagola u infinitivu.


Glagol u infinitivu oznaava radnju koja se uzvrava. Modalni glagol
pokazuje nain na koji se ta radnja vri.
U talijanskom jeziku postoje tri modalna glagola:
DOVERE, POTERE i VOLERE.
Sva tri glagola su nepravilna.
DOVERE
Glagol dovere, u zavisnosti od konteksta, odgovara glagolima trebati i
morati u naem jeziku. Iza glagola dovere stoji infinitiv:
Devo venire? Treba li da doem?
Devi studiare! Mora da ui!
io devo
tu devi
lui deve

noi debbiamo
voi dovete
loro devono

Glagolom dovere iskazuje se neto to se mora, odnosno treba uiniti:


Devo sbrigare diverse cose in centro.
(Moram da obavim razliite stvari u centru.)
Ovim glagolom moe se izraziti i neka zapovijest:
Devi lavare i piatti! (Treba da opere sudove!)

POTERE
Glagol potere odgovara, zavisno od konteksta, naim glagolima moi ili
smjeti. Iza njega najee stoji infinitiv:
Possiamo andare a teatro. Moemo da idemo u kazalite.
Puoi uscire stasera? Da li moe da izae veeras?

51

io posso
tu puoi
lui pu

noi possiamo
voi potete
loro possono

Ukoliko elite da nekoga utivo zamolite za dozvolu da neto uinite,


upotrijebit ete glagol potere:
Posso fare una telefonata? (Da li mogu da telefoniram?)
Posso sedrmi? (Da li mogu da sjednem?)
Ovim glagolom moete neto i predloiti:
Possiamo andare al cinema stasera. (Veeras moemo da idemo u
kino.)

VOLERE
Glagol volere odgovara glagolima htjeti i eljeti u naem jeziku:
Adesso voglio dormire. Sada elim da spavam!
Vuoi venire con me? Da li hoe da poe sa mnom?
io voglio
tu vuoi
lui vuole

noi vogliamo
voi volete
loro vogliono

Napiite pravilne oblike glagola potere i dovere. Vodite rauna o slaganju


sa linim zamjenicama.
1. dovere, io
2. potere, tu
3. potere, lui
52

4. dovere, noi
5. potere, voi
6. dovere, loro
Proitajte reenice i izmijenite ih tako to ete postaviti utivo pitanje
pomou glagola potere. Evo jednog primjera:
Prendo la tua macchina. > Posso prendere la tua macchina.
1. Faccio una telefonata.
2. Veniamo verso le cinque.
3. Guardo la televisione.
4. Porti il bambino allasilo.
5. Vai a fare la spesa.
6. Ci sediamo qui.
IL PRONOME RIFFLESSIVO
Povratna zamjenica se upotrebljava skoro iskljuivo kod takozvanih
povratnih glagola. U talijanskom se povratna zamjenica upotrebljava
samo u treem licu, a kod ostalih je zamjenjujemo osobnom zamjenicom.
io mi chiamo

noi ci chiamamo

tu ti chiami

voi vi chiamate

lui/lei si chiama

loro si chiamano

Kada stoji u vezi sa prijedlozima, ova zamjenica se pretvara u se:


di se (sebe), a se (sebi), con se (sobom), in se (u sebi), itd.
Od ove zamjenice treba razlikovati potvrdnu rjeicu si (da, jest) i
pogodbeni veznik se (ako):
Si signore, Maria non si ricorda pi di me.
53

(Da gospodine, Marija se ne sjea vie mene)


Se andasse al teatro, porterebbe con se il binocolo.
(Ako bi iao u pozorite, nosio bi sa sobom dvogled)
ALZARSI (ustati)
mi alzo
ti alzi
si alza

ci alziamo
vi alzate
si alzano

Kao to vidite, povratna zamjenica stoji ispred glagola. Ako negiramo


povratni glagol, onda rjeica non stoji ispred povratne zamjenice:
Domani non ci alziamo presto. (Sutra ne ustajemo rano.)
Proitajte reenice i napiite odgovarajui oblik povratne zamjenice:
1. E lui come

chiama? Michele.

