Scribd Logo
Carica

Benvenuto in Scribd!

  • Regesta x2

    Caricato da

    jack_johnson_5
    3K visualizzazioni188 pagine

    Copyright

    © Attribution Non-Commercial (BY-NC)

    Formati disponibili

    PDF, TXT o leggi online da Scribd

    Hai trovato utile questo documento?

    Questo contenuto è inappropriato?

    Segnala questo documento

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Scarica in formato PDF, TXT o leggi online su Scribd
    Segnala contenuti inappropriati
    3K visualizzazioni188 pagine

    Regesta x2

    Caricato da

    jack_johnson_5

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Scarica in formato PDF, TXT o leggi online su Scribd
    Segnala contenuti inappropriati
    di 188

    J001n MATACOBMn:

    (IIPl1MJbEHO HA C({YilY <l>l1JIOCO<l>CI{l1X l1 HAYKA 6 Vl 1927.}


    l l
    ,'i l
    ,,
    'l
    'l!
    1"1
    ''l
    1
    1
    1
    ll
    '
    1,1
    . !
    i'
    '
    l'j
    'l
    "'
    /lp. JocHn MaTaCOBHh:
    <l>ojHI14K3 perecTa.
    (npwMJheHo Ha cKyny AKaaeMwje 11 1\pymTBeHHX HayKa 6 VI 1927.).
    l.
    Y cpeli,lheM BMjeJcy w J].alhe oaHaqrmame regi-
    ntrum HJIH regestum o6MqHo, Kao M y OBOM clly-
    'Wiy, nperJie)l,aH HMeHHK OHHX JII1CTI1Ha, OOBCJba 11
    \'JI., IIITO HX je Befi K3K3B C3MOCT3H qyBaO 33 CBOja
    !<p;wa. CaMo ce, )laKaKo, no ce6H pa3yMHje, )la ce
    l<onjecHMM pa3sojeM TaKaB perwcnp HHje oa no-
    tt'Tt<a in continuo BOJJ.MO, Hero u npeKpajao n aner
    11:111oHa nocrasJbao.
    3a <jlOjHlt'IKH <jlpalheBa'IKM caMOCTaH )IOJia3e
    :<<'MaJhcKa 1106pa y o63Hp Tel( na)IOM 6ocaHcKora
    1/p;UbCBCTBa, y KOJII1KO Ce TO HaVIMC TH4C XHCTO-
    JlUC<Wra )IOJ(yMeHTOBalha. nopwjeKJIO OBOra BaJha)la
    uajcrapwjera K3TOJiwmora caMoc::raHa y 6ocHH na)J.a
    y no6a cacKe H )ly6posa'!Ke eKcnJioaTa[\wje pyuHora
    OJ<ara. HMa TpaJIH!\Hja, "aKo je y <l>ojHM!\H 6Ho
    11p11je K3TOJIW-II{Of3 narapeHCKH M3H3CTHp. 3rO)J.HOM
    I<JlllJIHKOM Ba!ha)la cy ra OH)Ia 3anocjeJIH <ppaH!\HI!I-
    Icattci<H HHKBH3Hropw. CsaKaKo je naK sjepoBarHo,
    Jlil OBO cpe)IMUITe 6oCaHCKOra KaTOJIH[\H3Ma y BpH-
    i<'Me TypaKa syqe Jio3y jom H3 npsamlhera Kpm-
    haucTBa.
    Eam Ta, TaKO pehu, [\eHTpyMamKa TpaJIM!\Hja
    lojHM!\e 3a oBy npoBHH!\Mjy saJha)la je M )lana no-
    nona y csoje spwjeMe rpa)la'IKOM npotpecopy To-
    MaureKy, re je pHMCKO Hacelhe Bistue nova crasJDao
    Y HiljOJIM)I(Y 6JIH3MHY )laHaUJihe <!>ojHM[\e.
    1
    1\0MCTa
    "'' jaBJha Ha l\Pf(BeHMM ca6opwMa y CaJIOHM y )IBa
    Maxa 530. H 533., )laf(Jie seh y "poMaHcKo )lo6a",
    <H'<OI Andreas episcopus Bestonensis (ecclesiae).'
    Ila ry ce xunoTe3y HMje o6a3wpao TpaBHH"f(" je-
    ayona AJieKcaH)Iep Xo<jlep, I<al\ je TBPJIMO, 11a 6w
    1\istue nova MOpaJIO 6HTH OKO )la-
    l<il((lfhe 3eHM!\e.' [!! 36MJha, caMo <jlojHM'IKO no)lpyqje
    1 Wilhelm Tomaschek, Die vorslawische
    dN 1-\orma, IIerzegowina, Crna Gora. und der
    1111'(1'. (i\1 il.lheilunp:C'u der k als. und ki)JJ. GesL"Ilsr:hall in
    \Vwu, 1880. Hd. XXlii, S. 520-:)21).
    2 Codf'x diplomal.icus L Z!!b- p. 195, 1\JS.
    3 Trulzelka und Patscfl, lhimiscbe Funde im Lavalhalr.
    1\11ltang: Die rOmische lnschrift von von P. Al. IlofT,.,._
    Jl.aHannnera Mjecra Ha uecen<e KJ1J10Merapa yHao-
    Kono He }l_aje fOTOBO HH jeJ.J,HOI' apxeOJIOWI<Of Ha-
    JI3CKa pH MCKOra Jl.3TY Ma, Ma }J.3 CaM C3M.OCT3H H Ma
    BpHje)IHe CTapMHiipCf(e 36MpKe pMMCKOr HUB[\a H
    yMjeTHOCTH.
    1
    Y Cpe)\lhCM BHjef(y TO je ITO)Ipyqje Cna)I3JIO
    y )l(yny neneHH'IKY (supa Lepenicha), y f(Ojoj ce
    H3110MHI-hY "CTOJIHa MHCra" KpaJbeBCIOf rpa}l_OBH
    Koaao HJIH l{oao, na l{pemerw. CaMa "Xsojswu.a"
    2
    MOpa )la je 6MJia py)lapcKa BapOUJH[\a y no RMCHHe
    3eu.-nJiaHHHe OJ( JI.3HaUII-hera Mjecra npeMa l{uao-
    rpaJly, ynpaso oHJ(je, rJJ.ie je JJ.aHac "sapow11wre"
    cKpo3 wyMOM o6pacJio, a rnje cy H aanymTeHH
    JIPCBHH PYJIHM!\H (pynHM!\H).
    KaTOJIH!\H3aM ce 3a[\wjeJIO 1\P)I(ao py11apa Caca
    H HetiiTO M3JJO )l.OMahHX }l{HTeJDa, KOjH CC' OH)J,3
    K3CHI1je, oco6rno y Kpewesy, cacBHM waMjcruame.
    KoBorpaJI je 6wo cje)\MmTe M IIY6posa'"<OM npoBH-
    IIYPY, a ropcKOM KOCOM nmao Je, no Tpary pHM-
    CI<OM1 t<apaBaHc_I<H nyr.
    3
    Yonhe ce o MjecTy Kao
    rauBoM Mal-be Mo>Ke rusopwrw, nero o no,u.py1.1jy
    "pynHHI<a", OKO KOjHX ce Ol<ynJDaJie py)l,apCKe
    KOllH6e.
    (Wiss(nscbal"t.liehP ;\lil.Lhtilmlg,tl :ws lloc;niC'n und der Herze-
    lli. \Vi('ll. 1H\lfl. S. 2-1:) O TOM je nucao
    n 1\. Patsc/1 y nnoj cBoje pet\eHcHje o
    KitJWI'l.-y. Hd. v. S.
    l llr. Karlo Patscfl, l'pllw-pn:>.H"l''' 11pnmtTII(' :-36t1p1..:1 y
    l loci Itl 11 i\'larrm"l'HP :'ll)'dt_ja
    y J)or.lm 11 Xrp1lel'OlH1!Jl-l. VIJ. CapajeHo. lt)\)fJ. e.
    Ta1w MjeC'ro rraarma i\O XVIII nru,t\h;t.}ytwli 1\:tiiW
    (ZPtnljopis i t!ogodopis, Zg:h. 1851. s. Sr>.): Fojnica (u starom
    rukopis11 CHI rijPi::i hvoja.:. llnaw: (_lnoyniza, Choy-
    ni"La, f)uni_jnitza, Ch\\oynica, Ch\\"oinira, Ho\\"oieza, Voinilza.
    Woinit.za, FoPniza, l'ojniza. DiP llandelsslrasfH'Il
    und Br-rgw1r\w von Ser!JiC"n und Bosnien Jes
    al\ers. (Prag, 1H7B.). na Fermeudifl, 1\da y iB. eB.
    aTcaj\f-'111ttcJtt tTyG:Intmii,TtjP \JnnltlllPnl.a s]wdantia historiam
    S\a.vorum J\leridimwlilltll"' Za!!reb, 18il2.
    3 Philipp B a l i l' L IWmiscbc St.rassen in Bosnif'n tilli]
    I-IN'Zef!:OWina. (WiPll. 1893.) - J\. :\-1 o l l i ll ary, Die
    stassC"n in dPr Ti\rkf'i (Za!!:reh, 1\JlJ..l. l}mt{cnpa
    <!JojHHII,Y ea )>Bisl.ue vetus na BaKytjJa y J),nce:batc
    l
    li
    'l
    i[l
    !
    l
    l
    '
    l'
    L
    l
    - 62 -
    l<<:tll je MHopoi(HM Typ':IMH, J<Me-
    TOBM naTapeHCKe BJi aCTeJie np11pOI( HO ce npMJby-
    rppaTpMMa a6or npeo6paTa csojHx aeMaJb-
    CT<MX rocno]lapa. <PpaTpM y TO apwjeMe seh HMjecy
    y BeJI MKOj Mj epM, 6MJIM j ep cy npao I(OOa
    caoje MHCI1j e MMaJIH seti JJ.aBHO aa co6oM.
    1
    <Ppa-
    wTa Bliwe, nocTajy nporaroHii CTe
    HapOJJ.Hor KOHCOJIHJl.OBalha npeMa Typui1Ma Kao
    wTo noKaayje HaBOJJ.HO npa11 cnyqaj e nereHJJ.ap-
    HMM rppa AHij enoM, HapelfeHIHA 3BI13JJ.OBMheM, a
    <t>oiHI1Qa nocTaje cae 11.0 y XIX CTOJbehe KaTOJIMlfKMM
    }l(apMwTeM aa ':IHTasy BocHy y 11.06a
    TypcKe oKynau11je.
    IlpoBHHUHja pe11.a npy}l(ana ce H no CnaaoHwjw
    C KOjOM je a]l py}I(H KOOaH C,1y':laj, H TO TaKO WTO
    j e H BocHa H CnaBOHMja oneT OJ.fJTa y OT<BMpy
    j eJJ.He Te HCTe nomnM':IKe crpepe e orpHQHenHoM
    y 'EaKoBy, a r11.jeHo, oco-
    6HTO y npei(TypcKo 11.06a, 6wcKyn 6ocaHCKI1X T<aTo-
    mma CTOJIOBawe, Hero y caMoj BocHH no-
    paJ.J.H
    11
    ri(Ha 1(11 J.J.a UpKBe 6ocaHCKe". DornaBJbe,
    yocTanoM, wa cpeAOBje':IHe yrapcJ<o-6anKaHcKe no-
    mnwKe. e <l>ojHHUOM cy CaJJ.a nOCJIHj e TYPCI<Ora
    " rpeTa" y aeau, nopen l<peweaa w CyTjecJ<e, j orn
    H MaHaCTHpw y Onoay, Bemmoj, By<oaapy M llP.
    Y TypcKo npewao j e ueHTPYM KaTo-
    JIHUHaMa M3 'f.>aKOBa y <J>ojHHUY, rl(j e aano':le CTO-
    JIOBaTH - ]laUJTO H C H3HHMI<aMa - 113HajnpMj e
    npOBMHQHaJT, na OH]la M anOCTOJI CKH BHJ<ap, KaCiiHje
    6HcKyn, cse IlO 1<0je npeA aycTpo-yrapcKy
    OT<ynauujy He 1878.
    2.
    To ycpeJJ.OTO':Ielhe aaxaaTH mwpOJ<y TepwTopwjy.
    Cse wTo 6wj awe J<aTOJIH'I KO Ha cnoajeHCKOM jyry
    Typ':IHHOM, cse ce aaKpwnu BOJJ.CTso Q>pa-
    a oHw OKO caora !ljlojHH'IKOr cpeJJ.MWTa,
    Koj e csojy noawuHjy aaxaaJbHBil We cpeT-
    HOM CJiy':lajy H J.13]lalbeM T. 38. axiJ,-HaMe, J<aJ<O BeJIH
    TpaJJ.HUHja, 11 noJJ.OCTa T<aCHH cm1cn, npw TypcKoj
    oT<ynauwjH C5ocaHCT<Ora KpaJbeBCTBa.
    Osa cMaTpana ce !f!YHJJ.aMeHTaJIHOM
    noBeJbOM aa w aa eas KaTOJIH':IKH nyK
    lhHxoae nacTBe. Ha ce oco6HTO OA XVII
    CTOJbeha OCHHBaxy )laJbH TeMeJbH npaBHOM on-
    CTaHKY KaTOJIHKa jy}I(HOCJIOBj eHCl<HX, HaBJJaCTHTO y
    BocHM H y XepueroawHw, Ha TnwMa OTOMaHcKe
    1
    lisMeljy 1420. u 1426. caKymu anKap CSocaucKnx cppa-
    Jbeaao.a Gesla vicariorum (Bosnensi um)c, Te nx qys a y
    uosoM caMOCTaHy y Oaopn. Hcn. ] elleflufi , Hs aopu s a no-
    njecT KynTypeora paAa C!ocarcmx Cl>palbeaau.a. Gl asnik mu-
    zej a u Rosni i Hercegovini. Saraj evo, 1912. s. 443.
    HMnepnje; oHa, una BHme, wa6n Kao apeno e
    nOTOihMM "ycTaBHHM rapaHUHjaMa", !<Oje HH
    rOAHHa aajaMlfHBaxy CBe TO lf e!UhH CYJJTaHC!Uf
    MaHw, aeawpcKe C5yjypynnwj e 11 KanwHCKH
    cpna'IHOCTH npeMa pajn a Ha nonnoa11 MY!f!THH
    !fleTBH. aose ce, HapaBHO y HeJuTo
    6oAHHj eM naTHHCT<OM npeBOI(y, "pactum regiu
    aJIH HaCJbeJ!.HHQ11 Q>palbeBa'II<HX "KOHTpax
    MexMeAa II. <PaT11xa cayT<o1ue nopeJJ. caera
    "naJ<Ta" peJJ.OSHH':I J<y XaJbHHy, Te ce Ht:nOJbHWe
    sjepc1<e HeTpnJbewaocTw, Koja ce Ha lhHMa
    w11na, y onhe nonyJJapHe " yjaKe" JJaTHHCKHX ha
    cToJbeha HaroMwnana ce y <PojHHUH
    c11na HajpaaHOJIH'IHI-fjwx cnHca. jyJ<wfi Ka}l(e y e
    KlhH}I(eBHOCTJ.f 6ocaHcKe o lhHMa o
    " Moryhe je, JJ.a je H anme 6nno (BolulhaJ<a J<Oj
    cy nwcanw u LUTaMnanu aa6yi<OM 6ocaHCI<OM),
    noruHyJJo, oco6HTO 6nno je pyi<onncax y <pojHH':I
    6HOJJI1 0TeUH, a 6HOJIHOTeJ<apw He aHaj yfiH HX WTHT
    11 uwjeH11TH, Ca}l(rawe HX. 3a ':I JJ.J.O je, J.J.a UITa
    naHHX l<lhlfra HJIHpCKHX y 6HOJIHOTel<aMa !flpa
    I(J.f CI(aHCKHX caMOCTaHa OJ). JI HeJ<a, TaKO pefi 11, H
    liMa, a TanHjilHCI<HX, JlaTHHCKHX, li lbeMa':IJ<HX, rppa
    uecKHX w T. n. npeKo pe)J.a!"
    1
    To ce no'"''"''""''u"
    MO}I(e TwuaTH speMeHa Hoanjer 011. npyre nonos
    XVIII CTOJbefia, oco6wTo XIX, Kail je peqwpMaMa
    TypcKoj, a Hapo':IHTO npltcycTBOM J<OHayJJa y BocHH,
    nocTajana npaaHa curypHocT cse seha, a e IbOM
    neila anaTnja npeMa aaJI03HMa T.
    "hareTI1Ma", Koje 6wfie Ila cy rppaTpH jeJJ.HaJ<o "H
    3Hajyh H HX WTHTH H QHjeHHTH nOMaJJO Ca>I<HraBaJI
    HapasHo, j e sa}I(H11jH Jl.HO apxuaanHor
    Kojw ce n1uao oncTaHJ<a 11 nocjeJJ.a ocTao HeJJ. HPHYT
    Bam TO Ba}I(HOr 11 He Ba}I(Hor,
    noaoJbHOr w cyMihHBor, pOJ1.11 Oil npaora no':leTKI
    opeHTaUHiY y HepaayMwjesaHHM Typci<HM "'
    saMa - o KojnMa ona per ecTa y r Ji aBHOM 11
    TaJ<o, WTO ce Ha csaKy "onpasy" 6wJbe)I(HJIO cacaHM
    Ji anHJJ.a pHO, mtwyhH r OTOBO aa MHI<pOCI<On CHTHHM
    nHCMUM OOCaHCKOr OI(BOjKa HHpliJIHUe H. lip. ..,aa
    KanwTyo", "y1,1eT OJI. Hjei<aKor J.f JJ H "1567.
    AHTO npOJ!.O rppa HHJ<OJIH lhHBY y Y1,1er
    KaJJ.HH w JJ. pyra 4 noTBPJJ.HJI11 " - HJJH KOlt Malhe
    apnj eJJ.HHX noa11aa caMo " aa JIH':IHT OOHHJ<a", AOI< oner
    J<acHwj e cToj n memen to HJIH 1616. "oso Hwje
    Jl.OOpO HaHOCHT, HHTI1 Ce HMa J.f3HOCHT", !iJIH 1661,
    "HjewTo Mypacene wyraae on. HjeKaJ<aa KaAHeTHHe ...
    utitur injuri osi s terminis" (cnM':IHO H sub 1703.),
    wnw 1774. "6yjpyHTHa npwnneMeHHTa", H JIH 1787.
    ' "Bosanski Prijatelj" l, 3aPpe6, 1850. e. 30.
    - 63
    nvlfi YIIT11ja ... haec est optima, ac deci ssiva" wn 11
    111 IHIII OCH np Hil T ypKe", HJI H "BapJJo n n na H
    t tl(l lll J(ace aeoMa Typuw ':I YJJ.JJ.e (1799.)"'.
    l'aJ<O cy JI.aKJi e HacTaJia cnoje speTe "margi-
    tlnll u", J<Oje Hajnp11MHTI1BiiHj OM CTH-
    Itlll' I'III<OM li HenpaBI1JI HHM jeaHJ<OM HaTyQajy CaJJ.p-
    itlll j cnwca, a KOjH ce nopeJ!. csera j yJ<Hti esor Haso.aa
    tlll lliCLIIII e y npHJIH' IHOj T<OJII1':1HHI1. OJJ.peijHBalhe Tep-
    Mitllll "y1,1 eT", "rpepMaH" w en. Huj e yaHjel< cnpaBHO.
    MIIJtntM, HaneijHHue rJ.J.jel<aJ.J.a HHjecy HH CTBapHo
    II VIJ(3He. To Kaayje H npi1Mjep na r . 16 16. (Il, 135.).
    litt lhCMy ce BllJI.H, JJ.a je TeJ<CT HaneljH11Ue HaCTao,
    wa Jl. HI<TaTa OC06e Bj emTe TypCI<OM j eaHKY,
    '''' je aopJ<a a6or Tora, !UTO ce rppaTpHMa aosy w
    lllllltpaT'pw, cspawMaHnt je, nponanH ijaun, r<0j11 cy ce
    IIIIIOJIOBaJJH y OBJM CJiy':lajy BaJbaiJ,a Ha MJi eTamoj
    II' JIII TOpHjH, aantM Ha TypcT<oj TepHTOpwjH, Te ce6n
    ft [llll' llpanH, ya carnaCHOCT CeJba Ha H l<aTOJIH' I I<HX>
    u'IIITO spno aanywTeHHX awj epHwKa (1616. in par-
    llhus i nfidelium!) HeKo npaso Jl.YXOBHe nacTBe. n o
    ti' ICCTy HaneijHwue 'IHHH ce, JJ.ai<JJe, J<ao n.a j e 16 16.
    nuu CJJH':IaH pa3JJ.Op Meijy q>palbeSUHMa T<aO OHO y
    1111l11l 6apwwwti ese afpepe ':leTp]leceTwx r OAHHa XIX
    1 Jt tJbefia, a aanpaso ce paJJ.HJJO o Hei<OMneTeHTH11M
    H caMO O j eJJ.HOM CJI H':IHOM CJi y':l ajy npeMa
    BapnwHilesoj a!J!epw, H THUaJI O ce npHH-
    IIIIIHl : r]lje ce CMHj y WKOJJOBaTH OOCaHCI<H rppalbeBU11.
    llmo ose rpj ewJ<e nojMJbHSe cy y Millhe Ba}I(HHM
    XII CTOp HjCKHM" CJty':lajeBMMa, 1(01< cy y CJI Y'Iaj eBHMa
    II[III UII e npHpOI(e li nepMaHeHTHHjOM Bpen. HOTOM Ta-
    li ll ' aa6nyAe HCI<JbyYene. l1cTo sub 1686. (Ill, 496.)
    1 mju MapKaHTHO paajawlhelhe 6aw aa nocTalhe
    pereCTa: ,,<l>eTBa )l,a MO}I(eMO 6HJbe}I(I1T CJIO-
    I U/(11 0 HaUJHM CJIOBHMa no onpaBaM aa MOh pa-
    lllll ll aT Koja je OA mT a", a aanpaao je caJ!.p)l(aj y
    ll li OM WTO je O)I. Max H aa TOra n pH ll HCaHO: Oll pOCT
    ti Jl naka " aaunwra OA ay;1yMa. CsaKaJ<o j e HHTe-
    lh'CaJHHO, JJ.a j e y ni1Talbe JI.OJI3aHJJ a Ql eTBa, CMI1jy
    1111 <l>paTpH Ha TypcJ<HM J.1r.npasaMa OI1Jbe)l(HTH ca-
    IIPH<aj . Ty j e )J.aKJie npo6neM TMX Ba-
    IIIII HH, J<OjJ.f HX je J!.OCaJJ. jOUJ HajH3AaWHHj e yno
    l pe6110, Ka}l(e y ll OCJbeJllhOj CBojoj Bt! OMa ](OOpOj
    MOII orparpHjH o >H xosoj eraHCTeHuHjll: " Vi e od
    "!otine turskih isprava i z samog XVI. vij eka
    vnuo j e u ovom samostanu do danas, stra-
    ll oga poara od g. 1664., to bi bi l o dokazom, da
    11 sc slubeni spisi odasvuda ovamo snosi l i , a da j e za
    uj e bio namijenjen posebni, od poara osi gurani ,
    prostor, su zaklanj ali i druge dragociienosti".
    1
    ' l>'ra Mij o Vj cn.:(slav Franj cva\:ki u
    l'oj ni< i otl XIV- XX. lJ Zagrebu, 1913. s. 34.
    TeJ<CT aekera J.t HjeJJa ORHX perecTa nocTajao
    je ).lal<JJe OBai<O: Oocpe).l )J<HBOTa, Kao WTO ra y XH-
    CTOpHjH no).lp>Kanaxy Typun e paj oM,
    1
    a Taj }I(HBOT upTajy wcnpel<H)I.aHO oae osije caon-
    heHe Ty cy j eJJ.HHO Te xapTnje Kao
    O).lj eK C5ai<wnwa w MHTa 6wne J<aJ.J,pe anen11paTH Ha
    CBHj eCT BJiaCTO.D,p}l(aQa O OHOMe, WTO ce BOBe npaBHJ.f
    BaJbano je CTora HMaTH IUTO anwe oaa-
    J<OBHX "kareTa, na j e 6HJ10 HY}I( Ii O, Aa ce UITO na>KJbli-
    BHje lJysajy. MHoro j e aa TO Hosaua noTpoweHo,
    a Tai<O cy ce r oMHJJaJi e noTspn.e Ha nOTRpJJ. e o npaay
    onCTaHI<a, O HeaaBHCHOCTH OJI. <PaHapHOTCl<HX nanaaa
    " nopeJJ. noneJba Ha nocjeJJ. Hajanme o TOM, n.a ce
    CaMOCTaH, Taj yswjeJ< OTBOpeHH rDCTJ.flhaQ, nOJ<y wa
    ap post f estum !<aKne HearoJJ.e OJJ.6paHHTH OA cw-
    nOB HT:.t X 11 wajemi':I I<HX fiaMj epHHKa, KOjiiMa j e He-
    HaMjepHO ycTaHoaa xocnwunja (MycafpHp-
    xaHe) osor a Jl.YXOBHora peJJ.a. YocTaJJOM, caM TeKCT
    XpOHOJJOWJ<H Haj60Jbe fie npH':IaTH.
    HaHwaaJIH cy Ce CBHTUW li CMOTKe I(OJ<yMeHTa:
    q>ep MaHa, 6yjypy llJJ.Hj a, xyi,J eTa, Teci<epa, wJJ aMa,
    !fl eTBH H HaJJ.a ene noTpe6HHX l(ynnnJ<aTa, npenHca,
    aai<OIHITO oajepoRJbeHHX, T. 313. cypeTa. Null a di es
    si ne linea. HenpecTaHH ayJIYM ce noHaBJbao y He-
    llOCTH}I( HHM sapHaHTaMa. l1 KaKo j e Mjepa npemna
    KaJI. ce raapJJ.HaH OJJ.Ba}I(H T<aAHiH y
    l{peweso, Te o TOM ocTaHe aa6HJbeUJ J<a, HJJH T<aA HH
    To ue noMorHe, JJ.aj cenJi aj KO>e, na Hanpe':lau "
    I<pHOM11Ue y Capaj eao, a J<O aHa J<aJ<aB he ra ay-
    JJYM CTHhH j orn Ha nyTy ! Ya j acnpe H Tewl<e rpowe
    Ha CBai<Oj CTeneHUUH li BpaTHMa, MO-
    JbaKa OJI. J<anHje JJ. O n.yweKa Ha MHH-
    n. epnyKy, hare, na ra oHaKo CMOTaHo, OJJ.na-
    HysuJH aa':lac, e Cl<pHBa onpeaHo y lheJJ.pa
    HJ111 aa nac, u xpJJH ea ae61hOM HaTpar, Tpa}l(efiw
    paa6jerJIY 6pahy, nacTHpe nnawJbwswjera
    1<0j11 J<poa eRe Tal<se nepwneT11je He xnrjaxy jeJJ.HO
    1-1 !<paTKO Exodus!
    HanpOTMB, KaJI. ce pa)I.HJJO o aeMJbH, o HeJ<peT-
    HHHaMa, Tel< 61-1 OHJJ.a HCI<aKaJJa MarHCTH':IHa }1(11JJa-
    BOCT OBe YI<JilHe naTihOM MaCe "yj aKa"
    u paje. JlaTeHTHa cHara HenpeKHJJ.HO H
    ynopHOM TBPJlOrJiaaouihy noawna ce Ha "pactum
    regium" !<Oil TypJ<ywa, ](OI< ce J<Oil Jl.OMafiHx TypaJ<a
    Ha CBai<H Ha':III1H Yl<pofiaaa 3YJIYM waHOWelheM CB,
    Type cyJITaHoBe, Te J<aJJ. 6JbecHy lucida intervalla
    1
    Pa'ja = apan. CTOIW. y npcHecenoM ana'lelbY :
    0Jl rJ.arona riajcl 11.111 ra"ielc - on Tn IIOJl jap-
    s nam ):\:Ilene youhe seMibopal\lllme, a ue !CptuhaHCKP II O
    ):lannt<P, na tWj P ce nynrapuo Taj y lJnu
    UJO j 'I'YpC ItOj lll la} \<l BIIIHl.
    -64 -
    aHa ce y KOpHCT Dnasa npHn seaHpoM
    rpraTH H pacKyxasarH", a OH je Kaaap nopyYHTH
    y HaXI1jy, ]{a fie My Ka):{Hja HJJH MyTecemtM HJHI Ma
    KOjH aynyMtiap seti "narH tesan" (vesan), KaKO je
    rnactw 6HpoKpaTCKH repMHH aa eseHryanHor "Ma-
    xayna" e )leKperoM osnawtietba. To je 6t-tJJa pt-t-
    jema Maa6aTa HJJH .ocy na.
    HeynytieHocr, CHJJOBHTOCT, a y
    MOMeHTHMa oner nycro Kpy)f{t-tJla
    je Aa je jeJ].aH cynraH 6HO TOJIHKO Ct<JIOH
    cppaTp11Ma, ]{a HM je "H31ii1MHI.\e J{ORBOJ1110 J].BI1je
    )f{eHe". no OpHeHTaJIHOM CXBaTatby BeJJHKa MI1Jl 0CT,
    Ma ,[la Ce OBJ].je pa)l.HJIO O aCKeTCKHM
    A HB ,!Io6a nporoHa 611he .n.a nar11pa 11 o Haj " ra-
    pt-tt<aK" KOjH cy Ha6aswnt-t privatim KO.!I
    t<oiera t<aneM1,111je y e .n.a 6H npt:n 6o-
    caHCKHM .n.ot<aaamt jom 6oJbe csoj e npaso
    oncraHKa; na raj "aat<OH pyx6aHcKora raptn<a" Ha-
    spcHo ce noKnana 11 ea ax.n.-HaMOM, jep 11 OH je
    TBPJJ.H ce, o.n.o6peH seti on cynraHa MexMe.n. <l>a-.
    THXa (11cn. Xlll, 2952.) npona.n.awe
    a6or He.n.osoJbHe ynpase. Oco6HTO rpaJltbe
    nyreBa 6ujaxy nocJbe)l.tba 6pt-tra. Kpnuno ce Hewro
    crapor pa6oroM paje y t<oiy ce, nawro,
    y6pajant-t u H seJJt-ti<a j e 6una MHJIOCT,
    l(aJJ. cy 1634. (II, 220.) Tora HaMeTa.
    Yonlie, naMeru H OTKynJbHBatbe OA tbliX 'iHHe aa
    ce6e j eJJ.HO oco6Hro nornasJbe.
    KapaKTep }lp)f{aBe 6uo je crpor o HCJiaMCKH.
    l{ont-tKO wMa caMo )la ce nonpast-t Kpos
    u yonfi e o nonpasKaMa csaKe pyKe, na oH.n.a
    .n.oKyMeHaTa o rnacoBHTOM hewttcpy, KOjli cy "rpa-
    KOMHCHje" CBaKH YaC o6aBJbaJJe, Mjepe!Ht
    ya.n.y)f{ u non peKo, cy Mtbajyfiu, H H je JJH 3HA AY)f{t-t,
    KPOB BHWH, Hero WTO je 6110 JlaHH, KaO Jl.::l Brpaae
    pacTy aa BOJbY KpOTKOCTiof 11 rpneJblofBOCTH cppatbe-
    Ba'tl<e 6pahe! A crporocr je y roM 6una sent-tKa.
    j ow 171 6. t<a)f{e AxMen Ill: "no aaxrHjesatby Hawe
    cs. sj epe, Aa ce npHrOAOM nonpasJbatba Kposa HH
    aa jeJJ.aH t<aMH'laK, HH aa je.n.Ho He
    npowupu, a KaMo nt-t Hosa carpa.n.11 HBBaH crape" .
    TaKsa ce npat<ca nposonlina o.n.Max o.n. npsora no-
    'ieTKa cse AO no)f{apesaYKor MHpa. ilira
    BHWe Ha O'iHrJie)l. HOTOpHe
    y TypaKa cy Mopanu MOJJHTH
    11 nnatiaTH noasone aa nonpasKe caMor nnora 11JJH
    Koje .n.acKe Ha Kposy.
    npHMHTHBHOCT Opt-tj eHTaJtHe y
    sekHHH Hepaa.n.sojHe on napHH'ietba, t-t a611jawe y Ty-
    paKa y CBOj nyHOHH, Ma Jla 6Hp0Kpa-
    Tlija y ea Moj npujecronHMUH M Horo noncjeha Ha
    BJ.13aHTHHCKy. A"KUHja cny}f(6eHI1X cn11ca a611seH
    nan1o1p y npaKcu n.o6pHM a11j enoM HrHopucaH,
    r11crparype y spefiaMa. Ype.n.6a naK nonycny)f{(Se
    Hor Mt-na npomtcaHa, cy.n.etiw no npuMjepHMa, KOjll
    Kaayjy, aa cy ra q,patbesuu Mopamt .n.asaru n
    fOJ]. OM CBaKe npOMjeHe y 6ocaHCKOM HaMjeCHH
    H no He6pojeHO OOHOBJbeHHM OOTBp)laMa aeMJbHIII
    HOra nocje.a.a.
    Kao wro je y JJ.06a aHTH'iKO cro}f(epHa pa
    JIHKa y JbYJlCTBY - CJI060J].HH 11 po6, TaKO je n
    Typt.t11Ma paanHKa peJJHrHoaHa - ryp'iHH H paja,
    na TO je OHJ].a OJ]. 6HTHI1X nOCJbe)lHUa aa jypHC)lHK
    H <t>opMaJJHO rpa.n.yupatbe. Y <t>epMaHy HB ro
    ]{t-tHe 1489. "na je ltfOj BjepHU HGpO/! Ha 3BOpH11'iKOrl
    caHI,taKa nocnao Ha Mojy I{an11jy csor qosjeKa", a
    HeKomtKo penai<a .n.aJbe " Koju cy ifJpeHKCKU fiatpupu,
    na<I>Hp je iot3paa npe3Jotpatba npeMa HeMyCJJHM;:tHHM8,
    MoJti1TeJbJot ce car.m (ro jecr nucMeHo y
    raKo npe.n.crasJbajy: . . . " o.n. Hac q,paHKCKHX Hesjep
    Ht.ma", "Hawa HcnpaaHa (KpwkaHcKa) nyaa sjepa" ,
    KacHHje ro, naKai<O, I<pajeM XVIII croJbeha
    noMano Hecraje.
    lUepu-aai<OH, 6o}f<aHCI<O npaso, o6yxsarawe
    cse onpe.n.6e, Koje ce TI1'IY JIOrMantKe, o6pe)l8,
    jasHora H npusarHora >fOtBOTa y Mycni1MaHa,
    W ep11 61o1jawe H jecr npso speno MYCJJHMaH
    CKOM rtpasy, a OCHOBa MY je KypaH, KaO cpe
    Jl.I1UITe CBHjy O!(pe.n. a6a aa CBaKI1 Mei)YC06HH ea
    o6pafiaj ' MyCJJHMaHa y l.lj eJJOI<ynHOCTH, Te . H 31
    CBaKora y npusaTHOM 11 jaBHOM )f{HBOTy,
    l{aKo j t> I<ypaH 6uo y.n.eweH npeMa npunpocTJotM H
    narpHapxanHI1M np11nHKaMa Apana, Hwjecy I<aCHHj e
    JJ.OBOJbHt 6u;te tberose onpen6e, na 6yny o.n.ny'I HHAl
    npaBI1JIOM y CBai<OM )lOrMaTCI<OM, o6peJ].HOM 11 npaB
    HOM nHTatby. 3aro ce nocerno yHarpar, t<ao Hl
    JJ.pyro npasHo speno, Ha npenatbe 11a }f(HBOT:t npo
    poKosa, Ha tberose Hai1Me noyKe H JJ.jena H
    cyHHer) ocrasJbeHa y ycMeHoM npe.n.atby. ORaMo ce
    MOry y6poji1TI1 KaO Tpefie npaBHO BpeJJO je)l.HO
    rnacHe o.n.nyKe u aaKJbY'Ill11 npBHX HMaMa T. j. npae
    'i eTBOPHt.te MyxaMe.n.osHx HacJbe)l.HI1Ka (KanH<t>a A6y-
    6eKpa, 0Mapa, OcMaHa 11 An11je) H Mywrexu.n.a,
    Meijy Koj e cnanaj y OCHI1Ba'JH IIOje,!lHHHX C('I<TH H
    tbi1XOBI1 Haj6oJbu (111,1MaH yMMer). HajaaA
    je ry u qerspro npasHo speno "KHjac" T. j. onnyKe
    ucnaMci<HX npaBHI1Ka y aHanorHHM cnyqajesuMa.
    1
    1
    Dr. Y. Goldziehr, i\l ubamedanischcs Rccbl in Theoria
    und \Virklicbkeil. (KohlPrs Zcilscbrifl filr Vrrgleicbcnde Recbls
    wissenscbaft, VIIl (1888.) - Muhamcdani scbr. Sludien.
    1 R!lO. - /1,. i1X'ILijeBb, flpuii OCio Bt.Bpoca sa cnaxtm'l"l> Rt.
    ocMaii C"a1'<L 1\PlltaiJa n Typc1m 1\0it)' M!\ II'Nl IJ J,pxy d .I XJ. . (CGop
    - 05 -
    l t cy O.li.JJ YJ<e cacraBJbeHe npcMa /l. YXY llpBHX Tpujy
    IIJ il'Jia cse no a611pt<e cpeTBH (o.n.r osopa) y naJbHM
    ll 11 0CJbe/1,HI1M CTOJbeH11Ma, a lJ I1 jH nOJJO)f{aj 11 ynor y
    l1ll pHKTeplHUeM y j e!(HOM Jl.OUH11jeM OJi eJbKy.
    3.
    T ypcKe npoBt-IHI.lt-tje no.a.cjefi ane cy
    ypl' IJetbeM MHoro Ha npOBI1HI.ll1j e y peny-
    1 Jnti<aHCKO .n.o 6a. Kao wro je cse HepHMCI<O u cse
    ll l' t' P'IKO sapsapcKo, raKo je 11 MYCJII1MaHCI<O
    J" l)t(aBHO rJJe)l.I11UTe 611110 )lBOjCTBeHO. 3eMJba Ce
    ltll ltMe .[1, 11jCJII>tJta y ).{ap-yn- HcnaM (t<yfiy 11 CJiaMa) H
    /lllp- yJt- xap6 (Kytiy para), na waKo ce r o ys11je1<
    lt ll l>t j e MOpaJIO 0J{HOCI1TI1 Ha CaMy repi1TOpHj y.
    1
    <PopManHa crpaHa npso611rHe rypci<e a)l M11 HI1-
    t' l'l)at.ti1 0He crpyJ<rype cjetana je .n.aJbe Ha 611 BWH
    IIOMaJJ. CI<I1 )f{l1 BOT. Ty je "JJ.I1BaH" aa sen 11 Kawe. Haj-
    upwj e My je OOI1'iHO npe.n.cjenasao cynraH, a JJ.OI.lHHje
    tt neJIHKI1 seanp ( sea11p11-aacaM) . lfer 11 p11 cy "cryna
    t\IIPCTBa" (I<ao y waropy): sea11pH, I<aA11-
    IICt<ep11 ( cyaHj e), )l e<t>repaapl1 (pa'I YHOBOlje) 11 Hl1 -
    111 11 111)11j e, Jl.I10JIOMHpaHI1 lfHHOBH11U11, KaCHI1je C peuc-
    ltllCIIJl,l1jOM Ha 'IeJJy. Beni1KH sea11p j e aaMjeHI11<
    IIJIIlnapes, (a tberoso je aHaMetbe ner I<OtbCI<HX
    p nosa, t<apai<Tep11CTHlfHO aa jawunaYKe HOMa)le) ,
    11 no611sawe ucnpsa 200.000 j acnpu, JI.atote HeKaKo
    11 ' IUTO npeKo 1000 AI1H. npe)l par He sp11je.n.Hocr11.
    H rypci<u )lBCJ P j e HMao KaHI.lenapa (canci ll i er e,
    l' l\ ll Cill ier grande 11JIU H11maHI,t116awa
    ypclj 11 sawe .n.p)f{aBHe cn11ce y rpu jeai1Ka: r ypct<OM,
    l' I)OCKOXpBaTCI<OM 11 rp'iKOM. cy noapy'i HH
    ti1YII I<I.\110Hapu seli11HOM noTyp'ietbal.l l1, j ep OcMaH-
    Jmjc no y XIX. croJbeke Hwjecy Mapunu aa yye
    t' TpaHe jeai1Ke. Taj noMeHyTH Hl1rnaHJ,t11ja 611jawe
    llP>KaBHH rajHHK HaMjewreH HajsHrne a6or ornpas-
    JI,illha ryrpe cynraHose Ha <t>epMaHHMa.
    0 cMaHJt i1CI<e cy cny)f{6eHwKe .n.uj enHJJ H y TPH
    IICJti1Ka paape.n.a: y Knacy nepa, y KJiacy ca6Jbe H
    y I<JJacy aai<oHa. npsa .n.sa nornanaxy no.n. seJIHKOr
    uea11pa, rpetiH no.n. senuKor My4>r11j y. Ama6-yJIt<a-
    JICM 6HJJH cy "Jipyrosu nepa", no.n.11jeJbeH11 y TPH
    JlC)I.a. nps11 cy pUJ,taJJH (BeJJHI<OJ]. OCTOjHHI.l11) : fiaja-
    licr , peHc- e<t> eHnwja (peHc-yn-Kyr a6) H qayw-6ama
    ea jorn wecr Jlp)f(aBHwx no.n.raj HwKa. naja-6er 6Ho
    Je Kao MHHHCTap aa yHyrparntbe nocnose, peHc-
    ( crapjemHHa nHcapa) aa cnoJbaWtbe no-
    CJIOBe, a qayw-6awa Maprnan .n. sopa, na u we<t> no-
    lUecr nOJI.TajHHI<a os aKo ce JJ. HjemtnH: 6y-
    IYI<-r eci<epevu 11 I<y'lyK-recKepeJ,tH npHManu cy Ha-
    tum s a uapowm yMOTnopemw, nay1ta 'll IWIUitnnna. Coqmn,
    11109. XXV) .
    1
    G. Rosen, Geschi chte der Tlirk(' i. Leipzig, 1866. l. S. 2.
    pen6e Henocpe.n.Ho o.n. aen11 J<or a aeaHpa, a tberos
    nps11 rajHI1K 011 0 j e MeKr y61,1 11 ; r ewp11<1>arvu j e 6uo
    BeJJI1 KI1 t.tepeMOHlijap, 6ejJI I1 KI,IH BeJJHI<H peq, epeHJ].ap,
    a tiaja-liaTH6u r aj HHt< fi aj a- 6er a. OcHM Hase.n.eHI1X
    .[I,BOpCKHX BeJJHKOJ].OCTOjtJHI<a j orn HX j e 6HJIO C KO-
    j 11Ma Mopa.n.owe cppatbesatt KH eMHcapw ys11jeK na
    nai<TI1pajy. 3aHHMJbi1 BO j e, .n.a J].BOpjaH11U11 y BeHHHl-1
    OJ].r OBapajy CTapOM BW3aHTWHCI<OM I\epeMOHlij aJJy.
    l{any1,111-6ama 6jernP. .n. ot< <Janosjl'.n.-
    HI1I< .n. sopcKe JJ. PY)f{ I1 He, truchses, ceBelll anK,
    npelj allltbH OAHOCHO 7tuyxEpV7j c;;. A CHJI I1 X-
    nap (OHaj KOjH HOCH opy)f{je CyJITaHOBO) 6HO je y
    jaHH'iapcKo no6a aanosj e.n.Hut< r apae.'
    Y npsy je Knacy cna.n.ao H saK-a-uyBHC, .n. p-
    )f{aBHH XI1CTOpi10rpa<l>, na aaTHM TepJ,tyMaH 11 ]{11-
    BaH-11-XyMajyH T. j. r yMaY uapcKora AHBaHa (Haj -
    BI1me 11 a <t>aHapi10TCKI1 X 0611TeJbl1 HJJ H OOTypYetbaU11l,_
    Y apyrH pe.a. spcr an11 cy ce KaJi etiiJ,t11je "JbYJl. H, D. PY-
    rosu OJ.l nepa u OJtOBKe" (awa6-yn-KaneM), oner
    pa3Jl,l1jeJbeHI1 y YeTI1 plol O)l.jeJbetba. Y npt:WM cy 611JJI1
    JJ,ecprep.n.ap
    2
    (Kao MIHJ I1CTap aa <1>11HaHc11j e) 11 noMe-
    HyTH HHWaHJ,tH-6awa. Tpefi e onj eJbetbe ")l.pyr osa OJ].
    nepa" ca'!t-ttbasanu cy ar e, Kao H. np. yaeB1,111-6awa
    11 6ocraHI,IH- 6awa, Koju cy 611n11 na
    3aTHM H H3BjeCH11 TOOHH'i KH H IIHOHHpCt<H B11IJIH
    'i aCH11UH.
    Kaneli\I,t Hj e cy npocj eYHO )f{HBj enH H o.n. ni1CKa-
    r.tatba y nope.n.o ya CJiy)f{6y, a BJta.a.anH cy rat<O, j ep
    cy 611 JJI1 YB TO 11 XOJ,t e, H HeKO " jaBHO
    M11WJbetbe" , Te cy 6HJJ I1 Ka]{ p11 CBOj i1M YeCTI-IM
    Ha)lp11nHcapCTBOM y )l.aHHM r peHYI.lHMa 11 HCnHpHcaTH
    11 TaB. "Yapmuj y" (<t>opyM), a OOf OTOBO, UITO HM j e
    npucr oj ao 'ii1H e<t>eHJJ.Hja, TO j ecr r ocno.n.e y y)f{eM
    CMI1CJJ Y Te piot j e'JH. Ha tbHX ce MO)f{e cyMtbaTH KaO
    ayrope MHorux npouasoJbHWX cacrasai<a 11 O'iiotTHX
    q>anc11<l>HKara cny)f{6eHHX Hape11. a6a, .n.o J<ojHx cy li
    <i>patbeBt.tH MOpaJJI1 nOrnTO-OOTO /l,OJJaaHTH, aKO ce
    xrj e.n.ome o.n.p)f{aru y csoj oj I<ai<BHM
    ro.n. l.lapl1 rpa.n.cKHM nan11pH11 M ayr opHTeTOM.
    Yonte, KOA MycnuMaHci<e Mace spHje.n. Ho je ay-
    ropHrer nanJotpa MHor o. YMosano ce, .n.a 6ea nepa
    He 611 6u no sj e pe, HHTI1 611 ce o6ea611j e.a. Hno 6naro-
    1
    forga, Notes el cxlrails pour servi r a l' histoire des
    croisades au XVe siecle, ll. Paris, 1899. CTp. 372.
    O ype,uy ncn. Hammer, Des osma-
    nischen Reichs Staatsverrassung und Staalsverwa llung, II , 137.
    n T. JI. - Bnwe csawTapcKR, ann nnmt JIOCTa ncupnno JIOJifl-
    pyje y OMa!bllM eKCKypCIIMa ll XllCTOp11C((f1 JIII OJIOM:ll' CKil ca-
    o()pahaj n ll enesa Jl.iena: M. Grassi (Al rio), Cbarle
    TurquP, ou organisation religieuse, civile cl mi li laire dP. J'
    empire ottoman . . . (Paris, 1825.) .AjPJJO je 1181\aHo uonOJ\OM Ta -
    JVILU!be l' p'l (( e pP.BOIIYU.IIj f" .
    9
    - 66 -
    CtaH>e >t<UBCTa. npso, WTO Sor CtiJOPH, 6uno je
    nepo (KaJJ eM), Kame ce, no jeJJ,Hoj JJ,a je
    peKao MyxaMeJJ:.
    Kan11jc 11 MYJJe 611nw cy caMo swww crymneBH
    y APYIUTBeHoj KnacH KaJieMI,ntja. JhyAH cy To
    llaJ<O ajewTH cyn.CTay Kao w sjepcKHM nocnoawMa.
    je KaJJeMl,IHCKa ajewn!Ha 011: ypeijeli>a rypcKe
    (uHaJe AOCTa ny"laHcKe) JJ:p>Kase 6Hna cpeJl CTI:lOM
    lfanpeJJ:OBali>y y 'JaCTH, CJiy>K6H 11 npHX0/.1,11Ma.f_.\je"'KO-
    jeaHJ<OCJIOBaU 6110 je nps11 CTynal-b, no KOM ce
    MJtaJJ.H ny"laHI1H norocnOJJ.I1, npaa MoryiHJOCT, na
    nocraHe e<j>eHJJ.uja, Te te apeMeHoM w TPYJJ.HHM
    y<Jel-beM 11 11Cni1THMa J).OcnjeTH "JbyAe Oil, nepa",
    a TO je yneMa, 11 no6o>J<li>aQw, Kojl1
    mtjecy aa parosal-be.
    I<oni1KOrOJJ. je 6Hna HeJJ.OBOJbHa npai<Ca, npasHe
    TeopeTHKe je 11 y TypaKa 611no MHOro 11 JJ.OCTa. 3 a
    np11Mjep wMaMo Meijy oCTani1Ma ea Haw11x!crpaHa je-
    llHOra 6ocaHCJ<Ora Myny, XacaH EJI-
    t<ja<j>Hja. CaHl,laK BacHa nocn10 je 1578. "MeBJte-
    uujjer", w OJI. OHJJ.a cy capajescKe HOCI1JHf
    11aCJIOB Myne, Te ce Kao npBH n0:\\111-be BaJIH ecpcp.
    Capajn11ja.
    1
    Hero, pe1eH11 Myna XacaB EJJJ<jacp11
    l<aaa y CBOM Hall,a CBe aaHHMJbliBOM J).jeJJY "0 Ha-
    'IHNY ynpaae" HeJ<OJIWKO BeOMa KapaKTepHCTW"'HHX
    r eaa. "npaa jt> - aen11 - nOAJJora anacHwKa: npa-
    BeJJ.HOCT, j ep ea Mo npaneJJ.HOCT 6yJJ.If nosj epeli>e. Kame
    AnJiax y l{yp<Hiy: AnJiax aanoBHjeD.a noMoiiy npas11,e
    ll MHJl OCpl=ja, TO j eCT npaBe]l.aH 611TI1 peiHt ke 611Tif
    MHJlOCpJla H" (t 47.). OH Aa npoJJ.y>J<aBa: " na11.11 UJa xa He
    HOJbeTH, 6yJJ.e JIW npaBell,aH 11 J<all,a y BHJJaeTy O"lyBa
    Cl1rypHOCT Ha nyTOBI1Ma If aaKpHJIH TJia"leHe OJI. 3y-
    JtyMa, j ep je u caM npopoK peKao: l{aJJ.a t<OjH sna-
    Jlap Hecnoco6li>aKy npeJJ.a snaCT (na Ma MY y AP-
    l KaBH 111-la"le 6Hmt BPJJO cnpeMHH JbYAH), TaKaB
    unaAap je AJJJiaxna, npopoKOB 11 MYCJJH-
    .'i\aHCJ<ff. jep, AJJJJax je jom peKao, KaKo iic cyijeHor
    )\tiHa MaCTIOIO y"lel-ba'IKO BpHjeJlHTH KOJIHKO H KpB
    . 'i\y'l elii1Ka aa Jl.Hii (148, 150)".
    2
    f_.\OI1CTa Ce
    XVII. 11 y no"leTKY XVIII. CTOJbefla Marno aa Hel<o
    BpujeMe onaaHTH J<a o HeKa peHecaBca y Kli>l1meBHO-
    cru 11 TOJHII<O ja1<a na je onjeJ<HYJHt 11 y noni1-
    TI1"li<OM Te cy tii1Wa1-11,111j e H peHc- ecpeHJ).ftja
    BJJaJJ.aJJI1 HaMjecr o aeaftpa, eyHyxa 11 me1-1a.
    3
    Mana je J<OPHCT 611na 011, ype11,6e, no Kojoj cy
    1
    Eawaruli, KpaTI<a yuyTa ... e. 39.
    ' Thall6czy-Kanicson, Eine Slaalsscbrifl des bosniscben
    :\lobamm<'daners .Moll a. Hassan Elkj afi f' ber ui e i\rlund Weise
    des (11cn. Arcbiv fllr sht wiscbe Pbi lologir., Btl. R2.
    BPr lin, 1911.)
    3
    jorga, Geschicble des osmaniscben lleicbcs, IV. 362. 11 /l
    "leTl1pH nyTa rOII,HWI-he 11WJIH HeKe BpCTe 0CM<1tf
    nHCKI1 "mi ss i domi ni ci " , JJ.a HaD.r neAajy nocTynali>e
    e pajoM, re 611 "cwpore JbYAe 6paHHJIH OJI. HacwJba",
    Ka>J<e "CpncKH jali>H"lap" (VIIl).
    Csu osu HaBeAeHI1 BHCOKH paanH-
    J<OBaJJH cy ce (Kao H J<OJJ. 81t3aHTI1Hana) 11 no 6oj u
    O]l.jehe u no o6JJHI<Y Typ6aHa, no I<pojy pyJ<aBa,
    apujeJJ.HOCTH KpaHa, 6oj11 noCTase, no ypecy cenJi a,
    nyHoj HJlH noJiya6pwjaHoj 6pa11,w. My<j>rHje cy 6unu
    y 6HjeJJO OJijeBeHH, BeaHpH CBHjeTJI03eJJeHO, JJ.BOpa
    HH Cl<pJJeTHO. BHCOKe nopre HMaJIIt
    cy myre BHCOKI1 "lffHOBHHI..\11 11 a yJieMe JbY
    6"lacry OA.iehy H nnase "li13Me, MyJi e (Kao CYJJ.Hj e
    y BeHI1M rpaJ).OBHMa) CBHjeTJIOnJi aBy XaJbUHy.
    Y npOBHHQHjH Ce BpTI1 OOCJIOBali>e OKO CaMO-
    BOJbe noj eJ).HHHX AOrJJaBHHJ<a, na CBC Jl.O HajHH>J<era
    1<asaaa. TecprepxaHa, KanueJJapuja JJ.yro
    BpeMeHa ynpaBO 11 HC nOCTOjH, 6yJlyHH Aa kant6
    ."'Y"'H no1<paj nyweKa oHara, J<OjH JJ. aje ayJ).HeHQHjy,
    Te OJ).Max Ha JIHUY MjeCTa I<OHQffOHpa AHKTOBaHy
    OAJJYKY, a Jl.OI< Ha KO/beHy opeKO JJ,yryJbaCTOr kareTa
    WKpHnH "nepo" OD, TpCKe, Jl.OTJJe M011HI1K H "CBje-
    HCJlaMa" CpYy KaBy H JJ.HMe
    Yonke, OBH MYCJIHMaHCKH norpe6HH cy
    BeEHHOM, a Kan fhffX HeMa cynornw::ake Mcnpasy
    H. np. 11 MaxMYJI. K3AiiHCJ<H HaMehap (ronHHe 1682.
    - 6p. Ill, 470.) TaKBH jasJbajy ce no-
    rnaBHTn y arpapHHM CJIY'IajeBHMa.
    Meijy rypcKHM "'HHOBHHtUTBOM cae no XIX
    CTOJbefla HapO"'HTO KaJ).wj e HHjecy HMaJIH CT3JJHY
    HeJ<Y MJece"'HY nnafly, wcnnafluaaHy ua JJ.p>KaBHHX
    6narajHH, Hero cy yrnaBHOM nopen csor npusar-
    Hora JJ.OXOTI<a >I<HBjeJJM O "T31<CaMa" H O rJI06aMa.
    Mero H MycenH.'t\H (MyreceJ!H,'t\ff). JeAf!IIO KaJJ.Hja-
    aynwrop y QapcJ<oj OPM' j" HMaljame npocje"'HO
    300 ai<"'H. KaAffje cy ymuaaJJH npHXOJJ.e ua csojHx
    veMara (onkHHa), npHxone AecerMHa, on sjeu-
    "laHitUa H CJI. Anw ce raKBH np11xonu MOrJJI1 H
    OTyijHTH, J<aO UITO Ce H. np. necHJIO OKO t 635.
    KpeiUt!BCKOM KaAHJIYKY, I<OM Cy npi1XOJll1 11a T,JeMaTa
    QpKBett>aJ<, KoMapH, 6jenesHI1 11 8p61i>aK oryijeHH
    y I<OpltCT TeKI1je Ha BurrpHKy.
    wepuara - a OH npecraBJbame eas
    "nomos" JJ.p>J<ase - 6Hjawe CKOHQCHTPI1CaHa y Be-
    1\HcpepeHQwpaHoj snacru Kaii,Hj e, Kojy je ynpaao Haw
    Hapon cpopMymt cao y noaHaroj nocnOBWQ11: "Ko re
    TY>KH? f{aJJ.ftja. Ko re cy JI."? l{anHja" . foroso caM o
    ua Hei<Y npHje liO IIITO je
    npecra11a 611n1 rypcl<a, TypcKa j e csejenHaJ<O 6Hna
    crporo "' jeJlHOcrpaHo, Cl{poa HCJJaMcKa JJ.pmasa,
    aJm una< Bek noJt Kpaj XVlll. CTOJbelia jaBHJJe
    - 67 -
    \'C 11. np. 6aw y 6ocaHCKHX noMano,
    ynpaso y osoM eMaHQHnauHoHe reBJJ.eH-
    1\Itjc: cpparp a Ba11Me oTa Aa xote j eJ). aH nau "'K H,
    I\1111 11 JIH30BaHH cyn6eHff cycTaB y OTOMaHCKOj 11Mne-
    flltjU, TO jeCT, KaKO Ce OHH HaHBHOM
    uapamasajy, 11,a caaKa "Aaaa" Mopa HMaT" u caora
    aJJH JJ.a ce He "pa:Kyxasa" npeA Mjec-
    IIIIM 60rOCJIOBOM (Kaii,HjOM) Hero npeA
    IIII CTaJiQHjOM, npe11: naWOM l1JIH npen Be3HpOM.
    ICH I<O, H caMe ose HaMjecHH'IKe areHAe uwjecy crje-
    1\0II e HenpHKOCHOBeHOM a HapOAHa
    llj CCMa 31-laJJa je OKapai<Tepi1CaTH ApmaBHO ypeijel-be
    npH'Ja H JlBOCMHCJJeHO aJJyii,Hpa Ha J<ynOBal-be
    CJ1y>J<6e, 11 Ha peJ).OBHe J).a}I(6HHe:
    "1-\HBaH "'HHH OrMaHOBHk Qape:
    YecTHTa iiy l-bera Y"li1HI1Tw,
    Aar liy 1-beMy Ha Boc1-111 seawpcrso
    SeiJ upoAtjeHe aa JJ.eBeT roJJ.Ha
    ll. a ne mpaxuAt u ape HU JJ.UHapa .. . "
    (MapJ<o KpaJbeBii H MI1CHpJIHja I,IaHo.)
    CaMOBoJLy cnaxuja H KaAHja, na KaCHffje ara H
    }\l'Ct!Tapa, BeH je O)l npsora no"leTKa OCBOjel-ba o OCHe
    rpe6aJIO HcnpasJba npmaBHif "reqnep", 6ap wTo
    cc Tl1"le aawTHTe MaTep11aJIHHX JJ.06apa. Caa1<w je
    ca HJ,tal< BOAHO no jeJJ.aH rai<aB reqnep (xa:t acr'tElX0\;
    1
    catastico
    1
    ), a H3PH"'HO ce HanoMHli>e y arpapHHM
    ' ll11 CHMa, JJ.a cy HMal-ba npeaeJ).eHa y "HOBH recprep
    110Cn11j e cpera". Hero cy nojeJJ.HHH "'HHOBHHQH Mal-be
    II HIII P. aaJJ.HpaJJH jeJJ.aH 11,pyroM y
    l }(j e je CaM O KOjH npuje ii,OCnHO.
    OcMaHJmje cy Hacrojane ypeii,HTH nTal-be
    recprepa, na H caMe npoQjtHe (hewucpa),
    1
    Cile TO HajaaJ). Ha OCHOBH KypaHa, KOj;.t CaM CMa-
    Tpa JJ.a cy HenocpeJJ:HI1 nopeaH reMeJb 11,pmaBH.
    PeAOBHa npoQeAypa THQaJJa ce MeijyTHM caMo
    MYCJJHMaHCKHX APmasJbaHa. 3a HeMycni1MaHe CBH
    'fC(jHepH, na 11 CaMI1 cpepMaHH 11 HapeJ).6e OCTa-
    MI X BpCTa y cneQHaJJHI1M 6ocaHCKHl\\ llpH!lH-
    I(il Ma, HHjecy seoMa MHoro aHa"'HJIH aa JJOKaJIHe
    H WepHaTCKe BJiaCTlf, Y nOJJy-
    ljleyll,aJlHHM npHJJHKaMa Heii,OCTajana je BHWOj
    TpaJJ H oj sna eru ja "la erael<yTHBHa noaaJJ.I1Ha Koja
    cnpe"lasana ecpeMepHOCT HapeAa6a o CHOWJbH-
    nocrH. M KaKo Beii 6HBa KOJI. "ana.najyi111x HapoJJ.a"
    csaKH ce "lnaH TaKsa Hapon.a ocjena y npasy 11
    OBJJalUTeH ypenyje npOTHB <JJJaHOBa nOT"'HI-beHOr
    HapOJ).a. no cpepMaHy 113 J,lpHHOnOJba OJI. rOII,HHe
    1636 6HJJO je AOJJ.yWe npeQH311paHO, J).a CaMO My Jie,
    6erJJep6eaH H J<allHje CMHjy 06aBJbaTH "KOHTpOJIHe
    npeMeTa'IHHe" 11 hewuq>, a1111 j e ayJiyMa "' aJwyno-
    rpe6a YBI1jeK 6HJIO H napeli, 06H<JHI1X HOB"laHHX
    yQjeHHBal-ba, re CTapH cppali>euaII<H per11crparop
    HMa y npHnpaBHOCTH npOTHBMjepa y J<al<BOj peaep-
    BHOj "nosJi acTHI..\11" u npHMjehyje: "Semper esse po-
    test quoties chesi f fit". Onpe)l6e llPHHOnOJbCKOr cpep-
    MaHa 11Jiyaoplie, Kao 11 uaJJ.e <lJparapa.
    na KOJilfKOrOJ). je TOKOM CTOJbella H 6ffJJO BJJa-
    AapCKHX HapeJ).a6a 11 Be3HpCKHX 6yjypyi1JlHja, H 0811
    rapaHQHOHI1 COHCH O 3aM11UJJbeHoj y He-
    jeii,HaKOnpaBHOj JJ.p>J<aBI1 611JJH cy onpeJla, KaO H CBH
    npyru, BHUJe HnH Mal-be KynosaHH, sekHHOM 11 a6or
    rora, 1uro ce AP>KaBHa ynpasa H3JJ.pmasana caMo
    Oil raKca, 1<oje cy ynorpe6JbaBaHe aa cny>l<6eHH"'KO
    HannakHBal-be. Ho aa raKceBy rap11cpy cTpaHKe,
    paayM11je ce, HHjecy aHaJJe. MynH ce H. np. nJia-
    iiaJJo "aa yT,JeT" 11 2300 jacnpH, a r).{jet<aD. je 6Ho
    aaD.OBOJbaH u ea t 56 jacnpH. 1649. JianoMI1li>e ce
    Meijy MHOWTBOM Henpei<H}.\aHffX 06Htaja HapH'IHO 11
    MHTO (pywneT) J<aO HeWTO CaCBHM HOpMaJJHO, Hai<O
    ce J<ame "a osoM je npHrOAOM caM raap)lHali nao
    OJI. Jby6as11 " HaAJJemHoM KaJ\ftjH. TaJ<ca aa cyper
    (Konujy) nat.UHHe 1-1ape11,6e 6HJia je 178 jacnpH
    (1667. crajame 200 oKa 450 jacnpH). lllcre
    r OII,f!He nnaTJ1JIO ce aa jeJJ.HY 6yjpyHTHjy (6yjypyJI-
    nl1jy) 2185 jacnpH. BaKWI1UJ je, yocranoM, y ryp-
    cKoj BoCHff 6110 CaCBI1M MOpaJJaH. Y HCTO"ll-baKa
    aHa"'H, HaHMe, nojaaa npaaHopyKa nocnaHitl<a, npa-
    aHopyKe crpaHKe, uJTa Bf!IUe w rocra, He caMo He-
    ycnjex Hero u yspeJJ.y, jep, Ka>J<e ce, o1-1aj, KOjH He-
    JUla Tpa}f{H
    1
    a1<0 lie JJ,aje, nopH"le MOli YMOJbeHOM
    je J<aAap t<OpHCTHTH 11 1m JUKOJJ.I1TH.
    1
    To je re1-1op
    CBal<e 3BaHH'JHe napruje, l-lapO'IffTO Y rpaJJ.I1BY OBI1X
    perecrR .
    4.
    Y XVI CTOJbehy, y JJ.06a cynraHa CyJJejMaHa
    II, 11Maljawe " EjaJier" BacHa" 8 caHl,laKa, H xac
    capajeBcl<or (6al-bany"'Kor) 6er11ep6era (nawe), Kao
    npeJJ.CTaBHHKa Haj aHaTHHjer caHl,lal<a (CaHl,laK Bo-
    CHa-cepaH), lf aHOCHO je 800.000 jacnp ff rOll, U Wl-be.
    Cse Mal-be ce eKcnaHcHjoM Typc1<e npeMa cjesepo-
    HanoMHli>Y Hya caHl,laK-6eroae u Hya Kaii,Hje
    1 AcacJmaMc Jl yT<jm nawe y upnj PMC CyllejMaua l
    ynyTcTUO Dt?JHII\OM neaopy: Gun ll0J1311111<3
    tpeoa .ua. ce 'lynajy y apxrmy iJ.plKasne uncapmii\C. Cualtll X 30
    1'0/lll ll a 1pe6a. o6uomlTII Te cnuce: TpeGa uaoc1au11'r11 Mprue 11
    I!OJieCHe (ueH3Jbe'luBe), a Jl pyre Ba:ba oneT y11njeT11. lt.l Jl ncTnue
    t' ll Mopaj y ynopeJIIITII ea cTapnM u He onTH
    ll0Jia!HIK3 H(' !'O 1lJT0 II X je y (T. j . Dalb3JIO
    j ll )' TH ll .UE'<)111U.H'r),
    1 Men. 11 y Poul/et-a llllT. y Glasniku zem. muzl'j a u
    Bosni i Hercegovini , XX. Capaj eoo 1008. cTp. 27. - o AY-
    , 6pOB<l'llt0M J1ap11B31hY
    *
    - 68 -
    "ynpa SHTeJbl1 rpap,osa", je p cy Ts pij ase y yHyTpa-
    WihOCTI1 HanywTaHe.
    <l>ojHI1lla je y npso sp11j eMe Haa11saHa "PYAHHI<
    y HaxHjH KpewescJ<oj". l{peweso je p,aJ<ne Kao Her-
    JlaiUibe "cTonHo MHCTo" 6Hno yrne]lHHje, HaceJbe-
    HHje, nOrO]lHHje aa je]laH a]lMHHHCTpaTHBHH l.{eHTap
    Reli 11 a6or Tora, wTo ce sapow <l>ojHHI.{a Ha-
    naal1na y JlOnHHH npH pHj ei.{H, Hero cy HaceJba 611na
    paunpKaHa Ha no]lHO l{oaorpalla OKO
    pynHHJ<a, AOI< je (Her]laWibl1 naTapeHC1<11) MaHaCTHP
    6uo y ocaMH 11 6JJH}f{e p11jei.{H JJ.para'IH, a H Marpa-
    1jeH j e npHnOa11Ma py]lapa H py.Jl,apCI<HX Ha)l,aOpHHI<a
    J<aTomma. MHMO I<pemesa 11 )l.pyro jeAHO CTOJJHO
    MHCTo, BHCOKH, aporHpano je ce6H npseHcTso y
    j ypHC)l.HI<I.{HOHaJlHOj TepHTOp11aJJHOj paa)l,I106Hj TaKO
    1563., J<a)l. j e wepuaTcJ<H cyp, y BHcoJ<oM uajasJbH-
    aao Aa y lberoay J<OMneTeHI.{Hj y cnaAajy 11 I<peJUeBo
    u <l>ojHHI.{a. 1565. 6uo je "cJ<poMHH MyCTacpa, CHH
    MyxaMell.OB" KaiJ.Hja H aa BucuJ<H, l{perueso u <l>oj-
    HHI.tY (VIII, 1274.). Ho 1627. H<tnOMHibe ce "noJbaHa
    6nuay <J>ojHHI.te y J<OTapy l{peweso". BuJbeWI<a 11a
    1628. O cpojHH'Il<OM I<a)l,HjH 6Hfie MO}f{)l.a U3 KaCHI1jer
    HenoaHasalba CTBapu, j ep jow 163 1. 1J.Onyunelbe aa
    nonpasaJ< MYTBaJ<a KpemeBCJ<H Kap,uja, a 1632.
    noMHibe ce <J>ojHHI.{a ,, y Haxuju l{peweso, y J<O-
    Tapy Capajeso". lilapaa KoTap ce O)l.HOCH TY Ha
    MynanyK capaj eBCI<H. Y <l>ojHHI.{H je csaJ<aJ<o peau-
    IJ.Upao op, npsor Hacenelba MycnuMaHa, J<OjM cy H
    OCHOB3JJH sapornul.{y Ha )l,aHarnlbeM Mj eCTy, 14 jep,aH
    KaiJ.HjHH aacTynHHI< H3 l{perneBa. na H CaMe J<pe-
    rneBCJ<e J<aiJ.Hje HHj ecy 6HJJH Cl<poa CaMOBJJaCHH, jep
    je noaHaTo, )!.a je 1559. capajescJ<H Wa6aH ecp. )1.0-
    nycTHO H o)l.o6puo Anw ecp. KperneBCJ<OM "]la so1.1.a,
    Koja je umna y MaHaCTHp, H op,cnuje H)l.e". 1633.
    ype]lyje nawa npeKo Kap,Hje KO)!. aauMa. 1635. jasJba
    ce y cnHCHMa capajeBCJ<H ali uM (cyAai.t) MexMep,
    lil a Capajeaa ce y To_p,o6a nopyqyj e y l{pemeso,
    Aa uMa taMo I<a)l.Mja, a APYrHx nyTa ce noTpa}f{yje
    HeJ<a napHHl{a H nopuqe KOMneTeHI.{Hj a Kpewes-
    CKOM Ka)l,Hji1 (aai.{Hj eno a6or YHOCHOCTH). Y 1658.
    <l>ojHHlla j e ucnocTaBa a(KpewesCKH Ka]lHJJyK, aJm
    1777. senu 6ocaHCKM san uja: "TaMo (y <J>ojHHI.tH)
    je J<a]lHj a H My6arnup, p,a osaJ<oBe Ty}f{6e oBaMo He
    nponyrnTajy" .
    1
    MeijyTHM capajescKH Kap,uja jow 1798.
    1
    Ho 6yjypynAnja Cnnax,D,apa. MexMeA name O,D, 1777.
    !\IIOCTpOCJlllpa: Ej Bll cpojHB4Kil n BIIC04KII UOJ{KaJVIj E" , AU llaM
    BOJ' anaJbe II OBIICII, np11MH1'e HU aHUibe .. , e !len. f(e,ltypa, Sn-
    JbemKe na ll pOWJIOCTII 60C!\HCJ(JJX KaTOnnKa U lbi!XOBUX 60rO-
    MOJb9. no TypcJmM Capaj eno, Hl16. cTp. 46. -
    Sub 1772 JJ OTr1pa Jb eTOIIIIC cppalt.CBa'JKora caMOCTaua y l{pe-
    meny (e,D,. JeJJennk) cepAapnyK y <[JojRUU,H j cepAap j e IIMaO
    aoj11wmll 1mpawrep.
    cMaTpa ce6e op,nHLJHHjHM H J<a}f{e, Aa cy y HaxM
    jaMa BHCOKH, l{peweso H CyTjecJ<a nOTJ<a)l.uje, a
    je 6uno j orn 0)1. 1578., jep ie 6Ho Myna aa 1.{11
    BocHy.
    I<aAHHCI<H ypep, asao ce MexlieMa (Mernhe
    a O)l,rosapa CaMO y Hei<OJIHKO aana]lHOM MarHCTpa
    y I<OJIHJ<O je H. np. y CJJ060)J,HHM rpa)l,OSHMa
    Ha'! eJJ HHK H Cyl.{eM. <J>palbeSI.{H HHjecy 6HJJH
    TOSH Hasj ecHor cnaxwj e, anu cy THM BHrne caM
    na a6or op, Howaj a caojux swj epHHJ<a e araMa M
    cy6arnaMa, MOpaJJH Tpa}f{HTH HHTepBeHI.{Hjy y J<a)J,
    Y XIX. cTOJbehy, Haa pecpopaMa H JJaHI.{HaHpa
    OTOMaHcKe ynpase, p,o6Hna je MernlieMa cynapHHKI
    y MYAHPOBy ype)l,y H y lberosy Mel)nHcy. Anu CB8
    Jl,OTJie KajlHja je je)l,HHI1 JJOI<aJlHH ayTOpHTeT, Hl
    I<ora yTH'Ie 'lapwucKo jasHo MHWJbelbe H, yKonHKO
    je 6Ho y cny}f{6eHOM cao6pahajy e HeMycnHMaHHMa,
    pa)l,HO je y 3HaKy HHTOnepaHI.{Hje. n o l{HjeJJOj BocHM
    HHBeHI.{H03HH cy y HaMHlllJbalby rno6a H HaMeTa.l
    Y TaKse )l.a}f{611He cnallana je H Tas. Kpaa pHH
    ( ctwj e spete .,spa}f{)l.a")
    2
    I<aA je I<O O)!. paje y6HO
    l 11cn. n ApXHM. e. I<.oca/IOIJIIII, ({pynHe 1'YPCJte I'JJO(!Q
    y Bocmt XVll: 11 XVII I uj e1ta no aarutCHIIItY capaj cnc1te u,pme
    (Jasop, HouH CaA, 1880. Corp. 1141.): r o:\we 16\JO., )l,eJ<eMOplt.
    20. nnant omriTnna 2600 ApcMtHIJja aa Bypjytnujy, 11a ce JJIILUII
    11e JJjewajy JbYIVI npe11 JWKJJennM npaTnMa. Tr. ucTe L'O;Iflll ll
    oneT nnaTII OOLDTIJI!a 2200 AprnaJHJja, Aa Ce CKIIHY ABOIII\&
    o6jeweuux. r. 1692. nnaTn OfJUITHIIa 800 Apcnannja, AU Cll
    CJtm y MPTiln o6jeme11t1.
    1
    1751. slidhi isthi o. p. Guardian. miseca januara poginu
    ali osman iz saraeva blizu s' onhe stranho
    ktravniku. i isthi dhan oni ziem phutom proao,
    iz travnika ll rojnicu, o. fra hivo starac capelan lada
    lravanskhi , i jo dvoica. troica druinbej indikadsa
    martav najrl e (zao i pogan na
    mi stu: tbeak mubair Passij n na lhu karvarinu; i pol
    bvarae dasu tho ff. ubojstvo amba nebhi istina, ni
    tise moe osvi el e brate tetova manasli er okolo
    sedam kbesaa jasprhij i vie zdravo, i teko duug isplatie,
    bae umi eri e, i u avstu bi e, tbeka muka priko gl
    i slraa. (Dr. Lj P.Lopis samostana
    u Kr. Suljesci. Glasni k zema ljskog muzeja u Bosni i Herce
    govini ; XXXV!I. Sarajevo, 1925., slr. 5.)
    llpe,D,MeTn, KOjll ce Fie cacnywaTIL AltO ne1w rJaFi e y
    uaTpy n naropo, aKO ce YAYWII y llOI\11, aKO naue ea JlpeeTilt
    aKO norn11e OA a1<0 norune OA anjepKc Hnu OJ\
    aJ<o uaHe e KOJba u notJme, aKo naHe e ltpona, ea hynpnj e ua
    !tona nnn nomne OA Kpoaa mrn an,D, a, 1<0jn ce o6opn, a<O
    ruse aanpacnTO nnn nexOTnJ,e, uehe ce ycnnwaTu Tym6a
    1tpnapuue, uuTn a6or HC4el' Cliii4JJOr OROMy. (11 cn. dr.
    Truhelka, Stari agra mi zakonik za Bosnu. Glasnik zem.
    zeja u B. i l:l .c XXVIII, 1916. Saraj evo 1917., str. 459.).
    AKo y Maxanu y cE"ny norune roaj t:> 1t nnn aKO
    nauann tla n rwn aKO cena 6yAe
    new1na umr JJCJ\a (r.E"na) na caaKH Ra4nH nacToj
    nponahR rrouone, a altO 6y11e HeltO ttpRBar\, HeJta ce QCnHTa
    -- 69-
    IICMyCJJHMaHa, HJIH MYCJJHMaH HeJ<ora HaMeijy paje,
    Jt JJ H aKo je anu'II1Hal.{ ocrao Heo6jeJIOAalheH pHjeTJ(O
    je HacTynao nocJJHje cyp,a KPBHHK, Hero ce Tpa}f{HJJa
    rJro6a, KpsapHHa, 11 TO Oil oHora Mj ecTa, nije je
    IIJJO'IHH Y'!HibeH, a nocnHje 11 OA '!Htasora l)eMaTa,
    J(a csora noHapacTe. TaKas "onpocT" ocTao je y
    Jt CJJaMcKoj l.{lt BHJJ Haai.{HjH jorn OA CTapoapancKor
    II CKpSHOr 3aJIOBOJbelba J(pBHe OCSeTe, na ra je npH-
    MHJJa OHIJ.a H MycnuMaHCJ(a JJ.p}f{asHa snacT.
    1
    Ta
    je noMeHyTa rno6a nocTana J<aCHHje spJJO pacpH-
    IIHpaHa. n JJali ano Ce, HaHMe, li J<a]\ je 'I Osjef( cnao
    e upsera Hmt e J<olba, Te ce y6Ho, 111111 ce yTonHo,
    Jt JJH ce cMpaHyo; Ma rnTa My 6HJ10, caMo HeKa je
    MpTas HaryeH. (.1 HHje, HapasHO, CMHO 6HTH nOKOnaH,
    /(OK ra snacTH He 6H "oheswHne" . CnH'IHY npHcToj6y
    s6wpao je Kap,Hja H aa )l,Hjete, Koje je JtjesojKa po-
    /lHna; saJbaAa a<tto, rnTo je noHaj swwe 6Hno MpTso-
    poljeH'Ie, HJI H rnTO j e 6HJJO 'le)J,OMOpCTSa. l{aCHHje
    CC MeryyTHM HHje nHTaJJO, je JIM MpTSO HJIH }f{HSO.
    l1 caMa napTHja cppalbesa'IJ<Hx HapeAHHX TYPCKHX
    apxHsaJJHj a Kpl.{aTa je ynpaso y HajseheM p,HjeJry
    J(OI<yMeHTHMa o yl.{jelbHBalby.
    liloJJe 11MYHHH JbYAH I<prnl;aHH y J(aca6u
    2
    noT-
    IIall.aJJH cy ona)l,alhy u Kneseru .,na Hewro waHoce
    ua TypKe", a cppaTpH oneT "Jla HM je AonaaHo HHI<H
    IIHMall", H T. A H T. )1, .
    3
    OsaKse ocsap,e ya r JJaBHY
    yJrory MycnHMaHCKHx csj ep,oJ<a ( waxuTa) pro H
    contra pHjernasao j e e HacnosoM "npl1-
    1 KOjH je Ty}f{eHHI<e MOTaO no CBHM npasH-
    JIHMa npaJ<ce, Te ce a6or pacpHHHpaHOCTH nocTynKa
    H CTSOpH nOCJIOSHI.{a "KaMO Cpelie) )!.a je naMeT
    JlO l<ap, Hje KO OA Ka)l.wje!", oHora, y Kora je' capyK
    ' leTHpH nyTa Ae6JbH HO y p,pyrHX.
    Y CTBapH je MeryyTHM TO Cyryelbe 611THCaJIO Ha
    npHHI.{Hny npHMHTHSHe CHJJe H 3aCTpaii1HSalba.'
    ll l\11a MY Ce Hap CAll OAW'l'eTa j a altO ce HC u alje !>pil Bal\, neJta
    tC MjeCIIIIM fJaJJ OHUI OJIUJ"I' P.'ra ll CCJbai\HMa. fJC!ta ce
    napPAn OALUTera. dr. Truflelka, Stari agarni
    zakoni k za Bosnu. Glasnik zcm. muzrj a u Bosni i llercE"go-
    viui . XXVIII, 1916. Sarajevo, 1917., sir. 471.).
    1
    Dr. J. Kofller, Ueber das vorislamiscbe Rechl der Ara-
    her. ( Zeilscbrirt fUr vergleichende Recbtswissenscbafl, VIli.
    Stuttgart, 1889. S. 253. ).
    ltaca6a = Mana uapowu11,a, O!laTne =
    J<aca6annj a (cltpaheno: 6annja, a TOMe HaAIIMJtY AaJW je Ita-
    cunje j eJ{nO CCKYH/\apno, noJ{pyrJbJJBO ana4eJbe.)
    3
    1'-naCH'Iall OIIIIC je11,11 e DOTBOpe ll JtUAilHCJtOI' cy,D,a npO
    TIIB cJ>paTapa. t\ao j e <f>p<t 1\iapTnn He11. 111I y cBojoj IUbnan
    Slanje redodrave Bosne ... 1884.) CTp.
    117-120.
    Na 26. Juna nestade Nuhanbashe iz Hana No-
    valicbia , koga Turczi pocseshe od Fratara prilechi da-
    chie razkopal mllnasli r, sclobi i ucsjnili dajim Bogb bude pri-
    I<asaaH 11 aanTHje 6unH CH HasprnHH opr aHH Mew-
    lieMe. LfHM 611 LJOsj ei<a yKBaTHJJH, OAMax 6H MY
    peKJlH, )l,a lie ra nory6HTH HJIH TyliH C TOnHKO H
    TOJJHKO 6aTHHa, anu Aa ce MO}f{e npeKo csojux oT-
    KynHTH, naK rnTo MY )!,paro. Vl O]lMax 6H yaanhe-
    HOM 6ai.{HJJH sepHre OKO spaTa, a HOre MY MeTHYJJH
    y KJJall.e, y npaHre. YTaMHH'teHH cjeJJ,H Tai<O y TaM-
    HHl{H, y KOjy CHnajy SOP,y, )!,a My TpnJbelbe 6yp,e
    rnro HeCHOCHHj e. HanoKOH r a lberosH yaMor ome
    eneHTyanHo HCKYOHTI1
    1
    aJJH HHKO, na HH OH CaM,
    HHje cHrypaH, Aa npol.{ellypa ne he cyTpa Ha Hoso.
    PaanHI.fHe npCTe TypcKor Hal.fHHa My'ielba nonpo6Ho
    je, Meijy npBHMa, onHcao BapTOnOMej reoprHjt!SHli
    y tpar<TaTy "De Turcarum ritu et ceremoniis", a
    CTOJbeHHMa ce TOpTypa caMo pacpHHHpana. HaTH-
    I.{albe Ha KOJJai.t y BocHH ce MHor o npaKTHKosaJJO.
    He1<ojH cnel..lHcpHI.tHpaHH 3JJO'IHHH HManH cy jorn
    no KaHyny MexMeAa ll. rno6apHHcKy TapHcpy. I<a-
    AHja j e Morao HannaTHTH aa "PBapHHY 3000 jacnpH,
    aa 11 a6HjeHo OKO 1500 jacnp11, aa oaJJHjeny rJrase
    50 jacnpH, a oHaj , KO je nre1.1.ao HJJH aasHpHo y
    Tyljw xapeM, nnafiarue r Jto6y O)!. 20 jacnpH.
    Csai<OJJ.HeBHa crpall.alba noiJ, HOCHJJ H cy cppaTpH
    0)1. HetpneJbHSHX 'lapWHJJHja, 06H'IHO OH)l,a, l<a)l,
    cy 6HJJH aaBHAHH rnTo HHCY MornH 11 CKopHCTHTH
    rornhelbe y cppalbesaLJKoj Mycaqmpxar-tH.
    1
    I<o rOJ\
    je Oil TypaKa 11 one Morao f.(OkH y npHJJHKY, pa)l,o je
    HCKOpHwkasao 6eHecpHI.{Hj e OSai<BHX r OCTI11bal.{::l.
    pustio, i nj iova lakomost, koju blagom zadavismo, davshi selo
    komu oko 240 grosha, i izvadismo Burunliu rlasmo kako i
    pra,ri.
    , .. a nevirni Bechiraga fll clerovich neljenam kazal rlaie
    olisbo mubacshi r na Kresbevo, i Fratre KrE"SbE"vske porad gori
    spomenutog Nubaaa kojoj stvari uzrok j e bio Emi n Kresbev-
    ski Ajdar, za koju stvar zovnuli bismo tri fratra, i sedam
    malbasba u Travnik selo i ucsinit imadosmo posbavsbi josb
    snama i sedam xenab sitotab koje gorko prid Kajmekanom
    plakashe da vech od zuluma ni jacsi lj udi, a kamoli sirote
    xi vi li nPmogu: koje placs ucsi ni da neshchelovasmo vi sb e nego
    80 grosba. (ll,I'IT. AP <l>pa J ymfjau ] eliel/uh, Jbe!'on11c cjJpaJbe-
    Ba'J KOJ'a caMOCTasa y Kpeweny. Capajeao, 1918. , cTp. 75. 1-1 76. )
    1 O YPE"AOBalbY y wje je 611no JJ a-
    o;mc jeAHaKO 6ocaJJCJtOM, I!Cn. r eol'pa<f>!14CCI<O-CTaTJ1CTil'leeKO
    onHcanHe )l,aHnu,a 11, 3aoaoJJBJt aa ro,D,JHJY 1827.,
    uap,ao CTe<f>. l (apa(lllh . Y BE4Y 1827., CTP 85. 11 A
    3aHllMibiiB je naBeJu-raj naana na PoaUJt.a I'OA. 164.0
    Kojn aa caMOCTau y MaKapcJwj nanoMnJbe: Sono in questo
    Convento due RP.ffelorij , due cuci ne, due canavC' una publica
    el allra secrela, cosi quasi per lulli Convenli T. j. Aa cE" ..ue
    <ppalbeBIJ,II C M)'CnUMaH!IMa, a ll 860!' TOI'a, IUTO cy
    Typu,11 aaxTnjeaann, p,a UM jP.JtO OyAe sroTOBJbCIIO no pnTyaJJy.
    (Hcn. Pr(a) Stipan IzvjP.taj o Bosni god. 1640 o.
    Pavla iz Rovinja. Starine. Na sviel izdaje Jugoslavenska aka-
    demija znanosti i umjetnosti, XXlll. U Zagrebu, 1 '590. , str. 19).
    - 70 -
    Aa o6j ecr ayJiyMliapa He npeBpiuw Mj epy, cf>palbeBL\H
    cy 6HJJH npHMOpaHH Aa Ha Tai<RHM Mycacf>HpXaHaMa
    npaBe wro Malba w Hwma BpaTa, e Aa ce He 6H
    MOrJJH yrOHHTli I<Oibli, lllTO cy rypCI<li HaMjep-
    HHL\li OC06HTO BOJb('JIH H3BOAHTH, Aa HM ce CH-
    JIOBHTOCT y1<ame WTO nOMn03HHj OM (Ha lbHXOB
    Ha'IHH). 611 y caMocraHy oBai<BI1 HeaBaHH rocnt
    ymi-manl1 Ha c11ny rocroJby6Jbe, crpax noMahHx
    pacrao je nocrynHo npeMa 1<pajy rocrosalba a6or
    TOra, WTO 611 Ha ll OCJbeTI<y Jl.OJJa3HJIO pa36Hjalbe,
    owrehHBalbe 11 npHCI1JJHH sajaM.
    Ecf>eMepHe cf>paH>eBalf i<e Hear oJI.e a6Hsane cy ce
    Ha THnHlfaH HalfHH: Y lfaptuHjH, a TO j e <pOpyM Ka-
    ca6e, npo6p6Jbajy ocBaAy, 1<a1<o cy cJ>parpH, H. np.
    1634., nol<pCTHJIH MYCJJHMaHa ranaMy, 11 njaBHO
    MHHjeH>e" aaranaMH. Can j e Haro cf>parp11Ma Hajnpe'ia
    6pHra, Aa OA KaAHje A06Hj y ayreHTHlfaH-CllHC, 1<a1<0
    j e cse TO Hei-tcrwHa. Pyx6aHH
    1
    lfAY K Haxayp Xa-
    caH 6ery. OH HM Aaje ceHeT npeMa noroA6H, aJI H
    cf>paH>eBL\H Apare BOJbe cMamy. 11 y ceHery nHwe,
    Aa je raj noMeHyTH HaBon o noKpwrelby HeHCTH-
    HifT "na aar o Aa ce (cf>par pH) nycre Ha MHpy". A,
    nota bene, MOmAa cy JbYAH 6aw r ora 11cr or
    Haxayp XacaH 6era HcnycTHJJH pel.feHy KpwnaTHL\Y
    npOTHB cf>parapa! 1635. ce, wra Bwwe, seaHpeBy
    6yM6aumpy nopHlf e Hcf>THpa, j ep wax11r11 ( csjeAOL\H)
    "BHAHmt cy, 11 wcro AHTe HewMa Kpcra". AaBHO j e,
    wcro, npowna 11 1621 r otntHa H aa6opaBHJJO ce, Aa
    je H ra11a, Kao peAOBHo, csaKa Mypacf>a, rnje je 6Hno
    KaAHHCI<e o6j eKTHBHOCTH, A06po npowna aa cf>p arpe.
    CyA j e npHMwo wajaBy "HHI<ai<Bor MexMeA Are, KojH
    j e peKO, AaCP. HH OH, HH lberOB cy6ama I<OA cy-
    Aa He npHMa, aKo 611 oner oBy naBy aaKyxo".
    JeAaH l uci dum intervallum npoTHB eBeHryanHor
    HCnana BJJaCTHTe HanpaCHTOCTH!
    Y rai<BHM speMeHHMa BaJbano je cnym6eHH-
    HHL\HMa, na ce noKaayjy wro aKTHRHHiH. Tpe6ano
    je H noc11a rpamwTH noMohy areHara nposor<aropa
    a C H3rJJeAHMa Ha KOpyMnTHBHO, <.tJIH TOJIHKO yo6H-
    qajeHO MHTO. Oco6HT j e yaop y TOMe CynejMaH
    nawa Mocrapal\. <l>parpH rpame cse j aqe ayropH-
    rere, BHCOI<e ornHce; 6111-ie HM na1<we Aa ce OTI<ynt.
    AnH nopea Ha KneBery Mopa;m cy nnaharw c9al<al<o
    6aw OHH, Ha Koje ce ycrpeMHJJa . .l(o6wBalbe aaAO-
    BOJbWTHHe npeA TypCI<H.\\ BJJaCTHMa 6HJJO je ynpaBO
    spno HnyaopHo: Hewro c1<yno nnaheHor rypcKor
    tarera Kao nyKa noTBpJl.a n.a je ayJI YM AOHCTa wa-
    BpweH, TO j e 6J.IJIO r OTOBO CBe, j ep Ka)f{lbliBOCT
    KpHBal\a CTOj ana j e BaH nHTalba pacnpaBe. fnaBHO
    1
    T. j . AYWP.CiplnKII II!\11. ETnMOJJ. OA apan.
    pyx = AYX n nepa. CiaH = Jyaap.
    j e, H cf>paTpH cy " J<ao ounel 'ieHH cperHH, r<aA HM
    Bnacr xote n.a nOTBPJJ.H n.a cy "npaBH" . TaKaB na-
    nHp BHlliE:', Ha.a.aJrH cy ce, 6Hhe npHJror BHwe aa
    YMHWJbeHy lbHXOBy "npOCTOCT", J<Oja CTBapHO HHje
    APY I<'JHje nocrojaJta Her o y o H H M cnyqaj eBH Ma, J<aA
    611 HM npaaHOBjepje MyCJJ HMaHa npH3HaBaJJO ayTO-
    pHTeT <Jap061baKa, KOjH cy KaApH "H3rCIHIH J,IHHOBE:'u
    ("HelfHCTe nyXOBe") HJIH aamr CHMa "JIH'lfHT 60IH1Ka".
    1575. H. np. MHrpononwr CaBaTHH lfHHH ayJry M aa
    rpH TyplfHHa, na JJa THHCJ<H <l>parpH ryme H He
    npwaHajy ra csojHM 6HcKynoM. BOAH ce cnop, a
    Kan r aMo nera raK eBera. na ljudi" no61-1jy
    HeWTO hareTa : " TaKO cy O'I HTOBaJJH, Te ce Ha aa-
    XTjeB OBO osnj e aaBe]l.e H rlHCMeHO ri OTBpJJ. H" H
    MOH<Aa j OIII H CKyno nnaTH, na CBpWH aBaHHlJHHM
    anocTpocf>oM AO y XIX. cr oJbehe: "ajne J<yhH"! 11nH
    y npyroM jenHoM cnHcy "CBe je HCTHHa. HeK ce
    AaJbe roHH" {II, 288.) Minister pruvinciali s 6110 je
    AOlfei<aH y aacjenH H orno6JbeH, onJbalfJ<aH, 11 'IHTaB
    car r olbeH OA CMawn-6era 11 Ta6aK XacaHa, a Ha
    nocntrl<y: J<anHja he HanHcarJ.t aa ne(}eJie r powt:
    CBe Je J.I CTJ.IHa HeK ce naJbe roHu!" PeaHrJH!paHo
    " J
    cy na1we cf>palbeBL\ 11 MopanH CJJararH y caHAYK
    oBaJ<Be namtpHe CBI1TJ<e.
    Hero jow BHwe on cf>waHlfKHX aana Mopano j e
    cJ>palbeBUHMa CMeTaTI1, lUTO cy KaAHje ce6H apo-
    rHpaJIH npaBo Aa H J<ar onHKe njeHlfasajy.
    1
    f<anHje
    cy TO, Olf HTO, lfHHHJI H a6or noxOTKa 011. BjeHJaHHX
    npwcToj a6a.2 Meljyr11M, y npHjawlbHM croJhehHMa
    peJJ 11 i HOaHH H<HBOT 6ocaHCKJ.IX KaTOJIUI<a HHje )lO
    I<pajlbHX rpaHHI.\a yBHjeK onrosapao nponucHMa.
    Oco6HTO y oHwx J{Oj w cy 6unw y cnym6H no My
    CJI HMaHCI<HM I<yf'iaMa jaBJbaO Ce li BjepCKH UH)lH-
    Tai{BH Jbynw o6HlfHO cy HLUJJI1 Ha njeH
    lfaBalbe cBe Ay6oi<o y XIX. croJbehe npen J<aAwj e,
    a qecro npoTUBJbelbe cJ>paH>eBal\a Hasnalfi1JIO peny je
    jom - nopen rnjeKojer pHjerr<Or ycnjexa - caMo
    MpH<IbY 11 OCBaAe I<a]l.Hja H 'lapUJHJIHja.
    n a li Ha nOJJOBHHe neBeTHaeCTOr CTOJbel'i a j oLU
    ]laTUpaj y y <l>ojHHUH HaMHWJbeHe KBepynaHUHj e, J{Oje
    cy pacnpasJbaHe ea CBHMa nocJbenul\aMa y I<aAHH-
    cKoj Mewl'i eMu. <l>pa AHro I<HemeBHh y " Listo-
    O oj eHqaaabY upaoocJTaanAx y Hcn. l(e.Atypa
    U nOpOBUfl , Tipi!JJOan s a npaOOCJi aBHe 1\ptcBe y f>OCHII
    H Xepo.eoonnll y XVlll n XIX CTO!behy. (Glasnik zemaljsko{!
    muzej a ul3osni i Hercegovi ni XXIV. Sarajevo, 1912., slr. 413.).
    - 3a opa.ttiO npaBO y MYCJIIOtana BHJ\11 David Santillana, lsti-
    luzioni di di rillo musulmano mali chi ta con riguardo anche al
    sistema sciallita, l. Roma, 1926.
    KaA ce ojenaaaJJo AjeoojKy nJJaha;no ce 32 jacnpe, a
    1caAa YAOBIIr\a I f> j acnpu Jta)\Ojll aa ncnpaoy. - CaMil Aapooqc
    paayMnj eaajy ce, no o6n'lajy, uaoaa OBHX
    - 71 -
    virna o Bosni "
    1
    6HJbeH<H 6am o oBaKBY
    IIIHII<cy : "Turski velikai , kad bi da ni-
    lwkva uzroka neimaju za i svetenike pro-
    uoulti, u na damiji ugljenom kri bie
    uli! a sutra dan zovnul i i nad-
    luruika samostanskog, ter bi jih otr o sudili a
    11Atrl e prietili, to su kri i tursku damiju
    11 crkvu preokrenuti hotjel i; bez ikakve
    lcnri sti ovi bi se jadni ci kl eli i preklinjali, da o
    tumu ni mi sl i li ni su, valj al o je ili glavom,
    111 malome; da jadnici glave morali su
    11 novcu davati sve, to su ti zlikovci, kad
    ulta ne bi mogli , za hti evali . No to da govorim?
    "ti lli mnogo potovani! kakvi su to ljudi iz gol e i
    V1cte, koji su tako da bili; ovi zli-
    kl)vci, kad ni ta ne bi mogli, naoruali bi se
    1lo zuba, rukave zagrnul i, a po no pro-
    t'trali bi sebi kroz mjei ce i tako krvavi eto j ih
    kno bjesni kroz tamo amo, svakog
    l to bi godj uhvatil i. Na take vlada ne
    11nmo da nije vikal a, nego jih je kao prave junake
    !Ima tral a".
    I<anHjHH no6olfHHJ< 6wo j e MyceJJHM. To je 6HJJa
    uua c"ym6a, Kojy onaj y MaTepHaJJY
    .10ue rnj el{ana 11 "BojsoAa".
    2
    Taj J<aAHjMH aAJJa-
    l' yc HCijlJeWfie j e Tai<O q>yHKL\ J.IOHHCaO, LOTO 6H aa-
    I'IICipao 11 yonhe BpWHO OHO, WTO je J(a)l.Hja
    PaayMJ.Ij e ce, Aa j e OH 11 MHMO Ka)l.Hje
    'HIIHfO pajH OHO, WTO MY j e 611JJO BOJba.
    06JiaCHH lfi1HOBHHJ{ y MalbeM Mj eCTy Kao Ka-
    1\ll jHH aaMjeHK 6Ho j e HaH6, a cy6ama y BeheM
    Mj CcTy, AOI< Ce KOHalfHO nOTOlbH HaaHB aaApmao
    y 5ocHw caMo Kao HaCJIOB nocjeAHH'IKHX rocno-
    ynpaBHTeJba. H Myna capajeBCI<H HMao je
    tuor aaMj eHHKa KOjH ce asao Ha6 na ce 11 Ibera
    111Cip}ll1aHH HapaBHO MOpamf cjehaTH npli naBalby
    I,IYJJyca.
    <l>epMaHCKH anocrpocp KaAujaMa yBJ.tjeK je ono-
    MIHhao Ha r OJJeMy lbHXOBy ylfeHOCT, HaawBaHH Cy
    11
    MynpH U npH6paHH", "BeJIHKUM 3HalbeM 06AapeHU.
    Hor Te BHUJHM aHalbeM noAapo! HTn. I<aJJ.HHCI<J.1
    ype11. 6una j e seh HanoMeHyra Mexi<jeMa (Mcw
    heMa), Mj ecHH MarHcrpar , a yonhe a6opwre Ka-
    ta6aJJHCI<HX OAnH'IHHKa ( Hya KaBy 11 lfH6yK) na
    ll<apwwre JJOKanHor jaRHor MHHj elba. Hya KaAHiY y
    I'JJaBHOM npoCTopy MemheMe lfY'Jao j e H>eroH 1111 cap
    ' Bosanski Prijatelj IV. Y Boju. CncKy 1870., cTp. 146.
    ' l l. np. 1509. AJJu-oeJ', aojsol\a HliCoum; 1532. nojno;1e
    y lipo,w n y BncoKOM. i\'larsigli (1, 35) nattoMmve ooj no;w
    (waiwotl a) y TypcKoj one r "ao na'I CJt lllttca '111 C't'O ttpwhanctnJX
    upnMj cpn11e na Xnocy HTJI.
    (KjaTH6, haTH6) KOjH 6H nHcao TpCKOM (I<aJi eMOM)
    no nanl<fpy KOj H je aa spujeMe /.lHKTaHAa Apmao Ha
    I<OJheHy. npHCj eJ( HHL\H, CBjeAOL\H, Te ny6mtKa O)l.JI Hlf-
    HHI<a cjejJ,aJia 6H Jcojer}l je no OAajH. Y sehHM Mje-
    CTHMa, a aa paarpauaTHj e nocJIOBalbe, 6HJIO J.tx je
    BHWe HO je.a.aH J:iaTH6, I(Oj HMa je Ha lfeny 6HO
    6ami<jaTH6 (I<aHueJJHCTa). Paja HHje cMjena Ha hH-
    JJHM Hli CjeCTH, !I CrO je nOIIl18HO CTajaJJa yaa 3HA
    VPH BpaTHMa, a Oleo tcaoaaH H aanrHje. Paja
    anocrpocf>Hpa uajI elllhe ea 11J111nw J<aAHia" !
    [(Oiil\HnHpaun CnHCH, JCOj C CC Ile 611 "yCHI,IH-
    JIHJJO" (y l{lbHry I<OrtHja) H I<OjC IIHj e Tpe6aJIO ]l.a-
    crpa 111<aMa y py1ce, cnpaoJbaiiH ce y
    Bpeke, !<Oje Cy 13HCjCJIC O CI<CepHMa naOI<OJIO no
    aHAY- T o je 6HJJa perHcrparypa. 11 raJ<Il H cnHcu w
    OHI1 cnHc aa cTpatll<e no Hei<OJIII I<O nyra cy npe-
    caBHjaHw (no opHeJnaJHiOM o6H'!ajy "J<If>Hrc").
    I<aA11ia je aanolfHlbao I<apHepy Icao
    npwnpaBHHK, eKcnepT. n oc;mje nona JIH
    r OAHHe MOrao je 110CT3TH Ka)l. J.t ja (y KOJIHI<O j e
    pacnonarao napaMa) ; npyKlfHje je 6Ho 1-1 Haw6. OA
    arone .a.o aroAe J<aJJ.HHCKe je a11oynorpe6e KOtiTpo-
    JJHcao H I<Ojlf noce6HH (HCTpaH<HHI<).
    MJJaAH KanHje, noJeTHUH, cny>KHJJ H cy ce aa
    KOHUHnOBalbe CBOjHX CaCTaBaJ<a yaopwMa nMCMOB-
    HHKa, CT3p11M CHI,IHJIHMa rnjeJ<Oj HX l<aAHja wa npy-
    rHX J(aAHJJYI<a. Taj Marepwan npHaHaTHX H rna-
    coBwrwjux yaopaKa w npe}lJJO}f<aKa MapJbHBO ce
    YMHOH<aBano KOnHpalbeM aa onhy ynorpe6y HHTe-
    peceHara. n olfeTHHL\H cy OBHM npenHCHBalfi<HM pa-
    /.lOM YlfHJIH H CJJyH<6eHy CTHJIHCTHI<y, Y CHJ,I11Jl e Ce
    6HJbeH<Hno aanHce o ajeH'laBaH>y, cy11.6eHa H HOTa-
    paJIHa YI<Ibl1melba H CJJ. wa nOAPYlfia I<aJJ.HHCKora
    nornosalba. Y re npoTOI<One yopmmaoaflu cy H
    npenwce cf> epMaHa, 6epara H sanMHCI<Hx 6yjypynAHja.
    n ocnHj e Moxa'ia 1526. MHOrH 6ocaHCKli My-
    cn HMaHH }laBanu cy A06ap 1.JHHOBHHq1<11 MaTepHan
    aa ocBojeHe I<pajene CJJaBOHHje Yr apci<e a6or
    aHalba cpncKoxpBaTci<or jeaHI<a. f<acHHje y XVIll
    croJbehy lfHHOBHHWTBO rypci<o (Hapo'iHTo cy ro
    Hear OAHe Ka.a.1-1je rew1<0 ocjehane) no6no je Han-
    aop csoje spere HapOAHHX npenCTaBHHKa. To cy
    no aaKoHy OA 1764. 6HJJH "ajaHH", caBjeTHHL\ 11 Ha
    BaJJHHCI<OM nHBaHy, H TO Haa6wpaHH nOA HaJI.oOpOM
    nonywe KaAHHCKe Mewl'ieMe. KaA 6H waa6paHw yMpo,
    Morno ce MeHoBarw. Ho a6or anoynoTpe6e e THM
    HMeHoBalbHMa aa1<0H o.a. 1769. Hanomwo je aa no-
    nylbaBaH>e caMo wa6ope.
    Ao pecpopaMa y XIX. croJbehy npHje yi<HHyha caH-
    y npOBHHI.{HjH cy ajJ,MHHHCTpaTHBHy, ynpaBO
    cf>eyAanHy BJJacr, npeACTaBJbaJm y oocHH HacJbeAHe
    - 72 -
    l<anetaHMi e J.i MycemfMaTM. nocnMje je AOWJ!a AM06a
    Ha 48 HaxMja (Kaaa), a OA neAeceTMX rOAMHa XIX.
    CTOJbefia, KaA je J.iCKO'iHna I.{J.iSJ.inHa BnaCT OTO-
    MaHCI<a esponCKH MOAepH1130BaHa, KaAHCKOj Me!U-
    fieMH yKaaana ce, KaO WTO je pe'ieHO, KOHKypeHTCI<a
    ycraHosa: Mel,lnHc (sujefia) KajMaKaMa " MYApa.
    An11 " MewheMa 11 csejeJI,HO cy HManw
    3ajeAHM'iKY KapaKrepMCTHKy, a TO j e OHno sje'iHTO
    ",l(apwsatbe" jasHX CJIY}I{OeHHKa. 0pHeHT3JIHH oaK:
    mHw nepMaHeHTHO ce npenmnao y TypcKo ype-
    JI.OSathe, aHa'iajKa, 1w jy cy o TypcKoj y Esponw
    OHnl1 sefi /lOCTa paHO yo'iHnlf. YI noMeHyTH nyne,
    nyTyjyfil1 1658. jy}I{HOCnosjeHCIUfM KpajeSHMa, npH-
    Mjefiyje y TOM CMHCny, Aa " . . . HCTO'itb3I.{H He npH-
    Majy HHKOra npa3HHX pyKy 11 Mjepe senH'iHHY
    'iacrw, 1<0ja """ ce HCKaayje npaMa spHjeAHOCT.H
    crsapH, Koje HM ce Ha Aap JJ.OHoce".
    1
    TaKo cy
    crjel.{aHa H <jlpalnesa'iKa npasa csa.
    1625. cpepMaH cynraHa Mypara IV peryJHfcao
    je H. np. npaSO H Ha'IHH HOWtbe cpparapcl<e Y OO-
    . . l
    cHw. 3eJl eHa ooja Aawro Aa HHJe 611na no cpHJe)l,H.
    y TypaKa je npeMa nep3HCI<OM cseroM 6pojy 9 6wo
    yaaKotheH .cneKrap" on )l,eseT 6oja. CnellHaJJHO
    1120. HapeJJ.HO je cynran AxMeJJ. III 6oje aa crane}l{e
    Bj. j eJtanufi, cf)pau[\yaa Poullel-a ua uyTy
    Kpoa Ayopoum! K n BocHy (l'OJIHRe 1658) . ( Glasnik zemaljskog
    muzeja u Bosni i Hercegovini XX. Saraj evo, 1908., str. 27.)
    e .. -paja He eMilij e nocHTH aeneti..: Goje, uero un OHaKo
    nHj enH aJbr1ua, ttao ruTO cy y Typat<a. . . Ha HeKIIM
    pajH CJIOOOAHO fi ll u,puenlll tf)CCOBa, Illi JCMeHUJ a;
    TTapnrpaJl,y caMO ()epaTnt-Jje ROCHTH ntYTe Mecrne ll
    y . .
    nan y'le. TaKo ce paj H ne npHCTOJIIl 1m ''YnY,
    11 ao wTo j e TypcKa, nJIH jorn lbenwy; HM A06pa 11 ItoJ ba;
    11 caMI1 npupO/(HH 11apoon n. np. J1111jeno BE'mmlf ni!Jen_"
    up1w811, ne rneAajy ce paAO y paj e. Ca6lhe paJr1 nnnomTo HUJ e
    CJ!OOOAHO JJ OCHT!I; BHWTOJhll H AY L'e nyume U BemJKll llOJKeBn
    AOnymTajy ce, caMO Aa tntjecy otwuaun cpeopoM MJIII
    oHaKo nJll jenn H uao'IHTII Kao y TypaKa; an11 oneT 1'aA ce
    y Ppal\ lil JJI1 y aapom, un11 C.!\ y ceny 11a11 1je npeJI rocHOI\Y 'typ-
    ctty, ualba AYI'Y nywtty 11 nemnm ocTaBJIJTI1 , a nnillTO!he
    naa HJHf tytbeM He caMO Kal\
    KaKan Ty pctm norJCann[\a l'l JHI ammonau; HAC cottaKOM, paJa
    Mopa Aa yc-raie na nore; uero 11 uajropeMy paja
    e ny-ra capuyTn, Mattap y AO KOlhem. He caMO rnTO paJa
    ue ttpoa rpal\ un Kpos naporu jaa-rH, nero n y nolhy 1m11
    cpeTne Typnma, aalba Aa cjarne, nnn Aa ni1Ta,. jenn CJJOOOJI. HO
    jaan! (Ra 1aKO nwrathe ,lljeKOj l'l 01\l'ORopn: Jarun, Mope; a
    AieKojll ej aw H, tt peTe! a aKOn TIP - ). Cnattll Typ'mn CMnJ e
    pnwhanHHY nconaTif a O[\a 111 MajKy, If ujepy H AYillY ... . (re-
    orpaqm'ieCtto cTaTnCTH'IecttO oonca1mj e CpoHj e. AaniiJn;a II.
    (By tt CTecfJ. l{apat,J.Uh). Y Be1y 1827. , cTp. 87. H A- O HOJJHbH
    y Typcttoj XVI croJbeha rlcn. Dr. P. Putopis Marka
    Anluna Pi gafelte u Carigrad. (Slari ne. Na sviel izdaje Jugo-
    s lavenska akademija znanosli i umjclnosli. XXII. Slr. 127 - 130.
    U Zagrc'blt, 1890.) na aantM aa XVII. C'l'OJbt>hc u,nr. nyTOI111C A.
    fl ynNt na 1658., CTp. 56.
    y oocHu, a noHosJheHa je TaKsa l!apeA6a u 1794
    3 a npeKopa'iasathe ypeA6e o HOWthH cnwjeAKna je
    rypcKa KaaHa m116atba no Ta6aHuMa
    Yonhe je y rypcKoM sna,l(ajyheM APYIU
    Tsy npeoreno Maxa rne.QiitUTe, Aa nonywrathe 'iKHH
    noAaHHJ<e JJ.PCKHM. JlyT<jlw nawa (caspeMeHHK Cy-
    nejMaHa Il) Ka}l{e y esejeM AjeJIY "Aca<jJHaMe": "AKo
    j e (HanpOTHB) IIOAaHHK 6oraT, HHKO ra He CMuje
    3JJOCraBJhaTu. Ho y OJI.jehH (raKas no!(aHHK), y no
    l<yhcTSy, I<OtbHMa H aeMJbHIUTY HnaK He CMl-!je OHTH
    TaUO OAJJ H'iaH KaO Jl,a j e TJ.1MapJJH-'iOBjeK (THMa
    pwoT) '' .
    1
    Kao HeKa KOHI.{ecHja HnaK ce OHAa Mome
    CXBaTHTH OHa AOasona 113 CHI,IHna OA 4- III- 1769,,
    Aa cpparp11 eMHjy HOCHTH U 2 nywKe, npeM,l(a HHje
    pHjeq o opy}l{ja.
    2
    Ho seh Kyhe
    eseje K I.{pKBe Hwjecy cMjenw npoTHB
    H3nomeHwx rypcKHX npHHQHna aw)l,aTH KaMeHoM,
    sek caMo tepmtlieM HJIH rpaJI.HTH APSethape. Coe
    cy TO cpOjHH'iKHM cppaTpHMa MHOrH
    r ypCKH cnHCH, H acta turcica tbl.fXOSOr apXHSa AH
    jene ce yrJJaBHOM Ha <jlepMaHe, 6yjypyJIJI.Hj e, <PeTBe
    xy1,1ere, paanH'iHe ranHje, reMecyfi e, recKepe, thH
    xose wnaMe, Mapw<jlere H T. JI.. ya MHowrso cypera.
    5.
    c:t>epMaH (oJI. nepa. cpepMa = noseJba) sna)l,apcKH
    j e yKaa TypCKJ.1X cynraHa, TIAOH'iaH C tbHXOSa "MO
    HOrpaMa ", I<OjH nonyT HHIAQHana CTOjH HCnpeA
    reKeTa 11cnpase "ea swcoKe Moj e 1<anwje". Taj MO
    HorpaM, no Koj eM <jl epMaH Kao TaKao Ba}I{H, iecre
    Tyr(x)pa HJJH rypa (oJI,aTne TypanH- <jl epMaH),
    CKJIOO KaJIHrpaq>CKHX yanosa, y KOMe je Halli1CaHO
    HMe cyJITaHa, theresa oua, ntTynyM "xaH, ysHjeK
    no6jeAHHK" (en- Myaa<jlap AaHMa).
    ETHMOJJOrHja Tyrpe je SpJJO pa3JIH'iHa. je)l,Ha
    sepcuja Kame, na j e ro y JJJ>taneKTY HCKsapeHH
    HMneparHB: "Typrxoj" (HeK CTojw!) OA rnarona AYP
    MaK. Be<pHl< nawa je ryMa'iH y csoM pje'i HHKY
    "
    Lehde i ' osman!'" ua craporypci<Or Haawsa Tyr
    xpa: pacKpKJbeH "c01<0", a TO je 6wo aHaK (roreM ?)
    Orxya-KaHOB. KacHHje ce ra noaa y nHcMy noApa
    }l{aSana, na TY oaHaKy npHMHWe OHAa OTOMaH
    CI<H snaJJ.apl1 1<a0 CSOj, TaKO pefi H, JIH'iHH rp6.
    1
    1 Das Asajname des Lutji Pase/za nach den
    scbriflen zu Wien, IJrE>sden und Konstanlinopel zum
    Male berausgegeben und ins Deulsche ilberlragen von Dr. Ru-
    dolf Tscbudi. Mit einer Taft!. Berlin, 1910. S. 35.
    , J(elltypa, TypmH 1\0KYMCH'rH aa non11jecT 6ocanctmX
    JtaTOJIIl t<a 1Ja Cll l,liiMt KyTy6xane J ue y Capajeny,
    ( Glasni k zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini XXI. Sa
    rajevo, 1909., slr. 566.)
    Filhrer durch die Ausslellung d. Pap
    l':rzherzog Rainer'. Wi en, 18l)4. S. 277. - Hcn.
    -73 -
    t'pcha sepawja. ottHTO nereHnapHO TyMatJH, Aa je
    1 y l' pa n ocTa na 1-1 3 aHan<jla6ercKe Henpl.fJIH Ke My-
    lill Ta ( K!JjiAHO j e npHTel<aO J(aKTHJIOCKOIICI<Oj sjepo-
    j,IICTOjHOCTH CSoje ROJbe Ha npe,l(nO'>I(eHHM ucnpa-
    IIIIMa. OH j e, 6yAyhH JJ.a ce HHje 3Hao nomHcan,
    IIIHITHCHyo csojy y MaCTHno yMO'ieHy pyKy Ha no-
    lll'Jby Ha Mjecro nornwca 11 ne'iaTa. cKyn-
    11;1 ue waKe H ner npcTwjy, OJI. Koj11x cy rpw cpe-
    IUhll 6wna ynpaso nono}l{eHa, a ManH 11 nanau pac-
    I<I)C'IeHH, ocraAe raKo 11 y 6ynyhe <ao nocsefieHa
    cynraHcKe caHKQHje csaKor cpepMaHa, a y
    1 y UlaonoHy 611 OH Aa nHcapw yana cro HHTepnomt-
    IIIIJIH nojeAHHa cnosa JJH'!Hor HMeHa cynTaHosa
    yu HMe oQa My, r)ljeKaA w AieAa, 11 crasKy "sujeKOM
    .
    1
    HeK H HanOKOH HaBOAe, Aa J.iMe ryrpa
    ucnje'ie OA rpaAa Epryrpaja, O/laKne Kao Jl. a je
    IICMaHcKa Typa aHa'!H 11 cse}l{ath 6ujena
    IIII MYI<a (y Hap. njecMw: "6wjene ce Ka rype OJI. na-
    MYI<a" ). A HMa 11 ryMatfethe, Koje y SHAli
    I' JHmy opna, Kao CHM6on cynraHcKe SJJacrw, pac-
    t<I)HJbeHe Ha)l, Jl.p)l(aSOM, H TO j e aHaK CBeT, KaKO
    upaswnHo aarnaBJbe csaKor cpepMaHa HanoMHthe.
    "0CJJOHI1Te ce H nOI<OpHTe MOM CS. RHaKy" HJIH
    "()BaKO aHaj re H 3HaKy QapCKOM BHjepHOCT UCJ<a-
    II(HTe" , na y HapOAHOj njeeMH "Jby6H Typy Qapa
    't'CTHTOra". Y ea aana)l,HHM AHnnoMaTH-
    'tt<HM MaTepHaJIOM Tyrpa j e MOHOrpaMaTCI<H 3HaK:
    rnH'i aH xpHCMaMa <jlpaHa'iKHX KpaJbesa HnH aaKy-
    'IIICTHM pei<OrHHQHOHHM RHal.{HMa APeSHHX aana-
    jllba 'IK HX KaHuenapa.
    llocrojaH>e <jlepMaHa 6Hno je JI. OCTa KOMnn'!-
    I(OBaHo U 6ea 'iHJheHJ.tl(e, Aa j e HeHaMjepHO MHOrO
    y1poweno ea crpaHe f.fHTepeceHara, AOK je yonhe
    lt J\OWJJO AO uapa)l,e. CaMy ryrpy 113paij Hsawe
    uoce6aH Ap}l{aSHI1 TajHHK a qnaH y "nusaHy" OJI.
    llllj crapHjHX speMeHa, nO)l,peijeH YHCTHHY KaCHHj e
    'll\ym-6amw T. j. MHHHCTpy aa yHyTpawthe nocnose.
    To je 6wo T3B. HHWaH1,111-6awa, aanpaso no Tpa-
    nnuujw H He 'ii1HOSHHI<, set SenHKOAOCTOjHHK,
    1<1\]H j e HMaO npseHCTSO H npe)l, CaMHM peHC-
    Kraelitz, Osmaniscbe Urkunden in Liirkiscber Sprache aus der
    wcit.en Halfle des 15. Jahrhunderls. Ein Bei trag zur osman ischen
    ll lplomalik. Wien, 1922. S. 21.
    1 Jos. von Hammer, Gascbichte des osmaniscben Reicbes.
    ll.weyte verbesserte Ausgabe.) I. Peslb, 183!1:. S. 152. Ouo JJeteu-
    11up11o nopnj Pirno HOTHpa n Rycaul, Histoire de l' Etat presE>n t
    titi l' Empire Ottoman (Amsterdam, 1671. ) - O AenJiacnpanoM
    BOBJllj tJ X TypClHIX XIIC1'0p11'!apa o()anpOM fia llliCMe-
    ll lll'.'l' oroMaHCKl'IX nJJaJiapa y najcTapltje Hcn. Ap. Jlyjo
    IIIH'H Boj fiOBllfi , 11 ocMaHCKO (Beorpal\, 1898.
    l I' P 21.).
    e<iJeHAwioM.
    1
    I<acHuj e ce ta cny}!{6a "curunaro.pa"
    wasprna y npocry CHHeKypy, jep cy nocao, HapasHo,
    o6aSJbaJJH IJ OSj epJbHSH H RjeWTH IHICapH, a AOCTO-
    jaHeTBeHIAKY j e npeocrao <jl opManwaaM jeAHOr secre-
    t aire expeditionnaire-a.
    . . . KOJ\ 1\apa cy TPH Aa111,1e Moj e;
    J'E'JIIlll 1\llpll euJtam H
    APYI'Il 1\l\PY c1ojn na A11Bauy,
    aaMelle ''' YPC na cl>epMauy;
    'l'pllhn naMa ll!uuan yt<e J\lljec ...
    Bea Tyrpe Huj e spwj e.QI-1 0 Hwj eAaH <jlepMaH, HH
    6epar, na Ma npyre J<aHue;IapHCKe <tJ opManHOCTH H
    61111e o6asJbeHe. noMotHHI< HHwaHI,I11-6ame aaao ce
    "Tyrxpal<ew" (nwcap Tyrpe), a oH caM spwHo je
    JIH'iHO 1<30 )leqnepJI,apCKH 'iHH, na je HHWaHI,IIi-Oama
    no TOM wMao npaso Aa cy)l,jenyje y csMM jasnHM
    roa6aMa seJIHKor seawpa; cMarpaH j e ttajaaA "cry-
    noM JJ.p}l{ase" (epKHaHH AesneT), H aaro Huje 110611-
    Rao nHcMeHH neKper, seh ra cynraH o6H'iHO ycMeHo
    HMeHosao. ll,ecprepnap Mora we nocrarw HHWaHI,IH, aJJH
    oopaTHO Huj e npaKTHKOSaHO. OpHXOA HHWaHI,IJ.1je je
    H3HOCHO H JI,O TpH MJ.1JJHjyHa j acnpl-1, AOK j e H HajsekH
    aHjaMeT Ae<jJTepAapa ysHjeK 6Ho wcnon 160.000. HH-
    waHI,IH-6awe 6HsanH cy noJJ.ieAHaKo 11 seaHp11, a
    MHorw ce, BaJbaAa OA npHnHKe 11 AOKonuue, wcTa-
    Kowe KaO 3HaMeHMTH X11CTOpu'JapH (H. np. HHWaHI,II1-
    6ama l)enancane).
    2
    c:t>epMaue, KaJJa 6H AOapenl1 aa ornpasy H AO-
    crasy, HOCHnH cy I.{apcKH KypwpH (cpepxai,IHje, <jlep-
    xa'inwje), nowTapH, OA xaHa JI.O xaHa O,li,MapajyhH
    ce, a onllwnH cy H e I<aronli'ii<HM cseheHCTBOM H
    opeKo noyaAaHHKa rpa}I{MnH H npHManH MHTO paAH
    6p}l{era AOcrasJbatha. Tu KypHpH 611jaxy TaB. qayww.
    8
    <l>epMaH cny}l{awe 11 Kao JI.HnnoMarcKa neKna-
    paQwja, na " y HapeJI.HOj HMa npHMjepa y
    1 AlbetL Howe Lybier, Pb. D. , The Governmenl of lbe
    Olloman Empire in Lhe time of Suleiman Lbe Magnifi cenl.
    Cambridge, 1913., cTp. 182. (Harward Historical Sludies XVIII.)
    t Jos. von Hammer, D.,s osmani schen Rl:'ichs Staalsver-
    fassung und Staatsverwallung, II. Wi en, 1815. S. 133.
    l ndem wir aber bier des Cbiausen gedacbt, isl zu
    wissen, daB dieses Leute sind, welche die Zeilungen und Brie-
    re bi n und wieder Lragen ; sie haben in ihrer Hand mil Silber
    beschlagene, bisweilen aucb wohl ganz silberne Stecken, die
    deMnjenigen gleich sehen, deren sicb ebedessen die Friedens-
    Botben bedi enel ; an den obern Tbeil bllngen 4, 6 bis 8 oder
    aucb mehr s ilbNne Kugeln an eben so viel Ketllein ; wenn
    diese Stiibl ein voll ig mit Silher ilberzogen . sind, nennen s ie
    solche Tbeugian (= 'lenKj au), die andern aber Topous (= 1'0-
    nya) ; dieser bedienen sich nur rlie Gemeinen, j ener aber die
    als der Basrhen Slallbaltere und der Vizir Cbi -
    a usen . Driesch, G. l. v. Hisloriscbe von der rom.-
    kayserl. Grossbolscbafl nach Konslan linopel, ntc. NUrnberg,
    S. {)3. - L{ayru If y nnaall'l' l1Clt0M H. np. O 't"('G<OU, (O;;
    JO
    - 14
    r tde ce jaCHO BHJtH, )la Cy 11a.[{i!HI1 Ha
    1..\Hjy.
    1
    CnM6oncKa xa6c6yp-
    wKa peaH.[{eHTypa liMana je y CaMOM Mjecry WKOJIY
    aa JlparoMaHCKH riOJJ.MJJaAai< r aa. Sprachknappen 11a
    caojux RJJacnnux aeMaJba. TaKo cy paAHJJii H
    c:t>paHLWaH. Ho e TUM je 1.\je'lai..\HMa 6HJJO noKope,
    jep je peaHJ].eHT 6HO J].HnnoMaT, a He ija'IKH npe-
    ciJeKT. 36or THX HenpHnHKa OCHOBaHa je OHAa Ka-
    CHWje, )754., OpWeHTanHa aKaJ].eMWja y oe'ty.
    2
    M HapaAHa njecMa n:JaHaje ose cny<6eHHKe
    aa wapany clJepMaHa. $epxal,luja naK
    TO je OHaj, KOjH ciJepMaH HOCH. Typallu-ifJepMGH Ha
    KojeM je 1..\apcJ<a rypa (a noJUro je rypa ua caaKoM
    ciJepMaHy, oaHaKa j e nneoHaaaM). Kamall-ifJepMaH
    KOjHM Ce He'JHje y6HCTBO.
    l<aAa ce, H. np. 1595., noMH!he y reJ<cry "y
    OHUM caHI,Ia({HMa", OH)la je TO O'leBH)l.aH Tpar Her-
    J].aWtbera HenocpefiHOr JJ.HKTaHJJ.a. CsaKH craM6o,1-
    CJ<H 1..\apcJ<H cn11c MopaJJ.e Hlo\oTH csoj "ccaxx" (no-
    rspijeHo) HaBjeCP.11X.clJYHI<I..\110Hapa, H TO l. MyMejjwca,
    2. 6eJ<JI111,111 e<f>q>. T. j . np<aBHara peclJepeHttapa, J<OjH
    je 6HO ynpaBHTeJb 1..\apCJ<e OHCapHe. s 00MeHyTI1
    MyMejjuc 6Ho je ynpaso aanatttba'IKH MYHttarop,
    KOHa'IHH TeKCTa, KOjH a6or 'IHCTOHe Ky-
    pHanHOr CTaM60nCKOr CTHna H a6Clr <f>apMe C Kane-
    MOM y PYI..\H uMa AY<Hocr )].a np11je 11apaAe 'IHCTO-
    nHca npernetta csa1m ciJepMaH. Y roj 1.\apc!<oj nl1-
    capHHI..\11 HY3 MHOWTBO 0611'1HI1X J;arw6a <f>YHI<I..\H-
    OiiHCaJJH cy H OBH BHWH 3B3HH'IHI11..\H JlOTH'IHOra
    ype)l.a Kao H. np. J<xaverwaH {rocnOJJ.HH OA nepa
    yonJ;e KOjH je HOCHO Typ6aH, Melllrap) T. j . CTBapHH
    mecp 6upoa HaJJ. fiarw6HMa; a ry cy 6Hnu H wa-
    rHpJl (a peTa npHnpaBHW'IKOr - werpTCKOr - KOHI..\Ii-
    OHCTa, KOjH je jow y'leHHJ<) na KaHI..\eJJHCT KaO KO-
    MeHTaTOp-TyMa'l ( wapHXnH). je y KaHI..\e-
    JJapHjli paajamthaaao cyMH>HBe craapH. HaKoH
    KOHa'!He pell,aKI..\11je H 'IHCTOnHCa je H
    KOHTpacHrHarypa BeJJHKOra aeaupa. Beni1J<a je naK
    LUTeTa aa HaWy napr11jy TypCKC 1.\I.WnOMaTHKe, WTO
    cy OBe H Cnli'IHe "CIITHI11..\e" J].OjaJ<OWtbH npeBO)lH-
    01..\11 ctJepMaHa (aa ap11jeMe aycrpoyrapcKor roena)].-
    1
    1'-acmaje y CT:tAIIjy TypCl(e CltJie MOrJIO j e
    TO <iaTH, jep ce n y CTaM<iony, aa paammy OJI XVI CTOJbeha,
    npua11anano y Al11l JJOMaTCI(OM caoGpahaj y, J\a j e pnMclm 1\ap
    polenlissimus ac srrenissimns Chris li anorum eleclus caesar
    N. N. a cyn'l\all, AaKaRo, npeMa opll etiTannoj HIITOHai\HjR,
    inviclissimus, ter max imus ac polenlissimus Turcarum Impe-
    ra tor, princeps clr menli ssimus .
    ' Karl von Peez, Die kleinel'en Angeslelllr n Kais!'r Leo-
    polds J. in der TUrkei. (Arcbiv fllr tis lerrr ichiscbc Gcscbicblf'.
    Bd. l Of>. l. Wien, 1916.).
    3
    Y Bus awry : (ti);
    crsa y E>ocHw) . nponywrantt npeMJ).HTJ.i, npes
    jyku x11cropuorpa4JcKy Ba<HOCT Tt1X Mjecra. Ka
    1..\eJJapHcKe TaKce aa ua)l.atbe ciJepMaHa HannafiJ.HI
    je KeceAap
    1
    6erJJHK-KaneMa. Ho clJparpH cy o
    11 1<0)1. Kyfie y DOCHH aa Te HCTe clJepMaHe MO
    nnata+w jow JcojeKaKBe raKce. TaKo H. np. t
    osaKBe npucroj6e aa ciJepMaHe 6ocaH
    KajMeKaM M6paxuM paxu6HMa c:t>ojHHI..\e, ((peme
    11 Cyr.jecKe (a. H. 1174. fasc. IV, nr. 713.).
    Y ll ceKI..\Hjl1 1..\apcKe (11aa r:oMeH
    I ceKI..\Hje .,6erJtMK KaneMu" ) y raa. Taxsun Kan
    HaJJ.aBaHI1 cy neKpeTM, JJ.apoBHHUe neHa H en., a
    Ill pyya J<aJJeMH (AHeBHI1'1ap11 KOJ]. ypy1,16eHor
    011CHI1K3, Kl-bHrOBOije) J].eKpent aa niiafie, HOC OB
    onjeJbethwMa J].a6orMe )].a 6ocaHcKH clJpatbeBI..\H
    jecy HManw nocna.
    <i>epMaH ce no6Hsao 11 np11rOJ].OM ay)1.11eH
    Mwno ce y "HJJaMHTH". l(o6Mnl1 cy
    rJ].jeKa)l.a y pyKe, na ce e thHM nowno 6ocaHc
    seaupy. Ty K0A aeaupa 11anaJ1a 611 ce "6yjpy
    no a oHna o ner OJJ. Kanu je r ecKepa
    Ht.:TI1 ciJ epMaH. Yaa .csaKy wcnpasy cy
    6eHe raKce " ' 66JJHraraH .nap" HJJH 6ai<JUJ.fW.
    peJ].OBHO cy HOCHRH TarapH, 06H'IHO
    rpo1uaK attpecaroa.
    3
    O M3Jtathy cBaKor clJepMaHa aoijeH je aanwcH
    CHai<H je ciJepMaH aa6HJbemeH y nporoKaJt 1..\a
    ni1CflpHHI..\e. 1622. Ka<e ce y CyJJTaHOBO J.1Me wap
    jeKOM: "00p3THnO Ce f)HJ].a Ha CTape npOTOKOJJe,
    ce aunjeno, KaKo cy y ropH>y cspxy Ha)l.aBaHH
    4JepMaHI1: jeJ].aH je OA TI1X 113/{aH 5. 1,1e.Maay11JI-aX
    1027". c:l>epMaHH cy naJ< peri1CTpOBaHH y
    ceKuuju cynraHci<e KaHI..\eJ1ap11je Koja ce asa
    ' Y caMoj CToapn j e TO a pxnnap, KOjn y
    'fyna apxHmtnlfja. Ta .. ce cy n. np. s a 1553.- 1558.
    nnjene 1\::tpclwj G;1a1::tjnR 01{0 100.000 AYitaTa.
    Y ltOnlljtt cynTana CynejMana ll OA
    CTOjn: Ony coeTy aanomrj e/\ ocTannTe na 'IYBal be IWA
    TaTaptHI j e nas uo aa rnacHIII(a, Kypnpa, ulak
    ll B:l)!(IJJIII cy l(aO APCI{a ' IP!baJ\. r pjel(a):l j e
    COIVI aJJIIII DOJIOmaj <i llO O):lrOBapaO CTan,y XpRaTCI(UX
    11. a1ta, Jly1'<(ll'l name (cd. Tscbudi,
    11.) lt:lllte: Y OCMaHJJ!l CI(Hl\1 fiOI\.p::tjflll::tMa T31W oecpaM
    Tnpanuj e Kao WTO j e 'fnlle i'i y J:Urny Tcvll.r ib
    ' Osman oGapa ce na cypooocT a Gr aoGpaunocT.
    MyGamv. p yTpKyje y oapow, y 1wj y j e 113 CTaM<iona yn
    c:jJP.pMaH, 1311'1Ykn, lt::t):l ce pa):IIIJIO o cMj elbHBalbY
    nCJla: H. H. nama, Maxayn! Xaavp H. H. n11ma,
    ay p ! Cilll'fi'IO ce IISBI11tiiBaJIO, KaJ( cy nomen e "aA rij aMa
    JJ RII CJ(e Gyj ypynAnj e. 3Hano C' P, AaKn P, OAMax ItO j e nao y
    MnnOcT, a 1<0 .ie, 011 eT, nac.q, e):I IHll(. - Notandum inter
    num, rl Hatlisseripb hane esse diferenlia m, qui a Ferman
    petilionem, Hattisseripl! vero proprig motu conceditur.
    - 75 -
    IIUICO je noMeHyTO, "6erJ1HK KaneMI1 ". Y TOM je ypetty
    nuu 11 eJ<cnenHT ciJepMaHa w apxus KaHyHHaMe, a
    VI' Uit O 11 perHCTparypa peri1CTapa O CBI1M clJepMa-
    IIIIMa 11 6epaTHMa, UITO J.fX je Taj ypeA yonJ;e WKaA
    ltll"ao.
    Hero - Kao mro ke noKaaanf )laJbH noJ].al\H Ha-
    llll'tlfTO O T3B. qJOjHH'IKOj aXj.\HaMH, - TO je, yrJJaB-
    IIUM, BpwjeAHnO BHIUe KaO TeOpHCKO npaBI1JIO H
    llj)OrpaM aBaHH'IHe opraHH3ai.\Hje, AOK y CTBapHOM
    lt( Jt BOTy HHje 6HnO Hl1 O'leKHBaHe Ta'fHOCTI1, a MOrJra
    ,,. napaMa cyrepwpaTI.f H yHaTpar, oco6uTo KOJJ.
    ttltCHAHje aaaHor l.fnaMI,IHja, 6aw caaKa )l{eJbeHa
    uwrepnpeTal..\uja.
    AJJH je apxHBa y ftnaK, turo JJ.aJbe,
    t ltC 6oJbe 6wJJa opraHI1aosaHa, Kao wro ce 1311)1.11 11
    V tfJepMaHy on rOJJ.HHe 1797.: nlddrco ego Proto-
    t'oll i s Camerae Meae Aulicae inspi ci oraecipi", 11
    1 y ce OHAa paaa6pa11e np11jawtbe naBJJaCTI11..\e, an-
    llqua in Protocollo reper i bilia Oecreta sublimia,
    I(C' J(per on ronuHe 1000 ab H. (Reiss effendi Raghib).
    c:l> epMaHH cy, Hya 6epaTe, 611JIH Haj o611tajHI1jH
    l(llpCKH MaHyCJ<pHnTI1 H, J<aJ<O je HanOMeByTO, tbl1-
    !((ffl Haj6HTHHjH aHaK 6HJJ8 je Tyrpa, y npBa CTO-
    IhCha 1..\pTaHa jom JJ.OCTa HecurypHo, J<acHwje npa-
    IIII JJHHM Jti1HHjaMa. Tyrpa je crojaJJa no
    lll'PTHKanHOj, a aayaMMaJJa je rOTOBO 'leTBpTHHY
    '''' j ene nospwwHe nanwpa. Ma rora ce OHAa paaBHJto
    y rypcKOM KaHI..\enapwcKOM nocnonathy, JJ.a je Ha
    1' 11 8KO.M at<Ty roptba Tpeki1Ha nanupa 6HJJa Hel1c-
    II11CaHa, a rttjeKa)l.a H
    2
    /s. 36or Tyrpe nornuc j e
    fi li O HanHWaH.
    Tyrpa je crasJbaHa Ha 6naHKere, u Marna ce
    yuorpe6JbaBaTH nonyr lettres de cachet a. rttjeJ<aA
    1'1 11 ocrano 6naHKera e TI1M HHI1QHaJIHMa np11jawtber
    l'YJJTaHa, ('leCTO ce Hya 01..\a COOMWtbaO H AjeJJ.,) na
    t'C ynorpe6Jbaaanu 11 aa HacJbeJJ,HI1Ka. qecTo
    lli)OT11Bp e'IHOCT Type C AaTyMOM.
    <l>epMaH 6H ce Ha OCHOBH KOHI..\eOTa,
    ICOjH je J].HjeJJOM Bek 6110 CaJ].p<aH y lllnaMy (Ty<611}.
    l 'o ce jacHo HHAH Ha caaKe q>epMaHCJ<e cTaBKe. Maa
    II ROOJ].a Jll.fl..\a, KOja cy OOBOA H3.ll,aBatby OOBeJbe,
    1(1\)f(e ce, Aa cy HCTH "Aomnl1 JJ.O Ha cpeJ:iHI.f npar
    Moje I<anHje porrecto libello supplice sequentia
    txplanarint".
    <l>epMaHH CY J.fManH TOKOM BpeMeHa aa)l.06HBeHI1
    I' T8JJHH, wa6JJOHCKJ.f CTHJJ. <J>apMyJJHCaHH Tet<CT C
    !Ir. fr a Julijan Lj etopis samostana u J<r.
    luljesci. (Glasnik zem. muzej a u B. i H. XXXVII. Saraj evo,
    1025., slr. l Q. ) - <Ilocnnje npo'fHT::t lba one MOj e npej acne
    lll'YIIP, noTRPAHTP HM ono na 1-hlfXORe pyKP. Ta1w nomTyjTc one
    "oje npej ac11e pua,,oae. (Sp. V11
    1
    1210.)
    nOTpe6HI1M 11HTepnOJiai..\HjaMa CJiy'laja MaXHHaJIHO
    ce npenucwaao npeMa norpe6u. MaajecHe nucapcKe
    rpjeuH<e, ynpaao aaro wro je reKeT 6uo ma6no-
    HwaoBaH, np11 peawauj11 ce npeswijane, I<aJJ. ce no-
    BeJba nOJlHOCHJJa crapjewwHaMa Ha "cax11patbe" .
    o1111 0 je Meijyri1M npaKce, )].a j e ryrpaKew Aa6usao
    noBeJby HaKHaJJ.HO, na je ryrpy 1..\prao rei< nocJtuje
    HanucaHa reKeTa.
    WTo ce TH<te JJ.I10JIOMaTI1'1J<Ora cacraaa ciJepMaH
    uMa rp11 rnaBHa l. yBOAHH npoTaKOJJ, 2. caM
    TCKCT 11CnpaBe Kao 6MTHH CaAp<aj, H 3. aaKJbY'fHH
    npOTOKOn.
    1
    MaKo je rypcKa ttl1nJJoMa caojuM nopMjeJUJOM
    6HJJa Hajnp11je npere<Ho noJJ. yrjel..\ajeM nepa11CKHM,
    J<aCHI1ja tbeHa CTpyJ<rypa naKaayje MHOre Cni1'1HOCTH
    H ea Cpe)ltbeBjeKOHHHM 1..\apC!<HM H nanHHCKI1M JJH-
    CTHHaMa, re je nocpuj en11 orwr aanatttba'IKH yrj el..\aj .
    Mo<tta u OJJ.aTne, WTO je y JJ.p<aBHe 1<aHI..\enap11je
    uonaaMJtO 11 aa n a Al-ba ' l 1<11 x n ucMeHH x noryp<Jetbat<a,
    an11 Hajaume aaJbana saTo, uiTo je nope)]. r JtaBHe
    np<aBHe rypcKe nucapHMUe (JJ.11BaH-H-XyMajyH J<a-
    neMJ.J), KOja je ype.[{OBana TypCI<HM j e311K0,\\
    1
    6HJIO
    y OTOMaHCI<HX Jlp<aBJiHX KaHu,enapMja,
    J<aje cy paJ.{une Ha APYrHM jeai11..\11Ma, na j e yrjettaj
    sjepoaaTaH.
    MHBOKal..\11ja aep6anHa y 11 y CBHX
    ocraJmx JJI1 CTHHa rnacH "Bor". To jer. aa. 611CMH-
    Jtaxl.f Koja je 6wJbe<eHa y
    apxy wcnpaaa Ha cpeA11HH.
    2
    M OA ryrpe Kao 11 OJ'
    ocTanl.fx noqeraKa caMora reKeTa pacraBJbeHa je
    wasjecHWM npocropoM.
    00'Iei..\H clJepMaHCKOr TeKCTa npuje
    l.f attpece HMajy oay cranHy JJ.HOJJOMaTH'IKY 4Jop-
    Myny: "Postquam Diploma hoc Imperatorium per-
    venerit, notu m sit, quod . .. " (ATaHai..\KOBI11iea n pe-
    BoA!) umc " nocJmje Mar yaBHweHor 1..\apcKor no-
    3JJ.paaa HeKa j e Ha aHatbe MOjHM 6er OBHMa"', HnM:
    "Osa cjajHa u mapKa u 1..\UPCI<a ryrpa, Kojoj Het<a
    np11reqe y noMofi 6Jtara MHnocr Cseawwthera, 11a-
    ttaHa je eao aawro . . . " un u: "nocnHje npejacHor 11
    npeswmfher 1.\apcKor noanpaaa seJte yrneJJ,HOM ca-
    pajeacKaM MynH". To je KacHwja cranHa npocje'tHa
    waOJIOHa, HO y XV CTOJbeky, H. np. 1483., OO'JHtbaO ce
    YBOA OBaKO: "Ouwe CWH JV\exMeJ].OB CBMM 6ocaHCKI1M ...
    6erOBHMa, J<aJ].MjaMa H CBHM OCTanHM rnaaapHMa",
    1
    Friedrich Kraelitz, Osmani scbe Urkunden in turkiscber
    Sprache aus der zwrilen Htllfle des 15. Jabrbunderls. Ein Bei-
    trag zur osmanischen Diplomatik. Wien, 1()22. S. 12 u A3Jbe
    nanO):Ifl npaMj epa.
    Y oeknHn na" cny'lajeoa I! CilHCIIBano ce : bil< u bu-
    v' a< T. j . On, WTO ana'fll Bora , nnu Hil ve Gani Jul l\1.1gh
    Nil-m-in (onaj , KoJa je <ioraT
    1
    Bor, Kojn OC50I'ahyj e "' noMame).
    *
    - 76 -
    <J>epMaH je 33 00BHje]l HaOHCMeHO, H 3aTO je OHa:
    nneMeHMTa, yasHweHa, cnaBHa, npeBHwtna, OHa Kojoj
    ce csHjer noKopasa, oHa Koja ce 6e3ysjerHo Mopa no-
    CJiywarM. CynTaH y tnoj rosop11 y npBOM nHuy, a a.D.pe-
    car je, npeMa c;Jy<Jajy, ocnoBJbeH ea "r11" liJHt ea "BH".
    BanHja MMaljawt: y cpepMaHHMa o6HtHO osaKo
    cpopMynHcaH anocrpocp: "0Jla6paHH
    BHCOKOWTOBaHH MYWHpy, ynpasJba<Jy CBI1j eTa, 6H-
    CTpOyMHH ype]lHH'Ie Clli1X OOCJJOBa, MaBpWHTeJby
    CBjeTCKHX norpe6a, MHCJIHO<Je npaBeJI,HMX MHCJJH,
    cry6e Mora H csaJ<e cpeite, H3a6paHH<Je
    MojHx senHKMx JI.OcrojaHcrseHHKa; TH KOj H CM 3a-
    OJdeHyT pa3JJI1'1HHM .11.06p11Ma Mora senHKora 1.\ap-
    cTBa, ca]laWH>H 6ocaHCKM sanHjo (H.) na1uo, Aa Te
    fi or OAP)f{M sa3.D.a Ha BMCHHM! "
    Y nOCJJOBHMa cpepMaHCKe er3eKyTHile Haj<Jewke
    je O.D. Max H3a r ora Ha pe.D. H Myna capa-
    jeBCKH: "11 TH MYCJJMMaHCKM HarKaAHj o, npHeH<Je
    npasosjepHHX, Hasope 3Hatna, H3.o.asao<J e wepHaT-
    Ct01X BjepCKHX HJJaMa, HaCJbe]lHH'Ie nejraM6epCKOr
    aHatna, '!HM Te je Eor csoj oM MHnowity o6.o.apMo,
    6ocaHcKo-capajescKH Ka.o.Hjo, HeKa TH Eor yMHO)f{lf
    aHatne! (11 BH, OOHOC CBOjMX ,!lpyroBa, npBa[\11 M
    asaHM'IHMI.\H, na saM Eo"r yHanpenH <Jacr! I<aA saM
    A Olje Y pyKe OBaj MOj BI1COKH [\apCKH cpepMaH,
    HeKa saM je Ha 3Hatne: . . . )
    OsaKose a,!lpece (inscriptio) rtpnHne ce nyro
    speMeHa 113 KaHyHaMe cy;naHa MexMeAa Il. 11 jacHo
    ce BHnH, na je cpopMyna MHCKpHnrtHj e cnoj eHa e
    cpopMynoM ca;tyrartMje " e npMaByKOM rtapcKora
    6nar ocnosa. Y cse<JaHHjHM AHnnoMaMa AOnaaH Me-
    ljyTMM npMje HHCKPHO[\Hj e cynTaHOBa MHniTyJJa[\Hja,
    a 11 aa tne cpopMyna: 3anosi eA je uapcKor 3HaKa
    osa ... M en.
    CaM r eKeT (ibl ag, exposi tio, narrati o) aanc-
    'ti1H>e 06H'!HO Beit OOMeHyTOM cpOpMyJJOM: "l{an
    np11cn11je yasHweHH uapci<H 3Hat<, Het<a BaM j e
    3HaHo", a dispositi o ce Hanoseayje p1tje<J11Ma H. np.
    6yjypnyM JJ H (aanosHje]lHO caM, 11.a ... ) HJJH "no-
    rpe6Ho je, Aa y osoj crsapH .. " Sanctio liMa ryp-
    CKM TepMHH "Te'KHn": " TaKO je, aHajTe . .. " MJJH:
    " npeMa r oMy JJ.at<ne nocrynajre", a nonaae Ha-
    Mjecro rora M (os.o.je MaJIO naJbe UHTHpaHH) npH-
    MjepH cpopMy.r.a comminatio, a nocJ111j e rora npo-
    sjepasatne ayreHTM<JHOCTI1: "nosjepyjre yasHweHoM
    aHaKy (ryrpu) " HT]l.
    Y 3aBpWHOM npOTOKOJJY Haj B3)f{HHjH cy AaTyM
    11 MjeCTO, a njeJII1MH'IHO 6HTaH je Myxyp T. j . )!(Hf
    (sigillum) . .l(arMpatne je cnposoljeHo Ha Clpanct<H, a
    Mjecra, y 1<0j11Ma je cpepMaH HaAaH 6Hna cy
    HJIH npHj eCTOHHrta, HJlH KOjH f O)l .D.pyrH rpaJI. MO-
    MeHraHor npe611satna sna]lao<Jesa, HJIH nat<
    Ta6op (6ejypr). OA noliOSI1He XVII CTOJbelia
    saJta ce y3 locus jow H cKpaiteHHrta apanc1<e plf-
    j e<JH temmee r. j. roroso je, cspwerat<, l<paj. Myxyp
    cy HMaJIH CaMO 3S. cpHHaHCHCKH cpepMaHH (My
    xyp j e 6110 ,!lecprepnapos); HHa'le j e ryrpa 3aMje-
    H>HBana ne'laT.
    .l(HnnoMe ce nHcane senHKHM T. as. "stiiUs"
    OHCMeHHMa, a 6HJJO HX j e ]lBHje spere: "l,leJJH" H
    " rxy6ap11 " (11nM, pertHMO, Hama "lflpat<rypa" 11 " KaH
    rtenapHCKO OlfCM0").
    1
    nanHp MOfla]le 6HTH fJJa]l aK,
    a H " norwHsao" ce (KaKo sene cpparapci<e 6HJbewKe
    HaneljHHrte) 11 TO 061f'! Hif lflepMaHH OJtaTHOM, AH
    OJlOMe CSHJJOM, a yrOBOpH, nOKJJHCapcKe nyHOMOhH
    11 r as. py<JHa cy;naHCKa n11cMa 6orari1M, a;taroM
    npOTKaHHM TKHBOM, Y AHOJlOMaMa (HMa lfX 11 Y
    cpojHH'IKOM apXMSy OOA CKynHHM HMeHOM "cpepMaH")
    MMa 11 pa311060j HHX pe]laKa, (1.\PHO Ji !.tpBeHO, HJJH
    rtpseHo MJllf caMo nojeAHHe pHje'IH upseHo)a nocywH-
    saHH cy anaTHHM npaxoM, noJ< je ryrpa y mtpa-
    MHnanHoj <f>opMH o6asHjeHa rtBHjeTHHM rHpnaH.D.aMa
    aa yt<pac.
    2
    MacntJIO Jl06por xeMHCI<or cacrasa H
    AaHac ce joru OJJ.JJH'IHO rtPHH. Wro ce naK yKpaca
    TH<JE', lflepMaH cynraHa MexMeAa H3 r. 1625 HMa
    H. np. 3JJaTHY Tyrpy C [\BHj eTUM 3JJaTHO-rtpBeHHM H
    csHjerno-nnaBHM, liMa 3JJaTHHX c;wsa, a eliM j e no--
    aeneHOM CBHnoM (!flopMaT 104 cmX 35 cm).
    OnpeMa npsHx cpepMaHa 6Hna j e npHnpocra, ryrpa
    je]lHOCTaBHa. l{o j e BHWe nnaTHO (H. np. aa aJiaTHO
    MaCTHno 11 nHjecaK, aa 6oje M ::sa KanHrpalfJHjy)
    A06HO 6H KHHeHMj e MCnpase, KOjHMa Ce I<OA Kylie
    napaAHpa;Io.
    Yaa csaKH cpepMaH Mwna je y nposHHI.tHjy H
    nonpaTHHrta. a nHcao j y j e MeKTY61,1H-ecpeHnH (oJJ. a-
    rne " MeKry6H eMp ycny6" MJIH "sea11p MeKry6H",
    HapeA6a HaMjecHHI.tHMa noKpajHH). Itl TO j e oco-
    6HTO 6HBano y OHHM CJJy<JajeSHMa, KaA ce OOTBp-
    ijHsane crape nosnacTHrte HJJH ce ynoaopasano Ha
    HaspmHBatne HapeA6H.
    3
    Bek 1489. crojH y jeJJ.HOM
    1
    PeAOBU TeKCTa RAY nonpetto, npaounuo u uapanenuo,
    no upn ltpajy peAaK saouja nor.t:UIO rope, a nper.ta AllY ucnpaoe
    AOJbe cy 8601' CI<OHOMIIje y npOCTOpy Ha nek OAMj epeHOM
    nanupy ene rymlm, T. j. pruma1t j e Meljy lhlt Ma Cil e Malhl'l.
    ' Hammer, Des osmaniscben Reicbs Slaalsverfassung
    und Staalsverwaltung, II 117. Wien, 1815. - l?riedricb Kraelitz,
    Osmaniscbe Urkunden in lilrkiscber Sprache aus de zweilen
    Hlllfle des 15. Jabrhunderls. Ein Beilrag zur osmaniscben Di-
    plomalik. Wi en, 1922. S. 9.
    a Ho npHrOAOM csaKe naMj ecun'lKe npoMjene y Bocnu
    Mopann cy roapAHauu ManacTupa <I>ojnnn.a, H Cy-
    Tj ecJta DH'IHO OAlmaSUTU HaCJbeAIUIKY Hil liOABOpelbe ll fiOAHO-
    CIITI-1 ua yanA noona<:THn,e H nnaTHTII TSB. J)Ynyc aa
    n.eper.10unje. O TOMe Hcn. Earawwfi, <l>palhesamH caMocTan y
    <I>ojnHU,H OJI, cTonelia XlV-XX. Y 3arpet5y, 1913., 59. H A
    -77 -
    /
    (IJepMaHy nponf8y rp<JI<HX snaAHKa y Eocu11: "To
    rouopHM, Aa He nosoAa na Aa HM (cppatnes-
    ltHMa) nOHOBHO )\ajeM, KaO WTO je ]laO SHCOKY OA-
    JIYKY MOj nOKOjHH . . . OTa rt" 1 ]lO K Ce y ]lpyra ABa
    HO y onsefi npMMHTHBHOM npeSO]ly, npH-
    jertna osaKo cpopMynHwe: "na, aKo 6H ce Koro.D.
    ycynHo y cppar pe AaPHYTH, onMax MY aanHumre" ,
    11 3antM: .,AKO 6H ce MaMeljy OSHX (ocnOSJbeHHX)
    Jby)I.H Hawao KOjH, ]la je npOTH cpepMaHy MOra 6a6e,
    ro xoit y na MH ce npMKa)f{e".
    VI.
    n o Sa}I{HOCTH CBO.IOJ O]lMaX Haa cynTaHCKOf
    !IJepMaHa AOnaaH Mcnpasa asaHa 6yj ypyJJAHja, a
    Ha]lasanH Cy je SeaHpH, yrnaBHOM OOKpajHHCKH Ha-
    MjeCHHI.tH. ETMMonorwja MMeHa ose spere JIHCTHHa
    11aseAeHa je 011. "6yjypMaK" T. j. HapeJJ.HTH, aano-
    ujeAHTH; ro je, AaKJJe, Hapen6a, Koja ce cspwasana
    p11j eqjy "6yjypyJIAH" j e) HnK Cnli'IHOM
    I<OjOM pHje'IH . .l(aKaKO, Aa cy M3rJJeJI,, CTMJl H cpap-
    MaT APYI<<JHjH Hero y !pepMaHa, KOjH je y rnaBHOM
    nHCaH T. as. AHSaHH-OHCMeHHMa. j enaH perMCTpa-
    TOp cpOjHH'IKOf apXMBa t<a)f{e 00)1. 1640. (lli, 332.)
    aa 6yjypyJJAHjy .,KH>Hrau, jep "tunc t emporis non
    dicebatur Bujuruldi", anH 6Mh e, Aa y oHo RpwjeMe
    CaMH lfJparpH HMjecy KJiaCH!fJHKOBaJIH CBOj e JIHCTHHe,
    Hero cy cse cnHce cyMapHo asanH "t<H>Hra".
    ltlcnpsa je 6yjypynAHj e H3Aa sao ea Mo semtKH
    11e311p, a KacHHj e je nocrana osa noseJba cneQH-
    aJJ HTeT noKpajHHCKHX sanHja (HaMj ecHHI.\11). oHTHe
    3Ha'lajKe je]lHe 6yjypyn]lHje cacroje ce ]laKne y TOMe,
    wro je Ha]laje seawp, nawa
    2
    HJIH caHJ,IaK 6er Kao
    csojy HapeJ1,6y nonpeij eHHMa H wro csoje Ma-
    sjecHe lflopMe t<ao H. np. <tJopMaT 55 X 35 cm (Ha-
    HHMKa je MaH>H cpopMaT H. np. 21 X 30 cm) H !UTO
    je 3anO'IHtnana ea anocrpocpoM "Annax" y <tJopMH
    apancKora 6poja 9, wro j e HMaJJa Myxyp H cspwa-
    sana )laryMoM, AOK je e ]lecHe crpaHe napacpa T. j.
    T. as. caxaa (cna}l{e ce, noAyAapa ce), = cKpaheHM
    1
    y cTapujoj naaHa'l yje yonlie uucMO
    (epistol a), a 611 ce OA nucn.a AO aApP.caTa y npo-
    I(Uj eny (npol.(un y) paCKOJbena wTana; KlhRI'OHOma j l' ll HCT aa-
    TliiJ,ao y nyttOTRny TOra wTana, na mw TpaucnopT
    Tajan, AlH'aO t.U'!'all HOCeliH, Aa CBalt BRAli, C Aa j e IObiii'O-
    IIOWa, ltaO y HapOAHOj njeCMH: IIOCH IU-bHI' Y y ...
    Jep ua KlbH8D neraT nponOMHO,
    fiO I<ODIIHY Klbnry paarpayo.
    Klt.nry m1nj e, a aa ILY ce cMnj e
    ' nawa auam nepaucKH maxo11a nora. Hasna noTje"'e
    na CTapux nepancKnx AP)!<all unx yc-ranoua: llnaAap j e 'IHHOB
    lllll<e auao coojnM nOJ'aMa, n ymnMa. HaAaop-
    IIIID,II ynyTaptLe ynpaoe cy >O'ill<, Tajnnu,R H YXOAe Te
    nonjepensm,n

    QOjiHJD,H cyAnj c jea1111,11
    npao,11ec,
    Ha Mcnpase. EyjypynAHia ce npenHCHBana
    M Ha 'leJJy wepHarcKe wcnpase T. 3B. xyl,lel"a, a
    rAjet<aJJ.a je sa}I{Hna H Kao nyTHH nHcr.
    EyjypynAHje (H BenHKHx) seaHpa cacrasJbaJJH
    cy 6yjyK recKepeJ,IHje (ornplinHKe: sen11t<H Mon6e-
    HH<JapH). Y cy npoBOAHJJH csat<H naH
    roroso t\Hjeno nono.D. He y JlBOpaHH qayw-6awe: no
    ABOjHua, j e)l.aH e JJ.eCHa, a JJ.pyrH e JJHjesa, npe)la-
    jyhw Mon6eHMrte crpaHat<a. A npuroAOM " JJ.HBaHa"
    (y cepajy HJIH y nopTH) 6Hjaxy y Haj6JJH)f{Oj 6nH-
    aHHH senHKora seaHpa. HaH3MjeHue cy rnacHo '1H-
    ranH Mon6eHHrte, Koje 6H npell r e cpopyMe,
    a OHAa 611 KOHI.tHOHpanH 6yjypn]lMje nO JlHCOOaH-
    HHjH j\oK ce lflepMaHH cnanH nawaMa
    caHI,I aK-6eaHMa, yonhe HaMjeCHHU11Ma H BenHKO-
    )lOCTOjHHUHMa, 6yjypy;JnHje cy ynpasJbaHe KaAH-
    jaMa, sojso.o.aMa, jatnH'IapcKHM araMa H cnaxHjaMa
    M en. a aanolfHtnane cy anocrpolfl oM (KaAHjH, Ha-
    H6y): wepaHH mHap (yaope aat<oH!)
    2
    .[(oK je npHj e ona)l.atna OTOMaHct<e 11MnepHj e,
    t<pajeM XVII CTOJbeha, aAMHHHcrpaTHSHH anapar 6Ho
    paarpaHaTHjl1 Ha WHpeM TepHTOpHjy, na cy MHOr e
    nawe HMane AeJJerHpaHy snacr, HahH ce MO)f{e
    6yjypyJJ)l.Hj a H ea CYJJT3HCKOM TyrpOM. 11 Y TOM
    cny'lajy 11 cpopMaT HM je " cpepMaHCKHjH" (ea
    58 X 21 '5 cm.)S 11aa o6HlfajHHX noa]lpasHHX pHje<JH
    Hanaaw ce anocrocp: " TH, KOjH CH caHJ,IaK 6er y ... ,
    3Haj, na . . . " HnH: "Y30pH mepHaTCKHX CYJ(Hja, BH-
    CO'li<H H lflojHI1'1KI1 Ka]ll1 HeKa HM Ce OI'50jHI.tlf
    3Hatne OOBHCM, CT3BJba BaM Ce AO a Hatha .. ," HnH:
    ,,Ej TM cpojHH'IKH KaJ(Hja a H OCTaJtH OA nocna
    JbYAH ... " . Be3HPH na1< THrynHpajy Ka nera He M My-
    cenHMe: "I<yAseryn eMaJ,IHAH sen ajaH 6er 3HJJ,e
    MeJ,I)I.eXy" . . . n ocnHje TOra CJJHjenH "yapOI< OHCaH>y
    j e osaj" T. j. caM caJJ.p)f{aj, naK nonHc OHHX JJHrta,
    Koja cy 3arpa)f{Hna HCn'lcrasJbatne Hcnpall e.
    Narraho MaHOCH ytntjeK ornpHnHKe j eAHY rpe-
    HHHY caMor reKeTa. Disposiho j e ynpasJbeHa Ha
    uMe anpecara H y tnoj ce pHje<JHMa HapauHj e na-
    pacppaaHpa M ynykyje Ha Ha'IHH H3spmetna O)l.nyKe.
    I<ao KOA cpepMaHa Haa craBKe corroboratio AOJta3H
    AaTHpatne.
    Het<ojM 6er nep6eaH, name 11 BaJI H je HMaJI M cy
    1 Pnaa ecp. My11.epuaouut., Hettommo Myxypolla
    uan11ja. zem. muzE>ja u Bosni i Hercegovini e XXVIII ,
    1916. Capajeoo, 1917. CTp. l. - l1cn. o TypclmM
    y YrapcKoi n 'l aconHc Croatiae roA. 1842.
    Hammer, Des :osmanischP.n Reicbs Slaalsvcrfassung
    und Slaalsverwallung ll. 128. Wi en,' )815.
    a Or. Fekete Ludwig, TUrkiscbe Schriften im Besilze de(
    Famili e Zicby.
    (Levellari Kozlemenyek JI. Budapest, 192i-. 1. 4.).
    - 78 -
    norm1c Kao "manu proprio". Ha 6yjy-
    pyn,II,HjH Haj Ba)f(Hl-lj H je Myxyp, 061-l'iHO y Cpe)ll-1HH
    npaao, Aa Ha Hcnpase Koje cy OHH l-lBJlaBaJJH (nawro
    y l-1Me "'no oanawlietby cyliTaHoay) Meliy r. j. Hap e-
    MerarH HeKy apcry cBoje r yrp e, an1-1 oua HHj e
    erojana Ha Hcnpas" y sepT!-1I<anHoj cpe.a.HHH, Hero
    ce tbeH nHjesH 1<p aj n onynapao e JJI1j esHM py6oM
    caMora TeKcTa. J.1 eaHJ,IaK-6eaf1 ey nHcanw
    csoja !-1MeHa y cjl opMI-1 Tyrpe.
    <l>ojHl-l'iKH cjlpatbeBL{H yaw ManH cy ,II,Ocra " 6y-
    j ypyn.a.Hje, HajsHwe " no ap aoxany" , Ka.a. je yaH-
    ijaBHowliy 8eawpeaa li exaje (taje) I<oi a
    OA MHOrHX tbHXOBI-lX Ty>f<a6a. 3a Befiy CHrypHOCT
    npeA JlOI<a.r.HHM RJJaCTHMa 06M'iaBaJJH ey, Aa Te
    wcnpase Hoce jotu H MYJJH capajesci<oM (H. np. V,
    743. H ,up.), na n apanenHo H oH ea esoj e crpaHe
    Aane Hei<y nori<peny. CsaKif cnyqaj H3MeKHBao je
    BeJlMI<O MHTO H npHeTOjoe Ha Hei<OJIMKO MHeTaHL{f1ja.
    <l>patbeBa'iKif I<anMTYJI 6Hn o je reHepanHo non y -
    uJTeHo onp>f<aBaTH, aJJH npaKeoM ce aaxrMj esaJJe
    csej enHaKo noieAHHa'iHe npHj ase 11 sea1-1pCKOM
    Tep,ll,apy H MyJIH, a HapaBHO H CaMMM JJOKaJJHHM
    unacTHMa. Y ry cy capxy D.0611Ba He n oce6He 6yjy-
    PYJJJJ.wj e. A y BpHjeMe, JJ,OI< j e 8a>f<MO J,Iynyc, H3Aa-
    aaHe cy o raKBHM aroaaMa onte nosnacnHJ,e, I<Oj e
    cy y ersapH aHa'iHJJe caMo noTBPJJ.Y np11jawtbera
    eratba, aajaM'ieHor paHlijHM ai<THMa.
    VII.
    "<l>eraa" je npasHo MMWJhetbe (legis sententia),
    Koje HanMCMeHo H3pH'ie MycjlrHja, doctor iuri s, (a
    MycjlrHjHH Typ6aH jt> C TaHaHHM H yaaHHM capyKOM);
    HenosnaeHo n ai< KaJJ.Mja, TyMa'JeHH y
    nHTatbHMa sj epcJ<e, aai<OHCKe npo nHce MycnHMaHa
    Ha OCHOBH I<aHOHCI<HX 360pliHI<a H npMpy'iHHKa
    (wepHarcKHx 1<j1na6a). OaHaJ<a KaJJ.HHCJ<t- cjleTBe
    3HaK j e cjlpatbeBaIKOr Henoauasatba rora nocna.
    M ycjlrHj!-1 j e cj t-AHIIITe caMo y sel11-1M, OI<PY>f<Hl-1M
    Mj ecTHMa. Y Capajesy 6 H MMeHo8aH npBH Mycjlr Hj a
    rOAHHe 1519. BHo j e ro MeanaHa M yxaMeA, CHH
    0Mepo8 a YHYK XaMaHH, Ha<maH Apan-xova, I<Oj l-1
    ce y Capaje8y 6asHo Ml-l CHOHap crsoM, JJ.p>f<eHH n o
    J,IaMHjaMa 1-1 OTBOpeHHM MjeCTHMa "Ra30Be", Te j e
    y HcnaM o6par11o w MHore HHOBjepl{e.
    1
    Cny>f<6y
    Mycj>THje JJ.06HBaO je nOCJJ I1je 06H'!HO Kal<aB BpCHHjH
    My.a.epHc ea MeJJ.pece HnH Koja Ol<ywaHa rnacoaw-
    THja cwna (Kao 61-1BIIJH 6awKjarH6)
    J.1 3 Me wfi eMe l-1JlJ.1 OAJlH'JaH l<aJJ,Hja. nwcap cjleTBH
    38a we ce cjler8aJ,Iwja.
    Mycj>Tl-1HCI<a CJiy>f<6a awtue j e '!acr n osj epetba
    ---
    1 Kemura c:-jh Sejfuddin Fehmi bini Al i , Saraj evske muf-
    tij e od 926.- 1519. do 1334.- 1916. god. Saraj evo, 1916. S. 2.
    npaBoaHaHL{I1Ma UJepHara w Hayqef:bal{uMa, na C'C
    He p1-1jeTKO y 6ocaHCI<Oj MYCJlHMaHCKOj jypHJJ,H'IKOj
    KtbH>f<e8HOCTH cycpeteMo e J-bHX08HM paJJ.oBwMa. To
    cy, Hapa8HO, 8eHHM Jll-ljeJJOM 360pHHUI-1 CaMHX ljle-
    TBI1 e J<OjHMa seli tbl-lxona cny>f<6a onepHpa. 3 Hano
    j e 6HTJ.1 H Mycj>THHCJ<HX CBprHyfia, 06H'IHO nerpa-
    AaUHj a Ha spwethe y'IHTelhCJ<e cny>f<6e. Y npso
    apHjeMe, oeo611ro y XVI cTolhefiy, perpyrHpajy ce
    Mycj>THje 1-1 3 Typc 1<e, I<acHHj e AOnaae cae BHtue caMH
    AOMaHM KOjH ce, MeijyTHM, rOTOBO CBl1 WKO-
    Jiyjy y U apHrpaJJ.y w n o Manoj AaHjH "H3Y'IHBWH
    npen" I<aK8HM r nae08HTI-1M aJJHMOM.
    1
    MycjlrHje "yYe" no CHcreMy l-1MaMa Xanerf!Hja,
    Hanajy no TOM cycTaay OJtnyi<e r. 38. cperBe Ha caa
    cyMI:bHBa nHratba I<oja cy HM no11,acrpra. 0Jl .per8e
    aar11a8H " n oeneAI:bH 6ocaHCI<H Kpalh. Jlp>f<a8HH je
    Myrf!rwja wejx-yJI-HCJJaM. C8a nai< npai<TH'I Ha crpa-
    Ha cpeT8H npH,II,OJJa3!-1 06H'IHO I<aO 3aKOHCJ<a 11 0/).JJOra y
    H3PHUatby l<aAHHCI<HX npecyna
    2

    A6y X aHHcjla 1-13 I<a6y; 1a (699.- 767.) jeJJ.aH j e,


    H TO OCHMBa'la 'leTHpHjy HCJJ3M-
    CKHX npa8HH'IKHX WI<OJia. npaB03HaHCTBO, fiqh, BeJIH
    OH, ro j e caaHatbe Jtym e lhYJI.CKe o n orpe6aMa H o
    AY>f< HOCTHMa (Mapwcjl aryn-Hacpc Ma JJaxa saMa ane-
    Hxa) .3 A6y XaHl-lcjlHH CHCTeM 3306JJHO je H H3rpa-
    Jl. HO j enau OA tberosHx Haj8pCHHjHx ljaKa, A6y jycycp.
    1
    l\1a sopra tutti cosloro i Turchi hanno uno, il quale
    l Pngono in quella ripulatione quasi e' n quell a ri verenza, che
    appresso noi nelle cosr. spiri luali e l enullo il papa, el chiamasi
    mojllri - llyTODDC MapKa AnTyna nuralfteme y l..(aporpaA
    Star ine. XXII. U Zagrebu 1890. s. 133.
    ... Cno60AOYMHII cf>anaTwK n ojPpctw OAMeTnnK EMup
    caKynn aGor cooj e TBPAOKOpHOC1'11 n na nonn1aj ano<5ntma uo-
    11 AaAe cn.1an nonao. Mynn, Aa MY YAapn DP.'IaT ua !Leroo
    aa MjecTO MycpTnCKO, aa twj nM ce nonatWMuo. A H y
    j e ibYAII naTtOMIIX <Ja TC MY TRKO
    HenOCJIYj e y l..(apHrpaAy TY cny)lt()y 1\tynun hOKaAap H OH nOCTa
    KaA11jOM capajenCKHM. Am1 uey1m H11TI<On yt'JTeAa 01<0 ce6e ea
    ene 'IC'rl1pll eTpaHP. MOpe ll MHOjjtUHY CIH1Ca OA I<Oj nx HC MO
    rawe 1111 jCABOI'a pHj CWHTR. liJ a1<0 j e y CIJOM paa01apathy ll
    llilAaO neKOnHI<O C!>CTBII 1 CY One ll ()ea OCHOBa,
    j l'p nnj e HMao rm A0<5pe pytte aa tmcathe, u11Tn j e anao npa-
    HeK11 sanO'Ierne MeTaTfi noTajHO nucMa, TaMo aMo no
    u vaMnjaMa, nponw t bera y O IJOM O Til
    neyKn Mycfnnjo, ocpaMOToo en cc npeA o.ojennM cnnjeToM, AOCTa
    j e, y nMaH ( nj epy)!. .. (UOt\aTaK na r OADIIe 1775 y Ca-
    pajeuy. l'lcn. npeBOA e TypcKOI' Kpomma Myna MycTacpE' Ba-
    w ectmj e. llpenOA P. fll yAep11aonnha. Glasni k zem. muzE>j a u B.
    i H. XXX. 1918. Sarajevo, 1919. str. 49.)
    s A. Sprenger, Ei ne Skizze der Enlwi ckl ungsgeschichlc
    des muslimischen Gesetzes. ( Zei l scbri fl fUr vergl eicbende
    Recbtswissenscbaftc X. Stuttgart 1892. S. 17. - rnepu-
    ar ctt e nuTepaType BHAH y Glasniku zem. muzeja u Bosni i
    Hercegovini e XX' ' III. 1916. Sa. raj evo, 1917. str. 217.: Dr. Safvet
    beg Popi s orijental nih. r ukopisa moje bibl\oleke,
    -79-
    Y je.a.Hoj Oil erunarcKHX eJll-lttuja r ora cHcreMa, y
    11
    10bH3H o nopea1-1Ma" (I<Hra6ynxepaij), eaAp>f<aHH
    l' Y CBH npo6JJeMH, ,11,p>f<aBonpa8HH H Me-lj y HapOAHI-1,
    ol/1 J<oje ce HHTepeco8ao J<anHcp XapyH En paLlJHJl
    (786.-809.), OAHOCHO tberosa >f<eHa 3o6ewJJ,a. Y-
    upano j e TeH.[teHLJ,Hja HIUJJa Ha ywrp6 MYCJIHMaHCKe
    nnh11 He, jep je noael1a8athy n opeaa aa
    JU)>J<aBHY pH3HHL{Y Koja ce j ow ysHjeJ< asaJia 6ewr
    MAJJy -n' Mycn HMHH (p1-13HHL{a MycnHMaHa). Mcr w je
    M5y jycycp y8eo o6H'I aj, A3 ce wc;Ja MCJ<H npas-
    IIIHlH, TeOJJ03H, Ha n oce6aH Ha'IHH O)l Hj eBajy Hero
    Jt awuH, a tberoB HaCJJOB "cynau cynaua " (qadhiu-
    lquo dhat) H3CJI Hj eJJ.HO je fl OTOI:bH CTaM60JJCI<H wejxy-
    JI HC Jia M. n peMa TOMe pa 'l yHajy A6y j y cycjla 1( 30
    npasor aa'leTHHKa yJi e Me, l-1MaMa ( y'IHTelba aa KoHa)
    11 penaKropa npaBHH'JKHx rpaJtHL{Hja I<OjHx ce JtP-
    )t<axy Myqnwj e. j ypHCAI-11<UHjy jeJJ.HOr MycprHj e Haj -
    !.{pra cpepMaH M e;{MeJta Ill (1594.-1603.)
    y npaBJheH cpeTHHKY P11A8aH eljleHAI1 CaJJI-1HJ,IwKy :
    Ej ' Nl , I<Ol'a j e CRCMOr yhu Bor H11Aap110 811a!beM l<aO 11
    !lllll rt JIIIMC H xot,l l', 1<0jn cy noxBaJbeiHJ y Kypany 11 XacpeTI1
    l!l'j JaM()epooy XU)\IICY1 WTOfiO rnacn XOI)e cy CDe-
    'lflflll, a oco<5wro, J<Ojn c11 ce pasm11tOBao OA ocTawtx cnoj Hx
    lll<pa!la paa:m'IIIIIM npeJ(aBIIILHMa y nojCI\11, 1' C\ c: u noj 11111<e
    xpa<5pno 11 Aa ycTpaj nn npo1'11 n nj cpct<Or II C-
    11(111jareJba 11 MOI'a To ynt1AIIBW1.f Moj e 1\apc'l' llO cMaTpa
    1'1' 1\YIIWnM, Jia Te aa TO llatpal\ll llpnj e c11 o11o y BeotpaAy,
    CoM<'IIi \P" n MOjoj L\apctcoj OPAHjll tta)\tlja 011 300 att'l ll , a ca.ua
    '1'11 OBliM cjJepMaHOM fi OTBpljyjeM UCTY nnaky ll Te
    a yjPJIIIO ll I<IIAI!j OM ll
    rn MOj nncotm CicpaT.
    Ej Tli MYCJrnMaiiCtm 1<aA11jo ual\ H MYJI.JTO uj r -
    pyjylmx y i <'Jl iiOJ' Bora; Tu, Kojn en nanop Sll atba 11 1\0GpoTit,
    J<OI'a j e Bol' 01\JIIli<Onao eonjeTa, aHatha
    npopot<a n nocnamtKa. HcKa Tn Sol' nooncn 'laCT n aHalhC:
    McBna1m P11Anane, Koj u en Bontjmt sanonn-
    ji'J\HMa, ltOj e 110 I'JtaCe: HacTOjTe MOpanHO 11 aa
    l im.-jn xaTep 11 njepy paTonaTn - Tl'l cu npownol' paTa (T. j .
    lf>96. 11a Er py) meTa paTonao, Te <501\PI!O 11 j yuamo
    11 panon11j epn11 1<P. 1111 patosathe npO'I'nn ncnp11jaTCJba H
    MOI'a 1\apctna u upwno wepnjaTct;c _ycTaHone no SOJitjoj aano-
    nnj CJ\11, a nonpx 1'0t'a en ce Gopno aa Ha<5any xpa11 c noj el \11.
    'l'nM Cl! CTCI<a.O nj e'll1'ry MOjy AORy. 0CI!M 1'0I'a
    JJ.yj cM 1'11 caAa KllAUJI YK n HaJialhe e 500 att'lll ys
    nacnoH MYJIJIP. 11 TO na aaMon<5y npnat<a n OJ\nH'fllltKa Go-
    ca!ICI\01' aja:1era, KaltO cy na Me ynpannn1, MOnehn, na Te
    TaMo Mein lbl!Ma nocTallnM Kao Mynny. OA 18. Aana ammaJ(cTa
    I(MJG. ( 1597.) I' OAHHC llMC' II yjeM TE' Klli \UjOM capajCilCKOI' ICRI\11-
    IIyl\a e 500 al<'lll e nacnoooM Mynne n My)lepncoM, I<Oj H MY-
    J\f'PIIa.JT ylt npnnaAa KaJinjaMa, o (ys To) capajPilCimM Myc!nujoM.
    lJ onaj Til GepaT 1t0j11M TII aan0111'1je)laM, J\11. l!AI'W
    ltaJ\l!ja capaj t:'Bci<Or tt aJ\Itnyl;{a e nacnonoM MYACPPite
    n MYcf>Tnj a, 11.a uaupwyjew Boxje u aauouuje11.11,
    a u aa6pmbeHux cmuapu 11.a cuujeuz 01/.Bpaflaw,
    wepujatucKe 1'pauw1e 11.0 ue ccpellaauw, cuaKOJII rco rrpauy 11.a
    cyJl lltll, umryljjcKe /IUpxe,lfe 11,a ype/1. 11111 , uo KOBIIOBII!ttn xaue-
    tfmjcKux 1/Art;.Ma 1o10patu ltacmojamu, Koju cy cmamt uju, rm1py11
    U KaBlllllljU, riiO'IIW CHe d080/l, l/UJ y CUIJUJie, /1,(1 uaautu Hd
    HjeutmM, ua uoAjelly !ttupaaa (ocmauwmuue) u ua ocmalle
    cmuapu, Koie rrpurra/l,ajy wepujaccrcKU!tl KG/l, lljaAta, JJ,a He aa-
    P.pxuw u ue ycKpacuum tlliKaKua allalba OH.llltta, Koju 011.
    me6e aampaxe 11.a ,.oju uay" no Kjuma6uJitn
    lftemue mu 1/a/l,ajem. My Aepnct<y n ua h y, coc)JTaHctty, y,
    MyTeBtl.JTIIja ( ra81JIIa IIM!l. Tl.'<5 11 AanaTn, a TU ClllliWM
    no npaoy Alti emtTn, ua MOra l\apc1na ynnje1t AOBY
    ' HIHIITU. HnKO T6 HC CMnj r y TilOM llOCny t:MeT!l.l'll! '['attn S Haj ll
    nonjE>pyj MOM Hllnl<y. lla1111CaHo 18. mrJmaAC'I'a HJ06.
    (1597.) BE>nnrpaJI.'
    JlpyrH jeAaH AeKPCT 1783. KOjH npHMH Be-
    ney'!eHif X. MyxaMell ecjHp. Yajno Kao MeHwypy wej-
    xynHcnaMa I<a>f<e : . . Jill 1o Ilo" 11a MjccTy aaApm11. no-
    cmlj P. ceJJaMa npoMn na 8111111.(': .ht11111116 Mil capajc1<11 1\aAnja
    n Gocancltll sannja, Ila j e yMpo r.npnjcm1 MycjJTnj a CP. jjnAn
    MyxaME'A, Te (sene) yjeAII O n ua Tl', JI!\ cu cnoco<5aH aa Mycp-
    TllnyK. Ha TO TC 11 MenyjcM cnpujci<IIM MYifJTIIj OM. n pu 113-
    1/.GBalby lfteriiBII mpe6aw uaau11111 11 1'1/C!I(OIIfu ua uapeKe H.aj-
    curypnujux xanelftujcKux lllttaJita 11 110 11>1/ltta ljjeawe ua.o.auamu
    e ltaaltatW!tt ua ojer cu Jltjecma y.1co ljj enruy u y aomuucy
    oanawmu, 11.a cu 6ocancKo-capajl'KII lttylftumja yj e.o.Ho ea
    coojuAt UltleHo,\1. HeK j e 11a rc GoJtt jll I'I'JIIlM. llncano cupweTtWM
    wa<5ana 1197
    2
    1829. rOJtHHe, y naj>f<HBJbC npHj !' Me Typci<Hx pe-
    cp op a Ma, 61-1 csprHyr capaj euCJ<Ji My cjnHja M y xaMeA
    llial<Hp ecp. M y11AOAHH, lJI TO CC II C OOI<OpHTH
    WejxyJJI-1CJJ3MOBOj cjle1'8H,
    3
    J( a MyCjJTHj e H MyJI.epH3H
    CKHHY e rnase Kayl<e, Koje cy 1'3/l a HOCI-1 JJH, a
    JJ,a aasHjy axMe.a.Hje. H o Haa Xycc111-l<aneTaHa fpa-
    JJ,amqesHl1e8or noKpeTa o ncT ra 1832. HMeHyjy
    MeHWypOM Y KOjOj Ce liCTf.i't C: .... IIMCII yjeM TC Ra
    npeApe'lenor M)'CpTnjo n 1\0II IIOib[UiliM, Aa.
    (pe1ne uaAanaTu, mpe6am rtpu llol/l(/1/GIIY ljjeumu aaaumu
    u rlleP,amu na Hajo11.a6panuje KfiYJI(IIIl' xauelftu}cKux llltta,lta
    u oauawmu y lftemBaAra O/f(IK/11' m. j. 11.1 Kojec Kjuma6a
    Kojer Atjecma cu yaeo my ljjcmvy, fl y 110111nucy ea cuojuAt
    1/ Jl l e/IO!tl /IGUI/Camu, P,G Cl/ 6CIC(IIICKOC(/jJ(IjCBCKOI' KG/l,/1/lyKa
    Jltylft muja .'
    HH MycjlrHja HHje 61-10 H<JY8CT31C Meljy rypCI<HM
    'IHH0 8HHUH,'l\a, 1<31<0 Oe il OJIM CJJy<Jaj eBH IJ OJ<aayjy,
    re MY H HapoJJ,Ha nj ccMa CIIY>K6H H y peJI.oBa thy
    n o,n8alby je, IIHTajyhH
    )),rt n H l}lll1'111t ?
    11nw J<aA Ka>f<e
    Bn n' Mil M()I'O !(Hl1'11Y IIIJila)\rtTII :
    I{O lllliii'CII llllhr ll y 1\IIIIOj i<Y,
    Bn n' jo J\101'0 aa 11>y6y yaCTII
    Ilo mthaxy ?
    Meijy capajeucJCHM MyljlrHjaMa n o Mwtbe ce
    " qwjHH'JaiiHH, XaJ,IH Mex MeA ecpljl . 6HHM Jy-
    ' /(n typa, C:tpaj <'BCKC MYCI>'I'Hjr . e. G- 7.
    I bid. e. 18.
    S ll lcljXyJIIICJiaMOilC f(lC'I'IlC llal\allallJP. lbE' t'OA Clll'lllt:lnllll
    unann !(JC1'11:1-J<x:tnex. OI\I'Onapajy OTnpH11111H'
    TRn. respousa prurl<'lllium y npany.
    1 uiu. l '. i :J.
    -80 -
    cyf> (* t 71 t.) OolfeTHe je nayi<e esp m Ho y
    MjecTy, a OHJ].a JJ.Olje y Capajeso y rasH Xycp.eB-
    6erosy MeJJ.pecy, KacHHje naK y Y:lsa
    csprneHHX HayKa 1758. 6yJJ.e HMeHOBaH aa xa<I>H3H
    J<jyTy6a OcMaH WyxJJ.H e<P<I> KjyTy6xaHe y Capa-
    jesy. 1759. Hai<OH csprHyha M,y<tJTHje capajnHje
    Malfi<OBHha JJ.Olje oH Ha theroso MjeCTo H npooasH
    l.feTHPH roAHHe y npoBH3opHjy, jep MY "o11srnH
    cHjeJJ.H My<l>ntja He ypylfH MjecTa, Hero cysHrne no-
    6yHH CBOje npHjaTeJbe npOTHB thera", H TaKO OyJ].e
    <PojHHlfaHHH nocpeJJ.CTBOM 6ocanc1<or sanHje Man-
    JJ.OBaH-AnH narne (YenHK AJtHname) t763. csprHyt.
    1
    My<I>THja je y csai<oj <PeTBI1 Mopao
    t. OTHCHYTH CBOj Myxyp,
    2. Ha3HalfHTH csoje o6HTasa:nH.rnte,
    3. apanCI<H Tei<CT HaBOJJ.HTH pHjelf no p11jelf
    J].OCJJOBUe,
    4. UHTHpaTH KaHOHCI<O J].jeno no KOjeM je H3-
    paJ].HO csojy <Petsy.
    <l>patheBUH paAo npH6jeraaaxy H MY<i>THHCKHM
    ayTopHTeTHMa. Yonhe cy noKyrnasanH, J].a npeJJ. CH-
    JJei)HjaMa 6pHJbHpajy ea IIITO BHWe BjepOJ].OCTOjHHX
    nosnaCTHUa H OJ].OOpetha, HO TO je CTOjaJJO, J].a!UTO,
    H H3BjecHe JJ.06pe KOJJH'iHHe HOBI.J.a. 3 Ha'iajaH j e
    cKyn <PpatheBa'iK11X npo6neMa Koje pj ernasajy <PeTse:
    THlfY ce H rpaJ].th1i H HaCJbeJ].CTBa 11 HajMa H Tpro-
    BHHe, na KynonpoJJ.aje, a oco6HTO rJio6A, anH cy
    naJJ.a cse 'aaHHMJbHBa H curiosa, Kao H. np. lX.
    1607. o <}>paTapcKOM npasy JJ.HCU110JI11HHpatha csoje .
    naCTBe: KthlffOM 'IH6yKOM, naCOM OJI npMyrnKOM!
    Bamna cy KOHalfHO H MY<i>THHCKa pjemetha o npas-
    HHM MOMeHTHMa y }f{eHHJ].6eH11M cnopOBHMa.
    Hero y nHTathy osora perecTapHja najsa}f{HHja
    je <Petsa H3 rOJJ.HHe 1686. "Fetva da moxemo bi-
    glexit slobodno nascim slovima po opravam za
    mo ch razazna t koja je od seta". <l>eT Ba cnaJJ.a 6aw
    y nairope JJ.06a onaJJ.atha TypcKe npeMoliH npeMa
    Xa6c6yprOBUHMa, na je H <}>patheBU.HMa Tpe-
    6ano J].a ca6epy 3Hathe o csojnM nosnacTHUaMa, a
    y PYKY JJ.a KOJI. nperneJJ.atha H KOHTpone
    onpasJ].ajy ncnpaBHOCT csor o6ul.faja OHJbe}f{etha Ha
    naneljy TypcKHX cnHca. Te!<CT nosnacTHUe rnacH
    Q(ueritur): 11Ma JJH JJ.03Bona, J].a ce
    MO}f{e Ha Kpaj pa3JJHI.JHHX HCnpaBa thHXOB CaJ].pH<aj
    HarntcaTH HatUHM nHCMOM? R(espondit): Ao3BOJIHTH
    ce MOH<e. oor 3Ha Haj60Jbe KaKO .je npaBO. Oucao
    AxMeJ]. (thera J].a oor noMHJiyje).
    AaoorMe, n e <}>eTsaMa j e 6Hno TernKux 3JJO-
    yncnpe6a, jep cy u My<l>ntj e, IUTOHO napOJJ.Ha pHj elf,
    1 R. Kronika Mula Mustafe Sa-
    rajevo, 1919. s. 3.
    HManu BeJIHI<e u nai<oMe ottH npu norattH, te' cy
    rJ].jeKaJJ. CBHMa JJ.aJJI-I npaso, jep cy cBH JJ.06po nna
    Tl-IJIH
    1
    jeJ].IoiHH HM je H3rOBOp 6HO, liJTO cy HaBO,ItHO
    no I<He}f{eBHHeBHM "JhtCTOBI1Ma O oOCHH" MOTH
    BHCaJJH, J].a je " rnepHaT OJ]. CeJ].aMJ].eCeT HO
    enka na Ha rolj narnern, BOJJ.a Mopa HIHt".
    HajrJtacoBHTHiH 36opHHUH <}>eTBH jecy nopeA
    rnasnor AnH e<P<I> 36opHHI<a jom H T. 38. <l>eHaHja,
    5exl)e, na a6HpKe A6JJ.yppaxHMa, 116n Hei,IHH.a H Jtp,l
    VIII.
    ,<t>eTOM" Bocne CBa je oOCHa y 3eMJbHrnTy
    HOMHHaJIHO noctana HCJJaMCI<a. HacTynHO je MO
    MeHT, JJ.a ce 3eMJba JJ.I-IjeJIH Kao "HKTa".
    3
    To je ene
    UlfaJJHO HCJJaMCI<O CTathe H3Bj eCHOr <}>ey,lta, KOje je
    y oOCHH oner npH'IHJIO noce6aH o6nHI<. 3a <jlpa
    thesu.e nocjeJJ. 3eMJbe JJ.Ona3H TeK Mano no Mano y
    HHr)lje y caqysaHHM HcnpasaMa neMa no
    3HBatha na cTathe sa BpHjeMe KpaJbeBCTBa. Peop
    ranHsauHja ocMaHnHcKe JJ.pmase y JJ.06a CynejMaHa
    BeJIH'IaHcTBeHor MHoro je cMeTana 6narocTatby
    <}>patbesaua y w11pethy, anH je <jlepMaH OA 1530,
    (9. pevena 937.) o ypeljeH>y perHcTapa
    Hal.fenHO Oap orpaHHlfHO nJba'iKatbe T3B. CTpaHaU.Il
    11 3MHutJbeHHM JJ.a}f{OHHaMa. oocHa je y OHO JJ.06a
    Kao caHI,IaK J).asana 12.000 onpeMJbeHHX sojHHKa, a
    e oKJIOnJbeHHM KOthaHHU.HMa 40.000. Csn cy OHH
    y JJ.06a 6op6eHOCTH 11 cnposoljetba Cy nejMaHOBHX
    OOMHO na3HJIH Ha paarpamt'ieHO H
    MYCJJHMaHHMa orpaHH'ieHo yH<HBatbe nocjeAa
    3eMJbe. Ho 3a MypaTa Ill MjecTo npHMHTHBHHX
    caHI,IaK6erosa JJ.Oijowe 3a naMjecHHKe name e ABa H
    rpH Tyra, Kojw cy csoja MjecTa KynosanH. 3ano-
    qeno je npecH3atbe y KOMneTeHuuje JJ.O TilJJ.a OAH
    jeJbeHHX UHBHJIHI1X H BOjHHX BJJaCTH, na H KOpyn-
    L(Hja, a y TaKOBY cTathy MOrJJo ce OHJJ.a post festum
    caHKUHOHH.: aTH H HeHCJlaMCKO, y I<OHKpeT-
    HOM cnyqajy <l>patheBa'iKO 3eMJbonocjeJJ.HH'iKO cTathe.
    1 Ha (JJeTny j e IHUJJa jorn u Kao
    OJ.I u noToope. Herbosaneus Fetvacia, seu Muphtia
    npHMRO GK H 4 AYtt:wa aa enoj TPYA, aa xyJ;te1' ce mraTHJJO 22
    rpoma, MO:Mil,UMa 4-, a e!IIIHI Y u theronuM TOM npmrn-
    KOM jorn 18 rpom a. Hcn. o roMy: Ljetopis
    koga samostana u Kreevu. Saraj evo, 1918. str. 75.
    Pyttonnc \illi 1785 !'Oil An eA ecjJcfJ.
    (JJeTBI'J AlCMCJ\OBKX. BHAil AP e. Eawal'Uh, Bowtb31J,I'J H Xep-
    ll,erOBIJ,(I[ y Ktbi!JKeBHOCTff, (Glasni k muzeja u Bosni
    i Hercegovini. Saraj evo, 1912. str. 379.)
    s P. A. von Das Lehenwesen in den mo-
    slemiscben Staaten (Leipzig, 1872.). ,--- A. Ourland, Grund-
    zilge der mubammedaniscben Agra.r-verfassung und Agrarpo
    li tik, mil besonder er Bl'rilcksicbtigung dH liirkischen Verball-
    ni sse. (Dorpat, 1907.).
    V MPO 6u noc]eAHHIC I<o]eta t<unui,Ia (neHa) na K cy
    ll ljJpatbeBUH AOCnjenH KynoBatbeM H MHTOM JJ.O Koje
    HJIH JJ.HOHora JJ.Mjena neHCKOra. Y BpHjeMe My-
    pn ra IV 1632. OApmaHa je JJ.OAywe cMoTpa neHcl<or
    y Ul-ljenoj JJ. p }l< a BH, a ( 635. APYI'a CMO-
    l !)ll , HO TOM je npHJIHI<OM npe'iHLUTi eHO caM O OH-
    I'IIIhe HOBI1jHX JieHCKHX y3ypnaTopa, ){01< cy CTapHje
    IIJl CH Hal<e
    HajsjeposarnHje je, Aa je <PpatheBa'iKH 3eMJbH-
    IIIIIH nocjeJJ. OJJ.Max uaa naJ].a oocHe 6Ho npuaHaT
    teno MynK T. j. Kao HeorpaHI1'ieHo
    HJJ aCHHWTBO. <l>paH>eBU.H cy nnahanH J<au H octanH
    II ' MYCJJI1MaHH OCHM J{eCeTHHe 3a OOMano CTjeuaHH
    niO. APH<aBHH nocjeA 3eMJbe (epa3H-H-eMHpwje, 6eHT-
    YJt - MapHMYCJIHMHH) jorn H xapa'i. TeK nocmtj e, Ha-
    t<Oll MHOrHX MOJIOH 3a <l>epMaHe Jl,OJ1a3HJ10 je 'i3CO-
    oc;to6aljaH>e OJJ. xapalfa.
    Ctapli TypcKI1 arpapHH 3aKOHHK npet.tH3Hpa:
    y !<Oj e yna3H nnyr HHKaKO He MOry 6HTH
    Mym<" .2 3aro je <l>patheBa'lt<a ynpasa HacTojana
    110 noMoky aasjewTatba H onopy1<a JJ.06wsa HJJH JJ.a
    J<y nyje caMo Kylie H wyMe H nwBaJJ.e. Ho y apxwsy
    C'C MOH<e HaHH H Xyi,IeTa HerJI,aWtbl1X 6arnTHHa.
    ll peMeHOM cy cppaTpH AOWJIH H )\O HH<i>Tmfl<a (T. j.
    l h. = KOMnneKC opaHHUe, KOJIHKO ra H30py 2 BOna
    Ita jeJ].aH ){aH = 70- 130 H KMeTOBa. EKO-
    IIOMCI<l1 npo6neM 6uo j e noroToBo sesaH o KapaKTep
    rypcKo-HcnaMcKe JJ.pmase. BaJbano je <l>patheBUHMa
    /\ll ce JJ.OMaKHY 6ap npH6Jl H}f{H0 OHHM npaBHMa,
    t<oja je Y*HBao H HajnpHnpoCTHjH MycnHMaHHH.
    MycnHMaHH, HaHMe, KaAa ocsoje i<oj y 3eMJby, cMa-
    Tpajy, J].a je ujenoKynHO 3eMJbl1LUTe MyCmtMaHCI<O.
    JeAaH JJ.HO npHnaAHe APH<aBH, JJ.pyrH I,I aM!1j aMa,
    OcTano ce JJ.Hjenn. CeJbauw ocTajy KMeTosw, ocwM
    II J<O npel)y Ha HcnaM, a y cJJy'lajy, JJ.a cy sek OHJIH
    CJJ060JJ.HH, ocTasJbaiy wx Ha MHpy. Mycn11MaHI1H
    JJJtafia caM o .l(ecerHHY meT Be, a APY r e JJ.a}f{6HHe
    ue nnaka. 3aro je pa3yMJbHB cpa3Mjepuo senHK
    npena3 6ocaHcl<ora ceJbaWTBa ua wcnaM.
    3
    1
    Belin, Elude sur la foncicre en pafs musul-
    lllan el en Turquie. Pari s, 1862. - Edua.rd Eiclller ,
    Das Justizwesen Bosnicns und der Hercegovina. Wien, 1889. -
    CToj an HosaKOBllfi, Cpnctta 15awTKHa. y 1ypcKnM
    IIIUWHI! Ma. Be01paA, 1892.
    Dr. Truhelka, Stari turski agrarni zakonik za
    lJosnu. muzeja u Bosni i Hercegovini , XX.VUL 1916.
    Harajevo, 1917. 459.)
    Jt'. Eichmann, Die Reformen des Osmaniscben Reicbes,
    mil besonderer Berlicksicbtigung des Verballnisses der Chri -
    sten des Orient zur Tlirkiscben Herrscbaft. Berlin, 1858. - P.
    1\. von Tischendorf, Das Lehnwesen in den moslemischen
    Staaten insbesonde.rs im osmaniscben Rei cbe. Leipzig, 1872.
    "3a HnH pajy c OtJebUHCKa je
    6awTHiia 25 acnpa, T. j. rpu acnpe BHwe Hero 3a My-
    CJII1MaHe, H oOBe Ce HCnl1HI)a (pOnCKH J].aHaK) ... "
    rJJaCI1 je.l(aH naparpa<l> "({aHyH-HaMe JIHBJ].I1 oOCHa",
    wTo ra je no HapeJJ.6H cynraHa CynejMaHa 1565.
    cacTaBJ.to MycTa<Pa AxMeJJ., kant6 ynpase
    apXHBa, CTapatbeM 3aHMa oewapeTa, a H Ha OCHOBH
    CTapora npeATYPCKOra 6awTHHCI<ora npasa. Y
    HCTOM 3aKOHHI<Y 6HJ10 je jorn HeKOJJHI<O naparpa<t>a,
    KOjH Ce MOrJIH O)I,HOCHTI1 Ha peryJJHCatbe npaBHHX
    {)AHOUJaja <jlpatbeBaU.a y oOCHl1. Y Be3H C <jlepMa-
    HHMa HMaJJH cy 3au.Hjeno 11 6ene<}>HU11je caMe paje,
    H. np. npHrOJJ.OM rpaJJ.tbH 3rpaJJ.a, e o63HPOM Ha
    npaKcy (HOTHpaHy H y OBOM pereCTapy) J].alJlTO
    caMO HJIY30pHo: n AKO 1(0 OJI. paje Ha'iHHH I<yhy
    Ha aeMJbH Kojy je Ha Tanwjy Ha6as11o, He he Ha
    rpaljeBI1HY HHliiTa nnakaTH Ha HMe TanHje". Bet je
    OHJJ.a Ba}f{HHjH 6110 osaj naparpa<}>: "AKo ce pajeTHH
    HacenH y sapOIUH, 11 OCTaHe TaMO J].eCeT fOJJ.HHa,
    OH Bl1we nwje pajerHH, Bek nocTaje rpaljaHI1H ose sa-
    poww, H TaJJ.a he <JHcpT-ai<'iecH, JJ.a!'JaK 3a 3eMJby, nna-
    tarw ea Mo 3a 3eMJbe Koje OH H Ma o H3BaH sapouJH".
    AaKaKo JJ.a cy cnax11je H np11je pa3A06Jba y
    KojeM cy <I>PatheBUH caMH cTel<nH nocjeJJ.a e KMe-
    TOBHMa, noKywanw Aa thHX caMe TaHrwpajy Kao KMe-
    Tose. ArpapHH npo6neM aacHjeu.ao je yseJI HKe w y
    mnathe <}>patheBalfKI1X npwxo.l(a, H 3aTo ce Meljy
    apxHBanHjaMa (sub: Turcica) uana311 H H3BjecTaH
    6poj cnHca o TOMe, a OA Hpcra Kao HajrnasHwje ce
    HCTH'i y: ranHja H xyi,IeT.
    1
    Tany(-HaMe), Tanwja, cneuw<}>w'iHO je TypcKa
    wcnpasa o arpapHoM nocje).{y. Y JJ.06a cnaxHjA ws-
    AaaanH cy je OHH, 11 TO j e npso 011na noTBpJJ.a 3a
    ynJJakeny npHct oj6y Ha npaso nocjeJJ.a; npHcToj6a
    ce asana "pecMH-Tany" HJ111 "Tany-pecyM". CaMa
    pHj eq 6Hke .l(a je 1-1 3Be).{ eHa OJI. rp'iKOr 1:61to;;, aJIH
    caMa <}>opMa "Tany" 3Ha'iHna j e noHajnpHje OHO
    "rnTOBatbe" H "nOKJlOH" !liTO ra je KJIHeHT (!<MeT)
    yKa3Hsao csoMy naTpoHy (cnax11jw).
    2
    BanHje H
    - Dr. Stephan Das Immobilar-Recht in Bosnien und
    Hercegovina. Agram, 1894. - Adam Karsniewicz, Uber die
    Abstamrnung des Wortes Kmet. Zagreb, 1895. - Vojislav Hra-
    Kmetovsko pilanj e u Bosni i Hercegovi ni. Sarajevo, 1911.
    -- Dr. Truhel ka, podloga agrarnog pitanj a u
    Bosni. ( Glasnik muzeja u Bosni i Hercegovi ni , XXVII. Sara-
    jevo, 19 15. Str. 109. - 218.).
    ' Hcn. 11 dr. Trullelka, podloga allrarnog
    pitanj a u Bosni . ( Glasnik zemaljskog muzt>ja u Bosni i Her-
    cegovini XXVII. Sarajevo, 19 L5. S. 175 i d. )
    Hcn. 11 Antonio Ciadyrgy, Dizionario turco, arabo e per-
    siano. Mi lano, 1832. p. 843. tapu resmini almak = esigere
    omaggio, o tributo della persona, o del podere censuale.
    ll
    kalu-tie HIdecy Jia i-13Aa]y tanyliaMe, 11 rel<
    11aa pecpopaMa y XIX croJbefiy npi1Muna je caMa
    .l(p}l{aBHa anacT Aa wa}laje ran11je opeKo caor cne-
    QI.fanHor mHOBHI.fKa (rany-MeMyp). A;m ranwje cy
    ya11Man11 11 CBH, Kojl.f cy nnalianli wepHarcKy Ae-
    centHy, MycnwMaHH }laKne, KojH cy rpeoa;m HeKy
    spcry HorapwanHe yKihH}I(Oe, Kao 11 KpwhaHh.
    Tarmja je mtcaHa no OBOM cpopMynapy: t.
    C yBOJlHOM cpopMynoM: "YapOK je OBOMy nWCMY
    osaj: . . ", 2. KOHcraryje }la y TliMapy wa,l(asaqa ra-
    nwje !iJIM y HaxMjH N., y I,IeMary N., npoJJ.aje HeKw
    X HeKOM y 1:13BjecraH oojeKT, 3. Ha,l(aBa'l Hana311
    Aa je npoAaia AOnynneHa, yaMMa na
    je 1:1aAaje 11 aen1:1 aa Y "AOK roA nnalia wepuaTcKy
    .l(eCentHy, Kojy BaJba OA rO.l(l.fHe AO rOL(I.fHe A3BaTJil
    1
    aanos11jeAaM e Moje crpaHe caaKoj .l(pyroj CTpaHH,
    )J.a MY He cMeTa M Aa ra He 6yH11", 4. Myxyp 113-
    }lasa<Ja. Haa rora ool.f<JHO ce JJ.OJbe Hanaae OTHCQH
    npCTI.fjy HaAaBa<Ja C HCOHCaHHM 1:1MeHHMa, a Ca
    cTpaHe csjeAOQH (no npaawny MYCJIHMaHH, Meljy
    KOjiiMa je H QHraHHH 0110 npaBOMOHH11jH 0)1. He-
    MYCJIHMaHa).
    l{acHwje je aa setiy cHrypHocT, Ma Aa cy csje-
    AOQii BeJlHKO OCHrypalbe l.f oea OHCMeHe rapaHQI.fje,
    HY3 ranujy yawMaH npe.u. KaAHioM w OA !hera no-
    ceoaH reMecyt (npe.l(ajHw yrosop) H wepHaTcKa
    O}lJiyKa y arpapHHM CTBapMMa TaB. XYI)eT, KOjl1
    je peJJ.OBHO Tpeoa;JO Aa oy,l.\e "yci1I)I1JbeH" T. j. aa-
    BeAeH y npOTOKOJJy KaAHHCKOM y CBOj JJ,j eJJHHW.
    5yAyhu Aa je B11wa BJi acr Mor ;Ia noHwLuTaBaTH
    OAJiyKe HH}I(e BJiaCTI1, TO je J<aAHja, a 'lCCTO H no-
    THQajeM aauHrepecoaaHe CTpaHe, aa caoj xyver
    AOOaBJbaO l.f MycpTI.fHCKy cpeTBY, KOja je JlOL(aBaHa
    xyvery a6or eseHryanHe anenal..luje HeaaAOBOJbHe
    crpaHe, JJ.a nocny}I(H nporws !he 1<ao npeaeHTI.fSHa
    npaBHa Mjepa.
    Kao y setiuHe rypc1mx 11cnpaRa HeMa Hl1 y
    xyvery aanaA!ha<JKHX "nornwca", jep Ha TO aa-
    KJbY'lHO Mj ecro AOJiaae ooli<JHO wMeHa (MycnwMaH-
    CKHX) csjeAOKa, Hero l.fMa caMo "Harnuca" wcnpeJl
    Roj11x je, Aa6orMe, y spxy Ha 'l eny nan11pa oonH-
    rarHa 6HCMHJi ax-cpopMy;ra. MHTHTynaQHja Kalll.fH-
    CKOr xyi,IeTa uMa o611<JHO HaTm-tce osaJ<sa o6n111<a:
    "Oso ce aOI1JIO npeAa MHOM, 011cao CKPOMHI1 My -
    cracpa ... ". To j e JlOMaliH J<a}lHj a. OH je yje}lHO w
    nepoaoi)a. J<aAa pacnpasy sonH H. np. capajeacKH
    RaAuja.
    1
    T e HaTnHCe noTKpenJbyje H Myxypnelica!he
    J<a)J.IiHCKO. 0)1.MaX ce aaTHM HaL(OSeayj e: "0 OBOj
    ' Hero H. np. y cny '-l ajy, All Y. w cplila1'CKOM CYAY
    I!Ma KaAHj HH nOMOfi HIIK I!JIIJ Il aK C101' KaAlij a, H OH\1 cy rnaROBII
    cyAa, na 11 orm Myxypneuruy xyver.
    ce paAw ... N., e litt A6AaJiaxol3, i<aJtH}a ea
    pajeacJ<H .. " . Tl.fnH<JHa je yBOJlHa cpopMy na y xy
    very: "Oso j e yapoK n11 calhy osora ruepHarcJ<ora
    cn11ca .. . " . Mjecro, y KOM je soi)eHa pacnpaaa,
    o6H'lHO ce He HaaHa<Jyje. Xyver11 cy ynpaso
    HaJ<oH JJ.OEpmeHe arpapHe pacnpase npeA wepuar
    CKI1M CyL(OM, HO Te OAJiyKe OJ.(M3X y no<Jemy HMajy
    peaepaHy Knayayny: "Tpe6a nocrynHTH KaKo enu
    je}ll1 (l<ai<O je O)J.Jiy<JeHO}, aKO Ce He HCOOCT3BH
    Hewro JJ.pyro, wTo ro no611ja". Hero OA OJlJJYKe JJ.O
    eraer<yTHBHor cnposoi)elha xyvera 6rwo je qecro
    )J.aneKo, r)J.jeKaila 11 HeMorylie. Ma roAH.He 1622 H. np,
    OOCTOjl1 ea "OOCaHCKOf JJ. H Ba Ha" Be311pCKO nlfCMO
    Kao onoMeHa "yaopy J<aJJ.I.fja, KaL( u j H KpewescJ<oM
    (nosetana MY ce aHaHocr!}" e nopyKOM, Aa qyaa
    ayropHrer wep11arcKor xyvera, KOjH je wa}laH npo
    wnor MjeceQa.
    fpai)a caMor xyl)eTcJ<or ca}lp}f(aja y J<OHTeKcry
    yrnasHOM je oaaKo nopeljaHa: opao ce HaBoJJ.e uMeHa
    TY}I(IiTe.'ba MOJlOeHH'Iapa (npe3HMeHa HapaBHO HeMaJ)
    liJlli HMeHa OHHX OCOOa y lfHjy je KOpUCT Xyi,IeT
    lia)J.aH, a TO cy y OBOj apXUBCKOj rpai)11 peJJ,OBHO
    cppalbeSQI.f . 3 aTHM CJII1je)J.e liMeHa lbliXOBUX OpH
    sarl!Hx csjeJJ,oJ<a, na eKcnoaHQHja craap11 ea CTpaHe
    caMux TY}I(I1TeJba, a Ha TO ce, aJ<o je aro.ua, OAMaX
    yHocu Kao. OJlJiyKa HeKe, raKopetu, nopore "era
    p11x JbYJJ.Ii waMeljy HcJJaMa" . O sH crapQI1 113Bjew
    tiyjy Ha OCHOBii CBOra naMHelba ("MH CMO CBje)J.Ol{H
    H CBj e)J.OlfUMO"). lfeCl'O j e CaM HM THM pacnpaBa JJ. O
    spweHa, a caj eAOlfaHcrao crapaQa (no wcKaay) yje-
    JJ. HO H ocyJJ,a. "Poto j e njihovo pri
    mljeno, stoga se pomenuta Poljana dosudi
    ruhbanima, te se ovu ispravu napi sa i njima
    u tu svrhu, da u potrrbi bude svjedodbom
    CnHje)J.H nyKo }laT11palbe (oea HaaHaKe Mjecra). no-
    Cnl1je L(aTyMa HaBeJJ.eHw cy "cajeJJ.OU!i", anu APYfH
    He cppa!heBa<JKH, Hero oipwQHeJIHI1 npucjeJJ,HHQH we-
    p!iaTcKor cy,l.\a. l1 lhUXOBa cy HMeHa, no Moryh
    HOCTU, OOTBpi)eHa MyxyposuMa. 1682. (III, 470.) J<aO
    j eL(aH HaMei)y Tai<swx csjeJJ.oKa cpy Hrupao je, niT a
    suwe, 11 HeKu MaxMyA: KaJJ.HHCKH H3Mehap, AaKne
    CJI Y}I(HTeJb wepHaTCKOra Cy)J.a.
    OcpeJJ.IhH cpopMar xyvera 6110 je 25 X 135 cm,
    Y Xyi,I eTHMa, OliC3HI1M nHCMOM CHjaKaTOM, CBaKa Ce
    OpaaJJ,a OUCMeHa 3aBpwaBaJia H3BHjyraHUM "xe" y
    caMoM Hacnosy 11 npeMa ocranoM r eKcry Oline cy
    00)1. KyTOM OA 45.
    Xyver ce JlOOHBao u "no oyjpyHTHjH", Hap
    lfHTO cy TO cppa!heBI..IH npaJ<Tj!I<OBaJIIi y rpai)eBHH
    CJiy<JajeBHMa. Vl TO je 011Jla je)J.Ha O}l OOMeHyTHX
    npeaeHTiiBHHX Mjepa, ynepeHa Mei)ytliM opor
    rueHTyanHux cMerlhl1 caMora J<aJJ,Hje, Koje 6H sje-
    pouaTHO HaCTynaJie, }la Ce HHje npeAyCperano oy-
    jypy;TJJ.HjaMa, OOlfH!hano L(ai<Jie OL( Bl.fllle Ka HH}I(Oj
    YPCAOBHoj HHcTaBQHjH. YaHMao ce H. np. xyver no
    OyjypyJJAHju 11 KaJJ. je H. np. Tpeoano neti A11HH,
    IIJIH naJ< paaBaJIHTI1 (y orpaHH<JaBalhy BaJbaL(a aoor
    anH cy OHJ(a nporecrosan11 aaHH-
    uurepecoaaHii MycnHMaHH H. np. y MycacpwpxaHH, aKo
    \'C pa)J.UJIO O TOM OOjeJ<Ty. 'YI,leTOM, Mei)yTiiM
    1
    cpojHH-
    111(H caMocraHcim pemcrpaTOpH norpjewHo oaHa-
    ' lyj y 11 nyKe nOTBp,l.\e oyjypyJI)J.Hja, J<Oje HHjecy 11 aa-
    II HUaJJe (11JIIi oner noTBpi)I1BaJie} mep11arci<e arpapHe
    pacnpase, Hero ce paJlHJJO BaJba.u.a caMo o onpea-
    uoj HOT11cp11KaQHjH MjeCHOM Ka)J.HjU, )J.a cy cppa!heBQH
    y nocjeAy jeJJ.He HOBe 6yjypyJIA11je.
    1
    An11 xyveToM ce Mory aBaTw wepuaTCJ<e OJJ.-
    Jiyr<e Y CJiy<JajeBHMa HaCJbe}lCTBa H OCTaRlllTiiHa.
    'J'y je nocny}I(HJJa npaJ<ca xyvercKor ype}loBa!ha.
    ll. np. cnyIaj Ha roJJ.HHe 1584. (1, 66., cpopM. 21 X 15
    Clll.) t1 TY je Ha CIIHCY OHCMUJJe-cpopMyna. C L(eCHe
    cr paHe ocraBJbeH j e npocTop OA 3
    1
    /
    2
    cm. Tei<cr aano-
    ' IHH>e noaHaTOM yBOJJ.HOM cpopMynoM: " YapoJ< oH-
    cathy ose 11cnpase je oso . . . " , a npocropHo je
    'rCI<CT Ha}l nonOBiiHOM CTpaHe; TO je pecneKTyoaHa
    JtaJbHHa npeMa Ol.f CMunax-cpopMynu. Ma cnoaa yao-
    Jtll e waawja ce penaTa aasojHHQa, Qpra,
    rwja 1..1ujeJIY crpaHy JJ.HjenH Ha ABHje je)J.HaKe nono-
    IIHHe. TaKsa je upra u HaJJ. HMeHuMa <JJiaHosa -
    llpHcj e)J.HHKa J<OMiiCUje, TaKO Te j e J<OHTeKCT y HeKe,
    'faKOpetiw, yOKBHpeH. naTHO j e Hajnp11je arOTOBiiO
    JtOH>y nOJIOBiiHY crpaHe, )J.a 3aTHM, J<aO nOTBp)J.a,
    JtOlJy Tpl1 rOplha OBjepOBJbelha, H TO JJ,BOjuQe no-
    )l<e WJ<HX Ka)J.Hja li OH)J.a je)J.HOra 6albaJJy<JI<Or I<a,l(Hj e.
    Ile Aa ce ycraHOBUTI1 y ll HO n oTo !hera: Aa JIH j e He-
    nocpeAHO npliCyCTBOBaO xyi,IeTCI<OM aJ<Ty, HJIU je, WTO
    je sjepoaarHuje, J<acHuje npw611o csoj Myxyp nocj e-
    JlliHKY 11COpaBe, KOjH je eBeHTyaJIHO Jl,OCOI10 (11J111
    upe6usao) y jypHCJJ.HKQHjy oa!haJiy<JJ<y. (MHa<Je ce
    Myxypneli Calhe KaO CYWTii BU3YM OpOBO)J.HJIO pe-
    J\OBHO Ha cnuca). Myxyp je rora Kan11je
    jacaH, aJIH je BpJIO HaOJlHjejJ,IiO 0)1. Bnare.
    BHJIO j e u IWMnoauTHHX cnyraj eRa aa Tanlljy 11 sa
    XYJ,te1, a aaKOHcrta 6aaa H. np. osa: A1w IJu ce AeC1mo, Aa
    !'C aanmTe Taouj a aa H:pos u r<y klnnTe, r<aAa ce naHORa oona-
    Hpanu n ca!'paAH rtpos Te l51i1 ce yclt paTRna AaBaTu a one
    .ICMihe 0.11 cTaplilne IIIICY 6twe lt yknmTe u 1\poa, saKOH j e,
    ce OJ\ osmwanx aeMalha (mpaAa ?), Koj e cy nanoua
    11 rt poBOM nOtt puTe, ysoMihe l t poana H r<y hna Tam1j a n sano-
    Hnj e,ll ano Aa AajeTe OA aemme 50 att m, OA cpeAibe 30 art '-IFI,
    Man:e. lO Hnu 20 att'IIil . Men. dr. Truhelka, Stari agrarni
    zakonik za Bosnu. " Glasnik zem. muzeja u B. i H. XXVlll
    1916. Saraj evo, 1917. Str. 461. (iz godi ne 1565).
    83 -
    HaTnuc Ha HaJi ei)y xyveTa r oaopH o HeKoj HarOL(U.
    PaJ.(u;ro ce o caMocTaHaQa. noajepeHwJ<
    MeBI<yq>aTH xacca-6;rarajHe waspw11o je csojy JJ.Y)I(-
    HOCT, a aa r aj aKT (arw j e JJ.p)l(asa ce611 aporwpana
    npaao oawTHii e) MOpaJIIi cy Haj BHlUe OHTH aaopw-
    HYTH llerap, illy6ar H Jtp. (MO)f(]\a cpparpH, a MO-
    ryfie H na11Qw y I<OjHx 'j e nanac-nam1<o ?), )J.a
    wx He OH nporoHHJIU paJJ.w npnTI1 B3aKOHHTa npH-
    caaja!ha oawntHe o Kojoj j e y 11cnpasH pHj e<J. 3 aro
    cy H noHyJJ.HJIH !heawHo HaJJ,a!he
    11
    e 11a OH je Mornli
    y norpeoH noJ<aaarH". l1Ma Ha TOM H Ha-
    Jiei)HH'IKH aanHC JlaTHHHQOM, a TO, 06311p0M Ha CaM
    perecrap H cppa!hesa<JKO cHaJia}f(e!he Meijy r ypcKuM
    aKTHMa, yi<aayj e Ha waajecHy a6y!heHocr 11 a6pKy
    Koja je OJ.\ qecru nocTojana. CrojH )J.aKne narwHw-
    QOM "KaKo je nawKo He HMajyli aaumpa (heredes)
    ocTaBHO y UPKBY cse, na EMHH AOwao 11 yaeo !he-
    wro, a ocTano raapL(Hj aHy ocraa11o" . EMHH Benu
    ecp. MO}I(Aa je H caM OHO KOHTpOJJHCaH. Morao je,
    Mei)yTHM, " 11a npwaarHora caor J.mrepeca "' nope11,
    11ajaae: " Huwra MupujH He JJ.yryjy, H11 jeJJ.HY aK<Jy,
    JUTa Bl.fWe Hl1 je.l(Hy xaooy", OCTaBI1HCJ<e CTBapli
    HnaK raKo nonHcarw, JJ.a je " cse" np11nano caMo-
    craHy, Hayaeaww o6n11raTHI1 "newKew", Kojw oH ce
    }lao 11 11Ha<Je, more turcico, aei1 aaro, wro ce yontie
    ypenosano, wTo ce yonlie JJ.OWJIO AO norpeoe Hewro
    "YCHI,IUJIHTI1" l, aKT, aa KOj H U Ha pO]J,Ha njecMa ]J.OOj)O
    aHa,l(e:
    A j a uAeM e aroM Ha Ka,l\Bjy
    I-la Aa Cllr;IUJiaTu,
    ,[!,a Melj' HaMa nocnFlje a11j e It ame . . , e
    Maptw e at'OM na rt aABj y.
    Kmto IlAC u,apcn Ami JI-ara,
    Oauyr CltlfAC, cj eAO IW rtaAnje,
    Tia 118 1lUAI1 Ananaocr AYitaTn
    1
    Tc ltal\ujn M Oh e 11 011 rtOJbOIIO:
    l1(jlOIIJII1j a, cuo n t AYi taTa,
    Il o Jlu.i Maprcy npaoor cuur,rHJraTa! c
    AJi n MtLpt tO rypcrcr1
    A y Maptta ne llMa AYrtaTa ... e
    3 a xnieTe H CHI)HJJ OHJIO j e I<OJJ.HcpHKOBaHHX
    KaHI..IenapHCI<HX npHcr oj a6a, Koj e cy I<a)J.ujw MopaJie
    ynnali11san1 aa HHTepecosaHe cTpaHe. Tai<o ce aa
    xy1,1 er no KaHylly MexMell, a II HannaliHaana KaHQe-
    napucKa Tarcca e 32 j acnpe, a aa CHI)I1JI 7 jacopu.
    Oo Ka CiiHj HM J<aJi YHHMa ( aJJH 11 TO je CTOJbeH11Ma
    cunHo sapHpaJro} Tpe6ano j e KanHjaMa m:t: aliaTI1 aa
    csj e}lOI,I 6e 20 jacnp11, a y HCTO BpHjeMe 5 jacnp11
    1
    OA CBalte Ol\W1'1111 Cit C
    1
    OCTaBHHCite XHJbaAC
    BBHOCilJia je 20 jacnpr1.
    -84-
    nucapHI.PIKoj 6narajHu; aa CIH,IIfn 8 jacnpu. 3a HeKy
    H. np. "omycHIH{y" 66 jacnpH, a 011. rora je orna-
    Aano 50 Kaii.HjH, 10 HaH6y, a 6 i1ar116y. Mypacena
    crojawe 12 jacnpu, ii.OK ce 15/ o y611pano aa "pecMH
    KHCMer" T. j. aa 6aWTHHY {Ylcn. H. np. noMeHyTH
    no)KeWKH cny'laj).
    ,UoK ce cpell.fbesjeKOBHa naruHcKa noseJba Alf-
    jenH y csojoj crpyKrypu Ha II.BaHaecr rnaBHHX AH-
    jenosa, nmH'IaH xyver HMa y csoMe cacrasy 11.ecer
    rnaBHHX 11.11jenosa:
    t. oHCMHne - invocatio 2. HHT11TYJiai.{Hja we-
    puarcKor Ha.o.asa'la aaje.o.Ho ea CHrHnai.{HjoM 3.
    apeHra 4. ny6nuKal.{uja HMeHa yapo'IHHKa wcnpase
    5. eKCnOaHI.{Hja 6. penJJHKa Ty}f(eHHKOBa 7. JJ.OKaaHH
    nocrynaK npse crpaHe (csje.o.oi.{H) 8. JJ.HcnoaHQHja
    cy11.a 9 . .o.aryM H 10. noporHH'IKH y'leCHHUH cy.o.a
    HJJH npucje.o.HHQH cyJ{a.
    IX.
    nuno je OCHM noMeHyrHx spcra KaHuenapH-
    CKHX CllHCa jorn H npeTXOJJ.HHX 11 aaJ<JbY'IHHX aJ<aTa,
    y Koje ce rpynHwy, Kao
    t. o6jase, Ty}f(6e H npujase r . as. HJiaM, Max-
    aap, apaoxaJJ, na
    2. norsp.o.e, Kao recKepa, ceHer, na raxBHn.
    nuno je 6ocaHCKJ.tx MycnHMaHa, KOjH cy aa
    .o.o6ap Hosau crojanu y npHjareJbCKJ.tM o.o.HowajHMa
    e <fJpalbeBQHMa, HaurpasanH n peMa Ih H Ma y nore
    .o.o6poHaMjepHHX narpoHa H spwHnH areHrCI<e u
    OJJ.BjeTHH'IKe I<OMHCHje, a, WTO je rnaBHO, OMory-
    HHBaJIH HM OOAHOWefbe Ty}f(OH re HX, I<OHa'IHO,
    ynoaopasaJJH Ha aKryanHe onacHocru. TpowKoB-
    HHUH csux caMocraHa HanoMHfbY XOHopape nostro
    primario agenti Hya 6aKwHw namu, i1exajH, xaa-
    HaAapy, Ka}{HjH, eMHHy, cep.o.apy, HMaMy, Xapa'IHjH,
    na HanoKOH u "famu1is eorum" . AreHr je y.o.ecHo
    MoryfiHocr rsapJ{HaHy, Aa crynH npeA KaAHjy H Aa
    ce cacras11 unaM (csojesoJbHO O'luryje) npe11. fbHM
    "CKpOMHHM, HCKpeHHM H O,[{aHHM A06pO}f(enHOQeM",
    jep je rnasHo 6uno npe6pO/I.HTH npsy HHCTaHI.{ujy
    H JJ.06HTH Ha npujaBH H Ty}f(6H OBy Bpno Ba}f(Hy
    <fJopMyny: n . crora MY ce MOJI6a ea wepuarcKOM
    npenopyKOM aa BHCOKY HapeJJ.6y 11.0nymra ... " (VIen.
    runH'IaH HnaM Ha rOAHHe 1667 sub Ill, 364).
    YinaM je aHa'IHO yonke orJJac, HH<flop-
    Mal.{ujy, JJ.eJ<per HnH JJ.ei.{HJ{HpaHH je.o.aH aKT oea
    MOryfiHOCTH aneJJaQI1je OJ{HOCHO n06Hjalba Ka.O.HH-
    CIHIX Haso.o.a, j ep ce "HnaMHno" n peKo KaAHje Kao
    ayropurera snacru. Maxaap je naK npeJ{crasJbao
    reHepanHy MOn6t!HHQy (aJJH ot'ht'IHO KaO nO):tHeCaK
    onry}f(lilH{e), JJ.OK je apa uJHt "apayxaJI COHMaK"
    aHa'luno npe.o.asalbe ucro raKBe Mon6eHul.{e, cno-
    MeHHQe (MeMopHana). Csa TpH HaCJIOBa, HanoKOH,
    y CTB3p11 cy 6HJIH jeJ{HO Te lfCTO O)I.60jHO Cpei{CTBO,
    KojuM ce noKywasano A06uru caruc<fJaKQHjy aa y'IH
    fbeHe HenpasJ{e. <l>HHece y paanHKOBalby, Koje je
    rypcKa KaHuenapHCKa npaKca cnpoBOAHJJa no cu-
    creMy csoje nHcapHH'IJ<e opraHuaaQHje, caMH <fJpa-
    fbeBa'IKH perucrparopu, Aa6orMe, HHjecy ysHjeK HH
    MOrnH, H11 aHaJJH paaJJHKOBaTH, na je y apXHBY H
    }{OCTa cny'!ajesa aaMjelbeHor cl1rHupafba cnHca.
    unaM 11anpasno
    no n.qaMy seanpa
    Ha Jlasuy nanmo npeA u.apa.c
    nocnuje ucrpare J<oja je cnposoijeHa Ha ry>6y
    crpaHJ<e a no Hanory nawe, seawpa, 6ernep6era,
    Banuje H CJJ. llOI<pajHHCKHX HaMjeCHHJ<a ype)J. ){0-
    TH'IHHX nornaBHI.{a y noaHTI1BHOM, OnpaBJ{aHOM cny-
    'lajy ry}f(6e H3Aasao 611 crpaHI.{I1 jeAHY ucnpasy
    asaHy reMecyfi, ynpaso temessUk. Taj aKT je sa-
    }1(110 KaO 3aWTI1THO llHCMO; y arpapH11M CJJy'!aje-
    BI1Ma, KaKo je HanoMeHyro, reMecyfi je 6110 npe-
    AajHH yrosop.
    Tec1<epa je ouna yonte norspJJ.a e MyxypoM.
    Ylcnpsa cy recJ<epe aa xapa'l 6HJJe AOCTaBJbaHe
    npaso ua TaJ<se recJ<epe CJJY}f(I1Jle cy
    paju u Kao noJJ.aHIA'IJ<a nerMTl1Mal.{uja, wra s11me H
    Kao nyrHa 11cnpasa. TecnHM-recJ<epa oco61tra je
    npen.arHIAQa, noce6Ho aJ<I.{eHrosaHa norspJ{a.
    l{oHa'lHO je Map!A<fJer 11apaa y KnacM<fJHKaQHjH
    apxHBCKor MarepHalla, KOM cy <fJpafbeBa'IKH perH-
    crparopH, H HHa'le CJ<JJOHH peaoHoBafby, nasaiiH
    ){BOIIH'IHO aHa'ielbe: y CYUITHHH je TO 61:111a nHOTH-
    a e Jlpyre crpaHe cyMapHo cy HeaHaTHIAje,
    HeaJ<ryaiiHHje nan11pe curHHpaJJH MClpH<fJentMa Hrpa-
    jyfiu ce ry H pwje'!jy "Mapw<fJerllyK" (npesejaHOCT,
    xyHuyrapHja) H cjetafby orop'lelba Ha 611110 Kojera
    "KaJ{wjerHHyu.
    TaxBHJl (apa6.) je 6Hna norspAa aa o6Ho"By
    nopeaa, re 61:1 ra spcta cnHca A06po noclly}f(HJJa
    aa CTaTHCTIAKY
    X.
    Hya ryrpy H nornwce Ha JJHCTHHaMa Kao aHaQH
    sjepO){OCTOjHOCTH H HCnpaBHOCTH HCnpaBe CTOje H
    MyxypOBH (}f(HrOBIA}, KOjH Ce HHCY YTHCKHBaiiH KaO
    ne'laTH y BOCaK, Hero je MaCTHnO CJlY}f(IAJIO aa npe
    Howefbe. MyxyplleHCafbe je 6HIIO OJ.tnH'iHa norKpena
    nHCMa nopeJl J.{aKT11nOCI<OnCKHX OOTBpJ{a aHall<fJa-
    6eTCKHX HHTepeceHaTa. 3a Myxyp BenH
    njecMa:
    TpncTa euo CIO/l, .!JiyxypOAf l(eca,
    Euo 'lltTIIY" CTOTIJIIY JIIIMOBa,
    11 :ll'aJiyK CTOTUHY Helj)epa.c
    - 85 -
    Bet onMax uaa ocsojelba BocHe HMana je osa
    IYJ)CJ<a npOBIAHL(I1ja THMap-Ae<fJrepxaHy. noaHara je
    Jltli'CH){a O je)lHOM 6ocaHCKOM cnax Hjl1, J<OjH je J<a}f(y
    llll11110 r11asy 6ocaHcJ<ora J<paJba npen. MexMena ll,
    1111 je rpa}f(HO caMa "u6 Myxypau, "na He no11aaHMO
    lltlpaJ{IA THMapa taK y