2. Di solito, io

sveglio verso le 8.00.

3.

sediamo vicino alla finestra?

4. I miei genitori
5. Tu

alzano sempre alle 6.30.

vesti sempre alla moda!

6. Fabrizio fa jogging e poi

lava.

7. Stasera

vestiamo bene per andare a teatro.

8. Voi,

chiamate Bernardi di cognome? No, Bernardo!

Ako se zna samo ime ili samo prezime neke osobe, moe se postaviti
pitanje:
Come si chiama di cognome / nome?
(Kako Vam je prezime / ime?)
Evo nekih povratnih glagola:
54

VESTIRSI obui se
SVEGLIARSI probuditi se
LAVARSI prati se
PER RIFERIRSI ALLA FREQUENZA
non

mai (nikada)

non

quasi mai (skoro nikad)

non

molto spesso (veoma

esto)
ogni tanto
spesso (esto)
sempre (uvijek)

Non vado mai a teatro. (Nikad ne idem u kazalite.)


Non esco quasi mai. (Skoro nikad ne izlazim.)
Non vado molto spesso al cinema. (Ne idem veoma esto u kino.)
Ogni tanto faccio un podi sport.
Lavoro spesso di sera. (esto radim naveer.)
Destate vado sempre al mare. (Ljeti uvijek idem na more.)
Con quale frequenza fai queste cose? Pensaci un attimo e per ogni
elemento della lista scrivi una frase.
andare al cinema

Vado spesso al cinema.

andare a teatro
andare a cena fuori
fare una festa
cenare in terrazza

55

o in giardino
fare colazione a letto
cenare davanti alla
televisione
lavare i vetri
stirare
rifare il letto
andare in discoteca
visitare un museo
prendere laereo
fare un viaggio in nave
andare in bicicletta
fare la spesa

Opis jednog dana:


1. Mi sveglio.
2. Mi alzo.
3. Mi lavo.
4. Mi vesto.
5. Faccio colazione.
6. Vado al lavoro.
7. Pranzo in mensa.
8. Faccio la spessa.
9. Preparo la cena.
10.Vado a letto.
Da biste opisali kako vam izgleda dan, koristit ete se odredbama za
vrijeme, tano vrijeme koje ste nauili u 6. lekciji, i kratkim rijeima kao
56

to su prima (najprije, predhodno), poi (onda, poslije), ili dopo (zatim,


potom).
Mi preparo e poi alle 8 vado il ufficio.
(Spremam se i onda u 8:0 sati idem u kancelariju.)
Verso le otto mangio, dopo guardo la televisione.
(Oko 8 sati veeram, a zatim gledam televiziju.)
NOVE RIJEI:
LA COLAZIONE doruak
FARE LA COLAZIONE dorukovati
LA DOCCIA - tu
FARE LA DOCCIA tuirati se
PRANZARE ruati
LA MENSA menza, kantina
LA SPESA kupovina
FARE LA SPESA obaviti kupovinu
LA CENA veera
PREPARARE LA CENA pripremiti veeru
CENARE veerati
IL GIORNALE novine
LEGGERE IL GIORNALE itati novine
LAVARE LA MACCHINA prati auto
CUCINARE kuhati
GUARDARE LA TV gledati TV
IL LETTO krevet
ANDARE A LETTO lei u krevet
PREPARARSI SPREMITI SE
POI onda
VERSO LE OTTO poslije osam
57

DOPO iza, potom, onda, kasnije

LEZIONE OTTO
Monica: Ti piace questo locale?
Chiara: S, molto!
Monica: Allora, cosa mi racconti di bello?
Chiara: Eh, questa volta ho una buona notizia: ritorno a Milano!
Monica: Davvero?! Stupendo! Ma come mai? Cambi lavoro?
Chiara: S, cio continuo a lavorare come grafico, ma in un altro studio.
Monica: a Milano.
Chiara: Esatto. Sai, il mio lavoro mi piace molto, vario e non affatto
monotono, ma dopo tre anni in Sicilia Ho una buona offerta di
lavoro in uno studio in centro. Il mio futuro capo in gamba e
conosco gi anche alcuni colleghi. Sono molto simpatici. Sai,
latmosfera in uficio importante.
58