    YpeJ.tlt Hl1jecy HMaiiH csoj11x Myxypoaa, Hero
    IIU)CJJ. HHIA paaiiH'IHH <fJYHKQHOHapH. iliro je OHJia
    111 Ita 'lacr snacHHr<osa, sefi H je 0110 H Myxyp. Ba-
    JUtj a je H. np. HMao Myxyp y 2'5-3 cm;
    MyxypJieiACafbe KOA Ibera cy o6aaJbaJm noce6HI1
    tuiJIHHCKH ttHHOBHIAI.{II, MyxypJiaplt . CaHI)aK6eros My-
    ltYP HMaljawe y npecjeJ<y 18-20 mm, a J<aJIHHCKH
    l l\ mm. MyxypH 6ernep6erosa o611HJ<OM cy 61111H
    lll<pyrJIIA, ocran11 osanHIA. OsanHe cy ne'laTHHKe
    iii'OTOBJbaBaJlH OJ{ 6HI<OBa pora, a y HOBHje ,Q06a H
    I)J' Mje){H.
    MyxypoBH cy CMarpaHH H Kao aMyJJeTH H HO-
    IIICIIH KaO TaJ<BH. C TIAM je y CKJJaJ{y, nope,n CHr-
    ltlll.(Hje IAMeHa, H anucrpo<fJ npeMa 13ory, qysapy
    ujepHHJ<a. OHo wro je H. np. Ha J<pwkaHa
    'ICCTO 6oropOJ1.111.{a HJIH narpOH HIIH CaMO J<pCT, TO
    Itl y MycnuMaHa Ha Myxypy jeJ.{Ha HJIH n11we ceH-
    I'CIIQ11ja. VIMa y roM MaHHPY HasjecHor norcjekafba
    11 ua BHaaHTHCKY CHrHJiorpa<fJHjy. OcHM nnacHHKOBa
    IIMeHa Hallaae ce J.{a1<11e Ha Myxypy QJtrarH 113 I<o-
    pnua, AeBHae, na rJ{jeKaA u QHjerHH yi<paciA Ha Ha-
    apa6ecKH. PujeTKO KaAa HMa cJJHJ<a nrHua H
    IIIHj epH. Py6 je Myxypa '!ecro Haay6JbeH. l.fecro je
    11 roJ.{HHa, KaJJ,a je }f(ltr HanpasJbeH, (a
    1'0 je npHnHJ<a XHCTOpHOrpa<fJ11CKOr CHalla}f(elba y
    J{aTyMa Ha IIHCTHHH).
    YI 4>oiHH'IKH apxi1BCKH Marep11an o61:1nyje n.a-
    lltro 6pojHHM MyxypoBHMa, KOjH jow Hl1jecy c<flpa-
    I'II CTH'IJ<H HCllHTaHH.
    npHMjepH HaTn11Ca ea rypCKHM MyxypOBHMa
    l'Jtace M. o. osaKo:
    - Hac oo}f(e OA OHora 'lera ce 6ojHMo!
    Tooj cHtywHH po6 A6J:tyHHa<fJu ... (H1111 e APYrHM
    llpe){ HKaTHMa nOHHSHOCTH: Bene CHpOMaWHH 'IOBjeJ<,
    II CJie CKpOMHH CTBOp, Hajc1ApOMallJHIAjl1 po6 DO}f(jH)
    ta." 1566.
    - 1610. Mycrajnama l<ypwyMIIHja (Myxyp
    Jlii SJJ,HjeJbeH y 4 noJba HaOKono): Mycra<fla, CHH Cy-
    JICjMaHa. 0, DO}f(e r.TBOpHTeJby, TaKO TH 6HBafba
    1
    Dr. Sarvet beg Kratka uputa u prol ost Bosne
    l llcrcegovine, str. 29. - nemT cy 1-1 ua
    I'IIMap-TeCKepe (AO 5000 aK'III jrunlfj e T. j. II8110Ca). 0 TOMY
    nollJmJKe Pnaa e(J><J>. My/l,epuaosufr, He!W/IIlltO Myxyposa
    lfocancKnx sannja. ( Glasnik zem. muzej a u Bosni i Hercego-
    vini XXVUI. 1916. Saraj evo, 1917. Str. 2.).
    noM0811 Me ea mecr croap11: aHafbeM, paAHHomty,
    seceJbeM, njepOM, MHJI OIU1'1y H 3JJ.paBJbeM.
    - Myxyp ea 6 noJba: jeQHHIA M\1 13or II.OCraje
    H oH M'i je JlOBOJbaB. PoCS MY XacaH.
    - Anno 1016. ab H. : nocnr aasa }f(eJbeHo
    (ycrpn11 ce) TKO (peTI.{\1 jeJ.{all HaJI npyrHM, nHcaHIA
    no OpHeHTaJIC1<11), IHJt ., HTJJ..
    Myxypos11 cy 611JIIA Hajsa>t<H11jl1 cltrr-tyM Ha
    oyjypyn,nHjaMa. I<aAa HHje 6J.tJIO nan11je, aacrynao
    ra je ti exaja, J<OjiA Huje 11Mao Myxypa, Hero 611 ro
    HaJ{OMjewrao CBOji1M J<OMnJliAKOBaHHM "caxxa"
    npHmtcoM, sekHHOM rpoyrJtacra o6Jli1Ka ea JJ.OJbe
    OKpeHyTIAM OKpaji.{HMa CJJOBa.
    1
    Xl.
    <l>pafbeBQ11Ma j e OA nek11He HanoMeHyrHx npcra
    rypCKHX CnHCa 6HJIO norpe6a )J,a OCHM OpHrHHalla
    (no MOryHHOCTH H npeMa npHJJifl.{11) Ha6aBe jeJ.{HY
    HnH s11we Kon1:1ja. TaJ<aB (osjeposJbeHH) npemtc
    anao ce cyper. YI y TOM nocJIY 6Hno je no6pe aa-
    pan.e aa 'IHHOBHJ.tWTBo. Cypere cy lppafbeBQJ.t rpe-
    6aJJH nek panH paunpr<aHocru csoj11x }f(yna Ha
    npocrpaHOM nojeJJ,I1Hora caMocraHa, IAJlH
    Ha nyroBafby (aa J<anHryo!) , HIIH y CJiy'!ajy na ce
    Op\1rHHaJl Mopano HOCI11'H Ha yBHijaj I< OjOj BHWOj
    HHCTaHI.{Hjlf M11MO JJOKaiiHe BJlaCTH, na Ce Y3MOrJJO
    noroJJ.HTIA, 11.a cnHc aarpa}f(J.t ra no1<a11Ha BJiacr y
    UCTH MaX HJlH Aa Ce y HCTO Bp11jeMe OA lbe CnJ.fCOM
    I<oHa'IHO je np11jerHna onacHocr OJJ. no-
    mapa, nJba'!Ke unH Kojera MY nparo aJia J<oje
    yHHwrasa.
    npenHCe je 06H'lHO Ca'IIAfbaBaO Ka]I.J.tja, H TO
    IAJJH 11 3 CHI)HIIa HJIH, J<aJ{ Ce pa){J.1J10 O aKTI1Ma 811-
    WHX HHCTaHI.{Hja, npeMa opHrHHany. Yl aa npenHca
    rei<CTa }J,0Jia8HO je Q>OPMYJllf CaH J{OJ{aTal<, C nOTOHCOM
    H MyxypOM
    2
    :
    - Oso je npenHc HB CI1I)HJ1a, Ha
    H8BOpHHJ<a, CSea "' 6ea uaocraBJbatba H
    jeii.HOra CJIOBa. nHcaO CHpOMaWHH CJJyra CBH-
    jeTJIOra mep11jara, J<IIJtHj a y Capajesy, AraynJJax OHH
    I<jeMan. (L. S.) roa . 1554.
    - Oso je OJJ. cJJOBa AO cnosa npenHc csere
    cy11raHCJ<e aanoaJ.tje)lH" yaiHtWeHe l.{apcJ<e HapeA6e,
    npenHCaH 6ea IACOYWTafba H 6ea J{OJ.{aTI<a. npenHCaO
    cKpOMHH CIApoMawar< A6JlYHHactm, Ka)l,Hja y Capa-
    jesy. Aa ra 13or npocru. (L. S.)
    Hammer-Purgsia/L, Abhandlung Uber die der
    Araber, Perser und Tilrken. Wi e n, 1849. - Josef v. Karabacek,
    Zur orienlaliscben VI I. Wien, 1917. (S. 20.) -
    BnAU n My/l,epuaosuh, J. e.
    1 KaA ce paJIIlJIO o <J>epMaHy, Tyrpa Hilj e npet(pTanaua'
    ueto lbena
    - 86 -
    - Osaj npemtc npeswmH>e cynTaHCI<e ocy)l.e
    oea HanonarKa HJJH onyaeri<a Hanwca cw-
    poMaiUHH CJiyra oo)f{jH CHHaH, CHH AonyJr-Pax-
    MaHOB, My Jr a rpa]\a MMorcKora
    1
    (L. S.)
    An11 cs11 cyperw HHjecy onr osapan11 osoj <Pop-
    Mymt Kojy cy KaJJ.wje AOJJ.asane npenwcy. l-:fesoJba
    je 3Hana r aHyTH H KOn11cre, re OVI tla
    arOJJ.HO npeyJJ.eweHe KOnl.fje cppaH>eBa'IKVI caMocraH-
    CKI1 perwcrparop, HJnt sell np11j e H>era noapeMeHH
    rsapn11aH, Hanwcao Ha Haneijy "Aooap" (id est =
    suret-ferman) HJJH "Optimum", HO rJJ.jeKaJJ. pa-
    aoqapaH>a ynorpeooM y npaKCI1 HaAOMeTano ce:
    "Dolendum, hane copiam non esse authenticam"
    (H. np. 1711. IV, 561.) HJJH o ner: " He H3HOCI1 np HA
    TypKe!".
    He caMo cjwjHH'IKH 11 I<pewescKH, Hero 11 ca-
    pajescKH KaAHja (H. np. 1616.) Konaynwpanl1 cy
    KOnHje, a BjepOBaTHO 'IHHHJIO ce TO yBeJJHI<e 11 Y
    caMOM CraMoony.
    2
    DpHcroj6e cy no H3Hocy cBoM
    apeMeHoM H npeMa npHJJHKaMa HajpaaJIH'IHHje aa-
    pupane. n o J<aHyHy MexMe)l.a ll y xv CTOJbetiy
    rpeoano j e nnaTHTH aa nyi<I!I noTnliC KaAHjHH 12
    jacnpH, a no norKpaj XIX croJbetia caora j e Ha-
    pacna no neoem-tx rpowa.
    Wro ce Tl1'1e onpeMe cnlica, nanHpa 1!1 cpap-
    Mara aa ro cy ce opHHYJJH OHH, I<Ojli cy y nHcapHli
    KaneMe OJI. rpcKe aapeaHBanli. 1\aJieM ce 6pao HC-
    rpowH. je TOKOM CTOJbefia 0110 paaJJH'IHOr
    cpaopui<ara K I<Bamnera. PyKOM paijeHH nanHp
    ropH>oraJJHj aHcKe rypCKH r. as. nw-
    PHH'!aCTI1 nanwp cnpHje}.l,a rnanaK, na Haa pecpo-
    paMa raHKa xaprHja
    <ll o p M a T H n p e M a K a p a K T e p y e n H e a.
    C/>epMaHu (wcnpaa JI.OCTa Heyrne}.I,HH, ManH;
    KaCHHje noMnoaHH) H. np.: 455 X 22 cm, 56 X 21
    cm, 59 X 24 cm cm. npaaaH npocrop). 55 X 21
    cm ( 17 cm npaaaH npocrop); 75 X 52 cm, (ron.
    1
    Y r)lOjllll'lltOM apx1my AOCTa ClllJ. Ca ea Te-
    pl11'0pnj e qJpa!beoa'-IKe npooHHU.nje Bosna Argen tina.
    1775. Na 9 Augusta dogie iz Stambol a Assanaga Ku-
    lanexia, i momczi koisu bili oli shli s' Oezem M. P. Allovi chiom
    zal'ad sela igiosmo iz svakog manastira po j edan u
    za primit momke koi doneshoshe Ferman, i od istoga Ferman,
    i od isloga l<ermana Iri sure/a, da moremo manastir, illili
    konak do Czarkveni oluka h pokrivali, karpili , u nulra radil{
    brez svake, i najmanj e zaprike. Doneshoshe lakogier momczi
    jednu Copiu od arza danam onaki arz naesi ni mulJa dana mje
    l'lshko da nemoremo daval csulusa, kogasunam Pashe zulu-
    mile ima od 30 godina pocseli uzimali, koi arz po nastojanj u
    i\csam('la Cxine, i Assanagbe Kollanie ucsi nhinam mulla i
    sladenas oko 214. (dr. fra Julijan Lj etopis fra-
    samostana u Kreevu. Saraj evo, 1918. Slr. 77.).
    1795 e HOM ryrpoM), l 04 X 35 cm (roJ].. l
    Syjypyllll.Uie (e pyooM npa3HHM Ha ne
    CKp03
    1
    ea. 16 cm; CnH'IHO 11 T3B. I)YJJYC 6yjpy
    rHje) 45 X 30 cm (ron. 1737.); nHcMo sealipo
    MYllli 26'5 X 44 cm (necHH py6 npaaaH, rop
    nonoBwHa npaaHa); oyjypyli):(Hja "aa roHHT I)HH
    23 X 16 cm; wcro .aa uaroHHT spa r ose" 23 X 17
    C/>emae y cpopMary )l.atralll fbi1X nHje'IHH'IK
    peuenara.
    Xy(Jemu ('yver MYJIHH lt x. 39X 15
    43'5 X 15'5 cm.
    Mypace11a ea. 16 X l O cm.
    PaanH'!He norBpJI.e,
    cm H en.
    Dplij e HO wro ce aano'!eo nHcarl1 npo
    rypCKH CUHC, JIHCT nanHpa Ha KOM ke ce nliCaTH
    npecaBHO Oli ce e }.l,ecHe crpaHe yHyrpa Ha 6.,
    HJJH 3. ueHTHMerpy, sepTHKanHo'. Maa re JJHHHje
    Hanwjeso Hanaali ce Tti<cr. Hero li y spxy je
    oHCMtwe-<PopMyne JJ.O ryrpe HJIH no Myxypa OH
    pa aMa K on ea. 12- 16 cm H en. To j e y sea H
    THM, WTO ce rOTOB CnHC Hanaa110 YBI1jeK Y nH
    crHjewreHa CBliTKa. CasHjaH>e je aano'IHH>aJIO
    an,o no wHpHHe, H. np. nli CTHHa cpopMara 21 X 15
    cm casH na 011 ce l O nyra. I<an je en Hc yaw MaH
    Ha 'IHTaH>e, OHJJ.a OH Ha peJJ. HajnpHje OHC
    npaaaH (pecneKTH11) npocrop, na
    HJ!li Tyrpa, HTJJ. .
    XII.
    DHcMa (aaoyKe) J<oja ce
    qJOjHH'H<Ora apXHRa, a HapO'IHTO y OBOM
    jecy: rypcKH H
    je oHna y ynorpeoH JI.O y XVIII croJbetie H npowna
    je HeKonuKo cpaaa (y noqeri<y H e o6-
    3HpOM Ha BeJJH'IliHY nHCMeHa, OA CI1THHX CJIOBa Y
    no'leUliMa no KpynHHjera oOJJ HI(a I<aCHHje. lhoM cy
    nHcaHe yrJJaBHOM rypci<HX Hcnpasa,
    'IYHH H
    OJI. rypcKora nHcMa y ooaHp npere)f{HO
    spere KaO WTO cy TeBI<H T. j. )l.HnnOMCKO n
    H3BeJJ.eHo H3 zi.iltis nHcMa, a CJIH'IHO ra'n111< nep-
    8liCKOM nHCMy (MHjewaHO), na ]J.HBaHH nHCMO I<aH-
    OHJJ.a neshi H riq' a runoBH H AP
    y <PojHH'IKOM apXHBy, OTI<a]J. je JJ.OWn8
    y ynorpe6y, npemna j e cBHX cpaaa:ua OHliX
    crpaHa y KOjHMa j e WKO-
    nosaH>e <PpaH>eBa'II<Or noAMJJaTKa. 1\ao roroso OJI.
    l CxeMa j e Guoana H OBaKO: 110 WHPUIIII rope
    3
    / ,
    npocropa ua mtcTy, uo AY11mHn, AecnOI' py6a
    1
    / np
    11 pocropa ; 16 n y1a camtj etut Jt i'IC1',
    JHIJlfl CBaJ<a rpatPifJ<a y JI3Tif
    IIIIHC H <PojHH'II<H Tlinost.t npeJJ.CTaBJbajy npaBHli-
    IIOCT w 'IHTI<ocr y senHI<e. M y ce MO)f{e
    IIIIJi H y CTapHje BpHj eMe H3 XyMaHHCTH'I-
    Itltl( npeocraTaKa (H. np. aKyaarHRHH AO'Ierar< -um,
    um). CJIOBO s ABojaKo ce nwcano : caoJbacro y
    IIJ>UOM CJJory, a I<OA JI.YUJJHJ<auHje B. Dpasonwc ce
    Ha TaJJHj aHCKif MaHHp HajBI!IWe, HO l<aCHHje
    j1 6HJIO ):(OCTa nOI<ywaja H3yMjeBafba BJJaCTHTHX
    uprorpa<flci<Hx MeTOJJ.a.l 3a je 6Ho JI.l1aKpHTH'I KI1
    .waK: aa oner sc H sh oonHI<. Ocj etiana ce no-
    l p coa aKueHrosaH>a, H ro ce cnpoBOAHno JI.YnnH-
    I<II UHjoM H. np. CXYMMa, CliJJJJa, anH rnjeKaA li He-
    l' ll rypHO KaO H. np. MJJaKKa, liTA.
    r osop KOjHM je n11caH <flojHH'IKH perecrapcKH
    MIITepHaJI MKaBCKH je C jaKHM HaTpyxaMa '!ai<aB-
    IIITHHe. je ea 1\pewesoM H CapajesoM H3-
    l\llllaK jei{He crape '!aKaBCI<e npyre I<uja ce By'le OJI.
    ,JanaAHHX JJ.Hjenosa cpeJJ.H>e BocHe. Baw y MaprH-
    1111 JII1jaMa H rypci<HX cnHca MO)f{e ce
    ualiH OOHJbe THX jeaH'IHHX ocooHHa (Mjecro 'lj H Jb
    YIIOTpeOJbeHO j; HaMjeCTO KOHCOHaHTCI<Or Cl<y na lU Ul
    ynorpeoJbeHo wh), H. np. orpaja, WtiHr,
    llOnywtieH>e HTJJ.. WroKaBCKO .lit Ha 1<pajy pHje'IH
    upewno j e y N: cppaTp11H (nar. nn.), jHH (qecro H
    XHH) HaMjeCTO: liM. fnac X '!eCTO ):(OnyH>yje BOKane
    (11. np. (x)aanHja), anli aaro AMeJJ. Mj. AxMen, na
    i\LUHM, YcejHH, <l>epar. fnac p aa MHj eH>yje f, H. np.
    !'rano yMjecro Frano. M qaJ<aRCKO nOnH" y CTapu-
    jHM npere)f{e. Y HOBI1jHM ce ona)f{a
    IIPOAOP ujei<aBwTHHe. VII<aBWTHHa je npHje npeMa-
    IIIHJJa, re je sna]J.ao npasH horror HcnpeJI. r naca
    11
    1
    ll. np. HHKH (Hei<H), HliKOnHKO (HeKOJI HKO), HHLIITO
    (ueruro) HTJ\. HTJ1..
    2
    OcooHTOM ocooHHOM AaJbe npHontieHor apxHB-
    CJ<or MarepliaJia yKaayje ce H anenacra, HearpanHa
    CTHliHCTHKa per11crparopa, na yonl1e H>Hxoaa ):(HI<-
    IlHja. Doje}.I,HHI1 npliMHTHBUli, KOjl1 cy HHa'!e saJba)l.a
    )l 06po onepHcanH HasjecHHM csojHM pycrHI<aJJHHM
    uoKaoynapoM H cppaaeonorlijoM, Kan OH npv.MHJIH
    nepo y pyKe Haona'IHJJH cy cnor. HecnoJJ.OOHH nap-
    Kao nOYJJ.aBwH npsauH . . . nownw", na na-
    'I'OJIOWKa, nporycnosHa ynorpeoa y cny-
    aj eBHMa a<PHpMauHje HH)f{y ce ya ocrano.
    11MeHa y osoMy perecrapy ca'IHH>asajy aaHH-
    MJbHBY naprHjy. Maa rypcKora ocsojrH>a rai<o JI.O
    TpH}.I,eHTHHCKOr I<OHUliJJa (cni1'1HO I<aO H y cpe}.I,OBje-
    1
    lilcn. ,np. tppa Jynnjan jelleHuli, KynTypa 11
    II. Capaj es o 1915., cTp. 496.-503.
    O roM j eawmoM npo11eey Hcn. ,np. Mnnau Pememap,
    Do illokavische Dialekl. S .. 123.- 124.
    ttHOM u H68oajel<oM cy kpmhat-tc1dl
    HMeHa uaponHa, cnosjeHcKa : TpHtuKo, MHJJHHI<O,
    )l{HBKO, 'BopijHja, PaJI.OCJJan, JlparHI1, 6 ow1<0, MH-
    naH(-Ko), 11 CJI . - TO cy "BJi aCI1 li 3 <l>ojHHUe" ICa-
    I<acuwje je Mj epOJlaotta HOMeHKnary pa 11 3
    JhJTaHHja CBHX cseTHX. Ilo H 1<0/( MyC.1HMana ce
    y npBHM CTOJbeHHMa Ona)l(a y HMetniM(I pa3JIHt<a
    npeMa KaCHHJHM CTOJbefiHMa, l<aJ( CC Bl11ll e CJIO-
    sjeHCKe KPBH noryp'IHJJO HanpaMa pan11j e, r<aJ( cy
    OI1JII1 I<opjeHHTI1 TypuH (aerepariH) Kao: THMyp,
    TypxaH, l)acpep, BexpyM, Yej saH, BepxaM, namajyJJ,
    n ywwjan, AeMHpxaH, THMyp)laH, Hecyr, nawajl1rHT
    HTJJ.. A oHaj MexMeJI. ecp. HHMau ua r OJI. HHe 1751 ,
    KOj H pa]J.H C KJIHHUHMa (ei<cepHMa), OHtie }.{a j e aa-
    noloMaK Caca, I<OMY je aaHHMaH>e MeTanyp-
    rHjOM OHJIO araBH3aM. OJJ. XVIll croJbetia ynoTpe-
    OJbasajy H MYCJJHMaHli npe3HMeHa, CJiaBH3HpaHa
    narpOHHMHKa e -Mti H -BHh.
    Marep11an npy)f{a aa oopany li nojasa HMeHa
    JJOKaJIHTera ( tuyMa H noJba) Kao: Paj, APHH,
    UBHTOBH>a (UHroH>a) H en.
    XIII.
    Wro ce TH'Ie narHpaH>a r ypCI<HX cnwca y <Poj-
    CaMOCTaHCKOM apX11BY n11capH HaneijHHUa
    MeTaJJH Cy BefiHM JJ.HjeJIOM rO):(HHe
    J<pwfiaHcl(e epe. 1\acHHj H penaKropl1 I1HJJ.ei<ca sa>K-
    HHjHx cpepMaHa, oco6HTJ nocJJHj e AraHaUKOBHI1eBI1X
    npesona, perHcrparopH, Koju cy e unH
    HaKoH npoy'leHor canp)f{aja opur11HaJ1 a rpaHCKpH-
    oosanl1 HJIH HaHOBO HaJJe9HH'IKH Ha-
    nHC noKywanH cy y MHOro CJJyqajeoa
    na MujeH>aj y crapo naTHpaH>e, HnH JJ.a Hapa'lyHa-
    saH>eM e rypc<ora 11 3Hecy HOB opoj . HajcnaoHj a,
    uajocj erJbHBHja CTpaHa cpojHH'IKOra perecrap11ja jecr
    ynpaso xpoHOJIOWKH MOMeHT. Ococ5HTO npeBOAHOUH
    cpepMaHa HHjecy OHJIH ujeurr11 npepa'l yHasajy.
    ja caM aoor cr apor per ecTapwj a H nopaJJ.K
    paasoja y paaa611paH>y XHCTOpHorpa<j>CJ<HX naMa-
    raJta ocraBHO H norpeut11o H3pa'lyHare r oJJ. HHe.
    AarHpaH>e " r ypci<O" je Ha os HaKa
    HOBHj er apeMeHa, Kan ce seh aHano H y <Pparapa
    'IHTaTR apancl<l1 If rypCKI1. OaHaKe cy : T(ypcKe)
    r(OJlHHe) HnH ,,OJI. r . . . " n ospx TOra OH JIO
    j e 11 KOpeKTypa l(pBeHHM MaCTHnOM
    1
    anH HliCY Hl1
    oHe noyaJI.aHe. H. np. y l, op. 72 raKBa HH-
    Mete cyn-raHa AxMeJJ.a sub 1585., a
    AxMeA l pOJJ.HO ce reK 15891 Mopao caM cr ora npe-
    JJ.aTHparH seln-t AHO 6pojesa, I<OjH cy HManH Ha-
    aHai<y r OJJ. IIHe OJI. Xevpe. CaMo r}.l,je je nocpuj enH
    KOnHja ocraBHO caM H ry norpemHy I<opeKrypy xpo-
    -88 -
    HOJJOWKY aa "IHnunwje norpe6e HacrajaH>a TaKse
    Konwje. l1Ma jow MHOro npl-1Mjepa aa6nyJJ.a y JJ.aTH-
    paH>y. H. np. I, 10. (1777.) croj11: "1531 ... jycy<P
    nawe, )l.a ce 4>parpu y paMCKoj l.{pKBH He 6Hyaype",
    a aanpaso ce paJJ. H o ucnaMcKoj r OJJ. HHH 1191. J1.o
    jycy<P nawe je )l.OWJJO HaKH3)l.HO jaMa<JHO TaKO,
    wTo je y perHcrpaTopa aaMjeH>HBaH He je)l.aMnyr
    6awa ea nawoM. l1JJH: "KH>Hra OJJ. Kamtje . .. " 6o-
    caH<JHI.{OM, na Die XXI Aplis 1781. T. r . je npo<Ju-
    TaHa 1195. u no TOMY npHnucaHo 17801
    PatJyHaH>e TypcKo no Mjecel.(HMa uwno je osaKo:
    l. MyxapeM Xl.
    2. ca<Pep XII.
    3. pe6H-yn-esen l.
    4. pe6H-yn-axwp Il.
    5. J)eMaa-yJJ- eBeJJ Ill. (l,IHMa)l.- eJI-yxa)
    6. l,leMaa-yn-axHp IV.
    7. pe1,1e6 V.
    8. wa6aH VL
    9. paMaaaH VII.
    10. wesan (cessen) VIII.
    ll. aHn-KaJJ.e IX.
    12. aHn-XHI,Je X.
    J1.arHpaH>e qJepMaHa u 6epaTa, na jaBHI-1X HC-
    npasa ce y CraM6ony y ype)l.y asaHOM
    "TapHJ,lH ct>epMaHJ.t 1-1 oepant JtOnaaHJII1 6u
    Ha rajHHlllTBa ("ManHje KaJJeMu") y raj ypeJt a6or
    npHnHCHBatba AaryMa. AarHpatbe y HCnpaBH AOJJa-
    3HJJO je Haa craBKe corroboratio. TypcKe 11cnpase
    pHjeTKO H3BOAe A3H opojKOM, a KaA je TO CJJy<Jaj
    OHAa ce apancKH cHcreM: AaH j e oaHa-
    tJeH opojKOM, a OHAa Mjecel.{ H roAHHa. Hajo6H<JHHje
    JJ.aT!-1paH>e HaBOJJ.H no<JeraJ<, cpeJJ.HHY H l<paj Mj ecel.(a,
    H ro ce paayMJ.tjesa )l.eKaACKH.
    2
    OA XVIII crojH Ha Haneij HHI.{aMa seli
    CpllCI<OXpBaTCKO Ha3HBJbe Mjecel.(lf, H. np. CI:HiOatb,
    O}l{yjaK, a aa raj Mj ecel.( H HaaHB Jla}l{al<, npeMa
    OHOj Ha HapOJJ.HY HCXHTpeHOj KHTHI.{U:
    Jl!l.lltaK Jl ail<e,
    Cmj el'O)I MaJKe,
    A TpaBUL\Y Jtame.
    <l>patbeBa'iJ<H perHCTparopH cny}I{HJJ J.f cy ce y
    npepa<JyHaBatby TypCKWX r O)l.HHa y rOA"tHe KpwkaH-
    CKe epe OBOM j eJJ. HOcraBHOM <}wpMynoM
    3
    HaaHaleHa
    1
    Hammer, Des osmanischen Rei cbs Staals\erfassung und
    Slaalsverwaltung .. . ll, 161. Wien 1816.
    1
    Wiistenfeld 11. Mahler, Vergleicbungs-Tabellen der mo-
    hammedaniscben und cbrisll icben Zeitrccbnung. 2. Aufl . (Dcu-
    tscbG i\forgenHi.ndiscbe Gesellschaft in Lei p7.ig).
    1
    3a npcpaynana1be I'OJinna ucn. y I'OJ\IHUi bHI\11 H111<0nc
    '-lynnka X. (BeoPpaJI, 1888.) MyxnMe}\UIICJta " xpnwhanc1t a
    1'0/\UHa (C'I'p. 69 - 86).
    je H. np. unu npo<tHTaHa "rypcJ<a to)l. HHa"
    opoj 1051 )l.Hjt'JJH ce C 6poj eM 33; )l.06HBeHU p
    rar j e 31. Ka 6pojy 1051 noAaje ce 622; pea
    je 1673, a OA H>era ce KOHatJHO OAY3HMa np
    OHBeHH 6poj, na Kao peaynrar HanaaH rOAI-1Ha 1
    KpwkaHcKe epe. CxeMa je )).aKne osa :
    1051 : 33 = 31
    +
    1673
    3 1
    1642
    3a <PojHJ.ttJKY ax)l.HaMy Hapa<JyHao je 4>pa J
    HHM BnaJutli H. np. r . 1464. npeMa HaaHa<JeHoj T.
    868 OBHM nocrynKoM: 622 + 868= 1490. T. r . j e
    ta aa ll AaHa, T. j . Al-1<jJepeHI.(uja aa r opH>e uaHOCH
    f O)l.HHa J.f 50 AaHa, CJJ Hj eAH )l.aKJi e: 1490 - 26 = J
    XIV.
    Ao naHac j om H('Ma cpeijeHor MaTep1-1ana,
    OH ce aa cse BpHjeMe TypcKe snane y oOCHif Mor
    ea era BHTH n per n en sanyTHora paaBoja H craTHCTH
    nopecKor repera npeMa ei<OHOMCKHM npH.riHKa
    noi eAHHHX arw He sell caMHx rOAH
    l1a HOBUj er BpeMeHa <jJOj HU' IKH apXHBCKH Marep
    aJI HMa nonyme npHnH<JHy I<OJJH<JHHY nopecJ<l-1x n
    TBp/la, HO y lt. H Ma HeMa Cnei.{H!l>HKai.{Hje, Hero CaMO
    Map Ha oaHaKa "aa MyxapeMCKH nopHa" 300 rp(owa),
    aa xapa<J OA ocooe 5 rpowa, AOK ce y <jlpaTapa Ta
    nopea MHXOJhCKif (29. IX) ocaM)\ecerHx rOAHHa
    nnallao sell y Mapry HJJH y Majy, a
    jescl<l-1 {24. IV) y HOBeMopy " )l.eileMopy. Hajn
    nynapHI-1jH HaaHB aa "HoBal.( " OHo j e " j acnpa".
    l{pajeM XVI cpe6pHa j e jacnpa n
    r op111 aHa re j e 40, wra sw1ue u 60 " jow Bl-1JUI
    j acnpH i\OnaaHJIO Ha j enaH MJJeTatJI<H I.(eKHH. To je 6HO
    AYI<aT CTape spHjeAHOCTH.
    Ji awsaHHHosa KpOHHKa "KaKo R
    j acnpe y YHrap1-1j11":
    l I.(eKHH = 4 !l>HOpHHa If 4 rpOlll<JUfia
    l Mai,JapHja (l.{apcKH AYKaT) = 4 <PuopHHa
    3 rpOW'-11-illa
    l TaJJHp = 2 <PuopHHa
    l <jlOpHHTa = 3 MapHj ama H 3 rpO!U<fHfia
    p11j a1u OJJ. CJJHI<e o JI, Ai . MapHje!)
    35 Mapujalila = 200 rpotu<J Hit a
    200 rpOW<f11Ha = 10 !l>OPHHTH
    l Map11jaw = 17 Kpajl.(epa
    ' ) Kao npPJIPa.l\lbY o n nOIII\IIMa y Bocun
    1' YPCICOI' 110Ga ncn. dr. Truhelka, Osvrt na
    turne spomenike Bosne. Glasnik zemaljskog muzeja u
    i Hercegovini . Saraj evo, 1914., s(r. 247.
    J<pa]u.ep = 1
    1
    / 2 (noApyr) HOBal.(a
    rpow = 3 Kpajl.{epa
    1 rpolll = 5 HOBal.(a
    7 Mapujawa-= 2 neTaJ<a
    1 K= 2 rpowa H l Kpaj l.{ep.
    1
    Y XVIII HCnpase HOTHpajy osaKse
    IIJllfje)J.HOCTU:
    roA. 1740 l Mn eTa<f KU llYKaT = 4 rpowa (Mne-
    111'11<11 AYKar HaaHsaxy Typl.(lf pywna OA pycnH
    KaO norpny CJJ J.fUH Ha ll OBI.{y l)
    roA. 1750 l nneTa = 16 napa
    ron. 1760 l rpoJU = 40 napa = 240 jacnpH
    (xyi<<JH, aKtJI-1)
    roA. 1763 l napa = 6 jacnpH
    ron. 1763 l AYKaT = 330 jacnpH
    r oA. 1780 l nyKaT = 5 rpowa
    ron. 1780 l Mapujalll (cpeopHH Hosau) = TPH
    tepaju epa= l O napa.
    Y no<JeTKY XIX
    l JJ.Y I<aT = 61 rpoJU "20 napa
    roA. 1822 nneTa = 42 nape
    1827 l<eca = 500 rpowa
    nYI<ar = 21 rpotu
    ram1p = 9 rpo111a
    I.{BaHI.{IfKa = l rpow w 20 napa =
    13 Keca = 309 JJ.YKar a.
    nonyT Ha3HBa 811)1(JJI1H HaCTaJJH cy U HaaHBH
    1cpwmap, 1<p1-1naw, opnam, Kapnosal.{, AHpel<nHja unw
    JIHPe<a tu (lllnathoncKH ran Hp npeMa AHpeK r yp. =
    cryn), 6aHosal.{ (1849. no oaHy jena<Jufiy, HOBal.{ OJJ.
    6 cpe6peHHX Kpajl.{epa), (crapH ny6posa<JI<I1
    lt tt>e MatJKH ranwpH).
    npen aycTpOyrapcKy OKynai.{Hjy Ba}f(HJJa je
    11
    nJJera" J<ao "crapa I.(BaH1.(11Ka" H BpHieAHna 33
    ICpajuapa; y !l>HHaHCHCI<HM l<puaaMa HWJJe cy H 2
    1JJ1 ere Ha 40.Kpajl.(apa, a cse j e BpHjenHno oneT Kao
    l OO rypcKHX napa.
    nape " uapeBHI.(e" HapO,lHHX njecaMa TO cy
    l opnjeJ\IIOCTfl cfJpaHL\YCKOI' IIOBL\a C. TypCltiiM Y
    lloc1l n 1658 r. 11ao j e Qui;let. Bn,l\11 onuc JJ:y()pos-
    11111\a 11 BocHe ns !'OJI. 1658. Glasn ik zp.maljskog muzeja u
    llosni i Hercegovini XVI I. Sarajevo, 1905., str. 428.
    1 ETAMOnOntj y TyMam cJ>pa Map1'1111 ttynoM (snm-
    ll !l1'0M !) Ha cTapnM cnaoOII CI\HM GanOBL\ItMa (Stanje redodrave
    llosne Srebrene l)Osl ij e pada kraljevstva bosanskogll. pak do
    ukupacije u vieka . Dj akovo, 1884:.)- O Ga-
    110111\f!Ma 11cn. Dr. Trulzelka, Slavonski ))anovci. Prinos
    hrvatskoj numizmalici. Sarajevo, 1897. n Di e sla\oniscben Ba-
    n:lldenare. Ein Beillag zur kroatischen Numismatik. Wien, 1898.
    - Hcmu, Nalaz bosanskih novaca, obrelen kod Gla-
    Mtli k zcm. muzej>< u B. i H. e XVII. Saraj evo, 1905., str. 1. itd.) HT.l\.
    jacnpe, HJIH aK<fa {xyK<fa) CHTaH oJenKad, cpe6pHU
    TypCKH HOBai.J..
    1
    xv.
    Kao enHTHH cnHc.qJOjHH<JKOr <PpatbeBatJKor ap-
    XHBa ucrHtJe ce "aXAHaMe" oocHe Mex..:.
    Me.11.a II, KojoM j e nao cno60lllTHiie 6ocaH-
    CKHM <tJpatbeBI.{HMa aacnyroM 4>pa AHijena OA Bpx-
    6ocHt Hape<J eHor 3BH3AOBwlia y noJby, ynpaso
    MjeCTy, MHJJO)l.pa<esy. l{oAH<jJHI.{HpaHa <tJaMa yMuje
    na npHnOBHjeJJ.a H o nnawr y ea BBI-1jeaAaMa, KojHM
    je cynTaH aaorpHyo <jlpaTpa, a6or H>erosa npeaH-
    MeHa, u TaKaB jenaH nnawT H AaHac ce noKaayje y
    <jJOjHH<JKOM CaMOCTaHy.
    n owTO CnHC HeMa OaHaKe f OAHHe, Hero CaMO
    nyKH naTyM: "TaKo Hel<a ce aHa. l)eMaayn axap
    28 Maj( Hc) CypA MHJJOApam" TyMa<fHno ce, na 6H
    TO MOfJJO 6HTH je)l.HHO 1464., a HHnOWTO 1463., KaKO
    je nptBOAHJJal.{ !l>OjHH'IKHX H cyrjeWJ<HX <PepMaHa,
    AP. /1. . AraHai.{KOBHk, HacyMl.le oaHa<JHo : "Verbum seu
    Pactum Regi um di e tum Ah d Name datum a Sultan
    Mehmed Han An. aer ae Turcicae 868, Christi vero
    1463concernenslibertatem Sacerdotum Bosnensium" .
    HaBOAHO ce 0110 aaMHCJIHO cynraH MexMeA ll
    H y ocsojetba oocHe, a6or cHnHe eMH-
    rpal.(Hj e, na je TO HacTpojett>e, ya eas anapar jeAHe
    TUnHtJHe nereHJJ.e, ynoTpt!6Ho 4>pa AHijeo OJJ. Bpx-
    6ocHe (3BH3AOBwli) u A06uo nosnacrul.(y, )l.a spata
    HCeJbeHe o OlllH>aKe u Aa CJI060AHO OHAa 6usyjy y
    csojoj sjepH. Y MHnonpa)f{H Mopa Aa je 6Ho J<alllTeo
    unH 6ap 6ocaHcKor (ll.aHac on-
    HHHa opecroscKo KOA ownanesl.(a), a CTojallle
    nOAPY<Jjy !l>ojHHtfKOr MaHaCTHpa. 18 ayrycTa 1421.
    noTBPJJ.HO je (nucaHo Ha MHJIOJJ.pa<H) CTe<PaH
    TspTKO TsprJ<oaul; ny6posa'iKe nosnacrHue ya csje-
    AO<JaBCTBO CBoj e CBHTe, y KOjoj Ce HaBOAt " magnus
    voevoda Sanda l, voevoda Vukmir etc. "
    2
    TpaAHl\Hja, aa 1<0jy 611 j ow yTBPAHTH,
    Ka)l.a j e npBI-1 nyra nHCMeti O !l>HI<C1-1paHa, HaBOAH )l.a
    je A06Hse11a <jlpaH>ena<JI<a noBnacTHI.(a (aXAHaMe),
    Koj a ce qysa y <}JojtiH<JKO.\\ caMocTaHy, opHrHHan
    MexMeAa JI. ni1Tatbe je, Aa JIH ce JJHCTUHa, aKo j oj
    npernocrasuMo ayreHTH<JHOCT, <Jysana on no<JeTKa
    y <l>ojHI-11.(1-1, H a1<0 j e OpHrHHaJJ, KOjHM je tf YAOM
    cnatueHa 0)1. TOJI HKUX l-13HeHaAa Y<fHtbeHHX TypCKHX
    npenana 1-1 llO)J.MeTHyTHX OO)f{apa, KOjHMa cy 6HJJH
    1
    Kraelitz-Greifenlwrst, Coroll ari en zu F. Miklosicb Die
    TUrkiscbcn El emente in sUdosl- und osteurop:l.iscben Sprachen
    Wi en, 1911. S. 6.
    1
    Monumenta serbica p. 316. l!l co. n Fermen-
    din, Acta Bosna e p. 116. (Milodra,,a l)
    12
    uasprHyru csu OAPeAa MaHacrupH, na u lj>ojHH<fKU
    cjlpafbeBa<fKU CaMOCTaH?
    AxAHaMe je cnujenJbeHa 11 3 ABa AHjeJJa (ropfbu
    Jl"O nucaH), a OHa je U nOAJJ11jenJbUBaHa.
    sen11 y osoM perecTapcKOM MaTepH-
    any (VII, 1205.) aa HecTaHaK aKaTa: "Dubium autem
    nullum est, quod similia commisarionum Documenta
    (OA nocnaHux eneMupa aa HeKe speTe KaTaCTap)
    et multa alia igne cum Monasteriis absumpta, vel
    alias i nj uri a temp orum perierint" .
    1
    Ax)lHaMe cna)la y OHY EpCTY cynTaHCKHX A11-
    nnoMa, y J(Ojoj ce sna)lap KyHe, 11.a lie BPWHTU aa-
    )laHo o6eliafbe. OoBOA aa 113)laBafbe osaKse 11cnpase
    nojMJbi1B je CaMO y CJJyttajy paBHOnpaBHOCTI1, U SaTO
    cy 6ocaHCJ(U OTKaA cy yonJ:ie aanotten11
    onepHCaTH TOM aX)lHaMOM, 6HJJH nOHOCHU, Harnawy-
    jyJ:iH )la cy np11 ocsojefby BocHe cMaTpaHI1 cyse-
    peHuM KaTOJJI1Ka 6ocaHcKHX. An11
    je 6UJJO BeJ:i MHOfO CyMfbe O ayTeHTU'IHOCTH OBe
    6ocaHcKo-cjlpafbeBa 'IKe "magna charta".
    TaKo u Aw6oT Ka}f(e: "jedenfalls steht eine
    andere Reliquie des Klosters von Fojnitza mehr
    im Einklange mit den historischen Thatsachen, ob-
    gleich auch sie nicht tiber alle Zwei/el erlzaben ist.
    Dass ihr Alter nach jahrhunderten ziihlt dass ihre
    Wichtigkeit geschichtlich ist, erleidet keinen Zwei-
    tel, denn sie hat durch jahrhunderte ihre Pflicht
    gethan und den Monchen als wicksamer\Sclzutz gegen
    die Veziere gedieni, welche die Echtheit derselben
    niemals in Zweifel zogen. Es ist di es die bertihmte
    A th name h, die mit ttirki schem aber /ateini-
    schen Datum ... "
    2
    Oco6uTo HaaHB "yroBop", KaKo
    sen11 "pactum regium", uaaausa cyMfhy, HO seli 637.
    uMa uasjecHa Kam1cjla O Mapa jepy-
    canHMCKHM KpwJ:iaHHMa, a 1555. ynoTpe6Jbasa ce
    u aa CynejMaHa ll uapaa "yrosop".
    <l>ojHH'IKH pyKonHc JlawsaHHHOBe KpOHHI<e
    Ka}f(e: 1463. )loije MexMeA Ha Boc Hy H yae jy
    csy . . , a 1464. )l olje p MexMel.{ H a j u He
    yae ra.
    8
    KaKo )la He 6u eno
    t H BaTUBHh y csojoj MOHorpaqmjH o ea-
    MOeTauy (eTp. 25.) RaBOAII n peMa <l>ojHFI'IKOj KpOmll\ll : Qao
    aaHOBeTaJLe y O'lliTY nenpaBAY lher.ztie OKO rOA 1521.,
    KaAa Typn.n paaopmue name caMocTane e npKaaMa: y <l>oj Hnnn
    aa l'BapAnjaneTaa <f:Jpa Ja1waa l3o!halta, y Ko.LHL\Y, BocoKOM
    CyTj ecn.H n Kpemeayc.
    Johann von Asbo/11, Bosnien und die Herzegowina.
    Wien, 1888. S. 441.
    "Glasnik muzeja u Bosni i Hotccgovini" Xm. Saraj evo.
    1901., str. 347. MeTo H JbeTonne <f:Jpa lliltMyna KJi nMenTonnba
    "Arkiv za povjestnicu jugoslavensku" TV. U 7.a-
    MeHyO TOJJI-IKO Ba}f(Hy UJJH je)lHe
    )lpyre ro)lHHe ?! A nOMHfbe H. np. pa
    pefbe MaHacr11pa 1524. !l.a je 6aw l
    JlOI1CTa ax)lHaMy, OH j e He 6H )lo6uo
    cjlojHH'IKH rsap)lHaH, Hero Kao suKap 6oc
    cKe j ep je ax)lHaMe onJ:ia noseJba. j
    sp11jeMe ce yaHMano oat5HJbHO, Aa je cjlpa A
    3B113AOBuii spumo cny}f(oy BI1Kapa y A06a n
    BocHe (H. np. odTUHHh ra HOTHpao 1458. u l
    anH 1461. cppa MapTHH l{op'lynaHI1H, 1464. cjlpa B
    Hap)li1H )le <l>occa etc. etc. Te 3BI13AOBHJ:i oT
    no <t>epMeH.l,IHHOBUM "Acta Bosnae"). KacH11je
    Bna)luli JlOI<aaao, Aa je 6ocaHCKI1
    6Hsao ua BocHe y JJ.06a na)la, Te )la ra je B
    aaMujefbusao cppa AHijeo 3BH3JlOBuii .
    1
    Y XVII H y XVIII cTOJbeJ:iy 6wo je Meljy
    a nocet5HO Meljy jy}f(HOCJIOBjeHCKHM
    TpHMa senHK XI1CTOp11orpalj>cKI1 noKpeT. Mo}f(Aa
    ce y o 6op6u 113Meijy nojeJII1HUX jy}f(H
    sjeHCKux napTuja "quis eorum videretur m
    Morno Tpa}f(tHU u ocHoBe cpeijHB::tfby npusune
    npUMJbeHI1X H aporupaHUX, na U UCXHTpeHHX
    TypaKa ?!
    2
    Ho o cycpeTy MexMe)la ll u cjlp
    AHijena OJI. Bpx6ocHe npHJJH'IHO je )lyroTpajHa,
    MO}f()la H HCI<HJ:ieHa. oHJbe}f(u j e " Ha
    THHyc 1770. : "cum itaque Memed antedictus Ch
    stianos persequeretur, divina sic inspiranda a
    factus obviam ei, Venerabilis Servus Dei P. Angel
    a Verbosa. Quem intuens Memed incurvatis su
    ci lii s irato vultu, & i gnito oculo inquit: tu ne
    ille qui seducis Christianos, ut aliunde ad pl
    Christianorum fugiant a jurisdictione, & Domi
    meo? Cui audacter, sed cum omni submission
    animo eo quia res pro Anima erat illi, & zelus
    ac fidei flagrabat in illo: ait, Ego sum; Cui T
    sed mitiori Animo, qua de Causa id faceret: s
    grebu 1857., str. 34.) HO'rapa: 1462. nl\ 15 ijuna tada maho
    car turski ' 'ze bosnu. Sap y <f:J pal Lena'lltnM l(pyromJMa OJI
    ce paJIO JLHXOB HSFII'IMllll npnnHneruj y
    nl'ICKOM TOMy, CBO, BU Tpara. A 1'1 y TO ce
    jeMe npaKTHKOaao s ell
    Typn.H e hopAOM, TaMo q)paTpn e Top<5oM.
    t O. J(eronim) .Ilistorij ske crtice. "Glasnik j ugo
    slavenskih franj eraca". Saraj evo, 1893., str. 47.
    Dr. fra J u lijan Ljetopis samt
    u Kreevu. Sarajevo, 1918., 2. -
    1
    1637 r o,11. ce pa'lyBaJIO,
    HMa C)oeaueKUX <f>palLCBall,a, KOjH Bllajy lJ apaneKH
    ter Bosnensis, qui 'l' urcicam linguam calleat) n HBpn'tliTO j e
    MenyT j cAaH <l)paTap (in socium fratrom Philippwn a Jaiza
    nensem, qui Turcicam ct Arabicam linguam callet). Men. dr.
    J ulijan Spomenici kultnrnoga rada bosanskib franj
    "Starine" XXXVI. U Zagrebu, 1918., str. 113.
    -91 -
    l ungit Pater, ut non amittant fidem Christi, quam
    luqui t nuper suxerunt, cum caetera omnia deper-
    ll derunt; tunc Memed vade pro nunc ait, et i n
    1 rasti num ad me r edibis. Pernotavi t Sultan us nocte
    lila in vi lla Mil odraxe (sic vulgo) dicta, interim
    r()nsili o facto cum suis, nec non aliunde sciens:
    Gloria Principis est in multitudine Populi;
    vulde mane accersivit sibi eumdem P. Angelum cui
    lcdi t praeclarissimum Firmanum (quod idem est)
    ue Diploma lmperiale, ut libere sine ulla laesione,
    mol estia, tyrannide, atque perturbati one Turci ca sua
    munia & officia faciant, idque soli Fratres Minores,
    non a/ii, ea quae spectantad cultum & dogma
    (' hristianum. ld tamen non obstante, molestia, i n-
    lWi tus ac persecuti o non defuit miseris fratribus
    ntque Christianis, qui elam hine inde fugitabant
    l ufeli ces, & maxime ad partes maritimas.
    1776. nOHOCH JlaWTPHH TaJJHjaHCKH npeBO)l
    IIX]tHaMe y CBOjoj XI1CTOpHjl1 "En11TOMe
    11
    ,
    1
    na Ha-
    IIOMI1fbe, Aa cy je npHrOAOM }J. aBafba l,lynycas no-
    IWB11BaJJI1 6ocaHCKH raapA11aHH, a seaupu 6u je 'IH-
    I'OJJH 11 " lunato collo fronti appli can do revereantur".
    On JlHCTHHa HanoMHfbY ax)lHaMy je)lHa 6yjy-
    I'YJJJt Hja 113 r OAHHe 1605; na aaTuM 1626. 6yjypyn-
    BajpaM nawe, OHAa 1629. opaHe ce lj>paTpH
    UXJ\HaMOM npOTH "nOTnOpl:f aa BOjCKy" U T. )l, H
    lt Aj aa)l cyTjewKu cpepMaH Ha ro)lHHe 1653. (a. H
    1063.). Huj e jow epy11paH0, OTKaJ].a CnUCH TypCKH
    lt OTHpajy aX)lHaMy KaO OpUri1HaJJHy npanpHBUJJe-
    l'tlj y 113 fO)l. 1463 OAHOCHO 1464.
    jyKHH' rosopu o "Ta)lawfbeM CTapjewuHu cjlpaH-
    1\ItCI<aHcKoM" H noseJbu aa t<ojy je uMao OJJ.BpaliaTu
    uapoA OA CJJU'IHO u KHe}f( eB11li
    0
    , Koju
    II IIOOMHtbe U HeKOr (aJJ H He Ka}f(e, KO
    lt Taj HeKH), na HanOMHfbe cjla6yJJ3TUBHO 11 8811-
    I ' B}J.a Ma nocyTu nnawT (uJTo ra u AaHac noKaayjy
    Y CaMOCTaHy), Te )lOHOCH U npeBe)leH
    1
    Ohronicon Archiviale. Conlinens brevem dosoriptionom
    l' rl ncipii & conti nunlionis Vcnerabi li s Conventus S. Mariae Znostro-
    l(lOnsis, & ad il lum spectnntiun1 ab An no 1468. usque ad pmo-
    nntcm Annum 1770. (Y y 3arpe<5y
    llf n. 377!>0). Men. u Prudentius Narentinus, Do regno Bosniae
    11) 11 8<1110 interi tu narralio historica. Veueliis 1781.
    Epitome vetustatum bosnensis provinciae seu Brovissimum
    nut pcndium historico-cbronologillum de a.nliquitate,
    Illis vicissiluclinis, et consistentia usque ad ha eo tempora . .. con-
    I(IINta, ct compilata a P. Philippo ab Occhiovja. (Aconao 1776).
    1
    Opuje SaTitBnha onncao j e \IYJyca
    J Tpajao ,110 1847.) npo11 nyT cf>pa AuTO 1\nemennh y Viencuc
    (lhupe<5, 1871., cTp. 59.).
    Slavoljub Bonjak, Zemljopis i poviestnica Bosne. Zagrob,
    IKii l., s. 142.
    & (<!)pa AnTo /{lleJICeoufl) , Crtica iz ivota bosanskog. Na-
    111'11\o K . . Vienac" ll!. 3ar pe<5, 1871., c,p. 59.
    TeKcT noaeJbe MexMeAa Il, a yr osop ce aose H Ka-
    <l>pafbeBalJI(a je JtereH)la HeKonuKa cTo-
    Jbelia naHcupana TY <t>aMy H To60}f(fby
    o nnawTy, J<a o Aa j e cy JJ T aH A011CTa cnyTHO, )la J:ie
    MY )lOHU cppaTep npe811MCHOM 3BU3[(0BHH na UMaO
    nnysJ.tjaJt ea asHjea)laMa y npHnpasHocTu c.se JJ.O
    cpeJ:iHa cny'faja Ha MunOJJ.Pll>KCBy, an11 Hl1je rspJJ.HJJa,
    Aa ce cjlpa AHijeo aano<t eo Tai<O npeausaTu no
    nnawTy, Hero Hanporus. <l>a611jaH11k u BaTHHHH
    npenpw'laJJH cy nereHAY ad verbum, 11 TaKo je
    OHa CJJOBI1Jia KaO HenpUKOCHOBeHa, JJ.OK j oj npasy
    Hapas (T. j. nereH)lapHocT) aanotewe y
    Ill cs. "Novog bosanskog prijatelja" u y 6pow11p11
    "ArpapHo ni1Tafbe
    11
    ToMy HacynpoT ycTao j e 1896.
    y capajescKoM Glasniku" o. j epoHHM
    BnaAHH y lJJlaHKY "ATxHaMa u cjlpa AHijeo 3BH-
    BJJ.OBuJ:i " . OH ce yrnaBHOM aa6asuo MHOWTBOM )lO-
    KY MeHTHpafba, Aa je 6aw KaTOJJH'IKU )lU O Hapo)la
    6je}f(ao 11cnpe)l TypaKa u Aa je y )l06a HHBaauje
    O)l npOJbelia AO jeceHH Uo611BaO 6ocaHCKH npOBUH
    na )la je Morylie e )la je 3sua-
    JJ.OBI1li ua6Ho Kao npe)lcTaBHHK Hapo)la. Anu y
    TI1paHHM )lOI<yMeHTUMa yrnaBHOM je puje'f O 6ujery
    KaTOJJI1'1Ke snacTene. Hu Huje TaHrHpao
    ncHxonowKy HY}f(HOCT aTxHaMe APYK'IHje Hero cyn-
    TaHOBUM cTpaxoM OJI. A e Jlpyre
    cTpaHe HaHuaao je o6uJbe rpaije Koja Ty'le MO-
    rykHocT J.t3Aafba je)lHe t<a n HTY Opuje csera,
    THn ose nereHAe 11 KOHCTpyucaH je npo-
    cj e'IHO MHTCKU no np11Mjepy TOJI11J<HX UH)lOeBpOn-
    CJ< HX cjla6yJJaTUBHHX 'noy'leHHja y KOjU Ma nyCTUfbaK
    o6palia CHJJHUI<a. Bna)lHH ce, Kao HH ocTanu anono-
    reTu, Hlije aaycTaBHO Ha )li1!JnOMaTU'I KOM npo6neMy
    noaeJbe, HHTU je noi<ymao, Aa ua cjl ep-
    MaHa OJl XVI CTOJbelia )laJbe AOKa}f(e, OTKaA ce Ha-
    nOMHtbe aTxHaMa 11 t<aKo je HHTepnpeTupajy
    y XVI u XVII np11je yo611 1ajeH11X 1,1 ynyca. BnaAHJ:i
    JJ.OilYIII C no6uj a "t1CTHHI1Te nO)laTI(e O BjeKOnHcy
    6 11. A. 3BHBJJ. OBHha" y " HosoM 6ocaHCKoM
    npHjaTCJby", uer11pa H>erOB UCnOCHI1'1KI1 Kapat<Tep
    H npH'IY o nekHIIH, no yaa cse To He ot5paana}f(e,
    KaKo j e Morytte, cynTaH MexMe)l ll <t>aTux, XH-
    cTopuci<u KpBOJJO'iHH 3Hattaj, KOjH- 6aw
    no - }f(apH u nanu KaTo-
    JJH'I I<e noc)e)le, u caMocTaHe (32 Ha 6poj!),
    H. np. 11 y CyTj eCI..\11, Koj u c11je'fe KaTOJJHKe Ha 6y-
    JbYJ<e, '1Utll1 ynpaao 1463. 11 1464. y JJ.06a KYJJMH-
    HaHTHOr OCBa jafba DOCHe TOJI I1Ky H3HHMI<Y y lj>oj-
    HH'IKOM J<pajy ?!
    Huje y csoj oj aaHeweHoj ropJbHBOCTH
    HU onaoHO, KOJIHKO 11CTU'fe nCHXOJlOWKY HeMoryfi-

    -92-
    HOCT ayreHTH'IHOCTH aTXH3Me, l<aa 11. np.
    H onaj era saK H3 <J>a6HjaBHka : " naJ) oM jajt..ta crpax
    ce Hanaauor opy>1<ja paanu no eneM HecperHOM
    KpaJbeBcrsy ; l O Hajyr neaHHjux rpaijaHa Ha rpa.o;-
    CKHM BpaTHMa 6H Ma'feM nory6JbeHO; 30.000 6Hpa-
    HHX MOMaKa nocnaHo y QapHrpa.o;; MHoro paanp-
    weHo no t..tapesoj sojct..tH H npHCHJbeHo, .o;a ce
    o.o;peKHY CBHX orav6eHI1'1KHX o611'1aja; csera Mjecra
    paapyweHa, a I<yhe nacnfpa .o;ywa nonaJbeHe. Ca-
    MocraH y CyrjecKoj, nocseheu en. 11BaHy I<pcrH-
    reJby, ao reMeJba pe.o;oBHHLtH noy611jaHH H
    CaMOCTaH Y JhtBHY 11 27 CeOCKI1X LtpKaBa y OHOM
    Kpajy, KOjHMa cy ynpasJbanH aHenoM <f>pal-beBUH
    .,l(HeJIOM CBHeTCKH CBelieHHL\H, OJ]; KOjHX ce Mano
    coacH y 6nHae J.fM cnJbercKe npeJijene, AO'IHM .o;pynr,
    na.o;owe >l<prBOM uenp11jaTeJbc1<or MalJa. 0BJije je,
    I<O H Koa Jajua OKpyruo nocrynauo e KpwhaHHMa
    6oraTaWH H IJJieMHHH npHCHJbeHH, .o;a o6epy: HJIH
    npHMHTH Rjepy MyxaMeaosy HJlH H3ry6HrH aje.o;o-
    BHHy; KMeTH aa nnafiajy rOJ];HWfbH aaHal< 011 CBOr
    Tpy.o;a. CBHM 6H aa6paH>eHa jasHa HanosHe.o; sjepe:
    oorowrosje H cJ<pOMHH KpmhaHCKH cacraHl.\11". "I<oa
    OBHX HaBeJ],eHHX IJOBjecTHH'Iapa - Haao)l.aje O)l.MaX
    H<ra rora Bna.o;Hh - H jow MHOrHx, Koje CYAHM,
    aa HHje HY>I<aHo aa HX HaaoaHM, MHCJlHM, )l.a MH-
    caoH H y nos.HecT ynyheu lfOBjeK ue OH CMI10 pefiH
    .o;a MafbKajy OHCMeHI1 noaal\11".t
    Hero TaKsy cna6y ncHxonowKy MOTHBauHjy,
    anH aaro KOHCTPYHCaHy no CBHM npaBHJIHM3
    HeHH'IKHX nereuaaa HMa Bna.o;Hfies JJHTepapHH npe).l-
    wacHHt< lf>pa MaprHH Hea11h,
    3
    t<Ojlf Ka>1<e: "r. 1464,
    Kao WTO nosjecrH11Qa csje.Qo'IH (Orbinus p. 370.),
    CTif>l<e uap MexMea II e MHoroM sojcKoM no.o; jajLte
    If no'fe ra ea cs11x crpaua H3 ronona >l<ecroKo
    TYHH, He 6H JJH ra OCBOjHO. Y 3ani1CHHKy Mprsa-
    'IKOM (necrologium) caMocraua cyTHCI<or y Bocu11
    uajcTap11jer 'IHTa ce no.o; .o;uesoM ll. csu6H>a (Maja)
    roa. 1464. aa cy 'fersopHL\a MHCHHKa noa Ja.iLteM
    OA TypaKa KPBHHlfKH My'feua 11 nory6JbeHa 6Hna
    '
    nalfe y 11CTOM ce 3anHCHHKY nHwe, aa je aa on-
    cjeaHyfiajajl..la BHwe peJIOBHIH<a nor11uyno. MeijyntM
    .QoaHao uap MexMea ll. 11.a Mar11ja I<opBHH senH-
    KOM CHJlOM >1<yp11 Y nOMOH rpaay jajl..ly, OCTaBH ce
    osor 11 nospar11 ce e sojcKOM y yuyTpawH>ocr
    Bocue 11 CTHrue y Mj ecro MHnoapa>l<, rJ{je My ce
    ' D. Fabianich, ll prescnte e il di Bosnia, Erce-
    govina e AlbHnia, p. 174- 17U.
    Glasnik" X. U Sarajevu, 18Q6., str. 198.
    s Fra Martin rcdodrave Bosne Srebrene
    posije pada kralj evstva bosanskoga pak do okupacije u vioka.
    1884. , s tr. 7,
    llPHK3>1<Y lf>parpH, C KOjHMa Ltap IJHCMeHO y
    CKJJODI1, no KOM yrosopy ocTajy <!Jparpl1 y
    HOj CJJ060)l.H WTOBal-ba CBOje Bjepe. !{aKO OHH,
    11 H>Hxose LIPKBe 11 ene wTo nocje.o;yjy ocTaje
    oo.o;uo H npocro o.o; csa1<or nopeaa 11 repeTa. 11
    onaj yrosop CBH seaHpH, aanosje.o;HHI.\11 11
    JbaHH spwe, Ltap HX aaKnHH>e BoroM, crsop11re
    H 3eMJbe, BenHKHM fherOBHM npOpOKOM Ca
    KH>Hre,
    1
    ea 120.000 npopo1<a
    2
    H ea ca6JboM,
    np11nacyje, Aa o6cny>1<e, .o;o1<ne lf>paTpi1 6y.o;y
    cnymHH ltapCKHM aanosHeCTHMa. Yrosop je n
    Mjeceua "MajHca" (cBH6H>a) .o;He 28. ro.o;. xeij
    868. noe. 11. 1464., a He 1463."
    O.o;a1<ne ro.o;HHa 868. M. n. o. <!>pa Ma
    He.o;11hy? OH jy je npocro HCKOHcrpy11cao.
    AKo lf>epMaH npor11 rp'"IKHM ana)l.HKaMa
    1489. HHjH KaCHHjH lf>ancHif>HKaT aa J.fCTY CBpXy
    norKpeny caMe ax.o;HaMe, y H>eMy 6H ce Mor
    eseHryanuo OAHOCHTH noawsaH>e cynraua Baj
    ll (1481.- 1512.) Ha OLta MexMeAa ll (1451. - 1481
    6aw Ha ry reuepanHy npHBHnentjy.
    H.uTepecRHTHO je, .o;a ax.o;HaMy HanoMJ.IfhY
    uaj'fewfie 6yjypyna11je, a Mafbe cyn
    CKH lf>epMaHH. QwrHpa je H. np. 6yjypynAHia
    1777. (l<eMypa XXII) "nporws 11 Lta
    axaHaMe He Aajre HHKOM, aa ux Hana.o;a! 11 panH
    no ca.o;p>1<ajy ose 6y l", na 1779. (I< eM
    XXIII), a raKo "' lf>epMaH OA 1782. cyJtraHa
    nax XaMHAa I (I<eMypa XXV), HO csaraje cy if>p
    Koju rBpAe, .o; a nocrojH aX)l.HaMa "' Ha H>Y ce
    Bajy, a WTO je HajrJJaBHHje, OHH HCTHlfy, H TO
    tacite speMeHoM ycsaja, Kao .o;a HX je ax.o;HaMa
    neraliter onpocrwna cswx .o;afia. MeijyrHM, y re
    aXAHaMe, HeMa HH HajTafbe anyaHje o HeK
    npawTaH>y .o;a>I<6Hua, o HeKHM HayaerHHM nOBJJa
    uaMa, uero je reuop noBeJbe TeK ny1<a ronepa
    QHja 6orocny>l<efha 11 AOnywTaH>e, 11.a ce (oq
    csefieHH'IKa nHt..ta Kpefiy npeKo rpaHHl\a AP>I<aBe
    .o;a AOnaae y BocHy. HHrAje cnoMeHa y I<eMypH
    1
    Bah e salbaJia 7 Klbura!
    Cni:I'!DO Banma 3eTCKI:I y nOTBPAII ea
    30. I. 1413.: ... e per pi u chiarezza e iormezza di le
    cose nui Balsa predicto prometemo per la noRfla dicta e
    zuremo in l :mema nostra e in l ancma da mi sser Zorzi nost
    padre, e in 'dio padre omnipoten!e, e in Ja nostra dona
    sancta Maria verzene, l!lorioxa, e la croxe vera.zia de dio, e in
    dodexe apostoli, e in gli quatro evangolisti e io gli altri s
    cernidi, e in trexento doxeolo sancti padri de Nicea, e in tuti
    sancti, i quali fo in principio, per questo a tuti quelli z
    (CnMe Jby6ult , JlocTrme o OJioOmajox naMeljy jymuora
    cTaa n MneTa'!Ke VII. Monumenta spectantia h
    riam Slavorum Meridionalium XII. Zagrabiae 1882. p, 7(1,)
    Tatuo 124.000!
    111111110/tY H. np. o ueKoj eMHrpauHjw H -spabaH>y
    1111(111)(8, KaKO cy noKywamt lf CKHTHTH anonoreTH
    11 "Jill liMe.
    EMaHI..lHnaQwja lf>parapct<a OA uaMera owlie aa
    l IIIIIJi a nocreneHo: Hajnpj e cy 6ecnpaBHH, a Ha
    YltiiJIY rp'IKHX sna.o;wKa, Koju lf 3HCKyjy Aake; <!Jpa-
    .o;oKaayjy 11.a cy narHHH, H .o;a Aa>K6wHe He
    nu .o;a AOOHsajy npHaHafbe, a nocn11je
    ltplli11Hpyjy ynopHOWHy, y WHpOI<OM OI<BHPY Jla-
    niHI\l TypcKe 6wpoKparuje, yBjepefbe, /{a He OH rpe-
    nll/111 nnaliarH Mano no Mano HH ).lp>l<aBHHX Jia>l<tJH-
    1111 , Ya ynarafbe senwKor MHTa .o;eueuujHMa H croJbe-
    hiiMA ycn11jesajy. Ma cBaKor cny<Jaja aJIOCTaBJbafba
    H 118HyijHBafba H. np. Ha l..lapwHapHHQaMa l..lpny KO-
    IIII CT, jep ya uaauaKy .o;a cy cnoooAHH e MwpoM
    IIJI OJia3HTH sefi y ceKyH.o;apuoj uurepnpeTaQwj u ra-
    II()Ua npaaa .o;onaa11 ryMalfefbe, Aa 11x ijyMpyn,tHje
    yuuke He 11.a JIHpajy. SyjypynAwja fie 11anei1H
    (uli rewKe nape, aJJH ce Hcnnant) ocno6oijeH>e 11
    ''l' nnabafba, a ue caMo nw'IHY curypHocr. TeK,
    ICIIprwje H!laK y npaKCH H11jecy MHOrO BpHjeJti1Jie
    A Aa cy <!JpaH>esuw noHcra cum magna li centia
    poeti ca HHrepnperHpanH axnuaMy MO>I<e nocsj eno-
    IHTI1 l}JepMaH Ha fOJlHHe 1759
    1
    y I<OM Ce npHnO-
    mtjeAa, .o;a cy if>paTpH l}l oj HHlfKor 11 JipyrHx MaHa-
    l'THpa .,nOAHHjenH ry>1<6y npen Moje
    y t<ojoj sene, )l.a HM je cynrau MexMea xau - KaA
    Je aayaera Socua H XepQerosuua 11 3sopHHI< -
    JtAo y pyKe axAHaMy, Kojo.ftt je ucme oupocmuo OP.
    NJUX JJ.afia, me JJ.a ux He Moxe HUKO a6oz JJ.afia
    uauaJJ.amu. 11 ycnpKoc noMeuyre axAHaMe, 11.a HX
    uamtja 11 ueKif aanosjei{HHL\H a6or no-
    upasKa csojHx 6oroMoJba. l 009 (1600. n. Xp.) ro-
    ilHHe H3J];aTH HM lf>epMaH Hana3H ce y fbHXOBHM
    pyKaMa, re OCHM rora if>epMaua HeKonHKO npenHca
    aanOBHje.o;H 11 BanHHHX 6yjpyni{Hja 1149. (1739.)
    I' O)l.J.!He H 1150. (1740.) rO,li;HHe 60CQHCKU BQllUja
    MepxyM AnH nawa (XefiU.AWBtth) JJ.ao UM je JJ.Buje
    JJ.a cy tfipampu J!amUHCKux .lltaHacmupa
    y Kpewesy, tPojHuqu u Cymjecqu ocllo6oljeHu csux
    rlllafia1ba. Ha OCHOBH cynrau <l>arwxosa xarrHxy-
    Majyua (aXAHaMa) H nocJbeJl l-bH cy ce uapesH pas-
    uanH no Heroj H fbHMa lf>epMaHe Ha.o;a-
    aanH. Y nocJbe.o;H>e sp11jeMe HeKH aanosje.o;HHI..lH,
    MyrecennHMJ.f, aojnon.e H ocranH asaHH'IHI1l\H ro-
    oope J.fM: Tu cy samu JJ.OKYllteHmu cacsuM cmapu,
    no 1bUMa Hujecrae upocrau Oil. JJ.afia, na o .o; H>HX
    rpa>1<e nape ... " ce y lf>epMaHy Haopajajy paa-
    JtH'IHa H3HCKHBafba H CMeTfbe, H IJOlUTO je Qap
    ysj epeu, .o;a cy ce H H>eronH npep,I!JaCHH411 pastJanH
    1 Kemurq, Uiljeke ... ptr. ill,
    no axAHaM11, 6ynyh11 ita nocroje 6yj pynAHje Xehu-
    MOBHfi ese 11 Kai<O je ll<' BHP McxMeA Par116 caonb110
    cynraHy, 11.a naTI1 nony onpocHHUy, cynrau
    Hx JJ,OHcra cu11x naha, aJIH He Map" Aa
    HCIIHTyje, WTO cy OTOM311CI<H 30alll1lfH11ltlf 1759. ro-
    BOplfnlf aa ax.o;uaMy: "Tn cy uatuH AOt<yMel-trH
    caco HM era pH, uo 1bUAta 11tt}ecme upocmu OP. JJ.nfw" .
    Cnryal..lwja je !{aKne spno jacna, uaJIHj a 11 neaHp
    BHme auaqe OA caM or ret<CTa j CAll Or ny1<or " t ole-
    rane-patenta".
    l'ICTHHa, yaeBLUH y 063Hp l..ljeJJOt<ynHO 13JI81\afbe
    11 JIHlfHocr MexMe)l.a ll, nocse 11CI<Jby'"feHo tte MO>I<e
    H He MOpa 6HTH l{aBafbe jeJI,HOr "CJl060).lHOr JHtCra"
    oocaHCKHM CaMo je nHTafbe, JJ.a JJH j e
    cal{atUH>a axAHaMe opHrHHan If Hwje r.H np11j e no-
    cTojao je)l.aH "6na>1<H reKcr", I<Ojlf je KaCHJ.Ije y ca-
    panH>H e AyopoB'faHHMa npenpasJbeH? 3a Mex-
    MeAa II HHalfe, OKO 1674. 1<a>1<e u je.o;au JberonHC
    6ocaH'IHUOM, .o;a MY je MaTH 6wna <j>paHl\YCKa l<pa-
    JbeBHa,
    1
    Kojy Typl..lH yxsaruwe ua Mopy H Koja ce
    HHj e norypntna, Hero >KHBjena no I<pmbaucKoj sjepH;
    Aa jy je CHH BPJIO nowrosao 11 Jia MY je rpo6 no-
    l<paj H>e3HHa. Ho onaj Jberonnc, Kao HH APYrH Hero
    nyonHKOBaHu JberonHc <!Jpa SepHapAHHa HarHaHo-
    awha, HOTHpajyfiH ocsojefbe SocHe 11 lf>pa Auljena,
    Hlfrije He HanOMI!fbe aXJIHaMy.
    2
    11 KaA ce j enapeA o.o;oMakHno sjeposafbe y ay-
    reHTHlfHocr Kail. ce neh 3ano<Je110 u1 fhOM
    onepHcarJ.I, l}lparplf cy 6HnH cno6o.o;HH, Aa osaKo
    anocrpolf>Hpajy caMor 6.ocaHCKOr sanHjy KOjH je
    oap naKO MOrao .o;a J];OOHje Ha Tei<CT aX)l.HaMe.
    Y OJ]; 28 Xli 1784. CMjeno Ka>l<y: ., 011.
    Qapci<Or ocsojefba E>ocHe, .o;ara HaM je 6ea 11J<at<Bor
    CTBilpHOr nOTHI..laja nOBJiaCT11Qa uapCI<a, Ila naTHH-
    CI<Y pajy, WTO ro.o; j e liMa y 6ocaliCKOM BI1Ji ajery
    no ceJHtMa 11 HaxwjaMa cojeryjeMO H noy'"faBaMo y
    eBaHiJeJby, 11 )l.3 CMO TOra OCJ1060ljeHI1 0/{ CBHX
    JlP>I<aBHHX Aaha If xapa'la 11 nac He he HwKo
    yaHeMwpHoarl1 " Hana}taTH. Ha ocHoBy uapct<e no-
    seJbe CMO ll Of( B81Jle npey3BHJUeHOCTH y CMH-
    CJI'f uapct<e llOBCJbe nOA 8B8HH'IH11M netJaTOM BUnajeT-
    CKHM namy aeaHpCt<y 6yjpynr11j y, t<ojy eno HMaMo. A
    caA HCKH OA cal<ynJba'ta . .. u O.o;Max Ha o soj
    Mon6H JtOnHcao j e A6AyJtax nawa: "Ej BH KaAHie w
    H>HXOBH aacTynHHl.\11 OA OHHX Mjecra, rije ce Hanaae
    csefieHHQH t<peweBcKor, if>ojHH'IKor H cyrjemKor
    ' /l,yKac (n. 230.) j e MaTn
    j <'All:l po6uu,a.
    Dr . .l!'n .Julijan Dva ljetopisa Bogne St cbrete.
    Ljetopis fm .Mark<> i7. \Tasiljeva r' olja. "Glasni k :::uzeja n Bosni i
    .Her<>cgovini", XXX, 1918. Saraje\o, 1919., str. 120. , 122. i 123.
    - 94
    MaHaCT11pa! n ouJTO Cy OHI1 onpOUITeHI1 0.11 .nata no
    BeJJI1KOj uapCKOj noBelhl1 11 OCTaJJHM BeJJHIUIM aa-
    nosj e}.{I1M3, IC3KO Y :'l\aHaCT11p11Ma, TaKO 11 y HaXH-
    jaMa 11 KOTapHMa rij e HX nyTyjytl1 11JJI1 cje]letH
    cycpeTHt' Te, Jl3 HX He Hana.naTe 11 He Tpa>I<HTe O,'l
    1-Mtx xapa<t a 11 y csaKoM cny<tajy, .na ce qysaTe
    npOTI1BHOr nocTynl<a npeMa BeJJI1 1<11M
    MeljyT11M, na je nocTojaJJa oHa 11 oHOJU1t<a sa>I<-
    HOCT aX}.{HaMe, KOjy cy joj npl1,[laBaJ111 XI1CTOpH"-tapl1
    Y XIX cTolheliy, peKoHcTpy11wyiu1 HeKI1
    npas11 "pactum r egium, HeMa cyMI-be, .na
    611 11 p11MCKa I<yp11ja aHana aa TY 11 To:JHKY 113-
    HHMHY nOBJJaCTHUY peJlOBHHI<a <j>pal-be-
    Ba<JI<Ora pe.na. Hero o Toj reHepanHoj noseJbH Hl1rije
    HeMa cnoMeHa y penau11jaMa Koje ce cnane nanaMa
    y PHM. M. o. y TaKo OJlCYAHHM r onHHaMa noT!<paj
    XVII CTOlheta ax.nHaMy H. np. J 676. He noMHI-be
    HH MoHCHli>Op Qep11 {Cerri).
    WTo 611 umno 11na1< y np11nor ayTeHT11'iH.OCTI1
    axnHaMe, TO 611 6uno HewTo TSB. Typcl<o-cJiosjeH-
    cKux JJ.OKyMeHaTa, Koje (nopen. <j>epMaHa OJl 1489.)
    MeljyTHM, l-Inal< Tpe()a npi1MHTH C BeJJHKOM peaepBOM.
    l. je 6yjypyn.n11ja 6ocaHcl<ora
    1
    caHI)aK-6era, o.n 20 ayrycTa 1486.
    2
    , oTsopeHa Kli>Hra
    (nYTHH'il<a 11cnpasa) kutodu fra An-
    gelu" . je, Ha WTO ce MO)f{e OAHOCHTH CTaBal<
    " Zato mu mil ost. jere j e r edovnik i
    pak su nam slubeni njegova bratja, knez Doma
    i knez Milutin, j ere imaju tako i knjig !! gospodina
    Cara. je y TOMe, ]la JIH Ce " KihHr e" 0}.{-
    HOCe Ha pe'i eHe I<Heaose, HJJH Ha csy TpojHuy, anH
    j e sjeposaTHHje no rpaijH pe'ieHH'il<or cKnona, .na
    ce CTBap lO-hHra He OJJ HOCH Ha cjlpa AHijena.
    2. Ha'iHH aaKneTBe cynTaHa MexMeJJ.a CKpoa je
    Y npOTI1BHOCTH Ca CYJJT3HCI<OM nOSOM OCTaJJ HX BJJa-
    .napa. Ho y np11nor ax.nHaMe rosopH aHanorwj a
    Hel<ojwx .ny6posa<JKI1X TypcKo-cnoajeHCKHX cnoMe-
    HHI<a seli MypaTa ll 11 ynpaso HcTora MexMe.n.a ll,
    npeM.na j e Bpno cyMli>I1BO, .na ce Te Hcnpase, a TO-
    mrKo cJl YHAaMeTaJJHe, caqysawe caMo y npenHcy3,
    Te o TyrpH HeMa HH cnoMeHa. Csa1<a1<o je aHa'JajHa
    HeTa ljlpaaeonoruj a Kao H. np. 11 y 6anwe y MHPY
    e BeHel(ujoM 141 3.
    1
    Kenwra, 'l' urski doku menti za povijest uosanskih katolika
    iz sicl iill Kutublmne Carevo damije u Sara.j cru. t. Glasnik zc-
    ilosni i Hercegovini " XXI Sarajc1o, 1909., str. 573.)
    y (pOj H111'HiOM apxnuy, BfiAH OBa PetecTa op. 4.
    3
    Boa" mra 111 aa ouo .ieAII O o6jamtbCJbe: .Es darf nicbL
    uuerwiibnt bleiben, dass bcsonders in Zeit fremde Urk;tn-
    r!Pn oft ins ltalienische iibersetzt und in di e Knnzleibiicher ein-
    wahr! nd die Origiuale selbst denselben l.J oigesutzt wur-
    den. Bei m Uobersetzen wur(!en nicht selten g robe I' eh l er
    1442.
    Cy;zTan My paT ll
    fl.y6p08'1UHUMa:
    Ax.aHaMe
    (/JOjHU'IKa:
    ... H 3ai<JJHI-beM
    ja seJJHI<H rocno- ce CTBOpHTeJheM
    .nap H BeJJHI<H a- H aeMJhe,
    MH pa cyJJTaB My- ea ce.naM eseT MX
    paT 6er ,CHH MHO- 1<1-bHra, e senH-
    n ocnuje 1459.
    Cynran MexMe.tt
    II
    HUMa:
    . . . aaKJJHHaM ce
    y >I<HBaro
    CTBopwaro
    ro HapO<tHTaro H !<HM npOpOI<OM
    senwKaro rocno- BaWHM, e 124000 JJHKora
    .na aMHpe cyn- e OBOM npopo1<a Mexe-
    TaHa MexeMeT Koj oM MeJla H y cellaM
    aaKJJHI-beM ce na we M. .. Myca<j>H, WTO aje-
    ce, TaKo MH
    KOH je CTBOp110
    He6o H aeMJhY,
    H TaKO MH Be-
    JJHI<Ora npopo1<a
    MaxMeTa, 11 TaKo
    MH 7 Mycalj>H,
    IUTO BjepyjeMO
    MH MycnoMaHHeH
    TaKO MH 124000
    npopoK
    H oqesy .nywy 11
    lleAOBy llYWY H
    AYWY MOjy H y
    <JHM ce
    onacyjy, u y rna-
    ay Mojy . . .
    CJI OMaHH H
    124000 npopoK
    6o>1<jex, H y AY-
    H
    H .aj eTua Mojex,
    H ca()ny KOjOM
    l
    ce onacy]y ...
    IM. Reetar, Die iagusanisohen Url; undon dos Xli i. - X V. Jabr-
    hunder s. l:i.-A. .,Archiv fiir Slavische Philologic dd. XV
    n. XV! I. Leipzig, 18!-lil. S. fi. )
    ' Trullel ka, Typetw-enoojeHetm cooMemum 1w6pouame
    apxnue. Capaj eno 1911. 6p. 6 n 15, a. 6p. 13 na 1459. uMa
    npCUOA j el{HC Ba!WeTBe na. TannjaRCIWM jeanKy !taO (Sp. 15. 3a-
    'fYAO j e, TC H111PAj e neMa opmmmna. Bp. 13 61ifhe unaK .KOJI
    o,eno, lifj a, rtatto cy j e cepunpan111 AY6pona11m uottJJHcapu, a ue
    eynTaliOHa Kano,enap111ja. TypeKa j e, yocTa.lJOM, j om AaneKo y
    HOllll tJHj (' Jt ynopuo arumpamt Ot\ IfapaanTot Jl llHJJOMaTCJWl' ea
    o6pahaj a, 11a ooattmtM C'rllJJOM rjJyHJ\O,UOII I1CaJJa ea cuoje
    c-rpane. Jil cTtma j e, MP.tyTnM, ):\a j e Hapaa noanaT 11 y
    XVIL n Aa j e J. llanMOT111h, Kao AY6pooa'f tm noKJJH
    cap, nanomu-be y enoM nOB/tp<wnoM POBopy t20 Xl 1667. y
    ayAnjeuo,nj n JtOA cynTana. Ann!cc ne paaa6npa, ):\aje Taj napaa
    ynorpe6JbanaH 6am H npnj e IV 6am aa ooe eny-
    t ajene Jtao ayTeBTU'Ian. O A)'6ponatt<nM axAnaMaMa neo. nauje
    m-raj MaTuj e rynAynnha 1674. Ho 11Ma ll npOTHil):\OKaaa: Ose
    na111 Me ltY6pOBa'fK.e mteTl!He MOry KOnamo 6HTI'l H ayTeU
    T111'IIIe y Tonnuo, mTo j e rJopr;t y XV 11 y XVI cTOJheky HMana
    nopeA OCTM111X Imojen111'fJIIIX j ow n cnonjenctty
    Y nenpaBaMa IIIICaJJDMa Cpll CltOXpuaTCKIIM jeanKOM, AaJUT0
    1
    A&
    j e HaCTaB.'baiJ a CT111nll eTUKa Cpl'):\JbeBj P. JWBHII X epnCKilX H (SocaH
    eKII X KaHo,enapllja. 3a (f>Ojllfl'fKY aXAHaMy caMO j e CYllfl-bllB0
    1
    JUTO ce napTnja aaKJieToe UOAYAapa ea <f>opr.rynoM AY6pona'IKOII
    0AllOenO CTapoCpll CKOM j TypcKa fl CpOCKOXpBaTeKa <f>OpMy-
    nall,111ja Aattne ce JeAII IIO, auo ce aa o6j e yaMe na
    aanTCitO nopllj eKIIO, OUAa j e paenpa!IJ!>aTn o ayTeHTD'f
    -95-
    <l>paae no.n.y.11.apajy ce 6aur y HeKo-
    JtHI<O H3paaa, TaKO H y CYWTHHH CTBapH, Aa ce
    KyHe xapa'iHHUHr.\ a u
    IJCIIHMa! A TO je OHo, ruTo j e HajHesjeposaTHHje, Te
    1n1j e HCKJhy'ieHo, Aa cy H ose Hcnpase,
    Icao 11 caMa <j>ojHH'i l<a ax.n.HaMe, MO>I<Aa ynpaso 11
    uaje.nHH<ti<OM capaAI-bOM 11 <j>paH>esaua
    Y'IHI-beHe MHOrO 1<3CHHje y CBpxe npOTHB
    rypcr<HX HaCJ1Jha 11 OCHOBHe HepaBHOnpaBHOCTM Kp-
    lllhaHa y HCJJ aMcKoj AP)f{aBH.
    1
    CsaKai<O, a1<o ce H
    II C JJa nor osopa .noKaaaTM <j>ancl1ljJHKaT, <j>ojHH-
    'IICa ax.nHaMe oCTaje unaK npHnM<JHO cyMli>HBa.
    l{eMypa y CBOjHM "6HlheWI<aMa ... " (CTp. 48.)
    MHCJJH Ha ocHOBI1 C11nax.napa MexMe,ll.
    uawe 0.11 r. 1779, ,11.a j e <j>pal-beBUHMa .naHa H np11j e
    11
    tjJeTa" (1463.) je}.{Ha aXAHaMe, Ka,[l j e HaHMe 1385.
    l)ocHa nana noA xapa1. Y Toj ce 1<a>1<e:
    "l{aA j e CynTaH ll>aTHX MexMeA xaH ocsojHo 6ocHy,
    XepueroBHHY H 3 sopHHK HSJJ.ao je noMeHyTHM cse-
    hcHHUMMa ax.n.HaMy H TO Ha TeMeJhy npsawl-be
    CTape aXJJ.HaMe KOjOM HM je OnpOCTHO 3BaHH'iHe
    JUthe". Ho Ha Tora TeKcTa npOTI1B I<eMype npoHa-
    JtaBH, Aa ce CTBap TH'ie caMo MexMe.na II.
    l{aJJ. yo(}HqajHO I,JYJJYC Be3HpHMa,
    tlaaa6Hpa ce, .n.a MM j e ya ax.nHaMy HoweH 11 TaB.
    MyxaMe.nos JJHCT ea CHHaja " KojeMy 6H sea11p H
    Mynna noqacT l1CI<a3MBanH, uj enHBajyt
    11 Ha rnasy CTaBJhaj yt".
    2
    ltt cTopHj y osor <j>aMoaHor
    JIHCTa (cnoMHli>Y ra H y OBOM perecTapy IV, 662.)
    nalhali e jorn HCnHTaTH. Y A06a Typc!<or npoTe>l<ea
    MapaBHHa r. 1638 Taj je JJ HCT npenMcaH
    XVI.
    Hya ax.nHaMy H MyxaMe.n.ns JIHCT y <j>oj HH'iKOM
    CC apXHBY H3Jla311 CBOjOM rJJaCOBHTOWHy jeJJ.H3KO
    ann n TY 611 Tpec>ano jom Muoro APyrOP TVPCKO!'
    MaTepuana. A, yocTanOM1 CTapHje 1'ypeKe ABOnO-
    M() paljene cy 111naK cttpoa nacupoa caMo oo nepaucKHM yaop1111>1a.
    3arHJ.Mlhltno je, Aa je ff. np. Tanujancim npeoOA aXAHaMP.,
    11)\JJJTaMnau y nawTpnlleuy Ajeny Ph. ab Ochiovja, EpilODJI' bo-
    IJIUnsis provinciae (Ancona.e 1776.) pag. 114. Hanpao1110 AY6po-
    llfi'IKII TpaucnaTop y ll TO Anouut-,y, o
    liOM ,,IJjetopis franj evaokoga samostana u ltreevu" (Sarajevo 1\118.
    1111. str. 77.) Kame: Ha 5. anpuna 1776. e-rume y Ca-

    O. M. o. <f>pa l1eTap Anouuh ua CTaM6ona, y Kora 6u-


    ntne jom opomacTe rop,HIIP. y Mapo,y aa nOTupljelbe namn'
    tltOpMana, KO/t uonoPa u,apa ... Y jyny na KOnrpePaJ.J,njony Y'fH-
    Ihllll 6111 KOilGUI OA mpowKa, Itor a j e Y'IIlllllO o. M. n. cppa l1eTap
    Anounk y CTaM6ony aa rroUIBpAum ifJeplttaHe narue, npeMAa
    ltlljC MO!'O OBY MUJIOCUI UCUpOCUUI nero CaMO IIBBOAH cjJepMan
    \ ll MOpeMo nOKpnsaT u MepeMann KOHBK AO 1.\PI(RCHH' ony1<a,
    u uoap'feao 6o y ene 1715 rpoma.
    samostan u Fojnici. U Zagrebu, 1913.
    Rtr. 71. - Meo. aa oapTnj y MyxaMeAOBHX nncallta u Karaba-
    l'tlk, Brief des Propheten Mohammed an den Moka.ukis von Aegypten
    l \lltthcilung iiber den im kaiserlichen Schalz 7.11 Constantinopel
    varwahrten Brief . . ) "Sitzungsberichte der K. Akademie in Wien"
    OXXI V. p. XIX.
    Ba>I<HH Pynq11hes xepanJJ.H'ii<H Po.nocno-
    BHe aJJI1TH MJIHpM'iKOra H cpnCKOr a BJJa-
    }.{aHHa aaeAHO nocrashneHo no CTaHHcnas8 Py6-
    '1Hii8 non8, Ha cnas8 CrwnaHa HeMatHulia uapa
    11 6 owhHaJ<a. 1340".
    1
    n oaHaHHI< PHTep- 8HTeaoal1ha rpoq, MapcHJhH
    (Marsigli) HMaijawe CTaHHcnasa
    " Li bellus sanctorum patronorum et publ icorum in-
    si gniorum r egum et fami l iarum illustrium i ll yrici
    imperii (ex auctographo fi deliter descriptum anno
    1614.)u in lingua e carattere schiavone nucaua
    caH'iHUOM Hcn. 7.683 y HapOAHOj
    y 6eqy). To je oHa 1<onwja 1<ojy je q,pa Mapl<P
    C1<opoj eswt HanpaBHO aa <l>ep.nHHaH.na III, a opH-
    n-JHaJJ cjlojHH'iKM BaJha.na j e nocTojao set K npuje
    1599., jep 6uc1<yn ct>pal-bo 6anH'i eBHH csje.no'iH y
    <J>oj HHUH 17 j yna 1599. O nneMCTBy
    jepoHHMa 3naTapHt a.
    2
    Pyn'iHHes xepan.n.H<JI<H a6op-
    HHI< 1837. KOOHpao je <j>paTap l{pewHii aa rpolj)a
    Jl a.nHcnasa ct>ecTeTHHa.
    O l<li>HraMa 11 pyKonHCHMa y ct>oj -
    HHUH Hcn. ByKwlieBHH, ltta cTapHx ( fnac-
    HHK Myaeja y BocHH 11 XIII. Capajeso,
    190 1., CTp. 336. H JJ.. ) . Taj non Hc Tl1'ie ce
    caMo Map!<aHTHMjHx cnoMeHHI<a, a non11c apxHaan-
    HOr MaTepHana je os aj:
    Nr. l. Liber i n quo adnotatur introitus-exitus
    Conventus S. Spiri tus de Foj nicza sub Gubernio,
    et administratione Adm. Rndi. Pris. j oannis Scoci-
    bussich a Duvno, ex-Mri. Provnl i s. 1782. etc.
    Nr. 2. Introitus-Exitus. Taxae pro Fratribus
    induendi s Conventus S. Spi r itus Fojniczae. 1752.
    Nr. 3; Liber Conjugatorum Parochiae de Seu-
    pie 1753.-1771.
    Nr. 4. l<li>Hra nj)HMal-ba o.n 1789. etc. (mTo cy
    )f{ynHHUM CJJaJJH y HapaBH).
    1
    J!Icn. Mss. sign. 105. y aarpc6arKoj coey'fllnllmnoj 1Hh111lK-
    3aTulll: Mnan cl>p. jyKuli, CTIIPOAannocTn Clocatt et(e. Cap6-
    Citll HapOAIIH n111cT 1842. 'fHCnO 18 " .Danica l lirskll" 1842.
    24.-27. i 34. - J. F . Starine bos!lnske: Rodoslovje popa
    Stanisla\a .,Bosanski Prijatelj" IL Zagreb 1851. Str. 78.-82.
    - Fm Ante .. . " Zviezda" 186a.
    - Y fii r slavische Philologie" l V. Berlin, 1880. o,rnwyc
    xepMt\li'IKHX eeeja e o61maTHM ocnpTOM ua <f:Jojnll' JK111 rp6onanK
    Ila o epa PpocjJa OpeaTa <Ppalbe Pa'IKO!'a, Meal! a on. Boj-
    Hil'!Hha ll BaTpocnana JaPuha. - Dr. 6iro 1 ruhelka, Der :Maler
    des Wappenbuches von Fojnica. (. WiBsenschaftlicho Mittheilungen
    aus Bosnien und der Herzegowina. ll. S. 337.) CT. HouaKouuli,
    XepanA111'fKII o61l'fajll y Cpoa. f OAHIDJbtUJ,a H111Kone LJynllha Vl.
    Y Beor paAY 1884. Johann von Asb61h, Bosuien unci die Her?.e-
    gowina. Wien und das bosnische
    S. 438, 441 t<Lc.).
    Dr. Karlo Horvat, Novi historijski spomenici 1.a povjest
    Bosne i susjednih zemalja. . (.Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni
    i Hercegovini". XXI. Sarajevo, 1909., str. 59.)
    - 96
    Nr. 5. rtoxo).l.atc u r poulaK cpoj HH'iKora MaHa-
    crHpa, 11 ro no 1736, 1738, 1739,
    1742. (TpowaK I - Ill), 1752.
    Nr. 6. t(oxoJJ,aK MaHacrHpa cpoj HM'IKOr OJJ. KO-
    nosoaa 1759. JJ.O KOJIOBoaa 1764.
    Nr. 7. t(oxonaK 11 rpowaK caMocraHa e. ll,yxa
    y (10 X 1666 - 26 VIII 1669.) ll,oJJ,a-
    raK: 0 0KOjHMQI1 aa npOBI1HQI1aJI CTBa <f>pa <f>paHe
    M111Jenrfia Ha 1662.- 1666.
    Nr. 8. TpornaK 1669., 1672., 16'/4., 1675., 1699.
    OJJ. 28 VIIl 1669. Hero 113Me1jy Ql1THpaHI1X r o-
    JJ. l1 Ha He HaXOJtl1 ce r . 1699.
    Nr. 9. ll,oxoJ{aK 11 rpowai<, epe6peHI1l..{a. 1676.
    1677.- 1681./ 2.
    Nr. 10. ll,oxoJ{aK: nucrona11. 1674. - t<Onoaoa
    1675. ya HeKOJli1I<O Jl MCTOBa 1693.- 1695. 1698.
    (M11ca je raJJ,a aa 14 jacnp11).
    Nr. 11. /l.oxo.n.at< 11 rpomaK caMocraHa c. ll,yxa 11a
    HeoaHaIeHI1X rOJJ. HHa (ea. 1700.-1715. cyJJ.efiH no
    noTni1CI1Ma J{I1CKpeTCK11M). Il,yrOBI1: 17 15., 171 8., 1720.
    Nr. 12. Tpowatc 1700.-1730.
    Nr. 13. Kthwra J<pwreHMX >l<yne MsaH>cKe y
    l{pajHHH. 1729., 1730., 1741., 1742. 11TJ.t.
    Nr. 14. y <t>ojH11QI1 V 1731. - Ill
    1733. ll,oJJ,arat<: TpowaK aa BHHO 1735.
    Nr. 15. KpwreHHX >1<ynii Jlamsa, fy'lja
    f opa 1733.- 1734. (HeKOJJ HKO JJHCTOBa).
    Nr. 16. erapa MaTHI..{a I<pwreHHX 11 yMpnHx
    1735. 11 T. ll, .
    Nr. 17. MarHQa t<pwreHHX Ha PaMe, OJJ. 6 IX
    17 44. (6 JJI.i CTOBa).
    Nr. 18. TpornaK 1759.-1761. (HeKOJJHKO mt-
    crosa HeMa).
    Nr. 19. Tesr ep QPI<BeHHX apa'!a 1775. (<t>ojHHUa)
    Nr. 20. DHcMa 6ocaH'IHI..{OM 153 KOMaJJ,a (+ 1 na-
    THHI1QOM H J JJaTHHCKO mtCMO; cpaCI..{HICYJJ ea 155 KOM.)
    aan-tM Meijy oce6H11M MarepHaJIOM cpojHH'IkOr
    apxHsa .n.onaaH:
    I< !bura "C/>ojHll'lKe I<poHuKeu y se aa Ha je y Ko my,
    l}l opMara 31X 21 cm, nanHp je I<pynaH H pyi<oM
    a osora
    J. fsap)l. 11aHH cpOjHH'II<I1, WTO aHaCMO Hafi11.
    2. MwHwcrpu 6ocaHCI<H, Koj e MorocMo aHarH,
    OJI. 1524. l1 JJ,ecpHHHTypH.
    3. OonHC "o()y<JeHHX ", T. j. OIHtX, KOjH 611jaxy
    npHMJbeHH y pe11. cs. <t>patbe ( y <l>ojHHQH, I<pernesy,
    e yrjecKoj , BenHKoj).
    4. <l>OjHH'IKa KpOHHKa. (811)1.11 Ha)l.atbe J{pa nHpe
    TpyxenKe y "Glasniku zemaljskog muzeja u B. i H."
    XXI. 1909. 3. (er p. 443-460.) ea 15 cpat<CHMHJJa
    pyi<omi ca).
    '
    5. HaHBHH cpancHci>HJ<ar 6ocaH<iHUOM riHcaHe
    nnoMe AneJ<caHJJ,pa BenHJ<ora cnosuHcJ<oMy Hap
    6. noseJba ereljlaHa ToMe OJI. r. 1446 e
    tbl1<tt<Or ca6opa, nantHCI<H npenHc noaHaro e
    tbl180f CnHCa.
    7. noseJba erecpaHa ToMarneBl1fia OJ{ 3 Jll1
    r. 1459, a Hanaal1 ce OJJ.aBJ{e 113 <l>ojHHl..{e H y
    <tl1lia.
    2
    Oso JJ,aJbe cy npenl1CH cm1ca .ri aTHHCI<K,
    JJI1jaHCKI1 11 6ocaH<JHUOM:
    8. ll,He 3 nHcronana 1661. DpHBOJIOM a6o
    e ongregatio de propaganda fide ce,
    o. eepacpHH OpHjHo, KycroJJ. 6yrapcKH, OJJ.e y
    cjere 6pafiK y 6ocHH H H3BPWK Ha6ope, anu
    He )I.OaBOJJH 611par11 pe)I.OJI.p>l<aBHHKa 113Me1jy n
    na)J.HHI<a caMocraHa BeJIHt<a H HawHl..{e, na JJ,a o
    O CBeMy 36op 113BHjeCTH.
    9. ll,He 3 JIHcrona.n.a 1662. 36op Opona
    npornawyj e Kanwryn OA 15 cwje'tH>a T. r. aaKOH
    HIM 11 BalbaHHM, a KaOI.JTYJJ OJ{ 18 BeJba'te T.
    APYr.Qje Jlp>l<aH HeaaKOHHTHM H HeBaJbaHHM, J<ao
    cse OJJ.peJJ,6e 11 npoMjeHe ry y'IHH>eHe (JeneH
    Masopw, X, n. 13).
    ..
    10. /l.He 9 cryAeHora 1665. O.Qpei)yJe Opon
    raH)I.a, ,Qa Ce HHLUTa He MHjetba y H360pHHM n
    1
    >Mn AneKCaHAPO OA <Dnnnna I<palba OA Mal.\eAORIIe,
    I'JJannnl\ MonapJ"ue, comeTa anaMenoaaHa rpmol'a hccall<.:TIIIII
    noJP.TaK, BPJJ nJWI'a Jooe enu no HaTa(6a)ny naonwTeH B
    Many 11 Ap6anoo OA RCTOJ<a AO aanaAa aanOBilAFnm n OA
    'rila l\0 nonohn napOAY CJIOBIHICI<OMY
    jea11 aty lhHOBY MI'IIIOCT 1\tnep 1<1 DOBApaonenne Oil nac a n
    uaWH II OCpll/l hllrl X (rnaBI'!Hilh : II OCIIUJIH>II X) I<OH na BJJ
    Clli!T:t CTyne BaWTO HaM 611CTC y aj epH CTaFIOiliiTil ll y opymj
    capI aun 11 nawn noMohunu.11 jaJ<U aaTO BaM AajeMo a Aap11
    CJJ060AIIOM na'JII HOM y Bll ltOIIRTC 8CM!bC OA IIOIIOHH THa
    uanKpahnn 1\teama npoTno nOIIYAliCBY OA nanmc1te no
    ua ' lll ll 11a napO;J, II C CMIIO 6yAP, OIIAC CTajaTH
    narH n ya.!J,apma:Tn cc uero aawR u atta ce I<Oil uaceJIIIO
    Oll AC cr;jaTII nel\a fJYAY cymhtm nawn 11 CIIHOBII hHHOBII
    noua nawn. ,D:auo necT y rpaAY HouoMy AneJ<canAplle OA
    811:\:.IIIOMY na nennltOn pti'lll HHJJO TCTa ua 12 l'O)l;HU I<pahml
    uawera naM neJmtuf Jone, Map1'e, n nyTapt<O JJ
    mena MuHepna. ConAOO.U OA one CToapu -Hecy: nneMenuTn
    neTa nam as naAapc.
    ORy apxajmy nanCJJonj enCJ<y cpaHTaanjy 6u1bemu
    !jlpa <J>p. l'naBIIHIIh y 60I'OCJIOOCKOM CBOM JJ,jeny ,,Cvit
    jest 1- ivot S\'etih, prenoen i sloen na harvatski j ezik" (
    1628. , ll. ibid. 1702,) y pacnpaon "Od ishod<\ i imena n
    a Kac1mje je Ta ncenAOIJ. I!DJIOMa upemna y n
    1-\arnha, PeJII<Osnka, Mnt<noymHha ...
    ' l{a'lnk, Paarooop yrOAIIH. 3r6. 1889. Cae'lauo
    cTp. ,,Hujus epistolae apographon in conventu S.
    Foinicae Fratru m min. observantium S. Francisci, Prov.
    Argentinac eonscnat nr, quod fideliter extrahi cumvit P.
    Provincial Secretarius admodum Rev. Augustinii a
    n is die G. 1724" .
    J\. ' '
    -
    IWJI11Ma aa npoMj eHy crapjernHHcrsa, 11 Aa ce He
    I(IHliiOJIH tpa>KeHa KaMjeHa (anrepHaTHBa).
    l l. ll,He 21 1665. PeJJ.OJJ.p>l<aBHHK npo-
    1 Jtntuyje JJ,a je npoljlec11ja H np11MaH>e y peJJ., o6a-
    11 Jt,CHO snamhy o. MsaHa t(epHHrnaHwHa HeBaJbano
    lt ll eaat<OHI1TO.
    12. ll,He 9 cryJJ,eHora 1665. OponaraHJJ,a aa6pa-
    u,yje, Aa ce y caMocraHy BenHKa npKMa y peJJ. H
    uuujer nona}l(e, noKne r oJJ, HCTH caMocraH 6yJJ.e
    HIIOpaH OJJ,peJJ,6aMa HCTOra a6opa.
    13. /l.He 21 cryJleHora 1665. OponaraHJJ,a nKrne
    IIJ>OBHHI.\Hany ljlpa <l>patbH MKner11hy 11a 6att.a-
    Jtytce, na ce secen11 ycnocraBJbaH>y cnore 11 nocny-
    ttllt ocrK npeKOCaBCKe ()pafie, OC06HTO CaMOCTaHa
    Bcmma. na aaro onoawsa cse aa6paHe. 06ehasa
    ,
    }(ll lie noMaraTH 6ocaHCKY npOBKHQHj y y H3B03Y
    lln1Ta Ha JJ. OH>e MranHje, H OHJJ.a y MHcwj11 MJJaJJ. HX
    11 JtOBHHKa KOjH y MranHjy .Qoijy Ha HayKe.
    14. ll,He 10 npoCHHl..{a 1667. 6 ocaHcKa JJ,eljlH-
    IIIlTOpMja CTpOrO aa6patbyje CBHM peJJ,OBHHl..{HMa
    rpa}f( HTH MHJJOCTH H nOBJJaCTHl..{e OA KHOCTpaHHX
    MHMOHWaB!UH 6ocaHCKOr anOCTOJJCKOr BH-
    f(flpa. 6ocaH'fHQOM.
    15. ll,ue 30 npoCHHl..{a 1665. OponaraHJJ. a ono-
    H3JJ.aHy aa6paHy 11 a6opa wro ce TH'fe caMo-
    t'TaHa BenHKa H HaUIHL{e H Hcrai<HYTHX oco6a, aKo
    cy ce noKopHne.
    16. /l.He 18 1668. ll,eljl HHHTOpHja aa-
    rfpaH>yje nojeAHHHM peJJ.OBHHI.\KMa YTI.f l..{aTH ce Kojoj
    MY JJ.paro o6nacrH pa/Hf H3HHMaKa H nosnacrHQa,
    IICii TO MO>I<e Tpa>I<HTK CaMO Ha HMe
    npoBKHl.IHj e. Ko npoTHBHO ypa.D.H, 6Hli e Hc-
    t<Jby'feH OJJ. J<anHryna H csaKor onhetba e 6pakoM.
    17./l.He 30 1635. OpeJJ. nanoM j e pujetueHo,
    )(8 JJ,eljl KHHTOpHj a npeJJ,JJO>I<H HeKOJJHKO peAOBHHKa
    y CJJy'tajy 6KCKynose CMpTH, a OponaraHJJ,a fie jejHIO-
    ra HJJ H Apyrora OJJ.06pHtH; aa spHjeMe sedi svacantiae
    npoBHHl..{Hj an Kao ynpaBHTeJb.
    18. 1603. Mon6a 6ocaHCKHX ljlpaH>eBaQa na nit. JJ,a
    Mory yaa ce AP>I<aTH uosQe paJtH npenaaa pHj eKa, a6or
    uanojHHQa K ocranHx norpe6a: a6or 6HcKyna 11 pe-
    I,OBHHKa JJ. 03BOJJHo. UeneHHfi, MasopH Il., 6p. 5-6).
    19. t(He 21 cryJJ,eHora 1672. HeKe OAPeA6e aa
    J)eJJ, OBHHKe H CBjeTOBHO CBekeHCTBO paJJ, H SaBKCHO-
    CTK OJJ. 6HCICyna.
    20./l.He 21 cry,neHora 1672. OponaraH,na caonwra-
    ua anocroncKOM BHKapy HeKe npHrosope
    nuM OJJ.JJYKaMa K aaxTHjesa JJ,a Hernro OJJ. Tora onoaose.
    21. ll,ue 7 Konosoaa 1673. OponarauJJ,a o6asH-
    j ewrasa anocroncJ<or BHKapa, JJ,a cy ueJ<e
    rym6e He<'lcHosaHe; Hemro MY yaa>1<asa, a yonhe
    casjer yje, Aa Hacr ojasa e npoBHHI.\HJoM ycnocrll-
    BHTK JJ.06pe OJJ, HOUJaje, j ep My OHa CBe norpe6HO JJ,aje.
    , 22. t(He 7 KOJJOB08a 1673. f opH>eM RKCMY .no-
    JJ, aHa je jeAHa onoMeHa.
    23. ll,ue 7 Konoaoaa 1673. OponaraHAa JJ,oaso-
    JbaBa 6ocaHCKOM npOBHHL{Iiany, Aa y senH<JKOM ca-
    MocraHy MO>I<e npHMHTH lfeTBOpHQy MJi aAHfi a T. j.
    erjenaua DeHlia, nerpa 'BaHHha 118 n o>l<er e, eTje-
    naHa Ha Ko6awa H jom j eJJ,Hor no cBoM Ha6opy,
    caMo, aKo cy HHalfe cnoco6HH.
    24. ll,ue 7 Konosoaa 1673. OponaraHAa o.n nane
    osnarnr eHa, na 6HcKyn ljlpa Maro SeHnHfi MO>I<e
    onopyKy HanpaBHTK H OCTaBHTK CBOje CTBapH H
    JJ.06pa caMocTaHHMa UeneHHh, MasopK, XII, n. 15).
    25. /l.He 31 CBH6tba 1670. e onfie CKYOliiTHHe
    peJJ,a, .np>l<aHe y BanHconery y WnaHKjK: ll,eljlH-
    HHTOpr1j a MO>I<e Ha KOHI.\Y CBOr a TporO.QKWTa HMe-
    HOB3TH reHepanosa nosjepeHKKa H oH, paJJ.H Ha-
    HHMHHX npHJJHKa y 6 0CHH, MO>I<e OJJ, MaX OTnO'feTH
    BH3HTai..{Hjy, Te o6aBHTH H36ope.
    26. /l.He 21 cpntt. a 1728. nana 6eHeAHKT XIII
    HaJJ,aje Hapen6y CBHM ljlpatbeBQKMa,.Aa npecraHy cno-
    POBH paanH'fHKX orpaBaKa pe,na, a MaTHI.\OM ce npo-
    rnamyjy QPKBe cs. H Asissiu 11 Porciunkula.
    27. )(He 26 cryJJ,eHora 1724. nana 6eHeJJ.HJ<T XIII
    ycnocr asJba H o6HaBJba peJJ.OBHH'fKY crery Meijy
    orpaHL{KMa, KojH ce aosy "od obsluenj a.
    28. ll,He 18 1727. nana 6eHeAHKT XIII
    J<OjH je HeAaBHO npornacHo csel..{eM cs. <l>patt.y eo-
    naHa, noJJ,KjeJbyje CaJJ.a HeJ<e onpocre, nde ce 6yJJ,e
    cnaswna ycno.MeHa.
    29. Mero aa cs. jaKoBa JJ.e MapxHa.
    30. )(He t 9 npocHHl..{a 1732. OnumpHa Ol<PY>K-
    .HHtta spxoBHora crapjernHHe o. ljlpa j ocHna M. Ha
    E6ope o ycnocras11 penosHH<tJ<e crere, rJJ,je je
    HanyruTeHa.
    31. 23 cTyJieHora 1723. OponaraHJJ.a ono-
    8Haa enoj )l.eKper OJJ. 13 1722. K ycno-
    craBJba HaMjeHy OJJ.peijeHy r . 1711 Meijy TPH JJ. I1jena
    6ocaHCKe HaHMe 6ocaHCKH,jl.aJJMaTHH-
    CKH H CJJa BOHCKH JJ.HO.
    32. ll,He 20 1711. ero>l<epHHK eaKpH-
    naHre, Kao npeljleKT OponaraHJJ,e : JJ,a ce ycnocraBH
    en ora H8Me1jy e sa rp H AHjena npoBHHL{Hje H. B KUJe
    nopa,nH OKO AYXOBHOra HanpeTKa y OBKM CTpaHaMa.
    33. TeKcr "Kapnosa'IKora MHpa" r. 1699.
    34. OnpocrH noAHj eJbeHH npHnHKOM J<aHOHH-
    aai..{Hje CB. DeTpa Peranara.
    e JJ, pyre CrpaHe KH>Kre, HaonaKO, oneT nO<JHibe
    CTapH TeKCT 6ocaHlfKQOM, H TO
    35, ltJHBeHTap ljlaMHJJHje BHCOB(a'tKe) cf>parap'ci
    13
    - M-
    011. o6cny>Kett.a rtpoBHiiUHe 6ocaHci<e Koja,
    " sada pribivau, kod crkve sv. Lovrinca koi
    viitu o. mp. M(arijan) 1664.
    HOBeM6pa 29.
    36. <l>pa <l>paHo Munentli, 6o-
    caHCKH, yBOjl. y BHaHTy, I<Ojy je oCiaBHO Y illH6e-
    HHKY 26 Xl 1664. CaHHTeTCKH Mnera'IKH npoKy-
    paTop H3Aao MY aa ynaa no 11.onacKy
    Ha PHMa npeKo AHKoHe, Ha MneraKa.
    37. 1723. ldibus Maj. Opemtc jl.et<pera reHepan-
    HOr KamtTyna. Xlll npeAci eAaBao roMy
    a6opy. Taj AaH HeJ<a ce H nocnHje c.MpTH cnaBH
    .MHCOM.
    I<ao AaJbtba Collectanea y apXHBY ce Hanaae:
    Historica Fragmenta Bosnensia coll ecta et di-
    gesta a PP. Blasio M Kulijer et Michaele Wen-
    ceslao excerpta e diversis archiviis, priva-
    t orumque penu, maxima ex parte adhuc publici
    juris non facta, nec in scientificos usus satis ad-
    hibita. 1880.-1886.
    MeijyTH.M 011. 'leCTH cy TO HaBOji.H, rpaija J.f
    npenHCJ.f ji.OCajl. BeH ny6nHKOBaHH.
    t. H3 llponaraHAHHa Apxnsa y P1-1My
    aa paaAoCiJbe 16o9.- 1732. CaCipao <l>pa Bna)l{ M
    l<ynujep.
    2. Open ue 6Hci<yna BapHwHlia
    ayctpHCK<>M <l>epAHHaHAY V roA. l837. (Men. H Ba-
    THHHH, Hbei<onHKO npHnora K 6ocaHCKOj
    noBJ.feCTH, XIX. "CrapHHe" XVII, crp. 34.- 40. 3a-
    rpe6, 1885. - <l>pa Pa11.ocnas rnasaw " )I{J.fBOT H
    paA q,pa Pa!fle BapHWHlia" AOHOCH je Ha crp. 23. - 35
    Mano APYK'IHje.)
    3. ua KpewescKe KpOHJ.fKe 1765.-1814.
    CaCipao !Jlpa M. B. BarHHHh.
    4.11MeHHK Karoni-I'IKHX o61-1reJbH cpojHH'IKe )l{yne
    1743.-1746. CaCipao o. AHTO nopHh.
    5. l1MeHHI< CiocaHCKHX TypCI<HX HaMjeCHHK3 ab
    a. H. 1047. npe.Ma 11.-12. Cip. "BocaHcKor Bjecr-
    HHJ<a" 1866. (cacraBJ.fO H3 l,laMHHCI<HX H CyACie-
    HHX aanHCHHI<a Can HX ecp. Xai,IH-Y ceHHOBHli, n H cap
    BenHI<ora BaKycpa y Capajesy).
    6. H3 cyrjewKora apxHsa. Ca6pao
    BaTH H Hb.
    7. MprsatJI<e KtbHre y Cyrjeci<oj.
    CaCipao BarHHHh.
    8. OpenHC Hei<OjHX CHTHHjHX <l>epMeHI,IHHOBHX
    6HJbe)l{aJ<a (Ciea BpHjeAHOCTH aCior <l>. " Acta
    Bosnae").
    9. BHJbewJ<e Oiiesna no WtmpatJHby .[{OcnosHo.
    10. BaTHHHHeB npenHC Ha <l>ojHHtJKe KpOHHKe
    (BH,[{. seh Hano.MeHyTy ,[{pa nl-lpe Tpy-
    xenKe, rnacHJ.fJ< Myaeja y S. H X: XXI. 1903., e-rp,
    443.-46\).)
    JI. JeAaH HeCyBHCJIH apar< CTapHjHX Hei<HX
    Jbe>KaKa cppa AHre l<He)l{eBHha (o
    12. r . 1798 o y <l>ojHHI.UI
    (BHAH Perecra y Tei<cry).
    13. HenornyH npeBOA 113 <l>epMeHI,IHHa "0 MaH
    x ejnx. (CrapHHe jyrocn. aKaA. XIV, Ciea BpHjeAHOC
    14. Hewro o CiyHJ.f 1802.- 181
    CaCipao cppa MapKo I<anaMyT.
    15. Relati one .. . dal A th. Geor giceo 1626.
    CrapHHe XVII. BarHHHE, HbeKonHKO npHnora .. .
    XX. Crp. 40.-73.) .
    16. H3 nponaraHji.HHa ApxHBa y
    Ca6pao BarHHHE.
    17. CrarwcTHKa 6ocaHcKora BHKapHata 1870.
    18. l{ojewTa Ha
    Ca6pao o. jaKoB MarKOBHli. (BHAH osa Pere
    y TeKcry).
    19. 6HcJ<yna M1werHlia 1815.
    (BHAH osa Perecra y rei<cry).
    20. BantHHheB npenHc BeHnHhese cyrj
    l<pOHHI<e.
    21. Ha ApxHsa !JlpatbeBatJKe pe,[{o
    AP>KaBe BocHe cpeCipeHe. Ca6pao BaTHHHh.
    22. Ha cpojHH'lKOr apxHBa. BarHHHhe
    6HJbewKe H3 AHnnoMarapa H
    CJ<HX CnHca (Ca11.a 6ea
    23. Forma Interni, et externi Regiminis P
    vinciae Bosnae Argentinae (noBOAOM pacnpase
    6ncKynoM BapHWHheM).
    24. Crap1-1 npenHc Hei<ojnx Aei<pera pH
    OponaraHAe, XVII croJbeha H ,IJ.aJbe.
    25. OpenHc Ha <l>epMeHI,IHHOBHX 6HJbe)l(a
    cacrasHo cppa Bna>K l<ynujep.
    26. Mapreruh-JlawBaHHHOBa I<POHHI<a. npen
    cppa AHre nopu"lia.
    27. J13 <l>epMeHI,IHHOI!HX CiHJbe)l{aKa O r e
    anorHjH HeJ<ojJ.fx 6ocaHCKHX (I<Heao
    UpHOBHli).
    2& AHOHHMHH CDHC ' 1:f3 pacnpe C 6HCI<yno
    BapHwHheM.
    29. Pro Memoria in Causa Vicarii
    cum Prov.
    30. Caesari parochi Ercegovinenses (BH,IJ.H
    Perecra y rei< cry).
    31. ]\ei<per 6HcKyna ]\parHtJesnka
    rsapnuaHy, 20 I 1750.
    32. Opemtc aanucHHKa o npH.MJbeHHM
    cppatbeBa'JKora pena 6ocaHCI<e npoBHH
    1662.- 1876. OpenHcao flpa BOHO OepHWHH.
    33. )I{HBOTOnHC Bene 3aCJJy)I(HOra CTapHHe fl.
    Mnre l<pHCTHh(esHha). Ex-custoda, H r. A HanH-
    1' 11 0 cppa B. nepHWHH (opHrHHanaH pyKonHc).
    34. bogoljubnoga, i velikoga sluge So-
    ll ga, - kako se pouzdano more scienit - fra
    Augustina Bi skupa Daulianskoga, i Na-
    utjestnika Apostolskoga u svoj Bosni. Napisao fra
    ll. (opHr. pyKonHc).
    35. )I{HsoronHc lj>pa MHxa 3y6H"lia. HanHcao
    tiiJH\ B. nepHWHH (opurHHanaH pyKonwc).
    36. 0HCMO 6etJKOr Ci HCI<yny BapHWHHY
    1844. (BHAH osa Perecra y Tei<cTy ).
    37. OnHC MarHjeBHhesa n11CnOBHenaoHHKa"
    1'. 1630., HanaaH ce KOA OponaraHne y PHMy,
    1
    a TO
    npBH WTaMnaHH CnHC 6ocaHCKHX
    hnpuncKHM cnoBHMa, Koja cy Ha6asJbeHa H3 TH-
    (rnje j e y XVI CTOJbeliy nocrojana npo-
    ttiCTaHrcr<a wraMnapHj a).
    38. Summa articul orum, qui explicari , et con-
    ll rmari petunt 011. nane, 6ea naryMa.
    ' Y KyitYJ&enuhenoj ua CTp. 94. 6p. 1078
    t1110MII Ibe ce lllcnonllleJiaOinm - ca6pan - a npaRocnanuuj ex
    llll Y' H1TCJba - no n. o. MewTpy JepOHIIIMY llauopMIII Tany -
    1
    1
    Mil llpononnep;aJJUU.a e . ,LI.OMIIIRI!Ka. - Opnncceu y j eRIIIK Bo-
    IIIIICHII - TPYAOM n. o. <1>. - enlell ana l\laTnjenuha Conn-
    11.1\llllHa, - e. <l>pauu.ecKa Ma.1e 6pa11e
    hnox p;apmase Bocne ApreH-THne, llpnnoonep;aoua. (lle'l aT llpo-
    IIIH'aup;e: Eunle2 i n universum mundum predi cato Ev.) JlaTRHII -
    1\IIM: l n Roma, nell a Stampa dell a. S. llongrog. de Pro p. l!'ide
    lfl ii O. - Con liconza <l e Superi ori Di Ordine di dolta Sacra Con-
    l(t'ng. si rl i spensano Grat i s.
    3annMJbiiB j e npep;ronop: K Uhnou.y ltapcTi afCKOMY -
    l hy6c8HII BH lliTHO'Ie - K lf>llntlll.le one o liJ. cnonwep;n
    11111mex p;parnex npuj aTeJba, 6yp;ylm Kan enan capajcncm y Ca -
    DOTC'IC; a nanyr KaH>eM n. o. <1>. Paci>aeJra JleBaltOBnka
    MOa PPAa, a .IJ: pmaoe Bocne XponaTcKe, BorocJJOnU.a pa8yMJJOra,
    11yAyhn y PnMy, pap;u MOI' a 6oro.oy6cTna, coaprneue, li y MOj
    l htc8ncm j e81!1t na 1Ian mcKor a npnuecene, Jby6e8IIOC1n Tnoj oj
    ro upnp; aj eM 11 Wa.Jb!'M Ha caneTno. A TO ne 11a APYn yapo1t
    11\l t'O caMo aa Jl aTIII noMok 6oroJby6nuj eM JtOn ce
    ltfi XOAe y p;apmann nomrao no1'pe6y TaJt y
    llltlCT l'OAnrnTa y eapaj t>ny, a npne 11 nocne Tora seke OA p;ua-
    tl pllT weCT llRIIeX y pa8JIII'IRI'Ij ex MIIICCTI'JCX IICnOBIIe)\ajyhn, ll
    111 CI.IMO AOJ<Jle Bor CDCMOI'Yim KOral'OjJ,II ep nay'lennjer a,
    letili n n paay11nme, n CJJaTKlleM ronopen.eM o.n liCTe
    ltCIIOIJI!eJtll uapop;y naweMy CJIOBII ACKOMY CJIOIIIIHCJ<UeM j eSil KOM
    ymuue ll npiiiKaJite. npnMII onaj Manu TPYA & 110Malbl{31ha
    MCII paRR & 8ApaR -
    Ha TO CJJ11j e11e Tpn Opomonutja,, l'ije npi'JIO'Iyje noTpeoy n
    IUUIUJOr.T RCnOBiljep;l!. 0 uAa )J;Ili'Jje MOJIUTBC npnje B UOCJJnje
    " lluoonj eAn. 3 aTI!M nop;yJ ana y ocaM rtaKoaa saJba
    111 6yp;e ucooai'Jj eJI. To cae na 13 noCT08a. OnAa rr acTaBJba: .IJ:a
    l tl IIOUOpBHK M01Ke J\OCTOj HO npunpaBl!TH H Cit WTUj e O liii Kpa-
    I'IIK Ua'IJIH KOI'I CJI UPJ\1'1
    Ha'II'IH sa npwnpasuTn ce 1t Hcnosnep;K - CaKy nJbeH OJI
    ll . o. <1>. ,Aecnp;eprra Bepuuema, - npunOBII('}l,aoua
    39. Diverse notiti e Mattea Gondole 1647. (BHAH
    osa Perecra y Ter<cry).
    40. BHJbemKa H3 apJ<HBa wu6eHH'lKOr cs. Jl ospe
    o no>Kapy cppatbeBa'! Kora MaHacrHpa 1664.
    41. Variae adnotiti ones H3 Hernawtber apx lt Ba
    6HCKyncKora y BpeCTOBCKOM. Ca6pao cppa B. ne-
    PHillHH.
    42. )l{yne Marepe H 1d1epH y BocHH 011. 1736.-
    1877. ronHHe.
    43. Quedam notatu digna ex Theiner 1868.
    cppa OOHO nepHWHH.
    44. n o>Kap y 1844. OpenHC Ha XpB.
    r<pOHHJ<e cppa Mare l<pHCTH'l eBHlia y flpa l1saH
    ByjH'I HH.
    45. OpenHc Ha crapHx caMocraHCI<HX pa'lyHa-
    H HeKojHx nHcaMa, nHcaHHX, ca6pao
    tiJpa l1saH ByjlttJHh (BHAH osa Perecra y . reKcty).
    46. 3anHc cppa Crj. MapKOBHha o
    cpojHH'IJ<e llPKBe ya TpOIUKOBHHI< 1826.- 1832.
    HanaJbe ce HCTH'Ie Hya osy jow H nocra He-
    ynorpe6JbeHa a6HpKC:t non HacnosoM . 3HaMeHuma
    aucMa XIX cmolbeha", Kojy je cpeAHO npHnHKOM
    HOBOr ypeijetba H apxHBa y BpHjeMe
    csora r sapAHaHcrsa flpa JleoHapno YyrypHb, aa-
    cny>KaH aa AaHawtbe npHCTOjHo ctatbe cpojHH'li<Or
    apxHBa, u Myaej a.
    l<oHatJHO je KaO apXHBCKH Konei<C aa OBaj pe-
    ,AoMIIHnKana, na TPYA onora, KOn menu - AapmaTu mcTy
    AYWY cnoj y
    Ty nop;y'lana o rt cnuTy caej ecTu, All ce cnoMene l. upn-
    eMena 2. npurnyka' 3. 6Hha (cTanHrna) 4. APYWTBa 5. napeTa
    op; puexa. Cne TO TyMa'l n TO'IKOM uys noanaTHX
    OCaM OKOJIIlOCTII TKO? WTO? U T. JJ,., ll npeJJ U811 l:!a " J1CJIU
    Tnaarbe op; ennecTII , nnn AYUie, H TO uajnpne no 81.\IIOOII CJIIIX
    Bo><jnxc - CIJSI<Y 111.\II OCC - n p;albe o >CI'AI.IM cMapTIIDX
    rpnoxa - 11nena MnJrOCPJ\11 1\ y tpaTitO - op; pncxoo cy-
    IIJ>O'rl l llll l\.yx y CIICl TOMy, 11011 cy 11()01\11.\ 1'CIIIIUI ll pa8JII'I I'JbP. IIU
    y IIICC'r nllpCTil . CJmj CII" : lt J!l cnonnl'/111 MOJUtr ua 60t'OJ&y6na
    - l \a IIPIICIWr OMy llpu111111hlliiY M011111' 11a - Huru 11
    1181' 11 CllllllCT, 111111 AY" 'Y cnojy cntum /1811. Ono ene ua 102
    cTpauc. 16o
    Jia llllCJtOUIIOM JIII CT)' 1Ubll r 01 KOj a j e BJi aCIIIlWTBO llpo-
    1181'1lii)J;C y PnMy, CTOj n II IICI\110: Cubic11l i Poenitentiarii ll!yri ci
    t;ocietat. JeRu 1\d s. Pohllm. Y IICTe Kopnu.e yoe8ana cy n 44
    nncTa: Hay< 1\apCTnnnCJUl cnO>Iten no OowTonanoMy Ou. y .IJ:yM
    JaltODy 1JI'J\08MII OJI Jeaycone li8TYM8'1l'H y j eanK
    AY6ponamu. - KOMy 11 p11110ntene j ecy neTanne lJ. pyre
    6or oJby611e u nuepoaatbe e. ATauaanj a. Bocan'IIIU.OM.
    Ha ltpaj y unca11n: J:Lcohi Piacovich S. J. Ha 88/V&oj cTpa-
    unu.n: LJI TUMIIIlllll y Mneunx no 3aaeTIII, no peJJ.y
    nneMellnTora onacTemura Anr ena R Hoaua BpaTne 3arypH na
    rOARWTC Hi6B. Ouaj Tncalt Hnie TaKo rrnj en Kao pRMCKI'I.
    Y <l>pau,enan,a O. J. MaTKO-
    nuha,, y eapaj eny 1896., cnoMeu.e ce MaTJijeaebes IilcnooHe-
    AHnK. 111\ CTp. 12.


    recrap jorn HajaHaTHHja s6HpKa npeso,na cynTaH-
    CKHX f}lepMaHa, KOjy je t 818. CaCTaBHO l{. K p. KOH-
    cyJI AraHal{KOBMfi
    1
    no,n HacnoBoM:
    Permani, seu Diversa Diplomata, ac Mandata
    lmperatorum Turcicorum, suis temporibus data, in
    quibus Privilegia, ac lmmunitates R R. Patrum Fran-
    ciscanorum Missionis Bosnensis continentur. Ex
    Turcico idiomate in Latinllm versa per D. Deme-
    trium Athanaczkovich, AA. LL. et Philosophiae
    Doctorem, Locumtenentem in Caesareo Regio Ser-
    vitia, ac Adjuvantem Consulatus Austriaci in Bosnia
    Travnikii residente. anno Dni 1818. (Spectat ad
    Conventum S.i Spiritus Fojnicae. Sigill. Monast.)
    MoTHB aa npeaoijelbe je npe,nycpeTJbHBOCT ay-
    crpHcKor KOHcynapHor npe,ncraBHHKa npeMa yry-
    'leH HM f}lpalbeBL{HMa, MOTH B 300f DOJIHTH'IKe KOJia-
    OOpal{Hje, a npaKTH'IHa KOPHCT, mro cy ce o,n ra,na
    f}lpaTpH MOfJIH CaMH CHana3HHI y TeKCTOBHMa CBO-
    jHX npHBHJierHja, wro HHjecy MopaJJH ,na npH6jera-
    aajy HU 6oCaHCKHM CTpy'llf>al{HMa, HH "CTaM60JICKOj
    ref}!TepxaHu".
    ATaHal{KOBHfieB KOJJ,eKc yseaaH je H y f}lopMary
    Manora KBapra, HenarHHHpaH OCHM TpH CTpaHHL{e
    y no'lerKy. jeAaH nucr je npaaaH, aarHM Ha jeJJ,Hoj
    JJ,aJbHOj CTpaHHL{H l{HTHpaHH HaCJIOB, ,UaJbe CTOjH
    "Nota bene: lnterpretatio fuit ad litteram, et fere
    secundum syntaxim turcicam; Originalia alltem Fer-
    manorum afforis in utraque parte in medio notantur
    iisdem numeris, qui signati in inter-
    pretatione". Csu f}lepMaHH, Koje je ATaHal{KOBHfi
    npeaeo H opuonfiuo y OBOM KOJJ.eKcy, He Hanaae ce
    MeljyrHM Burne y f}lojHH'IKOM apxuay. Wro ce naK
    TH'Ie pacnope,na y ca,np)f(ajy cxeMa je oaa:
    t. e rp. A. MyxaMe,noB nu cr, aa THM OJI 3. JJ.O
    63. crp. f}lepMaHn; crp. 64.-72. npaaHe, a 73.- 76.
    lnterpretatio aliquot Burjuldiarum l-IV. (n y OBOM
    perecrapy npiwnfieHe), a HanoKOH crp. 77.- 87. ca-
    JJ.P)f(H "norne.u paanH'IHTHX TeMecyfiax, TanHjax,
    Xy1,1erax, BypjyHTujax, MapHI}lerax, Mypacenax
    lfT,U. CTaplfHCKHX H HOBHX aeMaJbaX, WyMaX, SO-
    ,nax u ,npyrux HenoKpeTHHHax Ha caMocraH C. Ay-
    xa y <l>ojHifl{lf cna,najyfiHx KaKaa ce Koja no,n pHM-
    CKHM 6pojeM Ha HCTOj C JJ.BOpa HaOHCaHHM HaJiaaH
    1
    O ncn. Dr. AneKc:a 11Buli , ApxHBCKa
    O CpOCKBM KfbiUKeBBHM H KynTypoUM pa).IHIUI,I!Ma 1740- 1880.
    1926., cTp. 374-376.
    A ycTpncKn 'IUHOBHIUI,H yonlie cy ll
    KynTypHB nocpe,l\HIHI.H sa crJ)epy opneaTanHCTIIKe. Kao npi!Mjep
    n y "Au sz ug der TJehensgeschichte des Prophcten Mo-
    hammeda mit Bezug dessen Religionspolilisehe und mora.li sclie
    Gesetze. Von Franz v. Dombay, k. k. oricntalischen Grenzdolmet-
    scher zu Agmm in Kroatien. Agram, irn der k. k. privil.
    bischiifli cheu
    I - XCIX". To je ,naKJJe je,naH perecrap Koju je
    He>..pOHQJIOWKHM pe,noM cacrasuo f}lpa:HHKona I<pn
    ;mh, a npenHcao f}lpa Jlospo JlacHfi. AaJbe ce ua
    crp. 93.-100. y ATaHal{KOBHfiesoM KOIJ.eKcy Hanaae
    <t>epMaHH in Conventu Sllttiscensi existentes 1. - VII.
    (a npHonfiHo HX je u Fabianich y csojoj e,nHL{HjHI).
    CTp. t01.--t06. npaaHe, ;crp. t07.-108. YKaaaJJO,
    IJ.OK je Ha crp. t09. Nota Bene: jedan Ferman do
    bar, da Fratri mogu primati ostavglene u Vakuf,
    olli kupovati, i darxati zemgle, izgublenje; allise
    oni i-sti Ferman upisan nahodi ll kaitim starim Tra-
    vanske Mescheme: nekse znade, ako kad potriba
    od gnega bude. --:--- (ApyroM pyKoM:) Megiuto jasam
    na daglie, daje posli toga Vrimena Tra-
    vagnska Meschchema izgorila, i onni Ferman sgnom
    zajedno. Fra Mattheo Cristichevich. Zato dokvam
    od gniega nebude potribe, brinitese dobavit iz
    Stambolske Tevtera ne".
    06je ose HOTHL{Hje, HHTepnonHpaHe y Aranal{-
    Kosufiesy JIHCTapy f}lepMaHCKHX naTHHCKHX npeSOJJ.a,
    raKoljep cy:IJ.parol{jeH no,naraK aa ynoaHaBalbe KaH
    l{eJJapucKHX o6H'Iaja aa spujeMe rypcKe ana,nasune
    y BocH H, u SHJJ. H ce, na cy f}lpalbeBL{H 6I-tnH ,no era
    .uoopo ynyfieHH y 6HpoKparcKy npaKcy Ha,nne)f(HHX
    6upoKpaTCKHX snacrH. OpeMa roMy Ka,nuje Hwjecy
    o6Jt'laBanH ,na caM o xy1,1eTe "ycHJ,IHne", . Hero ce,
    .eao, H f}lepMaHH y npenucy aasoJJ.HJIH y uapo'IHTe
    JIHCTape (KaHMeT, KaHMe), KaiJ.fOJJ. cy f}lepMaHH JJ.O
    JJaatum noKanHHM MewfiaMaMa Kao a,npecaruMa.
    OpaKca osor npenHCHBalba aKara noaHara je yocra-
    noM H CTapOM espODCKOM' 6HpOKpaTCKOM CHCTeMy,
    "YKaaano" roaopu u y TOJIHWKOM, y f}lojHH
    <iKOM Kao u y je,nnoM ,npyroM npnMjepKy AraHal{-
    KOBuiieaor npeso,na: t. Prostost od Progonstva: da
    fratri slobodno u Czarevoj zemgli stoje i da se ne
    progone. Y KH>Hau MyxaMeJJ.osoj no,n cnoaoM A, y
    <l>epMany no,n Bp. I. XXX. XL. H y ocrannM
    aMan csuMa XXXVIII. 2. Missa i pripovidanje: Da
    nije zabrane Raji missu govorit i pripovidat u Fir-
    maniru l. XI. XXIV. XXXIII. XXXVII. XLV. 3. Pu-
    tovagne: Da nam prosto svuda ichi u Fermanim
    l. Xl. XV. XXIV. XXVIII. XXXIIl. U Suttiskom pod
    nro Ill. 4. Agline i jarak: Dopuschaju vam se no-
    sit u Fermanim XV. XVIII. XLII. 5. Lemozina: Da
    nam je prosto Lemozina prosit nro. XII. u Sutti-
    skomu IX. 6. Czarkve i Manastiri: Da se od Tu-
    raka ne razvaljuju, pod slovom A. Da se
    Turczi u nashe czarkve, Manastire ne stavljaju
    Ferm. l. VIIl. Gr agia: Dop use ha se:. u Manastiru i
    , Ose curHaType IIIHjewajy ce e
    tJ. np. C!J.
    - tOt -
    okol o njega XXXV. XXXVI'I. XXXIX. Da se poradi
    111 hgie ne globimo VIII. XXIV. XXXIII. Ka pelJe gra-
    ellt XXXVII. XLV. Za Kapelle naibolji ll Suttinskoi
    l' rm. nro. III. 8. lmanstvo: Da sse nitko u nasha
    1lobrJ ne stavlja nro. XL. 9. Haracs: Da smo od
    uj uga prosti nro. n. V. VII. VIII. IX. X. najbolji
    XXVII. tO. Giumruk: Da ga ne dajemo ll. IV. V
    VII. IX. X. Xl. XXXlll. XXXIV. XXXVII. ll. Pripis:
    Uu smo od njega prosti XXV. XXXIII. XXXVI[. 12
    keila: Da se na skeli ne globimo Ferm. XV. 13.
    l ' hl eshif :. Da se ne XXXVII. XLJV. 14. Kar-
    v urina: Da ju ne plachamo Xl. XXXIII. XXXVII. 15
    Illo, pitje, globe: Da se od nas ne izgone XIX.
    XXXVI. Suttiski ll. t6. Konji &e.: Da nam se ne
    ullmaju VIII. XVII. 17. Konakcxije: Da ji ni smo
    luxni primat XXIII. XXXVII. 18. Protiva Patriaram
    l Vl adikam: 111. Vl. X. XII. XVI. XX. XXXVII. XLI.
    l drughi. N. B. Aman od sviju Fermana naibolji
    lu11t za sw potribe Ferman nro. XXXVII. 19. Da
    unm se ne stavljaju u vinr;anje Fojn. XLV. 20. Da
    Ill' na nas porezi ne mechu XXXIV.
    1884. ua,nao je y <l>HpeHL{H f}lpa AoHaro <l>a6H-
    IIIIHI1 KlbHry "Firmani inediti dei sultani di Con-
    ll tantinopoli ai conventi francescani e alle alltorita
    lllvili di Bosnia e di Erzegovina'' (V+t56,8o) r.j
    M cpepMaHa H 4 oyjypyn,nHje. y DOCBeTH KlbUre
    llllnOMHlbe HaJJ.aBa'l , ,na MY je Mcrp. f}lpa AHijeo
    l(pa1hesufi
    1
    npe,nao 47 ua 6poj f}lepMaHa (ayrorpacpa,
    upeso,na), a 7 nucauHx ,npyroM pyi<oM, a npeso,ne
    M je I<paJbeauli cacraBHO Ha TypcKo-apancKor Ha
    JlliTHHCKH. lfy,nHosaro je, ,na je I:<paJbesuii ypy'luo
    IJ>a6HjaHHRy TO Kao CBOj Tpy JJ., Ka ,n je O 'l HTO, ,na
    ry ro AraHal{KOBHfieBH npeBOJJ.H, wTo ce BHJJ.H ua
    IV11<l{Hje H ua xpoHonorucKux (,nocra uera'IHHx)
    /IUTyMa, Koju cy y <l>a6HjaHnfia aujepHo npeHeceHH
    (!l JIH u ya ,no,naraK anacrHTifX <P. ucnpasaKa) ynpaao
    ua AraHal.(KosHfieaa a6opHnKa. Y Haj6oJbeM cny-
    'lajy 6Hfie .ua je naMeljy I<paJbesHfia u <l>a6ujanHfia
    uccnopaayM y npuonfielby o npoaeuueHL{HjH canx
    upeso,na. Bu,nu ce ,na je <l>a6ujaHHfi )f(ypuo pa,nno
    01<0 H3JJ.alba H HHTepnpeTal{Hje THX . JIHCTHHa, H He
    aa eraHcTeHl.(Hjy AranauKoBufi eaa KOJJ.eKca
    liH y A., HH y <1>. neMa y nopeljajy xpononow1<or
    1
    O Cj)pa A. Kpan,esnky acn. y CnoMeHHII,H ne).leCeTro-
    JIIILUibHII,e cppaFbesa'IKe peJ.IOJ.Ipmasec (ypeJ.IHO o.
    lapa. P. rnasaw). MocTap, 1897., saTIIM y n Viencu" xxx. (3a-
    1898. CTp. 373.) 0. cppa It pan,ee11h (1807.- 1879.)
    tla cm1KOM. - 0 ).1 K. uanoMHfheM:
    Jlyxosnw e np11npaaoM ocoGHTOM sa ynpas acnOBI'IJ.IHTH ce. (Y
    PuMy, 1860.) - "Grammatioa Latino-Illyrica". CaGpao H npo-
    'I'OMa'II!O sa. IIIJII\).\em ep11,eronamy. (Y PnMy, 1863.), ,foso-
    JHllba aji. caer J(OBHHe. (Y 1870.).
    pe,na, a y <J>. OCifM Tora HH OJJ.JIY'IIfOCTH y ,naTHp'afby,
    a KlbJ.lra My BpBH opH TOM H ClfJIHHM WTaM.nap-
    CI<HM norpjewt<aMa. . .
    I:<paJbeaufi ,nat<Jie HHje npeaec cae f}lepMaHe
    <l>a6ujaHHiieae e,nHL{Hje, oap 47 Huje, Hero caMo
    npenucao If npHnpeMHO, KaKo caM pa,nefiH y t}loj-
    HH'IKOM apXHSy 19t6. CaM KOHCTaTOSaO, HeaasHCHO
    OJI. np. f}lpa jynujaHa jeneHHfia, KOjH je Ha JJ.pyntM
    apXHBCKHM JIOKanHTeTHMa JJ.OWaO JJ.O HCTOf peayJI-
    TaTa, npeBH,ll.l1BWH (jep MY BaJba,na HHje y PYKY
    ,noutao f}lojHH'IKH npenHc AraHal{Kosuhesux npe-
    ao,na) ,na nocroju u y <l>ojHJ.ll{H je,naH npuMjepaK,
    a He caMo y Cyrjecl{H (Tonucu).
    1
    oHcKyn I<paJbeBHfi anao je ,no,nywe rypcKH u
    6Hile aa je Konal{:wHupao AraHauKoaufies npeao,n,
    na H one paanHKe AraHal.(KOSHfia If <l>a6Jt-
    janufia y xpoHonorHjH 6Hfie ,na norje'ly OJI. I<pa-
    JbeBHfia.
    je nH f}lojHH'IKH npuMjepaK AraHal{KOSHfies
    ayrorpacp, ,noanafie ce, KaJI. ce ynopeJJ.H tberos py-
    KODHC e JJ.OTH'IHJ.IM KOJJ.eKCOM. TonHWKH npHMjepaK
    npenucao je 18t9. f}lpa AoMHHHK <l>paHHfi aa caMo-
    craHcKu apxua y CyTjecl{H, a Moryfie Aa je 6HJIO
    npenHca (H ,Ua HX HMa) y ,npyrHM MaHaCTHpHMa .
    O'tHTO noKperoM <t>a6ujaHHfiese e,nHL{Hje ,nao
    le (HO MO)f(,Ua H Ha TOJIIfilli<Of npHMjepKa) CSOje
    1
    CpnCKOXpSaTCKe npeSO}l.e f}lojHH'IKHX f}lepMaHa H
    f}lpa M. He,null y cBojoj KlbH3H "Cralbe penoJJ.p)f(ase
    BocHe CpeopeHe" nere 1884., a JJ.SHje .ro-
    JJ.HHe aaTHM, 1886. OOBOJJ.OM AYfOTpajHo'r pjeruasalba
    6ocaHCJ<oxepl{eroaa'IKOr arpapHor DHTalba Hanncao
    je CHCTeMaTCKH JJ.06po pacnopeljeHy KfbH)f(lfl{Y H
    f}lpa Bono Eo)f(HB,
    2
    ynorpe6Jbyjyfin f}lojHH'IKC
    f}lepMaHe, HO He HaSOAefiH XHCTOpHCKHX uaaopa.
    Ma ,na HHa'le Haso,nH nHTeparypy y csojoj KlbH-
    )f(Hl{H, AraHal{KOSHfia H <l>a6HjaHnfia ue HaBOJJ.H. ja
    CaM y OSOj e,UHL{Hjlf KOJI. JJ.OTI1'1HHX f}lepMaHa Hano-
    MeHyO H Bo)f(HfleB y,nuo (oco6 11ro y xpoHonorujH)
    e oanaKOM B. I<ypuoaaH je nocrynaK Bo)f(Hiiesa
    npe,narHpalba: oH je ocrasHo ro,nuHe KpwfiaHcKe
    epe oHaKo, KaKo ux je Haseo <l>a6HjaHiffi no Ara-
    Hal{Kosuiiy, an11 je ucnpasJbao - rypct<e. TaKo H.
    np. f}lepMaH ;o,n t574., jKojH je y A. HaBe,neH .. sub
    t 635. (A. X. t 042.), oO)f(Hfi Meh e H npoTns <1>. Kao
    ' ,[\p. q>pa Jynn:jaFJ ]ellellufi , AyTeBTB'IFJII
    Firman i inediti. . . e (JbeTODIIC JyrocJiaBCHCKe
    aKaJieMRje suauoc1'H H yMj eTnocTn: aa l'OJ.II'IBY 1920. CsesaK
    35. Y 1921., cTp. 77.)
    t Bosansko-Hercegoval!ko agrarno pitanje i povlastice dane
    bosanskim franj evcem od pojedinih sultana. Napisao Josip Dobro-
    slav bosanski Hrvat. U Senj u, ll:l86. Tisak .i oaklada H.
    Lustera.. ::>tr. 143.
    - 102 -
    A. X. 1045. na H caM ATaHal.{KOBHli OHO je KOH-
    <t>yaaH: Y eRoM nunnoMarapy sub V 'fHTa 26. men-
    sis Zilgigse anno 1008. seu circa annum Christi
    1597., a sub VII ryMa'fH mense Shaban anno He-
    girae 1004. hoc est circa annum Christi 1598., anu o una
    sub VIII anno hegirae W09. circa an. Christi 1603!
    Osaj lie perecrap nocny>KHTH H aa cneuHan-
    HHjH pa)l y <t>ojHI1'JKOMY apXI1BY H aa naJhy 113-
    rpalllbY rypcKe nHnnoMaTHKe Ha HameM Hay'fHOM
    nOilPY qjy. AKaTa ce yaa cs a crpanan,a ea qysano
    HnaK llOCTa., Ma na je npeTe>KHH llHO rypcKora ype-
    nosalba nona3HO ea npaKce "opeBH MaHy". TeK
    <t>palbeBUH y csojoj aa oncTaHaK noKywasanu
    cy na ce ea wro BHwe apr11je.
    Beli on ocaMnecerHx ron11Ha XV cro1helia aano-
    'fHiby aKTH H Hcnpase. A wro XVI CTOJhelia
    HeMa KBaHTHTaTHBHO MHOfO CnHCa O TJia'Jelby, pa3-
    nOrOM MO)I{e OHTH H paaapalbe MaHaCTI1pa y HeKO-
    JIHKO Maxosa H wTo je rana y Mjecry H y
    OKOJII1HH 6nno jom npeMano MycnHMaHa. Ho Kail
    ce Mopane HW'feKHBaTH H 'femfie "KaaHeHe eKcne-
    JlHUHje" H e<t>eMepHH HaneTH, BaJhaJIO je nliareTa"
    Hero cyxo OJJaro qysaTH y KaKBOM nJ.IYilYKY"
    t1 rnro je suwe 6uno rypcKor nanHpa, <l>paTpl1 cy
    ce Hananlf, na lie nponaaHTH e Typl.{HMa.
    60UJ1bal.{I1Ma MyCni1MaHHMa, KOjH cy y OCMaHnHCKOj
    ymHBaJtH Hay3eTaH nosnawreHH nono>Kaj ,
    je OHno cTano no nTypKyma". YaMHUano ce
    y sjepcKHM cTpacTHMa H y yaaspeno-
    CTit <t>aHaTH3Ma CaM O ll pen nCBeTHM 3HaKOM" xanH-
    <I>HHHM.
    UJro ce cnHca caqysano,To cy yrnasuoM TeK
    OllJIYKe, H Kana Ha Haneljy rypcKora aKTa crojn
    ry paayMHjesarH pjewelbe nosonoM
    BaJhana je 6Ho oHaj, KOjH je no-
    OHBlllH H nnaTHBUJH cnHc Kao npencraBHHK H cra-
    pjemHHa CaMOCTaHa. OOCaH'JHI.{OM Ha CMOTKY Oil
    aKra HajKpaliy canpmHHy. Ka.n Hlfje
    OlfJIO WTO HOTHpaHo je H. np. caMo: nAli
    e ff. kreevski" H Tn. t1 n open nomapa ll OCTa ce Ma-
    TepHan a caqysano, H noKpaj TeMeJhHTHX npeMera-
    'IHHa, Kao wTo je 6Hna H 0MepnawHHa y nenece-
    THM ronHHaMa XIX croJhefia, Ka.n ce aKTH H5HUTHJIH
    H ua H HHara, wro npeMera'fHHe He nallowe
    rpameHH peay JITar.
    no BHWeCrpyKHM 'feCTO ymaCHHM CTHJIH3al.{H-
    jaMa, BHlJ.H ce, Ila je HeKo sjewr rypcKo-apancKOM
    KaaHBaO Ca):lpmaj aa nHaJJeljHHI.{e" npyre pyKe HO
    rnro je npso6HTHa 6ocaH'fHI.{a. Ho 113 lbHX ce paaa-
    TO npesemtKO CHpOMarnTBO y npHKna):lHOj
    <t>paaeonorHjn, ruuano ce <j>paTpa HJIH xo1,1e. AKT o
    Harpeny 1634. noHajnpHje lie H. np. norpewno
    BHTH KaO ..,yJ,JeT" a OH,Ila npel.{HaHpaTH canp>KHHY 11
    He ynapajy Typun Ha <l>parpe, Kao wro Je
    Xa MeT liexauH CHH M ex Mell, lberos Pe <t>uK KOjH cy B
    Kapa paHunu". YocTaJIOM npHMHTHBa'fKH l.
    pluralis ysnaquo ce pano H y npyrHM
    0Hila je 6ocaH'fHUa or11rnna y aa6opas, a HOB
    4JpalbeBa'JKH HaparnrajH MOpaJIH cy CTapa n
    rHHaJIHa" ocsjemHTH y JlaTHHI1l.{H. Ho jorn nor
    6ocaH'fHUe aanoqenu ce na naneljHHI.{aMa ja
    ra'fHHjH naTyMu, y rpHJleCeTHM ronuHaMa XVIII
    Jhefia, HY3 fOilHHY jorn H Ha3HaKa naHa H Mjece
    A HajcTapuje cHcreMaTuaosaHo KaranorHcalbe
    ce HOTHpaTH C ronHHOM 1741. KaKO TO no
    HyMepauHje HeKojHx arpapHHX cmtca. To ce e
    MeljyTHM, H C OHHM ca6Hpa'JKifM H XHCTOP'"'''""'"'-'
    CKHM noKpeToM Meljy <l>palbeBUHMa XVIII
    KOjH cnoMHibe np. jeneHifli y ysony csoje en
    ..,JbeTonuc <t>palbeBa'fKOra caMOCTaHa y Kpewesy
    Morno OH ce eseuTyanHo rpa<t>onowKHM ynopelj
    BalbeM jeJlHOM KOHCTaTOBaTH KOje Cy TO OHne OC
    Y XIX CTOJheliy BHnH ce, na ce y TOM nocny
    uRa ATaHal.{KOBHiia nopen noMeHyTor KpHnHlia
    aaTHM JlacHlia, a l{paJheBHlia HcTaKao jorn
    <l>pa MapHjaH illylbHH, KOjH je MHOre aKTe
    wasao npesonHTH, nonylbasaTH HaneljHifl.{e H t<Op
    fOBaTH XpOHOnOrHjy .
    HenuliesoM KH>HrOM oneT 6Ho je H3aasau
    THHHH, KOjH je MarepHaJI HaneljHH(\a ):lOCaA jorn Haj
    HanamHHje ynorpe6Ho y csojHM ny6nHKal.{HjaMa
    1
    , a
    npBH je <t>ojHWIKa aKTa aanoqeo Ha CMOTaKa x
    HonornKH peljara y <t>acl.{HKY ne, AOK caM ja JheTif
    rr. 1916 H 19 J 7 aaBpiUHO TO ypeljHBalbe y np H
    nper.talhy osora perecrapa. O.nMax Haa aycTpo-
    yrapcKe oKynauHje y cpeljusalby aeM1henocjenHH
    'JKHX npHJIHKa TypCKH CnHCH <l>ojHH'fi<Of apXHBI
    TaKoljep cy Ha6HnH Ha nospwHHy, Kan je 6ocaHcKo
    xeperosa'JKa aeMaJhCKa anana (oco6HTO KaCHHj
    npHronoM ysoljelba rpyHTOBHHUe) Tpe6ana ayTeH
    TH'fHHX npesona. ToM aronoM norn.r1o je H. np. AO
    npesona 6p. 184, 1209 H 1210 ljlojH. CHrH. a npH
    t JtapaKTepHCTI!'IRO j e n oso nHCIIIO aa SaTnunhee paJU
    Mostar 12. Srpnja 1883 Mlogo Potovani l Nekih dana pri
    neto po Librariji uadjob jednu tursku knrtuinu s Tur1111
    i Na i1.van iste netoje brl jano starom bosanicom,
    nito nemogoh prollitati. Malo nie bie latinicom zabilj eeno _.
    Visoki, Fojnica, Kreevo, Sutiska, i Konjio. - Zamolih nekoga
    Mehmeda l\lostnrca, mi to pismo u naki prevede, to
    mi on dragovoljno ali u turskomu ne nadje Konjica, nego
    Ulovo, moMa Olovo. Eto Vam ju aljem ako Vam mogla
    sluiti. Vas pozdravljam i ostajem s podpunim poGitanjem
    Va vazda odani fra Marti n
    -103 -
    111!/(HO HX f1aso JaaBO Ha JlHBHa, na KaCHHje OKO
    lU t<OMana snanHH TpaucnaTop CKanHli y Capajesy
    (lltOjH. CHrH. 1284., 1289., 1301. HTn.).
    KoHa'fHO j e aa Mojy osor perecTapa aa-
    AY<Ho CTpyqHy CTBap rnjeKOjHM HOBHM npeBOAHMa H
    peBHBHj OM lbeKojHx cTapHjHx aKata r. Sexaynli.HH e<t>
    UJexosHfi CHKHpHli, OHBWH rpaHcnarop aeMaJhCKe
    snaAe aa BocHy K XepueroBHHY y Capajesy H seoMa
    sjewr naneorpa<l> y opHeHranHCTHKe.
    __ ...,..,._
    REGESTA FOJNICE.NSIA
    ACTA TURCICA, BOSNENSIA ET LATINA
    EX ARCHIVO CONVENTUS FRATROM MINORUM DE OBSERVANTIA SPIRITUS S. FOJNICAE
    BOSNAE AR GENT !NAE
    PacoopeA je TypcKBX CDRCa nO I!BeCJJ,BMa H OBaKaB:
    I. l . - 113.
    Il. 114. - 295.
    III. 296.- 514.
    IV. 515. - 720.
    v. 721. - 919.
    VI. 920.- 1039.
    VII. 1040. - 1211.
    Kratice: n. pr. l. da se tekst nalazi i u
    tll elu . Dr. Pra julijan Izvori za kulturnu povjest bo-
    lli nski h franjevaca. Sarajevo 1913. Posebni otisak iz . Glas-
    nika muzeja u Bosni i Hercegovini 1912./ 13".
    n. pr. XXIV. tekst u ediciji dr. . Ne-
    koliko pisama (.Glasnik zem. muz. u B. i H."
    XXI, 479).
    1.
    (1464. ?) 28. V. Tzv. Ahdname sultana Meh-
    meda Il (1449. - 1481.), navodno osnovni privilegij
    franjevaca za vrijeme turske vladavine u Bosni;
    fiOdijeljena, prema tradiciji, fra Angjelu
    11 taboru na polju Milodra.
    1
    Bogi
    (To) je carska povelja pokojnog i
    Keg oca pobjeda gazi sultana Mehmed-hana; Bog
    mu blagoslovio i pomilovao visost.
    2
    (T ugra)
    Visoki, veleslavni znak i tugrom cara, gospo-
    dara svijeta, zapovijed je ova:
    ja, koji sam sultan Mehmed han, (dajem) na
    t.nanje svima, i da posjednicima
    1
    Prevod dr. Truhelke, profesora universiteta, sada
    u fil osofskom fakultetu u Skoplju.
    Dovde ide gornji, kasnije nadolijepljeni i crvenim ma-
    tl lilom sasvim drugom rukom pisani naslov ahdname koja se
    auva uokvirena u samostanskom muzeju u Fojnici .
    l
    VIIL 1212. - 1543.
    IX. 1544. - 2000.
    X. . 2001. - 2300.
    Xl. 2301. - 2490.
    Xli. 2491. - 2739.
    Xlii. 2740. - n T. A
    0 11 2388. uefiBHOM CKpOB HenOBHaTR CnHCR!
    Pb. l. = Pisma poseban svezak u arhivu.
    P. XIX. s. = Pisma XIX
    t. j. "Safvet beg Kratka
    uputa u prolost Bosne i Hercegovine. (Od g. 1463.-1850.)
    Sarajevo 1900".
    . = alje.
    gv. = gvardian.
    car skog fermana, bosanskim iska-
    zavi svoju mil ost i naklonost, zapovijedam: da spo-
    menutima i njihovim crkvama niko ne smeta i ne
    napastuje ih; neka stanuju u svojim crkvama i ni
    od moga vi sosti, ni od moj ih vezira, ni
    od mojih robova, ni od moje raj e, ni od svih i -
    telja moje drave niko da ih ne napastuje,
    im smetnj e i zapreke, ni nji h, ni njihove due, ni
    njihovu imovinui a ako bi u svoje crkve doveli
    iz tudine
    1
    u moju dravu, neka im je do-
    zvoljeno.
    Poto su spomenuti stekli moju carsku zapo-
    vijed, milost i nakl onost, kunem se velikom zakle-
    tvom: stvoriteljem neba i zP.mlje i sa 7 musafa i sa
    vrhovnim prorokom i 124000 proroka i sabljom,
    kojom se opasujem, da se ovom pisanom ne
    ni trunak protivno, doklegod su vijerni mojoj slubi
    zapovijedi
    Pisano 28. maj a. Polje Milodra.
    ---
    s Ruhbanimal
    Moe se odnositi na apostolskoit ili kanonskoi ili
    vi sitatora.
    - 104 __...
    U samostanskom arhi vu postoje jo 4 kopije
    sub fasc_. VIII. br. 1252.-1255. Natpisi: Br. 1253. Liip suret
    od ahtname Sultan Muhameda Il. na Miiodraxiu data. Br. 1254.
    Suret Athname Mehmeda Il. za se orepisat fr. Mihovil
    Prepisao kadija Seid Salih Hulusi. Br.
    Prepisao sarajevski kadija Mehmed Emin. - Prema svim
    dosadanjim o.revodima ovo je sada najvr<!dniji, jer
    su prevedene 1 sve formul e. Ali je nada
    sve to nema navoda godini!. Svakako, ako je ova ahdname
    original i godina izdanja moe biti samo 1464. -
    Samo po sebi otpada dosadanje u Atanac-
    kodeksu i ostal im kasnijim publikacijama.
    2.
    1483. Kopija naredbe sultana Bajazeta II
    (1481. - 1512.) kojom fratre. Dozvoljen je
    i pohod inozemaca.
    Pie sin Mehmeda na sve bosanske. hercego-
    i begove, kadije' i sve ostale gla-
    vare, da ne smije nitko fratre bijuzurit u njihovu
    stanju i imanju. i ako bi fratri doveli koga iz druge
    zemlj e da im nije nitko zabrani o da oni
    rade ono, to im se svidi, jer oni imaju veliki ferman
    sa zakletvom od moga babe Pa ako bi
    se kogod usudio u fratre darnuti, odmah mu zapi-
    ite, jer da su ti ljudi u mom carstvu,
    i ne da se dogodi, pa da oni bjeati od
    kakva zuluma, to ja i moje ne trpi u
    ' mom carstvu.
    Ako bi se ovih ljudi naao koji proti
    fermanu moga babe, to da mi se prikae, jer
    elim, da je u mome carstvu svatko s'lobodan.
    a. H. 888.
    se, kopija, sumnjiva, jer bez pripisa a uostalom
    parafrazi ra skr oz naskroz povlastice iz ahdname).
    VIII. 12 12.
    3.
    1485. od zemgli a selischie zvane, gdie
    dvi njive ostavio u Czarkvu njekakav Meshtar Kar-
    stjanin Ovoj e od El emina potvargeno. : Meretur .. &
    conservari prosper . .. . antiquitatem. NB. na Tieilu.
    Xl. 2135.
    4.
    1486. 20. VIII. Burjultija Skender-bae, bosan-
    skoga sandak-bega fra Angjelu
    Mil(o)stiju Boiom i povel(j e)njem velikoga
    Amir sultan-cara Fajazit-bega mi g(ospo)d(i)n Sken-
    der-baa, gospodar bosanski da vam na znanje vsi-
    jem i vsakom komu se pod(o)ba i prjed
    koga lice dog(j)e sai naa kn(j)iga otvorena s na-
    ijem biljegom gospodck(i)jem, kako mi l(o)st
    kutodu fra Ang(j)elu, da si hodi slo-
    b(o)dno vsud(i)je po rusagu gospodina cara; izvan
    rusaga g(ospo)d(i)na cara ako bi hotio kako
    (j)e po n(j)ih zakonu, da se ne zad(i)j e zan 'nitko
    sluga g(ospo)d(i )na cara, ni ni kaurin, ni
    martolos, n(i) nijedan Za toi mu mi-
    1 Kadi nije samo eriatski sudac, nego je n.' pr. kao
    u Zvorniku i "podesta" u gradu, a tako i u ostalim gradskim
    O kadinskoj ingerenciji u policiskim poslovima
    i s p. dr. Truhelka, Pabirci iz jednog sidila. ("Gla-
    snik zem. muzeja u Bosni i Hercegovini ' XXX, 1918. (Sara-
    jevo, 19 19, str. 161).
    l(o)st, (j)ere (j)e redovnik i pake su
    slubeni n(i)egova bratja, knez Doma i knez
    lutin. (j)ere imaju tako i kn(j)ige g(ospo)d(i)na
    To mu (j)e vjera i naa gospodcka i da mu
    toj ne potvori, dokle godje pravo i vjerno hodi.
    na toi mu vjera i naa gospodcka i sai
    kn(j)iga otvorena. Pisano 1486. lito. m(i
    avgusta, 20. dan.
    (Ovu pisanu i mnogim kraticama
    pletenu listinu prvi je fra Mijo a publ
    je i komentirao s faksimilom dr. u "G
    muzeja u B. i H." Vl. . 894. str. 609.-10.: " Isprava Ske
    bae od godine 1486).
    1
    5.
    1486. Zabranjeno fratrima uzimati resume
    slati u Rim. VIIL 1213.
    6.
    1488. 20. X. Ferman sultana Bajazeta II ko
    ne doputa da pravoslavni mitropolit uzima
    od katolika u sandaku. Kopija.
    1215.
    Poslije visokog carskog pozdr&va daje se
    znanje mojim begovima, kao dostojans
    nicima u okruju bosanskom, k
    kom i zatim veleuglednim kadijama
    istim okrujima i upraviteljima gradova. Dok
    ovaj moj carski ferman, nek vam je na znan
    da je moj vijerni narud iz sandaka p
    slao na moju kapiju svog da
    starodavnih vremena mitropoliti ovuda
    nas nita traili nisu, a ovoga puta izmislio je n
    trabine mitropolit iskati od nas i s tim nas u
    mirivati. su doli na moju visoku
    raja (podloni ci): Perotin jurin, Anto sin Rajkov
    knez Vukosav, koj i su fra nkski nevjernici (kefere
    i vjere ruhbanske da od vreme
    carskog osvojenja (fetha) do dana dananjega, '
    nas kao frankskih nevjernika
    2
    u bosanskom
    i klikom sandaku serf-skis
    nici patrijarke, mitropoliti, niti episkopi nikad
    ' s. 177. sub -. Mihaeloglu Sken
    beg 883, (1447.) sub 9. Gazi lsabeg-zade Gazi Mehmed
    88Y. Do danas je sabranv i publ
    neto material a i o srpskohrvatskom jeziku kao
    u Turskoj, a izale su i edicije .listina i
    sama Turaka 1 srbohrvatski h Muslimana n. pr. S.
    koviet jugoslavenskih listi na (.Starine jug. Akad." X. u'
    grebu str. 19. i d.); Fr. Dopisi izmedju kraj
    turskih i hrvatskih ( "Starine" Xl. i XII. u Z:urrP1,u
    1879. i 1880.); A. Neue cyrillische Urkunden aus
    Wiener Archivt>n ("Archiv Hir slavische Philol ogie" Bd.
    Berlin 1909. f. :?05 etc.); dr. Truhelka, Tursko-sl
    spomenici arhive. Sarajevo, 1911. i Karl
    Nekoliko sl ovjenski h listina. (Glasnik zcm. muzeja u B.
    XXIV. Saraj evo 19 12. str. 397. i d.) /1,p. MttTa I<ocTuli, Cpn
    j eauK Kao IJ.HnnoMaTcKn jeanK jyroncTO'fHe Espone 011.
    11.0 XVIII. BeKa ("JymHa Co6nja" CKonJbe 1924. 6p. 40. a 4
    ovakve su i zraze Turci upotrebljavali za sve n
    slim ane: ke fere= fir.
    1
    turski stoji s(i)rf; mislim, da da kae srb.
    K e m u r a, Biljeke iz prolosti bosanskih katolika
    njihovih bogomolja po turskim doklfmentima. Sarajevo 191
    s. 4. - dokazuje, da u Bosni, kad su je Turci zauzeli
    bil o druge vj eroi spovjesti osim katolika i, to se razJ
    naglo patarena. :
    - t65-
    tll.llllali pristojbu za niti za crkvu. A kako
    lll' llta razlike u crkvama, sada trae (ipak) protu-
    nllwnito od nas pristojbe, se i napastu-
    nae crkve. Kod kadija smo bi li na raspravi
    1111 patriarkom, episkopima i mitropolitima,
    l P'' glasu kod nas od starine (sic!) se carskih
    pove lja i erijatskih isprava, bilo je ponovno osu-
    lhno, da mi neimamo nita davati, a oni
    Illi S proti carskim zapovijedima i erijatskim osu-
    IIHilla evo ponovno s tim uznemiruju. - Tako su
    1111 iskazali i isprave pokazali. Zato blagoizvoljevam
    unrediti, da izvidite, dok vam stigne ova naredba-
    hsu li oni u zajednici jedno te isto sa mi-
    ll'opolitima i s(i)rf-patrijarhom i episkopima, te ako
    IIC kao to isprave glase, ne dopustite, da
    ll ' oni mijeaju u nji hove vjerske obrede, niti da
    l
    lroti carskoj naredbi od njih, prije doavih, nase-
    Jenih ita trae, niti da njih dolaze, i ako
    l1nate sto protuzakonito od nji h uzeto, neka se po-
    vrati istima kao vlasnicima. Tko bi to zabranio,
    111 ojoj kancelariji prijavite i ne da po-
    uovno budu prisiljeni na moju kapiju dolaziti. Po
    ove moje prejasne osude, potvrdite im
    ovo na njihove ruke. Tako potujte ove moje pre-
    Jasne znakove.
    Pisano dana dvadeset i petog zilkade, godine
    osamsto devedeset j
    Iz Kostantinije.
    Ovaj prepis previsoke sultanske osude bez ika-
    kva nadodatka ili oduzetka napisao siromani sluga
    boji Sinan, sin AbdulRahmanov, mula grada Imot-
    skog. Muhur.
    1
    7.
    1488. (prije 16 novembra). Ferman sultana Ba-
    jazeta Il. Ferman izime Patriare sctosmose s gnim
    I!Ognali.
    Poslije prejasnog i previsokog mog carskog
    pozdrava veleuglednom sarajevskom muli
    2
    : kad vam
    stigne ovaj moj carski ferman, nek vam je na znanje,
    da podlonici se u crkvama u Bosni kau:
    "da dosada od njih biskupi rimskoga pape i
    koga i sirf-skoga (srpskoga) patriarke i njihovih
    ljudi nisu traili takse za i ostale pri-
    stojbe, a tako isto ni od nai h samostanskih sve-
    ni su traili crkvenih pri stojba, niti ita drugo
    niti im se davalo ikad za niti za druge
    pristojbe. Sada patriarke proti dosadanjem
    i proti erijatskim i kanunskim propisima od nas
    gore navedene pristojbe prisilno uzimaju i nas s tim
    1 Ovaj muhur tako je krasno da je i danas
    teko vidjeti ovakih muhurova iz ostavtine turskih
    dostojanstvenika.
    Mulla- Bosnaserai, kao najstariji kadija u zemlji, bila je
    iza kadiaskera (vojnog velikog sudije). Samo Sarajevo
    spadalo je u II red mjesta u osmanlijskom carstvu. Mule
    bosanske istakoe se i u islamskoj knji evnosti, isp.
    Emmerich v. Karacson u. Dr. Ludwig v. Thalloczy, Eine
    Staatsschrift des bosnischen Mohamedaners Molla Hassan
    Elkjati "tiber die Art und Weise des Regierens" ("Archiv ftir
    slavische Philologie. ::12. Bd. Berlin 1910.; ponovo u Zbirci
    Thalloczy, lllyrisch albanische Porschungen I. MUnchen u.
    Leipzig 1916. S. 537.)
    - a om tmaju erijatske fetve l osude, da
    je to zabranjeno. Ovu stvar su mi prikazali. Doista
    imadu erijatske Isprave. Kao to je gore navedeno,
    patriarke i episkopi i njihovi ljudi nisu nikad
    od ovih prije nastanjcn1h vjernih podanika i po-
    kornih nikakva danka uzimali, niti se mijeali u
    njihove i obrede. Kada dakle, od' davnine
    nijesu imali udjela u ove stvari, treba da odmah
    zabranite, to sada proti erijatskim odlukama
    i proti odavna bez ikakva
    prava mijeati se. Ne dopustite, da se proti eri-
    jatskim i kanunskim odlukama od njih to uzima.
    To govorim, da ne date povoda, pa da im ponovno
    dajem, to im je dao visoku odluku moj pokojni
    -- komu su od Boga grijesi oproteni, i kojemu
    grob uvijek svijetao bio - otac Hodavendikjar
    (sultan). Zato blagoizvoljevam odrediti, da se u
    ovomu vladate po izdatom im carskom fermanu, i
    onima koji bi htjeli proli istomu i proti erijatskim
    fetvama i odlukama, od starine ovim starosjedio-
    cima, koji su prije doli, nepravedno i protuzako-
    nito u njihove stvari mijeati se - to strogo za-
    branite. Tako znajte, i po ovu moju
    carsku odluku (ferman) u vlastite njihove ruke po-
    tvrdi te, i pokorite se ovim sjajnim znakovima.
    Pisano svretkom Zilhide, godine
    osam sto devedeset
    Iz Kostantinije.
    VIII.
    8.
    1495. Teftedar Hasanbeg pie subaama (valjda
    od Fojnice) kako je umro u istom mjestu biskup,
    pak stoga da njegove stvari u miriju,
    da se fratri time brinu kao i za onoga tko ga mu
    naslijediti; prvi je to njihov posao. Biskup fra Marko.
    VIII. 1216.
    9.
    1495. Prodaje se pet vitlova mlina u Fojnici.
    a. H. 981. - V lli. t 257.
    10.
    1502. U d et da se toj crkva moe popo-
    dit. T. g. 909. l. l.
    ll.
    1509. Alibeg, vojvoda dozvoljava po-
    pravak crkvenoga krova. a. H. 915. l. 5.
    12.
    t 513. Emin &"arajevski Ibrahim dozvoljava na
    molbu fra Frane i fra Matije, da se u fra -
    tarskoj avliji gradi musafirhana. l. 2.
    13.
    1514. Proti patrikama i metropolitama, da od
    fratara nikakva danjka ne trae (sa 6 muhurova).
    VIII. 1217.
    1 Hodavendikjar ispr va jedan od vilajeta u
    Maloj Aziji s glavnim gradom Brusa (Hodavend = Gospod).
    Kasnije "hodavendikjar postaje po tomu gradu pridj evak
    sultana (od Murata Ill stalno).
    14
    14.
    151 4. Suret ferman Selima I, (1512.-1520.)
    postavljen zelenom svilom:
    . ln hoc documento script o circa an. t 512. He-
    glrae_ vero. a_nno 921. referatur qualiter Religi osi
    d1ch et jesuika(?) occasione gene-
    rails novo conscnptwnis, et versionis fundorum et
    repartionis agrum rclati sint ad novum Protocol-
    lum (Defter) cum omnibus clausulis suae omni-
    modo 1mmunitatis ab omnibus oneribus et contri-
    butionibus publicis etc. Est hoc documen-
    tum summi rudimenti, et maximae auctoris in tri-
    bunalibus turci cis: et ideo solariter custodiendurn.
    Originale est Sutiskae. Prepis ovjerovljen po jusuf
    ef., kadiji sarajevskom. VIII. 1265.
    15.
    1515. Dozvola da se crkva nanovo
    pokrije. T. g. 922. l. 3 . .
    16.
    15 17. Bujruntija sarajevskog muselima Mustaf-
    age. da se od fratara ne uzima danak za vino A
    H. 924. I. 4. . . .
    17.
    1517. Ferman na kadij e. da zauzbiju Vladike
    gr. da nenapastuju Raje Latinske ako im nie bilo
    pria kakve resume davat a. H. 924. -
    VIII . . .J278.
    18.
    1520. Bujruntij a Hali -pae, da fratri mogu slo-
    bodno stajati na Tepi u Konji ci (za fratre u Ko-
    njici). a. H, 917. l. 36.
    19.
    1520. Fer'!lan ll (1520.- 1566.) na
    bosanskth jrmyevaca za zatitu protiv Marina,
    car!nskoga n_adzormka; ih i druf!ih
    daea, kao g;umruka, skelarine i sl.
    Beg?vima sand_aku . bosanskom, hercego-
    1 1 s uc1ma u tim okrujima.
    Kad vam bude. shgla ova carska povelj a, znajte,
    su monasi, koji obitavaju u pamenu-
    hm .poslali do na sretni prag moje
    kapiJ e poslamka 1 ovo mi javie: da mi ne-
    mamo ni ni posjeda. niti se . bavi mo ratar-
    stvom, nego ivimo samo od mil ostinje,
    smo potpuno starodavnim carskim odlukama od
    i . od svih ostalih kakvih mu drago 1
    usuprot tome nam neki doljaci
    namete". su tako najponi znij e zamoliti, da se
    o_vom predusretne, to ovijem zapovijedam:
    pnm1te ovu naredbu, dobro ono prigledajte,
    .
    1
    l sp. u pitanjima agrarnih posjeda u Turskoj i j ezgro-
    VIf essay: MH!IaH lfeMepUKUff, HMOBIIHCKII OAHOCII aa speMe
    MycnnMaHa. (nJY>KHa Cp6uja" l. CKonJbe 1922., cTp. 100 11 A-)
    106 -
    pa o? samos tanaca, koji su doslije bili
    ]eem s_v1h i odslije nita ne iziskujte .
    . su samostanci u svojoj '
    _1 ovo_n_aveh : carine na pre!
    riJeka 1 na llllm cannsktm postajama, n
    arnautske ne da se mi
    11Jlh u razlikujemo, trae od nas hara
    (br.odarinu i Mi se toga radi pri
    kod _saraJevskog kadiJe potuiti, a zato i s
    k.tm nadzornikom carine. parbovali. Ma
    nn_u_ Je sudac . naloio, da dokae, e da smo m
    zbtl]a no jer on toga nije mo
    zatraena ]e od nas zavjera, koju sm
    1 poloili; 1 ta_ko se zavrila pred kadijom ta naa
    A Ipak se od nas svejednako
    danc1 tzgone".
    Poto su me zamolili, da ova nasilja budu
    i prev!nju moju odredbu zatraili, zapo-
    VIJ edam: ovi ne spadaju medu
    kOJ I od dravnih
    ten:ta tz_uzeh., to da se nitko nije usudio u
    to trne ma 1 iziski vati; a to je dosad
    uze_to, neka 1m se povrati : neposlune kaznite do
    stoJn?m kaznom_, a ovaj ferman da samo
    stanc1ma povratite. To da znate, povjerujte mom
    vladarskom
    P_isano dne 20. mj. demasuil evvela 926. (Ata-
    _a. Ch. 1523.) Fabianich, l. p. 53.--55. 26
    - Takay s!J ferman doslovan post oji i od 74. Rabuil Ahr-a
    1024. t. J. 1616.
    20.
    . 1523. S_uret fermana (izdan g. 1579.?) Metro-
    po!ttu da se projde fratarah, jerbo od
    Istih ne mta dobit, a. H. 929? I. 56.
    21.
    . 15_25. o slob_odi . biskupskoga izbora
    1 da mko ne zamjera fran]evctma i zato ne smeta
    a. H. 931. l. 7. (pod st akl om u samost. muzeju).
    22.
    1527. Ferman proti vladikama.
    23.
    sud izdaje dokaznicu
    da smt;u nanovo crkvu po prvanjo;
    osnov t.
    Povod ovom spisu je ovaj:
    Stanovnici Fojnice, nahij e a
    saraj evske, izjavie u skuptini
    molbu:
    Mi s_mo nau u. gradu Fojnici staru
    crkvu, gdJ_e_ sm?. se JO za vremena
    Bogu, molJI.t, est. godina uzeli popravljati, te
    buduc su Iskazah da crkva od prvanj e gradnje
    to su JU poruili. Radi toga su se
    fr!nog1 nas odrekli sveze s rud-
    te s u poodlazili u mj esta gdje crkve
    postoje,_ a 1 JO s u mnogi na odl azak spremni. Mi
    smo SVI bez crkve, pak se tim bez
    - rl07 -
    1111ravka stare crkve po prvanjoj osnovi, svi . .
    t7 l?okazae oni prepisak previnje
    tll/lOVI]edt s potpisom suca grada Sa-
    l u c.va, Obeid efendije, po kojoj se da oni
    IIVOJ U staru P? os_novi oprave. Toga
    111<11 smo poli na lice mJesta, gdJe budu sakupljeni
    llliiSulmani starci i vjetaci ondanjega kotara te
    pcl to je izvidjen, iskazae muslimani Ibrahim
    Hill Abdullaha iz sela Orahova, Abdullah Kobac i
    Bnlaban, sin Abdullaha iz sela Milodraa i Haman
    Min Abdullaha iz sela Gvodani, svi
    luekom, istoglasnu i svjedodbu rekavi:
    1111 smo u toj stvari svjedoci i
    I!Vilko: kad se je za vrij eme umrloga sultana Meh-
    llt Cd __ hana -- . uspomene - ova krajina
    IIIIVO]ila, postojala Je JO od doba kralj eva na istom
    ltl)estu crkva od starina, koja je imala u duljini
    1'10 a u irini i dubljini po 15 lakata, i koja
    lc bila ogradjena a inlom pokrivena, gdje
    Hil rudnika po svojoj ispraznoj
    vjen dolazili 1 Bogu se molili, te s uzroka to su
    lnJ . vremena. pleter digli, zidom ogra-
    dill, pa JO neke pngrade podignuli, bi ona poru-
    Ac na. - Nu njena je prvanja osnova bila onakova
    lc akovu gore opisasmo, a odkako je poruena,
    Ima van ako est do sedam godina. Tako iskazae
    nni jednoglasno.
    pako da su stanovnici rudnika
    od prije nevjerni ci bili, i je po eri-
    pravu da se poruena crkva po
    prvanJ OJ osnovt napravi, to se dozvolj ava da se
    ta crkva na istom mj estu, a po prvanjoj osnovi i
    bez pl eterom na novo opravi'; radi
    je ova dokaznica (udet) po elji stanovnika
    noga rudnika napi sana i u ruke im dana, da im -
    nko ustreba - dokazom slui.
    _Pisano dne 10 Zilhide 933 godine pred svje-
    docima:
    Hasan, sin I.smaila; Ali , si n sin
    jusufa; Haman, sm Abdullaha; Sulejman, sin Abdul-
    laha; sin Abdullaha iz sela Zlotigote; Ha-
    man. sm Abdullaha iz sela Merdum Emiw
    Demir han, sin Abdullaha iz sela Trnovce Seda'a'
    sin Mehkema; Brakan Mekirevo i ostali' prisutni :
    (Obj avlj eno i u XVII knjizi Starina jugosl avenske ll ka-
    cl e_mije znanosti i umjetnosti : Fra M. V. "Nj ek li ko
    pnl oga k bosanskoj crkvenoj poviesti ". U Zagrebu, 1885.
    p. 2- 3. Prevod j os podtajnika u dragoman-
    tikom uredu bosanske zem. vl ade). Vlll. 1219.
    24.
    1528. Ugxet Mulle Sarajskog 55 godina posti
    fetta tojest daj e Czarqua bi la duga, sciroca i vi-
    soka kako i sada. Dat na 15 18( !) = vi gen 1799. Ex
    Turci co: apparet hoc documentum scriptum fui sse
    anno Xti 1528. Apparet etiam: Ecclesiam tum lon-
    gam fui sse 50. ulnis (endaze) tatam vero, et altam
    quindeni s ulms : proinde muito majorem quam sit
    modo. Verum testimoni o trium Muhamedanorum
    asseritur murus fuisse ex (od shepera).-
    ln omnep1 eyentpm t)oc pro dila-
    tanda ecclesia successa temporis utilissimum.t I. 6
    25.
    532_. 15. Ill. proda de fr. Matiji
    gvardiJanu grobnicu prid velikim ol-
    tarom za 140 aspri, i naplati.
    PIJ. 1., l.
    26.
    1552. Neki Anto otiao u Zvornik, a na putu
    ga napa?. Grgo, sluga jednoga popa (kei), i htio
    ga umont1. Toga kadija s porotom osu-
    a Anto dobiva pravo. a. H. 960. - VIIL 1221.
    27.
    .. 1_522. Hudet _Neretskog kadie Uzeir ef. potvr-
    dJUJUC udude to Ji ostavi Vuk sin Tomaev (vi-
    nogradi). VIII. 1266. '
    28.
    1526. Tapij a: Franko kupuj e nekoje
    nekretnine 4 paga povrine od Mahmuta Abdula-
    hova sina. - a. H. 933. Xl. 2490. '
    29.
    1527. Doavi Sinan Mustafov s carskim emerom
    da promini sve zemlje, mline i sve drugo, i da usta-
    poreze, ali da ni ta pod porez to je '
    to je molio gvar. fra Mijo
    ga_ Je po smrti fra Simo, koji opet
    zamoli potvr?u, 1 ov1m se pi smom potvrdi. VIIl. 1218.
    30.
    1527. Hugget kakoj e juro sin Frankin
    davu protiva Giuri sinu Milanovu, shtomuje bio
    priuzeo njivu na Rupnovcu, koja je posti Ll nashe
    ruke doshla s ovim senetom zajedno. VIII. 1267.
    31.
    1530. Udet kako je Nikola . .. Rado poklonio
    u crkvu i na rupnovcu. a. H. 937. VIII. 1268.
    32.
    1532. Pismo miralema Feratbega vojvodama
    brodskom i da se fr atri ne bijuzure.
    a. H. 938. L 9.
    1
    kronika, s. 6 ... t 1 razori e Turci bosan-
    ske Kogni c, Sutiki, Kreevski i
    .. _. Fo]n1ci _Fra j akov ... " -s. 7. "t 15 6.
    Sul eJman VOJSku s kragl em I stoga godita
    na 5. _glugl a udari !! har amij e na Fojnicu u dne pri(d)
    1 ubil! Franka i Luciu i mnoge
    r anie i mnogo blago odni e i sakritij e f oj-
    _svckolik.o srebro odnie. I ne 8 dana svi ji po-
    1 11 S_ar a1evo_ v Car kve iza oboregna,
    t o Jest sutlka. kresevska ogradie se nl otom pak
    do vrimena ozdol a ozgor i 15Y4.
    ograd1pm. o. fra Antun Cil rkvu Duha Svetoga u Foj ,ni ci
    po kako j e ozgor
    io8 -
    33.
    1540. od vinograda u Neretvi. H. 947.
    VIli. 1269.
    34.
    1548. Ferman da latinska raja i fratri vladi-
    kama nita ne daju. l. ll. (Pod staklom u samostan-
    skom muzeju).
    35.
    1548. Da se popravi crkva u Fojnici. VIII. 1220.
    36.
    1548. Hugget kakose prismo sa Stankom za
    Ravan u Czvitovnjoj i uzesmo (Meretur ob vetu-
    statem conservari). VIli. 1270.
    37.
    1550. Naredba, da se upnike ne uznemiruje .
    ako ili otvore T. g. 957. l. 12.
    38.
    1550. Temesuch kakoje Andria. Stipan i Bartul
    iz Ostruxnice poklonio Fra Ivanu Guardianu svoju
    livadu na Czvitovnjoj pokraj Livade Martina Bo-
    gavcza i Martina Xiticha, i da Turci ostruxani u
    njoj ne imadu Ilake conservandum solenter Mari-
    fet od Czvitovgne. VIII. 1272.
    39.
    1555. Ferman sultana Sulejmana ll (1520.--
    1566.) proti patrikama, radi iziski-
    vanja neosnovanih od Latina. - I. 72.
    (T ugra).
    Preko klikoga bega kadiji.
    stigne ova carska povelja znajte: Vene-
    baji os i el
    1
    poslao je Mome dvoru
    i tubu, a da su nosioci ovog velikog fermana, ruh-
    bani Kero (Pero?) i Pavle, latinskog ob-
    reda. Oni nemaju nikakova zemljita ni zaklade,
    nikakvom se trgovinom ne bave, se jedino u
    samotnim prebivalitima zabavljaju boanskim mo-
    litvama, se po svom ispraznom obredu
    milostinjom. I premda su zato izuzeti od
    svake ipak ih rumski patrika i mitropolit na-
    padaj u potraivanjem pristojbi: poreza za
    crkvenoga i t. d.
    A da oni (raja) nikad njima, ni ikomu,
    nijesu nita davali, nego s u samo svoje ruhbane
    uzdravali otkako su sultani doli, tako su ih u
    zatitu uzeli i od toga (davanja)
    1
    Ima turskim spisima vie podataka,
    da su se diplomatski predstavnici drava u Turskoj
    zauzimali za u Osman tiskom carstvu. Isprva
    Venecija, a poslije Francuska i Dubrovnik, kadgod je sa strane
    Osmanlija diplomatsko predstavnitvo susretano "na ravnoj
    nozi". - - O poklisarima u Turskoj u tom smislu is p. 3acTy-
    jesponcKHX llP>I<aRa y ueKauawlheM Qapuroaay. HcTo-
    PHjcKH npernea B. TennoHa. e pycKora npeHeo )1{. JJ,parosut;.
    QeTnlhe, 1892.
    Umoljen sam da otklonim ova nasrtanja,
    zapovijedam: ako je stvar istinita, [kako je
    kazana, pazite na povlastice obiju stranaka, a
    triki i metropolitama rumskim
    nepravde. To neka svak zna, da se to vie ne smij
    dogoditi. Tko se usprotivi, meni ga pod (oruan
    pratnjom prikaite.
    Pisano u Carigradu 963.
    XLI. Ferman Sultani Ibrahim
    immunitatem Sacerdotum Bosnensium a potestate
    litarum Serborum, et Graecorum datus mense Dsemasuil
    anno Hegirae 983. Circa an Christi 1632. Ta je godina
    crtana i napisana onda 1578., se drugom rukom.
    na istoj strani ispod latinskog svog
    Nota. Conta praetensiones Patriarcharum et Metropolitarum
    Serborum et Graecorum supra Sacerdotes, et Catholicos Bos-
    nenses multi alii Permani extant sed quia omnes ejusdem
    fere contenti sunt, eorundem versionem hic apponere, super
    vacaneum fuit. je A. pogrijeio metnuvi za
    sultana Ibrahima i god. 983. Ibrahim je vladao od god. 1039,
    do 1058 .. a godina 983 ne moe nikako biti 1632.
    pa ni 1578., kako dalj e stoji, pravo 1574./5., ali tada o
    Ibrahimu l ne moe biti ni spomena. adresu
    Ad Begum Districtus Klissae, et ad judicem Fojnicensem. -
    Fabijanich, 7. p. 66.- 67. pripisuje ferman Muratu Ill (982. do
    IOOj.), a datira ipak ovako: "Nell'anno dell'egira 980, meso
    di Gematul-hair (Giumaasii-Achir); dell'era cristiana 1578.
    (1572.) Dakl e se prije svega jasno vidi, da to Murat Ill nije
    tnogao biti, osim ako 980. uzmemo za tamparsku grjeku
    umjesto983. , ali ni onda to ne moe biti jer 988. = 1574./rJ.
    Kao izvj esnu godinu ere uzima 1578., a valjada je
    iz pomenutog korigiranog Diplomatara. Ad
    resa u F. glasi: "Ad Begos Hlissae .. . s. 67 .. skroz
    se na skroz dri Fabianicha osim datiranja i naivnog l
    u historiji besmislenog ispravljanja "inanem suum ritu m devo-
    vere" i se po svom obredu". B. pri
    oisuje ferman Selimu ll (974.- 982.) i se, da je tu, kao
    i drugdje s hronolokim kazalom turskih sultana u ruci gdje
    kad, kao ovdje, vrlo nespretno shvatio "dunost ispravljati
    Fabijanicha u datumima, jer nita ne govori da je radio 8
    turskim origi nalima. On je valjada progledao u P.
    i otprilike se za . Napisano g. 1574. (p. h. 982. mj.
    Gjemaztilachara)".
    40.
    1555. Suret fermana sultau Sulejman II. (1520.
    do 1566.) preko valije sandaka Semendrije, BosnP,
    Klisa, El Besana, da se ne trai od fratara
    "jer ja sad s njima imam ugovor". a. H. 963.
    VIII. 1258,
    41.
    1555. Contra iniquas praetensiones Schismatica-
    rum Metropolitarum. a. H. 963. VIli. 1259.
    42.
    1555. Tapija: Iz Ragalah ovde imenovani Turci
    prodadoe svoju ili livadu na KozJu (Poljana)
    Franki, sinu jurinu, za 100 jaspri. NB. Ovo nama
    pokloni p osli J uro. a. H. g. 963. -- V !ll. 1273.
    43.
    1557. Pravda o vinograd u selu Bu/jina.
    (Muhur na spisa).
    Alija bin jusuf iz sela Gorani u Neretvi kao
    tutor malodobnoga Behrama imao je par-
    nicu sa Andrijom za granice vinograda
    malodobnoga Behrama. Nagoditi su se, da Andrija
    - 109 -
    1l11de 380 Behramu kao pred
    11111. da im se ova potvrda napie. l. zilhide 965.
    l<nui ja Husein u Neretvi. - XII. 2487.
    44.
    1561. MuJin i kadije mostarskoga da pa-
    hlj orh ni vladika nerna(ju) posla s latinskim fratri-
    tilli. i. 16.
    45.
    1561. Suret authenticum Fermana pisanog na
    AtU/iu da Vladike i Popovi od Latinske
    Nuje nishta neizgone i neuzimlju. - l. 17.
    Bog!
    da Mi je Na gospodin kadija zvor-
    ul gki dao podastrijeti na Kapiju Mojega
    111 pi snik u kojemu javlja, da je latinsko iteljstvo
    kolara dolo pred erijat, te se pritu-
    1110, kako su njih qoli srf-vlaki i rumunj ski
    popovi, te zali od sela do sela po svojim
    (od nas) resume i tim (nas) napadaju --
    zato izdajem ovaj ferman. Od starina postoje
    1111110 o tome svete carske zapovijedi, kako da se
    jii'Otivni ci nagode. Stoga se u nakon po-
    tnnkog izvida ne smije to vie raditi. A usudi li
    kogod protiv ovoga fermana samo ga Meni
    jn vite.
    Ovu svetu zapovijed ostavite na kod
    liebe.
    G. 968. mj. ramazana. Konstantinopol.
    Prepisao ga doslovno kadij a: vele
    11 lromani Hisam bin IJ-jas.
    Prepisao ga doslovno kadija: vele
    11 kromni stvor Nasrullah.
    Prepisao ga doslovno kadija : najsi-
    I'Omaniji rob boji Ahmed bin
    46.
    1562. Suret authenticum Fermana pisanog na
    I<Adi u da Vladike i Popovi (iz inozem-
    a serfski i rumunski) od Latinske
    Raje nishta neizgone, i neuzimlju. a. H. 968.- l. 17
    47.
    1561. Temesuch, kakoje Giorgija Radoslav pro-
    \IO Milanki Xivku svoju njivu na Troshniku. Ova
    uami posti zapade. - VIII. 1275.
    48.
    1562. Kadije ne moraju katolika
    Isprava izdana mjeseca abana 969. a. H. Xlii. 2953
    49.
    1563. Udet kreevskoga kadije, jusuf eff. kako
    fratri, po selima i barjak, nikoga
    bijuzur ne l. 19.
    50.
    1563, Tue se katolici na Metro-
    politu, gdje )lim da na Mafdane
    kao od drugih Ovim fermanom osloba-
    djaju se. a. H. 971. l. 52.
    51.
    1564. Dozvola da se popravi musafirhana u
    Fojnici. - l. 21.
    52.
    1564. Suret spisa proti metropolitama. - l. 18.
    (Iz sidila.)
    Bog!
    Bima Rudde fii hazihisreferii-Mersii, vezzuburii-Mer-ii
    Venemtii-MutAd,
    Harrerehul-fakir Sejjidi
    Mahmud bin Mehmed
    el-kadi bi-Saraj
    (l. L. S, fakir
    Mahmud b. M.
    Uzrok pisanja ovog sid1la je ovo: Doli su
    pred erijatski sud u Sarajevu jovan sin Nikolin i
    josif sin Radovanov iz Dubrovnika kao zastupnici
    patrijarha, te u prisutnosti Marka, sina
    Lagueva iz Sarajeva, fra Andrije t. zv. ruhbana i
    jo nekolike ljudi latinske vjere, svih iz Majdana,
    pa protiv njih
    "Mi imamo u s_vojim rukama visoke naredbe
    polag kojih traimo od Latina crkvene pristojbe,
    pristojbe za i sve druge i pristojbe,
    kao to smo i do sada primali."
    Zatim na upit odgovaraju Latini:
    "Nije istina, da smo mi ikad njima
    to davali, a evo u naim rukama visokih carskih
    fermana, koji nalau, da oni, ne smiju od
    nas nikakvih pristojbi i traiti."
    Nato budu fermani a zatim
    priznae, da su vazda bili svetom sultan-
    skom naredbom od toga trabinskoga zahtijeva od-
    bijeni, te mole Nj. Vel. sultana za oprotenje, jer je
    sud u istrazi pozvao za svjedoka vladinog
    gradskog nadzornika "kethoda" hadti Davud agu
    i zastupnika Mustafa agu i hadi Baki agu, te poto
    je sud tajno i javno istraio, da li su ovi gornji
    svjedoci za dostojni i vri jedni , do-
    znalo se, da jesu. Po tom jo kao i glasom
    sv. vis. fermana s u odbijeni uz ukor, da
    se ne bi vie u na tako to usudili. I ovaj
    se na u zapisnik uknjii dne l.
    abana 971.
    Sjednica kao svjedoci: jaar bin Ali. Memi bin
    Mustafa, Mahmud bin Abidin, Mustafa bin Ahmed,
    Abdi bin irmed, Nehri bin Kasim, Sulejman
    bin Abidin, Nesuh bin Musa i dr.
    (Na ovog ekscerpta ima muhurova kao potvrde
    za pritube od vremena do vremena:)
    - (L. S.) se po ovom a
    ne smije biti u rukama(?) Skromni kadija sarajski
    Mehmed bin Lali.
    - Ovo je prepis sidila, iz izvornika
    bez dodatka i bez izostavljanja i jednog slova. Pisao
    vele siromani sluga svijetloga erijata kadija u
    Sarajevu Ataullah bin Kjerrral. (L; S.)
    - 110-
    - se po sadraju
    kod erijata. Pisao siromani Ibrahim kao muftija
    i kadija u Sarajevu, mufetti (nadzornik erijata).
    (L. S.)
    - Sadraj pisma od preokretanja. ja
    najsiromaniji Mahmud bin Ahmed, kadija u Neretvi
    da ga Bog prosti. (L..S.)
    - se po erijatskoj potvrdi sadraja
    ovog pisma. ja siromah kadija Sarajeva i Neretve
    erijatski nadzornik Bosne i Klisa Abdulbaki bin
    Ibrahim. (L. S.)
    53.
    1564. Potvrda posjeda fratarsKe njive i dr'
    putem kojim na Kri do Babine "sve nae".
    Ovo se je zbilo preda mnom: pisao skromni
    Mustafa, sin Muhamedov, kadija kreevski
    i
    Radi se o ovoj stvari ... sin Abdulahov, kadija
    sarajevski.
    Ovo je uzrok pisanju ovoga eriiatskoga spisa.
    Martin, sin Malein: Antun, sin Trikov; Petar,
    sin Gjorgjin . Barto, sin Martinov; Frank un i Milin ko,
    djeca ivkova; jakov, sin imo, sin Miho-
    vilov; Pavlo, sin Mihovilov; Filip, sin
    Andrija, sin Radov; Gaber, sin B'riin; Ivan,
    Milkov; ]ova, sin Milanov i drugi vlasi iz Fojnice,
    u sarajevskom kotaru, te od Islama Halif Hoda
    Timar baa, sin Mehmedov, Dafer, sin Timurov,
    Behrum, sin Mustafin i 0stali i priznae
    pred erijatskim sudom u prisutnosti fra
    Mika i Gapara uz njihovu crkvu s jedne
    strane . .. stabla i novi put, koji vodi na jajlu
    1
    t. j.
    do Babine i crkvom i brijegom zvanim Kri ogra-
    su mjesto spomenuti duhovnici
    plotom ogradili i u dvorite uzeli; oni to siju i od
    vajkada posjeduju; mi se njihovu posjedu ne pro-
    tivimo, i mi se ne mijeamo. Mustafa ... pako pri-
    znale 1 veli: ja sam im posjed dozvolio.
    da su .oni u korist kojih se priznalo,
    zatraili ispravu u smislu toga to se
    ovo napisa i njima da pri potrebi slui za
    dokaz. Dne 5. abana 971.
    Svjedoci: Ibrahim imam, Turhan ... Mustafa ...
    Behrem, sin Mustafin, sin Abdulahov
    i drugi. , VIII. 127 4.
    54.
    1564. List kadije sarajskoga da se nebi ivtire
    na fratre bacali kad hodaju indil pripovidati.
    T. g. 972. l. 20.
    55.
    1564. Ferman suret, da Srbi, Bugari i Rumunji
    nita ne itu od fratara, i ako bi to da se
    popiu i u Stambol poalju. T. g. 972. I. 22.
    ' da se to rudarskih koliba.
    56.
    1566. Ferman sultana Sulejmana ll. (1520.-
    o nezavisnosti bosanskih katolika od
    Pai Muhamedu i kadiji sarajevskom.'
    Iza kako stigne ovaj sv. ferman neka se
    da je sarajevski kadija u predstavci, koja je
    neeha mojoj kapiji, ovo prijavio:
    kreevske i do
    u sjedite suda prikazali su, da oni dosad nl
    nijesu morali nikakovih
    patrijarsi i metropoliti i vladike to proti
    konu. od njih izgone".
    Obazrijevi se dakle ja na tu spomenicu i
    taknut molbom onih zapovijedam,
    odsada ili drugog ma kojeg bilo obreda
    trijarsi i metropoliti nepravo ne
    izgoniti. Uvijek ih odbijte i pometite. Koji ne
    htjeli sluati, zabiljeite ih i meni ih prijavite.
    znajte i mom sv. carskom znaku povjerujte.
    Pisano mj. demasuil ahra g. 973.
    2
    circa an. Chr. 1 !!68. Fabianich, 4.
    n Neli' anno dell' e gira 937; dell' era christiana t 568. (
    1531 ). " Tu se vidi, da je imao posla s A
    diptomatarom, jer navodi valjada zabunom
    grjeno 937 m. 973, a kao i A., 1568, dok onda ne
    Fabijanich knjigu ispravlja 1530.-
    Fabianich prema g. pripisuje ferman Selimu ll
    do 1574.). str. 65. pripisuje istom sultanu,
    G j e m ar i 1-a (valjada gjemazila ?) god. 9H. = tW6.,
    da je ferman upravljeh .,saraj evskom sucu Mahmud
    Fabian ich naslova nen\a: za veli .Sacerdotes
    siarum Streseriensis et Fojnicensis.") I. t3.
    57.
    1565. Vezir majdandije u Bosni,
    ne daju danka vladikama, te rimskom i rumuuJ""''"I
    biskupu. T. g. 973. l. 23.
    58.
    1565. Hudet Huseina, doglavnika b
    sanskog vezira, da se crkva tamiri na isti n
    koto je i bila. Izdano na zamolbu riaroda,
    radi u majdanima u Fojnici i Kreevu. a. H. 931
    I. 50.
    59.
    1565. Uet da se vladiki od nem
    nita davati sa 14 muhurova a. H. 973. VIII. l
    O. Antun (Bonjak, iz Varcara),
    Namjestnici u Bosni-Ercegovini (godine t463.-t
    1887. na str. 26. cit. sub a. H. 973. Mustaj-beg
    Vladao 2 god. - Karl Pecz naorotiv u nOtc1manst1
    valije (namjesnici) u Bosni " (Glasnik zem. muz. u B. i
    Sarajevo 1889. knj. II. god. l. str. 61.) navodi sub 973 Hasa
    beja (po drugi puta).
    1
    Poredi 1565. Vlll. t222. udet, br. 59. Medutim,
    str. t78. sub 36. Mehmed beg
    bosanskim namjesnikom 974. 1566. godine. Nego
    za ovaj jo njegova opaska sub
    ibid. p. "Ferhad beg 982 (1574). za njegova
    mena Bosna je postala beglerbegluk; on je zadnji
    prvi paa 991. ( 583.)" Naslov pai Muhamedu mogli
    onda kao lapsus calami, ali samo u ko
    a Upravo bi OVO bilo god. 1524./5., no spis nije nrP'U'Pn ..
    pa ostaje 1\ubiozni r;latum in
    - 111 -
    60.
    1565. Huget kako su svi ispovidili,
    [
    " Khtosu Fratri uzeli oko Manastira u Ogradu iza
    1
    11 Mjnka do novog puta. koi vodi u Planinu po vllrh
    1l xn, uvikje njigova bilo, nitjimse suprotive sve
    du pl anine ogradili. Utite documentum. VIII. 1277.
    61.
    1566. Ferman suret sarajevskog kadije Habduhl-
    NII/1. eff iz Sarajeva, da Vladike srbski nita od
    fwtara
    Ovaj ferman sultana Sulejmana II. izdan,
    111
    1
    na putovanju i upravljen je kadijama u sanda-
    llun Bosne, Hercegovine i Klisa a proti Srt-patrika
    l vlndi ka, koji pbbiru od Latina, no sve
    IV carskih kanuna i Tuili su pred
    bll]atskim sudom: Petra, Largjora, Anto, Franko,
    Pero i knez Kosa i zamolili "da im se mol-
    lwnn tuba uzme u zapisnik i Mom na
    11 Ino podnoje podastrijeti dade: Od dana velikog
    ljuhcznog Java sultan fatih Mehmeda do danas
    nllt18U Latini, koji stanuju u sandacima Bosne,
    lltrcegovi ne i Klisa nikakovih pristojbi za
    l 10dne (krsne) listove srfskim patrikama ni bisku-
    lllllla ni vladikama davali. - Dakle to smjesta za-
    a ako se poslije osudi protiv ove Moje
    IVI\ tC zapovijedi, neka se njegovo ime i prezime
    llnl)l e Momu pa ba kakav mu ferman
    ltlllc, onako mu se i suditi. Ovaj ferman u ruke
    111nlltelja, koji su podastrli molhu Mom preuzvie-
    1111111 dvoru preko Naeg gospodina dananjega ka-
    lljt' Bedruddin eff. u Nikku (u Dalmaciji?) G. 974.
    111 , muharrema.
    Ovo je od slova do slova prepis svete sui-
    IA118ke zapovijedi i uzviene carske naredbe. pre-
    III IItllle bez isputanja i bez dodatka. Prepisao:
    lkl'omni siromaak Abdunnafi kadija u Sarajevu, da
    Mit Bog prosti. (Izbavi nas nas, Boe se bo-
    1111101 Tvoj najmanji rob Abdunnafi) na mulzuru.
    l. 24.
    62.
    1566. Bujruntija Mehmed bega pae
    11 kojoj zabranjuje Turcima, da od fratara (ne) uzi-
    Ilinju danak po 12 para. a. H. 974. I. 25.
    63.
    1566. Naredba povodom harzuala pa-
    hljnra: car daje fertnan, da rimski fratri po Budimu,
    lt1mi varu i Dubrovniku i od naroda hrvat-
    akuga ne pitaju milostinju, ako taj narod spada na
    A to su milostinje primili! moraju
    1I11U patrtjaru; no ako pak narod pod patrijarku ne
    apnda, zabranjeno mu je fratre i njihov
    Jlllk. a. H. 974. l. 26.
    64.
    1566. Hudet Mahmud efcndi od
    111110go ahita: Na molbu sutjeskoga fratra, dopu-
    hno je katolicima, da se u vakupskim selima na
    l'lnnini skupe i da ingjil. a. H. 974. - l. 27.
    65.
    1566. Ferman na kadiju neretaljskog za fratre
    a protiv vladikam Pomllrshavan. l. 37.
    66.
    1566. Ferman proti vladikama, da ne trae e-
    nidbenih pristojbi, nakon tube (katolika) majdan-
    dija. od kadije sarajskog i nt-retskog.
    ll. 13U.
    67.
    1567. Pismo Alije, vezirskoga zapovjedniku
    u Zvorniku, da fratre svak s mirom pusti, a osobito
    metropolit. a. H. 975. - l. 30.
    68.
    1567. Kadinski proti vladikama a. H.
    975. l. 29.
    69.
    1567. Naredba sarajevskog kadije
    carevu u Bosni proti vladikama s 12 muhurova a
    H. 975. - I. 31.
    70.
    1567. Isprava o tome, kako je pop Lazar Braj-
    kod izbio fra Marka i oteo mu
    180 para. - I. 32.
    71.
    1567. Fratri nijesu duni davati danka vladi-
    kama ni metropolitama. Hudet Ahmed eff. kadije
    brodskoga. l. g. 975. l. 33.
    72.
    1567. Murasela kobakoga kadije Ahmed ef/.
    dematbaama proti presizanju patrika.
    Bog!
    Potovani zastupnici, dok vam fra Anto i fra
    Grgo pokau ovu muraselu, neka znate, da su do-
    ali srf-vlaki i rumunjski patrik i pokazali svetu
    sultansku zapovijed, kako mogu kupiti po njihovu
    zakonu pristojbe od naroda za i druge
    crkvene No to je za njih i sve je staro. Dakle
    ne smijete dopustiti, da oni to kupe od uaih la-
    tina, jer postoje svete naredbe, fermani. Smjesta ih
    odbijte. Ako se usprotive, treba da ih ovamo do-
    vedete. G. 975.
    (Na muhurl)
    Sjeromaak kadija Kobaa
    Ahmed.
    l. 34.
    73.
    1567. Presuda za fra Gapara iz Fojnice, da
    nije razbio glavu Mustafi iz l. 35.
    112 -
    74.
    1567.
    1
    Oprava Fratarska protiva vladikam Ri-
    schanskim 1567.) l. 85. a. H 975 965.
    75.
    1567. Suret Teftera czarskog novog od Elemina
    izvagen po starom, da su nashe zemlje proste od
    Pariza h. Ovo pismo n ej mase iznosit. V Ill. 126 t.
    76.
    1567. Anto proda Fra Nikoli njivu u litovnjoj
    Hudet kadin i druga 4 potvrdili a. H. 973. -
    VIII. 1276.
    77.
    1568. Bujruntia jusuf pae, da se ne biuzure
    fratri u Ramskoj crkvi. - l. JO.
    Patriki Entolu na znanje!
    Doao je ovamo fra Martin rahib iz crkve u
    Zaru, te se prituio, da se njih napada, to Je pro-
    tiv svetog erijata i kanuna. To vazda i odmah e-
    rijatski sudija neka smjesta straom zabrani. Ne
    smiju se ovakve tube ctoputati.
    Poglavar jusuf.
    78.
    1568. Mubair Ali protiv pri-
    stojbi, koje iziskuju rumunski i srpski patrike i mi-
    tropo/ili, te Rimpapini biskupi l - l. 31.
    Kadija u Sarajevu izdaje ovaj
    Skoro je kao mubair Ali od car-
    skog dvora doao ovamo i svako mjesto pregledao.
    Pred njega se iskupie - s doputenjem toga taj-
    nog carst<og izaslanika - svi ruhbani i narod tren-
    skog i prituie mu se, da ih rumunski,
    srfski patrike i mitropoliti, te Rimpapini biskupi
    napadaju, od njih svakojake crkvenE', naro-
    i druge pristojbe.
    Carski izaslanik koji tajno inspicira naredi da
    se to po erijatu, carskom kaounu, fetvi i po
    skim zapovijedima strogo i od-
    biju, a tim molitelji oslobode, i da se to vie ne
    smije Zato se ovaj nalog napisa i molite-
    ljima u ruke izdade.
    Sudska sjednica. Kjejvanbeg, Nesuh eff. Koda
    i dr. Balibeg i dr. (Isprava je
    s 12 muhurova.)
    79.
    1568. Tapija, izdao nadzornik Mehmed beg
    upravitelju jra Martinu, sinu Vukovu, i drugim ve-
    Ove je zemlje neki Franko pripojio.f
    Noviji jedan pripis : Ovo je tapija data odma
    iza pada Bosne oko 1465.-80., al je zla po nas,
    jer se i varoani krstjani s nami mieaju na Poljani
    zato se ne smi pokazivati. (Rupnovac,
    1 Ex dato Turcico emitur annus 1589,a to nij e istina.
    ' Original se prlgodice zametnuo kod zemaljske vl ade
    za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu.
    Tronjik u Cvitov. 2 Poljana
    Pavlovac Doavi Mutetl protelalio: mi s
    nima kupiti za 2000 jaspri. -- VIII. 1256.
    80.
    1569. Da svak stoji smiron sakan u fr.
    koji nosi 4
    1
    /
    2
    arina iz l. 38.
    81.
    1569. Tuba fra Ante i fra Grge proti V
    iz Bepelja kod jajca i proti Ivanu popu radi
    250 jaspri (nije se moglo l.
    82.
    1569. jovasil, izaslanik rumunskog i
    patrike, gubi pravdu pred erijatskim
    rajeva i Neretvu radi svojih potraivanja od
    katolika. - VIII. 1327.
    llam (podlijepljen zelenim platnom).
    erijatski sud Sarajeva i Neretve, ka a:
    pisao siromaak Boji Abdul Baki. (L. S.)
    koji ima otajnu milost, spasi nas od
    se bojimo! Tvoj rob Abdul Baki.
    Uzrok pisanju ovr isprave jest ovaj:
    Pristupi pred sud po imenu jov
    izaslanik rumunskog i srfskog patrike s
    iz sarajskog i neretavskog kotara, havasihumaj
    skog i meadinskog i s
    vim ruhbanima i drugim istovjernicima, te dre
    ruci visoku carsku zapovijed na iste prisutnike
    tova pred erijatskom sjednicom ovo:
    Glasom ove svete zapovijedi traim naime
    prisutnika pristojbe: 0d onih, koji su se prvi
    oeniti 12, od onih drugi puta 24, a od onih,
    su puta po 48 od ruhbana i od
    godinje po dvije i od onoga, to kupe i
    naroda kao milostinju dobivaju po dvije
    Zatim prisutni i njihovi ruhbani
    upit odgovaraju: Mi od (vremena) slavne sultan
    okupacije pa do danas nijesmo nikad ni
    crkvene, ni kakve druge pristojbe ni rumunsko
    ni srpskom patriki, ni mitropolitama, ni
    ljudima, ni rimpapskim biskupima, ni ikom
    ba nita davali, i na to imamo svetu fetvu.
    puta smo se s prisutnim te ga u nje
    zahtijevima odbili, a svoja prava
    imamo u rukama vie potvrda, a imamo i
    naredaba, da nam oni (protivnici) i ono, to su n
    na silu oduzeli, gdje nitko ne vidi, opet pov
    Nato je (patrikin) izaslanik upitan, moe li
    svjedocima potvrditi svoje navode. Poto nije m
    to je na drugu stranku otpalo, da
    svoje navode poloi zakonitu zakletvu. I svi su
    zakleli i svjedoci im
    Stoga se patrikin izaslanik po svetoj fetvl
    carskim naredbama odbi tako, da od danas
    ne smije vie sa strane patrikine ove zem
    uznemirivati bilo kakvim potraivanjima i da
    toga radi napada. Njima se pak izdaje u ruke
    osuda, po kojoj uvijek treba napasnike odbiti.
    - 113 -
    Pisano ramazana 976. suda:
    Ahmed bin Skender, bin Isa, Ali bin Ahmed,
    clcr bin Hasan, Nesuhbeg bin Abdin, Mustafa bin
    Ahmed, Sandak bin ]akub.
    (Na isprave naknadno:)
    Mazmunuhu er-i, ve meknumuhu mer-i. Potvr-
    &lujem sadraj ove erijatske osude. Vrhovni eri-
    llll llki kadija u Sarajevu Sulejman bin Ali (muhur.).
    Potvrdio ovu erijatsku osudu, koja je potpuno
    II UI(I asna sa erijatom: Muderis Gazi Husref-begove
    111 urese u Sarajevu Ahmed skromni (muhur).
    svak treba da postupa po ovoj
    urwdi: Kadija u Sarajevu i u Travniku jusuf bin Bali.
    da se po ovom postupati, ako
    111 ne pojavi, to je ovom protivno. Napisao siro-
    lilith muftija i vrhovni erijatski nadzornik(?).
    (Izvana j edan turski visum s muhurom. Uxet proti vla-
    tlknm i kalugerom da neima od nas iscat niscta.)
    83.
    1570. Od Barah Temessuch kakoje Petar sin
    )urin uzeo od Martina <;etiri njive z' gornju stranu
    Uarah tia do Rupah, razminuvshi za jednu svoju.
    l Ivo pos li pismo od El eme ka potvargeno na.mi za-
    tiiHJa s' Baram zajedno. - VIII. 1279.
    84.
    1570. Ovoje senet daje nae Tronjik, Krstac,
    Poljana etc. Ovo je kupljeno za 2000 jaspri i uzeto
    11 Azne ko begluk. Najstariji senet. - X. 1884.
    85.
    1571. Udet sarajevskog Abdull-bachi
    c1ff., da se ne bi zabranilo dolaziti muhimat fratrima
    11 Fojnici , Kreevu i Sutjesci. A. H. 979. - l. 40.
    86.
    1571. Dozvola za popravak
    krova na crkvi u Fojnici g. 979. - I. 42.
    87.
    1572. kadija Abdul" baki da
    11 11 doli izaslanici katolika (Martin, Dobrain, Antica,
    Petar, imun i ostali), pa oni platiti krvarinu za
    lratre radi ubijenoga Hali l. 43.
    88.
    1573. Kadija prepis fer-
    lllana (1573) po kojemu metropolit nema traiti
    1lanak od majdandija. a. H. 981. - I 59.
    89.
    1573. Stjepan Matija proda fr. Mati
    a. H. 981. - VIIl. 1280.
    90.
    1574. Ferman sultanov, da su doli Petar
    Vanko, sin Franjin i izmedu pravoslavnih,
    knez Kosa, pa izjavljuju, da od katolika ne na-
    pristojbi. Ferman upravljen nadzorniku k/i-
    kom preko sarajskog kadije Abdul-bakija. A. H. 982.
    - XX. Ferman Sultani Ahmed Hant
    co!ltra Scliismaticorum praetensiones datus mensis
    Ramazan die 23. Hegirae 1042. circa an. Christi
    1635. - Fabianiclt, 29. datira isto 1042. i 1635.
    resp. 1632.- 1633. s. 91.- 92. aod. 1045.
    1635. - VIli. 1262. b
    . Sarajcusls, Kli sensis, et Herczego-
    vmensts Dtstnctus, cunctosquc in ii s Oistrictus exi-
    stentes Kadias, et ad qucndam Mehmed lnspectorem
    Proventuum publicorum. Pogtquam Diploma lmpe-
    ratorium pavenerit, notum s it, quod Tu qui Inspec-
    tor supra nominatus es, tu libcllo s uppli ce Portae
    subjecto significasti, prout scqultur.
    Ex coetu Latinorum infidelium quldnrn Petar
    Jovanovich, (V). Anko
    2
    Frankovich. ct Knczl us Vu-
    kosava venrrunt sequentia proferendo querclfllll fc-
    cerunt: "Nos in universis distri ctis bosu ensis.' l ter-
    et Klisensis existentibus fundls Regiis
    habttantes, tnde a tempore expugnationis Provln-
    ciae per arma Othomanica ad hune usqe diem
    Patriarchis, Metropolitis, et Episcopis Serborurn
    infidelium nunquam sive matrimoniales, sive alias
    quascumque Ecclesiasticas dationes contribuebamus
    cum illi proprie tn Ecclesias nostras nullam
    xum habeant. Modo autem illegitime a nobis easdem
    contributiones ecclesiasticas extorquent, licet nos
    universis ludicibus producendo nostra pri-
    vtlegra, _ Fermanos sufficienter proba(vi)ssemus,
    nos a srmtltbus persolutionibus liberos esse, unaque
    super hoc sententias judiciales accepissemus."
    Tu Inspector ante memorat us haec referendo
    una notitiae dedisti, assertionem eam latinorum Infi-
    delium per viros peritos probatam, veramque com-
    pertam esse, unaque rogasti, ut quoad abolendos
    ?mnes abusus ordines imperatorius facerem. Ego
    ttaque mando, ut, postquam Ferman hi c cui abso-
    obe?ientia debetur, pervenerit, eum 'rite inspi-
    cta!ts. St' verum est latinos infideles Patriarchis
    Metropolitis, ac Episcopis Serborum infidelium
    ecclesiasticas hactenus persolvisse,
    tmpedtetts,
    5
    ne contra leges, ac consuetudines contra


    ritum latinorum, et perversos, ac
    Ant1stttes Ecclesiae eorundem, quidpiam sub no-
    mine dic_tar_um dati onum expetatur Verbo, ita agetis,
    7
    ne ultenonbus querelis ansam praebeatis; et si quid
    hactenus extortum fuit, illud restituatur. Sic sda-
    tis etc.
    1 Sultan Ahmed l vladae 1012.-1076., a Ahmed ll
    1103.- lt07., t e Ahmed Ill llt5.-1142. kad bi u
    bilo pogreno t042. mj . 1142., opet je to 'xvm sto-
    kad prestaju "Schi smaticurum prat'tensiones".
    F. i B. Anton i Ante l Uporedivi ova imena: Petar
    Vanko, si_n Franjin, !<osa navodima u br. 97 ovoga
    razl).b1ra se, da Je reg1strator napravio od Petra i
    GJure Pet_ra i sl. a. isto je upi o i u
    br. 90 pndavatuct knezovtma prez1mena kojih, kako se u
    br. fJ7 vidi, nij esu ovi latini vodili. je da su u oba
    isti kverulanti. '
    ' F. "universis ditionibus Bosnensis."
    4
    F. "Et si verum. "
    6
    F. "impediati s."
    6
    F. "contra absurdum ritu m latinorum."
    7
    P. "agatis."
    15
    "- tt4
    91.
    1515. Bujruntija carskoga kajmekama, kadiji,
    da ne iz Prijepolja i
    a. H. 983. - I. 45.
    1
    92.
    1575. Pismo imotskoga kadije Halil eff., da
    Patrika Savatin ne danak od fratara, jer
    oni daju Rimu i Dubrovniku, i da se patrika ne
    mijea u fratarske stvari. A. H. 983. - l. 47.
    93.
    1575. List kadije mostarskoga na kadije joj-
    i kreevskog. Ispostavlja se z ulum Savatina
    mitropolita.
    Na listine sa muhurovima:
    Alija, sin Mehmedov, kadija mostarski
    Mehmed, sin Fethullaha, muli a ...
    (sasvim drugi n t rukopis, te se ne zna to je, moda:
    mulla nahije Kreeva i Fojnice).
    Uzrok pisanju ovog lista je to:
    Doli su na ovo erijatsko imun, sin
    Grgurev, knez sa svojim kjafirim - - iz
    kneevine sela Dubovice u Duvanjskom kotaru,
    Pavao, sin Stipanov, knez iz sela Dunba u kotaru
    lmota sa svojim mu) seljanima. Nikola,
    sin oje iz sela Vijenac i okolini seljani, Petar, sin
    Matijin iz Sela Grota sa mu pukom,
    te iz grada Mostara i okolice knezovi j kjafiri -
    - gdje su na ovo erijatsko bili ta-
    kodjer prizvani i prisutni Radonja, sin Rivice i
    Nikola Radosav, oba iz Mostara. Gore navedeni
    iskazali su svoje elje ovako:
    "Sad nama hoda mitropolit Savatin sa
    carskih konjanika, te od svakog sela po
    petnaest, oo dvadeset i jo vie groa uzima, a
    mnoge od nas zatvorom i globom
    po pet i deset groa. Dosada pak mitropoliti od
    nas nijesu jedne pare uzimali, a sada pop
    proti svetom erijatu i proti visokim propisima u
    carskoj zemlji od raje novac i hasnu
    neiskazano nasilje i zulum je. Moebit da je
    mitropolit do sada uzimao od crnih razbojnika, ubo-
    jica, (turski : kara kei) - a mi frankskoga
    zakona, dosada nikomu nita davali nismo.
    pop, osim to uzima novce, hvata i musl imane, a
    takodj er je jednom i objesin fra Ivana, sve-
    iz nahije Imote. Tako is to muslimanske ene
    hvata i udara ih nogama u trbuhe
    tako, da se s dogodi, te pobace dijete. Nedavno
    je .tako eni Memiovoj iz sela Uzerke. da
    je pobacila diJete, te joj je i konja silom oteo, i jo
    ovakve stvari ostalim popa podvornik
    kjafir Rajak' ....... ... . ...
    je Mi smo ga na mostarski
    sud doveli i traili svoja prava; gore Radovan
    1
    I godine 1572. napominje se u to doba j o rijedak
    ttrmin .Aim. kajmekan bosanski". U XI X kajme-
    kam okrunog (administrativnog) predstojnika po-
    slije m dernizi ranja otomanske uprave, no jo 76U. Ibrahim
    bosanski kajmekam (vi\li IV. 713.)
    ... ovdje slijede 4 sasvim nejasne i nerazuml jive.
    i Nikola budu jamci za Rajaka, te smo
    s Rajakom dogovor. to mi nismo doli
    svoga prava i trabina, oni su uzrok. zato
    trai mo, da se trabine i pravo od
    ovaploti i n<.ma
    To su iskazali tako. Po upitani bu
    Radonja i Nikola te odgovorie: "Doista
    bili za gore Rajaka jamci, poslije toga
    ga na erijat pozvali, ali on, smutnju i nezakoni
    nije se htio pokoriti erijatu".
    Tako su te se zato na zahtijev
    ovdje zavede i pismeno potvrdi.
    Pisano sredinom mjeseca abana god. 983.
    Svjedoci :
    Ahmet, mulla.
    Drugi Mehmed, mulla. Hoda Hrami, h
    Izvana latinicom: G. l. 973. List njekog na
    i kreevskog u kojem im javlja da po
    duvanjskom hoda nj eki Sava metropolit sa jedni m l
    12 drugih hatliia, knji napada na ene, cure turske, koji
    obisio njekog fra Ivana i narod u plienio, 162!\. g.
    JI. 184.
    94.
    t575. Ferman sultana Murata III. (1574.-1
    da metropoliti u Klisa, Zvornika,
    etc. ne smiju katolika. a. H. 30. dem
    ulevela 983. - VIII. 1263.
    95.
    1575. Stipan sin Mathiashev prodade fratrim
    340 jaspri u Brezoviku svoju karchevinu kod
    upovicha chuprie. - VIIl. t 281.
    1
    96.
    1573. Ferman Murata III protiv pobiranja
    nidbene pristojbe od katolika sa strane srpskog
    Vl/l. 1316.
    Ad ludices in Ditionibus Bosnae, Herczegovin
    et Klissae.
    Postquam Diploma hoc imperatorium ad
    pervenerit notum sit quod Neretvensis Iudex R
    Beddrudin . . . supplice super stapeti pedum mear
    porrecto nuntio significaverit, ex latinis infidel
    Petrum, Oiuro, Anto, Franko, et Vukosav
    ad domum judi ciariam venisse, unaque conq
    fuisse: .
    Licet inde ab, expugnatione imperatoria ad h
    usque diem Latini infideles in Bosnia, Herzegov
    et Sandsakatu Klisa degentes, Patriarchis et
    scopis Serborum infidelium nullas sive Matri
    niales, sive Ecclesiasticas taxas persolverint.
    consuetudo haec uspiam extiterit; eosdem ta
    Patriarchas, et Episcopos Serbor um infidelium
    matrimoniales, et ecclesiasticas taxas, ac contri
    tiones diversas inique praetendere ad ... velle. l
    Neretvensis supra memoratus precibus praedic
    infidelium ultro deferens. rem hane investigavit, e
    peritque, hactenus nullum morem extitisse, ut La
    ' Isp. br. 89. u ovom je ovaj spis
    od 1573.
    - tt5 -
    lufldeles Patriarchis, et Episcopis Serborum infide-
    lium quascumque dationes persolvant, quin irno
    l.ntinos infideles juxta tenorem recentium Manda-
    lorum imperatoriorum a similibus contributionibus
    Jl l'nitus exemtos, ac inimunes factos esse.
    ln sequelam fide dignae repraesentatioms hujus
    l
    ll diciariae praesens altissimum mandatum emitto,
    mperoque, ut postquam id, cui summa obedientiae
    tl\betur ad vos pervenerit secundum sensum ejus
    ud amussim vos geratis. Si post hoc Patriarchae,

    1
    1 Eppi Serborum infidelium a Latinis infidelibus
    'l"ascunque dationes exigere praesumserint, partes
    lllgantes ad sedem judiciariam citetis, et testimoni a
    jll di ciaria, quae utraque harum habet, inspiciatis,
    al res, prout conquestum est, se habet, et si verum
    1 li t, contributiones ejusmodi legibus, et consuetudini
    nnti quae repugnare, prohibebitis, ne hujusmodi con-
    J(Ibutiones amplius exigantur. lllos qui obstinaces
    1 11se nt li mini meo. asylo aequitatis, et justitiae, no-
    lill na eorum significabitis, ut dein secundum ema-
    111\ndos ordines meos cum iis procedi possit. Porro
    ll Mandato hoc, quod semper sub felicissimis au-
    piciis prodi!, ne minime quidem declinetis, aut novi s
    querelis causam praebeatis. Sic sciatis. Diplomati
    huic imperatorio credatis.
    Pisano mj. muharema 984.
    (A. XXIX. Ferman Sultani Sulejman (l) contra praeten-
    llnnes Graecorum Patriarcharum datus mense Muharem an.
    llcgirae 984. circa an. Christi 1578. - F. 6. sub Amurat 111.
    Neli' anno dell' egira 984; dell'era cristiana 1573 ( 1576. - 577.)
    B. s 69- 70. - Na samoj 1628. Ferman da
    kndije ne u nae T. g. 974. 1)
    97.
    1577. Ferman sultana Murata III (1574. - 1595.)
    Ila prijavu sara;evskog kadije, da i srpski
    flairijarsi izgone od frenk' skih nevjernika crkvene i
    1
    rl!idbene pristojbe.
    Sucima u sandakatu' bosanskom,
    kll kom i
    Kako OVU carsku povelju primite, znajte, da je
    uvog vremena sudac sarajevski ovako prijavio:
    l srpski patrijarsi i metropoliti od Frenk-nevjernika,
    koji u pomenutim sandacimd stanuju na carskim ze-
    mlji tima, a u krajevima gdje su rudokopi istrauju
    t.c nidbene i te se prema tome mijeaju
    u njihove crkvene poslove. Toga radi su se
    lntinskoga obreda na sudu potuiti i pokazali vje-
    rodostojne carske odredbe o svojim slobotinama,
    koje su im pomenuti pakosni ci povrijedili. Zamolili su
    novu carsku odredbu, podnijeli su dakle ovaj ilam.
    Obazrijevi se dakle na prijavu, zapo-
    vijedam ovijem, ako je stvar istinita, kao to je pri-
    Jnvljena, te ako je zakonitim putem dokazano, da
    i srpski patrijarsi i metropoliti spomenute na-
    lll ete krivo izgone od frenkskih i u nji-
    hove se crkvene poslove mijeaju: onda ovo, na
    llrnelju zapovijedi sv. zakona, takove zloporabe od-
    ll tranite j svaku nepodobnu namisao sv. zakonu i
    tlnvnom suzbijte.
    !sp. br. 89 u ovom regestaru. je ovaj spjs kopi ja
    od 157& .
    Neposlune dvoru mome, koji je zaklonite
    pravde i jednakosti, prijavite, te nemojte dati po-
    voda, da ja toga radi izdajem novi ferman. Ovako
    znajte i previnjemu carskom znaku povjerujte.
    Pisano mj. zilhide g. 984.
    Vl. a. Chr. ea. 1578.; Fabianich. 5. p. 60.
    sultan Selim II, a. Ch. 1572. {1576. - 1577.); 68. - 69.
    str. ne spominj e kli ki sandak l)
    98.
    t 577. Ferman sultana Murata Ill biskupu

    Ostensor signi huius imperialis eminentis, ac
    mundum gubernantis, Nicolao Ugrinovich exposuit
    Thom am Krivojevich
    1
    cunctorum in Semendria, Bel-
    gradi, in Bosnia, Districto Pozegano, Zvornichi ensi,
    Herzegoviensi et Klissensi reperibilium latini ritus
    sacerdotum et Franciscanorum, earum Capellarum.
    Ecclesiarumque pl eno iure unanimique consensu
    Episcopum extitisse. Cum vero idem Krivojevich
    defunctus sit, asseruit supradictus Ugrinovich se in
    locum defuncti praememoratorum latini ritus asse-
    clarum Episcopum esse; petiitque pro sua legiti-
    matione Diploma hoc imperatorium, quod ego anno.
    et mense infrascripto extrado, hocque sancio et
    mando ut secundum consuetudines, normas Latinae
    Ecclesiae cuncti in supra adductis distri ctibus re-
    peribiles latini sacerdotes et Franciscani enmdem
    Nicolaum Episcopum esse sciant, eumque ut talem
    noscant, ac revereantur. ln omnibus negotiis episco-
    palibus ad ipsum recurrant, ea quae ipsi debentur
    persolvant, neque sine ipsius indultu et sdtu, ac
    interventione, Capitula, aliasque Congregationes ce-
    lebrent. Qui his obsequuti, aut saepius memoratum
    Nicolaum vel ut Episcopom su um venerati non fuerint,
    eos vos districtum praefatorum ludices severe pu-
    niatis, ac in ordinE-m redigatis. Porro nemo illi
    Episcopo tempore peregrinationis, nec servis illius
    Kulauris
    2
    , equisque se ingerat, aut contrarius et
    adversus sit. ln cuius tesseram Diploma hoc impe-
    ratorium extraditum esse sciatis, ac signo imperatorio
    fidem habeatis. - 984 a. H.
    (F. 8. - B. s. 70.- 71. g. 1577.)
    99.
    t577. Kopija fermana, da patrika ni Vladike
    nejmaduse stavgliat u nase s tvari czarquene. I. 48.
    tOO.
    t577. Ferman Murata Ill (1574.- 1595.) proti
    vladikama i metropolita ma. a. H. 985.- VIIl. t 243.
    l OI.
    t577. Contra iniquas praetensiones Schismati -
    corum Metropolitarum. a. H. 985. - VIII . 1264.
    1
    Vid. Ph. ab. Occhjevja, Epitome sub. ann. 1556. ,.P.
    Thomas SkorQevich a Tessevo episcopus bosnensis".
    "U izvorniku stoji Krivoj a i Skoroj radi
    nesudaranja To obzirom na ovu
    biljeku Fabijanicha. O isp. Fermendia, Acta
    Bosnae b. 310.
    ' T. j. kalauz =
    '
    - 116 -
    102.
    t o78. Bujruntija Hali-pae, da vojvode i su bae
    bitibar Grguru ministru provincijalu i njegovoj
    i da se na njiha ne a. H. 985. - I. 51.
    103.
    1579. 27. V. Bulla: Papa Georgije XIII. (1572.
    do 1585.) podije/juje crkvi sv. Marije u Fojnici po-
    vlateni oltar zn pokojne, ako tu bude bar osam
    .
    1
    Gregorius eps. seruus seruuorum Dei ad per-
    petuam rei memoriam.
    Omnium saluti paterna charitate intenti inter
    tam multa pietatis officia que nos pro munere nro
    conuenit excercere. Sacra interdum Ioca speciali
    privilegio insignimus ut inde fidelium (defunctorum
    saluti amplius co - - - ) ut ecclia Domus beate
    Marie Foenize ordinis frurn minorum de obseruanti a
    Bosn(ie) in partibus infidelium Duodecim consis-
    tentia Religiosor. referta ex quibus adminus octo in
    sacerdotio ct>nstituti sunt ac simili vsque adhuc
    privilegio minime decorata (est) in ea Altare eiusdem
    beate Marie nuncupatum quor. maius non est hoc
    speciali dono illustratum. Auctoritate nobis a domino
    tradita concedimus vt quoties Missa defunctor. ad
    dictum altare celebrabitur pro anima eiuscunq. fi-
    delis que Deo in charitate coniuncta ab hac luce
    migraverit ip(s)a de Thesauro ecclie lndulgentiam
    cosequatur quatenus Dni nri Jesu Xpi ac beatissime
    virginis Marie beator. Aplorum Petri et aliorq
    sanctorum omnium meritis suffragantibus a Purga-
    torii penis liberetur.
    Dat. Rome apud Sanctum Petrum anno incar-
    nationis dominice millesimo quingentesimo septua-
    gesimo nono sexto Cal. Junij Pontus nri anno octauo
    M. Datys Cae. Glorierius
    (Izvana: Rtn apud? ..... secr etari um. Rukom pisano u
    Fojni ci: lnstituitur altare privi legiatum i u Domo B. M. V.
    Fojnicae 1579. per Greg. XIII. PP.)
    I18BOpH11K Ha KO)I(It ttyaa Ce n011 CTaKnOM y C3MOCTaH-
    CKOM Myaejy. (3HaKOBI!Ma aa KpaTHU,e OBOr TeKCTa WTaM-
    napnja 1\nje pacnonarana.)
    104.
    1579. majdandije proti Vl adikama
    (kopija fermana). I. 57.
    105.
    t 580. Dozvola da se prikrije krov
    crkve. T. g. 988. - 1. 49.
    106.
    1580. da Neretljani ne smiju od
    fratara pobirati za danak za zemlj e koje
    fratri tamo imaju. a. H. 988. - I. 54.
    107.
    1580. Propusnica biskupu fra Anti, koji je bio
    bolestan. a. H. 988. - I. 55.
    ' Ovu bulu spominje opaskom P. Franciscus-Florianus
    a Toli sa: privllegiorum, concessionum, gra-
    tlarum & fworum Provmc1ae Bosnae Argentinae. Vukovarini
    1886, p. 126. . .
    108.
    1581. List Mehmed beglerbeg a
    da se od fratara ne zahtijevaju pekei i bedelij
    l. 53.
    1
    109.
    1581. Ibrahim Muftija i Mustafa
    ilam dadoe na temelju fermana, da od fratara nit
    nita ne uzima, a se, da je tko
    mora vratiti. VIli. \223.
    110.
    1582. Dozvola fojn. samost. za gradnju s
    a. H. 990. - l. 58.
    Ill.
    1583. Hudet iz Banje Luke o pomirbi fra l
    sa Papom, vladikom Petrovinom, ugovor da
    raje latinske ne uzima. l. 60.
    11 2.
    1583. ?
    2
    Kupoprodajni ugovor
    Turaka i fra Nikole za Kozla-/ivadu.
    jusuf bin Hadi Ejub, kadija kreevski.
    (m. p.) jusuf bin Hadi Ejub.
    Ovo je uzrok pisanja ovoga spisa.
    da s u Mehmed. sin Ahmedov, jak
    sin Ahmedov, Timurdan i Timur doli pred e
    jatski sud i svojevoljno kako su
    zvanu sa strane livadu koja
    sa tri haruka imaocu sve isprave fra
    sinu j ozina za 100 prodali, te da
    pomenuti fra Niko izjavu pomenutog Mehme
    jakuba, Nasuha, Timurhana i Timura u svem
    tvrdio, to se prodaja ovim odobrava i
    isprava napisa, u ramazan u. 96. (?)
    Svjedoci:
    .... . sin Abdin; Mustafa, sin .. . .. Buli,
    Abdin; Ali, sin Abdin; Kasum, sin ... . .
    113.
    1583. Hudet Alibega podijeljen fra Marku
    skupu, da mu neki napravi vrata i nadokna
    ostal u tetu. a. H. 991. - I. 61.
    114.
    1533. Prepis "fermana" Husref pae ? da
    ne uzimaju za i od crkava resuma.
    H. 99 L? I. 62.
    115.
    Sloboda vjerozakona za Ferat pae (


    a. H. 981. - VIII. 1282. .
    ' Mehmed 981 (1573.) l sp. Karl Peez,
    manske valije (namjesnici) u Bosni. ( ..Glasnik zem.
    u Bosni i Hercegovini" l. knj. ll. Sarajevo, 1889. str.
    Carsko-Turski namjesnici. . . str. 27. diferira.
    2
    U imeniku gvardijana napominju se.
    fra Nikola: '615. fra Nikola i 1693. fra Nikola
    Medutim ovdje je datum turskog pisanja nejasan 96?
    XVI ...
    Sawarnt, e. 178. sub 37. <l>epxaA 6er CoKonoaH
    oowH.aK. 991. (1583.) 3a H.erosa apeMeHa Sor.11a je
    oernep6ernyK; OH je aaAit>ll 6er ll npBll ll3lU3 991.
    117 -
    116.
    1583. Ajvad Petrov iz jajca uzima u zakup
    nekoliko tvornica
    Bog!
    Huddet Mehmed kadije ll jajcu i Novom Selu,
    da ga i pomiluje, i nje-
    1-(0ve roditelje!
    Ajvad, sin Petrov, iz jajca, uzima dragovoljno
    ll zakup na tri godine nekoje "ehmauei .... em-
    tn nei - alet" (tvorni ce n gradu jajcu, Ti-
    rcbor u, Gjulhisaru, jan i tmaju od Kara-
    Huseina bin Ferhada iz Banjaluke. Godine 991.
    Svjedoci: pet osoba. Osman. -
    Xlii. 2948.
    117.
    Prepis fermana u kom car (Murat Ill.) zabra-
    ujuje katolicima ita davati biskupima! Patrijarsi i
    vladike zahtij evali su, da se i njima daje. a. H. 993.
    l. 63.
    118.
    1584. Hudet kobakoga kadije Abdul-Rahmana
    ff. i sarajevskog jusuf eff., da patrika metropolit
    Petrovi na ni ta ne trai od fratara i da ono to je
    uzeo povrati. a. H. 992. I. 64.
    119.
    1584. Burjuntia amet Pashina dobra da ni e
    Dagnka. Quod namine Amono, aut alio quocumq.
    titulo nil sit a nos exigendum. I. 65.
    120.
    1.584. Odluka iz ostavinske rasprave pred eri-
    jatskLm sudom u Ostavinu jednog poekog
    zaplijenila drava, te se na raspravi daje
    potvrda o propisnoj predaji stvari.
    Bog!
    Obistini se, i potvrdi se, i ukrijepi se ovo
    lovanje i potvrda skromnom rukom eri-
    lntskog zastupnika Seida sina jusufova, kadije u
    Poegi. L. S. Najskromniji rob koji se oslanja samo
    na vladara siromani Seid bin jusuf.
    U ovoj je ispravi ono to se ne protivi.
    1
    Vele siromani stvor Mehmed bin Hisam, kadija u
    Poegi. (Muhur.)
    Poto pregledah ovu ispravu, (da vidim), to
    Je ll njoj, je, da potpuno odgovara erijatu
    - to je primih i potpisujem najsiromanijom rukom
    Danij a! bin Abdurrahman, kadija u Banjaluki, da
    nas Bog prosti. (Muhur.)
    Uzrok pisanju ove isprave je ovo:
    Pristupi pred presvijetlu sjednicu i
    1wetog dina stol zapovijednik gradova i utvrda okru-
    l.ja Poege kao povjerenik Mevkufati-hassa blagajne
    t>onos i dika svojih drugova Veli emin eff., tt! u
    1
    G. upozorava na posebnu dikciju
    stavka: "Fihii ma fihii min ej junafihli",
    ovoga pisma (t. j.) latinskoga
    iteljstva, koje stanuje u varo- mahali grada Poege,
    i to Petra, Subata i drugih,
    da je ostavina skoro umrlog papasa
    crkve u varoi Poega biskupova, te pripada u
    carevinu, (da se popie?) to sam ja po svojoj du-
    nosti popisao i najmanju stvar i u ime mirije (dr-
    ave) sve primio, te ni najmanja stvar nije ostala
    pri Petru. ubatu i dr. Nita miriji ne
    duguju, ni jednu ni jednu habbu.
    Poto je gornju izjavu to se
    ovaj zapisnik kao isprava i potvrda dade u ruke
    pri sutnim latinima. da je u potrebi mogu pokazati.
    Pisano l . zilhideta 992.
    Sjednica kao svjedok:
    Imam Muslihuddin, Osman bin Baki,
    Mustafa bin Isa, Veli bin Kurd i dr.
    (Nl naledu: Hudet Rugarskog kad. Seid ef. kako je
    Pako vaira heredes - ostavio u crkvu sve. pa
    Emin doao i uzeo njeto, a ostalo Gvar. ostavio.) - l. 66.
    121.
    1584. Bujruntija Ibrahim-pae na Nazur Zaim-
    bega, da fratre u klisi (turci) ne biuzure,
    kao to imadu ferman, da s u prosti. a. H. 992.
    l. 73.
    122.
    1584. Bujruntija Ali-pae kadiji. u
    kojoj mu zapovijeda da u Travnik sinove
    nekoga Mehmeda. Aliju i jusufa, jer su op-
    tueni kod pae od gvardijana fra Ivana,
    to su fratre napadali i njih bili. a. H.
    l. 74.
    123.
    1584. Zabranjeno od vezira Metropolitu napla-
    od katolika kumarinu.' Pisano
    Beglerbegu. VIli. 1224.
    124.
    1585. Suret. kako nas krivo potvo-
    rie. a. H. 994. I. 41.
    125.
    1585. Ferman sultan Murata Ill. (1574. - 1595.)
    protiv zlouporabama gostoprimstva, koie napose
    bosanskim fratrima.
    T ugra
    Preko beglerbegova bosanskoga,
    koga, klikoga i sandakata kadijama
    u sandakatu bosanskom, zvomi-
    i klikom.
    1531. ocHosao j e CyncjMaH Il. nomewKu on-
    u,ujennawll on ocjc4110ra HeKon.tKO rpaaoHa u cena. Bnatt
    aa nalhe no6!l: nBarle, Crkve medju Savom i Dravom pod
    turskom vlasti g. 1660." List". T. 54. Zagreb, 1903.
    s. 19. Poega.
    ' Porert ove, pobli e i ziskivane
    vladike su od traili
    t. zv. bradarine (t. j-. za pr.avo fratara da smiju brade;
    bi ih po usurpiranom vladika pri-
    morati pragc
    - 118 -
    Cim primite ovaj sveti ferman, znajte, da su
    oni, koji ga dre ruhbana Magjon i fra Titon
    po imenu doli mom previnjem dvoru, pa vele, da
    subae, spahije i drugi dolaze samo badava, da
    trae i zahtijevaju. Ove subae komu god
    padnu na konak samo radi novaca govore i ove
    napadaju "Nai tuckovi
    1
    pobjegli su
    nam i stvari su nam pokradene." Tako ove napa-
    daju. l nekoji muslimani prave u blizini
    pa katkad trae jela, katkad novaca u zajam,
    pa ako (fratri) ne dadu, prave neprilike, te ih
    (fratre!) protiv erijata i kanuna daju napadati, te
    (fratri) nijesu prosti od napadaja. l proti erijatu
    jo ih patrike i mitropoliti napadaju, novce uzimaju.
    Taj dokaz, ako je istinit, vi subaama i dru-
    gima tvrdo i opetovano zaprijetite: U ove
    nove', tuckove, vaih stvari ne smijete
    takovim izmotavanj em protiv erijata i kanuna po-
    klapati uzimanjem (stvari), da nipo to ne date protiv
    sv. erijata novce u zajam iskati, jelo traiti, i tim
    ih napadati; a kad ne dadu, na muku stavljati. l
    strogo, ako mitropoliti i patrike uzmu
    proti erijatu. kanunima i tefteru kakvu stvar, (to)
    i ukinite.
    Tako je moj pokojni otac hoda-vend-i-giar
    2
    - nek mu Bog posveti zemlju gdje lei! - svoju
    zapovijed izdao. a sada nemojte vi (uzroke) pona-
    vljati.
    Stoga ja u toj stvari zapovijedam: j er je prvo
    sv. zapovijed izdata, po njoj radite! (Sve) proti
    njoj. erijatu, kanunima, tefteru, posl ove odnosne
    oni koji rade (te poslove) i ukinite. Ko-
    jima se ne moe zabraniti i mome ih
    javite. s
    Tako znajte! Zatim, ovu moju povelju, kojoj je
    cijeli svijet pokoran, u svojim rukama zauvij ek za-
    drite.. i mom sv. znaku povjerujte.
    Pisano koncem zilhideta 994. (i z) Konstantij e.
    (Ferman da ne nam nitko nita, mita, da to
    kome pogine 'ne nas, kako rob ... , da neite nitko
    jaspri u zajam od nas, da neima u kraj crkve i
    krvarine. I. 67.
    126.
    1585. Mehmed aga Emin daje sehnet da fratri
    nita ne daju na ovce a. H. 993. - I. 68.
    127.
    1585. Presuda imotskoga kadije na tubu fra
    Ivana i.z Makarske proti Ivanu koji je priuzeo zemlju
    fratarsku. od puta do mora te zato da im nita
    ne da. Fratar tvrdi , da je od feta bila fratarska na
    koje i tapije (oprave) tvrde i pokaza, a tuenik
    Ivan kae, da on od 10 godina posjeduje tu nji vu
    i druga mj esta i da je dao 500 jaspri Mehmedu
    tapimemuru za oprave. Kadia odsudi, da Ivan plati
    za lO g0d. na godinu po 100 jaspri fratrima i tko
    1
    tucak tur. = kmet u potpunom smislu pa neka
    se sa dananjim kmetom ne zamijenjuje!
    1
    Selim Il. ( l !i66.-1574.).
    3
    To rada smrtnom ka1;norn l
    god bude drati da toli ko zato to su ta
    fratarske starie i bolje, te jim opet druge tapie
    dact e. a. H. 993. - l. 69.
    128.
    1585. Naredba ehevar pae ' da niko (ni
    ni raja i4 Hercegovine) ne moraju davati na
    vladikama (patrikama) Srfskim i Rumunjskim.
    2
    slana na zabita, i proti spahijama.
    H. 993. - I. 75.
    129.
    1585. Kreevski Jusuf eff.
    iztaril iri. a. H. 993.
    130.
    1586. Ferman Sultani Osman(?), prohibens, nl
    Turcae Bosnenses Sacerdotes infestent quocumqul
    sub pr.aetextu, neve illorum Ecclesiis, Domibus, tl
    Opibus sese ulio modo ingerant. Datus mense Muha
    rem, Anno Hegyrae 975. Circa An: Christi 1603.
    Ad Begos Sandshakatus Bosnensis, Herczego
    vinensis, Klissensis, et Zvornikensis, j udicesque
    eorum Districtuum - Postquam (Diploma hoc im
    peratorium perven.erit, notum sit) & &
    Sub Districtibus Vestris existentium Ecclesia
    rum Sacerdotes, misso ad Aulam meam homine
    exhibuerunt Fermanum a defuncto meo Patre ipsis
    extradatum, in quo secure praecipitur, ne Sacer
    dotes, quousque ii quieti, mandatisque mei!'. obse-
    quentes, nec ullam rebellionem moliti fuerint, sive
    in Ecclesiis, sive aliis locis, in quibus extiterint,
    ullus prorsus, et plane infestet, neve Domibus,
    Ecclesiis, ac opibus, et possesionibus ipsorum
    quisquam, quocumque demum sub praetextu sese
    ingerat, vel ullum excessum committere audeat;
    verbo, nihil quod Religioni nostrae di vinae, et hacte
    nus emanalis Decretis altissimis contrarium foret,
    patrare pruesumat.
    Cum itaque de confirmando hoc Fermano sup-
    plicati fuerint, ego hisce mando, ut secundum ipsius,
    et omnium hactenus hoc in negoti o emanatorum
    Decretorum altissimorum, nemo, quod legi' divinae,
    et Canonibus Contrarium esset, contra sacerdotes
    agere audeat. Nou resipiscent es, mihi significetis.
    Sic sciatis, signo imperatorio meo fid em habeatis.
    (Kako se ovdje radi o prepisu XL f ermana
    iz Di pl omatara, a koji je u sv. Ill. br. 383.
    zasebno od originala VIIl. 1 :.!?6., tono nosi g. .
    registriran, objavljen je ovdj e j edan
    l ati nski prevod. Pritom prevod i hronologija nije zagaranti-
    Kao kod f ermana XLI tako je i ovdje u
    netko precrtao g. 1603. i napisao 1570. Ferman VIIl. 1226.
    t Peez, Otomanske val i je . . . str. 61. sub ehuvar
    996. ( 1587.) isto i (28.) ehi-Suvar paa, o koj emu
    Hammer, Geschichte ... sub VII. 264-5.
    Registratorski termini o nekim rumunjskim vladikama
    (patrikama) pogrj eni, jer Romani bar u ovo vri-
    j eme na zapadnom Balkanu !lu dovolj no bili slavizirani.
    Nego se taj termin "rumunj ski " odnosi na Urum milleti t. j.
    zakon (kao to Latin milleti opet katolike!)
    prema dvojnoj razdiobi r;lrave "' evropski
    (Rumili) i azijski (Anadol),
    - 119 -
    f
    nvn Regesta br. 132.) datiran j e 995., pripada dakle Muratu
    ll (982.- 1003.). U Fabianicha i nema ovakova fer-
    lllll na, nego j e u B. s. 66. 67. jedan vrlo ali i
    tu za Selima ll (974.-982.) datiran 1567. (p. h. 975.). Ovaj
    to je i Fabianichev 3. p. 56.-58. On ga
    lltl plsuje Sel imu ll a datira naposljetku : . Neli' anno dell'
    1008; dell'era cri stl ana 1567 (1599-1600)". Vide se
    lli!klc tu jasno tragovi kojom je ta publikacija
    da se ovaj ferman Murata Ill. 995. t. j. 1586.,
    (n ni poto ne Osmana, kako to pogrj eno stoji u latinskom
    !), odnosi na pomenuti Selima ll u
    (!1.) i (66. 66. s.), bar po " ... exhibue-
    runt Fermanum a defuncto meo Patre ipsis exfradatum" t. j .
    1174. ( 1567.). I se to razabira po sadraju. -- Ill. 383.
    J 31.
    1586. emin Mehmed-aga daje senet,
    da frat ri ne resuma. a H. 995. - l. 76.
    132.
    1586. Ferman Murata III. ( 1574.-1595.) kako
    fratri "budavi caru (pogrjeno se misli Osmanu)
    podloni nesmij e im niko ni jedne udariti ".
    u. H. 995. (Latinski prevod vidi ovdje br. 130.).-
    VII!. 1226.
    133.
    1586. konja u Fojnici. Od-
    luka erijatskog .suda u Kreevu. Kadija: Mahmud
    sjeromak. 995. mj eseca evala. Papas fra Marko iz
    klise kradljivce, a Ibrahim subaa
    o tom Svjedoci: Isa subaa, Sulejman,
    Timur i dr. XIII. 2943.
    134.
    1587. Alipaa pie beglerbegu i bosanskim ka-
    dijama, da metropolite ne smiju fratrima na put
    stajati i od njih resume traiti a. H. 996. - l. 70.
    135.
    1587. llam troji ce kadija i mufct ia
    proti metropolitu Petrovini. a. H. 995. - l. 71.
    136.
    1587. Popravak krova na crkvi. Meh-
    murova dozvola. a. H. 996. - l. 79.
    137.
    1587. llam Kamengradskog kadije Abdul Latif
    ef., da se fratrima po cij eloj Bosni
    ri hajet, to hitiba. a. H. 996. - l. 83.
    138.
    1587. Dozvola za popravak zidova
    crkve. a. H. 996. - l. 90.
    t Moda se bivega beglerbega Kara Ali pae Ka-
    lauza (isp. str. 17!i.) koji je namjesnikovao od 992
    ( 1584.). se data ovdje materia la na mnogo
    mjesta (koja posebno nij esu ni istaknuta) ne slau s dosa-
    danjim publilc:ovanim imenici m i bosanskih vali ja, te i po
    ovom materialu kod si stematsk_og i detalj nog pre
    vodj enja biti vano do nov.i h korektura, kao to za
    prvo doba turske Bosne dr. Truhelka, Tursko-sln-
    venski spomeni ci arhi ve. Sarajevo, 191 1. str. 187.
    139.
    1587. Adm. R: P. Franciscus Boli chjevich de
    Ri cice, postea episcopus Bosnensis; multa cum
    provincia iurgia habuit atque lites; pax eo vivente
    nulla erat. Foiniczae sepultus iacet. - l. Chron.
    (Fermendi n, Chronicon observantis
    provinciae Bosnae Argentinae. Starine XXII. p. 30.).'
    140.
    1588. Udet. Popravak krova na crkvi.
    a. H. 996. - l. 80.
    141.
    1588. Popravak krova i zida na crkvi.
    Bujruntija Mehmed-pae. a. H. 996. - l. 84. '
    142.
    1588. Knjiga Urema Nazara kako njime
    nismo parbu za stvari i prodaju manastira po smrti
    Zane(?) i kako vama po sudu nemoe nita
    - Tapia od Bosanskog Nazira (Inspector) svarhu
    zemljah oko man. fojn. Ovog vrimena pos ti svake
    tridesete godine imalisu Fratri zemlje odkupljivat
    od Nazirah - kakosu i za ovu Tapiu
    dali resuma 600 jaspri. - VI IL

    143.
    l oE8. Sela koja spadaju crkvi i varoi Fojnici
    potpuno su platila desetinu (uur), mli narinu (res-
    miasiab) i druge dacije (resume) i to bez k'ussura
    u iznosu od 9095 Nije ni jedna haba ostala
    u njih, te se izdaje ovaj bereket. Pisano koncem
    evala 996. Potpis: :_ Xl. 2384.
    144.
    1589. Bujruntija Ferhad pae proti
    vladici, da vladika ne trai od fratara i od svake
    po 2 jaspre (A. H. 997.) - l. 82.
    3
    145.
    1589. Hudet KrE-evskoga kadije fra Matiji
    gvardijanu, da nije fra Luka iz njegove famil ie vjen-
    Gabrijelovu enu za drugog. a. H. 998. - l. 87.
    ' ?2. VII. 1594. potui!! su se bosanski franjt!vci kardi -
    nal u protektoru franjevaca Hieronimu Mattei na svoga bis-
    kupa Franceska zbog neprilika to im nanosi time,
    to stanuje s njima u samostanu. (!sp. dr. Karl o
    Horvat, Novi histori j ski spomenici za povjest Bosne i susjed-
    nih zemalja. "Gl asnik zemaljskog muzeja u Bosni i Herce-
    govini" XXI. Sarajevo 1909. str. 19.) 23. ll. !612. alio se
    isti biskup na svoju i biedu, te je traio
    sufragana. (lbidem p. :131.-335.). Papa Pavao V dao mu je
    potporu preko nuncija 336.-337. - O
    isp. Fermendin, Acta Bosnae p. 417.
    1 Moe biti onaj .Selim Nazor ot Gabe le" koje Dubrov-
    napominju lfllt. u svom pismu Ibrahim- pai. !sp. Vid
    Staro bosanska listina .Glasnik zem. mu
    zeja" I. sv. 3. str. 16. Sar. 1889. J. (Stanj e r edodr ave ...
    str. 18. i. d.) napominj e. kako j e knjiga Nacarova
    u Carigradu 1635.
    3 "Bosanski Vjestnik" 1866. 11- 12: "998. Ferat paa
    opet, al u Banj oj Luki, postao budimskim vezirom, i posli
    6 mjes. ubijen od roba, ukopan u svojoj damiji u Banja luki".
    e
    -..
    - 120 -
    146.
    lb89. Memur Ibrahim, da je la, to
    iznosi na fratre, da ga ne a. H.
    99:t l. 88.
    147.
    1590. Oprost danka za Fojnicu. Olovo i Sut-
    jesku. Mustafa eff. daje naredbu da se od fratara
    od Ol"va, Sutjeske, Kreeva, Fojnice, Visokog ne
    trai zahire i novaca. a. H. 998 - I. 81.
    148.
    1590. Kopija fermana(?) na kadije i
    bosanske, da se odbije zastupnik patri kin Maksim,
    a fratri neka su prosti od vladika i od drugih, koji
    nijesu njihovE> vjere, fratri da su serbez. Prepisao
    Abdurhaman sin Muhamedov el meula
    Potreban Bogu jedinom melikisamet el muktadu
    Iii Abdurahman bin Muhamed. (Na muhuru) a.
    H. 939. - l. 86.
    149.
    1590. Ismail-aga pie kreevskomu gardianu,
    1
    da nijesu oni ortaci sa subaama, koji su muhi-
    mat pokupili. a. H. 999. - l. 89.
    150.
    1590. Proti MehmPdu, koji je uznemirivao fratre
    u Jajcu. a. H. 999. - I. 91.
    151.
    1590. (Sofi) Mehmed-paa proglasuje Petra
    nevinim. a. H. 999. - I. 93.
    152.
    1591. Dozvnla kreevskoga kadije, Adi
    bia da se kod crkve pokrije imljom. a. H. 999.
    I. 99.
    153.
    1591. Ferman da Raja Latinska nila ne daje
    vladi kama i metropolitama. - l. l OO.
    154.
    1591. Ferman, u kojemu se doputa popraviti
    crkvu, ako je (Fojnica) "brez boja izvo-
    jena"; da se fratri protjeraju. Hujus nul-
    lus usus fieri poterit, nisi quantum ad res exerti-
    tium tironum. l. 101.
    155.
    1591. (Sofi) Mehmed-paa kreevskomu
    da je slobodno graditi crkvu, koja je propala u
    Fojnici, i svu japiju a. H. 1000. (sumnjiva,
    po papiru t f28= 1716). - I. 95.
    ' O manastiru kreevskom isp. studiju O. lgnacij Stru-
    crtice o Kreevu i sa.m.ostanu sv. Katarine
    dj. i
    156.
    1591. Bujruntija: Hasan-paa
    1
    dozvoljava foj-
    m fratrima, da mogu crkvu nanovo pokriti.
    a. H. 1000. - I. 96.
    157.
    1592. Dozvola sarajevskoga Afiz Memed ef. i
    kreevskoga kadije da se crkvenE> zgrade
    poprave (hudet). - I. 97.
    158.
    1592. Murasela kadina za kapito. -
    Bog!
    Sarajevski kadija pie i kreevskom
    kadi, da i kreevski rahibi odavno
    imaju povlasticu (od vlasti), da se mogu svake tri
    godine sastati i sebe jednoga glavara izab-
    rati. Poto su (sada) po propisu dozvolu zatraili,
    to im uz nadzor, e da ih tko ne bi napao, dozvo-
    lite. Pisano 15. ramazana 1000.
    Sarajevski kadija:
    Bendei - kemter
    Jusuf bin Dafer.
    Primio na znanje potpisao:
    Kadija u Fojnici
    Mehmed bin Mustafa.
    Pnmio na znanje potpisao:
    Kreevo kadija:
    Pokorni Mustafa bin Firoz.
    (S tri muhura na - I. 98.
    159.
    1594. Ferman sultana Murata Ill. (1574-1595.)
    bosanskom veziru Hasan-pai i dr., da bosanski
    franjevci ne -
    Veziru, begovima, defterdaru i kadijama bo-
    sanskim. Kad vam stigne ovaj' carski ferman, znajte,
    da su bosanski ovo iskazali u molbi po-
    slanoj po svom poslaniku, koji je pri mom dvor-
    skom divanu u Budimu: .,Dok smo dosad iz dru-
    gih strana dobavljali i ostale stvari, koje su
    nam potrebne za uzdravanje, ostavljali smo ih na
    pristanitu u Makarskoj, Dubrovniku i drugdje, a
    da poradi povlastica, koje imamo, nijesu nadzor-
    nici prelaza, ni vojvode
    2
    ni bilo koji ljudi traili
    od nas carinu: sada pak proti ovim naim povla-
    sticama i proti starom zahtijevaju od nas
    carin u."
    mi ovo, molili su me, da svojim
    premilostivim odredbama kako bi se zlo-
    porabe odstranile. l ja tako prijazno usliavi nji-
    hovu molbu zapovijedam, da odmah, vam
    stigne ovaj vladarski nalog, pregledate povlastice i
    .Bos. Vjestnik", 1866, 11 - 12. 1001 . Oazi Deli Asan
    paa Ercegovac, 6 mj. Osvojio i utopio se u Kupi kod
    Siska s JO hiljada vojske, sa Sinanbegom bratom, istoimenim
    sandakom klikim, Memibegom namj. erceg. i dru-
    gim bezi. Za njegova vremena prineena painska stolica u
    Banjaluku.
    turski: vojvode l
    - t2t
    162.
    1594. Ahmed-paa l, da biskup iz Fojnice moe
    slobodno hodati po Bosni za svojim poslom (bur-
    tl ruge vjerodostojne isprave, tono ih
    ulci imaju u svojim rukama, te ako je istina, da
    1111 od suprot slobodi njima danoj
    kl'lvo izgone, tada te zloporabe odmah
    tHposlune carskoj naredbi zabiljeite i meni pri-
    luvite, te u ovom poslu ne dajte povoda daljnjim
    tubama. Ovako znajte i ferman ovaj
    JII'OmotritP,: ga povratite, a
    t uaku mome vjernost iskaite. Pisano mj.
    Anba na g. 1002.
    juntija). a. H. 1003. l. 103.
    IV. sult. Mehmed (Ill) datus . . . a. Ch.
    Irca t592; Fabianich, 9. p. 72. a. Ch. 1594; str. 71 - n )
    160.
    1594. Ferman sultana Murata III (1574.-1595.)
    vina Selimova contra iniquas praetensiones Schisma-
    1/corum Metropolitarum. - I. 113.
    (Tugra.)
    Najvii i velikau! Ti od
    111 0j ih i velikodostojmka, koji si u
    1 velikoj te ima silu; koji si dostojan, da Ti
    veliki Bog jo od svoga dara povisi - beglerbee
    ll cduna i Temivara (nek ih Bog unapredi) i vi svi
    ka dij e u svim okrulima P,Od tim beglerbego':l (neka
    1111 Bog povisi), dok ova sveta povelja tamo
    "Ugne neka svak zna:
    da su sadanji minister i njemu podvrgnuti
    t. zv. Franjorahibi poslali ovamo i ovako
    prij avu podnijeli:
    Otkako je veliko tursko carstvo ove zemlje
    i osvojilo nas je od svih i od svih svake
    vrste poreza i oprostilo i oslobodilo i na to
    Imamo u rukama stare i nove svete sultanske ob-
    veznice i oprosnice, koje su prigodom obnavlj anja
    C)bl asnih teftera i u novim tefterima provedene, pa
    1111 nam tom zgodom sve te sv. sultanske
    naredbe i zapovijedi ponovljene. Tako smo u osjenu
    velikih sultana sretno ivjeli, ali sada nas evo na-
    IIUprot tomu svemu bez ikakova prava napada hri-
    patrik i mitropolit i uznemiruje. Jer, osim
    potraivanja crkvenih i h . i
    pri stojaba preko vojvoda, svoJih
    l poslenika, moramo u svojim crkvama gontt. ra-
    Rvijetljivati samo svijetiljkama od voska. Eto tako
    nas protiv sv. erijata napadaju! Stoga najponiz-
    nije traimo sv. zapovijed, da se ti napadaji od nas
    ll dbij u i da nas zatite!"
    Stoga zapovijedih i nalaem: Kada stigne ova
    RV. zapovijed stvar izviditi. pa kad bude
    tuba istinitom patrika i njegovog mi-
    tropolita i pristae strogo uz ukor od napadaja na
    lntinsko frenk-duhovnitvo ne dopustiti u smislu
    twetih zapovijedi, izdanih nekoliko puta. Neka znate,
    el a se to nipoto vie proti 1w. erijatu ne dogodi!
    Oslonite se i pokorite mom svetom znaku.
    Pisano 5. redeba 1002. Beograd.
    161.
    1594. Dozvola. da moemo djecu u ma-
    nastirima i po selima. (Pod staklom u samostanskom
    tuuzeju). l. 104.
    163.
    1594. Ferman, u kojemu se vladikama zabra-
    njuje da togod zahtijevaju od fratara, a ujedno se
    dozvoljava, da u crkvi gore votane l. 105.
    164.
    1594. Hugget daje Planina Bistricza i
    da Ostruxani u njoj neimaju Bake. - VIII. 1285.
    165.
    1594. Teskera travara. a. H. 1002./3. - VIII.1287.
    166.
    1595. Ferman cara Mustafe proti patriki: uzi-
    malo se sobom begove, napadalo na fratre, otimalo
    im se konje i haljine. Na sudu pred kadijom su
    fratri nekrivi proglaeni. a. H. l 004. l. 106.
    167.
    1595. Bujruntija Smail-pae da se fratre ne
    smije smetati pri njihovim skuptinama. a. H. 1003/4.
    I. l 07.
    168.
    1595. Ferman proti vladikama. - l. 109.
    169.
    1595. Suret Ferman: kad Fratar umre da neima
    kadia pripisivat ni nitko pitomanxia bit. (Kao i
    ferman VIII. 1317.) IX. 1659.
    170.
    1596. Ferman sultana Mehmeda III (1595.-1603.)
    o povlastici i drugih
    Beglerbegu bosanskom, begovima sandakata
    Hercegovine
    2
    i Zvornika i kadijama, koji su u onim
    sandacima.
    stigne ova carska povelja, neka se zna.
    Pokazaoci ovog previnjeg fermana neki re-
    dovnici, izaslavi nekakva do na sretni prag
    visoke moje kapije, dobili su iznovice carsku na-
    redbu, izdanu jv od silnoga moga pradjeda i pred-
    asnika sultana Sulejmana, koji u miru, da
    ne ipenika i inih javnih dravnih
    poto oni nemaju nikakovih vlastitih dobara,
    niti zemlju, nego jedino nabonim nadar-
    binama ivot sebi izdravaju. Sada pak neki, us-
    prkos pomenutoj carskoj zapovijedi ova-
    kove od redovnika, uznemiruju ih:
    Podnijeli su (redovnici) za obnovu naredbe poniznu
    molbenicu Visokoj Kapiji.
    I tako ja ovim zapovijedam: ako se poslije prije
    ---
    1 Mihalidi Ahmed paa 1003 (1594.) cit. str. 178.
    Fabiani ch, p. 73: " .. . Begos Sancxakatuum et Zvornik ...
    16
    .._ t22 -
    kazanog fermana moga pradjeda i slavnog pred-
    asnika ne bi naao ni jedan drugi ferman, koji bi
    naruio povlastice, ili, ako ne bi dvorski
    prihod vrlo tetivao, onda predasnikov ferman mo-
    jom odredbom opsluujte, te ne dodija-
    vajte samostancima. Tako da znate. Car-
    skom znaku vijernost iskaite.
    Pisano mj. abana g. l 004.
    Vll ... anno Hegirae 1004. hoc est circa
    annum Christi 15Y8.;
    Fabiani ch, l o. p. 73-7 4 .. . dell'era christiana 1596.;
    73.) VIIl. 1317.
    171.
    1596. ldriz-paa iz Banje Luke doputa graditi
    crkvu s a. H. 1005
    1
    - I. 102.
    172.
    1597.{?) Suret ferman Mehmeda III (1595.-1603.)
    "Dvoje to se s vladikom gon}alo vrlo dobar" . a.
    H. 975. (Nalijt:pljen na crvenoj svili.) - VIII. 1260.
    Bog
    Ej. vi ponosi svi h kadija i sudaca i izvori do-
    brota. rumenlisko balkanske kadije, nek vam je
    uzviena. Kad stigne ovaj vis. ferman, neka je
    na znanje:
    papasi i ostali katoli ci, koji se nalaze
    pod vaim upravnim nadzorom, poslali su
    do Moje visoke i sjajne prijestolnice i podastrli Mi
    tubu:
    .,Poto serfska vjera i njezini vjerski obredi
    nijezu pravi, su suprotni naoj vjeri, to se ni-
    kad ti vijernici nijesu imali prava mijeati i
    u nae vjerske stvari do danas. Ali eto sada serfski
    patrika i mitropoliti nas uznemirivati svojim
    napadajem, te da s nama i s naim svetinjama
    i svim crkvenim poslovima, raspolau, pa ih doista
    i preuzimaju.
    Stoga dakle zapovijedih, tamo stignu s
    ovom Mojom svijetlom naredbom, odmah stvari iz-
    vidite, pa poto se da je napadaj ne-
    pravedan, treba da ga smjesta dalje
    i Bude li istina, da su patrika i mitro-
    politi toliko zali , odmah im to strogo zabranite i
    od toga ih odbijte, da se nikad vie ne usude uz-
    raditi protiv starih povelja, koje (te zabranjuju.
    Ne smije se vie ovoj stvari mjesta dati. Ne smije
    se ova tuba ponoviti.
    Tako znajte i nakon to pregledate i
    ovu svetu zapovi jed, ostavite je zauvijek u rukama
    molitelja. Pokorno se oslonite na sveti znak.
    Pisan koncem muharrema 975. u Konstanti-
    nopolu.2
    (Sa strane).
    Ovo je prepis iz sv. izvornika Muhamed
    bin Perah, erijatski sudac u Iluk u, da ga Bog prosti.
    l
    t Bo.s .. Vjestnik, 1866: 11 - 12: lOOf;). ldriz paa 7. mj.
    . ' s dakle u s.elima .11 ( 1566.- 1574.)
    mJeseca JUliJa IZ god1ne 1567., 1 pogrJeka Je za 30 godina
    kod starih registratora, koji su ga vodili , kao da je nanovo
    od Mehmeda III, to se ne vidi, nego je
    kadinska kopija.
    (L SJ udem
    Ez dan - muhibbi
    Ali Ahmed
    Ezan ud nak
    begunehem Muhamed.
    (Srcem i duom od ljubavi za obitelji,
    por odom sveca Muhameda zato je meni ime n
    ovdje navezeno Muhamed).
    (U sredini muhura).
    Elfakir Muhamed bin Ferah-Siromani
    med sin Ferakov.
    173.
    1598. Filip prodaje fi
    zemlju i livadu na planini za 1500 -
    Ovo je uzrok pisanja ovog spisa: Filip J
    iz Fojnice prodao je ... i ostalim duhovnicima
    kraj Fojnice zemlju i livadu za 1500 te je
    kupovinu podpuno primio, te je u smislu
    skoga kanuna dravi upi
    i zemlja pomenutim duhovnicima
    ustupljena ...
    Sredinom sevvela t 006.
    Potpis

    VIII. 1291 .
    174.
    Potpis

    1598. Bujruntija Ahmed-pae da se sve popr
    to je staro i propalo u samostanu.
    H. 1007. I. ll
    175.
    1598. Hudet od vartha u dnu Varossa.
    kupljen jedan dio od Turkinje za 180 jaspri.
    VIII. 1286.
    176.
    1598. Hudet kadijin po bujruntiji da
    pravi manastir.
    177.
    1599. Hudet od jedne nj ivi:' na Rupnovcu k
    ljene za 300 jaspri. - VIII. 1288.
    178.
    1599. Hugget kako od Fifipa jurkovicha
    lj ene bishe Vrihe Mlakka, i staro kuchishche s
    vom, i sa shumam za 1500 jaspriczah (Selakovi
    - VIII. 1289.
    179.
    1599. Kadija sarajski aban
    doputa, da voda, koja je ila u manastir i odsl
    ide. Neka to nitko ne smeta. a. H. 1008.- I. 1
    180.
    1599. Prepis fermana proti u
    rist fratara. a. H. l 008. - ll. 154.
    t Stari napis glasi:
    " 1599. Temesuch, kako bi kupljena zemlja i livada
    Planini od Filipa Jurkovicha za jaspri 1500.
    Teskera od subase marifetska, kako kupismo zemlju od
    lipa na 998(?) na 20. maja. .
    - 123-
    k ur
    181.
    1599. Hudet kadije kreevskog Halije da Sat-
    nije ubijen. a. H. 1008. - ll. 207.
    182.
    1600. Ferman sultana Mehmeda III (1594.-
    /1103.) o danka, i dr. - Begler-
    1111/!Ll bosanskom, alajbegu i zvor-
    ultrkom i kadijama, koji su u tim pokrajinama.
    ova carska povelja stigne, znajte, da su
    iz onih sandaka prije due vremena mol-
    hum do na sretni prag moje kapije iznijeli: "Mi
    nlll se bavimo ratarstvom, niti trgovinom, niti imamo
    kukav iz pobonosti puka dobitak ili prinos traiti,
    tllgo ivimo po ispraznoj i glupoj naoj vjeril od
    I
    ll o nje, jer za bogosluenje treba da smo prosti;
    /,dravama se jedino milostinjom pobonih naza-
    lt1Jtaca: i zato smo za volju tome, u rukama
    l
    trlvilegije, od i njemu
    uvnih Ali sada proti povlasticama i carskom
    IIICOvoru i proti starom bivamo za i
    lruge napastovani". Tako molili
    u, da svrsishodne odredbe
    Dalje po tekstu, kao da
    11 oni arnautski i da ih se (zato) nepravo
    11 111 na podavanje a slobodno je bil o
    li cem pred sarajevskim kadijom dokazano, da oni
    nijesu arnautski
    l tako ja ovim zapovijedam, kao da je to (nji-
    h()vo) izlaganje istinito; ako stoji, da oni po-
    vlastice u rukama doista imaju (a to dobro treba
    do ispitate), od protiv zakona,
    knnuna, carskog ugovora i starog niti ha-
    niti ikakove druge javne ne iziskujte.
    l ako bi ovako togod bilo nepravo to,
    lr.a kako bude zakonito ispitano, povratite. I ako o
    uvom predmetu postoje carske povelje, ja ih
    uvim fermanom obnavlj am i zapovijedam da po
    lndraju ovoga i fermana od tih
    utka ne izgonite javne A koji bi htjeli izgo-
    niti, ukrotite ih. Tako da znate, i ovaj ferman iza
    kako ga dobro gore imenovanima ga po-
    vratite, i ovom carskom znaku povjerujte.
    Pisano dne 26 mj. Zilkide g. 1008.
    V .... anno 1008. seu circa annum Christi
    11107.) F. 3. 1008 (sub Selim Il t. j. 1566.-1574.) dell'era
    11hrlstiana 1567 (1599- 1600), ali 1008. a. H. ne moe biti
    1067. u vrijeme Selimova, i zato B. s. 65.-66. 1567.
    (fl. h. 975.)
    VIIl. 1290.2
    183.
    1600. Bujruntija Mehmed-pae kojom se zabra-
    nluje turcima na konak dolaziti i napastovati ma-
    nastire u Fojnici, Visokom, Kreevu i Olovu. a. H. l 009.
    3
    ll. 114.
    V: . sic nequissimi Memorialistaeschribunt" .
    ' Ha noselbu cnolba naTnHnU,OM, Kao Aa je 1599.
    MOH cynTaHa MycTa!IJe.
    1
    s. 178. sub. 56. TaTap MexMeA nawa 1010.
    (1601.), HO II CTII je MOraO 611TII HaiiMeHOIIaH ll CBpWeTKOM
    J()Q9., na KaO HOli II CKaaaTII Ce OBliM TOnepaHTHUM aKTOM.
    lllskup bosanski fra Francesco di Stefano, 1600.
    184.
    1600. da se moe crkva
    naokolo popravit. - Ill. 380.
    185.
    1600. Omer Eft. bosanski oslo-
    fratre od dumruka. a. H. 1009. - III. 382.
    186.
    1600. Huget, kakoje Mihovil Grubich dao Fra-
    trim Nadbarje za dug t. j. za 2500 jaspri. VIII. 1292.
    187.
    1600. Temesuch od Nadbarja koga kupishe
    Fratri od Mihovila Grubicha za 2500 jaspriczah.
    VIII. 1294.
    188.
    1601. Ferman sultana Mehmeda III. (1595-1603.)
    o povlastici bosanskih da ne pla-
    upravljen veziru t. j. bosanskom beg-
    lerbegu. -
    Poglavicu presvijetlih poglavica, velikane uzo-
    ri tih velikaa i i ugledom nadanja po-
    te slave i uzvienosti, osobitom carskom
    previnjom obdareni N.
    1
    beglerbee bo-
    sanski, i blagosl ov da je vjekovi ta, i t.
    d. , i t. d.
    Prepotovani kadijo sarajevski, i ostali suci u
    sandaku se mudrost do vi-
    jeka mnoila!
    Kako vam ova carska povelja stigne, neka se
    zna, da su se 0vog ovdje previnjeg
    fermana, bosanski predstavili po jednom
    svom izaslaniku. Oni su - makar i bili
    vjere ili frenk raja - jo u ono doba, kad je
    Bosna, Hercegovi na i Zvornik po umrl om
    nom div-junaku izmedu djedova i mojih predas-
    nika sultanu Muhamedu, nad kojim da bude milo-
    Boje - dopali naih ruku, bili sasvim prosti
    kako od redovitih, tako crkvenih sve
    toga sultana. l da im nitko ne smije dodijavati,
    sam je sultan dao carsku svoju (Hadh-nahme)
    i redovite isprave u vlastite im ruke radi potvrde,
    te su zbilja sve do ovog vremena imali mira i ne-
    smetani bivovali. Sada ih pak pae, vojvode, su-
    bae, protiv zakona i kanuna, i protiv car-
    skih ugovora napadaju, a izgovor im je za ta sa-
    mosilja, to {fratri) popravljaju crkve, i pod tom
    izlikom izgone od pomenutih znatne svote
    stoluje u Fojnici i Vatikan : "Da Saraglio in una
    giornata arrinai Huognizza (Fojnica), borgo della mia resi-
    denzia, il cui monasterio et chiesa di S. Spirito e ben ser-
    uita da 15 frati : 10 sacerdoti, 3 chierici, et 2 cornersi; la
    sacristia e ben fornita. Nel borgo, et terre, et ville vicine
    della cura dell' istesso monasterio sono di catholici piu di
    3 milla case. anime 12 milla". (dr. K. Horvat, Nqvi historij-
    ski spomenici za oovjest Bosne i susjednih zemalja. " Glasnik
    ze m. muzeja u Bosni i Hercegovini " XXI. Sarajevo l 909.,
    str. '72).
    t) Hamed paa?

    ll
    - 124 -
    novaca; i onda im je drugi nesklapni
    da po selima putuju, a tada im kadije i
    ostali otimlju kooje i ostalu prtljagu, i
    svakojako ih zlostavljaju.
    Zato, poto su se molili, da se
    takovim zloporabama predusretne i da naruivanje
    reda najstroije kaznim, zapovijedam ovim: gdjegod
    vas ova previuja naredba, odmah je pregle-
    dajte, te ako se da je ona tuba istinita
    i onda se ravnajte po zakonima, kanunima i
    carskim ugovorima, a suzdravajte se od svega
    protivnoga i od krivde, niti se mijeajte u njihove
    crkovne i samostanske poslove, to jest prijevornice
    sebi postavite, pa vazda ovu moju naredbu obdr-
    avajte. Ovaj ferman predajte i mom
    carskom znaku povjerujte.
    Pisano mj. Zilkaade g. 1009.
    (A VIII .... an. Ch. 1603 j Fabianich, 12. p.
    77- 79 ... dell' era christiana 1603. (1601.) j 74.) Ill. 381.
    189.
    1603. Dozvola bega iz Lijevna vojvodi da fratri
    smiju u Neretvu i prigledati svoju zemlju. a.
    H. l 009. . l. 94.
    190.
    1605. Sarajevski kadija da se fratrima ne na-
    a. H. 1009. - III. 385.
    t 91.
    1605. Vlast data fratrima od kadije
    kreevskoga da mogu popravit krov manastirski.
    111. 386.
    192.
    1605. Burjuldija bosanskoga vezira Adim Us-
    rev-pae bosanskim kadijama za slobodu
    kog kretanja, u tu bi proti njima mjeroda-
    van je jedino vezirski sud.
    Svim bosanskim kadijama. U pobiljeenim va-
    im kotarima a u samostanima sutjet-
    skom, kreevskom, i olovskom
    doavi ovamo prikazali su mi : Da su od pokoj-
    noga sultana Mehmeda carigradskog osvojitelja,
    komu se Bog smilovao, dobili povlastice, po ko-
    jima se dozvoljava zvanja njihova radi
    putovati na sve strane svijeta. a da im se u
    to ime nitko ne smije protiviti. Pa i ako stvar tako
    stoji, oni su se ipak tuili, da ih ima koji proti
    odredbama svek vjere i kanuna napadaju: za to
    su me molili, da ih mojim pismom zatitim, to
    sam i Evo moje pismo dakle, da se
    carske ustanove i svete vjere i kanuni potuju, i u
    koje mu drago mjesto naeg dospjeli, ni-
    kakova nepravda i uvreda ne nanaa. Ako bi se
    kogod protiv potuio, neka se nikako ne
    preslua i neka mu se osuda ne nego stvar
    samo meni prijavite, te kako bude pravedno, ja
    Pisano 1014.
    Interpraetatio aliquot Burjuldiarum N l.
    circa an. Christi 1608; Pabianich. p. 152- 153, ... dell'era
    christiana 1608 ( 1605- 1606); 132.) Ill. 384.
    193.
    1605.(1) Bujruntija Sulejman paina (1634)
    1
    i kreevskog gvardiana i biskupa
    umire buntovnike, ako koji ima od u
    staru Hercegovi ni. - VIII. 1238.
    194.
    1606. Prepis fermana u kome se naredjuje
    se pomnjivo obsluuje ferman Sultana Muhameda
    Ill. 387.
    195.
    1606. I ovoje lipa oprava, to jest da
    odat na sve strane svita. Fojnicza. - III.
    196.
    1606. Ferman kadijama u Bedunu (budimsk
    paaluku) i u Bosni, da fratara nitko ne smije gl
    biti. a. H. 1015. -- VIII. 1293.
    197.
    1607. Mehmed paina naredba za slobodu
    pitula.
    2
    II. 141.
    198.
    1607. Mustafa Eff. sarajski naredjuje
    se neima razpre sa fratrim da se i
    moraju kod njega obdravati. a. H. 1016. - III.
    199.
    1607. Oprava da se fratri
    kapitula. III. 390.
    200.
    1608. Oprava da se nesmije od fratara .... ,, ..... Oj
    nikakve dancije. - III. 391.
    201.
    1608. Mehmur Mehmed ovim slobodi fratre,
    ne moraju razlog davat za njekog llij u koji je up
    T. g. 1017.- I. 14.
    202.
    1608. Admodum reverendus pater Elias C
    lovich a Fojnicza vir mirabilis in operibus suis.
    I. Chron. cit. ap. Fermendin, Chroni
    observantis provinciae Bosnae Argentinae. Sta
    XXII. p. 31.
    203.
    1608. Bujruntija Ibrahim Eff. Tefdedara bo
    skog, proti kreevskim i Turcima, po k
    se zabranjuje od fratara iziskivat jelo i pilo.
    III. 392.
    ' Valja uvrstiti sub 1634. Pogrjeno od
    registratora pod god. 1605. paa s pridjevkom
    starac l
    Gjurdi Mehmed paa (1015.) 1606.
    - 125 -
    . 204.
    1608. Zapovijed Sulejmanpae kadiji
    du ode do fratara u crkvi sv. Ive i da
    vidi li oni sve po zakonu. a. H. 1017. - III. 393.
    205.
    1609. "Ferman" Muhur Sahibije iz Budima da
    ultko ne smeta fratrim diecu karstjansku u rna-
    uns tirim i u svim i po sel ima gdje se zavrnu.
    n. 119.
    206.
    1609. Bujruntija iliti Divan Teskera da vojvode
    11 padaju u manastir i da su fratri meaf. Ex Tur-
    deo dicto prodit noster annus 1609. (161 8.)
    1
    -
    Ill. 394.
    207.
    1609. Mustajpaina (Mustafa paa
    lcuj iga po kojoj radi potvore fratrima nitko ne sudi
    nego on. Ill. 395.
    208.
    1610. Suret ferman na lbrahimbega beglerbega
    1lo zabrani Mitropolitama iskati od katolika pristoj be.
    IV. 569.
    209.
    161 1. Rizvan beg Smajlija obio na manastiru
    vrata s topuzom i sabljom i fra Tomu obrezao po
    uozi. Husrev eff. naip kreevski po fratarskoj
    pi e, da se kazni krivac. a. H. 1020. - JJI. 11 5.
    2 10.
    1611. Mustafa-paa zapovijeda, neka se up-
    nike, koj i:odlaze na upu, ne uznemiruje. a. H. 1020.
    II. 116.
    211.
    161 I. 23. XII. kadijin, kako je na me-
    dug od 30 groa fra Mije Luciji
    Marazovoj, nj egovoj bivoj sluavci u Li vnu, poslije
    ujegove na 4 godine. ll. 117.
    212.
    1611. Senet Rizbanbega da ne ima s fratrin
    ni kakve murafe niti da ga sluaju, ako bi ikad za-
    metnuo. a. H. 1020. - Il. 120.
    213.
    1611. Bujruntija Vezirova na vojvode brodske
    l da ne uzimaju svakakve murafe glede frata-
    ra, sve dafna njega uprave. a. H. l 020. - Il. 121.
    ' Bosanskom su veziru bili dodijeljeni za upravu: t. ti-
    lllar- defterdar (predsjedniklkomore za (podjeljivanje !enskih
    l111anja); 2. hazine-defterdar (za finansije) j 3. divan-efendija
    {kancelar); 4. (zemaljski maral). U svi tu vezirevu
    11padali su (ef administracije), haznadar (blagaj-
    ulk), muhurdar silahdar oruja), ka-
    I
    lidi-baa (nadkomornik). divitdar tintarnice) i dr.
    wp. str. 106- 107.
    214.
    1611. Naredba Mehmed pae kadiji,
    da fra Petar koji ima davu sa Agunoon Papazom
    Nevesinjskim da jih obojicu prid njega poalju.
    a. H. l 020. ll. 123.
    215.
    1611 . Mustafa-beg oprata danak tufekd:tinski.
    a. H. l 020. ll. 124.
    216.
    1612. Kapi tui dozvola da se obdraje.
    a. H. 1021. Il. 118.
    217.
    1612. Da Fratri nisu duxni primat na konak
    nikoga, i da nejmadu davat Chimruika, ni Czane.
    Suret Ferman dat na 1612. vigen na 1799. VIli.
    . Autographum hujus Permani invenitus Suttiscae, et
    interputatio sub Xg VJ. Suttiscensium Fermanorum.
    ll. 122.
    218.
    1612. Ferman sultana Ahmeda I (1603. --1617J
    o povlastici bosanskih da ne
    i druge
    Sucima sandakata bosanskoga, i

    ovu povelj u primite, znajte, da s u redovnici ,
    koji u vaim okrujima stanuju u podneenoj mol -
    benici prijavili, da su oni latinski i od
    arnautskih posve i da su poradi dobivenih
    povlastica od prijanjih sultana bili prosti od ha-
    i nameta. Sada javni
    i oni pohlepnici za novcem, koji pobiru .namete,
    jako dodijavaju.
    da su molili, da ja te zloporabe doki-
    nem i nuni poredak uspostavim, evo ovijem ovako
    zapovijedam: Ako je istina da su latinski
    od arnautskih sasvim ako je
    istina, da oni zemlje te ako su po
    davnim odredbama od svih ma pod kojim bilo ime-
    nom prosti, onda gledajte sve po ustanovama i po-
    vlasticama urediti. Ako bi kogod dopustio, da se
    dodijava, ili ako bi to ko sam
    pometite, te daljnim tubama nedajte povoda.
    Tako znajte. Znaku carskom povjerujte.
    Pisano dne 2. safera 1021.
    IX. circa an. chr. ; 615.; Pabianich, 13.
    p. 80- 81., dell' era christiana 1615 (161 2-13) j str. 75-76.)
    219.
    1612.
    2
    Tapija za z emlju u selu Malvarica u
    Neretvi, koju su (valjada kasnije) dobili fratri.
    ' Poredi 111. 381. od g. 1601., ova regesta br. 188.
    J Napis na 1588.
    126 -
    Bog!
    erijatski sud u Sarajevu. Kadija: Mehmed.
    O d
    . 992. (1584.)
    0
    ma: 1021. (1612.)
    Huddet kao tapija na zemlju u Neretvi u selu
    (koju su) Ahmed, Selim i Dervi od oca
    Mehmeda naslijedili. Zato im je posjed doputen.
    Svjedoci: (8 osoba). - Xlii. 2950.
    220.
    1612. Mehmed Eff. bosanski naredjuje
    Ojafiru Muselimu da ne globi fratre
    1
    to pripovijedaju Evandjelje. a. H. 1071. -- III. 297.
    221.
    1612. Ferman sultana Ahmeda J (1603.-1617.)
    o povlastici franjevaca da ne i ipenicu.
    Veziru bosanskom Mustafi pai, clefterdaru i
    kadijama bosanskim.
    Kad stigne ova previnja naredba, znajte, da
    su bosanskih samostana po svom posla-
    niku kod moje Kapije prikazali : da su oni
    biskupi i metropoliti latinski, a kao takovi su bili
    po dobivenim povlasticama od pokojnoga Mehmed
    hana, pobjeditelja naroda, - u miru l --
    prosti od i ipenice, to nijesu ni me-
    tropolitima nikakve Sada pak, i ako
    imaju u rukama Ahd-namu, fermane, naredbe beg-
    lerbegova i odredbe kadija, ipak ih pobiratelji ha-
    metropoliti i drugi lopovi zlorado u istra-
    ivanju tih nameta napadaju. Zato s u zaprositi moju
    odluku.
    l ja tako ovijem zapovijedam, ako je stvar doista
    tako, kako je napisana, ako u iz-
    vrivanju svojih zavjeta s pukom nemaju ni ta za-
    i ako se na svaki mirno vladaju,
    tada sve one, koji bi od htjeli istje-
    rivati, zauzdajte. Tako znajte i znaku mom carskom
    povjerujte.
    Pisano dne 2. sefera 1021.
    X. ea. an. Ch. 1615., Fabianich, 14. p. 81- 82
    str. 76.) '
    222.
    1613. Bujruntija Mehmed pae za slobodu ka
    pitula. a. H. 1022. - ll. 126.
    223.
    1613. Burjuntija Mustafapae da nitko ne
    u fratre iz Fojnice, Kreeva, Sutjeske, Visokog i
    Olova, da su ljudi mirni i nikad nikom zlo
    1 Na kapitulu 1611. dobio j e biskup koadju-
    tora u osobi fra Antonij a i z Poege. (1sp. dr. Karlo Horvat,
    Novi hi storij ski spomenici n povjest Bosne i susjednih ze-
    malja. "Glasnik zem. muzeja XXI, Sarajevo p. 331,
    340- 343.
    stoga nek i memuri i ostaiP turci u njih s
    side. a. H. 1022. - ll. 127.
    224.
    1613. Dozvola Mehmedbega za popravak crkve
    (da se to fali porenemati). a H. 1022. - ll. 128,
    225.
    1613. Izu n kadije kreevskoga po buj uruntil za
    popravak manastira. 1020. - ll. 129.
    226.
    1613. Ibrahim nikakav Poglavar buduch irno
    s Fratrin veliku davu, i do Vezirase dogonili sada
    probazechse u napridak sve dave, ovu Teskeru od
    pomirenja Fratrimje prido. a. H. 1022. - ll. 171,
    227.
    1613. Bujruntija Mehmed Pae kojom se za"'
    branjuju svi danjci, osobito na konje i to
    varne, te da se ne priju vie pred kadijama, da
    ih k veziru alju. Upravljena svim bosanskim ka
    dijama. a. H. 1022. ll. 177.
    228.
    1613. Husein Hoda proda Luku pod Citonjom
    pa - - - fratri da svake godine 2
    daj u. a. H. 1022. - VIIl. 1298.
    229.
    1613. Hudet na est vitlova mlina kupljenih
    od l. u Fojnici. - VIII. 1299.
    230.
    1614. Hasan-paa dobivi ferman iz Carigrada
    alje ovo upravitelju mukatah da pazi da turci ne
    udaraju na crkvu i fratarske, osobito kad ovi
    nisu doma. a. H. 1022. - ll. 125.
    231.
    1614. Mehmedbeg dozvoljava gradit musaflr
    hanu i a. H. 1023. - ll. 133.
    232.
    1614. Udjet kreevskoga kadije, Usref ef. da se
    u samostanu i musafirhani
    ll. 137.
    233.
    1614. Ferman sultan Ahmeda l (1603.-1617.)
    protiva vladikama: uzet bi ovi Ferman
    govcz ima Dubrovachkim. - ll. 161.
    ' Mustafa paa (po drugi puta 1610). (a. H.
    1019), dok 1613. (1022.) Skender paa
    str. 178- 179.
    121 -
    Bog!
    (Tugra.)
    Kadijama okruja Poege, Srema, Zvor-
    nika i Semendre, su kadije ponos struke.
    Kad stigne ovaj visoki sveti ferman, neka je svakom
    na znanje,
    da su trgovci iz Dubrovnika podnijeli na prag
    Moga dvora tubu protiv srfskog
    mitropolite u vaim okrujima i kotarevima. Mitra-
    poJiti po svojim (slugama) ne dadu
    latinskom biskupu i ostalim papasima u njihove
    crkve i vijernike. Na svakom ih koraku
    prate, pa u crkvu ili svoj narod,
    dadu ih od njeg rastaviti i trae od njih uz to jo
    kojekakve novce, te uime svega toga zamolie spas,
    od tog nasilja.
    No poto latinski biskup i ostali papasi od sta-
    rina do danas po svom zakonu idu u crkve i ho-
    daju svoje vijernike, i rumski, serf-
    ski mitropolite nemaju nikakvo pravo na latinski
    elemenat - zapovijedam, da se napadaji smjesta
    a mitropolitima dade ukor, da se nipoto
    ne smiju mijeati medu latinsko duhovnitvo i nji-
    hove vijernike.
    Tako znajte i nakon ovu svetu osudu
    ostavite nauvijek u rukama tamonjeg latinskog
    iteljstva.
    Prijestonica Konstantinopol l demazul-ahira
    1023.
    234.
    1614. Udet u kojem fra Tomas poklanja bos-
    tanluk Matiji Matijau je kupio od Gapara
    (Fojnica). a. H. 1023. - VIII. 1300.
    235.
    1615. Odluka proti radi "Poljane".
    Tu se ujeduo z abranjuje primati z astarjele tube.
    _Ovoj e posve dobar Hugget da je Poljana nad Ko zlom
    sva nasha SO godina bila, i da Guoxgianani nika-
    kve /lake u njoj ne imaju."
    Hasan bin Hadi Osman, kadija kreevski.
    (m. p.) Hasan.
    Mustafa, kadija kreevski. (m. p.) Mustafa.
    Ima se postupiti po ovom, ako se ne ispostavi
    drugo, to to pobija. Pisar: Edhem Nezir bin Ibrahim
    (m. p.) Nezir.
    Ima se postupati po ako se ne ispo-
    stavi neto drugo, to to pobija. Pisar : Musa bin
    Mustafa, kadija kreevski. (m. p.) Musa bin Mustafa.
    Ovo je uzrok pisanju ovoga spisa.
    Fra j ura
    1
    i fra Tomas i ostali duhovnici crkve
    se u blizini Fojnice, u nahiji kreevskoj,
    a kotaru sarajevskome, tvrde prt!d erijatskim sudom
    u prisutnosti stanovnika sela Gvodjana i to: Paa
    jijita, sina Mustafina, Husejina, sina Paajijitova,
    1 Imenik gvardijana napominje to ime pod g. 1613 i 1619,
    a fra Tomasa 1604.
    te Dimke i ostalih stanovnika istoga sela: mjesto
    zvano Poljane, koje lei unutar granica Fojnice, i
    koje su granice stanovnit vom i susjedima
    poznate, nalazi se od 50- 60 god. amo u naem
    posjedu, osim to imamo hudet prijanjeg sarajev-
    skog kadije Abdul-Buki efendije i marifet Muhamed
    Nezira, nego imamo i svjedoKe, a poto sada
    stanovnitvo Ovodjana, da se u to mij ea, to tra
    imo, da se ovo za to upita, te da mu se to za-
    brani. Poto isti budu za stvar upitani, odgovorie,
    da je polovica Poljane zaista duhovnika, a druga
    polovina, da je njihova, ali poto ne mogoe ni na
    koji dokazati, da je jedna polovina njihova,
    to bude od pomenutih tuitelja duhovnika zatraen
    dokaz, koji bi odgovarao njihovu na to
    pristupie k erijatskom sudu radi
    pravedni muslimi i to: Ibrahim Celebi, si n Mustafin
    i Osman sin Behrumov, te rekav:
    ., Mi smo svjedod i mi da se i
    prijeporna Poljana od 40-50 amo nalazi u posje du
    duhovnika, da je isto njihovo samo vlasni-
    tvo i da oni imaju pravo posjeda".
    se je istih primilo, a bu-
    oni imaju u rukama erijatske hudete i marifet-
    name, koje odgovaraju njihovom te bu-
    je zabranjeno primati tube, koje se erzi-
    mirije i koje su deset godina bezprijeporno za-
    starjele, to se da pomenuta P0ljana ima
    i nadalje u rukama pomenutih duhovnika ostati, te
    se ova isprava napisa i njima u tu svrh u, da
    bude pri svjedokom onog, to se je
    dogodilo.
    Pisano sredinom demudi ul adera 1023.
    Svjedoci: Hasan, sin Abdulahov; Alija, sin ...
    Osman, sin . .. Ahmed etfendija Zulfikar, sin Hajda-
    rov; jusuf muhzur, Nesub, sin Huseinov; Muhamed-
    aga zabit i ostali. - VIII. 130 l.
    236.
    1615. Prepis fermana, u koj em se veli, da fratri
    nijesu prometnici kakovi, ljudi koji od sahdake
    ivu, te zabranjuje bedelgiam i ostalim
    memurinu ita uzimati, od istih: pare za lagume,
    za pae, haljine i t. d. a. H. 1024. - ll. 131.
    237.
    1615.24. Vl. Usurt-Paina bujruntija kajmekamu
    da moremo pritresti talu i iznova pokriti. Ovoje
    poczarnilo, jerboje i xalosna, i kuxna vrimena na-
    c;ignano, u c;emernom gvardianstvu F. Stipana Mar-
    covichi iz Travnika. NB. Ni shire, ni vishe, kao
    daje Czarkva. - VII. 1073.
    238.
    1615. Ferman sultana Ahmeda l (1603.-1617.)
    protiv presizanja vladika.
    Veziru budimskom Ali-pai . .. beglerbegu bo-
    sanskom i kani kom, i svim ostalim sucima koji se
    tamo nalaze.
    ll
    e
    =- t2S
    i<:ako ova carska povelja stigne, znajte, da su
    se nevjerntct Magjari i okci iz onih strana po
    svom poslanstvu ovako potuili:
    "Mi smo latinske vjere, i naa je ljedba od
    vjere Srba, Grka i Vlaha nevjernika sasvijem raz-
    i s njima mi nemamo nikakvih veza. enitbene
    pristojbe i druge crkvene dosada smo davali
    nae vjere, franjevcima. Sad pak samo
    za bogatstvom pohlepni metropoliti nekako ispo-
    slovae carsku povelju, na temelju koje od nas
    koje smo do sada davali franjevcima,
    za sebe trae, te nas na taj preko mjere
    uznemiruju."
    Skoro je od mog Divana potekla naredba, da
    .ti sam, vezire, u beogradskoga suca, par-
    bene stranke k sebi pozove, pa ih te po-
    vlastice i ugovore obiju stranaka. koje no imaju u
    rukama, pregleda, i ako bi se zbilja pronalo da
    su _ove vjere sobom onda neka se
    daljne tube .metropolitima ne primaju, ako im La-
    tini ovakove budu zanijekali, i neka se ne
    dopusti, da se od njih te izgone.
    I premda je ta zapovijed iz mog Divana
    proizala, ipak - da su molili
    moju naredbu - ja ovijem zapovijedam, da se po
    ovoj mojoj zapovijedi ravnate i protivnog da
    se Ovako znajte i carskom znaku povjerujte.
    Pisano 9. Safera 1024.
    1
    XII. a. Ch. 1618.; Fabianich 15., p. 82-84.
    Osman Il, ... Beglerbegum Bosnensem et Altanisensem ... ,
    bez danz, i g. 1618. (1615.); str. 77-78.
    Osman II) - Kemura, Biljeke ... str. 13. ima ovaj prevod:
    tovani muiru, svi
    Jeta, _b1stroumm ljudsk!h izvritelju svi-
    Jelsklh pravedmh m1sil, temelj stupe moga
    carstva 1 svake srdi!, mojih velikodostoj-
    nika, koji si zaodj enu! dobrima moga carstva, sa-
    danji budimski moj vezire i serdaru Ali pao da te
    Bog na uzdri. '
    . _Ej vi veli_ki. zal?ov!jedn!ci, ponos velikih po-
    SJedmcl 1 cash, Vl, koJe vas j e veliki Bog odlikovao,
    Osijeka i Ke nina da vas Bog
    na uzdr1. Ej Vl ponos zapovjednika i velikih
    pos_iedn!ci i vas j e Bog podario, u
    n!lt:m vam Bog i po-
    y1s1. Ej Vl ponos ka?lj3 koji ste izvor znanj a
    1 govora a]alehma. se kadije, nek vam
    Bog znanje pOVI SI, kad vam ovaJ moJ visoki carski ferman
    prispije primite na znanje: U pomenutim ajal etima
    se Magjari i okci spremie amo ljude koji vele: ... "
    239.
    1615. Ceh aja vezirov priznaje, da je uzeo l OO
    groa od tri manastira kad ode na vojsku. a. H. l 024.
    ll. 132.
    240.
    1615. Tuba rudara Pero, i ino-
    stranci (frank) sar. kadijina Vladike kako od njih
    da naplate neke kadije prijavivi caru
    taj zapovijeda, da neimaju Vladike pravo ita traiti.
    VII. 1072.
    1
    Kemura: 15. dan safera 1024. u mjestu B_ - .
    Prepis Ahmed, kadija.
    241.
    1616. llam Hasan ef. kreevskoga da
    crkva poneremati, koja je krovu falila. a. H. l
    II. 134.
    242.
    1616. llam lmotskof! kadi Ameth-effendi
    Rik?) fra Luka minister prvi od fratara, i
    mu se odbili ajde ti u svoje
    i tamo zapovjedaj, a ovamo ne daje se
    Ilan da to ne bude. a. H. 1025. - II. 155.
    Preuzvieni valijo!
    Pristupi pred ovaj erijatski sud nadruhb
    bosanskog Ajaleta ovog
    po imenu Luka t. zv. rahib, te svojevoljno
    ovim Vaim skromnim, iskreni m i odanim dob
    eliocem ovo:
    ja sam glasom visoke sv. naredbe, koja je
    mojim rukama, papas-paa u ajaletu i k
    duhovni minister. ja po kotarima i po seli ma
    stavljam i imenujem, skidam i degradiram
    popove; to sve ide iz mojih ruku. Usprkos
    nekoji seljaci iz sela prevode djecu
    darub-harb (neprijateljsku) zemlju, te ih ondje
    da postanu popovi. Opet se onda
    djeca u nau zemlju i po narodu kazuje,
    je on za papasa (fratra) Tako se n
    i u bludnju ga zavode; kako za soba
    ga i u razdor i neposluh ga vo
    a na me se nikako i ne Zato molim da
    svima izdade nalog: od danas se takav
    ne smij e nigdje iskazati kao pop ili papas, pa d
    popovstvo ili papastvo. To neka se
    naredbom smjesta zabrani. Ovo eto podastirem v
    sokoj pravdi.
    Tako tvrdo ovim nastojanjem i upornom eljom
    gornj i navod. Stoga mu se molba sa eri
    atskom preporukom za visoku naredbu doputa.
    Pisano 15. safe.-a l 025.
    L. S.
    Najslabiji stvor, rob Boji
    Ahmed, kadija u Imotska
    Izvana:
    Cvrsto oslonjen na Svemogu
    Siromah Ahmed, sin Mustafin.
    243.
    1616. Skender-paa zabranjuje voj
    dam, subaam i buljubaam napadat na fratre i
    njih ita zahtij evati. - Il. 136.
    244.
    1616. Izvadak iz fermana od dvojice kreev
    kadija, Mehmeda j lbraima da .se .fratre ostavi
    potpunoj slobodi. a. H. 1025. - ll. 138 . .
    - 129 -
    245.
    1616. Bujruntia: zabrana Mehmed paina, da
    li e Turci ne mijeaju u izbore fratarskih starjeina.
    " ll. 1025. - ll. 139.
    246.
    1616. List sarajevskog Lutvi eff. za za-
    hlln da se fratri ne zabijuzure u svom
    !Jogodinjem sastanku. a. H. 1025. - ll . 140.
    1
    247.
    1616. Asanaga daje dozvolu da se popravi
    ujcto oko manastira. a. H. l 025. - ll. 142.
    248.
    1616. Dozvola Mullina birati starjeine za-
    ll!'nnj eno smetati. a. H. 1025. - VIII. 1228.
    249.
    1616. Dozvola teftedarova za kapitul. VIII. 1229.
    250.
    1616. Temesuch od mlina kakoje Stipan i Ga-
    ll pll r poklonili po mlina, kad s u imali na Xel exnici
    kqd Drina uz nash starinom mlin. Sad ga neima.
    (Pojnica). - VIII. 1303.
    251.
    16!6. Suret czarskog Teftera, da su nashe
    tcmlje proste od Porizah. Ovo nije dobro iznosit,
    niti se ima iznosit. - VIII. 1302.
    252.
    1617. Mehemed efendi daje kao senet da fratri
    111ogu makar i hasta bili, hodat kud i nasiat
    1lavat. a. H. 1027. - l. 28.
    252.
    1617. Zabranjuje ovim izvadkom iz fermana
    11Vako nasilje na fratre, jer da su ljudi ti ser-
    hcz u momu carstvu i ovo piem na sve Imame,
    kadije, vladike i sve druge glavare, da puste fratre
    11 miru, kad god u crkvama nasjjat narodu daju,
    nek su slobodni, oni kako neka rade onako.
    VII. 1115.
    254.
    1617. Mehmed dozvoljuje da se u
    trkvu hor napravi. a. H. 1026. -- Il. 143.
    255.
    1617. Kreevski kadija Osman ef. zabranjuje
    Salgum prijetit fratrin da jin zapalit
    crkvu i da ne bihuzure skuptiAe.'' a. H. l 026. - II. 144.
    1
    Iz godina 1612 i 1613 postoji korespondencija Fran-
    biskupa u Fojnici, koji je nastojao, da do
    hlje sufragana - koadjutora, a i Iz
    l(lma su imenovali fra Antonija Poeanina- koji je od 1615.
    (nakon smrti sam stolovao u Fojnici. (lsp. Dr.
    K. Horvat, Novi 'historijski spomenici za povijest Bosne i
    ausjednih zemalja. "Glasnik muzeja ... " XXI. br. 113., 114.,
    11 6. , 11 9 , 120., 121., 122., 126., 127., 128., 129., 130. - Sa-
    rnj cvo, 1909.) '
    256.
    1617. List Skender pae, da hasker
    neuznemiruju fratara u Fojnici, Sutjeskoj, Olovu,
    Kreevu i' Vi sokom, jer oni imaju fermane. a. H. 1026.
    II. 188.
    257.
    1617. Vezir Mustafa paa zabranjuje
    da se ne napada fratre kad prose. a. H. l 026.
    1
    - II. 145.
    258.
    1617. Dozvoljuje se gradnja nove musafirhane
    15 arina dugu a 8 udalj ena od samostana
    (da) su bili (gosti) dosadni fratrin i turcin gleda-
    u avlije. a. H. 1027. - ll. 149.
    259.
    1617. Mustafa Paa dozvoljuje fratrim da mogu
    stanovat gdi i indil pripovjedati. a. H.
    - II. l50.
    260.
    1617. Kreevski kadija Mehmed dao
    gvardianu, da nije kriv, to se je si n
    Anin kod njeg razbvlio i umro. a. H. 1027. -
    VIII. 1227.
    261.
    Temesuch od od czvitovgne navaghia nekase
    na sud nenosi. - VIII. 1304.
    262.
    '
    1618. Prepis fermana jo od Budima, kad je
    carev bio da Mitropolite neimadu ni u fr'atrim ni
    .u karstjanim illake. - II. 152.
    263.
    1618. Ferman sultana Osmana JJ (1677.- 1622.)
    o slobodi bosanskih a napose u pil-
    tovanju i sabiranju milostinje.
    Veziru budimskom Hasan pai, i bosanskom
    Iskender pai, beglerbegu temevarskom i svim ka-
    dijama u ovim
    Kad primite ovu carsku povelju, znajte, da su
    se bosanski franj evci u podneoj preponiznoj molbi
    potuiti: Premda im, kudgod hodili i gdjegod pre-
    bivali, nije nitko bio opunovlaten bu-
    da su imali u rukama carski ugovor, ipak ih
    sada vojvode, subae i drugi javni neiz-
    mjerno napadaju, im: "Vi milostinju po-
    birete i mnogi novac te", pa i ako zakonito
    nikakav nikada ne mogu dokazati, izgone
    samo pod tom izlikom iz pohlepe za novcem od
    pomenutih velike svote.
    Za vrijeme vladanja moga oca, komu se Bog
    smilovao, izala je na molbu istih zapo-
    vijed, da ih nitko ni u njihovu putovanu, ni u po-
    bir,anju milostinje ni najmanje ne ili napada.
    1
    str. 179. sub. a. H. 1027.
    17
    .__ 130 -
    da sam pod presretnim znakom zasjeo
    prijestolje, ponavljam svojom na njihovu
    molbu naredbu oca moga i tako zapovijedam, ako
    nije poslije te odredbe, koju imaju u rukama,
    izala koja protuslovna. ili ako ova moja obnova
    komu kakovu tet u ne tada radite prema ovoj
    mojoj povelji i ne dopustite, da im se kakova teta
    nanese. Ovako znajte,. i carskom znaku povjerujte.
    Pisano dne l . Gjemaztilevvela l 027.
    XIII., circa an. Chr. 1620. ; Fabian ich, 18.
    p. 86.-87. dell' era cristiana 1620 (1618); str. 79---80.)
    264.
    1618.Ferman sultana Osmana Il. (1617. - 1622.)
    da se od fratara ne uzima krvarine ni
    provizije. a. H. 1029. (!). - Xl. Fer-
    man Sultani Osman prohibens ne Sacerdotes
    nenses infestentur, ne Sacra populo celebrare impe-
    diantur, et ne propter homicidium injuste nzulctentur,
    neve dationes, seu vectigalia extorquentur. Datus
    Mense Shaban die 26. anno Hegirae 1017. (OKo Aa-
    Tnpa'be O'IIITO He saJbal). - IL 155.
    Bog!
    (Tugrat Sultan Osman.)
    Moj hrabri, jaki, neumorni koji
    postavljae red narodnog i dravnog napretka, po
    svoj otroj, i pravoj blaenoj savjesti glavni
    dravni stoere, koji si dostojan osobitog Boijeg
    dara i odlikovanja, koji sretno s veziratom kao po-
    glavica posjeduj e Bosnu. Moj vezire Skender pao!
    I vi ponosi mojih dravnih slubenika, begovi
    Zvornika, Srema, Poege, Herce-
    govine, Klisa, Like i Semendre, nek vam se
    vaa visosti
    I vi kadij e, koji sretno svojom pre-
    zasijedate sjajne erijatske stoli ce
    nih sandaka, dok tamo stigne ovaj svijetli, visoki
    ferman, neka znadete:
    1
    Ruhbani, koji se nalaze u vae
    vi jeme uprave podastrli s u arsuhal na kapiju moga
    u kojem mole: "Po starom pu-
    u manastire, crkve i u
    rukama carske Z<\p.ovijedi. idemo onamo, gdje ne-
    vijernici (t. j. kat oli ci) prebivaju, i po naoj ispraznoj
    i ludoj vjeri njirna . j narodu savjetu-
    jemo, da bude vijeran svom vladaru, pokoran na-
    redbama i da ne smije raditi, to je zabranjeno. I
    tako eto pri sebi ne radimo ni proti e:-iat u
    ni protiv kanuna, imamo u rukama nekoliko vis.
    carskih odredaba, te i sv. carsku obveznicu, da
    biti osigurani. Usuprot tome ima nekojih
    defterdara, softi i .. spahija, koji nam to bo-
    darie te nam crkve, panaduri i ostala
    mjesta bez toga ostaju, a. osim toga itna nekoliko
    bezglavnika i nasilnika, koji l .ubiti,
    i uza to sve da i od. nas carinu i
    ' taj aoostrof ovako. prevodi: id
    l skenrter Pascha &e. et Subernat.,res Sandsakatuum ac ludi-
    ces universos in iis partibus Bosnae ... Postquam
    sublime hoc Diploma lmperatorium ad vos pervenerit notum
    si t, quod sequitur. '
    (kantarije) za stvari, to ih kupujemo
    i dernecima, te nas tako tim napada!
    ali to je sve se iz glave za blagom pohot
    povjerenika, nadzornika i sudija, koji se na
    nabacuju potvorama i za to novac tr
    A ako koja stvar ide u nau- korist i pot
    dokazala podastremo, opet samo: to vie ba
    od nas oni iziskuju. l tako molimo Vae e
    naredbu, da se toga svega osttoo,oatmt
    a osobito da nam se carina i (ba
    ne uzima na stvari, koje od naih
    nika za svoju kupuj emo.
    Na sve te molbe ovih ruhbana zapovije
    Kad stigne tamo ovaj moj velike i vel
    vanosti veliki ferman treba erijatom po njem
    stupati i ovu gore navedenu s tvar potanko i
    po erijatu izviditi, pa ako bi to bila i
    da se ruhbanima zabranjuje, da ne ho
    po crkvama, manastirima, d
    i da ne smiju ingjila, i da se radi
    isprava u njihovim rukama a samo zato,
    moda do novaca, neka se to smjeta
    i zabrani to ne smije biti. Ne smijete d
    da se rad1 proti v ovih isprava, koje se naJ
    rukama ruhbana. Neka se nitko u to ne
    Ne se od ruhbana uzimati krvarina, ba
    carina. To nemojte u dopustiti. Neka ml
    napredak ovakve tube ne dolaze. Tko se
    ovom fermanu usmjeli raditi, samo ga ovamo j
    pa kakav na nj ferman onako mu su
    Pokorite se svijetl oj tugri.
    Pisano 21. abana 1027. u Edrt:ni.
    265.
    1618. Kadija sarajevski Avdula zab
    njuj e hrvatskim memurima kupit od fratara resu
    a. H . . 1028. - II. 147.
    266.
    J 6 J8. Alipaa bosanski na temelju svih ferm
    izjavl juje da su bosanski fratri prosti od svih d
    naka osobito od vojnice, zato ne moraj u
    otkup od vojnitva. Suret a. H. 1028.
    1
    - IL 1
    267.
    . 1.618. Ferman slljtana Osmana JJ (J6J7. _:_J
    proti mitropolitima. .
    1 Bosanskom begu Ibrahimu. Prituili se ruh
    bosanski i raja latinskog iteljstva, da mitrop
    trai od .njih t. zv. i druge kojekak
    erij &tu i kaounlma protivne poreze, pa da su
    padani. da je dosad izilo vi e fe.rma
    o istom predmetu, da naime . latinska raja t ruh
    rade, kao .to su t. j. da ni ta ne daju
    mitropolitima ni bjskupima, taRo neka se sam
    dalje sa svo)im ruhbanima vladaju. Nitko se
    smije rmijeati, ni mHropoliti, ni bisk
    Ovaj spis da se Ali
    1
    pae kao vo
    pcwijednika, j er oko pomenutih godi na nije bilo
    namjesnika toga imena.
    - 131-
    l1
    1
    1' je za to i godine 1019. izdan ferman, te se i
    uvaj visoki ferman izdaj e, da se to nikad
    v lAc ne smije dogoditi. Pisano l 027. - II. 148 ..
    268.
    1618. Fr. Martin, Anto, Pavo poto su prosti
    ucl d ulusa, a memur jin ga uzeo isti da
    nikad iskat. a. H. 1028. - Il. 151.
    269.
    1619. Knjiga nj ekakva Rusten bega u koj oj
    i svojski kadiji kreevskom gvar-
    ll ljana i ostalu raju. - Il. 157.
    270.
    1619. Ferman sultana Osmana ll. (1617.- 1622.)
    ahd-namu.
    Veziru bosanskom Mehmed pai, kadiji sara-
    lnvskom i ostalim kadijama.
    Kako primite ovaj ferman, znajte, da je po-
    h() no u Gospodu preminuli sultan Mehmed han,
    111 oj predak, kosti blago podijelio sve-
    l'tmicima u bosanskim krajevima svojom carskom
    takove slobotine i prava, da ih niko ni naj-
    lltanje ne smije napadati i smetati.
    da su me oni zamoli li da
    one carske odluke sam sada obnoyim, zapo-
    vijedam ovim, da svak vri ustanove onoga privi-
    ltlgija i da se suzdri svakog napastovanja i napa-
    tlnn.ia
    Tako da znate. Znaku mom carskom povjerujte.
    Pisano mj. zilkide 1028.
    XVIII.
    .271.
    1619. Alipaa daje slobodu za popravak crkve.
    11. H. I 029. - ll. 159.
    272.
    1619. Asan Eff. dozvoljava popravak crkve.
    H. 1029. - IL 158.
    273.
    16 19. Ferman sultana Osmana II. (1617.-1622.)
    kojim dvije fratarsko-kmetovske od
    llvanrednih a u f!Ostinjcu, dok
    redovite - II. t 60.
    Kadiji
    Kako stigne ova carska povelja, neka se zna :
    U ovo vrijeme naib Muharem, se znanje
    prirastom mnoilo, prijavio je podnesavi prepo-
    ttlznu predstavku dvoru mome, koji je vrata
    ela su redovnici samostana doli na sud
    l predali ovu tubu i zahtijev:
    "U vrijeme ove ppkrajine dane su
    na m povlastice i carske ustanove, po kojima smo
    liti za stanare ovog manastira i za goste koji na-
    clohode i odlaze napravili dva svratita (musafir-
    hane). bi nam se kogod od putnika na pro-
    lnzu svratio, mi smo nj em l! . i i
    drugim ivotinjama davali besplatno potrebnu hra-
    nu,_ a to mu jo nikad ni jesmo u podvorbi manj-
    kali, suv1e smo stvari nama samima potrebne njemu
    Nego, poto od neko doba dolaze mnogi
    gosti, a poto nam samima treba dosta slube
    trpimo velike i dodijavanja: zato molimo:
    da dva teaka naseljena na nae zemljite i u
    novom carskom zapisniku budu zabiljeena kao
    nai kmetovi, te priznati i prosti od svih javnih
    izvanrednih dravnih doklegod nam budu u
    gostiju podvorbama i potporama u
    pritjecala".
    Ovim molbama naib ganut, slubeno
    mi je stvar javio i svoje mijenje izrekao, naime:
    Plativi kmetovi redovite neka su
    prosti od svih ostalih tereta. Promotrivi stvar iz-
    dajem ovaj nal og i zapovijedam, da' od
    s.tanovnika dviju koje su
    na crkvenom vlasnitvu, nikakovih - osim redo-
    vitih!.- izvanrednih poreza ne istraujete niti ih
    protiv kanuna gl obite, dokle god oni ne-
    uskrate potporu.
    Ovako znajte, i ferman ovaj, kad ga
    pregledate, vratite redovnicima, i ovom carskom
    znaku povjerujte.
    Pisano dne Gjemastilevvela 1029.
    XIV., circa. an. ch. 1623; Fabianich, 19
    p. 87.- 89., dell'era cristiana 1623. (1620); 6oll<uli cTp. 81
    AO Koju je TaKo Ta'laH y AaTIIpaH>y, Melie c!JepMaH
    no11. r. 1624. , AaKne roTOilO JI.BIIje rOJI.IlHe uaa yMopcTHa
    OcMauoua).
    274.
    1619. Isti ferman s ovom dikcijom: (II. 162.)
    Bogi
    (Tugra: sultan Osman J)
    kadiji, neka mu se mudrost uzvtsl,
    neka primi na znanje, ovaj Moj visoki
    ferman prispije:
    Doli su ruhbani, koji stanuju u klisi,
    pred eri jatski sud, te zamolili, da se njihova elja
    pastiru velikom sultanu odilami.
    Kad su ove zemlje zaposjednute, mi smo se
    obvezali i stavili u ugovor - to nam primi veliki
    Lav Osvojitelj zemlje sultan Fatih-Mehmed (da ga
    Bog svetim - da uz sa-
    mostan postaviti musafirhanu za putnika i za nji-
    hcve jahalice, te ih potpuno posluivati, njima i
    njihovim ivotinjama hranu davati. No poto smo
    mi sami, to u poslugi putnicima manjka i nedostaje.
    Stoga molimo vladara naega sultana, da
    radi posluge uzmemo jo i nau raju, koja stanuje
    u nae dvije a na naoj zemlji, koju je Veli ki
    Lav kod okupacije u novi carski tefter upisao, da
    je to od starina nae dobro, pa da se to ime re-
    raji _?a tu poslugu sve dancije oproste.
    ' .' IlopeJI.II 6p. 283. ooux Pereqa, y apxosy 6yjpyHTJijy
    Cynej MaHil B\'!Bnpa JI. 197, . . .. . . .
    '
    132
    svojom sam voljom toj elji udovoljio, te na-
    laem, da se u od njih danak ne. trai, jer
    su od tog oproteni.
    Pisano 29 demazul-evela 1029. Konstantinopol.
    1
    275.
    1619. Lucia trudna potvara jednoga, da ju je
    grulm!Jo, pa ga pravda da to ne moe biti.
    VIII. 1230.
    Bogi
    Odluka oprosnica, kojom je oblast nakon sa-
    znanja, da je Lucija, Franjina iz varoi Fojnice
    u Bosni, teko ispitala ju s kim je zate-
    a ona izjavila, da je s Ivanom, sinom Anti-
    nim i:? Fojnice. U ovoj istrazi sud je po eriatu i
    kanunu i svojih uhoda doznao, da je to
    iz nekog razloga prava potvora na Ivana, Antina
    sina, kojem se izdaje ova oprosnica, da je prav,
    i poten o sebi; u ovoj stvari on ni jedne pjege
    nema, te ga za to nitko ne smije napada-

    Pisano mj. zilhideta 1029.
    (Spolja muhur.)
    Kadija u Sarajevu
    Skromni Ibrahim Zulfikar.
    276.
    161 9. Knjiga Nazarova za Kazao
    a latini com pie:) - "Udet da je naa Poljana
    proti Vidi "knjigu" iz g. 1588 sub-
    nr. 142.
    277.
    1619. Ferman proti metropolitama, da smo slo-
    bodni. a. H. l 029. - VIII. 1231.
    278.
    16 I 9. Ud e t k adijski da se crkva po-
    pravi. a. H. 1029. - VIIL 1232.
    279.
    1620. Haliaga dozvoljuje neke popravke kod
    crkve. a. H. 1030. II. 164.
    280.
    1620. Kreevski kadija daje o dob-
    rom ponaanju fratara. Udet kako su fratri dobri
    ljudi. a. H. 1030. - Il. 165.
    281.
    1620. "Sejmen" provalio, iv uniao unutra i
    zahtj evao novaca i opalio 2 puke. ev-
    vala 1030. - ll. 174.
    282.
    162,0. Naredba od Mule na kadiju da zauzbije
    Emina da od fratara ne uzima Gjumruka. a H. 1030.
    - Il. 175.

    1
    su obje verzije prevoda, kao istoriografski
    pnlog za baratanje s ovim materialom da se ra-
    u.bere proli niveau prevodne materije. '
    283.
    1620. Bujruldija Su(ejmana vezira: da
    kuche od Raie, koje budu pomagat Fratrim
    sluxbu Gostim, u Manastir na konak pa
    budu proste od svih ostalih danjakah. -
    (Pod-) kadiji preko a zapa: Znaj,
    dija, da su poslavi ovamo j
    noga iz svoje sredine i donijevi carske potv
    zahtijevali na temelju toga. da su naime za
    povlastica i carskih ugovora, koje no su dobili,
    blizini crkve dva svratita podigli, da ondje p
    nike primaju, pa im sve potrebno bez ikakve
    grade po svom vlastitom pruaju. No k
    se od neko doba mnogi gosti, te za nji
    toliku podvorbu ne mogu molili su, da k
    tovi, su u samostanskom rij
    svih dokle god im budu pomagali posl
    vanje gostiju.
    da su i onako poradi te stvari
    previnje odredbe, i ja sa svoje strane zapovije
    i dajem ovo pismo, da kmetovi dviju k
    pod pomenutim uvjetima budu prosti od svih
    koje pa neka se radi obsluenja previ
    zapovijed ovo na svaki provede.
    sano 1030.
    Ferman i: lnterpretatio ali quod Burju
    arum ll. an. Chr. 1623; Fabianich, p. 153.- 154.;
    Ibrahim chan-paa - po drugi put - 133. str.) JI. t67.
    284.
    1620. Teskera teftieva da jr tefti i
    ferman i i bujrun tije dobre, a H. I 030. - VIII. I
    285.
    1620. Teskera, kako je 10 cigana izbilo tri fra
    te ovi bili pravi. - Il. 156.
    Bog:
    Uzrok pisanja ovog pisma jest ovo:
    Prituio se rahib iz Fojnice varoa fra ju
    fra Stjepan i fra Mihajlo. da ih je napalo 10
    gana na putu u Olovo,' nahija Kladanj,
    istukla ih.
    Kad se istraga provela, doznalo se, da
    zbilja deset cigana na putu u Olovo bez ikak
    uzroka na pravdi napalo na ove fratre i teko
    istukli i ozlijedi li. Stoga su krivci erijatom
    a. fratrima se ova isprava u ruke daje,
    th ne smije nitko nigdje napadati, a
    tako ni druge osobe, ni duhovnike.
    Pisano polovicem ramazana 1029.
    Pokorni nadzornik
    Mehmed bin Ibrahim.
    (Muhur spolja)
    286.
    1620. Hudet da moremo vodu dovest u
    nastir. - II. 163.
    1
    Tradicija kazuje da je i olovsku crkvu zapalio
    Ciganin (ea 1703.). O olovskom samostanu isp. Kosta
    man, Olovo. (.,Glasnik zem. muzeja u Bosni i "'"''""'rnvlll
    l knjiga Ill. str. (}3, Sarajevo, 1S89.).
    -133 -
    Zapovijed je kako je dalje navedeno!
    erijatski sud kot. Kreevo, okruje Sarajevo:
    kadija aban sin Ahmedov, da ga Bog prosti!
    Uzrok pisanja ovog pisma je ovaj:
    Pristupi pred sud ispostavi gvardijan iz klise
    u Fojnici. ovaj po imenu fra Ivan, te u
    1:3ehrama. sina Kejvanova, Mehmeda, sina Ahme-
    dova, majstora Redeba, sina Skenderova. (svi su
    Iz Fojnice), pa jusufa, sina Behramova, Abdije, sina
    Derviova, Ramazana, sina Balijeva, (svi su iz sela
    ispostave Fojnica), nadalje jusufa, sina
    Veltjeva, Behrama; sina Hasanova, (svi su iz sela
    ispostave Fojnica), i protiv njih
    ovu tubu:
    "Voda tzv. studeno vrelo ispod Kozo planine
    po zemlji, a dijelom kroz
    (cijevi). Ta je voda od okupacije velikog sultana
    ratih Mehmeda tekla u nau crkvu i u t1a samo-
    stan, koji je na brdu. Istu vodu prisutni su prije
    jedne godine naom privolom i doputenjem na-
    vrati li na svoje majdane, da peru i rudu, ali
    su je onda silom prisvojili i time nam tetu nani-
    jeli, pa molimo, da nam se ta voda po fetvi i po-
    pravih svjedoka povrati w.
    Nato su pozvana dvojica najstarijih ljudi imam
    Abdul Gaffar eff. sin Musa Ce!ebin i bivi
    serdar Muslibaa, sin Ibrahim Celebin, te osvjedo-
    i potvrdie, da ta voda od fetha (pada Bosne)
    crkvi i snmostanu na brdu.
    Optueni izjavie, da oni vodu ne pri-
    svajaju, jer oni imaju posve drugu, a u parbi na-
    vedena, da im ne bi mogla ni sluiti, poto je posve
    malena. Oni su je trebali samo zakratko, dok ne
    navedu svoju veliku vodu.
    Zatim je reda radi i fetva i
    da je ta voda crkvena i samostanska. I ova
    osuda tako izdade u ruke tuitelju.
    Pisano 16. muharema 1030.
    Sjedni ca: Ahmed bin Hasan Hadin, Ahmed
    Ahmed Baa, Salih Baa, Hali! aga, rabit
    Behram iz Fojnice, Mustafa iz Fojnice,
    Ahmed Baa i dr.
    (Na isprave stoji:)
    donji sadraj ovog pisma. Siro-
    mani Mustafa Muhtar kadija u Bos. Sarajevu, da
    ga Bog prosti. (Muhur, nuz dvije potvrde:)
    Samo se na svog stvoritelja oslanja Mustafa Muhtar,
    poroda sveca Muhameda.
    287.
    1621. Od Vezira .Pribivajucheg ovog vakta u
    Banjoj luki' knjigu na kadiju kreshevskoga, da zauz-
    bi e Muhamed Agu, s k,rivim svidocim obic;a-
    voje Fratre na sudu panjkati. -ll. 172.
    288.
    1621. Ferman sultana Osmana II (1617:-1622.)
    o slobotini fratara misu govoriti, a ako ko pogine,
    da ne krvarinu, onda o i dr. -
    1
    s. 179. sub. 74. Sarho Ibrahim paa Memi-
    Bonjak, 1031. . ,
    289.
    1621. Kadija kreevski dozvoljuje popravak
    crkve. a. H. 1030. - Il. 1'13.
    290.
    162L Ovoje Hugget godine 1621, kakoje ni-
    kakav Mehmed Aga Praefectus bio oglobio Fratre,
    i kakoje po naredbi Vezirevoj prid kadlom iste
    jaspre Fratrim povratio, shnjimase pomirio i reko,
    dase ni on ni njegov subasha kod suda neprima
    akobi opet onu davu zakuha. - II. 178.
    291.
    1622. Hamet beg i njegova druina i
    izbivi fratre, ovi poli veziru na tubu, kasablie
    umole fratre da af sada, a drugi put i
    mu bit davudije. a. H. 1032. - Il. 169.
    292.
    1622. Dozvola za slobodu Kapitula. a. H. 1032.
    II. 168.
    293.
    1622. Teskera za fermane. - Xl. 2382.
    294.
    1623. Kopija odluke, kojom je "Poljana dosu-
    fratrima.
    Ima se postupati po ako se ne
    ispostavi neto drugo, to to pobija .. - Pisao
    skromni Musa, si n Mustafe, kadija kreevski.
    (m. p.) Musa bin Mustafa.
    Ima se postupati po ako se ne
    ispostavi neto drugo, to to pobija. - Ibrahim
    Nezir bin Ibrahim kadija.
    (m. p.) Ibrahim Nezir- bin Ibrahim
    Radi se o . .
    Pisar Mustafa, sin .. kadija kotara kreev-
    skoga. (m. p.) Mustafa.
    Ovo je uzrok pisanju ovog spisa:
    Fra Niko, sin Antunov gvardijan, fra Antun
    sin Antunov, fra jure sin Mitrov i ostali duhov-
    nici crkve, u nahiji kreevskoj, u kotaru
    sarajevskom, i tvrde pred erijatskim su-
    dom u prisutnosti Paajula, sina Mustafina, Huse-
    jina, sina Poijadova .... i ostalih stanovnika sela
    Gvodjani: oranice i livade zvane Poljane, kojih
    su granice stanovnitvu i susjedima poznate i koje
    lee unutar granice Fojnice te koje mi od carskoga
    osvojenja Bosne zaptimo i posjedujemo, sta-
    novnici pomenutoga sela da svojevoljno obaraju,
    zapte i posjeduju, poradi toga traimo, da se oni
    po erijatu ispitaju, te da im se napadaj odbije i
    zabrani. Nakon upita odgovorie stanovnici
    sela: u p0menutim oranicama imamo i mi dio. Za
    tu stvar upitani su kao vjetaci stari ljudi izmedju
    islama, na to pristupie erijatskomu sudu i to.:
    Velibeg Gulem Sabi; Hasan, sin Mehmedov; Me-
    sin D.emirhanov i Meho, sin Berlin, te izja-
    "Predpomenuta oranica Poljana poznata je
    - 134
    sa stanovitim granicama do puta stanovnika sela
    Mi smo svjedoci i da se ta
    oranica od 50-60 godina nalazi u zaptu i posj edu
    duhovnika, da je to samo njihovo vlas-
    nitvo i da oni imaju pravo posjeda u.
    Poto j e njihovo primlj eno, stoga
    se poinenuta Poljana duhovnicima dosudi,
    te se ova isprava napisa i njima u tu svrhu,
    da u potrebi budu svjedokom
    Dne sredinom 'abana 1032.
    Svjedoci: Omer, sin Kurdov; Halil, sin Ejus-
    hanov; Omer spahij a, sin Kurdov; Abdi -Alifa, sin
    Omerov; jusuf, sin AJin; Sulejman, sin Hamzin;
    Husein spahija, jusuf subaa, Mehmed, sin Hasa-
    nov; Abdi Alite, si n Omerov; Suhmun .. ... Hasan,
    sin Bedin; Osman, sin Mehin; Behram, si n .....
    i drugi.
    295.
    1623. Proti i Ahmetu radi
    smetanja posjeda "Poljane".
    Uzoru kadija, kadiji kreevskome, mu
    se znanost! Nakon pozdrava.
    lmaoci ovoga pi sma, duhovnici crkve,
    doli su na bosanski divan. te su pokazali erijatski
    hudet i prij avili , da stanovnici sel a Gvodjana i
    svojevoljno obaraju i zapte njihove
    "Poljane" zvane orani ce i livade. koje l ee na gra-
    ni cama Fojnice i koje oni od osvojenja Bosne zapte
    i posjeduju, pa kada' su se pred erijatskim sudom
    parbili , je, da ovi svakako imadu pravo,
    te j e od strane erijatskoga suda izdana erijatska
    odsuda, a poto su ovi zatraili pismo u svrhu
    postupanja po odsudi, stoga se napi sa i
    posla :
    Kada ovo pismo stigne, treba da se Ahmedu
    i stanovnicima pomrnutoga sel a, koji zapte
    i posjeduju, te koji protiv erijata napadaju, u smi-
    slu erijatskoga hudeta, koje ovi u rukama imaju,
    to zabrani i da se od njih uplati onaj plot. to su
    ga svoj evoljno oborili, te treba da se i pre-
    pirka ne dopusti, nego da ovi, kao to je od strane
    erijatskoga suda zapte i posj eduju, i da
    nitko ne smeta; te da ne dopustite da se napada,
    nego da ovi u smi slu erijatskoga hudeta zapte i
    posj eduju, i da se protiv toga ni ta ne
    Koncem ramazana 1032.
    Potpis
    (Original nije od zem. vlade. Sravni VIII. 1310.
    Regcsta br. ?02.)
    296.
    1623. Ferman originale contra iniquas praeten-
    siones Schismaticorum Metropolitarum. - II. 176.
    (Tugra sultan Mustafe.)
    Gospodine svom gospodom, koji uiva
    veliku i potovanj e, za Boje odli-
    kovanje, beglerbee bosanski! Neka ti je
    l sye kadije u Bosni! Dok U4Vi -
    i sveti ovaj fep11an
    Bivi bosanski beglerbeg Ibrahim podastro j e
    pismo uzvienoj Mojoj Kapiji, u kojem pi e:
    Usuprot mnogim dosad i zdanim vis. carskim
    naredbama potrauju se kojekakvi porezi i dancije
    od latinskih ruhbana i od drugih i tim Ih
    se uznemiruj e. da se do danas nij e od njih
    (po pravu) uzimalo, to j e (takvo uzimanje) protiv
    car skog kanuna, (i treba) da se to smjesta
    Tako j e zamoli o (prijanji beglerbeg) Moj visoki
    ferman, kao obnovu starih naredaba.
    Stoga j a izdajem ovaj svoj vi soki ferman i na
    laem, da se ne bi nitko usudi o da proti
    fermanima postupa; to bi bilo jo i proti v svetog
    eriata i kanuna.
    Obratilo se na stare protokole, pa se vidjelo,
    kako se u gornju svrhu izdavalo stare fermane:
    j edan j e od tih izdan 5. demazul- ahira 102'/ ,
    Tako i ja isto ovaj ferman izdajem i nal aem, da
    se nitko ne usudi, pa togod od ruhbana
    ili od drugih potr:auj e ili uzima.
    Pisano 20. redeba 1032. u prij estonici Kon-
    stantinopolu.
    297.
    1623. Naredba Memura Sarajevskog da se od
    fra.tara ne dulusi i pod drugim imenom novci.
    a. H. 1032. - ll. 170.
    298.
    1623. Kopija fermana da se ni ta ne
    od fratara i neprimaju. Izdao
    a. H. 1032. VIIL 1236.
    299.
    1623. Knjiga teftedara za dulus. - VIII. 12.37,
    300.
    1623. Mulina Murasela kako bismo opr avdani
    uime zvona. Nb. Ovde od zvonah nishta nespominje,
    vech samo kaxe, da nismo razl oxito obtuxeni.
    VIli. 1306.
    301.
    1623. Marifet od zemlje na Drinu to kupismo
    od Mij e - Bi Orin kupljen za 20.000
    jaspri cza od Mie Sina Ivanova. - VIII. 1307.
    302.
    1623. Udet Osman eft. kreevskoga, da fratri
    mogu iskati od da im pl ati 30 tovara
    siena to im je oteo na poljanah. a. H. 1033. --
    VIIL 1310.
    303.
    1623. B. Knj i ga Osman efendije tevtedara bo-
    sanskoga kako prodati hotijae manastire sve (Lat.
    Tapia od Nazira (Inspector) Bosanskog svarhu ze-
    maljah Manastirskih ovog vri emena imalisu uzimat
    Tapiu Fratri u 30. godina po jedanput. - VIII. 131 t.
    304.
    1624. pie: "Mura se) la paina,
    kako se presmo s Gvo7<tanim na P9
    - 135
    !lunu i nama pri sudi". Latini com: Buj runti ja vezi-
    lllva, Gvodj anane imaju itake u Poljani, i da imadu
    hrcz kusura platit, to su na maksul na njoj oba-
    l 1llli. T. g. 1034.
    305.
    1624. Li st kajmekama bosanskog, da fratri nisu
    pRo val i Sulejmana i Usei na. a. H. JOJ4.- Il. 180.
    306.
    1624. Bujruntij a Murtedah
    1
    pae na sa rajskog
    kndiju, u kojem zabranjuj e smetat fratre u propo-
    vjedanju i puka; da se ne trae dabe, kad
    ft c starjeina promijeni, da na njih ne obaraju kri-
    vice za ubojstvo, da od njih netrae jela, i
    1lrugih izmiljotina. Ovim se sve ukida. Osim toga
    1.nbranjuje se vladikama da se nemijeaju u latinske
    kli se. a. H. 1034. - ll. 181.
    307.
    1624. Ferman Murata IV. da mogu fratri ho-
    dat oruani i na tursku odjeveni. A. XLIII. Ferman
    Sultan Mustajae concernens permissionem sacerdo-
    1/bus Olovensis Convtus aliorumque, quatenus pos-
    . libere peregrinari, utique in itinere kalpak, pe-
    nula, et Ducibus, sive kulatJZ, datus an. Hegiare
    1034. circa an. Chr. 1624. - F. 25. 1074.,
    tlak/e Mehmed IV., dell' era cristiana 1629 (1663
    1664). B. s. 88.-89). Pisano g. / 629. (p./1. 1039.)11.191.
    Ad cunctos tl osnenses judices.
    Postquam &e.
    Hoc tempore Olovensis Naib Osman Effendi
    llllsso hoc memoriali sequentem ad se a sacerdo-
    llbus ejatum monasteriorum, ostensoribus hujus
    l ermani delatam querelam significavit nempe: Li-
    I'Ct post Pactum Regium (Ahdname) a defuncto
    tlultano Muhamede sacerdoti bus iis concessum ipsi s
    liberum si t
    2
    raptandi (forsan intelligendum mendi -
    andi) causa per cunctas inclytas provincias meas
    commeari, ac equis insidere, et tempore peregrina-
    tl onis in locis peri cul osis kalpak capiti imponere,
    ne kal ausi s
    3
    cum ipsi s equitentibus uti , penulamque
    lnduere; tamen aliquos sola intentione colligendae
    pccuniae ipsis hac in re adversari. '
    Si ergo res ita certo sese. ha.beat, et si .verum
    ost memoratos sacerdotes in ditionibus bosnensi-
    bus dicta modo infestari , hoc non convenit, ac
    Pacto Regio, emanati s que hactenus decretis impe-
    ratoriis penitus contrari um est. vos ab ejus-
    rnodi vexis i nferendis vobi.s caveatis, unaque custo-
    tlietis, ne ullus quispiam easdem inferat. Sic sci-
    Illis &e.
    308.
    1624. Li st Murtezin pae, da nitko kod mise nesmije
    uznemiri vat ni fratre ni a. H. l 034. - 11. 182.
    1
    s. 179. sub. 76. Murteda paa Novoeherlja-
    nln, Bonjak, 1033.
    t U Pabianicha : cl ecmosi narum colligendarum causa l
    s U Fabianicha: Kalauris. Conduttori per le vi e non
    bene note a Francescani questuanti !
    309.
    1624. Potvrda da je oranica Poljana na Kozltt
    slobodna od desetine.
    Ovo je uzrok pisanju ovog spisa.
    Vlasni ci ovog spisa, duhovnici ma-
    nastira, doli su na bosanski divan, te su priop-
    da oranica Poranja od Kozli zvanog jijluka u
    od pamtivijeka nije bila pod
    setinom, nego je odredena r.a manastir du-
    hovni ka, ali sa j oj strana nalazi se havassi-
    humajum, pa sada to Sefer-aga ispred
    noga havassa da podvrgne dl!setiui, .... te potu
    im njihov posjPd smet&, isti su se pred nama par-
    bali. No u carskom mufessul tefteru stoji.
    da je oranica od jajluka od dese-
    tine i za njihov manastir opredijeljena,
    te su oni zatraili od ove strane pismo, da
    mogu kao i prije zaptlti i posjedovati, to se ovo
    napisa i predade, pa kada ovo pismo stigne, treba
    da duhovnik oranicu sa stanovitim
    granicama pomenutoga j ajluka zapte i posjeduju
    onako, kao to su dosad zaptili i posjedoval i, te
    da ne dopustite, da aga, koji je ispred ha-
    vassi -humaj uma mependar. i kome j e dat odgovor
    od parni ce, i drugi tko sa strane mependa .
    Ovaj se spis kao isprava napisa i
    da mogu. kao to prije, posjedovati.
    Pisano sr edinom dt!madi-ul-evvel a 1034.
    310.
    Potpis
    (llt!'IIITaK.)
    1625. Osobna obrana orujem dozvol j ena je
    fratrima (fratar moe puku ispaliti kad ima po-
    trebu). a. H. 1035. na spisu: g. 1574. - L 46.
    311.
    1625. Fojnicae moritur fr. Antonius ..,Mattei" .a
    Poega, episcopus Scardoneusi s et Bosnae admini-
    strator, vir promovendae rei catholicae studiosi s-
    simus. - Historia doinus Poeganae. MSS. cit. ap.
    Fermendin, Chroni con observantis provi nciae. Bos-
    nae Argentinac. Starine XXII. p. 32.2
    312.
    16L5. Ferman (suret) na bosanskog vezira, u
    kojem .Sultan javlja, da je doznao od
    poslamka, kako se od bosanskih fratara iziskuju
    bakii. to imaju crkve i samostane ter ovo
    ukida. a. H. l 0;:15. ll. 179. '
    313.
    1625. Dozvot'a Ajana Amer age da mogu fratri
    potrebi te stvari dobavljati. a. H. 1035. - Il. 185.
    .. l
    314.
    . 1.625 .. Sali dozv.ol juje crkvu popraviti,
    koju j e pn]e pregledao. a. H. 1035. - I L 186.
    1
    Ori ginal nije od zem. vlade. .
    t l sp. dr. Truh'elka, kronika. ( Glasnik zem
    muzeja .. " XXI. Sarajevo, 1909. str. 450.) "
    - 136 -
    315.
    1526. Ferman sultana Murata IV. (1622-1_649.)
    o slobodi odijevanja i putovanJa.
    (Preko pae Ibrahima) sucima.
    ova carska povelja vama
    da su nositelji ovoga fermana, bosanskt
    skoro u podneenoj molbenici prikazali_ kako tm Je
    poradi povlasti ca, dobivenih od _yoko_Jnog m?ga
    pra-predasnika Mehmed ha_na, kOJI u mtru,
    siobodno dolaziti u sve moje pokrapne, __ n]_nna pu-
    tovati i u nje se bez ikakove pogtbeljt t
    naseljivati. Sada pak mnogi . bezi i prott
    povlasticama proh
    i davnomu susretajuct th na putu zaodje-
    nute napadaju ih
    njem: "Vi s_e y_aem obt-
    kao i priJe osvoJenja pokrajme
    je samo znak _Poto s_e
    nali radt lth napadaja t svo]_e
    odij elo bacati, a prianjati.
    jelo. opet su bili zlostavljam, p_a tm
    ,. Vi ste zato ne nost te svo] e
    Tako su napadali, znatne svote od njth
    globu uzimali i odijelo im otimali. - J_o su se t?h
    potuiti, da im na skelam_a . t na_ drugt'!l
    carinskim postajama krtvo . uzt-
    maju po 12 dinara od __ te tm u
    tomu Kad su to pntutlt, moltlt su, da
    ja iidam carsku naredbu: sve
    dokinu i neka im vae povlastt ce t prava, tono .'m
    je podijeljeno mjeseca
    1029. da sam ja pod presretn_nn
    zasio prijestolje, molili su podnesavt ferman, da
    ga blagoizvolim premilostivo i
    I ja tako zapovij edam - oy_a zap?vtjed
    tamo stigne - da izvi dite, to ]e vriJedno t _pra:
    vedno. Ako je istina, da su usprkos
    starog bili napastovani, to se ne pnsto_JI 1
    nije slobodno. Zato, u_ rnu drag_o .
    putovali gdje odsjeli,
    se ili nastanili, kad god dolaztll na prelaze rt] eka
    ili druge prolaze, nemojte ih dokl e go_d
    se budu dobro i mirno ponaali t ne budu
    zakona i kanuna uzradili. Vi se dosad Izda-
    nih ustanova (ahd-name) i vladajtt> se po
    ovom, i vl:adajte se samo po _te
    ih ne napadajte i nita im ne __ 1
    im protivni radi odijela. koji b1 _ prohvnt, nj_e
    zauzdajte; a koji se ne b t opamettl_t,. nje zabl:-
    ljeiti, i mena i Ferman. o:' aj,
    pregledati i btljtke.
    dostaviti. Ovako da znate. Znaku carskom povJeruJte.
    Pisano mj. re depa l 035.
    XV., kao i Fabianich, 22., lat;
    p. 93. - 95. an. Heg. 1031. Prvi ima g_?d. 1625., a drug
    1625. i 1616. God. a. H. 1031. ne moze - A. -
    te god. nije vladao nikakav sultan Ibrah.m. 1sto 01 Murat
    IV., to F. te datume trebao znat1. str. 84.-86. ,
    datira dobro.) - Il. 292. l
    l 1643. Ferman, da moremo nosit haljine olli Rcdov-
    1iir; ke, oli secularske: napis na
    316.
    1626. Bujuruldija Bajram pae, kad po
    puta bio bosanskim vezirom' :
    jermana, potivanje povlastica 1 slobostma
    bosanskim
    Kadijama u Bosni i u okruju poekom.
    U kotarima vae sudbenosti izni jeli su.
    ni ci tamonjih samostana i crkava po svom jed
    poslaniku na bosanski divan jedan ugovor,
    jem im je davni sultan Mehmed . - U
    miru! - dao mnoge povlastice. Ont .. te_po
    vlastice, dosad nikako zakon ne
    su u crkvama i samostanima evangJ<'IJe po latin
    skom obredu i propovij edahu puku . svom prem
    ispravnoj svojoj vje':i. Sada nekt
    ni ci" u javnoj slubt postavlJ':'!nt napadaju razno
    samo iz pohlepe za te __sp : menu
    Desi li se gdje u_bojstv? 1111ma . zi
    pripisuju, a krivca dalj e ne IStrauJu; ll _to
    njih znatne svote Kad bilo
    ll svoj im vlastitim prebtvalttuna, ?aJ.blldt u
    stanima nevjernom svom puku evang]el
    tada proti carskim i
    njih navaljuju i puke opaljttJll. t? od
    velike svote novca ustrauju, kad ont svoje
    makar malo popravlj aju, jo i oni . pod
    izlikama n. pr. za nove duluse darove
    mame. Povrh javnih dokaza spomenuh
    imaju u ruci carske povlastice i da
    sljedbenici obreda ne _smtJu .. mt]eati
    ljedbenicima latinskoga obreda t u lljthove crkv
    Zato da se sve pomenute zloporabe odstran
    molili su' me, da im mojim pismom potvrdim i
    za svakog budu prijanje carske odluke,
    ja ovijem i i gdje god ono
    da ih se po ugovoru i
    ustanovama koj e spomenuh svecemc1 tmaju u
    kama, ne napadati. Ko bi ih . upuKtll
    rite ga. l tako vi ovim odredbama tskatte dol
    posluh.
    Pisano g. 1036.
    Interpretat_io al!quod Burjuldi arum. III.
    Ch. lti29. ; Fabiamch, Appendcc:,. 3. , p. 154. - 155., del
    cri sti ana 1639 (1626-- 1627) ; 134. ;-: 135.) Na.
    st oji: List Muharem paa, kOJim tra znati mena omh,
    od fratara trae krvarine i druge globe.
    317.
    1626. Udet od Poljane, da je svezana za
    nastir i da je mehaf od desetine (Ima 250
    dobar 1824. posve dobra.) - T. g. l 036.
    318.
    1626. Ferman sultana Murata IV (1622.- 16
    da ne bi kogod biskupu fra Matiji
    ' Prvi puta j ednu godinu l 622.
    s. 179. sub. 77. paa
    je prij e ovog stranca .h nJega no
    kratko vrij eme upravljao po drug Ba1ra_m paa,
    bio Bonjak. Muharem je valjada pogr1 eno kod
    striranj a sadraja l ..
    -
    njegovim drugovima na puiu, u propovijedanju i sv.
    v/11 bi. bilo kako se protivio, i da se izmatici
    ue mijea; u u crkvene poslove latina. - (U muzeju
    flod staklom.) . . . ..
    Vjera je Nazarenaca dotsta sveta, jer t knjtga
    ujihova sadraje svete zapovijedi Boga stvoritelja.
    1 po nauku naega poglavice, proroka, koji je uto-
    m te svih Bojih odabranika pristalicama vjere Me-
    Kl]ine od svih vladara pravoslav_nih. _i . vJere
    t.ntita i obrana ima se na svakt t ne
    HIHno osobe njihove, i imovina, ene i djeca
    t.n presretnog vladanja prave.
    II C tako tititi, da na uzglavlju pokoJa 1 s1gurnostt
    . . .
    Ovo spomenuvi sudac sara)evskt
    llussein efendija, komu nauke i mudrosti nikada
    Ila ne uzmanjkaju, javio je sretnom podnoju
    moje Kapije, da je . koji _stoji u
    pokrajini Bosna, t ove
    dipl ome, biskup !ra k.?.l' _Je zrcalo
    vj ernika Isusovih 1 d?ao
    na sud, gdje se volja Boja, koji Je kralJ k_raiJ:va,
    pa je prijavio: da je u Bogu prem_mult, u
    broju svecima moj predasmk_ Meh-
    med han, koji u raju prebiva, - neka u
    miru! - u vrijeme pokrajine Bosna,
    nrujem zadobivene, one pokraj!?e
    podijelio ne samo osobnu slobodu, da mogu u _s vojtm
    rkvama po svoga .obreda bogosluje oba-
    vljati, nego je strogo zabranio, ako bi kada
    putovali iz pokrajine budimske, kanike,
    ngrijske i temevarske nevjernicima evangjelje,
    tc ih u ustanovama toga (evangjelja)
    da ih se nitko ne usudi niti od srpske
    narodnosti, niti ko puka, niti od javnih
    uovnika ili ko drugi u tom napastovati i
    Ovo prikazavi zamolio je pomenuti biskup
    hosanskih da izdam carsku zapovijed,
    koja mu biti tit?!ll proti svakoj
    u koje bilo vnjeme po bosanskoj pokrajmt,
    da svoje u krivovjerstvu. .
    Obazrijevi se dakle na njegovu molbu t po-
    vlastice dane od moga pokojnoga predasnika Meh-
    med hana, koji sada u raju svetima sjedi i
    komu bila laka crna zemlja, izdaj em ovu presvetu
    1.apovijed i da spomenuti po svoj
    hosanskoj pokrajini, dokle god kakav tzgred ne
    slobodno putuje u poslu crkve nevjernika,
    tla ga nitko u onim mj_esti_ma, bi naao
    11 meta ili da bude u mJestima t gradovtma od
    novnika ili od kogo drugog zaustavljan, i da se
    srpske narodnosti ne u crkvene po-
    Rtove pomenutoga glavara I ako bi
    ko ma kakovu (pokazao) ili tome kakovu
    t.apreku hti o staviti, odmah neka se tomu predu-
    'retne. Ovako neka se zna. Znaku mom
    povjerujte.
    Pisano mjeseca abana l 035.
    XVI. sult. Mustafa; Fabianich, 23., p.

    do 98., veli, da pomenuti ferman (?) ime Mustafe I, kOJI
    jv 1623., a pripisuje ga, kao l ovdje, pravo Muratu IV
    str. 86.- 87., ima tt svortt ptevodu kao i P. "Hassan
    11
    mjesto . Husein" ; ali dok F. kao i A. kae "Fratrem Matha-.
    eum jovanovich", veli tl. "brat Tomo biskup skra-
    dinski i upravitelj bosanski. " Isto B. prevodi valjada po F.
    "ex provincia Budensi, Canisiensi, Agriensi et Temescvariensi
    Evangelii infidelibus legendi" sa " . . . Jo je zabranio,
    ako budu kad svetenici putovali iz bosanske drave po okru-
    jih budimskom, kanikom, h:mevarskom i agrijskom, da
    taju svojim nevjernikom evangjelje . .. " Dok je taj
    alias bio samo ,.upravitelj bosanski" i dok se ferman
    poziva na Ahd-namu, mi se, da se tu upravo radi o do-
    lasku iz pomenutih pokrajina u bosansku " dravu"
    - kako B. zamijenjuje pojam provi n-
    cij e i drave - i da B. prevod nije jer se radi
    ne samo o djelovanj u biskupa i
    sam ferman prema svoj oj ekspoziciji vi e je neg<;>
    sumnjiv).
    319.
    1626. List Abdulah pae prilikom du-
    lusa izdan da su fratri slobodni vjerske stvari vriti.
    ll. 189.
    320.
    1626. Sarajski kadija Alim Etf. pie na kreev-
    skog kadiju, da frat re nitko neuznemiruje, i sve
    opremi k njemu murafe na fratre. - VIII. 1239.
    321.
    1627. Ferman za Posavje rad vladi ke. a. H. 1037.
    II. 187.
    322.
    1627. Bujruntija Mehmed pae Muselimu, kojom
    zabranjuje, trait od fratara zob, ovnove,
    maslo, med itd. a. H. 1039. - ll. 225.
    323.
    1628. Potvrda osude erijatskog suda proti
    radi Poljane.'
    Ovo je uzrok pisanju ovoga spisa:
    Zemljita zvana Poljana, blizu grada
    Fojnice, u kotaru kreevskome, da je od
    vajkada u posjedu duhovnika, u blizini istog gre:. da
    se crkve, stanovnici sela Gvodjani jesu
    na Poljanu zemljite napali i tvrdili, da su ta ze-
    mljita njihova, i da oni imaju pravo posjeda, te
    su ge kod erijatskoga suda sa duhovni-
    cima parbili, ali su Ibrahim sin Mustafin
    i Osman sin Berhamov iz istoga grada po-
    da se zemljita od vajkada na,-
    laze u posjedu pomenutih duhovnika, a poto su
    takova zemljita eraz-i mirijem i poto je primanje
    tube zabranjeno nakom deset godina bes-
    prijeporqo, su
    zemljita duhovntctma t u nJtho-
    vim rukama zadrana, ter od strane erijatskoga
    suda udet izdan, a su isti i od ove strane
    ispravu zatraili, to se istim u svrhu zapta i po-
    sjeda zemljita ova isprava time,
    da isti mogu zemljita - dok god njihovu
    ' Ycnope11.n cnll'fHY OCYAY 11a r. 161!1 nOA 6p. 23!1.
    oanx PerecTal
    18
    - t3a -
    zakonitu desetinu - po svoJOJ volji
    posjedovati, i da im nitko sa strane njihova po-
    sjeda smetati nema.
    Dne - evvala 1037.
    noTOOC He'lltTaK.
    324.
    1628. Mehmed paa
    1
    zabranjuje fratre uzne-
    mirivati, to je njeki Mehmed, koji je krao mline,
    zagl a vio. a. H. 1038. - ll. 192.
    325.
    1628. Kopija fermana (Murata IV) tono ga
    je kadija Sulejman eff kolacionirao.
    Radi o i oruju franjevaca. - II. 183.
    Svim kadijama u Bosni.
    Kako stigne ovaj ferman, znajte: U
    vae sudbenosti ovoga fermana,
    nici, po s molbenicom su: "jo
    od (prvog) vremena carskim orujem osvojene ove
    pokrajine putovali smo po selima s naim slugama
    i konjima, odjeveni dolamom i kalpakom a sabljom
    opasani, i ovakovom opremom kretali
    smo se. Sada napadaju nas neki pako-
    snici, i oruje brane nam (nositi), i
    za ovu vlastitost izgone od nas novac, pri-
    nas i nanose nepravdu" .
    Tako molili su, da im izdam to-
    god posebne carske naredbe za odstranjenje tih
    neprilika. I tako zapovijedam, da ovu stvar dobro
    istraite. Ako je tako, koto je da su
    neki pakosnici, nepravednom poudom za blagom
    konje, i oruje htj eli
    samima na putovanju iz ruke oteti, ovo onda nij e
    slobodno (bilo). I tako vi krivce proti
    vjeri, i starom i kanunima ne poduprite,
    dobro zabiljeite one koji se usprotive i meni pri-
    javite, pa nedajte povoda novim tubama.
    Tako znajte i carskom povj eruj te.
    Pisano mj. demasuil evvela g. 1037.
    XVIII, an. Ch. 1631. Fabianich, 25. a H
    1074. p. Ch. 1629. (1663- 1664); s. 88. kao i F. s
    ovim uvodom: "Poto itd., znajte da je ovog vremena iz
    Olova nad( vice!) sudac Osman eH. poslavi ovamo spome-
    nik . .. - YccTanoM ce TeKcT OBHX liCnpasa AOCJIOBHO He
    cnalKe y rAje Kojoj lj>paau e ropH>nM).
    326.
    1628. Ferman sultana Murata IV o nonji fra-
    njevaca.
    Ad universos j udices Bosnenses.
    Postquam Diploma hoc imperatorium perve-
    nerit . ..
    In distri ctibus iurisdi ctionis vestrae dcgentes
    sacerdotes, fermani huius exhibitores homine ac
    libello supplici mi sso sic expos uerunt:. Inde ab
    expugnatione provinciae huius per ordines impe-
    ratorios et secundum vanam religionem nostram
    per populos cum servis ac equis nostris peregri-
    nantes dotaina, ac kalpak induti, gladio praecincti,
    ac his. similibus provisi incedebamus. Nunc ma
    voli quidam asserendo similia vestimenta, armaq
    nobis non convenire, proprie autem praetextu h
    ad pecunias extorquendas utentes, nobis obi
    ponunt iniuriasque inferunt.
    Sic asserendo rogarunt ut quoad tollendos
    miles abusus ordines imperatorios extra
    Mandu itaque ut rem hane rite investigetis;
    prout repraesentatum est aliqui malevoli inlq
    lucri cupidine dueti, equis, vestimentis ac
    sacerdotum tempore peregrinationis ipsorum ad
    santur, manusque inferre vellent, hoc plane licit
    non est. Vos itaque huiusmodi religionis
    ac antique consuetudinis canonibus contrarias
    prorsus non admittatis; resipiscere nolentes
    notetis ac mihi referatis, nec navis querelis
    praebeatis.
    Sic sciatis . . .
    Mens. Gjemasul (?) a. H. 1037,1
    327.
    1628. Behlula Ilan kreevskog kadije da
    kog Franu nisu fratri natrag pri
    isti kao -alostna mu majka - u
    u Mostaru. a H. l 038. - II. 193.
    328.
    1628. Sarajevski kadija pie muraselu na
    evskog, i kadije, da se od
    tara nita ne zahtjeva. a. H. 1038. -- ll. 194.
    329.
    1628. Meh med paa, sarajevski vali a,
    udarat na crkvu i samostan. a. H. 1038.- II. 1
    330.
    1629. Knjiga od Vezira (Murat pae?) na ka
    Bosanske i ostale oko Poxeghe, da se po Aht-N
    vladaju; da propuztivshi uboiczu nas ne globe:
    komore etc. na nas netovare; danam nitko nes
    k uh ine popravljati ... da kadi e nikog ne b
    koi suprot u<;ini , imajuga llamit NB. Satis b
    Documentum. - Il. 196.
    331.
    1629. "U d e t" : Vezir u rat potraio
    fratara potporu, a ovi se obranili Athnamom i
    mlogih Turaka, da toga nisu do sad dava
    a. H. 1039. - II. 202.
    332.
    1629. D au d paa zabra nj uje uznemiravat
    to izgone svoj hajvan na planinu u kolibe
    - hadetu. a. H. 1039. - ll. 234.
    333.
    1629. Knjiga Vezirova na kadiju
    zabrani Vojvodi padat na konak u
    nasti r. IV. 596.
    Oso je naTuRcKa sepcoja ua ATauai.\KOBniiesa
    t (str. 179) sub 1038. ( 1628.) Abaza Meh- MaTapa yspwteua a6or KOMnapal.\oje AOCaAawa,ux a
    med paa. ' ;
    - 139-
    334.
    1629. Marija u Kreevu ostavi la u crkvu. a. H.
    1039. - VIli. 1235.
    335.
    1629 . godine kopij a fermana sultan Murata
    (Ill) proti vladikama da neimadu Illake. Vario do-
    hnr. - II. 197. (Orig. 1z g. 1574. VIIl. 126?.)
    336.
    l 629. izdaje ovu te sk eru fratrima,
    tlu kome god izdadu Kazo planinu. Nae pravo
    1lntuma 1037 i 1038 potpuno smo od fratara na-
    plntili, i oni su potpuno dali. Treba dakle, da sada
    fr n trima (ke oni koji travu pasu, raja, potpuno
    uplate. Ne smije se nitko tome njihovom potrai-
    vnttju protiviti, niti se s nj ima prepirati.
    11ko bi se ko s njima htio prepi rati i nj ima se
    ctdupirati, neka nam se odmah odilami. Koncem
    1vvela 1038. Siromani Sefer-aga.
    Spolja mu hur : Boja milost - Sefer sin Hasanov.
    Xl. 2385.
    337.
    1630. List na ime vezira MulJi pisan, u kojem
    lill napominje da se fratri paze i nikakav danjak na
    ullh netovari se. Suret. - II. 198.
    338.
    1630. List Alih Pae
    3
    da fratri slobodno uvoze
    preko skele. a. H. 1040. - Il. 199.
    339.
    1630. Udet, da Muselim netrai od nas
    111 jelo. Fratri od Fojnice, Kreeva, Sutjeske, Vi sokog
    l Olova potuiti se da jin mirimi ran traio komore.
    Oni se potue Veziru u Banjojluci i na njegovu
    111povqed a sad je njeki Muselim aga, i
    ujcgovt est atliJa, svedjer u crkvi stoje, zob
    jelo, pilo, pa na to ovo pismo .alje
    kl Omer ef. na kad. Musledina da
    udmah te ljude digne. - Il. 200.
    340.
    1630. llam neretvanskog Osman ef. kadije, da
    j11 uhvatio Ibrahim Arifa, koji je zapalio toj-
    gardijana i da mu osudit po eriatu
    11 ll. 1040. - II. 217.
    341.
    1630. Udtet kadie kreevskoga Halilia Efendie
    ll kom zapovjeda, da Ostruani dadu svaki po 3
    n v na i po l OO ja spri to pasu Ma torac i V ranicu,
    fajn eh a liJi T. g. 1040. - V !Il. 1319.
    t U s. 91 , ferman 8. dat. kao original 1045.
    MO>Klla fi e ce OBa HeT3'1HOCT OAHOCIITII H3 nOMeTibJ
    NlfO je on 16'!l. - 1649. sna11.ao Mypauz IV.
    1
    Y TJPCKO A06a 8H3'111 celj>ep-ara WTO ll BOjBOAa, a
    ul 'ItiH cycpelieMo 'leCTO y. MaTepuany osux PerecTa.
    str. 179 sub 78. Arnaut Ali paa 1037. (1627.(
    342.
    1631. Mehmed bega sarajskog za
    slobodno kapitul a. H. 1040. - II. 201.
    343.
    1631. Dozvola kreevskog kadije Osman ef. da
    se mutvak popravi. a. H. 1041. - II. 204.
    344.
    163 l . Bujruntia (Kara;azidi) Hasan pae, tko
    fratara od Fojnice, Kreeva, Olova, Sutjeske,
    Vtsokof! fi ZI1e proti fermanin Masulgjian
    ve komor ve Tufeing endaz ve Salkun i ostale dan-
    cfe, tat nek se gleda kako veziru gjevap dati.
    - ll. 203.
    Uzrok pisanja ove bujuruidije jest ovo:
    Poto su ruhbani klisa u kotarima Olovo, Su-
    tjeska, Fojnica, Kreevo i Vi soko pred bosanski
    divan ist upili i arzuhal podnijeli, u kom zamolie,
    da ih se ne poziva na vjebe u pucanju puaka,
    na bacanje salkuna (buzdohana), u komore, mazut-
    dijane, i druge dunosti t. j. da budu
    prosti od svega toga, jer oni imadu u rukama car-
    ske zapovijedi i naredbe bivih poglavara da se
    oproste od svih drugih Oni naime nemaju
    kmetova i batina. U njih je !;amo pet
    kmetova. Od takove fukure i da ne
    trebaju koldije i vojvode traiti, neka je se
    pusti slobodno na miru u njihovim crkvama, sa-
    mostanima,
    Stoga treba vidjeti carske zapovijedi i druge
    naredbe, ali napose svetu carsku muafnamu (opro-
    snicu). Ako je budu imali, ne smije se protivno
    postupati, nego ih treba u potpunom miru osta-
    vi ti , a isto ni drugima bil o kakav napadaj dopustiti.
    Pisano polovicom abana 1041.
    Doglavnik V. r. Hasan paa
    Ahmed beg bosanski valija
    (spolja). (L. S. spolja) Meni je dosta
    samo moj jedini Bog
    Njegov rob Hasan.
    345.
    1631. lzulama kajmekana sarajskog da fratri
    mogu slobodno nafaku sabirati a. H. 1041. - Il.
    346.
    1631. Knjiga za put od Poljane kako se oprav-
    dasmo: Agji Silim T. 1040 ovin ukida da nije vie
    put njeki jednoga jake, koji je put njegov otac
    popravljao, pa kad mu je umro, on moli Kajma-
    kana da ga oslobodi , da on ne mora vie ga po-
    pravljat, to mu gori ovon pusulon i
    VIII. 1318.
    347.
    1631. Teskera Islam bega u Sarajevu:
    njekakova Frank prodaje trstje fratrim. - VIII. 1320.
    348.
    1633. Lip Ferman protiva Atanac-
    XIX. Ferman Sultani Hasan(!) prohibens ne

    - 140 -
    res comestibiles, et pecuniae a Sacerdotibus Bosnen-
    sibus extorqueantur, datus mense Muharem an 1040.
    circa an. Christi 1633. Fabianich, 28. cit. y tfiep-
    MaHUMa Mvpama IV, anu He cHanaaeliu ce KaJICe
    jeP.HocmaBHO " // Firmano e conoscinto col nome di
    Su/tano Hasan ed e diretto al giudice di Saraevo" .
    Oeoz uMeHa cynmaH Huje uocmojao, Hero ce rpjewKa
    OCHUBa Ha AmaHalJKOBufteBoM uorpjeumoM 'iUmafbY
    unu cyaomuuca unu apeauca. Boxuh, e. 91. aoP.
    Mypam l V HaBOP.U Kao 7. tfiepMaH, P.amupajyftu z./633.
    (a. x. 1043.) - Vlll. 1322.
    Ad judicem Sarajensem.
    Postquam Diploma hoc lmperatorium perve-
    nerit, notum sit quod Sarajensis districtur Hajanus
    1
    porrecto nuper potentissimae Sedi meae memoriali
    sequentia notitiae dedit.
    ln ditione Bosnensi , in Monasteriis Fojnicza,
    Kreshevo, Visoki,! et Suttiska
    3
    degentes Sacerdotes
    hoc ad usque tempus ab omnibus insolentis, et in-
    festationibus liberi erant ; sed modo Beglerbeghi,
    Sandsakbeghi, Muselimi, Subbashae, et ipsorum
    homines copioso cum famulitio ad eos accedentes
    gratis, et quin aliquid solvant, cibos, arietes, agnos,
    sebum,' met, avenam, stramen, aliasque res comesti-
    biles consumunt; practerea diversis sub praetextibus
    pecunias extorquent, ac plurimis molestiis afficiunt.
    Excessus similes penitus contra meam altis-
    simam voluntatem fiunt, nam ego id expresse cu-
    pio, voloque, ut temporibus felicissimis Imperii mei
    quisque plena securitate fruatur, ac ab omnibus
    oppressionibus defensus sit.
    Praeterea defunctus Praedecessor, ac frater
    meus Sultan Osman, qui Sedem nunc in Paradiso
    fixit, speciali Decreto suo auguratissimo prohibuit,
    ne quispiam Sacerdotes hos molestia afficiat, neve
    eos opprimat, ac vexet. ltaque Memoriali illo de
    similibus adjunctis edoctus, unaque precibus com-
    motus, per altissimum hoc Mandatum, cui exactis-
    simum obsequium ac debetur, impero ne
    ab hoc tempore Beghlerbeghi, Sandsakbeghi, Sub-
    bashae, aut alii quicumque a Sacerdotibus iis ci-
    bos, aliasque res ad victum, et comestionem perti-
    nentes, extorqueant, eosque sic contra leges, et pacta
    antiqua, ac contra voluntatem meam imperatoriam
    vexet. Si qui id ausi fuerint, eos compescatis non
    resipientes mihi signiticetis. Sic sciatis, et Signo
    imperatorio fidem habeatis.
    6
    349.
    1633. List Ibrahim pae, kojim dozvoljuju slubu
    Boju izvan crkava. a. H. 1043. - II. 205.
    t F. Ojanus, B. nadzornik.
    1
    F. Vissoko.
    1
    Fra A. samostan i crkva u Sutjes-
    koj. (u Glasnik zem. muzeja . .. ll. J. str. 28. Sarajevo, 1890.)
    F. butirum, B. maslo.
    ' honor.
    Iz 1632. g. postoji "ferman i za zemlju" izdan
    14. abana 105p, manastiru u Duima pokraj Trebinja, pa se
    iz njega razabira, da su pravoslavni manastiri i te kako pla-
    i (lsp. Tpu TypcKe Maua-
    cTupa Ay>Ka. "Glasnik muzeja u Bosni i Hercegovini XX.
    1908. str. 114.) .
    350.
    1633. List Sulejman pae na kadiju
    da zaim neuzima od fratara po 300 j
    u ime KozJa, jer to od fetha posjeduju. a. H. l
    ll. 208.
    351.
    1633. Dum Fojnicae extraordinaria
    congregatis praeside episcopo Macariensi habere
    frater Thomas episcopus Scardonensis
    administrator Bosnae, die 17-a junii in loco "Lucna
    qui a Fojnica itinrre duorum dierum distat, pi
    moritur
    1
    - Cit. a p. Fermendin, Ch ron icon
    serva n tis provinciae Bosnae Argentinac. Starine
    p. 34.
    352.
    1633. Sehenet je jaklamadije vezireva,
    on pregledao samostane u Olovi, Fojnici.
    i Sutjeskoj, pa naao sve u redu. a. H. 1043.- Il. 21
    353.
    1633. Mustaj beg jaklamadija erk
    u Fojnici, Sutjeskoj, Olovu, Kreevu i Vis
    da je sve u redu. Teftieva teskera
    gradje. a. H. 1042. - Il. 218.
    354.
    1634. Udet da neudaraju Turci na fratre,
    to je to Hamet sin Mehmed, nje
    Refik, koji su vikara ranili. a. H. 1043. - ll.
    355.
    1634. Presudio kreevski kadija Osman
    hudetom gvardijanu zemlju pok. Orulje koju m
    je vasijetom ostavio, poslie nego je hispate saslu
    a. H. 1044. - II. 210.
    356.
    1634. List vezirev dd Turcima ne daju fr
    vina ni rakije, i da ih gosti neuznemiruju. - ll. 21
    357.
    1634. Senet Nahzur Hasan bega, da nisu
    pokrstili muhamedovca Galamu, pa zato da
    puste u miru. a. H. l 049. - ll. 212.
    358.
    1634. Proti Ostruanima radi smetanja""'"'"'"''
    na Matorcu.
    Osman bin Ali, kadija kreevski.
    Ovo je uzrok pisanju ovoga spisa.
    jurko, Matija, drugi Matija i jusip iz Fojn
    u nahiji kreevskoj, u kotaru sarajevskom, i
    hovnici crkve u istome gradu, optuie pred
    jatskim sudom Ibrahima, Murenda, Ljagiju i o
    iz srta Ostrunice, da je u granicama
    . t JbeTonac ljlpa Hn1<one JlawoatutHil senu, ce
    i16ttno Y' jaji.\YI . . r
    - 141
    hovog grada se jajlak "Matorac u
    . ... . od pamtivijeka njihov i da ga je Muharrir-i vi-
    lajet carski mufesul-defter u njihove
    granice unio, a da isti (stanovnici sela Ostrunice)
    Izgone svoje ovce i ivotinju i konje na taj jajlak,
    tc da njihovu pau i livade Stoga
    trae, da se zaviri u carski mufessul defter, kojeg
    se prepis u njih nalazi, te da se isti za to upitaju,
    l da im se to Isti budu .upitani, te odgo-
    vorie, da su oni od vajkada svake godine na do-
    j aj lak stoku izgonili i njime se sluili, te da
    taj jajlak nije od granica i zemalja.
    Uslijed toga se zaviri u prijepis carskog mu-
    fessal deftera, koji se nalazi u rukama stanov-
    nitva istoga grada, pa osim to u istome stoji, da
    je pomenuti jajlak od zemalja, nego i
    vjetaci Omer, sin . . . i Aliam, sin Nesuhov pri-
    stupie radi pred erijatski sud, te
    da je zaista pomenuti jajlak Matorac
    .. . . Puze do granica Vraga le od zemalja.
    Stoga se njihova na zahtjev u
    sldil une.se, i ova isprava da slui kao temesuki
    napisa i kompetentu
    Dne 12 muharema 1044.
    Svjedoci: Kurdo, sin Mehmedov; Mustafa, sin
    lluremov; Halil, sin Musin; Ibrahim, sin Kurdov;
    Orud, sin AJin; Ahmed, sin Abdin; Halil, sin
    Ahmedov.
    359.
    1634. List Sulejman pae vezira, gdi fratre pro-
    glasuje prave u potvori, da oni Turke
    od njihova zakona. a. H. 1044. - II. 214.
    360.
    1634. U det kre. kadije, Osman ef. kojim od-
    puta jakova Marjanova od (novo?) gradnje puta
    koga je njegov Damjan ili Ramljan popravljao.
    a. H. 1044. - n. 220.
    361.
    1634. Suret legendarnog " Mulzamedova lista"
    lli ugovora, tono ga je Muhamed s redov-
    nicima gore Sinaja, a protee se na sve nazarenske
    lli samostance, ih od i
    kojega mu god drago danka i od nasilja i nepravdi
    svake ruke.t
    Ovo je pisao Muhamed sin sluge boijega, po-
    slanik boji, nad kim neka je dobro i On je
    ovo pisao za sve i njihove da
    lm potvrdi na mjestu zad(\nu vjeru. Ovo je dakle
    ona knjiga, koju je pisao Muhamed sin sluge bo-
    lijega, koji je zatitnik svih naroda, i evangjelista,
    kojega je Bog kao amanet ostavio narodima, da ne
    hi poslije potrebni bili proroci kao
    o Bogu, a Bogu je on drag, i pun mudrosti. I to
    Je tako pisao.
    Uz " Ahd- namu" ovo je temeljac svih privilegija lra-
    u otomanskom carstvu, a gdjekad je spis imao i
    odbojnu snagu prema nasiljima pravovjernih muslimana u
    llctcegbosnj; o e o
    Svi, koji su moje vjere i zakona na istoku i na
    zapadu, u Arabiji i u Perziji, svi koji blizu i da-
    leko prebivaju, svi i neuki neka znadu, da je
    ovom knjigom zadana vjera Nazarencima ili
    nima. Kogod dakle ovom ugovoru i zadatoj vjeri
    bude suprot meni se protivi; ili kogod do-
    pusti ili naloi, da se njima nanese kakova uvreda,
    protivi se i Bojoj, te je zasluio
    njegovu srdbu i bio to sultan (car!) ili
    kogod drugi moj vijerni (musliman). Ako bi koji
    ruban, ili putnik utekao u njihove crkve i prebiva-
    ja, koji sam i branitelj onih mjesta tono
    su povjerena mojoj zatiti i vjernosti, odande
    sve, koji bi im htjeli nanijeti kakovu uvredu.
    Neka se od njih ne iziskuje ni danak (to se
    zna niti kogod da u njih dira, niti da im
    se ko usudi togod na ao l kakogod su
    suci svojih nahija, tako su i paroci svojih nurija.
    Kad dolaze u svoje manastire, neka se nitko
    njih ne mijea; neka im tamo putnici ne
    niti im crkve i razvaljuje, niti nji-
    hovo i blago crkveno za gjamije upotrebljava; neka
    ni jedan musliman ne uzima nita njihova u svoju
    l ko &e god od ovoga bude protivio,
    neka bude uvjeren, da je uvrijedio Boju i da
    je protivan proroku Njegovu.
    da su oni u neprestanim molitvama,
    neka nitko od njih danak ili koje lake ne
    iziskuje. Gdje god bili ili na moru ili na kopnu, ja
    ih pod svoju obranu primam.
    l onaj omrznuti i desetinu neka nitko od
    njih ne iziskuje. Nitko s njima neka ne bude ortak,
    nitko od njih neka ne istrauje a puk, koji ga
    mora davati, neka po glavi ne daje vie od 12 drahmi,
    i neka se ne terete svake godine tekim dancima.
    S njima neka se samo najblae i
    i zdruiti se s njima treba.
    I ko bi ih htio uznemiriti, onoga vazda otjerajte.
    I ako bi koji (sic!) uzeo koju
    neka joj slobodno bude prebivati kod svoga mua
    i s njim ivjeti, ali ne budi joj zabranjeno u
    crkvu k molitvama svoje vjere; i neka ni jedan ne
    ne bude protivan vjerskoj slobodi.
    l kogod bude uzradio protiv ovog boanskog
    ugovora, neka zna, da je Boga i Proroka njegova
    uvrijedio.
    Nitko neka im u gradnji i popravku crkava ne
    smeta, i sve do zadnjeg dana Pravde neka ih nitko
    ne uznemiruje.
    Koji je ovo pisao, ono je bio Muhamed sin
    sluge Bojega, poslanik Boji, nad kim neka je dobro
    i onaj naime, koji je i najmanje stvari viim
    dokazao.
    Ovaj zbilja original od i presve-
    toga sultana (Muhameda) sastavljrn i na njegovu
    previnju zapovijed napisao je poglavica muslimana
    Alija, sin Abi Taliba, komu Bog da se smiluje, i
    poslije svih izravnanih prepiraka nazarenskim mo-
    .nasima na brdu sinajskom pod imenom ugovora
    .dat je1 da ne samo njima i svim nazarenskim
    monasima l!ime zadane vjere,
    ..,.- 142 -
    Prepisano iz originala mjeseca Rabuil ahr-a,
    dana, godine 1044. {1634.) i upravo s ori-
    ginalom pouzdano sukladno.
    Alija, sin Abi Taliba. - sin Abu
    Ka huma. - Omer, sin Hatabov. - Osman, sin Uffana.
    - Abbu! sin dreda Abu! Hesrira. - Abdulla, sin
    Mesuda. - Abbas, sin Abdul Mutliba. - Faisil,
    sin Abbasa. - Zeber, sin Aunira. - Talhat, sin
    Abdulle. - Said, sin Maaza. - Said, sin Abada. -
    Ztid. sin Sabida. - Muazim, sin Koraia. - Haris,
    sin Sabita. - Abdulazim, sin Hasana. - Abdulah,
    sin Omera: - Omar, sin jassera, - kojima svima
    Bog bio u
    Pt!rmani seu Diplomata, A. Pripis:
    Vigore huj us Pacti in omnibus. Provinciis Othomanicis licite.
    et absque metu habitare possunt fratres Bosnenses. - Pome-
    nuta kopija uokvirena u samostanskom muzeju.
    362.
    1634. Ahmedpaa zabranjuje jahag-
    ziam troiti od fratara novce za oruje, ape, ha-
    ljine i i t. d. a. H. 1044. - ll. 243.
    363.
    1634. Temesuch od planine KozJa dobar ima
    mu godina 189. 1824 =od 1634. U ovomu se meche
    da imaju i kasa-balie ilaku i KozJu i pogni daklen
    nek se neiznosi prid gni. - VIII. 1323.
    364.
    J 635. Sarajski Mehemed na kreevskog
    kadiju, poslie nego je tubu od fratara da
    zabrani gostim u samostan. a njihove fratarske
    parnice da njemu upravi. a. H. 1045. - Il . 216.
    365.
    368.
    1635. Gyrillus, patriarcha Constantinopolitan
    et vezirius Budensis, ferocem movent in cath
    et franciscanos persecutionem. Gubernator Bosn
    decernit: conventum Fojnicensem igne delen
    fratres perimendos. Fratres Fojnicenses tamen
    scutis numeratis mortem evadunt; multi fratru
    vinculis gemunt. - Cit. op. Fermendin, Ch vu'-VII
    observantis provinciae Bosnae Argentinae. Stario
    XXII. p. 35.
    369.
    1635. Suret ferman da je fratrima
    prositi svuda i po Kaurskoj.
    1
    - II. 293.
    370.
    \635. Tapia. kakosu fratri kupili jednu njivu
    Czvitovnjoj od Giaferova Sina 9 shaka.- VIIJ.t
    371.
    1635. Bujruntia Mahmud-pae(?) da je to
    pisano da su fratri uzeli pare od
    nije istina te stoga da se fratri ne biuzure. a. H.
    1045. - VIli. 1325.
    372.
    1636. Suret ferman izvadio serasker carski na
    tube fratara u Olovom, Visokom, Sutjeske, Kreevo
    i Fojnice da zabiti uzimaju na silu danjak na zemlju
    i po dva puta da na manastire, ekiju alj
    kad ide u pronju, oglobe, to crkvu zatvore, a ka
    se vrate, to otvore, i druga nasilja a. H. 1046.
    - II. 223.
    373.
    1635. Ibrahim pai dali su fratri arzoal 1
    da nemogu ostat u tekiji je svakom na putu
    u kojem dolaze svakakve skitalice hranu,
    itd. to ovim listom on zabranjuje. Kadiji kre-
    evskom. a. H. 1045. - ll. 221.
    1636. Suret fermana, da sami Mula i begler l
    kadije mogu pregledat manastire, a za nepravedne
    preglede da nedajemo nita. - II. 235.
    366.
    1635. Bubambairu Vezirovu dokazuje se da je
    iftira to su njeki osvadili fratre da su tursko diete
    pokrstili i vidili su isto diete neima krsta. a. H.
    l 045.
    1
    - II. 222.
    . 367.
    1635. Huget Mehmed efdie sarajskog
    gdje se dokazuj e, da je la, da su fra Stjepan i fra
    Ivan Frano zatvorili u manastir
    i ga. a. H. 1045. - Il. 224.
    1
    Na 1635. bi Sulejman paa na Bosni i teko oglobi
    manastir zaradi potvorice, koju na fratre,
    da su dite opet primili u viru. l mnogo
    alosti podnie fratri u to doba ministrom Pra Niknla Bran-
    a gvardijan Pra Matije (Or. Truhelka, Poj-
    Kronika . .,Glasnik zem. muzeja ... -" XXI. Sarajevo 190Y.
    &tr. 451.)
    374.
    1636. Kako se Seferaga planine i fratara
    Udet MuJin. - Latinicom: Udet kadije
    Sarajskoga Ahmet efendije, da je se Seferaga spa
    hija poao traiti za jednu njivu na Kozluku
    -- KozJu - koja medjai na jednoj strani s Ma
    torcem, na drugoj sa Zecom, na s Bistricom,
    na s Gvodjanim i Kasabskim udutom. -
    T. g. 1046
    375.
    l 636. Sali' kadi a kreevski daje dozvolu da se
    crkvu mereimati, za gradje i Pila. T. g. 1046,
    - VIII. 1314,
    376.
    1636. Suret Fermana da sami MulJa Begler
    Bezi i kadie mogu cheshif manastire, a drughl
    Poredl br. ll. 162., koji je takoder
    - 143 -
    nitko, i da nedajemo nlshta za cheshife nepravedne.
    esse potest quoties cheshif fit. Iz Edrene.
    VIII. 1326. (Isporedi i hr. II. 235.)
    377.
    1637. List Sila h dar Mehmed pae Bonjaka,
    cin u Rami i u drugim klisama odaberu fratri jedno
    tujcsto, gdje ingjil narodu davat. a. H. 1047. - ll. 21 J .
    378.
    1637. Divan teskera kajmekamova, na kadiju
    ki' Cevskog, u kojojmu prieti se da togod fratri
    hudu tarpit od Osman Aghe i drugih gostoh, biti
    ' pri pisano njegovoj nepomlji i nemarnosti. - ll. 219.
    379.
    1637. Tempore (P. Nicolai casus
    l ojniczae contigit pessimus, talis quidem, ut Turcae
    11t conventum solQ aequare et fratres perimere inten-
    cl rlnt (an. 1635). Casus autem iste fatalis ita con-
    lljtlt: P. Marianus Maravich. conventus Sutiscensis
    wuardianus, cum summa cuidam Sinanovich, turcae
    JIOtentissimo, imperatoris Turcorum intimo, et ma-
    I(Jlae apud omnes nestimationis viro coniungeretur
    uccessitudine, a provincia et discretorii Foinicensis
    11ntribus rogatus, ut rem cum turcis interventu sui
    11 0troni in bonum coenobii ageret, se velle reposuit,
    nl ln futuro mox capitulo provinciale sibi munus
    clcferetur; patres etsi minus iustae petitioni acqui-
    IICunt, et fidem datam maiori provinciae sigillo mu-
    nltam petenti exhibent; sed rebus cum Turcis com-
    IIOsitis et conventu a maioribus eliberato expensis,
    '
    Httribus capituli, sibi illudere volentibus, maxime
    lludit cum eorum periculo. Amicum quippe suum
    IICCedit pristinum, eique provinciae patrum fidei
    lussionem porrigit. Sinanovich visa fidei iussione
    ct audita P. Mariani interpellatione, suum ad locum
    cnpituli quod tunc Cressevii celebrabatur, ministrum
    clclegit; minister Cressevium cum cohorte advolat,
    t ntoria ad coenobium erigit et dira atqut! extrema
    mlnatur patribus, in patrem Maravich provincial em
    lubeant. Quare necessitate constricti etiam nolentes
    promissum servant, et ut petebatur, ad electionem
    11rocedunt ... l. Chronic. Velikanovich. Praefatum
    cnpitulum primo dimidio mensis Augusti an. 1637.
    habitum fuit (Vol. 157. fol. 251.), praesidente P. Ni
    colao (Vol. 157. fol. 219.), et electus in
    minister provincialis P. Marianus Maravich totum
    defini tori um dei n ceps in gubernio habuit sibi ad-
    vcrsum (Vol. 157. fol. 193.). - Fermendin, Chro-
    nlcon observantis provinciae Bosnae Argentinae.
    Starine XXII . p. 35.-36.
    380.
    1637. Husein paa zabranjuje na tubu fratara
    hoditi starim putom, koJi je bio napravljen preko
    blizu crkve. a. H. 1047. - II. 226.
    381.
    1637. Mehmedbeg sarajevski daje dozvolu
    Ja fratri slobodno promjenu. a. H. 1047. - Il. 258.
    382.
    1638. Zabrana Mehmedpae (Silahdara
    vezira kapetanima, da ne napadaju
    fratre i da ne otimaju lemozinu, koju fratri kupe.
    a. H. 1048. - l. 77.
    383.
    1638. Udet da moemo na Rupnovcu Pojatu
    - Il. 228.
    384.
    1638. Ibrahim iz Rakovice izbio dva
    fratra i ubio im 2 ovce. Ove platio i u Avst metnut.
    a. H. t 048. - II. 231.
    385.
    1638. Bujruntia Vezirskog Hasan-bega
    da fra Stipana nitko ne smeta dok bude hodat po
    selih. a. H. l 048. - Il. 232.
    386.
    1638. List Halil Eff kako je pomirio gvardijana
    i jednog baliju, koji je oteo koto i 8 tovara ljiva.
    a. H. 1048. - ll. 237.
    387.
    1638. List Ibrahim pae na sarajskog
    u kojem da se od fratara ne trai nikakva
    danka, poimence bedelija. a. H. 1039. - ll. 238.
    388.
    1638. Kadia kreevski Ahmet eff. daje udet
    fratrima kako je Matia Tomina dala u crkvu
    svoju (Fojnica). a. H. 1048. - VIII. 1328.
    389.
    1638. Ferman sultana Murata IV da se nesmeta
    fratrima puku misu govoriti, i ako tko pogine, da
    od ne trae globe, da im se gjumruk i drugi
    dan]ci ne a. H. 1038. - Na po-
    grjeno: sultan Osman i g. t 621. U
    sub Xl. Ejusdem tenoris est alius Ferman s ub eodem.
    . Xl. Sultani Mustafae datus an. Hegyrae 1038.
    Christi 1627. A tako je i ovaj primjerak obiljeen.
    - VIII. 1233.
    390.
    1639. List kreevskoga kadije, u kojem nare-
    da gvardijan u napridak ne prima
    turaka, koji kokoi, jaja i a. H. t 049. 78.
    391.
    1639. Mehmedbeg ogradu oko
    samostana popraviti. - II. 233.
    392.
    1639. Ferman sultan Ibrahima (1639.- 1648.)
    kojim progone franjevaca i
    jurisdikciju biskupovu.- A. Ferman Sultani Hassan .
    ..
    .._ l44 .......
    prlvilegiam cujusdam Sacerdotis Thomae
    B/ax, ut possit cum suis Sacerdotibus plena liber-
    tate frui, eosque delinquentes punire, datus Mense
    Shaban an. Hegirae 1049. Christi vero circa 1642.
    Fabianich, 31. s. 94.
    sucima prave vjere ...
    eff. kadijo sarajevski pa i ostali po 6osni namje-
    teni suci! Kad ovu povelju primite, znajte, da je
    iz varoi Fojnice, koja pripada okruju kreevskom,
    a upaniji sarajevskoj, i to u tamonjoj crkvi sto-
    poglavar svih bosanskih imenom
    Tomo Pila
    1
    u podneenoj molbenici prikazao ovo:
    Premda je po svetom zakonu po davnim ustano-
    vama i po starom bosanskim
    doputeno, da mogu ne samo u crkvama skromno
    prebivati, nego jo da mogu i evangjelje
    propovijedati, a da ih u tom vojvode, sudije ili ini
    ne napadaju i ne smetaju. pak, ako
    bi koji togod proti svetoj vjeri naime
    (muslimanskoj) ili suprot njihovom ispraznom (to
    jest obredu togod tada poko-
    renje takvog prestupnika, po davnom i po
    njihovom gadnom obredu, pripada njihovom pogla-
    vici. dojavio je, da ih imade mnogo, na
    koje to ne spada, . pa se ipak u taj posao mijeaju.
    Prikazavi nvo spomenuti poglavica, zamolio
    me je, da mojom previnjom naredbom
    zloupotrebe. Primivi mu prijazno molbu, zapovi-
    jedam: Poto vam stigne ova naredba, promotrite,
    da li je stvar ovako, kao to je prijavljena, te ako
    starjeina bosanskih svetu tursku
    vjeru ni u ne tada neka mu j e slo-
    bodno bilo u crkvama stanovati, dajbudi po selima
    putovati i evangjelje propovijedati. I ako koji od
    pogrijei, tada po zakonu, ustanovama
    i po davnom i njihovom prljavom obredu
    nitko drugi do njihovog poglavara neka
    ne kazni poglavara. U tom poslu neka mu se nitko
    ne protivi, a ako bi se tko htio protiviti, vi ga po-
    metite. Ovako znajte i mom svetom znaku povjerujte.
    Pisano mj. abana g. 1049.
    393.
    1639. Bujruntija Asanpae data proti
    Ostruanin da ne sjeku japije i jo to drugog rade
    u Matorcu bez dozvole, da najprije dozvolu dobiju
    od ne smiju a. H. l 049.- II . 287.
    394.
    1639. Bujruntija Mehmed eff. sarajskog
    da ljudi koji dolaze na pazar nejmaju zlostavljat
    fratre to zatvaraju vrata, j erbo se oni svojim pra-
    vom slue. a. H. 1049. - II. 284.
    1
    namine Thomo Blax; Fabianich: namine
    Thoma m B laz . . . i "Tommaso B laz non si tr ova
    nel catalogo dei Provinciali, ne in quello dei vescovi o am-
    _di Bosnia; probabilmente era un operoso e' saggio
    supenore dt qualche Convento, che seppe entrare in
    del Turco, e persuadere coli ' umilta' e dottrina". Radi se o
    fra Tomi ll. : . .
    . 3M.
    1639. Sarajevski kadija Omer ef. zabranjuje
    iti komore od fratara onim, koji se iz jednog
    promijenjuju, bio kadija, emin il to drugo. a
    1039. - Il. 227.
    396.
    1639. janja ostavila u crkvu
    branjuje u isti tikat. a. H. 1035.
    397.
    1639. Tapia od guvna Dragoevca
    Parke. (Fojnica) . - VIII. 1329.
    398.
    1639. Hudet Osmana kadie kreevskoga da
    dobar l vaz -- donatio - to j e ona fratrin
    selu Cuhal- dolu t. j. janja Ivanova a
    njoj dali peki .. . T. g. l 039. - VIII. 1330.
    399.
    1639. 31. VII. Paina bujruntija da ne d
    travirine na ... ljudem u Sarajevu na 1639. ju
    na 31 . Ceduljica turski spis zametn
    XI. 2362.
    400.
    1640. Burjuntija valije Hasan pae, da se
    pravi kuhinja u tekiji a. H. J 050,1 - II.
    401.
    1640. Udet Kadie, kako od strane Muhle
    de Crkvu i i nito nije primaknuto. Hu
    1
    (S. Izvj etaj o Bosni god. 1640. o. Pavla
    ( " Starine" XXIII. U Zagrebu 1890. str. 24.) not
    "Fo)mzza e una t erra a somiglianza d' un Borgo, in cui
    per quanto mi dissero, circa 90 case de famiglie Chri
    e 60 de Turchi. Giunsimo al Convento di Pojniza che
    havesse n_ome esser serato, nulla di qu
    che m carcere; VJ era tl Vescovo Tomaso, il Provinciale ll
    P. Camengrado, il P. Marino Brischi movich Custode il' P.
    Benlich guardiana di Fojniza, che r iusci poi V '
    dt Belgrado, e molti altri Padri. ll Convento sta si
    mezzo d' una montagna altissima, qual e predomina il rnrttn1nnt
    con la terra di Fojniza, ha la montagna che occupa
    parte le fenestre delle cell e, che per essere la m
    altissima, rende malanconia grande. Qui hano pane escllliAtl.
    tisoimo, come si dice: Pane di Fojnizanon si puo dire
    hano vini dellicati, pesci del f i ume, Sagresti a ricca e di
    gento e di Paramenti, calici vedere sono tanti , che non
    cura i contarli; 14 Croci d' argento grande, piciole e;: m
    con .de cavalli, uno tra gli altri, che
    11 Padre Guardtano meco in compagnia, uno delli piu
    cavalli , che abbi visto in tutto il paese. Vini e la
    plena di botte altissi me, per l' ordinario llanno
    teriranno alcune 40 sino 50 somme di vino la somma
    due barille; li cerchi sono 4 e piu diti larghi e
    e tre diti, tutti ' di ferro ; nel fondo ha no una fen
    qu.ale entra uno di quelli famigli a !avare la Botte.
    e tl loro Convento principale come da noi Zara. In
    Convento si fermassimo dal martedi sera sino la
    del sab.?ato inanci 1!1 di Pasqua . . . se
    hjelu fra AngJela koje Je p.o navoctu Pil
    od izgorila prigodom jednog poara te su sahranj
    navodni ostaci.) .
    -
    kadie Sarajskog da mogu fratri crkvu
    merematit po fermanu koga su j o prij a
    tlobili, te jin izmjerie nekoliko Turaka i jedan Kr-
    45 arina i jedan rub - tf, arina - u dUljinu,
    11 15 arina i jedan rub u irinu. a H. 1050.- ll. 235.
    402.
    1640. Suret fermana od sarajskog kadij e da
    fratri sl obodni po svom zakonu sve obavljati.
    11. H. l 050. - ll.
    403.
    16;0. Burjuldija Bonjak ahin pae, bosan-
    vezira, u stvari popravka samo-
    po fermanu.
    Kadiji sar ajevskom i naibu kreevskomu.
    crkve u gradu Fojni ci doavi na
    Bosanski Di van prikazali su podnesavi ne samo
    l rman i kadi nske odluke, kako im je crkva
    tll]estimice trona i da je tnba popravi ti. Pa
    tla i m ferman dozvoljava, da mogu ruevna mjesta
    crkve po starom kal upu popraviti drvenim daskama,
    Jn, usliavi im dobrohotno tube i molbe, aljem evo
    111oje pismo, kojim da prema sadraj u
    previ njega fermana mogu ruevna mjesta crkve
    drvenim daskama, a da im se nitko ne uspro-
    ll vi. Pazite, da se ne bi preko stare mj ere crkva
    produljila ili povisila, kamenjem ili zemlj om obno-
    vila. Uostal om, plodilo se vae po't enj e i
    Pisano g. l 050.
    lnterpretatio a\iquot Burjuldiarum, IV., a.
    l h. Appendice, 4., p. 156., dell' era cristiana
    1n33 str. 135- 136, prevodi pogri jeno
    unlb sa " nadsudac"). - II. '277.
    404.
    1640. Knjiga (tunc temporis non dicebatur Bu-
    jurldi) vezireva na kadie, i sabite, da od fratara
    nei ma nitko i ziskivat koxice od kunah, oli jaspre
    njih. - III. 332.
    405.
    1640. Hudet da zemlje orani ce u staroj Cvi e-
    lovnjoj, koje su bili prigrabili od Ivana N. i priti-
    Ostruani. Samostanu poslije pripade. VIII. 1333.
    406.
    1640. Hugget da Ostruxani brez privolenj a Raj e
    ne izgone marvu na Matoracz, da japie
    nesi ku i da chumura nepale. - VIII. 1334.
    407.
    1640. Ferman Sultani Ibrahim prohibens ne
    Bosnen5es calumnientur, et vexentur in
    materia fabricae, datus mense Saffar anno Hegirae
    1050. circa an. Christi 1643. (!) A. XXIV. - Na
    1640. Sultan Selima(!) jerman da se slo-
    l/odno smije k caru u Carigrad. - F. 32. -
    /1. S. 95.- 96. - 1/. 294.
    Ad Beghler Begum Bosnensem, ceterosque lu-
    (llces Bosnenses.
    Postquam Dipioma hoc lmperatorium perve-
    nerit, notum si t, quod
    Ostensores hujus FE'rmani in Mulal uk Saraj ensi
    exi stentes Sacerdotes uno ex suis del egato, porrec-
    toque l ibell o supl ice protulerunt, secundum rel ati-
    onem emer i ti Sar ajensis ludici s, Habib Effendi, cuj us
    doctri na semper augeatur, pie defunctum Her oem,
    et Expugnatorem Sultanu m Mehmed Han, super quem
    sit miseri cordia Dei, tempore eo, quo Bosniam suae
    ditionis fecit, Ecclesias Infideli um in Statu anti quo
    Sacerdoti bus reli qui sse, ei sque ver bo, et pacti s regiis
    pri vilegi a concessisse, ut i l li in Stati bus verae fidei
    ubi que una cum suis Asseclis secure habitare, ex
    Ecclesiis exi re, libere commeare, ac redire possint,
    quin al iqui s ex Popul o illis quodpiam impedimen-
    t um opponer e, aut rebus, bonisque eorum sese i n-
    gerare pr aesumat.
    Non obstantibus tamen his privilegiis, et pactis
    regii s solere al i quos, sola lucri cupidi ne ductos,
    sacerdotes agredi, ab i i sque praetexendo, dicendoque
    Eccl esias vestras ultra antiquam posi ti onem sine
    alti ori indul t o ampl i astis, novaque aedi fi ca addidi-
    stis, magnas pecuniae summas inique er ripere.
    Si c exponentes rogarunt, ut quoad sublati onem
    ejusmodi abusuum ordines alti ssi mos, gratiosissime
    stat uerem. Ego itaque mando, ut ab hine quoadus-
    que commemorati sacerdotes Eccl esi as non ampl i-
    averint. neque nova aedificia addiderint, verbo sta-
    t um antiquum ne i n mi ni mo qui dem mutaveri nt,
    nemo eos sub ejusmodi falsis praetextibus, ac ex
    solo lucrandi desiderio infestar e audeat. Et si qui
    ej usmodi quer el as ante judicem detul erint, facul-
    tatemque, ac mandatum, ad puniendos sacerdotes
    impetraverint, tunc ludi ces null atenus huj usmodi
    del ationibus cr edant, sed i psi met i nvestigent, ac
    sese convicant(ur). Li cet hoc ex respectu jam anno
    1044. or dines i mperator ii effluxeri nt, tamen denuo
    hos novos emitto, j ubeoque, ut secundum conten-
    tum Fermani di cto anno emanati adamussi m pro-
    cedati s, et, cum r ebus, ac actionibus ini qui s, ac
    adversis ego plane non indulgeam, ab i is etiam vos
    abstineati s. Sic sciatis, Fer manum (que) hune, post-
    quam eum inspexeri tis, sacerdotibus r estituatis.
    Si gno imper at ori o credatis.t
    408.
    1641. Ferman sultan Ibrahima protiv nezgodnih
    namjernika i zloupotrebe gostoprimstva. - III. 513.
    A. XXIII. Ferman Sultani Ibrahim concernes adventationem
    Hospit um ad Monasterla accedentium, datus mense Redseb
    an. Hegriae 1051. ci rca an. Christi 1645. Pabianich, 34.
    str. 97. .
    1 Sub 164 J. (H. l 050.) citira (Stanje re do dr ave
    Bosne srebrene . .. Djakovo 1884. str. 52 i d.) j edan ferman
    u kom se o crkvi veli : ., .. . ako je istina, to je
    prikazano, i ako je crkva prije osvojenja Bosne a
    ne poslij e, ako j t! posve drevna, da se nj ezino popravljanje
    ne all popravke neka se samo na potrebni m
    mj estima i to samo daskom; ujedno neka se pazi , da se crkvu
    ne dalje nego to je prij e bil a, i da se ne bi togod.
    kamenom ili zemljom popravljala. Ovako znaj t e .. . " Tubu
    fratarl\ sastavio j e kadija Dervi eft.
    19
    146 -
    Beglerbegu bosanskom i kadijama.
    Kad ova carska povelja stigne nek vam je na
    znanje, da su samostanci, pokazaoci ovoga fermana,
    u listu podntenom mom dvoru prikazali:
    Premda ih zakoni, ustanove i davni titi od
    svake nepravde, ipak neki putnici u
    njihovim samostanima preko mjere ih
    uznemirivati, im: .,Ova su svratita za nas
    putnike a vi nas kao putnike i dvoritel"
    Nadalje su isti prikazali, da im je
    sloboda fetvama previsokog naeg eh-
    ul-islama. Pa poto su napadnuti molili, da im u
    prilog izdam m0ju naredbu, stoga ja, usli avi im
    prijazno molbu, zapovijedam: vam ova previ-
    nja naredba stigne i vjerske fetve pregledate,
    te uvidite, da je prituba samostanaca opravdana
    t. j. da ih ne suprot zakonima i ustano-
    vama i davnom napadati , i ako se njihova
    tuba podudara s vjerskim fetvama, tada za-.
    braniti, da ih u samostanima, koje putnici nazivaju
    svojim svratitima, nitko ne napada.
    Neposlune mojoj naredbi dobro ubiljeite i
    meni prijavite, a ne dajte povoda daljnjim tubama.
    Ovako znajte i ferman ovaj, pregledate,
    ukazavi vijernost momu carskom znamenju, sve-
    povratite.
    Pisano mj. redepa g. 1051.
    409.
    1641. Ahmedbeg kae da su Fermani potvrdjeni.
    a. H. 1051. - II. 264.
    410.
    1641. Naredba od Devleta kadiji da
    neuzimaju od fratara nita glede oruja voteni
    panjaka itd. a. H. 1051. - II. '270.
    411.
    1641. vojvoda pokupio od manastira
    muhimat, a ostalo ostavio u crkvi nalogom da se
    nikom ne daje. a. H. l 051. - Ill. 406.
    412.
    1641. Mehmur Sulejmanbeg prigledavi fermane
    daje ovo pismo, da nitko ne dira u fratre. a. H. 1041.
    ( 1734 ?) - IV. 608.
    413.
    1641. Alipaa bosna veliki zapovijeda, da fra-
    tri kadiluka Skoplje, P.rozor i Neretve mogu slo-
    bodno hodati i kupiti sadaku. - VI. 965.
    414.
    1642. Marko Mladienov i Ivan iz
    Sarajeva prodaju njivu u Cvitovnjoj frat-
    rima,
    Uime boga na 1642. na 20 marca u Sarajevu.
    Neka je na znanje svakomu kako ja
    Marko i gdn. Ivan nam
    u Rasadu u Cvitonji i kako se vidi u mari-
    fetu subairiu tko su konije to se
    prit>plate i bi nam na prodaiu i
    dasmo ie mnogo potovaniem ocem fratrom foin
    a to i jest onda dostoiniem gardian
    crkve od Dua Svetoga mnogo pot
    otac fra Marin Poean aliti i u
    sve koliko do dni i kako smo dali
    m. p. o. marifete i stare i nove i neima u re
    (i) itake nitko ni mi ni naa rodbina 11
    samo ovi fratri koiesu kupili i i svidoci
    podpie dasu vierovani na svakomu s
    pravdi gdi godie pravda zdari i ja Marko
    afermavam pismo ja Gargo
    pisa pomolbi (po molbi?)
    zato da ne umie pisat.
    ja Ivan Uesam .. . ) svi dok gornernu pis
    ja Pavo Uesam . . . ) svidok gornemu
    ja jakov ?). Uesam . . . ) svi dok gorn
    pismu.
    Cnolba: Ovoe pismo od Marka... za
    Cvitovnoj da neima s nami ilake 1643.)
    OpnrnHan qyaa ce noA CTaKI!OM y caMocra
    Myaejy.
    415.
    Dervi eff. kreevskog podpisano
    turaka, da su pratri dobri i poteni. a.
    15052.-11. 247.
    416.
    1642. Ferman z a popravit Czarkvu
    ali od dasakah i da se neima ni kamena
    vishe nadostavit. NB. Neva/ja VIII.
    XXI. Ferman concernens reparationem
    Conventus Fojnicensis mense Muharem an. 1050.
    an. Christi 1643. F. 33 B. str. 96.
    Kadiji sarajskom.
    Kada ovaj ferman primi, znaj, da je pod
    Dervi eff. kojeg se znanje sveudilj
    avalo skoro u pismu javio: Doavi
    samostana na sud potuili su se, da im
    crkva i samostan kroz dugo vrijeme nepoprav
    i blizu da se srue, te su moli li, da im dopu
    crkvu i samostan popraviti u starinskom
    Zato zapovijedam ovom carskom riaredbom
    stvar, kao to je prijavljena, zaista st.oji i ako
    je crkva prije Bosne, a ne poslije
    te ako je zastarjela, tada popravlje
    njezinih potrebitijih mjesta s drvenim daskama
    se ne Ujedno pomno prigledajte, da se
    starinskom obliku ne rasprostranjuje i neka se
    menjem ili zemljom ne popravlja. Ovako znajte
    svetom morne znaku povjerujte.
    Pisano mj. muharema g. 1050.
    2
    -117.
    1642. Buji'untija Vezira Hasanpae na
    kreevskog da suzbije Balia i jusufa da ne n
    na nekog Ivana u Ostrunici koji ima sve
    i tapije. Na molbu gvardijana a H.
    - ll. 265.
    ' Bo >Kuli:
    ' Hcn. 6p. 407 osora perecTapal
    - 147 -
    418.
    1642. Bujruntija da nita nemoramo davati.
    11 ll . 1052. -- II. 271.
    419.
    1642. Usein paa fratre od globa
    Ilid ubojstva nekog hajduka Bernarda (certum
    llflparet quod famulus conventus occiderit famosun
    lll'rnard latronem qui praedict famu!. spuliavit pe-
    I'Uni a fratrum et Gvardi. cura vit. .. ) a H.- II. 283.
    420.
    1642. Teskera Ome&age od ita kako platismo.
    ll , H. 1051. - VIII. 1331.
    421.
    1643. Mahmut paa zabranjuje uzimat od fra-
    IMa nov<:e za vojsku i u takovu. a. H. l 053.
    II. 239.
    422.
    1643. List Usein pae da mogu fratri nositi svi-
    tuvnu a. H. 1053. - ll. 241.
    423.
    1643. List Asan pae da Petar njihov kmet i
    frntri nijesu jataci to j_e juro hajduk u njihovoj
    umro. a. H. 1053. - II. 245.
    424.
    1643. Asanpaa fratre od kazanije
    l drugi dacija. a. H. l 053. - Il. 266.
    425.
    1643. Pismo od Cehaje na kadiju kreevskog
    lk11 bude uznemirivat fratre kod popravka tale
    hunde se uhvatiti i veziru poslati .,za bit oshtro
    tn cllpsan" - ll. 279.
    426.
    1643. kadije kreevskog pred de-
    llllllom kojom se rjeavaju fratri od sukrivnje s'
    11lt
    1
    kim Grgu rom haramijom. a. H. l 053. - ll. 290.
    427.
    1643. Ekija Ivan ubi na spavanju Petra i po-
    ruhl ga, pa Mustafa etf. zapovijeda, da se otete stvari
    - VIIl. 1240.
    428.
    1644. Osmanpaa zabranjuje fratre uznemirivat.
    ll. l 054. - II. 240.
    429.
    l 644. List U sei n pae zabranjuje Turcima mjeat
    11 izbor fratarski starjeina. a. H. 1053. - ll. 242.
    430.
    1644. Dozvola sarajevskog kadije Latit Eft. da
    tl mogu popraviti mutvake i hodaje. a. H. 1054.
    ll. 261,
    431.
    1644. Udet Mehmed Etf. Sarajevskog
    i Habdurhama Eft. kreevskog da fratri mogu po-
    kriti mutvak i popraviti sobe. a. H. 1054. - ll. 262.
    432.
    1644. lzun za popravak tale na Rupnovcu.
    - II. 272.
    433.
    1644. Bujruntija Lutfipae na kreevskog ka
    diju da fratri u Kreevu mogu popravit crkvu i
    zvonik i ostalo to je u samostanu porueno. a. H.
    1054. - Il. 273.
    434.
    1644. Molba fratara na Vezira da mo-
    gu kuhinju, sobe i (toranj) prikrit Veziru
    Mustaj paa rieio da tomu nitko ne bude mani
    (protivan). a. H. l 054. - II. 275.
    435.
    1644. Harnedpaa zabranjuje, da se ne uzimaju
    od fratara i rupet. a. H. 1054. - II. 278.
    436.
    1645. Ibrahimbeg
    1
    alje u Banjuluku da se fra-
    trin kako se pristoji. a. H. 1055. - ll. 244.
    437.
    1645. List Osman etf. kadije sarajevskog da
    Turci nesmiju glede voj nika od fratara nita zaiskati.
    a. H. 1055. - II. 248.
    438.
    1645. Uxet zaradi vartla Murtezanova pod ma-
    nast. kako ga kupismo. - Od Murteze spahie bi
    kupljen na Rupnovczu bostan illiti jedan dio od
    vartla izpod Manastira za jaspri 2.000. - VIII. 1339.
    439.
    1645. Li st Sarajevskog Mehmed Eff. na
    kadiju kreevsk<' g da fratri u Fojnici nemaju da-
    vati obskrbe carskim memurima, dancije na jelo,
    oruje, haljine, panjake i td. a. H. t 055.
    - ll. 246.
    440.
    1645. Bujruntija Alipaina Na Mehmed Agu u
    Visokom i Kreevu bedeldiju u kojoj zabran uje
    bedeldijam odilazit fratrim i od njiha iskati zyafet
    preko a. H. l 055. - ll. 249.
    441.
    1645. Pismo Mula Amed Eft. na i
    kadi ju da od fratara nikakve dacije ne
    uzimaju. a. H. 1055. - II. 269.
    ' str. 179 sub 95. Ibrahim paa Gabeljak, 1055.