Monica:S, hai ragione. Anchio mi trovo bene con i miei colleghi e vado
ogni giorno volentieri al lavoro. Mae Andrea? Cosa fa?
Chiara: Andrea ingegnere, sicuramente trova qualcosa anche lui!
Milano offre molto.
Monica: Ah, s, non deve essere difficile per lui! Inoltre il tuo lavoro
sicuramente ben pagato e potete vivere con uno stipendio per un
certo periodo. E quando vi transferite?
Chiara: Fra tre mesi, finisco un progetto a Palermo e poi possiamo
partire.

NOVE RIJEI:
PIACERE /pjaere/ dopasti se, biti ukusan
RACCONTARE ispriati
LA NOTIZIA /noticia/ novost, vijest
DAVVERO? stvarno?
STUPENDO/A fantastian, divan
CAMBIARE /kambjare/ promijeniti
CAMBIARE LAVORO promijeniti posao
CIO to jest
IL GRAFICO /grafiko/ grafiar
ALTRO/A- drugi, nov
ESSATO taan, ispravan
SAPERE znati
VARIO/A razliit, raznovrstan
59

LOFFERTA ponuda
LOFFERTA DI LAVORO ponuda za posao
IL CAPO /kapo/ ef
ALCUNI/E neki
IL/LA COLLEGA kolega
SIMPATICO/A /simpatiko/ simpatian
LA RAGIONE /raone/ pravo, razum
HAI RAGIONE ima pravo

PARTIRE krenuti,

TROVARE nalaziti, smatrati

otputovati

VOLENTIERI rado

TRASFERIRSI preseliti se

LINGEGNERE ininjer

FRA - u

LO STIPENDIO plata, zarada

FINIRE zavriti, prestati

INOLTRE osim toga, preko toga

IL PROGETTO - projekat

OFFRIRE ponuditi, pozvati, platiti


ZANIMANJA 1
LINSEGNANTE /insenjante/ nastavnik,
nastavnica
IL GRAFICO /grafiko/ grafiar
LA COMMESSA /komesa/ slubenica
IL CAMERIERE /kamerjere/ prodavaica
LA GIORNALISTA /ornalista/ novinarka
IL MEDICO /mediko/ doktor, doktorica
LOPERAIO /operajo/ majstor
LINGEGNERE ininjer

60

Ovdje ete pronai nekoliko izraza iz dijaloga. Pogledajte prevod i


pravilno razvrstajte ponuene rijei:
studio

stipendio

progetto

capo
offerta

lavoro

colleghi

1. cambiare

- promijeniti posao

2. lavorare in uno

- raditi u nekoj agenciji

3. avare una buona

di lavoro

- dobiti dobru ponudu za


posao

4. avere un

in gamba

- imati efa na grbai

5. avere die

simpatici

- imati simpa kolege

6. avere un buon

- imati dobru platu

7. finire un

- zavriti projekat

U talijanskom jeziku postoje tri mogunosti da se kae ta je neko po


zanimanju:
1. glagol essere + naziv zanimanja:
Sono insegnante. (Ja sam nastavnik/nastavnica.)
2. glagol fare + naziv zanimanja:
Faccio linsegnante. (Ja sam nastavnik/nastavnica.)
3. glagol lavorare + come + naziv zanimanja:
Lavoro come grafico.
Ukoliko elite da saznate ta je neko po zanimanju, upitajte:
Che lavoro fa? (ta ste po zanimanju?)
61

ako dotinu osobu persirate, odnosno:


Che lavoro fai? (ta si po zanimanju?)
ako joj se obraate na ti.
Ako ste ve naslutili ta je va sugovornik po zanimanju, pitajte direktno:
Sei cuoco? (Da li si ti kuhar?)
Fai la segretaria? (Da li si ti sekretarica?)
ZANIMANJA 2
LAVVOCATO advokat
IL MECCHANICO mehaniar
IL CONTADINO/LA CONTADINA poljoprivrednik/ica
IL PARRUCCHIERE/LA PARRUCCHIERA frizer/ka
IL SEGRETARIO/LA SEGRETARIA sekretar/ica
LARCHITETTO arhitekta
LIMPIEGATO/LIMPIEGATA DI BANCA slubenik/ca u banci
LINFERMIERE/LINFERMIERA bolniar/medicinska sestra
Neki od pridjeva kojima moemo opisati posao:
duro (tvrd), pesante (teak), pericoloso (opasan), creativo
(kreativan), faticoso (naporan), gratificante (zadovoljavajui)

LAVORARE A CASA/IN UFFICIO/IN FABBRICA raditi kod kue/u


kancelariji/u fabrici
LAVORARE IN PROPRIO biti samostalan
GUADAGNARE TANTO/POCO/ABBASTANZA zaraivati
dobro/loe/dovoljno
GUADAGNARE BENE/MALE zaraivati dobro/loe

62

LAVORARE A TEMPO PIENO/PART-TIME raditi puno radno


vrijeme/pola radnog vremena
CERCARE LAVORO traiti posao
CAMBIARE LAVORO promijeniti posao

IL CONTRATTO DI LAVORO poslovni ugovor


IL CAPO ef
I COLLEGHI kolege
LORARIO DI LAVORO radno vrijeme
LE FERIE odmor
LO STIPENDIO plata

Proitajte reenice i napiite rije suprotnog znaenja od podvuene rijei:


1. Michela lavora part-time.
2. I suoi colleghi sono antipatici.
3. Lingegner Goldini guadagna tanto.
4. Il mio lavoro monotono.
5. Ha un lavoro mal pagato.
6. un lavoro difficile.

INDIREKTNE OBJEKATSKE ZAMJENICE


U dijalogu su upotrijebljene objekatske zamjenive mi i ti:
63

Cosa mi racconti di bello?


Ti piace questo locale?
Veina indirektnih objekatskih zamjenica se podudara sa direktnim
objekatskim zamjenicama. Razlikuju se jedino oblici za 3. lice jednine i
mnoine:
subjekat
io
tu
lui/lei/Lei
noi
voi
loro

direktne
mi
ti
lo/la/La
ci
vi
li/le

indirektne
mi
ti
gli/le/Le
ci
vi
gli

Ako neki glagol zahtijeva dopunu u akuzativu (koga/ta), onda u reenici


stoji direktna objekatska zamjenica:
Ama Michela. > La ama. (On voli Mihelu. > Voli je.)
Ako se glagol uvodi prijedlogom a, on zahtijeva dopunu u dativu
(kome/emu), to znai da u reenici stoji indirektna objekatska
zamjenica:
Regala una rosa a Michela. > Le regala una rosa.
(On pokljanja Mikeli ruu. > On njoj poklanja ruu)
Indirektne objekatske zamjenice u reenici stoje ispred glagola u linom
glagolskom obliku. U odrinim reenicama stoje iza rjeice non:
Gli d le chiavi. (On/Ona mu daje kljueve.)
Non gli d le chiavi. (On/Ona mu ne daje kljueve.)
64

Glagoli u talijanskom jeziku nemaju uvijek istu dopunu kao odgovarajui


glagol na naem jeziku:
Chiedo un favore a Carla. >Le chiedo un favore. (DO)
Molim Karlu za uslugu. > Molim je za uslugu. (IO)
Aiuto la mamma in cucina. >La aiuto in cucina. (IO)
Pomaem mami u kuhinji. > Pomaem joj u kuhinji. (DO)

Proitajte reenice i napiite indirektne objekatske zamjenice koje


nedostaju:
1. Stasera andiamo al ristorante, Lucia
2. Signora, io

paga la cena.

credo.

3. Hai chiamato Sandro? Non ancora,


4. Ecco,

telefono adesso.

faccio un regalo, per te! Davvero?!