    148
    442.
    t 645. llam kadije kreevskog i potvrdjen od
    mlego ljudi da je kreevska crkva nit via nit manja
    nego to je dozvoljeno. a. H. 1055. - II. 289.
    443.
    1.645. Hudet kadie kreevskoga za
    zemlju njekog fra Paske i fr. Nike, koja jim je
    ostavljena. - VIII. 1340.
    444.
    1646. Hudet kreevskoga kadije Mehmeda, da
    Muslija ne uznemiruje vie fratre. a. H. 1056. - l. 108.
    445.
    l 646. Ali paa zapovjeda da se fratri slobodno
    kupe na promjenu i gdje se koji promjeni da ga
    nitko ne smeta. a. H. 1056. - Il. 250.
    446.
    1646. Udet kadije Ibrahim Effen-
    dije, da fratri mogu po fermanu Evan-
    gjelije u koli, u itd. a. H. l 056. - ll. 251.
    447.
    1646. Suret od plemenite Bujuruntie na Mulu
    u kojoj se broji svaka varsta (seu titulum exacti-
    onu) i zabranjuje se. - II. 252.
    448.
    1646. Naredba proti haramijama. a. H. 1056
    Il. 263.
    449.
    1646. Knjiga Paina na Mulu da pazi i
    od zuluma fratre i ne na njih danjke to-
    variti. - II. 268.
    450.
    1646. Dozvola za novogradnje tale na Rup-
    novcu. - ll. 280.
    451.
    1646. Bujruntija Sadik pae da se sat i mutvak
    izmeremate. a. H. l 054. - ll. 281.
    452.
    t646. H udet kreevskog kadije da je Mi,nister
    i oglobtjen i sat gonjen od Smail
    bega i Tabak Hassana. Sve je istina, nek se dalje
    goni. a. H. t 056. - II. 288.
    453.
    t646. Hudet aban efendije, da fratri ne mogu
    davati desetine na Matorac, Podgrad itd. Zahimu
    Ebu koji je to traio. - T. g. t 075. t
    454.
    1646. List kadij e da jr pregl edana kuhinja
    odaje, sve u redu. a. H. 1056. - II. 291.
    455.
    t646. Udet od kadije da je dato
    fratrim manastir popraviti god. 1650, pro ut ex
    T\.lrcjco pato er.\.lit\lr. - Ul. 297.
    4.5'6.
    1646. Tapija Balie(?) za njivu
    1000 jaspri. - VIII. t341.
    457.
    1647. Bujrunitija Ibrahim pae da sejmeni
    uznemiruju fratre po selim. a H. 1
    - ll. 253.
    458.
    t648. Bujrumtija da moremo hoditi po
    slobodno i evangjelje raji i svagdi propovid
    IL 425.
    459.
    1648. Teskera Hasan pae
    Banjeluke nitko ne smeta do skele koji nosi
    tovara voska jo njekakovih 20 tovara. a. H.
    Il. 255.
    460.
    1649. Bujruntija Hamet pae i u kojoj z
    carskim nadzornikom da se ne u
    love fratarske, jer su slobodni osobito glede
    mjene fratarske a. H. 10.39.
    8
    - ll. 266.
    461.
    t 549. Assad Eft. sarajevski
    kadiji da od fratara ne uzima ru
    glede askera carskog, a ovom je prigodollJ s
    gvardian od ljubavi daQ. a. H. t059. - ll. 257.
    ,.Foinizza terra vi tiene Case de Turchi Nr. 90. M
    Nr. l. Case de Cattolici Nr. 50. '' ls p. "Liber
    nae considerationis et refl exionis, uti videbitur intus.
    Bosnensis Alias Diacovensis. "Glasnik biskupija hn.,,.n.,ILrA
    sriemske" XV. U Ojakovu 1887. str. 120. (La Descritt
    del Regno di Bosna.)
    Pod manastir s. Duha spadae 12 oarohija
    administraciju l. Fojnica 2. Lava 3. jajce 4. Kotor 5.
    njaluka 6. Motike 7. 8. Kozarac 9. Kamengrad
    ll. Dragotin 12. Na tomu arealu bilo
    i 12.789 dua.
    !sp. br. XV. sub 1059. (1 648.) noticiju
    Mustafe 1., tono ga je isposlovao "veliki El <;ia
    Grof Tengerov", a govori o slobotinama od danaka.
    ferman zove "adnamom" .
    s Item An. Dni 1649 appropinquante tempore. capi
    proxime celebrandi, adhuc febrium malignitate pressi
    orem conatum faci entes, quam possibile erat ,
    Plumbo, seu Olovo venimusque ad Coenobium Mi
    de Sutieska, deinde ad aliud Fr . .Min. eorundem de Pni'n/7,.11
    et hic resumpsimus vi sitationem incoeptam in Bosna,
    honorifice r ecepti fuimus. ab illo Patre Guardiano, et
    Fratribus, ac fideli populo, nec non debito cum honore
    dueti, ubi facta oratione et data nrn,r"'" "im
    cell as nobi s in .1\'lonasteri o praeparatas, vi si sque iis,
    nostrum officium spect ant, di e 23. Mensis .Maji in
    S. Spiritus eorundem Fr. Min. de Foinizza adstante
    et Patribus assistentibus post Mi ssanim solemnia
    libus induti facto praevio sermone Sacramento
    munivimus utriusque sexus Nr, .171. Item An. Dni
    Mensis Maji discessimus e Foinizze Ramam versus .. .
    izvjetaj. Liber magnae considerationis et
    onis, utj videbitur intus. Eppi Bosnensis Ali as o<>rn.v""'"'
    "Glasnik biskupija bosanske i sriemske" XV. U Oja-kovu
    str. 137.)
    149 -
    462.
    1649. Bujruntija Ahmed pae na kadiju zeni-
    ekog da metne jednog straara u crkvi kad fratri
    kupe sadaku. a. H. 1059. - ll. 259.
    463.
    1649. llam kreevskog da je slobodno
    fratrima posjedovat dobro fra Stipana fratra koje
    je imao u n ahiji a. H. t 059. -- ll. 260.
    464.
    1649. Pismo od Emina za popravak
    - Il. 274.
    465.
    1649. Molba fratara na Vezira, da kadija foj-
    kreevski i k' Olovu i iznadju
    koje su otete bile na vaaru od svijeta. a.
    ll. l 059. - II. 285.
    466.
    1649. Halil Eft. na kre. i kadiju da
    11e od fratara nita ne a. H. l 059. - Il. 295.
    467.
    1649. Naredba pae bosanskog na mulu i ka-
    diju da fratri ne moraju nit druge
    (l anjke. a H. l 059. - III. 333.
    468.
    1649. Sarajski Hasan ef. pie kreev-
    skom kadiji da od fratara nita se ne trai ni pod
    kojom izlikom, pa ni kad umre koji. - VIII. 1246.
    469 . ..
    1650. Dozvola Cehaje vezireva Ahmedbega za
    popravak zida kod manastira.
    n. H. l 061. - IL 276.
    470."
    t650. Ferman (sultana IV.) datus.
    mense Zilhidse anno Hegirae 1061. ctrca an. Chrlstr
    1654. concernit revisionem bonorum a sacerdote de-
    functo reliquorum, vulgo Pripis. Ferman
    Mehmeda kojim podjeljuje mloge milosti osobtfo da
    neima bit pripis kad fratar umre. - lli. 298.
    Ad Vezirium Siavisc
    1
    Pasha Bqsnensern ad
    Begos Sandsakatuum Budensis, ! eme-
    svariensis, et Agriensis, atque ad lud1ces d1honum
    lll arum - Postquam ....
    Ad exspositionem certi Sacerdotis Mathia Be-
    klevicht Banjalukensis incolae, qui libellum sup-
    plicem Divana Bosnensi substravit super sequens
    factum, nempe. .
    Si quis ex genere tn
    loco ob.ierit, neque fiscus reg1us, nec altus qmsque
    bonis relictus sese hactenus ingerebat; quod. vero
    P. Kavisc Pascia! ,..... B. Kavi -paa. - .. . .. ,
    'f. Mattia Banjalucensis! - B. Matija
    nunc et a fisco regi o, et a Voj vodl s, ct no al1i s
    servis meis contr'a antiquam consuetudinclll , contra
    leges, et canones, ac contra recenti ora Decreta
    imperatoria inique . ..
    Mando, ut, si in Decrehs 1mperatoms rcccntl-
    oribus, que rite inspicere debetis, non
    sit, ut aliquid ex bonis relictis
    quidpiam excipitatur;. si po;ro m decrehs tlh.s,
    quae di ctus Sacerdos tn mambus se habere assertt,
    revera contentum est, ut mortuo sacerdote
    occupatio, et dispositio bonorum relict.orum tpst
    unice conveniat. Si ergo res non solum SIC
    habeat sed etiam per antiquam consuetudmem SIC
    est, n ulio modo permittetis, ut . aliquis
    bonis relictis Sacerdotis cujuspiam contra :xtstentes
    resolutiones imperatorias sese immisceat.
    minime iteratam emanationem ordinis
    necessariam facietis. Sic sciatis: Signo 1mperatono
    fidem habeatis.
    F .. 35. ano 1654. (1650.) - 8 ., s. 98. - 99. p. h. 1060
    g. 1650.
    471.
    1650. Mehmedpae bujruntija u kojoj kae
    fratri nijesu trgovci ivu o milostinji. Mehumun
    neka ne napastuju fratre od Kr:eva,
    tjeske i Olova od istih danjke za ,tve oruJe
    kape, i t. d. a H. l 061. - III.
    472.
    1650. Bujruntija Hajrulah pae na Matadiju
    da ne ide u Olovo i ne trai novaca od fratara. a
    H. 1061. - II. 267.
    473.
    t650. Udet Mustaf ef. i
    Amett ef. kadij e da su Turci i .?d
    i Visokog dokazali kako su fratri
    nitelj protiv prijanj em Naibu. a. H. 1060. - III. 296.
    474.
    1651. Bujuruldij a Mehmed pae
    zade Mehmed pae) da s u crkve u }\reevu FoJ-
    ni ci, Visokom, Sutj es ki i Olovu od
    reza. Upravlj ena sarajevskom i kladan)sko!ll kadiJI
    a. H. 106 t. - ll. t 53.
    475.
    t 651. Bujruntija Mehmed pae (Mustafapae -
    zade Mehmed pae) na i kreevskog ka-
    diju da bi iztragu, tko je Luku
    fratra i izbio ga. a. H. t061. - - Il. 286.
    476.
    t65t . /ju;uruldija bosanskoga vezira
    bosanskim kadijama, da fratri mogu. kon;e ;astit,.
    a line svitovne nositi, oruje, ve/ke kape t t. d. (po fetvt
    eih-ul-islama ?). - III. 300.
    Bog i
    . Vi bos.ans,ke kadij e, ponos} kadinske struke,
    nek- vam je .. uzviena nakon -selan1a i bujurul-
    - 150 -
    dije, pozdravljeni da ste. S ove se strane odllam-
    ljuje i nalae ovo: Ruhbani ove naredbe
    pristupie na divan bosanskom veziru, te pokazae
    visoke carske zapovijedi nuz
    "Otkako je veliki sultan Mehmed ove zemlje
    zaposjeo mi idemo po Bosni uz povelje radi pobira
    i lemozine, jaemo ponajbolje konje, to ih ima
    u zemlji, paemo sablje, dolame i kal-
    pak zvane turske kape, i ovakve stvari
    nostmo. Nekoje osobe istina od najnie struke -
    napadaju nas zato "to takva uonja
    vama? To je samo za Turaka, i to nekojih (izabra-
    nih)!" Stoga molimo, da i dalje pri tom uzmognemo
    ostati".
    Ako budu istiniti navodi tuitelja, pogledati u
    velike carske povelje, koje no su u njihovim rukama,
    i po tome postupati. l nek oni ostanu pri njihovom
    starom Napadaj dakle odmah ukinuti i
    dalje mu mjesta ne dati. Molim, da po ovom pismu
    postupate.
    Pisano s afera l 050. Ke-
    tebehul-fakir ahin-paa. (Skromni sjeromaak . p.)
    Ha Haneljy Myxyp: ! tako ti kurana
    spasi svoga siromanog skromnog roba Hasan ahira.
    477.
    1651. Teskera Mataradije Vezirova (koji mu
    vodu nosi) da je pregledao fratre
    i po pa zato nek jih nitko ne-
    uznemiruje. III. 301.
    478.
    1651. Bujruntija kajmakama bosanskoga Hali
    Pae da se u crkve nedira kad fratri kudgod odu
    i crkvu zatvore. a. H. l 062. - Ill. 302.
    479.
    1651. Dozvola Fazlipaina da moremo krpiti
    manastir i crkvu. a. H. l 062. - Ill. 303.
    480.
    1651. Halipain list, u kojem se pie, da je
    svrena (sic!) pamica glede ubijenog fratra u tekiji
    koga su ubili fratri zbog njekakvi rw-
    vaca. -
    Bog P
    Povod pisanju ovoga pisma je ovo: erijatski
    sud odilamio ovamo, da su se fratri u
    tekiji zbog nekakvih novaca posvadili i sobom
    jednoga fratra usmrtili. Toga radi neka se
    fratri pred erijatski sud dobave, te da se to Je
    vie potanko putem uhodarenja stvar istrai.
    Stoga im se (fratrima) s nae strane izdaje senet
    u ruke, da se sa strane ne smije vie nitko umi -
    jeati, ni stvar ponoviti. Ostvarilo se koncem aa-
    bana l 062. Skromni, pokorni Ali-paa, Kajmekam
    Bosne. - lli. 307.
    Usklik vie na formu dervia, dok u drugih "s bojom

    481.
    1651. Suret ferman pisan u Budimu de fratre
    nitko ne nagovori Musafirhanu
    ako nijesu prija drali. NB. Nie stvari u njemu1
    III. 306.
    482.
    1651 Priznanica Hadi Sulejmana, iz Visokoga,
    da mu gvardian povratio 40.500 jasprl
    koje mu je uzajmio. a. H. 1061. - Ill. 312.
    483.
    1651 baa zabranjuje od fratara ma
    taradjiluk, upravljen na mataradiju. a. H,
    1062. - Ill. 316.
    484.
    1651. Da ne mogu po Matorczu
    Ovde Raja da je njiov Matorac&.
    VII. 1342.
    485.
    1651. Hudet kreevskog Mustaf ef,
    da Hr a tri nijesu nita novo il!,
    Ahmed aga vidivi da se je neto ztda .. l
    streha na avlijskim vratima pala, zapovt]edt tm da
    poprave. a H. 1062. - Ill. 304.
    486.
    1651 . T ah mina od g. t 062
    daje senet da je sve (?) - Vl11. 1332.
    487.
    1652. llam Mataradije Mehmedage da su
    slobodni od svaki dacija. a. H. 1062. - III.
    488.
    1652. List Fazli pae na Kasabalie u Fojnici,
    da se od fratara ne zaira itd. a. H. 1063. -
    III. 308.
    489.
    t652. Bujuruntija po kojoj su fratri prosti
    prosit lemozinu po selima. a. H. 1063. - III. 309,
    490.
    1652. Bujruntija Ailali pae naredjuje da se fratri
    ne smetaju. a. H. t 063. - III. 345.
    491.
    1652. U Pogorjelici bi ranjen krivlc
    bacie na biveg fratarskog momka FranJu. Sada
    se ispostavila njegova_ nevinost. a. H. 1062.
    VIII. 1241. '
    492.
    1652. Bujruntija Ahmedpae proti
    (jedan komad manjka). a. H. 1063.
    1
    -
    1 s. 179 sub 104. Fadil paa Maglajac
    do . 1065,
    151 -
    493.
    1652. Hugget da Rupari i Majdancxie
    pri ko nashih njivah puta otvarat, nit rude nostt.
    - VIII. 1343.
    494.
    1653. Agji aban priznaje, da su mu fratri
    vratili 300 talira koje je ukarzio. a H. 1063 -
    111.311.
    495.
    1654. Divan teskera po bujruntiji da musafiri
    l gosti u vrijeme pazara ne padaju na konak u ma-
    nastir i da ne ganjaju fratre koji zatvorivi ma nas tir
    Idu na pronju. - Ill. 313.
    496.
    1654. Vezireva Bujruntija na kadiju
    da zabrani musafirima padat na i trait
    Jelo i - VIII. 1244.
    497.
    1655. Bujruntija Sulejman pae da se od fratara
    nita ne ite (mazuldijani i mataradije) a. H. 1066
    - Ill. 318.
    498.
    1655. Murase/a kadina (iz Kreeva) za
    ud pila - 9mbra na 16. - III. 396.
    Gvardijane klise! zatraili ste mura-
    IIClu, poto su uz crkvu sobe opale. Moete
    zato po sultanskoj sv. zapovijedi- kojoj mora svak
    f:
    okoran biti- a nalazi se u vaim rukama, promi-
    eniti ostarjeli krov nad sobama i trule izmi-
    eniti; sve da bude u starom obliku. To vam se
    tloputa, da polag svete i blaene sultanske zapo-
    vij edi (a i drugih, koje su u vaim rukama) moete
    popraviti i iskrpiti i gdje treba indru izmijeniti.
    Ali sve to mora biti po starom sustavu t. j. nita se
    ne smije, ba ni najmanja stvar, dodati, ni ukinuti,
    nego samo popravljati, kako je to od starina.
    Tako moete po ovoj muraseli postupati.
    Pisano t 7. m uharrema l 066.
    Boji siromah erijatski sudac u Kreevu aban,
    ua ga Bog prosti. (Myxyp COOJba).
    499.
    t 656. juraj Rakoczy, knez erdelj ski i upan si-
    ku/ski, uze u zastitu bosanske franjevce, te im do-
    R/Idi samostan u Mikhazu i prebivalite u Erd.
    Bje/ogradu.
    Nos Georgius Rakoczy Dei gratia Princeps
    Transylvaniae, partium Hungariae Dominus et Sicu-
    lorum Comes, etc. Fidelibus nostris, universis, et
    Slngulis, cujuscumque status, conditionis, ordinis,
    honoris, dignitatis, praeeminentiae et functionis ho-
    minibus, in hoc regno et ditione nostra constitutis,
    et commorantibus; tam secularibus, quam Eclesia-
    lltlcis personis, ac religiosis cujuscumque ordinis
    praesentes nostras visuris, nobis dilectls Saluten1
    cum tavore. Expositum est nobis humili supplica-
    tione, nominibus et in personis Reverendorum Pa-
    trum et Fratrum Bosznensium, Ordinis Sancti Fran-
    cisci de observantia, in suo Monasterio Mikhazi-
    ensi commorantium data. Qualiter ipsi superioribus
    temporibus a nostris regnicolis Romano-Catholicis
    ob defectum Sacerdotum. ex ditione Turcarum,
    Regno scilicet, ac Provincia Bosznae Argentinae,
    advocati fuissent; et loco peues possessionem Mik-
    haza, in sede Siculicali Maros, legitime acquisito:
    Monasterium pro suo, et successorum suorum re-
    fugio ex novo aedificari curassent, quod etiam tunc
    temporis dum Constitutionibus Regni publicis Mo-
    nasteria in hoc Regno existentia confimarentur,
    inhabitassent; iidemque in pacifica ejusdem pos-
    sesiont! a viginti octo annis, sub benigna Celsis-
    simi Principis Praedecessoris et Genitoris nostri
    felicis memoriae protectione religiose, et sine ullius
    in eos querela perstitissent; modernis etiam tempo-
    ribus eodem modo nominati Patres, et Fratres Bos-
    znenses cum consensu nostro et to ti us Regni, u nam
    residentiam Albae juliae, in platea T(lvissiensi legi-
    time acquisiverunt, pro suo hospitio, et successo-
    rum suorum ejusdem Ordinis, ac Provinciae refugio
    et cum publica introductione occupaverunt, nemine
    contradicente. Nihilominus tamen hisce temporibus
    quidam frater Casimirus Domokos invidiae ira com-
    matus, cum aliis fr'atribus Urigaris, incoepit i11os
    persequi, ac molestare, inquietare, atque damnifi-
    care, et ex suo Monasterio Mikhaziensi exturbare
    velle, irno etiam residentiam eorum Albae juliae
    vendere invitis ipsis, et abalienare conatus est, io
    praejudicium et damnum ipsorum. Unde Nos quoque
    paternae dementiae, et aequae justitiae imitatores,
    supplicatione dictorum Patrum et Fratrum clementer
    exaudita et admissa dictos Pater et Fratres Bos-
    znenses eorumque successores universos in beni-
    gnam protectionem nostram recipiendo, et in Mo-
    nasterio suo Mikhaziensi confirmando, ac in resi-
    dentia sua quoque Albae juliae legitime acquisita
    confirmamus, et corfirmatos esse volumus, cum suis
    successoribus universis ejusdem ordinis, et Pro-
    vinciae in perpetuum; quare etiam vobis praespe-
    cificatis universis, singulis fidelibus nostris, tam
    Saecularibus regnicolis, quam Ecclesiasticis person is,
    ac Religiosis cujuscumque ordinis serio commit-
    timus et mandamus, quatenus visis praesentibus,
    memoratos Patres et fratres Bosznenses, eorumque
    successores universos ejusdem Ordin is et Provinciae,
    neque in Monasterio suo Mikhaziensi, neque in
    residentia sua Albae juliae, in comitatu ejusdem,
    neque alibi in suis bonis molestarr et turbare, ne-
    que aballenare, nec per se, nec per alios praesu-
    matis; sed eos, et suos successores universos ln
    pace, et quiete sine damno ilorum manere et resi-
    dere, ac vivere sinatis; et arbitrio ipsorum libero
    permittatis, ut quemcumque de gente Hungarica,
    ac alia natione in Monasterium suum Mikhaziense,
    et residentiam suam Albe juliae recipere voluerint,
    recipiant; quos a utem pact s causa noluerint, non
    - 152-
    redpiant; quoniam qui pri or tempore, poti or et
    jure; ac ubique in ditione nostra illis omnibus d
    singulis Patribus et fratribus Uosznensibus, eorum-
    que successoribus universis liberum et pacificum
    et securum passum permittatis. Secus sub amissione
    capitis et bonorum non facturi. Quos Patres Bos-
    znenses, eorumQue successores universos ejusdem
    Ordinis et Provin::iae, omnibus nostris successoribus
    commendamus et comendatos esse volumus. Prae-
    sentibus perlectis, exhibentibus restitutis. Datum io
    Castro nostro Colos Monostor, die vigesima nona
    Mensis Decembris, Anno Domini millesimo, sexcen-
    tesimo, quinquagesimo sexto.
    Georgius Rakoczy. L. t S. (Spolja zlatnim slo-
    vima:) Litterae protectionales patrum et fratrum
    Bosznensium ordinis s. Francisci super monasterio
    Mikhaziensi et domo Albae juliae existen. etc. Frater
    Simon Di. . . curavit cum aliis patribus.
    i u "Starinama jugoslavenske Akademij e"
    XVII: Fra M. V. Njekoliko priloga k bosanskoj cr-
    kvenoj poviesti. U Zagrebu 1885. IV. p. 5- 6.
    500.
    1655. Naredba da jaklamadije, bedeldije i
    Mataradije fratre ne napastuj u. a. H. l 066. -
    III. 314.
    501.
    1655. Abdul eff. zapovijeda da se od fratara
    nita ne uzima. - Ill. 317.
    502.
    1655. Temessuch od Rupnovcza illiti gornjeg
    kraja od Barah, koi bi kupljen za 600 jasprih. -
    VIII. 1344.
    503.
    1656. Bujruntija Mehmed pae na harzoal gvar-
    diana proti Mataradijama da ne napa-
    stuju fratre. a. H. 1066. - Ill. 315.
    504.
    1656. A. XLVI. Ferman Sultani Muhamed con-
    cernens permissionem necessaria reparandi in Eccle-
    siis, nominatim Kresceviensi: datus die 27. Mensis
    Schaval anno Hegirae 1067. circa an. Christi (tu-
    rukom ispravljeno u 1660.). - F. 36. (1073;
    mese di Muharrem (Moharram); dell'era cristiana
    1666 (1662). - B. s. 99. Pisano g. 1662. (p. h.
    1073. mj. Muharema).
    Ad judicem Sarajensem. Postquam &e.
    Sacerdotes monasteri orum(?) oppido Kreshevo
    adjacens incolentes libello supplici porrecto con-
    questi sunt, se. li cet juxta ordinationem regiam, et
    emanante Fermano, ea, quae Camerae Aulicae de-
    bentur rite persolvant, tamen per aliquos in officio
    publico constitutes, ac iniqua lucri cupidine ductos
    summopere vexari, dum in Ecclesiis suis, quas inde
    ab expugnatione provin.ciae tenent, et in quibus
    secundum ritum proprium Evangelium legunt, repa-
    rationes summopere, uecessarlas, ac in forma art
    tiqua, si ne ulla dilatatione, et amplificatione sus-
    cipiunt.
    Ego itaque precibus eorum pro tollendis his
    vexati onibus ad Thronum meum directis gratiosis-
    sime opitulando, mando, ut, si significatis illa vera
    est: si verum est, ecclesiam eandem antiquam, nec
    de novo constructam esse, et si circa ipsam tol
    lendam hactenus nulli ordines, et Decreta lmpera-
    toria emanarunt, tunc illis ea n dem ecclesiam. in situ
    1
    ac forma antiqua, citra minimam tamen dilatationem,
    ac amplificationem, et in quo gradu religio nostra
    divina admittit, reparare volentibus nemo sese ad-
    versarium exhibeat. Sic sciatis &e.
    505.
    1656. Tapia od njive ispod gromila do vode
    koju kupi fra Angeo Dobretich od nj ekakova Au-
    gustina pod gradom. - VIIL 1345.
    506.
    1657. Murasela kajmekama Mehmedbega da
    gvardian poalje po da nekog Ivana.
    a. H. 1068. - III. 319.
    507.
    1657. M ur ase la na majdandije, da ne peru rude
    kod Rupnovca, te da tim ne kvare pojatu. - III. 334,
    508.
    1658. llpuauc /lamuHuqoM: Mehmed Beg, da
    to ima Rahgiba u Fojnici, da jih nitko ne bihu-
    zuri. Inuti/is. (Muhur na na l edu: T alibi Lu tf i Samed, Aj vas
    bin Mehmed.)
    Propusnica za ruhban (-a, e ?) u ispostavi
    Fojnica, kotar Kreevo. da mogu dolaziti u Kreevo.
    Pisano safera l 069. Od strane oblasti
    pokorni Ajvas aga. - ll. 236.
    509.
    1658. Bujruntija Hamedpaina po kojoj se za-
    branjuje od fratara traiti jelo i pilo. a. H. 1069,
    - III. 320.
    510.
    1658. Isprava po kojoj se sloboda daje fratru
    misu govoriti bez smetnje .,po ku-
    cham na stari nac;in". - Ill. 321.
    511.
    1658. Dozvola Muselima Omerage,
    da moe gvardian a u crkvu, nitko dirat.
    a. H. 1069. - III. 335.
    512.
    1658. Comissarius interea fungitur officio, verum
    tamen cum Fojniczam venisset, a patre Nicolao mox
    dicto definitore, ostio in faciem clauso, ingredi pro
    hibetur Pater tamen joannes.de Kamengrad et por-
    tam eidem aperuit, et Ulum cum iota familia
    - 153 -
    111niter excepit. l. Chronicon.
    din, Chronicon observanti s provi nciae Bos nae
    Argentinae. Starine XXII, s. 42.
    513.
    1658. Bujruntia: Mehmedpaa zabranjuje pazar-
    lljama iskati od fratara konak i obskrbu. a. H. 1069.
    - Ill. 322.
    514.
    1658. Hudet kad(ije) Agji Beherema, da se
    Ovardian ne ima ni ta bojat, sbog dj eteta iz Obojka
    kojt> je od makarluka umrlo u crkvu da ga
    diete .. . i nitko ga nije ubijo. a. H. l 068. - Ill. 359.
    5 15.
    1658. H ud e t Helagibeheren ef. kako je Ov ar-
    dian dao 2500 jasprih Martinu svomu kmetu da
    otidje na muratu u Sarajevo sa Ivanom koja ga je
    potvorila da joj je - vin (m) intulit- pa Martin
    da mu nij e onliko dao i Gvardian se
    zakleo inghilom da je dao onliko, pred Vezirem.
    - III. 362.
    5 16.
    1659. Udet kadije kreevskog Halil ef. po kojem
    daje dozvolu da se popravi mutvak i ostale hugjere
    koji su pro pal i.
    1
    Ill. 324.
    517.
    1659. Udet kadije kreevskog Amet Eft. i ka-
    ulje Mustaf Eft. po kojem su potvore ka-
    dije Ali Eff. lane proti gvardijanu. a. H.
    l 070
    2
    - Ill. 328.
    ' 1659. Evlija administrativno stanje
    llosne ovako: . Ajal et j e vdik, svega je u njemu 7 sandaka,
    ng zijameta, 1792 timara. Pai je ili prihoda go-
    llinjt: 600.050 Sandaci bosanskog alajeta ovo su: glavni
    l(rad Sarajevo, valina stol ica, kojim on idaru (upravu)
    hcz mutesarifa; kli ki sandak, sandak, zvor-
    sandak, poeki sandak, sandak,
    K&ndak i erhodski sandak. Dravni bl agajni k imao je 56.000
    kethoda-terterdar 46.000. ziametski teftedar 15.339
    Ima po kanunu t eftcrski povjer enik
    l'lllin, kjatib i imaj i alaj-beg, ceribaa
    l juzbaa. Po kanunu ima u cij el ome ajaletu od spahija l bc-
    I(Ova 10.000 vojnika. V alina askera ima 3000, koj i su u svako
    lloba spr emni za rat. U ci j el om ajaletu ima 773 gr ada, ll
    ko
    1
    im 1 j e spremno 12.000 askera a dobivaju svi
    od dravnog blagajnika. HAk i mi eri sarajevski l)
    1.ove se erij . ts k i sudija za ovu zemlju, on je mula i dobiva
    I(Odinj e od dra vne blagajne 500 a to po nahi jarna i
    Kandacima od naiba sakupi iznosi godinje oko 40 kesa.
    Vali ja po pr avu, kad bi sabrao sav i ostal e prihode,
    llonosilo bi mu 200.000 groa. Ima tu (u Sarajevu l) ejhul-
    lslam, sada zvan muftija, nekibul-eraf, dizdar-aga, kolski
    "crdar, budimski serdar,
    Kcrdar. badara, nadmjernik, preglednik spisa i
    l(radski subaa. Cuo sam od povjerenika, da ll
    bOSllnskom ajaletu uzima 13.000 raj etnika od i stog
    daj e u bosanske gradove debhanu. U svakog kakima
    (kadije l) ima po jedan muzur. Poto je muzur erijatski slu-
    beni k te se doist a dr l pravde, za to mu svijet daje
    (Iz SPjahatname Evlije Cel ebij e. S. Kemura. "Glasnik
    tClll. muzeja ... XX. Sarajevo, 1908, str. 185.)
    1659., settemra na 1., dok fratri bie na kapitolu, iz-
    I(Ori manastir sutiki vas izvan. cf!rkve. I stoga godita. kad se
    vrat ie fratri s kaptola nagjoe Sejdinpae u Fojnici i
    518.
    . 1659. Udet Ali eff. kadije kreevskog po kojem
    daje slobodu staJu (samahhanu) napravit. a. H. 1070.
    Ill. 323.
    5 19.
    1659. Murasela kojom kadija Sarajev-
    ski Abdulah Etf. popravit mutvak u manastiru.
    a. H. l 070. - 111. 326.
    520.
    1659. Rj eenje tube nekih Turaka to su ka-
    zali, da se crkva u obsegu gradi nego je
    dozvoljeno. (Kadija Usret. Eff. hin odgovara. da je
    on to dozvolio fra trim). a. H. l 070. - Ill. 329.
    521.
    1659. Prodao j akov njivu Frani jurinu sinu
    svjedodba mu dira toj n a. H. l 070.- VIII.
    522.
    1660. Majdanskog kadije, da Ibrahim
    Celebia po kojoj isti s' fratrirn t. j. proti fra Ivi
    nita neima. a. H. 1071. - III. 331.
    b23.
    1660. Sehnet kadij e kreevskog Hali ef. kako
    je la da su fratri vie bunar a. H. 1071.
    lli. 399.
    524.
    1660. Erni nova (Subaina) murasela iliti tE>skera
    po bujruntii data, da se poprave kuhinja, sobe i
    udjere u manastiru. - III. 325.
    525. .
    1660. Hudet aban ef. kreevskog.
    Gvardian je doao na i zapitao Arnauta
    zato je on govorio ..:..._ jest istina daje govorio -
    da u crkvu ekija dolaze i da jin je isti Ovardian
    jatak. On je priznao i rekao, da ga je podgovorio
    prijanji Kadija Mustafa, te da tako lahko oboica
    dobit novaca, su fratri plaljivi. Na to
    pozove nasamu njekoliko ljudi, kojih su ime na doli
    ni e, i pitao jih kakovi su ljudi fratri, a oni odgo-
    vorili, da su oni za njih svjedoci - aiti- u svaka
    doba i u svaku ruku. Imena ahita: Imam Abduhl
    Oafar, Mustafa Sali baa, Smahil
    Ameth baa ... i ostala sva kasaba Turci i
    a. H. l 071. - III. 330.
    526.
    1661. Iz ove .Bujruntie Vezireve vidise, daseje
    Manastir Fojn. oko spomenute godine popravlja, jer
    se ovde uzdarxi dopushtenje za istu stvar. - III. 327.
    plati 6 manastir a to jest Fojnica, Rama, Kreevo Sutiska i
    Olovo vie od 180.000 zaradi to fratri imotski blago kopae
    a oni mnogo izgubie. l stoga se i sela mnoga rasue. l udari
    na Fr a Fili pu oko 1000 t apa. (Dr Truhelka,
    kronika. "Glasnik zem. muzeja ... " XXI. Sarajev.o,
    1909, str.
    20
    154
    527.
    1661. Nj eshto Murasele shugave od njekakva
    kadietine, dase more popravit Mutvak, i krov Ma-
    nastira utitur injuriosis terminis. VIII. 1254.
    528.
    1661. kadija Mehmed Efendia daje
    opravu kako je gvardian uzeo od
    Agi osmana 60, kad je umro njegovoj Hatimi.
    Platio je Ivo Matin za Gvardiana i ovu je
    opravu dao ka dia kako je a. H. t 072. -
    VIII. 1348.
    529.
    1662. Udet kadije kre. po kojem daj e se slo
    sarajeskog i gonja t oteti
    1111 5000 )aspn, t zapovteda se da se oteti novci
    povrate. a. H. 1073. - Ill. 336.
    530.
    166.2. Parba !fledju fratrima i Patriarinirn pu-
    Vladtkom od !peka imenom Maksimom
    k? ji iziskivo, da kad koji mi snik umre mora
    pts btft, a resum da se ima poslati Patriaru u Ca-
    rigrad, suvie i sva od katolika da Patriari
    (ma) moraju se slati. Stoga je Sarajevski kadia
    Mustafa Efendia, kadija carske ordie Ramadan
    Efendia ovu Bujruntiu izdali da fratri toga nisu
    duni davati. a. H. 1073.
    1
    - III. 337.
    531.
    1662. a. XL[V, . . Ferman Sultani Muhamedi (IV.)
    concernens prolubtitonem ne Ecclesiae Sacerdotum
    Bosnerzsium visiterztur a Turcis, neve sub hoc visi-
    tationis praetextu quid quam a b iisdem accipiatur:
    datus mense Muharem au. Hegirae 1073. circa an.
    Christi .. (Korigirana!) - F. 37. an. H. 1063; dell'
    era cristianu 1660 (1656-1657). B. s. 100. Pisano
    1652. (p. h. 1063.) - NB. Ferman hic conservatur
    in Conventu Sutiiscensi.
    Ad Iudicem Sarajensem Suleiman Effendi.
    . Po.stqu.am. &. Iudex Sarajensis nuper castris
    mets vtcton ostsstmts porrecto mE'moriali sic com-
    mentatus es:
    . S.acerdotes, et Monachi Ecclesiarum Fojnicza,
    Vt sokl, Kreshevo, Olovo, Suttisca, Rama, et ..
    (Tuzla?) ad .Sedem Pra.etoriam venientes conquesti
    sunt, quod 1nde ab altquot anrils contra Pactum
    Regium (Ahd name) ipsis juramento in unum ma-
    xi mum Deum fact o, concessum, et contra plura
    Decreta Imperatoria singulo anno s ub namine visi-
    tandarum. Ecclesiarum magna pecuni ae summa ab
    iis extorqueatur.
    ln sequelam hujus tuae representati onis, et ex
    ea causa, quod vi sitati o si milis Ecclesiarurn per
    omnes meas bene cus toditas ditiones inhibita est
    his.ce jubeo . n.e ab hine contra illud in gloriam'
    untus, max1m1que Dei datum Pactum Regium, et l
    1
    Isp. kronika sub 1661.
    contra divinam nostram religionem, ac cartones
    iniquo illo praetextu visi tan darum Ecclesia rum '
    sus ulla pecunia, vel ne obolus quidem praeten
    sacerdotes, et Monachi hac de causa vexe
    cum ejusmodi vi si tatio Ecclesiarurn in cunctis
    onibus meis penitus prohibita sit. Eos qui d
    infestare voluerint, et huic meo mandata cotra
    sari ausi fuerint, secundum aequitatem notetis
    hique deferatis. Sic sciatis &e. '
    532.
    1662. Prepis fermana od godine 1073. na
    Temivarskum po k9me se zabranjuje Teftiima
    ne globe, ne gule, ne siromane fratre
    Fojnice, Kreeva, Sutjeske, Visokog, Rame, OI
    ostale kapele na njih Sjeromane
    ovako se ovdi kae
    1
    - Ill. 338.
    532.
    1662. MuJina murasela naredjuje, da se
    fratre ne tovari javni ive i komore. - 111.
    534.
    1662. Kadijina murasela da fratre
    (resum i rehiet) a H. 1073. - Ill. 340.
    535.
    . Ferman, da nie nitko davuc;ia tose
    tnm daJ.e sadaka, shto misu Puku gdimu
    govore 1 da se od gniuh neimaju iziskivat ov
    koliko su zabiti, vojvode, spahije, su
    1 drug1 Pae da se nisu osudili u fratrt tiknutl
    da oni s miju Evanjdjelje puku svomu sl
    bodna. I u njihovu sadaku i muzurat da nije ni
    damo i da nije nitko ta potraio od njiha.'
    XI. 2383.
    536.
    . 1663. Teskera Pae poslata na
    njekog fra Frane, koj i hasta, daje mu
    dozvolu Dubrovnik, i zato ovde kae da
    nitko ne smije da je i t. d. a: H. 1
    - Ill. 341.
    537.
    1663. Mustaf beg proti Ekiji a. H. 1074.
    Ill. 342.
    538.
    1663. SurE't ferman po kome Ma
    bedelije nit nit ostali danjaka na
    a. H. 1073. - Ill. 371.
    1
    kronika: '662. vrati se vladika opet iz
    opet podl oi kar stjane i ron,nvniY
    I dog!e Tem1var k Ahpa1, tada serdarom i pa
    sansk1m 1 uze .od gn.ega. emre. (emer, zapovijed) ter
    Sagnu luku. B1 parn1ca t muko i ensko p
    l .opet se po!ee na diva.n Alipain a jedni Bagnal
    gJOe Tem1var s vlad1kom a drugi u Carigrad.
    varu b1e i teko im glava osta 1 Izgu
    ali !:log .karstjanom smil ova: dobi e svoju
    (V1d. o tom 1 kroniku.)
    s kronika: 1662: bi kapito u Fojnici na 14.
    nuara.
    - 155-
    539.
    1663. Teskera za jakova Oiete kako
    ftt ie. a. H. 1074. - Ill. 419.
    540.
    1663. Buruntija na Kadiu ilam, da je naa uma
    1
    111 l<arstacu i po Ovdije Arzohal Kassa-
    lllllah protiva fratrim dasu priuzeli obchenu shummu
    1111 Karstaczu, i na Ibrihchu Vezir nasloni, da Kadia
    lt.vldi, a Kadia odilami za fratre. a. H. 1092. -
    VIII. 1503.
    541.
    1663. Toma sin prodade pod KozJom
    voj u1.1jivu Orin Shaban u Muderissu za l 6.280 ja spri.
    ov1m Temessuchom Orin nami zapade. -
    VIli. 1351.
    542.
    1663. Kopija : Studenac vrelo pod gradom
    KozJom, kojsu turci htj eli prisvojiti, da u nj emu
    tlldu peru, prisudjuje se fratrin da je njihov. -
    VIli. 1350.
    543. o
    1664. Conventus Fojnicensis hoc anno di e j ovis
    hcbdomadae sanctae incendio deletur, qua occasione
    11( bibliotheca antiquitatum dives interiit. - Fer-
    tucndin, Chronicon observantis provinciae Bosnae
    Argentinae. Starine, XXII. s. 46.
    544.
    1664. Mustafapaa uredjuj e na temelju berata
    t' llrski, da se od fratara ni ta ne - III. 343.
    545.
    1664. Mustafapaa Vezir zapovijeda krei;evskom
    kadiji da se od fratara danke ne a. H. t 073.
    Ill. 344.
    546.
    1665. Veliki cara dojde u
    k Caru, i zamoli ga da bi dozvolio fratrom
    lobodu svog zakona = nato on t. j. car izdade
    uvaj ferman = suret(?) u kojem fratrom
    Alobodu zakona, i da ih ni tko nesmije u
    ubsluivanju istog imenice Rumunji, Srbi i Bugari
    Isto tako zabranjuje zahtjevati novce u sanduk
    IIOSii smrti kojeg fratra - jih od
    wlobe koja je se kad bi tko poginuo. a. H.
    1076. - 111. 346.
    547.
    1665. Presuda kadije kreevskog Usein Eff.
    tla moraju nasljednici Franini platit gvardianu ukar-
    1nih 1400 jaspri. a. H. 1076. - 111. 401.
    548.
    1665. Kadija Sarajevski Ali Eff. naredjuje da
    od fratara ne f!. H, 1076, - Ill. 418,
    549.
    1665. od Raja vode, dava s Ostroxanim.
    isprava?). - VIII. 1352.
    550.
    1665. Ur;et kadie kreevskoga da rudari ne-
    mogu od manastirskih odvrachiat vodu stu-
    denacz za pratti Rudu na Rupa, buduchi od Feta
    voda i zemglia odklen izvire i voda manastirska.
    Davu je <;inio P. F. Carra Ivan protiva Ostruxanom
    i drughim Turkom. Ovoje lipa i dobra oprava. -
    VIIL 1354.
    551.
    1665. Suret fermana, tono ga je bez adrese
    izdao sultan Mehmed IV (1648.- 1687.) a. H. 1076.
    iz Konstantinopola. Zamolio je original:
    veliki uzor Isusova naroda Ova/ter
    de Li l; e (Li lien?) po ugovoru, koji je obnovljen 1059.
    (1649.). Radi o ruhbanima Bosne. Kopista anoniman.
    - III. 347. Vid. i III. 346.
    XXXIII. Copia Fermani concer-
    nentis Sacerdotum Bosnensium immunitatem l. ab
    infestationibus quoad peregrinationes, et commora-
    tionem, 2. quoad cultum religionarium, 3. quoad
    reparationem Domiciliorum, 4. quoad Pripis, 5. quoad
    exactiones. 6. quoad mulctam homicidii: 7. quoad
    Giumruk, ac vectigalia 8. quoa d praetensi ones Pa-
    triarcharum, et Vladicarum Oraecor um. Datus mense
    Dsemasiul evvel anno 1099. circa an. Christi 1690. -
    Fabiani ch, 43. p. 126.- 128. nplinlicyje CynejMaHy
    Ill (CTOjli, Jl, WTaMn. rpjetiJI<a) a li CTO li DO)I{liH
    e. 105.-106. III (1687. - 1690.) HMaMo
    J<aCHItje, KaO li TY, je .na H cypeT OJl r. 1672. (l 082.)
    liS E.npeHa, HapasHo 6ea Tyrpe, na je Te)l{e cHahli
    ce. MeljyTHM, seli je <l>a6HjaHHii eso naTlipatbe He-
    cTanHo: "Anno dell' egira t 009; dell' era cristian a
    1609 {1600)." oO)I{HH nat< semr: "Pisano 1687. (p. h.
    l 099. zadnjih dana mjeseca Gj emaz-ul-evela". Csa-
    J<at<o je MOryhe, .na ce pa.n11 o .nsa CJJH'!Ha cnyqaja,l
    r.nje je 11 1665. sa MexMeTa IV li oH.na sa HacJbe-
    AHHJ<a My 1687. noMeHyTH 11 01<JJ HCap liHTepBeHHpao,
    a HanoJ<oH je MO>I<Aa y norpjewt<a
    y nnatby, at<o je osaj npHMj epaK ynoTpe6Jbasao.
    QHTHpaM os)lje .naKJJe 6 om1rlia: CynejMaH III.)
    Ovoga vremena stupivi na prag sretnih vrata
    mojih poklisar cE'sara uzor naroda kr-
    i vitez Lilienski u podneenom pismu pri-
    kazao je ovo :
    2
    Po ugovoru mira god. l 059. ( 1649.)
    1 BuAn 1672, "da izdam svoj visoki ferman kao i prije ... "
    s no npesony BexayAIIH ecJJ!jl. Wexouufi CuKitpolia
    rnacu TeKcr: " Car ska sultanska halifenska zapovijed j e ovo:
    Dananji, od imperatora poslani uzor
    novnika (onog naroda, koji govori , da mu je svetac Hazreti
    l sii. - prosti Boe da reknem naroda: Isus, to
    j e gadan naziv i za prostijeg a kamo li za j ednog
    velikog Bojeg poslanika} Gvalter Lilje podnio j e na moju
    kapiju arzuhal, u koj em veli: Po starim ferman ima 1059. go-
    dine izdan je ferman, koji zapovijeda, da se nitko u Isusove
    ruhbane i druge na latinskoj vjeri papase ne i da ih ne
    qapallai i:Jto lill se ne mijea ni ll kop su iste vjere, a

    - l-56 -
    nema se "Servitom" i drugim svetenikom
    obreda ni od koga nijedna smetnja
    i nitko se nes.mij e u njihove stvari mi eati.
    Nadalj e ili oni morem brodili , ili kopnom fiodili , ili
    u stanovih stanovali, nek s u sasvim prosti i slo-
    bodni. Slobodno jim je i u njihovih crkvah, koje od
    davne batine, po obredu molitve
    mol iti i u tom neka jih nitko, pa on bio sad po-
    glavica, bio ili tko mu drago drugi, ne po-
    mete. Kad milostinju ili to drugo za svoje uzdr-
    avanjt> oct puka dobiju, samo ako to ne okrenu u
    kakovu trgovinu, ni su od tog duni nikom ni ta
    Ako bi koji od njih umro, u njegovu se
    zaostavtinu neima mi eati ni blagajnik carski , a
    kamo li tko dr ugi da bi se u tom usudio od njih
    togod zahtievati A ako u blizini ili u mjestu, gdje
    se oni nalaze, tkogod pogine, nek se spomenuti pod
    imenom neglobe i neapse.
    I da s u latinskog obreda svetenici
    sasvim druge slj edbe, nego to su Grci, Srbi i Bu-
    gari , budi jim slobodno u crkvah, koje od davnih
    vremena posjeduju, i po svih drugih mjestih, gdje
    se slj edbeni ci istog obreda nalaze, molitve po obi-
    i po odredbah vlastite crkve obavljati, bez da
    se usude u tom ma najmanje ih buniti nit Grci,
    pit Srbi, nit Bugari. I me je s pomenuti po-
    sl anik umolio, da potrebita u tom predmetu
    ja dakle po mojoj previsokoj dareljivosti pisao sam
    ovaj presretni ukaz, te zapoviedam da u ..... i poslu .....
    2
    svaki po ovoj mojoj presvetoj zapovjedi postupa i
    da nitko ni ta ne suprot ovom fermanu. I tako
    znamenju carskom viernos t izkaite. Pisano 1687.
    (p. h. 1099. zadnjih dana mj eseca
    u moju dravu s kopna i li s mora. Niko neka i h ne
    smeta: ni begl erbezi, ni bezi, ni kadij e, ni i tko drugi na putu
    i po ni u stanovimA. togod donesu na pazar,
    neka se od njih ne uzima. Neka se od njih ne uzima
    por ez i koj e mu drago i pristojbe, nt krvarina, ni smrtne
    pristojbe. Ist o vri j edi i za nji hove sluge, ruhbane i papase.
    IstO j e tako serfskom. bulgarskom, rumunskom
    patriki , vl adikama i rimpapinim biskupima na ovaj narod na-
    padati, odnosno njihove papase i ruhbane napastovati sabi-
    r anjem, oduzimanjem njihova mAla, crkvenog novca, pristoj bi
    od smrti, l emozine i ostal og pobira narodne mi-
    losti. Osi m toga. da u narod ne bacaju kvare vj er skih od-
    noaja r eformacij om Bojih molitava, neka oni po starom,
    kako njihovi ruhbani i papasi zn2du, onako neka vre crkvene
    molitve Bogu i slubu". Tako je zamolio.
    S toga Moj e svoj om po
    udovol java molbi , te ponovo izdaj e ovaj vi soki ferman, po
    kom se mora post upati. Neka se dakle nitko ne usudi
    togod proti ovom fermanu (raditi). Potovati Moje svete
    znakove( .
    Pisano koncem demazul -evvela 1076. Carigrnd.
    j e u pogrjeno 1099. namjesto
    1()59. Drugo j e pak isto i u Ali , kad bi im bili datumi
    i spravni, spisi dakl e citat je u radi neke ne-
    znanstvene naivnosti krnj av. On se kao
    acao mnijenje povel j e o imenu I sus. I sto j e i s po-
    vrnim prevodom i i sputanjem uvodnih formula. - Jsp. i
    br. XV.
    ' Yr osoo <l>epAHHaHAa Ill 11 MexMeAa IV.
    mandoque, ut in puncto ac prae
    sente secundum jussum meum hoc sancti ssimum quisque pro-
    cedat, nec cum Diplomati hoc meo augustissimo contrariam
    acti onem patrandi permissum meum non exist at, quisque ac-
    tiones eis repugnant patret.
    552.
    1665. bujru1itija oslobadja fratre od da
    a. H. 1076. - III. 348,
    553.
    1666. Aiipaina bujruntija narcdjuje da se
    temelju fermana od fratara ni te ne ite. a.
    l 077. - Ill. 351.
    554.
    1666. Sub hoc provincialatu (P. Francisci
    leti ch) 1666. die ]ovis, in coena Domini,
    meridi ana, conventus s. Spiritus Foiniczae, cu
    cundo provinci ae archivio seu memoriis ah or
    provi nciae Bosnensis et omnium rerum regni et
    successibus, et a rege Bosniae occiso ibidem
    li cti s, igne consumptus est tot us. Extant qu
    adhuc a fl amma ignis intacta Fragmenta sed v
    exigui momenti. l. Chronic. -- Fer
    din, Chronicon observantis provinciae Bosnae
    gentinae Starine, XXII. s. 46.
    555.
    1666. Dozvola Zulfikarpae da se izgor
    mutvak. a. H. 1077. - III. 352.
    556.
    1666. Abduhlah ef. na fr. Ivu da se mutv
    i udjere po Bujruntii Mehmed Pae naprave. a.
    l 077. - III. 356.
    557.
    1666. Mustafapaa da je la to p
    vore fratre kad dojdu arena ]a]a tota
    stoj na a. H. 1077. - III. 358.
    558.
    1666. Ovi ferman vario je dobar, i mn
    se prostosti u nj em zadarxe. Osobito za
    Kuchah, i danas nitko neima habstit, ako gdi
    varina pane, - Ovo je suret od spomenutog
    mana. Posve dobar (utkasto zelenom svilom pod
    bez tugre). a. H. 1076. - VIII. 1355.
    559.
    1666.-1672. l13na.aqu U3 upomoKoJLa "/l,oxo
    u noxo.aa" ct>pa 11BaHa Pa,li,KOBUiia, l'Bap
    Koju je u3a6paH Ha KauumyJLy y Kpezueny JO.
    1666. EOCOHifUIJOM UUCOHO.
    l. Bile su mi se na S. Katu
    sve apostole.
    U varou u oktobru naproeno za ito
    i kokoi .. ... .... .
    opet istoga mjeseca naproeno za ito
    i . . . . . . 136 "
    11
    iz Olova . . . .' . . . 5.000 "
    " za mise iz Zarajeva . . . . 6.000 "
    Dade jedan karstjanin u gradu s. Dua 8 000 "
    MHce o6u'IHO no 13, 20, 28
    1
    30 etc. jllcnpn. I<aH
    no 90 jacnpu.
    Majdanski .
    l.jubiski . .

    f(ozanski ..

    .

    Kotorski .
    Vrhov

    La vanski
    Majdanski .
    l.jubiski . .
    l)ragotinski .
    .
    l(ozanski ..
    Mo


    Kotorski . .
    . . .

    . upnici . dali
    u januaru 1667. :
    u martu 1667.:
    n aprilu 1667. :
    u junu 1667.:
    Lavanski . . . .
    Baba za ukop
    Ista baba za mi se . . .
    Za ukop u crkvi . . .
    Iz Biograda
    u mjes.ecu martu 1667.:
    ll "
    u julu 1667.:
    Majdanski
    Ljubiski .
    Dragotin ski
    .

    .

    Kotorski .
    u oktobru 1667. :
    Dade Lavanski . . . . . . .
    Za 8 mise grgurske . . . . . .
    u februaru 1668.:
    Dade o. p. .
    " " " kozanski .
    " " " dragotinski
    " " " ljubiski
    " " " majdanski
    " " "
    " " "
    " " " kotorski .
    j o dade
    j o . kotorski , , .. . ,
    ' '
    ' ... t .. ,
    - 1'57 -
    10.000
    . 5.000
    . 8.000
    . . 2.300
    6.000
    5.000
    5.000
    3.000
    500
    3.000
    936
    . 12.000
    5.000
    1.000
    1.800
    3.000
    7.000
    6.000
    5.000
    8.000
    3.880
    500
    600
    800
    100
    1.388
    5.000
    10.000
    3.000
    9.000
    11.000
    6.000
    8.000
    5.000
    1.000
    510
    7.200
    10.000
    300
    6.000
    5.000
    .u aprilu 1668.:
    O. fra Marko Lavanski-.
    .

    Ljubiski ..
    Od pronj e isti
    Majdanski .
    Kozanski . .


    Kotorski
    ..
    Lavanski
    u maju 1668'.:
    u junu 1668.:
    Jedan u ime .....
    Ljubiski .
    Vrhov

    Lavanski . ..
    Za 5 mise grgurevske .
    Kotorski
    Ljubiski
    Lavanski

    lz Motika
    u ugustu 1668. :
    Iz Biograda za kantane mise .
    Majdanski .
    Ljubi ski .


    Iz Motika

    Kotorski . .
    Dragotinski .
    u septembru 1668. :
    u oktobru 1668.:
    Iz Lave o. p. Jerolima
    . .
    Od Stojnilja (?)
    Iz Jaj ca
    Iz Lave
    U vodicu .
    od o. iz Lave
    .
    Dragotinski
    Ljubiski . .
    Majdanski .
    Kozarski ..

    u decembru 1668.:
    u februaru 1669.:
    (_ o
    680
    1.000
    4.400
    4.000
    6.000
    . 13.000
    2.700
    9.000
    9.700
    7.000
    2.8QO
    54
    6.800
    1,200
    . 285
    3.000
    1.200
    2.000
    2.000
    200
    1.500
    3.000
    2.854
    2.400
    12.000
    1.000
    11 .000
    5.000
    950
    1.278
    1.710
    5.100
    200
    3.5GO
    6.000
    6.379
    90
    130
    280
    13.000
    1.800
    2.000
    1.800
    4.000
    . l.600
    Mo
    .
    Kotorski .
    . . .
    Oct Sto'jnilja (?) :
    . ' . . ' . .
    12.000
    6.500
    4.000
    1.000
    4.000
    3.000
    2.000
    3.600
    2.000
    1.607
    3.000
    158-
    Za misu kantanu
    Iz jajca
    Iz Lave
    Maj danski
    Ljubiski
    Dragotinski .


    Kotorski
    .
    Vrhov
    u martu 1669.:
    u maju 1669.:
    u augustu 1669.:
    4.000
    140
    92
    9.600
    7.228
    5.500
    6.634
    5.964
    3.400
    1.740
    1.000
    1.000
    Dragotinski 5.000
    Ljubiski 6.000
    Majdanski . 13.000
    3.000
    5.000
    8.000
    Kotorski 2.400
    900
    (C jeJJ.He H JJ.pyre cTpaHe l<tbl-!re HMa HanHc):
    "U ime troistva nerazdielenoga otca i sina dua
    svetoga. Ovoie tevter manastira Dua Stoga koi se
    za gardianstva f. Ivana koi bi
    nen gardnom u Kreevu o kapitulu na 1666 miseca
    8bra na 10."
    Pohodi
    1
    Oktober 1666.
    za dvajest turkom 40
    za vino i turkom 12
    " meso turkom 56
    " " 26
    " meso " . 26
    " i Cvitovnju 12
    taksa o. m. p. ministru 800
    Kadiji za muraselu 337
    za turkom 44
    " vino turkom o enluku 63
    " ito . . 536
    Turkom o enluku 370
    Za vino o enluku 50
    Za ito 437
    Za vino o enluku 32
    Za vino poturici 30
    Za ribu i za 12
    Frani 400
    Za aavce Aliji 210
    " imanje sitno . 3.303
    " ito 750
    Kadtji za vino . . . . . . . . 20
    Za i Cvitonju Ibrahimu
    46
    Turkom 26
    . 20
    s O_anj_e je caMo oco6BTujo TpowaK l l) poj Ke
    Ha8H3'1YJY Jacope.
    Turkom za vino
    Slani grah, goruica
    Subaama
    Za i vino turkom
    Za sukno .
    T erzi ji
    Omeru za vino
    Turkom za vino i kruh
    Dedi na Cotu
    Za sukno
    Zaradi . crkve turkom
    Kaziji (gaziji ?) zaradi konja
    Za sukno
    Za inik
    Za dvoje
    Za poke (pol oke!) ekera
    Turkom za vino
    Za vino Ahmetu
    " n Frani .
    Subai . .
    Mehmeda ena uze za nj ivu
    Za vino bilo
    Za ito
    Turkom za vino i kruh
    Za ito .
    Za vino i kruh
    " " turkom .
    Za grah i kruh turkom
    K uriru sarajevskom
    Za bilo vino . .
    Momku u Sarajevo .
    tovljanom . . . .
    Za i vino turkom
    " n " " "
    Dosada za u sve
    Za vino to ulismo
    December 1666.
    Martinu, Antunu i Frani u sedru .
    Kuriru
    Za brudliju (?) to su turci pozobali
    U
    Za abu .
    Za safun . .. . .
    Martinu
    jakovu
    Petru
    Frani
    Stipanu s Tiila
    Za sukno
    Za paprenike i oraih (orahe) .
    Frani .
    Luci
    Kosti iz Rugumuna
    Subaami za ito
    Momkom za rukavice i
    Majstorom pitja
    Martinu u Sarajevo
    Mihu za 3 goveda
    Kaziji za konja
    Za vil10 t , , , , , , , , t t
    %a imlju i kiriju .
    Za i vino turkom
    Za kopunove .
    Za vino turkom .
    Luci .
    Za rakiju .
    Za vino i kruh turkom
    Muli za udet 0d pravde
    januar 1667.
    l<rnetu iz jajca i momkom
    la i vino
    i jakovu .
    Marku za
    Momku koi ide u Lavu .
    Za turkom .
    Za prah
    Za sedru varoanom .
    Za 2
    Za sukno
    Za kolo mlinsko
    Za udet .
    /.a sedru Salgunu Antunu .
    lbraimu za Cvitovnju priplate
    Terzije za ruke i
    Ovima kurirom do Sarajeva
    Turkom za vino i kruh
    Stipanu s Tiila
    Za sedru . . . ..
    Mehmedu Lipovcu za 28 oka rakije .
    Dedi .za Cvitovnju
    Za i vino turkom
    !(irije i z Kreeva
    Momku u Sarajevo
    Za turkom
    Za sino . .
    Februar 1667.
    Najma momku
    Za kopunove .
    Momku iz Sutiske .
    Za meso .
    U Banjojluci za ulje
    Za surct od pae .
    !(irije koje mdjstore dovede
    Za i eksere
    Frani momku tiajma .
    Frani
    U painu .
    Za bujruntiju po emru .
    Za eker i safun
    u Sarajevu .
    Za
    Za alvu
    Za Penicu .
    Za sukno
    U dasku za kola
    Kirij e da iznese iz planine inlju .
    Za aovce .
    Subaam za ito
    Pavi
    Mart 1667.
    - 159-
    1.562
    48
    272
    20
    120
    118
    52
    2.300
    30
    20
    44
    200
    20
    10
    20
    3.200
    240
    120
    20
    156
    3.250
    18
    22
    90
    4')
    20
    800
    313
    12
    34
    20
    26
    46
    340
    300
    605
    26
    60
    1.270
    178
    40
    120
    120
    54
    1.537
    7.812
    409
    380
    175
    60
    496
    420
    1.000
    560
    440
    1.000
    56
    Za pasove i boju .
    Za vrtao to
    Za daske j el ove .
    Za inlju rastavu .
    j akovu to samnom ide .
    Za penice 2 inika .
    Zn turkom
    Za daske jelove .
    Za postav .
    Za aovce .
    Za
    Za ito subaam
    Za daske jelove .
    Za abu bilu
    Za bujruntiju .
    . .
    Za ki riju imljenu Grgi
    " n " Martinu
    n " " Prani . .
    " " " Marijanu i Petru .
    Terziji to je io i krpio .
    April 1667.
    Kadiji uietu
    Za vino turkom .
    Ostruanom . ? .
    Za ki riju imljansku .
    Turkom i za mliko
    Matiji majstoru .
    Turkom
    Za kiriju im1jenu .
    Maj 1667.
    Za dvoje janjaca u Sarajevo
    Za av Terziji
    Vlastelinu(?)
    Za
    Za sukno
    Za
    Pavi i vlastelinu za vrtao
    Vuici kirije .
    Terziji .
    za dame
    Za vino t urkom .
    Za 32 drva hrastova
    Za l O hrastova
    Za vino turkom .
    Kirija za klak
    za
    Vlahom za (papabeilje?)
    Za Turkom
    Za aovce Aliji
    Za eksere kapaklije
    Turkom za vino
    Vuici kirije .
    Za tovar uglja
    nadnice .
    Kirije za imlju .
    Turkom za vino
    " n .
    " vi no i
    Za troj e brava .
    400
    350
    116
    60
    60
    460
    18
    34
    150
    70
    300
    . 14.000
    174
    260
    2.185
    . 16.700
    500
    600
    450
    600
    90
    1.400
    55
    200
    100
    524
    400
    40
    100
    130
    160
    20
    800
    184
    650
    1.700
    100
    40
    1'000
    36
    303
    100
    25
    365
    18
    1.900
    46
    140
    200
    40
    160
    18
    590
    976
    36
    36
    18
    360
    Za vino turkom
    Kadiji . . ..
    Marku majstoru
    Luci
    Za rakiju . . .
    " daske javorove
    Kirije za imlju.
    Za . . . .
    Terziji . . . . .
    Za daske javorove
    Augustinu i Stipanu
    Za vino turkom .
    Za podsike . . .
    Terziji i za sukno .
    Za tarabe
    Za iste kiriju
    Za vino i
    Za potese . . .
    " . .
    n SO , , , ,
    Kirije za daske t u
    Za podsike . .
    Za jalovicu
    " boju . . . .
    Marku Majstoru . .
    Augustinu i Stipanu
    Adiji za daske .
    Za rakiju .
    Za penicu .
    jun 1667.
    Avdijl .
    "
    juri . . . . .
    Sjipanu . . . .
    ltiji . . . . .
    jakovu majstoru
    Za drvo. . . .
    Majstorom. . .
    Za slaninu . .
    Za pendersko
    Za aovce . . . .
    Nadnice varoanom .
    Martinu majstoru . . . .
    Petru Setaku za podsike i ino
    Pavi Setaku za podsike
    Martin u majstoru
    Za aovce
    Prani za poteze .
    Za sukno . .
    J uri majstoru .
    Turkom ...
    Martinu. . .
    Nadnice. . .
    Luci - Luki.
    Boju . . .
    Matiji
    jakovu . . .
    Za imanje . .
    Ministru za robu .
    Varoanom nadnice
    - 160 -
    24
    2.977
    1.222
    133
    300
    400
    50
    500
    22
    24
    292
    20
    90
    136
    280
    630
    58
    50
    36
    620
    50
    270'
    500
    560
    550
    470
    73
    832
    1.808
    200
    200
    200
    200
    200
    150
    20
    300
    1.600
    6GO
    152
    210
    60
    140
    64
    340
    3'/0
    142
    90
    300
    30
    384
    312
    1.000
    588
    462
    672
    36
    . 3.700
    218
    Za sir
    Za meso
    " proso
    " ribu .
    " " .
    " " .
    "
    " zvono na imanje .
    Ivanu u Sarajevu duga
    Za i globu
    Za . . . . . .
    Selakovcem za poteze
    Petru Selakovcu za kozu
    Za meso
    Za kalaisati eks.ere
    " ribu. .
    " meso .
    " alame.
    Za zdile i
    " alame. . . .
    Ju! 1667.
    " vola od Neretljana . . .
    Za vrata gvozdena i dttane(?)
    Majstorom, i kotoranom
    Koscem na . . . . . . .
    Za globu fr. josipa dasmo
    u
    Poslenicim od sina
    za travu . . . .
    Koscem u Cvitovnjoj
    Paj(?) iz ostrunice priplate
    Za crinje . . . . . . .
    enam, koje prae sakristiju
    Za ito . . . . . . .
    Koscem na b Troni k
    Za inik . .
    Za abu . . . .
    Vojvodi za izvaditi . .
    se u Sarajevu
    Salii Bai za . .
    Vlaom i Osmanu, to sino
    August 1667.
    Mehmed za iktiru od zvona . . . .
    za knjigu za gratlju . . .
    Kadiji za udet i ostale nevolje
    Za dva i nika
    Za inik zobi Turkom . . .
    Kuriru iz Sarajeva . . . .
    Kupiocem i koji kosie sino .
    Za iktiru od zvona . . . .
    Plati za o fr. Ivu . . . . . .
    Dado drugi put u jace-Jajce-za imanje .
    Za papar . . . .
    " . . . .
    " kabanice. . .
    " penicu i
    " sir . . . . .
    Koscem . . . .
    Za kozije meso . .
    O. f r. Petru u J aje e za goveda
    O. " Grgi za imlju . , . .
    An driji za imanje . .
    Luci u Mosoru za imlju . .
    Za ito, to mi u goru
    Za Luci u Mosoru
    Za imanje Neretljakom
    Za maslo
    " "
    " ito . . . .
    " sir . . . .
    Koscu i kupilici
    Za sukno . . . . .
    Ostruanom za rudu .
    Za sir . . . . . .
    " . . . . .
    Kuriru iz Velike
    Oiakom za . .
    Fra Stipanu za
    Za meso . . . . .
    Za abu . . . . . .
    Vojodi . . .
    Jo za iktiru od zvona
    Terziji
    Za si r
    Alagi za kmeta
    Za maslo .
    " penicu
    Za ito . .
    Meso
    Terziji . .
    September 1667.
    Oktober 1667.
    Za imanje sitno
    Za med
    " ito
    " meso
    Za kiriju
    " meso
    " vosak . . .
    " meso kozije
    Za ito . .
    Majstorom u Cvitovnju
    Za med
    Koscem ....
    Za meso . . . .
    Za klanje i vosak
    Za kape abene . .
    Za 3
    1
    / 2 tovara vina
    Za 2 inika . . .
    Za inik penice .
    " 2 inika . . . . . . . . .
    Tomi iz gore za 4 inika penice 13
    Za slani grah
    " desetak penice
    " tovar v.ina
    " 12 tovara. vina .
    " tetu u Ramu . . .
    " 12
    1
    / 2 inika penice .
    " 3 inika
    " 16 " . rai . .
    - l6t-
    1.100
    900
    500
    1.213
    440
    633
    250
    50
    460
    400
    28
    122
    30
    106
    350
    280
    100
    100
    190
    300
    40
    3.000
    70
    800
    S60
    45
    247
    158
    liO
    38
    2.260
    360
    180
    80
    380
    40
    220
    126
    290
    1.812
    891
    22
    86
    350
    54
    861
    252
    '150
    200
    1.200
    180
    13
    . 240
    2.778
    600
    1.847
    358
    650
    Za 10
    1
    / 1 tovara vina . .
    " 3 tovara "
    " 3
    1
    / 2 inika penice i 3 rai.
    Terziji za krpnju . . . . . . . . . .
    Za 5 tovara vina, 25 oka i za kirije
    jakovu . . . . . . . .
    Za put o. p. pr. Ivanu . . . . . . .
    2.37!3
    721
    '855
    54
    :
    1.400
    640
    640
    213.
    . 54
    " vola. . . . . . . . . . . . ..
    Ibrahim iz Ostrunice priP.Iate za
    Sukno i to i . . . . . . . . . .
    inik rai, a drugi . . . .
    Za 12 inika penice i inik
    " 4 inika . . . .
    " 3 " penice . . . .
    " 6 " " i 2
    " 28 oka rakije . .
    " voska 3 oke
    " 40 oka rakije . .
    " 4 inika penice .
    " rakiju 4 pinte i po
    " sukno . . . . .
    " 9 pinata rakije . .
    December 1667.
    Za 64 oke
    Za av terziji .
    n kopunove. .
    " bainu .
    11 dvoje
    11 60 oka ulja . . . .
    11 knjigu zaradi
    Muslim spaiji za ito. . .
    Za ito subai .
    Za 2 oke ribe . . . . . . .
    " " inika penice i 3 .
    " l " " l rai
    " 3 " " i 3 "
    Kamate . .
    Za 4
    1
    / 2 i nika penice .
    Za 70 tovara vina . . .
    Januar 1668.
    Za dvi krave . .
    Pavi za zemlju.
    Za ito subai .
    Terziji . . .
    Za rakiju . . . . . . .
    " kopunove . . . . . .
    Za ito subai . . . . .
    Pavi za zemlju.
    Za najam Mihi Vrhovcu .
    " " Frani . . . . .
    " " Marku .
    Za 37 arina ajaka
    11 nik penice .
    " " . .
    Kulauzom u i tu .
    Za oku i po voska
    " kapu o. fr. Pavi
    " dvoje .
    .
    . . .
    132
    1.962
    403
    480
    I.J.25
    311
    313
    520.
    632
    473
    176
    . 1.000
    150
    114
    510
    550.
    130
    1.680.
    1.600
    5.400
    5:500
    22
    620
    210
    700.
    600
    650
    8.500
    800
    BOO
    3'.600
    65
    170
    62
    11.185
    100
    80Q
    700
    700
    500
    144
    93
    73
    80
    24
    40
    " opanke o. fr. Pavi
    " bisage velike . .
    . .20
    . " .. 11Q
    2\
    Kulauzom . . . ,
    Za 40 oka sira . .
    Za 34 9ke. . . .
    " 2 inika
    "
    ovna . . .
    " arzohan-arzoal
    Filipu .
    Februar t 668.
    Sava terziji . . . . .
    mladim misnikom
    Posla! u jajce .
    Za mastilo. . . . .
    ..
    " grah bili . . . .
    " . . . .
    Ibrahimu na za cvitovnju
    Kirije za dlaka . . .
    'Ferziji . . . . . . .
    inik rai, drugi .
    Mart t668.
    Mihi Ramljaniou .
    Marku za godinu .
    Kuriru iz jajca .
    Za sime lukovo .
    Za grah . .. .
    U komore ...
    enami nadnica. .
    35 arina k'taanja . .
    Dematliam od poreza
    Za jaja . . . . . . . . . . . . .
    Catipom, koji pisae marifete i subainoj
    djeci . . . . . .
    Pavi Selaku za zemllu .
    eni, koja paprenike kua
    Terziji za av . . . .
    Za janje painu momku . . . . . .
    Za bravu na crkvi ?)
    Kadiji . .
    Za runjake, ali krnje
    2' arina sukna . . .
    Miji remeti od najma
    Za 4 kopuna . . . . .
    Za janje. . . . . . . . . . .
    Pavi nadnicu za vrtao pod .
    Za ovna
    Za jedno janje .
    Za abu . . . .
    April t668.
    Za komore i saavce . .
    Kirije za konja buljubai
    Za t4 ovaca i 2 ovna
    Terziji za av .
    Tovar i po octa
    Za sukno . . .
    eni, koja pere .
    Dvoje janjaca .
    Za volove . . .
    Terziji . . . .
    Sukno . . . .
    Za sitno imanje.
    Maj t668.
    .-. 162
    t80
    300
    23t
    200
    t40
    2.880
    5.000
    tOO
    ' 100
    340
    16
    252
    t40
    36
    44
    54
    t90
    600
    700
    40
    70
    445
    1.000
    72
    288
    1.500
    334
    46
    100
    12
    56
    oo
    94
    203
    35
    28
    t80
    68
    53
    300
    t06
    90
    tOO
    1.000
    456
    2.140
    69
    800
    140
    100
    100
    400
    ll o
    78
    1.500
    jakovu momku . . . . . .
    Za i ditetu .
    Za meso govedje ..
    Za ovce. . . . .
    Terziji . . . . . .
    Za ulje dvakrat. .
    " filare . . . .
    " ito .
    Koscem. . . . .
    Sinarom . . . .
    Za 4 imanja . . .
    Terziji za
    Koscem u Cvitovnju
    Dijaku za put . .
    4 koscem . . . .
    kamate
    Za 5
    1
    / 2 inika
    Za kosce . . .
    " konja . . .
    " ajak
    " zemlju
    " ito .
    " maslo
    Za kosce
    Terziji .
    Sinarom . .
    to ajak bojadie
    Koscem i za groblje
    Za sir . . . . .
    " 2 inika
    Za abit . . . .
    Jun 1668.
    Ju l t 668.
    " 4 i nika .
    " sir . . . . .
    " 9 inika
    " imanje sitno
    August 1668.
    Za inik
    September t 668.
    Terziji za av . . . .
    Za ovas 2
    1
    / 2 inika . .
    16
    1
    /, inika penice .
    " t
    1
    / 2 " rai
    " 2
    1
    / 2 "
    " 2 " penice
    " 4 " ovasa
    O. fr. jerolimu za grah
    Koji sikoe
    O. fr. Pavi vestiarije
    Oktober 1668.
    Stiparu od staroga duga
    5 inika penice i 5 rai
    3 " rai .
    7 " penice . .
    2 " "
    Za sukno i klanje .
    " inik peni ce, drugi rai
    Za sitno imanje. . . . .
    za zemlju u Cvitovnjoj
    130
    120
    2.300
    t7o
    252
    280
    228
    100
    228
    808
    200

    .JJO
    945
    280
    520
    244
    1.080
    IO.OOQ
    - 163-
    Za 6 inika penice .
    " 2 " rai
    " 4 n
    " 3 " jelde
    ., konja .
    O. fr. Jerolimu za abit .
    Diakom za put .
    Za abu .
    13 i nika i rai
    Terziji .
    Koji
    Za dva tovara rakije
    " kiriju rakisku
    " l O in ika
    za . .
    Za 4 inika i po kariika
    " 5
    1
    / 2 " ovsa
    " kiriju
    dvi kace jelove
    jajak to miri crkvu
    Za opete .
    ll Za cokule .
    " 2 inika rai, 5 i 5
    1
    / 2 ovsa
    kamate
    Redep Buljukbai za ito
    Marku momku .
    j akovu "
    Za 200 oka luka carga(?)
    " 38 oka ribe po 8
    so u ribu .
    n 50 bi!ja .
    100 oka sliva .
    " 30 jungih masla
    150 oka sira
    " 109 n meda .
    11
    5
    " 2 inika .
    " 4 arina sukna
    " Terziju .
    " kiriju iz Vrhovina itnu
    " o. Difinituru . .
    " sukno
    Miki za najam . . . .
    Za kiriju iz priki Save mladoga misnika
    " IlO tovara vina
    " katcu hrastovu
    Na 25.000 na po godine
    December 1668.
    Za inik
    " 30 inika
    " 2 " " i l rai
    " po oke voska
    10 i nika ovsa .
    " 11
    1
    / 2 " rai i
    " 24 " penice, rai i
    kopunove
    " 8 inika ovsa
    krmaka
    ,, 2 inika . ;
    820
    220
    500
    222
    1.000
    1.000
    120
    120
    9t2
    80
    350
    2.t44
    130
    990
    20
    650
    286
    200
    80
    t.600
    40
    30
    t.024
    750
    5.000
    t .500
    t.276
    534
    304
    8
    644
    280
    840
    750
    1.414
    120
    t58
    66
    26
    1.040
    70
    32
    970
    100
    . 43.868
    580
    1.615
    liO
    440
    310
    50
    260
    1.362
    3.010
    318
    480
    904
    222
    (\vdi iz Ostrunice za Cvitovnju i po
    18 ll sve T . 1 1 ., ,
    jakovu . terziji .
    Za po inika sira .
    " . . ..
    " 2 inika .
    Za 54 oke ulja .
    " kiriju popovu
    januar 1669.
    " 3 inika ovsa . . .
    av terziji . . . . . . . .
    iz Ostrunice priplate i . . .
    Lani na osiku za papar, pamuk, julare, 4
    tOO
    50
    210
    222
    t .512
    IlO
    210
    44
    36
    istuka i postave pod njie 1.000
    Za 6 kopuna . 90
    " inik 100
    " inika ovsa 128
    " t " " 194
    " l " i po ovsa 144
    " konja u Jajcu . . 2.600
    Terziji za av . . 60
    Za inik . . 100
    " 3 " " i l ov sa . 41 O
    " 40 oka slanine . 560
    " 53 " " , . 590
    " 2 inika rai
    " tO " ovsa SOO
    " 2 kopuna . 32
    Februar 1669 i mart
    Terziji za av . . . .
    Za cokule ..... . .
    Ljubavi ministru i momku
    Za ito Buljukbai .
    " " " opet
    Za dvoje janjaca . .
    U pori z dematlijam
    Za 20 inika
    Stipanu momku .
    Za ito subai
    Za av terziji . .
    Za po oke papra
    April 1669.
    Za av terziji . . . . .
    Za oku i po voska . .
    Za majstorom
    Za mastilo . . . . . .
    " l O inika . .
    " janje . . . . . . .
    Pavlu o10mku za godinu
    Kuriru u Banjuluku .
    Za postavu .
    " "
    " kravu . ,
    Butelice . .
    Za 3 ,drobca
    Terziji za av
    Za prah ....
    " dvoje
    " uzde i sedlo
    n ajak . . .
    " i luk , .
    ' .. ' ' ' '
    90
    18
    1.170
    4.616
    2.050
    160
    100
    2.240
    210
    9.410
    46
    140
    14
    150
    400
    46
    1.300
    68
    '700
    13{)
    . . . 100
    196
    20
    16
    15
    120
    25
    t3a
    JAO
    t1ao
    1.000

    - 164 -
    e:a penicu
    "-
    'rerziji za av
    Za meso .
    O. fr. Atanaiju .
    Ljubavi fra imi
    Za ovce
    Zil kiriju itnu
    " 14 goveda .
    Maj 1669.
    " 47 imanja sitnoga
    " postavu .
    Fra .Marku . . .
    Njegovu kiridiji
    Za postavu . .
    Za konja . Atilu Ciganinu .
    2a 10 ovaca
    jun 1669
    Terziji . . . . . .
    eni, koja pere
    J eli, to je radila
    Terziji za av
    Za u Banjojluci
    Koscem na
    'abu i terziju
    Za crinje
    Koscem . . .
    Za vodu na parnici
    Koscem . . .
    Opet koscem .
    " "
    jul 1669.
    200
    150
    150
    60
    1.050
    56
    1.400
    400
    850
    3.890
    140
    150
    40
    56
    3.000
    1.200
    27
    200
    3.000
    30
    150
    173
    222
    20
    230
    3.290
    106
    266
    170
    Mladom misniku . 800
    Osaj mtcT AaJbe HeMa HaaHa'leHy roAHHy.
    Maja pohodi:
    Za
    Cariniku .
    Za rai 2 inika i dva desetaka
    Za inik rai .
    Nadnicu Iliji, to zida Bare
    Stipanu i jakovu, to
    Za 12 inika ovsa
    Za volove, to orae
    Za 3 inika ovsa . .
    Muslimbai, da ostruanom
    za isti posao .
    Kati, to aljine ie .
    Za papir.
    Za ulje vode i u Kreevu ..
    O. fr. Stipanu za abit .
    " " josipu " "
    Za 1 OO oka soli .
    ..
    120
    16
    294
    134
    12
    160
    516
    56
    140
    30
    tO
    50
    80
    3.020
    1.000
    1.000
    408
    Slijedi tevter izhoda = izdatka od 28 augusta
    J669.
    Tae = takse - provinciji 3.000
    Kirije kotoranom, to su nosili sir i maslo 306
    Pris. g. biskupu primorskomu, to
    .crkvu i 4 oltara ljubavi , . , , 4 .. 500
    Oktober 1669.
    Coviku, koji me pratio u Vrhovine
    Koji me prati u Kotor . . .
    " " " " Banjaluku
    ,. robu odnese iz Krajine u Kotor
    Ljudi, koji nosie med, luk i grah u Kotor
    kirije . .
    Kotoranom u Fojnicu
    Coviku, koji me prati u Vrhovine .
    Majstoru za
    Za etelice . .
    Za 4 oke mesa .
    Koji benat gradie
    Pavi 2 nadnice .
    Za 3 glave ekera .
    Prakaturu .
    Pilipu za av .
    Martinu sa av .
    November 1669.
    Za 5 inika zobi
    Priplate Ostruanom .
    Za i nik penice
    Za prase .
    Iz gore za ito
    Za 141fs inika penice
    " inik .
    " 23 ovan u pastrem .
    Kirije za ito iz Lave .
    Za dvoje kremakov-krmaka
    Martinu terziji za av .
    Kadiji za udet zaradi vode
    Za 2 inika rai
    " " " penice .
    " " n . .
    " dvoje
    po upa: Lemozina, koi me prati
    od Vrhovina do Kotora .
    Od Kotora do Banjeluke .
    " Dragotine do Ljubije .
    " Staroga Majdana do Motika
    " jajca do manastira
    Za osm'ero janjaca
    " trebue=trbuhe govedije .
    Laiku kirije do Olova .
    Koji ovce tirae iz Kotora kirije
    Petorici, koji zarad vode .
    Za parnicu od vode .
    " trista - 300 - inika ita dvadeset
    iljada aspri i sto
    za ito petnaest iljada . . .
    U Kotoru za ovce i ovnovt i janjce u sve
    mala i velika u sve osamdeset imanja
    230
    160
    50
    1.505
    32
    950
    120
    600
    1.365
    52
    2.155
    239
    1.093
    50
    1.100
    124
    141
    120
    12
    30
    30
    40
    50
    80
    350
    8
    80
    30
    JO
    6.910
    - glava -- u sve 6.600
    Krepnja=krpnja . 32
    Martinu terziji za av . 160
    to otide zaradi vode . . 19.295
    Za ulje Ivanu . 2.700
    Ovako bi do 16 juna 1670, i duga od kapitula do
    sada t t. j. za l. godinu.
    - 165 -
    Od pola juna 1670.
    Za postav fratrom . .
    l<lrije djakom preko Save
    l'utnine i skela .
    l>jaku kirije
    Kadiji za udet od vode .
    Za 34 nadnice enam, to su ito
    " ulje Ivanu
    " 8 inika penice .
    ,, 42 arina postava-fratrom
    Aabanu kamate za 215
    Za sedlo novo
    " kvintione artije . .
    " 4 duzine
    " uzde, to krepie-krpie
    ., 3 oke ribe
    " 42 arina beza .
    Pctima koscem
    Za 3 oke rakije
    Ostruanom priplate
    Zltarom iz . .
    O. p. metru za put .
    Za 3 inika
    " 2 brave . ..
    Ovo sve do novembra.
    November 1670.
    Za ito Mariji .
    " 2 inika penice . .
    " postavu misnicim za haljine .
    " kiriju Lavanom .
    " " fratrom do Rame
    11 " Lavanim
    11 pamuka 2 oke
    "
    " tevtiluk od vina tevtedaru u Livnu
    u Livnu . . .
    Za abu
    Lovri kirije u Livnu . .
    550
    300
    150
    ll o
    400
    140
    1.700
    800
    420
    20
    320
    40
    170
    36
    32
    520
    65
    36
    12
    60
    400
    1.800
    870
    260
    225
    220
    40
    60
    160
    60
    1.025
    300
    270
    150
    Troak na kongregacionu u
    Za rob i ostalu poputu u sve . . . . . . 3.600
    Taacioni=takse 600
    Za deset oka rakije . . 160
    O. p. definituru kirije- . . . . . . 300
    Sliedi godina 1670.
    Za 2 tovara i po vina .
    jakovu za 4 tovara vina
    Terziji, to je io, i
    Za kiriju Lavanom . .
    December 1670.
    la 50 oka rakije
    " 3400 oka mesa govedij ega
    " kvintioni artije
    " drama afrana .
    " 50 oka rakije
    U sve dato u decembru do 20. januara .
    januar od 20-ga 1671.
    lcli, to je ila i koulje
    "eni, koja ito . . . .
    O. p. difinituru u Sarajevo . .
    Mj eseca juna bilo , ,
    825
    1.300
    50
    90
    530
    1.400
    16
    160
    550
    . 40.300
    120
    64
    60
    . 24.160
    jul 1671.
    jeli, za postav . .
    Koji sino nosie s
    Za 5 oka mesa .
    jeli za postavu
    U julu potroeno
    Za 42 arina beza
    August 1671.
    " 4 inika ovsa .
    " 12 oka luka bijeloga .
    " tanjure i ostale sudove
    " 50 oka soli
    " 2 inika penice .
    " svitnjak miden
    " sire tvorivnjake 55 oka .
    " tvorivnjake .
    Majstorom 15 natnica
    Za august otilo 7.360 jaspri.
    120
    60
    25
    250
    7.094
    546
    260
    70
    250
    230
    270
    30
    320
    240
    320
    U septembru potroeno sedamnaest
    iljada i est stotina . 17.600
    Oktober 1671.
    juri kirije od Fojnice do Kotora
    od Kotora do
    " do Majdana
    " " " Banjeluke .
    U Krajini za jednu japunku a be
    " " ., " abu bilu
    za vino
    Za i i mestve
    " jedno janje
    " 60 arina klaanja .
    Terziji za av
    Za inik penice .
    Potroeno u oktobru u sve
    Za 500
    " 2 oke ribe
    November 1671.
    " 26 po dve aspre
    " sukno Filipu
    " 4 oke vina
    " 3 inika penice
    " 6 oka mesa . .
    " 4 oke rae
    Pilipu za 25 oka sukna
    Za 23 oke ulja
    U sve u novembru .
    Bila visita i od lani potroeno .
    Dece m b er 1671.
    Terziji za av .
    Za jegulju fresku .
    U sve za vino dadosmo .
    Za meso govedije, to u vre
    " petero kremaka
    za penicu
    Kup Spaii za i ovas
    Za 4 inika penice .
    januar 1672.
    Za postav o. metru .
    Terziji, to je krojio i lcrpiQ ,
    150
    130
    60
    160
    60
    420
    320
    56
    400
    550
    320
    9.262
    10
    22
    52
    220
    24
    ..J80
    30
    40
    340
    t OO
    7.450
    . 58.041
    20
    . 42
    . 25.300
    1.225
    2.550
    6.400
    1.000
    800
    u sve 58.041
    t '
    30
    48
    - 166-
    Za .... .
    " kapu o. difinituru
    O. difinituru za put .
    jo "
    Za tarabe javorove
    " osam i nika lipe penice
    Smajil za 52 inika ita
    Painu tataru . . . . . . . . . .
    lbraimu priplate od Cvitovnje
    i . . . . . . . . . .
    Paj za Cvitovnju priplate i
    Majstorom 20 nadnica . . . . . . .
    Februar 1672.
    Lovri za ribu . . . . .
    Terziji, to krpi dijaka
    Za vino Mostar . . . . .
    abazi na pir . . . . .
    Za 35 oka ulja . . . . .
    Muli, to zva u Sarajevo
    Za mekinje kokoim
    " tovar " "
    sejmenom za
    Za 4 oke safuna .
    " rakiju !jivicu .
    " vino sejmenom
    Svega troka bilo
    Mart 1672.
    Za ribu . . .
    " pue ..... .
    ,. kiriju u Kotor . .
    " " u .
    " vino Mostar . . . . . . . . . . .
    po upa do Vrhovina juri kirije
    od Vrhovina do Kotora .
    Od Kotora do Banjeleke .
    14
    25
    350
    tOO
    200
    1.850
    4.306
    140
    24
    42
    200
    500
    14
    180
    42
    1.500
    2.500
    60
    160
    38
    200
    1.300
    102
    15. 11 9
    46
    16
    100
    tOO
    80
    80
    30
    30
    Za 5 oka sapuna . .
    " oku papra . .... .
    Svega troka u martu . .
    250
    160
    . 54.828
    April 1672.
    Za bilu abu . . . .
    Kamate . .
    to jo orao Bare . . .
    Za 26 oka soli . . . . . . .
    Za inik penice na pazaru .
    ., 12 inika penice iz Lave
    " 12 " " " . .
    " 4 konja kirije, koji ito nosi e
    Terziji Martinu za av .
    Tri nadnice . .
    Svega troka . . . . .
    Maj 1672.
    Mustaj za 20 inika ita
    Terziji, to krpi djake .
    i . . . .
    Majstoru na vodu . . . .
    Za jednu mladicu ribu
    Terziji , za krpnju haljina
    Svega trol<a , , , , . . .
    250
    1.092
    300
    11 2
    250
    2.760
    1.800
    11 2
    tO
    36
    8.944
    3.280
    14
    72
    t OO
    124
    24
    ! l 6. 152
    jun 1672.
    Potroi .u sve od manastira do Novoga kirije
    K manastiru po upa . .
    Za 5 tovara vina . . . . . .
    od duga . . . . .
    Za vrtao od Tome pod crkvom
    Za postav fratrom. .
    jeli za av . . . .
    Za 20 drevenih.
    Za 7 gjema . .
    Terzij i . . . . . . . .
    t
    120
    50
    64
    60
    40 to saie ocu metru dolamu
    Za 24 oke octa. . .
    Za 20 oka rakije . . .
    " 4 i nika penice iz Kotora.
    Kirije Kotoranom za vino . .
    Ukupno ovi mjesec . . . .
    187
    560
    1.365
    . 84
    . 46.528
    jul 1672.
    Za av Martinu. . .
    Za 57 oka sira . . . . .
    Koscem na u sve
    Za petere vile . . . .
    Za meso frat rom i ostalim
    Za 6 oka ribe . . . . .
    na vi no iz Mostara
    Za oku papra . . .
    Za dvoje . . . .
    560.
    1666. Senet Hasanbega
    crkvu po fermanima nanovo napraviti.
    III. 350.
    561.
    1666. Kadija kreevski a ban E ff. i
    eff. dozvoljuje popravak crkve, hodaje
    po carskom hemeru. - III. 354.
    562.
    1666. ll am sarajskog Mustafe za popr
    vak crkve koja je izgorjela godine 1074. Po B
    runtii Mehmed Pae. a. H. 1071. - Ill. 355.
    563.
    1666. Mustafa Eft. daje muraselu da se
    rjei a crkva a. H. 1077.
    2
    - III. 360.
    564.
    1666. Bujruntia danam Fojni9ani
    mmu gajeve, i vo9ke. - VII. 1358.
    565.
    1667. M u rasel a sarajevskog na kadiju
    kreevskog da brani dolazit u crkvu
    iziskivat jelo i pilo. a. H. 1078. - III. 349.
    ' O jacnpaMa oc11. n CTynujy dr. Ciro Truhelka,
    nalaz turskih i z Macedonij e. (,.Glasnik zem. muzeja
    B. i H." XXXI. Sarajevo 1919. s. 99. i d.)
    kronika: 1666. sunce. Bie vel
    i glad po Bosni i Ercegovini. Istoga godita p
    se crkva Duha Svetoga u Fojnici, to jest popravie se
    i pokri carkva i zidovi, di o i krov malo
    i to 1,1 dya 111i seca i po. .
    566.
    1667. Davud paa naredjuje mehmuru kreev-
    skom da se od fratara bede lija ne a. H. l 078.
    lli. 361.
    567.
    1667. Bujruntija Davud pae da se mu-
    Ivak koji je izgorio. - III. 363.
    568.
    1667. llam Husein bumbaira poslanika Hassan
    Pae, sa njegovon Bujruntion, da razvidi dali fra-
    tri imadu oruja i gjebahane. Husein se uputio k
    manastiru sa kadion kreevskin Ibrahim i pregle-
    davi sve hugjere magaze fratarske, sobe, dolafe i
    ostale zakutke i ne naav nita uvide da je sve
    la i potvora na fratre gori Husein poslanik
    lzviesti Vezira jednim Il amom da je sve la, a ovaj
    dadne fratrin. a. H. 1078. - Ill. 364.
    569.
    1667. Murasela potvrdjena Bujruntij om proti
    dumanima i potajnicima osvadjali kod kadiah.
    .Potvrda 1764. - III. 400.
    570.
    1667. Tapija Osman kadije kakoje )uro Samar-
    gija prodo zemlju na Rupnovcu koja medjai sj'edne
    strane potokon, s druge hrastovinom i i
    tvrte stienama Gvardianu za 530 jasprih. a. H. 1078.
    Vlll. 1353.
    571.
    1667. (JO. XII.) jedna odluka uprave provincije
    da obustavi prokuravanje vikarske mise nekim re-
    dovnicima. _: I.)
    572.
    1668. Suret Bujruntia dancije.- III. 366.
    573.
    1668. Udet za Kozo grad, Matorac, Poljanu
    do Bistrice: Fratri se parbili sa zaimom
    Ali begom pok. Dervi ejf.
    Zapovijed je kako si i j edi :
    Serijatski sudija postavljen od
    halifata za nabiju Kreevo. Da
    l(a Bog pomiluje!
    (Muhur: Osman, rob Boji.)
    Uzrok ove vane, tvrde erijatske isprave je ovo:
    Zaim Ali beg, sin Dervi
    eff., pristupio je pred erijatski sud, te u
    sti iz klise Fojnfca - a spada pod Kre-
    tevo -gvardijana Igra(?) ovakovu tubu:
    ja na temelju fermana posjedujem zijamet, koji mi
    je pripao po smrti moga brata Muhameda i u sul-
    tanskom tevteru uknjien. Ispae Zec, KozJa uknji-
    ene su za 300 te daje
    spomenuta mjesta pasti, i koristi se vodom i travom,
    a meni resum to pripada ne pa neka se
    Izda protiv- toga odredba. Neka optuenik
    t67 -
    bude upitan, pa neka prema svojoj koristi dade
    meni resum platiti, taman od prije sedam godina.
    . Za. tim upitan pomenuti odgovara:
    Tutteljev brat Ebubekir tzv. zaim i njegov otac
    Dervi eff. 1075. g. u mubaira jusuf
    eff., s njegovim sporazumom, bili smo na licu pri-
    jepornoga mjesta radi tih paa, pa su vjetaci, sami
    muslimani, pregledali prijeporna mjesta i
    U oaem posjedu to se nalazi, ne KozJa i Zec
    nego stari grad zvan Kozla, oko kojega je
    kamen. A Zec planina poto je (duga) dan
    hoda (nije i) osim toga. to je (tako) u sultanskom
    tevteru upisano, a prepis se nalazi t1 rukama foj-
    itelja. A Pol jana, koja spada Matorcu do
    Bistrice vode u granicama te ispae, to stoji' da-
    i u suretu tevtera koji je u rukama zaima
    Ebubekira i oca mu Dervi eff., ona (je) planina
    koju posjedujemo i (njom) se koristimo; od
    torca i Poljana-njiva tim do granice gvo-
    puta, to je nae.
    Zatim su od tuitelja nekoliko puta zatraeni
    svjedoci, a da ih on nije mogao pokazati,
    opomenut je spomenuti da zakletvom po-
    tvrdi svoj navod. Bi zaklet po velikom Bojem
    ingjilu, koji je saao na velikog Bojeg pejgambera
    hazreti-lsa - nek je s njim sval<i Boji blagoslov!
    A nakon toga je tuitelj sa svojim tubenim
    zahtijevom odbijen, i ova je isprava po istini na-
    pisana i
    Pisano 2. demaziil-evvela 1079.
    Svjedoci: Mustafa bin Ago, Fojnica; Velija
    Ahmed, Fojnica; Bajram spahija, Svi njarevo; Mu-
    stafa beg Brestovsko, Smail eff. i ostal i
    (Izvana: 1764. Udet u komu se pie na 1686 da je na
    Kozo, Zec i l\1atorac do Poljane i Bistrice vode. - NB. (l<a-
    CKHj K naTIIHitU.OM:) Velise ovde, da Zecz planina i
    Kozo me nasha vech samo Kozo grad, M.atoracz i Poljana
    do Bistrice, a Kozo planina daje u Prokosu.) VIII. 1474.
    574.
    1668. Udet Mustafa Eff. sarajevskog Guardinu
    kojim dozvoljuje podignut crkvu koja je
    izgorila na mjeru od 42
    1
    / 2 dva prsta manje i 13'/t
    prsta i rine manje. a. H. 1079. - Ill. 365.
    575.
    1668. Hugget vario liep god. 1668 Fratrim od
    Fojni9kih Turakah dat, u kome svi izpovidajit, da
    su siromashni Fratri najprie gardno bili oglobljeni
    pria 50. godina na pravdi, i porad toga dasuse bili
    razbighli, i za petnest godina prazan manastir osta-
    vili, i u to vrime, dajimje konak musafirski propo,
    i izgorio, i porad zlo<;inczah, dasu opet shtetovali,
    zato, da nisu vridni musafirhane uzdarxat, buduch
    u veliki dug utopljeni. - III. 367.
    576.
    1668. List Mustafe E ff. kreevskog kadi j ti' da
    gardian ne prima nikoga na konak od Tu-
    raka. a. H. 1079. - Ill. 368. :
    1
    nopef\B 6p. 453. 1676. xyveT
    - 168-
    577.
    t 668. Bujruntija Salipae na kadiju kreevskog,
    da se fratri ne uznemiruju radi nekakve i tu-
    a. H. l 079. - III. 369.
    578.
    1668. Bujruntia Mehmedpae, zahtjeva
    od kadije dali je istina da su fratri na-
    pastovani od subaa. Tuio uvjek gvardijan. a. H.
    t 079. - III. 372.
    579.
    t668. mlogih Turaka da je crkva
    pravo po fermanu sagradjena za opravdu osvade.
    a. H. t 079.
    1
    - III. 403.
    580.
    t668. Tapija za zemlju Frane u Cvi-
    tovnjoj koju kupismo od subae (u ovom temessuchu
    broje se mejashi od njive kupljene, ali neimenuje
    se gdie. Vidise iz Sarmskog pisma daje u Czvitov-
    njoj.) - VIII 1364.
    581.
    1668. Suret-ferman na vezira Hasi/i Nazira
    Mustafu mulu sarajevskog.
    Maksim Vasiljev vladika kao zamjenik
    stambolskog Patrike tuio kod Devleta fratre i ka-
    tolike bosanske,' da nepriznaju Patriarke, da mu
    dohodarine nedadu kao to su prije(?) davali, tu-
    itelj veli. Na divanu carskom tueni: guardian
    fra Ivo, sutjeski fra Martin, Kreevski fra
    Anto, o lovski fra Stipo i Saraj li e: josip,
    Nikola, Ivan, Frano i Martin, kazae, da nikad nisu
    poznavali za svog zakonou stambolskog Patrika
    niti ikojeg vladike srbskog, vlakog i rumunjskog,
    niti su jim togod davali oni baka od la-
    tinske vjere, i da nikad nji priznati, da imadu
    svoje Rubane fratre i Rimpapu. Devletski medlis
    prid Ibrahim Paom (predsjednikom) . riei: da se
    fratri i latini nebiuzure vie radi te dave, nek se
    ne pripusti da jih biuzure druge vjere vladike niti
    od njih to zahtievaju. Podpisati: teftedar Mustaj
    bey, Mustafa bey, Abdiaga Islam bey
    Sahliaga, stambolski kadia
    Hasan efend., kadia Husein ef., kadia Sulejman ef.,
    eefu kuzad askeri izade (nadkadia) Hamet efen-
    dia, vezirski Aliaga, Mehmed bani- nakib
    ef., i Osman efendia. - Da je vjeran prepis svi-
    aban efendia kadia kreevski. a. H. 1079.
    III. 373.
    582.
    1668. Ferman prqti Metropolite. a. H. t079.
    - III. 370.
    1 kronika: Na 1668. 9bra na ll. mirie carkvu
    i nita ne nagjoe vie ni ire nego je u {hu-
    detul). Sa svim tim istoga miseca na 27. l od
    toga bi uzrok, kako se govori, Rizvan calum-
    niator i Jaja malignator. l bi otvorena istoga
    miseca na 30: po .
    583.
    1668. Temesuch kako Mato Kristichevich
    na Selakovichim njivu za jaspri 1050. 9 tte go
    nami priprodade. - VIII. 1361.
    584.
    1668. Temessuch kako kupismo na Se
    him od Mate Krishtichevicha jednu njivu za 1
    jaspri. Nb Imenuje se ovog vrimena susj
    ove njive dakle nisu nashi svi Selakovichi bili.
    VIII. t362.
    585.
    1668. Tapija da gardian
    njive koje mu je oteo Mahmud
    - VIII. 1363.
    586.
    1668. Bujruntia Serdar Ekrem Alipaina na
    melju fermana da Vladike od lpeka nesmiju
    od katolika i od fratara nikakva danka. a. H. l
    --:- III. 402. .
    587.
    t669. Zabit Hahlil aga da je gvar
    uur platio i da jih nitko ne napastuje. a: H. J
    - Ill. 357.
    588.
    1669. Murasela kadije kreevskog aban
    po fermanu za gradnju .crkve, koja je izgorjela.
    H. t080.
    1
    - III. 374.
    589.
    1669. Hadlak spahija zarobljen ti Imotskom:
    karski biskup fra Marijan izposl uje bujruntiju
    izkupljenje zarobljenika. Ibrahim Pae Bu
    a. H. 1080. - Ill. 378.
    590.
    1669. Od Mirosava sina Mihajlova kupie
    bovacz na Troshniku za jaspri t400. - VIII. l
    . .
    591.
    1669. Gardian imo muratu sa turcima
    djancima i sa Ostruanima, koji su tjeli na s
    majdane navesti iz Raja studenac koji je bio
    1 kronika: Na 1669., aguta na 31.,
    carkvu gr. Fra .Marijan, biskup makarski po v"vv .. v ..
    tenju Ste. Carkve, ne bivi biskupa vlasti toga u
    jest carkvu Stoga. Duha u Fojnici fratara Mal.e
    stavi u otar veliki relikvie stoga. Bonifaci
    i abina Isti biskup u istoj carkvi svarhu
    godita, miseca 7.bra na I. posveti otar ste: Gospe
    cepciona i stavi relikviu stih. Merkuria, Fe
    evera i mnoge kosti svetih, kojim se imena ne znadu.
    sveti isti na 10. 7bra. otar Prevelegjijata u istoj carkvi, to
    Anunciata i stavi reliqui e stoga. Avlika, Almasena i
    Isti posveti otar stoga. na tl'.
    stavi relikvije stoga. Severi, Sabinij et Boriifatij mllrtlrllltn.t
    iMskl, te tako da fratrlni rlestarte vode, zato je '
    gardian tufio, i ovo mu je to jest gardianu da ima
    gardian pdtvo to jest, da mora voda u crkvu
    a ne u majdane i da oni ne peru na njoj rudu,
    ovo je dosudio gardianu kadija. a. H. 1080. -
    VIII. 1369.
    592.
    1669. Ferman od vode shtoje vodi la ispod
    K0zla. Voda je dolazila u crkvu, a bilo nekih Tu-
    raka iz Gvodjana i Ostrunice, koji su sebi taj
    studenac zato ovaj .ferman (dajem), da
    se tim ljudima zabrani vodu da neide u
    crkvu nego ta voda da ide u crkvu fratrima.
    a. H. l 080. - VIII. 1532.
    593.
    t 669. (f) A. XXVII. Ferman Sultani Muhamed
    (IV) concernens rivum quemdam fluentem de sub
    Kazo, datus mense shaban an. 1080. circa an. Christi
    1672. - F. 21. Neil' anno dell' egira 1028 (!) dell' era
    cristiana 1622 (1618- 1619). - B. 82- 83. Pisano
    g. 1622. (p. h. 1032.).1
    Ad ludicem Sarajensem.
    Postquam &e.
    ln Mulaluk Sarajensi, et quidem in oppido
    Fojnicza existentis Ecclrsiar tenebrarum filiae Gu-
    ardianus Fra Ivan exhibitor hujus Fermani, limini
    Portae meae potentissimae substrato libello sup-
    ptice stgnificavit rivum nomine Kozla (F. Koxla)
    insignitum ex fonte Studen dicta scaturientem inde
    ab expugnatione Provinciae supra territorium ad
    Ecclesiam ac versus domum ejus ibi exi-
    stentem fluxisse, neque ullum alium in rivum illum
    aliquod jus habuisse, neque. contra fluxum ejus
    adversatum fuisse. Habito cum eodem Guardiano
    consensu, ac ipsius indultu quidam Fojnicenses in-
    colae, ad mutuis pactis praefixum unius anni spa-
    tium aquam iliam versus partem suam fluere fe-
    cerunt. Sed cum modo in perpetuum jus illud vin-
    dicare sibi vellent, signifi cavit idem Guardianus se
    propterea querelam ante ludicem detulisse, jusque
    suum sufficienter probasse, ac ut rivus ille anti-
    qua sua semita porro quoque fluat, sentententiam
    judiciariam nactum esse. Verum enim vero dicti
    fojnicenses incolae sententiam, ac mandatum ludi-
    cis non aestimantes in obstinatione perseverare:
    haec repraesentando rogavit, ut circa hoc Deere-
    tum meum altissimum exmitterem. Ego itaque man-
    do ut secundum sententias judiciarias ac Fetvas
    sacras, denuo judicanda, quatenus rivi dicti semita
    naturalis, ac antiquo sufficienter probata est, dic-
    torum Fojnicensium incolarum iniquas adversatio-
    nes abigatis, et aquam iliam via sua antiqua fluere
    faciatis. Si resipiscere noluerint, mihi significetis,
    nec me cogatis, ut quodam hoc denuo jussa quae-
    dam ad vos emittam, sic sciatis, et signo meo
    imperatorio fidem habeatis.
    F. i vidi se, u nemiloj su hronologijskoj zbrci,
    dok za A. vrijedi, da nije dobro 1080. a. H, osim
    l oga F. i B., da je ferman izdan ;;r;a drugog vladanja
    Mustafe I,. dakle 1032. t. j. 1622. ..

    1669. Bujrun'tija Ibrahim pail1a "da je voda
    isood KozJa fratarska. Suzbija Ostruane i Gvo-
    a. H. 1080 - III. 375.
    595.
    t669. Hudet kreevskog kadije Hasan ef. kako
    se je voda to u samostan dolazi prisudila teh-
    kiji t. j. fratrin, i ovo je ovako bi lo: fr. ivo (Rat-
    Gvardian dobavi bumbaira na mu-
    rafu, a protivni ljudi bili su iz Ostrunice
    Abduhl Mi.tmin, Mehmed, jusuf, ostale komie; iz
    Gvodana: Ahmed, Jusuf, Muharem, Kurt, Mehnied;
    kasabe Fojnice lbrahin, Mehmed, Ahmed, i ostale
    komie, tada fr. Ivo dokazivat, da otkad je
    Bosna fet_t da ona voda to dolazi odoz-
    gor iz njihova kadkacta po .. ... a kadkad
    po tomrucim vodjena u crkvu i da je zbog iste
    triput murata bila i sva triput Gvardianu prisu-
    djena, pa povrh svega toga, da opet Majdandije
    da se projdu one vode on pako da moe do-
    kazat sa ahitima da je njegova voda, te dovede
    piruhitijare - stare ljude - iz Cemernice, Sofia
    Ibrahima, Kurt Aliu; iz Ragala Baba Hasan Alia;
    iz Dusine zulfikara i hodu Ahmeda, koji svi po-
    da je Studenac samostanski. Onda kadija
    prisudi jin vodu, a protivnicin rekne, da onu vodu
    izpod Kozla si dovedu, gje je i bumbair izlazio,
    nu oni opet nezadovoljni da jin ju .Gvardian
    dovede to da Gvardian ne mora bi odgo-
    voreno od kadije, te i isti protivnici nato su pri-
    stali, da iz druge vode, rudu si dovedu. (Gore
    nazn. 1617. i od vode Raja na 1665.) a. H. l 080.
    - VIII. t 367.
    596.
    1670. Ferman (sultan Mehmeda IV) da je Raja
    latinska prosta od Vladike. N B. Sramota, da se ovake
    ma<;kare po njem nalaze. Mj. mu harema l 080. -
    III. 408.
    597.
    1670. Divan Teskera kaimekamova po Ferma-
    nu, i Sehrab Pashinoj Bujruntii, da mogu Fratri
    opet na<; init Czarkvu, kojajimje bila izgoril a, za-
    palivshise najprl Manastir od Ocxaka. - III. 353.
    598.
    t 670. 4.1II. Oporuka Pavlije
    t Na 16700 na 4 tetament Pavlia
    si p rid lj u tm i togo di er se zove
    nje i nje mua svekoliko u crkv(ni) Dua svetoga
    vrtao, kako je jo nje mu
    i da se imau mise to izadje.
    Tomu su svidoci: Jakov imo
    Nikola Nikola Nikola
    josip Martin Baria
    Pisa ja fra Marko .
    Pavlija prid ljudma, da nije nikomu duna.
    nita, nego 11joj duan Nikola 409

    :..... t7() -
    599.
    . 1670. Ferman Sultan Mehmeda zabranjuje Tur-
    cima fratrima na konak dolaziti i napastovati,
    1081. - III. 404.
    600.
    1670. Hudet Kreevskog kako je Martin
    Duljan prodao zemlju na Rupnovcu za 600 jasprih.
    - VIII. 1370.
    601.
    1670. Ferman Sultan Mehmed IV circa contri-
    butinem sub namine ipsenicza, et Bakshis contentam
    datus mense rebuil evvel anno Hegirae 1081.
    an. Christi 1670. - F., 38. dell' era cristiana 1670
    (1670- 1671). B. 100- 101. - Ill. 379.
    Ad Vezirium 8osnensem, et Iudicem Sarajensem.
    Postquam &e.
    Ostensores fermani hujus, fra Ivan, Mio, et lako
    Sedi meae potentissimae exhibito libello supplici
    significarunt, se diu, noctuque in Coenobiis degere
    ac secundum vanam eorum religionem piis oblatis
    populi subsistere nec eos Protocollo (Defter) in-
    scriptos Subditos tributarios, aut eorum filios esse
    nihilominus tamen Subhasham Fojnicensem ab iis
    contributionem, sub nomine ipsenica, comprehensam,
    ac pro annona, frugibusque a populo benevole sup-
    pediatis Bakshisc extorquere, eosque hac ratione
    molestare.
    Cum illi circa hoc objectum Fetvas Sacras ab
    Shehi Islam, et copiam authenticam ex Protocollo
    novo lmperatorio super eo acceperint se nec colonos
    tributarios, nec eorum filios esse, rogarunt, ut in
    conformitate horum documentorum Decretum meum
    imperatorium ipsis extradarem. Ego itaque hisce
    praecipio, ut sive Fetvas illas sacras, sive acceptam
    dictam copiam .authenticam rite inspiciatis, ac si
    _verum est eos d1e nocteque in coenobiis degere con-
    tinuo, uniceque Eleemosynis a populo coll ectis vitam
    agere, supramemoratum subbasham coerceatis, ne ille
    amplius sive praefatam contributionem lpseni cza
    sive pro frugibus populo gratuite oblatis
    exigere audeat. Si vero respicere voluerit, eum directe
    mihi deferatis, nec hoc ex respectu novos ordines
    meos necessarios faciatis . Sic sciatis, et signo impe-
    ratori o fidem habeatis
    1

    602.
    1671 . Prepis bujruntije lbrahimpae da su fratri
    prosti od svih daciah. - III. 405.
    603.
    1671. paa dozvoljava, da se
    u Fojnici crkva koja je izgorjela, kolika je i prije
    bila, i zidovi da se poprave, ako su propali. a. H.
    l 082. - III. 409.
    ' Kemura (Biljeke, 17.) ovaj ferman kao fer-
    man sultana Mustafe Il po jednom kreevskom primjerku ali
    iste godine i mj. kao i ovaj Prevod je K.
    604.
    1671. Hugget kakoje voda imenom Studena
    KozJ a izvire, nasha 1671 i daju neim.ajJ
    Majdancxle, oi ko drughi odvrachat za prat rudu
    - VIII. 1371. .
    605.
    1671. Bujruntija sarajevskog kajmekama Gjafer-
    age na kreevskog Nahiba po kojoj oslobadja fratre
    to prodaju vino. a. H. 1082. - III. 407.
    606.
    1671. Suret onoga fermana to je doao na
    lbrahimpau da se crkva moe gradit. a. H. 1082.
    - Ill. 411.
    607.
    1672. Die 27. Augusti capitulum Foi niczae
    celebratum fuit. ..
    In hoc capitulo episcopus Bosnae P. Ni colaus
    de Plumbo discordias cum provincia suscitavi t
    totum definitorium cum patribus Gregorio de
    d Andrea de Dubocsacz excommu(ni)cationis iaculo
    tamen eius anathema tis sagitta mi-
    m me laestt. Mt ssa namque a definitorio Romam ad
    sacram congregationem iustificatione excommuni-
    catis desiit et episcopus reus inventus loco mitrae
    pileum cardinalitium, quem non cum iubilo sed cum
    moerore accepit, a sacra congregatione obti nuit
    nec non et agno paschali, quem primo acquisierat'
    privatus fuit . . .
    1
    . It em eodem anno Bassa Bosnensis omnes pro-
    vmcae conventus quadam impositione dicta csu-
    los" aggravavit, ideo quod P. Mathaeus' de
    in .mullis. conventus Foiniczensis locis parochus:
    so lt ta fes hv a celebraret sacra, an n unciaret missas, et
    cum populus cum eo de loco ad silvas
    et montes recederet, ibidem eadem ministraret sacra
    ab oculi s Turcarum se absconderet ut certam
    gulis annis pro publica missarum dari
    solitam evaderet solutionem. Sed Turcae aliter
    dicebantque, quod cum populo in re-
    motts locts contra Turcas oret. Et haec eorum erat
    ars politices, qua magnam pecuniae summam sin-
    gulis annis Bassae dandam conventibus imposu-
    erunt, servaturque id ipsum usque in hodiernum
    diem. I. Chronic. Fermendin Chronicon
    observantis provinciae Bosnae Starine,
    - XXII. p. 49.
    608.
    1672. 29. X. Murasela kojom se
    djumruk na vino i na ine stvari. - III. 413.
    609.
    1672. Bujr.untija Mustaf pae dokazuje nevinost
    fratara to se Je naao mrtav na fratarskoj
    njivi u a. H. 1083. - Ill. 414.
    171
    610.
    1673. Bujruntija muli sarajevskom, da obdr-
    aje fermane. Ovo je vrimena u mulaluku bilo pet
    manastira. - Ill. 416.
    611.
    . 167.2. Prepis Bujruntije na kadi ju
    1 Museltma da rnemuri ne napastuju fra!re to go-
    vore misu i to hodaju po selima, da za to od njih
    para ne trae. Potvrdio i kadi ja Mustafa ef.
    a. H. 1083. - lli. 451.
    612.
    1672. Ferman od god. 1672protiva Subaama da ne
    nagone fratre Musafirhane. 1083. - 111.412.
    613.
    . . suret ferma!z Mehmeda. IV (/648. - 1687.)
    stare pravtce bosanskth fratara na inter-
    venctju poslanika dvora". - Ill. 417.
    Bog!
    Uzor Isusova naroda, nje-
    dvora, podastro je dvoru Moga
    stva molbenicu, da izdam svoj visoki fl!rman, kao
    i prije, i ovom nosiocu ove previnje sultanske is-
    prave: bosanskom biskupu fra Nikoli o latinskim
    ruhbanima:
    da beglerbezi, kadije, suci, i ostale
    osobe tite Trojin i druge ruhbane latinskoga za-
    kona i da im se ne smeta popravak stanova, tono
    se nal aze u Mojoj carevini, da se titi nepovredi-
    vost njihovih crkava. Oni nemaju drugog itka do
    narodske sadake. Od njihovih stvari neka se carinu
    ne uzima; carinik neka se ne osi m, da je roba
    Isto vrijedi i za njihove sl ug e, ako su
    njihove vjere. Kad koji od njih umre, neka poreznik
    ne uzima batinski prinos. Ako se u njihovom pod-
    prolije krv, neka se od njih ne trai krvarine.
    Osobito . da se strogo tite od rumun jskih, srpskih,
    bugarskth i drugih papasa, patrika i biskupa. Neka
    se ovima zabrani dolazak i mijeanje u (la-
    tinske) crkve, potraivanje i sakupljanj e novca, (a
    naoseb) pobiranje naplate za sanduke i
    t. d, jer ovi (ruhbani) su to zamolili i stavili u
    ugovor pri okupaci ji velikoga lava sultan fatih Meh-
    meda. Oni ostaju sami po sebi, kako oduvjek, tako
    i u Zato izdaj em ovaj visoki ferman, dr-
    se starih ugovora. Edrena. a. H. 1082. (Sa strane
    sa napola otisnutim muhurom:) Prepisao kadija u
    Poegi Ataullah Ali.
    614.
    1673. kako se prsmo (sa) spaiom
    iz Ostrunice za zemlju to nam bie pritio kao . ..
    i prisudi se nami kako je bilo i u Cvi-
    tovnjoj vie gornje Ravni 1673 arina 26. a. H. 1082.
    1
    U to vrijeme u F,j nici biskup Nikola (od
    Olova). Vid. pisma biskupu hlartiQU
    2. ll. 1673. 8. Ill. 1674. Stari ne XXX. s. 24, 28. Zivotopis Fra
    Nikole posliednjeg b ' Sanskog biskupa C 1639.
    'l' 1701.). ,,Bosanski Prijatelj" Il. U Zagrebt.l 1851. str. 74.
    Bi prisugeno Fratrim protiva Ostruxnit;;anim
    daje na varh Czvitovnje nji va Ravno nasha bila
    josh od god. 1534. - VIII. 1372.
    615.
    1673. Alipaa daje slobodu vriti vjerozakon
    fratrima i da mogu a. H. 1084. - III. 415.
    616.
    1673. Murasela Asan eff. radi Matije ... da slo-
    bodno ide u crkvu. a. H. 1084. - VIII. 1309.
    61 7.
    1673. A. XXVIII. Ferman sultani Muhamed (IV),
    prohibens ne sacerdotes in itinere infestentur, neve
    Fiscus, vel ludices se ingerant in res a sacerdotibus
    defunctis relictas, datus die 9. mensis Muharem an.:
    Hegirae 1084. circa an. Clzr. 1676. F. 39. 1676
    (1673). B. 101-102.
    Ad Budensem, Bosnensem, et
    Agriensem ludices.
    Postquam Diploma hoc &e.
    Sacerdotes Bosnenses feli ci habitationi meae
    nunc in inclyta urbe Edrena existente libell o supplice
    porrecto sic dixere: "Secundum antiqua Decreta
    lmperatoria, et Sanctas Fetvas, nemo nostro victui,
    et amictui, nostris Sarcinis, et mercibus, nec col-
    lectis eleemosynis sese ingerere audet; et si sive
    in locis iis, in quibus habi tamus, sive per quae
    commeamus quispiam nostrum mortuus fueri t, nemo
    ex Inspectoribus vectigalium, vel etiam ex parte
    fiscus regii sese bonis post mortem remanentibus
    immiscere nec utlo modo ingerere audet: Modo
    autem contra antiquam consuetudinem, contra pac-
    tum regium (Ahdname) quod in manibus habemus,
    contra Fetvas religi osas, ludices, et Subju-
    dt ces, lnspectores vectigalium, Deftedar, Domini
    terestres, et Timariotae, Subbashae, et j anicsari.
    nobis tempore peregrinationis, nostris sarcinis, ac
    jumentis, et collectis eleemosinis; vel si quis ex
    nobis mori tur ejus remanentibus rebus sese ingerunt,
    ac in his occasionibus nos, ultra quam exprimi
    potest offendunt, ac male tractant".
    ln sequelam hujus hoc modo factae mihi re-
    presentationis precibus supplicantium deferens, hisce
    mando, ut cum hos infestare li citum non est, si res
    ita prout repraesentata est, sese revera habeat, nemo
    illis tempore peregrinationis, aut in locis, in quibus
    condescenderint, vel commorati fuerint, vel rebus
    eorum, et collectis eleemosinis, vel si quis mortuus
    fu erit bonis ejus sese ingerat, quin irno omnibus
    pactis regiis, ac Fetvis religiosis debitum obsequium
    exhibendo ab omni violentia facienda sese absti-
    neat. Si quis tamen infestare voluerit, eum vos abi-
    gatis. Sic sciatis, ac signo &e.
    618.
    . 167 4. Ferman Sultan Mehmeda IV.(/ 648. - 1696.)
    tz Edrene, od svega dobar navlastito da moemo
    oruje nositi i aljine turske.

    t72-
    Sucima ...
    Kako ova povelja stigne, znajte, da su poka-
    zatelji ovoga fermana ... redovnici (bosanski) pri-
    tuili se u podastrtom molbenom pismu: l ako su
    dosad bili mirni i posluni, te vjeri boanskoj i
    kanunima nita protivno nijesu ipak ih neki
    zlikovci uznemiruju, jer sablju pau i po turskom
    se odijevaju. Zato su molili jedan ferman,
    kojim bi se te uvrede zacijeli le.
    ja pak ovim zapovijedam, ako je prikazann
    doista istinito, onda svaki dosad nerijeeni prije-
    por pravedno ' po davnom dosad
    rijeite. l odslije neka nitko ne smije sve-
    dodijavati zato, to sablju pau i turskim
    se odijevaju, i u to ime (nije slobodno) od
    njih ni jednu paru izgoniti. Ako bi ih tko htio uz-
    nemirivati, ga. A ako vas ne bi htio po-
    sluati, zabiljeite ga i meni prijavite, i tako
    ne dati povoda novim tubama, znajte i ovom
    carskom znaku povjerujte. Pisano t 085.
    XLII., circa an. Chr. 1677.; Fabianich, 40
    p. 120.; s. 102- 103). - Ill. 4?3.
    619.
    t 674. mlogih Turaka da fratri nijesu
    otrovali njekog Mustafu Behremova sina, koji je
    htjeo u Sejmene. Oni su rekli na eriatu da je
    lopov, biljnez, jaramaz, da mu oni ne
    biti fili. a. H. t 085. - Ill. 42 t.
    620.
    1674. Suret-jerman sultana Mehmeda IV. (1648
    do 1696.) iz Edrene na beglerbege i kadije banja-
    (i J) da se na fratre komore
    ne tovare, porezi ili ini danci. Optime. III. 426. i 428.
    Ad Vezirium Bosnensem, ludi cem Sarajensem.
    et Banja) ukensem.
    Postquam Diploma hoc pervenerit &e. Exhibi-
    tores sublimis Decreti hujus Sacerdotes latini Mo-
    nasteriorum Fojnicza, Suttisca, Kreshevo secundum
    jam antiquam consuetudinem in Sandsakatu Bos-
    nensi, ac Bagnalukensi degentibus latinis Evange-
    lium praelegere, eosque principiis religionariis im-
    buere, ac si alicubi conubium aliquod instituendum
    secundum inanem suum ritum Matrimonii conse-
    crandi ergo in diversa Ioca proficisci solebant; ne-
    que quispiam hactenus his functionibus sese oppo-
    nebat. Modo autem, prout questi sunt, contra an-
    tiquitus observatam consuetudinem, contra religio-
    nem sacrosanctam Bainalukensis Muselim, ejusque
    famuli, aliique officiales publi ci, sola pecuniae coa-
    cervandae cupidine instigati, sese adversarios exhi-
    bent, sacerdotes eos infestant, ac mulctis variis
    on eran t.
    Ad tollendos abusus hos ego precibus humil-
    limis gratiosissime deferens, Fermanum hune altis-
    simum manibus eorutn comitto, unaque expresse
    significo, prorsus voluntati meae regiae adversari,
    si qui s sacerdotes illos offendere praesumerat. Man do
    itaque, ut quousque legaliter. ac sufficienter, et juste
    probari non potest, eos actiones immeritas, ac illi-

    citas comittere, nec Banjalukensis Muselim, nec
    alius quiscumque in negotio publico constitutus,
    contra antiquum morem, et contra praecepta sacro-
    sanctae religionis sacerdotes supramemorales often-
    dere, ac mulcta afficere audeat. Si id tamen obsti-
    naciter patrare voluerint vos omnimode impediatis,
    et prout vobis incumbit inobedientes bene notare,
    mihique significare, ita alia ex parte vehementer
    vobis caveatis, ne in innocentem culpam conjiciatis.
    Sic sciatis. Mandatum hoc, postquam illud rite per
    spexeritis, in dictorum manus restituatis, ac signo
    lmperatorio fidem habeatis.
    Pisan o ramazana l 085.
    (A. XXX. Ferman Sultani Muhamed concernens
    nitatem Sacerdotum ab iniquis oppressionibus, datus mense
    Ramazan anno Hegirae 1088. circa an. Chr. 1678. - F. :!4.
    Neli' anno dell' egira 1088, nel mese Ramazan; dell' era cri-
    stiana 1628. (1677- 1678.). - B. 87. - 88. Pisano g. '628. (p.
    h. 1038. mj. Ramazan-a). F. i B. pripisuju ferman Muratu IV
    (1032.- 1049. t. j. zavedeni u najboljem
    tugroml)
    621.
    t674. Izvjetaj Matije
    poslanika u Carigradu, o poloaju u Bosni,
    Srbiji i Bugarskoj, po Fermendinovu prepisu iz
    Archivio Caetani - Cassa 16. 5. scritture sincrone
    Divcrse notitie
    dello Stato della Christianita ne' Regni di Bosna, di Servia
    et di Bulgaria raccolte da me Matteo Gondola in occassione
    della mia Ambasciaria alla Porta per l' Ece m Republica di
    Ragusi.
    l Regni di Bosna, di Servia e di Bulgaria, ag-
    giunto il Ducato di S. Saba, detto altrimente Her-
    segovina, sono la migliore, piti utile e poco meno
    che la maggior parte dell' lmperio dell Turco in
    Europa. Tratto spatioso di paese, il quale comia-
    ciando quasi dali' Alpi si stende sino al Mar nero,
    terminato per la parte australe della Dalmatia, dali'
    Epira e dalla Orecia, e da quella di tramentana
    dal corso continuo, prima del Savo e poi del Da-
    nubio, il quale cominciando da Belgrado sino all o
    scaricarsi nel Mar Nero l' accompagna e lo termi-
    na. Questa parte del Mondo essendo stata da me
    per ispatio di 28 mesi sino a Luglio del !674 per
    occasione degli affari publici della mia Patria pra-
    tticata, et havendo io in andarla passando notato
    in lei con qualche di ligenza i siti de' luoghi, le
    qualita de' terreni e i costumi degli huomini , sono
    in animo di spiegare in questi fogli cio che m' e
    parso degno di notitia concernente in specie lo
    stato della Religione onde possa valersene chi vo-
    glia discorrere proficuamente di questa materia per
    prenderne fondati motivi, che da sincera cognitione
    del fatto possono essere somministrati, a fine di
    che ho procurato d' havere in Roma le notitie ne-
    cessarie per ordinartJ convenientemente questo mio
    discorso. .
    Ol'avanzi della Christianita' che in questo
    paese si trovano sono generalmente di rito greco
    esercitato in lingua slava nella quale sono state
    tradotte sino da tempi antichissimi le sacre scrit-
    1 ture le liturgie et altri che neli' orationi e,
    - 173-
    IIOCrificij e neli' amministratione de' sacramenti
    1\
    1
    adoprano.
    Ne spetta la direttione a Patriarchi e Metro-
    l
    lOiiti che sono scismatici i quali secondo l' uso
    nveterato in tutto I'Oriente s' assumono da Mon'
    1
    '
    rlmasti in gran copia per tutto questo tratto con
    lc sue Chiese, ove per ordinario detti Prelati ri -
    tiledono e fanno le loro funtioni esercitando a modo
    loro la cura dell' anime per mezzo di Parochi da
    loro pendenti. Et e grande la veneratione verso di
    loro di Popoli et seguitano molto puntalmente i
    loro insegnamenti e dettami, fra quali e assai con-
    Hiderabile quello dell' avversione che portano a la-
    Ilni, con tutto che poea occasione habiano i piti
    di loro d' esercitare questo suo cattivo talento per
    la ra rita di fideli rti nostro rito, che nella maggior
    parte di quelle regioni solo per passaggio e per
    occasione di trafico vi si trovano.
    E tenacissima questa gente della sua Religione
    che si vanta d' haver conservata intatta dd qua-
    lunque novita. Onde a distintione di nostri latini
    sl sono assunti il titolo plausibile di quelli della
    vecchia, che questo apunto significa il voca-
    bolo slavo di staroviernizi, col quale volgarmente
    anco da nostri sono chiamati, nel qual sentimento
    {che fra i termini della debila moderatione sareble
    santissimo) sogliono caminare indiscretissimamente
    confodendo le 'materie esenziali con Je indifferen ti ,
    e prendendo d' ogni poco di variatione da riti
    ct instituti materia d'accusare i nostri e credersi
    uebitamente separati da essi. l loro dogmi in ma-
    teria della se si riguarda l' universale della
    Chiesa Cattolica come viene dottamente 8piegato
    uegli eruditi trattati di Leone Alutio, e prima
    di lui in quei di Mons. Pietro Arcudio e da libri
    rl tu ali de' O reci, da deere ti loro sinodali, dalle
    lstorie e documenti da loro stessi autori lasciati a
    posteri hanno diligentemente cavato questa verita;
    ma se si viene al particolare de fatto molti corpi
    di quella natione e gran parte d'huomini privati
    tl ' ogni stato sono imbrattati di pessime heresie
    pullulate e propagatesi nelle menti loro per difetto
    eli cultura spirituale alla quale fra gli incomodi
    della servitil da cui sono oppressi non possono
    attendere i loro Prelati e Pastori, huomi ni per lo
    pitt rozzi di costumi, privi di lettere e sforniti d'
    ogni sorta di dottrina e piti bisognevoli se mede-
    almi di quel pabolo spirituale, che alle loro greggi
    sono tenuti di somministrare.
    In riguardo di questa parte de' fedeli e vana
    ogni diligenza positiva che in ordine alla loro pre-
    sente conversione o riduttione potesse impiegarsi
    degl' operaij evangelici che in quelle parti si trovano.
    l quali per cio dovrebbono guardarsi molto bene
    dell ' irritarli. E cosa piit espediente sarebbe d'an-
    ll are il meglio che si puo d'accordo con loro con
    lodare e mostrare d'haver in veneratione i loro riti
    che veramente sono e lodevoli e venerabili e di
    rlconoscere la conformita di loro dogmi con i nostri
    come veramente (con la gia detta ristrettiva) sono
    ,onformi ne entrare :;en:?a gran cautela nella ctisp\lta
    sopra le contrarie concernenti lo scisma che ci
    tiene separati da loro. E perche e prohibito per
    dispositione d'una Boll a di Clemente 8. a latiin
    co' Oreci scismatici il Matrimonio, stimo espedi-
    ente che da nostri Prelat! si metta in uso !arga-
    mente la facolta che hanno dalla Sede Aplica, di
    dispensare a questo impedimento.
    Vengo hora a popali che seguitano il rito
    nostro latino di quali sotto il domini o Ottomano a
    comparatione di Oreci v'e pochissima parte e sono
    sparti per questo paese inegualmente, che pero
    sara bene di farne secondo i luoghi, ne' quali si
    trovano separato discorso.
    Il Regno di Bosna ch'e parte la pitt occidentale
    dell' altre di questo tratto e pleno di fedeli del
    nostro rito e sono tutti Cattolici, frulto antico delle
    predicationi de' Padri di Sant Francesco Minori
    osservanti i soggetti del quale instituto sino dal
    principio di esso si misero a coltivare questa parte
    della vigna del Signore, e v'hanno di numerosi
    conventi che danno ricetto a' Vescovi che del Corpo
    loro dall a santa Sede sogliono .cavarsi e continuano
    di portare l' habito di St Francesco, non diverso
    in parte alcuna da quello degli altri trati, come
    quel!o che non ardisce di professare il suo carattere
    Episcopale mentre non e accompagnato dalle facolta
    del Pnpe secolare, le quali per esercitare la giu-
    risditione anco spirituale ricercano quei Barbari
    ne' Prelati Christiani, e le fan pagare molto bene,
    come sono necessitati d' ottenerle e pagarle i Pre-
    lati greci, che pero professano liberamente il loro
    carattere, et e prattica simile a quella del Placet
    Regio ne' Regni di Spagna, e del posseso temporale
    ne' Stati della Repubblica di Venezia. Il manca-
    mento die queste facolta e di gran disaventaggio
    a' Prelati Lati ni nel dominio del Turco, che per6
    sono obbligati a non palesarsi per tali,' e guando
    avvenga che sian conosciuti gran molestie soppor-
    tano e gravi corrono, da quali per mezzo
    del denaro da loro Popoli vengono neli' occorrcnze
    con gran carita' liberati. E' ben vero .che per lo
    piti i turchi cammianano in questa parte alla grossa
    et usano una discreta connivenza. A me de fatto
    e occorso di havere nella mia comitiva il Vescovo
    moderno di Bosna, che venne vestito da secolare.
    con tare antel:edentemente correre prohibitione a'
    suoi di palesare la venuta del vescovo e non prima
    di arrivare al suo Convento d' Olovo ripiglio il suo
    habito di San Francesco: E di quivi nasce la ne-
    cessita di tare i Vescovi in Bosna di quella Reli-
    gione; senza che durerebbe tatica il ;relato. che n?n
    portasse l'habito di San Francesco d haver tl credtto
    e la veneratione anco de' proprij sudditi necessaria
    all' esercitio della sua carica.
    Segnita verso Levante il Ducato di S. Saba
    provincia grande e spatiosa stendendosi a 8 giornate
    di cam mino in l unghezza e poco m eno d'altrettanto
    in larghezza Era anti camente sottoposto al Ooverno
    del Bassa' di Bosna residente in Serraglio, ma in
    questi tempi ha il proprio Rettore a titolo di Sangiak.
    . V'e in esso qualche numero de' fedeli del nostro
    - 174 -
    rita e sono Cattolici come i sopradetti di Bosna,
    ma si restringono nelle due Diocesi di Macarca e
    di Tribunio; Je quali Diocesi fra loro contigue,
    comincinando dal Capo Occidentale di questa Pro
    vincia stendono il loro spatio per quattro giornate
    di cammino verso Levante sino all' incontro et anco
    pitt della Citta di Ragusa con pochissima larghezza
    verso la Tramontana e viene ad essere il sito di
    esse o' al lido del mare o poco distante da esso.
    V e' anco in questa Provincia Ja citta' di
    Mostar, nella quale e ne castelli che li sono d'
    intorno v'e' buon numero de' latini, ma perche questi
    sono sottoposti al sudetto vescovo di Hasna, s'i n-
    tenda detto di toro cio che ho detto in questa
    materia di sopra nel Capitolo, in cui di Bosna si
    e'
    Dopo il Ducato di St. Saba caminando verso
    Levante viene la Servia e la Bulgaria, nell e quali
    provincie v'e di popali Christiani del rito lati no
    sparsi in diversi luoghi e sono i seguenti.
    Ciprovaz Terra assai grossa con alcuni casali
    attorno, la quale resta dalla parte di Tramontana
    dela Cita' di Soffia nelle vicinanze di Monte Erno,
    che chiamano la catena del Mondo, e' numerosa
    di T anime tutte della nostra religwne e rito.
    Ha la chiesa che e sortito a quegli huomini d'
    ottenere per essere distintamente da Turchi rignar-
    dato quel luogo come quell o, che spetta quanto
    ai proventi dell' entrate publi che alla Regina madre
    pro tempore la quale suole per proprio honore e
    compiacenza far godere a quegli habitanti copiosis-
    simamente i frutti della sua protetione in ordine al
    vivere in pace e tenersi lantani dall e molesti e e
    dalle gravezze.
    Era nativo di questo luogo quando io passai
    per quelle bande l ' arcivescovo di Sofia, il quale
    in esso risedeva, senza farzi troppo vedere nel
    posto del proprio titolo, il quale essendo residenza
    del Capo della Provincia li sarebbe di spesa grande
    e di molestia quella dimora, oltre il comune peri colo
    di Vescovi in quaesti paesi, de' quali sopra si' e
    ragi ona to.
    Nicopoli, citta celebre sopra il Danubi o per
    la rotta ivi data da Baiazet primo Gran Turco a
    tutti questi Christiani uniti insieme neli' anno 1296;
    v' e in essa buon numero di Latini fuora d' essa
    vi sono 14 Castelli habitati da medesimi frutto
    delle lodevoli fatiche di Mons. Filippa Stanislail
    dal quate questi Castellani furono convertiti dali'
    heresia de Pauliani alla fede Cattolica, con tutto
    che Questo Prelata in diverse mani ere abbia con-
    tiavenuto agi' ordini di Roma, e patitone per cio
    longa e rigorosa penitenza esiliato dall a Diocesi e
    quasi privato del Vescovato, nel quale poi per be-
    nignita della santa Congregatione de Propaganda
    Fide ritornatovi s' e utilmamente adoperato per la
    Conservatione di questo gregge nella fede, nell a
    quale sant' opera insistendo ha chiuso lodevol-
    mente i suoi giorni con lasciar ottima fama di se
    1
    Obrati Q ilJ je valjada Satinasl
    in quei popali. E sara d' opera non cosi facile al
    suo s uccessore questa conservatione per la resi
    stenza d' uno per altro legerissimo rispetto ch' 6
    la vari eta di giorni festivi fra latini e greci, indota
    dalla correttione Gregoriana alla quale quegl'
    animi rozzi malamente s' accomodano. E da no
    tare che la Chiesa goduta da Christiani in questa
    Citta e non altrimente edificio, ma ' scamavento
    fatto in un grande scoglio di Tufo, che pero
    incapace di rovjna, il che e causa che si sia con-
    servata lunghissimo tempo, e che sia singolare in
    quelle parti a Christiani questa . prerogativa.
    Caliscevo, che consiste in tre Casali, posti a
    tre di camino da Filipopoli verso tramontana. Non
    hano Chiesa questi Christiani, ma il Cappellano
    de' Ragusei che si trava in detta citta amministra
    ivi i sacramenti e celebra alle voltc sopra altarl
    porta til i.
    j aneva, tera molto popolata ove fra i Greci
    de' quali e maggior numero, v'ha de' latini ancora;
    resta dalla parte australe di Soffia dall a quale
    ancora si trava Ochrida che ha il suo Prelata e
    s'avvicina nl confine de' luoghi da me presi a rife-
    rireti e pero non gl' ho ne pratisati, ne ho havuto
    tropp' occasione di sentirne a parlare.
    Tutti i fedeli che si trovano ne' luoghi siu qui da
    me riferuti sono sudditi del turco chiamati in lingua
    del paese raja turska, quasi dicas mancipia Turcica,
    sottoposti senz'alcuna ecceti one alla durezza del
    giogo "che portano difficile a sofrire per moite
    cagioni, levendosi passim i lora figli'uoli per farli
    turchi, et allevare ne' serragli del G. (gran) signore
    onde vengono applicati a diversi ministerij della
    Carte, o' ascritti alla militia dei Gianizzeri, le quali
    raccolte si chiamano descermei, e si mettono in
    esecutione ogni tant' anni per tutto l ' Imperio. Le
    lora eredita sono sottoposte all fis co che chiamano
    Potoman dritto del quale e d' havere la decina
    parte ne' beni, che si lasciano a figliuoli et altre
    persone congiunte strettamente al defonto, e tutta
    intieramente l' heredita ove non vi sia herede pros-
    simo, senza che vi sia in questo caso luogo alla
    dispositione testamentaria con diverse altre durezze
    proprie della barbarie di quella natione.
    Diversa da questa e molto migliore e la con-
    ditione de'latini, che in queste parti si trovano senza
    il duro carattere de' sudditi dell' lmperio; ma che
    per qualche privilegio fondato ne' patti antichi o
    moderni sono esenti da di verse gravezze et hanno
    fortuna d' essere ten u ti per amorevoli, come al pre-
    sente hanna sorte d' esser rimasti tali i Venetiani
    e Genovesi, dagli huomini delle quali e stato avanti
    che l' occupassero i Mahomettani pienissimo l' ori-
    ente. E di queste come anco dell' altre che vi po
    tessero essere di tale sorte, quali siano i privilegl,
    e le esentioni' et immunita, perche a me non e nato
    non saprei discorrerne; e tanto piu che ne paesi
    de quali io qui ' ragi ono non ho notitia che ve ne
    sia, siccome m'e notissimo che in Constantinopoli
    sono frequenti e celebri i lora trafichi. Oi .Questo
    genere e la natione de Ragusei mili patritti, i qual
    - 115-
    11 lne dal tempo Quei paesi erano da Principi
    Christiani retti, esercitavano in gran frequenza i
    loro traffichi in diverse piazze di quel!' allhora fro-
    rida e dovitioso paesc et a titolo di Coloni e have-
    va no in esse il suo domicilio e moite essentioni
    l{odevano come attesta Ludovico Tuberone nella
    hi storia de suoi tempi, le quali Colonie sono com-
    munita de mercanti et altri nationali rimaste sino
    nl di d' oggi in dette piazze che sono le seguenti.
    Belgrado Citta nobil e e popolata posta nel con-
    flu ente di due gran fiumi Danubio e Savo che e
    ll termine occi dentale del Regno di Servia. La' nostra
    uatione ha ivi la Chiesa nell a quale publicamentc
    R' esercita il culta Oivino la Capellano eletto e
    mantenuto dalla communita e serve celebrando et
    nmministrando i sacramenti non solamente a fedeli
    che si trovano nel recinto della Terra. ma anco a
    (Juelli che sono sparsi per diversi casali et all' in-
    torna pur nationali.
    A questa Chiesa accadde tre anni sono l' in-
    fort.unio d' essere incendi ata per caso, del quale
    pat1 tutto quel vi cinato con havergli consumato il
    tctt.o e lasciando nude le muraglie, per la riedifi-
    ca tlone della quale per mezzo degli nostri amba-
    sciat'1 (uno de quali fiu io) si feee ricorso al Gran
    Visir, e per che non fu possibile di ottenere l' in-
    lento, ostandovi l' instituto antica di quella natione
    die non permettere la riedificatione delle Chiese
    che una volta ca dute a Christiani vengono di
    ln mano cadendo; s e venuto al ripit:go di coprire
    l' de quattro muri restati in piedi con le store,
    ll d1 fesa d'ell e quali contra l' ingiuria del tempo si
    cclebra al meglio che si puo e s' andara cosi con-
    ll.nnando' sino a che col tempo si conseguisca (co me
    Ii i spera) di rimettere nel pristino intieramente la
    co.s a .. Detto Cappelano e soli to che si a religiose de
    M111 on osservanti di s
    1
    Francesco di natione Bos-
    nes e oltre il quale dalla Communita e mantenuto
    1111 ' altro che fa la scuola alla gioventit.
    Russi altrimente Russnik terra grossa di T
    fuochi sopra il Danubi o col porto appresso dell e
    harche da navigar pe! fiume, v' e la Chiesa offitiata da
    Cappellano sostenuto da marcanti della Colonia che
    hora e un religioso de Minori osservanti, il qual e
    confo rme a quello di Belgrado serve et alla terra
    ct al contado e vicimanze nell e quali si trava bouna
    copia di fedeli di questa natione, ma senza propria
    Chiesa.
    Silistria terra di 2500 fouchi sopra il Da-
    nubio, ove la natione de' Ragusei tiene la sua chiesa
    servi ta da Cappellano, da lei mantenuto, che hora
    un prete secolare.
    Baba terra grossa al pari dell a suddetta posta
    ln sito alquanto distante dal Danubio, amena so-
    pra modo et obbodante. V'e la Chiesa della natione
    servi ta da. Cappellano, il quale al presente e un
    Prete secolare che s' adopera ancora in servite delle
    Terre vicine che sono lasaku, Ismael, Tulei Bander,
    Chi lie, tutte situate nelle ripe del Danubio che in
    quelle parti e prossimo a scaricarsi nel mare, e sono
    {requenti di numero considerabile d' huomini di
    que:;ta natione, i quali tutti cbncorrono al mante-
    nimento dell Cappellano, il che coniste (oltre il
    vitto congruo per lu i e pe! cavallo che se gli da
    in caco d' uno de' Marcanti delle terre, nelle quali
    per turnum gli ocorre di trattenersi) in 60 pezze di
    reali l' anno. E questa e la practica, che in pagare
    il Cappellano ordinariamente anca altrove s' osserva.
    E vi e lodevole usanza di star attentissimo ogni
    uno alla vita et all' attioni de' Cappellani et ogni
    mediocre mancamento nella parte morale basta per
    licenti arl o, e parte per questo, ma muito piit perche
    neli' elettione s' usa a quest effeto ogni maggior
    diligenza, succede che per ordinari o questi operarij
    sono huomini di costumi incolpati et in grande e
    riguardovole stima fra i secolari; sopra il qual punta
    grandf'mente si preme non solo in riguardo dell'
    utile grande che ridonda nella bonta di costumi
    del Popolo da quella de' sacerdoti; ma per prave-
    der da lontano a grandi incovenienti che possono
    provenire dalla vita scorreta di Questi Cappell ani,
    e massi mamente dalla pratica dishonesta con donne
    de' Turchi, il quale mancamento solito punirsi con
    fiamme dalle quali il reo solo con rin('garla
    puo esimersi, portarebbe immensa spesa e travagli
    alla Communita, allct quale toccarebbe il peso di
    salvar! i.
    Provaso Terra principale del Paese detto Do-
    bruin, ve dentro la Chiesa della natione di nobile
    struttura et di venerabile antichita, fabbri cata a
    volta, la serve un Cappellano che al presente e un
    prete Cappella no secolare stato gia alun no della Con-
    grega ti one di Propaganda fide, di natione Bosnese
    chiamato D. Giorgio Cucumarich huomo dotto
    da bene, il quale serve a fedeli della natione cosi
    nel detto luogo, come in diversi altri di questa
    vicianza che sono Varna, Sciumaga Passargik et
    altri ne quali si trava di nationali considerabile
    numero et hanna privil t:gio di sentire le messe sopra
    l ' altari portatili inanzi alle sacre imagine che i
    Turchi chiamano s uret, cosa per altro da quei bar-
    bari espressamente victata.
    Adrianopoli Citta Regia posta nel confluente
    di diversi fuini nel maggior di essi chiamato Mari za.
    Ve dentro la Chiesa di Ragusi posta in mezzo dell a
    Terra sotto l' invocati one della B'" Vergine con l'
    immagine della medesi ma che tiene il banbino in
    braccio da mano di esquisito artefice dipinta. Al
    presente non ha questa il suo cappellano. Et perche
    in questi tempi per la rezidenza ivi della Carte. e
    non vi e' ne vi puo' essere altra Chiesa de' Chri-
    stiani, vi e gran concorso in Questa de' fedeli.
    Filipopoli altrimente Filiba Citta grande e fa-
    mosa sopra il detto fiume Mariza popolata da 40m
    anime. V'e in essa la chiesa di nationali hora servi ta
    da Padri de' Minori osservanti di natione Raguseo
    per Cappell ano il quale s' impiega ih oltre nel ser-
    vitia de' fedeli di Caliscevo, de' quali di sopra si
    e ragionato.
    Soffia citta grande e Capo di Provincia e re-
    sidenza del Beglirbegh di Rumelia, vocabolo corrotto
    di quello di Romania. V'ha ivi la natione una belli\
    --
    Chiesa con tte altari setvita da Cappellano mantea
    nuto come sopra da mercanti.
    Prokupie terra grossa nella Servia Ol;'lla quale
    v'e chiesa de' Ragusei col Cappellano come sopra.
    Novi pasar terra similmante grossa nolia detta
    provincia di Servia, v'a' la Chiesa della natione come
    sopra da Cappellano mantenuto da Mercanti al Quale
    mantenimento concorrone i signori Tesorieri di SUl
    Maria di Ragusa con 40 pezzi di reali l anno pro-
    venienti da un legato pio.
    Gode la natione Ragusea sparsa per le Colonie
    de suddetti luoghi correspettivamente al groso tri-
    buta inviato da lei annualmente alla Porta {per patti
    espressi contenuti neli' antica conventione che chi-
    amana Ahnam) diversi privilegi e prerogative il com-
    modo de' quali se non fossero come al presente sono
    afflitte dalla strage del tertemoto le cose sue sa-
    rebbe nientt! inferiore a questa gravezza.
    E i figliuoli di questa Patria habi
    tanti in qualsivoglia luogo dell' lmperio ottomano
    hanno facolta di trasmcttere' i beni loro adogni sorte
    d' herede testamentarij et ab intestato.
    Non sono sottoposti i loro figliuoli al Descernie
    di sopra accennato.
    Sono esenti da Gabelle e da Dogane et altri
    pesi gia irnposti e da imporsi in futuro, le robbe,
    beni stabili e le persone loro in qualsivoglia parte
    dell' lmperio, eccettuati le citta regie di Costantino-
    poli, Aclrianopoli e Prusa ove pagano solamente 2 pro
    delle robbe con le quale trafficano, Esercitano da
    se stesse le dette Communita.
    La giurisditione, quanto le cause civili, le quali
    quando sono piu ril evanti vengono giudicate dagli
    Ambas'
    1
    della Republica pro tempore quando pas-
    sano alla Posta o quando ritornano e quando si
    tratta di communita poste fuori della strada con-
    corrono i litiganti alla pii1 vicina di quell e che si
    trovano al passo, et ivi dicono la sua ragione, con
    rimanere alla parte perdente l' appello a tribunati
    di Ragusa. E quanto alle cause criminali, se non
    si tratta di materia troppo grave, trovano quegl' huo-
    mini modo che prochissimo vi si ingeriscono i giu-
    dici del pasce, castigando da loro senza strepito
    giudiciale e sola facti veritate inspecta i deliQuenti.
    Hanno le toro Chiese nelle quali si esercita
    pubblicamente il culta divino, si celebrano le messe,
    s' amministrano i sacramenti da Cappellani, i quali
    da ciascuna di quelle communita si provedeno e
    mantengono, et i fideli Quantunque laici ajutano
    popolarmente a cantare Vesperi e le messe in tutto
    quello che puo canonicamente farse senza il cara-
    Here dell' ordine sacro cosa che riesce di somma
    edificatione. Hanno cemiterij che per Jeggi de' Turchi
    devono esser fuori dell ' hauitato e sono circondati
    da muro, chiamando tale circuita Gradina, nel che
    e distinta notabilmente la toro conditione da quella
    de' Greci e degli hebrei le sepolture de' quali stanno
    all' aperto esposte agi' insulti dell' animall. Anzi
    nella citta di Adrianopoli e singolare il diritto di
    seppellire i morti nella Chiesa stessa che e in mezzo
    terra, in virtu di che de facto essendo a mio
    tempo occorsa. La morte d
    1
    uno della nostra
    glia, fu il suo corpo postato publicamente per
    strade in cataletto scoperto precedente il Prete e
    la Croce in mano vestito di Cotta e stola e
    endo molti si della natione Ragusea come
    altre nationi con le torcie accese cantando i soli
    sahni, e fu notabile che vi concorse anco il Me
    polita Greco con diversi monaci e sacerdoti del
    rito, il quale solennizzo con molta edificatione
    ognuno quel funerale, il qual rito s' osserva
    traditione de per tutto in simili occasionl.
    Le dette communita chiamate come si e d
    Colonie sono composte di persone native nella
    e stato di Ragusa e discendenti da questi,
    quali vi si aggiungone di quei del paese del e
    latino; e ve' luoghi ne' quali queste Colonie si
    vano tutti i Latini passano per Ragusei, e trovan
    modo di godere i lora privilegi non ostante che
    venga loro alle volte contradetto, onde i veri na
    nali ricevono de' travagli e detrimenti notabili.
    Nel che da Ragusa arrivano ordini rigorosi
    favore degli aggregati, con castigarci severam
    coloro che venissero a qualche alto a questa
    tica pregiuditiale. Per Ja qual cagione passano moltl
    dal rita greco al latino e si trattano da latini con
    augumento non desprezzabile della Religione Cata
    tolica. verso Ja quale quando bene da questi non
    si nutrisero sinceri i sentimenti certd e che nP. figl
    1
    lora sono sincerissimi. E questo e il piu facile piit
    naturale e piu efficace modo d' ogn' altro di soa
    stenere la Christianita in quelle parti, adoperando a
    tavore et augmento d' essa mezzi non solo, non
    contradetti ma assistiti e favoriti da Turchi, et ota
    tenendo senza ne spesa ne travaglio che sia per-
    messe con liberta assai ragionevole il vero culto
    Divino. Onde sarebbe espediente che a Roma s'
    havessero in consideratione questa maniera di tener
    vivo il Lume del!a in quelle barbarie favo-
    rendo le dette Communita et assistendo loro con
    le gratie che gl' occorresser9 alla giornata, poiche'
    risulta notalbimente per la gloria di Dio e salute
    dell anime L' esistenza in quelle parti di numero
    considerabile de li cattolici rispetto alla liberta
    e riputatione con la quale professano e mettono in
    atto la roro credenza in comparatione degli altri
    fedeli de' quali di sopra si e' ragionato e delle di-
    fficolta e malestle che questi sostengono per man-
    tenersi nella e le che Roma a quest'
    effetto vi fa ne' Vescovi e Missionarij che si sostiene.
    Ma se mai altre volte e stata considerabile la
    conditione delle Colonie de' Ragusei in Levante
    a quell' affetto L'e' al presente che si sono messi
    i Patriarchi e Metropoliti del rito Greco all' impresa
    di rendere sottoposti alla podesta loro i Latini ad
    effetto, di che corre voce che habbino ettenuti di-
    versi comandamenti del G. (gran !) signore, in virtu
    de quali esigono da nostri rigorse contributioni, il
    che ci corre pericolo, che risulti in pregiuditio gra-
    vissimo della e disciplina di quel fideli, perche
    detti Prelati scismatice mettono verisiniilmente sa-
    crileghe imposition i a i sacrificij et all' usd di sera-
    - 171 -
    menti nel modo che per supplire all e spese sopra
    11ccennate ne' Turchi, praticano con quei del pro-
    l
    ,rio rito con ruina et esterminio totale della vera
    <cligione in tutto il Levante. De quali incommodi
    !'esta esente la natione de Ragusei assieme con i
    uggregati ad essa in vigore del suo privilegio sopra
    nccennato d' essere esenti dalle nuove impositioni,
    ll qual privilegio gli viene fedelmente osservato come
    quello che da lei viene godulo titolo oneroso e si
    trova espresso neli' antica conventione detta Ah-
    Il ama accennata di soppra, et a me e' riuscito di
    mctterlo in pratica contro una impositione ri gorosa
    fatta in riguardo della presente guerra col polacco
    con ottenere dal Gran visir un comandamento es-
    presso di quest' esentione contra la detta gravezza
    ct ho memoria che da miei antecrssori simili co-
    mandamenti si sono ottenuti conto l' esattioni che
    nltre volte detti Prelati hanna preteso di met-
    tere in uso contra persone e beni della natione di
    Ragusa.
    Tante m' occorre di dire delle notitie da me
    raccolte ne' Paesi di Levante, da praticati, concer-
    uenti lo stato dt::lla Re'ligione. Restarebbe di ragi-
    onare di cio che concere lo stato politico e mili-
    tare, materia da me molto bene avvertita e consi-
    uerata mediante la comodita che n'ho havuta per
    essermi accorso di trovasmi presente all' arrivo dell'
    armata ottornana in Poloni a all' attacco e presa di
    Kaminiez, al progresso verso Leopoli et al ritorno
    di sotto quella piazza, con l' abbozzo della pace
    et al terrore concepito quando giunse l' avviso della
    Rotta di Coccin, e alla fuga poco decorosa dal
    posto del Danubio, della quale io stesso son,o stato
    a parte. Ma essendo quest' argomento diverso dal
    presente mi riservo a trattarlo in ragionamento se-
    parate. E dico per hora solamente che l' acquisto
    della detta piazza e stato in effetto successo inte-
    li ce e perdita grande per i tun.:hi, i quali con questo
    toro stimato avanzamento che riportarono senza
    alcun contrasto, hanno lograto piu le forze di quell'
    imperio e tanto indebolite, che maggior danno a
    pena si poteva ricevere da una rotta formate: ne
    gia i piu prudenti fra di loro restavano di vedere
    chiara antecedante questa verita, et in speccie il
    G. Visir che la sempre dannato la risoluti one fatta
    in sua assenza di prendere in protetti one i Cosacchi
    e con cio precedere dell e brighe con Polonia: ne
    quella espeditione (alla Quale han dato impulsa
    ale une parole incosiderate del rappresentante Po taceo
    in risposta delle minacce a favor de' Cosacchi) ha
    avuto altrimt per fine acQuisti sopra la Polonia ma
    d' uscire con riputatione dali' impegno nelle pro-
    positioni fatte in questa materia permezzo d' un com-
    portabile aggiustamento, in ordine al quale per tutto
    il tempo della marcia dell' armata si stette con l'
    orecchie tese per udirne il trattato et avidamente ab-
    braciarto, proffesando ingenuamente che ogni mi-
    nima resistenza che si fosse incontrata nel passare
    il fiume Nester, rnai non sarebbe loro riuscito di
    passarlo ne avvicinarsi a Caminiez; appresso io ho
    sentito piit volte affermare costantemente al Luog
    del G. Visir che chiamano Chehaia.1
    622.
    1674. Udet kako bi pridobivena dava od fra-
    tara proti patrikama i vladikama.
    2
    Ill. 420.
    623.
    1675. Udet po fermanu glasom kojeg su fratri
    prosti od ovake vrste danjaka. Semper utiliter po-:
    test exhiberi. - Ill.
    624.
    1675. Prepis fermana po kojem se zabranjuje
    od fratara komore iskat i slobodi da se svagdi misu
    govoriti i pripovijedat smije po eherovima
    i pazari tima. NB. Ovi je Ferman vario lip, jerse u
    njem nalazi jezgra parvog i ostalih Fermanah. -
    Ill. 424.
    625.
    1675. Kopija tapije: Krsta e na s rtom na Ma-
    rinu ravan, ondale putem od Kozla na Kozo -grad
    sve nae. a. H. 1193. - VIII. 1372.
    626.
    1675. Die 25. Augusti Foini czae congregatum
    fuit capitulum ... l. Chroni c.
    din, Chronicon observantis provinciae Bosnae
    Argentinac. Starine, XXJI. p. 50.
    627.
    1675. 29. XI. Priznanica fra Matije, gvardijana
    na zajmljenih 10.000 aspri u Ahmet bega
    Pb. 3. v ll. sa faksimilom.)
    628.
    1676. Bujruntija Sali pae na kadiju,
    da poalje gvardiana u Travnik radi Ali tatara, "da
    a. H. 1140. - III. 425.
    629.
    1676. Ferman Sultan Mehmeda glede upe
    Ivanjske u Banjaluci. - III. 447.
    630.
    1676. Murasela kreevskog kadije Smail Eff.
    da gvardian fra Tomo primi opet u crkvu Mandu
    Nasl ov j e rukopisa: " Diverse notitie dello stat o della
    christian ita ne regni di Bosna, di Scrui -1 e di Bulgaria. Rac-
    colte da me Malteo Gondola, in occasione della mia amba-
    sceria alla Porta Ottom ana per l ' ecema republica di Ragusa" .
    Isp. Arkiv IV. - Jl.punoo&, J-101m oaMeT-
    . . . Bpaslll a, t870. fragmentarno. - Dr. K. Horvat, Novi
    historijski spomenici za povjest Bosne i susjednih zemalja.
    ( Glasnik muzeja . . . XXI. Saraj evo, 1909. br. Kodeksi
    o':.rog izvj etaj a nalaze se jedan u Casanatenskoj biblioteci u
    Rimu (Cod. Miscell. VII. 57.) i onda i u Valikanslcom Arhivu.
    Kem ura (Biljeke, 19) bujuruldiju Kara Mehmed
    pae 1674. sarajskom muli o fratarskom oprostu od

    '"
    178
    lan iju (fahi u) poto se je obratila . . . a. H. 1087.
    v. 773.
    631.
    1677. Teskera Halila kajmekama bosanskoga.
    da fratre ne bihuzure sbog defina naastih u zemlji.
    a. H. l 088. - Ill. 429.
    632.
    1677. Murasela po kojoj se nalae fratrima
    t vj erozakonu. a. H. l 088. - Il l. 424.
    633.
    1677. A. XL V. Copia Permani dati mense Ra-
    mazan an. Hegirae 1088. circa an. Christi
    rukom korigirana u 1680.) concernit prolzibitionem,
    ne Sacerdotes Bosnenses infestentur propter Missas,
    quae populo celebrant, et praedicationem, quae fa-
    ciunt; atque propter assistentiam Matrimoniarum. -
    F. 41. (1088; dell' era t ristiana 1680 (1677-1678) .
    - B. s 103.
    Ad Vezirium Bosnensem, Iudi cem Sarajensem,
    caeterosque Kadi as.
    Postquam &e.
    Exhibitores .Sacerdotes Monaste-
    riorum Fojni cza, Kres hevo, et Sutti ska porrecto li
    bell o suppli ce expl anarunt, se secundum antiquam
    consuetudinem per totum distri ctum Bosnensem,
    Bagnalukensemque ad cuncta ea Ioca, ubi coloni
    ritus latini degunt, Evangelii legendi, concionandi .
    ac Matrimoniorum jungendorum causa commeatos
    fuisse, nec unquam ali quid hoc, aut ali o in negatio
    comisisse, quod tegi divinae, canonibusque contra-
    rium esset, vel cuipiam noxam ali quam inferret.
    Modo autem conquerun tur, quod Bagnalukensis
    Muselim, ej usquae homines, alii que publici offi ci-
    al es, eas dum s upradictorum officiurum causa pe-
    regrinatur, turbent, vexent, ac mul cta offi ciant. Ro-
    garunt proi nde pro Fermana meo circa tol lendas
    ejusmodi injurias. Quare cum null atenus permittere
    possi m, ut august issimis Imperii mei temporibus
    Generi Sacerdotali praedi ctarum monasteri orum quae-
    cumque offe nsa inferatur, hisce jubeo, ne dicti s sa-
    cerdotibus, dum ii secundum antiquam consuetu-
    dinem per praedicta Ioca commeantur, et quoadusque
    sese qui ete, beneque gesserint, nec quidpiam contra
    illos tegaliter, ac sufficienter probatum fuerit, a quo-
    cumque demum, proinde nec a Bagnalukensi Musse-
    Jimo vel minima injuria, aut impedimentum causet ur,
    vel ii mulcta ali qua afficiantur. Si qui legi divinae,
    et huic ampli ssimo Decreto contraversari ausi fu-
    erint, eos compescatis, vel non obedientes notetis,
    signifi cetis. &e.
    634.
    1677. Bujrunti ja mehmur Hasanbega kojom se
    zabranjuje posli je kadijinog (Behlul ef.) pregleda
    crkve fratre napastovat u Foj ni ci i Kreevu. a. H.
    l 088. Ill. 430.
    635.
    1677. Temessuch oci nji ve, i shumme kupljene
    na Selakovichim od Marti na, sina Mihajlova, za
    3000 jasprih. - VIII. 1376.
    636.
    1678. Sehnet kaj mekama Sul ejma
    eff. po kojem se utjera u la osvada na nekog fra
    da je jednog i oteo mjeh vina
    mas la. NB. kao daje fratar odao u ki afetu Os
    lijskon usli to jok sve iftira. a. H. 1089.- Ill. 341
    637.
    1678. Bujr untij a lbrahi mpae da se fratri .
    napastuju radi jednog naastog mrtvog di jeteta p
    zidom. a. H. 1089. - Ill. 432.
    638.
    1678. Naredba Vezira na Muselima
    da proglasi da su fratri pros ti zakon davat
    Fojnice, Kreeva i Sutjeske pc Sandaku Saraj
    skom i i da to svakom oglasi. a. H
    1089. - III. 410.
    639.
    1679. Mahkbul Baa u ovoj Bujrunti i kae
    nije istina to su osvadili njeki da ga je jedan fratar
    u Travni k na na uke tukao i psovao. a. H. 109J.
    - Il l. 433.
    640.
    1679. Teskera sarajevskog kadije na N ahi ba
    kreevskoga, da nikoga ne puta frat rima na konak.
    a. H. l 089. - liJ. 434.
    64 1.
    1679. Buj runti ja Mustafapae da
    teft ie fratre. a. H. l 090. - II I. 435.
    642.
    1679. Bujrunti ja protiv Museli
    po kojoj se frat rima sloboda daje svakud vriti vje-
    rozakonske nauke, itd. - III. 437.
    643.
    1679. Bujruntija Mustafa pae po kojoj se
    branjuj e iskat od fratara konak i zahiru itd., koje
    sami ne imaju, frat ri s u fukara . a. H. 1090. - III. 4
    644.
    1679. Tui Hasan baa, Smail baa i njekoli ko nj
    ovi ortaka izprid sebe i fu
    kare i kreevskog guard. da su imali prije
    musafiranu, a sada da da dre: Guardiani po-
    zvati na sud pri d kadiu kreevskog vele: isti na je,
    da smo imali musafiran u,,ali je izgorila ni t moemo
    a imamo hat namu i 5-6 drugi fermana da
    smo izni ml jeni od svake dacije, pa pokraj s
    toga, mi dajemo za musafire raj i sve, to je po
    bito, koj i u kasabi kod nj i Bae vele:
    nisu pcznati ti ferma ni, n
    guardian pokaza te fermane i hatnamu i fetv u
    hulislama, a kadia Behl ul ef. vidivi take oprave i
    ispati da fratri od sebe za musafire u
    - 179-
    lcnsabu alj u jela i pitja: odbi bae i njihovon davon,
    11 fratre ovin pisrnon oslobodi od nezvani gosta (ma
    l zakratko bil o!) Ispati : Me hmed Hamed Sa-
    1/l jlija, lsak aga iz Ostroca, Sulejman aga dizdar
    Mahmud baa neretljak, Mehmed Spahija
    ucretljak, Musahli baa iz Lugova, fahrul madan
    { = din direk) Ismail ef., Mustafaaga iz Ostroca
    dizdar, fa hrun akran (ineoparabi lis) Elhadi Med-
    tcpaga i ostali. a. H. 1090.
    1
    - liJ. 439.
    645.
    1679. Mahbul pae pismo protiv Musaferim
    koji u samostane zahtjevaju osim gosto-
    ljublja jelo, pi lo i novaca, i tota, neimaju
    ll]e romani i zadueni fratri. a. H. 1090.- JJI. 436.
    646.
    1679. Hudet kadije sarajevskog pred
    vczirevim i dr. proti zahtjevima nepravednim od
    ll lrane Patrike. a. H. 1090. - III. 440.
    6q7,
    1680. Prepis Fermana koji dozvoljuje da fratri
    11lobodno hodaju i misu govore. - Ill . 445.
    648.
    t 1680. A. XXXI. Ferman Sultani Muhamed (IV)
    permiss_Ionem celebrandi sacrum in paga
    OragocsaJ Parochtae l vanskae datus anno Hegirae
    1091. circa an. Ch. 1683. - F. 42. B. s. 103.- 104.
    Ad ludicem Bagnalukensem. Pos tquam &e.
    Coloni tributarii (Raja) ex pagis et
    Iva nska porrecto libello supplice repraesentarunt
    RC inde ab antiquo tempore lJ er pontem supra flu:
    vi_um transeundo ad pagum Tarn
    1b1que cerhs, ac consuetis diebus Evangeli um
    lcgtsse; modo autem ob destructum pontem ad
    venire, ibique Evangelium legere.
    Lt cet !Ih nutl as hoc modo Jegi contrarias actiotHS
    patrent, tamen, sicut conquesti sunt, Banjalukensis
    Muselim ali ique in officio publico constituti sola
    pecuniae extorquendae cupidine dueti eos obju.rgant :
    eur _non secundum antiquarn morem ad pagu m T arn
    vc111a nt : et sub iniquo praetextu eos diverso modo
    lufestant.
    Cum itaque praedicti tributarii coloni rogaverint,
    ut ad toll endos similes abusus mandatum meum
    hisce jubeo, ac praecipio, ut, dum tem-
    ponbus august issimi imperi i mei, neminem offensum,
    ne infestatum esse velim, Banjalukensi Muselimo,
    aliisque in officio publi co constitutis severe man-
    detis, ac stricte prohibeatis, ne, quousque in prae-
    di ctos tri butarios ull a lege, ac sufficienti testimonio
    probata cul pa conjici potest, ab hine quisque eos
    lnfestet, ac vexet, et sub ejusmodi praetextibus
    nullam vel minimam pecuniae summam ab iis inique
    adimat. Si quid contrarium agere voluerint, eos no-
    ' f r. Sudich, Pastor Bonus. (Venetiae 1679.) o fojnici:
    tl i na 50 redovnika i 4{)()(J
    lnwcnala duga.
    tetis, ac mihi significetis; vehementer tamen cave-
    atis, ne innocentibus ejusmodi del ictum imputetur,
    nec ansam ulterioribus querelis praebeatis. Sic sci-
    atis, signo &e.
    649.
    1680. Udet kreevskog Eff. Sadika da fratri
    nijesu nita primakli mutvak i avliju kao to
    su bili osvadjeni. a. H. 109 1. - III. 441.
    650.
    1680. Divan Teskera od plota iza Posjaca da
    nicomu na qararu nismo. Fratri bili ilamljeni, dasu
    put obcheni, u Uriu u ogradu uzeli; shto buduch
    vigeno daje tax, ovaje Teskera data, daji nitko ne-
    bihuzuri. - II I. 442.
    651.
    1680. Sarajevski Ha Dah ut dozvol juje fra-
    trim nune popravke i zapovijeda, da jih nitko ne
    smeta. a. H. 1091. - III. 443.
    652.
    1680. Ali paa naredjuje, da musaferi k' fra-
    trima na konak ne idu, jer su za du -
    gove jerbo Musafiri ne samo da ba-
    dava jest i pit, nego nj eto i drugo trae. (Drugom
    rukom): Bujur ultia Vezirska, da Fratri od Olova
    etc. kupech lemozi nu etc. imaju bit prosti od Ara
    r;hah etc. a. H. l 091. - Ill. 446.
    653.
    1680. Naredba Ali-pai na proti nasilnikom, koji
    dolaze u manast ir Kreevo, Visoko, Su-
    tjeska i Olovo i najedu se i napiju te kad se fratri
    povrate iz pronje trae jo od njih novaca. a. H.
    1091. - II I. 448.
    654.
    1680. Alipaa dozvoljuje, da mogu fratri u
    Foj nici por uene hodake i druge popra-
    vi ti. a. H. 1091. - III. 449.
    655.
    1680. 9. XII. Murasela da mogu fratri Boga
    moliti nad enom Omerbainom Umijom.- II I. 514.
    656.
    t 680. Tronj ik krsta e 4. njive nae do pod
    grad. njiva kod turskoga greblja - nj iva kod na-
    ega greblja, njiva na vrh Tronjika, njiva pod
    KozJom. a. H. 1091. - VIII. 1379.
    657.
    1681. Priznanica Ahmed Buljubae kojom
    tuje da je gvardian njemu povratio uzajmljene
    novce. To s pusulicom drugiput, jer je guar-
    qian bio prvi net. a. tl l 092. ll i. 450.

    - 180 -
    658.
    1681. Priznanica dasu fratri pridati od svojih
    hisseta 40 groa a. H. 1092. 3. juna
    1778. - III. 453.
    659.
    1681. O. t. 1022. Kadija Smail efendija osu-
    djuje Hamed bau i njegova druga to su Guar-
    diana fr. Marjana tukli i daske oko crkve po/upali
    siekirom. - III. 454.
    S Roga!
    Ovdje je ono to je Pisao siromah
    Boji Smail kao kadija u Kreevu, okruje Sarajevo.
    (Muhur:) Sadikul- vad Smajil bin Ahmed.
    Uzrok pisanja ove odluke jest:
    Pristupi pred erijatski sud Marijan rahib iz
    crkve u fojnici, nahija Kreevo, te u prisutnosti
    pred sud dobavljenog Ibrahimage proti njemu
    ovu tubu :
    Kad je Ibrahimaga kao putnik-gost u nas za
    nj egov je drug po imenu Ahmed zvana osoba
    dobro nas istukao i ozlijedio, osim toga kao pijan
    sikirom daske okolo dvorita polupao. Molim, da
    se to ispita i da mi se u ruke izdade erijatski

    Zatim na upit odgovara lbrahimaga:
    Istina jest, moj je drug Ahmed papu Marijana
    istukao i kao pijan sikirom daske oko dvorita po-
    lupao i tim popa ozlijedio; to se tvrdi
    i priznaje.
    Stoga se granice potenJa knjii
    u zapisnik na kaznu zatvora, a na zahtjev se mo-
    litelju u ruke spis radi daljeg uredovanja izdaje.
    je vlast morala provesti eksekuciju).
    Ovo je teklo i pi sano 22. evala 1092.
    Svjedoci: Baran Murataga
    Mustafa baa, Mustafa i dr.
    660.
    1681. Murasela Mehmed Emina po kojoj se za-
    brani uje od fra tara danak uzimati. a. H. l 092. - III.455.
    661.
    1681. Murasela Omer Eff. carskog ko-
    jom zabranjuje propi sivat namet na fratre, jer to
    halia ne moe izradit po fermanu koje isti
    FF imadu. a. H. 1092. - III. 456.
    662.
    1681. Bujruntija vezirova oslobadja fratre od
    predaje javnog ivea. -- III. 459.
    663.
    1681. Bujruntia Mehemed pae(?) na kadij e
    kreevskog, olovskog i sutjes-
    kog, da nebi njeki ljudi iz tih mjesta fratrin do-
    lazi li i tJaili to nei maju. a. H. 1092. - II. 229.
    664.
    1681. Prepis Bujruntije kojom se fratrim do-
    zvoljava misu govorit i narod u vjero-
    zakonu. a. H. 1092. - Ill. 460.
    665.
    1681. Dozvola bosanskog kajmekama Mehme
    bega da se propale crkve poprave i zato da se od
    fratara nikakve darove ne a. H. 1092,
    - III. 461.
    666.
    1681. Vezir Habduhlhaman zapovijeda kadiji u
    jajce da ne Turci na fratre i da na to pazi.
    a. H. l 092. - III. 462.
    667.
    1681. Prepis bujruntije vezirove na Sa-
    rajskog da turci ne zahti jevaju od fratara janjad,
    kokoi, i ostalo. a. H. l 092. - III. 458.
    668.
    1681. Suret Bujruntia od Vezira, da Museli ni,
    Vojvode i t. d. ne fratre od Fojni ce, Vi-
    sokoga, Kreeva, Sutjeske, Rame, Olova, od
    istih novaca da kupe ovna, tuku, koko, erbeta,
    vina etc. U ovom se dakle kae, da su fratri prosti
    od toga. Murleisan od Ahmed eff., Kadie Sarajskog.
    a. H. l 092. - Ill. 457.
    669.
    1681. Tapia od Karstacza. To jest od
    njive koje kupi gvardian od Mihovila Mirosava za
    gornju stranu Troshnika kod karstjanskog greblja d vi
    a jedna kod greblja Turskog. Uz ovoje svezana sva
    strana od Piukovcza do grada Kozla. Bi kupljeno
    za jaspri 5000. - VIII. 1380.
    670.
    1681. Die 10. julii celebratum fuit capitulum
    Foiniczae commissario et capituli p;-aeside P. Antonio
    Gabeglianin ... J. chroni ca l. Velikan Fermen-
    din, chronicon observantis provinciae Bosnae Ar-
    gentinae. Starine, XXII. p. 52.
    671.
    1681. Kopija: Tapia od Krstaca. Kupio Gardian
    od Mihovila Mirosave za njive i to: 2 kod
    skoga, l kod turskoga greblja, a jedna na vrh Tro-
    njika. Uz ovo je svezana bila sva strana od Piu-
    kovca potoka do grada Kosta. Cjena 5000 jaspri.
    - VIIl. 1381.
    672.
    1682. 10. IV. Dokaznica kako su fra tri izmije-
    nili svoju njivu na s Nikolom Sela-
    za njegovu njivu i dobili uz nju potok Raj.
    Pb. 4. v 111.
    673.
    1682. 20. V. Murasela Muhlina, kako teftii
    gradju, i nita nenadje. - Mehmed aga da
    je crkva gradjena u onoj mjeri u kojoj bi dozvo-
    ljeno. a. H. l093. - III. 444.
    - 181 -
    674.
    1682. Udet kadijin kojim se da je la,
    da su fratri obtueni rad kucanja zvona. a. H. 1093.
    - III. 463.
    675.
    1682. Ferman da fratrima na silu nitko nepada
    na konak i da se ne nagone gostionu. -
    Ill. 464.
    676.
    1682. Prepis fermana koj im se baama i silni-
    cima zabranjuje ucjenu na starjeine mana-
    stira kad fratri se s pronje vrate i da silom ne
    otvaraju manasti r. a. H: 1093. - III. 465.
    677.
    1682. da fratri mogu zatvoriti ma-
    nastir i po selima prositi i misu govoriti po sei-
    skim - m. 466.
    678.
    1682. Mulle gvardianu
    da moe manastir zatvoriti tako isto i musafirhanu
    radi prezaduenja m;:tnastirskog. a. H, 1093.- III. 467.
    679.
    1682. Musaga daj e pismo da fratri ne daju
    komora. a. H. l 093. - lli. 468.
    680.
    1682. Pre p is Buj run tije po kojoj zabranjuje ta
    za od crkve uzimati. - Ill . 469.
    681.
    1682. Mehmed Spahija iz Kaknja tui gvardiana
    da mu nije dao ima 60 godina bire resun, i doveo
    je sa sobom Sarajskog muselima bumbaira Ali Agu
    pred kreevskog aban ef. i ovaj je odgo-
    vorio da ga ne ni dobi t poto fratri imaju fer-
    mane da nita ne daju i ovi su ljudi svjedoci, da
    oni nij esu nikada davali : Hali baa, Smahil ef.,
    Mustafa ef .. Ameth aga, Ali baa, Ali Amehd
    subaa, Osman Mahmud kadinski
    a. H. l 093. - Ill. 470.
    682.
    1682. Kadija kreevski pi e gvardianu i nalae,
    da na vrata manastirska metne radi nepo-
    zvanih gostiju. a. H. 1093. - III. 471.
    683.
    1682. Bujruntija Vezira Ha bdur hamana kre-
    evskom kadiji zapovijeda da se od fratara nikakve
    da cije ne uzimaju. a. H. 1093. - III. 472.
    684.
    1682. Dozvola Usein bosanskog da se cr-
    kva popravi. Naibu kreevskom. a. H. 1093.-lll. 473.
    685.
    1682. Dozvola Amehtbega dozvoljuje gvardianu
    da tamiri crkvu slobodno. a. H. 1093. - III. 474 .
    \ 686.
    1682. Udjet ene Osmanage da jt! joj
    gvardian povratio 1500 (jaspri?) ukarenih. a. H.
    l 093. - Ill. 475.
    687.
    1682. Dozvola da gvardian oko zidovi oko ba-
    potamiri. a. H. 1093. - Ill. 476.
    688.
    1682. Sulejman Eff. sarajevski pie da
    fratri i crkva meaf od njih nikakav
    danak ne trai. a. H. 1093. - III. 478.
    689.
    1682. Ferman sultanov na sarajevskog
    po kom se zabranjuje dacije na fratre
    a. H. l 093. - lli. 479.
    690.
    1682. Murasela kadije kreevskog Mustafa ef.
    na Muselima da fratri poprave to je propalo.
    a. H. l 093. - V. 844.
    691.
    1682. Bujruntija Mehmed (Ahmed?) pae, da
    fratre ne napadaju. - VIII. 1248.
    692.
    1682. Bujruntija vezira Abdul Rahmana, posve
    plemenita, da nam nitko na konak nepada, neizis-
    kuje janjce, a da smo slobodni svuda hodati
    i mise govoriti, a da Turci nesmiju tu bi ti. Ecce
    forma bash lipa. Scriptura difficilis, ideo Tyronibus
    exercendis utilis. - VIII. 1251.
    693.
    1682. Omer efendie kadii Sarajskoga murasela
    da puste u miru re fratarske. a. H. l 093. - VIIl. 1384.
    694.
    1683. Bujruntija Abdulah pae oslonjena na
    fermane u kojoj zabranjuje od fratara kakva danka
    uzimati, (kao kazanije itd.) a. H. 1094. -- Ill 452.
    695.
    1683. Abdul Vehab priznaje da je dobi o od
    fr. Pilipa 31200 jaspri za biser i. belenzuke. H.
    1093. - III. 477.
    696.
    1683. Divan teskera kajmekamova da se mogu
    zi dovi oko fratarske popraviti i togod je
    "obardano" pokrpiti. - Ill. 480,
    182-
    697.
    1683. Knjiga jusufbega kadij e sarajevskoga na
    .tefti a Mustafbega da od crkava Fojni ce, Kreeva,
    Sutjeske, Visokog odmah muhure skine i da nita
    ne trai. (Ujedno ga pridase poziva). a. H. 1095.
    - Ill. 481.
    698.
    1683. Mehmed bos. kajmekam naredjuje, da se
    fratre ne globi , ne proganjaju to vjerozakon.
    a. H. 1094. - III. 482.
    699.
    1683. Divan teskera, da s u fratri svuda slobodni
    misu govoriti i po selima hodati i da nitko zato
    -jim ne novaca ili inih darova, i danam nitko
    shumme i darvlja - Ill. 484.
    700.
    1683. Murasela Mustafage da se poha-
    rana mjesta. a. H. l 094. - Ill. 486.
    701.
    1683. Mehmed paa(?) fratre i samo-
    stane od kad prositi. - Bujurultija-
    Naredbom.
    Vel eumna razumnoj i svakom uredovanju do-
    rasloj presvietloj Sarajevskoj gospodi i Kadiji ko-
    tara Ul ova, Vi sokog i Kreeva.
    se ovom naredbom, da s u Sve-
    Crkava kotara Visokog, Fojni ce, Kreeva,
    Sutiske i Ulova u Sarajeva pokazali dvoru
    Sarajevskom pismo (ferman) koje veli , da s u isti
    izjavili : kako tu oni za podmirenj e svojih
    mnogobrojnih dugova uz doputenje nadl ene vlade
    putuju i sabir u mil ostinj e od naroda, pa da tada
    po nagovoru nekih poglavi ca i gradj ana napadaju
    prolazni ci i putnici na njihove Samostane i Crkve
    i te im ogromnu tetu nanose. Suvie kod
    njihovog povratka, da im nedaju otvoriti Crkava, dok
    11ep}ate kao za dozvolu (otvorenja). U svojoj prijavi
    zamolili s u isti da bi se to odstranil o i
    i ukinul a ta i nepravednost.
    Povodom te molbe izdana je carska naredba
    i istim a odstra nj enj e
    nagovaranj a i naredjuj e, da se nes mij e kod
    otvaranja njihovih stanova nikomu d0pustiti, da im
    kakvijeh dacij a, kao dozvolu za otvorenje, pobire
    i uzima. Ovom naredbom se i Vami da
    u njezinom smi slu postupate, a da ne bi kogod na
    njihove stanove napadao, i da im ne bi za otvo-
    renj e njihovih stanova i Crkava kogod to pobirao
    i otimao. Budite dobri nadzirati da se to nebi
    izvan ove naredbe dogodilo.
    Napisano dne l. zilhide l 094.
    Poglavica Bosanske pokrajine
    Xl. 2368. Mehmed.
    1
    ---
    1 (Po prevodu Mehmeda poslao fra Mart in
    I?. srpnj a 1883. i z Most ara. Ori ginala u Fojni ci nema. Na
    nJemu j e spolj a i dalj e onda l atini -
    com: Vi soki, Fojnica, Kreevo, Su t iska i Konjic. U turskom
    stoji ne "Konjic" "Ulov", to
    Olovo.
    702.
    1684. Ri zak paa zabranjuj e fratre progoniti
    i napadati kad u crkvi mi su govore. a. H. 10Q5.
    1
    - Ill. 483.
    703.
    1684. da je la da fr atrj
    po turskoj mahali. a. H. 1096. - III. 487.
    704.
    1684. Hudet da je dokazano na s udu, kako
    Raja nij e ni ta onim, koji
    selima popis i prigledali. - III. 488.
    705.
    1684. Tapi a od Mehmedage za nj ekoga Pandu
    koji je prodo jednu Gardianu na pl anini
    ime Amar i to za 1800 jasprih. - VIII. 1388.
    706.
    _1684. U d et kako uzesmo 2 reda u nedi lj i dana
    od Cire iz Fojni ce u mlinu 1691. VE-li se ovde daje
    Mlin na Xelexnici : ova dva reda brishe kupljena
    za 3500 jaspri. Dosta skupo Fojnici. - VIII. 1389.
    707.
    1685. Bujruntija kajmekamova oslobadj a fratre
    od raznih vidj ena 1799. - III. 485.
    708.
    1685. Prepis Bujruntije Ali pae zabrana fra-
    trima kupiti svijet po brdima. a. H. 1092. -- III. 489.
    709.
    1685. aban Eft. naredjuj e, po vezirskoj
    bujruntiji , di van teskeri i MuJinu ilamu i fetvl
    Muvtinoj da se crkva koja je pred 3 godine
    izgorj ela duga 41
    1
    / 2 arina iroka 13
    1
    / 2 arina vi-
    soka 7 arina ... a. H. 1097. - III. 490.
    710.
    1685. Bujruntija, kojom se zabranjuj e fratre
    smetati u evandj elj a, iskati od njih danjke,
    napojnice, imaju fermane i pisma, koja pri-
    svaki zulum. - VIII. 1249.
    711.
    1685. Tapia od Karstacza, kakoj e od Nikol e
    sina Mi rosavova kuplj en za jasprih 2640. - VIII. 1391.
    71 2.
    1686. Kadijina Murasela (Mehmet ef.) po
    hajinoj teskeri da molimo Boga nad iz
    Vrhovina jovankom. a. H. 1098. - III. 49 1.
    1
    U " Gl asniku zem. muz. u B. i H." XXI. str. 399. dr,
    K. Horvat, Novi spomenici . .. navod kako j e t e godi ne bilo ZI\
    braqj eno bogosluj e: ' -
    183-
    713.
    1686. Bujruntifa kajmekama glede
    tuenog fra Augustina, kako mu je doao tefti it i
    uij e mogao ono rad su ga krivili. a. H.
    l 098. - Ill. 492.
    714.
    1686. Suret bujruntij a da se neima vie
    crk va i zato Fratri uznemiravati. - III. 493
    715.
    1686. Gvardi an fra Stipan, koga kadija
    naziva puka dugovao nekom
    Rede pu koji j e umro u Budimu 53.675 jaspra koje
    sada pri dade Smajl Eff. otevi udovi Fa timi. - 111. 494
    716.
    1686. Murasela sarajevskog na
    da Muselimi i Voj vode od fratara ne
    novce, za haljine, bedelije, oruje mataradi lagum,
    pucanj e puaka, Papaztefti , jenj erluk, ko-
    mora, konak, vino, rakiju, janj e, erbet i zendave
    krluk i da se u njihov ingjil nitko ne mijea. Ime
    sarajskom Mehmed ef., a Osman
    cf. a. H. l 098. - III. 495.
    717.
    16S6. Fetva da moxemo big/exit slobodno nas-
    elm slovima po opravam za mach razaznat kojaje
    od seta. Ovoje suret Bujruntia j edna od najpleme-
    nitii, izvagena god. 1688, doksu j osh u Olovu Fratri
    stali. Hic numerantur omnes f ere species exactionum,
    atque injuriarum, tum severe prohibentur. - Ill. 496.
    Bojom
    (Bujuruldija.)
    Blagorodnim bosanskim kadijama, i mutesellimu
    u Sarajevu, koji je di ka svojih drugova. Vojvode i
    vlade i druge - nek im je
    uzviena - naglauj e vam se:
    da su nosioci ove bujuruldije ruhbani iz ma-
    nastira u Fojnici, Kreevu, Visokom i Sutjeski pod-
    ni jeli arzuhal na bosanski di van, pa mole, da im
    bude slobodn o po svoje vij ernike "obi laziti,
    slobodno hodati i tako po
    .. j er, oni nemaju nikakva ivlj enj a, nego to,
    to im narod udij eli. A za ovo imaju sultanske na-
    redbe i doputenj a. No sad se zlikovaca, te
    ih na putu napadaju i trae od njih novaca. Stoga
    zamolie ovu bujurul diju.
    Poto dakl e oni nemaju drugog posla ni za-
    nimanja, nego po svetim, carskim naredbama u
    svojim manasti rima po narodnoj sadaki (milostinji)
    ivjeti i svom narodu sluiti , a u r ukama s u im
    carski sveti fermani i. naredbe bivih poglavica, -
    stoga oni ne ni u nikakovih da-
    vati ne: poreze,
    popovsku pri stojbu za nadzor i dr . . . nego moraju
    uivati potpunu slobodu.
    Po . ovom

    Doslovno prepi sao
    kadija u Saraj evu
    Muh amed.
    L. S.
    71 8.
    Bosanski valija.
    21. V. l 098. (arapski.)
    Riddai-hakk-hemi
    Muhamed.
    1686. Husein Pae Bujruntia da od fratara ne
    uzimaju tefti e muselimi i ostali memuri
    pare za zairu, za haljine, za vojvodske izmete,
    bedel e, za oruje, za lagume, za za hajvan-
    sku pau, za puaka, za za
    komore, za konak, raki u, vina. a. ' H.
    1098. - III. 497. (Ispr. ovdj e br. 71 6.)
    71 9.
    1686. Bujruntij a Mustajpaina za slobodu da-
    naka i proti Est documentum omnium
    fere ex hoc genere praessanti s et utilissimum. -
    Ill. 498.
    720.
    \686. Kadij a Abdull ah predaj e Husein-
    bau gvardianu da ga a. H. 1098.- 111. 499.
    721.
    1686. Udet kako je s name Kasum Spahija
    parnicu (rad ramskog duga), od Brodskog
    kadij e. - VIII. 1250.
    722.
    1686. od Karstaca.
    Temessuch kako Frano sin Mirosavov predade
    nami sve svoj e hi sse iliti dio na Kdrstaczu za 3880
    j a spri. - VIII. 1392.
    723.
    1686. Marifet kako uzesmo njivu od Mij e Se-
    kako Raj zadri. Ova je njiva na gornju
    stranu Selakovi cha, kako Raj zadarxi, za jaspri 1200.
    - VIII. 1393.
    724.
    1686. od Krstaca.
    Sve shtoje sino jako sin Mirosavov na Kar-
    staczu MiJeh, scumma, ledina etc. bi kupljeno za 3700
    jaspri czah. Svaka po 6. para h ondashnjih.-VIII. 1394
    725.
    Prije 1687. Ponuda aban-age. da
    proda svoje ito manastiru ramskom. Pb. 2.
    v XXIV.
    726.
    1687. Redep aga daje izun da se crkva po-
    pravi. - - a. H. 1099. - III. 500.
    727.
    1687. Amzibeg daje dozvolu, (izunamu) da fratri
    mogu bolj om das kom crkvu pokriti. a. H. 1099. -
    III. 502 .
    - 184 -
    728.
    1687. Ovoje izvagen na 1687. od Mulle
    Saraevskoga, kadaje bila dava, svlasckim Vladikom
    biva, da imadu davat gnemu nashi gljudi Chato-
    lici Miriu, kao i Rischani. Pak ovu Davu Xalosni
    Fratri metnuvscise po sridi, za obranit Karstjane
    Bossanske, davsci mlogo blago, dobisce, premdasse
    i posli ista opet dava ponavgljala, alissuju Fratri
    poarc;ivsci uvik dobivali. - Hoc documentum est
    decisivum contra omnes Vladikarum praetensiones.
    Ill. 503.
    729.
    1687. Murasela kadijina zdbranjuje kadijama
    iskati od fratara razne danjke. Brojese ovde sve
    nema! varste od Danjakah naslonjase na neizbrojne
    nashe drughe oprave. - Ill. 504.
    730.
    1687. Ramandan paa zapovijeda ostruanima
    da ne smije manastirsku vodu. a. H. 1099.
    Ill. 501.
    731.
    1687. Mehmur Osmanaga da je la da
    je gvardian raju pobunjivao. a. H. l 099. - III. 505.
    732.
    1687. Gardian u ime duga ramskih
    fratara Kasum Spahiji daje 30 oka bakra, nekoliko
    ovaca i nekoliko oka masla i sira. a. H. l 098. - III. 512.
    733.
    1687. Udet kre. kadij e Betul Ef., da mu je
    vezir Usein poslao mubaira Osmanagu, kako ram-
    ski gvardian pobunjuje svoju raju, pa radi te stvari
    dolazio u Fojnicu, stoga je pitao foj. gvard., a ovaj
    odgovorio da ramski nij e dolazio, nit je za tu
    stvar. Ovako su odgovorili i od strane
    Turaka bili dobri za gvardiana Mustafaga, Meh-
    Eff. Alija Livnjak Smajil Ef. Meh-
    medbeg Kurtaga i svi ostali. - V. 767.
    734.
    1687. Hugget kakoje Gvardian Fojn. kupio od
    nikakve Tome trechi dio, kogaj e ona imala u mlinu
    na Xelexnici. - Vlll. 1395.
    735.
    1687. Tapia od Karstacza.
    Udet od guvna, i to
    kupi Manastir od Mumina na Kr-
    stacu za 2000 jaspri. - VIII. 1396.
    736.
    1688. Murasela Mullina slobodi fratre po se-
    lima misu govoriti ohrani od danjaka. - III. 507.
    737.
    1688. Senet Spahij e kasuma da mu je gvardian
    povratio ukarenih 300 groa. a. H. ll OO. III. 508.
    738.
    1688. Udet kreevskog kako je H
    buljubaa iz Gjulisara doo u Fojnicu i tuio
    Pilipa kako mu je uzeo 4000 jaspri to je on po
    tvrdio laljivim pismom. Fr. Pilip upitan od kadlj
    da li je to istina? on odgovori "jok efendum, ja
    nisam od nj ega nikakvi novaca primio, nego je on
    t. j. Hali buljubua doo u tekiju kad jo
    io na vojsku sa 100 drugih nefera i izazvao fr
    Marka da mu dadne konak i njegovim neferon za
    nedilju dana. Kad je poo iz Tekije uzeo je sebi
    2.800 jaspri, a njegov buljubaa 1000. Posti toga
    oti o je fr. Marko u Sarajevo i tuio zabitu bulju
    ba u. Zabit sarajevski dadne mu 1500 jaspri. Ostalo
    plati buljubaa sam, poto su isti turci obispatill
    da je istina. a. H. 1093. - HI. 509.
    739.
    1688. Ferman, da Kasu m spahija iz
    ne goni fratre poradi blaga to je Ramskim
    fratrima uzajmio. - IV. 515.
    740.
    1688. Ferman Ahmed Sultana na beglerbege
    i kadije bos. i herceg., da nitko ne trai od fratara
    jela, ovnova, janjaca, masla, tuka, kokoa,
    meda, vina itd. (Fratri se potuiti). - Xl. 2381.
    741.
    1689. od 330 groa koje su fratri
    uzajmili od nekog Kasum Spahije iz
    Travnika. - III. 5 10.
    742.
    1689. Temessuch, kako je kupio Gvardian od
    Andrie i Ivana sinova Abramovi, sve njiove shumme
    i njive na Karstaczu za jaspri 7160. - VIII. 1397.
    743.
    1690. Gvardian fra Stipan sin Gaparov na-
    godio se sa Spahijom Kasumom radi 1.700 groa.'
    III. 5ll.
    1 Sub 1690. biljei kronika fra Nikole Lavanina: Biae
    na Bosni Usein-pah i pomori oganj u prolitje ljude gore
    nego kuga. Iste godine pade snig i mraz na ito i bi glad
    koju nije nitko zapamtio i tad kovati mangwe a za
    bile pare po 6000. Pomri mlogo naroda od glada a bianja
    biae od Save prid vojskom cesarevom . . . Tada ja (fra Ni-
    kola Lavanin) uze od i od turaka
    livadu Drin, to se prvo nij e mogla imat ni oo jedne jaspre
    i tom se livadom i sad t. j. 1738. , ako Bog da i odseli! slui
    Manastir Duha S. u Fojnici i u njem fratri s. Frane. Iste go-
    dine na l. aprila pade po svoj Bosni po planinah krvav snig
    i biahu crlj ene kako da su skrletom pokrivene iznad Fojnice;
    tako ostae tia do velikog Nove godine pomori kuga,
    i govore ljudi da nito hodae strile i to Turci dre
    da je istina, ali nije drugo nego vrazi, od kojih da se oslo-
    bode Turci ali nije druge likarije, nego sv.
    mise, molitve i poStovi". O novom bakrenom novcu Husein
    pat! iz 1688. isp. dr. Trulzelka, Zanimiv turski novac, kovan
    u Sarajevu. "Glasnik zem. muzeja". l. 1., 57. Sarajevo, 1889,
    -- 185 -
    744.
    1690. Ferman sultana Sulejmana III (1687.
    /tWO.) "da kadijama ad fratara neima nita davati
    t 11 jelu i A. XXXVI. "ne Iudices (kadie)
    ltmpore nundmarum a Conventu Fojnicensi come-
    libila extorqueant, datus men!>e Dsemasuil Ahr an.
    /102. circa an. Christi 1793. - F. sub Selim Ill. 48.
    11. /1. 1102. an. Ch. 1793. (1691.) - B. s. 115.-ll6.
    rl/l . H. 1203. - IV. 516.
    Ad Vezirium, et ad Iudicem Sarajensem.
    Postquam Diploma hoc lmperatorium perve-
    II Hit, notum s it, quod in Oppido Fojnicza districtui
    l( resceviensi subjecto, et quidem in Monasterio ibi
    t xistente degentes Sacerdotes felici !imini, ac Sta-
    pcti meo porrecto libello supplice sequentia expla-
    lltll'int. - Districtus Fojnicensis subjudices (Kadie)
    quovis temp?rc:: nundinarum illegitime, ac quin ali-
    quam pecumae summam persolvant, a Sacerdotibus
    li s stramen, . sebum, mei, arietes, agnos, gallinas,
    ova, ligna, allasque similes res comestibiles requirunt
    ne per vim extorquent. - Ut abusus ii illegitiml
    loll antur, Sacerdotes ii nobilissimum Mandatum
    Rupplicati sunt.
    Ego itaque impero, ut postquam Mandatum hoc
    ud vos pertigerit, gtatum rt'i secundum exactissi-
    lll am justitia.m, et aequitatem inquiratis; et si res
    prout expos1ta est. sese revera habeat, cum ego
    nullatenus indulgere possim, ut temporibus fe licissimi
    Imperii mei cuicunq.
    2
    aliqua vis, et oppressio cau-
    llcl ur, subjudicibus illis sevrrissime prohibeatis, ne
    lil i singnlo tempore nundinarum eo venientes contra
    legem, a Sacerdotibus iis avenam. stramen sebum
    butyrum, mei, arietes, agnos, gallin.as, foenu;n, ligna:
    ova, simil esque alias res comestibiles requirant, ac
    quin quidpiam persolvant, vi extorqueant: sed ubi
    co venerint, res iis necessarias ab iis, qui vendunt,
    sec undum pretium ordi narium, ac limitationem vi -
    gentem pro pecunia sibi comparent, neque alios
    lll egitime offendant, et opprimant (ne zulum faci ant). s
    i qui contraversati fuerint, eos compescatis, inno
    centes vero, ne culpe ali cui', quam non comiserunt,
    lmmisccati s.
    5
    Qui mandata hoc meo non fuerint
    obsecuti, eorum nomina, et cognomina mihi signi-
    fi cetis. Verbo ita vos geratis, ne hoc in negotio
    ulterioribus querelis ansam praebeatis. Sic sciatis,
    signo &e.
    745.
    1690. Kopija: Tapia Cvitovnja voda
    potokom gori sve do Stienah ondale okruivi do
    naega zira ta. T. g. ll 02. - VIII. 1399.
    746.
    1691. lzprava radi ramskog duga. a. H. 1103.
    IV. 517.
    1 U Fabianicha: Naipil
    U Fabianicha: cuiqua111!
    U Fabianicha nema ovog dodatka l
    U Fabianicha "vero culpae alicui".
    & U Fabianicha "non imrnisceatis".
    747.
    1691.. kako je u varou bio ostavljen mlin
    u - Stipan sin Mihatov jedan varto. reed
    u mlinu na Xelexnici (sada kuchu i havliu
    - VIII. 1400. ' .
    748.
    1692. Ferman Sultan Ahmeta da raj a neima po
    drugi put iste dacije (verovatno ferman
    patvoren). -- IV. 518.
    749.
    .1692. Ferman Sultan Mustafe (?!)da Vladi ke i
    Patnke neimaju se mijeati u fratarske poslove
    nijesu iste vjere. a. H. ll 03. - IV. 519.
    750.
    1692. A. XXXIV. Ferman Sultani Ahmed II.
    (1691. - 1695.) prohibens, ne Sacerdotes Bosnenses
    cogantur alias contributiones so/vere, nisi tantum
    eas, quae per Fermanos imponuntur. Datus mense
    Ramazan an. 1104. circa an. Ch. 1755 (!). - F. sub
    Osmano II. (1617.- 1622.1) 45 . . .. dell' era cristiana
    1755 (1693). - B. s. 107. - U dudukul
    Ad Sarajensern ludi cem.
    Postquam Diploma hoc Imperatorium pervenerit
    notum sit, quod: In districtu Sarajensi
    Ecclesiarum, ac Monasteriorum Sacerdotes libello
    supplice nuper domui meae potentissimae perrecto
    co_nquesti sunt, MussPiimos, aliosque in officio
    constitutes, contributiones, oneraque publica
    11s 1mponere, licet secundum leges et canones non
    quam juxta contentum Rescriptorum lmpera-
    a Sacerdotibus illis nulla alia onera pu-
    bltca ferenda sunt, nisi ea quae speciali mandata
    ac. reso!utione mea imperatoria emanante a b i is
    adjunctts temporum persolvenda veniunt.
    Itaque precibus demississimis ad misericordiam
    motus impero, ut in omnibus secundum prae-
    JUSttttae, et exactissime vos geratis;
    nam tllud nullatenus permtttere posum, ut quis tem-
    regni mei oppressionem, et inj u-
    nam quamptam experiatur. Si ergo querela Sacer-
    dotum comprobata, ac indubia est, Musselimis aliis-
    que cunctis in offici o publico constitutis severlssime
    ne prater eas, quae speciali meo man-
    1mponuntur, ullas alias dationes publicas a
    d1ctts sacerdotibus exigant, cum hoc contra leges,
    et canones sit. Si qui tamen obedire noluerint eos
    et significabitis. Sic sciatis. Signo
    ratono fidem adhibeatis.
    751.
    1692. Po carskim fermanima i po fetvama e-
    rijatskim nesmije se traiti od fratara nikakav
    to je strogo zabranj eno, jer su fratri slobodni od
    svakog danjka. - VIII. 1403.
    752.
    1692. Da se od fratara ne trai jer je
    strogo zabranjeno svaki od njih trai ti.
    - VIII. 1253.
    24
    ....._ 1S6 .......
    753.
    t 693. 27. l. Oiskretorij sam<;>stana
    pokrivati crkvu i manastir. Pb. 5. Cor o-
    v IV.
    754.
    1693. Ferman Sultana Ahmeda ll (1691. - 1695.)
    o prekomjernom zahtijevanju, da fran;evci

    Postquam ... notu m si t quod in districtu Sa-
    raensi existentium ecclesiarum at ' monasteriorum
    sacerdotes, libello suppli ci nuper Oomui meae po-
    tentissimae porrecto, conquesti sunt, muselimos,
    ali osque in officio publico constitutos,
    ones oneraque publica iis imponere, li cet secundum
    et canones, non minus quam iuxta contentum
    rescriptorum imperatorium a sacerdotibus ill is nulla
    onera ferenda sint alia, ni si ea, quae speciali man-
    dato ac resolutione mea imperatoria emanante ab
    iis pro adiunctis temporum persolvenda veniunt.
    Haque preci bus demissimi s ac mi seri cordia motus
    hi sce impero, ut in omnibus secundum praecepta
    Iustitiae et Aequitatis exactissime vos geratis. Nam
    illud nullatenus sustinere possum, ut quis tempo-
    ribus felicissimi regni oppressionem et iniuriam
    quampiam experiatur. Si ergo querela sacerdotum
    comprobata et indubia est, muselimis, aliisque cun-
    ctis in officio publico constituti s severissi me pro-
    hibeatis, ne praeter eas quae e speciali mandato meo
    imponuntur, ullas alias dationes publicas a dictis
    sacerdotibis exigant, cum hoc contra leges ac ca-
    nones si t. Si qui tamen obedire noluerint eos no-
    tabitis et significabitis. Signo imperatorio fidem
    adhibeatis. A. H. I 104.
    1
    - (F. 45.)
    t I z i st e t 104 godine (dne 15. abana) postoji ferman
    izdan pod Beogradom mitropolitu Simeonu, koji se
    prituio u taboru sultanu, da mu iz Hercegovine i
    drugih kraj eva katolici ne pristojbe. se kae:
    ... da se Latini, Magjari, okci, Gardijani (!), Luani (?),
    i ostali narod i svetenici, koji st anuju u
    tim zemlj ama i koj i su od pamtivij eka osim dravnih
    nj emu kao mitropolitu milostinj e, prist ojbe za vjen-
    i t. d. val!, sada protive, da on.i
    moraju ovakve pnstoj be nmskom pap1, te j e zbog
    loga molio d.a izda zat:ovijed, da se postu-
    pati u smislu zakona, e da on ne bude
    Zbog te da sv! u gore ko-
    .tarevima Lat101, MagJan , okc1, Arnaut1 1 ostah kr-
    osim godinjih dravnih i mitropolitu spa-
    milostinj e, za i sve. mitro-
    politu pnstojbtne 1 po 1 ustano-
    vl jenom zakonu davati; a ako b t se koji svetenik tome pro-
    iiyio, da ga moe mitropolit po da
    mu niko na put ne stane. Nadalje pntuz10 se j e tsti tmtro-
    polit, da ga neki zap?vj edni c.i, vojvode, mudiri .
    i putnici ismj ehavaju 1 kada on u svrhu ulJ.envanJa
    svojih pristojaba u drugun llaljlllama n putuje. Stoga
    vam se nal ae, da na to pazite i da ne doputat e, da se isti
    uznemiruj e i da spahijama, i ostalim
    strogo zabranile, da ne smiju svetenicima konj e i
    mazge oduzitnati ". (lsp . . Tpn TypcKe nnCTI!He MaHacTnpa
    Ayma "Glasnik zemaljskog muzeja. .. XX. Sarajevo, 1908.
    str. 11 5. o vladikama u Bosni isp. AneKCa j . noaOBllfi,
    n oUIJbeAHe fP'IKe llnaAIIKe y BoCH ll. Capajeso 1905). Ahmed II
    je ovo protuslovlje s ostalim sultanskim odredbama u
    korist' fratara .contra iniquas pr aetensi ones Schismaticorum"
    pod utiskom velikih obraC!unavanj a s Austrij om,
    tadanjom zatitnicom kat olika u Turskoj.
    755.
    1693. Qvoje Suret Fermana onoga, koi bi
    vagien od Czara, po jednomu F
    za fratre Bosanske, da nedaju Na 1662.
    I bi pisan ;osh doksu u Bosni bili iehi-
    Ponosu Mojih velikaa u slubi, koji su u v
    preuzviene i dostojniku Bojeg odi
    vanja i sve milosti. Bosanski beglerbee Me
    m ede, neka Ti je napredak u l
    l Mojih eri jatskih sudija, izvore blagosti
    i dobrote veleznanja, svete, sjajne erij ats
    zastave, pastiru Mojih muslimana,
    nauci o svim svecima Botjim poslanicima - s
    rajevski kadijo u Bosni, neka ti je blagoslovljena
    uzviena dobrota!
    Kad Vam stigne ovaj moj sveti ferman neka
    znate: da je konsul ponosa fren kjskoga
    padiaha, u Mojoj prijestol ni ci, baron de
    atofk (nek mu je konac blagodaran!) podnio ar
    zuhal na Moju Vi soku Kapiju, i moli : "Latinski
    ruhbani frenkjske vjere u Bosni uvijek su u bogo-
    moljama, a ive o mil ostinji naroda, ne mijeaju se
    u javne poslove, i ne trguju. Dosad s u bili opro
    teni od davanja i o tom imaju "fetvu", koju
    je izdao s ultanov ejh-ul-islam. Stoga moli, da ih
    oprostim od zato i zapovijedam,
    da se izvidi, je Ii molba istinita, te da se sveta
    .,fetva" pregleda. Bude li istina, odmah (treba) tako
    po sv. eriatu postupati i vi e nikad od ruhbana
    traiti. Od njega neka su prosti.
    Pisano l. ramazana ll 04. Edrena.
    za prepis: Kadija u Sarajevu: Meh
    med Kjutahi da ga Bog prosti. (L. S.) [Traitelj
    Boje mil osti Mehmed.]. - III. 376.
    1
    756.
    1693. Bujruntija od Vezira Mehmed Pae, da
    se fratrima nitko ne uzprotivi kod popravka crkve,
    da imadu fermane. a. H. 1105. - IV. 521.
    757.
    1693. Murasela sarajevskog Hali Eff.
    na kreevskog Nahiba da se pokrov crkve po fer-
    manu carskom a. H. 1105. - IV. 522 .
    758.
    1694. Guardian Fojn. Fra Stipan, poshavshi u
    Stambol za nike Poslove Raje Bosanske, ostavlja
    manastir na jednom Cift<; ii (kmetu) i ovomuse daje
    Bujruntia, da dok dojde, nitko neima traxit od
    kmeta konaka, nit kakve ji stbine. Quanta tunc fuit
    paucitas sacerdotum! - IV. 5! 4.
    759.
    1694. Murasela Osman eff. kreevskoga kadije,
    da gvardij an Zilkada. - VIIL 1404.
    1
    bi ponovo uvedena t. j. bol je iziskivana dizija
    i za fratre, biskupe, vl adike itd. t. j. porez za n muslimane
    a za pos; o koji bi t rebali vriti sr osobni mukarci od ! 4. do
    60. godine. se prema imanju: 12 drama srebra, 24 ili 48.
    - 187-
    760.
    1694. Senet od njakve livade .na
    i njegova u Kozluku pria 173 god.
    1'. g. ll 05. - VIII. 1405.
    761.
    I 695. Hudet Mustafe Eff. da gvardian uije
    duan bumbairu bukadar novaca, da
    lt1j mora gvardianu to mu je uzeo. a. H.
    11 05. - IV. 520.
    762.
    1695. Bujruntija vezira Mehmedpae na Muli u,
    da se crkva moe napraviti. - IV. 523.
    763.
    1696, Udj et da fratri ne daj u Ovu je
    davu <; inio Hara<;ia proti va Guard. Kreshevskomu
    l izgubio. l 107. - IV. 527.
    764.
    1697. Potvrda Mirimiran Bosna Mehmedbega
    Il a je gvardian dao 10 majstora, to ga je zapalo.
    n. H. I I 09. - IV. 526.
    765.
    1697. List sarajskog kajmekama kreevskom
    kadiji, da lokmadij e i ostali ne smiju fratrima do-
    laziti i tota zahtjevati. a. H. l 109. - IV. 528.
    766.
    Bujruntija Gjulpae na kadiju kreevskog
    da zabrani od fratara uzimati danak na
    ono to naprose. a. H. 1110.
    1
    - IV. 529.
    767.
    1698. Cedulji ca Pb. 6.
    768.
    1698. Tapia. Marko Perak prodao njivu Gvar-
    dianu fra Ivanu jarannu za 800 jasprih kod Tro-
    njika danas se zove: njiva, kod potoka
    vie Tronika, ali je sve zaraslo u umu. - VIII. 1407.
    769.
    1699. Vezi r prijPti kreevskom kadiji da biti
    otro pedepsan, ako dopusti, da se fratri tovare
    dancima, kao onomadne 5 sejmena. - IV. 530.
    770.
    1699. Kopija hudeta na umu da je naa oko
    Cvi tovnje proti Ostruanim, koji su htieli u njoj
    ugljev - - palit i. - VIII. 1408.
    771.
    1699. Vezir Alipaa alje zapovijed kadiji u
    Kreevu, da zabrani Iolama napastovati fratre za
    jelo i pil o. a. H. Illi. - IV. 531.
    1 Kemura (Biljeke, :lO.) saoptava jednu bujuruldi ju
    lialil pai.' sub 1698. dl i tatar i O\'l trae jela i konak
    p(l fratara,
    172.
    1700. Na Suret Fermana (Mustafe 1/.,)
    izdatog god. 1702. Non est Authentica. - I V. 539.
    Visoki znak tugra, koja cijelu zemlju rasvijet-
    li uje, nj ena carska zapovijed je ovo:
    U mom Stambulu veli ki poslanik rim-
    skog imperatora -- a taj je velikaa isu-
    vjernika - Venojkos graf lvnetin (neka
    mu je poljedak pohvalan) javivi Mi podnio je
    Mome podnoj u arzuhal, u kojem govori ovako:
    Po izdanoj obveznici (Mehmeda IV ?) od go-
    dine l 059. treba da se vijernicima Isusovim ruhbanima
    i papasima. oni ma, koji su "pat-"(?) vjere nikakva
    nepravda ne Tako je napisano, i jo osi m
    toga, da se ni tko ne u stanove, gdje stanuju;
    onima, to dolaze s kopna i mora, i kad popravljaju
    svoje da se nitko u to ne mijea; kad vre
    svoje molitve i ceremonije po latinskoj vjeri, da se
    u to i u njihove i u ono, to odvajkada po-
    sjeduju i u crkve i u njihove putnike ni begler-
    bezi, ni begovi, ni kadije, ni drugi suci ne mijeaju
    i ne i da nita ne uzimaju ni ni ha-
    od stvari, kojima oni trguju, i na trg donose,
    jer nni ive o milostinji svijeta, a drugog ivl jenja
    ne imaju, i da nikakve ne daju; da se oblast
    ne mi jea u odijelo i u ostali ostavinski imetak,
    ka kav bio da bio; kad jedan od njih umre, da se
    nikakva pristojba ne trai, i da se za smrtovnicu
    nita u haznu (blagajnu) ne potrauje; kad bude
    gdjegod ubojstvo, da se njih zato ne hapsi; da se
    nadalje rumunski, srpski i bugarski biskupi ne mi-
    jeaju u poslove ruhbana, jezuita i latinskih
    papasa, da se niko od Rumunja i Srba ne mijea
    u njihove crkve i i u lemozine, njihovu
    milostinju od naroda.
    1
    I veli - veliki poslanik -
    da je o tom godine 1076. koncem demazul-evvela
    izdan visoki carski ferman, i moli, da se ponovno
    visoki ferman izda.
    Ja stoga evo izdajem ovaj vis. ferman i zapo-
    vi jedam, da se postupa, kako je gore na-
    vedeno, i da se protivno nitko ne usudi nego
    da se po ovoj i po dosadanjim visokim zapovi-
    jedima i fermanima postupa, a protivno ne dopusti.
    Tako znajte, i oslonite se na ovaj sveti znak, vi -
    soku, sjajnu tugru. Pisano koncem rabiul -
    ahira 111 2.
    2
    713.
    1700. Tuba gvardiana protiv Mu-
    stafe Emi na radi toga to je uzeo pare za bagju
    1
    H. Pyxu1uli , !<paTKU ncTopujcKn nperneA yaajaMHUX
    OAROwaja cpncKe n n
    !LilXOBIIX npeACTaBIITeJba, OA npBOf speMeHa ILIIXOBOf OO
    BHaBaiLa, na AO AaH3C. (Y 6eorpaAy, 1875)- AOHOCU II CTO-
    pllCKIIM HeAoKyMeHTosaHy TBPiliLy, Aa cy Bow-
    e npenaannn 'Ha naTJIHCKY sjepy. I<ILnra
    uMa sa>KHe MaTepnj e o rp'! Kn M snann KaMa u csewTeHCTIIy.
    r . CnKnpnfi lt\UCnll , na j e caM nOPllfUHan" ose 1(0-
    mlje 6uo cynetn no CTuny n no TOMe UJTO HeMa
    seaupcKnx noTnuca Ha n H n. A yocTanoM u caM cpoj Hn'IKII
    pepiCTPI\TOp HaBHatJyje e:;t Alltllentica".

    - 188-
    i maslo. Vezirski Caja Hamed kae, da sve pri-
    kazat veziru, jer to nesmije biti. - IV. 532.
    774.
    1701. Udet, kako je gvardian fra Marko
    na temelju oprava, suzbio od uzimanja
    - IV. 533.
    775.
    1701. Senet Kasumbega da je naplatio trabinu
    od Ramske crkve za koju je gvardian bio
    a. H. 1113. - IV. 534.
    776.
    1701. Hudet na fetvu, po kome fratri ne du-
    guju - IV. 535.
    777.
    1701. Prepis Paina lista, da ne dajemo ba-
    muselimu dulusa nego njemu.- IV. 536.
    778.
    1701. Udet dobar, kako tala i oko tale sve
    je nae. Fojnic;ani osvidoc;ishe, da Fratri nigdi nisu
    prigrabili meraje, illiti obchene pashe, i da nisu
    obchenog puta prifatili, nitje i kom od istih shtette.
    - VIII. 1409.
    779.
    1701 . Nnjeshto Bujruntice slmgave od shugava
    Vezira, gioja dasmo serbesz. - IV. 540.
    Bogi
    (U muh
    Hatenc b-muhn
    Hateml Ali,
    Nazar mikun kemine
    hali Ali.
    Na erijatskom pravcu vi kadije u Livnu, Duvnu
    i Skoplju - nek vam je uzviena. l vi ponosi
    svojih drugova, kapetane i ostale age -
    nek vas Bog nadari. Nalae se ovo:
    Ruhbani iz tih krajeva zamolili s u zapovjednika
    bosanskih gradova, da mogu glasom svetih povelja
    i velikih fermana po svom zakonu i slo-
    bodno izvrivati svoje obrede. l zato zamoli e buj-
    ruldiju. l kada stigne ova bujuruldija, neka fm je
    to slobodno izvrivati svojim istovijernicima,
    dokle god se protiv uprave togod ne uhvati. Neka
    im (tu slobodu) ne ni jedna osoba.
    Pisano 5. demaz-ahira 1113.
    780.
    1702. Pismo Mahmut Eff. kapetanu, u Imotskom,
    da fratre slobodno pusti kod po zakonu
    a. H. 1114. - IV. 537.
    781.
    1702. Bujruntija, koja zabranjuje kadijama ula-
    ziti u manastir za pripis umrlim fratrima.
    NB. Vezirius citat in suo rescripto, optima quoqu
    nostrae immunitatis instrumenta. - IV. 538.
    782.
    1702. Bujruntija po Arzohalu da
    kreevski povrati fratrima nepravedno pobrani h
    - IV. 559.
    783.
    1703. Knjiga Cehaje bosanskog na nekakva Ku
    linich Conte, gdje mu da fra
    Ramski pobjegli neizplativi K.asum-spahina du
    gr. 700 zakoju su svotu bili Cefili fra
    da pozove obe stranke pred generala, te fratre, i
    naplati dug od koje bude st rane pravo. - IV.
    784.
    1704. kadija Mustafa Eff. daje murasel
    da gvardian neku Fatimu. a. H. 111 6. - IV. 541
    785.
    1704. Mullin Dobar ucxet pri vijen god. 1799. d
    nasegh Fojn. Manas. Penxeri ni setalo, ni plot
    casabi na zarovu. - Stetta, daje ovaka lipa opra
    ovako zapushtena. Ovde Kassaba da nisu upantil
    hargiavih poslova ni od Fratara ni od njiovih
    maka. - IV. 542.
    786.
    1704. Bujruntija Mehmedpae na ka
    diju da prisili Vojvodu povratiti fra Marij
    {koga je hotio novac i to mu
    uzeo, to ako nehtjedne da ih obojicu sp
    u Sarajevo. a. H. 1116. - IV. 543.
    787.
    1704. Ahmed Eff. kadija Kreevski zapovije
    da se za onu djecu, to
    ne uzi ma. a. H. 1116. - IV. 544.
    78S.
    1705. Udet Osmanage kako je dol
    u tekiju i vidio oprave po kojim su fratri prosti o
    a. H. 1177. - IV. 545.
    789.
    1706. Oprava Ibrahim paina da niti fratri n
    djeca to ne daju. - IV. 546.
    790.
    1706. 8ujruntia, da nit mi, nit mala djecza, ko
    kod nas, imamo davat. - IV. 547.
    791.
    1706. U d et kadiJe kakoje crkva i
    mirena i te da se more
    pravljati. - IV. 549.
    792.
    1707. Dozvola kadi je kreevskog da se mu
    tamiri. a. H. 111 9. - IV. 548.
    189-
    793.
    1707. Hugget, kakosu dvi Bulle od Fojnic;ke
    uahie davu <;inile protiva dva Turc;ina, i Fra Ivanu
    Fratru, shtosujim uc;inili pogubit muxeve Osmana.
    l Fazliu od Vezira. Bilisu pak smaknuti shtosu ubili
    dva karstjanina, koisu od Fojnicana bili poslani za
    lzvidit stanje Vojske Principa Eugena, koije oko god.
    1697. Saraevo popalio. - Odoshe Bulle s' mehcheme
    s razbieni dlanah. -- IV. 552.
    794.
    1708. Vezir Mulli naredjuje, da se samo
    mutvak popravi, a vie ni ta nadostavi, da im se
    posve zabrani. - IV. 550.
    795.
    1708. Bujruntija, kakoje manastir i crkva po-
    pravl jP.na bez nadometka. - IV. 551.
    796.
    1708. List Mehmedpae na kadije bosanske, da
    Metropoliti i Vl adike nesmiiu iskati izpende i dr.
    od fratara. a. H. 1120. - IV. 553.
    797.
    1708. Hudet kreevskog. kadije, da je la -
    iftira- to potvaraju gvardiana, da je nekog Usejina
    udario kamenom i da ga je psovao. a. H. 11 20.-
    IV. 554.
    798.
    1708. Udet i zajedno defter, po kome se
    vidi da je bi ljeena duljina, irina i visina crkve to
    se je popravila i da nije ni ta primaknuto.- IV. 555.
    799.
    1708. Selim Pashe vario dobra Buj r. izime
    Czarglieni jaja na uscars, dase neimaju davat, ni
    nitko iscat, i ova sluxi za svu Bosnu od sve tri
    czarque. - Kasniji pripis: Posve dobar i Arzohal, i
    Bujruntia. - VIII. 14 10.
    800.
    1709. Seifh Vlah Paa zabranjuje, da se ne
    uzima napojni ca od fratara na livanjskom polju.
    a. H. 11 21. - IV. 557.
    801.
    1709. Bujruntija vezirova na kadiju kreevskog
    da se od fratara i od djece koje kodnjih ne
    uzima "i daji nitko ni pojedan nac; in zato ne-
    uznemiruje". Naslonja se na Fermane. - IV. 558.
    802.
    1709. 21. IV. ovo pismo kako ja gar-
    di jan i Kreevski i Sutiski uzesmo u
    zajam u Memeda trista i 15 groa d? misec
    dana da im imamo dati i lipo zafaliti kako prija-
    teljem.
    ja gardijan
    Ja fra Antun Kreevski
    Xl. 2363.
    803.
    1710. Divan teskera Sul eman Pae iednom fratru
    da moe u Travnik u konake Miralen-Begove
    za pohodit jednoga hasta. - Vl. 384.
    804.
    1710. Mumir Hoda se promienuo za zemlje t. j.
    on dao njima dao Krstac a oni njemu i
    jo k tomu l O groh ovo je od toga
    VIII. 1412.
    805.
    1710. (pusula} za kadiju Imotskog
    kao vezirova bumbaira, da zapita dali fratri imadu
    ferma n za crkvu, ako neimaju, da se crkva odmah
    porui. a. H. 1122. - IV. 576.
    806.
    1711. Copia jednog plemeni tog fermana izva-
    djena po poslaniku u kom se sva fratarska
    privilegija nabrajaju. Dolendum hane copiam non
    esse authenticam. a. H. 1122. - IV. 561.
    807.
    1711. od prominjenja za
    Krstac s Abdu Muminom Hogiom iz Fojnice. naba-
    civshi josh suvishe tri dukata istom Hogi. - VIli. 1413.
    808.
    1713. Divan Teskera da se za vino od fratara
    nita neuzima. - IV. 562.
    809.
    1714. 18. IX. Oprava rad jaspri.
    IV. 563.
    8 10.
    1715. List u kome se spominje da fratri imaju
    davati ali nita vie. - IV. 564.
    811.
    1715. Udet da se tahmiri crkva Ibra-
    him Kadija. a. H. 1127. - IV. 565.
    812.
    171 6. Ibrahim paa zabranjuje Vla-
    dikama pobirati od katolika pristojbe za
    - a. H. 1129. - IV. 566.
    813.
    1716. Bujruntija Mehmed Pae vezira bosan-
    skoga na kadiju tuzlanskog =vladike, metropoliti
    to iziskivati novce od katolika za
    vaJ.lj .. i reswne ;::::= od svake kr-
    ' l
    l
    l
    . /,
    - 190-
    po dvi jaspre = u kojoj Paa kadiji zapo-
    vida, da to a. H. 1129. - IV. 567.
    814.
    1716. Ferman sultan Ahmeda Ill. (1703.- 1730.)
    za Kreevo, Fojnicu i Vare da se njekakve
    strelzea. A. XXXII . ... concernens reparationem Eccle-
    siae, et Conventus Fojniczae, datus mense Rebuilev-
    vel an. H. 1129. ea: an. Ch. 1720. - F. 44. 17001
    sub Mustaf a ll.? -:- B. pravilno 1129. - 111 -
    IV. 568.
    Veziri us honoris amplissimi, consi liarius magni-
    fi cus, regula orbis, moderans negotia status publici,
    sublimi judicio terminans curas generis humani,
    scopum tangente consilio, concina!or fabricae Imperii
    et prosperitati s, stabilitor columnarum feli citatis, et
    Majestatis, Dotatus meris gratiis Regis alti ssimi,
    Regionem Bosnensem gubernans, Vezirius N. cujus
    altitudinem Deus Excelsus aeternam faciat; et Ex-
    cellentissime. Iudicum verae fidei , primus gubernator
    in unum credentium Deum, fons sapienti ae, et in-
    falibilitatis, elator signorum religionis. ac fidei, hae-
    res eruditionum Sanctorum Dei, et Prophetae, con-
    decoratus summis gratiis, adjutoris, et ful cri Regum
    omnium - Reverendissime Dne. Iudex Sarajensis,
    cujus sapienti a in aeternum augeatur.
    Cum hoc sublime Diploma Imperatorium per-
    venerit, notum sit tibi Vezirio supradi cto, et Iudici
    supramemorato: Vos libell o suplice felici !imini
    Portae meae substrato, .repraesentastis, in districtu
    Kresheviensi ad comitatum Sarajensem spectante,
    et quidem in urbe Foj nicza, tributario_s colonos
    vestros (Christiani) inde ab antiquo possidere Eccle-
    siam, quo tempore acquisitionis, et expugnationis
    nostrae Imperatoriae ipsis permissa fuit, cuj us tee-
    tum penitus destructum, ac ruinae proximum est,
    unaque in nomine ejatum christianorum rogastis, ut
    juxta recentius Mandatum meum reparatio tectorum
    in Ecclesiis inde ab expugnatione, mea imperatoria
    superstitibus, dummodo ejus necessitas per fide
    dignos Muse-lmannos significetur, ac extra dubium
    ponatur, - nulli impedimento subjaceat : circa re-
    parandum tectum Ecclesiae in Fojnicza existentis
    denuo sublimem, ac altissimam indulgenti am meam
    praebere m. Idcirco mando, ut postquam jussum hoc
    meum ad vos pe.rvenerit, secundum illud agatis. Et
    quod praesens negotium concernit ad praeceptum
    reli gionis refugiatis , ac quod i bi. con ten tum est, in-
    spiciatis, et videatis. Ecclesiae, quae nunc adhuc
    subditis Christianis inde a tempore expugnationis
    meae remanserant, ipsis permissae sunt simul que
    indultum est, ut cum successu temporis tecta ru-
    mata fuerint, resque haec per Iudicem, et ali os fide
    di gnos Muselmanos comprobata extiterit, ea repa-
    rari quidem possunt, sed ne secundum exigentiam
    religionis nostrae, ultra reparationem tecti, uli o la-
    pide vel ligno aedificium amplietur, vel extra illud
    vetus aliud novum aedificetur. Idcirco vos mandato
    hoc meo felicissima , ac sanctissima obedientes, re-
    parationi tecti nullos quidem obices ponetis, quod
    se\lere prohibetur, .sed una attendetis, ne extra tee-
    tum aliud aliquid aedificetur, et amplietur.
    sciatis &e.
    815.
    1717. Suret fermana pisanog iz Biograda
    1717 da se skine zulum s' fratara jerbo se je po
    uzimati na glavu po 2. dukata, titulo Gtirlusle
    seu honorarii. - IV. 572.
    816.
    t 7 t 7. Ametpaa (?) dozvoljuje fratrima
    i kreevskim, da nita ne daju na
    ostale stvari. a. H. 11 30. - IV. 580.
    817.
    1718. Divan Teskera da fratri ne-
    imadu davati kak0se obuku.
    a. H. 1131. - IV. 570.
    1
    818.
    t 718. Buj run tija proti dosadnim gostima. -
    IV. 571 .
    819.
    1718. Hugget, kakosu Cigani kod Olova izra-
    nili dva Fratra, i konje jim oteli , i kako
    nisu hotili posluh sheriatu za doch na Mesh-
    chemu. Dat od kadije olovskoga.
    2
    - VIII. 141 5.
    820.
    171 9. Murasela njekog Memura, da tefti, koji
    je pokupio u kaznu novce i ostalo njekog pokojnog
    biskupa, odmah vrati. a. H. 1032. - V. 714.
    821.
    1720. Bujruntija kojom se u se zabranjuje
    fratri ma kakvu nepravdu Na Giulus-
    Bujruntie. - IV. 537.
    822.
    1720. List Vezirev kojim nas oslobadja, od svih
    danaka se na Muhamedov li st. (Atnama
    Katierif, svil om bi se imala okviriti.) - IV. 574.
    823.
    1720. Bujruntija da se neima crkva teftiit.
    NB. Marshav, i arzohal, i Bujruntia : generaliter,
    zabranjujese, da nitko Fratrah neuznemiruje, oso-
    bito s teftilemom. - IV. 575.
    t Jsp. Stanje redodrave ... str . 74.
    s O Olovu relacija A. Georgicea iz 1626. (.Sta-
    rine" XVII. U Zagrebu, 1885, str. 117.), pa Izvjet aj o Bosni
    god. 1640. o Pavl a iz Rovinja ( .,Starine" XVIII. U Zagrebu
    1890. str. 26. - O "prilici B. D. M. od Olova, i
    odvitnici Bosne i pl. i svitle hie" i sp. Skazanje,
    kako Gospodin Bog vazda j e providio svojim virnim sl ugam ...
    Venezi a, 1686. (II izd. 1734.), isp. i dr. B. Drechsler, Jura
    Gizdelin "Kne7: Qd aosne". I V,* 121.)
    -
    824. .
    1722. kadija akir eff. pie
    rnhi bu, da primi enu Abduldevada na od
    I{Oropadi. a. H. 11 35. (Muhur na strani teksta.)'
    - IV. 577.
    825.
    1722. Pismo Abdu11ahpae da nitko na-
    Klija fratrima u Fojni ci, Sutj eskoj i Kreevu. a. H.
    11 35. - IV. 578.
    826.
    17 , 2, Divan teskera kajmekamova da fratrima
    Musafiri badava konaka ne izgone. - IV. 579.
    827.
    1723. ena Azina Ameda iz Fojnice moli gar-
    diana da poalje jednoga fratra da ju od go-
    a. H. 1135.
    2
    - VIII. 1416.
    828.
    1724. kadija Ali etf. Papasu,
    da primi na ma lo dijete Emina, sina Mu-
    stflfina. v. r. Ali Kadi. a. H. (maj) 11 37. (Na
    rnuhur.) - IV. 581.
    829.
    1724. kadija Ali etf. pie
    Papasu, da nekakvog Mustafu primi na
    a. H. Demaz. 1137. (Na muhur). 1337.
    IV. 582.
    t Tio ovakve dozvole saoptava i Kemura (Bil jeke iz
    prolosti bosanskih katolika ... s. 10.) Mehmed beg, valijin
    zastupnik u Sarajevu, pie 1708. kreevskom fratru, da moe
    od ludila: Ej ti fratre kreevskoga manastira primi na
    znanje: Hatida Bekir-baina iz jahja paine mahale u
    Sarajevu pol udila j e. Bog kako daje bolest tako daje i zdra-
    vlje. Poto fratri od takvih bolesti, pozivam te, da je
    Kad ti pri spi je ova bujruldi ja, pa je lij t
    ali koliko se ne protiviti naem elinu. Kako od moje strane,
    t ako ni od koga biti smetan. Zat o ti se ova teskera
    dade i treba da radi po njetrom sadraju. Pisano ll. muha-
    rema 1120.
    . s bonika". Turci su, i muslimani , voljeli
    .zapisi ma" . Odatle potovanje papira, ali jo vie
    zato, to se i ime Boje pie na papiru. (Vid. Busbeq I.) !sp. i
    Truhelka, Ei n interessantes mit geschriebens Schrift-
    stiick. (Wirn, 1909. Separat-Abdruck aus " Wissenschaftliche
    Milteilungen aus Bosnicn und der Herzegowi na" XI. Bd. -
    Isto o sl. zapisu i u .Glasniku zemal j skog muzeja u Bosni i
    Hercegovini" (IV. 100. - 101.) Bosanski fratri, i po ovo-
    mu, pritjecali su musl imanima u " zapisima", i to na
    osnovi apokrifa i notornih orijentalnih formula proti
    l(javolu, studenom grlldu, itd. kao to su opet, posebice, vr
    iti i kompl ikovano ritualno istj erivanje bijesova ne samo i z
    katolika nego i inovjeraca u Bosni. Muslimanska me-
    dicina dijelila je bol esti u 2 grupe, u groznice i u op-
    duhova. A fratri kao ruhbani ba zbog toga
    mogu da i od Franjevci su vragove is-
    tjerivali po ritualu rimske crkve i nadaleko po svoj Bosni za
    sve vj ere vaili kao specijal isti. !sp. i Kapper, Chri-
    sten und TUrken. Leipzig, 1854. S. 216. etc.
    830.
    1724. Hasan Dusinalija pobuda:t.io. pa njegov
    otac moli da bi doao fratar da ga a. H. 1137.
    - VIII. 1417.
    831.
    1725. Ovo je bujrunti<! paina (za)
    a. H. 1138. - VIII. 1418.
    832.
    1725. U Skoplju se razbolila ena pa zovnula
    fratra . da te se ovom p_usulom dozvoljava od
    da more slobodno fratar. a. H. 1137. -
    VIII. 1413.
    833.
    1726. B ujru n tija sl obadja za erk v u vi no uzi ..
    mati. - IV. 583.
    834.
    1726. Bujruntija Abdulah(?) Vei i.ra da se. fratri
    ne uznemiruju. a. H. 1139. - IV. 584.
    835.
    17 26. Ovo je teskera kako smiristno li tinu od
    sina. T. g. l J 39. - VIII. 1420.

    1727. Sali Paa daje dozvolu fratrim izgtmiti
    vragove iz Turakah. - IV. 585.
    Preuzvieni, pravedni, milostivi na poglavico,
    nek si. zdravo!
    Bojom voljom uzbuni la se molitelju uvelike
    krv, pa ima veli i te treba da se
    u Fojnici. Zato molim dozvolu Vae preuzvi-
    enosti.
    Dalje zapovijeCt, poglavaru!
    l
    Tvoj najpokorniji
    jusuf spahija.
    (Nad tim je onda napisano ovo rjeenje):
    Bosanski valija
    Salih-paa
    Kadi etf. u Fojnici dopustio je ne
    6. evala 11 40.
    837.
    1728. 22. IX. Udet radi jedne djevojke koja je
    bila u Imama, te se hotjela (Lucija iz jajca.)
    Ovdese kaxe, i dva kako je
    izustila od .i zato .. , se osugiuje, dase
    ima natirat, kad sada pec(Je. - IV. \588 ..
    '8-3B.
    1728. Murasela Mu.llina na kadiju da
    .se od manastira konji ne uzimaju. ,......... IV. 586. :
    839.
    1728. Vezirska Bujruntija na kadiju u Kreevu
    Fojnici . i. Visukom da brane fratre od nepravde, je;
    su dob1lt po carski ferman. a. H. 1141. - IV. 587.
    840.
    1728. Vezir alje bujuruntiu da gvardian
    Gjulisara. a. H. 1141. - VIII. 1321.
    841.
    1728. Ovo je fetva kako nemore po sudu ni ta
    nam arli Memed iz ime Drina. - IX. 1594.
    842.
    1729. lzprava da se od fratara konje ne uzimlju
    u i ne plae nas, da stvari od ni ta ilamit.
    IV. 589.
    843.
    1729. Bujruntija kajmekamova u kojoj se na-
    redjuje u kuge ali koje druge zle bolesti i
    smrti koga Musafira neimadu fratri kopati ga, nego
    kasaba a Mahala karstjanina. Vidjena na
    1799. - IV. 590.
    844.
    t 729. Mu rasel a kadi nil da se pokrije manastir
    (po Fermanu i Bujruntii). - lV. 591.
    8';l5.
    1729. Murasele od bolesnika. Neke
    oprave fra Stipana vikara. - a. H.
    1142. - VIII. 1421.
    846
    t 730. Abu bekir ef. osi obadja gvardiana
    fra Petra to je (3 mj. za bila)
    priveo opet u crkvu i preko Save poslao. a. H. 1143.
    - IV. 595.
    847.
    t 730. eoa koja se bila pak je po-
    bjegla od fratara Turc;in iz Guozgiana pishe na
    drugog Turc;ina damu dokaxe, akoje haber ufatio,
    kudje pobighla nj egova poturc;enicza. - VIII. 1422.
    f 48.
    1730. Sulejman obolio pa moli da mu
    se poalje fratar (da) Ovaj Sulejman bio je iz
    nahije. - VIIl. 1423.
    8'49:
    1731. Ferman kojim se zabranjuje od fratara
    iskati stvari crkvene, i to oq fratara od biskupa i
    192-
    Patrika i da se nikakvi ne trae od crkve resu
    a. H. 1144.
    1
    - VIII. 1424.
    850.
    732. pai na protiv nje
    varaltca, kOJI su pod 1zltkom carskih
    i druge iziskivati. a. H. 1145.- IV.
    851.
    . 1732 .. Za l_ll?lit Boga nad jednim Turc;inom
    JaJczu, oh za hc; 1tga, kako ovde veli, izun. a.
    1145.Z - Vlll. 1425.
    52.
    1732. kako kupismo Lu
    pred Drinom od i od Asan bae
    26:440 jaspri Est, ut hic indicatur gr. 1 tO on
    vnmena Ova Luka od Behram kupljena jesu
    tenike. - VIII. t426.
    853.
    1733. 27. IX. Bujruntija Muselima travanjskog
    za radi bolesnoga. a. H. 1146. - IV. 602,
    854.
    . 1733. 12. XII. Mehmed ka dija pie gvar-
    dJanu da moe Atidju. a. H. 1146. - IV. 601.
    855.
    1734. 30. l. Murasela kadije Ebube-
    da se ukopa nekog Martina koji je u Prokosu
    umro. a. H. 1146. - IV. 600.
    856.
    1734. 3. ll. Murasela kadijina da se rekne misa
    za jednog musafira, koji je umro u crkvi. a. H.
    1146. - IV. 598.

    1
    Sub 1731. no.tira kronika: Kad u Foj
    a kuga u J sen_, na vrata od manastira iz FoJ
    mce prumenknm Pobro 1 zovnu gvardiana o. fra Petra Mar-
    Lave i z_ovnu prid svidoci Stipana sina:
    Sl mem, du z an? pdgovori Stipan: jesam l Tur-
    Od onoga duga dat ce gvardianu devet zolota to su
    dali fratri se sa mnom potiska fra Filip iz
    strazn)l vrata, gde j e njihovo drvo l
    tad Je bw gvard1an fra Gavro a to
    Adi Mehmed izvadi t alir Ovo su meni clali da ih
    umirim, da Sl! ne vode na kadiju, a ovo je sada vrime da se
    svakom svoje povrati. Ovo zabiljei o. fra Nikola Lavanin
    koji se tu zgodi . '
    Lavaninova kronika sub 1732.: u Fojnici kuga
    a prvo umri na 20-tog studenoga u varoU:
    a prvo toga na godinu je moriti u Sarajevu u j :t jcu,
    a n.ast.a o.trova se sva Bosna. upisati
    kol.1k.o.ltud! pomn hofllo b1 se. mnogo karte i vrimt"na. U
    FOJniCI ceiJad se utekae bogu 1 svetim i ne oomri od kuge
    nego mala. i. P.etdesetoro, mero
    a 1 dv1sta. U manastiru razboli se fra Stipan
    v1lcar ! .on .to vidi, da su se fratri pristra-
    ll: J a umnt1 ah u manastiru izvan mene nitko J
    tako bi ...
    - !93
    857.
    1734. 8. Ill. Dozvola vezirova Abdulah pae
    dn mogu fratri nekog a. H. 1146.
    - IV. 604.
    858.
    1734. 28. V. Murasela Mustafe ef. da gvar-
    tlian (fra Petar jednu enu imenom Avu.
    u. H. 1146. IV. 599,
    859.
    1734. 7. I. Murasela Rustemana da gvardian
    nekog Sadika iz Viteza. a. H. l t47. - IV. 611.
    860.
    t 734. 7. Vl. Bujruntija Ahmedpae poziva gvar-
    diana da nekog Sadika kod Viteza.- IV. 695.
    861.
    t 734. 25. VII. Isprava da se od fratara ne uzima
    dacije na vino (za subae i kreevskog).
    IV. 592.
    862.
    1734. 25. VII. Bujruntia (Mahzin-zade) Avdula
    pae od svega za nas dobra. l jest dobra, sed ge-
    ncraliter prohibet ne nobis aut rebus nostris inju-
    ria inferatur a Vojvodis. - IV. 607.
    863.
    1734. t 5. VIII. Murasela kadije foj. da molimo
    nad turskim dijetetom iz - IV. 636.
    864,
    1734. 23. VIIl. jedan fratra da mu
    iztjera zmiju ... - IV. 606.
    865.
    1734. 25. VIIL Bujruntija Abdulah pae radi
    jednog boleSJ?ika iz Skoplja. a. H. 1147.- IV. 609.
    866.
    1734. Bujruntija paina i murasela mulina oslo-
    badja i ove godine komora (za fratre.) Sic confir-
    mata fuit rescriptio defterdaru, pro informatione
    requisiti. - IV. 603.
    867.
    1734. Emin Aliaga pie fra Matiji , Ivi
    i fra jaki, da se i pokrivka crkvena po fer-
    manu1 izmeremate. a. H. 1147. - IV. 605.
    1 Sub 1734. notira Lavaninova kronika: Na 14-tog li-
    stopada dojde faman iz Carigrada da se pokrije
    imljijom manastir i crkva s. Duha u Fojnici. Bijae car sultan
    Muhamed a na Bosni Avdul ah paa i po ruke bega, njegova
    sina, i po molbi go. Doktura Dominika Catella iz Zadra pa-
    ina Al ode mlogo blago i maj stori tesat
    japiju na 18. listopada a dospie pokrivat na 5. 1735.
    Ove iste godine zavadi se kadiluk s Avdullah-painim
    ilivdarom (silihdarom l) koji bijae vie
    siromaci nadavati blaga koliko nametae i tu se skupi vie
    od hiljadu ljudi. Kadia sakri se a ilivdara malo
    narod ne kamonova. Najposli ga iztirae u ne dadoe
    mu se ni omrsit uz ramazan turski. Iza toga se zavadie s
    paom i Sarajlije ...
    868.
    1734. Bujruntija: fratri se oslobadjaju od du-
    lusa u od svih danaka i da se generaliter ni
    kakav zulum ne - IV. 6t2.
    869.
    1135. 28. l. Bujruntija Vezirova po koj oj se do-
    zvoljava iztierati dine iz Usejnove Nefize ...
    1147. - IV. 6t0.
    870.
    1735. 26. mens. Maji. Murasela kadije
    koga da zgranuta uvedem ucrkvu.
    VIIL l t:28.
    871.
    1735. 7 julii. Murasela Kadiji Fojn. da iz Pro-
    zora kadinicu z kadiom koia je dola -
    VIli. 1427.
    872.
    t 735. Bujruntija data po fermanu da se popravi
    manastir ali pod prijetnjom ruenja ako se
    zgrada Utilis exercendis Tironibus. - IV.613
    873.
    1735. 15. VII. Pismo da se na vino djumruk
    ne uzima. - lV. 614.
    874.
    t 735. Mufeti Mehmed prigledavi
    popravljenu crkvu da nije nego
    pravo kako je zapovidjeno. a. H. 1148. - IV. 615.
    875.
    1735. llam ef. kadije da je za-
    metnuvi vino fra Mato gvardian jednog
    krupno psovao i grdio, zaradi Boline ene.
    - IV. 616.'
    876.
    1735. jedna razdrta teskera koja nema po-
    Na muhur i datum regi-
    striranja G. t. t 148. - K. t735. Upravljena je pre-
    svijetlom eff. kadi a radi se o hudetu
    za stvari , to su odavno u nemuslimanskim rukama.
    Govor je i o muli sarajevskom. Potpis: Muteselim
    sa sjeditem u Sarajevu v. z. Fejzullah.- IV. 617.
    877.
    1735. lbrahimpaa daje slobcdu fratrima u foj-
    nici, Kreevu i Visokom, da im nitko ne staje put.
    a. H. 1148. - IV. 618.
    Sub 1736. notira Lavaninova kronika: na 13. Svibnja
    na kvatri po duhovih se Antun (Bolo) iz Foj-
    nice i Stevo iz Sutinske u Fojnici i ako onako antikrst
    ne progoni fratre i tu dana ne smide se
    sko iz pomolit , zato s njima idjac veliko mlo-
    tvo turskih brezposlenj aka s bubnji i sviralom ne samo so-
    kacim varoa nt-go, izpod manastira. Di koga sritu od uha
    psuju. lupaju, prozore razbijaju :
    se
    25
    - 194-
    878.
    1735. Udjet kadije ef. kako
    se fratrima daje dozvola popraviti i pokriti crkvu
    i oko crkve manastir i mutvak. Imenuju se fra
    Matija, jako i Ivan a. H. 1149. - IV. 680.
    879.
    1736 17. IV. Dozvola za enu Sulie
    iz Dubravica. a. H. 1148. - IV. 620.
    880.
    1736. 27. V. etanlyk. Malitia. Murasela foj-
    kadije. - IV. 619.
    Bog!
    Nalae se rahibu crkve: Potu je
    Bojom voljom obolj ela ena Mejrema to je lije-
    radi zatrail a ovu muraselu. Stoga ti se
    da je po postupku; dalje
    nita.
    Pisano 15. muharema 1149.
    Siromah skromni
    Muhamed, kadija
    nahije.
    Spolja muhur: llahil Lutfuna mazhar ola j ari
    Muhamed. moj Boe! Ovo je svrha: da
    posredstvom Muhameda (pejgambera) postigne Tvoju
    mil ost (vlasnik muhura).
    88 1.
    1736. 17. VII. Murasela kadij e da se
    molimo nad iz Tenja. a. H. 11 49. -
    IV. 681.
    882.
    1736. poslanika Vezireva da crkva
    poslije popravka nij e rairena.
    1
    883.
    1736. Dozvola da fratri izgone duh. -
    IV. 619.
    684.
    1736. Bujruntija dobra za svato u kojoj nabraja
    sve povlasti ce koje su se fratrima fermanima
    davale napose za s ultana Mahmuta. -- IV. 62 1.
    885.
    1736. List Muselina Travanjskog, da
    dij ete od a. H. l l 49. - IV. ...
    886.
    1736. Dopusht enje (tr ai neki jusuf od kabinet-
    ske kancelari je) za izgonit Ginne iz Poturice. a. H.
    l 148. - VIIl. 1429.
    t upa te godine ima 82 i 497 dua, a
    1348 muslimana i J l
    887.
    1737. Kreevski Nahib Osman Eff. dozvoljuje
    da se crkveni krov promijeni. a. H. 1150 - IV. 622.
    888.
    1737. 18. V. List Alipae za sve fra-
    tarske potrebe. . . . . .
    o '
    . a. H. l 150. - IV. 624.
    889.
    1739. Tuba Turaka iz demata na Vezi ra da
    se i na fratre komore tovare manastir zajedno
    s njima u svim dacijama. Potvargen po Bujruntii
    1748. a. H. 1150.
    1
    - IV. 623.
    890.
    1737. kadi je Dervi Eff. kreevskog
    kako je Memi baa doao u Vi soko, pa zaiskao od
    fratara i kad je dobio, ranio je momka
    imu, to mu je donio izranu. a. H. l 151. - IV. 628
    891.
    1738. Na 29. Maggio na 1738. Murase/a ka-
    dije doputa fratrima moliti nad bolesnim


    - I. 15.
    Bog!
    Rahibu i Gvardijanu.
    Poto je Bekir ahbaz iz sela
    Zagorje, pravo od od s tanovnika,
    oboli o od padavi ce, to je zamolio oblast, da ga
    dadne vama na Stoga se da
    ga odmah primite na
    Pokorni zastupnik eriata kadija Kreeva i
    Fojnice Mehmed.
    3
    t Lavanlnova kronika sub 1737. notira: Jula na 14. u-
    vrati se Mulah saraj evski u Fojnicu iz Travnilca se
    vratio dojde u manastir s druinom; i ne samo huda po
    crkvi nego j oter po dormitoriju gornjem i doljnj em i po
    fratarskih cellah i f ala Bogu nit a nam ne uze, kako se bo-
    j asmo, niti ta najde, !l bi nas mogao viti.
    r azumismo, sve ovo b1 vratvo tursko, zato biJahu 1zml1, da
    u manastiru ima mlogo oruje i kril jaci, to su fra-
    trom doli iz Kaura, da more raja s Turci Jasna biti. l ode
    u Kreevo. da izvidi.kako i u Fojnici , al ga u putu sti e glas
    nik da bre ide u zato v,eli idu j edni Nimci, t. j.
    t ab'or na Ostrovicu, drugi na Banjal uku, na Zvornik. A
    prvo t oga Turci pravoga glasa ne imadi ahu . ..
    ' Dr. Kultura i Bos. Franjevci, I. 258. ima ehi-
    mj .
    Lavaninova kronika notira sub: 1738.: Iste godine
    misica Studenoga bijae u Fojnici eminom iz Sarajeva Nehter
    sin, koji otio u Sarajevo, a ost avio svoje
    rodom koj e najde se zaklano, a druge u
    i po nebie tete zato dojdoe paini
    i vrgoe u apst gvardijana i sve mahalbae od
    h; bie gvardijan o. f. Ivan i hoti jahu metnuti
    na muke, al se ob sve malo i golemo vikat i pla-
    kat isprid hona i tu svu ene s dicom vatru l oie. Me-
    kadija Mpovidi da se na muke ne i ne metnue,
    al uzee j asorih. Mubair zaiska od dematl ija Turaka, od
    varoana l od gvardiana katiJa, a oni za njega ne-
    znadiahu; t ad od njih zaiska pet kesah j asprih i smiri se na
    dvi. Onda okrenu Emin govoriti, da mu je poginulo dese .
    - 195
    892.
    t 739. Bujruntija Halipae, da se fratri ne na-
    pastuj u to kupuju vino. a. H. 11 52. - IV. 626.
    893.
    1739. Murasela neka ne sipaju rude i ne peru
    isprid nae Stale a ako je tko vrgao neka digne
    i ne otima naega NB. b'ilobi vario dobro,
    kada blse mogla izvadi t po ovom i Bujruntia da
    poturi ce po nashemu miJ ehu rude nekopaju i ne-
    peru.' - VIli. 1430.
    894.
    1740. (1793 ?) 15. Xl. Gvardijan fra Petar
    alje kalendare.
    Revedo. Pri Pri. Co/mi.
    Eto w. M. p. Prvi. Calendare svima vam
    Parocom po upa dase moete za vri mena
    providiti, i sluiti : zato sobom podi lite i,
    ni te nek svakom navrime od iednog dodrugog
    isviu i ostai em
    navai sl uba ijesam.
    D. PP. LL. RR. Foiniza 15 9bre
    Pb. 7.
    895.
    Vostro Vssmo
    Servo fra Pietro
    Raic Gvardno.
    1740. Bujruntija po arzohalu da fratri za vino
    ni ta ne daju - IV. 627.
    896.
    1740. Bujruntija po arzohalu, da se neimaju
    cij eniti fratri rad i desetine, kako tko
    nek se odlae. llami o vezi r potvrdi o, da
    se od fratara ne uzima. a H. 1152. - IV. 629.
    kesa j asprih, pak spusti na osam, pak na pet, pak na jednu,
    a kad im donesoe (kri njicu) na pita ga
    kadija: gd i ti je (d nje? A on odgovori: ostao je kod
    momka, kuji je zakl an. Onda mu mubair : luda glavo, a zato
    kod ditce ostavlj a toliko blago? Al k2d odbie, al nejma u
    njoj ni j aspre nego t evter i dvi nele, a pak i on l zouvidi
    isti. da nij e nita bilo. dovest i iz sindlra
    u han Ivana i si na Nikole koj e dr-
    ahu u sindi ru koliko da znadi ahu za ti poso i udrie pr-
    vomu vi e od 300 a drugomu oko dvaest, kojeg
    da neum ij e ni plakati pustie Budal a je l za
    njih vas varo, a za varo i za gvardiana sav demat i da-
    doe 1000 groa, a Eminu 200, prostiv dicu odoe,
    koji(h) bijae j edanajst, a prvo t oga svega odvede
    ciganin, momak Emi nov Mandu Mij ata enu. M1jat
    iskat enu od Emina i na njega Tr.avnik
    Paa ga oglobi i zato za osvetu po svu pnhku b1 poso Eml-
    nov zaklati a i Manda oglasie se u Splitu.
    t Lav; ninova kronika sub 1739. biljei: na 28.
    u Uskrsa; ima u Fojnici golemo vrilo, zove se
    i ovu vodu tko pije govr re, da od nje (koje
    kakonu krvavo i po niemu se ufati kakono krvav
    skorup) nemogoe ga ljudi piti za niko vrime i premda
    bie vrime ki no, sa svi m tim ri ka, to i z planine biJae
    bistr a, a vrilo iz litice, biae vele mutno. Istoga
    misica i godine sutradan u u niko doba od sivera
    ukaza se nebo veoma krvavo na ti (la tkOftOd vidi za-
    se.
    897.
    1740. Pismo u kojem se tvrdi da se ne moe
    fratrima smesti' ni oglobiti to pribavljaju vina. -
    IV. 630.
    898.
    17 40. llam kadiji n po kojem se svi d da gradja
    crkve i zvona nije primaknuta. da je Iax
    na njih izn eshena. llamje ba Priateljski.- IV. 631.
    899.
    1740. Fetva kako tu nemore spaija silom uzi-
    mati desetoga nego deseto desetim. Ako ne
    kmet kupit od sebe t. j. koja nije zemlj e dukatna.
    a. H. l l 53. - VIII. 1432.
    900.
    1740. Murasel a za ukopat Ivana Petrusina sina
    koije umro od bughie. a. H. 11 53. - VIII 1434.
    901.
    17 40. Temessuch od Lanishcha kupljenog po-
    kraj nasheg vartl a VIII. 1433.
    902.
    1741. Tuxese Fratri Veziru, daimje kadia Foj.
    uzeo gr. 26{-, a Emin gr, 17. Mole zato Vezira,da im
    to povratit shto vezir s' oshtrom Bujrunti om
    i naredi i kadia ilami, daje izvarshio besidu na
    mehcheni prid Turci m. U istom arzohalu tuxese Fratri
    i na Teskeregiu Bosanskoga, i na daimje
    kod poslidnjeg jedan Dukat osto . . . Felicla tempora
    praestantem VeziriumJ - IV. 632.
    903.
    1741. Ovoje Hugget, kakojese obistinilo na
    cheshifu, daje Ivan sin njekakve Petrushe zaspavshi
    gdije chumurhana izgori la, zapahnut od Bughie umro
    u majdana, - IV. 633.
    904.
    1741. Ovoje ll am kad. tra vn. to davu
    s emin. foj n. prid Painim a po zapovi di
    Painoj dovedav kako nam je tovare tj.
    vino zatvorio pri ko suda ... a. H. 1153.- a. H. 1435.
    905.
    1742. Alibeg kajmekam sarajevski, pie Eminu
    da fratri nijesu krivi, to su momci fra-
    tarski Mi jat, Matija i Andrija izbili Mehmedba.u
    Eminova momka. a. H. 1155. - IV. 634,
    906.
    1742. List djumruk Mehmedpae da nita od
    fratara ne iziskuju u ime carina na vi no
    i t. d, - JV, 635,

    l l
    - 196 -'-
    907.
    1742. Murasela kadije foj. na gvardiana da
    Eminovu od makarluka.
    1
    a. H. 1155. --IV. 638.
    908.
    1742. Udet kadije u kojem be
    oprata nj ekom Matou, koji je sal mom izmlatio
    nekog koji mu je doo izkati duni novac.
    a. H. 1155. - IV. 637.
    909.
    1742. Njeki Mustafa momka imenom
    Matoa svog dunika bi od njekih fratar-
    skih momaka, koji ga malo promlatie. Medjutim
    turka daje ovo pismo, u komu momcima
    to su ga izbili, a tako i fratrima, koji su moe bit
    za momke njeto dali. - IV. 639.
    910.
    1742. Murasela da se od staraca fratara i djece
    to kod fratara ne daje. Drughisu dakle
    Fratri onog vrimena davali hara t;. - IV. 640.
    911.
    1743. Murasela ef. da gvardian nekog
    abana a. H. 1156. - IV. 644.
    912.
    1743. Bujruntija po Arzohalu, da na vino
    fratri djumruka ne daju. - IV. 641.
    913.
    17 43. da fratri nijesu i mj eru
    crkvu. Bi poslan m.ubair i svaki budak
    Nenajdese u Fratrah Tefter od pri-
    anjeg; ali starci konie da ni ta nie
    primaknuto. Svarhu toga ovi hudet lip i dobar
    kadia Fratrima dade. Od vezira IV. 642.
    1
    Lavaninova kronika: 1742. ob litu moriti (kuga)
    na mlogo mista u Vi sokom ... u Kreevu, u Fojnici .. .
    1
    Lavaninova kronika sub 1743., januara na 'L7. ozgor
    pae Mehmed-paa !) dojde u Fojni cu tevti
    i ne najde nita u manastiru, da kadija pak drugi dan
    hode u manastir drugi put i ne najde ni ta. kadija
    nekti fratrom prisudit, zato ode 5 fratara i nekoliko
    pai u Travnik, a 2 fratra ostae zatvorena u Fojnici. Kad
    bie u Travniku divane ali isti mubair, jamak Tu-
    ona dva vodi i s njima vikara kreevskoga.- koji nose
    od kadije llam dobar, koga nektie kazati painu haznadaru,
    da ga ne skrije, zato njegov poso bie nagovoren od
    Teskeredije, zato haznadar hode pai i vre fratre u apst.
    Njih zatvorie a ostali s pukom preko Luke pod pain
    Ugleda jih. paa 1 posla silivtara i jednoga koji od-
    nesoe pai arzoal, a jo ne biE:' divan, a kad
    izajdoe 1 peti fratar osta i ovi ponesoe svaki u ruki
    razlike oprave. Kad se proti ll am nama dobar, u isto vrieme
    dade terti ilam po nas, za koga je dao isti kadija iz
    Fojnice; tad se srdnuv paa vod1te 1 ta zatvorite,
    a ja poslat nek se opet i zvidi i ako se najde i znova i jedna
    priko fermana, nek se obori. I tako posla za muvelu
    travanj skoga kadiju l svoga i bel agu i onoga prvoga
    tevtia i ponesoe tovar sindira, koje metnuti i voditi: u
    Travnik, tko od dE-matlija za fratra dobro pogovori izJ
    914.
    1743. Murasela Mullina po fermanu da se
    fratara ni ni nato djumruk ne uzima ...
    IV. 643.
    915.
    1743. Bujruntia po Arzohalu njekakva Antuna,
    damuse plati Dug od Ivana Sarajlie momka njeg-
    dashneg Pashe iz Chustendila. a. H.
    VIII. 1437.
    916.
    1743. Extractum sc(h)tose uzdarxi u Fermanu
    sultan Mustafe god. egyrae 1156. (a vladao je te
    god. Muhamed I!) - Izvan fascikla.
    917.
    1744. Murasela jusuf ef. da gvardian rie-
    koga iz Lijevna. - IV. 645.
    918.
    1744. Naredba Abdula pae, da se od
    ne uzima. a. H. 1153. - IV. 646.
    919.
    1744. Udet Mullin da fratri neimaju davati
    carine ni nato. - IV. 648.
    920.
    1744. Ovo je bujruntija Mehmed Pae i Fetva
    priloena od amrije da nitko neima uzeti amrij e od
    ni na drugo sctomu dolazi i od jila, i od
    piva, i drughi stvari za obuch potribiti. (Zelenom
    polusvilom podivena). - VIIl. 1438.
    van fratrah, koje miljahu opet voditi u Travnik. l ovi kad
    dojdoe u Fojnicu i dovedoe sobom fratre iz Travnika. koje
    bie po putu, opet j ih zatvorie u Fojnici i sutradan die se
    sve u manastir, primetae vas dugi dan to god iz
    nova i dovedoe sobom sunje. biae izio prisv. gos.
    biskup i njegov sekretar fra Mato Lavanin, koji
    biahu iznili oprave, s kojimi se manastir pokrio i oni s ostalim
    branie se. Tu Turci dugo ne najdoe premda gl edae. po
    :;vemu manastiru. pasijaku i tali, zato okrenue musevedu
    Kamo vam tevter od cel a ostalih i od
    njih irina, visina i duljina, kakono od crkve ima mira?" Ml
    rekosmo: "Mi nemoremo biti brez celah i ostalih prigradakah, a
    to se u ferman ne nego samo da ni 1e zid od manastira iri
    i vii, a evo rekosmo ferman, s kojim morete vazda u nutri gdi
    stojimo to je od ootribe; a evo demata, upitajte. l
    tu od demata nikoga nita neupitae izvan s prva muvela
    upita dva imama, koji nekoliko progovorie nama u po
    a druge: neupitae, a neupitan nitko nesmide
    A kad bi prid samu povedoe u apst sv" fratre i biskupa
    i njegova sekretara, a biahu i gvardian o. p. fra Pavo
    gvardian sutinski' o. p. fra Andrija vikar kreev-
    ski o. fra jovo o. o. fra Nikol a Lavanin agregat, o. p.
    fp Mato o. fr. Bono iz Rame metar i o. fr. Antun
    iz Lave; i ostae zatvoreni r.osli toga 5 danah, dok u
    Travmk uJaci trkae i dojde naredba, da se fratri puste, all
    crn obraz jaspram; i tu se smirie sve tri manastira l paa
    dade svoje oprav'e dobre, kadija travanjski, I<oga paa
    biae .. . (U to vrijeme, po izvjetaju Ld
    vaninovu, u manastirima se pojavila kuga.) -: :.
    - T97-
    921 . .
    1744. Kopija novoga jermana sad. cara su/t.
    Mahmuda /. (1730. - 1754.) da 5mo slobodni
    tt/ati ta/e, koare, pojate etc. (svilom podiven).
    VII/. 1493.
    A. XXXIX. Ferman Sultani Selim concernens licentiam
    tcparandi vetustate diruta cubicula, armarios, et r-ortas intra
    Conventum item stabula, parides, ct sepimenta extra Con-
    datus mense Saffar an. Hegirae 1221. circa ann. Chri
    ati 1806. (t. j. 1806, "Ferman Sultan Selimov pisan na kadiju
    Snrajskog" Vl. 1016.) - NB. Sub hoc eodem Ng XXXIX.
    onndem permissionem concernens est et alius Ferman ejus-
    l lcm Sultani Selim datus mense Zilkide an. Christi 1810. Irno
    tlatur Ferman Sultani Osman (zapravo: Abdul Hamid 1.!) no-
    l otus NQ XXXV. eandem permissiont!m reparationis continens.
    (Vidi na mjestu ovih regesta. Ima, uostalom, i iz g. 1773. sa
    lio XXXIX. nPrepis f ermana da gvardijani mogu
    8Voje u Fojnici popravljati i u njima sobe, kuhinje, rafe,
    dolafe i popravljati i te da jih zato nitko
    ue uznemiruje. V. 807.)
    F. 52. L' anno dell' egira 1221; dell' era cristiana 1809
    {1806.-1807). B. s. 120.
    Ad Iudicem Sarajensem ...
    Postquam... Guardian i monasteriorum Sut-
    ll scae, Fojniczae, et Kreshevi existentium Francis-
    cus, Petrus, et Martinus porrecto libello significa-
    runt, domos, quae legitima eorum possessio est, ac
    ln domibus cubicula, scrinia, parietes, culina, sta-
    bula, ac hortum, ejusque sepimentum temporis diu-
    turnitate vehementer corruta, integramque ruinam
    minari, seque, dum ea reparare vell ent ab aliquibus
    officialibus publicis pro indultu dando magna pe-
    cuniae mulcta affici, li cet ex eadem reparatione in
    neminem uli um dam n um legaliter proba tum-red un-
    det. -- Cum itaque rogavissent, ut quoad omni-
    modas similes vexationes eos decreto meo impera-
    torio munirem, hisce impera, ne, si res, prou! re-
    praesentata est, sese revera habeQt, et si in nemi-
    uem damuum 1egaliter comprobatum redundet, die-
    los sac.:erdotes temporesuscipiendarum antelatarum
    reparationum impediatis, ac sub hoc praetextu ab
    li s ali quam pecuniae summam expetere audeatis.
    Porro curabis, ne hine contra sensum mandati hujus
    mei quispiam infestetur, et ad novas querelas fa-
    ciendas cogatur. Sic sciatur &c.
    1
    922.
    1744. Sureth Ferman Sultan Malzmuta u zelenoj
    svili ovo zdari.
    Razumivshi czar od svoga Muhur-sahibije, koije
    bio natragh sedam godina Vezirom na Bosni, koja
    nam se nepravda i kako nam naopako sude;
    shi:lgle Plemeniti svoj Ferman, u komu nas p;iko
    veziru Bosanskomu, i MulJi sa-
    rajskomu, da nas da nas paze i brane: Da
    smo od sviju dagniaka, giumruka mehaf. Spahije
    onne, koje mu drago bi le, da od nas nita neimadu
    iziskivat, ni istraivat.' Narigiuje da svarhu nas ni-
    kakve oblasti neimaju Patriare Czarighradske, i
    gniove vladike; jednom posve nas
    od Garka. Spomignia dva parva Fermana, na koise
    1
    Isto u naredna dva broja!
    ovi baslognia, a anria dva uprav na And-Namu, kad
    je sultan Mehmed Fatih Han fet Bosnu i
    opet da smo od svega mehat - XI. 2375.
    923.
    1744. l. VIli. Talijanski prevod fermana sultan
    Mahmuda I (1730. - 1754) za fratre Kreeva Foj-
    nice, Sutjeske i o njihovim pravicama. .
    Traduzione del Commandamento d1 Sultan
    Mahmud diretta a Mehmed Pasca di Bossina fit
    supremo Visir, et al Mola di Seraja. .
    AI giungeri di questo alto mio Imperiale
    visita sapere, qualmente i Religiosi dei Convenh,
    di Crechevo, Foiniza, e Sutiesk& col memoriale
    presentato al augusto mio Dirano mi fano inteso,
    che essendo toro di Religione Latina, allor quando
    da principio li Paesi di Bossina, Herzegovina, e
    Svornik furono conquistati, il fu Hlorioso Sultan
    Mehmed Han gli aveva fatti liberi, et essentida
    li agandj detli Techialif Orfie, dagli Resimi,
    os si ansi d rit ti, che da n le Chiese, e da tu t to l' a !tro,
    con averli dato nelle lora mani la Gloriosa ahdnama,
    a non dover essere loro da alcuna Persona vivente
    mol esta ti: Che, per essersi egli no lamentati delle
    vessazioni e molestie che contra la sacra Capitu-
    lati one gli' erana dai Pasca, e Comm.adanti:
    dicendoli, Voi avete ristavrate le vostre chtese, st
    trovava pur ora nelle toro mani un Nobile Fermano
    concessoli l' anno mille, e nove; e in oltre che ave-
    vano anche la copia del Glorioso Nisciano, o siasi
    Alzdnama dei Fermani , e Buluruldi degli Pascil,;
    l' attual s upremo Visir Ali Pasca (che si per-
    petui la sua Grandezza) all orche del mille centa,
    e quaranta nove flt Pasca di Boss!na gli
    pure lui due Buiurldiche, dopo d haverll ll Vttto-
    rioso Conquistatore Sultan Mehmed Han
    l' lmperiale suo Hattiscerifo, in cui ll
    Privilegj degli Religiosi dei Convent1 Lahm ests-
    tenti in sudetti luoghi Crescevo, Foi.niza, e Sutieska;
    essendoli stati anche dagli suoi successri di Glo-
    riosa Memoria Gran Signori a tenore didetto Hat-
    ti scerifo donati gli Nabili Fermani ; al di d'oggi li
    Commandanti, Muselimi, Vojvode, e gli altri offi-
    ciali, non facendo conto, e stima dei Ioro privilegij,
    col dire, gli instromenti, e le Carte che avete nelle
    inani sono anti che, li pigliavano ingiustamo del de-
    naro; e di piCt, oltre che li detli offiziali con
    versi pretesti l' eli cercavano denan
    a titolo di reparamento, e ristavramento della stalla
    detta A/zar, della Cucina per nome Mutbati, e della
    casa d' alloggjo chiamata Mu safir Hane: gli impe,-
    divane auche di poteter in <1 lcuni vi ll aggi, e luogh1,
    dove si radunava li Raja, leggere l' Evangelo, e dar
    toro li Resimi, e gli angaridij detti Techa/if scake,
    coie poresi salito a farsi attalora Raja: e se suc-
    cedeva qualche omicidio nella contrada vicina al
    loro convento, o pure se per passione, e Jivore in
    qualche cadavere di persona ammazzata, venivano
    essi imprigionati , bastonati, e puniti coli' estorsione
    del denara: Che li Saimj, e Spahi prendevano a
    dieci, e a se deci as pri per t'esta; e .morendo.
    ...
    - 198-
    Relig\oso, gli Kasarni anco.ra li cercavano il Tefter
    per fina che li Patri<frche, e vescovi greci
    SI mgenvano nel Raja di Religione Latina. Tutto
    cio avendomi toro fatto sapere, ed avendomi ova
    il conspicuo fra grandi Mehmed Raghib attuale mio
    Reis Effendi fatto Illamo, qualmente eglino suppli-
    cavano per la nova emanazione dei loro Privileggj,
    per potersi rendere con gugli esenti da tutti li
    angaridij, e H arac; percio a tenore dell' lila mo
    e uscito hora l' alto mio Imperial e Ordine per
    il ristabilimento dei toro Privilegij; et ho Com-
    mandata, che al suo arivo operiate a tenore
    dell Eccelso Commandamento in questo pro-
    posi to emanato, e che essendoli mentovati Religiosi,
    qual i abitani nei Conventi degli sopracendti luoghi
    Crescevo, Foiniza, e Sutieska, come sopra s'e detto
    imuni, e liberi dai sudetti angaridij non permettiate,
    che alcuno si ingerisca nel Raja, che e di Religione
    Latina, peressere cio contrano a questo mio lmpe-
    riale Commandamento, qual ora si da nelle toro
    mani. Cosi sappiate, e dopo d' avervisto questo l'
    ecelso mio Ordine riponendolo di nuovo in mani
    toro, prestiate credito alla nobile mia marca.
    Scritto in Conpli. li 26. Della Luna gemasiul
    aher 1156. Al nostro stite li pmi. Agto. 1744. -
    IV. 647.
    924.
    1745. Predobra Murasela MuHe sarajskoga u
    koju kratko nabraja sva fratarska privilegija i slo-
    bode od svih danaka kadijama, da to ob-
    slue. ( 1696?) - IV. 525.
    925.
    1745. Bujruntija pae da gvardian
    poalje za Ibrahima u selo Gla-
    dinu. a. H. 11 58. - IV. 652.
    926.
    . 1745. Rasprava sa Teskeredji om pred
    kajmekamom ,u kome su fratri radi djumruka na
    bili tueni i na temelj u opravah pridobie.
    Hoc documentum valde corum est, poteritque im-
    posterum esse us ui. - IV. 650.
    927.
    1745. 25. IX. Fra Iva n moli upnike,
    da oprose upe na korist manastira poradi silne
    nude, u koj oj se nahodi.
    1
    628.
    745. 25. IX. Fra Ivan gvardijan, moli
    upmke, kapelane, da prose upe na korist mana-
    stira. Za Krajinu i Travnik. - Pb. 9.
    929.
    1745. Ovo je priplemenit itarn, kakoje kadia
    sazvo Poglavice iz Gemata, i prid njima proshti-
    1
    Pb. 8. v V. datum 23, septembra i prezime
    gvardijanovo :
    vshi Fratarske najlipshe oprave, kakosu od
    meaf, upito je na ime Fratarah, iziskujuli o
    Fratri i unapridak ulaze u porize i ostale
    ali ne: za moch Ilamit njihov odgovor. Turci
    smiuchise suprotivit Fermanim, odgovorishe, da
    toga neiziskuju. Tako bi odilamljeno, i od Vez
    potvargeno. - IV. 649.
    930.
    1745. 26. X. Fra Ivan gvardijan, jav
    smrt trojice misnika, i upnicima
    romaeni samostan, jer ova sveta k
    "koju znate i vidite, da je sa svih stranah osi
    i veoma opotribila na ti da ako bratja
    dovnici i ne pomognu, odoliti
    - Pb. ll.
    931.
    1'/45. 18. XII. Fra Nikola Lavanin od s
    O. p. fra. Ive (tadanjeg) gvardiana o smrti fra
    Ojondraa n Sutjeski 10. t. mj., j alje kalend
    - Pb. 12.
    932.
    1745. 23 XII. Bujruntija Sulejman pae jed
    od najboljih da se od fratara ni na to djumr
    ne iziskuje. a. H. 1153. - IV. 651.
    933.
    1745. Bujruldija vezira Hasanbega,
    valiie za - IV. 656.
    (Molba anonimna)
    Vaa preuzvienosti (devletlu), da
    na gjavolje zlo udario i veliku kos
    zadobio, molim tvoj nal og na kadiju u Fojnici,
    me preda na kod rahiba u Fojnici. Utj
    se velikoj milosti tvoje preuzvienosti.
    (Na pripisano rjeenje, bujuruld
    kadijol Neka se rahibu lij
    ne smeta tako! a. H. 23. III. 11 58.
    Valija Hasanbeg v. r
    934.
    17 45. List kadijin, da se molimo nad o
    iz a. H. 1158. - IV. 657.
    935.
    17 45. De immunitate a Contributionibus.
    serico deberit inva/vi. In hoc optima documento
    provocatio ad iliam Muhamedis fictitiam (ut
    Epistolam Ahi-Name, atque Hatti-Sheri/, et p
    alia. -
    Bog!
    (L. S.) koji sam ne nikad
    stati, tako tvoga milosnika (H. Muhameda) vel
    Boe, neka bude. Alina (Aiipaina) neka
    uzviena. l J 35.
    Presvijetlom eriatu u Bosni, kadiji u Saraj
    nek mu je . . . .
    199-
    se:
    Po svetom postupniku naeg svetog Sveca i
    po (njegovoj) zapovijedi, te po svetim visokim car-
    llklm sultanskim naredbama, a osobito po povelji
    11111tan Fatih-Mehmeda. koje se nalaze u rukama
    l11tlnskih ruhbana u manastiru kreevskom,
    kom i sutjekom - s\1 popovi od
    poreza, crkvenih pristojbi i ostalih oproteni.
    Stoga su mora postupati po tim visokim krije-
    posnim naredbama. koje se nalaze u njihovim ru-
    knma; valja tako po:-,tupati i uvijek ih kao pravo-
    drati, i da se protiv njih nitko ni je usudio
    (raditi). Isto treba da se i po ovakvim poglavar-
    ll klm bujuruldijama postupa. tako.
    (Pisano) 13. zilhideta 1158.
    IV. 574. Valija: Alipaa v. r.
    936.
    1745. njeka koj oj je mu rad duga
    11 kaure pobjegao, slagala je na da su
    lratri iznevjerili i priobratili njezina druga zato da
    IIC od njega pustiti. Contrari um fuit evictum,
    1! ej us impudentia rejecta. - IV. 653.
    937.
    1745. P_aina bujruntija da fratri neimadu na-
    pnstovani biti kudgod hodaju od Turaka i Spahija,
    koji od nji onna (davanja), koja dosad nisu
    hiJa davat. -- IV. 655.
    938.
    17 45. B udavi prvaci Emin i i drugi zapovjednici
    11 Medlusu, doli su fratri pred njiha re
    koe, do sada mismo uvjek davali to bi bilo raz-
    J)Isano na kasabu, pa da mi toga neima(mo)
    odaklen davati, zato molimo da se to od nas vie
    ne trai, jer mi imamo u ruci od cara i vezira
    l{eta gdje smo mi slobodni od svakog poreza i
    tl anjka po carskoj Sultan Mehmedovoj Adinami.
    Ovim pismom dozvoljava se fratrim da su slobodni
    od svakog poreza 22. Rebiulahra 1158.- VIII. 1441.
    939.
    1745.-1 (65. Osmrtnice.
    1745. Ov. fra Pavao iz Jajca etc. Pb. 10.
    1746. Pb. 13. 1747. poslije 2. Vl. alje gv. fra
    Antun Pb. J 4. - - 1747. 2. VIIL
    Pb. 15. - 1748. 10. VIII. . fra Nikola, vikar i pre-
    Kident. Pb. 16. - 1748. 23. IX. fra Antun gv. . u
    Skoplje, Ramu i Livno Pb. 17. - 1749. 4. Ill. isti.
    Pb. 18. - 1749. 14. IX. Ov. fra M. de Lava za 13.
    Pb. 20. - 1750. 6. IX. fra Matija iz L. gv. Pb. 25.
    - 1750. 23. Xl. Pb. 26. - 1751 . 20. Ill. fra Matteo
    dl Lasva u okolicu Skoplja i Rame. Pb. 21. - 1751.
    Ill. u Travnik, Vrhovine, pa ni z krajinu. Pb. 27.
    175 1. 19. IV. fra Nikola, pres., o. fra Mati
    11 kraj. Pb. 22. - 1751. 25. IV. Pb. 23. -
    1751. 27. IV. fra Nikola o fra Petru .iz Tuzle.
    Pu. 28. - 1751. L9. V. Isti o 7 prekosavske
    Pb. 29. 30. - 1751. 28. X. Pb. 31. - 1751. 29. X,
    . fra Bono gv. Pb. 34. - 1754. t l. VIII. u
    Travnik i ni z krajinu. Pb. 37. 38. -- 1754. 2. XII.
    Pb. 40. - 1755. 26. ll. 27. III. Pb. 41. 42. - 1755.
    l. V. smrt fra Mate upnika ivanjskoga
    t 27. IV. Pb. 43. - l 755. lt. VIIl. 18. X. Pb. 45. 44.
    1756. IV. l. za g. 1755. Pb. 47. - 1756. 12. l. 9. VII.
    Pb. 48. 51. - 1757. 14. Ill. 24. IV. Pb. 52. 53. -
    1757. 4. VI. smrt sutjekog l aj ika A u gusti na 20. V.
    Pb. 54. - 1758. 26. Ill. 19. IV. 5. V. 6. V. 6. IX.
    fra Lovro gv. Pb. 59. 63. - 1760. 16. III.
    osmrtnica bez potpisa gvardijanova. Pb. 70. - 1760.
    16. III. Pb. 7 J. - 1760. 20. VU. . vikar o
    iz Kotora. Pb. 73. - 1760. 28. V. Fra
    Tomo iz Kotora, gv. o fra A. u
    Tuzli t 23. V. Pb. 77.- 1760. 13. VII. Vikar
    o fra Mati Sedi Pb. 80. - 1'76 l. 8. I. 11 . Ill.
    Pb. 81.- 83. - 1761. 4. V. Za odsutnog gv. vika(
    fra Lovro Pb. 84. - 1761. V. 16. VI.
    5. VII. iz Travnika. Pb. 85.-87.- 1761. 16. VI.
    . t.ra Filip iz Lave (isti kao sub tO. etc.) kape-
    lantma o fra Petru Pb. 88. - 1762. 4. I.
    26. l. Pb. 90. 91. - 1762. 29. III. . fra Marko Do-
    Pb. 03. - 1762. ll . IV. 25. V. 16. VI. l K Xl.
    Ov. Pb. 94. 96. 97. 99. l OO. - 1763. 26. VIIl.
    25. IX. l. X. gv. fra Lovro Pb. 1 O 1.
    103. 104. - 1764. 3. l. 19. L :.:.0. III. 12. V. 7. IX.
    27. XI. l :!. XII. Pb. 105.-108. 110. Ill. 113. 114.-
    1765. 2. l. 2. IL 6. II. Pb. 115. 117. 116.
    940.
    1746. Bujruntija Sulejman pae da fratri ne-
    imadu davati emrije upisata na kadijinu llamu. -
    IV. 658.
    941.
    1746. Suliman paa zapovijeda da se od fra-
    tara djumruk ili globa ne uzima na zairu. a. H. 1159.
    - IV. 659.
    942.
    1746. Kadija daje Muraselu fratrima
    da poalju u Rastavu i on iz jednog Tur-
    gjine iztjera. a. H. 1159. - IV. 660.
    943.
    17 46. Ud e t sarajevskog Eidi Sulej-
    mana da se ne smetaju fratri k0pati na izabranomu
    si mjestu. a. H. 1159. - IV. 661.
    944.
    1746. Predobra Mullina naredba kojom potvr-
    djuje sve nae slobotine na temel ju Muhamedova
    lista i strogo zapovjeda, da obslue. Vrl o vano.
    - IV. 662.
    945.
    1746. Starjeine od manastira Kreevo, Fojnica
    i Sutjeska tue Veziru i dobivaju parnicu
    ferman e carske. a. H. 11 59. - . IV. 663.
    -zna
    : 946 ...
    1746. Murasela Abdul AJin E.ff. na kadiju ne-
    retavskog. da on ne rjeava parnice sa fr<,1trima
    da iste njemu alje. a. H. 1159. - IV. 664.
    947.
    1744. Sulejman paa bos. naredjuje da se fratri
    bez smetnje mogu kopati na onom mjestu gdje su
    odabrali. a. H. 1159. - IV. 665.1
    948.
    1746. Kadija Sarajski pie kadijama
    Kreevskom i Sutjekom, da se nije niko osudio
    (usudio?) od ovih triju crkava togod zaiskati kao
    resume i drugo, jer su oni ljudi koji imaju
    u ruci tolika od cara, vezira i drugi(h)
    vladara da mogu slobodno iviti o sadaki, koju im
    raj11 daje, jer oni nisu kakvi trgovci nego ljudi
    poteni i sveti, zato da su slobodni od svakog
    zuluma, i da se nije niko nao ko bi radio proti
    carskoj zapovidi. a. H. 15. Muharema 1159. -
    VIII. 1442.
    949.
    1746. Suret Bujruntia, danas nigdi ne-
    imaju napastovat dobra Fratri kada idu lngjil
    f nasiat, da im nesmi niko iskati kakva jer
    su oni od toga prosti. Kudgod oni budu odali da
    su slobodni.
    2
    a. H. 1159. _ IX. 1736.
    950.
    1747. Pi'smo bosanskog kadije
    8
    da se ne na-
    pastuju fratri. a. H. 1160. - IV. 666.
    951.
    1747. neki zaklinja Vezira da mu dade
    slobodu svog brata koji je posjednut od zla duha
    fratrima. odvesti. - IV. 668.
    952.
    1747. Od Murdara rad bolesnika u Travniku.
    VIII. 1448.
    '
    1
    Lavaninova kronika sub 1746. na 24. jula za istoga
    pae (Alipaa doje od Sarajeva muselim mubair
    i zovnu nu u Fojnici gvardijana o. fra Antuna Vu-
    i fr. Nikolu i proti buruntiju; pasli podnie
    uz!iav na Rupnovac (a prvo toga zatvor i obadva) zaradi
    kna od kamena, na grobu o. D. fr. Mije i t. d.
    s Lavaninova kronika sub 1746 . .. Iste godine na 4.
    7bra dojde pain tevt i u Visoki, to je po svemu paaluku
    bosanskomu tevtiio kazane i crkve i zatvori o. fra. Bonu
    sutinskoga vikara, komu bie u i ne
    ode mu nego u sve po i po sve 140 groa, a kad dojde u Foj-
    nicu zatvori o. fra Antuna i otca fra Franu
    Rreevskog gvardi ana, i ne gleda crkavah, ali ode njemu samu
    500 groah. - Domalo danah zovnue opet sva tri gvardi-
    u Travnik i e dulus od 3 manastira samu pai 1000
    groa. da ste tetovali i bilo vam je
    dajte tp. ,sada (premda je prvo vrimena) zato
    pasa potnbu 1ma odpraviti kapidiju, koji mu je donio po-
    a ne dajte nikomu nita a ja vas odsele
    pratiti kako sinove". '
    3
    ,.Kronika Mula Mustave Baeskije" ("Glasnik zem,
    muzeja ... " XXX. Sarajevo 1918. str. 29.) biljei za to vrijeme
    nemir<! sarajevskim muslimanima i otvorenu, bunu.
    : 653.
    t'147. Dopushtenje za izgonit vragove iz
    balie Prozorske. - XI. 2488.
    Bog!
    Doglavnik bosanskoga
    kaimekam.
    Kadi etf. u Fojnici! Nemoj zapri
    Pisano 18. dem. 1160.
    Premilostiva preuzvienosti, neka si zdr
    Smijerno potpisani jesam iz kotara Pr
    Sin mi je Halil dobio upalu cijele k
    Zato molim doputenje za pokusno
    ruhbana u Fojnici. jer .se veli, da se te
    vraje (ejtanske) bolesti
    Dalje zapovijed!
    Pokornn odani Ahmed.
    954.
    1747. 13. II. Murasela kadije
    da nekog Matijaa
    a. H. 1160. - VIII. 1443.
    955.
    . 1747. VII. Udet, da Mehmed koj
    je dijetetom u manastiru nemore naplatiti najma
    niti hizmetije. - IV. 669.
    956.
    17 47. Lip posve Ila m oslobadja
    djumruka Neretavskog. - IV. 670.
    957.
    1747. Murasela kadije kojom nal
    nekom eminagi u Fojnici da provede pismenu
    spravu i nekog Mehmeda. - IV. 671,
    958.
    1747. VII. Bujruntia AlJi Pashe da nitko neima
    sichi shume nashe, i da neima puta c;:i nit priko
    gniva. - VIII. 1445.
    959.
    1747. Bujruntia po nashem Arzohalu da Fojni
    c;:ani ne tovare na nas vishe poriia porad kupljenih
    zemaljah. Aferim starim, koisuse gonati, ali po ovom
    nisu izgonali, nek se neiznosi. - VIII. 1444.
    960.
    1747. Murasela, da Boga molimo nad kmetic
    Smailovom. a. li. 1161 : ..L- VIII. 1457.
    . g6l.
    1748. Ametbaa da neima nikakve
    proti fratrima. a.' H. 1062. --:- IV. 672.
    962.'
    1748. Omerbeg moiLgvardiana da
    govu enu . .. a. H. 1161. - IV. 673.
    20i
    . '. . ' ' 963 . . ..
    1748 . . Eff. pie na kadiju da
    su fratri prosti od nameta. a. H. 1161. - IV. 6/4.
    964.
    1749. 14. IV. Fra Pavo biskup, na-
    uime Propagande i svoje, da prime
    - glagol'jae iz Dalmacije? - kada i neka
    slobodno misu govore i propovijedaju puku. (List
    oderan!) - Pb. 19.
    '965.
    1749. 14. Vl. Mehmedpact daje slobodu fra-
    trima da mogu svakud hodati. a. H. 1162. - IV. 675.
    966.
    17 49. Abdullah E ff. pie gvardianu da mu he-
    poalje njeko'mu Hasanu. a. H. 1162.
    1
    - IV. 676.
    967.
    J749. Bujruntia na arzohalu paina, da
    fratrom nema niko mani biti to mise govore raji
    l da na kapelani neima dulusa. - VIli. 1446.
    968.
    1750. 24. XII. Divan teskera vezireva da
    su fratri slobodni od carine. - IV. 677.
    969.
    1750. 17. Xl. Murasela kadijina Konjicie po-
    radi carine na vino rakiju i drugi'ive koji dovoze
    iz Neretve i Mostara, jer se to protivi fermanima
    i Bujruntijama. List vezirev dobar pae) proti
    danjcima. a. H. 1164. - IV. 678.
    970.
    . 1750. Bujruntija pae. Lipa je i ova B.
    velut alia sub L. ali plachali su onda Fratri Hara<;:. -
    VIII. 1451.
    2
    1
    Lavaninova kronika biljei sub 1749. : Iste godine na
    7. Maja u Fojnici umri Muhamed to ga zvahu
    Begom, zao, muzuvir, telbiz; ovi je bio uzrok, da S<!
    kri obori na Rupnovcu. Ovi je tetovat mloge ne samo
    Turke nego i i fratre. On se razbolio od bo-
    lesti na ti da je iv izagnjio, nit mu se mogla
    ll karija. Najposli iskao od fratara. jo je govorio:
    ,Evo nemogu nikako umriti, zato u zo nagovorie me
    (isp. '1747. IV. 671.), da i podrem davu
    na fratre za oni kri na Rupnovcu". Rekoe da ga je zemi ja
    triput izmetala i nij e se zato je bio od sviju
    gori.
    1 (Lavaninova kronika) 1750. Na 25. zgodi se
    blagovist u velikog Ovu i stu otili su kr-
    da vade nadu (u Fojnici gvozdenu). Kad je bilo oko
    sedam sahata ugledaju pred sobom svitlost i poteku da
    v1de, to je. Ali se uegla tala fratarska iznova pokrivena,
    a u njoj spavae momak i dite manastirsko toliko duboko,
    d,a su .zdvora Opazili i na po ugasili, a oni jo spavah u
    l doista nije brez mirakula, zato da se tako u ono doba ne
    budu rupari zgadili, izgorila bi oboje dice i sve tri zgrade i
    konji nesamo nai nego i oni, koji su bili doli na
    ulja od Prisv. GGsp. Biskupa, koje se prvo na u
    blagovisti. Boo, sin Marijana Gagule, docno iz
    manastira, vidio je prid vratih kod kria svitlost kakono zvizdu.
    '971.
    1751. 16. V. Bujruntija Vezirova da se
    Asanova ena. a. H. 1164. - IV'. e84.
    972.
    1751. 23. V. Knjiga Memed eff. Nimca poradi
    klinaca i platje. a. H. 1164. - IX. 1864.
    973.
    1751. 26. VII. Pismo Ahmet bega Firdusa gvar-
    dijanu radi premjetenja fra Stipana Ko-
    ("moi kmet, koi je od starine, io moi
    stari".) - Pb. 24. Vl. sa faksimilom.
    974.
    1751. Bujruntija Mehmedpae da moe gvar-
    dian u Naveselje k' njekom bolesniku
    Kasumu. a. H. t 164. - IV. 683.
    975.
    1751. Muselin iz Banjaluke pie fra Petru u
    Fojnici da mu enu koja je' pobudalila.
    a. H. 1165. - IV. 690.
    976.
    1751. i dadosmo 35 groa skopljaku.
    IX. 1865.
    977.
    1752. Udjet kako nejmaju se vie fra Ivana i
    nj egovo drutvo ganjati njekakvog Osmana
    to je poginuo kod jadni fratri imali su
    dat gr. 620. ad redimendas vexationes. - IV. 686.
    978 . .
    1752. 22. l. Pozivnica Svrze iz Sarajeva
    fratrima zaradi pira. a. H. 1165. - IV. 688.
    979.
    1752. Fra Ivan s momkom Marianom, i josh
    nikoliko ljudih iz jardola (a Ilovar;e, ki bioje osva-
    gen daje kod Bussovar;e ubio Osmana Turc;:ina.
    Donajposli davugie nemoguch osvidoc;:it, obechashe
    za 620 gr. prochise sve dave. To bi placheno. - -
    IV. 689.
    980.
    1752. Knjiga Mehmed eff. Nimca da mu 2000
    poaljemo poslasmo odmah. a. H. 1166.
    VIII. 1454.
    981.
    1752. 7. V. j edan od aga vezirovih Mutuluk
    to je Musaga kod Vezira lijepo za fratre govorio.
    momak toga Musage jednu lijepu sablju (u-
    manovku). a. H. 1165. - IV. 685.
    982.
    1752. llam kadin na Vezira, kako, nebuduch
    mogli na sudu obispatit Agi Salih i Ais ha, :dai mje
    Bratta Osmana kod ubio Fra Ivan Fr. s
    26
    - 202-
    tttomkom Marianom. Megiusobomsuse namistili,
    plativshi Fratar Davugiam nikoliko jaspri. S' takim
    prikazanje kadia Fratra posla Veziru, a Vezir oglo-
    bivshi , zapovidi i dase vech ta stvar nema gonat.
    Compositio Relationis est ex meliori genere stili
    Turci ci. - IV. 691. (!sp. br. 977. i 979. ovih Regesta!)
    983.
    1752. Knjiga od tevdedara da mu se poalje
    6 gadara. - VIII. 1455.
    984.
    1752. 20. IX. Zaradi pogibelji u turskoj
    treba da se jedamput navisti. a. H. 1195. - Xl. 2487.
    985.
    1753. 12. VII. Murasela kadije Mu-
    stafe da gvardian poalje Fatimi
    njek og Ibrahima. a. H. 1166. - Ill. 31 O.
    986.
    1753. Naip kreevski potvrdjuje da djeca kod
    fratara neimaju davati (po vezirskoj buj-
    runtiji). a. H. 1166. - IV. 687.
    987.
    1753. Bujruntija Agi-Mehmeda zabranjuje od
    fratara iskati jelo i pilo. "Bio je Vezir. T. 1167.
    ove bujruntie". - IV. 692.
    988.
    1753. 28. Xl. Popratno pismo gvar-
    dijana fra Bone vikaru fra Mati
    koji je poao kupiti lemozinu. - Pb. 33. v VII.
    989.
    1753. Buruntia chuprilicha Bonum contra qua-
    sivis oppressiones. Protiva Musafirim i Porizim.
    VIli. 1453. Zeleno podivena.
    990.
    16. XII. 1753. Bujruntija bosanskog vezira Hadi
    Mehmed pae (Kukavice) o slobotinama bosanskih
    franjevaca.
    Bogi L. S.
    Uzori erijatskih s udija, i kadi
    eff. (nek im se obojici znanje povisi). Stavlja vam
    se do znanja, da su nosioci ove bujuruldije, rahibi
    iz manastira u Fojnici, Sutjeskoj i Kreevu, poda-
    strli arzuhal na boscmski aivan, kako oni umedu
    po sv. Ahdnami, koja je u njihovim rukama, izdaju
    (t. j. porez za alkohola) koji po eri-
    atu moraju Izjavi li su da oni ne
    mogu davati nikakvih drugih poreza, jer je to protiv
    svetog eriata. Bez carskog fermana ne moe biti,
    da im se poput putnika u njihove i
    besplatno od njih trai i meze nadalje (ne moe
    biti) da ih se ne zaustavlja (jer oni mnogo putuju)
    i da ih se ne ispituje, jer oni nijesu neki uhode,
    nego kuda i kako mogu hodati. Nato od Bo
    sanskog Divana ovu bujuruldiju zatraie, pak se
    zapovijeda, neka se protiv ahdname ne radi, protiv
    njih ne post'upa.' Neka su slobodni.
    Pisano 17 _ safera 1167.
    Prevod muhura: Nemam za spas uputnika osim
    Boga. Na njeg se oslanjam i njemu se poklanjam,
    Njegov pokorni rob Hadi Muhamed (paa). -
    IV. 694.'
    991.
    1754, 10. V. Murasela da moramo Boga moliti
    nad bulom iz Skoplja. a. H. 1167. - VIII. 1456,
    992.
    1754. 23. V. Fra Bono gvardijan, alje
    upnicima opomenu na lanjsku naredbu o
    vanju vestiarija - po 2 cekina - za manastir. -
    Pb. 35., VIII.
    993.
    1754. 9. Vl. Kadija Omer ef. daje do-
    zvolu nekoga Saliha. a. H. 1167. - IV. 697.
    994.
    1754. 26. VII. Fra Bono gvardijan, alje
    popratno pismo uz sv. ulje. - Pb. 36.
    995.
    1754. 21. X. gvardijan, fra Bono
    da - po painoj
    zabrani - ne smiju vie svojim molitvama, lijeko-
    vima i zapisima pomagati Turcima. - Pb. 31.,
    IX.
    996.
    1754. 2. XII. Fra Bono gvardijan,
    smrt pokojne nalae mise i oficije. - Pb. 40.
    997.
    1755. Murasela kadijina Ibrahim ef. fojn. da se
    slobodno ukopa njeku Mariju Ivanovu koja je
    od sandije umrla u drva, te isti kad
    ivi ju, nadje da nije ubijena. a. H. 1169. - IV. 699.
    998.
    1755. Bujuruldija So pasa/an pae (.1 za
    povlastice franjevaca. - IV. 694.
    Bogi
    Muhur:
    (Nemam za spas uputnika
    Osim Boga. Na Njeg se osta-
    njam i Njemu se poklanjam.
    Njegov pokorni rob Hadi
    Muhamed.)
    Uzori erijatskih sudija, i kadi
    eff., nek im se obojici znanje stavlja vam
    ' O samom isp. carsko-turski Na
    mjestnici. ..
    U Senju 1887, str. 70.
    - 203-
    ac do znanja, da su nosioci ove bujuruldije, rahibi
    Iz manastira u Fojnici, Sutjeski i Kreevu podnijeli
    urzuhal na bosanski divan, kako oni u redu po
    svetoj ahidnami; kpja se nalazi u !Jji_hovim rukama,
    Izdaju dizije (porez za alkohola), to po
    Serijatu 111oraju davati i ali da oni nikako
    ne mogu davati drugih poreza. To je protiv sv.
    i bez carskog fermana. Ne mogu (doputati),
    da im namjernici (putnici) u njihove
    l od njih da potrauju bez, i meze. Neka se
    nigdje ne zaustavljaju, jer' oni mnogo putuju, i neka
    ih se ne ispituje, kao da su kakve uhode, nego
    neka hodaju kuda i kamo Zato oni zatraie
    od Bosanskog Divana ovu bujuruldiju, pa se ovim
    nalae neka se protiv ahidname, t. j. protiv njih
    ne postupa, i neka su slobodni.
    Pisano 17. safera 1167.
    999.
    1755. 27. X. Fra Bono javlja, da je fra
    Filip iz tampao svoje predike "naki i
    i oficije s misom s Ilije i nudi te knjige
    za mise. Pb. 46., v X.
    1000.
    1755. Bujruntija Vezirova - Sali kako li se
    zove -kojom suzbija nekog ciganskog ili
    teftia koji je traio od naroda i od fratara da
    mu se dade 300 groa. a. H. 1168. -IV. 696.
    1001.
    1756. t. V. Fra Bono gvardijan, javlja
    smrt osmorice redovnika, te spominje i fra jerolima
    - Pb. 50.
    1002.
    1756. Mehmedbaa udari na manastir, tratio
    novaca, prij etio ubit fratre i kadiju. Gvardian se
    potuio Veziru, taj zapovijeda kadiji, da takve zli-
    kovce pohvata i k' njemu odpremi. a. H. 1169.
    IV. 698.
    1003.
    1756. 21. IV. Poruka fra Bone gvar-
    dijana, da se po exdefinitoru poalje lemozinu, i
    objava smrti nekojih redovnika.- Pb. 49.,
    v XI.
    1004 . .
    1756. Naredba da dave fratarske kactije ne raz-
    trgaju nego da se pred vezirom imaju
    a. H. 1169. - IV. 700.
    1005.
    1757. 15. XI. Fra Marko kustos pro-
    vincijal, javlja da fra Bono iz Kostajnice,
    1
    Vi'd. Emer. Pavich, Ram us Viridantis Olivae, in arca m
    militantis ecclesi ae seu Paraphrastica, et t opogra-
    phica Descri pto Provinciae nuper jam
    vero . . . Budae 176(1. p. 2()$.
    da mise ne govori, pa da ga svaki iz svoje pa-
    rakije odpravi.
    PP. RR.
    Eto tamo na te strane fra Bono iz
    Kostaini ce. Sami znate, koliki, i kako do-
    i moguse dogodit s' uzdara-
    kaurski Znate kolikonam malo
    za bit Znaite ioter da fra
    Sono mise govorit nemore; zato i
    mo da svi , i svaki vv. oo. pp: kolikose pria
    moglo iz svoiega Parochie > : ako nemoglo bit ina-
    ako mu se od mi sta do mista i occasion dat:
    odpravi. Razumimo ioter dase ovu nau
    od upe do upe po occasionu uzdanu; tako da
    nipoiedan u ruke nemore: i
    damuse naredba naa prikazivat neima; nego gamo,
    kakosmo rekli, Valete.
    D. VV. PP. RR.
    (Sigil.)
    Foiniza 15-9bro, 1757.
    Afmo Servo Nel Sig':
    f: Marco Dobretich
    CustodP. Provle.
    Spolja adresa: Oo. p p. upnikom doli popisani
    mista t. i.
    Maidanskom, od kud natrag. Del Cu-
    stode Provle. _ Pb. 55.
    1006.
    1757. 15. XII. Fra Lovro gvardian,
    javlja upnicima, u Skoplje, Kupris i Ramu da je
    iza razdijeijenja provincije odredeno, da za pokojnu
    misnike izgovori svaki misnik po dvije mise,
    a lajici po dva - Pb. 56.
    1007.
    1757. 19. XII. Fra Lovro gvardijan,
    javlja uz neke osmrtnice, da je definitorij iza raz-
    dijeljenja provincije odrediu, da se za svakog po
    kojnog misnika moraju dvije mise, a lajici po
    dva ofi cija. - Pb. 57.
    1008.
    1757. Arzohal fratara kreevskih jedam-
    put platie da drugi put ne Ovog
    vrimena kukavni fratri ne da nedaju
    vech daga dvaput neplachaju. - IV. 702.
    1009.
    1757. Bujruntija po kojoj se naredjuje, da nitko
    ne pada na konak u manas ti r i da kadije Emiri i
    zabiti porade njihove lakomosti bez uzroka ne globe,
    da kadije fratre ne sude, pred Vezirom murata
    bude, te da za vino nitko nita ne uzima. -
    IV.' 703.
    tOlO.
    1757. 2o: Xli. Fra Lovro gvardijan,
    javlja da je diskret orij dozvolio, da se neki
    obuku (u Latinski!
    Pb. 5S. .

    --,.. 204 -
    tOt l.
    t757. Valde Bonum. Naredba Elhadi Mehmed-
    pae proti svim nasilnicima i na fratre.
    a. H. l t71. - IV. 705.
    t0t2.
    1757. 23. VI. Okrunica gvardijana
    parohijama u Skoplju, Rami, Livnu etc.
    i latintina pomij eana). Radi se o pri-
    nosu za zadunice pokojnih fratara . - XI. 2374.
    101 3.
    1758. 4. V. Kadija ide vidit put u Cvitovnjoj,
    koji vele Turci Ostruani, da je bio starinik, ne-
    moe se Daje muraselu da se zagradi i
    da nije put. - Murasela kadije izime putah
    na Cvitovnjoj i bi osudjeno da nij e puta niz Cvi-
    tovnju, nego stari iz Cvitovnje. - VIII. 1461.
    10t4.
    t 759. Bujruntija da se na fratre nikakve dan j ke
    ne tovari, da nitko jih ne nagoni badava i jelo
    davati i na silu da se nitko kod njih ne
    te da se teftii ne

    - IV. 682. '
    1015.
    1759. Bujruntija da se ne daju dulusi (?)
    - IV. 709.
    1016.
    1759. 20. VII. Bujruntija po arsualu da u vri-
    jeme kositbe i etvr. kasabalije ne ugone marvu u
    fratarske njive. - IV. 7 t O.
    1017.
    1759. 15. IV. Ovo je teskera kako smo slobodni.!
    - VIII. 1464.
    1118.
    1759-1790. Izvadak iz samostanskih
    pisanih
    Dohodak.
    Kolovoz 1759.
    O. p. fr. Lovro iz. jajca jaspri
    Za misu na Gospojinu
    JJ JJ sv. Roka .
    JJ misa tivenih 239
    JJ Kantanih 56 JJ
    Rujan 1759.
    O. fr: ime lemozine . .
    " JJ Lovro iz jajca 1emozine
    u sve
    4.000
    480
    600
    9.560
    5.520
    21 .280
    1.920
    9.600
    1
    lsp. Kemura (Biljeke, 29.) or. XIV ferman od 5. re-
    deba 1173.
    Kronika Mula Mustafe Baeskije sub 1173. "postade
    Mehmed ef. sarajevskim muftijom, ali bivi sijedi
    mtifrija ne mu mjesta i suvie pobuni svoje prijatelje
    protiv njega.
    O. fr. Pilip JJ
    " JJ Luka JJ
    JJ JJ Pero JJ
    (Mise kantane i tivene slijede iza toga.
    Drugih dohodaka nije bilo).
    u sve 114.860
    Listopad 1759.
    O. fr . Mijo s Rame
    JJ :, Pavo s Kuprisa
    Za grobnicu . . .
    Ovoga miseca misa Kantani 48
    JJ " " tivenih 267 ______ .::.._:_.;;;;.,;
    u sve
    Studeni 1759.
    Za misu kantanu na mrtvo spomenik
    JJ opila .
    JJ koa 137
    JJ JJ 40 . .
    Ovoga miseca iz katule
    u sve
    Prosinac 1759.
    O. fr. Lovro Zec lemozine 7.200
    " "
    Luka lemozine 3.480
    Pronje iz varoa 5.480
    Za misu sv. Lucije . 530
    " "
    JJ Stipana 7'.:!0
    JJ JJ
    "
    Ivana 480
    " "
    na mladince 550
    Za grobuicu 960
    O. fr. Ivan iz Skopja lemozine 5.000
    Za misu sv. Antuna abata 180
    Misa tivenih 250 1.000
    "
    kantanih . 3.600
    Iz katule . 3.480
    u sve
    1760.
    Za misu sv. Antuna abata .
    O. p. fr. Mijo s Rame . .
    JJ JJ " Pavo Lozo lemozine
    JJ JJ " jero s Livna "
    " " " Stipanu s Majdana lemozine
    " " JJ Mato abat(?)
    "
    " " JJ Angjeo
    " " " Stipan s Kotora
    " " JJ Luka Dorat
    Lovro
    " " "
    "
    JJ
    JJ
    "
    JJ " JJ Filip
    " " " ime
    "
    JJ
    Iz katule .
    u sve
    1760.
    O. p. fr. Nikola s lemozi ne .
    JJ JJ " Lovro s Duvna "
    Ovoga miseca iz katule .
    O. p. fr. ime lemozine . . .
    1.130
    2.400
    2.000
    9.600
    9.600
    2.400
    6.000
    13.200
    7.200
    . 10.000
    24.000
    7.900
    1.262
    20.232(?)
    - -205 -
    Mi se tivene 268
    1, kantane 36
    lt katule .
    O. p. fr. Mije .
    Mi se tivene 245
    " kantane 42
    1760.
    Travanj 1760.
    u sve
    u
    1.240
    5.,720
    39.540
    1.266
    ?..400
    9.710
    840
    20.786
    l1 katule . . . . 1.360
    C) , fr. Ivo Lozo s Ku pri sa 4.000
    " " Lovro s Duvna 3.600
    "' u sve 7.760(?)
    O. fr. Lozo pridade gvardijanstvo o. p. fr. Tomi
    s Kotora, 2. maja 1760. .
    Svibanj t i6o.
    No duhove lemozine
    Mi sa tivenih 202 .
    Od fr. Luke Dobrota
    O. fr. Ilije iz Skopja
    lt. katul e . .
    Lip,anj t 760.
    u sve
    Od fr. ime iz Livna lemozine . .
    JJ Lovre iz Dtivna lemozine
    " " Loze s Kupresa
    Mi se bile po 40 jaspri
    l(antane. po . 120 JJ
    ll katul e .
    Srpanj 1760.
    O. fr. imo iz Livna . .
    " JJ Angjeo iz Banjeluke .
    Doj de za kosce od varoana
    Za 218 misa tivenih
    " 51 .misu kantanu
    Ir. katule .
    Kolovoz 1160.
    Od fr. Luke iz . .
    " " Lovre s Travnika
    " duga p. o. fr. Tome od
    Za misu na sv. Roka .
    la kosce od varoana .
    Za 2 mise od sv. Roka .
    Misa tivenih 118
    JJ kantanih 55
    11 katuli .
    Rujan 1760.
    Od o. fr. Luke s
    " JJ " s Kotora ,.
    u sve
    u sve
    u sve
    6.800
    8.080
    6.900
    4.000
    3.000
    33.730
    30.000
    9.300
    2.400
    1.120
    46.860
    10.000
    3.600
    240
    8.720
    6.120
    1.314
    29.994
    7.200
    14.460
    480
    974
    420
    420
    7.120
    6.600
    1.430
    39.044
    5.140
    J3.200
    Od o. fr. Lovre s Travnika .. , . . ,, ._ .9.600
    1.600
    . . , 3.840

    1.340
    se za 40 oka rakij-e 40 misa
    Za 26 tivenih misa
    Misa kantanlh 5
    u katuli .
    l 7
    u sv: e '41.1 oo
    Listopad 1760.
    Od o. fr. Lovre Zeca s Duvna
    JJ " JJ ime s Livna .
    " " JJ Ilije s Skopja . .
    JJ " JJ Angjela s Banjaluke
    JJ " " Lovre s jajca . .
    Dojde od pronje iz .varoa .
    JJ o. p. fr. Mate .
    Misa tivenih 180 jasprih
    " kantanih 75 "
    u katuli .
    Studeni 1760.
    Na mrtvo uspomenutje od opila .
    O. fr. Lovre Zec s Duvna
    .. " Il ije iz Skoplja
    Misa tivenih 192
    " kantanih 64
    u katuli .
    ..
    .
    ).
    22.200
    18.800
    3.240
    .8.200
    7.000
    1.200
    7.200
    7.200
    9.000
    1.200
    LJ sve 85.240
    1
    '.
    .
    2.809
    23.800
    2.860
    7.680
    7.740
    800
    u sve .. 45.666
    Prosinac 1760.
    Od pri s. gosp. biskupa 2 .
    Od o. p. fr. Lovre s Travnika lemozine
    " " JJ " ime s Livna JJ
    Za koe . .
    od kropnj e u vodu .
    u katulu libere lemozine
    tivenih misa 222 . .
    kantanih JJ 55 .
    1761.
    O. fr. Lovro s Travnika
    u sve
    za mi su kantanu na s. Antuna .
    za grobnicu, to se ukopa umanovica
    plati Marko momak
    Misa tivenih 150 .
    JJ kantanih 30 .
    Kanta se misa 20 za pok. to je
    dao vola i kravu .
    U katuli libere 1emozine
    Za 5 .
    1761.
    u sve
    od o. fr. Pave s Kupria . . . .
    Za grobnicu, to se ukopala ena
    od o. p. fr. ime s Livanjskog polja . .
    " " JJ Luke s .
    JJ " n n Angjela s Banjeluke .
    " ". ". " Lovr.e iz. .Jajca. . . . .
    ,.
    1.300
    19.000
    9.840
    12.050
    400
    2.920
    8.880
    6.600
    60.940
    9.600
    1.200
    1.200
    6.000
    3.600
    1.440
    600
    22.740
    '5.000
    1.200
    . 4.300
    15.000
    -7.200
    tO.QPO
    -206-
    od o. p. fr. Mate Pohabata (?riz ivanjske .. 24.000
    " " " " Stipana s Kotora 7.200
    " " " " Bone s . 6.000
    " " " " Stipana s starog majdana 14.040
    " " " " Lovre . -3.200
    Misa tivenih 196 7.840
    " kantanih 53 6.360
    u katulu 1.000
    u sve 120.740
    Oujak 1761.
    O. fr. ime s Livna slovom
    " " jure s Rame
    u katulu . .
    Misa tivenih 174
    " kantanih 43
    62.400
    3.840
    3.780
    8.400
    5.160
    u sve: 83.580
    Travanj 1761.
    Dojde od pris. gosp. za misu kantanu
    " " " " " 3 oke ulja .
    O. fr. Stipan iz Starog Majdana
    Misa tivenih 103 .
    " kantanih 26 .
    Ovo do 14 travnja,. kad su poslani na
    ,promjenu.
    1 .. Dalje od 14. travnja
    od o. fr. Lovre .
    " " " 'Luke s .
    " " " Lovre s jajca
    " " " Nikole iz
    " " " Nikole s Ivanjske
    11 " " Angjela iz Banjeluke
    Misa tivenih Ill .
    _" kantanih 30 .
    240
    240
    18.000
    4.120
    3.120
    24.000
    10.000
    5.000
    1.920
    24.000
    4.800
    4.000
    3.600
    .,
    u sve 25.590
    Pronje, to isprosismo za davu
    (slovom . 55.260
    u sve l 13.760
    . Svibanj 1761.
    o. fr. Stipana iz Skopja 3.840
    od duga pok. fr . . Tome 4.000
    .dd o. fr. Stipana s Kotora 5.700
    ' Misa 219 . 8.760
    " kantanih 53 . 6.360
    u katulu . . . 1.456
    Pada na Dove lemozine . . . . 1. t OO
    Dodje ito koga iz od o. fr.
    Luke 25 tovara
    , u sve 37.216
    . Lipanj 1761.
    Dojde od prisv. g. biskupa lemozine
    Za 2 mise ;kantane na o. Antu Pad.
    Od o. p. fr. jure iz Rame lemozine
    Donese op. metar s Duvna .
    .Od .o. p. fr. Luke iz
    ..,, ," ., " Lovre iz Jajca .
    9.300
    1.200
    960
    23.000
    9.800
    10.000
    1Misa kantanih 50
    tivenih 200
    Srpanj 1761.
    Od o. fr. Stipana s Kotora
    Donese fr. Pavo . .
    od o. fr. Stipana s
    Majdana . . . .
    Na s. Iliju za misu kantanu .
    O. fr. ime s Livna . .
    od o. fr. Mije iz Skoplja
    Misa tivenih 294 .
    " kantanih 74 .
    U katuli od 2 mjeseca
    Kolovoz 1761.
    u sve
    . .
    Starog
    u sve
    O. p. Antun iz Travnika za 3 mje-
    seca slovom . . . . .
    od o. p. Nikole iz Ivanjske
    dodje za konja siju
    Misa kantanih 58 .
    " tivenih 115 . .
    Za pok. misa 96 u .katuli
    u sve
    Rujan . 1761.
    Od. o. p. tr. ime iz Livna slovom .
    " " " " Antuna Lepana iz Duvna
    Za grobnicu to se Lelija ukopa .
    Misa kantanih 66
    " tivenih 17 4
    u kat ulu .
    u sve
    Lis topa d 1761.
    O. fr. Lovre iz Jaj ca
    " " Stipana s Kotora . .
    " " " iz Starog Majdana
    " " Angjela iz Banjeluke
    " fra Luke s .
    od pronje iz varoa
    Na mrtvo uspomenutje .
    od adije i fr. Petar Vice, to su mise go-
    vorili lemoznine
    u katulu . .
    Misa tivenih 148 .
    " kantanih 78 .
    Studeni 1761.
    od o. p. fr. Mije iz Skopja
    za . . .
    za konja vranca ulovljena
    " koe .
    Za dva
    od pronje . . .
    od fr. Ante Lepana iz Duvna
    Doneie vikar s ._.
    u sve
    -201-
    rul o. fr. Mate iz Rame 2.800
    Misa kantanih 68 . 8.160
    " tivenih 168 . 6.720
    u skatulu . . 1.162
    l), fr. Antun s Travnika 20.000
    " Lovre iz jajca . 5.000
    Angjela iz Banjeluke . 2.280
    11
    " Stipana s Kotora 3.240
    11
    " Lovre iz Ivonjske . 30.000
    ----------------
    u sve 119.914
    Prosinac 176 J.
    Mi sa kantanih 64 .
    n tivenih 210 .
    lJ katuli .
    ln koe . . . . .
    - kropljenje - iz varoa
    ln misu kantanu na s. Stipana
    " " " s. Ivana
    rw mladince . .
    Od pronje iz Duvna .
    " s Tiila lemojznie da bude dionik
    od naih molitava to se u crkvi
    Od kropnje i za misu s Tiila .
    Zn mise o. p. Adije to su govorili oda-
    s pris. gosp. biskupom . .
    Zu 8 koji nisu bili za slubu
    manastirsku . . .
    Dojde za kosce, to varoani platie po
    kosca .
    u sve
    1762.
    Za grobnicu to se Petar ukopo .
    " ilje zetje koe, to litos klal o
    Misa kantanih 12
    " tivenih 30
    U katuli .
    7.680
    8.400
    5.220
    7.440
    520
    640
    660
    840
    9.300
    3.520
    720
    3.780
    480
    2.400
    51.600
    1.200
    2.300
    1.440
    1.200
    252
    6.492
    P osli kopitula od 8 p
    Za 2 mise kantane to plati pris. g. biskup 480
    Dojde s Kupria - vikar donio . 5.280
    za 2 to plati g. biskup . 1.060
    l " 30
    " za misu kantanu na s. Antuna abata 1.4
    Za jedno . . . . 120
    Dojd.e; za kiriju to Stipana momka poslae
    ti Split . . 460
    Mi sa kantanih 46 . 5.920
    " tivenih 233 . 9.320
    U kat uli . . . . . 584
    Od o. fr. ime poruke pris, g. biskupa 9.300
    ":...---"--------
    u sve 34.746
    1762.
    Dojde od o. fr. Lovre iz jajca
    " . " " " Mije iz Skopja . .
    Za Rebin od o. fr. Andrije Rebe
    Za l.
    Za misu i
    Za 2
    10.000
    4.000
    960
    120
    240
    240
    Od o. fr. Luke iz .
    Donese o. vikar s Kuprisa .
    Od o. fr. ime iz Livna . .
    Od pronje iz Livanjskog polja . . .
    Iz Travnika od fr. Antuna l. vol od
    6 hiljada i 600, i dvoje goveda, i jo
    tota, ukupno . . . . .
    Za habit manastir i pas to dado
    . .
    Za to dade
    " " od . . .
    Dade za ali . .
    Donese o. fr. Antun iz Travnika
    Od pr9nje stare
    Misa kantanih 62
    " tivenih 192
    u katulu .
    Oujak 1762.
    Od fr. Stipana s Kotora
    " " Antuna agregata .
    " " Ivane .
    " " Bone s . .
    " " Lovre iz Ivanjske
    u sve
    Najdo lemoznie p. fr. Antuna u Banjaluci
    Od o. fr. Luke iz .
    Dojde u kasu od 13 upnika
    Za 6 koa teletiji . . .
    Dug od Mate iz Livna
    Za 4 mise kantane .
    Misa tivenih 334
    " kantanih 72
    u katuli .
    Travanj 1762.
    Od o. fr. Ilije iz Travnika
    " " Pavla iz Jajca .
    U katuli . .
    Misa tivenih . .
    " kantanih 52 . .
    Od o. fr. ime iz Livna .
    Svibanj 1762.
    u sve
    u sve
    Od o. fr. Brne iz Skopja . .
    " " " Lovre iz
    " " " Stipana iz::Xotora
    " " " Frane iz
    Volara . .
    " Mate Kree iz Rame .
    " Luke iz . .
    " Antuna Lepana iz Duvna .
    Na Duhove
    U katulu . .
    Misa kantanih 62 .
    " ti v enih 240 - .
    u sve
    16.000
    340
    5.000
    6.240
    10.000
    2.980
    240
    400
    600
    15.000
    3.120
    7.440
    76EO
    .1.222
    82.922
    4.800
    14.400
    4.800
    7.200
    24.000
    1.560
    5.000
    3.120
    570
    1.920
    820
    9.360
    8.640
    1.200
    87.390
    30.000
    14.400
    260
    7.960
    6.240
    28.400
    89.600
    2.400
    15.520
    4.800
    3.000
    4.800
    12.000
    6.500
    4.320
    1.544.
    7.440
    9.600
    72.904
    - 208-
    .... }'. :
    .Za misu na s. Antuna od Pad.
    " : l misu kantanu . . .
    Od 6. fr . Lovre iz Ivanjske .
    Misa kantanih 58 .
    " ti venih t55 .
    Za 6 misa . . .
    fr. P-aula iz j ajca .
    >
    r ..
    :
    Srpanj 1762.
    Za"30 misa . ... ' .
    Za misu na s. Iliju . . .
    Za' vrio dugi to en<! lan posijae
    Od o. p. fr. Ilije iz Travnika
    " " " " ime iz Livna .
    Za . misu kanta nu na s. Anu . .
    Od. fr. Antuna Lepana iz Duvna .
    U katuli . .
    Mise kantane 69
    " tivene 160
    Kolovoz 1762.
    ' '
    1.666
    . 440
    t0.080
    6.960
    6.200
    240
    t4.390
    u sve 39;006
    jaspri
    9.200
    860
    1.200
    20.000
    48.960

    12.900
    1.280
    8.280
    6.400
    u sve 102.180
    Od o. p. fra Tome defini tura za mise . 1.440
    ' 7.200
    19.200
    " " " " Stipana iz Kotora
    " " " " Nikole iz Banjeluke
    " " " 71 Antuna Adije iz Starog
    Majdana . .
    Za koe janetije i bravije
    Od. o. fr. ime iz Livna .
    . Za misu kantanu na gospojinu .
    Od o. fr. Luke iz .
    Za misu kantanu na s. Roka . .
    0(1 o;' fr. Antuna Pu s Kupresa
    " " " Ilije iz
    Od o. fr. ime iz Livna .
    u katuli . .
    Misa kantanih 60
    , " tiyenih 270
    Rujan 1762 . .
    '
    O. fr. Brne iz Skopja
    u :
    Za 8 koa . .
    Misa kantanih 65
    : : ti ven i h 218 .
    '!
    od- fr. Mate Kree iz Rame
    ' ' \ ''..-l.-
    ., ' : Lis.topad 17t?2.
    .
    Od b. fr. Antuna Lepana iz Duvna
    " ime iz Livna . . .
    Misa tivenih 215 .
    . " 71 .
    Na<': mrtvo uspomenutie u .opi.la
    Pronje iz varoa.
    c;il' e
    tJ)f? y: ,;
    16.800
    1.540
    2.400
    480
    12.000
    840
    3.600
    10.000
    24.000
    1.480
    7.200
    ,; 10.800
    u sve 1'32.3-23
    u sve
    7.070
    1.090
    308
    7.740

    5.280
    31.989
    11.070
    3.860
    . . :, ... 8.600
    . ':. 8.640
    . 3.020
    2.640
    u sve 40.091
    j as pra
    Stud'e.ni ' t7o2. .: :
    O. p. o. fr. Ilije Defin. iz Travnika
    " " " " Paula iz jajca
    " " " fra Tome ex Def. od misa
    katula . .
    Misa 191
    " kantanih 61
    Prosinac 1762.
    . '
    u sve
    Dojde za mise, to je izgovorio o. fr. Petar
    Adija dok je bio na' dvoru . .. .
    Od o. p. fr. Luke iz . .
    " " " " Nikole iz Banjeluke .
    " " " " Stipana s Kotora
    " " " " Antuna. Adije iz lva.njske . ,
    " " " " ime iz Livna . . . ;
    " n " " Frane iz Volara -
    Iz varoa od kropnje u vodu
    Za misu kantanu na s . Stipana
    " " " . " " Ivana
    " " " mladince
    Misa tivenih 179
    " kantanih 69
    u katuli .
    u sve
    176'3.
    Dade lemozine u manastir pris. gosp. biskup
    - . . . .
    Za misu kantanu na s. Antuna
    " " i za :
    Za 3 .
    Dojde u katulu .
    Misa tivenih 189
    " kantanih 64 . .
    Od o. fr. ime iz Livna . . . .
    " " n Bone iz Skopja . .
    " " " ime iz Livna opet - slavim -
    1763.
    Misa tivenLh 189 .
    " kantanih 62 . .
    Od fr. Ilije iz Trav.nika .
    Za 5 misa. . . .
    Za- i za mi u .
    od o. fr. Luke iz . .
    Za 21 misu to je izgovorio o. fr.
    u Travniku . .
    Za maramice .to prodado
    u sve
    .
    . .
    Frano
    Od o: fr. Antuna s Kupresa
    Za l misu kantanu .
    Od. fr. ime iz Livna.
    u katuli
    Oujak 1763.
    O:d o. fr. Paula iz jaj ca .
    ,, " Frane iz Volara
    .. .
    -209-
    Od o. fr. Stipana iz J<otora
    " " Bone iz
    r " " Petra iz Majdana
    "
    11
    Antuna Adije iz Ivanjske
    11
    .. Nikole iz Banjaluke
    Za od iz jajca .
    NB. prole godine dato je za kapituo ge-
    neralni slovom . , .
    od toga i povrati se opet u manastir
    l o 25 cekina
    Od o. fr. Mate Kree iz Rame
    Od o. fr. Mate Kree iz Rame
    Misa kantanih 55
    " tivenih 197 .
    11 katuli .
    Od fr. Luke iz 8 tovara ita
    4.740
    7.200
    12.000
    26.400
    2.400
    480
    51.920
    23.0J0
    6.000
    6.00U
    6.000
    7.880
    1.326
    ----------------
    u sve 114.350
    Tra v a nj 1763.
    la konja sipu . 1.440
    Za mi su kantanu na jurjevdan 640
    Od pris. g. biskupa za ulje. to je blago-
    sljivano na veliki 140
    Mi sa kantanih 55 6.600
    " tiveni h 140 . 5.600
    u katulu . . . . . . 1.980
    Od p. o. fr. Tome Pxdefin. od svo-
    jih misa . . 6.000
    " " " " Ilije D efi n N. iz Travnika 24 000
    od o. p. exdefinitura za buka_ra ________ ....:....___ .....:l.....:4..:.0
    u sve
    Svibanj t 763.
    Od o. fr . Paula iz jaj ca .
    " " " Antuna iz Ivanjske .
    ,, ,. " Bone iz . .
    " " " Petra iz Starog Majdana .
    " " " Nikole iz Banjaluke .
    " " " Stipana iz Kotora
    " " " Ivana s .
    u katulu
    Mi sa kantanih 19
    " tivenih 55 . .
    Od o. fr. ime iz Liv11a .
    u sve
    40.570
    9.600
    9.600
    2.400
    24.000
    2.400
    . 4.800
    2.400
    624
    2.280
    2.'200
    3.330
    61.034
    jaspre
    gvardijanstvo fr. Lovro iz Jajca na 19. maja 1763.
    Od o. fr. Antuna iz Ivanjske 12.000
    Za 46 mi sa tivenih 1.840
    " 22 mi se kantane 2.640
    Za 4 mise tivene . . . 240
    Za misu kantanu i t tivenu na s. Antuna 1.000
    u sve t 7.420
    Lipanj 1763.
    Za 103 mise tivene 4.120
    "
    60 misa kantanih 7.200
    Od o. fr. Stipana od misa, koj e je reko na
    dvoru 1.200
    Lemozine
    Od o. fr. ime iz Livna
    u sve
    Srpanj 1763.
    Od o. fr Luke iz Vrhovi na
    " 11 Antuna Lepana iz Ivanjske .
    " " 11 Stipana s Kotora
    Za misu kantanu od sv. Roka
    3.640
    5.900
    22.060
    12.000
    16.c00
    9.800
    584
    " Ane " ll ll " 480
    Za Markova Lukina 1.530
    Za 65 misa kantanih 7.800
    " 179 " tivenih 7. 160
    Lemozine . 2.400
    Za mise kapelanove . 880
    Od o. fr. Ilije definit. iz Travnika 29.8 10

    u sve
    Kolovoz 1763.
    Za misu kantanu od Gospe . . .
    " " " .. sv. Roka za puk
    Od o. p fr. Mate Kree iz Rame IPmoz.
    Za 4 mise tivene . . . .
    Za 46 mi sa to o. vikar fr. Lovro izgovorio
    valjda po upama .
    Za 60 misa kantanih
    " 152 mise tivene .
    " 24 mise od fr. Stipana kapelana
    Lemozine
    Dojde za kosce
    Rujan 1763 .
    u sve
    Od o. fr. ime iz Livna . . .
    Za 37 misa, to je izgovorio fr. Tomo ex
    definitum - valjda -
    Za 40 misa, to izgovorio fr. Pulip
    Od o. p. fr. Brne iz Skopja Jemoz
    Za dvoj e telaca s Kupresa
    Za 16 misa kapelanovih
    Dojde za 4 kosca .
    " lemozine
    Za 64 mi se kantane.
    " 118 mi sa tivenih
    " 39 " vikarevih
    Listg.pad 1763.
    u sve
    90.304
    360
    1.040
    6000
    240
    1.840
    7.:wo
    6.080
    960
    1.680
    1.5!:!0
    26.990
    43.260
    ).480
    560
    4.800
    600
    640
    240
    t.200
    7.680
    4.740
    1.560
    65.740
    ' Za 60 misa kantanih 7.200
    " 216 " tivenih . . . . . 8.680
    Za 8 oka bakalara, to Stipan ecije odnese
    u Sarajevo . . . 1.440
    Od o. p. fr. Luke iz lemozine u
    vosku i medu . . 9.280
    Za 30 misa to o. vikar . 1.200
    Za 24 mise o. fr. Stipana kapelana 960
    lemozine . . 2.400
    Od o, fr. Ilije Definit kapelana razumi up-
    nika lemozine iz Trav. . 20.000
    Od o. fr. Ilije za 6 oka lojanih . 350 __..:...:..._ ________ _
    u sve 51.320
    27

    Studeni 1763.
    Na mrtvi dan za mis u kantanu od puka
    Za obequie - exekvie - na mrtvi dan
    Od o. fr. Paul a s Kupri sa lemozine
    " " " Pdra " iz St!sine .
    " " " Paul a iz Duvna
    Iz Foj nke itne lemozine
    Od o. fr. ime iz Livna .
    Za 59 mi sa kantanih
    " 172 mi se tivene
    Dojde lemozine o. fr. Stipana kapelana
    od Fojni ce .
    u sve
    Prosinac 1763.
    Za JPdnog kosca dojde jaspri . . .
    Od fr. Stipana iz Kl) tora lem . .
    Za 2 mi se ka ntane na s. Luciju jedna
    a druga od mt!jdandija . .
    Za mi su kantanu dojde od puka na sv.
    Stipana .
    Dojde to se kropi po vtlfou .
    Na s. Ivana za mi su kantanu dojde od puka
    Dojde za 3 mi se kant ane na s. Ivana
    to ene dadoe
    Za misu kantanu na mladnice
    Za 68 mi sa kantanih
    Za 163 mise ti vene . . . .
    Doj de h' inozine od o. fr. Sti pana kapelana
    od F11jnice . . . . .
    Za 2 1 misu o. fr. Sti pana kapelana .
    Od pris. g. biskupa fr. Paul a
    lemozine .
    u sve jaspri
    Dohodak 1764.
    Dojde na ml adi od puka za mi su
    kanta nu .
    Dojde od o. fr. (nou.enaHo !) lemozine iz
    Skopja . . . .
    Za jednu mis u kantanu na ime Isusovo .
    Doj de od puka za misu kant anu na s. An-
    tuna Abata . . . . . .
    Od p. o. fr. Luke iz Vrhovina
    lem. . . . . . . .
    Od p. o. fr. Ilije Def. lemozine iz Travnika
    " " " ., Antuna iz j ajca
    agregat a . . . . . . .
    Od p. o. fr Antuna Lepana iz Ivanjske lem.
    " " " " Stipana iz Volara lem . .
    " " " " Nikole iz Banjeluke
    " " " " Sti pana iz Kotora
    " " " " Lovre iz .
    Za 64 mise kantane .
    Za 127 mi sa tive nih .
    420
    63U
    5.000
    12.000
    36.000
    2.460
    10.280
    7.080
    6.880
    2.200
    82.950
    60
    3.b00
    680
    468

    880
    640
    540
    8.140
    6.520
    2.e4o
    840
    11 .520
    39.746
    264
    4.800
    480
    1.088
    18.000
    20.000
    2.350
    28.800

    20.00J
    4.800
    14.400
    7.680
    5. 180
    u sve 126.940
    Troak.
    Kolovoz 1759.
    Rujan f759.
    Dadosmo
    " paine
    Za 2 oke kave
    " 100 !ibrica bakalara
    " 2 baril ca srdela
    " tovar lj iva
    Dado pai na ita .
    .
    groa
    Li stopad 1759.
    u sve
    18.900
    7.080
    bOO
    2.000
    720
    .
    3.800
    Za 2 baril a srdela . . . . . . 1.860
    " 3 nadnice Andrij i koj i radi na Drimu 150
    " 2u0 oka rakije po 34 6.800
    " 22 oke meda . . . .
    n golo grodje 2 108 oka - jas prih . l :l.090
    "gola vina 1.50.779 oka i za kiri ju. 140.142

    Studeni 1759.
    Za 4300 spuna
    Za komore
    " oku .
    " 30 oka ribe
    " 20 " meda
    Prosinac
    Za 2 oke kave .
    Za l OO oka raki je .
    Za 100 " turije
    " troje prasadi .
    Za U i
    . . . .
    Peralji (pt !)
    (Ovdje jali sve do mjeseca svibnja!)
    Svibanj 1760.
    Za menzil anu . .
    Eminovim i
    Za oku kave
    Za deseti nu eminu .
    momkom
    Lipanj 1760.
    Za ll O oka rakije . .
    u sve
    u sv.e
    u sve
    Za iml ju u ime man<lstira . . . .
    Za 5 majstora, koji u umu za iml ju
    opet u imlju .
    Za 23 oke mesa
    Dul usa dadosmo
    Srpanj 1760.
    Dado umanu za kose
    Za 2 oke ribe
    Za arzoal e
    . l
    u sve
    Emi novim momkom . . . . 120
    Za habi t p. o . . fr. Antuna i.
    860
    (Fali do podkraj listopada, a na kraj listo.
    pada s lied i ovako:
    u sve 9.782 , Za 13 tovara vina .
    -211 -
    l.n 50 tovara vina . . . . . . 34.000
    /.11 20 tovara imlje od ki rije 3.600
    Uado drugi put za i smiri sve 20.880
    u sve 77.190
    St udeni 1760.
    /.11 kosca . . . .
    l>ndoh groa paini i menzil zaire groa
    35 = jasprih . . . . . .
    l>ndo Eminu i serdaru i nji hovim momkom
    13 groa = jasprih .
    l )ad o tk<dj i, to je bez odkala
    " kt!diji m momkom .
    /.u 2 oke voska
    ,, l oku bibera . . . . . .
    Zn likarij u i izmet mediku, to ga (?) .
    /.n kartu, kaneli ju i 2 oke kave . . .
    /.n 69 tovara vina . . . . .
    Momku koji donese knji gu iz Sutinske
    Qao u d ulus vie nego sam hezapio
    filo ukrpi arp o. fr. Brm . . .
    l)ndo za kart u na pendere u sobi . .
    Dudoh onomu koji je robu donio iz jajca
    Zn tovar soli
    Za 300 oka zejti na
    ll 180 " "
    " 50 " meda
    " 40 " rakij e
    " 30 " vina .
    Dado u poriz i od ita paina i sve smiri
    do j urjeva . . .
    Dado za kavgu to su se bili
    Sarajli je i
    u sve
    Prosinac 1760.
    Za 20 oka ribe mladke
    " 4 tovara uglja . . . . . .
    Dado medi ku iz Sarajeva to je doao
    fr. Ili j u . .
    Za ribu iz Neretve . . . . . .
    Dado u sve globe Kajmahamu
    i kapij oom . . . . .
    Zfl 22 fratro m .
    " 20:,g, fratrom .
    n sedlo fratrom
    " 13 ob meda
    Za tovar .
    Dvojici baa haluie
    u sve
    50
    8.400
    3. 120
    1.440
    120
    600
    400
    2.880
    2.400
    46.300
    180
    800
    30
    20
    66
    800
    19.980
    14.4JO
    1.900
    960
    3 JO
    2.985
    4.800
    124.806
    600
    240
    2.269
    200
    44.480
    4.000
    800
    700
    480
    140
    130
    65.342
    (/l,albe He.Ma cHe 11.0 .Atj eceqa llUTIIM 1761, j e-
    /1 11110 cBu61ba uMa newmo Atallo tta Kpajy ea cy.MO.At :) 29.584
    Lipanj 17til.
    Dado kus ura na porez zolotu, a to je
    Za 7 oka mesa . . . .
    Za 8 oka kave (po 540 jaspri) .
    Muli u Sarajevu . .
    Dado dulusa 550 groa biva jaspri .
    Za tovar sol.i
    180
    120
    4.320
    . 640
    . 132.000
    '/20
    Za 14 oka mesa
    Za 2 testeta konjski
    Eminom
    Za han subaina Omerage . . .
    Dado pridikatoru koJi je pripovido na Dove
    Za vola iz Pavlovca to kupi
    Za daske u dva puta
    Za 10 plitelica .
    u sve otide
    Srpanj 1761.
    Za 3 oke alama
    " daske
    " "
    " 5 pasova fratarski od habita .
    " 2
    ., tovar
    " 2 oke tavnjana
    " 4 " voska
    " l sikiru majstorsku
    " safun i paine u Sarajevu
    " 3 jorgana za manastir
    " l oku bibera
    " l oku ekera
    Kolovoz 1761.
    u sve
    Da do u sve agi u Sara-
    jevu kad je za nas bio kud pae i
    opravio sve lipo i i lam da se razdre
    Dadoh painom za jabuku .
    "
    " za vikareve firale .
    Troak u Sarajevu za nas trojicu i 3 konja
    Dado za daske u Cvitovnju .
    Za dvoj e firale 'fratrom . .
    Dado dvima diakom vetijarija
    Za 6 oka mesa . . .
    Eminu za teskeru od tale .
    Za daske . . . . .
    Dado za krvarinu od
    Za 6 tovara imlje .
    Dado za . .
    Za 225 oka rakije .
    (/J,aJbe He.Ata!)
    1789.
    180
    660
    480
    180
    930
    2.640
    1.070
    120
    148.730
    30
    480
    360
    bOO
    2 ... 0
    4.140
    240

    120
    440
    ).980



    9.600

    800
    240
    1.3\JO
    1.200
    480
    1.860
    96
    480
    1.200
    4.800
    540
    26.640
    6.500
    Trokovi Groi jaspr.
    Muametbegu Saibi na zemlju
    destine . . . . 60. OO
    Istomu i jeratbegu od starih gl oba . 22. OO
    Momkom istih begah . 2. 12U
    1789.
    Od kusura groa, i konaka
    kapidiji na, koji prodje u Travnik
    i ondale naemu Eminu Feralu 13. 180
    Dadoh i gl obe koja bi
    poradi o m. p. fr. j osi pa iz
    Kreeva ode u aznu .)50 .gr. voj-
    yoqi .Oa tni \l ap.sJ.J

    gr. 4' /2 , begu gr. 14,
    Asangi Kolarnih naemu kapice-
    haji gr. 20. Karasaliju Skopljaku
    na kapiji 10 gr. Murdaru,
    Divitanu i di van efe.ncliji gr. 15,
    to bi . na zajmenih jaspri
    gr. 4. para 30 za il am i arz foj-
    gr. 81 par. 20, na nas
    i konj e za misec dana od 32 gr.
    para 21. Cel e ode u sve gr.
    Laak 1787.
    Za komore peksimeske, koji se nosi
    iz Dubrovnika
    Dado iz Kreeva da neide
    kadiji
    D. miholj skog poreza .
    D ... menzilanskih j as pri
    Svibanj 1'189.
    D. gl obe i koga sva
    tri gvardijana u Travniku za 50
    dana u vrime opet dave Adi-
    smail ove iz Kreeva izma
    za pae. Dakle to uze ka-
    pija, to dadosmo Ka saliju, ka-
    diji, eminu momku ko-
    .larinu, Adi Beli ju i njegovu
    momku, Miralem pai Adi Po-
    pari, jednomu koji
    mloga od Adije govori ,
    i za utuit stvar, da nezajde na
    gore. Na nas, momke, konj e, sa-
    hije i t. d. ode u sve
    groa 1245. Ovo razbiv na troje,
    svakoga zapade
    Turci otee nae vino od
    43 oke = 2 gr. jaspr. 96.
    Lipanj 1789.
    D. dulusa u Sarajevu Arslan Me-
    med pai
    d. to se pomirismo u Sarajevu s ls-
    mailom iz Kreeva, i uzesmo te-

    d. to prikupi desetinu od Gjise i

    d: Arsl an paine u demat
    d. han to Mustaj pain sin
    u hanu
    Za 17
    .jurjevski groa u demat
    j abuke kajmekanu Asanagi kolaniji .
    Listopad.
    Za zob, sino i konak Busalijin
    d. kusura od groa muharenski
    Studeni.
    d. j a b uke kajmekanove
    d. takodjer alvaeda kapiceaji Asanagi
    arslan
    -212-
    Groi j aspr.
    538. 6.
    28. 120.
    3.
    30.
    92. 120.
    415gr.
    673. 180
    67. oo
    92.
    34. 120
    6.
    49. 24
    30.
    55.
    48.
    10.
    53. 80
    .JJ , . l60
    Prosinac 1789. Groi
    d. dulusa u Travniku Miralen veziru
    600.
    d. Arslan paine i
    kad se vratie i z Travnika . 8.
    d. j eratbegu sahibi ji u ime
    ilama i A.dij e iz
    Kreeva 2Q
    Za musevedu kadiji begom to Al i -
    sinovi iznesoe, da su ih kod
    tale psovali 32.
    1790.
    d. nesretnoga nameta Beg od
    dulusa 66.
    d. globe kadiji, eminom, to
    sla u polje misni ka i d. 40.

    d. adi Sali pai ne u demat 22.
    d. dulusa u Saraj evu Adi Sal i pai 604.
    Laak 1790.
    d. miholjski groa u demat
    d. eminom desetine za ovu godinu .
    1019.
    30.
    93.
    oo
    1759.-1790. J13BGl/ll ll3 CQAIOCfllQHCKOI ' rnpOUJ-
    KOBHUKQ, UUCQHOI' 60CQ/1
    1
    lUHOM.
    Kolovoz 1759.
    Eminovim momkom
    Za habit p. o. fr. Antuna
    ----------------
    u sve jas.
    September 1759.
    Dadosmo 18.900
    " paine . groa 7.080
    Za dve oke kave
    11
    100 librica bakalara
    11
    2 baril ta srde la
    " tovar ljiva
    Dado paina ita
    Oktober 1759.
    800
    2.000
    712
    330
    3.800
    u sve 42. 100
    Za 2 barila srdela . 1.860
    11
    3 nadnice Andriji, koji radi na Drimu 150
    " 200 oka rakije po 34 6.800
    " 22 " meda 1.012
    " golo grozdje 2108 oka - j asprih 12.090
    " gola vina 130.779 oka i z_a__ ki_r.:...iju __ . ____ 14_0_._14_2
    Za 4 300 sp ua
    Za komore
    11
    oku .
    " 30 oka ribe
    November 1759.
    " 20 " meda
    (samo piem)
    u sve 173.682
    U SVi
    213 -
    December 1759.
    /.a 2 oke kave .
    /.n 100 oka rakije .
    /.a l OO ll turi j e .
    " troj e prasadi .
    '<a 22 i
    chaji . . . .
    Pcralji = .
    011.a.c HCMa ncliaaa ene 11.0 Mj cceu.a Maja !760.
    Maj 1760.
    Zn menzi l a n u . .
    i momkom
    %a ok u kave . .
    Za desetinu eminu .
    840
    340
    1.500
    1.200
    442
    2.490
    960
    6.020
    180
    720
    9.840
    u sve 9.910 jasprih.
    jun 1760.
    Za l iO oka rakij e . . .
    Za imlju u ime manastira .
    Za 5 majstora, koji otidoe u umu za imlju
    Opet u imlju .
    Za 23 c. ke mesa
    l)ulusa dadosmo
    4.380
    1.000
    1.220
    300
    360
    16 UOO
    u sve li7.1 25
    jul 1"/60.
    Dato umanu za kose
    Za 2 oke ribe .
    Za arzoal e
    Oaaa.a.e cpann ao nOT!ipaj nncTona.a.a, a HaKpaj
    fiI CTOnall,a cnne;J. n onaKo:
    Za 13 t ovara vina .
    u 50 " " . . . . . .
    Za 20 tovara imlje od kirije .
    Dato drugi put za i smiri sve
    u sve
    November l 760.
    Za kosca .
    Dadoh groa paini i menzil zaire groa
    35 = jasprih . . . . . .
    Dado Eminu i serdaru i njihovim momkom
    13 groa = jasprih .
    Dado tkalji, to je bez odkala
    11 kadijinim momkom
    Za 2 oke voska
    Za l . oku bibera
    11
    likariju i izmet mediku, t o ga
    Za kartu, kameliju i 2 oke kave
    Za 69 tovara vina . . .
    Momku, koj i donese knjigu iz Sutinske
    Dao u dulus vi e nego sam uesapio
    to ukrpi arp. o. f. Brni . .
    108
    40
    120
    8.950
    34.000
    3.600
    20.880
    77. 190
    ja spri
    50
    8.400
    3. 120
    1.440
    120
    600
    400
    2.880
    2.400
    46.300
    180
    800
    30
    20
    66
    Dado za kartu na pendere u sobi .
    Dadoh onomu, koji je ribu donio iz jajca
    Za tovar soli . 800
    19.980
    . 14.400
    . ' ... 1,900,
    Za 300 oka zejtina .
    n 180 " 11
    11 50 " meda .. .,,
    Za 40 11 rakije
    " 30 11 vi na
    Dado u poriz i od i ta paina i sve smiri
    do jurjeva .
    Dado Zd kavgu to
    Saraj l ije i .
    su se bili
    u sve
    December 1760.
    Za 20 oka ribe mladice
    " 4 tovara uglja . . . . . .
    Dadoh mediku i z Sarajeva, to j e doo
    fr. lil ju . . . . . . .
    Za ribu iz N ere t vc . .
    Dado u sve gl obe Kaj meka l brai m
    i . .
    Za 22 fratrom
    " fratrom
    " sedl o fratrom
    Za 13 oka meda
    Za tovar .
    Dvojici baa
    u sve
    O.laHac eRe ao Mjeceu.a jyHa 1761., j e-
    Maja UMa lbeWTO 113 Kpajy Ca CyMOM ..
    jun 1761.
    Dado kusura na porez za zalotu a to j e .
    Za 7 oka mesa . . . .
    Za 8 oka kave (po 540 .
    M uli u Sarajevu . .
    Dado dulusa 550 groa biva jaspri
    Za ! uvar soli
    Za 14 oka mesa
    Za 2 testeta konjski
    Erninom . . .
    Za han subaina omerage .
    Dado prirlikaturu, koji j e pripovido na Dove
    Za vola iz Pavlov..:a. to kuju (?)
    Za daske u dva puta
    Za 10 pliteli ca
    960
    30)
    2.985
    4.800
    l L4 806
    600
    240
    2.269
    200
    44.480:
    4.0CO.
    80<Y
    700
    48(f
    140
    130
    65 342
    29.584
    180
    120
    4.320
    640
    132.000
    720
    180
    660
    480
    180
    9JO
    2.640
    1.070
    120
    u sve otide jaspri 148.730
    Za 3 oke alama
    " daske
    " tJ
    jul 1761.
    11 5 pasova fratarski od habita .
    Za 2
    11
    tovar
    " 2 oke tavnjana
    " 4 ll voska .
    " l. sikiru majstorsku
    " safun i paine u Sarajevu
    11
    3 j organa za manastir
    11
    l. oku bibera
    " l. " ekera
    August 1761.
    u sve
    Dado u sve . to j e
    u Sarajevu, kad je za nas bio kod pae
    ja spri
    30
    480
    360
    500
    240
    4. 140
    240
    1.200.
    120
    440
    1.980
    320
    320
    19.050
    214 -
    i optavio sve li po i ilam da se
    razdre . .
    Dadoh pai za jabuku
    " .
    " za vikareve firale ., . . . .
    Troak u Sarajevu za nas trojicu i tri konja
    Dado za daske u Cvitovnju
    Za dvoje firale fratrom . .
    Dado dvima diakom vetiarija
    Za 6 oka mesa . . . .
    Eminu za teskeru od tale nove .
    Za daske . . . .
    Dado za krvarinu od
    Za 6 tovara imlje .
    Dado za .
    Za 225 oka rakije .
    11albe HeMa IIIICTOBa. Ha lfpyrora aa-
    nucHBKa K30 HaCTallKa:
    Srpa nj 1782.
    1
    Bibera 2 "
    Govedine 92 "
    Bakalara 30 "
    Travanj .
    9.600
    19.200
    800
    240
    1.300
    1.200
    480
    Meso gove dj e J 72 oke
    Marune 30 oka .

    Govedine 264 oke


    480 l Ribe !O "
    1.
    200
    Ulja 258 "
    4.800
    540
    26.640
    6.500
    Baka(la)ra s kiriom
    Mesa
    Ribe
    Porez miholjski .
    Mesa 38 oka
    Ribe 17 "
    Svibanj.
    Lipanj.
    153 oke
    84 "
    7
    1
    /2
    Srpanj.
    str. 2. Dado baraktam Klini za jednu
    u Ostrunici, i desetinu za ista pinezi
    (groa) 180 Ribe 42
    1
    /2 oke
    Studeni
    70 oka
    ?) 4 oke
    Marune 36 oka .
    jegulje 26 " .
    Kave 20 ,. . . . .
    Ribe iz Jajca (t 10 oka) i 1200 pua .
    " " Rame, Skoplja i Fojnice 60 oka
    Ribe iz Skoplja 20 oka .
    Prosinac.
    str. 7. za muraselu da nam demati,ie
    nesiku gaja
    Za 48 . . . . . .
    Bakalara u Splitu 210 oka, konope, vre-
    barila srdela, djumruk Eminu u
    Splitu, za laikov put, kiriju,
    sve to za . . . .
    Tamir painih u Sarajvu
    Ribe 24. oke . .
    Som jedan od 10 oka .
    Smokava bO oka i kirija .
    Govedine 60 oka
    Ribe 13 oka
    Mesa 138 oka
    Ribe 26 "
    Ribe 141 oku
    Marune 60 "
    t 783.

    Oujak.
    43 gr.
    22 "
    120 "
    36 "
    18 "
    7 "
    32 gr.
    322 "
    288 "
    15 "
    7 "
    6 "
    48 "
    12 gr.
    3 "
    33 gr.
    51 gr.
    57 "
    1 J<ooHnKa My na MycTacjJe BamepKttje sub 1778. HOTHpa:
    Ove godine bi mnogo suhog mesa, tako da su bakali bili
    kupcima, a svjee bilo je na oku po 14
    para, ovnovije oo 18 para, oka 72 pare, inik pe-
    nice po 4 groa. oka meda 60 para, junga masla 1'80 para
    i to sve kod
    Komore
    Mesa 56 oka
    Ribe 16 "
    Ribe 22 oke
    Rujan.
    Listopad.
    Porez jurjevski . . .
    Za drugi u Sarajvu . .
    dne 14. za dulus pai u Travniku
    Ribe 250 oka
    Vina 136 tovara
    Rakije 7
    1
    /2 "
    Vina jo 1265 oka
    jnrjevski porez
    Ribe 180 oka
    Mesa 90 oka
    Ribe 57 "
    Ulja 353 oke
    Za 20
    Studeni.
    Prosinac.
    1784.

    1784.
    str. 23. za Orlenike to ove
    godine kositi
    Oujak t 784.
    U za globu zemalja
    kreevskoga
    Eminom za desetinu
    Ribe . razne 134 oke .
    manastira
    ..
    24
    43
    60
    373
    7 gr.
    4 "
    18 ..
    1.440 "
    952 gr.
    183 n
    l 13 "
    74 gr.
    48 "
    15 gr.
    14 "
    52 gr.
    134 ,;
    32
    229 gr.
    159. "
    pO"
    Travanj
    l be 35 oka
    Meso 185
    "
    Svibanj
    Pl ba 40
    Meso 110
    VIna 274 oke
    Ulj a 302
    Lipanj
    Mesa 78 oka
    l be 47
    "
    Kolovoz
    Mesa 77 oka
    l be 31
    "
    Rujan
    ()esetine sa Oslenike
    Listopad
    Vina 4300 oka iz Neretve za
    Vina iz jablanice 3600 oka
    Studeni
    Vina 2600 oka .
    1785.
    Definituru od .
    Ulj a 310 oka
    1785.
    Za novu bujruntiju radi
    Travanj 1785.
    Eminom za desetinu Podlugove
    Za udet Podlugove
    Svibanj 1785.
    Dadoh dulusa .
    Lipanj.
    Sto se usidii'i Bujruntija u ime
    Srpanj.
    Za taksi! miholjski
    Oulusa
    Za porez jurjevski
    "
    Rujan
    Studeni
    1786.

    Travanj
    Za 15 . .
    Selim Pai Stambolii dulusa
    Poreza miholjskoga
    Desetine
    Svibanj
    216
    s gr.
    39 "
    5 gr.
    257 gr.
    368 "
    158 gr.
    5 gr.
    220 gr.
    60 gr.
    30
    598 gr.
    23
    32
    579
    30 gr.
    89 gr.
    4 gr.
    42 gr.
    557 gr.
    30 gr.
    63
    Listopad
    Kadii glob(' izime Toplika
    Studeni
    Dulusa pai Stambolii .
    Poreza jurjevskoga .
    I 787.
    i globe

    Eminu za senet teskeru, to kupismo
    neto livade
    Svibanj
    Miholjski porez
    Menzilane do sada ove godine
    Srpanj
    Globe Eminu i Kadiji da netaba (na)
    ju fra Petra Lajika iz Travnika to
    projai konja ispred
    Kol ovoz
    Mensilhane
    Prosinac
    J urjevskoga poreza
    1788.
    Desetine za jzemlju Eminu Cu-

    Oujak
    Dulus pai u Sarajvu
    Istomu preko dulusa
    Za njegovu
    Travanj
    djetinji
    Studeni
    Za 18 . . .
    l urj evski porez i kajmekamova
    kad je u Fojnicu doao, to nikad
    nije bi lo
    Globe kajmakamu .
    Prosinac
    dulus
    januar 1789.
    51 gr.
    600 gr.
    30
    400 gr.
    4 gr.
    29 gr.
    86 gr.
    155 gr.
    18 gr.
    29 gr .
    gr. 63
    600 gr.
    48 gr.
    39 gr.
    .55 gr.
    50 gr.
    65 gr.
    140
    600
    Trokovi Groi. J as pr.
    Muametbegu Saibi na zemlju
    desetine . . . . . .
    Istomu i Feratbegu od starih globa .
    Momkom istih begah . . . .
    Globe zbog fr. joze iz Kre-
    eva u Travniku .
    1789.
    Od kusura groa, i konaka ka-
    pidijina, koji prodje u Travnik _
    60.
    22.
    2.
    538.
    oo
    oo
    ' 120
    .....
    - 2'1'6
    i ondale naemu : e:niinu Feratu Groi. jaspr.
    groa . . . . . . -: . . 13-. 180
    Dddoh i opake globe, koja bi
    poradi o. m. p. fr. josipa
    iz Kreeva, ode .u azmu 350 gr.
    vojvodi, dami zora u apsu
    gr. 4
    1
    /
    2
    begu gr.
    14. Asanagi Kolaunih naemu ka-
    gr. 20 Karasaliju Skop-
    ljaku na kapiji 10. gr.,
    Murdaru, Divitaru i divan efen-
    diji gr. 15., to bi n a za-j-
    meni h jaspri gr. 4. para 30. za
    ilam i arz gr. 81. par. 20,
    na nas i konje za misec dana
    od 32 gr. par. 21. cele ode u
    sve gr.
    Laak 1789.
    Za komore peksimetske, koji se nosi
    iz Dubrovnika .
    Dado iz Kreeva, da neide
    kadiji
    D. miholjskoga poreza .
    D. jaspri
    Svibanj 1789.
    D. globe i koga sva
    tri gvardijana u Travniku za 50
    dana u vrime opet dane Adi-
    smailove iz Kreeva izme
    za Dakle, to uze ka-
    pija, to dadosmo Karasaliju, ka-
    diji, eminu momku
    kolaninu, Adi Beliju i nj egovu
    momku, Miral em pai. Adii Po-
    pari, jednomu koji
    ml oga od Adij e govori,
    i za utuit stvar, da nezajde na
    gore .. Na nas, momke, konje,
    hije i t. d. ode u sve
    groa 1245. ovo razbiv na troje,
    svakoga zapade . . .
    Turci otee nae vino od
    43 oke = 2 gr. jaspr. 96.
    Lipanj 1789.
    D. dulusa u Sarajevu Arslan Me-
    med pai . . . . .
    D., to se pomirismo u Sarajevu s
    Ismailom iz Kreeva i uzesmo
    D., .to prikupi desetinu od Gjire i
    . . .
    D1 Arslan p'aine u demat .
    D. to Mu staj pain
    sin u hanu
    Za 17 . . . .
    jurjevski groa u demat, Jabuke kaj -
    mekanu Asanagi kolaniji
    Us topa d.
    Za 206, sino i konak Busali jin
    D. kusura od groa muharemski
    538. 6
    28. 120
    3.
    30.
    92. 120
    415. gr.
    673. 180
    67. oo
    92.
    34. 120.
    6.
    49. 24.
    55.
    48.
    10.
    Studeni : J789.
    D. jabuke kajmekanove . .
    D. takodjer alvaeta Asanagi
    dulusa arslan pae ll .
    Prosinac.
    D. dulusa u Travniku Mi ra lem ve-
    ziru 600.
    D. Arslan paine i
    kad se yratie jz Travnika 8.
    D. Feratbegu sahihiji u ime
    il ana i Adij e iz
    Kreeva 20.
    Za musevedy kadiji i begom, to Ali-
    sin6vi iznesoe, da su ih kod
    tale psovali 32.
    1790.
    D. nesretnoga nameta od
    dulusa 66.
    D. globe kadiji, eminom to
    sla u polje misnika i d. 40.

    D. adi Sali paine u demat
    D. dulusa u Sarajvu Adi Sali pai 604.
    Laak 1790.
    D. miholjski groa u demat
    D. eminom desetine za ovu godinu .
    Travanj 1790.
    D. menzilane za ovu godinu
    Lipanj
    D. za potvorinu Buljina da je
    nikakav Nimac dolazio u crkvu
    i da ga sada nejma
    D. eminu za ovu i drugu potvounu
    serdara koi moli kadiu za me .
    1020.
    30.
    93.
    92.
    26. gr.
    14.
    3.
    1759. 30. V. Don Ilija Vrdoljak fra Lovri Oj-
    alie pismo ga da nam pos-
    piei narudbu nekakovih
    Pad: Revd: nel Sig.
    Samo za poz: vae w. it, kako eto-
    vam iedan smokava iedne terluke
    za i molim vas polak oni
    tosam vam pisao poalj ite mi i pi ite mi koliko
    stati neka znadem i ako to mogu zapovidite
    no i ostajem vazda na slubu s. ruke.
    D: V: P: V:
    Sargenichi li 30. maj o 1759.
    Vmsl. servo Don
    Elia Vardogliak
    CuoJba: Al Rev. Pre. Cclds : il pre: Lorenzo
    Ojdanich Let. pre: ed. Dig: Guardiana de m: obs:
    come in questo Foiniza. - Pb. 63.
    ,'\ 1021.
    1759. 21. X. Potvrda Angjelije Grivi-
    da nema nikakove tube sa svoj:im .. sYekrom.
    - Pb. 65., XII.
    - 211-
    1022.
    1759. 3. XII. Naredba diskretorija,
    du upnici ne smiju davati bez znanja superiora
    ' llfl nastirskoga za mise na stranu. - Pb. 66.,
    l o r o v i XIII.
    1023.
    1759. 3. XII. Fra Lovre gvardijana
    duplikat pisma sub 66 upnicima u Travnik, jaicze,
    lll ac h, Vodicsevo, Maidan, Ivanska, Bagna-Luka,
    Cottor, Dobretichi. - Deinde ad Nos. Pb. 67.
    1024.
    1759. 28. XII. Fra Stjepan di Majdan, upnik
    11 Sokoline Kotoru alje gvardijanu 40
    1{1' . libere, 3 cirkula i 4 pjevane. - Pb. 68.
    1025.
    1759. 28. XII. Fra . Lovro gvardijan,
    Jnvlja upnicima smrt fra jure u Kreevu
    - Pb. 69., or o v i XIV.
    1025.
    1759. Bujruntija H. Mehmedpae da
    oci plate na djecu ondje gdje su se rodila.
    n. H. 1173. - IV. 708.
    1027.
    1760. 22. III. Biskup fra Pavo jav-
    lj a upnicima, da je papa naredio svake nedjelje
    govoriti prefaciju pre sv. trojstva.- v Pb. 72.
    1028.
    1760. Bujruntija po arzualu da kadije i drugi
    t.abiti ne progone fratre s' globama i
    opanjkanjem, ako je uzrok davi, da se to kod
    vezira razkuha. - IV. 716.
    1029.
    1760. Bujruntija Ibrahimpae da se od fra-
    tara ne trai vie menzilhanu, jer su dali 14
    groa. - IV. 717.
    1030.
    1760. Bujruntija da kreevljaci i zabi-
    tima ne daju. NB. Ait Vezirius in suo rescripto:
    Cum dona praevaricatorum errantium, aliosque se-
    ducentium causa praevaricationis edistant, idcirco
    amp li us non exigantur. - IV. 718.
    1031.
    1760. Bujruntija vezira na kadiju i zabita foj-
    da se mutvak a. H. 1174. - V. 721.
    1032.
    1760. 22. XII. Teskera Sulejman Siliftar
    Mehmed pae koju dade fra Filipu da u njega ne
    vojvoda ni niko drugi ni za kakovu krivicu
    vilajetsku dokle s kapie ne zovnu, da u njegove
    tovare i to mu drago bilo nejma tikat niko ni
    biuzurit niti pitje niti to mu drago bilo. - VIII. 1465.
    1.033.
    1760. 12. V. Provincijal fra Marko
    javlja iz Kreeva
    parocima, da biti ispitivani iz nekih vjerskih
    predmeta . jer su u Rimu tueni kao neznalice. -
    Pb. 7 4., C o r o v i XVII. s faksimilom.
    1034.
    1760. 27. V. Fra Tomo iz Kotora, gvardijan,
    javlja ispit uz vizitu provincijalovu, i da
    misijonari kao inspectores, pa svi ovi drati s
    parocima ispite. (Isto Pb. 76.) - Pb. 75.
    1035.
    . . 1760. 20. VII. Fra Filip vikar,
    JavlJa smrt fra Petra it Kotora: pre-
    minu u Ritiru, u markijskoj provinciji. - Pb. 79.
    1036.
    1761. 9. VIII. Bujruntija od Drina i Bara za
    ?tavu da moremo se branit ovo je druga njegova,
    Izvadi fra Filip Vezir zapovida Kadii, da ne-
    pripushcha, da se razvaljuje ograda oko nashih
    Livadah i da se na Baram i Drinu otava opase.
    A pristupnici imaju se ilamit. - VIIl. 1467.
    1037.
    1761.30. VIli. Dozvola za talu kod stare
    tale. - Il. 720.
    1038.
    . 1761. llam kadije sarajevskog proti vojvodama
    1 ostalim memurima i proti rumunskom patriki i
    Vladiki da ne uzimlju gjerime. a H. 1174. - V. 723.
    1039.
    1761. Bujruntija vezirova da se povrati dva-
    put uzeti u Visokom i jajcu njekomu
    a. H. 1175. - V. 726.
    1040.
    1761. Tuba fratarska proti Eminu i jo to
    da ne njive i panjake ograditi,
    Jer om da otvorene njive stoje. - V. 727.
    1041.
    ,,
    1761. 19. V. Lipa Bujruntia da na
    nas lftire neiznose i danas kadia nesudi; ako
    bude kakav Davugia, nekse prid Vezirom Dava
    tllrga. Ibrahim paa. a. H. 1174. - V. 728.
    1042.
    1761. 18. X. Fra Filip a Lasva, gvardijan, alje
    preporuku, da fratri ne dolaze na objanjenje
    provincije i Kapelana pohite sa po-
    tljkom dohotka.
    1
    Pb. 89., v XVIII.
    1
    Jow y TO nMajy 6ocaHCKII !Jlpatt.eau.ll ReKe
    ea CnaaOHHJOM. TaKo ce 1761. Kao aAMIIHIICTpaTop
    uaaHKOaalfKe >Kyne HanOMIItt.e fra Philippos a Foinicza.
    "Starine" XXXV. 29.
    2i
    -
    1043.
    t 761. Senet Bujruntija da su fratri prosti od
    danaka. - V. 724.
    1044.
    1761. Bujruntija u kojoj se zabranjuje Suba
    am i Serdarim i krecvskim
    uzimati za grozdje to fratrima iz Mostara
    dolazi. .. . . a. H. 1175. - V. 725.
    1045.
    1761. Bujruntija po arzualu proti Kadiji i Ser-
    daru to uzimaju djumruk od Neretlj aka
    za svaki tovar grodja i vina po 500 to
    se u Manastir dogonili. - V. 729.
    1046.
    1761. Bujruntija kajmekama sarajevskog kako
    neima nitko fratre ganjati radi pokradene
    abana bae u Kreevu. a. H. 1083. - V. 731.
    104'7.
    17G l. Pre p is fermana od god. 176 t. izdat za
    sve privilegije i slobode fratarske. - V. 733.
    1048.
    1761. 3. VIII. Bujuruntia za Orin i za Bare da
    moremo branit otavu kad sino pokosimo.
    Lipa Bujuruntia po Arzohalu danam kassa-
    balie nerazvaljuju ograde oko Drina i Barah pasli
    kosidbe i danam nepasu. A koise budu us udit ima-
    duse llamit. - 1466.
    1049.
    1762. 13. Il. Fra Filip gvardijan: nare-
    provincijal kolektu Dom. refugium nostrum et
    virtus. - Pb. 92.
    1050.
    1762. Naredba Mehmedpae proti onim koj i
    dolaze fratrima pod izlikom da nij esu dali
    od njih jelo i pilo. Ovim se ovo ukida. a.
    H. 1175.- V. 732.
    1051.
    1762. 17. XI. Murasela kadiji foj. Ibrahim Eff.
    na. Mehmeda da odustane od prisvojenja
    gaJa fratarskog, mu Gar. poklanja, ta j e
    dosad usjekao i odnio. - V. 734.
    1052.
    1762. Dozvola vezireva da se crkva popravi
    u istoj a. H. 1176.
    1
    - V. 735.
    1053.
    1762. Arzoal Raje Kupreke protiv kliskom
    Muselimu poradi koga fratar je bio pobiego i koji
    gonio rad nekakve Ivke to je po-
    gmula. - V. 736.
    t myna 6pojn y TO 159 pllMOKaTOnHlfi<IIX
    cpaMonuja ea 959 mynJbaua.
    1054.
    1762 Bujruntija od Ahmedpae da se mutvak
    u Sutjeskoj a. H. 117
    5
    / 6 . - IV. 715.
    1055.
    1762. 30. IV. Za buruntija da ne
    pasu ni gajeva siku. - 1469.
    1056.
    1762. - 1783. Paa/IULtHU 11,oaucu (sefiuHOM
    60CGH
    1
    1Ul{G).
    1762. 12. IX. Ov. fra. prov. Pb. \:. 8. -
    1763. 30. VIII. gv. fra L. Pb. l 02. - 1764.
    21. IV. gv. se za lemozinu. Pb. 130.
    - t 765. 22. ll. nar. d efi n. Pb. 11 8. - 1765. 6. Ill.
    isto Pb. 119. - 1765. 3. Vl. 12. misa svaki upnik
    na odluku gv. Pb. 120. - 1765. 3. VII. prov. cir-
    kular Pb. 12 t. - 1766. 17. ll. Opomena za ono
    12 misa Pb. 122. - 1766. 17. Ill. Ob-
    java defin. kongreg. Pb. 123. - 1766. 23. Ill. con-
    greg. capit. Fojn. 13. IV. obj . Pb. 124. - 1766.
    13. VII. Ov. fra. Luka iz Jajca obj . viz.
    prov. exam; opom. za god. 12 misa, a za kasu 6
    za l gro po odredbi provincije. Pb. 127. 128.
    17?7. 5. II. Prov. u F. 24. ll. congr.,
    obJ. gv. Pb. 129. - 1769. 23.IV. prov. nare-
    ispit prigodom viz. Pb. 132.- 1770. 20. VIli.
    Ov. fra Anto Lepan . cirkular o promjeni 6. kolo-
    voza i se dareljivosti. Pb. 133. - 1771.
    3. Vl. Isti kao i u br. 127. i sl. Pb. 135. - 1772.
    6 i 13. VII. fra Ivo cirk. sa defin. i o
    tednji lemozine poradi samostana. Pb. 136. 137.
    - 1773. 20. VII . Isti o premj etenjima i o lemo-
    zini za manastir. Pb. 139. - 1773. 26. VII. . prov.
    okr. etc. Pb. 140. - J 77 4. 6. Ill. Isti . kor'nisarovu
    okr. Pb. 142. - 1774. 15. X. fra P. gv. .
    okr. prov., za mi se i lemozinu. Pb. 143.
    - t 776. 3. VII. Isti . okr. Pb. 147. - 1777. Svje-
    kapitula o sa-
    mostana. Pb. 148. - 1778. 23. V. Redodr.
    pie dvoji ci mladomisnika, da se priprave
    za 1sp1t. Pb. 149. - 1778. mj. lipnja. di-
    skretorij na zahtijev definitorija, da je fra
    Anto Lepan Skoplj ak, gvardijan, vjebe. Pi-
    sano latinski. . Pb. 156,! 1779. 4. I. Ov. Lepan moli
    upnike za jer je samostan posve osiro-
    maio. 150. - 1779. 16. V. Isti po drugi puta
    gv. za 1stu stvar. Pb. 151. - 1780. 28. V. G v. Ive-
    . lajika po lemozinu. Pb. 153. - t 782. Fra
    Mato gv. . jednoga kmeta upnicima po
    t Beil HHa osnx AOnJICa cnall.a y ncTy spcTy miCaMa
    Kao n T. au. OCMPTHIII.\C, nucaue 6ocaH'llll.\OM. OsaKBa oneMa
    je Hocno, Kao n OCTany nowTy, rnacHuK, jeAaH u. np. aa
    npoMeTHY npyry CKonJbe, PaMa n Jlusuo, a Apyr" aa
    TpM HHK, BpxosHHe " na Hua l<pajuHy". Osaf je
    spno uamau aa cTaTucTuKy 11 xpoHonorHjy peAa. OcMpTHUr\e
    ce paaarnHJbane a6or aaay wHn[.\a, Oljllll.\llja, Koje cy mynuu[.\n
    MOpanu 'lUTaTI! . OCMpTHH[.\e CB31<11 je mynHIII<
    MOpao. IIOTBPAIITII CBOJIIM OOTOII COM. TaKO cy npuMjepi..(H
    npncnJenlf aaT!IM aneT y a,pxns. !{ypnpe je
    nnatao rsapAHJaH.
    - 219 -
    liberu ;,to tko vie moe poslati'.'. Pb.
    152. - 1783. 3. l. Ov. . vikara po
    lemozinu, pie latinicom. Pb. 155.
    1057.
    1763. MUIasela kadiina po Bujruntii da se
    krov od manastira popravi. - V. 730.
    1058.
    1763. lzkaz vrh u popravka manastira (Baskije
    japija i ostali predmeti to su popravljeni.) ldonea
    materia deponendi querelas Sultana ... etc ... etc.
    v. 740.
    1059.
    1763. 25. l. Naredba Mehmedpae iz Travnika
    poradi preko zakona da neima nitko si-
    lovat i. - V. 738.
    tOnO.
    1763. 15. V. Fra Frano provi ncijal ,
    alje otru uputu za financija re-
    dovnicima i odbijanje u redu. - Pb. 9!1.,
    XIX.
    1
    1061 .
    1763. 30. V. List Mehmedpae posve dobar za
    sve potrrbe. - V. "/39.
    1062.
    1763. Muras ela po kojoj Turci :nei maju se stav-
    ljati u enidbu r. kato!. - V. 795.
    1063.
    1764. 21. IV. Gvardijan fra Lovro javlj a
    da 6. maja u Kreevu biti Congregation i moli,
    da upnici poalju lemozinu. - Pb. 109.,
    XX.2
    1064.
    1764. 20. Xl. Gvardijan fra Lovro javlja
    smrt fra Petra koji je umro 27. li sto-
    pada u Soli. - Pb. 11 2.
    1065.
    1764. lzprava da kadije ne sude fratre bez
    davudije a ako ima davudija da se pred vezira
    poalju. - V. 741'.
    1066.
    176-!. Potvora vojvode na
    fratre, da imaju zvono u crkvi. turci i kr-
    da nije istinil. a H. 1078. -V. 742.
    1067.
    1764. 4. X. Bujruntija proti Musafi rima . -
    V. 744.
    1068.
    176-1. 2J. XII. List Alipae iz Travnika od ka-
    pele u gori, da neima nitko napastovat ka-
    pelana za kapelu, ni za druge stvari ita od Ava-
    t norpjeruHO 13. Maja.
    ' Aynmll(aT osora n neMa j e aa6a'leH!
    jeta iskat ni Bezi ni Spahije jer ima careve senete
    vezirske li stove. - V. 746.
    1069.
    1764. Manastir, Fojnica, Kreevo i Sutjeska
    dali su 1000 groa u kaznu. - V. 747.
    1070.
    1764. Arzual fratara da vezir nared i
    Multi saraj. da poalje Mubaira i da fra-
    tarsku avliju oko manastira i ume, pak da
    zabrani kasabali am da fratrima vie ne
    Vezir je nadpiso Bujruntiu na Mullu, pak tako je
    zastalo. More bit da nju Fratri nosili k muli -
    v. 743.
    107 1.
    1764 Tuba gvardijana proti Spahi-
    jama, kuj i napojnice i zanovetaju od fratara
    kad hodaju po selima. Naredba da se to vie ne-
    a. H. 1178. - V. 745.
    J072.
    1764. Zapovijed kadiji, da ima tete
    u manastirskim livadama i umama. - V. 748.
    1073.
    1764. llam Mullin prikazuje Veziru da je sve
    la i zloba u su bili fratri opanjkani porad
    u manastiru i okolo. Praeclarum sane testi-
    monium, sed caro constitit. - V. 750.
    1074.
    1764. Osuda vezireva da Turci nemogu
    nagoniti. da fratri u kakav porez i danjke ( njima
    Drugom nekom: Burjuntia kakosuse dvoji-
    cza pobili u Foj niczi ter otili su da Guardian plati,
    ter Vezir osudioje da nejma platiti. Diligenter fu-
    turo us ui conservandum. - V. 749.
    1075.
    1764. Prepis fermana od god. t 764. s koimse
    ostali Fermani potvargiuju. - V. 751.
    1076.
    1764. Buruntija Celik Alipae za otave od svih
    njivah naih i od umah i od svake tete, da se
    ni.
    Ovo je lipa Bujuruntij a danam Varoshani ne-
    <; ine shtEtte u c;airam, ogradam, i shummam. - 1471.
    1077.
    1764. Ovo je udet M uli n, kako se v
    Manastir i etalo, s tala novih na na
    i ni ta se ne nadje iznova
    ni priko suda i vezir potvrdi na sudu razbistreno
    daje sve tax iftira zlobba i zla odluka za nahu-
    dit, shtoje protiva Fratrim iwesheno. Est hoc do-
    cumentum valde utit e. - VIli. 1472.
    1078.
    1764. 16. IV. Tapia kako je Gvardian kupio
    njivu od Frane Nartina vasina, i to njiva Gornja-
    Dolina s jedne strane put, s druge fratarska svrhu

    j l
    -220-
    raja zemlja, drugu njivu s jedne strane Fran(e)
    s druge strane Antuna njiva a sa dvie strane
    crkvenska zemlja sve za 77 groah. Tapia od E-
    mina Mehmeda. - VIII. 1473.
    1079.
    1765. Sarajski pita kreevskog kadiju
    zato se nije crkva gradila (jer je izgorjela) kadje
    kadija prijanji aban ef. dozvolio,
    a. H. 1179. - V. 753.
    1080.
    1765. Na 28 laka na 1765 paina burijuntija
    da moemo moliti Boga po naemu zakonu nad
    iz Zenice. a. H. 1178. - VIII. 1475.
    1081.
    1766. l. VI. Fra Luka iz jajca, foj-
    gvardijan, naredbu definitorija, da
    upnici ispiu synopsis,
    1
    i poziv da svaki kae,
    koliko je misa govorio, ili novce poalju.- Pb. 125.,
    e o r o v XXI.
    1082.
    1766. H ud e t Ad i Ah li ef. da se u crkvi njeto
    porememati. Govorilo se je ovde, te ovako kae:
    Gvardian odgovori, da je doao sarajskog
    Mule Ibrahim ef. Omer ef. na 12. mjeseca ramazana
    1176., i toli un utar kako okolo crkve. -
    Gvardijan je onda imao budet sarajskog Mule,
    te tako i kadija ovaj dadne, da se moe slobodno
    popravit. - V. 863.
    1083.
    1766. l. Vl, Isto kao i sub Pb. 125. s malim
    razlikama. vid. e or o v XXI. - Pb. 126.
    1084.
    1767. 15. V. Bujruntija (vana) suprot svakoj
    nepravdi osobito da se ne i neuzima
    vinarina, kazania etc. - V. 757.
    1085.
    1767. Kadija foj . Ibrahim poziva gvardiana da
    poalje u jajce i da iztjera duha
    iz ene Abdullah spahije Zlate. a. H. 1180. -
    v. 763.
    1086.
    1768. 2. Il. Fratri tuie Mustafagu Emina
    Vezirovih, koji je htio uz djulus uzimati na
    godinu po 10 gr. od tri manastira. I bi za nas pri-
    - V. 759.
    1087.
    1768. 22. III. Dozvola Ali Eff. kadije
    dafgvardian slobodno jau to je iz jajca
    dola. a. H. 1181. - V. 761.
    1088.
    1768. 2. V. Kadijina Murasela u kojoj potvr-
    se, da su Turci rekli kako ne bi nitko na
    ' Izvori, XXVIII. p 40.
    put fratrima stao, to su na Rupnovcu na-
    gdje po naravi i potok. -- V. 778.
    1089.
    1768. 7. VIII. Fra Petar iz Kreeva moli
    gvardijana za mise i neki biskupski
    dekret za enidbe. - Pb. 131., v XXII.
    1090.
    1768. 5. IX. Murasela Ali Eff. kadije
    da gvardian slobodno njekog Mehmeda iz
    Skoplja, sela Vesele. a. H. 1182. - V. 762.
    1091.
    1768. Murasela kadiina na sve Turke
    da ne sjahuju fratara. - V. 760.
    1092.
    1768. Bujruntija da fratre i ostale starce od
    Raje, Batinske i s'konja ne
    sjahuju. - V. 764.
    1093.
    1768. Murasela na Fratra da deset
    ljudi od Raje naredi i koiche na resheto xitto
    a. H. 1182. - VIII. 1478.
    1094.
    1769. 4. Jll. Sulejman, bosanskog va/ije,
    izdaje i fratrima teskeru, da za
    svoju obranu smiju nositi oruje.
    Nosioci ove teskere, crkava u Viso-
    kom i Fojnici, koji prema propisima svoje vjere idu
    po mjestima i po selima da prose, potuiti su se,
    da ih po putevima neki napadaju. Prema zapovi-
    jedi naega gospodara mogu pomenuti
    za svoju obranu protiv onih, koji su se podali haj-
    dukovanju, da se, kuda god i
    nositi uza se dvij e puke a to im
    se napisa i predade u ruke. Kada vam
    Boga u ruke ovo pismo, kojim int se dozvo-
    ljava za obranu nositi po 2 neka se u tome
    ne smetaju.
    (no npenucy y ll. cur,mny KyTy6xaue 1..\apelle va-
    Mlije y Capajeay wejx CeJ!f!YAHH TypcKrt AOKyMeHTH
    aa noaujecT 6ocaucKox J<aTonuKa ua Clll,lltna KyTy6xau 1..\a-
    peoe l,laMuje y CapaJeav. "Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni
    i Hercegovini". XXI. Sarajevo 1909. str. 565 br. 3).
    1095.
    1770. 14. Maggio. Ovo je teskera od zemlje,
    koju kupismo ba danas od Petra na Drinu
    kod naega jaza prama majdanom za 8.700 i sve-
    zasmo za zid od manastira uzesmo za
    nevolju; da se drugi ondi neuseli, i ode u sve
    10.170 jasprih a ne valja ni 2 hiljade ova se ima
    MeljyToM sub 7. V. 17e9. 6un.ell<u KpOHIIKa Mynjl
    MycTalfle SawecKuje : ornacuo j e Tenan no 'lapwnjll, Aa
    OACnnje Kpwliauu H 'IHcjlyTII He CMojy HOCIITII li<YTUX MeCTBH
    o nany'la, nero caMo upaeue 6oje, anu ce Ta aa6paua oneT
    yKuAe. - 18. V. 1769. cTnrna j e uapeA6a Aa ce OAYBMe
    opyll<je OA 6ocaucKe paje, anu oneT neTe rOAHHe AOaoonu
    Ce TprOBUUMa, Aa MOry Opyll<je HOCHTH. - npuonlieuy TeC-
    Kepy l<eMypa j e OAWTaMnaO ll y "BIIn.ewKaMa" Ha CTp. 42,
    - 221
    nosit slobodno prid Turke, kad je velika potriba,
    11 brez potribe neukazuj nikakve. - VIJI. 1483.
    1096.
    1770. 14. V. Ovo je teskera Petra od zemlje
    kod naega jaza na Drinu koju danas kupismo od
    Istoga Petra ... . za nevolju, da se ondi drugi ne
    useli i dadosmo 8700 izvan resuma i ostaloga
    11 sve 10,180 jaspri, a ne valja ni dvi hiljade. -
    VIII. 1484.
    1097.
    1770. Die 29. julij. (a. H. 1183.)- V. 766.
    Sen ed.
    Uzrok pisanju temessuka jest: Potpisani uzima
    po eriatu u karz 340
    1
    i2 groa od Ahmed-kalfazade
    MunJa-Dervia i od Bubrozade Abdurrahmana, oba
    Iz grada jajca, za vrijeme od 45 dana, i to
    od 16. g. 1183. Ovo je na dug,
    to smo ga nuno obvezani povratiti i na zadnji
    dan ovog roka potpuno isplatiti. Nu ne daj Boe,
    ako bismo se uzjogunili, to mi trpiti sav tro-
    ak i pristojbe za to.
    Stipan papaz, Pico Ivan, Petar Petar
    iz Varcar-Vakufa. Svjedoci: Ibrahimaga ser-
    dar i dr.
    (Ha OTHCKa npcraJ
    1098.
    1770. 4. Il. Dozvola kadijina na gvardiana da
    moe duha iztjerati iz njeke ene iz G.
    Vakufa. - V. 765.
    1099.
    1770. 16. III. Bujruntija u kojoj se zabranjuje
    na fratre danjke da nitko ne pada na
    konak i badava nita ne iziskuje da su fratri
    prosti po selima i hodati i mise govoriti da
    se crkve i kapele ne da se kazanija
    i hamza ne uzima. (Sramota velika, dase ovako lipa
    Bujruntia u ovakom stanju nalazi).- (Mora da je bila
    podivena svilom iti platnom) a. H. 1182.- V. 771.
    1100.
    1770. 20. VII. Murasela Mullina
    1
    po Bujruntiji
    na kadiju i vladaoce da odgo-
    varati, (moch gevaba dat) ako budu tetu
    po livadama i poljima njihovom marvom.- V. 769.
    1101.
    t 770. 8. IX. Fra Marka po drugi p u ta
    provincijala, ukaz za mise de lmmac. C. B. M. V.
    Pb. 134.
    1102.
    1770. 18. X. Mula Useina
    nime divojke. - 1486.
    1103.
    1770. Divan teskera da fratri mogu 2 puke
    nositi. - V. 772.
    O cnopy <l>ojuu<tan11 MexMeA elf!. ea CTapuM MynoM
    6aw y TOj roAIIHII 11 o ya6y1111 capajeocKe '!apwnje Tora
    paJJrt ucn. I<pourn<y Myna MycTalfle SawecKnje. " Glasnik
    zem. muzeja XXX. Sarajevo. 1918. str. 38 . .
    1104.
    1771. 20. Il. Dozvola kadije foj. Ahmed Eff.
    da gvardian njeku Safiju turkinju. a. H. 1184.
    v. 768.
    1105.
    1771. Murasela kadije zabranjuje
    hajvan tjerati u fratarske nji ve. se jusufa,
    i Mustafe. a. H. 11 85. - V. 796.
    1106.
    1771. N a 21 marca, oujaka. Mustafa-
    i Avdui-Romana kako se naplatie
    i svoje jaspre uzee koje biau uzajmili kada krsti -
    ani tetovau zaradi Angjelije potene divojke Marka
    - 1487.
    l l 07.
    1771. Teskera Mullina da su fratri prosti od
    danjaka imenito bedelije da u vojnicu ne ulaze.
    v. 780.
    1108.
    1772. 2. V. Murasela kadije da molimo Boga
    Buti iz -- V. 801.
    1109.
    1772. 22. VII. Murasela kadijina, da se molimo
    nad _ciganinom. - V. 800.
    1110.
    1772. 25. VIII. Gvardijan Fra Ivo
    upni cima pod prijetnjom kazne, da
    "mise" alju u manastir, a ne na drugu stranu.
    uza to, da se svetkovinom s oltara
    puku navijesti molitva za uzdravanje ove sv.
    t. j. manastira. -- Pb. 138.
    lill.
    1772. 7. IX. Murasela Ahmed Eff. da se Be-
    umeza a. H. 1186. - V. 803.
    1112.
    1772. 16. IX. Dozvola Emina za pritrest talu
    nie pojate. - V. 782.
    111 3.
    1772. Murasela kadina, damolimo Boga nad
    iz Ostrunice
    kadija Ahmed eff. da fratri ma-
    nastira po prime na bolesnoga
    Bekira iz sela Ostruni ce JO. 1186. Muhur:
    O sakrivene milosti, me svega,
    se bojim, svog roba pokornoga Ahmeda! -
    v. 797.
    1114.
    1772. Ahmed E ff. pie gvardian u da poalje
    za enu a. H. 1186. - V. 781.
    1115.
    1772. Kadija pie gvardianu da
    Omerbainu enu iz Travnika. Murasela. a. H. 11 86.
    - v. 783.
    -222-
    1116.
    1772. Murasela Vezirova da se Fatu
    iz Travni ka a. H. 1186. - V. 798.
    11 17.
    1772. Murasela Osmanage da gvardian
    oslobodi od dima onog koji tu teskeru nosi. a.
    H. 1186. - V. 799.
    1118.
    1772. Tapija emina za trsje koje je jako po-
    klonio fratrima.- 1488.
    1119.
    1773. 15. l. Adi 15. Gennajo 1773. ovoe Fetva,
    arzoal, i to, da djeca, koja su na nauku u ma-
    nastiru ne mogu traiti ako nijesu pogodila,
    te specijalan iz Fojnice. - V. 775.
    (Molba.)
    Bog!
    Milostiva preuzvienosti neka si zdravo!
    Smjerno potpisani Rahib je klise.
    dovodi svoju djecu na
    ivangjelij e a u to vrijeme posluuju
    nas po no za to nikad ne ugovaramo bi lo
    kakvu za tu poslugu. jedan od takvih djaka
    sada me optuuje posluge. Molim Vau
    milost, da izda svoju bujuruldiju, pa da sudite
    postupa po erijatskoj fetvi, koju je izdao muftin-
    ski ured, a gore je (na ovom listu) priivena.
    Pokorni Rahib u Fojnici.
    (Fetvtt)
    Ako j edan dade dij et e rahibu na
    i vangj elije, pa ono po za vri-
    jeme nauke rahiba posluuj e, a ne ugovore,
    no poslije zatrai, naplatiti je ne moe.
    erijatsko pravo, svezak f etava: Abdurahim.
    Sarajski muftija Mehmed, Boji siromah, da ga
    Bog prosti.
    (Bujuruldija.)
    Presvijetlom kadi eff. kotara i pred-
    stojniku !
    Ako molitrlja kogod uznemiruje potraivanjem
    za poslugu protiv ove erijatske fetve, treba
    ga smjesta odbiti , a molitelju mira dati.
    Pisano 5. 1186.
    Kajmekam bosanskog Ajaleta dvorski tajnik
    Ali Kethoda v. r. (Muhur.)
    1120.
    1773. Febr. Ovo j e imama kreevskoga
    orid kojim i drugim mlogim Juro Andri je
    alias Zeke iz Rame sin naplati nepra-
    vedno od gvardijana sve svoje ditin-
    stvo, to je stao u manastiru za 8 godinah, i uze
    devet iljadah zulumire protiva svakom zakonu i
    razlogu. - 1489.
    1121.
    1773. 24. IV. List kajmekama, da Boga mo-
    limo nad iz Travnika, a. H. 1187.- V. 808.
    1122.
    1773. 14. XII. Fra Ivo gvardijan
    al je kal endare i ,moli za mise, da badava govore
    u manastiru. - Cor o v Pb. 141.
    1123.
    1773. 26. l. Bujruntija kajmekama
    da fratri nikomu ne daju na zor ovo da mogu
    odklem mu drago dobaviti, a da nitko njihove to
    vare i bisage ne prikopaje. - V. 785.
    1124.
    1773. Murasrla
    da gvardian moe neku turkinju
    lima, imenom Mejrema. a. H. 1187. - V.
    1125.
    1773. Bujrunti ja kajmekama, iz Travnika, da
    nitko od Turaka nest avlja se u fratarsko
    i da jih silom ne nagone - V. 806.
    1126.
    1774. 21. III. Bujr. uime zemlje ispod
    nae da miracij e side s mirom u fratra nego da
    trae one koji su prodali nama. - 1490.
    1127.
    1774. l O. IV. Murasela Mehmed Eff. na gvar-
    diana, da iz Skoplja. a. H. 1188.
    v. 790.
    1128.
    1774. 24. V. Murasel a kadiina da se molimo
    nad bulom i z Orahova. a. H. 1188. - V. 811.
    1129.
    177 4. 7. VI. llam kadi in i Bujrunti ja kajmeka
    mova da neznamo za potura njegovu enu
    dijete. - V. 776.
    1130.
    1774. 8. VIII. Murasela Mehmed ef. da gvar-
    dian poalje k' Mustafaginoj eni, koju
    makarluk hvata. a. H. 1188. - V. 812.
    1131.
    1774. Dervibegov list da mol imo nad
    iz Travnika. a. H. 1188. - V. 834.
    1132.
    1774. 18. VIII. Bujruntija kajmekamova iz Trav-
    nika da fratri po upama neimaju davati nikakve
    globe. - V. 770.
    1133.
    1774. 8. IX. List Vezirev da se molimo nad
    Turkom iz Skendervakufa. a. H. 1188. - V. 791.
    1134.
    1774. Murasela Mehmed Eff. da gvardian
    nekog Osmana. a. H. 1188. - V. 786.
    - 223 -
    1135.
    1774. Murasela Mehmed Eff. foj . gvardianu da
    poalje da vragove istjera iz Halije iz
    a. H. 1188. - V. 787.
    1136.
    1774. Bujruntija u koj os se zapovijeda da ako
    hi kakav davudia izaao protiva fratrima kadija-
    til a s' lllamom poslati pred Vezira na muratu a
    kadija neka ne sudi i uznemiruje. - V. 788.
    1137.
    1774. List Vezirev da se molimo nad Ahmetom
    a H. 1188. - V. 792.
    1138.
    1774. Murasela kadije Mehmed ef.,
    ua gvardian osmana iz Prokopa. a. H. 1188.
    - v. 813.
    1139.
    1774. Udet Kadijin ponai senetit, koga nam
    dade posli koga od Rupnovca do Prizu-
    kovca, dignut od mnogih Turaka na 2.!
    upri la - Ovoje Temesuch olliti uxet od Sell ako-
    vichia tija do Orlenika odanle do starogha grada
    uaj e nasha i shuma i izpasha lipa oprava. a. H.
    O. muharema 1173. - VIIL 1504.
    1140.
    1774. Bujruntia priplemenita, da svak u Fratre
    s' mirom stoi, i da nikakvi Danjaka od njih neishchu
    subashe. Kaxese ovde daje Fazlia Subasha bio
    oteo dva tovara vina Fratarskoga na ime giumruka:
    nli isti vezir, daje Fratrim platit oba tovara
    tt a mehchemi od istogFazlie. a.H.1157.-lll. 1440.
    1141.
    1775. 14. IV. Bujruntija Miral em- pae da se
    tt eima napastovati izim ovo zemlje ispod
    i kadijin ilam, kako ne moe osvi .. kc.. ju
    tt ze za fra Stipan iz jajca. - 1497.
    1142.
    1775. Dozvola da gvardiani triju manastira
    mogu slobodno popravljati i ograde. Senet
    od 1189. izdane dozvol e. a. H. 1264. - V. 814.
    1143.
    1775. 26. Xl. Fra Petar gvardijan, moli
    upnike za jer je dao za 9 mjeseci tri dulusa
    l 6 Sve to "izvan groah i toliki
    teta koje smo i mali i izvan koji
    je na niki Dakle brati ?
    pomozite ili sada ili ikad, jere kako se govort,
    mi se da do misec dana dat i
    N ej drugo ostajem na slubu sviuh, sve vas
    li po i kako brati u". -- Pb. 145.
    1144.
    17'75. revizora provincijalnih, da su
    nali uredno vogjene samostana
    l duga 200 groa debelijeh. - Pb. 144.
    1145.
    1775. Divan ltNktt' l tlu
    u da i stjcrut M.llll'. a. ll. 1189.- V. 793.
    1140.
    t 775. Ferman sultana JI/Je/Ill /!amida I. (1773.
    - 1789.) bosanskom valij/ /lu/11 "ela fratri
    mogu (!) e. popmvljo/1" (U f)udukuse
    nalazi). - 'A. XXXV. Ferman Su/Inn Osmani con-
    cernens reparationem Parietum,
    fabricarum extra Conventum, et allomm mtus m
    Conventu, datus anno Hegirae 1189. clrcn all. Christi
    1778. - F. 46. 1778. (1775- 1776.) /3. s. /14.
    - Y CaA!OCmGt/CkOAt Myoejy lliJJlOa!Cefl .
    Ad Gubernatorem Bosnensem quondam magnum
    Vezirium, et ad Iudicem Sarajensem.
    Postquam Diploma hoc lmperatorium ad vos
    pervenerit, notum sit: ln districtu ad Mulaluk Sa-
    rajensem pertinente, et quidem in Creshevo, Foj-
    nicza, ac Suttisca habitantes Guardiani Martinus,
    Petrus et Franciscus, ex quibus Martinus Kresce-
    viensis, Petrus Fojnicensis, Franciscus Suttiscensis
    Guardiani sunt. lli libello supplici felici portae
    meae substrato singilatim repraesentaverunt, Do-
    mos illas quas ile secundum documenta logalia pos-
    sident, et quidem penes
    1
    domos illas, aut in iis repe-
    ribilia cubicula stabula culinas, Portas, scrinia, hor-
    , . .
    torum sepimenta destructa esse, ac reparahone 111-
    digere, et si reparentur i nde aliquod detrimentum
    legal iter probatum redundare (nemini) : at (t)amen
    aliquos in 0ficio publico constitutes magnas pe-
    cuniae pro permissione ad illas reparationes faci-
    endas extorquere .. Cum itaque ex reparatione i l la
    in neminem aliquod detrimentum legaliter compro-
    batum redundet, rogarunt, ut circa tollendos ejus-
    modi religioni sanctae contrarios abusus ordines
    meos' imperatorios emitterem. Ego itaque suppli-
    cationi ill deferens, mando, ut quoad ex repara-
    tione superius petita nullum detrimentum legale
    proveniat, reparationi faciendae nemo adversetur,
    nec sub hoc praet extu injuriam inferat: imo unus-
    quisque secundum contentum mandati hujus altis-
    simi sese gerat. Sic sciatis, signo imperatorio
    fidem, et obedientiam adhi beatis.
    2
    1147.
    1775. Dozvol a da se molimo
    nad bulomMejremom Bajrinom i z Travnika. a. H
    l 189. -- v. 815.
    11 48.
    1775. Rahmanpaa zapovijeda, da jedan fratar
    jednu enu (Mejru). a. H. - V. 8 17.
    1149.
    1775. 20. X. Njeki turci zalazili su u fratarske
    gajeve i tetu nanosili, zato je otio fr. Ivan gar-
    dian Veziru pa se potuio da to zabrani, jer fratri
    1 U Fabian ich a nema l
    Hcn. "Aoauona" fasc. v. nr. 814. u l{eMypuH npe-
    BOJ!. (n BnlhewKe" 43.) na nO'ICTKa cacpepa 11 89.
    -224-
    imaju udete i tapije na te gajeve, zato da
    se po ovim tapijama zabrani, to i vezir. a.
    H. 1189. - VIII. 1494.
    11 50.
    1775. Ovu bujruntiju alje Vezir na
    saraj skog i emine i zabite. Sultan Fatih Mehmed
    to je dao zapovjedi manastiru Fojnici, Kreevu,
    Sutjeskoj i Visokom da sva ona dobra fratri posje-
    duju bez ikakva poreza i danka, jer su ova dobra
    pod rukom carskom, pa nesmije se niko mjeati i
    iskati kakve poreze od fratara bez carskog znanja,
    jer car more kako narediti, onako mora . da
    bude. - T. g. 1189.
    t 151.
    Prije 1776. Pronja familije samostana
    koga na def., da im se vestiaria
    povisi. - Pb. 146.
    1152.
    1776. 4. VI. Murasela, da se molimo nad u-
    curom. a. H. 1190. - V. 819.
    1153.
    1776. 30. VII . M u rase la, da se moli Boga n ad
    Sejmom A v dije iz Zagorlja. a. H. 1190.
    v. 821.
    1154.
    1776. ll. IX. Murasela, da se molimo nad
    Hatom Salipainom. a. H. 1190. - V. 818.
    1155.
    1776. 13. IX. Murasela da u enluk moremo
    pritjerati - V. 794.
    1156.
    1776. Kadija Kreevski Behur Eff. daje llam i
    dokazuje, kako nije istina, da fratri po turskim
    grobljima propovijedaju - V. 820.
    1 t 57.
    1776. Na 1776. Bi pripravljeno za Manastir
    gredah nro: 2t2. - X. 2t95.
    1158.
    1777. O napadaju na nekog fra Martina. Veli
    kadiji: Fra Martin, tako zvani "rahib", doao je i
    prituio se, da ga neko bez uzroka napao, ako je
    tomu tako, dobro u pazite, da nikoga vie
    proti sv. erijatu i carskim kanunima ne napadaju.
    Tamo (u Rami?) je Kadija i mubair, da ovakove
    tube ovamo ne proputaju. Bosanski Valija (L. 5.)
    a. H. 1191., arapski. - l. t O.
    1159.
    1777. 3 1. I. Fratri su bili lalji vo osvadjeni
    kod koji da sa svom pomnjom
    u njima nije nikakve krivce naao. Zato
    zapovjeda, da u fratre nitke ne - V. 822.
    1160.
    1777. t 2. Ill. H ugget, kakosu su tri Guar-
    diana kupili u Doczu od Boshnjaka sina Stipina
    za 150 gr. kuchu i odaje s podrumom auliom
    njeshto Bashc;ice. - 1498.
    1161.
    1777. 12. Ill. Bujuruntia da mogu tri Guardiana
    kupit poloviczu stare kuche na u Doczu i
    popravit ju za svog konaka, kad Veziri dolaze.
    1501 .
    1162.
    1777 . . 3. V. Murasela, da molimo Boga nad
    Atidom iz Fojnice.' - V. 823.
    1163.
    1777. 23. VI. Manastirima fojn. sutj. kre. do-
    laze njeki ajduci i vucibatine da jelo, pilo, ali
    ja da se to zabrani i pecarina i tevtii
    da se od fratara trai, i ako se uzima kotlarina,
    da se zabrani. Ovo pie vezir na glavare foj-
    kre. i sutjeke.- a. H. 1191.
    2
    - VIII. 1502.
    1164.
    1777. 13. VII. Dozvola moliti se nad
    iz Lugova. a. H. 1191. - V. 810.
    1165.
    1778. Murasela Mehmed Eff. da gvardian fra
    Filip Andrijinu za Kostina sina iz Sa-
    rajeva. a. H. 1199. - V. 825.
    ll E6.
    1778. 17. V. Bujruntija u kojoj se naredjuje,
    da se imaju zaurbiti Iftiradije i zlobni neprijatelji
    koji panjkaju nepravedno fratre kod kadijah i drugih
    sudaca. Bash dobra i koristna. - V. 829.
    l t67.
    1779. 14. I. Bujruntija na azzvalu manastira
    kreevskog osobito zarad kadije kreevskoga da
    se neima staviti u Murafe fratarske nego da jih
    uputi Veziru u Travnik. Silistar(!) Mehmed Paa.
    v. 907.
    1168.
    1779. 28. VIIL Murasela na gvardiana, da po-
    alje Djafer Agi, koji se razbolio iz
    Nevesinja .... a. H. 1192. - V. 826.
    ' ct>ojHII'IKa myna 6pojn y TO BpujeMe 1169 Aywa.
    Hcn. l<eMypa (Biljeke, 45.} 6yjypynAHjy CunaXA03
    MexMeA nawe OA 15. paMaaaua 1191.
    1
    Men. /{e11typa (Biljeke, 45.) 6yjypynAujy CnnaxAapa
    M ex MeA na we OA ll . pe6HHneoena ll 93.
    Sub 1779. HOTupa Capajeaci<a l<poHHI<a Myna My-
    cTa<!Je BawecKitje: JlyAa K fi H cTapqeaa y qapwHjy Te
    jy no'fewe uanacTOBaTu, a oua 6n ux Tjepana e TO-
    nyaoM y Te cy 11 JbYAII OA 6jemann. Oua ce je
    nnjeno noKpiiBana TaKo Aa j e HHTKO uuje Morao BHAjeTu,
    a 611 n <!Jepel,ly spno np111<113AHO. Hocuna j e 'fiiBMe,
    anu je 6pao CKaKana u jaKo TpKana, 'leMy ce j e caaTKO
    e IbOM ce je 1--2 A3Ha cajentua aa6aaJbana, a OHA3
    j e CBjeTy TaKO CTp3X BaAana, A3 j e CB3K OA fbe 6jemao, A3-
    na'fe cy Aa Tjepa 11 onxoAyje. HanacTosana 6u I<p
    wfiaue, jcapeje 11 MOM'13A, a Apyre 6u nywTana Mnpuo 11
    paa6uj ana 611 TOnysoM apaTa OA I<p'IMH. - y Ca-
    pajesy 6una je y TeKnju.
    i 169.
    l
    1
    779. List Muhafiza Mehmed bega na kadiju
    da iztragu zato je Duradbaa iz-
    tukao gvardianove momke Niku i Grgu. a. H.
    1193. - v. 830.
    1170.
    1779. Ovoje Ilan nepridan nikakvu
    Muji, koinamje sika darva oko Karstacza govore-
    chi, daje ono varoshka meraja ali nemoxe obis-
    patit _i bi ll amlj en.: T. g 11 93.
    1
    - VIIL 1534.
    1171.
    1780. 5. VII. Murasela da se Boga molimo nad
    Bulom. a. H. 1195. - V. 832.
    11 72.
    1780. l. X. Teskera da moremo jedn u sobu
    uza talu prisl oniti. - - V. 828.
    1173.
    1780. List Must jpae Niandije da nitko
    neima napastovati fratre po Raji i da jim "daj
    plati to si ovdje" i r. daj pit i jest". Lipa
    dobra - V. 833.
    1174.
    1781. Die Prima Martij 1781. ovoje Murasela
    poradi Bulae Bolesnae Posestrimae P. Dieda Au-
    g ustina etc. - V. 839.
    Murasela.
    Rahibima varoke crkve u Fojnici. Daje Vam
    se na znanje, da moete primiti od bol esti
    Bau Mehmeda iz Fojni ce. Pri radu treba da po-
    kaete svoju vjetinu i marlji vost!
    Pisano mj. rabi - ul-eveta 11 95.
    Siromah Mehmed
    sudac eriata u Fojnici.
    (CnoJba Myxyp :)
    Oslanja se na svog Boga nj egov pokorni
    rob Memed.
    11 75.
    1781. 2. IV. Knjiga od kapij e Travanske da se
    nad jednom bulom Boga moli. VIIL 1536.
    1176.
    1781. 3. V. List da se molimo nad
    Bulom iz Viteza. a. H. 11 95. - V. 836.
    1177.
    1781. 5. V. Kadija Ali ef. alj e gvar-
    dianu muraselu da njekog a. H.
    1195. - v. 841.
    1178.
    1781. 30. V. Murasela kadijina na gvardiana
    da poalje u
    koja je pobudalila. a. H. 1195. - V. 831.
    1
    ct>oju tt'lt<ll my na 6pojn y TO A06a 227 AOMOI!a e 1312
    t<3TOJJ II'IKIIX 1WU1 3.

    1781. Pot vrda vrh u 1300 gr. koje l :t
    jajca uzajmie od Ahmetbega -
    v. 835.
    11 80.
    178 1. Udet kre. kadije na Mustajpa u bo-
    sanskog, kako su fratri u Fojnici bez dozvole po-
    pravili duvar, a potle se izvidilo da je la. Iskali
    s u samo dozvolu. a. H. 11 95. - V. 8J8.
    1181.
    1781. Ahmed Eff pie gvardijanu da digne
    japij u, nek ne rekne da mu nije kazano.
    l!! a. H. 11 95. - V. 840.
    1182.
    1781.- 180 l. Kojeta iz provincija/skih okru -
    nica, kompilacija f ra jakova
    Gregori us a Vare die 29. J uni i 1793 u okru-
    ni ci svojoj s kapitula iz Kreeva pi e:
    t.) "Da nitko s ub poena excomunicationis ne-
    smij e ud reservata odrieiti, ako ne ima oblasti od
    Generala, oli Provinciala, a da to svakomu bude
    poznato nalae se: da st ti rezervati kazusi na
    javnom mjestu samostana i parokialne dre.
    2.) Njeki odhranjeni slali bi se u
    tudj e zemlje na nauke, pak se nebi htjeli natrag
    povratiti, ako se odmah nebi namjestili za Lektura
    fil ozofije ol i theologije; nego bi se kojEkuda ski-
    tali, ili ako bi i doli u Provinci ju, te pos!je kratke
    slube, kako bi prije obogatili, ostavil i bi Pro-
    vi nciju. Usljed toga na profeanju imaju se zakleti.
    da se ma kuda poslani bili, opet na!iag u Bosnu
    povratiti, a oni, koji ostavili ovu Provinciju gube
    sva suffragia, koja s u mu pripadala, kano Pro
    vincije. O tom imaju se novaci obznaniti (Noviti i).
    3.) Ab officio hebdamadarii nitko nij e iznimljen,
    osim ako je posve star ili drugi uzrok ima poznan
    cielom Definitoriju. Ex Provincialim i actualnim de-
    finiturim daje se na volju.
    4.) Sekretari provincije koji su zduno svoju
    slubu vrili imaju se uvrstiti inter Patres adgre-
    gatos Proviae.
    5.) Potvrdjuju se kazne proti onim, koji pre-
    mjeteni nebi htj eli te potvrdjuje se consti-
    tucija, izdata njegda u ovoj Provinciji, da oni, u
    kojih bi se posije smrti dugova nalo
    ili misa neizgovorenih, ne imaj u mi sa (suffragia).
    6.) Nalae se i
    da bolj e paze i odgajaj u novice i djecu, pod pri
    etnj om, da biti li eni slube u protivnom
    Isti a Vare u okrunici, kojom vi-
    zitu nare dj uj e:
    t .) da se za drugo u refektoriju ima
    "Speculum s. Bonav. ad Novitios" et "De
    profe ct u Religiosorum".
    2.) da revnij e upnici nauk boji narodu
    i svetootaj stva podijeljuju, a neskitaju se bespo-
    sleni kojekuda.
    3.) zabranjuje sub poena suspensionis svim
    29
    upnikom, da nesmiju po drugih parokijah hodati
    bez dozvole ordinarija, oli Provincialove, osim na
    blinju ito samo za potrebu duhovnu ili vremenitu
    od velike vanosti, ali i to nikad s misom u dan

    4.) ponavlja one suspensije, proti upnicim,
    koje je izdao vikar apost. Pavo 4. nove mb.
    1762. na trideset dana, da mise ne govori, koji
    imaju jednog ili vie kapelana, da ne smiju nigdi
    dvojica u jednom mjestu nedjeljom ili drugim svet-
    danom misu da moraju po selih,
    da nebi vjernici ostali bez mise i boje.
    Nalae, da svatko knjige 13. gl. 9. de Sy-
    nodo Diocesana Renedi cti XIV. gdi se nalae da
    upnici ma i u vrieme kuge ne smiju svoje
    ostaviti, ma da bi mogli drugoga takodjer sposob-
    noga misnika ostaviti na mjesto svoje. Zato nare-
    djuje da se u svakom manastiru i parokijalu po
    jedan exemplar i liepo prepisan (glava 9.)
    ima drati, da se izbjegne svako neznanje, to pa-
    raci svojim kapelanim i sekularim) imaju
    dati na znanje i vlastitom rukom podpisati.
    5.) Na njekih samostani, se (izlizala) od
    starosti izbrisala clausura. da se to po-
    pravi i obsluuje.
    U Vareu 26. oktob. 1793.
    a Vare Gregor.
    Iz Fojnice posije congregacije 20. maja 1794.
    u okrunici definitorialnoj se strogo:
    1. da paroci st udija theo!. Si coecus coeco
    etc. Qui tu repulisti scientiam etc. Tomu povod je
    bio, to su nj eki mi slili paroci, da imaju vlast adrie-
    ivati i od reservata, itd.
    2. zabranjuje
    3. koja su pala u s uspicio kod puka radi
    familiarnog sa drugim spolom, starj ei ne ni -
    kada nesmiju ih van same pustiti, nego samo to
    se smije sa drugim dobrim drugom a i to
    mora posve riedko biti.
    4. Odredjuje se svakom redovniku 20 groa
    vestiarije.
    5. Zabranjuje se starjeinam samostana da djecu
    i djake (ne) alju na posao (prohibentur opera ma-
    nualia). Naredjuje se da i bolje
    predaju i u da s njimi (conferentiam
    habere nunquam intermittant).
    Gregor. a Vare u okrunici definitorialnoj od
    3. Maja 1795. naredj uje:
    Opominju se strogo upnici, da dre ruho
    crkveno; da budu soliciti in porigendo ss. viatico,
    ma u istoj bolesti. .. etc. da ne smiju se hvalisati
    pred prostim pukom, da su oni i parok, i Provincial,
    i papa i sve; (da itd. mnogo kojeta to ne slui
    na .
    Prov. fr. Mato 1796. u odsutnosti nje-
    govoj definitorium sa kapitula izdalo je
    2.) Da se za ex Provinciale quaterna, za one,
    koji su 15. i vie godina u Prov. sluili, terna; a za
    ostale simplicia suffragia izgovore.
    3.) odredjeno, da za tajnike Provincije vriedi
    municipalni Dekret izdan na kapitulu u Fojni ci 1759. ,
    kad su u viziti sa Provinlom, da H10gli t1a svoju
    odluku misu govoriti, i uvjek kadgod nisu u onom
    manastiru, borave; govori
    ad int. Super. Cantus.
    4.) zapovieda se mjestnim starjeinam, da se
    uvjek imaju Pai prikazati sa naimi Privilegiji,
    ali u habitu, ne
    5.) nalae se ispoviednicima, da svakog redov-
    nika, prije nego li ga prime na ispovied. izpitaju,
    da Ji dri novce kod sebe ili gdi u postavi; u jestnom
    nedaju odrieenja dok novce neprida sta-
    reini; ako li pako pak se posije smrti
    nadju novci bilo kod njega, bilo kod drugoga, za
    njegovu duu neimaju se mise govoriti. Nalae se
    starjeinam, da ovu svoj familiji imaju
    dvaput na godinu, o i o Duhovih.
    Gos. josip Galupff, iz Zagreba, Proto.
    Notarius 28. oktobra 1796. pie Provlu
    "Glede mladei bosanske, koja se u ovih kra-
    jevih za te misije odhranjuje, koje nam je Vae
    pismom od 30. jula t. g. odredjeno je,
    da se oni koji su u samostanu de Velika
    pribivali, imaju odmah primjestiti ad contum Pose-
    ganum, da se onde javne kole.
    Od onih pako, koji u Zagrebu P.
    premjeten je u u samostan franjevaca, da
    ondi studia Ostali pako
    su po sekularskih u Zagrebu, te se to
    skorije, dravnim novcem samostan franjevaca po-
    prdvi, u isti se smjestiti."
    26. augusta 1797. izdao je josi p II. pismo na
    Provinciala da se svi djaci bosanski mogu
    slati na kole u njf' govu dravu, naime: u Zagrebu,
    i Sabarii. To su fratri izposlovali preko
    gos. Antuna e. kr. majora u koj
    se je takodjer za to molio cara, a ovaj preko istog
    to pi smo na Biskupa poslao t. j. izviestio ga
    o stvari.
    Fra Luka Prov. dne 27. maja 1799.
    Definitorialnom okrunicom nalae:
    l. Da upnici ne smiju mladi ena u slubi
    imati sub poena suspensionis.
    2. Ponavlja se davno izdan dekret, kojim
    se zabranjuje kapelanim, da ne smiju kupovati
    konja, horme, vina itd. bez znanja svojih (starjeina)
    paroka. Zatim da svoju vestiariju dre kod Paroka.
    3. Da uvedu kat ekizacije, skoro im od biskupa
    naloene.
    4. Da se svake s ubot e izpie tabula, kada koji
    ima misu govoriti u koji sat, osobito glede svetkovinah.
    5. u Hercegovini zabranjuje se misiti bez
    habita, a nalae se da prije skroje si habite.
    U drugoj okrunici nalae, da se savjet Biskupu
    Gregor. a Vare, poleg koj rg svaki jednu
    mi su ima svake nedj elj e za due umrlih uvai;
    nu podjedno moli biskupa, da od toga bremena
    budu kapelani iznimljeni (Fojnicae 27. maj . 1799.)
    22. augusta 1799. oglasuje Dekret Propagandije
    in fide, kojim se tajnici biskupovi, i Provincije, koji
    dvanaest godina budu tajnikom (imaju) predstavljaju
    izsluenim definitorom Provae.
    - 227
    Na molbu Gvardiana od sva tri samostana i
    Definitorialnu od 10. sept. 1799. po biskupu Grguru
    od Varea ustanovljuju se mise na 16. para. Toliko
    se veli, bez skrupala moe primiti. Pisano u Sutjeski
    12. octobra 1799.
    U svojoj okrunici od 24. juna 1800. nalae
    mladei, da djecu dobro u
    bogoljubstvu, nauku, latinskom jeziku, a i bukvicu
    ci rilsku (vulgo sarmski). Nam, veli, pudor
    magnus forest, vernaculae ac nativae Slavae linguae,
    nostros alumnos litteras ignorare.
    U drugoj cirkulariji vizitu nare-
    dj uje izpit i veli, da pitat djecu "znaduli pi sat
    sarmski".
    Na congregaciji u Sutjesci 19. juna 1781. bilo
    odredjena vestiarija Provincialu 50. groa; drugoj
    25. groa. Sada pako Definitorium da bude
    uniformitas odredbom od 17. maj. 1801.. ustanovljuje
    vestiariju Provlu 25. gr. to u tri godine iznosi
    7f>. groa.
    Posije druge intermed. congreg. Definitorium
    nalae, da bude u sve tri manastira uniformitas,
    te veli i strogo nalae:
    l. da se obsluuje dekret izdan 1770., te i ide
    na poslije zdrave marije, izvan vremena
    adventa.
    2. Da se ima posije u crkvu svakog
    petka Bogu zahvaliti, osim ako je l"' i ll"' s. classis
    i duplex majus. Tempore vero adventus i Quadra-
    gesimae eliam aliis di ebus disciplina e exceptis l. ll.
    classi6 et duplicis majoris.
    3. Da u dane di sciplinarne ima se medi-
    tacija u refectoriju silentium.
    4. Da se uz advenat ima govoriti matulina
    pos t salutationem angelicam vespertinam, excepta
    octava privil. Concep. B. V. M., te svriv matutinu
    ima se na Ostalih pako dana irna se
    oficije govoriti po propisih, ali tako uvjek da se
    nikada nesjedini vespere, completa i Mat. osim u
    mogu se vespere i completa mogu sjedi-
    niti radi etnje, a Matutinum ima po
    pos t salutationem. Diebus vero solemnioribus ne
    pigeat fratres surgere ante auroram et cum cantu
    matutinum et melodia persolvere.
    U arhivu: Historica Fragmenta Bos-
    ncnsia, 18.
    1
    1183.
    1782. 9. VJ. Kadija Ahmed eff. pi e gvar-
    dianu da poalje Ibrahim Ganiji. a H.
    1196. - v. 837.
    1184.
    1782. 31. XII. murasela kadije fojni-
    po buruntiji , da niko neima naih gajeva
    I ovu su muraselu izvali imami s ulemom.
    VIII. 1507.
    1
    Ur.otpuni s neto ma)o ' obradj ene gradje u knjizi
    Dr. Kultura i Bosanski Franjevci ll. Sarajevo, 1915.
    13. l, 3, 4.
    1185.
    1782. Fra Ivo gvardian iskao dozvolu da na-
    na svojoj zemlji kram za i dali mu
    izum (tapiu). a. H. 1196. - V. 842.
    1186.
    1782. Fetva po kojoj je slobodno na svakom
    mjestu gdje je crkva bila istu popraviti. ali ne
    nita. l dadosmo 20 gr. - V. 843.
    J 187.
    1783. 24. J. Murasela kadijina, da se molimo
    nad kad unom Imama od srednj e djamije. a. H. 1197.
    - v. 845.
    1188.
    1783. 9. VII. Bi'skup fra Marko iz Foj-
    nice pie upniku fra josipu u Stari Maj-
    dan, da je primio njegovo pismo i u njemu doku-
    menat za oproste. alje mu od toga kopiju i na-
    putak, kako da je metne u hrastovu kutijicu, za-
    mota u muemu i zaklopi "kako se zaklapaju ogle-
    dala ", te Razumio je u kakvoj je pogibelji
    bio iz kori ga da nije kroz taj kraj
    uzeo pratnju. Pb. 154., XXXVIII,!
    1189.
    1783. Abdulah pae Vezira Bujruntija u kojoj
    zapovijeda, da Turci od fratara ne preko-
    mjerni danaka i da se uztegnu od nasilja. a H.
    1198. - v. 848.
    1190.
    1783. 12. X. Traduzione di Turco in Italiano
    del Firmano di Sultan Avdulamid 11. octobre 1783.
    diretto a Solo Passa di Bosna.
    Al giungervi di questo glorioso mio Segno
    vi si fa noto qualmente li Religiosi Frati di Monasterj
    esitenti in Cressevo, fojnizza, e Suttisca anno pre-
    sentato un Memoriale al Imperial mio Divano col-
    farmi sapere come li Suditti, allorche furono conqui-
    stati Ii Sangiachi di Bosna, Erzegovina, e Zvornik
    nel tempo del Sultan Hamedhan di gloriosa me-
    maria erano stati fatti esenti da tutte le contribu-
    zioni publiche, e che avendoli dato nelle mani una
    gloriosa capitulazione qual sino a presente veniva
    di rinovata da i gloriosi Sultani erano necesitati
    a rinovare il nobil e Firmano, che trovasi in mano
    di sudetti Religiosi nel anno 1143. concessogli per
    inovazione a causa del Imperial esaltazione suc-
    ceduta nel 1142. E che percio supplicavano per la
    emanazione di nuovo di un nobil Firmano in con-
    formita, e tenore che si trova Registrato su i Proto-
    colli: Per tal efetto essen d osi osservato sit i Pro to-
    co lli de . . . . . . . . . . . . conservansi nel Imperial
    mio tesoro, si e trovato espreso, e Registra to: che li
    1 MaAana4 sem "pie nekome upniku", ann Ha nucMy
    paaronnjeTHa aApeca l

    - 228-
    s udctti Frati Religiosi esistenti nei sudetti Iuoghi ni
    Cressevo, Fojniza, e Suttisca, essendo Beato Franco
    crano esenti , e liberi da tutte le publiche imposizioni
    dalli Resumi della chi esa, e da tutto altro: che essen-
    dasi lamentati di chiese contra la Sacra Capitulazione,
    che avevano nelle mani conti nente, che ni ssuna Per-
    sona gli dovese vesare, stati molestati, ed inquie-
    tati da i Passa, e da i commandanti, detti Kechaia,
    con dire voi avete accomodate le vostre chiese
    (o inovate) avevanno apresso di se Ecelso Firmano
    concesogli anno 1009. che in fuor di questo ave-
    vano pure la copia del N ix a 11, id est, Littera, di
    M a u m e t o, li Firma ni, e le Buiurulti di varj Passa
    con che fu Buiurulti, pure fu del Vezir Allipassa
    Ouvernatore di Bosna in data l 149 .. e 11 50., e che
    doppoche il conquistatore di gloriosa memoria
    Sultan Memedhan gli aveva concessa la gloriosa
    Capitulazione, che comprende li Privilegj de i Re-
    ligiosi de i Monasterj Latini gli avevano pure gli
    Suoi Succesori lncliti Sultani in Confvrmita di
    quella dati li celsi firma ni: che al presPnte gli
    Commandanti i Muselini, Voivode, ed altri officiali
    Auli ci col dire che li documenti, che avevano in-
    mani erano antichi non prestavano alcun riguardo
    ai loro Privilegj, e li prendevano ingiustamente del
    denaro: che infori di ci6 che li officiali Aulici con
    differenti pretesti gli inquietavano, e dimandavano
    denaro a nome di avervi parata la stalla, Cudna,
    ed il luogo dove si ricevono Forestieri: che nei
    luoghi ove si congregavano Suditti, ed in alcuni
    Villagi gli contrari avano di leger Evangelio, e di
    darli Consilj, e li avvertimenti, e che a nome di N u-
    z u l d i Co n a k, e di Iemeksik gli pretendevano de-
    naro: E che a similianza di Suditti li esigevano
    li Resimi, e le contribuzioni esorbitanti: che ve-
    nendo a succedere qualche omicidio vici no a loro
    Monasterj o pur per odio venendo ad esser gettato
    da luoghi fontani il Amazato gl i incarceravano,
    bastonavano, e gli prendevano del er i m e: che li
    Za i mi e li .. . ? prendevano a 20. e 22. Aspre per
    testa di ogni uomo; che ve nendo a morire qual-
    che Religioso li Fiscal i delti Ca ss a m ancora pre-
    dentevano T e v t er accesi; E che final mente li
    P a tr i e h i, e V l a d i k e di Oreci venivano anche
    vesare li Suditti di Rilo Latino. In tutto ci6 essendo
    stato in tempi trasandati rapresentato aveva il
    Reizeffendi di quel tempo Memedraif fatto
    gillamo per le loro Esenzioni di tali contribuzioni,
    e Araci, ed a tenore di det to Oillamo, ed in confer-
    mita ai Registri del Nobil concessogli Firmano li
    siera S a l i a i t m i di E m a z i u l H a e or u 13 ri-
    novato il detto Ecelso Firmano contro il quale.
    s e b e n e n o n, emanato era altro Fir-
    mano in oposto; per6 se bene era sorti to il d er-
    c h i e n ar di esser stato in data del anno 1249.
    emanato il A h t i u m a j u m, che da qui in appresso
    11011 debono darsi consimili Berati di Esenzioni
    neche come i udi ca il detto A h t i 11 m a j u m pos-
    sano esser regi strat e sull e penne al comparir
    delle carte, o di tali rinovazioni, o di cessioni,
    e posti V<!Ca nti, e che perci6 ... nqll adi1neno es-
    se11do eglino Suditti del Ecelso mi o
    essendo attualmente anesse il loro stato sul pie del
    contenuto de Registri e Margine, voi che siete il
    su riferito Vizir Ouvernator di Bosna cognoscendo
    pienamente di non aver eglino fatta alcuna azione
    diversa, o qualche atto inconveniente e contrario
    alla di loro necessaria Sudittanzza. e sortito questo
    mio Ecelso Firmano afinche da qui in appresso gli
    protegiate in tutti afari perche gli possa ci6 esser
    motivo alla continuazzione; tranquilita del loro stato,
    ed ho commandato, che al arivo di questo mio
    Ecelso Firmano in questo proposito emanato ope-
    riate a tenor di esso. e che sudetti Rubani essendo
    Suditti del Ecelso mi o lmperio, e dovendo eglino
    attualmente esser in stato conforme al contenuto,
    del per il passat i concessogl i Nobil Firmano scor-
    gendo pienamente di n0n essersi visto ne fatto da
    loro azion di sorte ne alcum passo o fatto incon-
    veniente, ed opposto alla loro debita Suditanzza
    gli protegerete in tutti loro interessi, che possono
    esser motivo della perseveranza e di quietezza nel
    loro stato, ed impedirete, ed oviarete come opposte
    al Ecelso Firmano tutte le vesazioni, che da taluno
    venisero loro fatt e. Cosi sapiate, in mano loro, pre-
    standa credi to alla nobil mia Marca.
    Scritto in Constantinopoli li = 15 = zi lcade
    1197. Ai 12. octobre. 1783.- Xl. 2379.
    1
    1191.
    1783. 15. X. Hassanpaina Bujruntija protiv
    i Vojvoda, Patrika, Vladika i ostalih koji
    kupe to kakve da fratre ostave proste od
    da nj aka. a. H. ll 98. - V. 789.
    1192.
    1783. 15. X. Murase la Mull e Abdurrahmana, u
    koj oj lijepo i plemenito novi carski ft!rman
    kako su prosti od danjka u (Valde uti le do-
    cumentum).2 - V. 850.
    1193.
    1783. Murasela kadije da fratri iz jajca
    neima du davati a. H. 1198. - V. 851.
    1
    Men. Kemura (Bi l jeke, 49.) foplbn je npenuc O'iC-
    BnAHO KOPyMnnpaH.
    Kem ura (Biljeke, 53.): Ej vi kreevski i ka-
    dije i zapovijednici primite na znanje. Uzrok j e pi sanju ove
    murasele Fratrima manastira Sutjeske, Fojnice l
    Kreeva podijelj en j e carski ferman i na osnovi istoga va-
    tinska bujuruldija. Usi m toga imaju u rukama mnogo starih
    i novih car skih fernnna kao i bujruldija pojedinih valija, kojim
    su oprosteni od tekih i svih ostalih
    r esuma. Prema tome od fratara, koji stanuju u pomenutim
    manastirima koji posj eduju fermane i bujuruldije ne smije se
    trait i nikakve porezi na njihove bogomolje.
    Pot o fratri (N. B. TO cno6onHo npCI!OAll, j._.p je ro-
    Bop O pyx6aHJtMa, TC aa AllnnOMaTII'iKe nOTpe6e lberORII
    npeROAII u11j ecy noyanatln, 6ynyku na Mnoro ncnywTal) za-
    traie od mene murasel u na osnovi carski h fermana i vezir-
    skih bujurul dija, koje se nal aze u njihovim rukama i koje su
    napisane u sidilima, i stu im izdajem i vama al jem. Tako
    znaj te i primite moj selam. Pisa11o po9etkom rebiuleveta 1198,
    229 -
    1194.
    1783. Bujruntija proti resumima i drugim da-
    ' ljnma u Fojni ci, Kreevu i Vare u. a. H. 1198. -
    v. 852.
    l 195.
    17t3. Od li vade fetva sada fratarska.
    VIIl. 1509.
    1196.
    1784. Dozvola Spahijina za japiju.
    v. 849.
    1197.
    1784. 10. 111. kadija pie
    Vl ste ljudi od ehitana rai, to jest, vi ne
    "to ejtan a da je
    1 Ahia udarila na maraz sbog e]taua, stoga po-
    niji da ju a tvoja se muka na-
    pl atit". a. H. 1198. - V. 853.
    1198.
    1784. 29. Ill . !tako su fratri ili dignuti grodje
    11 Ncretvi pa njihovi n"nidju na plast sina pa ga
    11\ L.v re, to su fratri morali platiti gospodaru. a. H.
    11 98 - VIII. 1510.
    1199.
    1784. 10. IV. Murasela ka di je na
    da istjera gjine iz turkinje Hesmane. a. H.
    11 98. - v. 854.
    1200.
    1784. 19. V. Murasela kadij e Ahmeda
    KVardia nu da iztjera duh iz Fasil e sa Oti-
    - V. 855.
    1201.
    1784. 19. Vl. Kadija daje muraselu da
    11c kod Smajla u jaj,u. - V. 846.
    1202.
    1784. Teskera kadijina po fermanu, da
    ima povratiti pokupljen od fratara
    v. 856.
    1203.
    1784. alje gvardianu jednu enu
    Iz Kreeva da ju a. H. 1198. - V. 858.
    1204.
    1784. teskera da se molimo nad Tur-
    iz Travnika. a. H. 1198. - V. 859.
    1205.
    1784. 4. Vl. List iz Travnika da se molimo nad
    bulom iz Varcara. a. H. 1198. - V. 860.
    1 Sarajevski ML!Ia Mustafe (prev.
    tt Glasn1k muzeja . .. XXXI. Sarajevo, 1919.
    tlf r. 52.) biljei su'b 1784. godinom: nushadija k i. Hadi
    Al ija Bego koji je budal e pritiskivanjem ljeKOVIta rnu-
    llura, koji je (pacijentima l) na
    1206.
    1784. Udet kako imadosmo parnic u s' Muftijom
    mostarskim zarad njihovih kmeta da smo uzimali
    mrtovinu. a. H. 1198. - V. 861.
    1207.
    1784. Suret Stambolski najplemenitijeg
    s' kojim se svi ostali potvrdjuju. Originale tz:zost
    se prid Vezire, stoi u Duduku: Od Sultan Seltma.
    Za manastir Kreevo. - V. 866.
    (cl>epMan CynTan A611.yn XaMnna l (t773.-1789._),
    011C3H 6ocaHCI<OM H3.'llljll Annnawn, KOjiiM Ce
    KpCWCbCKIIM ll CyTj eCKIIM qlpaTpnMa Cile AOCaA
    nanaue njepcKa cno6ona 11
    on nopeaa 11 APyrux naha, TC ce nana)l(e, na nx aannja Y
    TIIM WTIITII).
    Odabrani visoko tovani
    upravitelju svijeta, bistroumni po-
    slova izvritelju svjetovnih potreba, pra-
    vedni'h misli , odravatelju mog carstva i svake
    mojih velikih dostojanstvenika, kOJ I Sl
    zaodjenu! dobrima moga velikog carstva,
    bosanski valijo, moj vezi re Ali pao, da Te Bog
    vazda na visini uzdri!
    Kada ti ovaj moj vis oki ferman u ruke,
    neka ti je znano, da su mome carskom prijestolu
    podnijeli molbu kreevskog,
    i sutjeskog, u koJOJ od kak?
    Bosna Hercegovina i sandak osvoJel11,
    da su' oni glasom povelje pokojnog sultan
    Mehmed hana, od toga vremena oproteni
    dravnih poreza. te da se ta povel ja u
    rukama nalazi da je ista i od strane poton]lh sul-
    tana sve do sada obnavljana pa su zbog toga 1171.
    godine (1757.), kada sam ja. zasjeo pri-
    jesto molili 1 da se ta povelJa obnovi 1 1a sam go-
    dine 1173.' (1759.) tu carsku povelju
    carskom zapovijedi obnovio i ta se zapoVIJed nal azi
    u njihovim rukama, te stoga oni sad1 mole, da se
    ista zapovijed obnovi. . . .. . .
    Pregledanjem poresk1h 1 kn11ga
    carskoj blagajni doznalo se, da su kreevsk1 , foJ-
    i sutjeski kao katoli ci od sviju poreza
    kao i od crkvenih pri reza i ostalih drav.nih
    oproteni i slobodni te da ih ni ko ne
    miravati i napadati, ali se oni ale da vllaJetskl
    kadij e post upaju protiv ove povelje te ih i
    i zabranjuju im popravljati crkve, premda on1 ,.
    pomenute povelje sultan Fatih Mehmedove, 1111a]u
    u rukama i carske obnovljene naredbe od g. 1009.
    (1600.) i mnoge vezirske bujrultije, kao i dvije ?ui-
    rultije bo:>anskog vezira Ali pae, bi veg
    vezi ra izdane g. 1149. (1736.) i 1150. (1737.) Ali
    kadije ne uvaavaju ove privilegije, tako i
    muteselimi , vojvode i ostali nego. vele, ?a
    su to neki stari dokumenti i da on1 ne pnznavaJU,
    1 1171. (1757.) aano'leo je snanaT.n 1111 Can,
    11 11 11 je npeROA KeMype HCTa<taH, nn11 JC OHaj nno <I>CpMaHa
    .jennora (; Tapnjera <11epMaua cynTaHa My-
    Il l.
    - 230
    da su oni od svih poreza pa im zbog
    toga na nepravedan oduziml.iu novce, a osim
    toga ih sa ujdurmama pro-
    ganjaju i im te na njihovih kuhinja,
    podruma i gostiona pod izlikom pregledanja i opra-
    vaka istih, trae naplatu poreza, smetaju im na
    zborovima i propovijedanju i evangjelja i
    propovijedi, se po selima u i u ime
    hrane uzimlju od naroda novce, se, da
    ni oni kao ni ostali krteni narodi nijesu oproteni
    od poreza, koji od njih zahtijevaju da plate; da se
    da u blizini manastira tu bude ubi stava, da
    u zabitnim krajevima narod zatvaraju, hiju i globe
    a za]tmt 1 spahije da od svake ljudske glave trae
    po 10 i 16 kada koji umre, da im
    za njihove ostavtine trae novce i najposlije
    da tm pravoslavni patrika i vladika u njihovim vjer-
    skim obredima prave smetnje: stoga mole kao i prije
    to su molili, da se oslobode od sviju poreza. Po
    reis ul kitaba. Mehmeda Ragiba doznaje
    se, da je o ovom izdan ponovni ferman svretkom
    mjeseca demazul-ahira g. 1173. (1759.), a protiv
    ovoga nije izdan nikakav drugi ferman. niti se
    na isti protiv ovoga drugi izdavati. Glasom mo-
    jega pisma ili im neko neta poklonio ili im
    dao u nasljedstvo. ne se to upisati u
    spise, nego je fermanom od godine 1179.
    (1765.), da se ovakve stvari uvedu u majdanske pro-
    tokole. Poto su oni podani ci moga velikog carstva
    t e lijepo provode ivot, niti grijee proti dunostima
    podanstva, niti su i ta poduzimali protiv vl asti o
    si me ti , moj veziru, bosanski valij o, i zvijestio,
    da se toga pravca i vota i dalje dr-a ti pa ih
    stoga treba uzimati u zatitu, izdajem o tom ovaj
    moj veliki ferman i zapovijedam, kad sti gne moja
    zapovijest, da se treba po njoj postupati i ravnati:
    spomenuti da su podanici mog velikog
    carstva, da se moraju vladati i ivjeti prema starom
    velikom termanu, t. j. da ih se ne zatekne ni u
    kakvom protivnom radu ni protiv dunosti
    mojih pcdanika, pa kao i prij e biti u svome
    stanju slobodni i Stoga vam
    da svaki napadaj na njih od budi koje strane
    klonite. Ovako znaj i poto ovaj moj carski
    ferman, da im ga neka ga oni Stam-
    bol 15. dan zi lkadeta J 198. napisano.
    Stiglo nama (1. ?) rebiulevela l 198.'
    1208.
    1784. Teskera kadijna u koj oj nabraja slobo-
    tine fratarske, i drughi lipi stvari kakosmo meaf
    etc. Posve lipa. - V. 864.
    1209.
    1784. Bujruntija Mehmedpae kojom zabranjuj e
    kupiti od fratara sutjekih i kreev-
    skih a. H. ll 99. - V. 865.
    ' Kemura, Turski dokumenti za povijest bosanskih ka-
    t ?lika iz sidi la kutubhane Careve damije u Sarajevu. "Glas-
    Pik muzeja ... " XXI. :;arajcvo str. 568, i d. br. 6.)
    1210.
    1784. llam Abdurahmana i Bujruntija (uenoaua
    Tor name) da su fratri prosti od danjaka. - Vl. 985,
    1211.
    1784. Teskera na zemgliu Pok. Tade Zvitko
    vi cha, kakoje od Mirazc; ie kupismo za 50. grosca, a
    5. grosca, i 15 para dadosmo spajam za Muhurc.
    Ita est. - VIII. 1390.
    1212.
    1784. Murasela kadijina za uzapstit Orin, to jest
    zaradi . otave. Na varoshane, da marvu i goveda za-
    uzbiu od nashe otave na Drinu. - VIII. 1511.
    1213.
    1784. Ovo j e suret bujruntija paina po novomu
    fermanu sultan Abdui-Hamida, i ovo, ima sluit za
    kapelu uz ovu bujruntiju ima se vazda
    darati suret ferman i kadijina murasela.- VIII. 1538.
    1214.
    1784. Suret Bujruntije Abdullah paine da ha-
    ne dajemo. Lip, i Arzohal, i Bujuruntia.
    1
    - V. 857,
    1215.
    1784. 28. XII. Bujrultija bosanskog va/ije Is-
    mail pae, kojom se vlasti pozivaju, da
    kreevskog, i sutjekog manastira ne na-
    pastuju i da od njih ne tra e ni ni
    Bujrultija je izdana na osnovi molbe podastrte od
    fratara valiji.
    Preuzvi eni, darelji vi i milostivi na gospodaru.
    Ovo j e molba t vojih sluga, t. j . kreev-
    skog, i sutj ekog manastira.
    Od carskog osvojenja Bosne dana nam je bez
    ikakvog stranog poticaja povlastica carska, da latin-
    sku raju to god j e ima u bosanskom vilajetu po
    selima i nahij ama svj etuj emo i u evan-
    gjelju, i da smo zbog toga od sviju dr-
    avnih i i da nas ne niko uznemi-
    rivati i napadati. Na osnovi carske povelje dobili
    smo i od vae preuzvienosti u smislu carske po-
    velj e pod vil ajet skim vau ve-
    zi rsku bujrultiju, koju evo imamo. Ali sada neki od
    i ferman i bujrul-
    tiju kri vo i ne ih, se ko iz gore
    navedena tri manastira napolj e pomoli ili ode po-
    radi vj erskih obreda u koj e sel o ili nahiju, kao to
    nam je sa velikom zapovij edi doputeno, gdj e nas
    susretnu, trae od nas naplatu i te nas
    i napadaju, ne se na previnju pove-
    l ju i veliku zapovijed: stoga se u smij ernoj poniznosti
    uzdamo u vau veliku mil ost, da uzmete u obzir car-
    sku povelju s ostalim velikim zapovij edima zbog na-
    eg oprosta i kao i mirnog ivlj enja,
    kako u gore tri navedena manastira, tako i po se-
    ' f'icn. {<ernura (Bil jeke, 55.)
    li ma i nahi]ama cijel og bosanskog vil ajeta, - osim
    l.flbranjenih mjesta - , da moemo sl obodno hodati
    l da nam se ne trae, niti da nas napadaju
    j.(tlj c nas sretnu, kako bismo mogli u najpotpunijoj
    11l obodi sveto evangjelj e narodu Zato mo-
    limo najponiznij e, da i zdate vi soku zapovijed kadi-
    j ama, njihovim zastupnicima, te zapovjedni cima i sa-
    i da nas ne uznemir uju.
    Ostajemo u nadi da Vaa Preuzvi enost ne
    odbiti nae molbe, a zapovijed j e onoga, koji zapo-
    vijeda kao vaeg uzvienog, dareljivog i milostivog
    1-(0spodara.
    Tvoje sluge kreevskog, i
    Hutj ekog manastira.
    .[l.onaau npnnnc 6ocaHcKor sannj e A6Aynnax nawe,
    l' lla6)lj eBeH tberOBIIM MyxypOM.
    1
    )
    Ej vi kadij e i njihovi zastupnici od onih mj esta,
    g' dj e se nalaze kreevskog, i su-
    tj ckog mdnastira! Poto su oni oproteni od
    po velikoj carskoj povelji i ostalim velikim zapovi-
    jedima, kako u manastirima, tako i u nahijama i u
    kotarima, gdje ih ili susretnete, da
    Ih ne napadate i ne traite od njih i u sva-
    kom da se protivnog postupka prema
    velikim zapovij edima.
    Pisano 27. safera ll 99.
    (Kem ura, Turski dokumenti za povij est bosanskih ka-
    tolika iz sidila Kutubhane Careve damij e u Saraj evu. "Glas-
    nik . . . " XXI. Sarajevo 190\J. str. 571. i d. nr. 7.)
    1216.
    28. XII. 1784. Bujrultij a bosanskog valij e Ismail
    pae, koj om se pozi vl fu vlasti , da kreev-
    skog, i sutj ekog manastira ne napastuju i
    tl a od njih netrae ni ni (Pril oena i
    molbeni ca) .
    Hcn. Kemura, Turski dokument i za povijest bosanskih
    katolika iz sidila kutubhane Careve d?mije u Saraj evu.
    Glasnik XXI. Sarajevo 1909, str. 571.
    1217.
    1785. Teskera kadijina da ne daj emo
    a. H. 1199. - V. 862.
    1218.
    . 1785. ll . ll. Prepis arzohala i bujruntij e, da se
    od fratara neuzimaju. Audul a paa po carevu
    fermanu. - V. 873.
    ' Sub V. 857. ima kopija jedne bujuruldij e Abdull ah
    pae u istoj stvari i naznakom godine 1784. No Kemura i u
    nasl ovu navodi I smail pau (koga navodi, str. 182.
    sub nr. 197. i za tu godinu, a prij e toga nr. 196.
    Mehmed paa (178!.) a nr. 195. Abdullah paa Deftt:rdaro-
    Sarajlija u g. 1780. i valjada dal je). Za Bonjak-Deftedar-
    Zade- Abdullah pau kae (Carsko- turski Narnj est-
    nici str. 73): Pod nj egovom vladom nasilj e prot krstjanim
    j o j e vie obnovilo se, a osobito Franjevci bili su progo-
    njeni; te j e Car Selim III. dva Fermana na njihovu kori st
    Izdao, al sve brez ikakve kori sti. navod o sulta-
    nu Selimu III. ne moe odgovarati istini, jer je S. vladao
    1789. - 1808. Svakako se verzija o dvama paama u Kemuri-
    noj edicij i ne moe odrati, nego je Ismail (vidi ovdje br.
    J 222.) bio " Saraj Bosna A
    1219.
    1785. 20. XII. Bujruntija Amet pae po fermanu
    u ime - V. 871 .
    1220.
    1785. 20. Xli. Ahmedpaina (Moralie) bujruntia
    proti Ovi imaduse ll amit, ako opet uz-
    napastuju Fratre. - V. 874.
    122 1.
    1785. Potvrda kadij e Usein Eff. da se od fratara
    ne trai i da su sl obodni svagdi vjero-
    zakon. - V. 869.
    J222.
    1785. Silistar Abdulah paa na saraj skog
    da zabrani da u fratre ne ovi
    Potvardio Saraj Bosna Ismail ef. a.
    H. J 199. - V. 870.
    1223.
    1785. Bujruntij a Ahmedpae na kadij e
    i da zabrane od fratara kupiti , te da
    se ne zahtij eva jel o, i konak, kao dosad. a. H.
    1199. - V. 872.
    1224.
    1785. Prepis onog lipog arzoala
    Abdulpaine porad - V. 875.
    1225.
    bujruntij e
    1785. Bujruntija u prepi su porad dobra.
    a. H. 1200. - V. 876.
    1226.
    1785. Prepi s plemeni te Murasel e Mulline potvr-
    od vezi ra, a u kojoj bistro i potanko kae se, da
    su fratri prosti od svih danaka. Dolendum non esse
    authcnti cam. V. 877.
    1227.
    1786. kako ltzeo t1epravedno
    1200 groa od fratara, pa kako su pred Vezirom bili
    na razpravi morade prvi gvardi j an pare povratiti.
    a. H. 1201. - V. 881.
    1228.
    1786. Murascla posve lipa protiva svima dani-
    cima. - V. 883.
    1229.
    J 786. Bujruntij a od Selim pae da se od fratara
    ne trai a. H. 1201. - V. 884.
    1230.
    1786. Suret Bujruntija u ime Ova i j est
    najbolj a bujrunti a: zato ima od nje vi she suretah.
    - v. 885.
    . j 23!.
    1186. Bujruntija Abdulpae tztme Haec
    omniurn subsequentium est optirnus fons ex qua
    omnes meli ores transumpta fuere. - V. 886.
    1232.
    1786. Bujruntija Selirnpae poradi (vrlo
    dobra). - V. 888.
    1233.
    1786. Selimpaa bo. Vezir zapovijeda
    da od fratara ne kupe. a. H. 120 l . - V. 889.
    1234.
    1786. Murasela Mullina po dobroj Bujruntiji
    Abdulah pae poradi - V. 890.
    1235.
    1786. Dobra Bujruntija po harzovalu proti
    lijama da nit po manastirima nit po drugim mjestima
    neuznemiruju fratre za . .. - V. 891.
    1236.
    1786. Hudet Mullin kako s' Adi Smaj lom rad
    davu te ne mogae nita uzeti. Ovi
    Davugia bio je pet Misecih u Habstu Selim Pashinu,
    i imoje nahit 400 gr. koj ej e bi o uzeo za -
    v. 892.
    1237.
    1786. Suret Buj runtij a u ime V. 893.
    1238.
    1786. Hugget porad Pl ace vode' koja kroz Toplik
    ide. Ovo j e udet od place koju
    kroz Toplik, jer sva kasaba, da j e i dosad ila
    ovome davudij e bi e i kadiju na izvadi e, Mu-
    stafa i Mula Aso svidoci pa bi e Adi
    Sali, Bajraktar i Adzalij a. j o odvie u ovomu
    j e udetu, da mi samu placu vodu a kada
    peru nismo duni j e primati nego neka ide
    kuda dojde i puta vie nismo duni paziti ni
    kako ni prija. Na gjubre pak izal a murasel a, da onde
    ot1e blinje nebacaju. - VIli. 1513.
    1239.
    1786. 24. IX. Ovo j e teskera od Url enika (njiva)
    koje ba danas kupi smo od istoga S. za
    240
    1
    / 2 gr. to bi svezano za zi d, a u sumi
    jaspri bi vas - VIII. 1514.
    1240.
    1786. kako dadoh Muhamedbegu Me-
    za pau deset. gr. 60 premda j e ovdje upi -
    sano gr. 35. - VIII. 1515.
    1241 .
    1787. Murasel a da gvardi an Evu za Ivana
    od Sul ejman etf. a. H. 1201. - V. 879.
    1242 .
    1787. Bujruntija od Vezira da ne
    laze fratrima i da ni ta ne trae. a. H. 1202.
    v. 894.
    1243.
    1787. Arzoal posl at Selimpai u ordiju
    Smailu koij e bio zatvoren porad Fratarah,
    pak izbavivshi se opet je fratre pritego Mulli, kaxu
    fratri , da Mulla ishte od njih 1625. Mnogo on
    vrimena. - V. 895.
    1244.
    t 787. Bujruntija Selimpaina po rad
    est optima, ac decissiva. - V. 896.
    1245.
    1787. Murasela kadijina (Fojnica) da se
    Ibrahim, koji j e hasta. a. H. 1202. - V. 897.
    1246.
    t 787. Su ret Bujruntij e od protokoli rana u
    Lijevnu i Duvnu na Meschemi Arzohalje bash svoj ski
    u<;inj en po nastojanju dobrog starcza fra Mate Kri sti
    chevi cha. - V. 898.
    1247.
    1787. Ovo j e koji j a fra Marko
    odkupi od capezan(?) Bega ove iste godi ne i velikom
    mukom odkupio sam ga i ovo je u ime alosne i
    dobre Angje - VIII. 1540.
    1248.
    t 788. paa na kadij e 3. manastira, da
    se zabrani i drugima nasi lnicima zahtje
    vanje od kakvog mu drago danjka od fratara i pre
    stupni ci da se jave a on na Devl et, a H. 1202.
    V. 847.
    1249.
    1788. Tempore belli Bujruntija da sutj e
    ki i kreevski manastiri ne daju vojnike. Izdato pod
    Banj omlukom od pae. Bih' har<;a dosta. -
    V. 905.
    1250.
    t 789. Potvrda Smail a u Saraj evu da neima
    proti fratara rad nikakve dave. - V. 909.
    125 t .
    1797. Bujruntija kajmekama Kol ani e da nam j e
    sl obodno u Travnik kad nam god drago: nit
    nas more kadija ni Emin zaustavit, kad ovdj e kod
    njih dare pridati Ova Bujruntia: vel potius
    Di van Teskera samoj e sluxil a oni put, da fratra ne-
    smetaj u doch i k Veziru: a sadj e spectato ej us tenore
    prorsus inutilis. - V. 899.
    1252.
    t 788. Zapovijed od kajmekahla na kadiju i ostale
    da fratre od zuluma i da jih paze.- V. 900.
    1253.
    . .
    1788. ll am pl emenito prijateljski sastavlj en na
    Agi Ismail a u kreevskog, koji je fratrima mnogo
    m uke zadao, ali j e i on poteno ha pst oglodj o. -
    V. 904.
    1254.
    1789. 28. IV. Avdi baa (Ivan) koji
    je bio prij e u fratara u najmu, tvrdi , da neima nita
    traiti. - V. 914.
    1255.
    1789. ll am kadij e i buj-
    runtija kako smo pravi u ime fra j osipa
    sil no bi tetovao gvardian glavom, a i tako
    ode ml ogo blaga ovom manasti ru. NB. Documentum
    optimum, occasione cujuslibet calumniae exhibendum
    Judi cibus. - IV. 556.
    1256.
    1789. Bujruntija da se u konj e fratarske ne
    od njih ne komora i vojnika (vrij eme rata!)
    V. 911.
    1257.
    1789. Turaka o vj ernosti
    poslunosti fratara prama obl asti . - V. 91 2.
    1258.
    t 789. O voje prava i najbolja Bujruntija protiv a
    Arsl an-paa. - V. 9 13.
    1259.
    1789. Bujruntij a da se neima davati emrij a na
    kazane i da smo prosti po selima hodati i da nam
    neima nitko tefti l eme po manastiru - V. 915.
    1260.
    1790. Oprava kako fratri neimaju davati
    Hoc documentum est bonum: accusator vero est in
    suo libello 300 aureos annue aerari s detrachi, quod
    nos Hara<;, sol vere recusamus. - V. 919.
    1261.
    1791. 27. Ill. Dozvola da more fratar j ednog
    ranj enog i zpovijediti . - IV. 925.
    1262.
    1791. l. IV. Li st kadije iz Travnika. 1205. -
    VI. 92 1.
    1263.
    1791. 29. Vlll. lbri shchi e daj e nashe Udet da je
    naa Cvitovnj a od potoka do potoka na vrh Cvitovnj e
    do kamena tromedjskoga. - VIli. 1526.
    1264.
    179 1. Mullina Murasel a da neimamo davati izvan
    onoga to nas zapada s' dematom peta j aspra, kad
    pade kakva krvarina. M. po bujruntiji. - VI. 922.
    1265 .
    1791. Fetva, da se ubije na naoj zemlji,
    da mi nij esmo duni sami nego s' vilajetom
    zaj edno. - Vl. 923.
    1266.
    1791. Ferman cara (Seli ma Ill, 1789.-1808.): Da
    sa fratrima dobro stoj e svi zapovj edtiici, kao kadije
    sudije drugi bezi itd. ovo j e ferman posl at od cara
    na Begl er-Bega u Bosni . a. H. 1206. - VIII. t 525.
    1267.
    1792. Molba porad j ednog dj eteta i z j aj ca. Otac
    moli vezira da nasloni na defterdara bosanskog i
    izpita, kome za .njegova sina ima se
    davati , ili pak NB. Na ovi na<;in
    moglibi i ostale djece manastirske Otci i Rodbina
    oslobodit od Hara<;i ah? - VL 929.
    1268.
    1792. Murasel a kadiina da se tal a koja
    je izgori la. - VL 931.
    1269.
    1792. Udet da ni nai momci , sluge nit kmet
    neimaj u poreza davati s' varoanima. - Vl. 933.
    1270.
    1792. Atidj a kaduna stuil a je, da fratri u Trav-
    niku znadu za nj ezinu sestru Fatimu koja
    j e iz Dervi bega gdje j e sluila
    utekla. Poto su fratri pozvani na sud i prisluani te
    kad su vidili , da oni zato nita ne znadu, dodj e na
    ll am travanj skog kadije Mehmeda Bujruntij a, da se
    zato fra Marijana i fra Angjel a ne . napastuj u.
    Dado za ovu Buruntiu grossa tokuda 1600 po-
    radi ove iz Kognevi cha i j edne iz Rame. - Vl. 963
    127 1.
    1792. Dozvola Eminova za Sudurmu
    - VII. 1043.
    1272.
    1792. Ferman, da neimadu Fratri i zkat Teskeru
    od kadie zaukopat Fratra kada koj i umre. - 1542.
    1273.
    1794. Hudct Human Etf. Kadij e
    u komu da fra j ako nije ubij en i zato, da
    neima se nitko napastovati jerbo j e tako posvj edo-
    u po fra Nikoli gvardi anu.
    1
    - VL 935.
    1
    Nego je s druge strane moglo biti napastovanja fratara
    i ostalih u maju 179!. Husamuddin paa zabranio je
    nemuslimanima da nose i zelene, bijele, ute
    i crvene boje. Dugi kalpak, dal-fes, gunj zagarija i postol e
    od kaj srra bila je nonja a u
    crna i modra crne ili postoJe, a doputene su
    bil e j o i plave mestve ili (ist o i j evr, jima).
    U to vrij eme r aja j e teila u gradovima i kasabama da se
    u nonj i s gospodom (Turcima), s
    30
    234
    1274.
    1793. 29. VII. Dobra Bujruntija protiva hamdiji,
    kazanij i porezima crkava manastirima itd.
    - Vl. 934.
    1275.
    1794. l{adij ina Murasela na serdara, da
    manasti r i fratre s' nj ekoliko ljudi, da i lu-
    pei ne dol aze, akobise koi ukazo, da ga ufate. -
    Vl. 938.
    1276.
    1794. Ferman Sultani Selim praescribens quantum
    Judices seu Kadiae in eomm tribuna/i pro se11tentiis
    debeGI/t accipere, et prokibens, ne u/las taxas acci-
    piarzt pro sepultura cadaveris, datus mense Rabbui/
    evvel an. 1209. circa an Christi 1798. - F. 49.
    1796. (1794.) B. s. 116.
    Ad ludicem Saraj ensem &e. Postquam &e.
    ln di stri ctu Vi sokcnsi, l<reshevi ensi, et Suttiskcnsi
    degentes coloni tributarii , non secus ac trium ibi re-
    peribilium monasteriorum sacerdotes Portae meac
    augustae substrato libello supplice signifi carunt se ad
    taxas di versas judi ciarias, dum aliqui s eorum ob cau-
    sam quampiam sese coram ludice sistere debet se-
    cundum leges, et canones persolvendas paratos esse;
    verum subjudi ces tibi !udici Sarajensi subjcctos non
    tantum nominc taxarum, sed etiam cum al iquis ex
    iis obi erit, pro permi ssione ad repe1iendum cadaver
    danda, exageratas pecuni ae summas extorquere, cos-
    que mi seros ita praemerc, ut amplius tol erarc ne-
    u kroju s baama, ali prestupni ci su morali memento,
    kakav j e dala svojim vij ernim saraj evska pravosl avna
    optina: koi ne poslua, neka dubro se obu e u pamet. t po-
    uzda u tabane. ( Wcn. BnaA. CKapuh, j eaHa o paJIIH<? M
    OAI1 j eny It S JJ.06a snaJJ.aBuHe, Glasntk zem. muzeja.
    XIV. Sarajevo, 1902. str. 557)
    1
    Kemura. Biljel{e ... str. 61. AOHOCtt y npeBOAY t<paTat<
    caJJ.p<aj 6ocaHcKor san uje Oil. 23. wesana 1208.
    (1794.) : Ej vi i kadije te zapovjednici i od
    posla lj udi primite na znanje: Sada u va.im u
    sti r ima Foj ni ci, Sutj esci i Kreevu ru.hban.' ..kOJ t obt.t.avaJ_u
    posjeduj u odavno carske fermane t valt jt nske buturldtJe, tz
    kojih se razumi)e, da . .
    moe ni ta vi e od njt h trazttt onaJ, kOJI ga tde sakuplJa! '
    j er bi se to kosi l o sa eriatom i carskim kanunom. ! nek th
    ne napadaju, ni ti uznemiruju. Dobro neka se pazt . na to:
    Zato se i napisa ovu bujuruldij u na bosanskom dtvanu t
    njima Kad vam pri spi_ie, da se po nj enom
    sadraj u a od svake prottvnosh da se klontte t -
    Sub 27. zilkadeta l zOI:l. (l795.) Kemura (Biljeke, str. 6:>.)
    caonwnsa KpaTaK npellOAj eAHe 6yjypynAuje Titna Kao Nr. 93<l.
    <J>acu.. VJ: . . .
    Ej ti i kadija, da vam Bog znanJe povt st.
    Posjednici ove bujuruldije t. j . ruhbani kreevskog
    i sutjekog manastira podnijeli su tubu
    divanu u kojoj vele: U naim rukama nalaze se car skt fer-
    mani na osnovi koj ih se ni ta nema trait i osim te
    dolaznici i prolaznici ne trebaju od nas traiti dabe j el o i
    Kad dodju na u svojih i]!
    kad sjede na svojim mJeStnna, vel e, da se od svth llJth tra.zt
    dozvola za r akij e, za rakij ske kazane i za pregl edanJC
    njihovih manast ira ... Zatraivi bujuruldi i.u na osnovi ferman_a
    ista im se dade u ruke na bosanskom dtvanu. Kad vam pn
    spijc, treba sc kloniti svake proti vnosti i vladati se onako
    kako je ll ovoj b11 jmuldiji kazano.
    queant, sed potius profugere parati sint. ldci rco ca-
    nonibus freti levamen a me postularunt. - l dcirco
    archi vi um meum Aul i cum i nspi cicndum CLIIavi, com-
    pertumque est secundum canones iudices, ac subj u-
    di ces (:l<adie, et Naibi:) in omnibus pertractationibus
    jucli ciariis pro sententiis, il am, ali isque repraesenta-
    tionibus, aut relationibus de l ege 20 nummos, servis
    judiciari is 5 nummos; proi ndc in summa 25 num-
    mos: pro subscri pti one 12, pro i ntabulatione in Pro-
    tocoll o judi ciari o (: si res quacdam in protocoll o ad-
    notanda accurrat:) 8 nummos, pro murascll a 5 num-
    mos de l ege, ac jure compcterc, proinde pl us non
    esse exigendum.
    Porro conquesti sunt iidem sacerdotes, quod si
    quis sive ex iis, sive ex subditi s tributarii s (raja) e
    vi vis exccsserit, pro sepul turac pcnnissione ingentes
    pecuni ae summas extorqueri. Cum itaque lcgibus, et
    canonibus plane consentaneum si t, ut circa toll endos
    simil es abusus, precibus supplicantiurn deferens, or-
    dines necessari os instituam, irnpero, ut, postquam
    hoc insigne mandatum imperatorium ad vos perve-
    nerit, casum superi us exposi tum sedul o investigetis,
    ac perpendati s: si res prout signifi cata fui t, scse ha-
    beat reipsa, cum null a pl ane rati one pennittere pos-
    si m, ut coloni s mi seris, al iisquc quibuscunque, feli -
    ci ssimi s meis temporibus, ulla molestia inferatur, se-
    cure prohibeo, ne nomine taxarum judiciari aru m
    plusquam superi us expl anatum, ac praescriptis cano-
    num, et legum uni ce consentaneurn est; sub prae-
    textu antcm permi ssi pro sepultura ali cuj us defuncti
    cl andi , nihi l plane exigatis, nec hine ullam molesti am
    infcratis. Sic sciatis &e.
    1277.
    1795. Optimus Ferman Sultani Selim conjir-
    mans alias Fermanos, prolzibensque ne Sacerdotes
    Bosnenses inferrentur. J. ob jabricas, hospiciorum,
    et intus, et extra Conventum 2. ob sacra, quae po-
    pulo cefebrarzt 3. ob rzpgationem hospitii, seu konak
    4. ob homicidium 5. ob bona relicta a sacerdotibus
    dejunctis 6. ob praetensiones Grnecorum 7. ob so-
    lutionem tribati seu Haraf 8. Eximuntur a contri-
    butionibus, et oneribus publicis 9. Denique recom-
    mendatur eorum tute/a Veziriis: et pmecipitur ob-
    servantia cunctorum Fermanorum, licet juerint anti-
    quissimi, et 11011 conjirmati, a qua conjirmotione
    ulteriore dispensantur. Dutus die 4. Zilkide an. 1209.
    circa an. Chr. 1797. - F. 51. 1797. (1794 - 1795).
    B. s. 116.- 119. - Nalazi se u muzeju 11 svitku s
    oznakom "Dobavi P. F. Mato lvekich".
    Ad Vezi rium Bosnensem Hussammedin Pasha.
    Postquam Decretum l mperatorium perveneri t, no-
    tum sit, quod Sacerdotes Monasteriorum Krescevo,
    Fojnicza, et Suttiska Di vano meo celsissi mo porrecto
    libello supplice signifi ca (ve) rint, sc a. defunclo An-
    l ecessore meo Muhamed Han, cui Deo misereatur,
    tempore cxpugnationis Provinciae, Decrctum lmpe-
    ratorium, privilegi a, ac imrnunitate.s ipsorum com-
    plectens, obti nuisse, rogaruntque, ut secundum <;an<;>-
    ego modo eadem pri vi l cgia novo Mandato meo
    - 235-
    t'onfinnarelll.
    1
    ldcirco ego Protocollis Ca111erae mcae
    /\ulicae inspici praecepi, indeque sequentia
    sunt. - Praeter Pactum Regium ( :Ahd name:) Sultant
    Muhamedi s ipsis datum, anno 1000 emanavit Deere-
    tum lmpcratorium, in quo secure praecipitur Sacer-
    tlotcs Monasteri orum Krescevo, Fojnicza, et Suttiska
    vclut sub tutel a Exterorum (:Frenk Raja:) positos, ab
    omni bus cont ributi oni bus publi cis penitus excmptos
    esse, unaque slrenne prohlbetur, ne quis sub eo prac-
    lcxtu, quod Eccl esias reparaverint, ab iis ullas pecu-
    ni ac summas extorqueat. Et hoc Decretum Impera-
    torium nunc quoque in manibus dictorum Saccrdo-
    t 11 111 rep eri tur.
    Praeter haec possident ii alia quoque plura De-
    crcta l mperatoria, ac Veziriorum Burjuldias. ln spe-
    cie magnus Vezi rius Ali Pasha, co adhuc
    quo Vezirii Bosncnsi s munere fungebatur, ctrca tm-
    ttlltnilatcs i psorum Burjuldias extradedit. l n gcncrc
    secundum Exemplum, ac contentum Pacti Regii a
    dcfuncto Sultan o Mu ham ede G enti um Debela tore,
    omnes nobil es successores ipsius Privi l egia sacer-
    dotum dictorum Decretis sui s coroboraverunt. -
    Modo autcm Iudices, Mussel imi, Vojvoclac, al iique
    in offici is publicis coll ocati, Privilegia ipsorum jam
    antiqua esse dicendo, ampl ius non reverentur, Saccr-
    dotes eos opprimunt, ac dum ii Stabul a, culinas, do-
    micil i aque sua reparant, ab iis magnas pccuniac
    summas extorqucnt; dum in pagis, ali isquc locis
    Evangeli um l egunt, ac populo ad Sacra audienda
    congregato concionantur, sese opponunt, et adver-
    santur ab ii s hospicium, victumque, aut horum so-
    in pecunia extorquent: lpsos duris contri-
    butionibus ad modum al iorum subditorum ( :Raja:)
    onerant. Si prope Monastcrium occisus aliquis repc-
    riatur, eos i n carceres ponunt, ac mul cta afficiunt;
    saepe autcm si in loco remoti ori aliquod homicidium
    accidat, cadaver data opera prope Monasterium ad-
    fcrunt, solummodo ut ad extorquendos nummos prae-
    textum habeant. Zai mi, Sipahie, Subbashae ad quem-
    vis sacercl otum per l O. aut 16. num mos repartiuntur.
    Si sacerdotum aliquis e vivis excedat, pro distributi-
    one ejus rel ictorum bonorum Distributores ( :l<assan:)
    2
    peeunias adimunt. Graeci Patriarche, et Episcopi scsc
    in negotio subditorum latini ritus inique ingerunt.
    Ad tollcndos omnes superius enanatos abusus
    jam pridem mandata imperatoria petierunt, et cum
    Rei s Etfendi Raghib retul isset eos a sol utione Ha-
    racs al iarumque contributionum publicantm liberos
    ac i mmunes esse, secundum relationem iliam, ac
    antiqua in Protocoll o reperibil ia Decrcta sublimi a,
    dc novo anno l 097. prim is diebus mensis Zi l k ide
    novum Mandatum lmperatorium emanavit, quod nu-
    per tempore coronationis renovatum, ac confirmatum
    est. Li cet aliud al iquod Mandatum non emanaverit,
    ta men prou t thessera lmperatoria anno l 079
    3
    subs-
    cri pta praeceptum est sive renovata, sive antiqua di-
    1 0 611ttaj j e sa<uo, Aa ce npllrOJJ.OM cTy-
    natha Ha npnj ecTo o6HaBJbanu eTapi! q>epMaun 6epaTII ,
    ll TO Ha OCHOBII MOn6e IIHTepeceHTa.
    ' U Fabianicha:Kosum!
    V Fabianicha l
    plomata, vel ab antiquis rc111anentes copiae, semper
    Registra inferendae, ac observandae sunt. Sacerdotes
    ii Portae sublimis subditi sunt; conditio eorum nota,
    ac publicis Dipl omatibus sancita est : ergo nullatenus
    decet ut iis offensa inferatur. Et prou! jam pridem
    praeceptum ct Bosncnsibus Vcziri is, ut sacer-
    dotes illos tueantur, nec ullos statui eorum ac con-
    ditioni contrarios, ac i ndcccntes achts patiantur, acl-
    mi ttantque; ita etiam ego hi sce jubco, imperoque,
    et secundum antiqua diplomata, ct secundum nobt -
    lissimum contentum insignis scripti, ac decrcti hujus
    unusquisque strictissime proccdat, ct a sibi
    cavea!. Sic sciatis. Signo meo lmperatono f tdem
    habeatis.
    1
    1278.
    l 795. Bujruntija da nijesu fratri krivi to se po-
    cura iz Ostrunice i da nijesmo mi s va-
    room nego u svakoj stvari s' kasabom. a. H. l 2 l O.
    -Vl. 940.
    1279.
    1795. llam sastavljen od Mulle sarajskog Caru na
    i me svih fratara za pokriti i popravi ti crkvu.
    Valjada fra M. !veka otiao tt Stambol i donio f er man.
    - Vl. 943.
    1280.
    1796. Udet od dave. to je misnik u Orahovu
    kod njekog Andrije misu puku rekao. Doao j e
    mubair po nagovoru prokletog Mehmed
    Pak Andrija 750 gr., tetovao, iz
    pred njega protjerao je puk i fratre i mir
    plativi gr. 250. Bio je kmet njega. - Vl. 945.
    1281.
    1796. Bujruntija Mcdim pae da nae ki ridije
    mogu sl obodno ito nositi u manastir (data kupre-
    kom kapelanu). Vl. 946.
    1282.
    1796. Ovoe uget, da dicza nemogu imat najma.
    S Petrom bi dava. NB. l u ovom Hug-
    getu veli da sllegllirli do deset s/uxbe izvor-
    silene nemogu uzet najma od majstora. - VJ. 947.
    ll udct.
    Kotarski cri jatski sut.l u Fojnici . l<adija: Sejj id
    Muhamed. Prosti ga Boe. (Muhur:) Boji rob M.uhamed.
    Uzrok pisanju ovog pisma je ovo:
    Pristupi pred erijatski sud punoljetni Petar, sin
    Mihone, i z sela nahija j ajce, te u prisut-
    nosti ovog pisma gvardijana rahiba foj -
    kl ise proti ovomu tubu :
    Doao sam prije tri godine da ivangjelije,
    pa su me neto a drugo sam sluio
    rahi be, tc poto danas iz crkve (samostana?) o.dlazim,
    moli m, ela mi plate moju zaslugu. No da to
    1
    Jtlcn. Kemura, Biljeke .. . ;>tr. 62. f\OHOCII npetlOA
    no aanncy 113 l{pcweoa.
    - - 236
    ne drage volje da molim sud, neka ih prisi l i.
    Na upi t (odgovori) optuen i gvardijan:
    Isti na, tui tel j je bio tri godine u klisi po obi-
    Bio j e slab i za Nij e sl uio za i
    ovakovijem nij e Molim, da se tui telj
    s njegovim zahtij evam odbij e. Dalj e zapovij ed svi-
    j etl og erij ata.
    Evo tako pobija tui telja, te se tui telj odbija sa
    svoji m zahtij evam, i to s razloga, j er dj ak do deset
    godina ne moe ni ta traiti za poslugu od svog