5. Ti piace viaggiare? S,

piace molto.

PIACERE
Glagolom piacere (voljeti, dopadati se) i indirektnom objekatskom
zamjenicom se govori o onome to se voli. Piace se upotrebljava sa
imenicama u jednini i sa infinitivom:
Vi piace la Sicilia? (Da li vam se dopada Sicilija?)
Ti piace vivire in Sicilia? (Da li ti se dopada da ivi na Siciliji?)
65

Ako slijedi imenica u mnoini, onda se upotrebljava piacciono:


Mi piacciono le vacanze. (Meni se svia na odmoru.)
Dopunite oblicima piace ili piacciono.
1. Ti

ascoltare la musica?

2. Ci

i concerti.

Prilozima kao to su:


moltissimo/tantissimo (veoma mnogo), molto/tanto (puno), abbastanza
(prilino), poco (malo) ili odrini oblici nonmolto (ne tako puno) i
nonaffatto (uope ne), govornik izraava odreeni stepen dopadanja:
Ci piace tantissimo! (Mnogo nam se dopada!)
Non mi piace affatto. (Uope nam se ne dopada)

FINISCO
io finisco
tu finisci
lui finisce

noi finiamo
voi finite
loro finiscono

Kod mnogih glagola koji zavravaju na ire se izmeu osnove i


nastavaka umee isc-, i to u sva tri lica jednine i 3. licu mnoine.
Glagoli capire, preferire, suggerire, trasferisi2 ponaaju se jednako kao i
glagol finire.

Napiite odgovarajue oblike glagola u zagradi:


2

trasferirsi je povratan glagol!!!

66

1. (finire, lui)

il suo lavoro, poi arriva.

2. (capire, tu)

il francese?

3. (capire, voi)

sempre tutto!

4. (trasferirsi, io)

a Roma.

Odgovori na desnoj strani ne odgovaraju iskazima sa lijeve strane:


1. E Lei, da dove viene?

a.) No, sono di Firenze.

2. Di dov?

b.) Da Torino.

3. Vieni da Siena?

c.) Di Roma.

Da bi ste se raspitali o neijem porijeklu ili naveli odakle vi sami potiete,


moete da kaete sljedee:
Essere + pridjev koji iskazuje nacionalnu pripadnost:
Sei francese? / Sono francese.
Essere + di + grad:
Lei di Roma? / Di dov? Sono di Roma.
Venire + da + grad/oblast:
Vieni da Napoli? / Da dove viene? Vengo da Napoli.
Sada moete da napiete neto o sebi. Proitajte pitanja i odgovorite na
njih:
1. Quanti anni ha?
2. Ha fratelli o sorelle?
3. Che lavoro fa?

67

4. Le piace il Suo lavoro?


5. A che ora si alza la mattina?
6. E quando ritorna a casa?
7. Cosa fa di solito la sera?
SAPERE (znati)
Glagol sapere je nepravilan glagol:
io so
tu sai
lui sa

noi sappiamo
voi sapete
loro sanno

Proitajte reenice u kojima su upotrijebljene prisvojne zamjenice. Uz


svaki iskaz ponuena su vam tri odgovora, od kojih su dva tana.
Obiljeite ih.
1. Sono i suoi occhiali.

Sono di Claudio.

Sono di Simona.

Sono di Carlo e
Claudio.

2. suo padre.

il padre di Marta.

il padre di Marta e Paolo.

il padre di Paolo.

3. la sua bicicletta.

di Bruno e Luca.

68

la bicicletta di Lisa.

la bicicletta di Ugo.

4. la loro macchina.

di Frederica.

di Frederica e Sandra.

dei signoti Fosco.

Napiite pravilne oblike prezenta glagola navedenog u zagradi:


1. Adesso (venire)

qui Paolo.

2. Stasera rimango in casa e (guardare)

la televisione.

3. Scusi, (potere)

aspetare un attimo, per favore?

4. (dormire, loro)

ancora?!

5. (dovere, tu)
6. (trasferirsi, noi)
7. (fare, voi)
8. Lo (chiedere, io)

andare in banca!
a Napoli.
spesso sport?
a Barbara.

9. Al mattino (uscire, lei)

sempre alle otto.

10.(andare)

loro a fare la spesa?

11.(sedersi, io)

vicino a Vittorio, va bene?

12.Che lavoro (fare, tu)

Dato vam je nekoliko reenica sa direktnim i indirektnim zamjenicama.


Pravilno ih rasporedite u odgovarajue kategorije:
69

Gli chiedo un favore. Mi racconti una storia? Ti telefono stasera.


Lui vediamo domani. Chi chiami tu? Noi vi aspettiamo.
Le fai un regalo? Mi sentite? Le porto io alla stazione.

sa direktnim objekatskim zamjenicama

sa indirektnim objekatskim zamjenicama

Upiite na praznu liniju odgovarajui sloeni prijedlog:


1. (a) Porto io Katia

stazione.

2. (su) Lo sgabello

balcone.

3. (da) Porto il bambino

nonni.

4. (in) C ancora un po dacqua

bicchiere.

5. (di) Ecco le chiavi

macchina.

6. (a) I bambini sono

asilo.

7. (su) Siamo

autobus.

8. (a) Il signor Borghi fa sempre colazione

bar.

Poveite glagole sa desne strane sa odgovarajuim povratnim


zamjenicama na lijevoj strani:
1. mi

a. sedete

2. vi

b. svegliano

3. si

c. alziamo
70

4. ci

d. lavo

Unesite pravilo ponuene oblike prezenta glagola dovere i potere:


pu

puoi

dovete

devo

1. io
2. Eva
3. tu
4. voi

Red rijei u ovim odrinim reenicama je ispreturan. Napiite rijei


pravilnim redoslijedom:
1. Non / guardare / televisione / mi / la / piace.
2. Anna / Oggi / andare / non / ufficio / in pu.
3. Io / a / non / mi / vicino / siedo / Franco.

Proitajte reenice i dopunite ih oblicima piace ili piacciono.


1. A Marco

tantissimo i concerti di musica jazz.

2. Ti

la birra?

3. Mi

molto leggere.

71

Dopunite mini dijaloge odgovarajuim deonim lanom:


1. Mangi qualcosa? C

pasta. Oh, volentieri!

2. Desidera

salatini? No, grazie.

3. Scusa, hai

latte? Certo, ecco!

Nazivi za boje mogu se javiti i kao imenice i kao pridjevi. Kao imenice
oni su mukog roda: il giallo, il blu, il rosso itd.
Kao pridjevi se usklauju sa rodom imenice na koju se odnose:
una macchina rossa crveni auto
due valigie gialle dva ute kofera
Ima i pridjeva koji ostaju nepromijenjeni:
blu (tamno plavo), beige (be), lilla (svijetlo ljubiasta), rosa (ruiasta),
viola (ljubiasta), arancione (narandasta), marrone (braon, smea)
un motorino rosa ruiasti motor
delle sciarpe blu plave marame
Kod pridjeva marrone i arancione sve se ee primjenjuje slaganje
pridjeva sa imenicom u rodu:
delle borse marroni braon tane

72

Upotrijebite pravilno ponuene pridjeve:


rossa

azzurro

bianche

1. delle rose
2. un cielo
3. una sciarpa

Pronaite smisao u ovim ispreturanim rijeima i poredajte ih ispravnim


redoslijedom:
1. domani / ieri / dopodomani / oggi / laltro ieri
2. pomeriggio / mattino / notte / sera
3. mercoled / luned / domenica / venerd / gioved / marted / sabato

Quando parliamo delle attivit


fai
Cosa

fa

+ momento della giornata?

fate

73

Cosa fai la mattina?


Cosa fai la sera?
fai
Cosa

fa

giorno

giornata)?
fate

Cosa fate la domenica pomeriggio?


Cosa fai il sabato sera?

74

(+momento della

Potrebbero piacerti anche