    Prema tome se ova osuda i zdaj e kao potvrda
    tuenomu u ruke.
    Pisano mj . zi lkadeta 1209.
    suda: Mulla lbral1im, Sal ih Baa,
    Salihaga Sarajlij a, Husej naga
    serdaraga i dr. pri sj edni ci .
    1283.
    1797. Ferman cara Selima Ill. (na poledjini:
    Osmana!) po fetvi eh islamovoj, da se ma-
    nastir Dobar. NB. Tvardose prir;varshclwje
    da ni mur;em (?), ni or;ito nislzta Turci od nas ne-
    uzimlju hoc titulo. Ali Vezir uze 12 kessah z a Buj-
    runtiu. A. XL VJ!. Ferman Sultani Selim (1789-1809.)
    concernens permissionem reaedificandi Ecclesia m Foj-
    nicensem, et Conventum: datus mwse Rabu il evvel
    an. Heg irae 1212. circa an. Christi 1796. - F. 50.
    L' anno dell' egira 1212, nel mese Rebiulewel
    ( Rabi el Aoual); dell' era cristiana 1796 (1797). -
    B. s. JJ9. - 120. - Vl. 951.
    Ad ludi cem Sarajensem, Aj anos, al i osque Zabit.
    Postquam Dipl oma hoc ad vos pervenerit notum
    si t, quod: Emeritus Vezirius Hussamedin Pasha, et tu
    Iudex Saraj ensi s porrecto sublimi Portae meae me-
    mori al i signifi casti s, in Di strict u Sarajensi, et quidem
    in oppido Foj nicza existere Ecclesiam coloni s tribu-
    tarii s (raja) proprietariam, eosdemque col onos tribu-
    tarios, cum praedictae Ecclesiae non solum tectum,
    sed eli am murus fulci ens (sustentans) l apidens hine
    inde in sex l ocis, si ve l ongitudine temporis, sive supra
    cadentibus pluviis vehementer destructus, ruineque
    proximus sit, rogasse, ut Decreto i mperatori o ipsis
    circa reparationem locorum destructorum, in antiqua
    tamen positi one, ci tra omnem elevati onem, aut di l a-
    ti onem, facultatem tri buam.
    Supra objectum hoc simu! a Shehil Islam su-
    premo gentium sacerdote, omni s generis doctrinae, ac
    scientiis puris.simi s supra modum exuberante Illu-
    strissi mo Mehmed doctae Fetvae sacrae sequenti s
    contentus datae sunt : Interrogatio. Si in civitate qua-
    dam eccl esi a antiqua destruatur, posuntne infidel es
    i bi habitantes eccl esiam i li am in si tu antiquo citra
    omnem dil atationem, ac amplificationem: vel possuntne
    tempore reparati oni s susceptae officiales publ ici mini s
    ad m otis reparation i illi obi ces ponere ?
    Responsum. Non possunt.
    Cum Fetva haec rel igiosa mihi praesentata fui s-
    set, non potui secundum ipsa praecepta divinae no-
    strae rel igionis facultatem circa reparationem ecclesi ae
    in si tu tamen et forma sua anti qua ci tra omnem
    fl lllplifi cntionem vej non copcedere,
    Siquidem ergo offici a nostra ergo colonos tutelae,
    ac fidei nostrae comissos observanda id exigunt, ut
    ci rca exercitium religi onis ipsorum omni protectione
    nostra in quantum id lex di vina indulget, gaudeant,
    mando hi sce, ut secundum permi ssum hoc meum,
    neque tu Iudex, nec ceteri superius memorati , nec
    ali i quicumque col oni s tributari i s, dum Ecclesiam in
    oppido Fojnicza existentem, in situ, et forma antiqua,
    absque omni vel minima additione reparare voluerint,
    contrarii sitis, neque sub hoc praetextu sive palam,
    sive occulte a quocumque vel obol um exigatis, aut
    infestetis: prout alia ex parte vobis sumni opere vigi-
    l andum est, ne ecclesi a ill a sive in longitudine sive
    in latitudine una spithama, vel uno police ampl ietur:
    nam si hoc indultu vestra acciderit, certo, ac absque
    omni dubi o severa poena puni emini. Sic sciati s &e.'
    1284.
    1797. Comandamento emanato conformemte ad
    use Khatti o sia Rescritto nobi le dell ' Imperator
    ottomano Sultan Selim, felicemte. Regnante, e dirreto
    al Giudi ce, ed ai Primati, ed offizial i maggiori di Serai
    Bosna, sull a Rappresentazione fata da Hussammud-
    din Pascia di Bosna, e sul Fetva del Isl am
    Durri zade Seijd Mehemmed Efendi, concui si permette
    la ri staurazi one nell a pristina forma senza dil atazione
    od el evazione, della Chiesa peculiare alli sudditi abi-
    tanti nel territorio di Fonizza, in quanto al Fetto dell a
    medema, a quell e dell a muragl ia di pietra, ed anche
    dell a muraglia stessa, che ditratto in tratto insei dif-
    ferenti luoghi e stata dal decorso del tempo, e dali '
    impressione dell e pioggie demolita; ed incui s' inibisce,
    che in questiincontro apertamte, o segretamente venga
    preso neppur' un' aspro . .. . . sotto lepire serie mirune.
    Dato negli ultimi dell a Luna Rebiul ewel dell'
    Anno 1212 dell ' Egira, cioe verso li primi d' Ottobre
    1797. S. N.
    1285.
    1797. 5. XI I. Copia od chiese Teftera czarque, i
    Manastira Fojnir-coga, koga ur;insce na 5. Xbra g o-
    dine 1797. K a dia Fojnir;ki, Mu/le Sa rajskoga chiatib,
    i drug/zi Turczi, koim je bilo naregeno po Buruntii
    vezirevoj, i Mullinoj teskeri prineena iz turskog
    jezika u nase bosanski, kako sfidi.
    Od Sarajske nahije sctoje za gnin svezano Foj-
    nic; ka nahij a, u onoj nahi ji u Varosci i scto ima raje
    gni ova od stari na czarqua dase istamiri u nassemu
    sudu kaco toh ima, sctoje data fetva, po onoj fetvi
    men ni, i Foj n ic;kom Kadi i set oje dosso Ferman, i po
    Fermanu vezirevo Burunti a, na Sarajsku Mescchemu
    kad dojdosce prid svima otvori smo, i prouc;ismo i
    gni ovu zapovid svakomu kazasmo, i u sixik ukactismo,
    i smoj e strane od Suda sctoje Emin Scaich Sali-
    Effendia i Base-cheddar Mustafaga, i Base-Muzur
    Meh em ed, s Ferman om, i s' Burj untiom qui tahi m uc;ini-
    smo i poslasmo u Foj ni czu, i sctochese sad tam irit czar-
    kva. Kadsujoj doscli s Fojnic;kim kadiom Mustaff-
    Effendi om, i s' Eminom Feratbegom i
    ' Jtl cn . .({l'!llllm, 13i ljCkC . . . CTp. oq,
    - 237-
    lJscinagom, i od Fojnic;kie Imama <;arscinski Imam
    Ax'-Ameth- Eff., i od sri edgne xamie Imam Mamut-
    Fffdia, i Pavlovski Imam Homer-Effdi a, i Mesechem-
    llki chiatib Memed-Effdia i ostala hulema. I od Haga
    Numanoga, i Sal i aga, i Ezro Hamet-barjaktar, i (his-
    dich Mustafa-barjaktar, i Abdi-barjaktar, i od <;arscilia
    Aghich Hamet Effdia, i Mulla lbraim, i Muharem-
    bassa, i ostalii Turacaa, koji ondi biaju. l od czarkve
    sctoj e Guardian Fra Frano, i Scgnime Fr. Mato
    l vveka, i Fr. Petar Al oviich, i Fr. Pavo, i fr. Antun,
    l fr. Mato, i drughi fr. Pavo, i Fr. Ivan s' Guar-
    dianom. l iz Varosca od Mahalbassaa Miloss Ilia,
    !:rano Nicola Kalascni cza, i col o Stipan, i zubich
    Marian i ostal a Raja. Na tom zboru prid Sudom
    lcacoje svaki napose reko od punno danaa dosada
    "eto Boga mo1 imo czarkva, i nad odajam Streha
    punno zemana stechi, i punno na gni kisce padajuchi
    visseje oboreno; Sctoj e uzgor, gotovo je padnut na
    I.Cmgliu; Poradtogase unichi unutra, i Boga mol it
    (:kakoj e lapengaber zapovidio, i sc to je na gne ga dosco
    chi tab Ingi l uc; iti :) nemorre. l osim toga u gnojse stajat
    nemoxe, sada dase istamiri sctoje data Fetva, i po
    onoj Fetfi sctoje dao cz ar Ferman, i po Ferman u
    vezir Burjuntiu, i u gnima sctoj e zapovidio, po onoj
    t.apovidi neka nije ni seira, ni vissa, po staromu na-
    dase istamiriti, i nac;ini sctoje od potribe, koinosu
    vicscti gl i udi, scgnima neimar Stiepan, i ostali i Nei-
    mari onnu czarkvu vi disce, i proczi nisce, i gniovo
    proczignegne Fermanu bi ujgun i sctogodsu rekli on-
    nakoje. Iza czarkvu sctoj e svezano rec;eimse czelij a,
    onosu ona mi esta di stoj e Fratri , i izmechiari gniovi;
    l te su c;eli e odavna na gni kissa padajuchi dasuse
    gotove oborit Svakj e vidi o.. . l kad poc;esce mirrit
    Strehaj oj sa tri stranah j ednaka bi, i hanlle jednako,
    ama duhar czarkovni, I<Oise vexe s' duarom Mana-
    stirski m od varosca ni xi je, i vechi na mirru od czar-
    kovnoga: i zid od onni c;eli a vasje za tamirah, kako
    svi rekosce, i takosumi kazali gorri immenovani Eff- e,
    Mirra od Czarkve.
    Dugli na (t To j est od Grebgl ia) od veliki vrata
    harscina 45. greha 12. a tako zdrughe strane od Irima
    od onuda harscina 45. greha 12. Scirina i jedne, i
    drughe strane harscina 15. greha - Dakl en Scirina
    i duglina u sve harsci: 121. greha 14. Visi na Czar-
    kovna od zi da: od veliki vrata, harscina 7 greha 3.
    a tako pram gnim drughi duhar vi sok.
    Duhar Czarkovni od Gerdi na visok harscina 5.
    greha 12. A od Varosca harscina 8. greha 8. sastrane
    od Rupnovcza;
    A sastrane od Manastira harscina 12. greha 6, i po.
    Debgl ina zida kod vrata Czarkovni harscin 1.
    greh l ; i vrata su od dva kanatta; a drugha czar-
    kvena prama, -od j edan canat. l vi sce oviu vrata me-
    gi u peu'xc'rima malana vrata (od pul sita): i od za-
    pada na chi oscetu ma1ana vrata u Guardi anovu hu-
    geru (to j est u Sakri sctiu), i visse ovoga stavana
    peta vrata malana u Fratarske hugere. U teh czarkve
    visse veli ki vrata imade jedan penxer, a po dva sli va
    i sdesna: a sonne strane od Manastira c;etiri penxera;
    dakl en u obbe strane devet penxera; od istoka dva,
    n od zapada dva
    1
    svega 13, Tarn!r
    kovni od Varosca od hatul e do varha harscina 5.
    greha 15. a dugline harscina 15. greha 3.
    Streha Czarkovna od vrata vel iki sl i ve strane,
    izmirena megiu pensceri ma visoca harscina 15. greha 12.
    U Trimu chi emeraa 14. od koji n 10. imaduse tamiri t.
    l ondisu visegni odaj e od chi erpic;a, i derveta, i ima-
    d use ta m iri t.
    Mirra od Manasti ra.
    Od Bunara poc;mavsci od czarkve do Pasjaka
    harsci na 37 : g: 10.
    l u ovoga duhara bi visine harscina 7. g. 12.
    Od Pasjaka, od chi osceta, do chi osceta, harsc. 22.
    Visina dognegh chiosceta harsc. 14.
    (Nota Bene). Od Pasjaka dognegh chiosceta do
    czarkovnog zida imade 5. chiosceta, i tri buxaka, i
    dogj e harsc. 75. i po.
    Visine harsci na 17. grh. 12. Povr oko Svega
    Manastira, i zvan czarkve, harsc. 155. g. 3. Penxer a
    u kamenu (tojest u duhan1) 27. a bascaa l O. deli ka 5.
    i ovasu od varosca: od Pasjaka Penscera iz Strehe 3.
    Od Bunara do Pasjaka penxera u duaru 10.
    bascaa u Strehi 5. - Vl. 955.
    1286.
    1797. Tefter prvoga manastira
    Vl. 920.
    1287.
    1797. Bujruntija Mustaj-pae, Periscana, da se
    manasti r. - Vl. 956.
    1288.
    1797. Bujruntija da bude Frano iz Doca
    fratarski kapidija i da kod Vezira njihove posl e
    svidja i da neima fratre nitko suditi nego sam Ve-
    zir. Propter frequentes libell os famosos (vulgo Pus-
    sula) sine accusatore a aperto Religiosi def ereban-
    tur. - Vl. 950.
    1289.
    1798. 20. IV. Izum Murasel a novoga Mulle sa-
    rajskog za popraviti manastir. Lipo sastavljen.
    Vl. 952.
    1290.
    1798. Dozvola kadije foj. za manasti r
    - Vl. 954.
    1291.
    1798. 20. V. Murasela kadije Jusup Ka-
    da se cr kva ima popraviti. l u isti dan pocesce
    Majstori razvaglivat Czarquu. - Vl. 958.
    1292.
    1798. Bujruntij a kaj mekamova (Suleman pae)
    za prorezati vrata od Cora na tavanu i podi gnuti
    iete crkovne - Vl. 959.
    1293.
    1798. Senet Bajraktara kako od nj ega
    kupi s!]lo na banji i platismo, - YI.
    - 238
    1294.
    1798. 20. X. Spomenica fra ivana o
    popravku crkve.
    Uspomena onomu komu prvomu prid i na
    ruke dodj e.
    Ima se znati dragi Brate da posli nego j e go-
    rila ova crkva Duhu S. (na 1666.) bi la
    je iste godine ali u velikoj itnji, i s vel e
    hrgjavom japijom koj a j e mogl a 60.
    dina, posli kog vremena pocell su Redovmct trazttt
    zgode i po turskim Kapiam za imati dopu-
    'pritrest, i pokrit Crkvu, i Manastir, i
    se zaludu blizu trideset godina veli ke
    Turke, i jaspre i najposli bih poslan u Stam-
    bol. O. M. P. fra Mato iz Varcerra-Vakufa,
    kod jaj ca da donese od Cara Ferman, koji stoja u
    Stam bolu' d vi godine, i opremit ni ta vrati
    se opet u Bosnu.
    U isto vrime nadanu Bog mene fra.
    Ivana rodom i z katel a Gomili ce teritoriaa
    Spli tskoga, koji sam se ovdi obuko u Fojnici , i slu-
    io do danas 26. godina u ovoj SS .. Mi ssioni , i u
    Livnu i u Skoplju funditus Kapelu nadanuh
    me reko Bog, da i ja okuam kod Vezira
    Pae Bosanskoga imenom Usan Medina, i dobro mi
    i zigje za rukom, izvadi kod i stoga harsi l iti informa-
    ti on . od Manastira i Crkve da j e gotovo sve na zem-
    lj u padnu t i sam l 000. groa. h ars
    bi posl an u Stambol Caru Sultan Selimu Ill. na ruku
    Reiz Efendi e i na 6. 8bra. iste godine sti e Ferman
    od Cara da Crkvu, ama ni viu ni iru,
    nego j e prij a bil a.
    Ml ogo se bl ago opet kod Vezira Bosan-
    skoga; i po drugih Kapl a dok se j e
    najposli Boj om se odkri vati Crkva
    na 31. Maj a godine od porogj . lsuk. 1798. i Slidi
    se lj eta, i dospi se pokrov Crkovni
    i Manastirski do 30. 8bra. iste godine. l zmini e se
    svi duharovi do temelj a, i zvan j edne strane od Cr-
    kve od Greblja, s'li ve strane od Vrata, a vrata bi e
    izminj ena, i u Crkvi Kor Oltari i ostala,
    kako vidi se : bi podi gnuta Crkva u visinu 2 arina,
    ito kradimi ce, i s' turbal ukom, j ednom moj brate
    da se j e sve i protresl o i dosta muke i
    imalo.
    Kopala se j e sedra pet nedi lja na Banji blizu
    potoka, i dal o .se j e Saibi i 310 groa; po-
    se j e 20.000 imlj e 200.000 tovara
    ugaena. 35. volova. 40. krmaka l 000 Sitne
    marve. s' 6.000 groa, i to sve od 31. Maj a do 30.
    8bra, tu ne esapim vino, rakiu, ito, sir, ma-
    sl o etc. etc. Bi l o j e maj stora 20 Saraj li ja
    1 O Li vnjanq. l O maj stora, i drugi iz,
    mj e'sta u sve Maj stora, kad 90. kad l OO. kad vte
    kad manje. Najde se istoga ljeta i kuga u varou,
    i bili smo veoma i bi vrl o i j esen kiovita,
    i smutnj a po svitu, vojske, ostal a. Francuz uzbuni
    vas svijet. Mletci pridadoe se Cesaru, i Dalmacij a.
    To ti pi em Brate za uspomen u da se $pO-
    menqti Jl pe due
    1
    i pokoj pridati ,
    I. kad ova knji ica naj de se j ednu mi su za
    bav kantati , i mene spomenuti koi sam od sve
    brike proto i Mutemin bi o, 'i u krvi se vas oku
    za potenj e Boij e, i uzdranj e svetoga Reda
    i razirenje Sv. vire Gv
    dian j e bi o vrsni O. fra Frano
    Ted. i eks Ku'st od: a j a njegov vikar, Agregrat,
    Kori ta. Ostal o koj a ovdi nepi em j eda naj de i
    Arki vu manastirskom, ovo samo zabilj eio sam, a
    se gdi kogod posli moj e smrti namiri nek mi m
    pokoj dui pridati , i mepi i drugoj bratji i
    nom, i Fojnickam, koj e su dosta hirgatluka i pos
    u ovoj gradji imali.
    I da si mi zdrava s' svom Bratjom Redovnicitn
    prid kojim bude ovu Stiti. Ova se vrata Crk
    najposli i na 4. ure na
    s Banje donesoe, i ojmu i direke, a ene fe
    nosie, i prid crkvu od milinj a svi zaplakae i bi
    j e vie od 400 i u svoj gradji . fala
    Bogu nit se tko ubi nit razboli.
    j a Fra Ivan
    koji gori pisa na
    20. Sbra l 798.
    OpiHHHaJl Hal)eH BHwe U.PI<BeHHX spaTa y 3HJJ.Y 1883
    Historica
    Fragmenta Bosnr nsia, 12.
    1295.
    1799. Bujruntija Vezireva da nei ma nitko
    nagoniti da nepoznate osobe. NB.
    Bujrunti a, da akobi se itko usudi o otmavshi czurru
    vinc;at priko volj e Fratarske kod kadi e, imase odma
    llamit, svez_an po.slati . - VI 962.
    1296.
    1799. VII. Za Bi skupa Suret Buj runtija paina
    po f ermanu carevu da se fratrima neima nitko u za-
    kon staviti ni nagoniti , da na silu i zakon
    daju, ni kapetani ni Bezi ni Age ni spahij e. Za sva
    tri manastira. Vl. 964.
    1297.
    1799. Udet od kadij e da (?) iz Neretve
    neima nikad dave ni on s' nama, niti nam ima
    vi e nametat kako ostalima iz i stog mjesta
    tni i mamo platiti . - Vl. 968.
    1298.
    1799. VII. Bujrunt ij a vezi ra bosanskog da se
    fratrima neima nitko u zakon stavi ti niti nagoni ti na
    silu da Za svih manastira. -
    VI. 970.
    1299.
    1799. Bujruntija jusufpaina u koj oj zapovij eda
    da se ne uzima od fratara bumoaire. - Di van Te-
    skera za dignut Passaliu izime Dave. Pak
    dadosmo i ovdi u Fojni czi, i u Travniku, i oMe
    dave 670: - VI. 971 ,
    239 -
    1300.
    1799. 13. ll. Pusul a lbrahimpae i z-
    line sed re koj u sikosmo na Banji i dadosmo groa l 90.
    Vl. 975.
    1301.
    1799. 23. V. Ceif Manastira i ovoj e
    l ' hcsif-Tefter coise ima i znosit prid Gospodu. -
    Vl. 972.
    1302.
    1799. 23. V. Bujruntij a po tefteru novoga
    nrarrastira - VI. 973.
    1303.
    1799. Mullina Murasela u koj oj zapovij eda, da
    uitko ne u nas nego poslije Cesifa, da nas
    ostave rahat i da moremo stvari potrebite i z
    nutra. Vari o lipa: ugodna da se veoma Turczi
    Vl. 974.
    1304.
    1799. Teskera od kadij e po Mullinoj
    Muraseli da smo mirni, da se nij e nal a
    111 via ni ira niti dulja. - Vl. 976.
    1305.
    1799. Bujruntij a da se neima davati na mar vu
    vi e nego j e velike mar ve, a s_itna j e_
    J.tlavu po j ednu paru, a to pnma ll tnzangta, olttJ
    t.akupnik. - Vl. 977.
    1306.
    1799. X. Suret ferman potvrgj en po atnami sina
    sultan Mehmeda. Slui za crkvu, priri-
    l{j cn god. 1799. - X. 88 1.
    1307.
    1799. Ovoj e Temesuch, i T api a zaj edno kako
    Ill i kupismo svu ll laku P. Ivana Lalli chi a za 70 grosha,
    pri d Turczima; koju jurve Pol<. Ivan dao . u Czarquu
    bi ashe pri a smarti svoj e pakju gnegov stnovacz na
    od fratara biashe priuzeo, nase Tapiu uc; ini vshi ,
    pak posl i nego nishto i . prodade, pokajavshi se,
    oppet nama prid glj udma .. pridade.
    1308.
    Dva ukaz a okJ svr.<;etka X VIJI (na lje-
    penci u arhivu).
    A.
    Prepi sao kadij a u Galati u Cari gradu Mul a
    Mustafa (6e3 naryMa !).
    Preuzviena gospodo,
    i uzore svojih kolega mutesellime aj amurskog
    sandaka i dizdaru
    smo da se po vaim skel ama nalaze neke
    (gusari) i da hranu
    l ruho Zaklisa, Kjef alovine, Zalj eva 1
    po drugim otoci ma, koji se nal aze u rukama vene-
    A to ne smij e biti, j er j e to i proti v
    novog ugovora. Ako bi se dakl e odslije to dogact alo,
    vas sl ube i a vrl o tekom i gr-
    dnom kaznom kanj eni , pa Bog!'
    Vojni mini star.
    B.
    Izjava otomanske drave o neutral nosti ,
    "tovanoj dne 4. dem. evvela 12t 8.
    prigodom rata Engl eske i Francuske
    1207. ( 1792.)!
    1309.
    1800. Od ispl achene izmcti c nikakve .. . Sto je
    Ani ca Mijatu izmet ovim da
    j e ona dobila podpunu od 60 para na godinu
    i da ni ta ona vie ne trai. a. H. 29. zilhideta 12 14.
    _:_ VIII. 1529.
    1310.
    1800. Pravi prepi s Bujruntij e po arzoalu da se
    imaju il amiti i da jih prij eko nae volj e ka-
    dij e ne Valde bonum et util e. - Vl. 983.
    1311.
    1800. llam Kadie Fajn: na ime s viu Fratara/z
    protiva Pecikoz i, i njegovoj sestri Angi, koja Je bila
    dala Arz o/zal Veziru, dasujoj prava Bratta Fratri
    surgunisali. Compositio est optima, et ab erudita
    facto . - Vl. 987.
    ll am.
    Pre uzvienosti! Ruhbani i ostal e sluge, koji sta-
    nuju u kli si su pred svj edo-
    cima muslimanima i pred erijatom bi veg vikara fra
    Ivana, koji pri stupi pred erijat i
    Tu prij e dali smo, nae mal enkosti, mo.l bu k od
    ovog presvij etlog erij atskog suda i tim smo .i spo-
    slovali visoku bujurul diju, da iz nae crkve premje-
    stimo ( i na silu) I vana Pecikozu u Dobra-Skelu, e
    da bi postigao nauku i vangj el ij a, pa da, se duevno
    i pobolj a, da se popravi, i odvikne od
    nepotenog i neuljudnog ponaanj a, da se okani i
    pokaj e, pa da se onda tek povrati, kad mu du?rov-
    begler (beg) potvrdi, da se popravio. Dalje, da
    se moe povratiti tek uz visoku bujurul diju, a druk-
    ne, i da tome nitko ne moe prigovoriti, ni pro-
    ti vi ti se. Usprkos tome podnij ela j e nj egova sestra
    Angj elija valiji tubu, da j e nj ezin brat bez ikakve
    tube i bez razl oga, nego samo potvoren otpravlj en.
    Zamolila j e, da se on povrati i ovamo dobavi , pa da
    se s nama povede parni ca pred erijatom. l takvu j e
    , bujuruldiju isposl oval a, te smo evo sad pred svij etlim
    sudom. On, Pecikoza, osim to se vl adao proti vno
    ivangjeli j u i i vangj elij skim obredima digao je
    oruj e na fratre i sluge, te se nabacivao pogrdama
    - a koj ekakove i l opovluke. Stoga u njega
    nije nitko imao ni trunka povj erenja, pa smo zato i
    molili, da ga se otpravi i odalji na nauke, dok se
    potpuno ne pobolj a. Toga radi molimo, da ga i
    ' Men. 11 zr m. nntze.j a ... " VI. 78:3.
    l
    lt.;l
    daije ostavi te ta1110 l nternlra11a, l tako mi siro-
    masi biti spaeni od nj egova "erra" (zla) i pogi-
    belji. ako ga na sestrin zahtijev ovamo u nau
    crkvu povratite, molimo, da nama svima traite mjesta;
    da nas premj estite i drugamo smjestite, da budemo
    sigurni od zlikovca i nj egova zl a. Ostajemo u nadi ,
    da pod okril jem nj egove preuzvi enosti
    sv. erijata biti u napredak osigurani.
    Tako siromana sirotinj a se tvojoj
    preuzvienosti za spas, i mirni ivot. Na bla-
    gohotno rjeenje. Dalje zapovijed!
    Pi sano 7. abana 1214.'
    Boiji pokorni sluga a tvoj dobro i pravdu e-
    litelj kadija u Fojnici
    Mu ham med.
    (Cnolhil Myxyp:) Oslanjam se samo na Stvoritelja.
    Njegov rob Muhammed.
    1312.
    1800. Bujruntija i zvadjena 180 l. da moremo u
    crkvi orgulj e postaviti i da nitko napasto-
    vati za viditi ga i kako zvoni. - Vl. 988.
    1313.
    180 l. Fetva kako Dicz a, i Diaczi, koi una s
    pak porad kakve krivicze budu ottirani, nemogu od
    nas naima iskat. lz vagiena na 20. rujna 1801. NB. ln
    fetva dicitur: Si qnis decem annis Magistra alicu-
    jus artis serviret, n(on) p(otes)t exigere mercedem.
    - Vl. 986.
    Fetva i eri f.
    (Osuda - odl uka.)
    Se riat.
    Kada j edan zimmij a svojevoljno ode
    rahibima j edne crkve, da ga u i ndiJu, te ne-
    kolike godine bude a da nijesu utana-
    kako za trud u nauci posluivati po-
    pave kao pa sada, kad se taj n ra-
    stavi od te crkve i popova - moe li on za svoj
    trl;ld u posluzi za vrij eme naukovanja kao
    koj a nij e u od rahiba naplatiti ?
    Odgovor: zna: Ne! (Ne moe na-
    platiti.)
    Muftija u Saraj evu
    u Bosni. Neka ga
    Bog prosti (V. r. potpis.)
    Prepisao siromah Ahmed.
    (Vrel o ekscerpta:)
    . slui svoga l O godina. On ne
    moe naplatiti svoj trud (taj
    erijatsko pravo svez. t. zv.
    1314.
    180 l. l ovoj e Buj runti a od organa g. 180 l. iz-
    v agen a od Kaimekama Vezi rova. - Vl. 989.
    13 ' 5.
    180 l. Bujruntija u ime dulusa i zabranjujuse
    kadijama i da itko mimo nas
    - VL 992.
    1
    nncaHo aanpaso 1799. anu y !llaflaCTupAocnjcno 1800.
    ! 3 l o.
    1801 . . Bujruntija vrl o dobra
    stir - VI. l 036.
    1317.
    180 l. Ovoj e Bujruntia Czvitovngne i Ibri
    izvagena poseneti kakoju i czvitovgna n
    od potoka do potoka, a nekako drugi govore
    Mera i ova bujruntia neka se pazi dobro. - IX. 1
    1318.
    1801. Buruntia od kaimekana lbraim pashe
    kuchia pokrije u Gorii dado zagnu p 50.
    IX. 189 1.
    1319.
    180 l. 22. Ill. Udeti Sutjeske vode rie ka poto ..
    kom do gvozdjenskog uduta do velikog kamenja,
    i stoka ostruko, udut potoka. Ovo
    spada na i Jazine na czi tovnjoj . Bonum,
    in omni casu dum sil vis nostri s noxa infertur, p
    rend um. - IX. ! 892.
    1320.
    180 l. l o voje Buimntia od or{!ana (orgulja)
    g: 1801. izvagena od Kaimekama Vez irova.
    Molba pogl avaru, bosanskom veziru.
    Preuzviena Vaa mil osti!
    Poto je premilostivi i veliki na spasitelj, vladar
    i sultan velike osmanske drave Padiah dopustio, a
    nj egova su velika gospoda privolj ela, da se sveti
    indiJ po Njegovoj dravi i po nj em da
    skom narodu savjet daj e. U naoj j e vjeri u
    da jo i Santur orgulj e u crkvi sviraju. Istina, to
    dosad nij e bil o, j er nam j e crkva opal a, te poto smo
    j e sada u zdravlju i mil osti naeg velikog vladara i
    blagosne vlade popravili, molimo za dopu-
    tenje sviranja u crkvi za santur pri molitvi .
    Pokorni: Rahibi crkve.
    (Rjeenj e molbe:)
    Bujurltij a
    Presvij etlom erijatu u Fojnici i
    Izvolite pregl edati visoke dozvole i naredbe, koje
    se nalaze u rukama molitelja - te kako je
    molitelja, tako im dozvolite, neka uvedu svirku u
    crkvu.
    Koncem abana 1215.
    Kajmekam Bosne lbrahimpaa v. r.
    (L. Ibrahim. - VL 989.
    132 1.
    180 l. 29. IV. Dozvol a da se tala na Selakovi-
    i u Cvitovgni. - VJ. 99 1.
    1322.
    1802. upnici u Skoplju ni su imali stalna stana,
    su sad ovdje, sad ondje kod katolika ...
    1
    lien. Kemura, Biljeke ... str. 70. nr. XXXIV. 6yjypyn
    Anja OA 27. MyxapeMa 1216.
    - 241
    nnpokon se smj este kod fam. u seocu Kuti
    Voljice, a od nj e kupe mali zaravanak, i po
    1111 vj etu di kretorija najpre ( 1795.) pojatu, a
    w tim preokrenu u sve sa znanjem Sulejman-
    pAe i kadije Na to izadje spahij ska tes-
    l(cra i i zjava muftijina. Iza god. 1802, za up. fra
    Mate Kol e postav kadijom koji u spora-
    w mu sa svojim predast. napravi iliam da je to cr-
    kva bez dozvole vezireve sagr. i dadnu paaliji da
    11 osi u Travnik. upnik za to poleti k Sulej.
    pai, a paalij a 1000 gr. da nenosi.
    1323.
    1802. 24. Vl. Pravila bratovtine presv. oltarskoga
    11akramenta uz privolu fr. Grge i z Varea, biskupa,
    i odobrena na Kapitulu u Kreevu po
    tl taromu i novomu definitoriju ; odobrena takoder u
    od generalnog komisara reda 25. l. 1803.
    U arhivu zametnuta. v. Fragmenta hi stori ca br. 45.
    1324.
    1802. Udet Mu Il e saraj skoga nam dade kad na
    nas davu Frano koji bi iztj eran iz novi-
    cij ata i koji j e htio da naplati najam. Ode megiuto
    g-r. ! 30. - Vl. 993.
    1325.
    1802. 9. VII. Mullina teskera da se nei ma pre-
    gledavati manastir, kadia da s mirom sidi u nas.
    Vl. 995.
    1326.
    1802. 9. IX. Dade kadij a ilam da je gledala
    u gori, i dade po ilamu bujruntiu
    l3echir Pasha. ode za gnu grossa 800.- Xl. 2146.
    1327.
    1802. Odluka kadije foj . gl ede murafe fra Marka
    koga j e ahin Eff. tui o za dug 250 groa,
    tc ovaj kadija ga odbi. - VJ. 996.
    1328.
    1803. Knjiga od kapetana na mana-
    stir, da se fratar poalje u i da j e on da
    nepovrij edjen biti. - VJ. 997.
    1329.
    1803. 5. Ill. Bujruntija po Arzohalu
    ba neprijateljski sastavljenom za sva tri manastira,
    tla neimamo biti nigdi bez davudije i svi-
    doka, te da ako bi kakav Mubair ba od vezira doao
    na fratre bez davudij e neimaju ni pare ni gazete oi
    Mubairu ol zabitim dati. na Meschemi
    na 23. IV. 1804.
    1
    - Vl. 1000.
    1330.
    1803. 31. Ill. Murasel a od kadije da metnemo
    daske na pendere sa strane da ne govore da
    Kemura, Biljeke.
    je avala dematu (neprilika) oil da se vidi u damiju.
    Vl. 994.
    1331.
    1803. Mazar Uleme da manastir novi
    nij e vii niti dulji nego je bio stari. - Vl. 999.
    1332.
    1806. Biskup i njegovi fratri poto su
    oni carski podani.:i od postanka da im se
    svaku i ljubav i zkae, i da su sl obodni
    ?d svakoga biuzurluka i pritiska, i kada su u putu,
    1 kada se snadju u kakvoj neprilici neka ovo
    pokau i oni su sl obodni, i niko ih ne smi j e biju-
    zuriti , jer su cara poko[ni podanici od
    postanka. Ovo pi u bratu svome Sainu Ali-
    jaga, i Oulaiaga. - VL 999.
    1333.
    1806. Alijaga, i Gulaiaga svome
    bratu ainu: Prepi s sadraja prij anjega pisma.
    - Vl. 1004.
    1334.
    1806. Mujo njekakav iz Fojnice, i Hasan iz
    Ostruxnice tuxbu c; ine Veziru, dasu Fratri s' obil-
    nim Malom i znova kuchu na Selakovi chim
    nili pak da porad toga nemilimse na dvor izach,
    kao daimj e na kuchnim vratim etc. Arzohalj e bash
    paski a Vezir pi she na kadiu, da odilami.
    - Vl. 1010.
    1335.
    1806. Bujruntija Mustajpaina vrl o dobra za
    svato, da brez davudij e nikomu ne damo ni ta.
    -VJ. 1011.
    1336.
    !806. Suret Bujr untij a Mustajpaina za sve ...
    Ori ginal mjeseca februara. - VI. 101 2.
    1337.
    1806. Knjiga na gvardiana od da
    zovne k' sebi njekog fratra koji je ovamo u Mo-
    star doao te da gradi u Duvnu konake i j o
    hoda po nevalj alu putu pa stoga ako bi se doka-
    za lo veziru mogao bi biti rezil, j erbo na-
    met na vi l ajet. a. H. 122 1. -- Vl. 101 3.
    1338.
    1800. l. Temesuch kako kupi kuchiu Fr. Ni-
    cola Golub od Muarem Bega Delumovichia u Ou-
    Gori visce Pojate Fratarske po grossa 200 di co
    dvisto. l niscto uz gniu Ba cc; i cze. - X. 1894.
    1339.
    , 1806. 15. ll. ll am kadije Ahmed Eff.
    vrlo dobar i po njem tl. Bujruntija Mu-
    stajpaina, da manastir i crkva nit via nit dulja
    nego t olika, kol ika je i prijanja, da ni-
    31
    Jesmo ni ta 1znova il preko fermana
    1
    i brez
    izuma Vezirskog, kadinskog kominskog. - -
    Vl. 1014.
    1340.
    1806. 16. VI. Ovo je teskera kakosam (fr. Mio
    Glavoc;evich) kupio ovu kuchiu u Skopgliu ... za
    igladu groa (ku chi u, Pojatu, i sve uzzajedino Bas<; u
    Milchile) ... od Stipana Bradichia. lat. pri v. pred
    svjedoci ma katoli cima. - Xl. 2188.
    1341.
    1807. ll am kadije Sulejmana na
    . Vezira kod koga su fratri bili osvadjeni da su du-
    vare manastira na grada izpeli i unutra kul e
    izdigli. Kadija pie po Turaka na
    Vezira, da nij e to istina. - VJ. 101 8.
    1342.
    1807. 14. IX. Bujruntija Mehmedpae u kojoj
    se pie kako Parok O. Josip nije prikopavao
    djece ni prinosio u groblj e,
    marhvu gni karstechi. Za koju madu scchetova
    scest kesaa, cinit gr. 3000. Sccheetta koju na xupi
    nepanti toliklt nikka. - VI. 101 9.
    1343.
    1807. Bujruntia po Fetvi, da neima plachat
    Mubashirie ni konaka Fra Ivan k0ga s u kessegie
    megiu Bri sto vskom i Shchitovom. Ta stvar budu-
    chi se brez tuxbe i Vezir je pas lo Mu-
    bashira za izvidit. Pak su Poturice hotil e
    oborit na Fratre. (Fetva pril oena). - VI. 1000.
    1344.
    1807. Bujruntij a po Fetvi, da neima plachat
    Mubashiri e, ni konaka Fra Iva n Anaz, kogasu ke
    segie zgubi li megiu Bri stovskom i Shchitovom. Ta
    stvar, buduch se razc;ula, brez tuxbe ic;ie Vezir je
    paslo Mubashira za izvidit. Paksu Poturice hotil e
    Harac; oborit na Fratre. - Vl. 1005.
    1345.
    1807. Izum teskera za povratiti se iz hmdi je
    fra tri ma. (?) - VI. l 02 l.
    1346.
    1807. 27. XII . Teslim teskera od du lusa. Ha-
    met Pasci u Travni ku. - Vl. 1022.
    1347.
    1808. 3 1. III. Bujruntija od dulusa koga pri
    dadosmo u Sarajevu Ibrahim Pasci. - Vl. 1025.
    1348.
    1808. 30. 'Xl. Biskup Grgo, iz Varea prqklinje
    iz samostana Sutjeske radi otmice Stipana Cavara
    1 Jsp. f(emura, Biljeke si r. 73.
    iz Komarica i Franu .Honjaka iz Mi/naca u /o-
    kape/aniji.
    Mi j Fra Gargo iz Varesha po Mi losti Boxioj,
    i Svetoga Pristoglia Aposht olskoga Biskup, i Na-
    mi stnik S. Otcza Pape u Svoj Bosni, i lt Ercego-
    vini Turskoj = Poshtovanom Otczu Fra Filippu
    Capel lanu, i dobrim Karstjanom Nashe Capellani e
    od Foc;c;e zdravje, i Miir Lt GospodLnu. Evo nam
    dojde it ushi Nashe, ako i kasno, Cui Capellanu
    Nash, i Puuc;e pravovirni od Foc;c;f'! Shtose nismo
    nadali , jerbostenam davno svi obechiali, kadno-
    stenas molili davam Capellana dademo, dachete
    svi jedi no ustati protiva onomu, koi divojku ot tet
    bude, il protiva Capell anu ustati. Pak evo, dojde-
    nam tt ushi, daj e Stipan Chiavara iz Komaricza,
    otteo lvaniczu kcher Antuna Kekeli sha iz Mishi-
    nacza: i pasli negojuje vOdao kudmuje, i koliko
    drago bil o, i c; inio shtoje hotio sveose s' gnome
    priko Zakona Takoger Frano Boshgnak iz Mishi-
    nacza otteoje sirotu Boxju lvaniczu keber pok. Petra
    Balukc; ichia, i darxiu imavishe od 40. dana kao
    svezanu, i c;i ni shtoje gnemu ctrago; a vij tomu,
    Karstjani! ni mu ka het ni ste: josh Frano, i brat gne
    gov psujuchi virnt, Dushu, Zakon, greb, smart,
    proklestvo, i onoga tkogaje metnuo: to biva Papu,
    Czarkvu, i Biskupe; oni su bo proklestva na onake
    gri shneke metnuli.
    Al nek oni psuju, i c; ine sht o hoche, Mij me-
    giuto oblastju Boga Svemoguchega Otcza, i Si na,
    i Duha S. i Svetii Aposhtolaa Petra i Pavla, i Na-
    sham kojanamje od Boga, i od S. Otcza Pape data,
    gori rec;ene, Stipana Chiavara, i sve kois umu it tomu
    u pomochi bi li. Takoger Franu Boshgnaka, i brata
    gnegova, i sve koi sumu tt tomu lt pomochi bili
    mechemo it veliko proklestvo, i Vragui pridaj emo
    na Satrf'gne Tila, i imanstva, al dase Dusha nei z-
    gubi. Ovdi vas Puuk neka rec;e: Amen, kad Capell an
    svichi om s' atara o zemgliu udari, i udduhne. A i
    onne, koj esu onni uggrabili, akoim ikad budu pri-
    voglili i najednom su udu, prokl eteche bi ti kao i
    onni: akoli vazda budu govoriti. da nitisuim ho-
    tile pocl1i, niti hoche, vech daimj e sill a uc;egnena,
    blagosovglene bile, i bitiche. Sillabo uzima zemgle,
    i gradove. Vij pak karstj ani, koiste pravedni, ako
    neustanete protiva gnima, neka znate dachemovam
    na skoru dighnut Capellana, i muc;nochetega vech
    ikad imati. Tako onomu sellu i, Puuku, Karstj ani
    draghi! it komu se taki prokletczi naode : niti chebo
    ondi bolesti mankati, ni gletina srichno daniti ; ni-
    tiche od Dushmanah, ni od zla vrimena slobodni
    biti. Lashkeje dakl e vami s' Gospodarima i s' s u-
    udom protirati dvoiczu prokletacza, koinam oba
    raju Zakon S. koganamje Bogh dao, a c;astiti Czar
    i Vezir ukabulio
    1
    nego toli ko Boxje s'
    gni doc; iikati, i Capell ana izgubiti. Kads u gli udi
    jedini, i dogovorni moguji protirati kud hoche, ali
    ne k' Nami , niti cheimse otvoriti, a it Paklu-
    suim otvorena kudasu sebi put prokarc;i li. Tob Mij
    vami za vas he dobro napomignamo, a vami shto
    drago. Ell e hochemo, i zapovidamo Pnom. Capell anu
    da ovu lt 3. Svetkovine Puuku proshti e, dase ne-
    - 243
    znagnem neeggovaraju. Pak pripisavshiu na kgnighe
    od vinc;agna, i podpisavshi danamju povrate. Dok
    Mij gnemu, i Svima vami pravedni m sveti blagosov
    podigliujuchi ostajemo.
    U Manastiru S. Ivana od Suttiske na 30. Mi-
    sccza St udenoga. Godine 1808.
    Fra Gargo Bi-
    skup, i Namis t
    nik S. O. Pape
    rukom vlast.
    (Biskupski
    ig)
    U arhivu: Znamenita pisma
    1349.
    Ja Fr: Fi lip
    Gabrich iz Trav-
    nika Capcllan od
    Foc;c;e, izpuni sve,
    kakkomi ova Pa-
    sthirska zapovi-
    da, i pripisa na
    knighe od vi n-
    c;agnia.
    XIX. - l .
    1808. Teslim teskera od dulusa, lipaj e, isvag-
    ui sc iznit moxe. - Vl. 1027.
    1350.
    1808. Bujrunti ja vrl o dobra, da se od nas neima
    traiti Laivanova. - Vezir Ahmed-
    paa da je s' vjHodostojna mj esta doznao,
    da su fratri najbol ji i najvjerniji podanici , a volja
    je carska da u miru ivu pak stoga zapovijeda
    kadijama, da iz svih sil a bdiju nad nai m mirom
    i nas - Vl. 1026.
    135 1.
    1808. Buj runtija Ali Ibrahim pae, koj om za-
    povij eda svim turskim u Bosni, da
    budu na ruku fratrima i da jih brane od svakog
    napadaja, osobi to Ekij anskih.
    2
    - Vl. 1029.
    l <Ppa rpru 11 3 Bapenra nOCHeTII O j e j oaH. Joe. nayno-
    1! 1111 nncepratlniy " De sunpli cio terebrationis ej usque
    variclatc E :J i stola" (V e nel i is 179.) ce ajena Kao
    11pCHO'l110U.il ll ll11ClJ. 3 OHai<O anOMIIHty:
    Borgia Alexandra, ar cibiskura i bana l<'eramskoga.
    V tirilu kraljestva Marijina govorenja, prt'vedena od Gm gura
    iz Varea, biskur a runskoga i namisnika anostolskoga u
    svoj Bosni i U Dubrovniku 1799. 8 str. 140.
    Na kraju od istoga Oargura iz Varea: pribogoljubni
    za tovati pri svelo uzneenje Marijino na nebo. Str. S.
    Gergur iz Varea, bi skup ruspenski i namjest ni k
    il postol ski u Hosni t 18L3. Kratko nadometnutje 11 knjiice
    " Od' uza me," To j est 14 razlikih ravni/z i kratki/z govore-
    Ilja/t. U Ml etcih 1796. so sir. l 08.
    Epi slol ae pastorales cum aliis nonnulis lilteri s cirw-
    l aribus. Patavi i 1809. S
    0
    sir. 46. lat. i hrv.
    , 3a oHy r oa. nocToj e n uHa'ie aaunMlhHBa AaTa y
    XII CTOPIIjll cf>ojiHILJ;e o6311 pOM Ha cynjenORaHte MYCJJ II MaHa Y
    nau. ,u!JnKauujn Cp611je. n oHajnp11j e caM sam1ja M6paxnM
    XnnMII nawa y ct>oj Hu uy 11 l{peweso. ToM npnJJIIKOhl npu-
    uaae 11 3 TII X MjecTa 46 I<OHta aa I<OMOpe C U.eHTPYMOM V
    Capaj esy. Ma ToaRfl nKa onpasu pe611ynesena 1223.
    Ciy jypynanjy: " Primite na znanje: Prije nekog vremena poka-
    za li su se srpski nevjernici nepokorni, t e ih na temelju e-
    rijatske fetve i car ske zapovijedi treba dovesti u r ed i oo-
    kornost. Ali to ne moe bili bez vel ike spreme i bez mnotva
    vojnitva, a jo treba granice po nekim kadilucima
    bosanskog ajaleta. Prole godine s cl!rskom zapovi jedi razviti
    su bajraci mrtve strae po Bosni . baJraka sl-!
    1352.
    1809. Bujruntija lbrahimpai na vrlo dobra da
    neimadu se nae kapele dul usiti. - Vl. 1030.
    1353.
    1809. Di van teskera u kojoj se kae da j e bio
    pekirdibaa vezirev za pregledati sva
    tri manastira i fratri s' vezirom namjesti li
    se pri mili su Bujruntiju da neimaj u u ta ime ni-
    kome nita vie davat i, ali pogreno u Buj-
    runti ji sama crkva imenovana izpravljeno
    bi da se neima i od druga dva manastira ta
    traiti. - VI. 1031.
    1354.
    1809. ll am proti va Sulejmanu iz Milodrae koji
    je bio opanj ko fratr e, da su mu enu povratili na
    viru, i sakri li , pak tuba laljiva, opet jim
    zapovi d varzo, da Handiju iznova plate porad Mu-
    bai ra. Buj runti a marshava. Vranna vrani oc;i u ne-
    vadi. .. - Vl. l 032.
    u Fojnici i Kreevu i vojnici popi sani i prigotovljeni, ali poto
    nijesu nikuda krenuli do ovog vi efendije i ostali
    zapovijednici dobavite te 11ge, te Vdlll ova moj a buju-
    ruldija prispi j e, kaite im, d3 sc imaju spremiti na osnovu
    car skog manjkavost popuniti tako, da pod svakim
    bajrakom bude po 120 voj nika i odmah krenuti na Novu varo
    i tamo granice sa vel ikom pilnjom." HaKOH Tora OROwe
    J(OTII 'iHII nosuau. Ho yc1<0po ce jaou cpaMOTa, o Kojoj ce
    onaKO rosopu:
    "Ej ti saraj ski kadija, te pribrana i ulemo,
    pribrane kadije, podkadije, carskih ago, nadturnagjije,
    bajraktari i age, da vam Bog znanj e
    i povisi, daje vam se na znanj e, da je iz Vi sokog i Foj-
    nice popisat od svake po jedan i otpremlj en
    mirimiranu Sun-ull ah pai na Soko, da ga oslobode od
    ustake opsade. Sad se da nai voj ni ci
    iz ordi je i se i selima. To mi javlja pred-
    paa i alj e t. fter imena i prezimena bjegunaca, pa
    kae u pismu, da bjeanje t akvih ljudi iz ordij e moe pro-
    pometnju cijele ordije, koj a je stala prema nepri-
    j at elju vjere. Cudim se ovom bi jegu, j er od Dunava do naeg
    ajaleta u svim bitkama sada s Rusima i Srbima, pokazuje S:!
    Bojom na naoj strani, a propast nepri-
    jiltelja. Od vajkada su bosanski junaci bili glasovi ti , a oso-
    bito sada, gdje treba da se pokau, (jer) s Boga
    na svakoj strani neprijatelji sigurno biti U takvom
    vremenu pokazat se mlitavim i nesnolj ivim, te iz ordij e bj e-
    at i i cijeloj ordiji pruati ( zao) primjer, ej takove treba po
    vjerskoj dunosti strogo kazni ti.
    Ej vi efendije i gor e spomenuti! Saljem svog matara-
    diju Mustaf gu s tefter om bj egui1aca. Sa znanjem erij ata i
    ostalih prvaka i u sporazumu s nj ima, bjegunce i
    na odredeno mjesto pomenutom pai u ih odmah
    poaljite, a koji se stanu sakr ivati i li se pokazivati bolesnima
    il i se ma kojim zatezati od polaska, ti l j udi nijesu
    muslimani; treba ih strogo kazniti . Dobro nastojte da svakog
    otpremite na odredeno mjesto. Zato se ova bujurldij a na
    bosanskom divanu n3pisa i vama otpremi. Kad vam prispije,
    po njoj se ravnajte, a od protivnosl i kloni te i Y
    j ei(HOM naK J(pmallHOM pa'iyHy aa 1224. (1!:!09.) HanaSH l"e
    SaHIIMJbHBa CTaBKa TP" UJKa. " Maturagj ij agi tO je doni o buj-
    ruldiju da se povrate i to su pobjegli iz
    ordije groa 10." MCTo TaKo: "Nosi ocu murasele u Foj nicu
    i Kr,r.-wo radi l agumgjija groa 5." Men. e nj enoM "Prvi
    sr pski ustanak pod Karagjorgjem od godi ne t219. - 1SJ4. do
    godine 1279.-Hl62." no TypCK11M IIBB0p11Ma npeueo n ypC/111 0
    l<eMypa Cejc!JYAJ(IIH <PexMn, Capajeao, la34.-1916. cTp. 183.,
    ll 251, .
    244 -
    1355.
    1809. Njekakav Ibrahim iz Brestovska bio
    sebi jednu koje nesta lo,
    je davu kod vezira na njezin_a oca i f:atre da s u
    ju oni pri vratili i sakri li. dobro ka-
    diju izvadi e llam na SVOJU konst. - Vl. 1033.
    1356.
    1809. Oprave od kuchi cze u Orascju. .
    Uc;:et uzet i o.stalt
    c;:emac;: ija da se ne1111a v1sce davat ponz na Kuch1_czu,
    i varto sctoje dato u Czrkvu od pok. Ivana Oasc1cha
    u Orascju buduchi dali u Vakup grosca 13. Ovo
    bih god. n' Gosp. 1809. - Xl. 2342. (Neima turskoga
    spisa)
    1357.
    Die 22. Febr. 1809. Mi doli podpisani, c;: inimu
    svidoc;:anstvo daj e O. P. F.
    dagni Guardian sa znagnem, 1 naJ 1sll
    dao u zajam Mula Saliu Muman _grosca
    500. A on nama pridade u zalogu SVOJim
    i muhrom zapec;:achenim Rat jedan sre?ra,
    Pase, i jedan pas od srebra; s.cto pna
    zajam vratiti , a zalogu uzeti. Dabtga pak pna smart
    dighla s' ovogh svi ta, d_a moxem_u ovo p:o-
    dati , i naplatit se, akob1 scto Mt obechta-
    jemo datti, komu se bude . od . gnegova
    Rodda. Ja Fr. Jozo Barich ex D1ffr. Svtdoc;: tm - O.
    Fr. Mato Christichevich Custod. - j a Fra Mato !veka
    ex Provil. - Ita est F. Paullus Bargnic (ex) Ovard.
    Na 28. Maja 1815. Ikrari Mula-Sali Numanagich
    damuje O. P. F. Pav'o Bargnich uzaimio priko ovo
    500. gr. drughi put jose 80. W nena-
    Jazise zabilixeno. ovome svtdoczt F. Stipan Mar-
    covich Ova rd. Mula-Ibra im Vi soc;:anin,
    Xuc;:a, Mulavdi a Aghi ch, i Iva n Trogranc;:1ch, altas
    Civich, prozvan <;ivan. Svidoczisu u
    Temesuchu danamje duxan gr. 500. Slt edech1: Mu_Ja-
    Ibraim Vi soc;anin Xuc;a Mula Mustafa Numanagh1ch
    Imam <;arsinski Mula Audi a Aghich, i Mula Mahmut
    Numanaghich. Ovisu isti Svidoczi dasmo rec;enom
    Numanaghi chiu Reum vratili. .
    (Turski zametnu! Je!) - Xl. 2372.
    1358.
    1810. 26. 11. Divan-ieskera dasse od naas nejma
    traxi ti kogn od Delli-Kadicha, vech akko tko schto
    s nama ima da idde na Capiu. - IX. 1898.
    1359.
    1810. Di van teskera da fratri neimadu plat iti na-
    jam nj ekomu Iliji, i zato s Bujruntiom d_ost_i ge
    shir Deli Ali Aga: AlJi buduchi Fratn U] agmtlt_
    vrime i kod kapie poso opremili, ovdese naregluJ.e,
    da od nj ih nishta neishche ni kadi a, ni mubashtr.
    - VI. 1035.
    1360.
    1810. 16. XII. Divan teskera da ne da-
    jemo nita Kreevskom Najbu ni Emin\1, nit ser-
    daru ni kadiji , poradi kopileta nj eke
    Kaxe chehaja, daje zarad nikakva Coplleta k sebt
    pritego Fratre, i mahalbas hu, i sh' njima poso na-
    mis lio, zato veli daji nitko negona. - VI. 1037.
    1361.
    1811. Teskera na dvojca Tura ka
    koji su bil i zalegli nj ekoliko vre1mna sa
    zulumom u manastiru prijeti se njima da se odmah
    vrate ako ikad misle selamet Teskera ako
    tko scto poc; eo pagnkati porad kavaza Consula
    Franceskoga, koji Ll nas nochi quod Musafer. -
    VII. 1040.
    1362.
    1811. Bujruntija od eni ka i udat benicah priko
    zakona koji budu otimali i na si lu natjerivali fratre.
    Sulejman Paa kad je bio kajmekanom. - VII. l 04 1.
    1363.
    1811 . 27. I. Divan teskera od krva rine od Lu-
    gova za koju tetovasmo kod kadije, _a
    drugom da nedaj emo ni ta.
    na vidjelo la T uraka _koJI su b1lt .
    arzoval protiva fratrima i se da se 1ma]u
    isti laci pedepsati po koimu drago i na
    Di van posl ati za pedepsati. - VII. 1042.
    1364.
    181 t. 28. VIII. Bujr unti ja lbrahimpae da
    moremo popraviti oko manastira zidove i talu
    koja nam izgori na novo - VII. 1047.
    1365.
    1811 . l. X. Bujruntija kajmekama vezireva
    da moremo slobodno manastir. To jest
    izprid sob'l h dase mogu po podniczam pl oc;c;e po-
    ni zat. - VII. 1056.
    1366.
    181 t. Vezireva Bujruntia da Primimo Ivana
    Sina p. llie Curie iz S.limena, koije naopako dillo
    od .. . , illiti, vodio Kurvare kurvama po Trav-
    niku, pak ga vezir ovde surgun uc;: inio,_ nama
    tovari o daga zatvorimo ovde u Manastir. scto n1 e
    nikad brio, neka bude; i is punismo naredbu Go-
    spodarevu na ll Marcza. - veli , Fra-
    tri puste, dache oni na mesto nJ ega b1t rezll. -
    VII. 1046.
    1367.
    181 t. Biskup

    vodi popis stanja upa
    viziti ranih g. 181 1.
    1368.
    181 2. Hudet od dave s' Mehmedom iz Pogo-
    ri lice od Mehmedpae, M. je htio uzimati
    za konje fratarske to prelaze nj egovom cestom
    pa mu bae jalni. - VII. 1053.
    y apxnny.: Zqamenit(l pisn1a XIX, - 4,
    -245-
    1369.
    18 12. Oprava, da njeki Mehmed iz Pogorilice
    ucmore od fratara napl atiti to nai Vinari (gro-
    II Ari) konj e po njegovom. Ovije dao Ar-
    t.ohal Veziru pakje izio pasju skotinu. - VII. 1054.
    1370.
    1812. Vezir pi e Kadijam Kreev-
    ll kom i drugim da se ne mijeaju u nego
    ucka ostave tu stvar fratrima neka oni izvide,
    Ima li kakova zapreka i neka oni po svom
    zakonu kako im se svidi ako ne bude kakve za-
    preke i to neka dobro razvi de. a. H. l L28. -
    X. 2007.
    1371.
    1813. 17. III. Murasela eff. za
    nit mehremat zidove u Nb. U ovoj Murasel i
    kaxe kadia, dasuse tuxili Cdrshilie i putnici koji
    pokraj Manastira prolaze daje zavaljen put od osu-
    tog zida i daj e to Fratarska duxnos t i
    popravit za to imse i naregiuje, da poprave More
    bit, daje ovako Guardi an s kadiom skroijo poradi
    holje sigurnosti. - XI. 2005.
    1372.
    1813. 22. VI. MulJa star manastir
    i svojom rukom mjeri i premda nita ne
    oglobi nas i dade ovo pismo da je po fermanu
    - V ll . l 059.
    1373.
    1813. Putopis prve vizitacije biskupa fra Aug.
    po upama Posavskim.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 2.
    1374.
    2?. l. Bujruntij a Alipaina, da je smireno
    poradi i da od
    nas traiti nei ma. - VII. 1062.
    1375.
    1814. 4. V. Temesuch od Mlina, na mostu na-
    <.' igni ena, tojest na mil chiu, kogami prodade Sei-
    menin s' ugovorom, da ga ja nac;inim i meni uz-
    mem 5 Redova poc;imavsci od nediglje A gnemu
    dadem 2 Reda za uvik. l posli negose nac;ini, daga
    Imademo odpremat obadva kako koi visceh ima
    - XI. 2025.
    1376.
    1814. 15. IX. Tesli m teskera kako bi dato Me-
    mi u u Saraj liji Hordagi gr. l 000 od foj.
    532.20, a od kre. 350.20 onda kad udari s' vojskom
    saraj. na Vezi ra; i razbiga u Vitezu, usilovani od
    privelikogh zuluma Vezireva, i gnegovi Oliudi. -
    VIJ. 1134.
    1377.
    1814. 17. lX. Potvrda kajmekama Usurt pae
    da smo tursku dj ecu krsti li , oglobi nas, a poslije
    dade ovo pi smo da smo pravi.
    1
    - VII. l 061.
    l 11 r TO xapana je KYfSl no pocHII ,
    1378.
    1814. 1. XII. Tavi! kako dadosmo 15 gr. to
    vezi revi svatovi u 680 Ovde se
    zapovijeda, da se plati i nekae da je -
    X. 2029.
    1379.
    1815. 19 April. jaffa kadije sudcza Topal-ka-
    dichia kakoje iz onno 100 gr. to je se pri gnemu
    nalo od poriza nai dao prid nas za mehremat
    grada Sarajevskoga. Or. 15. - Xl.
    1380.
    1815. l. V. Ovoje Tapia kako O. P. fra Mijo
    Duich Difr; Ovardian kupi za 450 grosca Li vadu
    nixe nascega Toplika od Hanume Cheri Agi -Ima-
    movichia, koja metnulaje pridase za vechi la Mula
    Saliha Agi Imamovichia; muxu gnezinu imeje Mula
    Muhamad iz Saraeva.
    ahiti: Mula Sahli Nurnanaghich, Haeraga Nu-
    managhich, Mula lbraim Rezirh, i Mul a Mustafa
    Numanaghich Imam od <;arscie.
    1381.
    1815. 14. VI. Murasela kadiji na da moremo
    pritresti i pokriti talu kako i Bujruntiju kae ....
    VII. 1067.
    1382.
    1815. Izun od Kajmekana Dervish begha Vi -
    lichia, da mogu pritrest ovu kognusniczu u Doczu
    i pokrit. Uzet ... po meni Fr. Mati Christiche-
    vichu za sad Paroku. - XI. 2010.
    1383.
    1815. IV. Immalo ovi Izun od Dervish-Bega
    Vilicha, kajmekana da mogu nac;init. da pac;e po-
    krit dvi Pojate u Ouc;ioj gorri. - XI 201 1.
    1384.
    1815. 28. VII. Koncept pisma biskupa
    iz Fojnice, koiim se ugarskom palntinu i
    za neke bosanske k/erike (va-
    liada poradi nji/zova slavenofilskoga raspoloenja)
    i za provincijala, koji se na taj forum obratio preko
    biskupa (moda i hrvatski),
    pa sad trai uputu, pun titulacijone udvomosti.
    Serenissime Caesarea Regie Princeps! Archi -
    Dux Austriae, Regni Hungariae Palatine!
    Excelsum Caesarea-Regium Locumtentiale Con-
    sili um Hungaricum! Domine Domi ni , Oartiosissime
    Colendissimi.
    Divi no. Naturali praecepto quem, admodum ju-
    bemur Parentes, Reges, Princi pes Magistratus, Du ces,
    Magnates. Dominos, Protectores, ac Benefactores
    omnes sincero amori s, atque honoris studio prosequi:
    ita vetamur que mque vel infimum de plebe Co-
    munionem quoquo modo cadere supralaudatos vera
    vel maxime; hoc enim piaculum esset summun1
    1
    summaque anipJaclversjone dignun1.
    - 246 -
    lllud etiam certum, expl oratumque apud omnes
    est, vix aliquem mortalium r eperiri posse, qui al i-
    quando non aberraverit a recto, verumtamen sicuti
    omne erratum a gemino corrupta mortalium maturae
    fonte, ab iuscitia nempe, vel a neq uitia dimanat:
    ita duobus ibidem modi$ poenitudine nimirum, et
    clementia relaxari peritusque aboleri solet.
    Et quem admodum frequentius ex iusciti a quam
    ex nequitia homines a recto tramite defl ecter e: si c
    etiam itivoluntari orum quodammodo hujusmodi er-
    rorum promtiorem, f acili oremque consequi se posse
    veniam, non desperare consveverunt.
    Quo itaque mea haec collimet narrati o, i amde
    non la tet Pro-Rex, Princeps, et Archidux Sereni ssime!
    jam Vos non late! Caesarea Regii Locumtenentialis
    Consilii Hungarici Domini Senat ores Amplissimi!
    Vos, vosmetipsos Dominos, Patronos. Benefac-
    t ores, ac Maecenates nostros Munifi centissimos a
    moderno Bosnensis hujus Provinci ae Superi or e inor-
    dinato, incosideratoque quodam f oeto offensos quo-
    damodo fuisse, cum ingenti animi nostri maeror e
    intell eximus, indoluimusquE' omnes tam Superi ores,
    quam subditi .
    Et revera per invia aberrasse prima fronte vi -
    detur Provincialis Superior iste. submittendo qui-
    busdam Religiosis luvenibus Mi ssianari ae hujus
    Provinciae Alumnis, vi Monasti ci voti , immediatae
    jurisdi ctioni Suae Subj ecti ; modo autem, ex Be-
    nignissima Sacratissimae Caesarea Regiae Aposto-
    licae Majestatis Christi ana Pietate, et Cl ementia,
    in Hungarii s Gymnasiis, Sacrae Pastorali Theolo-
    giae operam navantibus. ob maximam nimirum
    Sacerdotum in hac Domini vinea penuriam, quasdam
    revocatorias litterulas, praevie, ut debuerat, Cae-
    sarea - Regio Beneplacito, ab Excelsa C. R. Ltli
    Consili o Hungari co, non impetrato, quamvis eodem
    temporis momenta, per interpositam, eamque in
    Ecclesiastica Dignitate constitu tam Personam, il-
    lud postulaverit, quemadmodum, ex adnexo, holo-
    graphi ipsius epistolae exempl ari , manifeste colligi
    potest.
    Debuerat porro Provli s noster, ut modo per-
    spicimus, quod antea ignorabamus, non aliena, sed
    propria mtlnu, humillimas preces Suas Excel sa
    Ltli C. R. H. Consili o substerner e; quod certe f e-
    cisset, si aliquo modo, providam C. R. Ltli s Con-
    silii Hungari ci Regiminis f ormam perspectam ha-
    bere potuisset. Sed quaniam Provli s Superior iste,
    Reli gios caeteroquin probus, et h0nestus, inter do-
    mesticos Instituti nostri pari etes, in Pontificia diti-
    one educatus, Germanicam nunquam, aut Hunga-
    ricam degustavit aurarn, idcirco mirum esse non
    debet, si eam, quam scire oportebat, viam i gnor avit.
    Venia itaque non indignus esse videtur, eo vel
    maxime, quum superi obus annis non di ssimiles
    revocatorias Litterulas, a Praedecessoribus sui s,
    aliis, atque aliis Missi oni s hujus Alumnis, in Hun-
    garicis pariter Gymnasiis tunc temporis studiorum
    causa degentibus, solo medi ante Insigni olim Mae-
    cenate nostro Laneta Memori ae, Dno Ant onio Mont-
    zih Epi scopo Bosnensi, Excel sa C. R. H. Ltli. Con-
    sili o non r eprobant e, Saepi ssi me expeditas fuisse
    reprehenderit.
    Quare et ipse modern us Provli s noster, munerl
    suo se fecisse satis ex isti mabat, preces suas Ill-
    smo, ac Rmo Dno Alexandra Alagovi ch, Episcopo
    Bosnensi, quo Act uali Excelsi Ltlis. C. R. C. Hun-
    gari ci Referendario, Eidem Al tefato C. R. Ltli. Con
    si li o utique subjici endas, humillime porrigendo ti -
    mebat enim ne nimium praesumpsise videretur,
    si t am Per Excelsa Principum virorum Senatui,
    rudi eal ama exor atam postulati onem suam, imme-
    di ate proten di sset.
    Hoc itaque vera, atque genuina erroui s i stius
    causa fuit, in quem errorem unusqui sque nostrum
    facili ssne impingere potui sset, et forsitan impege-
    runt plures, qui nimo, ut modo animadverti , ego
    quoque impegi. dum anno proxime el apso, Eundem
    Praetitulatum Dnum Referendarium eni xe r ogavi,
    ut .dignaretur Excelsa C. R. Ltli. ll. Con sili o, extre-
    mam in hac Missione Sacrorum operari orum penu-
    ri am exponer e, simulque vehementer instare, qua-
    tenus praedi cti juvenes Alumni nostri , quo citi us
    Gregi huic, idoneo Pastor e destitut o, suppetios ferre
    possent ab oriental iurn Linguarum Studio, si Excel sa
    C. R. Consilio Hungari co expedire videretur, Be-
    ni gne, di spensarentur: utque amator um, et succe-
    sive moren doru m loco ali i , atque ali i, ad eodem gym-
    nasi o, Religi osi juvenes, jam Professi , ex Bosnia,
    susciperentur: atque ita ordine quodam, quoad Stu-
    diorum St adi a, peri odi ce ut ita di cam, praestabitho,
    in vacuas decedentium et invalidorum Misionari-
    orum Sedes, juvenes i sti ex Hungaria quotannis
    successive huc revertentes, in sacra Past orali Theo-
    logia, ut supponi tur, atque in r eli giosa disciplina,
    quod praeci punt ill orum Studium esse deberet, suf
    ficienter edolati, atque instru cti, collocarentur qua
    sana rati one inita, ordineque quodam praefixo
    spes profecto non modica me recreabat, f orent
    nunquam Plebes hae miserri mae, nostri s in Parochi i s
    idoneis orborentur Pastoribus, quemadmodum ma-
    x ima cum animi nostri dol ore non infrequenter
    evenire cernimus: modo dittissima tuae, mi seram
    hane Provinciam Othomani cam, in secundum jam
    annum, mirum in modum depopul ante. Messis eni m
    multa: operarii antem pauci: idonei vero paucissimi.
    Arbitrobar profecto egometipso, Prol audatum
    lllm. ac Rm Dnum Referendarium. virum utpote
    Ecl esi asticum simu! atque Episcopali Di gnitate
    praeful gentem, im Ecclesi asticis hujusmodi negotiis
    Eccl esiasti corum, et poti ssimc Religi osorum Alum-
    norum nostrorum Studi a concernentibus, apud Ex-
    cel sum C. R. Ltl e Consilium Hungaricum non me-
    di ocri auctoritate eminer e; queadmodum omnes fer e
    juvenes Alumni nostri nuper ex Hungaria h ue re-
    vertentes, unanimi voce, nobi s narrabant, Praetitu
    lati Egregii Praesuli s Exi miam Pietatem, Humani-
    tat emque omni jure ext oll entes.
    Utr um autem mox praecitat e humillimae poeces
    meae, ante conspect um Prael audati Illmi . ac Rmi
    Dni Episcopi Referendarii comporuerint, nec ne,
    prorsus ignoro: atql!e propterca non
    - 247 -
    cxlstl mo; qula sl con1parulssent, et ad ipsius Hu-
    mani ssimi Praesuli s manus dcveni ssent. Is certe
    oro ea, qua emicat Eximia Benignitate, si non qua
    Excelsi C. R. H. Consilii Referenduius, Sal tem qua
    Episcopus, titul o fraternae charitatis. Signo nutuque
    aliquo, Excel si Ltl is C. R. H. Consilii Prominentem
    Aulam, ad quam rec urrendum mihi erat, i ndigitar e
    dignati s esset: cum itaquc eam mihi non indigitare-
    vit, jam meridi ana luce clarius innot esci t, saepe
    citatam epi stol am meam ad ipsum non perveni sse.
    1\t si etiam pervenisset, et a me Rraefulgidam
    llungaricae L. Regia-. Aul ae Port am inaci ore mihi
    venuisset, hoc etiam parum refert; et enim ubi nul
    lum jus, ibi nulla injuria subesse potest.
    lllud porro uni ce, quod totius rei Suma, atque
    lngenue fatendum nobi s est, iusciti am nempe no-
    stra m innumerabilium propemodum errorum ma-
    Irem esse foecundi ssimam.
    !stud quoque Silenti o non praetereundum, Ac-
    tual es omnes Provinciae huus me non
    rxcepto, null am ferrne Pragmati ces Incl yti Hungariae
    ideam habere; utpote quia in Itali ci s Ordi nis
    nostri Provincii s, atque inter domesti cos ci ner es
    studiorum causa delituimus modo vero durissimo
    Saracenorum jugo oppressi contin uoque divexati,
    illas etiam quos in Itali a, comparaba mus, ex iguas,
    pamissimarum verum ideas, prorsus, ut i t a, di .:am
    ;uni simus; ideoque superi oribus annis cunctas p;o-
    pemodum, quas vel Augustissimo Caesarea Regio
    Throno, vel Excel si Ltli s C. R. H. Consi!ii Elevatis
    Subi alliis substernere debuimus preces, eas pie
    defuncto Maecenati nostro, Dno Episcopo Mandi ch,
    cujus grata memoria apud nos, et apud posteros
    nostros in perenni benedi ctione erit, summa fiducia
    nperiebamus: lpse autem pro i nnata sua, qua in nos
    fcrebatur, Eximia Pietate, i ll as in Systhema redac-
    tas, ultra promovere, atque in Altum sustoll ere
    non dedignabatur.
    Ast , proh dol or! Ill o nobis erepto, et ad Siderea
    evocato, ex perimur, nunc vel maxime, quam
    lngentem passi simus jacturam; adea ut meridi ana
    quasi luce caecutire videamur, quam vis nedum
    offensioni s Scopulos, verum umbras etiam decli-
    nare ardenti ssirne cupiamus omnes t am Superi ores,
    quam Subditi, et quantum humana nostra hehe-
    ludo sustine!, dili gentiori adhuc studio, divini Nu-
    minis ope, unanimi vot o, amodo devitare conubi mur.
    Humillime i nterea rogamus, optamusque edoceri,
    qua via, quave manu preces suppli cationesque nos-
    tr as in similibus rerum adjuncti s, Excelsa Ltli. C.
    It C. H. substernere debeamus, ne denuo per in-
    vi am oberrantes, i n alios. quod Deus avertat, offen-
    sionis Scopulos impingamus, neve in nobis infau-
    sl um illud compl eatur vaticinium: inciderunt in
    Scyl l am, Cupientes vitare Charybdim.
    Quoad memoratos vero praeter voluntarios tam
    a me, quam a moderno hujus Provinciae Superi ore
    l ncaute admi ssos diversi gentis obliquitatis novos,
    veni a modo nobis detur. quam ab lncopar abili Pro-
    Caesareo-Regii Princi pi s Archiducis Ser e-
    ni ssimi Magnani mi!ate; nec non ab omnium Ex-
    cell entissimorum Dominoru111, et Dynastorum Excel-
    sum Ltl e. C. R. H. Consilium componentiurn, quo-
    cumque demum modo a nobi s incaute offensorum
    Eximia Bonitate, facile consecuturos speramus',
    exoptamus, petimus, fusisque precibus irnploramus
    imo consequutos, j am esse confidimus omnique pro-
    pulso adversae formidi ni s umbra, Renignissimo
    Duorum Maecenatum, nostrorum adspectu recreati,
    ac exhi larati, validi ssimoque Austriaco- Hungaricae,
    Paternae Protectionis Clypeo obtecti, ac praemuniti,
    l aeti conqui escimus.
    Atque obinde pro tam lnsigni , et a lncompara-
    bili Benignitate, et Clementia, non minus ac pro
    caeteris i n n umerabi l i b us pro pe mod u m Christianae
    Pii ssimae Benifi centiae, Eximii s Monumentis, qual is
    a Caesarea Regia Apost oli ca Majestate, tum ab
    Excel sa C. R. Ltli. H. Consili o, in Iuvenum prae-
    sertim, Mi ssionariae hujus Provinci ae Alumnorum
    tam pia, et religiosa educatione, ditamur, eos, quos
    possumus, perenni s nostrae grati tudinis, gratias
    ref erimus maximas.
    Spondemus insuper, tam pro Sacrati ssima Cae-
    sarea-Regia Majest ate Apostoli ca, quam pro Sere-
    ni ssimo l mperiali Regi o Principe, Archi-Duce Au-
    stri a, Palatina Hungariae, nec non pro Excelenti s-
    simini s Domini s Excel sum Ltle C. R. H. Consilium
    componentibus demum pro Austriaco Potentissimo
    Iuvicti ssimo vastisimoq lmper i o, et pro magnifico
    Hungariae Regno, ac pro caeteri s omnibus, lati ssime
    potentibus Regnis, Provi nciis, Dominii s, ac Statibus,
    Augustissimae Austriacae, lmperi ali Regiae, Domni
    Subjectis, pro perpetua nimirum eor undem prospe-
    ritate et pace, ac felicissima conservati one, et in-
    cremento, devotas ad Deum Alti ssimum, et Domi-
    num Nostrum jesum Christum, ejusque Virginem
    Matrem, Magnam Hungariae Dominam, nec non
    ad Seraphicum Patriarcham nostrum divum Fran-
    ciscum, usque modo nusquam inferuptas, muta-
    que minus amodo abrumpendas ingeminare pre-
    ces: aeternamque. Aeternamque Munifi centi ssimae
    Alte laudatorurn Dominorum Maecenatum nostrorum
    Largitati s simu!, ac Pereximiae in Mi ssionariam
    hane Provinciam Bosnensem Pietati s memoriam,
    intimis anirnorum nostrorum praecordii s insculptam,
    r etinere.
    Haec igitur mea, haec Provincial i s nostri, haec
    denique t otius Cleri ac Populi Chri stiana Catholici
    Bosnensis in durissima Barbarorum captivitate illa-
    crymantis indenti ssima vota sunt, quae dum, prae-
    dictorum omnium nomine, Excel sa Ltli. C. R. H.
    Consilio, ea qua par est, humillima devotione, sub-
    jicio, cunctos hic recensitos orphanos, et concap-
    ti vos fratres meas, Avitae Caesarea Regiae Austri-
    acae Domus, Eminentissimae Pietati, et Clementiae:
    Hungaror um item incl yta Nationis Magnanimae
    Protectioni perimpense recommendo, me quoque ad
    obsequi a promptissimum exhibeo, atque cum Sin-
    cerae gratitudi11i s affectu, libentissime subscribo.
    Altefatorum Dominati onum Suorum, et Excel si Cae-
    sareo-Regii Locumtenentialis Consilii Hungarii.
    Fojni cae, in Bosni a, di e 28. lulii 1815.
    - 248
    H umili im', devotiss', ct obsequentiss', deprecator
    fr. Augustinus Miletich eppus Dauliensis, et vicar.
    Aplcus in Bosnia Argentina - Othomana.
    1
    Ku lij er Fragmenta Hi storica Bosnen-
    sia, 19.
    1385.
    1815. 18. IX. Pismo od kadije travanjskoga da
    od nas ni t a neima tra-l iti otac pokojne Skopaljke
    Pavo, zato mu je sve pristal o nepra-
    vedno to je ona bila dala za uspomenu u crkvu.
    - VII. 1066.
    1386.
    1815. Bujruntija Alipae Derendelij e u ime
    manastira. Vezir kae da j e namjestio s'
    fratrima posao porad crkve na koju j e bio
    Pekirdi baa VEzirev za razvaliti ju. - VII . 1065.
    1387.
    1815. Hudet kako je Fatima Sarajka ganjala
    od tratra haljine svog brata koji j e umro
    u kapeli deliji j ednom vezirevu i bi joj na
    to mjesto nj eto oderaka od drugog pri-
    dano i bi osudj ena da neima vie ni ta traiti.
    - VII. 1069.
    1388.
    1815. Murase1a Nahipa Mulla Sali
    od razput enja. a. H. 1231. - VII. 1080.
    1389.
    1815. kako j e Petar sin Tadin poklo-
    nio 1815. u Crkvu Livadu Stubleni cu prozvanu.
    - Pod gradom juno. - Xl. 2013.
    1390.
    1816. ll. Xl. Pot vrda kako pridadosmo han-
    Barjaktaru to dolazi Tatar po gvar-
    diana. - VII. 1079.
    1391 .
    1816. 3. XII. Suret Bujruntija Sulejman pae da
    nedajemo dobra i lipa. -- VII. 1081.
    1392.
    1816. Bujruntija Sulejmanpae da nedajemo
    - VII. l 087.
    1393.
    1816. Ovosu seneti od Zemglie joze Travan-
    kina to jest koju tapiju nesmiduchi
    na tekiju snieti, sniu ju na da nevirnici ne
    otm.u. - XL 2021.
    t je nps11 cKnoHno 6ocaHcJ<e !jJpaTpe Aa csoj
    lja'tKII OOAMnal!aK He ynoTpe6JbaBajy HllWe Ba KYfiHII, Ky-
    l_( lllbCKif n cny)l(tiHCKII nocao. Hco. Fra Mijo V.
    Zivotopis fra Augustina biskupa daulijskoga i namjest -
    nika apost olskoga 11 Bosni i Hercegovini. Zagrt>b ltl83.
    1394.
    1817. Kako smo kajmekamu .. . Teskna za Kre-
    evo Sutj. Fojn. 1360 gr. - VII. 1088.
    1395.
    1817. Udjel kako nije ovdje nikakva
    koja posti ramazan pako j oj se ne da gvardian po-
    nego ju silom goni u crkvu (dava
    poroti gvardianu po Ubi Barjaktaru, i ovu opet
    vikar fra Nikola - VII. l 090.
    1396.
    1817. Naredba kajmekama na kadije da svagdi
    predusretnu gostoljubno Konsula dok
    iz Broda u Travnik - VII. 1091.
    1397.
    1817. T emesuch. kako gvardian fra Pavo Vu-
    kadin zajmi kadii Sudcztl gr. 300 na 10. maja.
    Ime kadino: Sejdo Abdu- cherim. - X. 2033.
    1398.
    1818. 24. ll. Teskera od t efterdara da-
    neimamo davati - VII. 1098.
    1399.
    1818. dan 24ti Laxka. Irade Rujruntija Der-
    vi bega kajmekama za kapelu
    da se slobodno moe i pokriti. (80 gr.
    ravno). - VII. 1096.
    1400.
    1818. Izaide Burjuntia od Dervibega Vilichia
    Kajmekana. Na 1818 u dan 24 ti Laxha dase slo-
    bodno moze prinar;init, i pokrit kuchia Nase u
    Oraju i da Neima nitko zavidi!, kadgod se dobro
    podaspe. Al za ovu bi arr;a oko 20 gr. Zaisti arar;
    daje se izun, da se moze i kuchia i Pojata pri-
    trest u Pokrajr;ichi.
    Nita da bojechise da mi ovo ne-
    bude sufficiens, opet s moim Velikim Nastojaniem
    i arr;om izvadi po istom Vilichiu i Veziru Burjuntiu
    Na 1'819. Die 10 Maji; alli dado 150 gr. -- Svak
    ostali prizesti darova Alise imade znatti, dase obi-
    dvi Burjuntie na ovoj istoj karti metnute. - X. 2219.
    1401.
    1818. 15. 9-bris. Tavi[ kako platismo Han- harG
    Assan-Aghi Girichiu, gr. 90. Shto na nas
    Pashalia, i bii 6 dana. - X. 2040.
    1402.
    1818. Murasela da se moe sl obodno ukopati
    Ivo koji bi ubij en ovde u varoi od jednog
    rakidije, - VII. 1097.
    1403.
    1818. Teskera kako dadosmo gr. 24 Scto nam
    bishe Svatovi Vizirevi u Busovac; i die 2 jan. 1818.
    - Xl. L341.
    1404.
    1819. Bujruntija Djelalpae da se moe foj-
    crkva popraviti.
    1
    - VII. 1109.
    1405.
    1819. 10. II. Ovoj e teskera Mullina uime zvona
    zaradi koj Schetovasmo dade dase Slobodno
    N tj lj , Mulla pishe kadii, daje to j edna tax i po-
    Ivora na Fratre i zato dase puste u miru, a od
    zvonah ni shtanespominje. - Xl. 2046.
    1406.
    1819. 22. III. Foj ni ca Ovoje temesuch od h u-
    M!inskoga, kojega biashe oteo Scamiich, daje
    kup1o Ila donashega mlina, od Vi czi cha: daklen
    nashaje sonu stranu 5. arscina do Scamii cha u
    scirinu a pet u duglinu.
    Bi dato Scamiichu gr. 17 titul o pacificationis.
    - X. 1788.
    1407.
    1819. 29. IV. Tavi! kako dadosmo 37. gr. De-
    vinskog siena. i kojekakvi drughi esaba kakoj<!
    mJxe viditi na Contim ovoga mi secza i godine.
    Xl. 2044.
    1408.
    1819. 30. V. Tavi! kako dadosmo Han-harcsa
    Assan-Aghi Girichiu gr. 99. Sto na naas izide
    Pashalia ujme Katina. - V. 2045.
    1409.
    1819 .. Udet kadijin odv vezira potvrdjen i pri-
    dan gvard1anu fra Marku Sekimi kako je njeka
    Kate (Costichia) na sudu ispovijedila da se je kod
    kadije bila za j ozu Kaurina i kako je on
    nju prid Turcima pustio, nit je mogla s' nj im s
    kl adovati i tako on opet oti ao u kaure i da u
    tome nij e kriv gvardian, nitji po sebi na silu raz-
    pustio. - VII. 1100.
    1410.
    1819. Prepis j ednoga "fermana" o natapanju
    nekih njiva u kotaru Tire.
    Sejd h. Ishak i Salih Sejd Hasanov parbe se
    za njive i natapanj e u kotaru Tire. Veli se da je
    to vakuf. Tuitelj odbijtn. - XIII. 2951.
    1411.
    1820. Knjiga manastirska na Miralema da za-
    brani uzimati na fr. Miju i pok. brata
    fra Nikolu od niiova otcza p. Luke. NB. Ovaka
    knjiga i u napridak u takoj prigodi moglabise pri-
    pisat. - VII. 1106.
    1412.
    1820. Bujruntija da gvardianat u
    Docu. Velise u B. da nitko nesmeta, nebuduch ona
    kucha nit Czarkva, nit Manastir. - VII. 1116.
    t Jom 1819. yaHeMHpyjy !jJpaTpe aa hew11QJ, Aa je
    y.MCTHYT KOji! l(aMeH Y 811Jl 1 KOj a A<ICKa (TaXTa)
    1413.
    Osman kapetana derveotskng r1a
    sva tn manastira da on i njegovi ljudi fratre
    napastovati koji idu preko Save u Brodu i obratno.
    - VII. 1117.
    1414.
    1820. 29. l. Bujruntija kajmekama i zime
    crkve i zvona (rec;r;e nekase vechie ova dava ne-
    ponavglia). - Vll. 1118.
    1415.
    vrlo qobar kako pusli mnogih
    dana naJposlije poravnasmo se s Sakka
    baom Ostruakom te naa sva Cvitovnja
    ravnoga jelaa od god. 1820. - X. 2053.
    1416.
    Od czvitovgnie Nashe (latini com.) -
    Na 1820. Gvardian Fojnir;ki za Na-
    mastir ISt oga FOJill(; koga Fratarskoga mista sa Sa-
    kom poradi Shume 11 Czvitovgnoj utvardishe ovi
    ugovor: Akkobi shto i bilo Sakka-bashe Shume i
    od st.rane i z Manastira gt'e-
    dajuChl u Czv1t ovgn1u od vel1ke Bukve vishe nashe
    gnive, koj u smo od Sikirichia kupili, i zovemoje
    Nov.o-kuup, a . zvalaseje Bugliughichia
    da Sakka sve koli ko nama ostavglia,
    1 za uv1k prodaje od rer; ene velike Bukve uza stare
    megnike do Muratovacza; od Muratovacza opet do
    drughe Sakine shume s'livu stranu do Meshichia
    Osmana megie; a gorie na varhu Tromegia, t. j.
    Nasha, i Guaxgianska; na varhu pak sve
    shume jest. velika Bukva na kojoj imadu
    dv1 .. . .... .. ; 1 1zan ove Bukve na livu stranu do
    nashega g . .. ostoje do Meshi chia shume sve. Bishe
    svidoczi od Turaka Ibrahim Agha Kadrich .. . . od
    Boxo kujungxia, Frano Vur;evich, Mato Cavlenik
    1 Ivo Selak. - XI. 2373.
    1417.
    1820. Kadie Travanskoga Murasela poradi
    Guardianata ll Doczu 1820. -- X. 2237.
    1418.
    1821. Divan teskera Djelil-hud pae izime
    ll kojoj zapovijeda, da ovdje u Fojnici neima nikon{
    ni ta dati izvan. to smo dali u Travniku Muba-
    iru etc. - VII. 1121.
    1419.
    1821. Tapia kako kupismo od
    Osmana umu na vrh Cvi tovnje za 25 gr.
    na 1821. Zove se Nadjelik kod Ostrukog huduta
    kod ume Antuna Grabovca. - X. 2057.
    1420.
    182 1. Murasel a efendije Vehekbije da mu mo-
    limo Boga ni! d bratom Muhamedom. - Xl. 2058.
    32
    1421.
    t S22. 22. lipgnia. Uc;eth kadi j e Coac;cichi a
    Abith-Effendie kako na 22. lipgnia 1822. kupismo
    na Sel akovi chim kuchi u od Fr ane Herine za 225. gr.
    za Gvardianstva P. fra Mihe Duidi a. - X. 2064.
    t 422.
    1822. T apia od zemgle Petra Vi l ichia koja u
    Vi l eni czama vi se Oocza i zovese Marevacz. - X. 2281.
    t 423.
    t 822. Temesuch Hac; i Mijli chia po komu ja I vo
    Pavo Bargni ch Ba arac ovoga vrimena pl ati po
    Petru Vili chi u iz Docza i odkupi Marevaca za groa 40.
    - Xl. 2307.
    t 424.
    1823. 14. VIII. Tavi ! od brat a vezi reva
    VII. t 126.
    1425.
    1823. 2. I X. Bujrunti j a Vezi reva, da moremo
    manastir, ako bi se koj i naao u oko
    manastira i l i tal e, da se i ma uhvatiti i ako se
    uhvatit ne moe i v da se njega iz puke ubij e i
    gl avu posl ati s llam om k Veziru. Arc;a bi gr. l OO.
    Docsl o li p ll am i Bujrunti a. - VII. 11 31.
    1426.
    1823. Murasel a kadijina da se oko fratarskih
    vrtl ova i zemalja ne - VI I. 1132.
    1427.
    1823. Knjiga od Manasti ra na kapetana u kojoj
    se Fr at ar fra Gargo Kotromanovi ch.
    XI. 2057.
    1428.
    1824. Buj runtij a Vezi rova, da neima uzimati
    dj umruka kapet an 1j evanj ski za tovar e i od marve
    na Bor ovoj gl avi. Ovaj e ob:: heno l i pa Bujrunti a na
    Ferman nasl onj en. - VII. 11 38.
    1429.
    1825. 24. VI . Ferman dobar za fratre tj . da
    nei maju turci ni kakav zulum i od da
    nedajemo. Ovo bi proshtiveno od T utunc; i basse
    Vezireva Alli-Begha. - VI I. t t 41.
    t 430.
    t825. 7. VIII. llam i Buj runtij a da neima ni kome
    biti tete kad se j e j edan Her a dunder u Rakovoj
    Lozi kod' Konji ca japiju oti sko niz kamenje,
    satrose i umro, na naem posl u: ma u !lamu neime-
    ntJj ese daj e na naoj japij i , nego onaku u umi.
    VII. t 147.
    143 1.
    t 825. Asan, Kadij a Banja!. daj e dozvol u da
    fratri mogu japi j u u kadi -
    l uku za pokriti crkvu i manasti r VU. 1139.
    1432.
    1825. Izum Bur unti a Sel i m Pae iz Salonika
    izvagjena Mi seca Apri l a dne 22. 1825. da moemo
    u Docu i znova i ovu u
    pokri t. - Xl. 2072.
    1433.
    1825. 10. Vl. Buj runtija kajmekama da
    moemo pri pravlj ali japiju za pokri ti man ast ir foj -
    - VII. 11 46.
    1434.
    t 826 t. g. 1242. Murasel a i chi nad bolestni ka
    li po sast avljena. - XI. 2074.
    1435.
    1827. Buj runtija od Abdurahrnana Pae da
    moremo 50 tovara i z Neretve i 50 tovara
    vina dobaviti ova j e dozvol a skupo
    Vezir je zapovij edi o i zabrani o s' vinom
    i pri nosit. - VI I. 1149.
    1436.
    1827. j aft a scto si eno, darva, i chiumur imase
    dat ovdi na Messchiemu od onoga sct oj ese i mal o
    nosit u Sar aevo za Ahdull l Rahman Pasci
    Mi esecza octobra. - XI. 2078.
    1437.
    1827. Tesker a od razpusctegna Antuna Bano-
    vi chi a i z Pogoricze ottimaca koi j e stavio u pro-
    st ost Katu Gor chichi a otetu pria 6. godi na -
    X. 2271.
    1438.
    1828. 29. ll. Potvrda za t1oak za 50
    ljudi asker a. Stirasmo na 16 Gli udi h, i s' ovom
    pri godam buduch ji h mul a Sal i h Numanagich k'
    sebi na nash hesab primio, odbi smo sr i chom i stom
    od duga oko 500. gr. - VII. 1125.
    1439.
    1828. MUIasela kadije Osman Nuri za vjen-
    j ele i Blaa
    Bog!
    Murasel a kadij e: Osman Nuri upravlj ene na
    Rahi ba i z Mokronoga (kot. Vi soki) Matij u,
    da po vaem propi su i ceremonijal u vaeg zakona
    s doput enj em i pr i vol om (fami l ije) cur e j ale
    (?), nj ezina oca, si na Marijana ih Duvna
    uz nj enu pri vol u za Blaa sina Mate Pa-
    uz njegovu privol u. Na zahti jev i z-
    dade se ovaj nal og u r uke.
    Safer a 13. 1244. godine. - XIII. 2945.
    1440.
    1829. Vezireva Burjuntij a, da Zabi ti, i
    ma koji drugi Mehmur i neuzimaj u od frat arah re-
    sume, dj umruke, kazamiju, panduriju, i ma kakvu
    -251
    drugu daci j u jer su fratr i mehaf od svake dacije;
    osobi to da na skelama neuzimaju
    gj umruka za st vari kad se iz Austrije ku-
    29/ 11. 1829.
    1441.
    Fra Bono
    guard.
    1829. Ovo j e i li am Turaka protiva
    Fratr im i manastiru dat Pashi Cxel la
    - Ludhi nu za guardianstva Fr. Mar ka Grabovccza.
    (Strashan ll am, al ji h j e Bog smeo). - XI. 2087.
    1442.
    1830. 28. VI. Buj runti j a za hambar
    izvan manastira, za Mutemina Asanagu Giri cha.
    - VIJ. 11 68.
    1443.
    1830. 24. VIII. l lam i Bujruntija Alipae Mo-
    ralie da moemo podi gnuti u visinu ljeme na
    metrovom cel lom kod Novi ciata. - VII. 11 66.
    1444.
    1830. Biskup izailje svog
    nika u Ugarsku do kr. kancelar a, plemst va, sve-
    redovni t va i sa posebnim
    uput ama.
    U arhi vu: Znamenita pi sma XIX. 3.
    1445.
    1830. j afta kako pl atismo konak Mubaira An-
    diji ll Girinu hanu. - VII. 1157.
    1446.
    1830. V. BujnLntija Alipae Moral ije po fer-
    manu da se Ceif manastir u Foj nici za na-
    se. - VI I. 11 35.
    1447.
    1830. Buj runtij a Al ipae Moralij e data po fer-
    manu da se moe manasti r u Fojni ci -
    VII. 1155.
    1448.
    1830. Murasela kadiina da se
    pred crkvom ne kopaj u NB za sta mal nijesu foj -
    bi skupa kamenoval i , i velikaje smutnja sh'
    njima bil a. - VII. 11 59.
    1449.
    1830. Copi a fermana u kom se sve
    prijanje fermane. (od ovoga Origi nalje u duduku
    ll zel enoj svi l i). - VII. 1160.
    t450.
    1830. ll am kadi je i Bujruntija Ali-
    pae Morali e i zvadjena poslij e poslj ednjeg Ceifa,
    da nij e nita preko fermana. I ma chesi f
    \)a?cha: - YH 1163,
    1451.
    1830. V. Teskera Mul le Sarajskog po fermanu
    da moemo manastir. - VII. 11 64.
    1452.
    1830. 16. X. posl jednj i nakom nie i liam,
    ma i ovie dobar moxese iznit prid Gospoda da
    bude potri ba. - VI I. 1162.
    1453.
    1830. 16. X. manastira u Fojnici kad se
    i ovoj e chesif- tevter, koise ima pazit,
    iznit Gospodi da bude potriba. - VII. 1165.
    1454.
    1830. Temesuch Asanage da smo mu
    izplati l i to je bio u vrien1e fabrike Mutemin, to
    jest za 4. Misecza gr. 200. - VII. 1169.
    1455.
    1830. 26. I V. Ferman sultana Mahmuda ll.
    (1808.- 1839.) bosanskom valiji Ali Namik pai,
    kojim se izdaje dozvola manastirima u Fojnici,
    Kreevu i Sutjesci, da poprave vremenom oborene
    i crkve. (Po slubenom prepisu u 68. sidilu
    kutubhane Careve damije u Sarajevu.)
    Odabrani vi sokotovani muiru,
    svi jeta, bistroumni sviju po-
    slova, izvritelju svjetskih potreba, pra-
    vednih misli, odrava telju moga carstva i svake
    mojih velikih dostojanstvenika, koji si
    zaodjenut dobrima moga velikoga carstva,
    sadanji bosanski valijo, upravitelju klikog,
    1
    herce-
    i sandaka, moj veziru Ali
    Namik pao, da te bog vazda na visini uzdri i vi
    pohvalni erijatski sudije u bosanskom vilajetu, kadije
    kreevskog i kadi luka i nji hovi
    zastupnici, da vam bog znanje! Kada vam
    ovaj moj previnji i ferman nek vam
    je na znanje:
    U bosanskom vi laj etu, u i kreevskoj
    kasabi , i u mjestu zvanom Sutjesca u
    nahi ji, porui l i su se tijekom vremena manastiri i
    cr kve tako, da u njima nije nikako vriti
    boju slubu te se tamonja raj a obratil a mol bom
    na moj sjajni carski pri jesto poradi popravka mo-
    da im ja za to ne uskratim svoje carske mi-
    l osti , a ti si me moj carski vezire o tome pismeno
    obavij estio sa erijatskim ilamom, koji si ujedno
    sa molbom ovamo poslao. ja sam o tome zatraio
    fetvu i erijatski naputak od ej h ul islama, vrho-
    vnog muftije i najznatnijeg ponosa ulemskog i naj-
    odabrani jeg odabranika za od grijeha Mev-
    l ana Abdulvehaba, komu neka bog uzdri
    (Na pitanje:) Ako u jednom selu bude jedna
    stara crkva u ruevnom stanju i njezini pripadnici
    za to zamol e, smije li se ona u staro stanje vratiti

    - 252
    i po starom obliku ponoviti? dade uzviena fetva
    mom carskom prij estolu odgovor, da se
    smije, zbog je na osnovi te fetve i zdana fer-
    manom moja previnja carska dozvola u tom smislu,
    da se gore spomenute crkve poprave, i na osnovi
    fetve zapovijedam, da se postupa, i zato se sa
    praga moga uzvienoga prijestola ova moja carska
    zapovijest napisa i otpremi.
    Moja carska milost ne krati zbog gore pome-
    nutih razl oga, da se one crkve, kako ih je erijat
    opisao, ne proirivi ih i ne ih, po sta-
    rom planu i na starim t emeljima poprave, pa do-
    zvolj avam, da se poprave u starom obliku, bez
    primicanja i jednog pedlja ili prsta, a za tu dozvolu,
    da se gore spomenute raje ne smije ni jedno zrnce,
    ni jedna para uzeti; a koji bi t o dozvolio ili
    odgovoran i kanjen. Ti vezire i vi kadije
    dobro znajte. da se strogo i posluno drite moje
    carske zapovi j edi a protivnoga da se posve klonite
    i I zdadoh ferman i zapovij edam, kada vam
    stigne, da u njegovu smislu postupile; sadraj nje-
    gov duni ste sluati i odrati.
    Tako da postupate i od protivnosti se
    Tako znajte i ovim se zapovij edima poklonite.
    Napisano u polovini mjeseca zilkadeta 1245.
    U velikom gradu Konstantinij i.
    (Kemura, Turski dokumenti za povijest bosanskih ka-
    i z Careve damije u Saraj evu . Glasnik
    muzeJa. . . XXI. SaraJeVo 1909. str. 572. nr. 8.) - Xl. 2162.
    1456.
    183 t. 22. Vl. Murasela kadije da
    nam je sl obodno prosljedit gradu manastira.
    VII. 1175.
    1457.
    1831. 22. liJ. Fr. Augusti n bi skup pie
    fr. juri Zlokov upniku u kako mu alj e
    novi misal za 31 veliku pletu. Drago mu je, to j e
    u Kraljama oltar napravio, i javlja, da je za papu
    izabran Grgur XVI. Sekretar biskupov bio je fr.
    Lovro Karaula. - V. Fr agment a historica br. 45.
    1458.
    1831. Ovoje Murasela dase nejmadu karmczi
    dogoniti, ni bitti ni darxati kod gornji Sctala, koju
    uzesmo na 6 ocbra 1831. - X. 2280.
    1459.
    1832. Mahmut paa naredjuje da se pozivaju
    katolici neka donose na prodaju u Sara-
    jevu kao to su i prije bez bojazni da jim ta
    biti krivo. - VII. 1178. !sp. i br. 1464.
    1460.
    1832. Ovoje Tavi ! kako dado u komore koje
    ce nositi xitto Vezirovo iz Vishegrada gr. 50 ire-
    koshe da chese opet vratiti koliko na 13.
    J u Il a 1832, - X J. 2329,
    1461.
    1832. 24. VII. Ovoj e Teskera kako Zabit Der
    vish-Agha zaiska JO Tovara Siena s' ugovorom
    dade vratiti, bi pisano na 24 jul ia 1832. - X. 2247.
    1462.
    1832. 8. Vlll. Teskera Dervi Age Zabita Poj-
    da sl obodno moemo bojadi sati crkvu. -
    VII. 1177.
    1463.
    1832. Zapis o popravcima crk ve i trokovnik
    z a to poljednjih godina i bio ulijeplj en u knjigu
    "Theologia mora/is illnzi ac reverendissimi D. Al-
    plzonsi de Ligorio."
    NB. Manastir Bratje S. O. Frane posvechen
    Duhu Svetom tt Fojni ci, bii prinac; ignan bli zu vas
    iznova godina 1798. i 1799. po Fermanu Sultan
    Sellima Czarra. Pomagnka u krovu sasvime, tako
    daje ki s1o na sve strane; zato Otci Mlogo Posht.
    Discreti odredishe dasse prinachigna, i pokrie, i
    u Capitullu uc; ignenom na 24. April a 1826. Defi
    nitorialiter bii postavgl en Praefectus Fabri cae P.
    F. Stipan Markovich od Travnika; koi odma i zva
    divshi na kapii izun Burjuntiu, dasse moxe pri-
    pravgliati potribita japia; i sdogovorom gor spo-
    menuti OO. Planinu zvana Rakova Laaz kod
    Kogni cza, i c;ini ussich 17. i gl iada shimgle od
    durechega darveta zvana SmrUch. Megiuto doi-
    de na Bosnu Auduraman Pasha Karvolia stra-
    shni; okognega odasmo, molismo, i davasmo
    gr. 7500. dabinam dopustio, da moxemo zapo-
    c;et Fabriku, i posti punna 4. Misecza nishtase
    neopremi, naivishe propter intestinum bellum. Posti
    mloghi smutgna, doide na Bosnu Ali - Pasha Mora-
    Ji a, i pasli negose hoda oko kapie 4. godine, od
    ovoga Vezira, rec;eni F.Stipan imade Arz, i uc;iniv-
    shi Arzohal s' istim Arzom posla it Stambol Czarru
    Mahmut ll : od koga doidoshe, kakosmo, i molili,
    dva Fermana: j edan, dasse mogu svatri Manastira
    prinac;ini t ; drughi, potvar da sviu Fermana rria od
    proshastii Czaraa dobavglenii. Bii arc;a na Kapii
    za sve oprave gr. 3, 922: p." 15. na svaki Mana-
    stir po gr. t, 30.7: 18.
    Godine 1826: Bii
    arc;a za rec; ene
    shimgl e 17. i gli -
    ada groshaa 25,618:5
    Godine 1830: i
    183 1: dokse pri-
    nac;mt Manastir
    gr. . . . .. . 35.827:31
    Godi ne 1832: dokse
    prinac;inishe otari
    u Czarkvi gr. . 812: 13
    Troici Bojagia i z
    priko Save, koi
    pozlati slle
    1
    i PQ
    Arac; Turski svega.*
    Za i zun Bur-
    juntiu grosha 62:
    Za Muraselu
    kadii u Ko-
    gniczu gr. . 35:
    Veziru za Arz,
    i Arzohal gr. t ,307: 18
    Bakshisha ka-
    vazima kad
    Permani doi-
    doshe gr. . 158:
    Kavazbashi Ve-
    l} a l!
    253 -
    j aisashe Otare, i
    Czarkvu grosha 2,562:
    Za zlato, i bo.ie
    grosha . . . . 2,079
    Sum. 66,899:9
    Upomoch Boja donese
    Mar kovich i z Docza, i okol o
    unega grosha 1800.
    cheshifu g. 330:
    Alil Neimar-
    ghi gr. . . 266:
    Kadii , Mute-
    minu, i Fojni-
    canima Tur-
    ci ma na obba
    cheshifa g. 3,073:
    Vezir neuze
    vi she ni shta,
    i zvan na po-
    c;etku, a dade
    6. Burj untia,
    almu bii dato
    shto u kakvim
    Peksheshima
    g. 832:30
    Sum. 6.064 :8
    Fr. Stephanus Markovi ch de Travni k ex Difr:
    ex Cust os, et Praef. Fabricae.
    *Ovi arac; Turski metnutje u broj u godine 183.1:
    Fragmenta Hi stori ca Bosnen-
    ia 46.
    1464.
    1832. ll . l X. Mahmud paa da se
    pozove katolike neka donose na prodaju u
    Sarajevo kao to su i prije bez bojazni, da
    t
    1
    e im to krivo biti. - VII. 1179.
    (Muhur:)
    Mahmud Hamdi-paa.
    Na Boga se oslanjam
    Samo jedini Bog je
    On mi je nitko drugi
    Njemu svaki posao ust upam.
    Treba postupat i po ovoj naredbi !
    29. rabiul - ahi r a 1248.
    Noi Visir Machmut Pascia Governat ore di
    Bosnia.
    A voi Diletissimi Fra Michel e Provinci ale e
    Fra Pietro Guardiana del Convento di Foni cza, e
    tu tt i li Parochi che si trovaste in tutto il Catili chi o
    ll i Fonicza, sal ute ed ordine. Ogni anno li raj a
    del suddetto Cati li chio di Foni cza port avano qui
    nila citta di Serajo Carboni e li vendevano e face-
    vano questo negozio, i n questo anno hanno man-
    cato e fiu ora non venero di vendere Carboni , e
    11 0 11 posso intendere da dove vi ene questa l or o
    mancanza; se hannuo dubi o da agaria, questo
    celso, e nessuno non sara molestat o ne l ui , ne il
    !I llO caval o, per ci o date avvi so a t utti i Raj a del
    Cati lichio, e particolammente a queli di Lepeniza
    ' Zemerna di comi nciare e continuare di portasse
    ogni giorno Carboni a questi citto e li vendesser o
    nl popol o liberamente come ogni hanno e subito
    senza il minimo r itardo, di mettere in esecuzione
    questo nostro ordine e senza mancasser 6 un gi orno
    per ritan fqra?illo l a mi nima 111al1- ,
    canza avvi sat eli che savanno puniti assol utamente.
    1832
    1465.
    7 bre. 11 / 23
    Sera i o. '
    1832. Divan teskera beg Mahmut Vezi ra
    da nei mamo davati vojni ce ni komora. - VII. 117<! .
    1466.
    1832. Thahvil kako dadosmo gr. l OO. u Tap i ll
    vezirovu i Puossni ku Zabitovu. Nas zapade gr. 68.
    osta j osh nashi gr. 22. - - Xl. 2364.
    1467.
    1833. 27. III. Ovoje T achvi l kako dadosmo
    gr : 510: p: 32 na 27 Mart a 1883 U vec;er e, konake,
    komor e i ostal e od dana Mahmut Pasha na
    Bosnu svoj skom dosho.
    Dado ja Fr. Pet ar Vukadin. Guardi an. - X. 2250.
    1468.
    1833. Za kapel e Lj evna, Varcar- T ravnik. -
    VI I. 11 86.
    1469.
    1833. Tahvi l ka Ko dadosmo gr: 100 za goll i nu
    Schettu na 2 Ocbra. 1833. - X.
    1470.
    1833. Ovoj e teskera Zabi ta kadribegha dase
    ni tko nejma stavl j ati u Poriz osim Ko<;abasha
    nikoli ko ljudi dana 16. j una 1833. - Xl. 2353.
    1471.
    1833. Putnica fra Pere gvardij ana
    Putni list
    za gvardijana fra Peru sina Petra Gvardijana i z
    klise, visoka stasa, crnih vlasi i brkova, i za
    sl ugu mu Mijata, (koji je) nizak, irok. Idu posl om
    u T ravnik.
    L. S. Mahkema.
    L. S. Mustafa.
    L. S. h. Kadri
    l O. l. 1249. - Xlii. 2947.
    1472.
    1833. Knj iga od jednog kmeta (probabi lius) iz
    Habsta na nikakva Numan agu u Mostar. -
    Si mo pekar pie Numan agi u Mostar, da mu
    po ll i i Mati blago i zvol i milost
    niti, posl avi 123 groa u zajam, jer mu je radi (ne-
    poreza pekara zatvorena. a. H. 1249. -
    VII. 1180.
    1
    Hcn . starine" XVII. 106.- 107. l{onucn Pewn!l- MaxMYT-
    nawe, 6oc:ui CK0ra seaura, qJpalbCBI..\IIMa, !la ce 01111 11 KaTo-
    n lll.\11 HC npunpy>I(C 60C3HCICIIM yCT3U13M3 ll 11a ce IHI'I Cr (\
    ne 6oje OA CTpaHe 1..\apCI< II X 8/HICTII ,
    254 -
    1473.
    1833. Ovo j e Tapia kako juro illiti
    ostavi svoje po i sve ostal o u Crkvu
    ali turci sebi uzeti nikakva Miraci j e
    metnusmo Smoli cu izprid nas nj egova na
    nj ega Tapia bi data, alli kad Smolica umirase sve
    nama opet ostavi jure pok. i ova tapi a sa
    Smolice j est primetnuta na Gardiana na 26. Febr.
    1833. - bi Guardian fra Petar Vukadin. - 1821.
    1474.
    Iza 1833. Tevter od Giulusa Vezirskoga (izvana).
    Upprava za prikazatse novom Veziru, i novom
    Mulli Kada doidu na Bosnu.
    Tri Gvardiana izaigiu prid Vezira Ll abitima /.a./
    f.a.f Dosada obi C< aj da u i ve-
    likoj kappi izaidu prid Vezira, ma god. 1832. bu d1ghnuto.
    Fojni<;:ki nossi Fermane, a druga dva (sutj eki i kre-
    evski !) svaki po svichu voschanu od Littre, o li po ke.
    Poisti na<;: in Multi novomu. Nosi se Veziru. l. Ovan
    pogol em s' rogovma sadart. 2. Glava shekera od dvi
    oke. 3. Na jednoj Tefsii 6. <;: i vta kruha i 6 <;: i vta safuna.
    Chehaj Vezirevu na Tefsii 4 <;: ivta kruah, i 4. <;: ivta
    safuna.
    Visce nikome ni scta, i zvan baksci sa, Schto moxes
    magne, al ' ovoj e naimu<;: ni e izbavitse od Lokmanaa.
    Upprava od j aspri kolikose ima kome datti , ai se sve
    zajedno Smii sha, i Veziru, il kome on rekne dadese;
    samo mii nabascka imamo datti chausl araghi.
    Veziru Giulusa gro- Shto koi Manastir i ma dat
    shaa . . . . . . . 800: tl Giulus
    Chehaj grosha 200: Fojnicki groshaa . . 600.
    Tefti sl eme grosha 200: Suttiski groshaa . . 420.
    Ar<;: babuna grosha 80: Kresevski grosha . 380.
    Di van Effendi grosha 20: Shto priteche pri ko
    Chaus1araghi grosha 25: pri ko ovoga amo broj a
    Biva svega grosha 1325 Gvardiani razd il e, i .
    sluxi im za arca.
    Kad imamo koga Rigiala Boshgnaka za Capi-
    Chehaju gnemu vagli a datti grosha 30. oi 40. Akoli e
    koi Hermeni Saraf, gnemu she<;:era, oi kahve, a ne-
    u<;: itga na j aspre; il akoj e isti chiaul araga, ovoga puta
    nedaj emuse, nego u drughi put; kahvom she<;:erom, i
    muket, i kaxemuse: Kao Capi chehaj . ..
    Giulus koi se prikazuj e Mu lli novome. Svatri Gvar-
    di ana, kako gori . Gvardi an Fojni <;: ki s' Fermanima,
    druga dva svichama voschanim od poke. Ovan s' ro-
    govma sadart. Multi na Tefsii 6. <;: i vta kruha, i 6.
    <;: i vta safuna. c;ehaj na Tef sii 4. <;:ivta hruha, a 4. <;: i vta
    safuna. Naipu Mullinu 3. <;: ivta kruha, i 3. <;: ivta sa-
    tuna. Chi atibom, Muhuzurbashi , Chaushbasl1i , i Mu-
    huzurom (b.) ujedin 17. <; i vta kruha, i 17. civta safuna.
    (b.) Neznase svak ad broj Muhuzurom; a on ni hoche
    svakom po C<ivt; zat o god. 1833. bii utvargeno 17. <;ivU\ pak
    neka dit e ...
    Bakshis kahvegii , visse nikomu ni shta.
    Od Vezira svakad vaglia uzet Burjuntiu, i teslim
    Teskeru, i 4. Bi gni sha.
    Kadse Vezir potvardi na Bosni ,
    j emuse gr. 1325: - Vll.1208.
    1
    1475.
    1834. 13. IV. Asangha Gjijro ne
    j e duan gr. za fr. Petra Vukadina gvard. - XI. 21
    1476.
    1834. Gyrina
    2
    Scto ja plati. - X. 2255.
    1477.
    1835. 6. ll. Livanjski muselim Ibrahim beg Firdus
    nastoji oko doz vole za gradnju tamonje fratarske

    Lipa i plemenita pozdrav od mene l braim Bega
    Firdusa Capetana od Li vna, mojim Pri ateglim Star-
    czi m u j eki i jajni<;: hko, najprimomu Dujchiu paka Svim
    ostalim Starczi m, u Tekij!
    jasam uvik bi o Vash priategl , bogli nego Ar-
    kachim kakochevam kazat i Fr. Mi o Dujch, i uvik
    elim vishe dobro Kersti anim nego Aokachim, misli-
    osam da nachine j ednu kuchiu u Li vnu za dapomollc
    Bogu, alli nie moghl omi i zachi za rukom kakobi ja
    ottio. Sadami i zajde i uze mi sto zgodno kakosu svi
    beghenisali , a beghenisachete, i Vi.
    Etto dakl em Scagl emvam sve oprave, na i ste kuche
    kako vagli a najpri e !llam Kadinski i gnegov Uget
    Sverhu Svega j emesuch na kuche, Spainski Marifet
    na ostalu Zemlu od Spaij e kakosam j a u<;: ini o vratiti
    po Miroshehij, a ja od gnega kupi o i u j ekin Vami
    prodo. .
    Dakl e za vechiu posti slobod vagli a da Jednoga
    i z megiu Vas poscagl ete Sovom mojom kgni gom, i
    ovim opravam u Saraevo Nakib Effem:lij Scerifu, pako
    nek Vezi r Bujurisce, i Buruntiu uzmite od Vezira, za
    Vechiu Vami Sigurnost porad poslitka.
    Kada sve opremite ovemi Sve oprave vratite u
    Li vno da Skupim svu emu na Mesch<;:emu, i da na
    Meschemi prid Svim Svitom odgovore dassu tome
    kael toche opet vagli at visce nego Sve oprave kada
    tako odgovore, posti neche mochi ni scto govorit.
    bi bila Srichi a da mogu nachi mi sto u Varoscu Ja-
    bijm dao da na<;:ine kako oche, al etto nemogu da
    najdu, a onda neka grade kako oche kuchiu od mene
    zavada neche bitti nikakva, nitti sam tomu? ..
    1 F. s. u Fojnici od XIV. - XX. s. 60- 61.
    HanO.IIIIIhC, Aa j e oija npou.enypa Tpaj ana AO 1850. HaljeHa
    j e jeAHa u_e,lYJbiiU,a KOja ll('llll:
    Nota
    U Gxuluzu shtose pridaje.
    U haznu Vezirevu gr.
    Chehaji Vrzirevu gr.
    Divan Effendii gr.
    Csaushl aragi gr.
    Fojni<;ki Manas. gr.
    Sutti ski Man. gr. .
    Kreshevski M. gr. .
    Gyr o (od kir) s Krete
    1
    fami li j a i zumrl a,
    Gj iro.
    - 255-
    Uvno na 6. Febrara. 18j5 (muhur) lbraim Begh
    Firdus Capetan Musselim od Li vna i Muselim. -
    Xl. 2378.
    1478.
    1835. Fe.tva za crkve u Sutjeskoj. - VII. 11 89.
    1479.
    1835. Fetva za samostana i crkve u Fojni ci
    druge zgrade na svom - VII. 1190.
    1480.
    1837. 2. V. j osip Viber, pisar kancel arij e kapi-
    (lll arnoga vikara u Ostrogonu j avlj a - po svoj pri-
    li ci fr. Stipi Magotsiju, provincijalu u Gyongyosu -
    da je 29. IV. bi skup Stjepan Kotl ar, kapitul arni vikar
    ostrogonski poslij e smrti Rudnaya, poslao u svom
    ngentu Ivanu Piancseku 4.238 f or. vrij ednosti.
    Ta j e svota sakuplj ena u magj arskim biskupij ama u
    kori st kreevskoga i sutj eskoga mana-
    Htira. Gl ede molbe, da bi koj ega bosanskoga pitomca
    primio na svoj troak kaptol ostrogonski , pa da se
    od11 ranjuj e u ostrogonskom ili vackom samostanu,
    odgovara isti kancelar, da j e pi tao kanonike.
    No oni se ne nadaju, da ikoji manastir primiti
    dj aka za 150 for. vrijednosti. Zato savjetuj e,
    da pie bosanskomu provincij alu, koji bi morao
    poslati pi smenu molbu metropolitanskom kaptolu za
    tu stvar, kako j e pokojni bi-
    Hkup uzdravao svojim trokom 4 kl erika. - V.
    Fragmenta hi storica br. 45.
    1481.
    1838. O. fra Marijan unji c preveo u Travniku
    hujruldiju Vedi Mehmed Pae, kao propratnicu sul -
    lanova fermana gl ede povl astica. Regi-
    Hiri rano 27./111. 1847. - Pb. br. 151.
    1482.
    1839. Ovoj e Temesuc iliti Tavi! koga dade Spa-
    Ilia Sulejman-Beg i Mustaj-Beg Spahije od
    I.Cmlj e na kojoje i koju posiduj e Capell a nova u
    t. j . unutra pisano j e, dase na godi nu
    It im Spahij ama nejma drugo ni ta davati nego 4 oke
    111 asla i l OO jaja, a konaka, Corapa unutra nejma
    vanda od ljubavi. Dat u Skoplju na 3. j an. 1839.
    - 1827.
    1483.
    1840. Sure t ferman za svestran u sl obodu. -
    VII. 1199.
    1484.
    1840. Udet kadijin, da se neima nigdi ganj ati
    fratre za miraz nj ekog Cvitka. - VII. 1198.
    1485.
    1840. Kadij e da ne katolika. Fratri
    oli bosanski oli doli, da se gledaju
    l da budu sl obodni od. svakoga zuluma i ono to
    dobiju, da im se t1esmij e oduzeti. T. g. 1256. -
    Xl. 2097.
    1486.
    1840. Oraje, 18. Fra M. upnik
    kardinalu j osipu Mezzofanti-u: javlja jedan sl u
    enitbeni Ludovika Mancinij a, italijana, i Eli zabete
    Cari gradanke te moli povolj no rijeenj e. - Z. pi sma
    XIX. vij eka: Br. 152.
    1487.
    1840. 23. XII. Fra Franjo l. iz Fojnice
    fra Boni u Skoplje na neke
    nesporaz umke u jednom pismu i za prije, povodom
    prvi/z organizatorski/z i knjievni/z pokuaja.'
    Prijatelju!
    to mi pi ete primi osam, a razumio-
    sam vau knjigu od 22. prosinca pisanu; etovam na
    svaku odgovaram: to Momku . (meni) h aferi me ko
    Car Pai r epove daj ete to moete drugi pu.t izosta-
    viti osobito kad u hitnji pi ete! zato j a nit malo
    zahaf erime ajem, idabi za nj e mari o. barem od sa-
    denje porodi ce, to nij e uputa, a od revne porodi ce
    znam ta me to i druge koj i ta polezna
    (kori stna) uvoditi stanu; ama vi velite to j e uljudno
    zar, da i mene staki m mi a? Boe to i
    pomi sliti, kamo i ali to iz druge strane biva. Vi
    utomu, iz Vaeg serdca dobrosti vog f alite, molim
    spomentese to bi od moj e Geografi e u Skoplju,
    kakva bi to vika, kakva ti zvoni ae krika, a zato to?
    ni zata drugo, nego zarad nenavidosti! ta moj a G eo-
    grafi a nitbi komu nahudi l a nit nj oj tkogod! al j e ne-
    navidost opet nenavidost! a tko onoj viki i kriki bi
    kri v, drugi doisto ne, nego Vi premda nehotice zato
    drugi put pazite da odmene nikom ni ta negovorite
    tj. onim koji . nije u naem drutvu, a dok unidj e
    budite sl obodni , zato ja to govorim zato mnoge ne-
    priatelj e broim, i za nahudit meni drutvu
    naemu, zato znade dagase ja nebojim. Kako Gun-
    dela, tako i druge knji ge dok moli
    dajih poalj ete, istina da velike pree nejmam
    ali to kakve stvari potribujumi,
    rekoh proizvanj e (provocati ones) a mnoge od
    tih j o nisam ni sam
    Od drutva Krianac. Fra Pavi hval a
    na bl agosovu, i pozdravlja11jL1, koga i j a sve serdno
    pozdravljam. Neznam zato vam j e ao na onakom
    razstaj anju ? moe biti da ste odmene to onu
    uvridj eni bili ? Vi mene nemoj te alit, al ja vas moram
    alit zato poznajem da moga ljudim ni-
    mal o nepoznaste, ta zar niste poznali da ja onogasam
    stranu dero, Koga sam ja slabie naravi poznavao
    . '
    1
    Hcn. fra Mirko Nekoliko o fra Ivanu
    Franu Glasnik" Xl. Sarajevo 1897. str.
    21. i. d.)
    Tugomir I van Frano (1818.- 1857.) Se-
    paratni otisak iz dvadesetprvog izvjetaja velike gimnazij e u
    Saraj evu. 1907.
    i Skarica, Zivot i rad Ivana Frane Na
    t emelju rukopi sa o. Aug. Pretampano iz " Serafi nskog
    Perivoja". Sarajevo 1908.
    - 256-
    ta kakovas nebi ali o kad Vi svog Colcgc narav
    nepoznaj ete? Koga da ja smoji m smi anj em, i na vas
    natiranjem se vi mome postupanju
    doseti ti , Vi se nedosetiste, te se raserdi ste, i to bi
    uzrok vaeg alostnog rastajanj a, ja hval a Bogu ra-
    dostnosam se rasto od Vas, toste i sami videli, iz
    svega vidim daste Vi krivi, i to ovako pokazat:
    j a kri v nisam, moj e postupanje il o s dobrim
    namerenj em "da se kavga ne zametne" da
    sam ja vaega Colege samo iz narav i
    pozna; on kriv nij e zato kad on svoju dosad
    nij e promina, ni od sad zar neznate ta po-
    sl ovica kae "Vuk prominjuj e dlaku "al nikada".
    Viste dakl em, kri vi : to se niste spomenuli ove po-
    slavice, i se; Ah! Zar smo od
    takvih brezposli cah doli, te nejmamo drugo ta
    pi sati ? ja nisam kri v! ..... j esam na svaka
    vaa odgovoriti .. . ?
    Pesme ne samo da vi posebi pi ete i dru-
    gom da molim, koje nek navas poalju
    a Vi name i to to pria l!zmognete. da u
    imade neki seljak koji naj -
    lepe pesme znade deder dobaviti. Pravo-
    pis ( ortographia) negl edam j a toliko, koliko ta se
    pi e?! - Ama mij e onaj podpi s "Tvoj
    Virni i Priatelj" "to god tko govorio". Ta j a
    neznam tko bi ta govori o? od moj e strane nitko
    i nezna dasmo mi Priatelji, pazte se da opet svae
    neuskriva . . . ! A moe bi t Vi i i z druge ruke neta
    govorite, idest de futuro da vama tko nezameri toste
    samnom Priatelj: te rekne, bojitese, "qui nom nas-
    citur ex senosci tur ex sociis" te se vama moje Pri a-
    teljstvo opasno vidi, ...... prava isti na, zato sam j a
    mal o pria spomena da se kanite haferimah, oprostite
    ako se nisam d oseti o onoj : "togod tko govorio" "zato
    drugiput sumnjivi metat ......... . . nemojte!
    1840. 23. prosinca u
    Pravi prijatelj ostaj e
    u Fojnici l epo Vas
    Franj o F. r. v.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 89.
    1488.
    t-840. Huggxet kadin, kako Ibrahim Biber iz
    Fojnice biashe patvorio momke Ouardianove, dassu
    gniegova kognia iz pushke rannili, shto on nemo-
    guchi i spatima i Ouardianovi momzi jemin
    ucinivshi, da nisu kogni a rannili, dava svarshi. a. H.
    1256. - Xl. 2096.
    1489.
    1840. 30. XII. Franjo Ivan alje iz Fojnice
    fra Boni u Skoplje " Poziv u kolo Bosansko"
    i daje uputu za sabiranje zemljopisne o sko-
    pljanskoj nalziji.
    Dragi i mili Pri atelju!
    Eto Vam aljem: "Poziv u kolo Bosansko" pro-
    tega i ako moete pripi ite, i pervom prigodom
    natrag k' meni poaljitega, druge bo ovdi Copie
    (snimka) nejmamo; posti neg j e Vikar oti o ni ta
    nismo kod starii ne, u illl e nj ega opravljali, dok
    dodje Vikar i nemisl imo! daje Vikar, u
    priateljstvu kod kod kog to on
    opremiti ; molim kad depromat suum ju
    cium de super : utrum al iqui d sit immutandum n
    ne? aut adendum? corrigendum? ne opus sit u
    capi toli i ? - -
    Drugo j e to kad se namirite
    kakva koj i j e u nahii skopljanskoj
    tajte za sve podore u toj nahii opi ite
    na priliku: nji ova imena, od blinje k
    mesto ol su kod reke ol kod pl anine, videli se
    dovi oi ne? gd i su jezera, i jesu li kolika?
    dal eko od blinj e kasabe? kakve se nalaze i
    rude? j ezera o l su kod reke, o l daleko od nje?
    isti izpitajte u Rami imali kakvo j ezero? Koli
    j e od Prozora dal eko? i j eli bl izu vode Rame .. .
    te od dana do dana: messis amp l a est, m ...""'".-.
    pauci sunt! Ovo dok vam ostaj em p
    Vas i ostal e j a i ovdanji
    t 0.000 puta h
    u Fojnici prosinca 30. god. 1840.
    Va priatelj
    Franjo Ivan
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX.
    1490.
    1841. 25. ll. djak, iz Fojnice fra
    u Skoplje nastavlja korespondenciju.
    Mil i Priatelju!
    Primih Vau knjigu jur odavna eljno
    fala Bogu! kadste u zdravlju bolj e koliko toliko,
    sl ane knjige podpuno primiosam; naa systhema
    Jurjevu (o Capitulu) biti potverdjena
    sada, a nit sada ufanja gubim sam i Ovard
    tomu su kail , s iznimkom to pervi kae da nej
    sad vrimena, to on razumi : da on nejma vrime
    sastavaka u metj ati, i boljemu se vrimenu
    oi vrimena imati: nama dopustiti, dobro bi
    da bi mu i Vi togod kroz ui od tog provukli. .
    Kri anac Pero ono najbolj e i
    on se j e poduzeo. - Vikar spremaose u Oraj e,
    u j aj ce, a Il oku al j u pak Mokro noge za
    ri zme j erko hiti zato oprostite nejmam kad vie
    sati, pozdravljaju pozdravljeni Pozdravlj aoce, i j e
    u Fojnici 25 841.
    Pri atelj l. F. v.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 91.
    1491.
    1841. 27. IV. se tui Boni
    malodunost i nes_logu pri osnivanju "drutva".
    V. "Ein Aufruf l. Fr anjo
    GrUndung einer bosnischen literari schen Ven:inigung"
    T. u .Hrvatskoj Zajednici", Sarajevo 1909. br.
    Archiv fUr sl awische Philologie, Bt! rlin 1911 . Bd.
    s. 314. - Wc o. aa Tanawlbl:l , npnnlll<e ll llP. n.
    MJnn npnHoc aHa'!en.y 6ocaHuu,e. ( ,,Gl asnik zem. muzeja
    R. i H-" XXI. S<lrlljcvo 1909. str. 2Ll .)
    Dragi Priatelju!
    Kamo dabi vam mogo elj no odgovoriti !
    .. Sloga" naa vidi se da natrag popuzuj e, prianji nje
    ljubitelji videse oledeni ?! Kri anac, vidi se da naj-
    manje za nju mari , on bi mogo kod stariinah stvar
    al' kad usil ovat ga nemogu; to! iko
    !Will mu putah govorio, i molio ga, al bi zaludu,
    Iz sve a sad samo uti: kad mu
    od tog ta spomenem; moe bit daga je od tkogod
    odvratio?! ...
    l to je sl oge stali !?
    Taki suti Bonjaci, dok jo mal o kaurske
    pameti imadu, ad omnia utilia sunt prompti ssimi, al'
    !lC proh! dolar kvasom Bosanskim pokvare, i pravi
    /Jonjaci postanu; sad za sad eto vidite da nemoe
    uita bi t a od sele
    Od pisamah ni uspomene? de nesaldese.
    Drugo nita ostajem zdravo i veselo, to
    tebi i tvom drugu Pavi el im.
    Travnja 27. u Fojni ci 1841.
    Pri atelj
    U Mh ivu: Znameni ta pisma XIX. 92.
    1492.
    1841. 26. V. Djeca pok. Stipe pro-
    dnju samostanu njivu pod Drimom; latinicom. -
    ln Dei Nom ine Amen! Na 26. svibgna 184 1
    l.ucze, i Maria cherri pokoj noga Stipe Vrebcevi cha,
    olliti Ban<; icha i z Fojnicze prodadoshe Manastiru Foj-
    uic; kome svojL! gni vu koja im j e ostal a od Ocza, pod
    Nashim Drimom za gr. 500. i za 30. Missa shti venih,
    prid svi doczim Frano Orabovacz, i Marko !<uriel, i
    t.il vechiu tvargiao, iste czuricze pritiskuje svoje Parste.
    l n Mari a. Ja Lucze. Isti dan bi dato ovim czuriczam
    j.(r: 21 O. Na 29. j an. dado jim opet gr: 39. Dado opet
    ovi 111 czuri czam za 30. miss a gr: l 05. Na 15. Maja
    l H42. Dado opet ovim Czuriczam gr. 70. Na 5. au g.
    1842. dado za Tapiu Emi nu gr: 50. Na 7. Agusta
    dado czuriczam gr. 20. Na tt . 8bra dado Czuri czam
    J.( l'. l O. Na 27. 9bra dado Czuriczam gr: 30. Na 22.
    Inu. 1843. dado czuriczam gr: 16. - Xl. 2376.
    1493.
    1841. 14. Vl. Fra Fratzo pie iz Fojnice
    fm Boni u Skoplje, mu Gundu-
    djela, moli te razlae z ato Bonjaci
    knjige ne cijene. -
    Priatelju!
    Nemogoh vam i z hatura davam nepoalj em
    tle/a Gundu/e! ja znam da vi nji za drugoga
    11 ne za se ni ta nemanje eto vam jih alj em sedam
    dclah! na vae potenje: da mi jih da se ne-
    upli snive oi razdnt j o i to nastojte da mi se segurno
    do nove godine povrate! Kad bi one kod vas bil e
    Ja se nebi ni ta brino, al kod drugoga!? . . bojim se l
    l.nambo kako cene knjige, malo pak baci na
    l'llfu to je kod Bonjakah, al znate zato ne
    1' uvaju knjigah? ni su jih kupovali i na pet
    danah putah daleko, tosu kupili na mistu
    nl iza mertvih ostave prikupili! ergo tako
    257 -
    i cene kako su jih dobili! a meni valj a pria novce
    posl at, pak potl an i triput pisati dami se poalju itd.
    pozdravi mi Pavu i dastemi zdravo!

    U arhivu : Znameni t pi sma XIX. \=13.
    1494.
    1841. 2. VII. iz Fojnice pie fra Boni Pe-
    u Skoplje posve rezignirano o negodovanju
    stanJtlz fratara radi "geof.!rafie" i o
    animoznosti poradi koje ometnue osnutak "drutva''
    Moj mili
    Ti sasvim zaveza sa svojim pi sanjem nej-
    ma vrimena, nejma predmeta (materie) oi ne-
    mari to god pisat? Drutvo, vel i propade pak mise
    i ne mi l i! al to nije bilo, to propast nij e mogl o, a
    dok je ljudi/z, i drutvah boe zdravlja.
    Prianekol iko vrimena razgovorismose, ja i Kri-
    anac tono, familiariter, termi medj u
    ostalim kae, kakoje fratarah graknu/al pro-
    tiva meni i moj oj geografii!neznam zato, ja mislim
    pervo rad toga to i oni vide od
    zemljopisa a daga oni sastavljaju a drugo to
    i najmanja kripost, nenavidost proizvodi kod
    umerlih ovog svita i t. d. i zato veli on nehtidoe
    u drutvo stupit da mene tog Drutva za
    derahu! sad dakl em ta ostaj e drugo, nego
    da drutvo opet da se skupljat, kog j a po-
    da ne budem, da niti isti (membram)
    a to l h asno moe bit, j edan bi o, oi nebi o sve j e j edno
    a eto vas dosta imade, koji u drutvo moete stupit,
    a sve isto bit. ..
    Pozdravimi Pavu, Tebe pako i
    ostaj em u Fojni ci 184 1. serpnj a 2.
    Pr iatelj Franjo
    U arhivu: Znamenita pisma XI X !J.l.
    1495.
    1841. Bujuruntia, da fra j ako (Krianac) ide
    nad u Li vno mol iti. - Xl. 2099.
    1496.
    1841, 6. IX. iz Fojnice fra Boni
    u Skoplje, alj e " Djulabij e" i raspituje za
    produ knji ga, kao i za j edan rukopis, koj i j e poslao
    u Imotski.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 95.
    1497.
    184 l. 29. IX. j iz Fojnice fra Boni
    kapelanu u Skoplju, potonjem nj egov "Enchi-
    ri dion" i povodom toga neke nesugl asice.
    U arhivu: Znameni ta pisma XIX. !16.
    1498.
    1841. Bujuruntija cum sua versione za
    i zragiena od Husref Mehmed Pae g . . ..
    na 5. Novembra tj . da nij e nitko mani toe od fra-
    tarah kupuj e j edna u i ovoj e Buj-
    runtiju dao Husrcv Paa. - Xl. 2100.
    33
    1499.
    1842. 12. l. Koncept fra Angjela
    uime peticija kralju Fer-
    dinandu V. za od tiranije vezira Ali-
    pae intervencijom u Carigradu.
    Augusti ssime Caesar et Rex Apostolice Benignissime!
    Nos infra scripti Pastores cum toto affli cto grege
    catholico in Ducatu S. Sabbae Erzegovina dicta,
    lmpcrio autem othomanico adjecto existentes,.
    subl imi ssimum Thronum et tremendum fastt gt um
    TUAE Sacratissimae Maestatis prostrati ac provo-
    cati tot calamitatibus vexati, tot procelli s j acta ti,
    tantis scopuli s illi si, tanta acerbitate adversantis for-
    tunae et iniqui temporis praessi, j am amplius in
    supor'tabili tiranide nostri Vezirii opressi, injustis ejus
    exacti onibus ad incitas et extremam egestatem re-
    dacti et fere pessimae desperati onis baratro imersi ,
    rebus nostris abiquale l enimen et solatium
    adlaturi ct extrematentare ausi in profundi ssima hu-
    militate absque ull a commoti animi exagge rati one
    hane nostram afflicti onem demisissime repraesentarc
    praesumimus Augusti ssimae Domui Austricae
    inquimus, quam Deus ipse a aeterna suo constlt o
    vel ut perennem aquae f onte m siti entibus, mi seris
    montalibus portum praesidium et perfugium desti-
    nasse videtur: ad eam confidenter confugimus, cujus
    clementi a, pietas, aequitas, justitia apostoli cus con-
    servandae et propagandae Reli gi onis Catholicae Ze-
    lus, jam dudum ultimos fines orbi s terrarum
    seraf, sperantes fore nos ab eo, pro connata stbt
    beni gnitate et patienter audiendas et pro voto exau-
    di endas. Et quidem:
    Noster Vezirius Ali-Pasha Ri zvanbegovich
    ex Stolacz oriundus communi crimini perduelli onis
    1831 cum caeteri s sui s contributibus se non imiscuit,
    sed ficta adhesione fideli s suo lmperatori perstitit;
    neipsa suos aemul os decepturos. Sedata procel l.a
    rebelli onis, ad imperial em urbem profe.ctus, demulsts
    muneribus mini stris, apud Aulam effectt: ut separata
    Erzegovina a Bosna sibi in il la ace natal i suo sol o
    di gnitas veziri alis conferret.ur, et si c .i.n
    tropoli Ducatus Mostar dtcta, sedem vez1111 ftxtt,
    cum numerosissi ma caterva famulitii , pompa, spl en-
    tl ore ac magnificentia superante vezi rium
    li cet sexies minorem partem Regnt habeat. Ideo
    2.2. Primo statim infausti sui adventus mense
    insoli tam contributionem coll igi fecit. Libcrius in
    imbell es Christianos tyranidem exerciturus, et suum
    despotismum firmaturus Mahumeti s assecl as ab om-
    nibus oneribus publicis immunes reddidit, a Chri-
    stiani s spatio unius anni sexdecim gravissimas sub
    varii s et di stinctis titul is contributiones pri mus cru-
    deliter extorquere incepit, ubi non nisi singul is
    annis ante ejus adventum, ab antiquissimi s tempo-
    ribus colligebantur.
    Cum tam graves contributiones tenui oni s
    fortunae Christiani statim ac petuntur, praestare nc-
    queunt, per ejus publ i cos offici el es gravissima
    ber.a excipere, ex quibus non raro mors sequttur,
    coguntur, ct hoc semper impunc. Quarc factum est,
    ut tot exactionibus ferendo impares ultra mill e fa-
    mi li ae relictis antiquis scdibus in variis partibus
    Regni Bosniae tri stes mel iorem sortcm quaerere co-
    actae fuerint, relicturi fuissent pl erique omnes Chri-
    sti ani si i ll is capiendo esset Bosna.
    Quoniam execrabil e esse novimus deserere
    avitam salutiferam Rel igionem, et ampl ecti i m pia Ma-
    humetis dogmata. Hane subtil em methodum noster
    vezirius excogitavit exstirpandi vel i psum nomen
    Christianum, ergo quod implacabili odio fertur, cum
    non audeat aperte et palam intuitu Rel igionis per-
    sequi; ideo praeter gravissimas 6
    singulis annis praestandas, perpetuts labonbus sme
    ull a solutione ac si ne ipso victu vexare non cessat.
    Quare praeter duo superba pal atia in suo teritorio
    a fundamentis excitata, et complura alia aedificia,
    praeter arces partim reparatas partim novitus factas,
    praeter vineas amplitudini s stupendae, praeter com-
    plures hortos amenissimos, cenere est ultra sexa-
    ginta aedifi cia non tenendi precii et magnitudinis
    suis famil iaribus gratuita opera Christianorum fun-
    ditus errecta. In super ultra ducentae sunt f amili ae
    saracenicae ante ejus adventum cum paupertate col-
    luctantes, i mpraesentiarum pingvissimis opibus abun-
    dantes. Et nunc dcmum maesti i ntelligimus primam
    ejus all ocutionem suae sectae popul o di ctam " Hac-
    tenus vobis Saracenus non mandavit, in me verum
    Muslimanum experi emini. "
    lpsum ej us plus quam vatinianum odium
    Nazarenae prout ill e dicit Religioni s, facit, ut prae-
    primis sacerdotes tanquam capita Religioni s, maximo
    ludibri o habeantur, ex civitate tanquam prostibula,
    tanquam venefici pell antur, et calamitatis Imperii
    ceu auctores traducantur, et dum vi muneri s pasto-
    rali s ill is per civitatem, inqua ill e reside! transeundum
    est, ingratam et acerbam committivam ab
    infrunita et petul ante pl ebe expenrt coguntur. Expo-
    sita !udici contumel ia loco juri s et justitiae amaros
    sarcasmos reportant; adeo ut ipsi nonulli Saraceni
    anatura mitiora pectora nacti vicem nostram amare
    dol eant.
    Quia perpetuo turmatim servilibus ejus l abo-
    ribus distinemur ne maximis quidem sol emnitati bus
    exceptis, ideo aegre admodum numeratis prius mille
    piastris, obtinuimus a nostro vezirio facultatem aedifi-
    candi domum Parochial em pone civitatem, ut sal tem
    solemnioribus festivitatibus sacro-sancto missae sa-
    crifi cio interesse possimus, eam facultatem in scripto
    d ieto B u j ur u I d i dedi t quod actu prae manibus
    habemus sed noster veziri us accepta pecunia, facul-
    tatem et ita, et animum suum sordide
    avaru m demonstrare, et publice, oblitus suae excelsae
    dignitatis mentiri nequiter, non erubui t.
    Intell exit noster vezirius rebellem suo Impe-
    ratari , Vezirium Aegypti Mehemed Al i: victri cibus
    armis quinque potentiamm ad offi cium revocatum,
    quem ill e tanquam oraculum coelo del apsum, tanquam
    alterum mahumetem ab inferi s resuscitatum venera-
    batur ideo satanicum furorem exercuit mense 7bri
    in Christi anos anno mox el apso, quasi
    ulti oncm per hoc de lmpcratoribus ct Chri-
    259
    Rlianis sumpturus, Christiaonos in metropol i exi stcn-
    tcs omnes cxccptis paucissimis domibus suis immi se-
    Jl corditer privavi t, non convictos alicujus sceleris,
    11 011 suspectos ac ne mori tos quidem. Non poterant
    lllum fl ectere preces nostrae, non fl etus feminarum,
    11 0 11 cjaculatus parvulorum, non manita prudenti orum
    r urcarum ut ab hoc facinore obstineat et sic miseri
    sine tectis, sine ullis commoditatibus asperitatem
    hrumae pcrpeti debcnt. Attullit ill ae quidcm stol i dam
    l' l ricliculam hane rationem: Non posse cxerceri ritus
    tnahumcdanicos ibi ubi cultu quem Religio Chri stiana
    pcrscribit, Deus coliturl!! Et quomodo poterant excr-
    l'Cri per 380 et ampl ius annos! Pl acet nostro Veziri o
    videre Nomen Christi pl acet providere suos
    lamulos poratis domibus, quin vel obolum solverc
    dcbcat. !pse Selim-Begus Commisarius lmpcrial is
    otiosus spectator erat hujus tri stis catastrophem, unde
    J(ravissimo suspitio mcntibus nostris obversatur, ne
    lpse Imperator noster conniaent ejus tyranidi . lpsam
    sortem cxperta est anno superi ore Parochi a Mosta-
    ricnsis, ut in perpetuum praecidat spem Chri stianis
    crri gencli domum parochialem prope civitatem ipsum
    tcrrenum magno precio commparatum, per Saracenum
    tripi pcrmi si t.
    8" Dc fa m oso H ati Seripl1 tan tis stud i is ellabo-
    rato, tantis cncomiis celebrato tantorum votis cxpe-
    tito. Noster vezirius nec audire vul t, quin imo esse!
    scclus non ni si morte expi andum provocare ad i llnd
    ut juxta cjus tenorem nobi scum procedatur, ct ad
    normam ejuscl em !us dicatur. Nuper cramus specta-
    tores tri s ti s lan ienae, ubi tres schismaticos gl ande
    plumbca luce vitali privari f ecit. Actu ob sol am cri-
    minis suspitionem substantia Christianorum pcri-
    ditatur ....
    Nigrimontanorum perpetuo independentium,
    libcrtati et Substantiae inhians, quot annis exercitum
    t x Chri stianis cogit, qui propriis snmptibus ipsa
    ctiam annona exemplo inquantum scimus, in toto
    tnundo nunquam audito, sub auspiciis ejus latroci-
    nari debent, ne dux ex l atrocinio occisis Pastoribus,
    abacto ill orum pecora per Chri stianos ali ct custodiri
    dcbent usibus unice nostri vezirii deservi tura. Et
    tali gratia afflictos Chri stianos pro exanetlatis lahori-
    hus in l atrocinio, ne munerare consvevit Noster
    Vezi ri us.
    Haec su mmatim Augustissime Caesar candide
    .ad umbrcvimus, nihil addidimus, nihil arbitrari o con-
    fi xi mus, nihil columniose asseruimus, omnia paratis-
    simi probore modo intuto vita maneat plurimas mi-
    noris notae injurias studi o intermi ttimus, ne nimi s
    quaerul is videamur. Cuncta autem dicta sunt non ut
    arcerbi ssimo Domi nutu teterrimi Tyranni liberemur,
    non ut ea felicitate perfruamur qua subditi Impera-
    loris in aliis Imperii partibus perfruuntur non prae-
    sumimus quaerere ut subtecti s divinis vacare possi-
    mus, non quaerimus, ut per publicos scholos seni
    ncpotes nostri ignominiasis ignorantiae tenebris eri -
    piaantur, haec eo vivente nobis obti ngere posse null a
    tcnus in animum inducere quimus, ut credamus. ld
    tmice desideramus ut ea qui ete qua viximus
    illl te ej us ad ven tu m.
    Igitur Sacratissi me Caesar apud Impe-
    ratorem nostrum patenti Tua ope ct auctoritate, ut
    fel icior sors nobis obtingat, aut in Tuis f eli cissi mis
    di.ti onibus aliquem angul um clementer assignarc
    digneri s, ut Tuorum subditorum f eli ci tatem aemu-
    l antes Ti bi fidel iter servire vol umus.
    Patienis ne autem augustissime Imperator, ut 24
    Catholicorum Millia quae Divus Tuus Genitor amor
    orbi s terrarum, fovit, protexit, ct conservavit, ct quae.
    te nunc velut alterum Moj scn suspi ciunt, unius ve-
    zirii impiis moliminibus in varias orbis partes di l a-
    bantur et dispergantur. Ea sacrati ssi me Caesar be-
    nignum illum ocul orum Tuorum obtutum quo tot
    milli ones mortalium solaris, ad nos infel ices et sub
    gravi ssi mo jugo fati scentes, conuerte - senti amus
    et nos dulce Patri s quod grandibus benefacti s apud
    Tuos subdi tos meruisti, - prcmc vcstigi a Maj orum
    Tuorum, - Ad inapl e Mcnsuram Nominis Tui sen-
    fiat di spersa Ecclesi a Erzegovicnsis Zcl um Tuum,
    favorem Tuum, protectionem Tuam. Detergc maero-
    rem ej us. Nunquam Te perditi olei et operae paeni-
    tebit. Conatus Tuos remeri studcbimus fervidi s ad
    Deum O M. precibus. Deus te del ici o generis hu-
    mani pro solatio Tuorum subdi torum et pro nostra
    consolati one servet quam diuti ssime intcrimi s ct in
    caelis gloriosus i n beatissi morum spirituum conffessu
    tot meritis portam coronam f el icitatis posideas. Cayte-
    rum spc pleni manemus in profundi ssi mo vencrationc.
    Gradac, die 12. Januarii 1842.
    Fr. Angelus Kraljevich.
    - Qui copiaverit, quanto brcvi or potcrit esse
    canctur, etenim fora magno longum, ct extensum
    scriptum non patiuntur.
    - Ego opinor, quod muito longiorcs deberemus
    esse, ut plenius intelligatur, cjus acerbi ssimus Tyra-
    ni smus, ni si id ipsum ego primus pro oculi s habuis-
    sem, non placere Magni s viris fusi calami partu.s
    l egere. Altamen salvum maneat ali cuorum perspt-
    cati onum et prudentiorum judicium. Ego fr. Angel us.
    Hi storika Fr agmcna Bosncnsia 30.
    1500.
    1842. 2. Il. alj e i z Fojnice fra Boni Per-
    u Skoplje nekoliko prepi sa iz
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 1 07.
    1501.
    1842. 21. velj ac;e Muhrasell a kadie Chisri e da
    nitko nesic;e gajeva na Zvitovnj oj i Troshniku izvadi
    fr. Lovro Karaul a gvardi an - Xl. 2103.
    1502.
    1842. 9. X. j avlja iz Foj ni ce fra Boni Pe-
    da j e u Senju i pri spio, ali ga
    P. j acobus Tvartkocani n Anno 1680 cun pluribus aliis
    ct copi oso Popul o Distri ctus Sutti scensis Parochus Suttiscen-
    sis ct Guard i anus Conventus t jusdcrn. N. B. oporteret ex-
    qui'rere annum Chronologicum quo obduxit Rebi ch
    dianus Suti censis populum itd l aesareas partes et Jllum htc
    citare. ln E pitome Ocnevacz . rcpcritur, .
    *
    -260 -
    uhvatila "sahi a." alj e mu neke stvari , j avlja
    da primirije biti na S. Ivana Kapi strana i pouruje
    neke knjige od fra Andrij e.
    U arhivu: pisnn XIX. !J
    1

    1503.
    1842. 26. X. fra Boni iza bolesti,
    o svojim dojmovima i o nekim sitna-
    rijama.
    Dragi Priatelju!
    Kad sam skoro vau knjigu pnm10, mi sli osam
    da vam na nj u vie nikad odgovoriti!
    Bol est privelika za sedam danah poklopi samnom na
    postelju. Zato vrime nit sam mogo zalogaja i zi sti ni
    zaspati! Sama Boia dobrota i priateljah molitve
    evome opet digoe te pomalo hodati.
    Premda ruka trepi ipak nemogose ustegnuti da-
    vam togod ovom prilikom nejavim. U Zagrebu bivi
    za 6. danah svaki sam dan s Gaj em
    1
    bi o, koji mi
    najvie u ime Narodnih pisamah, i
    njim sam se pogodi o za tampanj e perve knjige to
    sam sakupi o pesamah, a tu j o ove godine po-
    slati u Zagreb. Brate dragi nastojte zajedno s Pavom
    te m i p i sam ah sakupljajte, to nam j e j edino blago
    koga nam turci dosad ne mogoe uzeti? a kaste koj_u
    pripi sali poaljite mi to pri a - od Zagreba bolj e
    je da vam nita nepi em da u mal o
    ned ase izraziti ono napridovanj e ilirstva l? tamo je
    sve po ilirski! Knjige sve u dani ci nove za novim,
    l ipe za lipim i zlaze, al pusti novacah kod alostnog
    Bonjaka nej ma da jih kupuj e; ako bogda te ono
    drutvo to smo naumi li zavedemo, jih
    pokupovat.
    Kartah za igranje Magjarskih, nejma u ilirskoj
    za prodavanje ima ilirskih, koj e nisam mogo
    kupiti jer ni sam u njih neznadoh ni ta ai vi bi toliko
    znali ? - stvari doneene ovako kotaju = peri (pe-
    ni ci ll um 2 plete karte obadvoje pieta l. i po, jedna
    kefi ca 5. kr. sr. j ezika 5. kr. sr. bi va u sve
    4. plete. a viste meni dali 6, dakl en j o
    2. od fra Gerge iz Kuprisa komu j a uime te
    stvari sam piso. - Numismaticu rekoe mi u
    Zagrebu, da se samo u Peti moe kupiti - Pri-
    miti as quas habere infirmitas prepedivit habi turus
    Deo protegente f esto omnium sanctorum hi c l oci -
    i daste mi zdravo, pozdravite mi Pavu -
    u Foj ni ci 26. li stopada 1842.
    va pri atelj
    Izvana: Reverenda in Chri sto Patri Bonaventurae
    Cooperatori vigil anti ssimo de Skoplje.
    U arhivu : Znamenita pi sma XIX. 99.
    1504.
    1843. 5. VII. Okrunica bosanskog
    provincijala.
    Fr. Stephanus Marcovich a Travnik Ordini s Mi-
    norum s. Francisci Conc Lect. Theol og. Emeritus Se-
    jyKIII;eeo nonucneaJbe rajy o6janJbeH? y za
    povijest knievnosti hrvatske". Kit. 6. s. 90-96.
    cretari us Epi scopalis, ex Definitor, ct ex Custos, iam
    ex Minister Provinci ali s, Olim Commi ssarius Vi sitator
    Generali s, ac in praesens i n hac Observant. Provincia
    Bosnae Argentinac Mini ster Prowincialis, humili sque
    in Domino Servus.
    Dil ecti s plurimum in Chri sto j esu
    Admodum Reverendi s, Reverendi s,
    Multum Venerandis, ac Venerandi s
    Patribus, ac Fratribus Provinciae
    Bosnae Argentinac Salutem, pacem,
    ac Seraphi cam Benedicti onem.
    Nuper di erum Patres, Fratresque amanti ssimi!
    Omnes simu! editi s l iteri s Encycl icis annunciavimus
    Capitulum Omni um nostrum, qui Patrcs, ct Filii Matris
    Provi nci ae sumus rite, ac l egitime cel ebratum, atque
    publicum nostrae concordiae, fraterni mutui amor is,
    tenerrimae erga affl ictam Matrem adhaesionis docu-
    mentum, aeternae memoriae commendandum in An-
    nalibus Ordinis Seraphici , ac nostrae Patri ae scri-
    bendum edidimus. Frustra nos in partes sci nderc,
    frustra aditum ad conventum impedire, frustra po-
    pulum nostrum fidel em, et ipsos Dominos nostros
    contra nos conci tare partim per se, part i m per
    suos Cli entes, quos quaque versum indefessus ad-
    versarius emmittebat, studuit. Nunc obli gati onis suae
    esse duxit Venerabil e. Definitorium Vos Patres, Fra-
    tresque amanti ssimi, quos e gremio nostro inter am-
    pl exus fraterni sinceri amoris, ac l acrymas, quas desi-
    derium Matrem Provinciam Conservandi, ex oculis
    nostris eli cuit, ad gregem vestrum dimisimus, certi-
    ores de quibusdam rebus reddere, et contra insultus
    quos adversarius licet, iam absens per suos f acere
    non cessat, praemuni re. Scitote Patres, Fratresque
    desiderati ssimi! Nos vigi l es esse, sed vigil ate et vos,
    unde ad vos veniant literae, aut excmpl ari a literarum
    (:Copiae:) que vestram concordi am ac amorem turbare,
    aut Constantiam labefactare possent. Sci tote ali quo ad
    nostrum gremi um redi isse, quos fraterno amore am-
    pl exi sumus, nosque paratos esse ad recipi endos et
    alios hisce iterum publice, ut ad gremium Ma-
    tri s Provinci ae redeant, fraterne invitamus nec un-
    quam recordabimur eos ali quando a nobi s ali enos
    fui sse, dummodo et i lli mutuum nostrum amorem
    constanter fovere pergant. Sed heu proh dol or! qua-
    1i bus, quantique dicteri is nos lacessunt Fratres nostri
    eiusdem Matris Provinciae Filii , qui ad omnes nos-
    trum fraternas i nvitati ones obsurdescunt, vi x dici,
    aut credi potest. Videmus cum dolore animi Capi ta
    eorui11, qui fraternam concordiam respuunt, et quos
    nominare nunc praetermittimus, eo conatus su os omnes
    conferre, ut antiquus Ordo a nostri s Patribus per se-
    cul a custoditus invertatur, quo liberius sub Superi-
    oribus suo geni o i ndulgentibus, exensso iugo Sera-
    phicae Regulae intra, aut extra Claustra vivant. Bonos
    vero fui sse nostrorum Patrum constituti ones, effectus
    optimus, boni pl cbis nostrae ac simplices mores,
    ligi osa al umnorum nostrorum educatis, et. tn
    literi s instructio, denique suffragi a, ac vota mf1dehum
    pro ill arum conservatione nunc patef acta, lucul enter
    probant. Bonas nostras Constituti ones ac Religiosos
    mores adversarius quoque noster admiratus est sum-
    -261 -
    misque laudibus l ongo tempore cel ebravit; Verum
    enimvero, animadvertens suae ambitioni contrarias
    esse parti exiguae, quam paulo ante damnavit se
    iunxit, nec timuit, aut puduit sibi metipsi turpiter
    contradi cere. Frustra nos contra suspectnm iudicem re-
    clamavimus, frustra novos judices, qui innocentiam no-
    stram a duobus Visi tatoribus Optimis, et integerrimi s
    irris successi ve missis, et ab ipso t ertio visitatore
    nunc i nfensissimo adversario nostro agni tam, reco-
    gnoscerent, petiimus, obstitit enim fortiter adversarius,
    ct fidem invenit. Nec miramur nostrae peti ti oni ad-
    vcrsarium !otis vi ribus obsti ti sse, merito enim timuit,
    ne minus boni mores cli entum i lli us et mali ej us
    tl enuo pal am fiercnt, neve in l oco hi c convineatur
    calumnias in nos dixisse, ac falsa retuli sse. Reiecta
    itaque nostra peti ti one denuo confirmatur usque novas
    uispositiones subdel egatus Visi tator Apostolicus, qui
    l iteris a Sac. Congregati one obtenti s, ut alter succes-
    sor Pri ncipis Apostol orum comparui t, et quam hi c
    in tota Eccl esia Catholi ca svavissi ma cum modera-
    ti one exercet, eam ill e apud nos sine uli o li mi te pru-
    dcnti ae, seu moderati onis, et si ne ull a regula iuris
    saltem natural is exercere caepit, nec ullus Vicariorum
    Jesu Chri sti tam amplam, li cet omnem habeant, in
    aliquem Ordinem Rel igiosum exercuit potestatem,
    quam ille in nos. Nihil nobi s i am iuris Communi s
    s. Canones, nihil Consti tutiones Romanorum Ponti-
    fi cum, nihil nostra regula, nihil nostri Ordini s Statuta,
    quae ipsi Romani Pontifices rati habuerunt, prosunt;
    homo quasi pl enitudine potestatis praeditus omnia
    pro !ubitu faci t ad omnes nostras quaerelas et 1amenta
    ab ipso, et eius cli entibus respondetur: Romanus
    Pontifex potest omnia, ergo et i llius Subdelegatus,
    cui potest totam potestatem tradere; a posse ad esse
    duci tur argumentum nec nos contradicere audemus.
    Li teras autenti cas nobis non ostendi!, transfusam in
    illum esse plenitudinem Pontificiae potestatis, quam
    summe reveremur: quas ostendi!, continebant traditam
    illi esse ad tempus potestatem Vicari i Apostoli ci , et
    Mi ni stri Provinci ali s; intra limi tes igi tur harum seme!
    conti nere debebat. Ad formam autem mandato prae-
    scri ptam servandarn subdel egatus tenetur, al ias nihil
    <1 git Cap. Venerabili Fratri, de Officio et po/estate
    j udiciis Delegati. Null ae sunt igi tur, et irritae violen-
    ti ae eius Superi orum Conventuum depositiones, et
    novorurn, reclamantibus nobis, instrusi ones. Nullus
    Vi carius Apostolicus aut Provi nciali s Ordinaria sua
    potestate haec faccre potest. - Credite Fratres aman-
    ti ssimi nos non contempsisse Sac. Sedem, aut sub-
    dclegatum a Congregatione de Propaganda Fide ad
    nos missum, nec Schismaticos nos factos fui sse ob
    rationabiles exceptiones nostras, quas ille admittere
    debebat, leg. Cap. Ex parte - - - - ubi dici tur:
    .. Quod si quando }udici Delegata expediat f orma m
    sibi statutom servare, debet tamen rationabiles ex -
    ceptiones admittere, et in causa iuxta juris aequi-
    tatem procedere, nisi exprimatur in literis nostris,
    quod nulla e d<brant exceptiones admitti: Quod nec
    nos, nec antecessores nostros credimus wzquam ex-
    pressisse". De offo et Potestate ju d. Del eg. Sed qui
    sacros Canones in sui defensionem hon1ini
    supremam, et illimi tatam dignitatem aspiranti , rebel-
    li oni s primi pi lus diccrctur, qui putarentur saltem posse
    obstare ill ius impiis Conatibus, et Patria pellendi
    eran! Quinque victimas innocentes postulabat, viros
    integerrimos, de Patri a, Rel igi one, educatione j uven-
    tutis, ac l iteris bene meritos, f idel ibus, ac infidelibus
    Concivibus charos, Pattii s focis extorres esse desidc-
    r abat, et sententiam exi lii obtunuit. Quam sententi am,
    ut faci lius executioni daret, antequam vel minimam
    ei us noti tiam proderet assi stenti am Tribunali s Gu-
    bernatori s imploravit, scripti s occulte ad eius Archi-
    atrum, virum Schismaticum Italico idi omate literi s.
    Secreti conscius sed minime tenax rem prodidit Pater
    j acobus Kri xanac, quem R. D. Pooten negare rem
    volens, ter coram popul o Paraccia Dolac menda-
    cem procl amari curavit, quod tardius inaudi ens idem
    P. j acobus urgebateum ad vcritatem diccndam, tan-
    dem fassus est coram pluribus e popul o, et uno Re-
    l igioso scriptas qui dem literas ad Vezi rium, et impl o-
    ratum eius auxilium ad impediendum tumultum qui
    f ors posset oriri , dum damnati ad cxi lium e Patria
    di scederent. Fassus est Pater Antonius Knezovich
    Sudinskae di e 9 junii, coram undecim Patribus simu l
    praesentibus a Domino Carolo Pooten impl oratam
    esse assistcntiam Gubernatoris contra nos. Guber-
    nator itaque inauditam rem audi ens Rel igiosos ct
    fidel es subditos Portae Ot11omanicae ex l mperi o ad
    exteras oras in exi lium pelli per Virum extraneum:
    Pooten, et al iquod ex illi s, qui damnabantur ad se
    vocavit. Pooten properans ad Vevi ri um grimum apud
    eius l ocumtenentem (:Chaja:) nos inobedi entes, et
    sibi rebel les accusavit.. ln Banj a-Luka vero apud
    Gubernatorem pro tribunali sedentem similes accusa-
    tiones sine numero repetebat, ad i nterrogati onem?
    an quid in fi dem nostram Catholicam pcccavimus '?
    respondit negati ve. Ad interrogationem vero an in
    Rempubl icam crimen commisserimus? multas accu-
    sationes protul it, et duos praesentes Patres reos sedi-
    tionis ali cuis contra Rempubli cam i nitae accusabat,
    et totam fancundi am adhi bui t, ad accusati onem pro-
    bandam, quam si evincere potuisset, Culpa sangui ne
    nostro dilluenda erat. Conscienti ae nonduxerunt ill e
    et eius socius asservere per nos conductos duodecim
    sicarios, et in syl va prope Conventum occulte servari ,
    ac ali , qui cos neci traderent. Audivimus nos prius
    tal em calumniam sed non curavimus multum utpote
    prof ectam ad nos a viro, qui non desinit cal umnias
    contra Fratres suos spargere. Ast obstupuimus audi-
    entes ab ipsis Visitatore Apostoli co nempe et eius
    socio Patre Francisco Mi gich in judici o coram Gu-
    bernatore hane accusati onem contra nos adductam,
    etsi ili am levibus indicii s probare potuissent : Deus
    immortali s! quantis inevitabilibus periculi s, ac sup-
    pli ciis nos invol vissent, sed f al sitas omnium accu-
    sati onem rem di scutiendo apparuit, nostraque inno-
    centia agnita fuit. Cognoscens Gubernator cum Ma-
    gnatibus suis, et omnibus Turcis, quorum plurimi
    iudici o interevant, in Castri s enim Gul:>ernatoris sub
    Banja-Luka res agebatur, malignum eius in nos ani-
    mum, in malo obstinatum, parum reverentem suae
    potestatis, et auctoritatis, audacem, et pronum ad quo-
    -262-
    que tentanda, et audenda ne novis max1m1s calami-
    tatibus pacificos Catholicos invol vat, Rominem per-
    nicio, sum suo e territoriis exesse iussit, nos ab omni
    criminum obi ectorum suspi ci one absol vit, quaedam
    mandata in nostrum f avorem non rogatus dedit. Di-
    scedens i ll e sui s nunciavit haec "Romae vici, Viemwe
    vincam, Constantinopoli non perdam." En homo Apo-
    stoli cus quantum aberravit a scopo missionis suae,
    non fuit ill e mi ssus, ut nos vincat, et opprimat vi o-
    l enter, sed ut concordiam fraternam, quam Venera-
    bilis eius Episcopus, et noster Del egatus Vi sitator
    Apostoli cus, j osephus Maria Molajoni effecit, conserve!,
    et firmam faci at contra quos supraemam in terri s
    potestatem spiritualem, et duos potenti ssimos Jmpe-
    ratores vocat? Contra imbellem turbam Fili orum s.
    Francisci , totam occupatam in excoll enda vinea jesu
    Chri sti , quae pro sua defensione nihil aliud habet,
    quam suam innocenti am, sacros Canones, et amorem,
    ac venerationem fidelium ac infidelium. - Nos ad
    te con fugiam us Dom ine j esu, tu nos defend e a b
    hoste maligno, illumina Vicarium tuum, et eius Con-
    siliarios, ut agnoscant nostJam innocentiam. Nostro
    lmperatori Sultano inviolabilem intra omnes tempe-
    states, inconcussam in omnibus fori s, legaliter cognita m
    fidelitatem per saecul a servavimus. Speramus fore ut
    et ipse semper Augustus Piissimus, ac Cl ementissimus
    Imperator Austriae, et Apostolicus Rex Hungariae
    atroces cal umnias hominis, qui nunc ad eius Metro-
    palim ad nos accusandos properat, perspiciat, et
    beni gnissime nos in suam protectionem suscipiat.
    Fama fert a Domino Pooten constitutum esse in
    vices eius Subdel egatum eum virum qui nostram
    concordi am innitam per summam maliti am turbavit,
    et origo est omnium mal orum, quae inde profl uxerunt,
    et nos nunc praemunt, ast scitote null am eius esse
    subdel egationem, iure enim eam f acere non poterat.
    "Subdel egatus, subdel egare non potest" Cap. 27. 5. si
    vero. De officio et potestate }ud. Deleg. ln ipso novo
    subdel egato potestatem non nisi i ll i agnoscent, qui
    Fraternam concordiam respuunt, et iugum obedientiae
    sui s l egitimi s superi oribus debitae excutiunt. Ad istam
    novam, in Jure inauditam Subdelegati onem faci endam
    nullam facultatem a Sacra Sede vel nostro Reveren-
    dissimo Generali , habebat ille, qui fecit, nec qui factus,
    est, authenticas literas quae et facultatem instituendi,
    et instituti onem ri te factam continerunt, ostendet; nos
    si s autem fidem hominis, dum etiam iure iurando
    quid confirmat. Mirum non est haec facta esse ab
    homine, qui proterve ius omne concul eat, et codi cem
    iuris, qui ipsis Acatholicis venerati oni est parvi pendit.
    En vobis novum exemplum, quo Dominum juri s se
    fecit, et supra omnem potestatem elevavit; declaravi t
    enim pro sua auctoritate, acta Capi tuli nostri null a,
    et irrita esse, et omnes electos officii s, ac di gnitate
    pri vare tentat. Hoc autem hucusque facere poterat
    nemo, praeter nostrum Ministrum General em, et Ge-
    neralissimum omnium Ordinem Vicarium Jesu Chri sti,
    aequalem ergo illis se in potestate exi sti mat Dominus
    Pooten, aut forsan supra ill os eminet. Sed nos pro
    Confirmati one ad il lum non r ecurremus, negamus
    vero tal em d11tam esse illi a Sancti :;;si mo Domino
    nostro Summo Pontifice potestatem, qual em se jactat
    habere, quousque plene, et authenti ce nobis non con-
    stiterit. Videamus parum eius sententi as, vel enim
    eas fert qua Vicarius Apostolicus, vel qua vices ge-
    rens Provincialis. Si primum: nos non afficiunt, nisi
    constet nos deliqui sse circa curam animarum, et sacra-
    mentoru m admini strati onem, nec sibi commini scatur
    Apostoli cam auctoritatem, qua caret. Videatur Bene-
    didi XIV. Bula Apostolicum Ministerium 18. Le-
    gatur eli am Reiffenstuel Li b. 3. Tit. 37. l O. Si se-
    cundum: Vel id Ordinaria, vel extraordinaria potestatc
    facit: extraordinari a non, nam facultates ipsi concessc
    id non exprimunt: sed nec ordinari a, nam pl us est
    Provincia, quam Provincialis, et vel solum Definito-
    rium ius habet potius Provinci al em, contra statuta
    generali a, et contra bonum Provinciae aliquid agentem
    corr,igendi, et quid fi eret Provinciali in quacumquc
    Provincia, si propria auctoritate, superi ores Conven-
    tuum deponeret, et alios Praesidentes invisos potiori
    parti Provinciae, ac sui s Familii s vi ol enter intrudere
    tentaret? Quis unquam Provinci alium totum, Defini-
    torium Provinciae Censuris innodare potuit? quanto
    minus tam compactum Corpus provinciae. Nul lus
    Provi nci alium est Dominus Statutorum nostrorum Ge-
    neralium, sed ipse eadem quoque observare obligatur
    ita, sicut unusqui sque eti am minimus Religios_us.
    Statuta vero Generalia edita sub fel icis memonae
    Pi o Vl summo Pontifi ce anno 1775. Nro 5. haec inter
    cetera statuunt: "Ouardianos, Vicarios, ceterosque
    publicos Officiales - seme! institutos, nominatos,
    et electos in Capitulis, aut Congregationibus, Minister
    officio privare non possit; sed solummodo gravi ur-
    gente necessitate ab officio suspendere. et suspensos
    declarare possit et va/eat; idque si forte eveniat,
    stotim Definitores advocet ad rem, praemisso matura
    examine, diiudicandam. " Ni hil horu m fecit Dom_inus
    Pooten, cui solum regimen Provinciae concred1tum
    erat, sed postquam se Dominum statuorum fecisset
    null a exigente necessitate, spretis Definitoribus, nec
    in consi lium adsciti s, ad rem, praemisso maturo exa-
    mine diiudicandam, Guardia11os Conventuum non
    modo suspendit, verum alium vi ad renunciandum
    cogit, alios vero pro !ubitu deponit, illi sque Praesi-
    dentes substituit, quos dum intrudere tentat, non
    parva perturbatio inter Religiosos in tota Provincia
    est orta. - lnnotuit nobis famam spargi aliquarum
    Censurarum in nos latarum. Nihil mirum: Pl ures enim
    ill e censuras intra breve suae nobi scum commorati-
    onis tempus, tulit, quam omnes nostri Episcopi simu!
    sumpti tulerint. Null as ob causas eas fert, et non
    unum e nobi s gravi morbo lecto affi xum, sub
    comminatione totalis suspensionis cogebat, ut ipse
    quamquam i am exul, nec in uli o officio constitutus,
    intrusum a se invita tota Familia, Praesidentem pro-
    mulget. Qui fieri potest, ut nos illius quas,
    null a praemissa moninati one, fert, f eriant? Nos enim
    contumaces 11011 sumus, crimina censura di gna non
    commi ssimus, Religi ose omni a, que tam gravem po-
    enam merentur, vitamus. Pro qui ete t am nostrae,
    quam vestrae Consci e11ti ae l egite C. 46. XI. g. 3.
    Attendite quict Pontifex Epi scopis
    Orientalibus ac censuris manifeste nulliter, et ini ust e
    !atis di cat, quem Canonem pro vestra commodo hic
    totum exscribimus "Cui est illata sententia deponat
    errorem, et vacua est: sed si iniusta est, tanto eam
    curare non debet, quanto apud DeLLm et Ecclesiam
    eius, neminem potest iniqua gravare sententia. Ita
    ergo ea se non absolvi desideret, qua se nullatenus
    perspicit Obligatum." Omni um vero censurarum
    a quo tempore praesertim litem nobis coram Gu-
    br rnatore movit et in sua ad Gubernatorem iti ner e, et
    ex Bosnia discessu tulit, iniustiti a evidens est, et
    notoria, et sententia Manifest e nulla. Quid enim
    sentiendum est de sent entii s, ac censuri s !ati s ab
    eo, qui non solum statuta nostra gener alia con-
    culeat, et sublati s etiam nomini bus guardianorum,
    Praesidentes nobis intrudit, sed etiam operam Ve-
    ziri i impl orat, ut sci li cet decreto ipsius Vezirii iu-
    beamur, et compell amur Dominum Pooten tam-
    quam omnium nostrum superiorem agnoscere, et
    revereri ; ut nullus Parochorum suam Parochiam
    audeat deserere, ac ad Conventum pro Communi
    Causae nostrae bono venire; et 3u ut eos omnes
    suscipiant superiores, quos ill e constituerit, nec pos-
    sin t eos Fratres deponere. ld autem reipsa tentasse
    Dnum. Pooten constat ex Epistol a scri pt a ad P.
    Antonium Knezovi ch, cuius tenorem aperuit P. j a-
    cobus Krixanac R. P. Petro Vukadin quo f actum
    est, ut gubernator (:Vezirius:) tali Domini Pooten
    consili o provocatus propri o motu contrarium edi-
    deri! mandatum, auctorem dissidiorum fa l sitati s, et
    calumni ae convi ctum excedere, et anti quam regimini s
    nostri formam servari ab omnibus iubens. Mal e
    nobis obii ciunt Fratres nostri : nos inobedi entes Sac.
    Sedi, et gravissime peccant, qui r udi pl ebi persva-
    dent, nos tales esse; omnium detractionum, mur-
    murati onum inde enatarum, l aesae fraternae cha-
    ritati s, laesi sacerdotali s honori s r eos se coram
    Deo faciunt. Non sumus nos inobedientes Sac. Sedi
    Fratres amanti :;;simi, nec mandate eius spernimus,
    dum nostram matrem Provi nciam contra aggr es-
    sores iniustos defendimus.
    Non sumus nos inobedientes dum di cimus: a
    Subdel egat o, et ali quibus Fratribus nostri s ex odio
    personali. erga aliquos nostrum calumni as scri pt as
    esse in urbem, l egite Cap. si quando, ubi Pontifex
    dicit: Pacienter substinebimus, si non f eceris quod
    'prava nob i!> fuerit insinuatione suggestum De Rescript.
    Et videbiti s in quol ibet iusto Tribunali li citum esse
    a cal umniis se defendere, eas refutare, atque ad
    revocati onem mandatorum ex prava suggesti one
    profectorum humilliter instare. Licet iustitia ad
    tempus videatur esse neglecta, ultimo t amen trium-
    phabit, et cum innocenti a f oedera iubit : "Non enim
    potest iustitia cum scelerato homine habere com-
    mercium". Cap. JO. De. V. S.
    Obsecramus Capita adversae parti s, ne pergant
    ultra inani spe ali os oblectare, et decipere, ali os
    terrore concutere, pro certo affirmantes id, quod
    nPc ipsi ut certum credunt, reditur um scili cet, tam
    ll l ustri ssimum ac Reverendi ssimum D.
    Eppum. Azotenzem, quam et Reverendi ssimum Do-
    minum Pooten, nescimus qualibus facultatibus, et
    Fermanis Munitos. Nos autem vobi s audacter, sine
    haesitatione, et plena morali certitudine, affirmamus,
    neutrum ipsorum ullam Iuri sdi ctionem in Bosni a
    unquam habiturum. Et quis vestrum sibi persva-
    debit piissimum et optimum omnium fideli urn Patrem
    summum Pontificem velle, aut decrevi sse, ut per mu-
    tuas Collisiones tota haec partio Gregio Chri sti
    pereat. nec credimus, viri s dandum gladium, quo
    insigniter abutuntur, ut corpora, animasquc nostras,
    et tot millium fideli um perimant.
    Ultimo non inconvi ens esse duximus admonere
    vos Desiderati ssi mi Patres, ac Charissimi Fratres,
    ut detracti onem, et murmurati onem sedulo fugiati s.
    Numquam non pot est aliqui s suam bonam famam
    absque detractiomm defendere? absit hoc di cere;
    absit itaque a vobis omnis lingua detrahens, quae
    corda eti am docti ssimorum virorum non l evi vul-
    nere sanci are sol et. llud Divinum et naturale man-
    datum contr a omnes t entationes, iras. vindi ctas
    praesentissimum remedium semper omnino volvite
    "Quod tibi non vis fieri, alteri ne feee ris? - Gran de
    certe onus Lumeri s Vestri s vobis imposuistis, quam
    primum vos sacr osancto Dei serviti a sacerdotis
    scilicet, mancipasti s, quod ferre nullatenus poteriti s,
    ni si pro scuto, ac adjutori o habueriti s timorem Dei
    summum. Charitatem f ervidam, quae superat omnem
    sensum, ac dil ectionem vere fr at ernam .,Si Ange-
    lorum linguis loquar ---inquit Doctor Gentium,
    Charitatem autem non habeam factus sam velut
    aes sonans, aut Cymbalum tinniens, Charitatem
    ergo diligite, quoniam Deus charitas est, et qui
    manet in clzaritate, in Deo manet, et Deus in eo"
    Ea item omni a sancte, et inviolabiliter observate,
    quae a summi s Pontifi cibus, Episcopi s, ac Praede-
    cessoribus nostri s ad nostram et Vestram utilitatem,
    necessitatem, et salutem ordinata, statuta ac salu-
    briter decr eta sunt. - Denique piissimam Divinam
    Clementiam fer vidi s precibus jugiter exorate, pro
    exaltatione s. Matris Eccl esiae; eiusque vi sibili
    capite in terri s summo Pontifi ce, item pro Ordini s
    nostri seraphici Optimo Protectore, ac pro hi s Om-
    nibus, qui vobis quoquo modo in Domino praes-
    sunt, ut idem dominus dirigat actt1s, et cogitationes
    nostras ad l audem, et gl ori am Nominis sui, nostri
    aut em et omnium fidel ium salutem. Valete. Praeci-
    pimus ver o Conventuum Guardiani s. ut has nostras
    in pl ena Communitate publi ce l egi faci ant, libro ad
    i d destinato inserant, desumptas copi as ad respec-
    ti vos di stri ctus expedi ant, ac ultimo mihi remittant.
    Datum auctoritate Venerabili s Definitorii die
    5'" juli i 1843.
    Ita est Fr. Lucas Dropulich Definitor Proviae
    Ita PSt Fr. Ni col aus ]uri ch Definitor Prcviae
    Ita est Fr. Angelus Shunjich Ex Minis Prov.
    et Custos Prov.
    Et ego Fr. Stephanus Markovich Mini ster Pro-
    vinci ali s confi r mo ut supra.
    De mandaato Vblis. Definitorii
    Fr. Petrus Krixanac
    Secret arius Provinciae.
    (U arhivu obitelji u Br odu na Savi.)
    264-
    t 505.
    t 843. t 8. VII. Popratnica fra Filipa
    R. P. L.
    His acclusas Jitteras denuo purius describendi
    intenti o erat, sed is cui perferendae committuntur
    diutius praestolari nequit: rude igitur scri ptum,
    nec decenter confectum ipsa temporis adjuncta
    me mittere cogunt. Sed dum plurima menda vides,
    cerni sque lituras - indubi e advertes curas. men-
    tisque labores-innumeros, Patriae quos tri stia fata
    tul erunt - Tristia fata voco, tristem quoque nun-
    cupa sort em - Plurima namque Pater! patimur
    sine fine malorum - ln melius nostras nisi res
    pia Numina vertant - cogemurfors inviti succum-
    bere fati s.
    Reverenter sal ut o Ouarctianum, Emeritum
    item Consultorem Vraxich, totamque Vblm. Fami -
    liam. E statu seculari exi mium Dni j . Berlich. Ce-
    tcrum piis precibus commendatus in oscul o fra-
    terno persisto.
    Toli isa e
    VPR
    die 18 julii
    Humille servus. et in Chto
    Frater Philippus Pashal ich
    P. S. Salutat R. P. Eli as Parochus, et P. Lucas
    Shimi ch. Nesciant quaesl) isti hospites me scrip-
    sisse. Praeterea Schedul a suum Venerabil e nomen
    insertum mihi dignetur mittere, in signum has per-
    ceptas fu isse.
    (U arhivu obi telji u Brodu na Savi.)
    t 506.
    t 843. 6. VIIL Fra Frmw fra Matiji

    Reverende Pater ex Custos
    Patrone mihi plurimum Colendel
    Proshtivshi i ja anne dvi knjighe, koj e po-
    slas te amo na Ovardi ana 'daji otpravi u Foj ni czu,
    i mlogah, koliko iz onne Djaka Livaicha, to-
    liko, i vishe josh, iz onne hrabrene plamtecheg
    Domorodcza i Pritelja sviu nas l. A. Berlicha, ra-
    zumivshi ; nemoguse uztegnit. da Vas s' ovo niko-
    liko slova nepozdravim. - Naziva nas kako Pri-
    atelj pishe, Pop Pooten Schi smatike, i nash Kapituo
    Schi smatic;ki, i josh tuxise onam, dasuga Fratri
    iztirali iz Bosne. P1lrvo suditche aequi judi ces.
    koje xeljno i pripravni c;ekamo, ilsmo ml, il on s'
    svoim, nek pri saburi Popc;e nesvitno. - Drugo
    pak i ja isti, vidivshi na kakve pogashtine (: od
    koi strashimse i st idmeje sada istoto spomenit:)
    ovdi dovede 'neopazni pet Djaka Profesha, kl)je
    posti Uzk1l rsa posla, priko volje Ovardianove,
    i Meshtarske, u Italiu, mogumu ka no Meshtar i
    Professor xalostni onni mladi cha, ri eti, da ne samo
    iz Bosne vech da pac;e e societate hominum pel-
    leretur.
    Porad shta, ako odgovor uzshalj ete Livaichu
    u Brod, kaxitemu, nek, i unapredak zajedno s' dru-
    govi m bixi od Popa Pootena kano od kughe. -
    Pisoje Pop iz Broda na P1l rxibcnta u Kreshevo,
    da Protesha Novicze, i odmaji s' stari m Profeshim
    onog' samostana poshalje u V1lrntali u, i kakose
    c;: ue vechsu otishli. Knezovich ovdale aman svaki
    dan shal je sahie k' Brodu, i ondale primi!, neznam
    kakomuje na s1lrczu, samo smatram, daje pokisnuo.
    Isti Knezovich nastojashe c;astechi i lissic;echi po-
    stavi ti, medju nas virnu bratju, vatru; almu liepo
    zafali smo sad negovorechi shnJim nigdi nishta, nl
    bon gjorno, ni bonum mane .. .. Takochemo i una-
    predak svakoj s uproti vshtini opiratse samo Vi mill
    i hrabeni Dedo buduch da imate na onoj strani
    Priatelj a. a Bog Vam je dao u koese moxete po
    uzdati gledajte nebi! shto pria onnu Cirkularu, koju
    shalj e M. P. Custos na Brod Priateljima pribaczili,
    i josh virnom komu Priatelju nebilju i
    u Novi ne metnuo, makar svi platit morali. Drugo
    sht obi vam imo pisat vridna neznam nishta, vech
    pozdravljajuchi svu tamo virnu bratju, a ossobito
    mog' Colegu Philippa, Vama pak svako dobro xe-
    lechi i ljubechi s. desniczu ostajem.
    U Sudinski 6og Kolovoza 1843.
    V. O. P. Slugha Ponizni Fr.
    Frano Vincetich N. M. i P.
    Spolja: Reverenda ac Clarissime Patri
    Matt haco Nikolich
    Lect. Praed. Ex Defini tori, et iterato Custodi
    meriti ssimo, Parocho vigil antissimo, Patrona mihi
    singu lariter Colendo Aestimando.
    af Osovae in
    X ep ce
    (U arhivu obitelji u Brodu na Savi.)
    1507.
    1843. 15. VIII. Fra Augustin parok
    u Komoini lgnaciju Alojziju u Brodu nS.
    Draghi i Milostivi Gospodine!
    ju<;er primi osam od Moji h Otaczah Starishinah
    iz Manastira vruchu pripor uku, da u ovaj c;as pi-
    siJ em Vashemu Oospostvu, i da Vam pos halj em
    Nashega Bosansk. Provinciala Cirkularu na sve
    Fratre ove Provincie datu, ali tako vi rno, i sigurno
    da iz ruke u Ruke Vashe bude pridana, sht o evo
    nastoim, da tako bude, shal juchi sigurna Covika
    Tadiu Maricha. i po njemu Cirkularu, koja, da ne-
    upane u Ruke Pootena nepravednog3, i buda1astoga
    Mighi cha, dobrosam ubavi stio rec;enoga Tadiu.
    Zato ovu knjigu priachete primiti, i kad poshaljete
    Vami najvirnij ega sl ugu, ondache Tadia pridati
    Cirkul aru istomu. lskache Tadia Mi lost, dase
    pusti u Varosh k' Vama dochi shto ako dobie
    dopushtenje, toche jos h bolje, i sigurni e biti.
    Circul aru s' ovom odlukom shaljemo, xelechi,
    da bude Vama i svima tude u Manastiru Ocima
    Nashoj Brati i poznan uzrok smutnjah megju Nama,
    i Pootenom, odkud ponizno molimo svi Vashe
    Oospostvo, da istu Ci rkularu priobchite P. Ovar-
    dianu Fr: Stipi momu znancu, i Pri atelju, komuchu
    na skoru javitse pismom, pak i P. P. Lecturima,
    ossobi to Privridnomu, i Prinauc; nomu Fr: Pashkalu,
    - 2os-
    akoje tude i on i Studium. Tako xelimo, da Vam
    bude poznana istina, i odkri vena tax dushmanah.
    Xelimo, i vruche xelimo, da svemu svietu bude
    oc; itovana nasha muka, a Po0tenova nepravda,
    koju t1lrpimo, i bezdushnos t. Tko neviruje, nr. k
    doj de, vidi, kusha. Mi Visitat ure xelimo.
    Drugo: Moli m Vas, da po ovim Recipisu me-
    dicine poshaljuse.
    Drugo sad neimajuchi vrimena pisat Vam,
    priporu<;ujemose svi Vashoj Milr sti, i dobroti,
    kakotD i sviu Fratara u Manastiru, da za nas u
    razgovoru r oznavsi Lukavshtinu. neurednost i
    sill u Pooten'lvu dobru ri ec; reknete, i smetete istoga.
    Pri ncipia italica smetena... Pozdravljam Vas. i
    molim, da budete uztarplji vi na mojoi dosadnosti.
    U Komoshini na 15. Aug. 1843.
    Ponizni Sluga
    Fr: Augustin Maracsich
    Parok od Komoshine
    Oni, od kogaste c;u lli, da je jur (V. 0.) u Po-
    xeghi gdie sad, pishit emi.
    Izvana: Sr ectabil i ac Oeneroso Domino Do-
    mino lgnatio Aloysio Btirlich.
    C. p. T. d.
    Patrona Benignissimo.
    urget Brodium
    (U arhivu obit elji u Brodu na Savi.)
    1508.
    1843. 18. l X. Kircflliclle Wirren in Bosni en,
    nak u listu Sion, koji je izlazio u Autzsburgtt.
    (br. 125 od 18. X.
    Kirchliche Wirren in Bosni en.
    Von der bosnischen Ora nze.

    Das ein-
    stige K() ni grei ch Bosni en,
    2
    jetzt eine Prowinz des
    Os manischen Reiches, hat bei achtmalhunderttau-
    send Seelen, wovon sich einmalhundert flinfzigt au-
    send zu der r() mi sch-katholischen Kirche bekennen.
    Seit dem j ahre t 260 befinden sich dort Franziscaner-
    monche; und zwar im jahre 1340 werden eine
    Vicaria, dann im. j ahre 1517 eine Provincia des-
    selben Ordens in Bosnien durch di e romischen
    Papste creirt, und durch Bullen bestatigt. Diese
    Franziscaner- Ordensgeistlichen besorgten sJwohl
    unter eigenen bosnischen Konigen, als auch spater
    seit 1463 unter dem hart en ttirkischen Jahr die Seei-
    sorge der Katholiken in Bosnien. Sie haben dorten
    drei Kl oster, naml ich in Sutisca. Fojni ca und Kre-
    shevo; di e Zahl der Priester 130 - 150 lndi-
    viduen, wovon 91 die Seelsorge verwalten. und die
    librigen in den KIOstern vertheilt leben. Seit 1315
    besteht das bosnische Bisthum, und alle
    bis 1680 waren Franziscaner, welche bis 1647 in
    Bosni en, dann bis t 679 in Belgrad, endlich sei t
    1680 in Diakovar in Slavonien ihren Sitz hatten.
    17 16 wurden di e Ttirken aus Slavonien verjagt, die
    Diakovarer Bis:hMe behielten den Titel Episcopi
    Bosnenses, wollten aber von ihrem Sprengel, wet-
    cher in Partibus infidelium blieb, nichts wissen, so
    daB seit dem j ahre 1735 der romische Stubi einen
    Wei hbischof als Vicarius Apostolicus in Bosnien
    zu erhalten bemtissiget war. Flir die Stell e eines
    Vicarius Apostoli cus durften die franziscaner jedes-
    mal drei Candidaten vorschlagen, wovon stets einer
    als Bischof in par tibus infi delium praconisirt und
    als Vi carius apostolicus in seinem Vaterlande be-
    stellt wurde.
    Die Franziscaner versehen jetzt 5:l Pfarrereien.
    AuBer den 3 Kl osterkirchen, besitzen sie in ganz
    Bosnien nur noch 2 Kirchen, die tibrigen Pfarrer
    und Caplane halten den Oottesdienst meistens auf
    FriedhlHen unter einen1 Baume, wo sie auch das
    Volk im katholischen Olauben dur.:h Predigten und
    Katechisationen un terri chten. Au:: h hat jeder Pfarrer
    in seiner elrnden unter all em Be griff armen Beha u
    sung ein Locate von circa einem Quadratklafter,
    wo ein Altar, namlich ein Tisch mit einem Cruzifix
    und eine Btichse, in der das HochwUrdigste und
    unguenta sacra Hir die aufbewahrt werden,
    aufgestellt ist, wo sie im Winter und bei schl echtem
    Wetter den Oottesdienst verri chten; das Volk bleib!
    dann allem Ungewitter bloB im Freien knie-
    end und betend, denn in der Altarkammer hat nur
    der Priester und sein Ministrant Platz.
    lm K()nigreiche Bosnien lehten drei christliche
    Ol aubenspartden frie dl ich nebeneinander, die Katllo-
    liken, griechisch nichtunirten Glaubensgenossen und
    die Patarener. Als die Tlirken im Jahre 1463 Bo-
    snien eroberten und den Islam mit Feuer und
    Schwerdt zu predigen anfingen, traten alle Pata-
    rener zum Mahomedanisrnus tiber, und wlitheten
    trotz den wahren Tlirken gegen die gri echischen
    und katholischen Christen; es gelang ihnen auch
    recht vie le, besonders adel i che (l) und grundbesitz-
    ende Christen und Katholi ken zum Islam hinliber-
    zuziehen; und die Renegaten, welche mit besonderen
    Privilegien versehen und fi.ir ewige Zeiten zu jani-
    tscharen erhoben wurden, verboten beiderlei christ-
    lichen Bewohnern des Landes die freie Religions-
    tibung, zersWrten alle Kl()ster und Kirchen, und
    mordeten, sengten und brannten alles ab, was ihnen
    nicht als Mahomedanisches vorkam. ln dieser sehr
    bedrangten Lage n.ahmen einige Franziscaner die
    Zuflucht zu dem damal igen Padischa (ttirkischen
    Kaiser) und erwirkten durch vieles Bitten, Flehen
    und besonders durch vieles Oeld ein Privilegi.urn ,
    wornach sie v.ier Kl()ster nebst Kirchen und einigen
    Orundstucken mit der BedingniB behalten konnten,
    daB sie an diesen Oebauden gar keine Reparaturen
    vornehmen, sondern selbe nur so lange haben
    sollten, bis -sie von selbst einstlirtzen, was auch
    mit dem vierten Kl oster geschehen ist; die drei
    librigen Kl oster. Hir die mit schwerem Oelde die
    kleinste Reparatur erkauft werden muBte und noch
    erkauft wird, erhielten sich bis auf d'em heuti gen Tag.
    DaB auBer Franziscanern ja in Bosnien welt-
    liche, oder an dere Ordensgeistliche existirt haben,
    kann ni cht ermittelt werden; daB aber die Franzis-
    caner zur Aushilfe sehr viele Weltgeistli che, soge-
    nante Olaguliten (welche in der altslawischen Mund-
    34
    1!1
    "'l
    - 206-
    art den Gottesdienst vetrichten) aus Ragusa und
    Dalmatien gehabt haben und noch immer haben,
    ist eine bekannte Sache. -
    Die bosnischen Franziscaner obwohl sie gro
    Ben Druck und Verfolgungen von den TUrken zu
    erdulden hatten, waren doch besorgt, stets ihren
    Orden durch Bosnier d. h. Landeskinder zu comple-
    tiren welches viel dazu beitrug, daB der Katolizis-
    mus in Bosnien bis jetzt sich immer noch erhalten
    hat. Keine geringe MUhe und Opfer kostete es,
    Zoglinge zum Orden zu finden, diese nothdUrftig
    im Lesen und Schreiben zu unterrichten und dann
    nach Ragusa, Dalmatien und Italien zu schicken, um
    sie dort die nothigen Studien beenden zu lassen,
    wornach die Zoglinge als Priester in ihr Vaterland
    zurUckkehrten. und die mUhsamen Missionsarbeiten
    iibernahmen. Die Congregatio de propaganda fide
    sorgte spater dafi.ir, daB fUr 24 jUnglinge in ita-
    lienischen Klostern zur Erziehung und Ausbildung
    Platze er6ffnet werden; und Pater Augustinus Okich
    episcopus Trapezopolitanus, Vicarius apostoli:us in
    Bosnien erwirkte 1784 bei Sr. Maj. Kaiser joseph Il.,
    daB hinfort auf Kosten des ungarischen Religions-
    fondes 32 bosnische Kleriker ihre Bildung erhalten
    konnten. Durch den Wohlthatigkeitssinn mehrerer
    ungaris chen BischOfe, Domherren und Franziskaner-
    Provinzen wurden fUr die Heranbildung bosnischer
    Kleriker 16 weitere PHI.tze eroffnet. Seit 1816 aber
    haben die bosnischen Franziscaner in ihren KIOstern
    Gymnasialschulen errichtet, so daB jetzt seit mehre-
    ren jahren ihre Klerikn bloB zur Horung der Philo-
    sophie und Theologie nach Ungarn kommen. Diese
    solchergestalt in Itali en und Ungarn erzogenen Fran-
    ziscaner kommen dann in ihr Vaterland Bosnien
    zurUck, und wie naturlich zusammen. Nun ist aber
    leider schon seit sehr langer Zeit zwischen den
    itali enischen und ungarischen Zoglingen ein sehr
    beklagenswerther Streit; jene loben das italienische,
    diese das ungarische Lehrsystem, - jene werfen
    diesen sogar Haresie vor, diese jenen Obskuran-
    ti smus, und so ist immer ein gewisser Zank und
    Disput zwischen italienischen und ungarischen

    Die Bischofe, respective die bosnischen Vicarii
    apostolici, wohnten in den drei K!Ostern abwech-
    selnd, un_d lebten gemeinschaftli ch mit den Franzis-
    canern, aBen mit ihnen in Refectorio, und lebten
    (wie das in solchen bedrii ckten Missionen nicht
    anders moglich ist) wie Vater zwischen ihren Kin-
    dem; di.e Liebe war das Band, welches sie zusam-
    menhielt. Der jeweilige Provinzial hatte die Per-
    Uber die Franziscaner, der Bischof
    die jurisdtetion Uber das Volk, Pfarren und iiber-
    haupt in
    Der dritiletzte Vicarius apostolicus Episcopus
    Ruspensis .. P. Giegorius jlich, hatte sich wegen
    seinen Alters einen C0adjutor mit Zustimmung der
    Fransiscaner in der Person des P. Augustinus Mi-
    leti ch im jahre 1803 erwahlt, derselbe ward a_uch
    in Rom praconisirt' und zum Episcopus Dauliensis
    consecrirt, und nach dem Tode des P. Gregorius
    jlich 1813 wurde et Wirklicher apostolischer Vicar
    in Bosnien. Als auch dieser 1832 starb, wurden
    von den Franziscanern gemeinschaftlich 3 Candi-
    daten dem romischen Hofe zu BischOfen, respective
    zu apostolischen Vicaren in Bosnien vorgeschlagen,
    von denen der erste, P. Raphael Barishich in Rom
    zum Azother Bischof praconisirt und in Herbst des -
    selben jahres in Djakovar, von den dortigen dio-
    zesanbischof Sucsich consecrirt wurde. Hierauf
    unternahm er die Reise nach Wien, um sich bei
    Sr. Majestat als apostolischem Konige zu prasen-
    tieren und zugleich, um sich bei dem apostolischen
    Nuntius fUr die erhaltene WUrde zu bedanken. Bei
    dieser Geltgenheit prasentirte er sich auch bei dem
    Wiener Erzbischofe und unterlieB nicht bei vielen
    ungarischen Bischofen, die auf dem Wege, oder
    nicht weit davon waren, einzusprechen.
    Mag nun die glanzende Stellung dieser Kirchen-
    fUrsten auf Msg. Barishich wirklich EinfluB haben,
    wie man behaupten will, oder nicht: genug, als er
    nach Bosnien kam, wollte er eine eigene Residenz,
    und gerieth auch bald wegen der Personaljuris-
    diction Uber die als Pfarrer functionirenden Fran-
    ziscaner, mit dem Provincial derselben in Streit.
    Was nun die eigene Residenz anbelangt, so suchten
    die Franziscaner, um den Bischof einigermaBen
    zutrieden zu stellen, fUr hohes Geld von den Tiirken
    die ErlaubniB zu erlangen, das Sutiskaer Kloster
    um einen Fliigel vergroBern zu diirfen, was auch
    nach erlangter Bewilligung ausgeflihrt wurde. Der
    Bischof nahm davon Besitz, nahm seinen Secretar
    und Captan zu sich, lieB fUr sich eigens kochen,
    speiste allein, und lebte so isolirt.
    Nun wollte er aber auch eine Kathedralkirche
    haben. und da es in Bosni en nicht erlaubt ist christ-
    liebe Kirchen zu bauen, so wollte er die Sutlskaer
    Klosterkirche zu seiner Kathedrale machen. Alle
    Neuer.ungen, selbst in gebildeten Landern verur-
    sachen groBe Cofusion und Unzufriedenheit, um so
    mehr war es der Fall in dem uncivilisirten Bos-
    nien. - Die Franziscaner weigerten sich, ihre Klo-
    sterkirehe abzutreten. Hierauf verlangte der Bischof
    sogar, Uber die Pfarrer pers6nliche jurisdiction aus-
    zuUben; da spreizten sich di e Franziscaner noch
    mehr, und beriefen sich auf ihre Ordensregeln, Pri-
    vilegien und papstliche Br-eve's. Der Bischof aber.
    erklarte nun, er wolle bei dem papstlichen Stuhl
    auswirken, daB alle in ltali en erzogenen Franzis-
    . caner wi.irden, und er dann mit ihnen
    die Pffirreien besetzen, und Alles machen konnte,
    was ihm gut diinke, und daB er mit Hintansetzung
    der Fraoziscaner, di e durch seL:hshundert jahre den
    Katholizismus erhalten haben, Weltpriester nach
    Bosni en bringen werde. Wie man sich leicht den-
    ken kann, wurden die Franziscaner hierUber ganz
    erbittert. Nun wendete sich der Bis.c hof IS37 an
    die romische Propaganda und klagte die Franzis-
    caner, besonders jene, die in Ungarn erzogen worden,
    des Ungehorsames, der Haeresie und anderer -
    noch ni cht publizirter - Vergehen an, mit der Bitte,
    daB kein bosnischer Zogling mehr nach Ungarn
    - - 267
    zur Erziehung ges-:hickt, sondern daB den Bosni ern
    ein Collegium in Italien zur Erziehung ihrer Mis-
    sionspriester eingeraumt werden sollte.
    Um diesen MaBnahmen, durch welche sie ihre
    bedeutendste Mission in Europa fUr gefahrdet hiel
    ten, entgegenzuarbeiten, wendeten sich die Fran-
    ziscaner ebenfalls an die Propaganda, mit der Bitte
    um Untersuchung ihrer Sache. Die Untersuchung
    ward gewahrt und zum Inquisitor der dalmatische
    Priester Milinovi ch ernannt ( 1839). Dieser k am nach
    Bosnien untersuchte die Sache und entschied zu
    Gunsten der Franziscaner und gegen den aposto-
    lischen Vicar Barishich.
    Sofort reiste der Letztere unverzUglich nach
    Rom, um sich zu rechtfertigen; zugleich reichte er
    abermals gegen die Fra11ziscaner, besbnders gegen
    jene, die in Ungarn studiert hatten, eine Klage ein.
    Die Congregatio de propaganda fide wollte nun
    selbst die Sache untersuchen, und citirte infolge
    der Barishich'schen Klage den Franziscaner-Provin-
    zial P. Stephan Marjanovich, nebst noch drei an-
    dern Franziscanern nach Rom. Willig folgten die
    selben der Ladung, und als sie in Rom angekom-
    men, rechtfertigten sie sich so gut, daB die Mili-
    novich'sche Untersuchung bestatiget ward. Dadurch
    wurde aber Msgnr. Barishich nur noch mehr auf-
    gereizt, und er ruhte nicht, bis eine neue Unter-
    suchung angeordnet wurde. Zum Inquisitor wurde
    die!Smal der bulgarische Bischof joseph Molajoni
    (ep. Nicopolitanus) ernannt. Dieser alte ehrwUrdige
    Mann wollte die Sache ganz genau erforschen und
    nahm daher als Gehilfen einen bulgarischen Missio-
    nar, seine n Vi car, Secretar und Captan in einer Person,
    Herren Carl Pothen, einen Deutschen, aus K6ln ge-
    biirtig, mit sich nach Bosnien. Nach strenger und
    genauer Untersuchung fanden sie die Barishich'-
    schen Pratensionen ungereimt und seine Anklagen
    fa lsch und grundlos und urtheilen, daB Barishich
    bei so bewandten Umstanden nach Bosnien nicht
    mehr zurUckkehren sollte. Die Congregatio de pro-
    paganda fide erlieB demzufolge eine entsprechende
    Sentenz und versetzte Herrn Barishich als Suffra-
    gan nach Albanien; die Franziscaner wurden fUr
    unschuldig erklart und wegen ihres Eifers belobt,
    und dem noch in Bosnien befindlichen Inquisitor,
    dem bulgarischen Bischof Molajoni, der Auftrag ge-
    geben daB er im Einverstandnisse mit den bosni-
    sehen Franziscanern aus denselben drei tUchtige
    Individuen fUr die Stelle eines apostolischen Vicars
    in Bosnien in Vorschlag bringen sollte .
    Molajoni erfi.illte die sen Auftrag in der Weise,
    daB er als die zwei ersten Candidaten zwei wUr-
    dige bosnische Franziscaner, am dritten Platze aber
    seinen Vicar, den obengenannten Deutschen, Karl
    Pothen, vorschlug. Nachdem er so seiner Auftrage
    entledigt, verlieB er Bosni en, mit dem BewuBtsein,
    al les recht und gut gemacht zu haben. An seiner
    Stelle lieB er jedoch zurUck und subdelegirte er
    zum einstweiligen apostolischen Vicar Herrn Karl
    Pothen. Da nun -aber dieser unter den in Italien
    gebildeten _Franziscanern An ha-nger gewann . und
    gute Aussichten zu haben schicn, daB cr Uber die
    beiden bosnischen Candidaten hir das apostolische
    Vicariat den Sieg davon tragen werde, so regte sich
    bald die Eifersucht der iibrigen Franziscaner wider
    ihn, und sie schickten sofort Protest gegen Pothen
    nach Rom, indem sie besonders hervorhoben, daB
    ein Mann, der weder die Nation, noch die Sprache,
    noch die Sitten, weder die Regierung noch das Volk
    kenne, eine solche WUrde mit Nutzen und zum
    Vortheile des Christenthums nicht wohl versehen
    konne. Als Pothen di eB vernahm wurde er begreif-
    licherweise erbittert und nahm aus eigenem Antriebe
    den Barishich'schen Prozes wieder auf, fand nun
    auf einmal Herrn Barishich unschuldig, seine For-
    derungen billig, die Franziscaner schlecht und re-
    bellisch, kurz und gut, die lnquisitionen des Mili-
    novich und Molajoni's, obwohl er selbst mit dem
    Letztern die ganze Untersuchung gepflogen, ge-
    schrieben und unterschrieben hatte, falsch und par-
    teiisch. - ln Folge seiner Berichte erlieB die Pro-
    paganda nach drei frUheren Sentenzen, in welchen
    die Franziscaner als unschuldig erklart worden wa
    ren, endlich eine vierte nach welcher der Bischof
    Barishich fiir uns chuldig erklart und ihm das bos-
    nische Vicariat abermals anvertraut, die Franzis-
    caner aber als schuldig und rebellisch gegen ihren
    Vorgesetzten erklart wurden. Zugleich wurde Pothen
    als Subdelegat Molajoni's anerkannt, bestatigt, und
    sogar, weil der eigentliche Provinzial in Rom zurUck-
    gehalten wurde, zum interimistischen Franciscaner-
    Provinzial gemacht. Sofort setzte er in Kl6stern die
    Guardiane ab, und ernannte von seinen Anhangern
    neue; eben so besetzte er die besten Pfarren mit
    ihm ergebenen Franziscanern, und handelte Uber-
    haupt ganz willkiihrlich. Da traten mehrere Patres
    auf und protestirten gegen derlei WillkUhrlichkeiten,
    Pothen aber schrieb nach Rom und bat, man mochte
    den Provinzial Marjanowich von Rom nicht entlas-
    sen, und noch ftinf Patres von Bosnien, welchen
    er allein die Wirren der Provinz zuschrieb. nach
    Rom citiren, und durt behalten. Diese fUnf -Patres
    sind: Andreas Kujundcsich, Philipp Pashalich, Lorenz
    Karaula, Marjan Shunjich und Angelus Schunjich,
    wirklich lauter um die Provinz sowohl, als auch
    um das Christentum in Bosnien verdiente, wUrdige,
    gelehrte und allgemein geehrte Leute. Die Propa-
    ganda willigte auch in diesen Pothen'schen Vor-
    schlag, und erlieB den Citationsbefehl, wodurch
    diesen Vatern aufgetragen ward, sogleioh nach Rom
    zu kommen, um samt dem dort befindlichen Pro-
    vinzialen Marjanovich ihr Vaterland nie mehr zu
    sehen. - Pothen, als Executor dieser Citation, ge-
    traute sich nicht auf eigene Faust sie in Vollzug zu
    setzen, sondern ging zu dem bosnischen Vezier nach
    Travnik und bat ihn daB er diese Patres mittelst Es-
    karte nach Rom absende. Allein der Vezier leistete ih m
    nicht nur keinen Beistand, sondern, durch mehrere
    Umstande aufgebracht, kehrte derselbe seine ganze
    Strenge wider ihn. sprach das Verbannungsurtheil
    gegen ihn aus, und lieB ih n durch Polizeimanner Uber
    Kostajnica auf oster-reichisohes Gebiet tr.ansportiren.
    *
    - 268-
    H3 pyKon11ca: Der Vezir ei n kaltbiUtiger Mensch
    (wie die TUrken im ruhigen Gemiltszustande es
    immer sind) fragte den Pothen: warum willst du
    die kai serlichen Untf'rthanen von hi er j agen? Pothen:
    Ihre Vorgesetzten woll en es so haben. Vezir: Will
    es so der Sultan haben, oder ich, sonst giebt es
    hi er keine Vorgesetzten? - Pothen: Der h. Vater
    Papst ruft sie zu sich. - Vezir: LaB mich den
    papstlichen Siegel sehen. Pothen zeigte ihm den
    Brief und Siegel der Propaganda - Der Vezir sah
    dag da hin papstli cher Siegel war, und schrie ibn
    an: Warum lilgst du Hurer! glaubst du daB ich
    der papstliche Insigne nicht kenne, und wenn es
    auch ware, so wilrde ich diese beri.ihmten guten
    Menschen nicht aus dem Vaterland in das Exil
    schicken, denn so wenig ich ei nen papstli chen Unter
    than von Rom jagen kOnnte, eben so wenig kann
    es der Papst von Bos nien thun. Doch sage mir
    haben diese Leute gege n euere Religi on gesindiget?
    - Pothen: Nein. Oder gegen die Regierung? Auch
    ni cht. Warum sollen sie also des Landes verwi esen
    werden? - Pothen: Weil sie mir nicht gehorchen
    wollen. Vezir: So wie der Untergebene fehlen kann
    ni cht gehorchend, eben so und noch mehr kann der
    Vorgesetzte fehlen, wenn er schl ccht und unrecht
    befiehlt. (Eine schOne Moral von einem Tilrken fUr
    einen katholischen Priester.) Damit entli eB er ibn.
    Mittl erweil e schickte der Banjaluker Muselim einen
    Brief an den Veziren mit einem Franziscaner Siegel
    (die grOBeren TUrken in Ermanglung der Postan-
    stalten bedienen sich namli ch der Franziscaner,
    wenn sie ei nen Brief sicher bestell en wollten, und
    lassen sogar ihn mit franzis caner Insigne siegeln,
    wo er dann von einem Franziscaner zum andern
    geschickt, am sichersten an seinen Bestimmungs-Ort
    kommt). Der Po then sie h t jede s Franziscaner Schreiben
    fUr verdachtig an, fing alle franziscaner Briefe auf,
    semit auch jenen an Veziren, vermuthend, daB er
    daran recht guten Fang get han. Es bekam ibm
    aber schlecht. Der Muselim kam zum Vesiren,
    und sagte er habe ihm durch eine Franziscaner Ge-
    legenheit geschrieben, der Vezir erbost, dag ibm
    der Brief von dem Franziscaner nicht zugekommen
    war, citirte den Franziscaner, di eser versichert e den
    Brief durch sei nen Bothen richtig expedirt zu haben.
    der Bothe wird geholt, und sagt aus: alle Uri ef-
    schaften habe ibm der Pothen abgenommen, der
    Vezir berief di esen, und als er befragt werde wo
    er den Brief an Va iren hingethan, versicherte er
    keine empfangen zu haben, al s der Bothe ibm ge-
    genUber gestellt, behauptete, daB er unter anderen
    a uch jenen Brief an Veziren ibm abgenommen habe,
    konnte Pot hen nicht umhin, und indem er aus seiner
    Tasche mehrere Briefe herausnahm fragte er ob
    daru nter auch der Vezirische sey? Und rich ti g wurde
    er entsiegelt da gefunden ; der Vezir im Zorn ent-
    brannt, sagte zu Pot hen: du Hund! nach unserem
    Gesetze sollte ich dir jetzt gleich die Hand abhauen,
    indessen laB ich dich laufen, und wenn ich di ch
    in meinem Lande nach 3 Tagen finde so verlierst
    du den Kopf, solche schlechte Leute, di e mir 1-qeine
    guten Untertlnnen in's Elend schickcn wollen, und
    meine Briefe auffangen duld ich ni cht. - Hi erauf
    gab er ihm zwei Polizey-Manner (Kavaz) mit und
    expedirte ihn Ubl'r Kostajni ca in di e oes terreichl
    sehen Staaten.
    Hi erauf eilte Pothen nach Wien und erwirkta
    dort, daB man ihm Verwendung zu seinen Gunsten
    bei dem Sultan zusagte. Nach Beendigung dieses
    Geschaftes wurde er nach Brood in Slavonien ge
    schickt, um dort einen gUnstigen Ferman aus Kon-
    stantinopel abzuwarten. So weilt er schon mehrere
    Monate in Brood mit einem seiner Hauptanhanger
    Franz Migich.
    In Bosnien aber dauerte mittlerweile der Zwie
    spalt "Pothenisten" und "Provinzialisten",
    welche letztern den ers teren an Zaht weil i.iberlegen
    sind,l eida fort. Di e .,Pothenisten" kommen recht flei -
    gig nach Brood, den "Provi nzialisten" ist sogar jede
    Annaherung zu der Gran ze, von den osterreichi schen
    BehOrden untersagt, somit ist den "Provinzialisten"
    alle Communi cation mit Oesterreich untersagt.
    Die letzteren haben aber unterdessen einen
    entscheidendc; n Schritt gethan. Sie hi elten namlich,
    105 an der Zahl eine Versammlung, um sich zu
    berathen, was zu thun sey, da ihr Provinzial nicht
    wiederkehre. - ln dieser Congregatiun erklarten sie
    einstimmig, der Sentenz der Propaganda sey nicht
    zu entsprechen, und die nach Rom citirten fUnf
    Patres soll ten das Vat erland nic ht verlassen.- Nach-
    dem sie keinen Provinzial und keinen apostoli schen
    Vi car j etzt hatten. so thue es Noth neue Obri gkeit
    sich zu machen, sie wahlt en sich Custos: P. Angelus
    Shunjich, zu Definitoren: P. Philipp Pashali ch, P.
    Ni cole jurich, P. Lucas Dropuljich, und P. j ohann
    juriscevich - deren Litteras encyclicas ich hi er voli
    inhaltli ch beil ege.
    Pothen ermangelte ni cht sowohl das Capitel
    dieser Franziscaner, als auch die neu gewahlte Obrig-
    keit mit Bannfluch zu belegen. Die "Provinzialisten"
    fahren defienungeacht et fort, ihren geistlichen Ar-
    beiten wie gewohnlich obzuliegen. - Das Volk
    merkte zwar wohl die Spannung zwi schen den Fran-
    ziscanern, wuBtP aber von der Sache wenig oder
    gar ni chts. - Nun gab aber Pothen sei nen Anhan-
    gern den Befehl, daB sie von den Kanzeln
    das Volk aufmerksam machen sollten, wie di e "Pro-
    vinziali sten" in den Bann gethan und daher ihre
    Messen, ihre Spendung der heiligen Sacramente und
    sonstige Funktionen ganz kraftlos und ungiltig seyen.
    - Di e "Provinzialisten" ermangeln ihrerseits ni cht,
    di e "Pothenisten" in den Bann zu legen, und von
    Kanzeln die lnvaliditat ihrer Messen uud dgl. dem
    Vol ke zu erkl aren, . und samit ga hrt es jetzt auch
    unter dem Votke, kurz es ist seit Monat l'y\ai d. j.
    ein beklagenswerthes Schisma in Bosni en entstan-
    den. Die "Provinzialisten" verlangen nun, daB eine
    neue Untersuchungs-Commission, bestehend aus
    mehreren Gli edern wel che ihre Sprache, Sitten,
    Gebrauche und das Volk kenn.en, niedergesetzt werde,
    was ni cht schwer ware, da es an der bospischen
    dr_ei catholische .BisthQmer: Zenger, Agramer
    - 259
    und Djakovarer gibt, wo es gewiB ni cht an Mannern
    fchlt, die das Volk und die Sprache kennen, und
    unparteisch sind. Sie beru fen sich auf die drei friihere
    gli nstige Sentenzen der Prcpaganda, und meimn, es
    Potht ll ni cht mehr Gewicht haben, als die
    Propaganda selbst, ein Bischof und ein wUrdiger
    dalmati scher Priester Milinovich (drssen WUrde mir
    unbekannt ist), und daB Herrn Pothen, welchr r doch
    mit Bischof Molajoni in der Untersuchung die Fran-
    t iscaner fi.ir unschuldig den Bischof Bari shi ch fUr
    schuldig erklart, und erst spater, als ihn die Bosni rr
    zu ihrem apostolischen Vi car nicht annehmen well-
    ten, die Sache umgewendet habe, nicht so viel Glau-
    ben beigemessrn wl'rden soliti:', um di e drei friihern
    Sentenzen zu vernichten, ei ne neue zu fassen, und
    nuf der Execution dieser zu bestehen. Sie weisen
    name ntlich dara uf hin, wie es beim romi schen Stuhle
    stehe, ob dtrselbe eine so schOne Mi ssion mit 150.000
    Seelen zu Grunde gehen lassl' n oder sich erbarmen,
    und eine vi ert e Untersuchung bewilligen, und da-
    clur..: h den Kathol izismus in Bosnien retten woll e.
    Die Sache ist noch frisch, die Rettung moglich,
    nur mUBte das Eisen geschmil'det werden, so lange
    cs noch warm ist. - Mo: ht e l'S doch nicht gehen,
    wie es vor etwa fi.infzehn j ahrcn in Bulgari cn, in
    dl'f Moldau und Albanien grgangen wo die Kirche
    bl'i ahnli chen Wirren 15.000 Seelen verl or, weil man
    nicht auf die rechte Weise gPgen sie verfuhr! - --
    Nachschrift. Dem in Rom gefangen gew!:'senen
    Provi nzial P. Stephan Marjanovich ist es gelungen,
    ln sein Vaterland zurUckzukehren. Auch Bischof
    Barishich soll auf dem Wege nach Bosni en seyn.
    Wenn das wa hr ist, wird das Feuer hell er aufl o-
    cl ern. Mage der Gott des Fri edens geben, daB eher
    der Friede wiederkehre und die unseligen Wirren
    cine glil ckliche LOsung finden. j edenfalls wird, was
    weiter geschieht, seiner Zei t berichtet werden.
    Moge es uns gegOnt seyn, di e Wiederherstellung
    des Fri edens zu me lden!
    (U arhivu obitelji u Brodu n/ S.) 0Maj theMa'lKH Ho
    0'111 TO ea cpnCI<O-XpBaTCKOI' a npeHeAeHil 1131lj CWTaj HecyM-
    11,111.10 Aa j e nOCJlY)I(I!O ll C8CTatuba'ly HaKOAHOI' )yKnlielll r
    TpaKTaTa .Borcnje" (Y l<lbn<-
    " ll 11, 11).
    1509.
    1843. 28. X. javlj a iz Fojnice fra Boni
    u Skoplje, da je iznenada dobio zapovijed
    u lvansku za duhovnog Raspituje
    za neki dug, alje neku knjii cu na dar, pouruje
    slanje narodnih pjesama, a "od Omera i Me-
    rime".
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 100.
    1510.
    1843. 28. XII. Biskup

    bosanskomu veziru.
    <;estiti Veziru, i prisjajnoga Carskoga Dvora
    Vechilu!
    Ima vishe od 12. godinah, kakusam od Rim Pa-
    pe Biskupom u Bosanskom, i
    O. fra Rafo 1796- 1863. Vid. "Vienac" XXX.
    1898. s. 271. sg.
    Dr. Su rm in: j edan prilog za noviju povjest Bosne.
    Pashaluku, da zakon daj em virnoj Carskoj Rai , i
    jesam vazda nastoje da i Raja, i Ruhbani virni, i
    podloxni budu najparvo Gospodaru Bogu, zat im
    <;estitomu nashemu Caru, i nj egovi m Vechilima. i
    zatosam vazda sevdiran, i primljen bio ko-d Vezira
    i drugh e nashe Gospode poradi moje vir-
    nos ti . Menes u pozivali da harzi.m s drughim zajedno
    protiva Vecxid Pashi i drugoj svitloj Gospodi od
    ovoga meml echeta, a jasam glavu na mejdan sta-
    vio, i reko: volim poghinuti, moj mul1r pri -
    ti snuti protiva Carskim ljudma. Kad suse pria tri
    godine nj eki hasi uc;: inili , i hotjeli da uxbune sve
    ovo Carsko meml eche, ja ni sam gledo na m:>j xivot,
    ve.che.sam gas io vatru, i svim glasom zapovido svi ma
    Ruhbanima, i Rai Latinskoj. da smirom sid e i vjer-
    ni se ukaxu prama nashemu Caru, i zato koigodsu
    mene slushali, i podloxnimi bili i od Raj!:', i od
    Ruhbana vazdasu s mi erllm s jedili , i zabranjivali
    svako zarac;:enj e,
    Dobroje poznata <;estiti Vecxid Pashi ,
    Usref Pashi Bosanskim Vezirima, i drugoj Gospodi
    moja virnost, kadeseje naj vishe vatra sa sviu stranah
    spravlj ala ovomu memlechetu, i poradi ove moje
    vJernos ti jesume blagodarno pomil ovati , i Binjishom
    zaogrnuli kakvu milost nij e primio nijedan Biskup
    od Bosne.
    Kad sam posho u Rim oria dvie godi ne, dao-
    mije Burjuntiu za put Uzref Vezir BJs 1nski; u koj oj
    me naziva pravim priatelj om <;es titogd Devlet a
    Carskoga. Imam takogjer i Ferman <;estit oga nas -
    h!:' ga Cara da serb es zakon dajem Rai u Bosni .
    Sad seje nashlo njekoliko nesvies ni , i hasi Ruh
    bana, koji priko Carskoga Fermana, Vezirovie Bur-
    juntiah, Papine Zapovidi, i Dvora Bec;: koga udarili su
    smiono na me, i dave c;: inili naj parvo u Rimu, i u
    Bec;: u, zat im po svoj Nimac;: koj, i Latinskoj u mlji ,
    ter kadasu svagdi izgubili, i sramotni os tali, najposli
    davulishume kod nashi <;estiti Vezira Bosanski, i
    drughe slavne Gospode ovoga meml echeta, da ji
    progonim, i dasam nevjeran istom c;es titome Caru.
    Da sam ja blagodarni Gospodaru shutio, oli shnjima
    pristo kadseje oganj spravlja za za paliti ovo Carsko
    meml eche, tadabi oni o meni dobro govori li , ama
    buduchi dasam zabranji vo, dase ni slamka nedi xe
    s uprot Caru. a kamoli sablj a, evo- zashtosamjim
    marzak, i hotjelibi da me iztjeraju, da mogu c;: initi
    shto hoche.
    Ti pako prislavni , i uzvisheni Gospodaru. ako
    nagj e u meni ikakvu nevjrrnost, c;:i ni od mene sht o
    znadesh. amache Ti prikazana biti virriost moja i
    od drughe Gospode, zato Te molim kano Otca moga,
    da me primish pod tvoj skut, i obranu, a da nasiat
    dadesh Ruhbanima, neka slushaju svoga zakonoshu,
    i neka nexbune svieta u Carskome i Tvome zdravlju.
    Ako Ti Ruhbani neche slushati Rim Pape u zakonu,
    prevod l atinskog pi sma biskupa iz Duvna
    6. Ill. 1849.) Vj esnil< kr. hrvatsko-sl avonsko -dalmatinskoga
    zemalj skoga ar kiva. VII. Zagr eb. 1905. s. 279,
    Biskupa pi smo Gaj a od 17. listopada 1840.
    za povijest knji evnosti hrvatske. Kn. 6. s. 22. sqq.
    Zagreb. 1909.)
    - 270-
    i mene koi sam nji ov starjeshina, i Tebichc draghi
    Gospodaru jadde zadavati xbune kako im
    ruke panne.
    Sada u Ercegovini zakon dajem Rai , amasam
    na t vojoj zapovidi kako ti merak bude dochichu, i
    razl og ti dati od moje virnosti.
    Blagodarnim milostima Tvojim mene priporu-
    i ljubechiti skut i ruku ostajem
    U Ercegovini na <;erigaju 28. Prosinca 1843.
    Pri sj ajnoga i uxvi shenogp Tvoga ' Gospostva
    Ponizni sluga i podl oxnik
    fra Rafo Barishi ch Bush nj ak
    Biskup od Bosanskoga, i Er-
    Pashaluka i
    starj eshina od Ruhbanah r. v.
    De verbo ad verbum concordare cum Auto-
    grapho llimi. Dni. Epi scopi testamur propriis sub-
    scripti onibus.
    ja Fra Marijan jakovlj evich ex Custos Mpra.
    ja Fra Movro Luczi ch ex piffinitor Svido\ im "
    j a Fra Miho Dui ch ex Provincial "
    j a Fra Stipo Markovich ex Provinci al Svido\im
    ja Fra Frano Frankovich Svido\im mp.
    ja Fra Anto Vladi ch m. p.
    ja Fra Frano jukich r. v.
    ja Fra Petar Kri anac
    ja Fra lllia Bagarich r. v.
    ja Fra jako Baltich r. v.
    ja Fra Lovro Thadi ch r. v.
    Ja Fra Angeo Glavochevich Svidochim r. v.
    ja Fra Stipo Czvitkovich
    Ja Fra Angj eo velim daj e i stina.
    (Spolja: Copia Epistolae a vi cari o apli co. Ba-
    ri shi chi o ad Gubernatorem Bosniae Chamil Pasham
    data e)
    U arhivu obitelji u Brodu na Savi.
    1511.
    1844. 9. l. Okrunica bosanskog
    provincijala.
    Fr: Stephanus Markovich a Travnik Ord. S. P.
    Francisci, Com. Lect. Theol ogus, Em. Secret. Epplis.
    Ex Defr. et Ex Custos Proviae. olim Commi ssarius
    Vi sitator Genli s., Ex Mini ster Provlis. , et in praesens
    in hac Observanti Provi a. Bosnae Argentinac Ac-
    tuali s Minister Provli s. humilisq in Domino Servus.
    Adm. Rendis., Rendis, Multum Venerandis, ac
    Venerandis Patri bus et Fratribus Salutem et Serap-
    hicam Benedi ctionem.
    Non ignari sumus chari ssimi Fratres, quin vel
    tacite per Vos incusemur de tanto et tam diuturno
    silentio; dum enim omni a circa ci rcum ardebant,
    Nos quasi desi des hi c insimul abamus. Verum prae-
    coci ter, et praemature al i quid edere, cujus postmodum
    nos puderet, absti nui mus, permittentes poti us, ut
    nostri adversarii , ea, quae habent, in medium pro-
    ferant, ut hoc modo facilius respondere possimus.
    Ideo vel maxime, quod Turcae j am modo nostri i n
    hac controversi a Judi<;es di serte prohibuerint quid-
    quam legi, et publicari, per quod aliqua. commati o
    et sedi tio i mpri mi s in popul o feri posset. Haec i gitur
    gitati one volventes maturum jam tempus putam
    hisce vos omnes commonere, qua mente et quo anim
    Nos hoc tempore simus, qui dve de hac gravissima
    troversi a judicemus. - lmprimis, j am redi visse Ill mu
    Bari shich, et Dnum. Pooten Vobi s certo innotui t.
    quidem lllm. Barishi ch venire ad Nos qua Vi cari
    Apti cum, Ministrum Provlem, et Delegatum S. Sed
    Apl ae, ex ejus litterl s plurimi s ququaversum dissem
    natis ( exceptis duobus Convcntibus Fojniczensi, et S
    tiskensi, ad quos non ni si ultimas de 26 Decem
    direxi.t :) perspicere licui t. Nos expectabamus, ut il
    aliquid di recte ad Conventum et vel maxime
    Nostrum Ministrum Provincialem perscribat, q
    auctoritate munitus huc veni at ? hocque eo certius
    exspectabamus, quod nobis indubie consti teri t cum
    eni xe fui sse rogatum per suos cli entes, ut publice
    l uci exponat ea documenta Romana, quae ili con-
    ferunt . . trip licem potestatem in hane Provinci am l
    ln i lla Epi stol a, quam initi o Decembris populo per-
    l egi jusserat, citat quaedam verba Propagandae, sed-
    que sati sfacere nequeunt absolute. Cur enim celaret
    contextum rescripti Romani, si illud rescriptum sibi
    peni tus, ut praetendit, favet? Nos itaque plus supe
    ill o Documento comentari non possumus, cum illud
    nobis ignotum sit: verum commentari possumus su-
    per encycli cas Ejus, quas popul o perl egi jussit, in
    quibus di cit, quod sit - /zmishljotifza nasha, daje
    on ovde ikada ktio Popove uvesti - quod idem af-
    firmat in illi s encycl icis, quas Romam profecturus
    edi derat hi s verbi s: " non potuimus omnibus persu-
    adere, nos nec cogi tasse de Almae huj us Proviae
    destructi one (:absit hoc a nobis scelus:) muito minus
    egisse de introductione Cl eri secul ar is." Ill e haec scri-
    bendo forsitan putavi t nobi s ignotum esse typi s man-
    datum processum Romanum, in quo postquam prius
    sermo praecessi sset, qual i ter imprimi s, qui in Hun-
    gari a studuimus, accusaveri t lllmus Bari shich de odio
    gentis ltalianae, et omnium ill orum, qui in Italia stu-
    duerunt: et postquam di scussor causae ostendi sset id
    ver um non esse quandoquidem et hoc Def initorium,
    quod ex sol is fere constabat petiti onem porrexerit,
    iteratis vici bus s. Congtni de Prop. Fide, ut sibi detur
    facultas eri gendi Coll egium studentum Romae sub
    immediata Directi one Mini stri Generali s, et s. Congr-
    tnis, de Prop. Fide, post quarn inquam haec praeces-
    sissent, verba ista sequntur 45. = " Ne debbesi
    permetere che Mon. Barishi ch forse avuto sentore di
    questa domanda, ne volendo restare a Dietro, ma
    farl a auzi tornare ai suoi f ini con recentissima l ettera
    del 5. Lugli o corrente anno. Sommar. XX porge
    ancoresso l ' instanza per l a riuni one degl i studenti
    Bosnensi in un Coll egio d' Itali a, ma non lo vorebbe
    in Roma per il troppo cal do, come dice e piu tosto
    sulJe sponde dell ' mar adri atica per l a facilita della
    navigati one. Se si riffl ette per6 che Egl i entra subito
    a perl are di lntrodurvi allievi Seco/ari, ben comin-
    ceri a scorgersi, come si vedra mogli o i n appresso
    a quali sostanzial i mutazioni Egl i tenda, nele' Eco-
    nomi a di quell a missione, mutazi oni, che gravementa
    in vise, a quei ReJi gi osi i qual i ri gvardano fi nora .come
    - 271 -
    Klngul ar glori a del e' Ordine Saver qu1v1 essi soli
    piantata conservata ed accrescuta la Cattol ica Reli gi-
    one, sono un principa! fonte dell e presenti gravi ssime
    Hcissure, e non le due di verse scuole, Itali ana, ed
    Ungarica, a cui vole atribui rl e gi acche lite non e tra
    ,;tudenti ltali ani ed Ungaresi; ma tra un sol o Vi cari o
    1\plico, e tre successivi Definitorii. Et 46,g, E' qui
    IH separatione dei fatei delle parol e a cui convi ene
    11omma mente d' attepdere, ancora di osservare
    che nell a supra citata l ettera scritta come al solito
    t'On molto ingegno, ed insinnazione di stiJ e Mon. Ba-
    ri shich si offre parato di concbrere ancor esso all a
    lll anuterzione del da sui proposto Coll egi o. Bell a
    offerta in vero; di cui per6 Mon. Bari shics e certo
    non se chiederebbe l' effeto non avendo esso
    per lo passato esporto che continua total mancanza
    di denaro ed ora di cendo Che si levarebbe il pare
    licbbene mantenuto si a di tutto punto dai Reli gi osi
    11 cui non ha neppur 'corri sposta sulJe suoe pensioni
    la retribuzione che dar solevano gli antecessor i" -
    l loc j am habito, quaer i potest, cujus characteri s sint
    homines, qui ita publ ice per Encyclicas, et qui dem
    bis verba vendere sciant? dum publice omni a pro-
    mittunt, et in secreto omnia P,erimunt? quae spes et
    lltluci a in ej usmodi viris haberi potest, ut Provincia
    rcflorescat? et omni a ad pri stinum ordinem redeunt?
    dum ipse P. Kall amut ibi se subscribit contra hactenus
    observatam consuetudinem " Missionarium Apostoli-
    l' um?" Estne hoc Provinci am conservare? estne hoc
    ln Provincia vi vere, vel poti us in simpli ci mi ssione?
    haec agendi tantae admirati onis nec fui t, post-
    quam ibi prius legissemus Eumdem lllmum Bari-
    Hhi ch i n suis Tituli s posui sse se eli am Ministrum
    l'rovincialem hujus Regul ari s Provinci ae. Quae res
    quanto stupore affecerit omnes cordatos Ordini s et
    Provinciae potestis: postquam in nullis annalibus
    l'slo pl urimi s unquam reperire vel audire potuerimus:
    quod aliqui s Epi scoporum in nostro Ordi ne a
    llnnis et amplius et per totum orbem in
    lnnumeras prope Provinci as diffuso, quod inquam
    uliquis Epporum una fuerit, et etiam Provinciali s
    Franciscanorum, et quidem quod Epi scopus tali s,
    quem constat ex factis et scr ipti s esse inimi cum
    Ordini seraphi co. Qui et terrenum in Travnik non
    nli um ob finem coemit, quam ut ibi Seminarium Cl eri
    :;cculari s eri gat uti constat Processu Romano
    N'" "Agiunge ( :i l Vi cari o Apostol ico:) di aver
    uver ri cevuto dell a pia soci eta di Li one un succorso
    notabi le per i bisogni de11 a Missi one, e con parte di
    questo aver comprato fondo vici no a Travnik
    Capi tal e di Bosni a, nel quale spera di fabricarvi una
    Chi esa, un Seminari o et una abitazione per il Vicari o
    1\postoli co, avendo gia molti Cattolici promesso
    lcgnune, pi etro, cal ce etc. etc. e domanda a tal fine il
    l{radi mento dell a S. C. i l quale spera d' ottonere
    Htante l e lagnauze che Egli di ce farsi dai Religi osi
    Null ' aggravi o che l oro arreca ia residenza de Vi cari o
    1\postoli co in Convento". - Si igitur ille est amicus
    Ordinis et Provinciae, quid illi novum Seminarium ?
    Nostra enim tr ia Seminari a intra paucosannos tantas
    protl uxerunt alumnos et operari os in vinea Domini ,
    ut abunde sufficiant, et supersint etiam? Quid aperte
    peti it coram A. R. Patre Mill i novich Vi sitatore "Apli co
    a nostris patribus Suttinskae Congregatis, ut admit-
    tatur ad Nostra .Capitula, et Congregati ones "Qua
    Praeses in perpetuum cum voto consu/tivo, e!ectivo,
    et decisivo. Estne hoc conservare Provinciam, cum
    res i sta cum nostri s pri oribus Constituti onibus natu-
    raliter, et vere concili ari null atenus potest ? Si Ill mo
    Barishich tantopere placet dignitas Nostri Provinci-
    alis renunci et veniat ad Nostrum Ordinem,
    et tunc poterit eligi. - Accedit ad haec, quod ille
    profiteatur ibi coi'l atum sibi eti am esse potestatem
    " Del egati Apostolici ", !limi Molaj oni. Igitur videmus
    illum contra omni a omnium gentium jura in propria
    causa reum, actorem, testem et judicem. j am autem
    haec quatuor qualiter conciliari possi nt, cum conser-
    vati one Provinci ae et pristini rerum Ordinis judi cet
    qui sque, qui vel mini ma judicandi vi poli et ? dum ex
    antecedentibus plusquam certo liquet, eum conatum
    fui sse Ordinem et Provinci am hic l oci evertere, su-
    umque uni cum Dominium absolutum fundare, sicut
    liquet ex ill a petiti one, quam suo nomine S. C. de
    Prop. Fi de porrexit, ut sibi potestas per S. Congre-
    gati onem conferatur in nostra bona mobili a, et im-
    mobil ia, et paucas terras, quas ex Benefi ci o Magna-
    ni mi Occupatoris Bosni ae Mahometi s lid: possidemus,
    ut ea bona ( :cum sint danno Conventibus, ut ille
    dicit :) ipsemet abali enare, et vendere, et pro suo !u-
    bitu di sponere possit, sicut patet ex Processu Romano
    " Si domanda l' inquisi zi one special e da
    commetersi a lui stesso sopri gli stabili comprati dal
    P. Kujuncxich con facolta al Vicario Apostoli co di
    ali enarli, l'inqui sizione supra spogl i dei Reli gi osi che
    detto Padre si sarebbe appropri ati, e sull a di Lui
    amministrazione, e dei fondi spettanti ai Conventi ".
    Et 134,g, "Tenendo l' ordine dell a preceduta espo-
    zi one si r icerca il permesso da Mon. Bari shich per
    l a fabbri cazi one in Travnik di Una Cattedral e, con
    abitazi one Vescovile attigna e seminari o. In primo
    luogo non si sa comprendere come avendo egli in
    odio di poche terre dei Rel igiosi ( :som mar. XXV.
    fatto esporre dal suo Secretari o il bi sogno di con-
    stringerli ad alienare per l'invidi a che eccitano nei
    Saraceni le possesi oni Esiasti che e per le gravi an-
    nuali decime che e duo po pagare, dal che ne con-
    chinde sul conto dei Conventi l'inutilita ed il danno,
    ora che trattasi di un progetto a se gradilo non abbi a
    ravisati gli stessi inconveni enti " &e. Jam autem erepto
    nobis jure Noviti os educandi, vel inutili ad minus
    reddi to per erectionem novi Seminarii , et i ntroduc-
    ti one Cl eri secularis, ere p to item jure Praesidenti ae
    in Capituli s, et Congregati oni bus, obtento in ii sdem
    voto consultivo, electivo, et decisivo, aquisi ta tandem
    Suprema potestate i n Nostra bona mobilia, et im-
    mobil ia, quid tandem ejus Clementi a Nobis patietur
    remanere? nisi tristissimam ser vitutem? lacr ymabilem
    numei patuni ? Quod tandem tam grande nostrum
    peccatum? ( :l oquendo in gene re de tota corpore
    Provinciae:) quod scelus? quod faci n us? ut Provinci a
    tam antiquata, tam nobili s, tam uti li s Religi oni Ca-
    tholi cae sui s juribus, et Privil egiis, tam astut e, tam
    -272-
    ri oribus agnoscamus, et veneramus:) sol li citabu
    per privatas Epistolas vicini ores Parochi, ut
    ocyus ad se compareant, ut hac ratione minime prae
    parati capiantur, ad suas partes pertrahumtur, ante-
    quam nobiscum per litteras communicare possent
    Praeterea quo magis animi exacerbentur P.
    tmque spoli etur? melius igitur videtur hi c l oci tam
    ordinem, quam Provinciam, non penitus existere,
    1
    quam ita mal e constitutam illi regendum tradere.
    Dicunt quidem Ejus Ctientes ab illo instituti solum
    ad tempus illurn velle regimen Provinciae retinere,
    quondusque Provinciam scilicet ordinaverit, et pri-
    stinum rerum ordinem restituerit, et tum redditurum
    Provincialibus Nostris priorem potestatem. Quae res
    non ab simili s esse videtur petitioni herinacei , ut pro
    interim ad domunculam Vulpis admittatur, quo ad-
    missum ipsam Dominam domus se extendendo coan-
    gustavit, et tandem domo exire coegit. Hi s conside-
    rf}ti s, quis ergo tali propositi oni fidem habere potest?
    Dum data fides toties fracta fuit? dum publi cebi s per
    Encyclicas solemniter affirmatur: "absit a nobis see/us
    hoc de introductione Cleri saecularis" et !amen verum
    non est, quod affirmatur - Pacem dicunt se ferrl',
    et il iam vel/e habere, sed pax haberi nequit eo modo
    procedendo, quo hucdum processum fuit : ut nihil
    di camus de impossibilitate quasi ejusmodi paci s,
    postquam causam D. Pooten hane primus ad Forum
    Turcicum devol vit. lllmus Barishich, si cut audi virnus.
    die Novembris 1843. cum D. Pooten veni! ad
    Cserigaj, qui s conatus fuit ejus ibi commorando usque
    26. Decembri s ad reducendum pacem? non alter
    certe, quam ut vel nomen pacis penitus obliteretur,
    et in oblivi onem penitus veniat? Ill e imprimis neg-
    l ecto penitus Nostro Provinciali cum suo Defini-
    torio, et ne quidem unica Epistol a ad eos directe
    mi ssa (:putans forsitan infra suam dignitatem ta-
    l em Epi stolam scribere ad illos et hortari ad
    pacem :) quaquaversus innumeras, tam per se quam
    per suos disseminavit litteras, et scripsit etiam ad
    tales, quod taedet nominare? ln illis, quid fuit scrip-
    tum? non aliud profecto, quam infamiae nostrorum
    Superi orum: nulla ironia, non nomen rel i ctum, quo
    non prostitutierentur. Coram quo? coram ipsa intima
    pl ebcul a, cui oportebat bonum exemplum dare, quae
    mi sera omnium prope rerum tam implicatae et dui-
    turnae causae penitus ignara est. Et !amen ipsa haec
    m isera plebecula directe instigatur ad judicandum de
    Pastoribus, et Viris, quos forsitan nec per nomen
    noscit, ima et al icitur, noh tam scriptis, quam pri-
    valis per emissarios coll ocutionibus, promissionibus,
    numeribus: quod cum reditu lllmi Barishi ch sequetur
    devolvati o stipendi orum Mi ssae, Matrimonii Tribu-
    forum, et praessati onum Civili potestati dari solitarum
    &e. &e. Quod Francescani secundum suam professi-
    onem, sine equo in habitu cum pera in bacul o pe-
    dirando in posterum tenebuntur incedere per pagos
    et Ioca infirmos provisuri, et alia servitia spiri-
    tualia peracturi. Haec et alia innumera compassi-
    one dignl ssima Pl ebi fuere communi cata, quibus
    n.9n tam emendebatur, quam in tentanti onem addu-
    cebatur plura patrandi tam Ci vili, quam Eccl esias-
    ticae potestati adversa. - Cuius rei di e Decem-
    bris tri ste exemplum videre fuit in popul o Kre-
    sheviensi. Ad haec omi ssis et neglectis, ut diximus
    superi oribus (:quibus tamen erat scribendum, quos
    ad minus nos communibus votis et rara concordia
    in tanta multitudine 67 votantium etectos pro supe-
    Franciscus Mighich ad Conventum sutti skensem mit
    ti tur qua Ouardianus, item P. Augustinus Kovacsc
    vich ad Ullice, et El ias Vucsevi ch Fojniczam, qua
    Parochi. Cui imprimis ultim0 dabatur facultas in srcip
    ti s habitandi in oppido ' Fojnicza, et ibi cel ebrandl
    Mi ssam, ac potestas alia spiritualia servitia exercendl,
    ct quidem celebrandi Mi ssam in oppido penes domum
    Judi cis, Mescheme, et Moscheam Turcicam non pro-
    cu! ab Eccl esia Nocsta: et hoc totum qui n vel verbum
    prius ad nos Fojniczam seripsisset. Hine mirum non
    est, si praedi ctus P. Augustinus per judi cem Osman-
    Beg Tuzla ex Possavina, et P. Eli as per hujatern
    1 Judi cem cum Ull ema accusati altiori foro, et ejectl
    l
    fuerunt. Neque hic sati s advenit di es 26 Decembris
    1843. qua die dimi ssae fuerunt aliae Circulares iterum
    per totam Bosnam infeli ci pl ebi communi candae, per
    quas dectarabatur A. R. P. Stephanus Markovich a
    Di vinis suspensus, et i rr itum nostrum Definitorium,
    et quidem jussu quasi Nunci i Apostoli ci Viennensis
    mittebantur, in quibus duae Epi stol ae ejusdem Nuncll
    Aplci descriptae fuerunt, una ill arum dicitur seripta
    ad lllmum Barishi ch cum D Pooten, altera vero d
    citur esse gennina (:sicut ibi attestantur lllmus B
    shi ch cum D. Pooten:) Copia Epi stol ae Nuncii Apo-
    stoli ci ad Nostrum Provinci alem scriptae, separatim
    ut ibi supponitur eidem Nostro Provinciali adhuc
    Vi enna directae: quae tamen in veritate dicimu
    nunquam ad Nostrum Provi ncialern pervenit;
    nec perveni et sicut putamus, cum non sit aliud tota
    haec hi stori ola, quam partus tam di uturni otii in
    Cseri gaj. Neque enim fere quidquam commune ha
    bent, sive cum stil o Romano, sive Nl!nci aturae. lbl
    enim praecipere dcitur Exclmus Nuncius Apli cus,
    ejus Litterae publi ce in Communi tate Religiosorum
    perl egantur, in archi vii s. asserventur, ac desumpta
    exempl aria ad Paraeci as mittantur, et fideli populo
    explicentur. etc. quid pBt)UI O interest sci re, et qu
    per totam Bosnam, quod A. R. P. Markovich sit
    suspensus a Oivini s, cum ill e hactenus j urisdicti
    nem null am in populo exercuerit? lnsuper nulla
    ibi verba, vel Papae, sive S. Congtni s de Prop. Fid.
    ci tantur, de participatu illi id genus Roma facultate
    Nostrum Ministrum Provincial em suspendendi et
    pitulum irritandi , Nos proi n'de ill as Epi stolas, q
    tamquam Nuncii Aplici circumferuntur pro supposi
    habemus, neque convinei ull atenus possumus
    nos esse: aut si quo casu inde venerant, certe pri
    compositae fuerunt in Cserigaj , quod eo facilius
    dere possumus cum di cantur l O. Decembri Vi enn
    scriptae, adeoque post 18 dies quam il li ad
    comparuerunt. Sed dato non concesso illas Ep
    revera Nuncii Apostolici , quid tandem inde sequitur
    An reipsa su um robur debent habere? nos non
    dimus? Illa enim Nunciatura hui sque null am juri
    dicti onem in hane Provinciam habuit, nec h
    - 273
    neque tentavi t eti anl usque modo, ut i l iam exerceat.
    Roma tantumodo hactenus leges et Decreta mi tte-
    bantur, non Vienna, qui d igi tur necesse est Viennam
    facere Romam. Si eni m qui li bet Papae Officialis leges
    dictaveri t, oportet nasci confusi ones, sicut re ipsa modo
    nascuntur. Deinde, si Exclmus. Nuncius, qua Del ega-
    tus Apl icus. tam promptus dici tur ad poenas i nfl igen-
    das, et quidem poenas gravissimas, eur ipsemet, qua
    Del egatus Apl icus. non veni ret ad hane Provinciam,
    ut convinctatur de veritate rei , et tunc poenas et
    praemia di stribueri t ? Profecto ille sol i us D. Pooten
    rationes audi endo et ni hil ab adversa parte, de-
    promit judicium unilaterale consequenter iniquum.
    Cur D. Pooten tam cito fi dem adhibui t? et non
    item Ill mo. Mol aj oni o probati ssimo Viro? plus fidei
    tribui potest uni vago, et per orbem quaeren-
    ti fortunam Oermano, quam tamdiu probalo Ve-
    nerabili Eppo. Mal aj onio? fortu nam quaerenti dico
    Oermano, nam natum se et aeducatum Col oniae ad
    Rhenum dici t, et inde profectum Romam venisse, ubi
    quatuor annis Theol ogi ae operum navasset, tandem
    ad opposi tam partem Europae Val achiam et Bul ga-
    ri am del atum aliquamdiu i bi conqui evisse, donec pro
    summo huj us Provinciae i nfortunio ad nos comparu-
    isset. Cujus vita nec pri vata, nec publica nobis bono
    exemplo esse potuit, et vel maxi me publica, dum
    vel ipsum col/ectam in Mi ssa pro propagatione Re-
    l igi onis a longi ssimo tempore ab omnibus Missio-
    nariis recitari solitam edi to Decreto disscrte prohi bu-
    crit assumi amplius in Mi ssa, omnia sua deque com-
    mi scuerit, et tandem causam ad tribunal propha-
    num devol veri t, que res qual i ter acciderit vulgo
    notum magis est, quam ut istis augusti s paginis
    expl anare possi mus. Hujus itaque consci entiae defe-
    rendo. et deserendo optimi Viri Mo!aj oni testimonium,
    et qui dem re minime exami nata, qui s creda! vel ipsum
    Nunti um Apl icum. recte judi casse et non poti us in
    manifestum errorem i nductum fuisse. Nos proinde
    contra !al em sententi am protestamur, neque iliam
    reci pi m us.
    Haec sunt igitur ornamenta pacis, quam dicunt
    se ferrel dica! P. Antonius Knezovich nos agere contra
    jus gentium non acceptando pacem, et non accipi endo
    ejus Epistolam, quam Mini stro Provinci ali scripserat,
    di cat an il la Epistol a optatam portaveri t pacem, vel
    poti us suspensi onem a Di vini s Mi n istro Provinci ali?
    Nos ideo ili am non aperuimus, quia j am certo sci-
    vimus, quid ferat : dum prius amici ejus Kreshevi -
    enses magis solli ci ti fuerunt, ut tal is sententia nobis
    quo ocyus i nnotescat, quam ille. Dicat Nos agere
    contra jus gentium ill um cum sociis non recipi endo
    ad Conventum si il le qua vices gerens D. Pooten
    vult ad Conventum i ntrare non agnoscendo nostros
    superi ores, sed i ll is publi ce detrahendo, sub eodem
    tecto, et in societate velle cum Sociis vivere, et velle
    contra soci os cum eorundem damno agere, et hoc
    i nsuper publice profi teri potius est contra jus gentium,
    quam si societas nolit taJem ad se recipere, ex qua .
    non coactus, sed sponte discessit. Utque quasi faci-
    lius pax cal escat ridiculum hoc non puduit protulisse.
    Quid tantopere timetis? nec Eppus. in aeternu m vi vet?
    1
    . . '
    et tunc redibunt nobis jura Nostra? Nos nescimus
    an diu vel parum vivet Episcopus, hoc eni m in manu
    Dei positum est, scimus tamen illud effatum: "lllum
    diu vivere qui in aliontm damnum vi vit". Quae itaque
    sunt Conditiones paci s? forsitan sicut ipsi veli en t,
    utagnoscamus nostrum Capitulum irritum fuisse, et
    Ministrum Provinci al em suspensum a Divinis (: cui
    fidem in electione depimus quod praemi am et poe-
    nas cum ipso simus divisuri :) ut Epp um. reci pi amus
    cum inaudita tri pli ci potestate, adeoq. Dominum ab-
    sol utum personarum, et rer um nostrarum, ut impune
    quosque optimos permittamus in exilium abi re, uno
    verbo, non ut profi teamur nos esse Fratres, sed servos,
    et mancipia. Hoc qui potest acceptare acceptet, nos
    certe non possumus, et parati sumus omnia potius
    mal a perpeti, quam his Condi tioni bus subscribere.
    Profecto sicut et ante dixi mus, melius est Provinciam
    non existere, quam in ita male consti tuta vivere.
    Haec dum profitemur, non putamus nos esse haere-
    ticos, et schi maticos, qualibus nominibus nos dig-
    nantur adversarii nostri. Non hi c agitur de dogma-
    tibus et articulis fidei, sed de juri sdicti one rerum ad
    Discipl inam Ecclesiasticam pertinentium ll lmi. Bari-
    shich et D. Pooten, quam supra nos tyrannice exer-
    cuerunt, et quam ampi i us tolerare nul l atenus possumus,
    nec volumus. Si igitur contra i llos excipimus, et ap-
    pell avimus ad S. Sedem male de rebus nostri s i n-
    formatam, et alias judices peti i mus, sicut et modo
    peti mus, qui inter nos et i ll os judicent juste, non ideo
    dicendi sumus haeretici aut schismati ci. jura enim
    divina et Ecclesiastica haec nobis concedunt, et i psa
    natura stimulat ad se contra tam violentos i nvasores
    defendendum.- Certe si Historia Ecclesiasti ca null um
    exemplum perversorum Episcopor um nobis ob oculis
    sisti t, si numquam al i qua Provincia, vel Cl er us, ' vel
    Princeps contra male agentes, et sua potestate Epis-
    copos abutentes insurrexerunt, et nos pri mi sumus,
    totus mundus contra nos insurgat, et nos condemnet,
    ut eliminemur ex numero vivor um, ne in opprobrium
    generis humani vivamus. Nos proi nde publice prote-
    stamur contra quaecumque nomi na opprobriosa, que
    nobis ex invi di a, et ad aggravandam coram mundo
    causam inique et injuste imponuntur. Nosq. profi temur
    vivere et mori vell e in communione doctr i nae, et Sa-
    cramentor um parti cipati one S. Romano Catholicae et
    Apostolicae Eccl esi ae, eti amsi haec professio jacturam
    juri um Nostrorum, et eversionem peramatae Provin-
    ci ae post se traxeri t. - Haec dum profitemur Cha-
    rissimi Fratres! hortamur Vos in Domi no ut i n hoc
    eodem sensu nobiscum perseveretis, oretisque Deum
    bonorum omni um largi torem, ut haec tanta monstra
    sua sanctissima miseratione convertat i n bonum, su-
    amq. coelestem Benedictionem, atque pacem, quam
    mundus dare non potest, Vobis elargiatur. Commen-
    dantes Vobis insuper, ut populo bono exempl o sitis,
    vi tantes omni, et praeprimis hoc turbul entissimo
    tempore totum id agere, quod ulJ i offendiculo esse
    potest. Proinde praecipimus Vobis etiam ex parte
    Civi l i s potestatis, que modo serio circa hoc negbti um
    occupatur, ne quidquam et vel maxime i d l egalis po-
    pulo, si ve ex sit, si ve ex adversa part.e, quod:;-
    3()
    l
    .: l
    lj
    li
    ll
    ij;
    - 274 -
    euni perturbare, in factiones scinderc, et ad sedi-
    tionem movere posset: utique si aliter quis fecerit,
    se obnoxium ad responsionem utrique foro reddet.
    Dumque hoc summopere Vobis commendamus in
    osculo frdterno perseveramus. Salutate invicem in
    osculo paci s, et pax Christi sit in cordibus Vestris.
    Praecipimus vero Conventuum Gvardianis, ut has
    Nostras in publica Communitate perl egi, Protocolli s
    inferi , et desumptas copias pro more ad respecti vos
    Di stri ctus expediri faciant.
    Datum Fojnicae die 9 Januarii Auctoritate Vene-
    rabili s Definitorii. Anno 1844.
    Ita est Fr. Lucas Dropulji ch Dr Prov.
    - - - Nicolaus juri ch Dr Prov.
    - Angelus Shunjich Custos Prov.
    Et ego Fr. Stephanus Markovich Provli s.
    De Mandato V
    11
    " Definitorii
    Fr. Petrus Kri xanacz
    Secretar Proviae.
    (CnoJba) Copi a Circularium recentissimo per
    modernum Ministrum Provincialem Bosnae Argen-
    tinae ad omnes Fratres exmissarum.
    a die 9. Jannuarii 1844.
    (U arhivu obitr lji u Brodu na S.)
    1512.
    1844. 22. l. Fra Augustin Jg naciju A-
    lojziju
    Primilostivi, Primilli Gospodine!
    Komushinae di e
    Januarii 1844.
    Boimse, da nebudem dosadan Vashemu Gospo-
    stvu s' moim ml oghim sahiama, i mlogostrukim knji-
    gama, kadno ossobi to sada harp u pisa mah i Docu-
    mentah shalj em, od Nashih uzgonah, smutnj ah, i
    processa. Alli opet uzdajuchi se u Vashu milost, i
    sarda<;nost, koju imate prama nama, i prama Pro-
    vincii Bosanskoj, usugjujemse od strane svi u Nas
    ova pisma Vama poslati, koj a kad imat budete vrime,
    da proshtiete i drughim dushevnim sudcima pri ob-
    chite, iz koji ml ogo vishe u poznanje moxete dochi,
    nashe pravednosti, i nashe muke, koju tarpimo; po-
    znachete bolje Lukavshtinu Bari shi cha, i Pootena, i
    nji ovu brezdushnost, shtosu, i kudsu nagnuli, i nau-
    mili , da nas uni shte, spoznachete zashto i zvadi Ba-
    ri shich Decretum od Propagande, da nashi Diaci
    neigj u tamo na Nauk, uzrok mechuchi, dase opak
    Nauk tamo uc; i, i heretic; ki i tako okrivi, okrivi i ob-
    tuxi totum Imperium Ca.esareum. A ovo zato w; ini,
    j erbo, kojise tamo u<;e, izajdu expediti i qL1alificati
    in sui s offi ciis et obli gationibus perficiendis, i zna-
    juse opponirat svakoj nepravdi ; a koji u Talianskoj
    u<;i, Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba, i s' ova-
    kim l asno moxe uregivat, shto po opakoj xelji cilja,
    dosti gnuti. Nie Barishich humi Pokoj. Mill eti cha, koij e
    obic;avo ri eti od Nash i u Bosni Misnikah: Magis
    amo transavanum Gramatistam, quam Italicum
    Theologum, i j osh Milletich bi vshi Studi osus ltali-
    cus. - j a neimado vrimena lipse i razboriti e njeka
    od tiu pi samah pripisati, nego Vi dobro pi smo ima-
    juchim, plativshiim, moxete datti pripisati , koja budu
    potrebita za komu priobchiti. Vi moljeniste od Nas
    sviuh, da i sa harcsom nastoite za mis, kolikoje mo-
    guche za metnuti u ushi, i upamet Gospodi Macxar-
    ske i Nimacske zemlj e shto mi pravedni tarpimo,
    shto nechese po xelji i po Nashoj appellatii sudu
    da poshalju; kakoje u poghibili fides Catholica in
    Bosna; i da mi vech appellamus totum Catholicum
    orbem &e. Shtogod potroshiti budete na ime nashiu
    stvarih, si gurni budite, dachemo Vamse podpuno sa
    zafalnostju od nas i zplatiti. Mi nexalimo, stobismose
    ukinuli ko pravedni, ama pril)olit nemoxemo, shtose
    ukidamo brez ikakva razuvi genja, i suda tamquam
    -hereti ci, i schismati ci. Etto Czarnu peczczu Bari shich
    privezoje za vas lmperiuno, da vech zabranjuje Rim
    u njemu Nauk primati , po ovomu, nek razumiu. Go-
    spoda tamo, kakvese peczcze nepravedno za nas
    vexu. Barishich vidi oje, da svoj cilj i xelju dostig-
    nuti nemoxe, ako nepogazi istinu, pravdu i Boga
    istoga, zato darxise i s' laxj om nasarche za prido-
    biti, alli mi opet uzdamose u Boga, i u pravednost
    nashu, pak po kraj ovoga, evo Turci svi s' Karstjan-
    lukom ustalisu za nas i s' czarevim Fermanom, i
    Vezir neda amo dochi Biskupu, zapovid izdavshi,
    da Bari shicha Naslidnici imaju i zachi i z Bosne, akose
    neche Starishinam nashim po starom obi<;aju podlo-
    xit. Zapovidi Vezir, dase ni od j edne strane neima
    ni shta puku shtitti, poc;em etto nochas i zpi sosam sa-
    dashnju Provinciala Nashega Circularu, koj a hoda
    po svoj Bosni, iz nj e razumiti mlogo moxete. -
    Tadiu Muricha shalj em na Brod obic;ajnog. Nje-
    kidan poslosam knjigu na Vas, zar primili ste. Ovi
    Tadia ni e sve Vama izplatio, shtosam duxan, neka
    sada i zpl ati. Opetchuga slatti k' Vama na parvi Febr.
    a a_ko haber primim od dobitog Durbinj a i priabi
    i odma u oni c;as posto. Ostajem Vas i svu kuchu
    Vashu pozdravljajuchi, Vashu dobrotu molechi, Va-
    shoj mil osti menne i svu Maj ku Provinciu priporu-
    c; ujuchi j esam na Vashu shluxbu pripravni
    V. G. Fr: Augustin Maracsich
    Parok od Komushine
    CuoJba: Perillustri ac Spectabili Domino Dno. llfna-
    tio-Aloysio Ber/ich L. R Commun. Milit. Bro-
    densis Ci vi , ac Pri mari o Senatori Di gsmo.
    Dno. et Pno. Grati osissime. Benigsmo.
    Brodium.
    (U arhivu obi ll'lii u 13rodu).
    1513.
    113:44. 5. ll. "Arti ku/i" bosanskih franjevaca.
    protiv biskupa i dr.
    Articuli,
    Quos sibi pro principio inviol abili proposuit
    Definitorium cum adhorentibus sibi Religi osis Anti-
    quissimae Provinciae Bosnae Argentinae in praesenti
    Gravissima, et periculosissima lite defensi va contra
    calumni as, et machinati ones lllusmi. D. Raphaelis
    Bari shi ch, ac Reverendissimi D. Caroli Pooten.
    -275-
    Articul us Neque praesens nostri persecuti o
    gravissima, nec gladius nec Mors ipsa, uti firmiter
    confidimus in Miseri cordia Di vina poterit nos umquam
    separare a perfecta unitate fidei cum S. Romana
    Catholi ca et Apostoli ca Eclesia, quam ceu veram
    Magistram veritatis in rebus fidei et morum omni
    cum reverentia, colere, et filiali amore prosequi nun-
    quam cessabimus. Sed neque votum obedientiae, qui-
    bus istud juxta nostram Seraphicam Regulam nun-
    cupavimus, Deo adjuvante a nobis unquam viola-
    bitur nisi tale quid nobis mandaretur, cujus executi o
    animas nostras in peri culum desperationi s, conse-
    quenter perditionis adducere possit.
    Articulus Quam Majores nostri omni tempore,
    ct in omnibus circumstantiis inviolatam semper hae-
    reditate nobi s reliquerunt fidelitatem, anno 1463. glo-
    ri osae Memoriae Sultan Mehmed Hano prope Foj -
    niczam sub Milodraxevo juratam erga Sublimem
    Portam eamdem nos quoque puram et sinceram erga
    Cl ementi ssi mos Domi nos nostros Sultan os (: q u os
    unicos, et l egitimos in rebus civilibus agnoscimus
    Dominos:) ac erga omnes ab eis constitutes, vel
    constituendos Praefectos, et judi ces perpetuo serva-
    turos firmiter statuimus, et data publi ca fide iterum
    p re m i tt i m u s.
    Articulus His duobus positi s principii s, quo-
    rum tamquam temerari1 vi olantores per atroces ca-
    lumnias Romae, Viennae, et apud ipsos hujus Pro-
    vi nciae Gubernatores, aliosque Bosniae Magnates, ip-
    samque adeo simplicem pl ebem nos accusatos fui sse
    per lllustrimum. D. Barishich, et Carolum Pooten,
    aliosque ab illi s subornatos evidenti ssime jam nobi s
    constat, declaramus, nobisque proponimus: quod null a
    pacto pro nostri s Superioribus, et Rectoribus, reci-
    pere et agnoscere possumus hos duos viros, quorum
    terribilis vindicta non videtur posse extinqui , nisi
    nostro sanguine. Jus ipsum naturae concedit nobis
    uti omnibus modi s moraliter, et ci viliter li citis ad
    tantam vim propul sandam. Omnia proinde quae per
    eorum Manus nobis a di e g Maj i 1843 sive j am
    intimata sint, seu deinceps intimabuntur Rescripta, et
    Decisiones, quae nostras personas, aut regimen Pro-
    vinciae concernunt, pro suspectis obreptitiis subrep-
    titiis, et tamquam nobi scum non communi cati s habe-
    mus, et habituri sumus.
    Arti culus Cum Diplomata Augusta lmperi alia
    (:Berat, et Ferman:) quibus ful si inter tot procellas
    quatuor prope saeculis in veteri ci vilis nostrae exis-
    tenti ae basi inconcussi stetimus; Ecclesias item, Mo-
    nasteria, agros, domosque nostras per Parochi as par-
    ti m ex Munificentia nostrorum Sultanorum, partim
    nostro, Maj orumque nostrorum sudore acquisita et
    omnia civilibus syngraphis legi time nostri s incorpo-
    rata Monasterii s possideamus, cum consensu S. Sedis
    Apostolicae, ideo fidum statumque nobi s est, hoc
    omnia contra quasvis, et cujuscumque usurpationes
    tueri, ac juxta lus Canonicum, et Codicem civi lem
    in hoc lmperio vigentem jus nostrum tamquam uni-
    cum Medium sustentandae in posterum vitae persequi,
    praesertim in eo casu quo nobi s cura animarum ve-
    foret, quarn ornnJ tempore. p9rti sqmqs dimittere
    si ita S. Sedi visum fuerit, Di vi Patriarchae nostri s
    Francisci patrimoni e, (:sed inter potentes adversarios
    insufi ci ente:) et Clementissimorum lmperatorum Nos-
    trorum Sultanorum beneficii s contenti.
    Articulus Remotis illis duobus adversariis
    nostri s (:artic: 3:) promittimus, nobisque firmiter pro-
    ponimus omni cum reverenti a suscipere quemcumque
    S. Sedi Visum fuerit virum ad nos destinare, i n qua-
    litate Vi sitatori s Apostoli ci. Supponere autem non
    possumus talem mittendum fore, qui si t ex nostris
    accusatoribus, et actoribus, vel qui contra alterutiam
    partem foret praeventus, aut veniret cum intenti one
    extinquendi Provinciam sine formati processu, vel
    consequendae apud nos uti Pooten dignitatis, Parati
    vero sumus novum eti am sub ej us praesidi o, et di-
    recti one celebrare Capitulum, id pro reducenda ani-
    monlln uni one necessarium visum fuerit, concesso
    omnibus utriusque parti s sacerdotibus aequali vote-
    rum suffragio, dummodo vox audiatur Remi. P. Nostri
    Generali s a quo immediate, qua Religiosi deinceps
    etiam dependere volumus, sal vo pleno in nos jure
    S. C. et Vicariorum Apostoli corum rati one officii Pa-
    storalis, et curae animarum. Firmum vero, fi xumque
    nobi s est eidem a S. Sede destinando viro in omni-
    bus humiliter obt emperare, refonnati ones quasvis
    reverenter susci pere, ac poenas etiam Ecclesi asti cas,
    si quas promeruisse visi fuerimus religi osa pati entia
    hic in Patria subire, dummodo ill ae non sint juri s ci vi-
    lis, qualis est poena exilii. Quodsi vero quis nostrum
    (:quod Deus avertat nec f uturum verem ur:) aut ocultae
    alicujus contra ci vil em potestatem machinationi s, aut
    haereticae pravitatis legitimis testimoniis convictus
    et in eadem pertinax repertus fuerit, sciat se e no-
    stro gremi o, et ipsa Provincia nostra eliam opera
    ejiciendum fore.
    Articulus Amnestiam Generalem, et Veni am
    exemplo Salvatoris in cruce pro nobis passi, omni-
    bus, nemine excepto, data publica fide promittimus
    illis, qui quoquo modo, et in quocumque foro memo-
    rati s duobus nostri s adversarii s cooperati sunt, aut
    in deprimenda, et extinquenda Provincia, aut in no-
    bis denigrandis, et accusendis sive, ut dicunt in Massa,
    sive quo ab particul ar ia nostra indi vidua: quibus
    omnibus fraternum nostrum iterum aperimus si num,
    parati omnes susci pere in oscul o pacis, dummodo et
    ipsi animo si ncero nohiscum uniantur, et ab omni
    deinceps contra nos machinatione cessent, ac l osam
    famam seu nostram communem, seu pri vatam, quan-
    tum in ipsi s est sincere reparare satagant, saltem
    juxta di ctamen suae consci enci e, et proborum Con-
    fessariorum praescripta, sed nec ex nostra parte ju-
    sta decrit sati sfacti o.
    Quodsi quis nostrum ab acurata horum Arti cu-
    l orum observati one recesserit, et hune nostrum com-
    munem consensum pertinaci aliquo turbaverit di ssensu,
    sciat se juribus nostrae Religiosae communitatis pri-
    vandum fore, et onus responsabilitatis in ipsum sol um
    recidere, cujuscumque demum tori crimen fuerit.
    Appendix.
    Ex paucis adversae partis contra nos accusato-
    rii s Scriptis, quae in nostras delapsa sunt manus,
    *
    276
    perspicuum nobis evasit: eur neque Roma neque
    Vienna uli o adhuc rescripto in hac causa nos dignos
    exi stimaverit. Non solum enim gravi ssi mae natura
    sua in nos congestae sunt accusati ones, verum tanta
    eli am arte confectae, et tanJa probabilitatis verni x
    est ipsis il lita; ut mirare desinamus, eur paternum
    illum tenerumque suum pristinum affectum utraque
    Veneranda Aula nobis subtraxerit, qui tamen hoc
    non obstante numquam cessabimus Romam ut Ma-
    Irem, Augustum vero Austri (\e Imperatorem ut Patrem
    si ncero afectu colere. Sed qui Romae horescos Vien-
    nae perduelli onis a tanti s vi cis, et cum tanta proba-
    bilitate accusati sumus. Videm us nec Romae, nec
    Viennae graves has suspidi ones, et tam densas
    nubes al i ter dissipari posse, nisi utraque aul a in sua
    quoque Sphera probatae fidei , et conscientiae viros
    ad nos destinaverit, ut hic iH fonte, et facie loci,
    fraus detegatur ab illi s, prout jam el i am derecta est
    a nostris integerrimi s viri s duobus Veziriis, et ab
    alii s Magnatibus Bosni ae, quos proci pue imputata
    nobi s feriunt rebell ionis crimina et qui post di l igentis-
    simas, ac secreti ssi mas investi gati ones invi olatam
    nostram agnoverunt fidelitatem, et adversari orum
    imposturas j am risu exscipiunt, cupantes sumopere,
    et ipsi nostram Provinciam i n sua veteri relinqui
    basi. Praevi demus autem nos Romae vi x justifi candos
    fore quamdiu iidem Minutantas re:; nostras in Pro-
    paganda tractabun t.
    Praeter crimen haereseos, et pravae doc'trinae,
    ac l aesae Majestatis utri usque Imperii, illud eli am
    pari calumni a nobis appi ctum fuit ab lll usmo. D. Ba-
    rishich, ceteri sque qui cum eo contra nostram famam
    substanti as, ipsasque conspi rarunt personas, quasi
    scili cet nos vice versa i psum i n T ribunali bus Tur-
    carum al icujus ci vi li s proditi oni s insimul averimus.
    Quod quidem null o umquam sincero documento pro-
    babitur. At si quis ad nos Vi si tator comparueri t, ex
    ipsi s Turcarum Magnatibus intelli get: quod, si fides
    scriptis, et verbis Barishichi anis habita fui sset, moeni a
    arci s nos tris suspensit capitibus horrerent. - Nihil vero
    a nobi s sive in processu publi co Bajnae-Lukae, si ve in
    alii s cum magnatibus Bosniae offici osi s sermonibus
    aliud contra i ll um di ctum est, quam quod i pse tente!
    vetus nostrum regi men Religiosum, non solu m canon i ce,
    sed eliam tot fermanis confirmatum convell ere, si-
    bique usurpare ita, ut evadat perpetuus Dominus
    nostrorum Monasteriorum, fundorum, Capell arum,
    Supstantiarum, eleemosynarum, et possessor Ferma-
    norum, ipsarumque nostrarum person aru m: quod
    quam verum si t ex etfectu, et aperti s ej us tentami -
    nibus patet. Questi autem sumus, et nunc eliam pu-
    blice querimur contra ejus mal am fidem in sui s ad-
    versus nos ubique rel ationibus: ut adeo a praefixo
    nobis systemate defensi vo in null e umquam foro
    recesseri m us pri vata e ej us vi ta e et personae semper
    parcendo ac hostili a i llius contra nos tela non tam
    retorquendo, quam evitando, i ll ud praecipue exop-
    tantes, ut quidquid a nobi s contra eum scriptum
    est, eidem fideliter exhibeatur, cujus nostri desi-
    der ii ipse Eminentissimus Cardinal is Franzonius Pro-
    pagandae Praefectus: testis esse potest. At frustr a
    hui usque postul avimus, neque Propaganda nobis
    adhuc saltem capita accusationum exhibuit, ut locus
    nos purgandi apertus pateret. Hoc uni cum nobis
    adhuc consol ationi est : de sinceri tate ejus relati-
    onum Romae eliam adhuc dubitari, cujus rei indi-
    cium est: quod toto harum controversiarum de-
    cenni o nulla ad nos authentica aut r eprehensis, aut
    seri a admoni ti o, vel ne jus nostrum antiquum con-
    ser vandae, et r egendae ( :saltem modo subalterna
    praesent e etiam Visitatore:) Provinciae porro pro-
    sequamur, comminati o Roma mi ssa fuerit. qui-
    dem haud indignaremur si omnia nostra ad quae-
    cumque fora in hac causa scripta publici s fideliter
    non vero ex vagis rumori bus, uti hucdum f actum
    est, vul garentur Ephemeridibus, dum e contraria
    pars adversa solli cite incul cat, ne eorum scripta
    ad nostram perveniant notitiam ( :uti patet ex im-
    pressu Romae hujus Causae di scussione Epil ogo
    Storico . 54:) utique malignae insidiae tenebras
    quaerunt.- Testes sunt octodecim Patres, qualiter
    in publi co Consessu Suttinskae Anno 1839. coram
    Vi sitatore Apostoli co Millinovi ch repetitis vicibus
    Anathema Maranatha iratus idem lllmmus. D. Ba-
    rishi ch sonora voce nobi s i ntent averi t, quod dixe-
    rimus nos suspicari: pravac doctrinae Romae nos
    ab eo fuisse accusatos; ideo pal am factum negando
    nos confutavi t hoc dicto: Ego vos omnes pro Ort-
    /wdoxis lzabeo: Contrarium tarnen praecesisse notum
    est ipsi Suae Saoctitati ex Supplici Libell o anno
    1837 die julii scripta, et die in Palatio
    Quirinali tradito. Eadem ejus mala fides patet ex
    memorato Epil oga Storico . 43 .
    Quid autern delecti in hac Causa a Propaganda
    Consultores; quid duo Vi si tatores Apostolici : quid
    Emus. Cardi nalis Ponens Polidorius cum Sacro
    Purpuratorum Patrum Coll egi o An: 1842 senserint,
    partirn Roma impressum habet ur, partim conjici
    potest ex limi. Barishi ch ad Dioccesim Antibarensem
    destinati one, (:ove il S. Padre Iza creduto elze lun-
    gida wz soverclzio contatto, ed ammalgamento col
    suoi Anticlzi Correligiosi potesse esercitar piti util-
    mente il S. Ministero. Vide Ristretto Su/la Visila
    Aposto/ica di Monsig: Molajoni 1842 Nro 9.!2:) Quod
    t otum suo tempore hi storia patefaciet, Evidens etiam
    erif, qua rati one aliqui nostru111 severius puniti a Sub
    ex-Provl es Delegato Carol o Pooten, hune spe conse-
    quendi apud nos Episcopatus dejectum, in su as partes
    studio vindictae pertraxerint, nosque novis procelli s,
    et tam sovi s, quibus nunc agitamur, fluctibus, denuo
    invol verint. Res patebit, nominibus autem parcetur,
    ni si forte fraudis aliqui s convictus sati sfacere re-
    cusaverit. Utinam Deus paci s optati ssimarn tandem
    nobis restituat pacem, ne dum nos justificare co-
    gimur, aliorum vel inviti refricare debeamus errores.
    Datum Die Februarii 1844, et subscripturn
    Fojniczae, Suttinskae, Kreschevii, et alibia Religio-
    sis usque 5m Martii ejusdem anni.
    Ego Fr. Lucas Dropulji ch
    Ego Fr. j oannes Jaricsich
    Ego Fr. Nicolaus jurich
    Ego Fr. Philippus Pashali ch
    Ego F. Marcus Pal li nich
    Ego Fr. J oannes Nikol ich
    Ego Fr. Stephanus Markovich
    Ego Fr. Mi chael Zubich
    Ego Fr. Petrus Banni ch
    Ego Fr. Paulus Vukadin
    Ego Fr. Antonius Sladich
    Ego Fr. Marcus Bakovi ch
    Ego Fr. El ias Bag!:lri c_h
    Ego Fr. Franciscus Frankovi ch
    Ego Fr. Angelus Koc;ibushi ch
    Ego Fr. Laurentius Karaula
    Ego Fr. Mari anus Shunji ch
    Ego Fr. Bonaventura Marinovich
    Ego Fr. Stephanus Czvitkovich
    Ego Fr. Krixanacz
    Ego Fr. Mi chael Rosich
    Ego Fr. Franciscus Zubi ch
    Ego Fr. j osephus Radosh
    Ego Fr. joannes Vuczich
    Ego Fr. Stephanus Radman
    Ego Fr. Franci scus Livanc; ich
    Ego Fr. Laurentius Androshevi ch
    Ego Fr. Antonius
    Ego Fr. Matheus Trogr ami ch
    Ego Fr. j oannes Makrovich
    Ego Fr. Michael Dui ch
    Ego Fr. Georgius Zlokovich
    Ego Fr. Stephanus
    Ego Fr. Mi chael Barishi ch
    Ego Fr. j oannes Lattovich .
    Ego Fr. Augustinus
    Ego Fr. Andreas Kujuncxich
    Ego Fr. Paulus All ovi ch
    Ego Fr. Angelus Rakich
    Ego Fr. Franciscus Vinceti ch
    Ego Fr. Michael Guich
    Ego Fr. P. Bartholomeus
    Ego Fr. Stephanus Nedich
    Ego Fr. Georgius Csouich
    Ego Fr. Ni colaus
    Ego Fr. Matthaeus Mikki ch
    Ego Fr. Paulus Matozovi ch
    Ego Fr. Nikolaus
    Ego Fr. Franci scus jukich
    Ego Fr. Michael Kutl esha
    Ego Fr. Paulus Millichevi ch
    Ego Fr. Thaddeus Kmetovich
    Ego Fr. Franciscus Geppich
    Ego Fr. Nami scus
    Ego Fr. Laurentius Tuczich
    Ego Fr. Laurentius Vucich
    Ego Fr. Franciscus Vucevich
    Ego Fr. Stephanus j ablanovich
    Ego Fr. Martinus Nedi ch
    Ego Fr. Augustinus Vi ci ch
    Ego Fr. jacobus Baltich
    Ego Fr. Laurentius Mlinarovich
    Ego Fr. Petrus Vukadin
    Ego Fr. .Bonaventura
    .Ego fr. Antonius
    - 277
    ' .
    '
    Ego Fr. Laurenfius Thadich
    Ego Fr. El ias Kattovi ch
    Ego Fr . Ni colaus Shugni ch
    Ego Fr. Ludovicus Fi lippovi ch
    Ego Fr. Michael Cui ch
    Ego Fr. Paulus Vui cich
    Ego Fr. Gregorius Lozi ch
    Ego Fr. Franciscus Churich
    Ego Fr. Andreas Tvartkovi ch
    Ego Fr. Andreas Gl avadanovich
    Ego Fr. Petrus Chiorkovi ch
    Ego Fr. Marcus Millichevich
    Ego Fr. j osephus Vukadin
    Ego Fr. Bonaventura jurich
    Ego Fr. Philippus Chenan
    Ego Fr. Marianus jakovgl evi ch
    Ego Fr. Stephanus j ablanovich
    bis per errorem
    Ego Fr. Ant onius Gussi ch
    Ego Fr. Franci scus Sitni ch
    Ego Fr. Andreas Alaupovi ch
    Ego Fr. Stephanus
    Ego Fr. Augustinus Dembich
    Ego Fr. Elias Barishi ch
    Ego Fr. Philippus Boshnjakovich
    Ego Fr. Marcus
    Ego Fr. Stephanus de Lipnidzer
    Ego Fr. Angelus Shunjich
    Ego Er. Petrus
    Ego Fr. Stephanus Mikkich
    Ego Fr. Marianus Semunovi ch
    Ego Fr. l gnatius Sallati ch
    Ego Fr. j oannes Chrysostomus Baruk
    Ego Fr. Bonaventura Mari anovi ch
    Ego Fr. Ambrosius Mathi ch
    Ego Fr. Elias Starczevi ch
    Ego Fr. Lucas Terziich
    Ego Fr . j oannes .ll iich
    Ego Fr. Stephanus Kri shti ch
    Ego Fr,. Bonaventura senior
    Ego Fr. Lucas Shimich
    Ego Fr. Ambrosius Daki ch
    Ego Fr. Augustinus Marac; i ch
    Ego Fr. Petrus Vinc: Peich
    Ego Fr. Petrus Shunji ch
    Ego Fr, Matthaeus Condri ch
    Ego Fr. Blasius j osich
    Notandum
    Plures adhuc sunt, qui in di ssi ti s partibus
    commorantes faci l e ad iri nequeunt, quique .cum
    hi c subscriptis semper, et constanter gerunt, et
    gerent se, ut i n Arti culis exponitur; maj or ergc, et
    sani or pars, esto persecutionibus, et vexi s, a t ot
    annis exposita, cum tribus i ntegris Communitati-
    bus, seu Conventibus (:tacemus autem de tot mor-
    tuis jam intra hos 10. annos. hi sque primi s Patri -
    bus Provinciae:) stat, et stabi l pro bono Instituti
    nostri ordine, et Religioni s Cathol icae decore, quae
    per praetensas sub typo zeli stimul ante ad eas
    sol a perversa ambitione, i nnovationes plurimum jam
    passa est.
    - 278-
    Si quas autem subscriptiones D. Barishich,
    cum Presbytero Pootet1 Curiae Romanae subtru-
    sit. has aut minis, et terroribus extorsit (:nam alios
    infamiter privat officiis Ordinis per Censuras. alios
    injuste arcet a consecutione eorumdem officiorum,
    et jurisdictione, additis etiam poenis:) aut pro more
    subscriptos decepit, siv'e falsificavit subscriptiones,
    quod ipsa Propaganda in Cau$ae discus-
    sione evidenter observavit. aut demum sunt de
    grege et Epicureorum, ut Dominus Molajoni se
    expressit, numero, qui perosi Disciplinam Religio-
    sam currunt sub vexillum D. Barishich, sub quo
    non sol\ltn immunitatem, et indLilgentiam suorum
    malorum facinorum, sed ct plenam libertatem ad
    ea acquirunt adE'o, ut quo quis p.ejor, eo tutior sub
    illo, et gratior sit quamvis et irsi singuli interro
    gati, se protestari dicant contra omnes, utpote per-
    niciosas circa formam Regiminis harum Missionum
    innovatione&, quas etiam tota hic Christianitas, imo
    et ipsi infiqeles detestantur, et Religioni nostrae,
    statuique, sub politico respecta, noxias esse
    clamitant. .
    Existimarnus autem, quod etsi D. Barishich
    artibus suis majorem numerum, et . totum populum
    (:qui nescit, quid ille in perniciein eorum, et Reli-
    gionis molitur, infasciando et ipsum variis liber-
    talis promissis, ac calumnias in nos, velut profa-
    natores omniuiTI Divinorum, et fidei novae cusores
    de spargendo:) pro se haberet, tamen Curia Romana,
    si in dijucanda nostra Causa, non aliud, quam Re-
    ligionis bonum prae oculis habet, non deberet at-
    tendere ad numerum partis oppositae, Quod solum
    in his, quae jure fortiori, non juste, acquiruntur,
    necessarium est, sed ad rationes tot saniorum Pa-
    trum, quas cognitas habet, si non aliunde,
    saltem ex relationibus a se destinatorum Visitato-
    rum, - qui Patres pro tranquillitate conscientiae,
    et debit'J officii permittere nullatenus possunt, ne-
    que permittent facile, ut hic omnia divina. profa-
    naque ad ambitiosas D. Barishich
    pessum eant, sed agonizabunt pro justitia, et Re-
    ligionis decorc, iterum iterumque, et sexenties pro-
    testando contra iniQuitatl!m malignatium, ac via
    juris a male, per Quemcumque Demum informatam,
    ad melius informandam S. Sedem, imo ad omnia
    regna appelland ), a quibus, contra nos insontes,
    dum Religionis bonum defendimus, tanquam rebel-
    les, per summam injuriarri auxil,ium petitur: -
    Nihil enim facilius est, inquit Sapientissimus Pon-
    tificum Benedictus XIV. in Syn. Dioec. Lib. 9. C. 8.
    quam ut aliquando Pontifices decipiantur falsis re-
    lationibus - - - - - quae si nota habuissent,
    nunquam ea mandassent, quae alicujus vitii argu-
    untur, verum edocti talia haud inviti abrogant -
    et in tali casu quibusQue, Quorum interest, aut
    Causa agitur damna exponendo aut jam obventa,
    aut obventura, conceditur oris apertis, ut jura sua
    deducere possint - quae nos utpote necdum formati
    judicio, ut gravitas rei postulat. fa cto,:adhuc, quod
    constanter asseveremus, non deduximus. Hujusmodi
    Articulorum ab ultra centu111 subscrip-
    torum exemplar transmissum est Minisl
    Generali, praesentandum ipsi Summo Pontifki,
    S. Congregationi, nisi et haec sicut et ceterae pl
    res nostrae rationes, et Vi sitatorum relationes,
    primis Causae Discussoribus cum sibilo e
    et ad partem repisatae sint, sed justitia . potest
    tempus impediri, non tamen totaliter suppri
    habet enim potentem in Coelo Patronum.
    (U arhivu obitelji u Brodu na Savi.).
    1514.
    1844. 27. II. Omoaop ypeAHUwmay na
    y "Cuony".
    Kirchliche Wirren in BoBnien.
    Vorerst meinen warmsten Dank der hochw
    dig Redaction -daB Sie mich durch Noten, mei
    stentheils schon gerechtfertigt.
    Ich habe wohl studirt, bis zur Theologie k
    ich aber nicht, ich bin fin schlichter Burgersman
    der sich sein tagliches Brod in dem SchweiBE'
    nes Angesichtes verdient. Nur die Noth - und
    vieler meinen Freunde, (ich
    darunter 16- 20 adaequatos conscholares) bew
    mich, ihre Sache offentlich zu machen ohne
    ich hinzu aufgefordert ware. -
    Was den Cara eter des M gr. Ba ris h ich
    langt - so kenne ich ihn viel besser und genau
    als H. Widersacher und zu gut ist es mir
    eigener Oberzeugung) bekannt, wie viel es
    rachstichtigen Mgr. Barishich geschlagen hat:
    Exempla sunt odiosa. - - -
    Mir war die Sache nicht refferirt, ich schri
    bloB was ich mit eigenen Augen sah - oder
    glaubwiirdigen Mannern aus dem BUrgersta
    horte - wer Millinovich war wuBte ich auf
    nicht, jetzt erfahre ich daB er Franciscaner
    vincial in Dalmatien war. Die Caracteristik des
    Pothen ist - wie ihn seine Vorgesetzten u.
    H. Widersacher kennte, ich hatte aber Gelegen
    durch 5 Monate denselben genau zu beobach
    Pothen ist ein jesuit wie ihn die Antijesuiten
    die deutschen Protestanten beschreiben: Sein Au
    res heilig, inwendig lupus rapax - kein Mittel
    schlecht, um den Zweck zu erreichen, bei ihm
    es, das apostolische Vicariat, in der groBten, sc
    sten und gesegeltesten Europeischen Mission, B
    snien! - Sapienti sat. Ob die Propaganda cl
    Sentenz erlassen - da Pothen in der Molajo
    chen Ferna gewesen. -
    (I<OHU,eOT, Hej\OBpWeHO.)
    1515.
    1844. 27. Il. Popratna pismo Igi1jata A
    urednitvu "Siona" u Augsburgu.
    An die hochwUrdige Redaction des
    in Augsburg.
    Brood febr. l
    lm Zufolge eines in der Sion N 125. d.
    8 bro 1843 Berichtes, nal;>e ich als
    - 279-
    setzung nachstehendes, leider aber nur unerfreu-
    liches uber die bof5nischen Kirchen- Wirren zu be-
    rich ten:
    Nachdem der H. Pothen aus Bosnien durch
    tlirkische BehOrden als Beunruhiger der Raja, abge-
    schaft worden, schickten die Franciscaner soglei ch
    :l Ablegaten nach Constantinopel, und es gelang
    Ihnen bei der Pforte die Bestattigung aller Ihrer
    Privilegien - bE'sonders jenes daB sie ungestort
    im besitze ihrer Kirchen & Klostergutter zu be:las-
    sen, und alle jene, die sie in diesem Besitze stOren
    sollten, von Bosnien zu verweisen seyn, - zu er-
    wi rken. -
    Bischoff Barishich, ven der Propaganda Vikar
    ln Bosnien bestattigt, und noch dazu mit der Wurde
    eines perpetuinlichen franziskaner Provinciales in
    Bosnien bekleidet, dann als Herr aller Kloster und
    Ki rchen sowie von allen Pfarreien, und deren Gi.i-
    IE' rn und Einktinften ernant, wo ll te nach Bosni en
    zuruckkehren, wurde aber von turk. Behorden nicht
    cingelassen und verweilt noch in Hercegovina, von
    voher E'f die auf die Franciscaner wirft.
    - Er kam nicht als Nachfolger Christi, mit Christi
    Worten: pax vobis; nicht einmahl als Priester -
    welcher in's Haus tretend: pax huk domui & omni-
    bus habitantibus in ea, zu sagen pflegt. - Er kam
    voller RachgiE'rde, und mit Androhungen aller
    Strafen; - noch mehr: bei den Turken verlaumdet
    cr die FranciscanE'r, daB sie in einer Conspiration
    gegen die Regierung leben - bei den Osterreichern,
    dag sie undankbar fUr Wohlthaten, gut Turkisch
    sind, und das Land eher an RuBiand als
    Osterreich verrathen wurden. - In Rom: daB sie in
    ()ster. Staaten in dE'r Theol. hi:iretische Grundsatze
    ci ngesogen, und verdachtige Katholiken seyn. Endlich
    beim Volke, daB nur die Francisc. an dem harten
    Drucke schuld sind, welchen die Kristen von den
    Tiirken erleiden muBen, und das die ertheilten Sa-
    kram & selbst Copunatz invalid sind, wenn er zu-
    rll ckgekehrt seyn wird, die Bedruckung dl'r Kristen
    oufheben, und die Katholiken von der Contribution
    Zahlung und Arbeitleisten befreien werde - die
    Katholiken in BoBnien hangen zu sehr an den
    Franciscanern, als daB sie, diesen bischoffl. Worten
    Cllltgen Glauben bt-imessen konnten. Und auf
    di es e Weise macht Barishich die Wirren noch
    verwirrter - darum ist keine Hilfe - keine Rd-
    tung fUr den buBnischen Ki;ttbolizismus mehr. wenn
    ich der Rom. Stuhl nicht erbarmt, und um t50000
    Seelen von ewigem Verderben zu retten, den Bi-
    llchoff Barishich und Pothen nicht entfernt, pereat
    potius unus, quam omnes!- der unlangst gefafite
    EntschluB der Bosnier Franciscaner folgt hier:
    (U arhivu obitelji u Brodu na Savi)
    1516.
    1844. 7. Ill. Bosanski franjevci austrijskomu
    resaru.
    Ssma Caesarea RE"gia et Apli ca. Majestas!
    Notum est Majestati Suae Aplicae. tum ex hu-
    millimo nostro anni praeteriti recurs u, quam eliam ex
    adversae nobis partis accusationibus, in quanto
    pericul0 versetur in Bosuia Religio Catholica,
    quam hic fovere semper curae fuit Augustissimae
    Domus Austriacae. Nuno ver_o obstupescimus om-
    nes, quod tanto nissu, et ccinatu obtrudatur nobis
    qua judex, et absolutus Onus. Communitatis nos-
    strae, ipsarumque personarum, ille vir, qui a tot
    annis suis calumniis, et accusationibus omnia
    nostra pessumdare, imo nunc ipsam vitam nos-
    tram periculo exponere audaci facinore non est
    veritus, et quod sic inde n'obis ruina et excidum
    paretur, ubi plurimam spem salutis reposueramus.
    Quare cum sciamus Ssae. Majestati Suae Religi-
    onem Catholicam cordi summopere esse, Eidem
    pericula nostra iterum humillime iudicare praesu-
    mimus. Ut vero, quae hucdum apud nos evenerant,
    clarius cognoscantur, adnectimus hic quatuor
    Documenta publica. Primum est Epistola (A) de
    die 12: Dec. ap. Romam a nostro Superiore Re-
    gulari scripta, quae ocasionem dedit publicando
    Decreto S. C. una cum Epistola (B) ab Emo Car-
    dinali Praefecto scripta. Hane antequam percepis-
    semus, gravissimis ad acti Circumstantiis Ro-
    mam expedivimus nostros Articulos cum Ap-
    pendice (C) a 112 Religiosis subscriptos, quos etiam
    Ssae Majestati suae communicamus, una cum Co-
    pia recentis nostae ad Suam Sanctitatem Eplae.
    (D). Ex omnibus facile judicari poterit,
    quam graviter una nobiscum pE'ricliter ipsa Reli -
    gio, si S. C. rejectis nostris suspiriis, et precibus
    tam atroci adversario et vindici nos tradere peres-
    ceri!. Nobis tali agendi ratione nulla spes veniae,
    et misericordiae, nulla securitas vitae, sed extra-
    ordinaria, et solemnis instat vindicta, quasi nos
    omnes una cum duobus Visitatoribus Ap. nihil
    praeter fallacias, adversarii vero nostri, nihil nisi
    evictam veritatem ore, et calamo fuderint. Nos
    quidem omni, qua par est reverentia, istud Deere-
    tum s. e. veneramus, persuaderi autem non pos-
    sumus, germanam S. Sedis mentem eam esse, ut
    supposita nobis per calumniam crimina, sine omni
    processu, et legitima evictione tam atrociter in no-
    bis vindicentur.
    Quapropter omnes provoluti ad genua St. Ma-
    jestatis Suae suppliciter obsecramus, ut sua etiam
    interposita pietate tam fatalis ictus a nostris cer-
    vicibus amoveatur. Finis vero toti huic tragoediae
    facile imponi posset, si pro componendis, et ordi-
    nandis perturbatis nostjis rebus Sua Sanctitas
    hortatu Vestrae Majestatis St. dignaretur loco .D.
    Barishich (:si Roma intenderet nostra nos ab im-
    merabili jure privare, eligendi scilicet in Eppum
    aliquem ex gremio nostro, et extraneum pro hac
    vice mittere:) aliquem alium Vicarium Aplicum.
    nobis destinare. Nos autem judicamus utilissimos
    futuros: lllmm D. joanem Topich qui a. 1841.
    pro hoc eodem negatio a Propaganda fuerat pro-
    positus, et postea renitens, ac invitus suscipit
    Eppatum. Alexiensem; aut RR. PP. josephum Mat-
    xek et Marianum jaich ex-Provles. Proviae S. joa-
    nis a Capist. vel tandem R. Sebastianum Franko-
    l'
    - 280 .,-.
    vich ex-Provlem Ragusae. de quorum probitate,
    et optimis intentionibus Ma-
    jestas Vestra SS. rite et faci le informati potest
    utpote suorum subditorum, qui etiam linguae no-
    strae, quod ad populi hujus aedificationem spiri-
    tualem confer!, sunt optime gnarL Nulla
    salutaris medicina il quorum sive Vi sitatore, sive
    Vicario Aplico. nol;>i s potrecta respi cetur, si manu
    paterna charitas eam nobis propinaverit, prout
    nulla etiam proderit, quae cum intentione redu-
    cendi Barishichii, aut urgendi exilii nobis oblata
    fuerit. Hoc pacto Majestas Vra. SS. Religi onem nos-
    que simu! salvabit, et novo sincerissimae, devotio-
    nis vinculo sibi pe_rpetuo adstringet, qui in pro-
    tundi ssima reverentia ad pedes prostrati, et sola-
    tium vel ut ab Angelo tacis praestolantes loco l 12.
    nostrarum suscripti onum, unicarn superiori s, ac tria
    publica apponimus sigilla.
    (DoCTpaH.u.e: ) SS. Majestatis Suae
    Fojni.cae in Bosnia die Martii 18 .4
    Namine 11 2 Reli giosos infirnus, et
    Devotissimus Cliens
    Fr. Step. Ma.rkovi ch Minister
    Provlis
    (CnoJba:) Copia Epistolae ad Suam Maj estatem
    Imp. Austriae scriptae a Provincia Bosniensi, et
    expeditae di e 16. Martii 1844 pro privata et se-
    creta notitia peri llustris Dni lgnatii Berlich.
    (U arhivu obitel ji u Brodu na Savi.)
    15 17.
    .1844. 18. IV. Fra Lovrinac Karaula Jgnjatu

    Draghi Gospodine, slatki Priatelju!
    U Fojnici 18. Travnja 1744.
    Priugodno pismo Vashe jedno na M. P. Pro-
    vi nciala nashega Markovichi a, drugo na P. Fr. Ma-
    riana Shunjichia na 28. oxujka bilixeno, preko ruke
    virnoga Priatelja Augustina po hitrom
    knjigonoshi tree hi dan primilismo. 1 jedno, i drugo
    sluxilonamje za razgovor, i utishenje kakvo, tako
    u obchenoj nevolji nashoj, i xalosti. B!agoie dojsto
    veliko, razgovor zamirnoga priatelja u nevoljam
    ovoga svita himbenog. ja na obe vashe
    odgovaram, zafaljujuchi na priopchenju Novinah,
    koje imate od Vashi priateljah, nashih
    stvarih od Provinciae, premda mi nikako od pro-
    motiona Fransonii Profecta vjermvati nemoxemo,
    i zato xeljnismo shto ptia od Vas primiti pot var-
    djenje iste novine.
    Sad s' ovim mojim Listom shaljemvam jedno
    pismo s' naslovom: Copia Epistolae Religiosi Bos-
    .nensis N. ad Amicum N. koje u kratko sve
    opake bune, neprave.dne postupaje, i nameravanja
    .himbena Barishichia, skojim uznemiruje ne samo
    Redovnike, . nego i vas karstjanluk Bosanski. U
    njemu nejma nishta, shto mi njegovim rukopi som,
    dillima, i svega puka nemo-
    xemo potvardiU. Ovoga pi sma ucini te d vi copiae,
    pak shto pria poshalji te jednu u a . jednu u
    Rim vashim priateljim; neka prikaxu na vriJu .gdl
    treba; Trechu copiu od istoga pisma, u
    kojoj izbacite totum paragraphum post Nrum 3ium
    qui incipit: Dum vero sic D. Barishich .... i ovu
    poshaljite Sionu, nekaju od do tiska. Dra ..
    gobinam bilo, kadbi moglii ovaku copiu brez SIJO
    menutoga paragrafa i u Lipsiu, i na drughe novine
    Francezke, i lngl ezke poslati, neka vidi Europa,
    kakva prifatiosej e Rim, i braniti, i ovo-
    vam vruche Ovde prilaxem opet 4.
    Copiae knjigah od nas u Rim pisanih, kojesu pu
    b/ica documenta nostrae Provinciae, et spectant ad
    complendam seriem documentorum, kojesmovam po,
    slidnji put poslali. Vidichete iz ovih: da mi nishta
    propusti li nismo od nashe podloxnosti prama RifllU,
    vech dasmo sve poniznosti darxali danarn
    s ud ne milosardja, nego pravde. Pak sve za ..
    lud. Trudite, priatelju! radit e, za Boga, i pravdu, l
    za obcheno dobro nashe svete virre, i zakona, ko
    jase istinito ima utarnuti, i uni shtiti ako Rim ovako
    bude postupati. Platju medjuto od Boga, a od nas
    neumarlu uspomenu, i harnost, i zafal
    nost imachete. Shto pria javitenam od Vashi Pria
    telja kako stvar stoji?
    Milo Vas pozdravlja Nash virni staracz Mar ..
    kovich, Shunji ch, Marianovich, i ostala bratja do
    mi slechia, ja na ime svijuh ljubko vas celujuchl
    bi liximse
    Virni do smarti Priatelj
    Fr. Lovrinacz Karaula
    P. S. To pismo na Gos. sarhski N
    vinah u Biograd vi rnom prigo'dom, ili po Poti m
    dase neotvara opremite i obznanniteme kak
    poslali.
    (CnoJba) Spectabili, Peri llustri, ac
    Domi no fgnato Berljich, Ci vi Rrodensi
    aestimatissimo
    aj Brodii
    in Slavoni a.
    (U arhivu obitelji u Brodu na Savi.)
    1518.
    1844. l 9. IV. Anoniman elaborat o
    aferi.
    Ami ce Aestimatissime (u.pseHO npeu.pTaHO).
    Quam infelici omine, spreta IlJmi.- Dni. Visi
    toris Aplici. Mol ajoni relatione, et veridica
    dictione Propaganda utrumque Regimen in Bo
    cu111. facu ltate Visitatoris Aplici. contribuit lllmo.
    Raphaeli Barishicb, rite, et fideliter uti cupis
    care res tam ardua, quam ingrata est. lnv
    auxilio Divino, et remoto omni, quantum res
    manae ferunt partium studio, .pauca hic fideli
    et veraciter referre iuvat, ex quibus viri p
    caces colligere poterunt: hoc S. Congregationis
    creto gravicra Religioni, moribus, et pietati in
    pulo Bosniensi illata fuisse damna, et v.uln
    quam per ria saecula alrunde papa sit. Religio
    Bosnia. Eppus. Barishicb an. 1841. auctor nostroru
    malorum a S. Cogne. agnitus, et ideo in Albani
    - 2S1 -
    translatus, sed convulsa nostra per Pooten causa,
    iterum restitutus cum amplissimis fa cultatibus, vi-
    dens omnes Religiosos suos adversarios ex tribus
    quatuor partibus fere constantes suae vindi ctae et
    arbitrio a S. Congrae, traditos tam stupenda victoria
    tumidus, et spirans vindictae, imo ipsius caedis in
    Discipulos et familiares s ui immortalis Praedeces
    soris Augustini Milletich, veteris ordinis defen-
    sores, vix ad Hercegovinam venit, mox auxil ium
    infidelium sibi comparandum censuit, ut maiori cum
    opprobrio suos Fratres alios exilio inulctaret, alios
    vel reluctantes suae tyrannidi pJene subiiceret. Die
    22. Novembris 1843. venit ad Hercegovinam, et
    quin adversae parti vel verbum scriberet, die 15.
    Decembris a. p. datis litteris ad Fazli -Pasham sol-
    licitat favorem eius graves sus,piciones rebellionis
    civilis in partem adversam coniiciendo. Idem maio-
    ri cum audada, et apertius ii1 sua ali a di e 28
    Debris. ad Vezirium data tentat. Sed ubi ab eius-
    modi fallacias, et ca lumnias ab acutissimo Vezirio
    et Magnatibus detectas se apud illos evi luisse,
    has insidias prodesse, imo se in maius apud om-
    nes Religiosus odium propterea adductum fui sse
    cognovit, et pos tquam comperisset, tantum abesse,
    ut eum tam numerosa pars adversa pro suo supe-
    riore agnosceret, ut potius Religi osi qui prius minis
    adacti sibi obedi entiam promiserant, cognita, eius
    sangvinaria machinatione ab eius tyrannide re :e-
    dendum sibi putaverint: spe brachii infidelium
    delus us, ali a scandalissima violentia pro firmando
    suo despoti smo ut endum sibi ratus, sequentibus
    horrendis calumnii s contra Religiosos, universum
    Bosnensem populum, ex missis quaqua versus fac i-
    norosis hominibus concitare es t adgressus.
    l g, Persuadere simpl ici pl ebi tentat omnes Re-
    ligiosos, qui se eius arbitrario tradere recusant
    recesisse a Christi Vicario Summa Pontifi ce irno
    ab ipsa fide Catholka, et propterea esse o'mnes
    excommunicatos vitandos: sacramenta omnia, irno
    ipsum Baptizmum invalide ab eis conferri, populum
    peccare, si ad eorum sacrum a]Jdiendum compa-
    reat, meliusque eius iudicis facere, si in Moschaea
    Turcarum, aut in stabuli s pecorum salutationem
    angelicam recitet, et omnes fideles in excommuni-
    catione esse, qui partes Religiosorum quoquo modo
    personis llllntum iniuriosis conditionibus se subsc-
    r_ibant (:qd. iam apud aliquos diversa mendaciter pol-
    hcendo effecerat:) nec comparere, nec ad suspensio-
    nem durante legitima reclamationc attendere volue-
    runi: tales enim poenae, et censurae metu, et cum dam-
    no censuratorum a vel ab homi ne latae nec obli-
    gani, nec ferri poss unt. Vide Miran, T. nro ll.
    qua est. 35. ar. 3. con.c. 5. et ibid. arc. 13. sub conc.
    l. n. 4. P. Sa bi n i sue. m or. p. II. tra ct. 57. quest.
    31. n. 41 - 2. Reims. moral. Theo. T. Il. decens.
    nr. 32 - 3.
    Quo populum in Religiosos magis exacer-
    bet calumni atur. Religios os pro caplandis Turcarum
    favoribus, et protectione ingentes summas Prae-
    tErito, et Praesenti Veziri o &e. de disse, et pro mi.
    sisse, ita ut sacristias iam spoliaverint, nec puduit
    coram simplici plebc, missos Ragusam ca-
    lt ces. patenas, et cruces argenteas pro venditione
    a se horum partem interceptam, conservari. Quae
    avi, et atavi fidelium in usu Eclesiarum et Mona-
    steriorum contulerant omnia pess umdata, 'dilapidata,
    et infidelibus erlargita esse maesto tono omnibus
    persuadere conatur, atque ideo vetat, et prohibet
    fideles eleemosynas Monasteriis, aut praefatis Reli-
    giosis elargiri, irno prohibuit Parochis sub poena
    in duplum sibi ::.olvendi, si consuetas ad Conven-
    tus miserint eleemosynas, licet ille tam per se,
    quam per suos non cesset pulsare fora Dominorum
    utique non sine magna profusione aeris. '
    3g,_ Non contentus nervum subsi stentiae in fu
    turum Religiosis praecidisse, omnibus etiam pro-
    pri o sudare acquisitis eos spoli are sibi proposuit:
    quo sic vel inedia compellerentur tandem se ipsi
    tradere. Quare mi ssis quaqua versus per omnes
    Parochias audacissimis instigatoribus, cum suis ad
    singulum populum l_ltteri s bortatur imo praecipit:
    ut suos Parochos, et <;::apelanos, si illi co ad se
    licet remotissime dist-arrtem venire, suoque arbitrio
    se tradere recusaverint, protinus ex suis eiiciant
    aedibus, quin praeter unum equum quidpi:lm ipsis
    auf::rre, vel di strahere permitatur. jacto tali in po-
    pulum fomite in Parochiis Kottor et Dobreti ch
    mox incendium erupit. Massa populi suis addicta
    pastoribus, ob intentatas excommunicationes in
    eorum focutores sententias stupefacta, dum se in
    quiete continet, pax plebi s, et pessimi quique ve-
    lut eanes loro solufi Parochum Dobretichiensem
    Domini ca Passioni s eiicere adgrediuntur, qui illico
    cedens, equum conscendere parabat, cum casu
    Turca quidam jajczensis comparet, qui ill us ne-
    quam ab hoc fac-inore deterruit, quod inscio ]udi ce
    civile talia attentassent.
    . tueri praesumerent; hos Religiosos ad infirmos
    null a pacto esse vocandos, sed moribundis suffi-
    cere contritionem, eisdem generaliter a Summa
    Pontifi ce quin etiam confiteantur a..bsoluti o.nem dari.
    Ubi que iam spargi curat, suum effatum: si
    bos, equus, asinus.a peccatis vos absolvere poss unt,
    tunc poterunt eham vestri Parochi et Religiosi.
    Haec quidem ille praedicavit, nec tamen seu in
    circularibus, seu in privatis ad Parochos litteris
    ull i Parochorum ista excommunicatio vel suspensio
    ab eo intimata, et notificata fuit, nisi quod scrip-
    serit duobus Parochis, ut se a munere Parochiali
    suspensos intelligant, nisi citati ad eum comparu-
    erint, qui bene scientes causam huius citationis ut
    scilicet sub poena suspensionis quibusdam
    nostrae, et statui Religi oso noxii s, ac ipsis
    . Mox illi remittentes rogant Parochum, ne contra
    tllos causam agat, quod ipse promittit, et verbo
    stat, illi vero mittunt ad Eppum consulturi, quid
    l
    facto opus, cuius suas u om.nia oberrant fora, su-
    osque terrestres Dominos rogant, ut sua opera a
    ]udi ce vel ab ipso Vezirio facultatem eiciendi Pa-
    rochi obti neant, quod ni feceri nt, se eorum agros
    deserere velle, adlatis ipsisque traditis vomeribus,
    sed postquam ubique praeter repulsarn, graviter
    36
    -282 .......
    etiam a j udice reprehensi fuissent, appensa humeri s
    pera oberrando papos Apostol atum suum exercent,
    ut saltem ab audi endo Parochi sacro omnes absti-
    nerent. Verum in di es magis evi l escunt, una cum
    auctore t antarum turbarum. Eadem die simile quid
    co1i tigit in Parochia Kottor: utrobique vero dene-
    rium numerum non escedunt i sti novi Apost oli.
    In alii s Parochii s ubique plus, minus f erunti est.
    Dum vero sic D. Hari shi ch missis sui s litteri s
    ex omnibus Parochii s 10. usque 15. homines ad se
    venire iubet, ut eos secrete, et oretenus contra suos
    Parochos, et omnes arme! Re1igiosos, Deo si c di s-
    ponente gravi ssime impinquit, cum di e 23. Febru-
    arii a. e. litter as concitatorias, et evocatorias mi-
    si sset ad Nata1em Kuna, 1ecti oni s, scripti oni sque in
    Parochi a Kupri s gnarum iubens ut cum 10. nomi -
    nati s a se homini bus illico ad ipsum proper et. Vir
    hi c memor iniuri ae ante ann os illatae, designati s
    hominibus, ct suo Parocho r em aperit, negatque se
    uli o modo ad eum iturum, qui ni vi sitati one Ca-
    noni c<l , ant e quatuor annos constitutus uxorem suam
    sterilitati s remedium ab eo petentem; summa im-
    pudenti a ad turpia solli citaverit. Res propalatur, et
    tres adhuc f aeminae in eadem Parochia deteguntur
    ab ea soli citatae. Simili s f oetor erumpit in Paro-
    chiis Duvno, Livno, Saraevo, Oucsia Oorra, Shlvasha,
    Skoplj e, Vol ar &e. Quare pia pl ebs gravi ssime
    scandali sata, tam infensa ei esse coepit, ut populus
    Kupri si ensi s, quo ei ad Bosniam transeundum esset
    ipsum si non l apidibus, opprobrii s saltem, et con-
    vi cii s excipere sit paratus.
    4 Postquam D. Bari shi ch, mi ssos sibi a Re-
    li giosi s accepi sset arti cul os. in qui bus decl arant, se
    eum pro suo superi ore recipere non passe e vell e
    autem iuxta ius canoni cum, et codicem ci vi l em
    vigentem tueri subst anti as, et el eemosynas com-
    munitati s suae Reli gi osae, act us in furiam, ut osten-
    der e! quantae sit capax vi ol entiae, utque suo exem-
    plo animaret caet eros, quos ad occupandos do-
    mus, et substanti as Religiosorum instigaverat di e
    2o. Martii a. e. cum tribus suae parti s sacerdotibus,
    et 7. armati s equitibus inopinata comparet ante
    domum Par ochi Duvnensi s in Seoni cza. Di stat hi c
    l ocus 12. hari s a <;erigaj, ubi suam f i xer at resi -
    dentiam. Haec vero domus Reli gi osa pertinet ad
    Conventum Fojni czensem, estque intra omnes pa-
    rochi al es prima, et optime omni bus provisa onde
    principal em ner vum idem Convent us recipit. Huius
    occupandae callidum consilium D. Bari shi ch hoc
    modo exequi !ur: Cum memoratis equiti bus ex
    improviso cadens fingi t se ultro in Bosniam iter
    continuaturum, ac eodem vesperi saepe per fene-
    stram prospi ciens, simul at timor em crastiane tem-
    pest ati s, soci i eli am sacerdot es fingunt se eadem
    di e ad propria redeundi petit uros ab eo facultatem.
    Parochus hi s pr ivati111 exprorat, quod se uti ei s
    pri us com men da vera t, de ad ven tu Epp i. certi orem
    non reddiderint, ut eum debito cum honore, et
    comitatu obvi am f actus exciperet. Negant illi se
    prius al i qid sci visse de eius ex <;eri gaj di scedendi
    Caenatur inter ea, nox transi gitur pacifi ce,
    et Parochus-cogitat de modo suum hospitem com-
    mitandi. Sequenti di e comparet Sacerdos N. cum 5.
    equitibus ex Xupanjcze ( :judi ciis resi dentia:) quo
    pridi e elam missus fuer at, ad conducendos aliquot
    audaci ores saeculares, tum ex Mokronoghe denuo
    equites super veni unt Repletur Domus hospi tibus,
    ne di cam veris l atronibus, atrium equis. Parochus
    . cum duobus suis Capelanis prompte, et abundanter
    omnibus omnia administrat : prandetur, edi tur, bi-
    bitur, quin secretum consilii Parochus vel suhar-
    dinari possit. Duabus circi tt! r ante noct em haris,
    Parochus cum utroque Capelano citantur ad Syne-
    drium. Exprobrat pr imo ei s Eppus. , quod qui se ei
    subi ecerant, adhuc partes schi smat i cor um sequan-
    tur superi orum, illi vici ssi m ei exprobrant, quod
    ipse suo non stet erit verbo, cum ipsis ante tres
    menses promisit Pr ovinciam in suo statu relinquen-
    dam, et ali os r egul ar es superiores post 15. dies
    habituram. Arguit eos porro, quod contra manda-
    tum suum el eemosynas ad Conventum miserint;
    reponit Parochus: si ex Popul o ullus vel cruci-
    gerurn dedit ut eum consi gnem Eppo., pro crucigero
    aureum dabo; si autem el eemosynam misi ad Con-
    ventum pi ae intenti oni f i deli um, et mei r egul aris
    institutu sati sfeci. Bari shi ch i rae intemperans, et
    tam bene provi sam domum occupandi cupi dus,
    acrius et acerbius obiurgare pergi !, iubetque eos
    vel suo arbitri o subii ci, vel illi co omnibus reli ctis
    ad Conventum se r eciper e; illi parati potius laceri
    mendi care, quam t am truci homini subesse, mox
    suas componunt res et Capetani quidem conscensis
    equi s sub crepusculum excedunt, et terti a hora noctis
    ad Parochum i n Mokronoghe descendunt. Par ochus
    vero Mi chael Kut lesha cum ingrat issimis hospitibus
    manet , volebatque iu xta mor em lnventari um novo
    haero tradere, secumque ad Conventum f erre su-
    perflua, quae non receperat a praedecessore. Eppus.
    ver o cl ausa horreo, et posi tis sex armati s excubi-
    t oribus tot a nocte omni a iubet custodi r i, di cens
    omnium se Dominum esse, et Par ocho hi ppoperas
    suffi cere cum equo, eumque intell exi sset aliquot vi-
    tulns Parochi in certa stabul o ser vari , eadem noc-
    tem iussi t eos occupari, ipsas adeo sequenti die
    ci st as Parochi eferri prohibebat, nec el atae fui ssent,
    ni si Parochiani ex pago t anta iniur ia et vi olentia
    offensi, vi eas e medi o satellitum Eppi. eripui ssent,
    qui omnes deinde turmatim spectante Eppo., cum
    tl etu suum procul commi tati sunt Parochum. Multi
    Parochi anorum eadem nocte vol ebant t am vi olen-
    tum eii cere hospi tem, et eodem tempore, quo ei ectus
    Parochus vi am car pebat 30. f ere homi nes ex re-
    mati s pagi s cum uno T urca obvi am Parocho i ban t,
    ipsum resti t uri, ille vero studi o ali am ingressus viam
    a u fugi t, et si c prud en t i Par och i moder ati on e, gra-
    vissima praeventa fuere f aci nora. Videns Bari shich
    hoc pacta carbones in suum coni ectos esse caput,
    rni sit, qui eiectos reducer ent, et vel invitos retine-
    rent, effi citque ut j udex civi li s sex achi s Caffae
    acceptis negaret facultatem ex di stri ctu exeundi;
    verum ei ecti Religiosi opera emeriti judi ci s limites
    transe unt, et recta tendunt ad suum Conventum.
    - 283
    Omnia haec ada sunt i n di str ictu Pashe Hen:ego-
    vinensis. Domi nka Palmarum iubet Eppus. promul-
    gar i sententiam excommuniLationis in eos Christi -
    anos, qui titulo mutui, aut al io aliquo eiectis Reli-
    giosis tenerentur, si debi ta sibi non patefacerent, sol-
    vcrentque. Scribi t deinde citatorias litteras ad vicinum
    Districtum Livnensem pertinentem ad Oubernium
    Pashae Bosnensis, ubi 7. sunt nostri Rel igiosi, ac
    tres Parochiae, iubetque si ngul os Parochos cum uno
    socio ad se pro consecrati one ol ei venire. Unus abi it,
    caetcris horrore priori s scenae percul si s domi se se
    cont incntibus. etiam ex civitate Livnensi sae-
    cul arcs pl ures ad se venire, sed unus tantummodo
    morem gcssit, caeteri s ci vi bus praesertim Turcis tan-
    tam viol entiam, et i niuriam alto cl amore damnantibus.
    5 Princi palis vero machi na, qua popul um secat,
    ct advcrsos etiam si bi concil iat est ingens spes me-
    lioris futurae sortis qua eos al i t. Persuadet eis Romam,
    ct Vicnnam, quae omni a Constantinopoli possit sibi
    ad manum esse, seque eorum gravamina, et opres-
    siones al l eviaturum, ac ini uri as judicum, et Domi-
    noru m co h i bi turu 111 , praestationes i te m Eclesiasticas,
    ct stipendia sacrorum i mmimturum, et Rel igi osis in
    victu, ac vesti tu ipsis rusticis magis aequales red-
    diturum: esto antecessor e i us Epp us. stipendia haec
    ex 15. ad valorem 20. crucigerorum, ille autem pro
    stol a matrimon iai i ex l O. ad 40. crucigeros argenti
    clevavcrit, preti um quidem neutrius in se excessivum.
    Pracstanti ones vero rel iquae omnes fere spontaneae
    sunt, aut populi consensu inductae; sicubi autem
    impositae habentur i nconsulta plebe, uti in cius Natali
    Parochia Varesh, has ab i pso, non sine lamentis, et
    cxecratione Parochianorum in favorem sui Vicari i
    Generalis i mpositas novimus. Adducit praeterea Reli-
    giosos in mai us plebis odium elam, et secreto ei dem
    insti lando T urcarum politicam eam nunc esse, ut
    Rel igiosos ab omnibus contributionibus et oneribus
    immunes sua f rui sinant quiete, et favoribus sibi de-
    vi nciant, quo sic securius pl ebem spoliare, et vexare
    impune possint, utpote cui us suspiria extra Provin-
    ciam si ne Religiosis audiri nequeunt, addit dei nde
    Religiosos rei psa cum Turci s i ta congl utinatos populi
    causam ncglexisse, imo deseruisse; se proinde solum
    prosperi tatis popul i desi deri o tener i &e. &e ... Quam-
    vis il le solus, si praeteream antiquiora, nuperrime 40.
    scudata, seu bifl orenarios argenteos acceperit ab uno
    .sat tenui s fortunae colono, cupiente consangui neam
    fil io in matrimonium expetere, i dque non si ne scan-
    dal o, et admi ratione fidel i um, cum mulcta talis apud
    nos si t insoli ta, ac nimi um excessiva; et quamvis
    idem ut pl ebs velut i nsol ens plus opprimatur, ipse
    au tem ut i nveniat gratiam apud Oubernatorem Pro-
    vi nciae, sub gravi comminatione i mposuerit omnibus
    Parochis, ut singulus in suis Paraeciis Recensum
    masculorum faciat, neque vagientibus in cunis ex-
    cl usis, exhi bendum ei dem Oubernatori, quo sic ex tri-
    buta quot ann is colligi sol ito eius augeat fuscum, proba-
    bili us saltern tacite eo tendens, ut ipse collector huius
    tcstat ici consti tuatur, ideo Turcas collectores i nfidelita-
    ti s i nsimul averat, qui tamen communi ter pueris, et seni-
    bus panem promereri non valentibus parcere sol ent.
    6 juvat adhuc unum referre casum Religi osus
    N. cum facultate sui Parochi aegrum parentem suum
    invisurus, die l Febr. venit ad domum Parochialem
    in jajcze, ubi Parochus cum duobus Capelanis ardens
    causae Barishichianae propugnator existit: noctem i bi
    pacifice transigit; sequenti die cclcbrato Sacro dum
    ad Patrem ire parat, videt suum cquun1 e stabul o
    eiectum, seque sex hornini bus circumdatum, qui eum
    minis ferocissimis domo exturbant, et ipso momenta,
    ex toto Districtu jajczensi exi re jubent, tanquam qui
    al iam fi dem profiteatur, et excommunicatus ab eclesia
    recesser it: Parochus et Capelani, quorum instigatione
    haec aguntur, se ad sua recipiunt cubil i a, et oppi-
    danos furere sinunt. Rel igiosus N. nec viso, nec sa-
    lutato Patre (:qui dein Magno di e Veneris obiit :)
    illico fugere cogi tur, et quarta hora noctis cum suo
    Fratre ad Travnik venit. Casu quidem sed non sine
    divinae dispositionis consilio acci dit, ut qui primus
    Religiosum N. per humeros aripuit, ipso die Pashatis
    dum temu lentus alium cultro vulnerat, cultrumque
    in vaginam propere reducit, vcntrem sibi aperiret, et
    paul o post extingueretur.
    Ex his Tua, Amice Optime! prudentia, pietas, ct
    sagacitas perspicere potest, quam horrendis iactamur
    procellis, et in quanto pericul o est apud nos Religio
    Catholi ca, dum una pars omnibus modis quaerit se
    tantae subducere tyranni di, altera vero omnia atro-
    cissima tentat, ut suum execrandum imponat i ugum.
    Tremunt vicini Barishichi o Parochi , trcmunt omnes
    Religi osi auxii et dubi i num eorum aliquando Roma
    miserebitur. Quod vero omnium gravissimum est,
    fides, et pietas cristiana in popul o adeo nutare coepit,
    ut multi publ ice 'asserant satius iam esse sequi Re-
    ligionem Mahomedanam, qnam secum ita pugnantes
    suos Pastores. Et reipsa in Parochia Rama ubi novi
    Barishichii Apostoli frustra renitente zelantissimo
    Parocho, nova dogmata populum pertinaciter docere
    pergunt, quatuor proh dolar! personae a fide catholi ca
    ad placita Mahomedi s recentissime defecerunt. Caedes
    quoque mutuae Cathol icorum diversi s in l ocis inau-
    di to prius exemplo frequentius patrantur. Hic locum
    habere videntur verba Minutanti (:scribae:) N. in
    Propaganda repetita: cum ita bene sin t fundali Ca-
    tlzolici in Bosnia, possunt 10. awzis esse sine sacer-
    dotibus. Perti nacia trium cardinalium N. N. N. quibus
    fi nis politicus prae Rel igioso est cordi, his malis
    Bosni am involvit. Tu haec cum i llis solis communi-
    cabis, a qui bus his mal is al iquod rcmedium sperari
    possit. Vale.
    Scriptum in Bosna die 17. Aprilis 1844 (upueuo
    npcupTalw).
    (
    (upueuo npeupnuo)
    l
    Ad ictissi mu s A m ic us
    N. N.
    Religiosus Bosnensis
    (U arhivu obitelji u Brodu na Savi).
    1519.
    1844. 3. V. lnformacijoni uvod teksta kopije
    odluke bosanskoga vezira Mehmed pae po-
    vodom afere.
    *
    -- 284. -
    Am ico Aestimati ssi mc! (UP BCll o u pc upra liO)
    Quam mal o auspicio pro Religione Catholica ad
    nos redi verit Barishich, paucis in mea ultima de dato
    18" a. e. Tibi perscripsi. Quid porro ad hane
    usque d1em factum sit, Tibi scire cupienti hisce com-
    Religi osi Provinciae Bosnensi s videntes
    1n populo fermentum, ob calumni as contra se a Ba-
    ri shi ch_i o sparsas, et probe sci entes, nullis precibus se
    sol os lllum virum ad aliquas pacis conditi ones flec-
    tere posse, Veziri o supplicem porrexere Libellum ut
    ipse sua interposita auctoritate optatam pacem
    utramque partem aequi s conditi onibus conci li are di-
    gnaretur .. yezirio, viro, justissimo, et prudentissimo
    Re!1g10sorum desiderium summopere placuit:
    Jdc1rco JUSsu et mandato ej us die 21 Aprilis unum
    nomine omnium Religiosorum cum Comm'i ssari o
    Vezirii lbralzim E/fendi Travnikio profi ciscitur et di e
    23" ejusdem ambo cum trib11s famulis Seo-
    niczam ad . domum religiosatn, quam ante unum
    mensem Ep1scopus occupaverat. Commissarius eidem
    tradit Litteras in quibus hi c pacem suadet,
    et rt:onet ut omn1a secreta sua pl ena cum fiducia
    apenat Com_mi ssario, ita, ac si ipse praesens
    esse t D1es 24 tota trans igitur in secretis
    excluso Rellg10sorum abl egato audi enti is. Die
    post duas horas ejusdem se-cretae audienti ae jubet
    Commi ssarius Reli gi osorum abl egatum introdu'ci. ln-
    _hi c humiliter nomine omnium supplicare Bari-
    shJChiO, ut more omnium suorum Praedecessorum
    si t . contentt_Js_ Cano1:ica jurisdi ctione Epi scopal i,
    rellcto Rellg10s1s suo mterno et domestica Provin-
    ciae Gubernio, qui parati ipsu.m omni amore et
    reverentia. q_ua t? l em susci pere, dum modo Religi o-
    sam_ P_rovmc1am 111 sua veteri relinquat basi . Reponit
    Bansh1ch: se a sui s documentis, et facultatibus rece-
    dere non posse. Retorquet Abl egatus: Provinci am
    habere l onge p_lu_ra _ejusdem Ori gi ni s, ac dignitati s
    documenta, et pnvlleg1a, quae quidem hoc i lli us navis-
    si mus documento concussa sunt sed ob falsas re-
    l ationes, et ideo novos ad S. Sedem fuisse
    expeditos. Ad haec Barishi ch conversus ad Commis-
    sarium, culpat Rel igiosos, quod quatuor Germanos
    ut i ntroducant, se tamquam
    vero et_ f1?ell subd1to Imperii excluso. Abl egatus rem
    non dtff1tetur, sed revera magi s
    o_ptare, ut summus Ponflfex allum quemcumque etiam
    ex _Arabi a ad eos destinaret. Rogat vero iterum, ut
    Sl q til dem suae sancti tati placu i t ill u m rest i tue re
    suo esse contentus numere Episcopali:
    Repon1t til e: nequaquam cessurum hoc, pro quo
    a novem ann1s laboravit, quodque tamquam jure
    acqui sivisset, et interrogat Commi ssarium:
    num 1pse cederet, si ejus Sultanus cum ex Capetaneo
    Col ?nellum crearet ? Senno longus, sed inutilis pro-
    Abl egatus Religiosorum visa animi ej us
    aperte enuuciat: facultates ejus obrepti-
    tJas, et subreptiti as esse: Religi osos Deum orare nec
    ab obsecratione cessaturos, donec Roma eorum' mi-
    alium mi serit Visitatorem, quod ubi impetra-
    vennt se certum esse ipsum Bari shich crucem et
    annulum Eposcopalem amissurum f ore. Re itaque
    infecta die 26 " Aprilis Abl egatus Reli giosorum remc-
    a_vit_ Vezirii Commissario, qui optimi ; et integcr-
    flllll vm partes expl evisse vi sus est et licet sit in-
    fassus !n itinere, se in hoc' Episcopo nihil
    repensse, quo mdtcaretur illum suae Religi oni s ali-
    quod bonum quaerere, quin potius se scandalisatum
    fuiss_e, cum. ex_ sui s homini bus intell exit: Episcopum
    Charhfol1orum cum sui s sociis quotidie et din
    mdul gerc. Antequam Commi ssarius proficisceretur sc-
    mei atque iterum aliquot ex pl ebe homines eum roga-
    run! pro facultate danda Episcopo redeundi ad Boshi-
    am. Horum pl erosque pecunia fui sse conductos patuit
    ex certo _homine, qui privati m abl egato dixit: se recu-
    sasse acc1pere pecuni am pro tal i offici o. Commissarius
    ipsos qui etos esse jussit, asseverans: eos sine Episcopo
    haud remansuros, utque omnes patienti am habeant
    donec a sublimi Porta catenus responsum venerit:
    . Ablegato innotuit Epistola
    ad Fazlt Pasham di e Aprilis scripta
    111 qu_a multi s perrnovere satagit,
    curaret obtlnen l Confirrnati onem facultatum
    s1b1 a S. Sede concessarurn, quas etiarn in ori ginali
    Vezirio transmisi t. Facultatem Visitati onem cano-
    nicam pe: Bosniam !nchoandi. Universos Religio-
    sos_ tt_1m 1_n 111 Parochiis pro suo
    arb1tno d1sponendt. 4= Dtc1t se gravissimi momenti
    habe_re negotia,_ quae non ni si oretenus ipsi Vezirio
    p_osstt communtcare. - Amplissimam habuit occa-
    SJOnem sese prorsus exonerandi post paucos dies coram
    Vezirii Commi ssari o.
    . ln Tibi _ ami ce integerrime, significavi,
    m1ssos ft11sse ab Ep1scopo quaqua versus homines
    ad populum contra Religi osos, eosquc
    e .. Postea i ntell exi datam ab Epis-
    copo 1n scnptts plebt f acultatem, si vi non potuerint
    furto surripiendi Religiosorum equos, et
    ol eorum vascul a. Res tam publi ca Guberni um laterc
    non potuit. Quare Veziri us communi nostro bono et
    quieti consu_lturus, proprio motu Litteras Circula'res
    lmgua Turc1ca et Ill yrica exaratas die 22 A pri lis ad
    omnes per Bosniam Oistrictus per velocem misit
    Cursorem, cum expressa mandato, ut eus Judices
    coram Parocho l oci, et ali quot e popul o primoribus
    prornulgarent. Harum exempl ar ad Te mitto ut miram
    Dei providentiam, et optimum hujus acutissimi Vezirii
    erga bonum Nostrae Religioni s animum velut oculis
    intueri possis.
    Erat etiam certa di es ab Epi scopo assi gnata qua
    omnes suarum partium Travnikium et
    ac prolibus Vezirium lacrymabu'ndi
    ad1rent, ut suum Epi scopum tribuere dignaretur.
    Sed res caru1t effectu ob populi di ssensum aliis vo-
    l entibus, alii s vero recusantibus. Exstat recens
    Bari shi chii Epistola, in qua ait: actum esse de sua
    causa, si op e quantocyus impendenda perrum-
    pere_ reqUJ ver_Jt. Haec pro nunc habui , quae deinceps
    altas more meo perscribam. Vale, et pro Tua
    ptetate pro Nobi s exorare perge.
    Sen pst Travn1 k11 die Maji 1844.
    (upseuo npesy'let-!0) f Addc'itissimus
    l N. N. Bosnens1s.
    285 -
    Co pia
    Od mene Mehemed Chamil Pashe Musl1ira i Vla-
    Bosanskoga, svim Fratrima, i Raji Latinskoga
    M1!l eta _u _Pashaluku Bosanskomu, Naredba i Zapovid
    koja slt d1: '
    _Yam_j e svima poznata nika uzgona, koja ima
    _Biskupom B_osanski m Fra Rafom Barishichom,
    1 Fratnm Bo_sansk1m od nikoliko vrimena, za koju
    po_znato, vech znade shtaj e; a kome
    111c poznata nJ e _111 _ moguche svakomje pri obchi ti. Ja
    ?vaku Nashavsh1, t svaku razabravshi i razumivshi
    sve potanko j av!o u Devlet, o'd kog
    po dan odgovor, 1 Naredbu istog Oevl eta; za
    s!var bi o dao kol i ko Biskupu
    toltko 1 Fratrima Bosanskim da rahat
    budnu, 1 uztflrplj enje imat budnu dok spome-
    nu_ti odg?v?r i Naredba od dojde; dalli kako
    Jedna, strana ne obsluxuj e moje
    nego svak1 seb.1 n1ke Tarafe ujdu-
    nsavat, shto _u putu nebi bil o to oni csi ne. -
    Ja dakle za 1stu sv!:irhu shaljem ovu moju Naredbu
    po svemu Pashal_uku Bosanskomu, u koj oj daj em
    svako:n u na anj e, da svak rahat i ser bez bude u
    <;estttog Czara i dase svak o svom poslu
    bav1h budne, a ne mormorati , niti popravlj ati stvari
    shta Dalli akobi imo kogod
    Jav1t1 _ovoJ dobra j alli zla, supprot jednoj,
    _drugoJ s_tran1, nekase taki j avi svome xupniku,
    ter nekamu svoj Meram iskaxe, a
    duxan menni svaku po tanko pi smeno
    Jav1t1, suvtshe pak nakaje svakom' poznato, dasam
    dao po svom Bosanskom Pashaluku svi m
    !"'OJ_tm Musel imim, Achimim, Cxumrukcxi ama, da
    JlllaJu na_ t?ke posl ove dobro paziti ter akobi se gdi -
    god Ja opazil i! od Napredka kogod budne
    us_u d_IO, ter te ja fratarske popra-
    vljati ,. nekaga llllaju 1znachi, i k' menni u Travnik
    Sada svakome na haber dajem, i opominj em
    ko _v1rnu czarsku Raju, da svak podpuno obsluxi ovu
    lll OJU Zapovid i Naredbu, buduch dase doticse Vasheg
    dobra ?Pchenog',_ i ovo sve shtose uzdarxi u ovoj
    _Naredbi, morete j edan drugomu priobchiti za dase
    1111at svaki bo_lj e vladati , i o svom baviti .
    P1sano u Travn1ku na 22 Travnja 1844.
    Mushir i Vl adaocz Bosanski
    M. Ki amil.
    (U arhivu obitelji u Brodu na Savi.).
    1520.
    _1844. 16. VI. Dopis Fra Augustina
    lgn;atu Alojziju
    Novine i z Bosne
    Komoshinae di e 16.<:. Junii 1844
    povrati_o se i z Paaluka bosanskoga, t;
    l Gospodm Atanackovich skoro dosho u
    1 ravn1k, zar poslan od Metternika ut resti-
    tut_ionem Barish!chi i ad Bosnam institit apud Vezirium
    all1 zaludu Vez1r se contrarium exhibuit od kud falsis
    promissis okrenuose oko Stareinah Darxave da rade
    ko_d Vezira i kod Cara dasse pusti u Bosnu Bari-
    shJc_h _za_ mi eseci h posti koj ih dachese
    Bansh1ch pnmtesht ali orsum i dache tada Bosna
    drugog i to zato veli , nekj e stari a
    Stanch dase s?crae Congregationis,
    et praestetur obedtenha S. Sedt. l izrekose Atanac-
    ko_vich: Vi _ste nasiluchete Barishicha primiti ,
    sv1 Consul 1, osstm Francie, to hoche.
    Naise parvi skupil i u Travniku i Atanackovichu
    ovako odgovorili : buduch dasmo pravi i da ishchemo
    suda, brez suda ni poshto na nas krivicu
    uzeti, a uzelibi kadbi Barishicha kabuli li dakl e ne-
    samo za shest mjesecih, nego ni za minutah
    auctoritas autem S. Congregati oni s con-
    optime si justitiam S. Congregati o admi-
    nJstravent. Ultro govorio Athanackovich: Dvor becski
    ima trideset godinah odkad nejma vjerna Fratra sebi
    u Bosni , a Barishi ch j e fidelissimus et addictissimus
    Aul a nj ega xeli i nastoji po-
    vrahtt. Govono 1sh : Aula Vien nensi s dabi t vobis
    cauti onem quod post sex menses Barishich sit disces-
    surus ali orsum, et vos alium Episcopum habituri siti s
    etli Fratri na jednom ter naj ednom stali s Vezirorr:
    zajedno i svom Gospodaru bosanskom i svechom
    stranom puka: daneche Barishicha. - Fratri dakle
    noxem kl ati, i dobro prividjaju
    CilJ nec_sm, 1 . to Athanackovicha, a gene
    pozn_ato}e 1 1z Novmah i zdruge strane dassej e
    Gallta mterpontrala tam quam Protectri x Christia-
    nitati s in toto Imperio Turcico, zanash poso; shtoje
    zar nekomu vario mucsno . . . !
    Doshla knjiga od Propagande Bari shi chu da
    moxe Z='! svojih Mi ssionarah Darxat Novitiat na
    Parokii Profeshavet Klerike utoj Knjizi, zdvora me-
    chemu nadpi s: Illustri ssimo Monsignor Bari shich
    Praefecto Mi ssionis Bosnensi s. Etto: Govore, neche
    Propaganda P;ovinciu obatali!', a shtoje toh drugo
    nego obatal enje oo t omu!? I ovako dosada stvari
    stoj e, tose dalje bude dogoditi, na skoro javit-
    ehu vam.
    Vas i z svega sarca Marianovich Fra Stipo
    po zdravlja s' ostal om bratjom molechi vas dase
    varrati ni po priateljima ni po neprija-
    teljtrna, ako bi to bilo conjunctum cum
    Donitioni s fortan) in promotione nostrarum re-
    via ordinaria, ossobito stampati
    naa documenta. Velimo, istinaje da nebismo
    bili josh radi u Typographie Luteranske ichi ama
    stra_na ishla u Leipzig
    !trn u potrebt quod ltcutt Epominandae li ceat et
    Th.emistocli, nevexuchi nikog za magarechii kolacz,
    vech kakose od nas documenta shalju onako i
    tampat; a ako oni budu in noti s suis' critizirat
    mi tomu niesmo krivi, niti dopi satelji to Redactiarr{
    mogu zabranit. nitti znadu shtache ona metati
    premda zato moglibiste ga zamoliti tako mol e i
    priporucsuju dase Vama pi;he, shto etto i
    m.
    . Gorrega_ i czarnj ega dushmanina Imperium Au-
    nerma od Barishi cha, pak etto Atanas-
    kovtch supprotno govori od strane Ferdinanda.
    - 286
    Oc;: itojc svakomu, daje Barishi ch nazvo Impe-
    ri um haereticum, i daga za takog darxi. Barishich
    . najvishe Fratre zlobioje bash zato, shto fale
    rium i shtosumu zafalni, i shto lmperio favE:nt 1
    sve svoje uzdanje u njega stavili. Ta zashtoje
    kod R.ima uc;:inio Barishi ch, dase zabrani nashim
    Diaci ma ich i na Nauke ad Imperium? nego ne hae-
    resi infi <; iantur, odastasmo i obtuxeni una cum lm.-
    perio. Barishich uli zivose, i fucum samo obtrudtt
    Ferdinando, d<tmu u zlochi svojoj smet nja nebude.
    (U arhivu obitelji u Brorlu n/S.).
    152 1.
    1844. 24. Vl. iz Sutjeske fra Boni Peri-
    kapelanu u Skoplju, o izdavanju pje-
    sama, o ilirizmu, te crta napose otro fran}evacko
    raspoloenje proti biskupu za
    uzeo Rim i Porta, fra Mart}all wt}t C t btvst
    konzul kao posrednici. -
    Priatelju dragi!
    prigodu, nisam mogo popustiti neja-
    vivi se mome znancu i pri atelju, kome porad da-
    od toliko vri mena ni ta ne pisa h! -
    Kri ancu fra Petru biosam da vam
    5. knj ige piesamah poalje, da ih _mog-
    nete uputite po cvancigu: akoste dakl e Rnmllt, mo-
    ete i jednu na Kupris poslati, a Cuji ja sam
    posto na Gaja, doisto moete mu da
    biti tampano, jer Gaj ritko da je kod kuce,
    a i kad je kod on neotvora takih knjigah,
    njegov Factor u tipographii, a ovi za to malo man,
    se ima ako se to-
    god tampati u Zagrebu? Ja sam pri a
    danah, odpravio na tampu u Zagreb . moJe dtl_o
    Plandovanja Zabavna", pervi svezak, etena mu je
    penumeracia, i vae ime metnuti?
    Na skoro i na narodne pi esme dati proglas,
    perva knjiga d vie cvancige?. Ovi dana h
    jedan sekular moli ome je da pritampam fra Mar-
    jana Razmilj anja M. 1730.
    da je on vas troak svojevoljno zat0
    sam ja na se to te ko i dragovoljno i ako
    me ne privari knjiga jo ove godine biti pri-
    tampana u Splitu novim pravop. U ime narodnih
    pi esamah, toliko sam vam
    a na vas ni e kakav letarg pa za mta
    nemarite!? Pa ako nas je dugotrajna smutnja nie-
    koliko smela opet nejmamo se dotle spustiti, kol.iko
    okolnosti toliko i trudimo; neugasupno
    duha i to biti i post nubila phoebus na-
    dakl e priplsivati Narodne piesme, i ako koju.
    imate poaljite mi odma, jer odmah i drugu
    knjigu iliti dio dati na tampu, glavni uzrok ?osad
    to ni su bile utampane, taj je to sam 'teilo da
    izajdu pod imenom ilirske, sad pako pod ime-
    nom Bosanske ... . -
    U ' arhivu : pi.sm'a 'xiX . . '101.
    ---
    1 Ynpasa apxusa y cjJpatbCBa'!KOM _caMOCTaHy y <J)oj -
    HIIU,It 11 3p11j CKOM Hilje AOOYCTnna. A3 06)aBIIM TCKCT OBOra
    oneMa y Kon nKO ce npn Kpajy TH'le Bapnwnkcue at!Jepe!
    1522.
    1844. 20. VIli. nuncij biskupu
    lllmo. e Rmo. Signore.
    E' innegabile che da questa Corte si e insi -
    stito a favore di V. S. IIIma. e Rrna. pressa il Mi
    ni stero dell a s ublime Porta, e sembra ch' esso
    gran abbia deposto gran parte di
    ch' erano figli e dell e tant e accuse, dt cut V. S. ve-
    niva calumni osamente incolpata dai Re li giosi ri-
    belli della Bosnia. Rimane tntta via una di
    queste, che il detto Ministero pers.iste ad
    reditare, ed e che la S. V. durante 11 suo soggt-
    orno in Bosnia come Vi cario Apostolico siasi im-
    padroita di fondi spettanti alla
    Provincia Religiosa, e ne abbia arbitrariamente
    fatt o un uso diverso da quello per quale erano
    destinati. Ripugna certamente di ripetere una cosi
    nera calumnia alla quale ne' io, ne questa Corte,
    ha mai prestato la minima fede; ma nulladimeno
    m' e d'uopo siggerirl e un mezzo di di scolpa, che
    se per noi e' del tutto superflua ed unutil e, e per6
    necessaria pet Mini stere della Sublime Porta, all a
    cui indole ed abitudine conviene purc adattare i
    passi che devono farsi per ottenere lo scopo, quan-
    tumque lo stesso buon senso ne.
    tilita: Si compi accia dunque scnvermt sull tndl-
    cato punto la piu completa giustificazione che puo,
    fa cendola in foglio separato ostensibile, poiche e
    mense di questa Cancellaria di Stato farne tare
    s ubitamente la traduzicne in Turco, ed essibirla
    al Ministere Ottomano, onde conpletare le prave
    di discolpa su tutti i suoi pretesi addebiti ed in-
    durio a far si che il suo ritorno in Bosnia non
    trovi piu opposizione e possa liberamente eserci-
    tarvi il suo Pastoral Ministere, profittando dell e
    apparenti migliori di sposizioni dell e Autori ta Turche.
    ll Atanilscovich, essendo gia di rit orno,
    mi ha significato il suo dispiacere pe_r non . aver
    potuto abbocarsi con V. S., non essendost comb1nato
    l' incontro d' entrambi nel luogo del convegno
    dato. Esso mi ha assicurato, che non solo e riu-
    scito a calmarc gli ani mi dei pil1 vecchj ed asse-
    nati Reli giosi della Provincia, ma che li ha deter:
    minati a rivolgersi alla S. V. per tare atto d1
    spontanea e piena sommissione. Egli anzi s uppone
    che a questi ora V. S. abbia gia ri cevuto le toro
    lettere in proposito. Vogli a il Cielo che cio sia
    vero! Ma in pari tempo aperisce che i giovani
    Reli giosi sono gia di massime perdute, e che la
    toro emenda sembra umanamente impossibile.
    Campiego V. S. IIIma. e Rrna. si degni preo-
    derne cogni zione, e provvedere nel modo giu-
    di chera il pitl utite ed opportuno a quanto tl me-
    desimo espone. Accusando il regolare ricevimento
    del pregmo suo fogli u de 4. p. Giugno, con sin-
    golare stima e venerazione ho !'onore di ripetermi
    Di V. S. IIIma. e Rma.
    Vienna 20. Aug. 1844. llmo. Servitore.
    L. A. Vescovo Ephesino
    - Historica Fragmenta Bosnensi a 36.
    287 - .
    1523.
    1844. 25. V III. Bosanski franjevci rimskom u
    pa pi.
    Sanctisime Pater!
    Pos t sacrorum pedum devoti ssimum osculum,
    Nos humillimi trium Conventuum Religi osi, Sancti-
    tati Tuae sequentia exponere denuo prae!; umimus,
    et quidem:
    Ab illo tempore SS. Pater! ex quo lllmus. Ba-
    rishi ch ad Hercegovinam comparuit, atque ex animi
    vid ictae st udi osi, praecipitantia omnia suodeque
    agt>re, ac Religios (:intel li gimus illos, qui ddem in
    extinguenda Provi ncia, et novitatibus inducendis
    non cooperantur:) diversimode vexare coepit, soro
    nostra et fidelis populi non modo det eri or tacta est,
    verum etiam interitum minatur. Ill mus. enim, Bari-
    shi ch, praeter quam, quod natur novercant e, indo-
    lcm asperam, et animum implacabil em nactus sit,
    ins uper modo apud' Tribunali a Turcica Causam
    suam propugnans Fratribus laqueum inji cere pes-
    simo consilio meditatur; et licet in judi cii s Turciis
    res Ejus ad haec usque tempora. non cesserit votis,
    nihi lominus eorundem Fratrum honori, famae, ac
    ipsi non desi nit insi di ari vi tae. At , quoniam is, qui
    al teri foveam fodit, in eam incidere soleat, si c SS.
    Pater! etiam Vi carius Apli cus. suo agendi modo.
    incanto item, ac impericso sermone, multi sque aliis,
    nonnulla etiam contra jura Maj estati ca committendo,
    se exors um ac suspect um reddidit Tutcis, ut null a
    prorsus spes affulgeat illius, nobis etiam faventibi.t s,
    ex Hercegovina ad Bosniam reditus irno ut hac spe
    se penitus frustratum senti at D. Bari shi\: h, Turcae
    jam duos Rel igiosos eidem adhae rentes, tamquam
    publicae pacis turbatores, quales revera etiam fu-
    erunt, exiliis mulitaverunt. Quare cum ita se expo-
    sue rit D. Barishi ch Crisi. ut nunquam extri cari
    p()Ssit, ne pl ebs Catholica necessariis Mi-
    nis tris alienarn Religionem, enixe ro-
    gamus Sanctitatem Tuam, ut aut al io aliquo modo
    fi del i popul6 s piri tualiter p rovi dere dignetur, a u t
    dare Provinciae potestatem Parochos instituendi, et
    donandi juri sdi ctione novell os sacerdotes, qui eorum.
    qui se s ubscripserunt Vicario Aplico., cujus minima
    vi detur esse cura salus animarum, exemplo edocti
    (: hi enim officii s, ac paraeciis privati et poenis
    affecti sunt) nec recurrere quidem ad Eum audent
    pro Jurisdi cti one cum sciant se eti am
    il lico poenis arbitrarii s afficiendos fore.
    Nos SS. Pater! quamdiu poterimus Catholicos
    ad ali ena sacra transire non patiemur, eos pabul o
    doctrinae Christi nutri emus; ast una humi liter de-
    claramus, quod ni si intra tres menses responsum
    hab uerimus, Tuum SS. Pater! sil entium pro con-
    sensu interpretabimur, et urgente Charitate ac salute
    populi uti cogenur potes tat e Ordinis ac privi legii s
    olim huic Provinciae cuncessis, Parochos scili cet
    instituemus, et novell os sacerdotes juri sdidi one
    donabimus ..... .
    Declaramus porro qu od calumniis a D. Bari-
    shich per summam injuri am nobis appietis, contra
    quas semper excepimus, et excipiemus, salva cons-
    cientia subscribere nullatenus possi mus: quapropter,
    ut causa nostra melius cognoscat ur, peccata, scan-
    dala, ac prol ixa agonia nost ra finem accipiat, rur-
    s um ad Te SS. Pater! omni meliori via Juri s hu-
    milliter appellamus, novum judicium ac justitiam
    petimus, atque exaudi vi enixe supplicamus, quod.
    si obtinere non possumus, ita nobiscum placeat
    disponere, ut, ab homi ne furios o, et vindicativo per
    Tuarn Clementiam li berali, reliquos vitae dies in
    pace procurantes sa lutem animarum
    transigere valeamus.
    Hac in humili signifi c&ti one, et declaratione,
    dum persistimus, Apostolicis favoribus, et gratii s
    commendati in profund a ve nerati one, et osc ul o sac-
    rorum Pedum peremamus.
    Sanctitatis Tuae
    Fojniczae, Suttiskae, et Kreshevii
    in Bosna di e 25 August i 1844.
    (U arhivu obit elji u Brodu n/S.) .
    1524.
    1844. 26. VIII. Bosanski franjevci austriskom
    cesaru.
    Filii in Christo, <t indignissi mi sub-
    diti trium Convent um Patrcs, Fratres-
    que omnes ex Ord. S. Fr an i sci.
    Eminentissime Princeps!
    Praemisso S. Purpurae devoto osculo, mi serum
    ac afflictum statum Missianis Bosnensis Tibi in-
    natae sapientiae rurs us humilit er exponimus:
    Quas vicissitudines, ac tr istus casus haec af-
    fli cta Mi ssio Bonsnensis cum ingressu IlJmi. Bari-
    shi ch ad Hercegovinam passa est, Tuam eminen-
    tiam ign orare, juste s upponere non possummus, quia
    eos ex nostris quereli s, quamois adversarius fors
    aliud ob suos fines scribat satis cognoscere po-
    terat. Et sane, si Vestrum Eme. Princepsl
    studium, ac attentionem exposcebat haec Provi n-
    cia, nunc cum fideli popul o sub pondere calumni-
    arum fatisceus, ac ruinam spirans, revera singula-
    rem ex poscit. Plebs enim Catholi ca, hoc praeser-
    tim tempore observando, agoniam nostram nimium,
    produci, supra virtutem triumphum canere iniqui-
    tatem, et Religiosos, quos nec boni mores, nec con-
    versatio honesta commendat, summa gratia apud
    Vi carium Apli cum. pollere, jam animo cadere, et
    de ipsa Catholicae Religionis veritate dubitare in-
    ci pit, hui c horret vi cem s uam, ot nos in continuo
    timore, ac tremore sumus, maxi me timentes, ne, ad
    aliena ad semel convolet sacra, praecipue vero es,
    quod eius necessitatibus lllmus. Bari shi ch ne mi-
    nimum quidem moveri vide"tur. Ut huic tam hor-
    rende malo, et justo nostro tim9ri, item necessi ta-
    tibus populi fideli s occurratur, nos trium Conven-
    tuum Reli giosi SS. Patri scribere praesumsimus,
    ac Eidem affli ctum hujus Mi ssionis statum in no-
    stris litteris breviter exposuimus, quas licet scia-
    mus, fore communi candas ish S. Cogni. tamen in
    origi nali Copia easdem etiam Tuae Emincnti ae
    288-
    submittimus humillime supplicantes ut illas beni-
    gne oculo percurrere ac nobiscum, et cum fideli
    populo, quo fieri potest ci tius di sponere di gnetur.
    Nos quantum attinet, et cos quorum namina (:sunt
    enim nro 112:) in Articulis, quos ad
    manus devenisse, videri possunt, calumniis a. D.
    Barishich nobi s nunquam subscripsimus,
    sed neque salva conscientia, absque nova causae
    nostrae cognitione subscribere possumus. Hine si
    quas subseriptiones D. Barishich nomine nostrum,
    aut populi praesentavit S. Congni., illae aut minis
    et terroribus extortae sunt. aut falsae, et conficte
    ab illis Rel igiosis, quos scimus esse de grege -
    - - - aut Epicureorum ut D. Molajoni se ex-
    presit. Haec Eme. Princeps! dum humiliter signifi-
    care praesumimus. Ttto praepotenti patrocinis com-
    mendati in pi o S. Purpurae osculo persistimus
    Eminentiae Tuae
    Fojniczae, Suttiskae, et Kreshevii
    in Bosna die 26 Augusti 1844
    Humillimi Subditi trium Conven-
    tuum Patres Fratresque omnes ex
    ord. S. Fraricisci.
    (U arhivu obi telji u Brodu n/ S.).
    1525.
    1845. 22. l. Fra Marijan lgnjatu
    11 Brod njS.
    Ljubeznivi i pridobri nashe Proviae. Priatelju:
    U Gw;joj Gori kod Travnika
    na 22. jan. 1845.
    U mojoj bolesti jo me via alost popade, kadmi
    dojdoe od Lykara vezireva novine Allgemeine Zeitung,
    u kojim sub 358, titulo TUrkey ovako zvoni :
    Von den Tlirkischen Granzen, 14. Dec. ln Bos-
    nien gahrt es wieder. Fremde Emi&are worunter
    namentlich einige Serben genannt werden, sollen in
    Verbindung mit den wiederspanstigen Franziskaner-
    moncheil das Volk zum Ungehorsam gegen di e Tlir-
    kische Regierung und zur Abgabenverweigerung
    aufrei zen und eine Vereinigung Bosniens und Serbiens
    in Aussicht stetl en. Auch in Herzegovina verweigert
    man tribu!. &. &.
    Ovo strashno i laxljivo ogarenje prid svom Eu-
    ropom nashe xalostne Provincie odk1en izlazi more-
    tese dositi! iz te knjige kojuj e nash Biskup lani ovom
    vezi ru suprot svojoj Bratji piso i kojunamje isti Vezir,
    poznavshi laxlji va osvagienja, i nashu stalnu vi rnost,
    skoro prido in origi nali za dase moremo shnj om za
    nashe opravdanj e sluxit. Mi nikad ni smo bili bolje
    primljenii kod nashe Gospode Bosanske, kod Vezira
    obadva, kojase josh u Travniku nalaze, i kod istog
    <;estitog Cara, shto sada ovog vrimena, kadsu nashi
    naj vishi i naj-jac;i nepriatelji hotili nas uni shtit po
    istom vladanju Turskom: i to posti negosmose pod-
    loxili istom Barishichu, kako morete vidit iz te dvi
    Copie knjigah nashih na S. O. Papu, i na Vezira
    1
    Hcn. ivotopis o. Mari jana (1798. --1860.) u
    IV. sv. "Bosanskog Prij at elja (Vojn. Sisak 1870. str. 188.)
    josh davno poslanih. Sa svim tim nashim podlox
    tvom, i xertvom, josh nesalazi s' nas sramotno ime
    Rebellium, et Widersptinstige Manche. Nash Biskup
    posli uc; inj enog podloxtva, dotiroje sva tri Manastira
    na to, dase nej madu c; im hranit; Guardiane po sebi
    i metno, i brez uzroka opet dva skinuo; pak sad sva
    tri Manastira brez Guardianah ostavio; misha po Pa-
    rochiam, kako hoche, pak shtomu gdikoji nechkase
    primit xupu, oli Capalaniu, opet svu Proviu. in Massa
    proglashuje tamquam S. Sedi, et sibi re be/lem l l l
    A !kobi, dragi Priatelju, svu nashu tugu i xalosh
    chenje izpiso? Zato, ovo dajuch vam na znanje, molim
    ponizno na ime sve ove tuxne Provie., dase dostojite
    vashe zlatno pero prifatit, i kako znadete bolje, l
    pristojnije jedan paragraf u Nimac;ki jezik sapravite,
    i poshaljete na All gemeine Zeitung za skinut onliku
    sramotu s' nash e Provie., prikazujuchi: da u Bosni
    nej ma nikakvih wiederspanstige Mcnchen, kako svi
    doc;e te na S. O. Papu, i na Vezira knjige, i daje
    Vl adanj e Tursko posve uviereno od virnosti Provie,
    Fratarske i uni shl o u trag svima laxim, kojesu izne
    shene za sunovrati! istu Proviu.
    Ta knjiga na M. P. O. Jajicha, uzdarxi u sebi
    drugu knjigu na M. P. O. Matzeka i c;etiri documenta,
    koja, kad pri vidi M. P. jajich, nekse dostoje s' istom
    knjigom opremit na Matzeka; jer, kakosam razumio,
    nishta unutra ni su osobito pisali iz Fojnice na istog
    jajicha, shtomie mnogo xao; a ja nisam vridan porad
    moj e bolesti, shtogod jim obashka zabili xit. Zatose
    uzdam u vashu dobrotu dachete Vi svarhu toga ob-
    znani! Jajicha, kadmu tu poshaljete.
    Suvishe usugiujemse ponizno molit - Vas: dami,
    s hto p ria morete, pribavite slideche knjige: t. Die
    Slawen der Tilrkei vom Cyprian Robert, aus dem
    Franzosischen von Marko Feoqorevich 2t thr Leipzig
    1844. 2. Teutsc!zland und die Donau-Miindungen
    ein Beitraf! . . .. vom einen Officier in der Fridrich-
    sehen Verlagsbuchhandlung. 3. Geschichte von Ball-
    men, von Franz Palacky: Praga.
    Kadvam, ako Bog da, te knjige dojdu, dostojte
    se javit Fra Augustinu Marac;ichu, koi che Vam poslat
    novce, i c;ovika za primit iste knji ge; porad koje
    lj ubavi uvikchu Vam zafalan biti. l buduch, da ja
    sastavljam opusculum de Ortographia generatim:
    zato mnogobimi milio bilo, kad bistemi mogli do-
    bavit classicam aliquam novam grammaticam Polo-
    nicam et Bohemicam, a mojiche trudi s' vrimenom
    na Vashe ruke, i rasugenje dochi.
    l ovim (aoaepaflo) (milio?) Vas garlechi ostajem
    za vazda Prizaduxni sluga Fra
    Marian Shunjich
    (U arhivu obitelji u Brodu na Savi).
    1526
    Fra Filip o aferi.
    Reverende Pater Leetor,
    Vir omni aestimio digriissime!
    Si praevidissem, tam celeri passu Vi enna Bro-
    dium Don Carolum Pooten redi turum, nec dubium,
    quin nuper in Contumacia Brodensi noctem egi-
    -289-
    ssem, eo potissimum fine, ut uberiorem de statu
    verum nostrarum informationem pllae. PlJi. darem,
    haheret profecto sufficientissima argumenta, quibus,
    data occasione, et Provinciae nostrae innocentiam
    defendere, et istos hospites urgere, imo ad amari-
    tu dinem cordis exagitare posset. Miramur omnes,
    istos duos sanctones, ad eos divertisse, quos ultra-
    montana, veneno infecto, et pravis principiis im-
    butos credunt. Ni sic convicti non ad pro-
    fusionem usque sangvinis parati essent defendere
    Dm. Barishich, ejusque omnia di cta, et facta, jam
    vero is in suis litteris Roma ad amicum quemdam
    in Bosnia anno 1829 scripti s, haec habet : Trans-
    Savani u/tramontana veneno infecti, et paulo infe-
    rius: Pravis principiis imbuti: hae litterae scriptae
    sunt contra nos Franciscanos, qui in Caesareis
    partibus didicimus, ut litterae apud me existentes
    testantur - Praeterea D. Barishich supplicem li-
    bellum SS. Patri , moderno Pontifici, porrexit, quo
    in Italia erectionem collegii petiit. Sed horrenda
    sunt, quae in eo libello continuptur, asserit quippe
    D. Barishich. nisi concessum fue[it collegium pe-
    titum, actum est de Religione Catholica in Bosnia,
    quia illi, ait, qui in lyceis Hungariae student, pra-
    vis principiis imbuuntur, et haeriticas propositio-
    nes fovent, sed audi, et exhorresce! et hoc ideo
    inquit, quia Gubernii Systemati se accommodere
    debent. Haec publicavit ille, qui praefatum Austri-
    acum Imperium propria manu scripsit, paratusque
    est in quovis Tribun ali id probare... Idem Bari-
    seh ich in relatione suae Visitationi s, sub 29.
    "Accenna le eretiche e scandalosr-massime da esso
    imputate ad alcuni religiosi, che studiarono in Un-
    gheria" - igitur imputat maximas (:id est
    pri ncipia:) haereticas, et scandal osas iis, qui in
    Hungaria studuerunt. - Porro in eodem docu-
    mento, ex quo superius citata, des umpta s unt
    x.erba, pag. 20 sub 50 haec leguntur "In mezzo
    alle continue gravissime querele, . di cu i e cosperso
    quasi ogni numero della indicata, relazione contra
    i costumi, la dubbia fede, e gli aperti scandali im-
    putati ai religiosi" &e. &e. En bonus Praelatus
    Barishich sub omni numero canonicae relationis,
    vel potius diaboli cae infamationis, queritur contra
    mores, dubiam fidem, et aperta scandala religio-
    sorum. Non possum praeterire quae in saepe-
    fa to documento leguntur sub 121 pag. 5 1:
    Tento (:Monsigr. Barischi ch:) un eptpo capitale pro-
    curando di allarmare la S. Sede, ed i Governi Austri-
    aco, e Turco coli' accusa di una congiura irreli-
    giosa, e politica. Ecce documentum impressum
    Typis ipsius Cong. de Prop. F. testatur Dm. Bari-
    shich ictum mortalem coetui in Bosnia
    infligere voluisse, accusando nos non solum Romae,
    sed penes Tribunalia Austriacum, et Turcicum. O,
    scelus refundum! Haec citra dubium negabuntur
    ab istis duobus honorati ssimis vestris hospitibus,
    sed obmutescent, quando liber impressus profe-
    retur, in quo totum. continetur. Fors animadver-
    ti sti jam vir clarissime! Dm. Pooten ad objectiones
    dil uendas puerili, et rustico, viroque culto omnin.o
    indigno uli argumento, scilicet: est mendacium, est
    r.alumnia, sed haec intra parenthesim sint dicta
    regrediamurque eo, unde digressimus. '
    Si duo isti adversarii, et capitales inimici
    (:nam et illi nuper publice nos aecusabant apud
    Gubernatorem rebellionis contra Imperium otoma-
    nicum:) nostri negarent, hos tum atro ealama de-
    scriptos, et accusatos fuisse a Barishichio, urgebis
    eos: .eur decretum Cqngr. de Ppda. Fide tulit, . quo
    proh1bentur Bosnes alumni adire deinceps scholas
    Imperio Austriaco e'?Cistentes. Cur hyeme praete-
    nta D. Pooten Clericell oConvtus. Fojnicensis scrip-
    sit: Non ibis ad tam gratam tibi Hungariam
    insultando haec scribebat. Quo, tendunt ea, quae
    P. Mariano Garghich Capellano Ramensi scripse-
    rat: "Haec tibi inquit.audeo scribere, quia in Italia
    studuisti", per talia, nec dubium quin Onus. P.ooten
    schisma inter ltalicos, et Hungaros studentes re-
    suscitare voluerit, autographo producto convinci
    potest --- Plura producentur, cum judicium aper-
    tum fu erit, exquidem in facio loci, semo semper
    nobis praejudicium fieri queremur.
    Mirabantur multi tam celere pede Dm. Pooten
    Vienna Brodium remeasse, ast ego, cui ad juncta
    penitius nota sunt haud stupui nam eo eundum est
    P.ootenio q.uo ducit tutelaris, scilicet A. R. P. Mig-
    hich Franciscus septem sacramentorum Lector ju-
    hiJatus qui a Gubernatore Bosnae obtenta facul -
    tate comitandi Pootenium, rogare coepit eundem
    Gubernatorem, ut interposita sua auctoritate prohi-
    beret, quo minus aliquis alter in sui locum sub-
    stitueretur administrator Parochiae Zelenikensis '
    absurdam petitionem risu excepimus omnes prae:
    sentes. lpse Gubernator secus serius, et gravis
    vir, ridendo reposuit: Prohibere simi li a non est
    mei officii, fa ciant Franciscani, quod ipsis lubet,
    expeditque. Properavit igitur P. Mighich metuens,
    ne eodem modo, quo Praesidentiam Conventus,
    amittat etiam Parochiam--
    Secunda ratio, Q.uae ad reditum (:fugae si-
    milem:) faciendum, Dm .. Pooten drterminaverat haec
    est: scit praefactus Onus. nubem atram, et electr.i-
    citate impraegnatam, eo terribiliorem, periculosio-
    remque esse, quo vicinior est, praepropere igitur
    Brodium advolavit, ut Bosnensibus terrori esset.
    Sed prima, et maxima omnium ratio in prae-
    cordiis Dni. Pooten latitat, duplicem habet is the-
    saurum in Bosnia, magnam summam pecuniae,
    qua publice gloriabatur (:nec mirum, penes me
    habeo ejus litteras, quibus gratias agit pro mune-
    ribus, sed judices munera recipientes
    sunt in scripturis sacris:) alter vero thesaurus est,
    a quo nequit cor Poo.tenianum divelli, scilicet cu-
    pido dominandi in I)Jaxima (:ut ipsa Roma fatetur:)
    Missione: id nec ipse Pooten pernegare potest,
    cum publice, se libenter in Bosnia mansurum de-
    Nec mirum quod repente fadi si nt boni
    (:judicio Pootenii :) illi, quos ob publica eri mina
    ipse Pooten punierat, nam aliqui eorum publice
    adulabantur Pootenio, dicen.tes: Utinam Rma. Dtio.
    fi eret noster Eppus. Haec omni a fac.to comproba- .
    37
    - 2M -
    vlt Poole1i, rtan1 eo us<:)Lie acerrimus defl' nsor nost er
    erat, quousque spem habuit, fiducia mque in nobis
    coll ocavit : Nos scilicet toti s acturos viribus, ut
    Vi carius inter nos fieret Aplicus. Verum sparso
    inter nos rumore P. Marianum Shunjich a Sede S.
    designatum esse, Vi carium in Bosnia Apli cum, acteo
    turbatus est, ut cubicul atim cursistans sol li ce quae-
    reret, an id verum sit ? nec potuit conquiescere
    prius quam ab A. R. P. Stephana Markovich audi-
    issei fal sum essP. rumorcm. lntaim plene convi ctus
    hac occasione, nostra sincera de propensione in
    praefatum P. Marianum, mutavi t sentiendi, et agendi
    rati onem Dm. Pooten. Inopinate relictu Conventu
    Fojnicensi, Suttiskam tri.lnsi it, seque totaliter fidei,
    directioni, et consiliis P. Antonius Knezovi ch com-
    mi si!. quid vero homini s sit ist e P. Antonius Kne-
    zovkh novit etiam Alma Provia. Capistrana, t esta-
    biturque eum studiis humani oribus absoluti s ad
    Patriam rediisse, quo non obstante per plures men-
    ses Provinciam, Vi cariatumque Apostoli cum mode-
    ratus est, ita volent e Pootenio. De vita et moribus
    hujus Patris sileo, suffi cit illum fui sse ob publica
    delicta per ipsum Pooten amotum l oco, et publice
    punitum. Nefanda igitur ambiti o Pootenii tot matis
    nos invol vit.
    Provocamus ad testimonium populi Catholiri
    in Bosni a, qui ubi cumque, et quocumque interr o-
    gatus fuerit, fatebitur ex parte Provinciae viros
    esse omni aestimio dignos. Qua vero venerati one,
    et fiducia sint erga cli entes Dnor. Barishich. et
    Pooten nuper fassi sunt homines ex mul ti s Paro-
    chii s ad Conventum Suttiskensem congregati eo
    fine, et intentione, ut conveniant Dmnm. Pooten,
    qui cum domo abesset P. Antonius Knezovirh ve-
    lu! alter sacrilegus Absol on homi nes j ustiti arn
    quaerentes. corrupturus ad suum concl ave ;tdvocat.
    justissimam esse sententi am exili i tatam
    contra 5. Patres, utque firmiori superstrueret asser-
    tum suum basi , ill yrica usus est turpi ssima ex-
    pressi one: Meneje, rec;e l ani j ebala 79. a ja chiu
    nji ove godi ne. Homi nes visa injustiti a, auditaque
    ex impudentis sacerdot i s ore turpi, plrraque scan
    dal o expressi one l'xacerbati, dixerunt: quos
    persequimini, scimus esse bonos, et vi vere secun-
    dum nor rpam Evangelii, qui vero scquuntur Poote-
    nium sunt scandalosi , j am vero, si secundum
    vestra m opini onem hi ceter oquin mali homines
    sunt boni, nos renuntiare cogemur Papae, Evan-
    gelio, et ipsi Christo. En fructus. quem impruden-
    tia, et ambiti o Oni. Pooten in vi nea Dni. f ecerat.
    Haec di vul garunt homines per totam Bosni an1, et
    numquid nnn erunt multi nutantes in fide, tali a
    videntes. et audientes? O Dne. virtulum converte
    haec 'mOJ1stra in l)onum! Facto confirmant ur ultimo
    asserta: P. Augustinurn Vi sotich Paro(hum ante
    Fo9c;ensem. major pars Possavinac ehriet11t i ad in-
    dedi tum esse. novit, ut adeo p11rum ahfu-
    erit, quin publ ice a popul o occideretur propt er ex-
    Ct'SSUS in ebri etate patratos, haec tam ex Vi sitati-
    one, quam ex prucessu scripta probe novit Onus
    Pooten, et tam hyeme el apsa per Parochias Possa
    vinas. profatul'n P. Augustinum c6mmissarium, ct
    Delegatum Vi sitatorem f eci t. Haec omnia ni notis-
    sima essent, libenter eo si l enti o praeterirem.
    Sed Pooten dicit nos accusasse Virum Aplt-
    cum. apud Turcas, ast i lle primus petiit assisten
    tiam brachii secul aris, ut manifestissimum(?) est.
    Secundo primus i nterrogat us a Gubernatore tanta
    evomuit contra nos, quorum si partem unam cre-
    dissent Turcae, pl ures rninus(?) pita debui ssen t.
    Tandem nascitur ex soci f) Pooten. P. Mighich ad-
    huc clericus turpiter ex Provia. Dal mati ca pul sus
    venit ad ltali am, ibique de Provincia ad Pruvin-
    ciam cu m prostituti one nostrae Proviae. pellebatur,
    et nuper acuit linguam in perniciem nostrae l ' r o
    viae. linguam inquam si tien tr m sanguinem Fratrum.
    Sed a viri s sanguini orum libera nos Dne! Haec quia
    publi ca sunt nosque(?) ita probare possumus. Offi-
    cialibus apud quos(?) infamati sumus l ibere patr-
    faciat, imo ut id fiat r ogo
    V. P. R. Humill. servus
    P. Philippus Pashali ch
    1527.
    ( 1845 ?) J<ouqeam j eJJ. Hora ue.MatKora
    13pllulieny apxuny o 6apuwuheaoj aifJepu.
    Amicissime!
    ln Beantwortung lhres sehr angenehmen von 16.
    dm. habe ich Ihnen (in so f erne mein Urtheil reicht)
    nachstehendes aufrichtig zu refferiren: -
    Der Msgr Barishich ward nicht aus Verdiensten
    zum ap. Vicar, sondern ohne zu wissen warum u.
    wie? - in Bosni en von dortigen Franciscanern ge-
    w ah lt, und in Rom als Bischoff von Azot h praeco-
    nisirt. -
    Ein simplex frater wi e er war, und seyn muBtc
    , - ward er in Djakovar consecrirt, und reistc dann
    nach Wi en ab, um dorten die solitos grossus beim
    Hofe & rom. Nuncius zu machen. - Bei dieser Ge
    legenheit sah er sowohl in Wi en als besonders in
    Ungarn die Bischoffe, - und der Hochmuthsteufel
    iiberfi el ihn, er fing an zu denken: du bist Bischof
    wie diese - ergo l ebe auch wie diese. - (ein groB-
    machti ger Eror in calcul o, fUr Bischoffe in partis
    infid.) - Hi evon bin ich aus eigener Erfahrung Uber
    zeugt, denn Msgr. Bar. kenne ich al s Franciscaner &
    Pfarrer ich kenne ihn als unconsecri rten Bischoff, und
    bin eigends als sein Bekannter zu seiner Consciri ..
    rung nach Djakovar gegangen - es war ei n an-
    derer Mann der conscirirt ward, ein anderer bei
    seiner RUckkehr von Wi en (Win). -
    Was ein hochmiHhiger, aroganter, und ein Mensch
    ohne alter Welt- u. Menschenkenntnil3, wenn er zu
    Macht u. Wiirde gelangt, thun kann, und thut, wissen
    wir zur Genii ge aus der Geschi chte, Mgsr Bar. -
    ward ein Muster sol cher Menschen. Er wollte unum
    schrankter Herr der I<atholischen Geistl ichkeit ihrer
    Ei nkUnfte der Kirchengiitter und der Kathol i ken in
    Bosnien werden. - Di e Franciscaner im Bew
    daB ihr Orden den I<atholi zismus in Bosnien l a
    al s 400 j ahre in sehr mil3lichen Umstjnden
    - 291
    dig crhalten hat, und wissend wi e sich in frl'lheren Zei-
    tcn sowohl ihre Bischofe, als auch Vi cari i apostol ici
    vcrhalten haben, mif3bi lligten das Bar. sche Vcrfahren,
    und e:> entstanden dan elie Klagereien in Rom.- Die
    Franciscancr klagten den Bar. wegen seine Arroganz
    und wegcn seiner Eigenmachtigkeiten - der Barish.
    - die Franciscaner wegcn Ungehorsam, irregularem
    L_cb:!n, und sogar klagtc er si e der Haresie an, die
    src .an den ungari schen Lehranstalten eingesogen
    hatten. (ln wie terne der letzte Punkt in osterreichi-
    schen Staaten nur denkbar ware wissen Sie sehr gut
    doch. fand er den in Rom, wei l jetzt
    kem Bosmer ungeachtet 32 Platze aus dem Religi ons-
    fond fundirt sind, . wegen Studien nach Ungarn
    werden darf). - Diese I<lagerei en zogen
    nach s1ch Untersuchungen, und zwar zu aller erst
    wurdc von der Congr. de prop. fide zur Untersuchung
    d faciend. loci el er wllrdige Franciscaner Provin-
    zial Milinovich aus Dalmatien delegirt, dieser fand
    das Barishi ch'sche Betragen gegen die Franciscaner in
    ei ner Mission fllr sehr unklug, und unrecht. - Bari-
    shich ging nach Rom, recurirte und bath um andere
    U_ntersucher, die de prop. fide f and fiir gut
    dre Sache sel bst 111 Rom zu untersuchen, und berief
    no_ch den Provinzial Marj anovich, Ex Prov. Kujun-
    CXICh und noch zwei Franzi scaner aus Bosni en dahin.
    - Die Sache fiel auch dort zu Gunsten der Fran-
    ciscaner aus. - Barishi ch protesti rte abermahl und
    bath um eine unpartheische Untersuchung in faci e loci
    13osnicn, j edoch, daf3 der Untersucher kei n Francis-
    caner sondern ein Bischof seyn mochte - und daf3
    weder er, noch die 4 in Rom anwesenden Francis-
    caner wahrend der Untersuchung nach Bosnien zu-
    r"i"rckkehren. sol len. - Auch das wurde zugestanden,
    und der N1copoli taner Bischoff Molojani (den ich fiir
    al s einer sehr ehwl'lreligen, klugen, und Einsihtsvollen
    Mann, kennen gel ernt habe) wurde zur Untersuchung
    Bosnien, mit sehr groBer Vollmacht del egi rt.
    Dreser nahm zum Ungl Uck und Verderl) en der I<athol.
    einen bul garischen Missi onar Karl Pothen
    mit sich, bei de untersuchten die Sache - und fan-
    den genauer Oberzeugung, di e Sache
    Wl lig,. nach dem dieses redentlich vom Mgsr
    und Pothen unterschri eben, nach Rom ab-
    gcschlckt wurde, begab sich Mol ajoni, quasi re bene
    co1:fecta, in Sl."!ine Diocese, und subdelegirte einst-
    well en den Pothen in Bosni en. Pothen - ein Teu-
    tscher aus Kohl n gebll rtig- den ich fl'lr, als er vorigen
    Sommer u. Herbst i m Broder-Ki oster sich aufhi elt
    als einen heimtlickischen, ehrgeizigen, und propte;
    non audi atur et altera pars, als einen sehr ungerechten
    und eigensinnigen Mann kennen gelernt habe -
    dessen veram effi giem ich in jenen l deal-jesuiten
    fi nde, wi e solche von sogenannten Antij ezuiten und
    in Teutschland geschildert werden: ein
    l l erll ges AuBere, ei ne Ubertriebene Demuth und Unter-
    wUrfigkeit gegen Hohere und Vorgesetzte, eine stoische
    Gleichgiltigkeit gegen Gleiche u. jene von welchen
    cr weder etwas zu hoffen noch zu fiirchten hat eine
    Arroganz u. Stol z gegen Untergebene, kein Mittel zu
    schlecht - Ulll zu111 Zwecke zu gelangen &, &. -
    . Dieser Molaj onische Subdel egirte f i ng nun -
    s1ch schon als Bo IS n ischer Vi car apostol. i m Geiste
    betrachtend - seine Untergebenen zu sckiren an,
    man widersetzte sich. - Dief3 machte ihn stutzen. -
    Da traten die Anhanger Bari shch's auf - (den auch
    boshafte Menschen konnen ihre Anhanger haben) und
    cs gelang i hnen den Pothen so fl'lr sich zu gewinnen,
    daf3 er ohne weiters sich der Bar.'schen Sache an-
    nahm. Hinzu verhalfen ihm einigc. aufgefangenen
    Correspondenzen der Franziscaner, worin sie si ch
    Uber den Stand der Dinge befragten benachrichtigten
    uud beri chten. Di ese aufgefangenen Bri efe, wie auch
    eine unternommene lnqui sition der beendet gewesten
    Sache - wobei aber nur di e Aussagen der Bar'schcn
    Anhanger, ohne audiatur et altera pars - benUtzt
    wurdcn, wurde dann mit ei ner Pothenschen Saul';e
    nach Rom abgefertigt. Da erschien dann di e verder-
    bliche Sentenz: wornach Barishich unschuldig erkl art,
    wi eder al s Vicar, apostol i cus nach Bosnien zurl'rck-
    kehren sol l, dagegen el er in Rom befindl iche Provi n-
    cial Marjanovich, so wie noch aus Bosnien der P.
    Andreas Kujuncxich, di e zwei BrUder Shunjich, Phi-
    lipp Pashalich, u. Laurentius Karaula, sollen samtli ch
    als Rebell en in Rom ei ngesperrt werden, und ni e in
    ihr Vatterland zurl'lckkehren. (Marjanovich u. Kujun-
    cxich meine Conscholares, kenne ich seit meiner
    j ugend als gelehrte, thattige, brave und ehrliche
    Menschen, - eben so kenne ich seit vielen j ahren
    di ese Dbrigen hi er genannte Patres, - welchen i ch
    al l en mit reinstem Gewi ssen das Zeygnil3 geben kann,
    daB sie exemplarische Pri ester, und auch sons! om-
    nibus numeris absoluti viri sind. Urkund dessen ist
    schon das Barishich-Poten'sche Verl angen, womit
    diese Leute aus I3oBni en exilirt werden mochten. -
    Weil sie ihre ang-eerbten Rechte mit al ter Kraft
    wahren, - was mir eben kein Cri men schei nt.)
    jetzt traten die Franciscaner zusammen - und
    hi el ten ein Capitulum worin sie, nachdem ihr Pro-
    vincial Marjanovich in Rom gefangen saB, sich einen
    neuen Provincialen Markovi ch, und ein neues Defi-
    nitorium wahlten, den 5 nach Rom exilirten Mitgli e-
    dern dahin abzugehen verbithen, und sich sammtlich
    dahin erklarten, den Bischof Barishi ch und Poten als
    ei ne Obrigkei t nicht anerkennen zu woll en;- auch
    keiner Schrift die ihnen durch beide obigcn Dber-
    schickt werden sollte, eine Folge leisten, noch einen
    Glauben beimessen woll en, selbst wenn diese Schrif-
    ten von Rom oder Wi en durch Barishich u. Pothen
    an sie kommen. - (Di es sind schwer zu entschul-
    digende Fehler der Patrum) Zugleich schicken sie 2
    Abl egaten nach Constantinopel , wel che die bestat-
    tigung aller beihabenden Privi l egi en beim Sultan
    erwi rkten und alle j ene welche wider di ese ihre
    Privilegi en etwas unternehmen sol lten, sollen als
    Unruhstifter des Landes verwi esen werden. - Da-
    rum kann, darf, und wird der als Vicari us apostolicus
    wider bestattigte Barishich nach Bosnien ni cht kom-
    men, denn die tiirkischen Behorden sehen ihn als
    Unruhstifter an. - Item, er ist in Hercegovina, und
    macht von d01ten das kathol. Volk in Bosnien rebel-
    lisch - dieses hangt aber ;r.u stark an Franciscanern.
    tj<
    - 292 -
    Zudem droht er auf alle mogliche Wei se den
    Fran. - verlaumdet sie bei den Tiirken: daf3 sie das
    Land an Osterrei ch oder RuBi and verrathen werden.
    - bei den Osterreichern : daB si e fUr TUrk en und
    Tiirkei zu sehr eingenommen sind, und das Land
    lieber den RuBen als Osterrei chern vergonnen mach-
    ten - In Rom: daB si e in osterrei chi schen Staaten
    haretische Studi e eingesogen haben, und schl echte
    Katholiken sind. Beim BoBni schen Volke: daB an
    dem Druck, den di e Kristen in der Tiirkei erl eiden
    mUBen, bios die Franci scaner schuld si nd, und daB
    wenn er, Barishi ch dahin kommt der tiirkische Druck
    aufhoren wird und dann wetler haracs zahlen, noch
    rabothen werden & & & und so confundirt dieser
    Mann all es durcheinander.
    Ein apostolischer Mann soll mft Liebe und Frie-
    den zu den sei nigen rii ckkehren Xtus (Chri stus?)
    sagte: pax vobi s. - Der Pri ester sagt wenn er in ein
    Haus tritt: pax hui c domui, der Bari shich aber : Krieg
    euch Franci scaner! und Xten ( Christen) in BoBnien!
    Wenn es wahr ist, so soll derselbe Bari shich
    von der Propaganda als Vi carius apostoli cus, al s
    Franci scaner Provinzi al, und als Propri etarius omnium
    bonorum ecclesiasti corum in BoBni en - bestellt
    werden seyn! DaB da sein hoch ster Wunsch erfiillt,
    und die Franziscaner di e 500 j ahre lang den Katho-
    li zi smus in Bosni en erhalten haben, zu seinen Sklawen
    gemacht sind, i st ersi chtli ch - desto groBer ist j ezt
    gegen ihn die Abneigung, und di ese diirfte endlich
    i hre Grenzen Ubersteigen, und Ultrajochismus werden.
    Hi er ist zur Rettung des Katholizi smus in Bo-
    snien nur der einzige Weg; den Bari shich zu ent-
    f ernen (unus debet pro popul o mori : Caiphas. Das
    ill yri sche Sprichwort : starij e selo nego knez) und wenn
    der Barishi ch so rein wie di e Sonne ware, so mUBte
    er wei chen, um das Ganze zu retten. - Was i st an
    einem doppelsi nnigen Menschen gel egen, wenn man
    in Gef ahr steht 150000 See len zu verli eren ?! ! ! -
    Meiner unvorgreifli chen Meinung nach, ware
    cin einzi ges Mittel da, um diese Sache bald u. gut
    zu schli chten, & qui dem:
    l t Barishich & Pothen fUr ewige Zeiten von
    Bosnien entfernen.
    2
    1
    ."' Eine strenge Untersuch ungs- Comissi on ge-
    mischt aus Weltgeistlichen u. Franci scanern aus unsern
    Granzlandern dahin abzuschicken, und di e Sache
    genau zu untersuchen, dann di e Sachfalligen straffen,
    die Ubrigen in Ruhe l assen. -
    3
    1
    Di ese Commission soll das j etzige irregul ar
    seyn sollende Franciscaner Discretorium (nach der
    beendigten Untersuchung) absetzen, und ein neues
    vorset zen, so wi e wo moglich.
    4'""' fUr di esmal einen Vicarius Apostolicus aus
    di esen Granzl andern im Einverst andiBe der Pr opan-
    da einsetzen, der aber ein Franziscaner seyn mUB-
    te (um die Gemiither ruhi g zu erhalten.
    5 ..... Die Granze zwischen Vicarius apostol icus
    und Franciscanern f lir ewige Zeiten zu bestimmen.
    AuBer obi gen 6 lndi viduen gi bt es in Bosni en
    mehrere Franciscaner di e mit Fug und Recht all en
    Wiirden u. Aemtern vorstehen kon n ten: als da sind;
    Mathaeus Nikoli ch, Augustin Maracsich, Eli as Mar-
    csevi ch, auch der Potheni st Franz Migi ch (der sich
    als Verrather der Franci scaner erwi esen) und vi ele
    andere, di e mi r eben ni cht einfall en, und welche di e
    Commissi on schon wird zu unterscheiden wi ssen.
    Zur Untersuchung der Sache waren aus der
    Dj akovarer DiOcese geeignet : Adam Philippovich v.
    Heldenthal - Pfarrer in Gorjane und Andreas Shu-
    manovacz Professor der T heologi e in Dj akovar. -
    Von Seite der Franciscaner Capi straner Provinz: P.
    Pasha! Kostoschitz Dr. und Lector der Theologi e; -
    P. Marj an jaich Gymnasi al Director in Esseck -
    oder P. Cajus Acxich Theol ogiae Lector in Vukovar.
    Wenn nicht annehiT\bar waren, da i st die
    Agramer, und Zenger Di oecese - von dorten konn-
    ten ebenfall s Untersuchungsmittglieder genommen
    werden, ich bin aber da unbekannt, und somit kann
    ich ni emanden dazu anempfehl en. N ur erl aube ich eins
    noch anzumerken, daB, wenn bald eine Untersuchung
    statt finden sollte - der Katholi zi smus in Bosni en
    ein Schisma erfahren muB und wird. Daher si ch hi er
    ein sehr dringendes periculum in mora zeigt. -
    Und Sie guter Freund ! wenn Ihnen n ur irgend
    ein Weg zur Abhil fe in di eser Sache bekannt ist,
    benuzen Si e ihn j e eher j e li eber, ich beschwore Sic
    mit All em was Ihnen heili g u. theuer i st. Kein grl>-
    Beres Verdi enst konnen Si e vor Gott nicht haben, al s
    wenn Si e 150000 Menschen vom zeitlichen und ewi-
    gen Verderben retten.
    1528.
    1845. l. V. o6HaBJba wa eJ>oj H 111.\ C e eppa
    BoHOM n epwuut keM y PaMH crapo 1-bHXOHO npuj a-
    TeJbCTHO, nwra aa Hepacnpo.naue duhovne
    pisme", a utaJbe Ha .nap ieAHY Kl-bl1>totuy.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 102.
    1529.
    1845. Ferman sultana Abdul-Medida (1839.-
    1860.) Ali pai o g radnji crkve u

    Vezi r honoris ampli ssimi, consi liari e magnifice,
    regul a orbi s, moderans negotia status publ ici sublimi
    iudi cio, termi naus curas generis humani scopum tan-
    gens consili o, concinuator f abricae imperatorii et pro-
    speritatis, stabilitor columnarum f el icitati s et mai es-
    tatis, dotate varii s gratiis regi s alti ssimi , moderne
    Herzegovi ensis Veziri e mi , Ali-Paa, cuius amplitudi-
    nem Deus excelsus aeternam f aciat! Eximie item inter
    ludicum Vi cari os et in l ege peri tos, domine mostari-
    ensis viceiudex, cui us scienti a crescat! Glori osi
    pariter inter simil es et coequal es primores regni et
    alii vi ri praecipui, quorum di gnitas augeatur. Cum
    sublime hoc mandatu m i mperatori um pervenerit, notu m
    sit quod ... in praefectura Herzegovi ensi , districtu
    vero mostari ensi , confiniis pagi Pribinsui chi in noto
    l oco iroki Brij eg olim eccl esia subditorum latini
    ritus extiterit, quae nunc destructa et penitus adnihi-
    lata sit. Cum vero commemoratus l ocus inter quinque
    ali os pagos reperi atur, neque eccl esi am ull am horum
    pagorum subditi l atini ritus in dicta prafectura Herze-
    - 293
    goviensi . habeant, dum r itui suo operam navant,
    summa rncomoda et maxi mas difficultates experiri
    coguntur. Quoni am autem meae cl ementiae imperi ali a
    supradi ctis suppli catum humiliter extitisset ut menti o-
    natam ecclesi am iuxta primaevam suam f ormam una
    cum aedifici o duorum tractuum cubi culis cum habi-
    tati one Religi osorum tam superius quam inferius, et
    eliam instructam reparare quirent; cumque
    ad tramrtes datorum ordinum a Magno Veziri o tau-
    data eccl esi a opera ludi cis modo l egali revisa esset,
    repertoque a periti s in arte quod fuerit cum alii s suis
    necessarii s aedifi ci is eidem eccl esi a adiunctis l onga
    duorum et sexaginta, Iat a viginti quinque, alta media
    octava . . . taliterque f acta delineati one, meaeque Sub-
    li mi Portae recomandati one transmi ssa est. Hi s ita
    se habentibus a moderno supremo fidei Patri archa
    (l heichal Islam) doctissimo et pii ssimo Domino Mus-
    tafa Athim, oriundo ex Mecca, cuius prudenti am Deus
    excelsus aeternam faci at, legalis et iuridicc:1 decisi o
    petita est : - Si in aliquo oppido esset eccl esi a repa-
    rationi s indi gna, quae i amdudum destructa est, utrum
    i lli us oppidi incol ae taliter eccl esi am destructam, quin
    tamen eam prol ongare, dil atare et elevare velint,
    secundum pristinam suam formam reparare possint?
    Respondit, data nobili sua deci si one, posse. Legali
    llll i c decisi oni i nixus, decet augustam Mai estatem
    meam favere et annuere ut desideratam eccl esi am,
    restaurent, inque hune finem imperi ali edictum facul -
    tatem hane compl ectens, clementer emanare faci o, . . .
    mandoque ut l egi sanctae conformiter agatur. Qua-
    propter toti es memoratam eccl esi am, modo superius
    indi cato quoad l ongitudinem, altitudinem et l atitudi-
    nem iuxta primaevam suam formam; ea tamen
    adi u neta conditi one ab eadem f orma vel latum unguem
    ne cedere li ceat unum digi tum, vel unam spicti mam
    prolungando, quandoquidem et iuri congruens et
    sublimi mai estate mea dignum sit indulgere, restau-
    rari. Porro si quis intuitu huius rei a subditis pecu-
    niam extorquere praesumpserit, gravissimae respon-
    sioni et poenae obnoxius erit, T u Vezir, Vice-Iudex,
    et alii qui superius nominali esti s, postquam haec
    cognoveriti s, et huic conformiter agetis, et a contrari a
    caveatis, meum praecelsum mandatum emanat, prae-
    cipioque si cut feli citer pervenerit, modo i am rel ato
    ad tenorem excelsi et absolutam obedienti am exigenti s
    mandati mei agati s. Ita sci ati s et signo nobili fidem
    adhibeati s. (A. H. 1261.) F.-! bi anich 53.
    1530.
    1845. Itinerarium 1845.
    a P. Luca Dropuljich conjectum ablegato Provinciae
    Bos1zae individen. Conventus S. Catharinae Virg. et
    M. de Kreshevo, ut sequitur. N. B. Saate na tursku
    broim od 12. -12. kadaj e Suton aksham. A desno i
    lievo po mom postupanju naprid. Fasciwlus primus.'
    1
    Oaaj (pparMeHT na I. tobttre ,llponynnfie11a KOACKca
    (Koju ce 11e HanaaH y l!>oji:I,II'I KOM apxn11y Hero y CeMnHapy
    aa HaponHY oCTopnjy YHnaepcnTeTa y 6eorpany) HacTaoat<
    je, T. j. nocJbentMt nno' HTilHepapa. Opon AliO ny6nnt<oBalie
    np. BnannMltp 'hoponufi nc'ro y oooj enltt.{ltjn .CnoMeHnt< Ko.
    Cpnci<e Af(aneMnje" non HacnoooM " nyToaalba no 6anKaH-
    CKOl!l nonyocTpay",
    (Str. l 03.) Na 15 Kolovoza. Razu ni ismo daj e
    skinut sa svog offici a Shekib Effendi a zdvoranji dil a
    i nashe Causae Defensor, i to j ll(; er' , a
    nj egovo offi ci'e primetnuto na nj ekog Alli Effendiu,
    koi je iz lnghl ezke dosho . . . . Tajche vech imat
    vrime za dovershi vat mazbate .. vraga odni o . ..
    Svargnutje i Mussa Passa od Hazne Pasha
    mj esto nj egh. metnut Nasif Passa. Ml oghe i
    a u. nevrime promine ovvi danah bisse. Uzroczi su
    u mraku i otajni, al c; inimi se pomoghl aj e ml oggo i
    udaj a prosashta, AdiJe, seke czarreve.
    Na 17 Aug. U jutru okol o saata proj avise
    Poxar na Clwl}urt- (esmi ne dal eko od Cale/ic (cxamie)
    Srecha s hto hi vel lika tih ocha, i dan, terse barxe
    zatarnu pl amen njegov, a kakvaj e suvocha, i gotov
    od zvizde Boxi e sparxeno, daje vi etra bi lo, bi vas
    Stanbol izgori o ... od koje vruchine, imma ni koliko
    daha i mi velliku mukku tarpi smo, i tarpimo, a j osh
    nem am doklenchemoju j osh podnosit ... a slidechi
    dan j utarnj a liepa kissicza zrak marve razJadi , i
    uc; ini, dasse moxxe nikoliko l aghlj e, negh pri a dushom
    dahnu t, fal a Boggu i na ovvomu daru! Na 16. Aug.
    u j utru sti xxe Montpensier
    2
    si n (str. 1 04.) franczus-
    koga kralja Philipa Ludovi ca, i dosashtj e njegovo bi
    s' opalj em poml oghi topova czarski pozdravlj eno.
    Na 19 Aug. Oddosmo oppet do Kappi chaje za
    razumit shtosse radi o nashem poslu. Poslim ml oggog
    po dosadnog, izage Sheri f Effendi a,
    koij e od Nuri Osman Pashe Vezira nasheg poslat za
    dovarshit svoj e essabe, i Kappi chaj i ujme
    nas .. od koga doge odgovor: j asam govori o oppet
    porad nji, nek i ggju k parvom chatibu Shekibovu,
    koij e mj esto sebbe stavvio Ali Effendi u, dokse on iz
    Syri e vrati , kuda j e odregen. Iza ovvog pri stupismo
    na Pasha Kapiji k' Safetiju, koj i odgovori : Ja nishta
    neimam nal oxeno od vasheg posla, ajdete k' Murh-
    daru3, komu kad pr istupi smo, rec;c;e: Dogjite priksutra
    (u c;etvartak) u saata i nachi chete gotov posso
    vas kod menne. Nastoj asmo prodrit do Ali Effendi e
    dammuse i prikaxemo, i nash posso pripor uc;imo: al
    vishe put nasarchajuche vrati nikki vratar osman
    Effendia, koi_ie pogovara popri e po drugghim, nikkom
    Effendii i z Goraxda, o parram, a dache on nash mas-
    bat srechno (l 05.) dokonc;at. Ovvi dan puc;c;e habber
    dasse Alighich fra Frano u Rim sprema, alli prituxioj e
    Marku Odichu i z Travnika, dammu dugh od pi eta
    trista odma plati gotovim novczem. Shtoche stiditi
    vidi chemo. Okol o saata 6"!. doge nam jedan zapti a,
    koshto velii on posl an od Murhdarage, da nas zovne,
    da sutra na Kapiju i zagemo, i iskashe shtogodir
    svoje zametie izmetij e shtomu nebbi dozvolj eno. Ovvo
    bi na zatek allimuje obechato, akko nash masbaat
    svarshi se dache bi tti.
    Na 21. Aug Od0sm1 na Kapij u po zvanj u
    pri ashnj em, i k d dogj osmo mlir ve stavshi izi gc
    1
    nnwe ea t< Bat<OM ncno.u cnoHa a .s" je 11 cao;LacTa
    o6nnKa; H8MjeCTO RaneTe Meke IICTO ll TB'II<Y (( 80 ll Ha
    t<pajy n jef(ojnx pelfeHnl..\a.
    , 1869 jt! Kao wyr>j at< t<palhnu,e lica6ene nocnno y KOM-
    na 6yne KaHnnnaT aa npuj ecTOJbe y WnaH11j11
    (tber oa Tai<Mau, Rojaona ToMa on J;IeHoae).
    Muhuraart
    - 294-
    Aga hodde u Arecxinu hodaju povratise
    barzo i nammi na poddu uvratise i slidecha pro-
    govori nam: Ghdissu on ni ruhbani k oise kordom
    pashu ? Mi odgovori smo: Na Bechi usu u
    czarkvi. Murhdaraga : stannite, i hodde k shurri
    ghdi zadugo nebbi vechse vrati i upita na povratku
    svoji momaka: Ghdije Kapolan (sluga
    minji od Tercxurnana) i do mallo vrimena doge
    Kapol an i odma unige k Murhdaraghi, i mal kose
    zadarxavshi i zage i hodde. I sad odma bi smo mi
    uzvani k' Murhdar-aghi, i sledeche nam naredi :
    Sutra u 8. saata valj a da budete kod Shekiba na
    Jal lii , koije vasha (str. 106.) pi sma prighledo, i
    vashchese masbaat poravnat. Mi izagjosmo j to
    zamisl j eni, jer bi spomena o nji mma, i o
    Kapolanu, ma shtochemo de fala Boggu pak shto
    bi bi, a vidichemu sutr a daklen nije daleko
    I danas navarshismo Mi secza nashega pri-
    bivanja ovdi u Stanbolu.
    Na 22. Aug. Pogjosmo do Arecxije po nare
    gj enju u kom putu ml ogghe i vel li ke
    immadosmo i pritarpi smo nezgodde i poghibili na
    moru, na kom porad nagla vitra bijaju j osh nag-
    Illiji valovi, i doklensmo pria dohoda(j za 2. saata
    danas j edva za <;eteri dogjosmo, i u mal na dva
    mj esta dainas nij e prikrenula xabicza (sorta l agja).
    S ko munja stri xe po moru, i u
    njima su lagjari j oguni cze, i ugursuzi, a niesu od
    dobrog rodda rodda turskog, od koji neima po-
    shtenii i uvik ghl edaj nji najmit kud godi r
    budesh pol azit, j er su poshteni i na besidi, a ne
    ko Garczi, koji pogode, a i
    mloggo vishe hoche da napl ate, paktise valja lju-
    tit i svagjat. U ovomu putu drugga l agja poveli ka
    zvana chouna aman priko svegga puta (107.) ko
    nafalicze priganja nas i mal u dva navrata i to
    bash ghdibismose ukloni li megju lage od val ova
    udarila bi na nas plahovi to bash da potopi i
    marka. Al po Boggu i S. Frani sva ovva gorkost
    binam mill a i ugodna, kakho i slidecha. Kad do-
    gjosmo k' Shekibovu konaku nenagjosmoga domma,
    vech prija otisho prid Montpensier i zhodect ega i z
    Curantine - Lazareta - koga Gomer - Paro-
    br6d - igjashe uz Bogaz s' nammi napored, i kad
    bi pram czar skim dvorom zvanim Beghler-Begh
    l exechim na obali Bogaza u Azii opali 21. top
    Salve Sultanu, a Sultan nj emmu takoger odgovori
    sa svoje strane Salve od 15 t opova do dvadeseth.
    Omishljajuchise na skelli st hobi i kakobi i hoche!
    doch Barishich, ko shtosmo darxali iz onni okol o-
    stanj a, kojasam napomenuo pod 21. Aug. Al ettot
    on bannu sasvim svojim druxtvom, i j osh s jed-
    nim Tercxumanom Ermeninom, i kadamu bi ka-
    zato da i Shekiba neima domma, i da sutra opet
    u 8. saata doge, izbi odma priko Bosphora u Euro-
    pejsku stranu, i kolikosmo moghli viddit
    hode uz Boshpor. .. (108.) Buduch i nammi zapo-
    vigeno da i mi sutra dogemo u saata 8. zadugo
    boj bi smo s' nammi istim omizghi vajuchse il bi
    nochi li ondi, il bi vratili se u Han, i nemoghuch
    nochit oppetse pusti smo !.1 more i domma dogjosmo
    i tuxni i umorni ossobito od brigghc, shto nikad
    nishta od nashega posl a nemogosmo shto j e
    i kakoj e? koja nas mukka tarhashe i su tri dan
    tamam do unilaska prid Shekiba i stog. Ovvo shhti-
    j uch moxxe se viddit koliko svakki dogodjaj, buda
    nammi i pri atelj bijo, vazdanamje na shkoddi, ku'
    i i zilazak Montpensier i z Curantine, a dal eko jallie ..
    i kad sve dogogjaj e uzmem prid moggu s'
    pravdom rechi onni stari nski pri ri <;aj : Akko samar
    s' nebba poleti, nami che Kuskuni za vrdt. .. od
    mukke pishern, da drugghi ovvo shtijuch, akko u
    ovvaku mukku, oi ovvoj upanne, laghlje,
    i svesardni e podnese .. . l za vec hu sigurnost ovvi
    dan povedosmo dva Tercxumana, priashnj egh, i
    Tur<;i na: koiche (109.) akko bude uzgona ozbiljna,
    sl obodnie shtogodir progovori t prid Gjaurirn, akko
    biji bil o s' Barishichem, i to od Cancel/arie;
    kosmose pribojavali porad okolovshti na spomenuti
    pod 21. Aug. Ovvije Tur<;i n roddom iz Neretve
    nashe sad ovdi stanovni k, i Acxija j e prodaje Sagove
    pri d Chi/it Hanom u Uzun Carshij i , po imenu'
    Na 23. Aug. Po odregenju oppetse
    spusti smo do Kanli cxe sell a ghdi pribiva Sllekib
    Effendia u Aziati<;koj strani, m6re bi mirnie negh
    Kad dogjosmo zastadosmo kod njegh na
    ru<;ku Consula franczuskog G. Burkeney i i zage od
    nj egh okol o saata 9+ sol emniter. Du + saata
    uzva nas pria Barishicha, koji jur bi ashe sti ggo
    s onnog kraj a, odkl en se ni nadali niesmo. U vartlu
    u li epu <;ardaku sidiashe Shekib u chiosku, i nas
    posadi na li epe stolove. l upita nas najpri za zdravlj e.
    Odgovorismomu dasmo zdravo. On sad go-
    vorit daje produljijo nash po ss o ( ll 0.) za mloggo
    vrimena, al oggovarjajuchse nij e moghlo bit
    bilo mije mloggo poslova. jassam ovva
    sva vasha pisma pri ghledo i za vas varl osu dobbra,
    vech kaxitemi, jelli sve istina, shtosse u njimma
    pishe? Mi odgovorismo: Gospodaru! j essu
    takko, da mi chefilitse moxemo neimajuch <;1em
    drugghim, nash im gl avama. Odgovori: Je vari o dobbro
    i unesoshe kahvu solemniter, a Barishi ch, pram
    koi mje ovvi <;ardak, ghledda i ctenj e. I za
    nas zapitivati Quaestia i Cunosa 1
    dosti: Naj pr i : koije uzrok da za Barishicha Hercze-
    Pasha dobbro pishe, a Boshnj aczi ne? Ml
    odgovori smo: Gospodaru! neznamo druggo, nego
    rushvet (dar) kupiomuj e shto mi znamo deset katura,
    a imma i hatora. Odgovori pekke. Drugo
    upita: Zashtoje Barishich piso onno pismo u
    i jeli i on no pismo nj egovo pravo? Mi odgovorismo:
    pisoje jerje zao c;ovik, i za zavadi t Mem/ec/ze, i porad
    svog interessa . .. a daje bash istinito to. shtosmo
    dali ( Ill.) evvo i njegov rukopis. Shektb: Akko
    moxete dajtemi to nj egovo pismo. Mi: zashto ne?
    i pridasmoga kazuj uch, daje ovvo pismo namml
    priddo njegov ot ajnik, koije kazo takoger das,su i z
    ovvog dva pisma pri pisana j edno poslat a u Ber;,
    a druggo u Rim. Shekib: ja kad j e on to pismo
    pos l o u Imali dan na tom pismu 7 Mi: Go-
    J1Me HUje IICRII C3H'.) i npOCTOp OI\ IHi) KOnHKO peAaJ(a
    OCTaO je
    - 2M
    spodaru, sad j e seshta godina, i Barishich je na-
    gonio nas dase i mi podpishemo, shto netijuch
    uc;init, jer nije u putu nit pravvo: i odunda nass-
    umio j e na nas i progonit nas. TarP na tom
    neima, jer je to pa rv a Compositio; i iz ov v og pri -
    pisujese, i tari meche, bi odgovor: Pekke. S/zekib:
    ja odkad ovvi hadetje da Barishi ch prima pl achu
    od Be<;a? i Rima? Mi: od dasse shal je neima
    samo jedno tri estak godina, a od Rima shto prima,
    starinskije hadet, j er Rim shal je i ostalim Riskupim,
    koisu po dvoru, a neimaju druggu kakvu plachu
    od svog puka. (112.) Shekib: Kakvesu onno na
    Biskupu H jj ljine? j essuli on nake hal jine starinske?
    Mi : Onnoje novina, i Bari shich (doshoje bio u ba-
    gatu i sheshiru popovskom, a pria na dan u Lugalu
    i kappiczi czarnoj) namiju donio parviput u Bosnu,
    a starinske haljine nashi Biskupa bile kano i nashe.
    konosu u onne troicze njegovi druga (a bijahu ti
    habitu Vu<;evich, Mi ghich, i Kallamut) i ovvake
    haljine i mi nossimo kadasmo u Manastirim, a ka-
    dasrno na putu, i na dvoru: ovvako kakvenas vi dish
    sad p rid sob bo m Gospodaru ! i imamo na ov vo
    izum, i od Pape i <;estiti czarah fermane.
    Shekib: ja kudache on i chi sjediti?
    juch govorenjem dachega dizati i z Bosne).
    Mi: Neznamo Gospodaru! moxxe i u Bee;, onga
    etto i hoche, i u Rim, na njeg i sp.adda. Samo te
    mi ponizno mollimo Gospodar u! da porad hatora
    Boxi egh! osl obodi sh nas ( 113.) od njegga, immabo
    gotov dvanest godi na da niesmo smirom ni ru<;ali
    ni ver;erali.
    Shekib: Pekkeji! Vi akko hochete ja:huga uvest
    ovdi pri d vammi?
    Mi: oshutismo omishl jajuchise znajuchi za njeg-
    govu prokletu uju dasse nebbi porodila kakva
    vikka, dok Shekib nikako s' nammi zajedno prige
    na druggu eghl enu, i to onni Ermenia, koisu k'
    nammi prija dolazi l i viddi pod 14. i lo. julia. Na
    shto odgovori Sheki b: Znam j a za to. Suvishe ka-
    zasmomu kakkosunam govorili t. j. dannam va l ja
    immat za srechno dovarshit nashu davu, oi jake
    priatelje, oi ml oggo para ... i dasmojim odgovorili:
    mismo czarska Raja, nash maslat u rukkama Dev-
    l eta, sh to dev l et uradi i mi nemoxe(mo) ...
    Shekib : Pekeji, i samsa m govorio, i pito Latin-
    skog Ermenskog Patriku dami i stini to kaxe: Tkoje-
    kriv? kojimije kazovda sve stvari nezna: allije Biskup,
    kogasam viddi o, Covik ujgursus (zao) i on je po
    sve prilike kriv. Suvishe Shekib nammije ovvu
    stvar {114.) razumit: j er vi fratri, on fratar ,
    a nismo ni vashi prava -jura, stogasam ga
    j pito, dasse znadem pravvie, i bolje vladat, i po-
    stupat. I akko vi hochete, a mennibi bilo potribito
    immat i j edan senet od istog Patrike sverhu vashi
    documenata - pisma - kojastemi pri dali, da i njem-
    mu - Patriki - odnesete: i oppet ponnovi: akko vi
    hochete? alli para nikomu da nieste dali Patisha
    sau l ol sun - Boxxe zdravlje czarru - sveche
    bit ko valja.
    Tari(h) = datum l
    Mi: Smilivshise da i od Rima ischemo sudcia,
    zashto nebbi i ovvomu pridati nashi Documenata,
    od koji nikakve neimamo suml j e, na shto i privo-
    ljismo, i bi Shekibu drago, i Kad ja budem
    immat i od njeg Sennet znam ja komuchuga pri-
    kazat, i ondanam nitko neche moch rechi: vi ossu-
    dili a nieste znalli . - Mi slidechi nac; in priopchi -
    smo Shekibu, dasse laghlje kurtarishemo Barishi -
    cha, pitajuch od istog Slzekiba izum za progovorit
    sverhu ovoga shto bi i drago.
    Gospodaru ! vi uzdarxite Bari shicha ovdi donle,
    doklen u Bosni nebude sve povracheno (115.) na
    starinski karar, pak kad ovvo uudde oppet Dev-
    let moxemu z<:brani t povratak u Bosnu porad
    mlogghi uzroka. Ko: uznemiri osi jeddan put oopet-
    chesh i drugghi put, odkud niesmo ti raado (da)
    onnamo igesh. ondache i sam hotich il u Rim il
    u l l nek sad igge u Rim a kad budde starina
    povrachena ondacheshse i Ti (Barishichu) povratit,
    i oppetmuse moxxe put ....
    Shekib: Vidichu, j a znam shtachu od
    nje gg a.
    Mi. mollitiga danam dade izum i
    prich, i pribivat k' Patriki, akko nije shto protiva
    Dev/eta volji, i da porad ovvog sh to krivi nebu-
    demo, i nebbili nam pismo dao na Patriku.
    Shekib. Slobodno ajdete i prigite, jachu Pat-
    riki pisat danas, jalli sutra.
    Mi videchi danasje ml oggo zamolismoga da
    dvoiczi dade izum
    1
    vrati tse (shto nij e bilo potribe
    moliti za Mislzka i Tuzlanficha, jursu bili i zvadili
    i Teskere i ostale oprave da iggju, vech
    pruntus neghsu post communia ... ) na shto She-
    kib (115.) Shekib: Privolji brez ikakve
    - a mennie iljadu put bio potribitii izum negh
    Zubi i koisu od svarboguza i poshli
    i stajali, i svoje prec;e od opchenskog, a ja
    zorom brez svakhe pomochi prazni shaka na zor
    potiran . . . , i pako oshuti osam nekse o opchen-
    skim poslim eghlenishe, i radi , a ni uyem Fojni yka
    holost nije pazil a na sviju nas nezgodde, vech svoj
    cheif ghl edala. Ko kad bi povageno dasse prige k'
    Patriki , nepaze nit pitaj u, imashli ti Fra Luka ha-
    bet ... Boxxe zdravlje immachu kad vrati t zajam ...
    Mi. Zaiskasmo Hadtmamejumajum-Athdnamu
    i Slzekib i zvadiv Kl juyi ch i znidara posla po nju
    momka. Koj i donesav ju pridade Slzekibu zamotanu
    u Cemberyich.
    Shekib. Razvivshi ju dadde ghledat jelli onna
    ista, i smijuchise pridade ju nammi u ruke, u bi-
    elu Cember u.
    Mi. Razumilismo Gospodaru daste putniczi
    shto nas je vario oxalosti l o, jer nash posso nedo-
    varshen, neznamo shtachemo i kakochemo.
    Shekib. ja j essam putnik, nuh' nishta za to.
    ( 117.) ta ja im ma m svog na ipa, a l li ni ja o ti chi
    nechu dok vasheg posla ne dovarshim.
    Mi. Priporuchuj uchse millostima poljubivshi
    skut, i i za nikidashnjeg kara nikoliko. utisheni i za-
    1
    izu n l
    - 296
    gjosmo, i spustimo oppet u Bosphor, i u aksham
    prispismo u Stanbol. l vrachajuchse domma uvra-
    tismose k' nasheg Vezira Kappichaji, koji xeljno pi-
    tashe. Jelli svarha? i kad kazasmo shtoje i kakoje
    obveselise i obradova .. . i Sheri f effendia nebbi-
    ashe kail da iggju i onna dva govarech: Znate onni
    Benzevek shtaje uradio i za Mananovi cha ... i u
    Travniku moxxe i sad, mi kazasmo dassu onni od
    svoje volj e poshli, a da niesu bili pozvani , i
    umiri se.
    Na 24 Aug. Possala opcheni na sve strane,
    al privatni pri r;r; i. Naumili ljudi poch samo svoj e
    poslove immaju pri d occima, i moru-c e ope h eno je-
    dino, brez svagog obzira na opcheno, upotribo-
    vashe po svom cheifu. Mishko nesmide ni uni ch
    u Parobrod u mirnu Bogaczu a spremase i hoche
    da igge na uzburljano czarno more . . .. elle okol o
    podne hodoshe . . srechanjim put bio . . a nami
    priti snutim od posl ova neimade tko ni karte kupit
    da nebbiashe nikki Smio rischanin stiggo {118.)
    da knjigghe pishemo u Bosnu, kakonamj e bilo na-
    regeno daji doneshemo u Kappichain Konak, da-
    cheji on spremit. Ovvo bilixim nek drugghi znade
    s' pametise dogovorit akkoga ovvaka nesrecha
    kadgod stighne, a Poshta polazi, to mala brigga
    aretatum tempus . .. . indi.
    Napisav Ulrkmicze knjigghe u Domovinu, okol o
    saata 9. hodosmo do Patrike u Gallatu po obe-
    chanju giuc;:er ur;injenom sa samim Epilogo storico;
    alli nenagjosmoga domma, na Jalliije; ali nagjosmo
    njegova Vicara Generalnoga r;ovika mlada czar-
    nj omasta kojej e boje vas ovvi narod Ermenskii i
    mushko i xensko i glavno, sve srednjeg rasta,
    okrugla licza zvojczi jedro, guste czarne brade,
    oshtra okka, koshtunava obraza, i oblir;ja propor-
    cionalnog. Primi nas po tursku sj edech, premda
    marve ustade i prifati za r uke prednjeg od nas.
    lullu zapalio, c;:i nni nas sjest, i bi kava data. U
    hodichi: na anterii Binjish kava, na glavi na <;e-
    teri choshka od <;ohe czarna kappa, po nj oj cziirn
    ridak duvak, sprid do or;r;iju strag tlo nizplecha
    vissi. Govori Talianski, a i Latinski za ovvog
    mista harno. Mi spustismose u govorenje o nashem
    maslatu, i shtoshtamu kazav occitovasmo da mis
    je paslo Shekib do Patrike, (119.) a i on nammi,
    u gornjem . . . o tim stvarima, daje i pria pitana
    njiova Curia bila, o nashim stvarma od Shekiba.
    Na Karaulino zapitanj e: Tko? Vi il Patrika? Neti-
    kazat. - Curiositas ovakose pedipsaje -
    Pita ncis za mloggo stvari, ko: koliko imma Kar-
    stjanluka u Bosni? Koliko Misnikah? Kojesu sorta
    i j esuli svi sami Franci scani? Koliko Manastira? i
    Czarkava? i ostala. Na svamuj e bilo odgovoreno
    moderate, i p/ene. i pridadosmomu ovdi spomenuti
    Documenat Epiloga Storico. S por;etka proshti ni -
    koliko paragraphicha, i ko smijuch: je-r to, rer;r;e
    i nij e sviirshila Propaganda? mi smo odgovorili
    convenienter. l rer;r;e: kakkoj e to da czarkvene
    stvari razkarsmajuse na Turskom sudu? Mi:. Bari-
    shich j e mis sili om i zorom amo potego, i ukazasmo
    razloxito, krivicza pri nj em mu i Propagandi .. . daje.
    Poslim mlogghi razgovora indiferentes na ' raz-
    tanku priporuc;ujuchmuse ujime nashi poslova odgo-
    vori: Bratj o! ovdise pravda traxi , akko se nagjete
    pravvi, s'vamismo; .a ni esmo sh'nj im. ( 120.) Odgo-
    vori smo: Mi pravdu i t raximo i hochemo. Poprie
    rec;c;e : Neche Barishich titse podl oxit nashem sudu
    Mi: to mi natirat a ujime nas Shtoje
    pravvo i objavichete. Odgovori: takkoje. Mi vrati-
    smose natrag s naredbom da dogemo u utorak,
    jerjim bi Vellika Gospoina u Ponedeljak: indi: nit
    s' nammi, nit s' Garczim.
    Na 26. Aug. Po ugovoru gorri uc;inj enom pri-
    gjosmo do Patrikane, al jo'sh nie dosho Patrika.
    Vi car nas primi liepo, i kazanam damuje od jutros
    dolazio i Barishich s'jednim svojim drugom. Kaza
    nam takoger daje muc;na l ocutio u Epil oga Storico.
    Mi i r ekosmo: daje muc; no razumit neimajuch pria
    poznate okol ovshtine stvarih, i pri dadosmomu od
    Documenata, Relationem Molajoni, Schematismum
    Provinciae, Vit am Dfti. Mil/etich, i vratismose s' ugo-
    vor om da sutra iza podne dogemo.
    Za prikjuc;er i j uc;er puczashe po Bogazu To-
    povi ko garmljavi(na) na c;ast Montpensiera nekse
    zna tko je Franczus?
    (121.) Na 27. Aug. Oddosmo do Patrikane po
    narPgenju juc;erenjem, al nasha nesrecha nikud od
    nasi ni ovvi put nenagjosrno Patrike. S' Vicarom
    se viddismo, koji nam kaza, dache sutra Patrika
    i ch pohodit Montpensier i ::;' ovvog uzroka Patrike
    neima do priksutra. Oppetse pot uxi damuje muc;-
    r; no razumit Epiloga Storico i shtoshtamu govo-
    ri smo da laghlje moxxe r azumit, i rec;c;e: ovvi posso
    nije od j ednog dana, i mimu potvardismo, meggju-
    toga zamoli smo nebbil sht o pria, buduch da imma
    12. godina odkad tarpimo . . . obbecha, i dache na-
    stojat da naskoro prighl eda, i dache za nas konak
    ondi u Galati traxit. .. i pridadosmomu Epitome
    Oclzevacz. Zafalivshi oddosmo do nashi
    obi c;ajni. Ovvi nam da sutri oddemo
    do Lazaristah Priora, komuche bit kako
    i Patri k i, od Burkeneij, da ghledaju pravdu, i da
    nammi shtogodir nenaude, i daje Austria ovvo na-
    putil a, buduch da ni je mogla i zvarshit (122.) shtoje
    bil a za dlirla t. j . da Barishicha j ermanile nammi
    usadi za vrat ; sada oppet ovvi i zmislila llfl<;in,
    dasse oppet nj ezin czilj po. Bosni i zpunja, po Ba-
    ri shi chu, onda i nebbie Provincial, i zvlirshival obisc
    nj ezino naumljenje .. . a nammij e priporuc;eno dasse
    nemirima ni podkakvim ugovorom; a i immamo
    razl oghe j ake slideche:
    Nemoxemose mjerit nit smijemo, jer niesmo
    si gurni od nashi glavah, enno knj igga Chamil Pashe
    pisana s Cerigaja na 28. Dec. 1843.
    Turczi Bosanski shta misle od Barishicha,
    ni sami neznamo; .a ctobbramu nexelle istinitisrno,
    mogguga umlatit pak nammise pripisat njegov
    udes .. .
    3J: Vas Karstj anluk po ovvomu moxxe past u
    velliko kakvo progonstvo, koisu jur meggj use za-
    vageni, razdvoeni i razciplj eni, pak i pobitse meg-
    gjuse shto Turczi moggu i zkrelwt dasse zavagjaju
    -297-
    da Nimacz umi shase, i takko karstjani u poghibie
    u past.
    Turczi samm o po ovvomu c;inj enju hoche, ( 123.)
    da immaju snaxnie oruxje za iztirat l aghlje Baris-
    llicha, i po Rimu, buduch i od karstjanskog Suda
    progl ashen, da vech ni je za onnoga mjesta, po
    c; emuche i Francza laghl j e kod Rima postupat. ...
    ovvakonam j e kazato, akkose neiskrene.
    Pridnamije, vidichemo .. .
    Na raztanku Vicarius Genera/is: valja za
    uvi k uc;init mir meggju Vammi vech jednoc;. Evvo
    uzasebi cze sedam dana. da brez pristanka umorna
    c; i nim put ovanja. Boxxe! da buddu hairli, nexa-
    limo truda.
    Na 28. Aug. Pristup,ismo prid Priora Lazaristah.
    Jz njegova dugga, i priateljskog razgovora razu-
    mismo, daje ovvi c;ovi k o nashim stvarma vario
    dobbro ubavishchen, i vidisse daje nasha Docu-
    menta shtio po Pashali chu. Kazanam daje isho do
    Don Stephanos. ovvako j e imme Vicar u Patrikinu,
    koimuj e govorio, dache pisat od nashi stvari u Rim.
    Onimu odgovori o: daje uzal ud on dok doge i Patrik
    pakchemose sdogovorit. Prior fali Don Stephanos, i
    rec;c;e, damuje kazivo da imma i meggju nammi fra-
    trima ( 12-l .) Tara fa i da mi za to marzimo na Bari-
    sili ella, shto Barishfch hoti obi nikku Rejormatiu u
    nammi uc;ini t. -
    Prior i sa m rer;r;e od T arafa: naravno da imrna,
    i to seducti s' dostojanstvom, i odpadniczi od reda,
    ljudi brez carattera primamlj eni sa xupama ... a od
    Reformatie po Barishi chu dabbi i bila patri-
    bita, da nij e u putu po njem ju izviirshivat ju. a i
    mi convi ncilismoga od obadvoga ovvoga. I obecha
    dache on shto sh' njegove strane budde dat Pat-
    r iki viche, da isti dade Shekibu znat, da Barishich
    vech nije za Bosne, ni iz j edne ruke, i da Baris-
    hicha c;inni i zkl jur;it po Rimu na druggu stranu, a
    da drugghi Biskup u Bosnu poshalje!'e, a da ostane
    fratarl uk na svom .. . okkol o o'voga r;ovika val ja
    pomljivo hodat i okko Franczuza . .. Suvishe kaza-
    nam daje Barishich dao Chuat Effendii 100.000
    grosh.a. Namise r; inni daje Fuat Effendia, koije She-
    kibu s druxen u officiu, Nimacz daje dao parre
    isti nito j e.
    ( 125.) Na l k Septembra - Ruj na. Od 24. Aug.
    svakki dan i gjuchi u Galatu, za izach prid Patrika
    xeljnog, ovvi dan vech bi sugeno prid istog pristu-
    piti u saatu 10. a kadasmo doshli zastalismo kod
    njeg Barishicha s' Kallamutom, i kakosmo razumili
    zadugosu sjedi l i kod Patrike. Ovvi Patrik sidiashe
    u svojoj arz hodaji s' njekim priashnjim
    Ermenskim Bi skupom po Turski na shiljtetu ustade
    pram nammi poljubismoga u ruku, r;ini nas posjesti,
    t dadde kavu. Iza ovvog por;ese oggovarat da nie
    bio domma, i dasmoga mi traxili. .. Posl im ovvog
    bi govorenj e od jezikah kojim govorimo, i rec;r; e:
    da on neima prax.im u Latinskom jezi ku, premda
    pl emenito govori i istim, kakosmo u slidechim raz-
    govar anjim vidili, i kushali. Ovvi Patrik jest pleme-
    ni ta li cza a gospoczkoga kipa, veddra okka, i bi stra
    poghl eda .. . dostojno daje Patr.ik, roddom iz Smyrne,
    i Ermenia. Odma na por;etku opazismo da dokuc;uje
    i razumi stvari dobbro . . i nas razpitivat za
    slidechah.
    (126.) Patrik. ja josh niesam svegga moggo
    proshtit, shtoste dali od Documenata vech pitam
    vas koije uzrok, porad kogaseje dogodila ovva
    meggju vami Dava?
    1
    Mi. Temel ji ti uzrok ovve Dave, jessu Prava
    nashe i Povelja iste, kojesmo uxivali za
    600 godina, koj a hoche Bari shich da prigrabi sebbi.
    l od ovvog samoga Raspra je meggju nammi, i
    Barishichem.
    Patrik. ja koije uzrok dao Barishichu povod,
    da on to nastoji sebbi prigrabi!?
    Mi. Daomuje na ovvo povod uzrok njegova
    polepnost da moxxe c;i ni t sam sve: ko Paroke i
    proponit. i potviirdit, i skinnut, Gvardiane, Meshtre,
    Predikatura .. sve sluxbe manastirah, kojasu (a po
    Pravama Redovnic;kim i spadaju na Provinciala,
    i njegovo Deffinitorium) spadala od 400 godina na
    Provinciu, a da on samo za xupah potvardi. - I
    Patrik potvardi daje ovvo jus Regularium, i - da
    Barishich po (127.) Propagandi ovvo laghlje dobbie
    spremioje etto t e laxxi kojesu u Epiloga Storico,
    i prititrane, i rejutatuni. Prie neggoje ta proces por;et
    na njegova osvagenja, Rim je posl o svog Del egata
    nikog fr. Shimuna Mi/linovicha 1839. njegova akta
    Visitae nal azese etta u Epilogo Storico: i niesu
    sudili u Rimu, dasse po ovvoj jednoj Visiti posli -
    dnja ossuda ur;ini, naredi lisu dasse ur;ini josh jedna
    Visila po Biskupu. l za ovvog posla odredilisu M.
    }ozipa Mo/ajani Nikopoljskog Biskupa, i etto nje-
    gova Visila s Ristrettom Rimskim. Na ovva Baris-
    hich po Naredbi Papinoj primischen je bio u Bar
    u Albania.
    Patrik. ja kogga sad imate Provinciala?
    Mi: Neimamo nikog, sveje bata!, sad ni sami
    neznamo shtosmo, Popovi niesmo, a ni Redovniczi.
    Patrik. Takko i jest, jer neimate opchenja
    svashom glavom Generalom, a nieste josh ni sae-
    cularizati, vammise imma Provincia vratit. Tko je
    sad tko ti em Pr ovinciae poslovi m upravlja?
    Mi. Barishich sam je sad sve, a Fratri nechega.
    ( 128.).
    Patrik. Po c;emuje to on sad - virtute unius -
    i kakkoseje vratio iz Albanije?
    . Po j ednom malenom Deere/u Propagande;
    scztnto dachega donieti a vrati o se na sl idechi nac;in.
    Gospodin Mo/ajani kadaje svoju Visi/u dovar-
    shio, i darxo s' otczima od Provinciae sdogovor i
    maJku Prominu u Suttiski na 13 Juna vra-
    ti?seje u svoj Biskupat, a dasse bolje od njeg uc;i-
    njene naredbe obsluxe obdarxe, i dasse na uzdi
    uzdiirxe Barishicha privar xeniczi , do izlazka nashih
    Redovnic;ki Stareshinah iz Rima, i obranja novog
    Biskupa, ostavioje mjesto sebbe ko Biskupa, njekog
    ' Oua aenuKa aepa 6ocaHCKnx paTapa e 6ucKynoM
    BapnwniieM Hltj e Hil npaa, Hil nocnjeAH.a, KOj y cy nMann
    aaaupyl'ill OA ynnnTatba lt BIIjecHHX 6ncKyna. Ha
    npownocTn H. np. 1594. npoTnB 6ncKyHa 6amtt eaulia t(a-
    CHnje oneT npoTnB cj1pa fpre. ua Bapewa, n T. A . '
    38
    - 298-
    Don Carla Pooten, koga j e sa sobbom i z Valakie
    doveo: mj esto Provinciala, koij e u Rimu j osh uz-
    dl:irxavose, ostaoje Vicarius Provincia/is S. Di/fini-
    toriom starim. Ovvi Carlo Pooten bioje meggju
    Candidatim za Biskupa. Mi znajuchi i za nasha
    Prava - jura - po koimsmo mi immali uvi k Bi-
    skupa od fratarah i z me_gju nas obrana po Pro-
    vincii, a po Papi potvl:irgena; i za nepodobnost u
    istom Pootenu shto nezna nashkog jezika. po svik-
    nutju (129.) puka na ovvo, potribitog. Privigjajuch
    on dakl en dammu ni esmo kail, i da zato on izach
    nemoxe nashim Biskupom, a moxxe bit kakono i
    jest, primamljen i od Bari shicha, i njegovi privar-
    xenika na nji ovu stranu; nassumise na nas, i
    nastojat kod Propagande, i da Barishiclza vrati , i
    da Provinciu unishti , na shtoj e i odpria pripravna
    bila Propaganda kakosmo u ml ogghim oppazili : a
    i Pooten ovvo privigjo i poznavao, na shtojuje -
    Propagandu - i nagovori o svoj im laxljivim novim
    Relationima. Ovvi c;ovik po mall o na svarhi
    Augusta, i poc;etkom Sept embra, kadaje i pribi vanj a
    svog mjesta prominnuo; pri otirnat jura Provinciae
    i sama sebbe darxat za obadva Stareshine t. j . i
    Redovnir;kog i Bi skupa, u kojeje vrime i pecat od
    Vicara Provincialeva pri grabi o; i !akko mal po mal
    vi ddeehi se oc;t; ita poghibia Provinciae, Mi Redov-
    ni czi immadosmo proti va Pootenovim dill ima Appe-
    lirat 11 Rim na 17 janu(ara) 1843. Mi ni odgovora
    niesmo dobili, a na Pootena doge daje on prav, i
    daj e dobbro uc; inio svakka; i suvishe {1 30.) da on
    uzdarxi Regimen utriusque Oubemii Provinciae et
    Vicariatus Ap. do novvog odregenja ri mskog. <;emmu
    ni esmo moghli vj erovat, nebudueh ovvo druggo
    veeh jedna malena knjixi eza. Doge okol o Aprila
    1843. Suvi she uz ovvo ct osh1oje da petteri eza fra-
    t ara iggju u Surgunluk u It aliu, a Provincial jur i
    jest, ter bivaju I ovvo bi kamen vellike bune.
    Jer: fratri zvani nitidoshe i chi u Surgwzluk nittijim
    dadoshe ostali fratri ,ossobi to shtosse zvashe u Sur-
    gunluk dvoicza vridni Otaezah, koisu i stom vratili se
    i z Rima, i niesu bili kadasmo appellirali, a govori
    Pooten daj e uzrok ovvog zvanja u Surgunluk Appel-
    latia. A da Pooten iztjera zvane fratre ultet;eshe
    k' Veziru. Vezir za znat shtoj e i kakkoj e, i koi j e
    uzruk dasse gonne u Surgunluk fr atri, zovnu i
    frat re i nj egga u Krainu, ghdi sse Vezir onda u Buni
    s' Krai shni ezim i nalazi o.
    Kudasmo immali ichi i mi, i Pooten i i zvedavshi
    nas pridase na Mura/u ( 13 1.) pod Banj om-Lukom
    u junu, i nashao Pootena porad ml ogghi uzroka, a
    ossobito porad uffaeheni svoji - Vezirovi - Knji-
    gah, istira Pootena u Austriu. A nammi naredi da
    shto pria po nashim Canunim oberemo nashe Sta-
    reshine, i pQshalj emo u Rim za im mat potvargenj e indi
    Skuppivshise svi amman fratri sa st arim Deffi -
    nitoriorn u Suttisku na 9. Juna 1843. oberu i Pro-
    vinciala i Deffinitorium, pishueh u Rim za lbku.
    Ostavi vshi Paroke i Kapellane na svojim mistim
    porad lurisdictie duhovne. Sad: fratri stnjalisu pod
    upravom ovvog Deffinitoria o<;<;ikajuch potvl:irdu od
    Rima. Privarxeniczi pakko Bari shicha pod u<;inj e-
    nim Vi earom od Pootena, Knezovichem fr. Antom.
    Ovva dokse ovvako koturashe i spravlj ahuse,
    veeh jedno<; stixxe i Barishich i z Albani e u Her-
    czegovinu na 22. Novem. 1843. ghdi i zaustavise
    nebuduchmu prost o od Vezira u Bosnu pri ch: l si-
    davshi na <;eri gaju, na sve strane i svieti nu
    xbunit uzdixuehiju suprot fratnma koji ni esu od
    nj egove ( 132.) strane, i pritexuehi Parroke oblixnje
    k' sebbi , i natiravajuchiji dagga pripoznadu za
    Provinciala .. .
    Sad sva strana stoj echa za Provinciu poeme
    zbilj a postupat suprot Barishi cha usurpatorima, ish-
    chuchi od njeg kojebi zadovolj no
    ukazalo, daje on bash onno za koggase prodaje!, i
    nemoguehka ukazat nit Bul/e nit Decreta Papi na,
    ostade oppet pri svoj im Stareshinam, na koje ni-
    kakav odgovor j osh ni je sti ggo od Rima i neznajuch
    shtobbi u ovlikoj smutnji radi li, koju na sve strane
    strahovite <;injahu Biskupovi privarxeni czi.
    Nemoguehi vishe podnosi t smutnja, i smetnja
    spomenuti Diffinitorium koje bio na blizu skup-
    pishese u Fojniczi na 9. Deeern. 1843. i l udo pi -
    sashe Rimu dabbi anni primili Barishicha, kadbi
    nam istinito poznato bilo daje ovvo volja S. Otcza,
    i vell e: prenda nikako vjerovat nemoxemo dache S.
    Otacz onnakog poslat nepriatelja S. reda, koje
    Bari sh ich i nas ... ko i j e bi o izpisan u ovvnj knjig-
    ghi oshtro ( 133.) i na ovvaku knji ggu naveoj e fr.
    Marijan Stunji eh: i nuh l Shta bi ?
    Kakko ovvu Franzoni primi prifati za perro,
    ter Decret, koi je bio uc;injen na 20. Mart. i
    dosa d u potaji darxan, izpi she i odpremiga na
    Barishi eha u Herezegovinu s knji ggJm svojom, u
    kojoj exultans, cita knji gght od 9. Decem.
    1843. Ovdi od menne zabil exenu dasmose pri pravni
    ukazali primitga . .. ovvi Dccret t andem sti xxe u
    Bosnu na 2. Marta 1844. Megjuto mi videchi daje
    obreptiti e neprimi smoga, a Bari shi eh ostade u Her-
    czegovinii, smutnj e nepristajueh, i xbune
    suprot fratrim, dajim Mi ssa nevalja, nit bille kars-
    ehenje ... u toliko da ni vi rovat nemoxe izvan
    expertus.
    Za i ovve i drugghe veche bune u Kar-
    stjanluku, i zdade Clzamil Pasha svoj u Naredbu na
    23. Apr ila 1844. Okolo parvog juna ovve i ste godine
    bunnuoj e u Bosnu u Travnik Dimitria Atanaskovich
    posl an od Metternika da Fratre primorana pri mijenje
    Bari shi cha, shtomu i izage za rukom kod njegova
    nj eghtlashnfeg u T urskom j ezi ku uc;eni ka ( 134.)
    fr. Mariana Shunjicha, fr. Lovre Karaule brezda
    drugghi, koisu sh' nj ima bili na razgovor s Ata-
    naskovichelf:z u Travnik dosh1i, i shta znadiahu. Ovva
    dvoi cza priko volje, i svojih drugah, i ostali Fra-
    t arah, dadoshe pismo pria po privarl
    ugrabljenim, Manastirah; utvargeno. U komuje bilo
    upisano, da Barishieha primaju onnako, kakkoga
    Rim shalje . . . Koje bu duch u Stanbol po Chamil
    Pashi spremlj eno, odgovor doge od Stanbola na
    Chamil Pashu dasse Barislzich upusti u Bosnu,
    kadaga primaju Fratri . .. ovvoj e stighl o pismo
    okol o Septembra iste godine.
    - 299-
    l mmaduch ovvu naredbu od Devl eta Clzamil
    Pasha spremi po Barishicha svog Murhdar Agu
    dagga dovede, koji i stixxe na 14 Septembra iste
    godine u Travnik, u druxstvu Chavara, Kone. Vu-
    c;e vi cha, Shehulje, Sko<;i buhe ... a i od nashe strane
    bilo j e do !O-t ok otaeza. Bari shich razjashio u
    Cziganjskoj malz(a)li s druxstvom ko Kljajo ...
    nash i u okol o po (. .... )
    1
    ( 135 ).
    Na 16. Sept. i ste godi ne uzvojije Chamil Pasha
    u saa t noehi porad Ramazana i ponukojeji na
    sklad, mi r, i ljubav ... I za povidi Bari shi ehu da u
    ti ma pishe u Rim, dasse povrate Starih Usu/i t. j.
    Provincia: ka k koje i prie pismom u Knjigghi na
    Chamil Pashu bio obbecho Barishich, takko i sad
    uggovori i obbecha, i to za tri miseeza najdilje, i
    suvishe da sva stoje na starom kararu, dok ovvo
    iz Rima stighne. Svarhu i Chamil Pas/za i
    Barishiclz izdadoshe pi sma, all i zaludu. jer Bari-
    shi ch po<;c;e barkat, i skidde Gvardiane, Vi care, i
    po<;c;e uturivat drugghe, koje nemogoshe ukabulit
    familir, porad c;egga na novuse bunjenja
    i nemiri gorri od priashnji i durashe. doklen nas
    Barishieh nepot t>xe ovdi u Stanbol. Evvo Prisvitli
    Gospodine kttko nashe stvari hodaju - Bioje Ba-
    rishieh obeeho, dache nammi oriopehit knjigghe,
    koj eehe u Rim za povrachenje Provincie pisat, shto
    ni j e uc; inio - a da j e suprotno piso istinitismo iz
    odgovora Rimskog na knji gghe njegove. Shto im-
    mamo pri rukam. (l36).
    Patrik. Razumi osam sad temelje, valja davamse
    Provi ncia vrati.
    Mi ovdi pridadosmo Patriki na onna Pisma
    kojasmo Viearu njegovu pridal i, i jur u njeg u
    rukam bijahu, Copie Knjigah Bertetti, Echimbaslze,
    Mo/ajani i Barislziclza na Chamil Pas/zu pisane . . .
    uztoma<; i vmu shtoj e Sommario na kog biva Provo-
    eati o u Epiloga Starica, koga imma Barishieh, jer-
    mugaie Pooten ostavio, i nikako u razgovoru upita.
    Pa trik: Ov va (Documenta) mogguli ja ov va
    pi sma ukazat Barishiehu?
    Mi. Rekosmo sva slobodno: ossim Knji gghe
    Echimbashine, koije austri anski podl oxnik, koju i
    metnu na stranu, i bi razgovor daje austrianski
    parsi u povr achenju Barishi cha, za immat po njem
    u onnim strannam ezarstva upli v i mollismoga da
    ovva stoje ko njem samu prikazana, shto i obbecha,
    i pri dadosmomu Articule od pn d pisani fratara
    i kazasmo dasmo prili<;ne poslali i Rimu i i
    Bari shi chu. (137).
    Patrik. Koliko imma od kakoste doshli u Stan-
    bol, i ghdi pribi vate?
    Mi. Doshli smo u Stanbol imma c; eteri miseeza,
    a stunujemo u Stanbolu u (:atal Hanu, kakosunam
    naredil i kadasmo josh doshli u jednoj sobbi na
    gornj em boj u: i imrnali smo j osh dva druga koisu
    otishli na dom prikko \!arne na Dunavo.
    Patrik. Shtaste jell i , i zarste sva petterieza u
    jednoj sobbi pr i bival i, jesteli Misse govorili?
    Mi. Immamo momka, i kupimo shtoje potribito
    ko mesa, grah &e. ter nam momak prigotovi. Spa-
    1 j eAaH pC/\l\1< y !llaJ<CIIMIIJJY npecjC'lCH l
    valismo u dvi sobbe. Misa niesmo rnoghli govorit
    jer neima za ovvo nikakve spravve. Shto bi marve
    za<;udno i Patriki, i Starom Biskupu, ter i upita.
    Patrik: j er nieste prilazi li amo misa h govorit?
    Mi. Ni esmo smil li porad Turske politike au
    Svetkovine prilazilisrno slishat misse k' S. Petru,
    a i u vashu czarkvu. (138.)
    Patrik. Val ja amo shtogodir traxit konaka jer-
    vamj e daleko amo hodat porad poslova.
    Mi. Rekosmo: mollimo akkoje moguche da nam
    se nage. - Patri k svarhu ovvog Ermenski sa svo-
    jim Vikar om i starim Biskupom progovorishe nje-
    koliko, ter progovori. -
    Patrik. Bisteli k' ovvizi m fratrima prishli u
    Peri, illi na Belwlini k' Conventual i m.
    Mi. Draghe vol j e kud mu drago, samo neksmo
    ovdi na blixxe.
    Patrik. Ghledaehemo ovdi kod Lazarisia, i
    kod Dominikana. Dochi chete priksutra i kazache-
    movam kud' ehete prich.
    Mi. Rekkosmo: dobbro: dochiehemo.
    Patrik. Koliko imma fratara u Bosni ?
    Mi. Svegga 150 Misnikah.
    Patrik. Daklen Barishich neima nijednog za Sf !
    Mi. lmma do 30'k.
    Patrik. Biva nijednog - nrkazujuch sub quo
    respectu. Valja zar da sub respeetu Juri s. Shto i
    biva ovako (139.)
    Mi. Zamolisrnoga ujme nashi posl ova da za
    dobbro zakona karstjanskog dostoise
    Patrik. Mennije naregeno da u.;init pra vdu, i
    da prividivshi pisma kaxem Ikoje kri v.
    Mi. Poljubivshi parsten gotov u aksham oddv-
    smo u Stanbol na svoj konak.
    Nota bene. Barishich j e s' Kal l arnutom izisho,
    a mismo unishli, i ovvi razgovor bi prid samim
    Patrikom, i Starim Biskupom, i uz r azgovor bi i
    Viear Don Stefanos vesseo, gotov Ku-
    ehom se Pelihvanian.'
    U marve pria napomenutom razgovoru kaza-
    smo i slideehe.
    Nash Barishieh i govorioje i pisoje: S11mo s'
    nikol i ko kipova ja immam raspru - Davu - i
    pria negh mi izrekosmo: da po ovvom razumi same
    Star eshine Provinci ae re<;c;e:
    Patrik. To biva sa svimma redovniczim. Shto
    potvardi, kad mu kazasmo da razumi Stareshine
    oppet govoreeh: To biva sasvim a Redovniezim. ( 140.)
    Na 30. Augusta. Bi izprachen Montpensier s'
    mlogghi toppovah garmljavinom kadase povrati na
    svoj Zavit;aj. l kazashenam priatelji daje drago-
    voljno pri mio od nas pruxenu Oratulatiu, i dajuj e
    sam t;inni o okrenut u fra nczuzki jezik. Suvishe
    daje priporu<;io Bourkeneij da imma od nas briggu,
    i da on, kad u Ga/lias k' otczu doge, za nasheche
    dobbro radit vishe ... Koji dan odde Mighicll i
    Vufevich na Vamu. Nuh! hoche! u Bosnu, i akko,
    nemogosmo razabrat s' kakvom odlukom? ll che
    k' Nunciu novvom u Bef dammu Barishieha pri-
    budduch na novvo dosho, ter belchim i
    1 - 1 f{acHnje AOnucano l

    - 300 -
    netavri dan, noch, na ushima Metterniku, da si lluj e
    Stiirmera da za Barishicha garj eti, oi u Bosnu da
    bune c;inne i Paroke rezile. Viddi chemo prid nammije.
    Na 3. Sept. oppet bilismo kod Patrike tri Sata
    duggo i svakamu ko gorri .pod l . Sept. od istog
    zapitani ponovismo, i shto bolj e dolazi u poznanje
    stvari vechmase <;uddi , a ossobitomuj e zac;udno
    shtosmo izgubili juru Provinciae, i xao mu je i
    oppet potvlirdi priashnje rir<;i, i rec;c;e: immaju-
    vamse ( 141.) sva parvaslznja Prava - Jura ...,-- Pro-
    vinciae povratit i to specifica, iz meggju vas i Com-
    misar i Provincial i Biskup. Mi rrkosmo, ko zarad
    mira: Onda bio Com mi sar od Rima jabancxia, i
    ovvo odbaczi govorech: ne, vec/z bas/z iz meggju
    vas i upita Patrik.
    Patrik. Kakobise vech xeljni mirmoggo ustanovit.
    Mi. Gospodine! Samo jednim nac;inom, i ovvaj
    je ovvi: Celebratio Capita/i, oak nek nije nikom
    nepravde, birda obiranje bilo, il po svim fratrima,
    i l po graduatim, il ro proshastom Deffinitoriam.
    Patrik. I ja takko suditn, a s Barishichem mo-
    xeli bit mir?
    Mi . Nemoxe niizjedne ruke. Jedno kushali smo,
    a druggo njegova ovvog neobechaje nit
    tilrpi, a etto njegova Knjigga na Clzamil Pashu pi-
    sana, suprot je naravi i poghibljivo i nam i nj em
    da on u Bosnu vr ati se, Turczi su ljuti na nj eg.
    Patrik. Deffinitorium valja da obbere novog i
    to izmeggju vas, a znam ja narav Turakah.
    Mi. Naravnim nac;inom ovvakobi i immalo bit,
    amma hocheli tit Propaganda? (142.)
    Patrik oppet rec;c; e: Valja davamse Prava po-
    vrate, i rec;c;e: u Bosni nemoggu xivit Popovi, indi
    valja da fratri buddu po svom redu, i upitan rec;c;e:
    Barishich je u onnoj Knjigghi otuxi o ne samo vas
    vech i puk.
    Mi. Takko i jest Gospodine? marve uzdahnu
    Patri k.
    Patrik. Iznese Articule, i re<;<;e dvasu podpi-
    sana Marianovicha fr. Stipe, i poc;c;e primechat i
    traxit. al
    Mi. Rekosmo imma Marianovicha vishe, al ne
    fra Stipa, a jablanovicha biashe nashobio daje Ma-
    rianovich, na kom imma natlirpani slova immenu, i
    prividivshi primiri. -
    Patrik: Rec;c;e: Shtiosam ovva ominja docu-
    menta, a josh ni esam Epiloga Storico, amachu danas
    i sutra proshtitga.
    Mi. Excellentissime! u njemuchete sve nach
    shtosmo Vam mi prikazivali, i shto je se kad do-
    godilo, a prikazivalismomu.
    Mi. Kad i zashtoje izisho Millinovich? od istog
    mir uc;injeni prid Barishichem. Pobunjenje i znova:
    Zvanje, i odasashtje ( 143.) Nashi, i Rarishicha u
    Rim, i zadlirxavanje: Dosashtje Mobajonovo u Bosnu,
    postupanje, poslanje Barishicha u Bar, zadarxa-
    vanj e ondi: Potenov ostanak, naslirtanjc
    na Jura Fratarska: Appellatia: rasuda pod Banjom-
    Lukom i izagnanje u Austriu istog: priklonjenje na
    Barishicha, i privilrxenike istog: ostavljenj e Kneza.
    Povratak Barishicha iz [Jara. Zadarxanje tl Her-
    czegovini, xbunjenje: Atanaskovicha dolazak: dato
    privol enje od nashi nekoliko brez znanja i privo-
    lj enj a drugghi i Provincie: unil azak Barishicha u
    Bosnu: mir: barljanja po istom: nashe potegnutjc
    po Barishichu u Stanbol . .. potegnutje iz mraka
    Decreta Proprtgandi na na nashu od 12. Decem. 1843.
    Sve ovve Epoclze popisa Patrik i upita. Meafluke.
    Ferma ne.
    Patrik. Odkud tolike jaspre Barishichu za moch
    podniet arr;eve?
    Mi. Prop(lganda daje 200 talira a sadamujc
    primakla josh 100.: Austria 200. Lemozinu mana-
    stirsku i jest prigrabio dohodechu od xupah, kakko
    takoger i ot. ... sku (114.)
    Patrik. Sa zac;: ugenjem uzvi ramenima, ossobi -
    tomu bi zac;: uddo <;ut: zlo stanj e manastirah xalostni,
    i oppetga zamoli smo.
    Mi. govorech : Exce ll! Bogga i dob bra
    zakona i reda S. Frane, a i pravde radite nebbil
    vech jedan put zlosse izkorenul o ? . .. odgovori.
    Patrik. Moja zakonska duxnost to ur;init, pravda,
    i dobbro karstjana,
    1
    a i naloga Memlechetska zadu-
    xujume to ur; init. <;uvaj t e dobbro Fermane, i poko-
    musteji vadi li?
    Mi. Parvinamje dat od samog Sultan Fathi
    Mehmeda osvoitelja Bosne 1563 (sic!) i na Milodra-
    xevu pridat fr. Angelu Zvizdoeviclzu ondashnjem
    Provincialu. Iza ovvog kad po nammi i Vezirim, kad
    po Raguzanczim, Nimczim, a immamo dva po Fran-
    czuzim ...
    Patrik. Drag0mu bi c; ut im ml! Franczuza, i re<;ye:
    Nagitemi te kojeste po Franczuzim dobili od kojesu
    godi ne.
    Mi. Obbechasmo i poljubiv parsten oddosmo.
    N. B. Bi josh ominj i shto kakvi eghl ena, koje
    ovdi niesam ni upiso nedarxechji dassu il vridne,
    il potribite. Patrikije imme Antonio Hasscm i z Smyrne
    rod dom. ( 145.)
    Na 5. Sept. ostavismo Han lie po nash e za mloggo
    vrimena pribivanje, na pozivanje Patrikino, pren-
    dasmose i pokajali dosti, akko nebude vishe moxesc
    tl:irpi t. .. Patrik za fr. Lovre Karaule i fr. Martina
    Nedicha nage mjesto kod Laza rista u Gizvitu, S. Be-
    nedicti - Manastiru. Ovvi ljudi prendasu Popovi
    pod Redovnic;ku xivu u opchenu, i svi ossim Pri
    ora mladi, poshteni dragokarvni , gostah ljubitelji. ..
    A menne Patrik sa svojom knjiggom utarpa,
    prenda dosti suprot volji njiovoj Daminicanim, i t o
    primisheme samo za devet dana.
    Za prich u Gallatu najvi sheje hlepio Karaula
    za moch svoju Svetenji provodit. . - Li czemirst vo-
    i prendaje oppdzio ghdisse mur;c;i Patrik za nachi
    konake. Nishta nepazechi na ovva, Nasartoje i do-
    sagjivo da prige. Ma nuh! Shtosse oppl ete? Slide-
    chi che dogagjaj dokazat. l gjoshe, kakkoje ovdi hadet,
    pitat dopushchenj e za Missu govorit od Latinskog
    (146.) Rita Biskupa, pravog Propagandistu, a ovvi
    oppet ishche Izuma od Barislzicha a Barran Kav-
    s jt>pMeHCKn naTpnj ap MOpao j e y Uapnrpany nnataTn
    1000 AYKaTa rOAII WI-be a6or ToJrepaHu,nj c a caaKn
    nnahaiVe (Kao c,:saJ<II flCMYCllllfllaH) l ,
    1
    r J!aoapnHc",
    -301 -
    gacxi ch, ter Kavgacxiclz, zabrani , i ovvako bi uzalud
    mukka, i arac; od primishchanja, a cxalJbati sramota:
    a ja niesam ni isko, jersamjim i odpria govorio
    dache ovvako bit: al pametni moj Karau l:t, nikad
    neobi<;aje vjerovat, prendase gotov pippa istina,
    izvan, kadaga !uppi po glavi grana . ..
    Na 9. Sept. l gjosmo do Patri ke, i prikazujuchmu,
    u podugu razgovoru, shtoshta ko zvanja u Rim ob-
    bedientiales .. pridadosmomu i shto kakva pisma
    oppet od nashi posl ova ko: zaustavljenj e odrislzenjalz
    dopushchenog od Rima, i drugga . . . i na dikoja
    shkripa zubbi m, ossobito fr. Martinu i fr. Lovri shto
    nedade missah govorit. . . ovvo u dva put bismo
    kod Patrike sve razgagjaj uch pisma i poslove,
    dammu immamo i s' <;iem pristupit, i dagga ml o-
    xiom od jedno<; nesmetemo .. (147.)
    Na ll. Sept. Dogjoshe nashi i z Bosne, Poshli
    niz Dunavo, ljarnjo, i Sherifia, i sutridan ja s' Ka-
    raulom oddosmo pohqdit i razgeldisasmoshnjima,
    pria negh pogjoshe na Kapiu, ama u Kratko; ne-
    buduch vrimena. Kazashenam, i govorahu: vash je
    posso aman gotov, vise nishta nebojte, nu znamo
    shtachemo govorit, a jursmo pitani bili. Kazashe
    nam dassu dvoiczu na putu vidili u Rush-
    chuku, i oddosmo na Konak nash u Gallatu.
    Na 13. Sept. Bismo kod Patrike za dva Saata
    pri a podne, kakonamje isti juc;er naredio, da u ovvi
    saat dogemo. Danas Patriki i mloggo govorismo. i
    mlogga pisma priopchismo ko: Circulare Barishicha
    date na 20. Sept. i :l9. istog 1844 .. i animadvertismoga
    ujme odrishavanj a, i pisanja u Rim prikazanja knji-
    gall nammi, pria poslanja porad povrachenja Pro-
    vinciae: a svej e sl aggo, i mloggo nas zapiti va svarhu
    J( njigghe pisa te u Rim postim 17 J una ka daje pri do
    Karaula i fr.. Marian Provinciu pismeno Barishichu,
    pridajuchi ovvaki documenat triju Manastirah (148.)
    Mulzrom zapechachen Chiamil Pashi ondashnjem
    Veziru Bosanskom 1844. po komuje i bio upuschen
    u Bosnu na 17. Sept. 1844. u kojoj knjigghi st oji:
    da mi primamo Barishicha kakvoga shalje i Rim,
    i recce :
    Patrik. j este! i i sad u istoj misli ?
    Mi. odgovori smo: Niesmo.
    Patrik. ja shtaje dalo povod daste onda pri -
    m i l i Decret intensive i estensive.
    Mi. jersu nas protivniczi nazivali Rebetles da-
    klen za ovvu macu/u izbrisat, i nadajuchse da S.
    Otacz nolit abuti tanta nostra lzumilitate, a nismo
    znalli da Barishich radi o glavam nashim kakonam
    kaxe Chiamil Pashi knjigha, i danam nec/ze utamut
    Provincia, i bio je Barishich prid Clziamil Pashom
    obecho dasse hoche vladat po starim Kanunim u
    obiranju individua. al Barishich odma na parvom
    skokku nie izpunio. Jer kadaje obecho dache sve
    ostavit ossirn triju Gvardiana, ovve obirajuch od-
    maje odstupio od obechanja mechuchi Gvardiane
    suprot volji Redovnikah, koji niesu podobni za tog . .
    A biloje ugovoreno prid i stim Vezirom: akko Bari-
    shich uc;ini (149.) suprot starinskom nac;im1 obi -
    r anja stareshinah i drugghi: draga pitt oppomenite,
    pak akko neti dne va::; uslishat, men ni:
    srno i uc;inili. j er: mechoje za Stareshine publice
    infames ko Begcza, i Martinovicha, i postim ovvog
    sveje ishl o na gorre do danas; evvonam i z Bosne
    pishu metnuo i sad dvoiczu mladi misnikah:
    nit examinati nit practici quoad r eliqua za Parroke
    frustra rel u ctantib us Discretis.
    Patrik. Na obiranju Gvardiana imma bit Pro-
    vincial i Deffinitorium. Kakko to moxxe bit?
    Mi. I mise c;uddi mo, amma ett o biva s' vellikom
    sche"ttom i Redah, i Zakona, i Karstjanluka.
    Patrik. lmma!i on na t o Decretum, od Rima
    jal Pape?
    Mi. Sve on govori da <;inni ad menten (m)
    Pontificis a n.ammi josh nije ukazo nikad nikakvu
    naredbu svarhu tog, kakkonoti ni svarhu da moxxe
    c; init Visitu, kpjuje Circalaribus navistio dache <;i n-
    nit a josh ni eju nighdi i: on govori daje
    sad totum solus shtossu pria svi bi li : Provincial,
    Deffinitoriam, Discreti &. exlex.
    Patrik. Visitator i za vrieme immat officium,
    Provincialatus na ovvo moxxe bit Decret, a daje
    Provincial nemoxe, zashto bi (150.) onda bilo tan-
    tandem ac destructa Provincia, shto nevi ssi o nje-
    govoj oblasti, a neimajuch razloga neche ni Rim
    ukinut Provincia.
    Mi. Da nikki koisu nj egovi u Rimu privarxe-
    niczi neimaju te svarhe prid oc;c;ima, za ukinut
    Provinciu. Car tanta destractio? in moribus? pro-
    stratio subsistentiae Conventuum per subtractionem
    Ellemosinae i ostala? vec h on ni hoche po svakki
    nac;in da primora Barishich iniquis modis individua
    ad consentiendum ad !zoe, suo proprio scripta, da
    moggu postim re ch: vo/enti et consentienti nulla
    fit iniaria: immajuch pri rukam nash e podpise, a
    sad neimajuch nikakve Causae non audent coram
    Europa hoc jacere, zachtochese po njiovu sudu
    laxima nach kraj, akko koje buddu metnute za
    uzrok dighnute Provincie. Namma doisto prendaje
    muc;no c; ut ovvo oborenje Provincie kadbi bilo i ex
    plenitudine potestatis, shutilibi ; jer poslidczi koiche
    shtetni bit za onno mjesto porad zakona, nammise
    nebbi moghli pripisat, a po dushi vellimo (151.)
    da privigjamo zle i shtetne poslidke po Karstjan-
    luk, alti nemoguchji mi priprir;it prilaxemose volji
    Boxioj, jer shtosmo moghli , i gdjesmo moghli c;. ini-
    li smo; a akko koje nebbimoghli bit pod novom
    ovvom uredbom izishlibi iz Provincie Redovnicke.
    Patrik. Koi je uzrok glavni shto sad nechete
    onno shtoste pisali u Knji gghi na Papu na prim-
    ljenja Barishicha?
    Mi. Glavni i temeljiti uzrokje Gospodine ovvi,
    ossim drugghi primlogghi: sht o sad nemoxemo
    primit onnako Barishicha kosmo ondan. jer namje
    u Reguli da neprimamo onna, kojasu protivna Spa-
    senju dusha/z nashih i Relzguli nashoj. I nikad Pro-
    vincial nije ex l ex vechje circumscriptus legibus
    decretis a Consensu Deffinitorii Consistorii - Discre-
    torii, a Barishich solum absolutissimum vult adi-
    pisci a shtachemo vishe duljit on je c;. ovik
    od kogase moxxe rech virtuti et pietati bel/um in-
    dixit hic a ettoste moghli smotrit. A kam
    -302-
    shtache Turczi r ech, do koije shakah, 1111sha doshl a
    dava? a i j est machinati o in vita m nostra m epistol.
    Chiam. Pashae vid. i pogrisljivoje po vas Karstjan-
    luk primitga. Turczisuga uzeli Illi zub porad Nimcza.
    Patrik. (:za duggo Ermenski govorashe sa svo-
    jim Vi carom generalim:) pak rer;:r;: e: {152.) onnase i
    nemoggu primit kojasu protivna dushi, i kojasu
    proti vna naravi, i tuxbe Barishicha protiva vashim
    glavam velike i j esu i poghibljive.
    Mi. Nepravde nikakve nechemo, nit r;: inimo
    ikomu, buduch da sa mo onno hochemo. i xelimo
    shtosmose zakleli , da buddemo Redovniczi pod
    jim Stareshinam, akkoje ovvo oppar;: ina, buddu nam
    pria kazat, nebbi bili ovvo shtosmo, mi samo xe-
    lirno: ut simus prout fuirnus, aut non simus. i li epo
    izto111ar;: ismo Patriki onne rier;: i u Cirkul ari Bari -
    shicha: (:u/ismo ghdi nikki pogovara/zu: Barishich
    venit judex in propria causa. l Barishi cha rie<;; i :
    nostra lis finita est; !!OS missi sumus, ut vide-
    amus utrum religiosi firmiter suo instituto vitant ...
    Na 12, mi kazasmo gl avni t emelj nashe sh' njim
    Dave bi oj e shtonam hoche da Provinciu ukine, a
    sad jur ukinuta Provincia, vel ii daj e ukinuta dave
    causa, nasrniase Patrik; i rekosmo: dasmo govor ili
    i sad da govorimo, da i j est judex in propria causa.
    oppet os111ijase Patrik. Na 22, Nihil absurdius as-
    serere potuit Barishi ch: Buduch ukinuta nostri
    Instituti praecepta, ad quae ergo conformali s acti-
    ones vitae? pugnus ad oculum . nasmijase oppet.
    (153.) i kazujuchi historiu, i pri dajuchi
    pisma ko: knji ggu Molaj onovu na Zubu pisanu i
    kojeje sad iz I:Sosne poslano sub titul o: Pro me-
    maria t. j . historice deducta acta Barishich ab in-
    gressu in Herczegovinam, inde quo ad Bosnam
    usque 5. Aug. 1845. moll echi ga damu nebude do-
    sadno . odgovori.
    Patrik. j a draghe volj e vasha pisma shtij em i
    sht fchu dajtemiji.
    Mi. Pro Coronide: pridadosmo i Animadversio-
    nes super vita Barislzich . . . 30. Decembri s 1884.
    govorechi: da mi do danas nighdi contra persona/ia
    ni esmo progovoril i ni prid kim, ossim shtoje ovvo
    posl al o Patri u Rim, a immamo shta, i moxemo
    osvi doci t.
    Patrik. Na pose upita nas svakkog: j essil i Ti
    Karaul a bij o u ltalii i kad, Ti Nedichu, Ti Dropu-
    ljichu?
    Mi. Hotiamo, a ni esmo, rechi: libera !!OS Domine.
    rekosmo: Gospodine! ni esmo. a zvonech na podne,
    poljubiv parsten i zigj osmo.
    NB. Kazalismo kakoj e General istiro iz ftalie
    koje je Barishich posl o, i kakosu u Dalmaiii Saecu-
    larizati. Kakkosu darxali Herczegovczi (154.) Capi-
    tulum; Kordu dighli sa xupe, po Chiberu vrachenj e
    istog na xupu poc;etak nac;i njanj a manastira: ujme
    ovvog odgovor Devl eta: zaustavlj enj e istog
    manastira .. . . rec;(,:e.
    Patrik. Kakko ta moggu bit per amorem Dei?
    buduch proti va Constitutionibus Pontificis, odgo-
    vori smo.
    Mi. ruin& et rnor&li s et physicae
    subsistentiae in ill a Patria, per consequens Religionis
    Dei. Xni aliqui fl ent, alii , quos suo Barishich infccit
    veneno, rident, Turcae gratulantur, quoniam aliquac
    familiae audi entes, non val ere sacrificia missae Fran-
    ciscanorum contrari orum Barishi ch ex ore Barishichii,
    domum rediens di xerunt: mentiuntur omnes, melior
    rel igio Mahometis i n qua non vigent tanta scandala .. .
    & i prisli su na Din . . .
    Patrik. Saxese u Ramenima.
    NB. Buduch dva tri put navratiose Patrik na knjig-
    gu od podl oxenja i privolj enja Decretu Propagande
    ujme primlj enja Bari shi cha . . . i to samo ko Biskupa,
    a samo za nikko vrime ko Visitatora i Provincialo.
    viddimise daj e ovu pomlju ur;: ini o na mol bu Bari
    shi cha, nebbi l kakko god shtogodir zadobio kad sve
    nemoxe t. j . Bi skupat . . . allije dat odgovor vide
    Dia logu m praecedent(em) ( 155.) Pri dadosmo ov vc
    ujj e knjiggu Galinu od kune i nj ego.ve Karstjankc
    koj uj e kunu propipo Bari shich po mekkanu ti elu . . .
    i mokru na Kupri su.
    Vendelinovo regenj e, i bixanj e Karstjana, i Kar-
    stjanaka od njegovi duhovni sluxba, jerj e nash Pitk
    naur;:an Mi snika naur;: ni sluxbi, josh od starina, bu-
    duch i vi sokim skullam odgajani. Patrik sve uzvija
    ramenima. - Zar;: udno bi Patriki r; ut podpi s Ka/la-
    matov. Missionarius Apostolicus, i upita.
    Patrik. Kakkoj e to, i odkad j e ta pod-
    pisivanja?
    Mi. Rekosmo: nikad nije bil o, a sad j e postalo
    odkadseje iz Al bani e vrati o Barishi ch, a buduch bil a
    Provinci a, i samo jure Cumulativo recta Provincialis
    et Eppi autoritati nisu moghli ni zvat se Missionarii,
    a po pravdi ni sad nemogu, buduch sam samczati
    Red S. Frane odgoij o, i odobrio sve sadashnj e mi s-
    nike Bossanske, ni pokakvu sudu nemoguse zvat
    Missionarii, i zvan po nepravdi Vraxioj i za vechma
    kinjit, i gardi t i Red isti (1 56.) i nj egove Stare-
    shine ! ! ! re<;:<;:e :
    Patrik. Fi lii ! istini ta su ta, ali imajte ustarpljenj c,
    onnoche sva namistit.
    Mi Tarpilose i tarpil o, alli shto sad zaduljc
    tarpi mo, i ossuda, to s' vechim i hi triim
    priblixajemose: 1111iversali ruinae omnium
    nostrarum rerum in Bosnia, opignorandae veniwzt
    res Ecclesiarum ut senes interteneant. imma, Gospo-
    dine! Diacxadi obur;ene odavno a nit mi moxemoji
    professat, nit onni hoche primit professavanje po rukku
    Barishi cha, buduch da znadu po reguli, dajim nemoxe
    bit valj al o professanj e: j er: i n manibus soli us Ministra
    Provinciali s immase .yinni t profeshavanj e, a genne
    (r)lj e He!) i vidil isu dassu i mmali ponovit svoju pro-
    fessiju, koisuse profeslzali pod Pootenom, sad i
    kaju ossudu poslidnju, i amman hoche dasse vrate
    ad saeculum.
    Patrik. Sve contra constitutiones Pontificis !ll
    i uzdahnu mil.rve (1 57.)
    Mi. Stogar nas i bolli sarcze, zashto o.y.yesto i
    i z temelj a podadire se protiv Zakonima i naravnim,
    i czarkovnim, a svesse govori : Papa hoche; a nigh-
    dase neukae ovvaka Papina zapovid. Moll i mo indi
    Gospodi ne! oslobodi te nas od ovvaki i ovliki mukah,
    303 -
    i shtetah, i nekasnite zimase a u nashoj
    ota.ybi ni i blixej e.
    Patrik. Popogovori s Vicarom Grlim (Generalim)
    svojim Ermenski, i bi c,: ut ri e.yi Al/i e/fendi zar. da
    hodde do istog, ter da mu donese pismenu zapovid
    uj me dokonc;anja nashih stvarih, shto popri e oc;r; itovo,
    daje o ovvom zaparlo dokonc;anje nashih stvarih, brez,
    koj e zapovi di vi ddi se da neche svarshi vat Patrik.
    Zar! da do posli dka pri rukkam i mma oruxj e, ko-
    mechese moch branit, akko budde potriba. l stinaje
    daj e rekko Shekib: pisachu Patriki &. (Shekib oti shoj e
    u Libanon-Syriu na 1 O. Sept. bu duch utorak u saata
    7. 5 1. deki k) moggobi Patri k ( 158.) Svidoc;anstvo
    od pravde kakkose zaktiva dat. mi megjuto nishta
    negovorismomu od ovvog, dokse bolje nerazbistri ,
    porad c;egga bash pi smenu oc;c; ika zapovid Patrik,
    koi namje kazo damuj e od Shekiba bil o usmeno na-
    rcgeno, da prighleda nashe stvarih.
    Na 19. Sept. Bismo kod Patrike i temeljito i
    bistro r azumi smo uzrok razvlac;enja, i raztezanja
    nashi)l posl ovah c;ak dovl en. j er Patrik niese hotio
    prifatit ovvog posl a br ez rzarskog Fermana, porad
    c; egaje, i pi smeno zai sko Ferman, i ovvo nj egovo
    pismo molbeno, kakkoj e isti Shekib Patriki kazi vo,
    pridatoj e Sultan Mecxidu daga ozvol ji. Amma bu-
    duch Musl emini svakad kasni(e) , a osobi to uz
    Ramazan martvisu, a Patri k nij e ni kidisavo ni
    dodijavo, nadaj uchse dachemu Musl emi ni od sebbe
    poslati Ferman, shto mi kad razumi smo poc;esmo
    i po nammi, a ossobito po prij ateljima vruche
    mollit nek ist i Patrik ovvi Ferman ishche, na shtose
    i prighnu t erche priksutra posl at svog Vechil a Don
    Step/zanos Peh/ivanian, da hodde do Alli effendi e,
    i upitaga: shta bi od iskatog Fermana? vidir.hemo
    shta j e slidit. (1 59.)
    Ovvi h danah dol azioje i Barishich do Patrike
    termu ko pritech govorio slidecha: Der to
    slwjte, ja nemoggu r;ekat, znate, da staddo brez
    Pastira schettu, ja nemogu r;ekat, jachu ic/zi:
    Slidechimu dao odgovor Patrik: Mol/im koliko
    imma vrimena od kakosi zapor;eo parbu s' fratrima?
    Barishich. lmma dvanaest do c;etarnaest godi na?
    Patrik. Eh j a moggu bre.z uvrigenja vasheg na
    svakku godinu uzet po jedan mi seczl i ovvakoje
    Patrik Bari shi chu usta zat vori o. ovvosmo razumili
    od onnog komu nishta nije sa_!<riveno.
    Danas ishoj e fr. Lovro Karaula do nashi Pasha
    i unilazioj e k' Sherifu, koimuje kazo dassuji jur
    pitali na tri mista na Kap.i j am ujme nas, i Bari-
    shi cha (premda nashe Pashe od sebbe ni shta niesu
    zapoc;imale) i rekoj e Sherifi j a: nechuti svegga kazat,
    jerbise ti porad i onnog shtosmo mi r ekli, i shtosmo
    c; ulli , samoti ovvo k axem dassam rekko s Harnjom:
    akko Biskupa vratite u Bosnu, nikad nechc bit
    mierno anno mernleche . . . i buduch ovo na par vom
    pohodku bi l o nijenam u putu bilo eghl eni sat, i
    odkog: alli buduch pitani govorilismo shtosmo
    znalli, a osJen vishechemo, jerchenam bit u putu
    govoriti od svashta ( 160.) Danas ja i fr. Martin
    bismo ko(d) don Stephanos Pehlivanian ujme moga
    pri mi schenja, jer bi onamje damij e nasho
    kod Conventuala nei menujuch manastira, a samo
    imma po jeddan Manastir sorta Fratarah, kojase
    ovdi nalazi, stogarsam i i sho ja do Superi ora S.
    Ante manastira, u kom i stoje Conventuali, i kazami
    dammu ni e nishta govoreno od Piitrike, a dabimi
    velii, bilo i govo;-eno rec;c;e: nebbi moggo dat sobbu,
    jer neimam nijedne: razbistrinam ovvu smetnju ka-
    zujur h: daje nasho u Santa Marii, ghdi stoje Re-
    formati. U mloggom nashem Jadikovanju svarh u
    nepravde u svemmu, ossobito u postupanju s' nami ,
    Rimljana/l i Barishic/za meggju ostalim bi c; ut i
    ovve riec; i rec;ene od Don Stephanos Pelzlivanian:
    a i Rimclzese prighnut na bolja. mishljenjah. i pra-
    vednia postupljanjah, razumimovam, i prikko nas
    taje prilazi/o mloggo i mloggo put . . ja primi ovve
    ri ec; i ko: dassu shastili uzet nac;in, po kemu imma
    Rim popustit, i odstupit od svoje budalashtine, i
    datog Barishi chu Decreta, eventus docebit. na shto
    i nashi priatel ji czi lj aju - omiraju - Nochas bi
    vatra u Stanbolu na Aksaraju do 100 ku(c)hah
    i zgoril a. Danas na Bellu/ini i zgoril a kucha. bili xim
    nek svak zna na kolikoj je poghibli, kada j e ovdi...
    (161.) Na 21 Sept. S i stinita mj esta r azumi smo
    po pri at eljima daje Dvor Bec;ki c;i nnio doch Mo/-
    lajoni do u Zemun, i dachemuse ondi kazat shtarhe
    immat .yinnit. Kuni kadaj e bio dosho, naredi/isu
    bili da igge u Bosnu mierit F Fratre s' Barishi-
    chem shto kadaje razumio (Brada) Moll ajoni zafa-
    liojimje na e; asti govorechi: nec h u, j er je Bari shich
    oppak r;:ovik a kazosamvam jur jedan pttt istinu,
    da on nij e za Bosne vishe. i vrati oseje i z Zemuna
    u svoj Bi skupat u Belinu kod Nikopolja/z .
    Na 22. Sept. j a prigj o od Dominicana u S. Mariu
    k' Reformatima fratrima, prendami bi mw;.no ostavit
    ovvo menni ugodno prebivalishche, i zgodno porad
    bli xine, za moch pr i hoditi u Patrikanu, a i porad
    li epog xi vlj enj a ovvi poshteni Redovnikah kod koimi e
    vari o bilo ugodno: ljudi nau.yni roddom Tal ianczi
    c;etveri cza ovdi pribivaocza, prenda mall o kad svi
    kod kuche, j er uvi k j eddan igge na nekkoju xupu
    i budde po nedilju dana, pak ondan drugghi &e. Samo
    mall o od nji ovog obbi .yaj a t. j . Dominicana : ovvi
    ljudi - Redovniczi - za rur; ak igju pria podne na
    dva saata, na veyeru saat pria akshama samo reku:
    Bene dicite, i: hoc donum Clzaritatis benedicat &e.
    a vishe ni shta: na svarhi: Tu autem D. miserere
    nostri : Deo f!ra(tias) i adjutrorium nostrum &e. qui
    f ecit &e. i svarha. Rur;ak zovvu dorucak, a veceru
    ru.yak, ko jaj e obi l ata ( 162.) a na ru.yku samo: salate,
    sirra, grozgj a, i kad koji dan samo mall o mesa ima
    a vishe ni shta, odkud i j est pravi megjuto
    zdravvo po t iel o, ovvosam prokusho uz 15. dana.
    Svakki od nji imma po jedno officie. Stareshinu
    zovvu Vicarius, za njim je parvi Parochus, trechi
    Syndicus, cetvarti oeconomus. takko dasse samo svi
    skuppivshi moggu koju naredbu, a na pose
    nemishase j eddan u druggog poslove. U zvanju u
    razgovoru samo priimenak u sluxbu uzimlju - slu-
    xese - odkud ni immena niesam moggo razaznat
    sviju: ossim samoga Paroka. P. Emanuelm Balaceri,
    syndicus P. Marteletti, oeconomus P. Neri.
    - 304
    Gospoczkojimj c u sobbam pribi vanje j er: uza l
    svakku sobbu imadu po dva pri sobka, u koimse
    zaderxe postelj e, i pertljagh, knji gghe &e. Srednj a
    na tursku. vich Manastira pod kulom Marka Kra- l
    ljevieha u ugl u zidinah gradski , uz koj ej e zapadnji
    kraj Manastira prislonjen immaju li ep vario. Okolo
    Manastira ml ogghe kuche spaddaju na Manastir i
    iznosejim kiri e do 4-5000 talirah, a sad od Lionske
    Propagande primaju 10.000 franki, od 5000 J)'odi -
    ghnuto za sad, dok izplate dugovi porad ponovl jenj a
    czarkve i manastira Svesu grage t. j . Ma-
    nastir i czarkva liepe. Samo schetta, -shto ni esu sa-
    svi em od kamena, jedda Bogh dadne ter i buddu.
    Darxe i ovdi u Galla ti xupu. vratar ( 163.) sveger
    <; u va vrata pod kl ju<;em: xenskinj e neuni lazi nikad
    u Manastir. Ni e za Bari shicha! i vissok j e na tri
    bojja, vishi dij o Stanbolase viddi iz nj eg, a naj -
    lj epshe Ramazanska llluminatio svijuh munarah. u
    svetkovine i Nedilj e cantaju - pjevaju - velliku
    Mi ssu, petkom i subbotom poslim parve mi sse parrok
    s prikom govori Litanie Lauretanske u ostal om Chora
    nederxe nij edan dan. Po akshamu po saata pokazase
    poxar nenadan na 7 op Kapu u Stan bol u i bi barxe
    zatushen .. .
    Na 23 Sept. l shoj e Barishi ch k' Alli effendi i
    ovdi sve svoju hala gonja, i prid karstj anim govori ,
    da on ni shta druggo neggo stvar od Zakona traxi,
    i da samo mu se suproti vi nikoliko di \' ari e pet shest...
    a dassu ostali svi nj egovi , i da ovvi pet shest .. ni e
    svebbi leghlo, i daj e on dosho samo traxit Ferman
    da moxxe stvari od Zakona u Bosni obsluxi vat, i
    obdarxavat ... oh l c; udna lashr;. ine! ovvo nikad nij e
    ni zabranj eno bil o. ovvoj e sve govori o prid nashim
    vell ikim pri atelj om G. L. Th . . . vichem. l j osh je
    Barran ovdi po Stanbolu kod svi Redovnika i sve-
    shtenika l ax i ovvu prosuo, i kod ghdikoj i poviro-
    vanj e nasho, dasmoga mi amo povukli na Si1d. Ah
    Boghga smeo ! on mis povuko proti va vezi revoj volji ,
    i sh to j e vishe: svojim pismom i podpisom ovvu
    mill ost i sko od Vezira (164.) kakko svidoc; i nj egov
    rukopis i pec;c;at. l prenda mi ni esmo hi immali ichi ,
    buduch dasmo samo Starinu branili , na shtosmo i
    immali i vishe Fermana, protiva kojim nebuduchmu
    moghli Vezir i Gospoda Bossanska pri sudit, prozvoj e
    na Czarrev sl.1d pi smom shtomuje bilo dopuscheno,
    i da nas napali i nakinji nij e hoti o izichi, vech
    druggo pismo sutridan vell e dosagjujuchi veziru pruxi o,
    u komuj e parkosi o Veziru, da i chi neche dok nas
    nespremi , i to immenujuch u istom pi smu fr. Luku
    Dropuljielw Bogh ga poxivio!! koji ovvo pishe; Ka-
    raulu fr. Lovru, i fr. Stipu Marianovielta kakkose
    moxxe vidit i z Muraje, koj aj e bila prid Vezirom, i
    Ejaletom Bossanskim Mi secza oxujaka ovve godine,
    svarhu ovve stvari. l nashoje dammu vj eruju ghdi-
    koji. l po ovvoj svoj oj laxxi 1nrazio nas j e kod Re-
    dovnika, i sveshtenika, koji darxe kono i j est: za
    sramotu, dasse Stid Turski traxi, a kod luggi nasto-
    jaoj e i sam izkazat, dajj e sramota suditi se kod ne-
    virnika ... sve svoj e kopile pod nas tiskajuchi, i
    porad ovvog velii , daj e zabranio mi sse govorit ...
    viddi pod danom 5. Sept.
    Na 26. Sept. Bili smo kod nashi Pashah, i razu
    mismo od Fazli Pashe dassu bili kod Al/i effemllt,
    p ri a Bari shi cha na e; eteri dana, i dassuse ( 165.) razgn
    varali o nammi gotov dva saata, dassumu sve izka
    zali shtoje i kakoje i daji mje isti A/li effendi napo
    menuo Bari shi cha pismo pi sato u Bee; i pitoji:
    l i vi za njeg h t. j . pi smo? Fazi o odgovori o znam l
    immam Copiu i rekko AW effendi imma tri sta sura
    i sve l axxi. ovvoj e parviput bi lo drugghi chemo put
    moch bolje i vishe eghl enisat ramazan j e sad nika
    koj e nezgodno a i neradi se sad nishta sadache i on
    svershi t i bittiche laghlj e.
    Fazli Pasha ovvi put pri mi nas ljubezni vo, j crse
    i s pragga vrati u sobbu za razgovoritse s namml
    bi ashebo posho u <;arshiu. Mustaj Pasha spavasho
    i neimajuchga kad c;ekkat izagj osmo, i oddosmo u
    Gall atu kazavshimu da Patriki josh nij e izisho Fer
    man da izrec;e svojju ossudu, a vech j e prighledo
    sva nasha pi sma, i samo ovvo o<; ikase.
    Bari shi ch isho nj ekud i na 24. Sept. i okolu
    i chindij ese vratio, nemogosmo j osh razkopat ghdic
    uprav bio, megj uto kadaj e Domma stiggo hitro ho-
    dajuch po poddu in Terra Soneta, pleskoje rukom
    o ruku, valja damuje njeshto kazal o shtomu nije
    bil o drago.
    Na l. Listopada- Octobris. Vishe pi1t igjuch pro-
    sashtih danah za doch u poznanj e, j el ii i sho Patrikl
    Ferman? po rad nash i h stvari 11, pri stupi smo i danas
    porad i ste stvari, i dammu pri opchimo Knji gghe kojc-
    sunam stighle i z Bosne. Njegga domma ( 166.)
    nenagj osmo vech Namj estnika don Stephanos Pellli-
    vanian kojinam kaza, da porad nastupljujucheg jur
    Bajrama do ponedi ljka izach nemoxe Ferman xeljni,
    nittiche pria dana Patrik dochi domma,
    j erche, velii, i on svoje visite c; ini t. Ah Boxxe!l ovva-
    konas j e prokletstvo gonnil o od kakosmo ne samo
    ovdi doshli, vech imma gotov shest godi na ... Boxxcl
    ustarplj enj e i spassenje! daj josh ni e doczne. Millo-
    stivansi i millosardj e tvoje neima svli"rhe. otvori
    onnijuh, na koj e spadda, smutnie izkorenut iz
    puka tvoga obranoga, moghuehsi smillujse
    Na 2 Listopada. Bi Bajram u Stanbol u darxan
    sol emniter 1845.
    Na 3 Listopada. Po pri ateljim razumi smo daje
    Bari shich kadaje bio kod All.i Effendi e viddi 23. Sept.
    tuxi o nas opp.et dasmo izdajniczi czarstva, i da Ba-
    ri shich ovvo moxxe osvidoc;i t oblixnj i Narodah svi-
    doc;anstvom ko: Dalmatina Czamogorraczah, Shla-
    vonaezah, Albanezah . . . i prendarnu All i Effendi nije
    rekko daj e lax, nij emu ni podpunno uvj eravanje
    ukazo, i ostalej e svoj e brezdushne laxxi po svom
    obi c;aju karvol oc;kom !andro prid istim All i Effendi om.
    Suvi she: ja sad stoparvo razumi shtoje i dosad
    bival o s' c;egga naj vishe i propadali smo, kojaj e ( 167.)
    stvar porod zl obne l ukavshtine Fojni c;ke, koja i mma
    ovvi prokl eti hadet, i nikko naslagenje ll opchenskim
    stvarma et semperibi ubi cl avus rei essenti al is est,
    po sebbi nit kog pitaj uch ni tse dogovarajuch uc; init
    naopako, i kad zl aga diella poc; mu slidit effeetus,
    ondan traxit svi tta od bratj e, i novog nac; ina od
    obrane, kog nij e moguche nachi buduch temelj po
    -305 -
    lukavshtini Fojni c;koj smarkan. Nuh! daje ovvo istina
    slidechache dill a pokazat foj nic;ka, u ovvoj istoj sa-
    dashnj oj nashoj davi. Nedadoshe Fojnic;ani poslat
    Diake u Maexarsku, prendaji mje i dva put Dispo-
    sitio ab Exce/so Con(silio) Hung. dol azi la, i svi
    priatelji ki di sali na Brodu dajimse poshalju, alli Foj-
    ni c;ani uzdarxasheji dok nedoge Bar ishich, terji spremi
    proti v vruchoj xelji Diacxadi, u Ita liu; ghdi ssu ghdi-
    koji od nj i obolil i od tughe, nikki oppet pribighl i
    u Macxarsku.
    Pi sashe u Rim na 12 Decem. 1843 da pri-
    maju Barisl1ieha onnako, kakoga Rim shalje. Na koje
    knj igghe riec;i nasl oni vshi se Fronzo111 potexe i z mraka
    Oecret de 20. Mart. 1843. i poslaga Barishichu na
    20. j anu. 1844. i t akko ukazujuchga svietini , xbuni i stu ...
    Oadoshe podpise Clliamil Pashi ondashnjem
    Veziru Bossanskom, brez pri voljenj a, i dogovora
    bratj e, i shtoj e vishe brez znanja onnijuh, koisu sh'
    nj imma ( 168.) bili na sdogovor doshli ovvog vr imena
    u T ravni k, izmakavshi s l ukavshtinom svoj om Pe-
    c;ete Manastirah na 16. j una 1844. na shtoj i ni tko nije
    sill ovao. Svebbi hotil i nikki (He'l HTKo!) a nemisle o
    svarhi u di llovanju nikad koja daj e dil l i ma nasuh.
    ovva i j osh drugga mlogga i ovdi pobil ixena, i na
    drughim Documentima, svakkom zdravve pameti do-
    kazuju, da akkosu stvarih cri ticae i dasse srechno
    svarshe, xelj aj e, akkosu Fojnic;ani u druxtvu, koji
    svakka i svakkad nepitajuch, l ukavshtinu pokazujuch
    kri omicze nastoje radit za immat slavvu kakko onni
    ll gl avi darxe; vellimti bixxi odma iz ovvog kolla,
    jerches ti immat tarpit pondus diei et aestum solis,
    crede experfo. Suvishe zlobni su i nemillosti vi nepaze
    shto c;ovik il ' nemoxe il ' neima, radi chete makar po
    vragu upl est i upreghnut sa sobbom i natizachete
    brez mill osardj a da nosish sh' nj i ma jednako arrac;,
    pak ti czarko osto, stidiose nestidi o, immo nei mmo
    s' naslagenjom ghledachete, i u c;emmu godir budeti
    moch gorkost uzmiQxat uzrokovacheti samo nekkaje
    njimma akkoche i mala zgodda . . . . seksanu i
    momka ti plachash sam nase, a nj i po troicza j ak
    jeddan se broji kadaj e pl achat, koj ese menni dogo-
    dil o u ovvom putu nj eko plati 20. gr. a j a 100.
    ( 169) a i zmet hoche od momka vishe negh ti, koji
    plachash. Ti komajchesh immat 5.-6. oka na sek-
    sani, a ostalo Fojnic;ana, a natarpaise uvik pohaj l e
    brezposl eni ((Ok a u plachi neima, samo manastir
    immenuj ese, a shto nji mloxi a oti ml je nammi zgodde
    i vri eme nepazise na to, ti tarpi i nezgode i pl achaj
    nekatij e sa sve strane mukka: odkudati oppet i oppet
    velii m: karstise nji ova druxtva u opchenj u arvxava:
    non lwbent respectum personarum, koj e kol i koji j e
    vishe, vishe imma i bi va arva. josh na ovva sva
    viulji visu, dokte zavedu govore kakose i imma po
    pravdi i govorit i c; innit, amma sac;uvaj Boxxe ob-
    sluxit, pak ti krepaji!! ! ovvo bi l i xi m, ut tu amice
    lector meo sapi as exempl o?) daj e odregeno, da, posli
    negh Patriki izage czarski emmer za moch progo-
    vorit o nashoj davi , ovvi uzeche po tri c;ovi ka od
    mill eta k:irshtenoga ko: tri Ermenina, tri Frenj ka, tri
    Garka, svi etovnj aka i czarkovnjaka megj u koimche
    bit i Hilero. Arczibi skup Frenjski, nash glavni dush-
    man. Dasse Franciscan nijedan neuzltle u ovvo kollo
    povodsu dali priatelj i, jerbi Franciscani poshli za Hi-
    lero, jergase boje. Nu h l po c;ijemje ovvo Duhu dasse
    vishe ljudih u ovvo uplete sad za sud niesam razu-
    mi o, prilikaje daje Sherbe, jer kadaje Er-
    menin nek bude i l atinin, koga ovdi Frenjki vishe
    sevdishu negh Patri ku ermenskog, vraxstvo . . . i
    dachese samo od sve nashe dave slidecha (170.)
    zakon Karstj anski vrati t Barishi cha u Bosnu i lg a
    uzdarxat ovdi, a dasse Starina oppet povrati na svoj
    Sh kalin? l sad kaxu daje nasha dava sasvim Civilis
    samo, a ne Cztirkovna, shtosam i odpria darxo i
    govorio, nebuduch o druggom ossi m o vrimenitom
    vladanju fratarskom sva nasartanja Barishicha, pro-
    gonstva, vexationes, ... na ovvosu czi ljala nekse
    zametne dava, ter da ondan upletuse Fora - t. j. da
    i madnu praetext za uplestse - i upletavshise da
    uc;ine shtoje drago Austrii .... shtosmo i od poc;etka
    smotri l i s c;eggaje Austria nemillosardno i pripric;ila
    nam put u Macxarsku ..... i kod czarskog chioshka
    zapelase, nexalech na Boxxiegh uvrigenj a i smutnja,
    nepazech na nashe izginutje .... onnaje moxxe bit
    na ovvo i spoc;etka Bari shi cha navratila, da imma
    praetext za upl estse u ostal a .... vidi se ex effectu.
    Aman po svoj priliczi nasha Dava postache ko
    lnseetum, primiche. Metamorphoses i naposlidku po-
    stache kenja, kojuche kenj u, kojuche svak &e. &e ....
    Na 4. Listopada. ovdi u Soneta Marii Superior
    proslavi S. Franu na slidechi nac;in. Mi ssu darxahu
    Dominicana 4"" . Na ruc;ku bi Hi lero, i na pol ovini
    tarpeze si di ashe meggju Svi etovnj aczi m, pram njim s'
    druggu stranu Pontifieantes Dominicani, ostali Svie-
    tovnjaczi i zmi shani s ovdashnjim Franci scanim, okolo
    polovine ruc;ka bi vivat ordo Seraphicus .. . . . . ( 171.)
    Na 7. Listopada. Bismo kod Patrike pria podne
    na (?) saata i oc;ikajuch za duggo unigjosmo prid
    njegh na po saata pr id podne i prikazasmomu mi-
    raculie koj eje poc;ini o po Bosni Korda i Knezovieh
    sa xupom Mokronogskom i Rakitnom spadajuchim
    na Manastir, mollismoga nebbil i i za Pa-
    sha/iclw, koije i z Biograda na 27. Sept. amo gan-
    nuose, konak nasho, i rec;c;e dache traxit. Shto svar-
    shi vshi upitasmoga: j elli vech izisho Ferman ujme
    nashi Stvarih. Kojinam odgovori. l zishomi je juc;er,
    sutrachu Vam javi ti dan i saat, kadachetemi doch s
    Barishichem, da Vam proshtijem Ferman, pakchemo
    ondan svarshivat vasha negatio. Zvonni na podne,
    i izigjosmo.
    Na 8 Listopada. Dogemi u sobbu u S. Mariu
    Secretar Patrikane mi snik i izruc;i slidechu naredbu
    Patriki nu: u Petak u 2 Saata pria podne brez
    svakog oggovora dastese nas/zli u Patrikinu Konaku,
    i onehevam priopelzit shta imadne. ja od moje strane
    zafaljujuch na millom pozivanj u rekko: primam za-
    povid i doehi elzu na JO ovvog istinito akko koja
    nebude od Bogga i odde do svitle krunne u S. Terru
    da i Barrana pozovne, shto i uc;ini, dasse dostoji
    doch na Stid jednog Ermenina, a ne kakkoje krunna
    njegova misl ila, i u Travniku govori l a hoc/zu siz'
    njimma t. j. samnom, Karau/om i Marianovichem
    muraja prid ezarrom stat ....
    39
    306-
    Finis huius Fasciculi
    Shto buddem bilixiti osten, bittiche na druggom
    ovvakom kartularichu sub nro. 2
    1
    (172. Isti dan za duhan
    2
    2.
    Na 22. Lipnja ( t 845.) za uputanje Knjigge 5. 20.
    Isti dan za Kami prilaz priko Cuprie
    i Zuhanu . . . . . . . . . . . .
    Na 28 jula za kruke i vino ... . . .
    Na 29 jula za 2. ta takum . . . . . .
    Na 30 jul a za prineenje sedala iz Carigra.
    Na t7 Koll ovoza za upotanj e Knjigge .
    Na 3]. Kollovoza za prilaz 2. priko
    Cuprie i grozdje . . . . . . . . .
    Na 12 oct. za upotanje Knjigge i prilaz
    Na 14 oct. Knjiggu Marti .
    N. 26- 30. oct. dok viddi
    Za prilaza dva i 2. u Carigradu
    Na 7. 9brn Na Paa Kapii
    3. t5.
    l.
    tO: 20.
    4. 5.
    5. 20.
    t: 30.
    5: 30.
    2.
    20
    1: 20
    2: 30
    20 Za prilaza 4 priko . . . . . .
    ------
    Dokse otisko iz Carigrada hrane Ojumruka,
    bakiah 2,b Kavazah
    Za Kavu i Caj3 . . . .
    na ladji i Kave
    Za kavah t8X20 p(ara)
    Za Vapor do Varne .
    Za Vapor do Oalaca
    Za Vapor do Orove
    Za 2. ljebba . . . . .
    (l PC.AaK HelJUTaK, aaTI'IM Ha CTp. 173:)
    Na 7 za prilaz u Stanbol porad
    Knjigah i to kakvu sitan e . . .
    - Za ta takum . . .
    - Za Orammat. Soave
    - Za prilaze . . . . .
    - Za Fli.iss papir . . .
    - Za Knjiggu po Ppti
    - Za prilaz priko Cuprie
    - Za prilaz. t ok. vina, kartie, pripalili ce
    Za 2. ta takuma ..... . .. .
    - Za prilaz, chage, grozgjicze, urme . .
    - Za Oimlie f. M. na 23. Mart.
    - Za prilaz, i njekoliko duhana . . . .
    - Na 28. Marta za prilaz i maz kundurah
    - Na t. Apr. za prilaz i + vina . . . .
    - Na 4. Apr. za prilaz i l ar(in) irita
    - Na 6. Apr. za . . .
    - Telalie, i gjumruka za prodatog konja
    - Na 10 Apri : za bez porad
    66: 10
    38.
    4
    l. 20
    g
    t08.
    t 40.
    t92
    1: 8
    2. 20
    8
    4
    1
    3
    3.
    10.
    2.
    20
    30 l
    2. 20
    2. 15
    25
    i6
    l. 20
    25
    35.
    2.
    1
    Taj Apyru AHO ,I(ponyJbnliesa AHesunKa ocTaAe Mn neno-
    an aT u saJbano 6u aa tbllM TparaTJt a6or naJbe ny6m!Kal.\nj e.
    1 no OBOM peuy 6Hne}l(etba TpOwKa BIIAU ce, Aa je
    JJ.ponyJbllH y ll CTO spnjeMe, AOK je nncao AHeBHIIK y IICTOj
    Ktbll311 Ha nOCJheAtbiiM ni!CTOBIIMa 6uJbe}I(IIO (no'leRWII OAO-
    C'Tpar) ll HOR'laHe ll3AaTKe. Jtl a OBOl' ce TPOWKOBHlll<a pa
    aa6npa, na!laJbe, ua je JJ.ponyJbnh Ilno y l.(apnrpaAy jow 11
    y 1846. Tpomi<OBHii'll<ll aanucn IIAY npeKo peAa, KaKO
    TY noKaayj e oet. caM TeKCT, a TO saJbaua aaTo, j ep je ua-
    cyMI.\C rujeroA yxoaTilO npaaan npocTop. narnHupao je
    TpOWKOBHH'IKe CTpaue OA 172. AO 182. nllmylin 6pOjKe npH
    AHY ll rope HaonaKO npeMa OCTanoM
    l Y OROM TpOUJKOBHUKY JJ.ponyJbHh, e110, ynOTpe6Jbasa
    faj es npasonnc, 6ap UJTO ce Tn'Ie AllaKpnnt'JKnx anaKosa.
    Na 15 A pri: za fli.isspapir
    Na 4 Maja za 15 udareni u
    kundure . . . . . .....
    Na 8. 9. tO. i ll maja u Ca-
    rigrad, a i za upotanje dvi knjiggah
    za Bosne . . . . . . . . . . . . .
    Na 15 Maja za prilaz priko
    perra . . . . . . . . . . .
    Na 24 Maja za vie pril aza priko Cu-
    prie i . . . . . . . . .
    30
    20
    3.
    2. 10
    35
    t: 2
    3.
    Na 25. Maja za upotanje Knjigge ..
    Na 27. Maja za Kartular . . . . .
    Isti dan za prilaz pr iko (:upri e l O
    Na l. 3. i 4. za prilaze priko Cuprie 15
    Na 10. 15 LipnJa za upotanje Knjigge
    i prilaz . . . . . . . . . . . . l. 10
    __:_ __
    ( aaTIIM CTp. 174.)
    - Na 4 Rujna za pranje haljina .
    - Na 5. Rujna sobne Kirie . . . .
    - Na lg. Rujna: za prahnje haljina
    - Isti dan: za obbojenje fessa
    - Na 20 Rujna za groxge . .
    - Na 22. Rujna jozi momku rahne
    - Na 24 Rujna za kartu .. . . .. .
    - Na 26 Rujna za Kondure - j emenie
    - Na 30 Rujna za groxge ovvi danah
    - Na 2. Listopada za privoz i prijatila .
    Isti dan za pranj e haljina moji i
    momkovi .... . ... . ... .
    Na 9 Listopada za ovvaki
    Na 18 Li stopada -- Luc; ino - odkupa
    rakie confecta groxgja
    Na 7 Studenog za pokarpljenje Kondura
    - Na 10 Prosincza igj uch u Stanbol poarc;i
    - Na 18. 19. 20 Prosincza prilazech u
    g3, 33
    35
    13: 14
    1: 20
    1
    1
    5
    2: 20
    3 1: 20
    2.
    1: 20
    30
    4
    5
    1 l o
    1
    Stanbol . . . . . . . . . . . . l
    Na 23 Prosincza za Kundure i prilaz 35.
    Ma 30 Prosincza za kartu i pripalilicze l
    U Ime 1846/ss(us)ovo u Czarigradu zapor.eosam
    Na 3. Sic;nja za izbavljenje teskera od
    Hancxie s momac;kom . . . . . .
    Na 5. za knjiggu na Poti . . . . .
    Na 13 za kalendariu .. . ..
    Na 16. 17. 20. za prilaz i tokakve
    2. 20
    2 10
    potarkuice . . . . . . . . . . "
    Na 26 knjigge upotanje . . 4. 20
    Na 2. za upotanje _ __:2:..:.. .....:1:...:..0
    (cnujeAn 175. cTp.)
    Daddo za obrijanje brade . . . .
    - Za Parobrod . . . . . . . . .
    - Na 37. Jula za rahnu . . . .
    - Isti dan za dvoja pranja haljina .
    - Isti dan za + okke groxgja . .
    - Na 2. Augusta za l. okku gr. .
    - Isti dan za pranje haljina . . .
    - Na 3. Augusta za rahnu ...
    - Na 30. Jula Tercxumanu 3!: isse za
    tri misecza . . . . . . . . . . .
    128. 2g
    y
    150
    20
    I : 25
    32
    1: 4
    1: 10
    20.
    466. 26
    -307-
    - Na 5. Augusta dobre kirie . . . . . g_
    - Na g, Aug. u vel li ku karu raki e popi 20
    - ovvi dana uz strashne vruchine za
    grozge daddo . . . . . . . . . . . 2
    - Na ll Aug. za rahnu . . . . . . . 20
    Na 16 Aug. za pranje haljinah u dvaput 2: 20
    Na l 7 Aug. za rahn u . . . . . . . 20
    Za Knjigghe koje donosishe i odno-
    sishe uz ovvo vrime Tatari 5
    Na 24 Aug. za rahnu . . . . 20
    uz ovve vruchine za groxgje . l
    Na 3t. za pranje haljina u dva put 3 30
    Na 31. za rahnu . . . . . . . 20
    ------
    ( cn uj eAu 176. CTp.)
    za knjiggu fr. Andriinu iz Bosne
    za pranje aljina . . . . .
    za ra hnu moju i momac;ku od 14. juna
    do 2t junna . . . . . .....
    za pranje aljina i c; uvaoczu jemcnia
    na 2 put . . . . . . . . . . . . .
    - za rahnu od 2 t juna do 27 istog ..
    - za privozenje i Jemeni parasi ....
    za rahnu od 27 junna do 2 Jul a i vo-
    zenj e do dregije . . . . .
    za pranje aljinah .....
    za krushaka 2. okke u dvaput .
    Na 2. Jul a za rahnu .. .. . .. .
    Na 3. juli a za pranj e haljina i jem. parasi
    Na 8. Jula za rahnu .. . ..
    Isti dan za pranje haljina . . . .
    Isti dan za 100 drama krushaka
    Na g jula kirie sobne .. . . .
    Na t 2 J ula za pranje haljina h . .
    - Na 16 jul a za rahnu . . ... .
    - Isti dan shto oddo do Kapi chaje za
    izvadit izum za poch u Bosnu .
    - Na 17 jul a za Jemenie .....
    - N a 19 za ceru shpanju . . . . .
    Na 2t jul a za rahnu . . ... .
    Isti dan za privozenje priko Bogaza
    Na 22. jula za okarpljenje j emelia
    615 27
    5. 30
    l
    20
    2 20
    20
    l 20
    20
    l
    4
    20
    l: 20
    20
    l
    20
    g: 20
    l
    20
    14
    13: tO
    1: 20
    20.
    30
    20
    Isti dan za 2 okku groxgja . . 2
    ------
    (cnuj eJJ. n 177. cTp.)
    Daddo za pobric;enj e brade
    "
    za Parobrod . . . . . . .
    za arrac jecxeka u Saloniku i Stan-
    bolu do Jurjeva . .
    za Rezachie . . . . . . .
    za limuna 4 X fi. para
    za pranje haljina u dvaput
    za rahnu, kavu po kapiam, turska
    pisma do l. Maja . . . . .
    za pisma turska, kapinski bakshisha
    do 10 Maja isse gr.
    za Rahnu nessabiv i momac;ko i ter-
    cxumana . . . . . . . . . . . gr.
    za rahnu konja i momka u Saloniku
    i kavazkog . . . . . . . . . . . .
    20\ 10
    l
    150
    87
    l
    24
    3 20
    73 20
    35. 25
    23: 30
    6g
    za privozenja i hodanja koje kua gr.
    za ra h n u i sh tokoj e male arc;e do 29
    Maja po Kapijama . . .
    za prineshenje sedla iz lage u han
    za okku 1. ashlama
    za pranje haljina u dvaput . . . .
    za rah n u moj u i momkovu do t O J una
    za ashlama okke + .
    za kiriu hana od 6 Maja do 6 juna
    moju i momac;ku
    za rah.nu moju i momk(a) od 8 Jun(a)
    do 14 ..
    (cnnj e}J.u 178. cTp.)
    Arrac;
    lJ.
    175
    16
    2 20
    2 5
    20
    t tO
    11 10
    20
    6g2: 20
    kog imado ja fr. Luka Dropuljich
    igjuch u Stanbol. 1845. a di e 28. Martii
    na putu
    Oaddo za jastuc;ich u sedlo , gr.
    Daddo za xitto konju . . gr.
    - za rakie oke l i . gr.
    - za kattanacz na Bisaghe
    - za oghledalcze
    - Sjerotam okko
    za faczu leta nro 2 ..
    za kaish i heremut na garabin
    za rakie -} .
    - za rakie + .
    za 2 konaka .
    za okku l . jabuka
    za vino i rakiu na vishe mjesta .
    za jabuke .
    za kov c; il as hev
    do novog ar<;a .
    do Skopja arc;a
    za obrijanje brade
    do Salonika arca
    za rakiu u putu
    za j olteskeru u Saraevu
    (cmtjeAII 179. CTp.)'
    . gr.
    . gr.
    g 20
    8 20
    10 10
    1: 30
    l:
    2
    3: 30
    4.
    13.
    4.
    7
    30
    20
    24
    20
    g6, 22
    42.
    l: 20
    71.
    t5
    277 27
    6
    283 27
    Na tO jula Fr. Andri i, Sherifii, Kattavichu i bratji
    Frani Dropulji knjigghe odpremi po Avdi Ta-
    taru odpremi
    Na jg jul a knjigghe po Cajkanu. fr. Andrii, Mishku
    l. o. Marti na: Frani Dropulji.
    Na 28. Aprila po Suleiman Tataru f. Andrii i pri-
    mi o sam odgovor.
    Na t3 Maja po Ri schaninu Dungeru.
    Na 3. juna po Manoilu malom Tataru.
    Na ll Aug. otczu fr. Andri i samu po Smail Tataru
    Na 24 Aug. fr. Andrii i ostaloj bratji po Vezirovoj
    Pos h ti
    Na 28. i 2g Primis mo 2. knji gghe od fr. Mari ana
    i odgovor na 10 Julia poslatih na 6 Aug. pisane
    Na ll . Sept. primiosam Knjiggu od fr. Andri e i
    Ojuvell ekovicll a po Pashanu. i Marianovicha
    ' ObAje ce BilAn eslt AeHI.\IIja JJ.ponyJbnkel!e KopecnoH-
    1.
    l
    -308
    Na 13. Sept. spremi knjiggu na sama fr. Andriu
    po Sellimu Omerbegovu zettu.
    Na t 7. Sept. 1845. primismo knjiggu Trrcxumanovu
    po Sherif Tatara.
    Na 22. Sept. spremi knjiggu na sama fr. Andriju
    po Sherif Tataru. hoode na 23 istog suvim
    - Na 30 Sept. Primismo knjigghe iz Bosne od-
    govor na 24 Aug. nashi i 30 istog
    Na 13 oct. spremi knjiggu po Poshti vezirevoj na
    sama fr. Andriu.
    Na 30. oct. primi knjigu Mindrinu i podpise.
    (cnnjt'AH 180. CTp,)
    Na 1 O 9bra Spremi knjiggu na sama fr. Andri u po
    Vezirevoj poshti, javljajuchmu daje samo pro-
    glashena svarha .... na Shpiru.
    Na 16 spremi knjiggu samu fr. Andrii priko
    Biograda opomene ujme diobe ....
    - Na 27 primi fr. Andriin odgovor na 13 oct.
    moju .. . .
    Na 19 !Obra . spremi knjigghe fr. Andrii Mlagjanom,
    Frani malom, Putalju, Gjuvellekovkhu, u cno-
    perti na Shpiru Rakovicha.
    Na 22. spremi Shpiri i fr. Andrii knjiggu po Poshti
    ujme parah. t obn
    1846.
    Na 5. janu(ara). Spremi knjiggu na Fr. Andriu po
    Poshti na Shpiru 16 . ...
    Na 26 janu. e. a. na fr. Andriu pisa i odde u Ma-
    svarhu nezgodah interni dis . .. ..
    Na 23. a. e. primi od pire odgovor na 22. e. (o)
    na. (nno)
    Na 2. spremi knjiggu fr. And. i mladei u
    po poti.
    Na 23 Spremi knjiggu Fr. Andrii, mladei,
    i malom Frani. u priko Sarajeva
    po Poti.
    Na 13 Apri. spremi knji icu Frani Poti
    piri Raji.
    Na 9. Maja spremi knjigge Bonjaku,
    Frani, piri, Maria-
    Putalju, po malom Manoilu.
    Na ll. Maja Bonjaku, u po poti.
    (CmtjeAit 181. CTp.)
    u . . . sinu za t okke rakie . . . . . . .
    u istom mestu za l. okku jabuk . . . .
    u Orovoj za vino i Passaporto . . . .
    N a 2. xbra iz Orove do Dren kove kolah,
    i dok ih najdjo . . . . . . . . .
    Na 3. xbra za 1. ljeb ....... .
    od Drenkove do Zemuna za Parrovoz .
    Skellarine i podpis Passap(orta)
    Za Wein Suppe l.
    Za l.
    Za l.
    Za 1. Wein Suppe
    Za 2. Wein Suppe
    u Biogradu hodaje za 5. danah
    Kruhah . . .. .. . ... .
    Skelle na Kollobari . . .
    2.
    l.
    2. 20
    62. 20
    1: 30
    44.
    5
    2
    4
    6: 30
    2
    3: 30
    17.
    2
    1
    1 0'1eBHAHO pa'lyH noepaTKa Kyto (y AeiJ,eM6py 1846. ?)
    u Otruici . . . . . . . . . . 2
    u Paleu konak m6j i konj. . . . . . . l: 36
    u Dobravici Konak . . . . . . . . . 16:
    u abcu za Wein Suppu kavu i rakie marve 3
    ( OOl'Jbe)ltha 182. CTp.)
    za podpisanje Passaporto . . .
    za t. . . . . . . ...
    Iz Biograda za kolla do .
    S' do Tollisse . .
    od Tollisse do Travnika .
    op Travnika do Kreeva .
    u Kreevu u kavi . . .
    'u Saraevu i Visokom .
    za kundure u Stanbolu
    1531.
    685: 14
    :lO
    2
    94.
    56: 10
    70.
    30.
    6.
    7: 20
    35.
    302: 50
    Borenje Darave Bosne Srebrenite s' Biskupom
    O. Rajom (PyKonuc y J<p. Cney'iUJ/UlllHO]
    KHJU:J/Cilll4U y 8a2pe6y, sign. 3917., 1-tanucao - KaKo
    ce JIWCJIU - rjJpa J1BaH C/Jp. jyKuh.)
    0JJ.JIYKOM CpncKe KpaJbeBci<e AKa)J.eMwje OB,IJ.je
    je naocTaBJbeH I .n II Razdiljak.
    Razdiljak Ill.
    Jrzgra.
    :postade Biskupom. Cipanje ovog vrimena u
    Pravi nei i. Provincial. Barii naredbe i Prava
    Provincie. Nesklad s' Obitili ma.nastira Sudinskog.
    dilise od Redovnikah. nemira sa
    svom Provinciom. Provincia alje Pokli sarc u Rim.
    stavlja Carkvu Sudinsku pod lnterdictum.
    Godine 1797. u mistu zvanu rodjen bih
    Pavo God. 1817. u Manastiru Sudinskom
    Fratri Pavla zafratrie, i nadie mu ime Fra Rajo,
    zatim poslae ga na nauke u Italiu, gdi priko 10.
    godinah potribita jest sliao. uz to vrime
    jest i druge postanuvi Lector. Uz isto vrime
    Fra Augustin Milletich Biskup, i Vikar Apotolski
    u Bosni uljezavi u godine starosti, i s'
    nadstupnikom svoim pie u ltaliu i svit-
    tujega, da odbaciv brime Lectora pohiti u Bosnu,
    i da ga kako doi de svoim Pro- Vica rom
    Genera/im u Posavini. - Dakle god. 1829. fra Rajo
    lz Italie dojde u Bosnu. - G. 1830. Provincia
    fra Raju Parokom na upi a mu
    dade, da bude njegov Namistnik sdvoranji (Vicarius
    foraneus) u Posavini. - G. 1831. na 18. misecza
    sarpnja S. Pohogenje pod Livnom
    umarh.
    1
    Posli dakle smarti odma doastog
    miseca Kollovoza licem na veliku Gospoinu Dovar-
    iteljstvo (Definitorium) Provincie skuppise u ma-
    nastir Sudinski, i po starom s' Decretom
    S. Stolla potvardjenom odabra, i naimenova za
    Biskupa Fra Rafu i javih Dovariteljstvo
    u Rim odabranje. Rim pako g. 1832. miseca
    odabranje te potvardi, i tako iste godine na 30. mi-
    ' Kolikoje bio izvarstit more se vidit u dillu,
    koe je tampano u Rimu pod naslovjem: De vita Ill. viri
    Augustini Romae MDCCCXXXV.
    -- 309-
    seca Rujna G. u Djakovu za Biskupa od Azota,
    i Namistnika apotolskoga Bosanskog bih redjen.
    Ovdi more svak lako opaziti, da su fratri plaho,
    illi kako rieti: napriko, i za to uprav !WO-
    pako hotili, dok su na veliko dostojanstvo
    uzdigli. Ali evo uzrok po komuje ta hitnja
    u ono vrime njeka cipanja u Provincii medju
    Redovnicim biahu se porodila, i to s' toga: to jedni
    u ltalii, a druggi u Cessarovim Daravama nauke
    svaruju. s toga reko, mallo po mallo porodile su
    se dosti rune zlobe, i unaticanja medju njima
    tako: da svi jedne i Provincie
    Sinovi, nitanemanje posve su duha, koga
    osobito vrativse u Bosnu pokazivat.'
    Duh pako, koga u tudjinam zacarpe evo kakav je:
    oni, koi u Italii u s'
    obe strane ima Redovnikah pametnih, i
    uprav kripostnih; njeki pako: ako to i zafate od
    neosnovanog duha s' vremenom u Bosni pobace:)
    biti: u naucim slabii, s' toga za velikih
    poslovah neprikladnii, al kolikosu slabii, tolikosu
    ponositii, i za dostojanstvim pohlepnii, vie su za
    se, neggo za umijuse prodavat za druggo,
    nego su, i tajnost pomnjivie Oni pako, koi
    u Cessarovim Kraljevinam nauke: jesu u na-
    ucim izvarstitii, s' toga za poslovah svoga stanja
    prikladnii; i tojim je na sardcu, to je i na jeziku,
    odkud s' jezika kao gube (glave)
    svaka. - dakle, da od oniuh, koi u Italii
    od njekoliko godinah broj manji postade, a
    drugiuh broj se uzmnoa, i po redu se i njima
    put otvarat, da mogu dostignut stareinstvo kako
    u Provincii. Nut! krivim okkom gledahu ovu
    njiovu oni , koi su talianskim duhom napu-
    njeni.1 Ovi duh mnogo je okreto i s' Mil-
    , jo starog i talianskog Naroda duh holosti
    i pohlepnosti jest poznao, i s tim duhom obodvoi napuhani
    ude, i trae svArhu drugih uzdignut se. Odkud Pesnik p eva:
    Holost GArkah jest poznana:
    Narodi ma gospoditi.
    Pohl epnost je pak Rimljanah:
    Varh Narodah sviuh biti.
    I kad Sabljom nemogahu
    Seb Narode pokoriti,
    T o duhovnom nastojahu
    Vlastju svArhu svakog biti.
    pak u ruci
    Oblast svetu, boanstvenu
    Pod imenom nje nad puci
    Htjeli b' dArat vlast vrimenu.
    Mlogih dakle od naih kako vide Italiu s'
    ovim se duhom opoje, i dAre ko da je bojim piirstom upi-
    sano, da oni sami moraju imat oblast, i Starei nstvo svArhu
    drugih.
    - flucau, je y OBOj HaAOnujenJbeHOj 6ItJbeWU,D y 3.
    CTII:C:Y l. I<nTnu,e npso6uTHO 6uo Hanitcao: Duh je pako
    Taltanah, ann OHAa HCnpasHO. llpea na1< peAaKu,Itja ose uo-
    Tuu,e rnacnna je oeai<o: "jer je jo starog' rimskog', i
    kog' naroda duh kako
    Makar Kako bilo! gospoditi
    U podlogu drugom pak nebiti.
    Mlogi dakle i od naih kako vide ltaliu, s'
    ovim se duhom Qpoje, i on s' njima iz jedra i vlada."
    koi u svemu biae izvarstit, i u-
    prav kripostan Pastir; a jo je vie istim duhom
    opojen bio priko svega svog ivota Vikar
    Generalni fra Dominik zato i jedan, i drugi
    poticae briljivo da pria pohiti u
    Bosnu, bojahu bo se, da komu, koije u Cessarovini
    bio na naucim, posli smarti nezapane
    dostojanstvo Biskupovo u Bosni. I da kad
    umarh bih Provincialom fra Ivan
    koga duh jedro ufatio za nos isti
    sa svojim da njegov njegda
    bude odabran za Biskupa. Koliko je pako
    duhom i naduhan
    biva iz njegova Lista, koga je kao Lector iz Rima
    g. 1829. na 18. miseca Mi !leti u Bos n u
    piso; u kom Listu (a) jo nit ivio, nit
    stito poznavao (jer kao diete u manastiru
    taje mog0 uprav poznati, i suditi?) Redovnike, koi
    su u Cessarovini ipak u Listu kao
    zlobnik suprot istim strano i veli: da su
    ubtlrljani njekim otrovnim naukom, . .. da njega
    kad izage u Bosnu krivim okkom gledat i t. d. Ko-
    liko pako ovim zlim duhom, illi vitrom na-
    puhan svakkom prigodom nastoi privalit one Re-
    dovnike, koi su u Cessarovim Dliravam bili na
    naucim, to vidit nadalje na svom mistu; ovdi
    nek je zadosti kazat: da je Mi-
    Kotromanu i jo gdikoim svaki smrad tali-
    anski pravi mirhu; svaka pako i najizvarstitia kri-
    post, ako nije potekla iz ltalie, njima je jedno nito.
    Odkud svaki Redovnik, koji je u ltalii, makar
    bio slipa karticza, kod njia je mudri Salamon, i
    1
    makar k0je prigrike, kod njia je Sveti Anto;
    a oni, koi su u Cessarovini ma neznam ko-
    Jiko bili i kripostni, njima su zli i t. d. Ovdi
    jo i to imam napomenut: t. j. da ne bih imao od
    ovakih stvarih ja nita ovdi govorit, al to kad
    me na to okolovtine usilovae, koe iziskuju, da
    se svakka na sridu potegnu, po koim se je
    nilo, da se tolike smutnje porode; darim pako, da
    se ni jedan pravi ljubitelj P-ravde, i istine s' ovim
    ni mallo uvridit. - to mu drago!
    vitrom ovog' duha, a nastojanjem, ili pravie govo-
    njekom privarom i
    na veliko se poppe, i Biskupom postade. I
    kako postade Biskupom za zafalit svomu, Metru
    svoim Vikarom Genera/im, i tako
    izpunie zakon koi velii: do ut des, Medjuto: istina
    je prava, da Red Svetog Francika, a Provincia
    Bosne Srebren ile illi Fratri Fratri l a nitko druggi,
    izvadie iz dubokih tminah neznanja na
    prosvitljenje, izvukoe ga iz siromatva, i priveza-
    emu stalni kruh do smarti; izvadie ga da uprav
    reknem iz suanstva, i ga i Gospodinom
    Biskupom, alli naopako po se, i po Provinciu,
    po isto Karstjanstvo u Bosni, kako vidit
    nadalje.
    Godine 1832. miseca Svibnja za Provinciala
    bih odabran Fra Mihailo za njegova dakle
    provincialstva Biskup biv od naravi
    (a) v. Docum. A.
    plah, zloban, osvetljiv, nemiran, a svarhu
    svegga priko pohlepan za irnati vie, i vie,
    evo odmah sve stavljati za uzdignut
    sebbe u svemu, i posve svarhu Fratarah, nji ove
    nutarnj e uprave, manastirah, zemaljah, u-
    pah, i ostalih stvarih. To pako nije moggo do-
    stignut neprikarivi tolikl', i toliko Naredbe
    od S. Stol a Redu Francikanskom dopustjene, i
    neuvridivi Provinciu, i njezina Pravah nepogazivi;
    takodjer i drugge Zakone Carkve nut
    je za sva ova pogazit, i pripravan,
    kao gladan medjed za najest se prisna mesa. Od-
    kud najpria, odmah kako postade Biskupom
    uvridi Provinciu u tom: to bez dogovora Stare-
    inah od Provinci e uze sebi za Vikara Ge-
    neralnog, za Tajnika, i drugge Redovnike
    za Namistnikall zd(v)oranji/1; s' ovim sv0im postu-
    panj em uvridi reko Provinciu, i pogazi De-
    cret, koi zapovida (b.) da Biskup s' dogovorom, i
    s'porazumnjevanjrm Stareinah Provincie uzima
    sebbi - toje vie: istom prigodom
    Sabora Tridentinskog naredbu. koj om
    se zabranjuje: da nikakav Redovnik bez dopus/j enja
    svoga Stareine nemore sebbe stavit ni u kakvu, i
    ni u slubu (e). - P osli toga barzo
    opet uvridi Provinciu poradi Fra Filipa koi
    kao upnik njeku zadubinu, illi mil ostinju (el eemo-
    syna) uztee manastir u Sudinskom, i sebi juh pri-
    grabi. dakl e purad ove pogrike bih od Pro-
    vincial a opomenut, i pokaran, i bih mu naredj r no,
    da milostinju prigrablj enu manastiru povrati. Ovo
    brani i ust ade suprot Pro-
    vincialu ja sam Biskupija! svtirhu dese-
    tine pako koja se Ctirkvam daje, Biskup more ta
    odredit, a ne Provincial. - Ovdi imamo nj et o
    iz daljega napomenu! tj. Istina j e, da Redovnici od
    obsluenja po Reguli S. Francika ne mogu
    nikakvih dobarah, illi imanja posidovat: alli je
    istina i ovo, da smiuje, i pobundava Pra-
    va/1. Druggo je naredit: ta imaju svitovnj aci davat,
    svoim duhovnicim dvornicim? A druggo: ta ima
    bit od mil ostinja jur priml jenog po Redovniku? Ono
    nek spadda na drago vlast i Pravah, ovvo
    po Zakonima Carkvenskim spadda na Provinci a-
    lvva Pravah, u koim i ominje ljudih,
    ovvu istinu pripoznaju. Medj uto Provincia Bosan-
    ska jo oddavnanjih vrimenah od S. Stol a ima
    Dopustjenje da more Redovnikah, i Mana-
    stiri darati dobra i nepokretna, i ovo Dopustjcnje
    svakke dvanaeste godine valja da budde ponov-
    l jeno od S. Stol a. Po Dopustj enju Mana-
    stiri i more darat pokretno i nepokretno ima-
    nje, al nikakav Redovnik nita svoga ne-
    moe imati, i t ogod koi valj a da
    dade. Odkud po istom Dopustjenju, i starim obi-
    (b) V.
    (e) Prohibet Sancta Synodus ne quis Regulari s sine
    sui supcriori s licentia . . . eujusvis pi i opcris praetextu sub-
    j i ci at se obsequi o ali cujus Praelati ... alterius eujus-
    cumque personae, seu l oci &e. Conei. Trident. Sess. XXV.
    Cap. l l.
    HaMeljy t - t nu eau, je npeu,pTao y py Konucy l
    310 -
    Redovnici koi su na slubi Karstjanah izvan
    Manastirah, primaj u od istih Karstjanah, i pomnjivo
    sabiraj u milostinje, i od tud to j im treba za po-
    ten<lg priuba ivlj enja sebbi ostavljaju, a ostalo
    sve virno imadu slati u Manastire, u koim se mla-
    odrahnjuju, Starci uzdare i t. d. Stareine
    pako Manastirah po usobitom S. Stola Dopustjenju
    jesu Upravitel j i (Syndici apostol i ci) svijuh dobarah,
    i svakke lemozine, koju Redovni ci steku. Odkud
    oni Redovnici , koi su po upama po odregenju S.
    Stol a duni su podpun razlog dati u svemu od le-
    mozine, koju primaju, i sabiraj u, duni su velim
    razl og dati Stareinam Manastirah (d). Ova bistro
    razabravi vi dimo kol iko, i koje Naredbe S. Stol a,
    i sve Carkve prikari, i bra-
    ne<;i najpria dakl e prikari Naredbu
    Propagande od godine 1786. po koj oj naredbi Ovar-
    diani Manastirah jessu Upravi telj i imanja. i Lemo-
    zine, koja se Redovnicima podiljuje, a druggi svakki
    Redovnik duan je pod teki grih, i estoke pokore
    Stareinam Manastirah l emozinu slatti (e). Za ti m
    prikari druggu Naredbu Propagande od
    godine 1787. koj om zabranjujese, da Vikari Apo-
    tolski nemiajuse u stvarih Redovnikah (f). Nadalje:
    branechi Upravu S. fran-
    ci ka, u kojoj isti svima Redovnicim zapovida: Nek
    sluaju svoje Provinciale (g). Najposli s' tim svoim
    dill om pogazi zapovid S. Sabora Triden-
    tinskog s' koj om se zabranjuje, da nitko od Re-
    dovnikah nita kao vl astito nemore posidovat, a
    j o manj e od prigrabi! (h) a tako zvoni i
    Regula S. Francika (i ) pako sklonuvse pod
    skut i neposluan, i vlastnik (pro-
    priet arius).
    Kazavi na koi s' svoga
    Biskupatstva Provinciu vridjat, nj ezi na Prava
    Uura) gazit, i drugge Carkvenskc naredbe mi-
    stose otvora, da ovdi kaemo: na koi on
    postupat suprot svojoj Obitili, illi Fa-
    mi/ii manastira Sudinskoga, i kako pomnju stavi za
    privalit onu zdjelicu, i z koje gladan mnogo
    krat slatkoga grah sit se je nakusao. - je
    odrahnj en, zafratrit, i zabi skupit u Manastiru Sudin-
    skom, i posti nego Fratri zabiskupie da
    (d) Deer. tum S. Congregationi s dc Propaganda fide,
    anno 1786. ..1 Gvardiani e presidenti dei Conventi legitima-
    m<.' nte eletti come Superiori locali sono i Sindaci Apostolici
    in Bosnia delle Commonita Religiose, e di screti Dispensa-
    t ori , che si possono servire delle elemosine, ed crogarle ove
    l o esiggo il bisogno . . . 2. J Parochi sono come subalterni
    procuratori sosti tuti ed ceonomi dei Gvardiani, e meri instru-
    menti di quelle Missioni ... ll rimanente per6 in qualunque
    meni era acqui stato in Parochi a debbono consegnare ai re-
    spettivi Superiori locali fedelmente, ed interieramente sotto
    pena di peccato grave, oltre le pene Statuarie". Vid. Epilogo
    Storieo. nro 74.
    (e) Decretum s. Congr. a. 1786. in praeeedenti Nota
    expositum.
    (f) Decretum S. Congre. ejusdem. ld 3. Deeem.
    " Vicarii A posto lici ... ne se immisceant in rebus Fratrum",
    (g) Regula Fr. Minor. Fratres obediant suis Ministris
    in omnibus C. X.
    (h) Conc. Trident. Sess. XXV. de Regul. C. Il.
    (i) Item Re g. Fr. Minor. Fratres n illi/ sibi approprient. CVI 2
    - 311 -
    bi isti zgodni e, i pristojni e u ovom manastiru imao
    pri bivali te. Redovnici istog manastira od Vezira Mah-
    mud Pae, koi u Bosnu parvi Nizam (redjenu Vojsku)
    uvede, uzee dopustjenj e, i s' velikim svoim trokom
    i trudom pod nazirateljstvom
    1833. produlj i e stari manastir nadostavivi mu osam
    sobah. Posti dakle nego bih ta gradja dogo-
    tavlJ ena, ponudie Redovni ci da koje
    dvi nove sobe za se uzme. Ali nuto! on na to
    n i da pogl eda, nego veli : Sva kolika grad ja moja
    je, ja nedam u nju ni zavirit jratrim. Odkud velika se
    uzgona porodi medju i Redovnicim, i naj-
    PO?Ii druggo nemogadi e biti: nego polovi nu Gradje
    t. J. sobbe Redovni ci pustie. Medju
    to on darat kao da je sva njegova Gradja, i
    za to u podpisivanj im svagdi metat: Ex
    aedibus nostris Episcopalibus. Druggi pako Biskupi
    su pi sat: Ex conventu nostrae Residentiae.
    Ovom prigodom (j) druggu, i mnogo estju uzgonu
    imadoe Redovnici s' za to: to Carkveni
    Zakoni. (k) o da na vratim svakog
    manastira mora btt Zapnka (cl ausura) priko koe nije
    slobodno enskim glavama u manastire Redovnikah
    unil aziti. Na oni dakl e kraj, na koi manastir bih pro-
    duljen Redovnici da stave Clausuru, a
    neda, nego sve jednu ja sam Biskup, ja
    ne bit zatvoren. Svit ima potribu za pri-
    stupit k' meni, z a to i ja nek more k' meni u
    svakka doba s vak pristupit, muko, ensko, mlado,
    staro, Ktirstjanitl i i t. d. Mnoge dakle porad
    ovoga se smutnje, i uzgone; i najposl i Re-
    dovnici voljedoe po zakonim, nego po Bari-
    stea sl:irbeu, i stavie na vrata Zapriku, nitti pripu-
    stie da svak po manastiru cunja. - Na barzo i
    smutnja, i pobuloga dogodise, medju
    i Redovni cim Sudinskog manastira, a evo zato:
    Njegda vedri Dvor pokojnom Biskupu Ore-
    goriu i z Varea posla za parsa jedan zlatni kri na
    zlatnim verugam Ovi kri Gregor pria smarti
    pokloni , i ostavi pril iki S. Ive l<arstitelja u Oirkvi
    manastira Sudinskog. Postanuvi dakle Bi-
    skupom posvoi, i uzze sebbi kri , i na
    svoim' parsim nosit. I da imadu zakoni koi
    zabranjuju, da se stvarih: Pril ikam, Oltari m i
    kvam ostavlj ene nemogu oduzet, ni t na druggu slubu
    okrenut, zato Redovnici sa zakonim sc izimc
    kria protivi e; medjuto sve njiovo protiv-
    bih b6 se zlatnog
    kn za Redovntctm odgovo n: Bolj e je da ovi kri
    stoi na menni ivu, nego na dtirvetu. S' vrimenom
    Redovnici svoju tubu svarhu ovog i do Rima (!)
    pruie, al nebi koristi, niti je i dan danas kri Carkvi
    povratjen.
    uzgonah, i drugge pri mnoge, i
    svagdanj e smutnJe opl etoese medju i spo-
    menutom obitili Redovnikah; bo nasartje i
    nagoni, a Redovnici se brane. Iz medju ostalog pako
    (j) Vid. Apol ogiae Generalis n. 8.
    (k) Cone. Trident. XX. de Reg. C. V. Bu!. Pi i V.
    et. Greg. Xlii. Pp.
    ( l) Epilogo storico n. 84.
    najvie je: to kakko postade Biskupom u
    h.otjede biti Stareina manastira, i po sve na-
    c.: t.n e da se za druggog Stareinu nezna osim
    n]egga . jednoga, i da se on u svemu pita, slua, i
    t. d. Btae tada u Sudinskoj Stareina (Gvardi an)
    Fra Anto ovi koli(ko) god krat u njegovu
    vladjav svoj parst metnu vazda mu se e-
    stoko i snano odaparh, odkud za mallo na to se je
    bilo dolo, da je hotio iz mana-
    stira izbacit, da druggi pravi ljubi telji mira obadvoicu
    s' l iepim nisu zauzbijal i, i mirili. - OI ko-
    liko krat u ovim uzgonam bi uzdahnuo i
    re.ko: Fratri odabrae mlada, nevjeta, hola, i
    Btskupa, zato vazda ' njime mukku : ah!
    dasu posluali S. Pavla, koi vel i : "opor/et
    Eptscopum esse . . . non litigiosum, no11 cupidum,
    11on superbum, .. . non neophytum ne in superbiam
    elatus in judicium inuidat diaboli (m). Uz ovo vrime
    da jo nemoe suprot Zakonim Sta-
    Redovnikah na sil lu prigrabi!,
    n!t more bttl, da se kakko on el i sama njegova be-
    u svemu slua, pita, i zarezuje, zato odilise sa
    svt m od Redovnikah, i Familie, baci sa sebbe aljinu
    (habitum religiosum) i da se od
    svakoga vidi i nagizdan (n) alji nu (re-
    verenda) s' carvenirn pucama, i svi l enim se
    pasom pae, i nedostoise imati i kako s'
    Fratri ma, nego u svoj oj sobi, i t. d. a
    zbi u s' Redovnici m jest i tak pristao,
    kakoje zabtskupljen. Pri stade reko s' fratrin zajedno
    jesti, pitti, al mu je i opet iz njiova lonca i l o jito'
    i iz pi tj e, i t. d. '
    Uzgone, i primetanja dovle napomenuta najvie
    biahu medju i Fratri m manastira Sudin-
    skog, i prualasuse do Provinciala, medju to: vatra
    nemira po svoj Provincii ni jednom prigodom nije
    se pruila; dok evvo s' godine 1834. Ba-
    neproglasi svoju okolohodni cu (Circularis) koja
    "optaremus". S' ovom pokaza
    zlobbu sardca svoga prama Redovnici m i to onnu
    koju je imao, prid negojc Biskupom postao,
    1 kOJU Je pokazao u Listu svomu iz Rima
    godine 1829., poslanom (o). U dakle okolo-
    hodnici garmi, i puca suprot Provi nci i
    i pokazuje da on Redovni ke dari kao
    u virri, poradi Spiritualiter duhovno. - I ma se
    ovdi zn atti : daje Provincia za novu godinu J 834.
    jedno Njiovu Cessaru
    Austrianskom, i ga je na svitlost datti u Bu-
    dimu pod naslovjem: Aug. Impe. Ausf . .. . et No-
    bili Oe11ti Pannoniae &e. U tom pako
    na.hode se. Ktirstjanstvo u Bosni duhovno upra-
    vij ase od jednoga Biskupa, i triju h manastirah. "Uni-
    versa multitudo Fidelium in Bosna spiritualiter regi tur
    cura unius Episcopi, et trium monasteriorum".
    d.akle sa svojom okolohodni com suprot be-
    SJedi duhovno (spiritualiter), i veli: da Biskupi ne
    (m) Finis: C. Ill.
    (n) Vide Epilogo Stori co n. 120. Vicari o ar1. Mons. Ba-
    ilvido di esterior pompa, troppo geloso de' suoi diritti.
    (o) V. Docum. A.
    -312-
    samo duhovno, nego i vrimenito (temporaliter) moggu,
    i moraju pukom karstjanskim vladati, i upravljati , i
    kae: da on isti kao Biskup od Rima ima tu dvo-
    struku oblast. "Nos in manibus habemus Breve apo-
    stoli cum Gregorii 16., quo quamquam indi gnos Vi-
    carium Apostolicum in Bosnia constituit, et tam in
    spiritualibus quam in temporalibus gregem regendi
    facultatem nobi s facit .. . ad quem vis finem Eccl e-
    siae l eges. dirigos, eas omnes Spiritual es esse, popu-
    lumque spiritualiter tantum per Episcopum regi ma-
    xime incogruum est, imo periculosum concludere".
    Nadalj e: holost ni
    mallo tosu Francikani kao takvi po milosti, i Po-
    veljom S. Stola iznimnj eni (exempti) od duhovne, i
    vrimenite oblasti Biskupah; suvie: Franci kani Bo-
    sanski po Carskim Fermanim iznim-
    njeni su (meaf) tako: da ni j edna vlast, nikakve vri-
    menite oblasti svarhu nji ah, nitti upli va u stvari nj iove
    ikakvog more imati ; ovo reko ni zato ne
    priti fratrima, i veli: da jih more pod vri-
    menite pokore stavit (kao Vl adike kukavne
    Popove, vezat, zatvorat, mlatit i t. d.). " nos magna
    pollere auctoritate in exemptos, eosque
    poenis afficere posse" (p). Istom pngodom
    nepostidno i smiava Oblast Stareinah Reda, Vladjav,
    i upravu Provincie: "va h inauditam auctoritatem
    vincialis, et Seniorum Provinciae". Spomenuto
    tovanje odma godine 1834. u Zagrebu, a posilm
    oppet u i stom Rimu bi ae pritanpano (q), od ljudih
    j est ti veno, i mnogo procinjivano; sami daklen
    uprav opojen oblastju i dostojan-
    stvom, a holostju zaneen, suprot besjedi spiri-
    fualiter. - Onog vrimena Provincia proglasi svoju
    priplemenitu Okolohodnicu, koja Rex paci-
    ficus (r). U i stoj bih kazano mi sli,
    i da uprav nerazabire to nett sprrrtualrter (du-
    hovno) to li : tempora/iler (vrimenito) ili ako uprav
    razbira, a on se holo samo i pohlepno die _svarhu
    onog, to nij e, i t. d. I dasse svarhu ovog vte ne-
    produljujemo, samo na poslidku jo napominj am ono,
    to u toliko put spomenutoj Okolohodnici
    Fratrim kruto t. j . nek svi zaj edno '
    njime dare, virruju, ispovidaju, i da on ima
    dvostruku oblast duhovnu, i vrimenitu svarhu Kato-
    likah, i Fratarah u Bosni, i nek svi zajedno s njime
    pogardjuju, i ismijavahu oblast Stareinah Reda, i
    Vl adjav Provincie, koja j e .nezafalnog iz
    smetljita izvadil a, i popela, na dostojanstvo Biskupovo.
    Sva koja dovlen navedosmo (primnoga pako
    ostavljena su, j er bi se mnogo hotj elo vrimena za
    sve pokroiti, i popisati) dogodila su se od onog
    kad j e zabiskupljen t. j . od 30. miseca Rujna
    godine 1832. pak dalje priko godine 1833 i s' po-
    god. I sva onako, kako su se dogodila
    Provincia j e svakki put vi rna u Rim, i Generalu
    Reda, i j avil a. pako, da priko
    {p) Protocolla Conventuum.
    (q) Questa Nota Coli' Oratione sarebbe stata ristam-
    pata in Roma, ed altrove senza veruna difficolta. Epilogo
    Storico n 64
    (r) V. Protocolla Conventuum.
    svega toga vrimena ni jednog pravog odpravca,
    odgovora na svoje tube Provincia iz Rima neprimi;
    i Redovnici da j e na zlo ustao; odkud
    dok on onako sillovito bude postupati, ni j e
    njime mira imati, zato na vrime zlu, i ne-
    miru na kraj statti godi ne 1834. u mi secu Svibnju
    alju u Rim dvoicu Redovnikah kao svoje Poklisare,
    fra Mariana i fra 1/iu Doavi
    poklisari u Rim prikazae Propagandi potanko sve
    nepravde, koje j e proastih godinah Provincii
    uz to molbu pristavie: da Propaganda po-
    svoj om vlastju zauzbie. Medjuto:
    posti pol godine u Bosnu se vrati, a u-
    cilu godinu u Rimu se pravi od-
    govor i uzeti: al i godina projde a Propa-
    ganda nita neodgovori; najposli uze dopu-
    stj enj e za povratiti se u Bosnu, komu pri polazku
    bih od Propagande: Ajde u Bosnu a
    pismeno poslat odgovor na vae pronj e. l s' ovim
    Poklisarim, i svoj Provincii Propaganda, kao
    to naki reknu: samo zube primaza, da tog
    nij e izpunil a.
    Poklisari Provinci e u Rim idoe, ondi stajae, i
    u Bosnu vratie se, a svejednako i svira, i
    igra; za ukazat da j e i da nit se boi
    Rima, nit Srima, jo j e bisnio, kao to
    biva iz onog njegovog postupanja, koj e se parvi dan
    Uskarsa godine 1835. u Sudinskoj a evo
    Kakko svagdi u svoim Carkvam, tako i u Sudinskoj
    imadu Redovnici po Uredbam Carkvenskim misto
    gdi Misnici sisti, kad veliku slubu u Carkvi
    da re a sad jim to zabrani ovako: Pa rv i dan
    uprav prid veliku Missu, kad j e Carkva
    puna svi ta, alj e svoga momka; koi saav u
    Carkvu stolove na koim bi Misnici pod Mi ssom imali
    siditi tamo amo po Carkvi razbaca. ovo Mi-
    snici: da taj dan pri ko samo j edan
    Mi snik assistentibus) Missu piva. To
    Carkvu stavi pod estoku pokoru (Jnterdt ctum).
    Ovom' prigodom neizkazane uzgone, s_mutnje, i
    porodiese. prosta v aptahu: nebtl o_ 111
    onoga tkoga zabi skupi , ni onakog Biskupa!! A i j est
    stvar uprav svoim zulu-
    mom povod dade takoj smutnji , pak ta jo? nego
    Boju stavlja pod pokoru Jrrterdictum.
    Razdiljak IV.
    j ezgra.
    post ade Provincial om. ide u Rim,
    i pism:mJ pPtvarania suprot Provincii vra
    t i se u Hosnu. Iz. Rima stiggoe pom ll ovanja. i njl'ke Nar, dbe.
    Godine 1835. mi seca Svibnja Redovni ci u Ma-
    nastiru darae veliku Prominu (Capitulum)
    i Provinciaiom Fra Andriu U
    vrime ove Promine opet imade Provincia veliku uz-
    genu s' a evo zato: Stari j e u
    Provincii od i ste Propagande godine 1761. potvar-
    dj en (a) da oni koga Provincia odabere za Stareinu
    Manastira, zajedno bude Parok upe manastiru pri-
    i da ne bi gdi manjkala puku sluba duhovna,
    (a) Vide Epitome. Item Epilogo Storico n. 67.
    -313-
    Gvardian manastira kao Parok ima svoje
    (Coadjutores Capellanos). Sad dakle prigo-
    dom Provincia odabra, i Gvardianom manastira,
    i Paro kom upe manastira Sud inskog nu l
    stade suprot tomu da nije nje-
    gov privarenik, niti ' njim u j ednu tikvu pue; za
    to sad veli: ja nedam da bude Paro-
    kom ove moje upe. l posli mnogog primetanja bih
    usilovana Provincia ostavivi vridnog drugog
    na kog nagiba Gvardianom i Parokom
    niti. - Nadalje: vrime prohodi a vi e, manj e,
    sve svoju provodi, u tom i god. 1836. --
    da za toliku, i tako starinsku gradju
    t. j . Provinciu privalit; treba iz dubljeg, iz daljeg
    kopati, zato odredi u Rim, i sad spome-
    nute godine mi seca Kollovoza pod imenom Pavla
    (ovomuje materino podartl o) podiese, i
    dojde do u Dalmaciu, al udarila bolest Kra-
    telj(a) vratise u Bosnu, gdi po vrime
    u neskladu, i na Stareine osobito unidese
    i u god. 1837. Ove godine na lj eto
    po Posavini Krizmu i ni ta ne Stareinam
    Provincie (a takoje i l ani kad je bio doo do u Dal-
    maciu skrovito, i suknuo) pribrodi Savu, i
    istom iz Slavonie pie Provincialu evo
    ja odo u Rim, a ajdete, i vi Fratri ondi
    pogledat jedni drugim oko u oko, kao z ec zecu, i
    tako priko Slavonie, Harvatske, ltalie ode u
    Rim, medjuto kudgod j e prolazio, svagdi j e Provin-
    ci u, i Redovnike zl oglasio.
    Rekli smo na druggom mistu, da j e
    priko pohl epan, i svedjer udi za vie i vie
    imati. Ova neizmi rna pohl epnost sa hol ostju sjedi-
    njena da zakonah
    Carkvenskih, i Pravih Provincie, koja smo dovle na-
    veli. Sad dakl e se u Rimu sve na-
    stavlj a za izpunit svoju pohl epnost, i za prigrabit
    vladj av svarhu Redovnikah; al toga nij e mogo do-
    stignut neprivali vi Provinciu. Odkud najpri a snuj e,
    i kuje i sredstva za Provinciu oborit, privalit,
    i unitit, to pak mu je otvoren put za
    prigrabit vladjav, i svu obl ast svarhu Fratarah. I da
    ovo jedno i druggo l ake za rukom B i zajde:
    on pomnji vosc okrenut oko Propagande; me-
    djuto da je Provincia Bosanska kod
    Propagande Rimske poradi mnogostrukih izvarstito-
    stih, i vridnostih na glasu (b) evo kako postupa, i
    ta radi obuvase u opanke runj ave bezdu-
    nosti, pak izmiljava strahovita i l aljiva potvoranja
    suprot svoj Provincii. Reko potvoranja l alji va: j er
    ako imadu koja pomanjkanja medju Redovnicim ona
    su osobna, i ako taka: jedalise mogu svoj Provincii
    podbacit, i pripisat? I jeda li j e Provincia komu po-
    vlasticu dal a, da pomanjkanja dill uje? I jeda li ni j e
    protivnim Provincia vazda vikala, i garmil a
    na pomanjkanja, i pomnjivo jih i izkorcnji val a?
    A protivim j e da osobi to u
    svoim privarenicim kao to j e brani pomanj-
    kanj a. S potvoranjim dakle strahovitim, i laljivim
    (a) Clwlera Bonjaci r eknu Kratelj, jer u kratko . svari.
    (b) Vid. Docum. A.
    osvadja pi smeno na Propagandi sve one Re ...
    dovnike, koi su po upama na sl ubi Puka, niti iz
    njiova broja vadi svog Vikara Genera/og,
    i Paroka na Vareu, eljnog priatelja Paroka
    na Usinu, svog Vikara zdvoranj eg i Pa-
    roka, takodjer svog Vikara i Paroka, i t.
    d. nevadi reko ni j ednog nego jih sve tui
    (e) da su lakomi, da Karstjane gule, i gl obe, da se
    s' odil om kitte, i gizdaju, da razpustno ivot provode,
    da targuju, i t. d. i kako Consultor Pro-
    pagande Bertetti veli (d) ne more se sve izkazat to
    j e riggo na Propagandi suprot Redovnicim,
    i svoj Provincii Bosanskoj; nek bude dakli zadosti
    u kratko ri e ti: da je dotle gard nim potvaranjim ocarni o
    Provinciu: da u njoj neima vi e ni osinja od obslu-
    enj a Regule S. Francika! to j e pako gorre, i
    osobito je viko na Propagande suprot onim
    Francikanim, koi su u Cessarovim Kraljevinam bili
    na nauci ma: vikoje i tuioje ove: da nei-
    maju pri sebi pravog, i Carkve
    nauka, i da (:po mi sli, i sudu nemogu
    nita dobrog i primiti u onim daravama
    nauke stiaj zato pismenu mol bu (e), i na
    29. miseca Sarpnja 1837. pridadej u S. O. Papi. U toj
    molbi tuise na Redovnike, i
    Ungarske. Zato mo lli Njiovu Svetost, i Kardinal e Rims ke
    i to na i me sviull Katolikah u Bosni, dase pobrinu
    ubiljeit gdigod u Italii j edno Collegium, u komu
    mlade Provincie Bosanske potribite nauke more
    stiati ; ako misle uzdarat u Bosni Virru
    - A da bare i lake Propaganda svaka
    povi ruje, evo isti poda dire duom (ah l alostna mu
    ona) i krivose kune p rid Propagandom: virrom, kar-
    stom (kriem) koga na parsima nossi i S. Redom
    da su sva, koja j e prikazo istinita, i da
    se od njiha neima ni mallo sumnjit. Tom prigodom
    jo njeke. osobite mil osti prosi, od koi mat to
    posli togod progovorit. Sva kolika ova do-
    vari vi i z Rima vratise u Bosnu. Medjuto Propa-
    ganda potvaranjim, s' l alji vim zakletvam
    potvardjenim, povirovavi, evo najpri u skuppu na 21.
    mi seca Studenog, pak oppet u druggom skuppu na
    18. miseca Prosi nca 1837. daranom odredi, da se
    ima poslat u Bosnu Pohodite!] (Visitator) s' nalogom,
    da manj e stvari namisti, a ostal a da javi, i prikae
    Propagandi (f).
    godine 1838. u Bosnu stie,
    i na 8. miseca u Sudinsku bahnu. Kako, kud
    j e proo; tako i ovdi glasa mir, sklad, i ljubav, i
    kae, daje on i o u Rim za prikazat Propagandi
    proastih godinah svoju parvu Visitu i velii,
    da se u druggo nije stavlj o, nego da je samo trai o
    u Rimu ona: koj a su za slavvu, i potenje Boje,
    za diku, i pofalu Redovnikah, i sve Provincie Bo-
    (e) Eoilogo Storico N. 16.
    (d) Sem bra i nu til e ripeter qui quant o diffusamente Mons.
    narava della viol azion delle regol e. Ep i l ogo Stori co n. 17.
    (e) D putandurn esse Visitatorem apostoli cum (ad Pro-
    vinci am Bosnensem) necessarii s facultatibus instructum ad
    componenda negot ia minoris momenti, in reliquis ad r efe-
    r endum. Eoilogo Storico n. 18.
    (f) Vid. Docum. C.
    40
    -314 -
    Sanske, i najposli, koja su za dobro Puka
    u Bosni. l se neodmori
    a evo odma na 16. miseca alj e po Manastirim,
    i upama okol ohodni cu i javlja svoj povratak, i od
    posl ovah, koe j e u Rimu svidjao l ae i veli: gdi god
    smo mogli pomanjkanja Bratje nae krilim od ljubavi
    z astirali smo, njiove trude, z asluenja, i pogibili
    stavilismo prid Svetom Skuppu; i najvie pako
    Parokah, i Kapelanah naiuh potenje smo
    u svemu". (g) - Dovede sa sobom i z Rima
    jednog Missionara imenom Fra Filipa Bel/i, i to s'
    takvim opravama: da missi onar medju fratrim ive,
    nji ovu karvavu mukku j ede, pij e, a da svarhu nj ega
    nitko osim nikakve oblasti neima. Ovi Mis-
    sionar druggog, osim Talijanskog jezika:
    nit j e mogo ispovidit, nit pripovidit, nit karstit, niti
    nitti druggog kakvog posla opremit ; bio j e
    dakl e kao j edna trutina, trud, i mukku pravih
    licah to j e vi e: kad bi se naio Missionar
    mukke fratarske ( osobito kisela kupusa i slanine
    eljan Tali anac) bivi besposl an da miruj e, nego
    kao i njegov Patron parkosi , i ide uz nos
    Redovnicim, i i stim Stareinam Provinci e. - Nadalj e
    povrativse i z Rima stvori i drugog sebi Mi s-
    sionara fra Marka Kallamuta njegdanj eg svog u
    Italii i suprot volji Stareinah Provinci e uze
    ga sebi u slubu, da mu bude uz Tajnika
    Ova postupanja svakolika Provinci a, a osobito ma-
    nastir sudinski krivim okom zazira, i teko bo mu
    se vidit, gdi totike trutine okol o sa-
    kuplj ene mora svoim trokom darat, i rahniti ; krivim
    reko okom Fratri t o gl edau, alli silli ni ta
    nemogahu j er: Silla Boga nemo/li, uzima
    zemlje i gradove.
    Neprojde mnogo vrimena a gl asa pomi-
    l ovanja i dostojanstva, koj a je od Rima izprosi o i
    zadobi o za troicu svojih privarenikah, i to Uz park os
    Provincii, u koe ruci vazda j est bilo: dostojnim dilit
    dostoj anstva, i pomillovanj a. j e pako onim do-
    stoj anstva i pomill ovanja izprosi o, koi su ' njime
    sj edinivse postali neposluni, i rogobodni, pram Sta-
    r einam od Provinci e, kao
    Nadalje: posli povratka i z Rima, evo stigoe
    od Propaf!ande nj eke Naredbe na l O. miseca
    godi ne 1838. posl ane u Bosnu. Ist e Naredbe Propa-
    ganda j e po elji, i molbi i za nj eg
    su zgodne, i pri atne, al za Provinciu j esu
    i nezgodne. Iz medju ostalih Naredbah j esu
    da unapredak manasti r sudinski bude stalna Dvo-
    rana Vikarah apostolskih, i nji ovih i
    da jih i sti manastir poteno uzdari ; manasti ri pako
    i Kreevski, da novcim podpomau platj at
    troak, koi biva na Vikara apost olskog. - Da se
    Carkva manastira Sudinskog odredi za slubu
    duhovnu Vikarah apostolskih. - Da u i stoj Carkvi
    Vikar apos. ima stalno Pristolje (Thronum fi xum).-
    Da se iznova 10. Parokiah Da posli nego j e-
    (g) ... ubi potuimus defectus Fratrum nostrorum cha-
    ritati s pallio tedimus, labor es. merita, peri cula, ob oculos
    posnimus S. Congregationi , maxi me vero Par ochorum et Ca-
    pellanorum nostrorum honori studuimus. Encyc. in
    Protocol. Conventuum.
    dan Redovnik bude Parokom za 6. godinah ne-
    moese s' one upe pokrenuti, a posli 6. godinah, nek ide
    u manastir i. t. d. Ove Uredbe po volji reko
    skovane ne samo, da su i nezgodne, nego
    su nj eke od njiha takve, dajih u ovim okol ovtinama
    nije obsluit, kao toje ova poslidnj a naredba:
    da Redovnici osim upah dare i manastire,
    odkud potreba i ziskuje, da od upnikah postane
    u manastiru. Al i bez ovake potribe
    j e parvi odma ovu Naredbu Propagandinu prikario:
    primetnuvi sa Zovika na To/isu za upnika,
    a znalisu Redovni ci svakako: da nij e
    Naredbe od Propagande i zprosio, da jih on obslui,
    nego samo da 'njima mozgom fratarskim z amota,
    davno bo j e reko i pror okovo: "ja imam hiljadu na-
    a i vie, za fratre i kinj it".
    U t om se priblia i Capitulum, koj om prigodom i
    Stareine od Provinci e svarhu
    Naredbah, i porad nikiuh molbu pruit S. Skuppu,
    i molit ga, il da jih sa svim digne, ili samo odobri.
    - l ne samo onim Redovnicim, koi su stali za Pro-
    vinciu, nego i istim privarenicim kao
    (h) spomenute naredbe vidjause Sta je
    pako u ovim okol ovtinama sudi o, i mi slio,
    se vidi iz njegova Lista (i).
    Razdiljak V.
    j ezgr a:
    postade. prvvincial om. ci pan;a
    medju Fratrim. Zl e brani. rasl ama kad hoda po u-
    pama. kradnju dojde u Bosnu. Vezir zove
    u Travnik. Vi situ. Prid istim tuese
    Redovni ci na Pomirenj e Provincie s Mi-
    j avlj a S. Skuppu, t o j e i kai<Q j e nao, i namisli o.
    Mir se pobarka. Prikazanj e S. Skupp primi.
    otiskuj e tube u Rim. Nj eki od fratarah k' pripuzuju.
    Godine 1838. miseca svibnja u Kreevskom
    manastiru Redovnici darae veliku Prominu, tom
    prigodom odabrae za Provinci ala Fra Stipana Ma-
    okretna, otroumna hrabrog brani-
    telj a pravde, i zato j e veliki trun u oku jo
    odavna, a sad po gotovu. Na ovu Prominu skup-
    lj enim Stareinam od Provincie alj e j edno
    pismo l atinsko na molbe za prika-
    zati Vedrom Dvoru i hotiae da
    se na t o Pi smo i Stareine podpi u. Al da u
    i stom mnoga biahu neistinita za to se Stareine po-
    bojae : ako bi jedan, ili obadva Sj ajna Dvora poslali
    svoj e Iz vidite/je ne se svaka i
    tako biva jim u lai ufatit se, ovoga se reko pribo-
    Stareine nesmidoe se podpi sati.
    Parva godina Provinci alstva hoda,
    a mnogo vi e nego pri a zakone gazi , Prava
    Provinci e se nj egovim bezakonostim
    protivi, sa svom pomnj om pravdu, i zakone brani,
    i to: koliko toliko pi smom po svoj Pro-
    vi ncii okol ohodni ce punne vanosti. Ni ta nemanje sa
    svom pomnjom nemogadiae zabranit,
    (h) Verum est enim par agraphum quoad sexennium (Pa-
    r ochorum) et exerci t i a antequam promulgar etur, praecesisset
    ali qua uberi or noti t ia practici alicuius Missionarii, forsaliter
    conceptus fui sset, majoremque sibi observantiam condli asset,
    &e. &e. Epilo. Storico. n. 58.
    (i) V. Docum. D.
    - 315 -
    i da se grihsi , i zl a, pria u Provincii ne-
    nedogode: nij e reko mogo zabranit porad
    uzroka. postanuvi Biskupom na-
    umi , kako sam napomenuo: svu svarhu Fratarah
    imati, vlast; i za ovo dostignuti kao na tvardi temelj
    naslanjase na one di vide et impera (razdili pak
    vl adaj , i caruj). Zato razvi , i podie svoju zastavu
    od sl obode, pod koju koigod se fratar skloni, ga
    brani, milluj e, odkud Stareine Reda takomu Bari-
    nita nemogu, kao to smo vidili u
    Medjuto: prianjih godinah pod zastavu Ba-
    toliko nel eti e Fratri , j er se j o Boga i Stari eg
    bojae. Sad pako da Propaganda Rimska
    (zar potvoranjim zaneena) nagiba branit
    i da nj egova postupanj a i sta podu-
    pire, suvie da oni, koi se skuta
    prifate, makar ta radili pomill ovanj a zadobivaju:
    kao reko ova osobito
    oni Redovnici , koi svoja trae, koi sebe ljube, koi
    vrimenita ude, koim j e stanj e
    i koi ele oprostit ga se kao: Kallamut,
    Krianqc, eno jih kao muhe na med lete pod Bari-
    zastavu, i zatitu. Osim oviuh pod istu zastavu,
    i obranu l ete oni , koi u strahovita pomanjkanj a upa-
    doe: kao Begac, koi bi vi kapelanom na upi
    pogantinu ( a kod nas kapelan
    na Kupresu zl o takodj er dosad kod nas
    i nevidj eno - Sad i drugge Sta-
    reine Provinci e po svoj oj dunosti, po Reguli
    S. Francika (b), po zapovidi S. Sabora Tridentinskog
    (e), da uggu, ili pomanjkanj a nesretnikah
    d.uhovnom likari om t. j. pristojnom pokorom,
    Al nuto! neda od tog ni prosl avit, nego
    brani Begca, i i velii Stareinam Reda: Vi
    Begca i progonite j er su moi; i zbilj a na
    si llu da ostanu prosti od svakke
    pokore.- U ovim okol ovtinam izpod zastave
    svakkom prigodom zvidje, i parkose
    Stareinam, ovi u ramenim uimajuse, dobri Redov-
    ni ci uzdiu, i vape Bogu, da on svoj om Desnicom
    svaka upravi : Domine converte monstra in bonam ll
    Nadalj e: za da njegova stranka
    (taraf) osnai, i da ima vi e pri varenikah s' koim
    more bare, i l ake Provinciu pri valit,
    sredstva, a sva suprot zakonim upotrebljava. Odkud
    mlade Fratre, kada ih redi za Mi sni t va, sili om na-
    goni, da mu posluh, i podlonost (d). Koe
    pako vidi, da mu nisu pri vareni, i da ' njim u j ednu
    ti kvu nepuu, makar bili najpotenii, i najizvarstitii,
    da redi za Misni tva; a one, koi su mu pri var-
    eni, koi oko nj ega puu, l au, nesklad i nemir
    makar nita neznali, i makar u kakvim pomanjkanjim
    bili, priko volj e Stareinah redi. To isti podi-
    Redovncim mladim obl ast (juri sdicti onem) da
    mogu i zpovidat, pripovidat, na upu i zajti, i tako dalj e.
    ( il) ll P. Begacz commi se un gravi ssimo eccesso d' in-
    continenza percui i Reli gi osi pagare 300. tal eri al
    gi udice Turco Epil. Stor. n. 56.
    (b) Regula Fratrum Minorum. C. VU .. et X.
    (e) Conci. Tridenti. Sess. XXV. de Regul . C. XIV. Regu-
    /aris a suo Superiore . . . severe puniatur.
    (d) Epilogo Storico n. 64. Voto n. 164.
    - Sto j e vi e: starce mi snike bilih vlasih,
    koi nemogu priko due, nj egovoj bezdunosti privoljit,
    i pri l oi t se pod pokoru stavlja, die jim mi ss u, i spovid
    i t. d. - Ovoj silli Provincial proti vi se, na zakone
    pozi va Sveti Sabori ovako zapovidaju,
    Otacah Papih naredbe ovako zvone, al
    nivse silJan, i mamen naredbe i zakonah
    i vlasti, koj a bi njegovu sillu mogla sauzbit, i ogra-
    nepoznaj e; nego prid Redovni ci m govori:
    Gargur 16. u Rimu, a ja u Bosni Papa! a ta ste
    vi Fratrinel ta je vaa Provincia? ta li su vaa
    Prava, i Povelje? Tal sam ja, da glavom va
    S. Frano doi de, morobi utit l ta se dak/en uzalud
    ttirz ate? to ja to mora biti. toliko se
    puta dogodi : da u gal ami , sardbi, Misnike
    starce od 50. i 60. godinah od Turakah, i Karstjanah
    timane, Rimu i poznane porad njiovih izvar-
    sti tostih nazove sramotnom besj edom: magar-
    cima, psima, i karmcima*, i dok pakl enom
    holostj u napuhan ova dilluje od svoj i h pri varenikah
    ne: Prisvitlim Gospodinom: nego Svitlo m Krunom
    pozi vase. U ovim dakl en okolovtinam neskl ad
    u svoj Provincii vl adae, i vljenj e Redovnikah gorko,
    i ko kad pl amen nemi ra svakku ljubav pali,
    cipanj a medju Fratrim bivaj u, j edni bi e pod zastavu
    druggi se dare Stareinah Reda, i j edni
    drugge nazi vaju Biskupovcim, i Provincialistam, i
    ovi one, a oni ove, zlobe, pecaju, korre, i t. d. Ma-
    i ostale Stareine Provincie kolikosu
    cipanj a, i pecanj a dobru Provinci e pogibljiva
    svakkom prigodom, osobitom pomnj om, nastoj e jih
    ugasit.
    Za razumit ona od koih na druggom mistu biti
    uspomena, ovdi njeto iz dalj eg treba napomenut.
    - Dok bih i v i z medju ostalih kripostih
    poniznost j e osobito mill ovao; odkud kad bi puto-
    vao, prendabi ga po nikoliko drugovah pratilo, al
    vazda u velikoj utnji, i prid dru-
    tvom bi na gl as Boga molio, ili togod od
    duhovni stvarih govori o: a kad postade Bis-
    kupom priko j ahat Ata, i uvik da
    mnoinu prati ocah ima, medju koim bude i pianih
    ljudi : za to se puke pjev ase, hurl ase,
    pak do poslidka kadkad i za vratove bude, kao to
    se ove godine desi u upi Kreevskoj: prati oci piani
    polupaese i medju njima bih sluga Mattan,
    koga ranni e. Tom pri godom nehtide
    ( a kau, da j e nj egov Mattan najkrivlji bi o) pobu-
    logu potarpat, nego njeke od Kreevljakah potee na
    Turski sud, koi biahu to bani i og! ob lj eni: i suvie,
    vi rrom i karstom prid svim pukom
    * Moe tkogod pomisliti , da j a iz zl obe sardca kaem
    od vi e nego je, niti mor e biti, da j e on dovi e ne-
    svistan, ter da takva, i t olika dill uj e? Na to j a kaem: da ni
    desete od nj egovih zal ah nespominj am. A kako ne bit
    nesvi stan koi j e lo. godinah svario (pisac j e ovdj e
    precrtao navod: kingjiluk na konjma po Var eu .. l)
    Grammatiku, Filozoj iu, Bogoslovicu, Lecturstvo, Provikarstvo,
    Paroh ian stvo, i Bi skup postao? bo j e godine 1816.
    po<;eo a. b. e. 1831. Biskup je (precrtano: p ...
    dakl en: St a se j e tomu to neotesan, a
    od naravi h61, i pohlepan, u Bosni oblasti
    duhovne, pobisni i nesvi st an postade!

    -316 -
    pop riti da jim Carkvu su pojatu,
    Kl ani cu) s' Vezirovom Bujuru/dijom t. j . s' vezirskom
    nek j e - Sto mu drago,
    tasl amu, kOJU Je putuJUC svagdi provodi o, i
    pokaziva, Turci krivi m okom zazirae i za to
    na njeg zubi m kri pahu, ga, i mu.
    Godine 1839. mi seca Travnj a u Manasti r u Su-
    dinskom opet pria kod nas dogadj aj slu-
    Pri anjih godinah dovede i z Dalmacie
    nj ekog i god. 1835. sili om ga u
    manastiru zafratri t, nadi vi mu i me Fra Ivo. Isti bi h
    poslan u Italiu na nauke, al vrati se u
    Sudi nsku, gdi biv bezposlen, i po manastiru
    kao bir dokopavse zgode provali
    u Gvardi anatu u komu (tosu uz stara h i
    sretni ah za vrimenah, stekli) njeto gotovine
    Redovnici daral i su, i to za Carkve i manastira
    potrebu su, i tedili. ' Svetogardni
    Kradlji vac provali v to u njemu
    naJde pokrade, i odnese. Odkri vi se kradnj a
    potjera, da kae: Kud j e sakri o,' to
    pokre? U ovim okolovtinam i druggo Sveto-
    gardje t. j . sl agga, i potvori na druggog pra-
    vednog misnika, kao da ga j e on si li om nati rao na
    tu kradnju, i tu l a s' kri vom zakl etvom potvardi.
    Najposli stegnut, ispovidi, daje od
    same SVOJe kradnju Ovo istrai vanj e
    bih li cem na S. Rafaela 16. dan mi seca
    Travnja, koi dan sajti na
    s' Fratrima, i evo na toliki h Redovnikah
    s' dili svoj zalogaj, alj e mu iz prid
    sebbe posl astice. Sto j e vie: sa svoim pri-
    varenicim, kao brani
    svetogar dnog Kradljivca, i siliom da ostane
    od svakke pokore, a s' ti m svoim postupanj em
    da se druggi potvarde u podpunoj sumnji
    da nij e mogo ni znatti zato, a kamoli pokrastl
    bez upliva i pametnii
    Dan po dan prol azi, a sve
    bisni, i bez pristanka priti s' doasti m Visitatorem
    kao, da ovi kako dojde Fratre pozobati, i uni titi.
    Fratri pako od tol iko godinah pri ko
    progonstvim se u pravdu, i svoja
    pravedna postupanj a eljno da jim pria
    tkomu drago bio, dojde od Rima posl an. Propag anda
    kako smo napomenul i godine 1837. odredi posl ati
    Pohodite/ja, i ?ok ovi teki poso j ednom, pak i
    druggom od Mtsnikah Dalmatinskih pridade, a od
    dvoice nijedan nepri mi se posla, bih: da se
    doastj e Pohodite/ja u Bosnu produlji, i tako j edva
    trechi O. Simon Misnik Reda S. Frane
    Dtirave Prisvetog Odkupitelja pri mi vi na se breme
    Pohodite/ja godi ne 1839. u misecu Koll ovozu iz Dal-
    macie u Bosnu dojde, i poslavi na sve Redovnike
    Li.st! j avlja uzrok porad koga j e doo. Spomi-
    Dekreta, koga mu j e Propag anda posl ala:
    da smo sa alostju sardca razumil i da u
    Provincii Bosanskoj kod Redovni kah neima ni 'osj ena
    od obsluenj a uprave S. Franci ka" (e). Parva dak-
    !en bri gga bi ae po Naredbi Propagandinoj
    1ztratvat ona pomanj kanja, koj a (po laima,
    potvoranjim kri vom zakl etvom potvardj enim) se
    nutarnj ih, i temelj ni h obsluenj ah Uprave Fratarske.
    Zatim drugga briga bih, da Visitator nek Fratri
    bez svakog raztezanj a pri me one Naredbe koj e j e
    Propaganda g. 1838. po volj i i po-
    sl al a u Bosnu. Ovdi se imamo povratit na ono, to
    smo na drugom mistu jur napomenuli t. j . kad su
    Naredbe od Propagande, da
    su nj eke od nJiah nekori stne, nj eke stanju Provincie
    protivne, to je i par vi privarenik
    poznao, i i spovidi o (f) za to Stareine Provi ncie od-
    redil e su pisat, i istom posli godi nu dana t. j. 1839.
    na 30. Svibnj a piu Propagandi, i moll e: da od re-
    Naredbah nj eke digne, i li barem promine, i
    odobri jih. Medj uto: proti vni k za podbost i
    pobunit Propagandu suprot Provincii ovako j avlj a
    i stoj : "Fratri kao j edni buntovnici uznemirili su se, i
    podigli suprot Nared bam S. Skuppa, niti ji h ikako
    primit". dakl e nebroj ene l ai, i gardna potvo-
    ranja suprot Redovnici m, i Provi nci i, pri morae S.
    Skupp, da dobre i posl une Redovni ke darat
    za zl e, i neposl une, i da poalj e u Bosnu Visitatora,
    koi svakka izvidit i kol iko more ispravi t.
    Mall o pri a napomenuosam koliko krivim okom
    gl edaj u Turci taslamu, i gal amu, evo dakl e,
    u isto doba, kad izajde i z Dalmacie, Ba-
    nahodjae se u Livnu Sveto Pohodj enj e,
    gdi mu sti e List od Vezira Veiik Pae, s' koim ga
    poziva u Travni k. Istom prigodom .Vezir i Stareine
    od tri manasti ra dozva prida se, i ovako im
    Ako vama nije po j a pisat na Dev/et
    (Pri vi soki Dvor) i ga, jer n ije nikako za
    ovoga Na ta Fratri odgovorie: mi ne-
    imamo nikakve suprot tu be. Ipak
    to uze u glavu uze! da ga nije drugi osvadio kod
    Vezira, i zvan Fratri, a odavl e on uze prigodu za tui t
    kod Propagande Fratre (g). kao, da su ga pritegnu li
    k' turskom sudu, suprot Zakonim Carkvenim: medju to;
    kad j e i sti pito Vezi ra: tko je moj
    (osvadi telj) odgovori o mu j e Vezir: Ruhbani (Fratri)
    nisu. I na 30. Studenog 1839. Propa-
    gandi (h) ovo Vezirovo j avlja, i kazuj e.
    Takodj er Krianac komuje kruto
    da tu stvar na Kapit Vezi revoj i strai, i ispi pa: dade
    pismeno (i), da mu j e kazano, da Fratri
    nisu bi li tuitelj i a tko j e bio? Zar j e duan
    Vezir to kazat, i l
    Sad svakka pomnjivo iznaj de,
    i izvi di : da Redovni ci (Provinci a u i n massa)
    nisu u oni m pomanj kanji m od koih je u
    Rimu nji ah tuio, i osvadio. Takodj er poznade, da
    netrai pomanjkanj a Redovni kah nego
    trai sva od Fratarah izmaknut, otet, i sebi prigrabi!
    i za ovo dostignu! medj u Bratjom cipanj a,
    da se Stareinstvo, i vladjav Provincie pogardjuj e, i
    (e) Prot ocol l. Conventuum.
    . (f) Vide Notam sub praecedenti (h). Item Eril ogo Sto-
    nco n. 58.
    ( g) Epilogo Storico n. 30.
    (h) l bi dem n. 31.
    (i) Vid. Docum. F.
    -- 317 -
    da se tol ike smutnj e, i grihsi poradj au. Provincia
    pako tizi neurednosti podnositi, i gl edati s' Ba
    nosise, i prigonj a, pak za to kod njega, i po nje-
    g-ovim osvadj anj i m, i kod Propagande zlo ime
    Dovari vi Visitu s' miseca
    Li stopada diiri u Sudinskom Manastiru Skupp, na
    koi vie Redovnikah pri stupi. U ovome Skuppu prid
    i Redovnicim ta trai,
    l za zahodi od tol iko godinah'? t. j . imati Sta-
    rcinstvo, i svu vladjav u Provincii svarhu Redov-
    ni kah. Za to zaiska nek Provi ncia pripusti,
    da on u Promi nam (Skuptinam) velikim, i malim
    (in Capitul i s et Congregationi bus) bude Pri sjeditelj
    (Praesidens) (j). l za navesti Fratre, da ovo pripuste,
    veli j im: "Moja su kao Biskupova Prava mnogo
    l pak ja da od njia/2 togod vama popusti!".
    Medjuto Stareine: da je ova pronj a po sve
    stanj u proti vna; takodjer : da
    je ono samo j edno lukavog dol<
    veli : ja od mojih Prava h po pustit. A nuto! ta
    Prava, i obl asti j ednog Biskupa Provincii, i jer
    jih Fratrima pokl anj at? bolje je nek diiri
    to i ma, a tudj eg nek neotima! Za sva reko dobro
    Stareine jednim gl asom u skuppu odgovo-
    rie: Nek ostanemo na stari ni, i nek se nita neminja.
    (k) Tom pri godom Stareine od Provincie prid Mi-
    i polegoe u pismu 27. osobi tih
    tegobah, i nepravednih uvridah (l) koe je dosad
    Provincii a naj vi e potuiese: to jih
    dari, i osvadja kao sumnj ive u virri, i Zakonu.
    Ovo prid svima zavika: Proklet ja bio!
    ako sam to i kod od vas Bratjo/ i pomislio, a kamoli
    gdi reko, ili pisa od vas! Na ovo Redovnici potegoe
    List, koga j e god. 1829. miseca piso
    ( m) i u komu velii : da su Redovnici (koi
    su u Cesarski m Kralj evi nam nauke sliali) priko-
    savskim, njekakim otrovnim naukom ubtirljani: "Tran-
    savani ultramontano veneno prohl dolor infecti". Po-
    kraj toga nabacie Redovnici njeke nj egove
    besjede i z okolohodnice s' godine 1834.
    proglaene suprot Provinci i, kao to veli i: nek se
    novine (od Zakona) u na apotolski Vikariat
    uvodit. .. svitovnjih novina/z prieljni i t. d.* Ovog
    pako vrimena j o nita Redovni ci nisu znall i od onog
    Pisma, koe j e na 29. miseca Sarpnja god.
    1837. Svetom Otcu Papi pridao (n), i s' koim strano
    tui one, koi u Cessarovini nauke Potegnuvi
    dakl e na sridu Redovni ci samo ona, koja znadoe,
    i u rukama imadoe, pri d po-
    (j) Necessaria mihi vi detur P11tres mutua Communicati o
    juriu m: qua propter, rgo vobis libe nter cedam mt> a j ur a,
    quae sunt excellentior a, si vos sublatis commisariis Visila:
    toribus Gener?. libus, tam in Capitulis, quam Congr egati onibus
    Provincialibus. mi hi Praesidentiam detul eritis, una cum voto
    consultivo, el cct ivo, et decistvo. &. Epiloga Storico. n. 25.
    (k) Mancamus penes antiqua, et ni hil immutetur &. Epil.
    Stor. n. 25. 26.
    (l) Epil . Stor. n.
    (m) Vid. Docum. A.
    * Novas opiniones ad nostrum apostolicum Vicari atum
    lntroducere desi stat. . . profanarumque n ovita t um percupidi
    Protoc. Convent uum.
    (n) Vid. Docum. C.
    . .. '
    kraj svega njegovog krivog, i l aljivog zaklinjanja, i
    pravdanja s' razlozim u takko stegoe:
    da neznade kud bi se okrenuo, nego uzvartise to
    re kn u: tamo, amo. $ud, mud, tv tir!, va rp, i zavika
    sa svo im pri vareni cim: eto bajagi** mier. -
    Kako sam jur kazo: Redovnici kao ozebo sunca mir
    elie, ipak navlastito oni, koi iz daljeg, i dubljeg
    poznaju i narav, pohlepnost, i nemir-
    sardca, govorahu: "nije ' njime iv it
    u miru, ta bi se dak/en i mirili, i jer bi u izpraznost
    na kartu samo mir stavljali". Al da Millnovic/2
    nagiba, da se mir skloppi, i velii: "Eto isti
    eli pomirit se, i pl7rvi eto mir zaprosi, a Propaganda
    takodjer eli, da se mir i s' mirom, da se svakkl
    dobri red u Provincii povrati, ja pako pod istinu
    dtirzim, da ista Propaganda svojom vlastju svakku
    sillu zauzbit, niti pripustit, da se unapridak Za-
    koni, i Prava gaze" itd. U ovo Redovnici pouzdavi
    se, a da u Rim Propa-
    gandi nejavi: da su oni nemirni, jer mira da
    zagarle. A i takko za mir s' druggo
    nei zkuj ese, nit je potri bito, nego samo si llu
    zauzbit, i nek Zakone, i naredbe i Prava
    Provincie nek negazi. Dakle prid Visi-
    talarom apotolskim na 9. miseca Listopada god. 1839.
    medju Provinciom, i mir bih sklopljen, i
    od obadviuh strankih podpisan pod ovim ugovorim (o):
    ) 2, Da svakka u star om stanj u ostanu s' ci lim
    Pravim, i Povel j amah obadvi uh stranah.
    Da se obedvi strane medju mej ai m svoj e
    vlasti uzdare.
    Da se s' obed vi strane pra m ovi m nj im
    i duevna vi most obdiiri, i sve nepravde
    nek se u zaborav stave, i bace.
    Da obadviuh strankah osobama vikovito
    naredise.
    ova vratise u Dalmaciu,
    odkud na 20. miseca Studenog t. g posla Propa-
    gandi pri kazanj e (Relationem) svoga Pohodjenja
    Apotolskog u Bosni , i javlj a, da medju Redovnicim
    u tri Manastira nije mogo nita najti, to bi bilo
    pr otivno duhu Uprave S. Francika (p) Nezanikuj e
    pako, da se nalazi ponjeto od pomanjkanjah medju
    oni m Redovnicim, koi su po dvoru na sl ubi puka,
    i to najvie stoga: j er su cipanja u Provi ncii, kad
    dakl en koi pomanj kanj e bi i pod obranu, i
    bude obranjen (q). Starei ne Provincie
    pomnj ivo bdiu, paze, i gledaj u: da se svakka po-
    manjkanja pokore, utiirnu, i Najposli Mi-
    javlja: kakoje istraivo, tkoje uzrok ne-
    skl ada, i uzgonah koe su u Pr ovi ncii ? I velii: da
    su nj eki (samo 12 Fratarah) kri vili Provi nciala
    ** Ova turska besjeda bajagi (orov. lat. simpticiter quasi.
    Naki : priprostito, kao P to tako l) jest pota pak u
    razgovoru svakkom, i mlug.) mu val ja; jer dok to izmisli, sve
    mu je u ustima bajagi, s' nji m se zabavlj a, ga i spa-
    minja.
    (o) Epil oga Stori co n. 27.
    (p) Quanto alla regolare disciplina della Provincia . ..
    nulla non ho ritr ovato che possa dirli discordante dallo soi-
    rito l' r egola del Serafico Fondatore. Epiloga Storico. n. 22.
    (q) lbidem,
    - 3'18
    a ostali pako (ima 150 Misnikah,
    sami) gotov svi reklisu i potvardili: da je Vikar
    Apot. uzgonama, i neskladu povod i pri-
    godu dao, to kakve novine u Provinciu:
    njezina Prava to njegovi Pridstupni ci nikad
    nisu smili (r). Tom prigodom jo
    Propagandi da missionara Bel/i
    dignut iz Provincie, mnogim bo je sa svoim po-
    stupanjem utruni o u oko, i mnoge s' nj ega doga-
    djajuse smutnje. Al tko moe ikad, koimli
    koj om li snagom umirit nemirno sardce
    koi nemogavi kod istirat tit je bio potiro:
    t. j. vladjav, i Stareinstvo nad Fratrim sebbi pri -
    grabit; evo odma pasli sklopljenog mira, koliko on,
    tol iko njegovi privarenici (prenda jih je pram
    dr_uggim primallo) A. Du-
    Kallamut, Bel/i, Begac, ukazujuse
    nezadovoljni sarditi, mameni, otrovani; odkud po-
    vikat: nije mir mi onakoga mira ne-
    - Suvie: sve stavie za nemir,
    i pobulogu kakvu, i evo na 28. istog miseca Listo-
    pada nadusae, i potakoe sillovitog missionara
    Belli, pobulogu zametne. Ovi poslua,
    i p6j de nekim Redovnicim uz nos: osim toga, nj eke
    pogardne suprot svoj Provincii izriga. S' tim
    njekiuh Redovnikah sardca dotle razjariese, da su
    buntovnog Missionara iz med sebe izbacili. Posli
    toga 17. Redovnikah podpisae, i pismenu molbu
    pruie Provincialu nek da nikako
    s' Redovnicim Missionar nemore Istom Pro-
    vincial stavi pomnju za utait razjarena sardca, i
    mir povratiti; al ispade na sridu brani
    Be/lia, napada na Redovnike, i krive jih nalazi,
    da jih pokori po svojoj volji itd. Zakuhase
    dakle u manastiru Sudinskom smutnja strahovitia,
    nego je ikad pria bila. Provincial da se
    i po sridi stavi, otrese ruke od svega to se
    ove pobuloge Medjuto: sae, i da
    pokori Redovnike. koi su se suprot Belliu podpisali.
    Redovnici pako pravve, a Bellia,
    pokore neprimaju. Najposli svarni, obarni, tamo,
    amo; nije drugga na 30. miseca Studenog godine
    1839. iz Sudinske posla Belli(a) u Tali-
    ansku; koga Fratri s' ovim izprati e: ajde
    odkud si i doo, nisi s' dobrom ni doveden, a nisi
    nam ni trebovo/1 Istom prigodom kad Bellia posla
    u Rim pie Propagandi, i tui Fratre. da
    su ga u misecu Kollovozu godine kod Ve-
    zira osvadili, i premda u tom Listu izpo-
    vida da Fratri zanikuju, a da je i Vezir zanikao,
    i reko: da ga nisu Fratri osvadili: nita nemanje
    u duggu petlja, i razloge dovodi s' koim da
    primora Propaganda na povirovanje, da su ga
    Pratri osvadili kod Vezira (s).
    (r) . .. Quidam causa m dissensionum, et origin em in
    actualem Ministrum Provincialem refundunt , sed paucissi mi
    sunt, nam duodenarium non excedunt (sunt 150 Saccrdotes)
    Religiosorum ceteri pene omnes asserunt, et afirmant. Vica-
    rium Apostolicum dissensionibus, et exarcebationibus ani-
    morum occassionem praebuh;se, introductione quarundam
    novitatum jura Provinciae laedentium, que jura Praedeceso-
    res attentare nunquam praesumpserunt. Epiloga Storico n. 61.
    (s) Storico n. 211.
    Godine 1840. dan miseca S. Skupp
    prigleda Visitu, i prikazanje i mir
    njeni primi. Tom prigodom u S. Skuppu odredjeno
    bih: Stareinam od Provincie, nek bdiu,
    i pomnju imaju svarhu oniuh Redovnikah, koi su
    po upama na slubi duhovnoj Karstjanah. Tako-
    djer opomenut nek ponukuje Bellia, da
    nedaje prigode neskladu i nemiru (t). Tako je! od-
    redjeno bih u Skuppu: da se Stareinam
    nek bdiu svarhu pomanjkanjah, a od onog, to je
    Provimia toliko krat sa suzama javila, pak evvo
    i Visitator ispovidi, i kaza Propagandi,
    da se oni, koi pomanjkanja pod obranu Ba-
    da jih on brani, i da je isti uzrok
    nt>sklada1 i nemira, jer uvodi njeke novine u Pro-
    vinciu. i njezina Prava, i Povelje gazi, i od
    . tog reko, ni uspomene, a kamoli opomene za Ba-
    S. Skup p l
    Dakle kako je kazano na 9. miseca Listopada
    godine 1839. medju Provinciom i prid
    Visitatorom apotolskim mir sklopljen bih. Zatim
    28. istog miseca. i godine, po hotjenju
    i njegovih privarenikah Belli pobulogu u
    manastiru Sudinskom. - Spomenuti mir bih po-
    dupart s' ugovorim: da se svak uz dari medju
    meaim svoje vlasti: evo to prikari, i pru-
    ise da pokori Redovnike, koi imadu svoga Pro-
    vinciala. Takodjer ugovor od mira bih: da se sve
    nepravde i uvride u z aborav stave, pak evo
    odma na 30. Studenog godi ne 1839.
    Propagandi, ponavlja lana potvoranja suprot Re-
    dovnicim, da su ga kod Vezira osvadili. Etto dakle
    kako mir obdara, kako li ugovore mira, nemirni
    ispuni! - U ovim okolovtinam Provincia
    se primiri, pobulogu Bellia i neprizira, niti ta u
    Rim javlja, nego s eljom primit
    od Propagande potvardjenje mira prid
    Al dok Provincia u toj elji, i drimanju
    vrime provodi, na vas mah okrenuse, i
    omai se, ter deblje lai nego pria jednu,
    po jednu u Rim na Propaganda otiskuje. Takko
    osim evo gorri napomenutog Lista, alje i druggog
    i ' njime osvadja strahovito kod Propa-
    gande Visitatora (u) i velii: da je, kako
    j e ul;ezo u Bosnu bio uzet na ruku Provincialistah,
    i oniuh koi su nemirni ... Zato njegova Visila,
    niie podpuna, i mora izgubit povjerovarzje
    (Creditum) velii da je morao
    nit, da se lii provincialstva, da se Ku-
    i F. Marian ni u kakve poslove Pro-
    vincie nemiaju. Nadalje: da je posti 15.
    danah mir pokvario, i pogazio; podusavi, i podig-
    nuvi mlade suprot Belliu itd. osim to ova, i
    drugga Propagandi laljivo izjasni; suvie
    istom S. O. Papi pie: da je usilovan bio Bellia u
    Taliansku povratit, jer je velii, mal/o fal/ilo, to
    mu nije Provincial smart zadao (v) . ..
    (t) Epiloga Storico n. 30. et 31.
    (u) Epilogo Storico n. 32. citatur Epistola D.
    sub nro. 2. in Summario posita, et discussa in Congregatione
    die Maji 1840. celebrata.
    (v) Epiloga Storico n. 33.
    - 319
    Evo od ovih debelih laih, i potvoranjah vrajih,
    valjali rado oplete mriu, i u nju Propa-
    ganda ulovi i stee takko jako: da u Skuppu na
    ll. miseca Svibnja godine 1840 daranom: mir na
    9. Listopada prid Visitatorom skloplj eni, i podpi-
    sani , zatim na 3. miseca od Propagande
    primljen, sad od iste bih i osuda izajde,
    da se i u Rim potegnu; a
    na 14. Sarpnja iste godine Propaganda poslat
    Pismo i . po Fra Mariana Suprot ovoj tro-
    ic i najvie i svakkom prigodom pod njima
    jammu kopa, jer su ljudih pravedni i u
    svoim poslovima, i dunostima izvarstiti, i kao
    takvi bezakonitim, i suprot zakonim svakim dillim
    i postupanjim u stopu staju, i po tom veliki
    aoc njemu u sardce zadivaju, kako to isti
    pri d druggim Istina, da je
    Fra Marian dobar, ali njegova dobrota meni
    vie uddi, rzego drugoga (x). - Dakle: Pro-
    paganda primivi, i zagarli vi lalji va potvoranja
    mir, kog smo toliko put spomenuli,
    niti: uniti: i da uzalud budde trud, i troak
    Misnikah, kog su imali Visitatora, i
    na skupp. za sklopiti eljni mir. Iz medju osta log,
    u vrime dolazka Provincia je morala 40.
    Dukat.ah dati Veziru za Bujuruldi , kojom je dopu-
    stio, da kao inostranac moe manastire
    pohodit. Takodjer Propaganda da propadne,
    i uzalud bude trud i mukka i da isti
    izgubi u Rimu povirovanje, uz to u Rimu, kod
    Bonjakah, i Dalmatinah potenje; i naravno: volio
    je ostat marta v, nego pri d svitom povi-
    ravanje, i potenje izgubit. A pokraj svega: Mili-
    svoj Provincii Bosanskoj, i svakkom pravde
    lj ubitelju najtee je: to Propaganda Rimska
    takve osude povukavse samo za gardnim laima,
    i potvoranjim l (?}
    Kazaosam na druggom mistu, da je za
    oborit i unitit Provinciu osobitu pomnju stavvio
    nek su Bratja Redovnici medju se pocipani,
    i podi!Jeni, i nek on ima to vie sebi privarenikah,
    i ovo i!! sv akko vrime ilo za rukom, on bo ka-
    kasam i to j ur kazo zle brani, i da mogu to
    radit, on dili pomillovanja, on daje svoim Parokie
    itd. Oni pako Redovnici, koi su stali za Provinciu, i
    pravdu pogaenisu, otima jim isti kruh iz ruku,
    jer jim pravvim, zdravvim die Missu. Ispovid (ra-
    zumi: jurisdictionem Spiritualem), Parokianstvo, itd.
    Redovni<;:i dakle koja su svoja idu za Bari-
    kao koze za soli: mnogi pako pod-
    nosit sveudiljnog progonstva, ako sllrdcem
    i nepostanu i pak za osloboditse od pro-
    gonstva sdvoranjim se naklonjeni, i po-
    sl uni, niti smiu igdi ita za Provinciu progovorit,
    jer im ista nemore drug11g utienja dati, niti ta
    odgovorit, nego: Imajmo Bratjo! Sveto
    Bog sasvim upraviti, a i Rim kad li tad li na
    pravdu pogledat, itd. - l premda: vazda je
    nastojao, navlastito okolo sebbe u Manastiru Su-
    dinskom, to vie imati svoih privarenikah; nita
    (x) Epiloga Storico o. 111. et 112. Vid. List. Razd. VIII.
    nemanje: nikad mu nije tako za rttkkom izalo kao
    ovog vrimena: kadno je imao, parvog i drug-
    gog Stareine manastira, sebbi privarene.
    Osim njiah imade zJ se i svog Tajnika, A.
    Missionara K al/amuta, Dugo
    Begca, svi uh pako
    postade Bojan (Cleri cus) porad zlog vladanja iz
    Zagreba iztiran. Isti sklon ise pod skut oviga
    pako dotle zami lova, da je Bojan oka ze-
    ni ca zazvan. On bi oko puzo, lago,
    izpijo. a kad bi pijan od izio, po mana-
    stiru bi viko, galamio, psovoo, da se zemlja trese, a
    nebo prolama, dok dan Uskarsa u mrak izaao iz
    manastira, i obisiv o plottu alj inu ode
    u ajduke. U ovim okolnostanjim manastir Sudinski
    pilji nego li
    i njegovi privarenici dobbri red
    pokvarivi, i nikoga po volji ivu, po
    volji piju, po volji gudu, po volji svi raju, po volji
    igraju, p0 manastiru puke pale; uz istu korizmu
    u sobi tambura kucca i t. d. Mlade' ova
    zao izgl ed uzima, i kvas
    Provincial ova u sardcu grizese, Bc.rii-
    na tu zvide, zube keu, jezik plazze. Prosti
    Karstjani , koi ovim u poznanje odlaze, u dui se
    i aloste. Po isti dobri Redovnici
    tunim okom ove neurednosti, i da
    Propaganda od dana, do dana
    neurednostih sdogovorivise na 2. miseca
    Svibnja 1840. godine Dovariteljstvu molbeno Pismo
    pruie (y) i zaprosie doputenje za iz ne-
    sretne Provincie, i za trait misto, u komu bi mirno
    mogli vrime provodit, i Bogu sluit. Sedamnaest
    Redovnikah, u ovoj misli, i odluki nita ne-
    manje Stareine jih od tog razbie, ufanje,
    da Pr,lpaganda to pria dobri red u Provincii
    povratit.
    Razdiljak IV.
    jezgra.
    oko V. Dvora za oborit Pro-
    vinciu. Provincial s drugovim ide u Rim. Pobu-
    loga Sarajska. tajno osvadja fratre kod Vl'zira. Ba-
    .alje l an 1 potvaranja .u Rim. Isto njegovi privar ..
    emc1. Uspeh koga potvoranJa D. prikaz:! na imadoe.
    kod Vezira u njeke poslove. u Mo-
    soru seli te. u Rimu s drug)Vim dilla, koja se
    parbe sastavlja.
    odavno naumivi utarnut Provinciu, to
    mu se vidjae da je sad osobito za rukom polo
    kad spazzi, da Propaganda Rimska, nova lan;
    suprot Provincii potvoranja primivi, i za njima
    povezavise mir prid skloplj eni odbaci.
    Vidjaese reko da, je po tom naj-
    sillu protivtine pridobio, i da mu je
    otvoren put kod Rima za Provinciu unitit. Odkud
    evo i na druggu stranu porad iste svarhe
    t. j. k' Veddrom Dvoru da
    isti ima dosti llpliva u Provinciu Bosansku poradi
    odgoenja u naucim. Daklen godi ne 1840.
    u misecu Travnju alj e svoga Secretara A.
    skrovito (jer razglasie da ide samo do
    (y) Epiloga Storico n. 108.
    "
    - 320-
    Osika za se) tlprav Veddrom Dvoru, '
    davimu nalog, da zbi ljno, i sa svom pGmnjom
    okrenese, i radi oko Vedrog Dvora za uni tit
    Provirrciu, i uvesti u Bosnu Svetenitvo (Cler um)
    koe od samog u svemu zavisit. Za
    uzeti dakle na ruku Dvor ta
    Kako postupa? Evo po svomu baci vs e ka-
    menom na duu kako kod Rima tako i kod
    pogardna, i laljiva potvoranja s uprot Provi ncii
    stere, i osvadja, da je Provincia (in massa), u ok-
    letvam, i zavezu s llirim, koisu u Cesarovini, pak
    po tom nastoi svoju virnost pokazat prama
    spomenutom Dvoru, i kod istog dostignut svaku
    milost i takodjer nastoi primorat: nek Vedri
    Dvor pri vidi, i uvjerise: kolikoje pogi blji va Provincia
    Bosanska istom Dvoru; ako se pako Provincia
    utarne, i Svetenitvo bude u Bosni od
    zavisiti, kako on, tako i Sveteni tvo, i
    Katolici Bosanski osobitim
    Dvoru naklonjeni i t. d. Ovog vrimena nahodjaese
    u Slavonii poradi likariah; tako-
    djer biae u Cessarovini se poslovma,
    koi se naih, i nji ovog napridka u
    naucim. daklen pie jedan List Praviteljstvu
    Austrianskom (a) a druggi od 26. mi seca Travnja
    h. g. alje u Brood svomu Tajniku, i s' obadva
    Li sta osvadja i da s u pogla-
    vice zaveza, i buntovnitva, i velii: da se mogu
    mnoga Pisma najti , i ufatit osobito pri
    od toga zaveza (i sojuza). - Prikazivanju, i jav-
    ljenju Praviteljstvo Austriansko povirova
    ter pod nenadno, i otro iztraivanje
    stavvi. Medjuto: bih naas t prav pravcast,
    i od svegga onoga, to je suprot njemu Bari-
    zlobni izmi slio, oda ta ga je patvorio, i osvadio
    kod Praviteljsiva, i Dvora Austrianskog. Odkud
    isto Praviteljstvo dadde pismeno svido-
    koe je pasli u Rimu po naredbi Propa-
    gande na svitlost izdano (b) i koe ovako zvoni:
    ,.Po visokoj zapovidi Kralj evskoj svarhu fra lli e
    iztraivanje bih i ni ta druggo
    na sridu neizajde, nego da je tuba buntovnitva
    suprot jeqna opakost,
    zloba, i gola izmilj ena la . ..
    posli svega estokoga iztraivanja, i kuanja naj-
    dese prav" ... i t. d. to se on pi s-
    menim Nuncia Apotolskog (e) zat im
    (a) V. Epilogo Storico n. 35. ubi citatur Documentum
    ex Summario.
    (b) Altissima ju ss u R, gio contra P. Eli am
    inquisition et ex inqu.isitionis op.erato
    prodivit. .. Quod quaestwnall sc1hcet P. Ehae et
    delat i o illa dt! sediti one, et motibus in Bosnia, atque eJUsdem
    ad hos concurrentia. sit omnino nuda hostilitas, et confatum
    purum putum mendacium. Quod idem P. post diligentem
    praesusceptam inquisi tionem, tt stri ctissimam eti am o.mni e.x
    parte indagationem innocens invertus, et decl ar atus
    atur". Epilogo Storico n. 94. ex Documento Authentl co 10
    Sommario n. LX.
    (e) .. nP. Philippus ita mitem, et suae aposto-
    licae verationi se deditum adeo exhibuit, ut de r ebus mun-
    danis peritus l oqui abstinuerit, nec ullum in res Politi cas
    exer er e influxum studuerit". Epilogo Stori co n. 95. Docu men-
    tum authenticum in Sommario n. LXI.
    Reda t. j. Generala (d) i
    stvom Senjskog Biskupa g. bih opravddn.
    Sva pako ova kako sad reko, po
    naredbi Propagande godine 1841. u vrime Parbe
    u Rimu tampanasu.
    Posli nego naredbu Propagande od l J. Svibnja
    Provincia l primi, i razumi pozi-
    vanje svoje, i u Rim, u miseq.t Kollo-
    vozu sabra u manastir Definitorium Pro-
    vincie, i s' istim da bude Namistnik
    Provincialev (Commissarius Provincialis) pak Mari-
    i uzmavi u drutvo starog fra
    Mariana na miseca f5ujna
    uzee put Rima. Fra Marian pako
    kasnie naredbu od pozivanja u Rim dobivi, s'
    miseca Li stopada ustopice za njima ode
    u Rim.
    Za razumit svakka bistrie ovdi se misto otvara,
    da napomenemo na koi u misecu Kollovozu
    god. 1840. Narod (samo Turci) Bosanski ustade
    s uprot Veziru Pai. Podiese Narod suprot
    zulumu Vezirevu koga podignutja bih Vodja Amei
    Efendi Posli dakl e nego Turci u Saraevu,
    i oblinjim okolicam svu vladjav prifatie; zovu
    prida se Stareine druggiuh Virroispovidanjah. Od
    Latinske Raje zovnuti biahu od tri manastira tri
    Gvardiana, i Vikar jer ovoga vri-
    mena biae danah daleko od Saraeva
    u Krai!zi Pohodjenje po upama. Parvi dakle
    na Pismo tubeno, koe bih suprot
    Pai Privisokom Dvoru u Carigrad poslano, na
    ime njegov pritisnu. Medjuto: na 16.
    miseca Kollovoza hod. god. Vezir s' uredjenim Voj-
    ni cim (Nizam) i Arnautim bli zu sell a Viteza kod
    mosta Divjaka protivnike svoje pridobi, i
    i kao dobitnik dojde u Saraevo, i dobavi
    k' sebbi Stareine Manastirah, i Namistnika Bari-
    pak jim ovako progovara: j a z nam da ste vi
    saprot meni poslali tu bu u Carigrad, al znam, da
    vas j e na to silla natirala, pak z ato neima tete,
    ipak, da sad z a me dobro dad-
    nete. Sto bih odma. Mallo pasli Vezir vra-'
    ti se u Travnik, kud i iz Kroine
    Sad daklen pobojase sebbi zato, to
    je njegov priti snut na lubeno Pismo (mazhar)
    suprot Veziru: Odkud, jedno za sebbe opravdat, i
    kazat, da je to bez nj egova znanja, i volje;
    druggo za oborit, i upropastit fratre kod Vezira,
    u Travniku evo istom nek mu
    koga poalje, koi zna turski, i bosanski , s' koim
    morese tajno razgovorit, i svaka turski
    (d) nCum sol ati o r ecognovimus, quod R. P.
    pro q!.laerenda opportuna Alumnorum suae Provmc1ae
    collocati one, ac studiorum provisione vigore litterarum sui
    Ministri Provincialis rxmissus . . . sua morum integritate, et
    singul ari vitae religiositate, conversati oni sque modo pl er o-
    rumque animos i ta )auratus sit, ut ex iis nullus esse videatur,
    qui eum, et seu Pat res, .quorum r eligion is unice .stu-
    di um verusque anunarum salulls zelus de bona occaswne
    cum iis partibus communicati oni s fama proprius
    est in civitate hac, ae Dioecesi . .. juvare non iret". Epilogo
    Sto rico n. 97. ex Documento Som m . . n. LXIII . -
    Item Epil. Stor. h: 39. .:. L , ,
    - 321' -
    popisat, a Ima velii, primnoga za kazat, i
    Veziru. alje daklen Vezir njekog Selima,
    prid koim primnoga kaza suprot Redovni-
    cim, i svima u karstjanima, i svaka Selim po
    hotjenu redom na kartu upis a za prikazat
    Veziru. Medjuto: Selim opomenu i
    m u: to je mnogo to misli prikazati Gospo-
    daru, a nemore svegga komu
    odgovori: Tebbi nij e brigge, nego samo pii to ti
    kazujem. Ovom prigodom je imao na sami
    mnogo razgovora s' Vezirom, i kako Selim
    1

    vjesti Vez iru prikazane nebiahu druggo
    nit iz drugge svarhe, nego da se kod Vez ira
    umili: medju to; od tog rzebih drugf[e koristi, nego
    samo to se je kukavnoj Raji mUI<ka mnogo tim
    uzmloala". Sva je prilika: da je tada osva-
    dio Popove koi bijahu pofatani, pove-
    za ni, i u Travnik dovedeni, i spremljeni u Carigrad
    gdi jim je osugeno.jzagnanje (Surgunluk). - Kakko
    mu drago! do mallo vrime,na stie: Pai
    promina (mazuluk), komu nastupi Hosrev Paa, i
    god. 1840. na 18. miseca Listopada u Travnik dojde.
    - Ovo je dakl e ovako! iz jedine zlobbe
    sardca svoga lana potvoranja, i najpogivljivie tube
    s uprot Fratrim, i Karstjanom tajno je sterro oko
    Vezira. Medjuto: poznato je svoj Bosni, da Fr.atri,
    i Kllrstjani ni najmanje nisu bili dionici spomenute
    pobuloge suprot Pai A poznato
    je to istom kako njegov List, koga
    je tada pisao g. Uredniku Novinah
    koga evo od do ovdi stavljam. Castni go-
    spodine! Smotriosam proastih dana s' velikim za-
    i alostju sardca moga u Vaim Novi-
    nam na Listu 73. pritisnutom u Subotu na 12.
    miseca Rujna t. g. gdi bunu, i iznevirenje
    Sarajliah, i drugiuh, koi su se istim priloili protiva
    naem Veziru, ove "U zavezu s' oviin kau,
    da stoi, i Biskup sa s voi m Rimo Katolici". Osta-
    vivi Biskupa u tekim trudim njegovim, i pripovi-
    danju Zakona Svetoga svoim Rima-Katolikom; bu-
    da nisu ni iz daleka dionir.i bili
    iznev.irenja ni Biskup, ni Katolici. Znajte dakle moj
    svitli Gospodine! da je Bi skup na 25. miseca Svibnja
    pro. dilio se put Zap?dnje Kraine od svog
    nitog Stana svidjati duhovne poslove svoje, i kada
    s u Sarajlie s' drugim pobuniteljim udariti
    na Vezira, tad je Biskup bio u Turskoj
    blie. glavnog varoa Zagreba, nego pobunjenog
    kako svi Turci, i Kiirstjani mista,
    i Gospoda Cessarske koja
    etavse, Biskupa s' ovu stranu Save, jest ga opa-
    zi la, i ljubezno pozdravila. Imade blizu 400 godinah,
    da Katolici dvorre nae Carre, i bilo]e svakakvih
    1
    Selim erat renegatus familiaris, et cari ssimus Guberna-
    tori Paae, idem cum dicto Paa a 1840. Constatino-
    polim profectus relicto l s/amismo rediit ad Sacra Christia-
    norum, et paulo post Romam petiit ibidemque Testimonium
    scriptum, et juramento firmatum de machinatione, ac hostiJi
    animo D. contra Religiosos, ac Christianos, confecit,
    quod S. Congregationi de Propaganda fide exhibitum fuit;
    prout patet ex Epilogo Storico n. 93. ubi citatur testimonium
    ex -Documento authentico n. Ll X.
    dosta tekih, i vrimenah, i opet sti vavik
    virni bili, i bulje tarpiti, nego odbitse pro-
    tiva vladaocim. Niti pria, niti uz ova vrimena Kato-
    lici nisu nikakvih bunah pravili, zabavlj eni o svoim
    poslima; od Boga, i Starieg ustarpljivo
    kaj Zato mo lise vaa dobrota, da u kaete Vaim
    Novinam kako su navik mirni bili, i u podlogu, da
    nebi izgubili, i kod nai h Vladaocah, i drugog Svita
    ime od stalne njiove virnosti". U Sudinskoj na
    17. Li stopada 1840. Vaega Gospostva prikloniti u
    Gospodinu Fra Rafo Biskup Azotenski, i
    Namistnik apotolski u Bosni Turskoj.
    Posli nego Provincial
    i fra Marian odoe u Rim, evo na
    hiljade izmi lj a lai h, i potvoranjah, ter suprot
    njima otiskuje na Propagandu u Rim. Najpria u
    jednvm Li stu (e) pie, i veli : nda iz med onih 14
    Redovnikah, koi su bili suprot Be/li, imadu dvoica,
    koi prite, da njega smartju umorit. .. da je Pro-
    vincial uz parkos nj emu nj eke Redovnike pokorio .. .
    da imadu njeki iz med Redovnikah bianci. .. da
    su mnogi bolest nici bez sveti tajni, a bez
    kartenja pomarla, jer je Provincial Misnike puku
    uztego ... da imaju njeki Redovnici, koi nosaj u nje-
    kakvu Ilirsku knjiicu, koja je napunjena duhom
    buntovni tva, i da je za sva ova Provincial pria
    nego je otiao iz Bosne znao, al nije nita ma-
    rio .. . " Potvrda "da je spomenute Knji ice
    Spisatelj da je isti sa poglavi ca
    nemira. i da je to jur Praviteljstvu
    anskom javio. - U Listu od 4. Li stopada t. g. na
    koi t l . podpisase, Bari-
    Propagandi, da novo Definitorium i Papinom
    vl astju (per Breve apostoli cum) i da za
    novnike stavvi same pri varenike ... Uz to
    javlja da koj aje
    sa sobbom odnio u Rim, jest s' varkom
    ni o, i izmaka . . . da je razglasio, da
    se iz Rima kao dobitnik povratiti, i za ovo
    zbilj a dostignut odnioje sa sobbom iz Bosne 900.
    Talirah za mititi u Rimu Sudce, a na ovo je Ma-
    nagovorio:. . da je
    is tom kad je lani u Bosnu dolazio dao
    mita 60. a nj egovu Tajniku 30. Talirah. . . da je
    Provincial diggo Misse (Sufragia post mortem) So-
    jer je podloan, i posluan prama . ..
    i opet pri Propagandi da novo
    Dovariteljstvo, i nek budde Provinci-
    al om. Nadalje: Propagandi falise i
    velii: da odkad su otila ona tr oica u Rim, on
    sretno, i mirno u Bosni vlada, nit ima itko tkobi
    mu se, i najminje, i u protivio; zato i
    zapovida da se troica nikad nepu
    ste u Bosnu, i nek se dare od mora, da
    nebi mogli s' pismom bit u porazumljenju s' osta-
    lom Bratjom u Bosni. .. nek se zabrani da Provin-
    cia nemore imati Collegium u Senju, u kome bi se
    mlade Bosanska, jer bi, velii, izila
    odotud jedna Propaganda politica pogibljiva Mi s-
    sionu Bosanskomu i . t, d . . U najposlidnjem Li stu
    (e) Epilogo Storico n . . 35. et ss.
    41
    od 18. 1841. javlja Propagandi: kako
    je po uplivu Vedrog Dvora dobio novi
    Ferman, po komu iz med ostal og Svetenici i ka-
    toli ci Bosanski stavljajuse pod obranu, i pokrovi-
    teljstvo Dvora. Takodjer javlja Propagandi
    kako je dobio od pobo-
    nog Drutva Lionskog, i da kupio bli zu
    Travnika Selite gdi je gradit Car-
    kvu, Biskupite, i Semenite za Svetenikah, koi
    od samog nj ega zavisit, pak bili Francikani, bili
    Popovi, illi koi druggi; i pi e da su mu za tu
    svarhu mnogi Karstjani svoju
    i t. d. (f)
    Kako tako i nj egovi privarenici (koih
    ovog vrimena broj naraste, jer opazie, da Propa-
    ganda Rimska prisudjuj e u svem u i jer
    jim ovi zlatne planine sa svom pomnj om
    okrenuese za oborit, i nemilom smartju umorit
    svoju Majku Provinciu, koja Jih je ll svom krilu
    goila, i ljudim lzkrenuese reko suprot svo-
    joj majci, rogati jarci stadda naotri e
    jezike, i perra za parat, i bosti 'nj ima Rardace
    svoje majke. Ustadoe suprot majki oni, koi kako
    sam i dosad napomenuo: trae koja su svoj a, a ne
    koja su Isusa Ktirsta; oni, koi su kako Pj esnik
    velii : sinovi nesinovi. Podigoe se suprot Provincii
    oni od koi Pooten velii: da su se
    nili prama svojoj majki Provincii (g). Oni od koi
    Mollajoni velii: da su paklenim smradom ubtirljani
    (h). Najposli da reknem: oni, koe Bertetti naziva
    lacima (i). Podigoese vellim oni za privalit, i
    unititi Provinciu, i za to dostignuti nepristance
    jedno po jedno Pismo u Rim otiskuju, svakki jako
    gleda, i natei mu List biti pl odnii, rodnii ,
    i s' laima, s' koim potvardjuju
    potvoranja, i jo drugga mnoga od svoje bezdll-
    nosti izmiljena - Medju tim dakle
    koi Pisma slae na Propaganda parvi
    biae njegov tajnik A. kako List od
    26. Sarpnja, od l O. Koli ov oza, i od 25. Li stopada
    godine 1840. (j). Za ovim su odpadnici familie
    Kreevske : Primorac, Skoko, Kre-
    P.
    a svll. rhu sviu ovi svi na
    9. List. h. g. mole Propagandu, da
    Definitorium s' vlastju Papinom se ne bili
    tako: i postali Provin-
    cie, koi su ll porazumnjenju s' za
    uni tit provinci u. - U broju protivnikah
    Provincie jest kakko nj egov Li st
    od 20. Travnj a t. god. (k) Begac (oni poteni!)
    kako pokazuju njegova mnoga Pisma na Propa-
    gandu otisnuta, u koim Begac opaku bezdunost,
    (f) Epilogo Stor ico n. 42.
    (g) ... fili i discoli non pauci in propri am Matrem (Pro-
    vinciam) crude les facti. ln Protocoll. Conventuum. E ...
    Pooten de 26. junii 1842.
    (h) ... che tutti sono tinti di una pece infernalt:: Re-
    laz. della Vi si: Can. Mgr. Molajoni.
    (i) . .. una soci eta di falsarii. Epilogo Storico n. 04.
    (j) Epilogo Storico n. 51. ss.
    (k) Item n. 56. ss.
    i zlobu prama Redovnicim, koi se s' ne-
    slau pokazuje i jih: da govore
    svetogardne besj ede od S. O. Pape, Kardinalah
    i t. d. - To isto potvardjuje D. u Listu od
    19. Svibnja t. g. Drugi pako illi
    postoje u Rim jedno Pismo (Paskvil ) puno sva-
    kakvih potvoranjah s uprot Provincii Bosanskoj, koje
    Pi smo u Rimu bih
    na jednu mesarnicu, gdi od Rimljanah naasto bih,
    i po Gradu nosano, i tiveno s' ozlogla-
    enjem cile Provincie, i Redovnikah Bosanskih.
    Nadalje medju podkopima Provincie, koi su lai i
    potvoranja u Rim pisali jest: sa svoi m Li-
    stom od 25. miseca Laka, M .od 6. istog miseca
    (ova dvoica ovarisalisu na svoj misec u godini).
    sa svoim Listom od 4. Travnja t. g. - Naj-
    posti Kotroman di onik je laih i petlja-
    niah, koja su protivnici Provincie god. 1840. u Rim
    pi sali i poslali. - Ovdi nit je mista nit potribe,
    da ita u dugo svll.rhu istih laih, i potvoranja
    razloim, ili da jih pobijam; nek budde dakl e za-
    dosti kazat to: da je svarhu istih lipo razl oio, i
    kazao, da je sve laljivo, i sa zlobom sardca
    kazao je reko to, Consultor Propagande Bertetti, u
    dillu koje je na svitlost izilo u Rimu pod naslov-
    jem: Epiloga Storico &e. od broja 35.
    tia do 62.
    Kazaosam, da je ove godine na izgibio
    Provincie poslo u svoga sekretara A.
    Nastojanjem ovoga Vedri Dvor, da novi Fer-
    man izajde za da bude kao
    njekakav buntovnik da Dvor
    Provinciu Bosansku kao protivnu, i pogi-
    bljivu s vomu Carstvu zazirati, pako kao
    najvirniega, i najnaklonitieg smatrati, braniti,
    i garliti. - Ovdi stavljam List, ko ga je
    piso Kotromanu od do kako stidi. "Poto-
    vani Brate! .. . Tko razglasuje, da je moj sekretar
    bi o iztj eran iz hoti obi kukavica, da se
    bude ono dogodilo, to on eli i meni, i momu
    sekretaru. j a znadem, da je nas putnik svagdi bio
    lipo primljen osobito u i meni je skoro piso,
    da zafalim svima Velikaim u to su ga lipo
    imali; to sam odma Od ostal og prid nama
    je Ell e ja sam Biskup Austrianski, pak
    to Bog dadne. Sad Vas ostajem.
    U Sudinski na 16. Studenog g. 1840. Fra Rafo
    r. v. = Al R. P. Gregorio Kotroman .. . in
    Gora". sekretar iste godi ne ode iz
    u Rim za ona, koja su osnovana
    na uni tenj e Provinci e, al da u to doba
    i sa svoim drugovma u Rim
    zato sekretar iz Rima bez obzira imadiae suknut.
    Napomenuosam, da je ove godine doo na
    Bosnu novi Vezir Hosrev Paa, oko koga
    pomaju stavi za imati ga na svoju ruku,
    porad ove svarhe nal og Kotromanu, koga zove
    svoim da Veziru pristupi, skut poljubi,
    i darove prikae, i nek nastoi sva lipo opremit, koja
    su za sigurnost nj egovu potrebita. Ovako priporu-
    Kotromana na 30. mi.seca Li ..
    - 323
    stopada, i veli: "Samo dobro pazi, i gledaj, nek
    svaka budu tajno, i skrovito". Pasli pako u misecu
    Prosincu isti glavom (to dosad Biskupi
    nikad nisu pristupi Veziru, i kaza mu, da je
    on Stareina nad Fratrim ll Bosni (ba papaz) i
    svarhu Katolikah (millet boi). Tom prigodom po-
    fali sebbe, i kao virna Devletu, i mem-
    (Dvoru, i daravi bosanskoj) uz koj u pripo-
    ruku, i pofalu, bih od Vezira Binjiem (to ide
    stareinam manas tirah) zaogarnut. - Ovom prigo-
    dom naredi Vezir, da se sva muka dj eca popiu
    nek nemore nitko, tko je za ostat neplativi
    ga, jer se dogadj a, da nj eki ditece svoje sakrij u
    od a to biva s' toga, jer zakupnici
    oriko carske, i Vezirske zapovidi, uzimaju od ne-
    jake Naredi dakle Vezir da svagdi
    popi use, i nj emu prikau, uz to pako za-
    povidi : da pria 12 godinah djeca
    - Naredbu popisanja djece na se primi,
    i za povidi, da svi upnici svagdi
    popi u njemu poalju, a on Veziru virno pridati ;
    to i bih odma. po ovakom sianju,
    i mi anju svome u stvarih, koe. na nj eg nespadaju,
    nit su se ikad nj egovi pristupnici, u sta-
    vljali , i mi ali, istina da je ispunio volju Vezirovu,
    al po tom nit je Carstvu, nit Veziru ita u kesu
    utirao. Koliko je pako kukavnoj siromai na tetu
    bi o znaju oni, koi ako ne pll.rve, istinito drugge i
    godine moralisu, po izgonjenju Zakupnikah
    od svakog djeteta u Tevjter upi sanog, makar nei-
    malo vie od tri godine, platiti. Uz ovo pako,
    koliko je zalah, kolikoli proklinjanjah siroma su-
    prot izustila : ako ga od hil.iadu po jedno
    pogodi. vas koliki kao reeto upalj .
    da je Propaganda Rimska, po-
    vi rovavi nj egovim notvoranjim; Ku-
    i Fr. Mar: iz Bosne potegla u Rim,
    uz to tvardo ima ufanj e da Propaganda, i drug-
    giru njegovim, i njegovih privarenikah kri vi m po-
    tvoranjim povirovavi zbilja da se
    troica nikad u Bosnu nevrati. Nadal je:
    dobra javljenja od svog sekretara, da je
    isti za njega sve posl ove u lipo nami stio, i
    opremi o. Takodjer ll ruci Carski Ferman
    po komu (kako kae) on zadobiva pokro-
    viteljstvo Austriansko. Najposli da je
    primat od Propagande Lionske; a
    oo starom od Propagande Rimske, i iz
    ili platju njeku i tako ima, suvie
    takodjer po starom i po novoj naredbi od
    godine 1837. Propagande, Fratri i jesu duni Ba-
    i njegove rahnit, i odivat i t. d.
    Na ova dakl e sva kolika nasl onivise, i da
    je sa svim nogom na ravno stao, i da
    mu je i odavna dodij alo pribivat u Manastiru, na
    koga vrdtima ima Clausura odredi gradit sebbi
    dvoranu, Ctirkvu, i Semenite za svoih Missionarah.
    - Porad ove svarhe kupi kod Travnika u Mosoru
    seli te davi za nj eg vie od 30. kesah (oko 300.
    Cesarski Dukatah). I od svega ovog kako sam na-
    pomenuo obzn'!-ni Propaganda Rimsku, a
    . pofali to je dobi o od Propagande
    Lwnske. Tako je! Propaganda Lionska ove godine
    1840. posla 800. kudi, illi kako mi reknemo Ta-
    lirah (to iznosi oko 35. kesah) za tu svarhu, da
    se u Bosni koliko je podignu
    pomognu siromanie Parokie kao to
    porad iste svarhe Propaganda Lionska, i u
    drugge kraeve svita alj e. Medjuto: doko-
    pavse ovi uh novacah dade jih za svoje seli te a
    kako j e ove godine, tako i doastih godinah
    jes t prifatio, sam pozobo, il uprav
    proviuko.
    Dok se ovako sa sviuh stranah tvardi,
    a Provincii, i to sve taj no izgibiu pripravlja, u isto
    doba fratri dosti mirne dn eve vode; jedno jer nez-
    nadu za one jamme, koe kod Rima,
    i dva Vezira kopa za svalit u njiah Redovnike, i
    Provinci u; druggo: jer sa svoj im
    drugovi m bih u Rimu na vrellu. Darahu dakle
    Redovnici pod tvardo, da na sridu istirati pravdu,
    niti bit da koi je tolikah s uprot
    zakonim neizgubi, i nebude zauzbien, i t. d.
    I evo zbilj a u Rimu i M.
    i donjekle posli pri spi i
    zgrabivi sitna perra, i otvorivi duboke
    Pravotvorce, Zakone, i Prava; sabiraju, i na kartu
    stavlj aju togod jim se vidi potribito za zauzbit
    nasartanj ah protivnikah, i za povratit, i ustanovitit
    pravi red u Provi ncii. Odkud tako pomnjivo tru-
    sastavie jedno dillo u latinskom jeziku pod
    n aslovjem: Apologia Genera/is, in qua exponuntur
    jaela, ut plurimum publica, et authenticis documentis
    demonstrata, quae visa sunt necessaria, ad melius
    cognoscendam, et certius dijudicandam causam, quae
    inter Vicarium Apostolicam Illus. D. Raphaelem Ba-
    et Provinciam Bosnae Argentinae agitatur . ..
    porrecta a P. Stephana Ministra Provin-
    ciali ejusque sociis Romae . . Druggo dillo: Forma
    in- et extemi Regiminis Provinciae Bosnensis.
    dill o: Talianskim jezikom sastavie pod nasl ovjem:
    Osservazioni Istoriche sul/e dtfferenze insorte tra il
    Vicario Apostolico e la Provincia. dillo:
    Quadro delle scene accaduti tra il Vicario Aposto-
    lico, ed i Religiosi della Bosna rapporto al Governo
    turco. Sva ova dilla mudro skuvana,
    bistro sastavlj ena, i ispisana kao od velike va-
    nosti , naredbom i trokom S. Skuppa u Rimu biahu
    na svitl ost izdana. Medjuto: Propaganda raz-
    loge i nj egova drutva, nemogadiae
    nikakve osude izustit, nego cdredi , da se mora i
    zovnuti u Rim.
    Razdilj ak VII
    j ezgra.
    u Rim zovu. Pri prave koje pria polazka
    dojde u Rim. Berletti sva Pisma prigl eda. kriv
    nalazise. Odredjujese Visitator u Bosnu. Fra A. po-
    ricanj e. Molajoni dojde u Bosnu, s' Potenom Vi situ.
    SkupJ? u Sudinskoj . alje prikazanje Vi site S. Skuppu.
    Propaganda oti skuj e u
    Godine 1841. miseca alj e Propaganda
    Pismo u Bosnu po i ga u Rim. Pri-
    *
    -324-
    mivi ovaj glas uodase, i pripredat.
    jedno koja je druggo:
    da su njegovih postupanjah, glavni neprijatelji u
    Rimu, s' koim se morat kukke potegnut. Zato
    reko predda, i pripreda kako se vidi
    iz njegovih Listovah, koje je svoim privarenicim
    pisao, u koim premda se kao prodaje i
    slobodi svoje priatelje, nita nemanje zajedno po-
    kazuje svoje pristraenje, s' toga dogovarase sa
    svoim, i trai sve po koim u Rimu
    sebbe u tolikim stvarima kriva, oprat, i opravdat,
    a Provinciu okrivit, i oborit. Poradi ta, evo kako
    od do pie prianjem svom Tajniku.
    mnogo Potovani! Pogodie Fratri; etto i mene
    zovu u Rim, kako te razumit iz te knjige. Ni
    sam se nad6, ali idem ba dragovoljno ... za lju-
    bav Boj u! i staro nae prijateljstvo, nemoj te me
    ostaviti, dali pojdite sa mnom; da obli zmiu utu-
    u glavu, oi trai mo ljeba, i mira na drugomu
    mistu. Vi bo najbolje znate kako stvari odaju, vavik
    sa mnom u i mnoga
    u Rimu prikazivali S. Skuppu, na koja osobi to, ja
    bez vas ne bi mogo lahko odgovoriti. Od
    jo nitko ne zna. pisanoje i njima od Su-
    (Fra Mariana) iz Rima, da mene zov)l. Ako
    sudite tako, odmah moete kazati i Fra IIii (Cavaru)
    ali nek se nepripada, a i drugim virnim. Imao bi
    odmah od Vas potrebu ovdi, a paslo bi Vam konja,
    i momka. Nebili jo togod izpipali od moga osva-
    djenja u Travniku ... ovdi bo najvia stegga
    biti. Ja sam izabrao knjige u Arkiviu mnoge za
    oborit ga Nebili jo stogod od
    koga: kako su mi prietili s' Turcim, i druga, koja
    s u ad rem nostram. S' ovim lipovas
    ostajem u Sudinskoj na 4. g. 1841. Rafo
    Biskup r. v." - Stavlj am ovdi i druggi Li st, kog
    je piso nastojniku svoga selita G. Kotro-
    manu. "Potovani Oekonome! . . . Zapademi dug
    put i s' trokom (i ovo medju nami nek ostane)
    zovu me u Rim, da prikinem osobito s' Mariano-
    .. . Nemojte se ni ta pripadat, ja idem drage
    volj e. Pojti sa mnom i M. P. Fra A. stari
    prijatelj, premda bolestan. Sad je vrime, da mene,
    a i Vas pomognete, zato ispiite sve to znate,
    osobito izime. osvadjenja kod Turakah : kako su me
    oni osvadili, koi su onda s' Pavom (Tergjumanom
    Vezirevim) pleli, i kako ta stvar nije mogla biti
    brez Provinciala kolovodje u ovim bunama .. . pi ite
    kako se je Provincial tuio na Decreta S. Skuppa
    kako progone, koi su meni priloeni, a uzdiu na
    dostojanstva one, koi s u protiv a meni .. . kako ne-
    daju, da se meni tko za imati upa . . . kako
    ste i Vi istiniti, da su me Fratri osvadili, nit je
    da su drugi ; kad jih ovdi pridobijem, pali
    s u sa svim . .. kako je Fra Marian revisor
    (prigledase) i od svi uh poslovah. Kako su
    osobi to i Provincial ufatili, da
    oni vladaju: jednom togod znade, i sudi,
    da mi moe trebovati, upi i talianski, i podpiise.
    To pismo slobodno niti se ta bojte, mo-
    1 u svoJm rukopi sima svagdi saml om.
    biti briga osobito Vae potenje S'
    ovim lipo Vas ostajem u Sudinskoj
    na 7. Oujka 1841. Rafo Biskup r. v."
    I opet ponavljam to sam mallo pria reko: t. j.
    koe je, i kakve je pogrike
    Zakone, i Pravah Provincie boise sebi, i
    pripredat, od kud nebili kako god isplivo, i oprav-
    dose, evo u koe nitte nitti, koe li stavlja
    za opravdatise. Ja scinim, da svaki iz oviuh
    Rukopisah moe lasno njegovu duevnost
    opazit, promotrit, i procinit, nita nemanje evo neka
    i od mene sv::irhu istiuh Pisamah bude njekoliko
    Kazaosam na druggom mistu, da je
    god. 1839. Vezir reko: Fratri nisu
    tvoi tuitelji, koe u Rim pi-
    jest javio. Pak evo sad zapovida Kotro-
    manu; nek dade pismeno. da su Fratri
    njega kod Turakah osvadili, i kad j ih, veli: po tomu
    pridobienz, pa/isu sa svim. Dakle: fratri
    u svojoj Parbi pasti (nisu pali), jer je izvi-
    djeno, da su Biskupa osvadili, nego jer je tako
    slago, i pismeno po zapovidi
    Kotroman .. U istom Listu neveli:
    togod zna da je istinito i pravo, nego velii: to-
    god z na, i sudi, da mi moe trebo vati, pii, i
    podpiise. Tako je ! da je kriv, i
    treba mu se prati, naredjuje Kotromanu: da gardna
    potvoranja suprot pravednim splete, i pismeno svi-
    pak po tom ostat opravdan!
    Nadalje: veli: To pismo slobodno niti se
    ita bojte: iz koi h vidi se kolik. u slobodu daje
    da se mogu lai, nit se Boga, nit
    ljudih, niti ikakvog iztraivanja, u Rim pisati, i
    slati. Najposli veli: moja briga biti, osobito vae
    potenje branit. Dakle branit potenje
    Kofromanovo, kao da je poten, nego zato: zato
    krivom duom izmilja lai suprot pravednim, i to
    za obraniti u mnogim kriva. - Pri po-
    lazku u Rim iskae i od F. Krianca pi-
    smeno svarhu toliko put spomenutog
    osvadjanja, medjuto mu Krianac dade
    stvo, koe uprav pokazuje, da Frat ri nisu
    osvadili (a). - Kad koga sazlobi, i
    da ga i potvoranjem opae, nagovorit dva
    svidoka laljiva, nek da je ovo, illi ono
    reko, il oni, kog je sazl obio, i na
    kog je edan. U takom kad laljivi svidoci
    od nagovoreni, ustanu suprot krivcu (po
    s udu i potvoranju) ovi se brani, i veli :
    Prisvitli Gospodine! Ovim se svidocim nemoe vi-
    rovat, jer lau, i krivo govore. Na to od-
    govara: meni nije stalo, to oni krivo govore, nji-
    hova dua u njihovi m rukama, a meni je dosti,
    nek imam samo dva svidoka, a kazali su davno :
    dva brez due brez glave (b) t. j. za jednog
    osudit. i pokorit, makar bio najpravii je
    zadosti imati dva svidoka bezduna. I kako Bari-
    svoj sud naslanja, i vee za laljiva, i brezduna
    tako i sud rimski, u koi kao najpra
    (a) Vid. Docum. P.
    (b) Epilogo Storico n. 64.
    -325 -
    vednii svit upira, nastoi svezat za
    lalji va, i porad te svarhe nagovara,
    zapovida u spomenutim Posl anicam. da nje-
    govi privarenici dadnu pismena su-
    prot ne samo u ovim okolnosti m,
    nego 1 svakom prigodom nago-
    vara, i lacka svoje privarenike, neka laljiva svi -
    i gardna potvoranja suprot Provincii
    govore. i piu, kao to biva iz poricanja u-
    (e) i drugih nebroenih
    laih, koe su u Rim pisali , i poslali.
    Evo Brate sladki l kakose pripravlja, ka-
    koli lalj iva i kriva potvoranja sabira
    z: a opravdat sebe, a Provinciu oborit, na sudu rim-
    skom. Fratri pako jer i neznadoe za ona potvo-
    ra nja, s' koim je nji ah kod Rima, i
    Vezirah opasao, nit sabiraju, niti trae. ikakvih
    svarhu potvoranjah suprot
    nj ima, nego se samo naslanjaju na ona, koja je
    suprot Zakonim, i Naredbam
    i koja on isti nemoe zanikati. Nita nemanje: po-
    sli nego dojde 1.1 Rim, i uzgona bih sudu
    pristavljena. evo po Boiem hotienju (al tko kao
    Bog!) stvori se u Rimu onaj (Raz. VI.) po kom je
    tubu kod Vezira suprot Fratrim, evo
    na sridu ona strahovita potvoranja, s' koim
    je kod Pravitel jstva, i Vedrog Dvora Austri-
    anskog i svu Provinciu opaso,
    i naumio prikrenut, i privalit, i takodjer: ispadoe
    na sridu nebrJene lai od i njegnvih pri-
    varenikah suprot Provincii u Rim otisnute, i t. d.
    pri polasku po Manastirim, i u-
    pama alj e okolohodnicu, u istoj iz medju ostalog
    javlja, da on na milostivo pozivanje Propagande
    drage volje odlazi u Rim, i veli : da samo ' nje-
    kim od Redovnika/l ima uzgonu, a suprot Provincii
    nita neima, a jo manje misli Provinciu unitit, i
    drugo Svetenstvo u Bosnu uvesti, dalje od nas
    (veli ta opakost! (d). Tim skinuvi tri Pa-
    roka, koi su za Provinciu stali, a na misto njiah
    svoje privarenike, koi su lai u Rim pisali za
    platit jim. na sili u utarpavi; na ll. miseca Tra-
    vnja ' 1841. iz Sudinske dilise, i odde u Rim za
    pogledat Provincialu i nj egovim dru-
    govim; oko u oko, ko zec zecu, na toje pozivao
    pria godine.
    Posli nego u Rim svakolika
    Pisma (Summarium) koja je Provincia, i
    proastih godinah u Rim slao, po Naredbi S. Skuppa
    od Rairenja Vire biahu pridana Cansultoru Propa-
    gande G. j osipu Bertetti s' nalogom, da jih u red
    stavi; i svarhu njiah pametno, 1 duevno razloi,
    koe razloenje imat se pridostavit svima kardi-
    natim Skuppa. Sad dakle Bertetti
    u rukama sva Pisma, i ona dilla koja je Provin-
    cial sa svoim drutvom u Rimu sastavio Apologia
    Genera/is &e. u red jih stavi pak s' velikim, i ne-
    umornim trudom i dan i svaka pomnjivo pri-
    gleda, slovo po slovo motri, istinu od lai, pravdu
    (e) Vid. Doc. E. F. G.
    (d) Protocot. Conventuum.
    od krivde, i razabira; pokazuje
    holost, polepnost, nestal nos t, lukavtinu (i to sve
    iz vlasti tih Rukopisa) i njegovih priv::ir-
    enikah, zlobu, nenavidnost, opakost prama S. Redu,
    Provi ncii, i Stareinam Reda, nadalje: pokazuje
    kriva potvoranja, i lai suprot Provincii
    i pisane, i tako jih na mistima bistro pokazuje, da
    kao parstom poziva S. Skupp, neka vidi
    lai protivnika/z Provincie (e). U ist o doba spere-ne,
    i spletene mnogostruke lai i potvoranja suprot
    Provincii pobi ja; pravednost: i istinu Redovnikah,
    zasluenja Provincie, kao i alosti, i progonstva,
    koja je Provincia priko ovih godinah od samo-
    silnog pritarpila, i tarpi i t. d., i t. d. po-
    kazuje. Posli nego ovako Bertelti svakka protitra,
    razbistri, rasudi, i u red stavi dillo njegovog truda
    Propaganda na svitlost izdati u talia nski jezik
    pod naslovljem "Epilogo Starica delle Controversie,
    tra Monsignor Vescovo di Azota, e Vicario
    Apos. nella Bosnia ed i Superiori di questa Missi-
    onaria Provincia. E Providenze che si propongono.
    Bertetti ovom nados tavi jo Voto. Izaavi ovo dillo
    na svitlost pn bih medju kardinalim S.
    Skuppa razdiljeno neka vide i znadu, sve to je,
    i kako je? Posli iz svega dilla biae kao
    j ezgra (Ristretto) izvagena, i Skuppu na 20. mi -
    seca Rujna 18!1. daravom prid stavljena. U
    ovom Ristretto dokazuj ese: kako biae za-
    pitan: odkud on zna, da je Provincial 900. Talirah
    iz Bosne sa sobbom u Rim odnio? Na koje pita-
    nje odgovori: da mu je tako pri kazo Vido-
    (ovi je privarenik nu dakl e! kako
    za lai i potvoranja na sudu potvardit, po-
    ziva na svoih pri varenikah, koi su
    u Bosni, a u Rimu. Osim toga: moe
    biti: da je ovu la po naredbi
    suprot Provincialu skroio). Na njeka pitanja sv::irhu
    druggih osvagenja, koja je suprot Provincii
    poziva na oniuh koi su martvi,
    kao i t. d. I da svarhu ovog neprodu-
    lj ujem besjede, nek je zadosti kazat: da je S. Skupp
    bistro vidio, i poznao, da nije za' Bosne:
    odku d kao navodise isti Skupp, nek pri-
    metne u Albaniu za Vikara Apotolskog od Alesa,
    gdi za sad i tako manjka Biskup; ondi moe bit, da
    koristan postat, a u Bosni on ne moe biti poradi
    sveudiljnog nemira, i nesklada, koga ima s' Redov-
    nicim, i Provinciom (f). Dakle iz Epilogo Storico, i
    (e) Ecco la s. Congr. pur troppo patente una societa
    di fal sarii* e fra i sotto scritti trovarsi i nomi di alcuni, che
    Mongr. nella sua lettera propone per membri, di un
    nuovo Definitorio da crearsi Breve Apostol ico ll Epilogo
    Storico n. 54.
    Ogovor . .Ja znam da S:! nepristoi osobito ovog vikil
    rieti , i upi sati: la, laac, lagati, to ja u ovomu dillu pri-
    oonavljam, i orenda mi za nerieti: lagati,
    poteniom sluxit se: t. j. vagnuti, omahnuti, istinu ne-
    kazati, i t. d. al nijedno od oviuh ntzvoni koliko laiJ.afi.
    Odkud mollim, nek mi svaki or-rosti, to sam USilio-
    van, i primoran Berteftia nepovoljnom sluitse
    kolikogod put potreba iziskuje. - A kamo da su se
    bojali i stidili protivnici Provincie laggati, tad ne bi ja morao
    njiove lai odkrivati, i kazivati. Dill otvorac.
    -326-
    Ristretto bih: da je dotl e skrivio da se
    po pravdi, i sudu mora dignut iz Bosne, i pak Kar-
    dinal Po/idori (Ponens), u koga ruci biae uzgonu,
    toliko Provincii, i katolicim Bosanskim pogibljivu
    prikinuti i osudu i zvarit, evo varnuse na drugu stranu,
    i za tim zahoditi, da se osuda svarhu
    obustavi , i nek se opet poalje u Bosnu Pohoditelj
    (Visitator seu Del egatus Apostolicus) privolli
    vas S. Skupp, i l<!kO u spomenutom skuppu od 20.
    Rujna hod. god. daravom zapovidjeno bih, da se
    i i zdadne Decretum po kom so odredjuje: da
    i sa svoim drutvom jos se u
    Rimu zastave. i nek se poalje u Bosnu Visitator
    g. josip Mollajoni Biskup N/kopo/jski u Bpgarskoj l
    U istom Decretu zabranjuje se: da unapredak
    Bosanski nemoguse slati na drugu stranu poradi
    nauka iz van u Dtir avu Papinu (g). Na ovi
    uzgona reko, i parba prinesretna od 9. godi nah medju
    Biskupom i Provinciom, i opet ostade ne-
    prikinuta, i Provincial sa svoim dru-
    tvom, a tako i Biskup ostadoe u Rimu. Ovo odre-
    dj enje S. Skuppa izime novog lz vidjenja, i istrai vanja
    Redovnike nije ni najmanj e priplailo, j er znadu, i
    dare pod istinu: nek dojde makar koliko sudacah,
    ne mogu najti pri Provincii (in massa) pomanjkanj ah,
    nego da svaki duevni sudac vidit, poznat i uvjeren
    biti od pravednosti Redovnikal1, i tako da Pro-
    vincia bit osvitlana. pako mora klonut, i pasti.
    Nitanemanje ovo rastezanje, i parbe, i
    uzgone Redovnicim pritekose vidjae. l do i stine:
    stvar je nezgodna, teka, i pogibljiva po due i po
    tilesah kad u jednoj maloj obitili, nesklad, nemir, i
    uzgona vlada; kolikoje tee kad u ci l oj Provincii
    medju tolikim Redovnicim biva, i to porad obisti
    j ednog samosi lnika: a je li i poradi oniuh, koih
    onakog brane? etto nek oni gledaju l a mi nji ovi
    sudci nemoemo biti!! Medjuto: zima zavarnu, Ni-
    kopolj daleko, a Mollajoni star, i istom i
    doastim Pramalj etom u Bosni
    Godine 1842. Frn Angeo prianji Sekretar
    i sad se u Rimu uz i stog (kako
    svoim perom od due stegnut,
    a od Boga opomenut odstupi od i za ukazat
    koliko je sagriio, i primnoga suprot
    Provincii, i Bratji svojoj Redovnicim, evo Pi smo
    od poricanja (retractationem publicam et solemnem):
    pridade ga Kardinalim S. Skuppa, koe Pismo od
    do l atinskim j ezikom sastavijeno od i stog
    stavljam na kraju ovoga dilla (h).
    Svakolika dilla, kao: Apo/ogla Genera/is. Os-
    servazioni Istoriche. Epiloga Storico &e. koja spa-
    daju na parbu illi Razpru Provincie s' i
    koja su po Naredbi Propagande u Rimu na svitl ost
    izdana Kardinal Polidori posla Mol/ajonu. Iz istih
    Mol/a joni odma vidi, tko j e kriv, tko li j e prav? i
    (f) ... ll Vescono to Ito dag! invilupi di continue
    liti, nelle e intricato coi suoi Religiosi sara probabil-
    mente piu gi ovevol e con popoli d' indole d' altr9nde non
    molt0 diforme dall a sua. Ri st. di s. dalla S. Con. li 20. Sett. 1841.
    (g) Protocoll. Conventunum.
    (h) Vid. Ooc, E.
    t. d. S' dakl e opravama (Documenta) oko
    svarhe miseca Travnja hod. god. unide u Bosnu,
    uni avi, i priko upa svagdi i zpitiva, i
    iztraiva ona, koja na nj egovu dunost spadaju. Na
    6. mi seca Svibnja u Manasti r Odavl e
    alje po svoj Provincii okolohodnicu, istom javlja
    svoje doastje, navistjuje Visitu, i doastu skupp-
    tinu, koja na 13. miseca Lipnja u Manastiru Su-
    dinskom darati se, kud poziva Prednjake Pro-
    .vincie, i Privarenikah Na 10. miseca Svib-
    nja alje Mollajoni List Propagandi, i javlja: da je
    uljezavi u Bosnu od strane Provincie svaka u do-
    bru redu zateko, i nao: brezredja pako, koja imadu,
    pripisujuse i njegovim privarenicim. Uz
    ove odma dneve Mo/lajoni al j e svog Vikara Karla
    Pooten, koga je sa sobbom doveo, da po nj ekim
    upama V/situ, Mollajoni u tri Manastira, i Tra-
    vanjskim upama istu dunost izvaruj e, u tom i dan
    13. mi seca Lipnja bahnu, za koi dan, kako j e Mol-
    lajoni naredio, skuppi ese u Sudinsku Prednjaci od
    obedvi strane, suvie jedan od t. j.
    nezvan dojde, i prispi na skupptinu.
    Ovom prigodom njeki privareni ci kao:
    (i), Krianac, (j), pismeno
    porekoe, od svega, to su zl ovoljno s'
    suprot Provincii radili, i tvardo da ne u
    napredak ni ta to bi teil o na izgibio, i kvar
    Provinci e, i ozloglaenje Bratj e Redovnikah. Ovom
    prigodom, a s' dogovorom, i privolj enj em, i podpi-
    som sviuh sakupljenih biahu (i pak s' iz-
    minjanjim) njeke naredbe za uzdarat stalni mir, i
    dobri red u Provincii. - Takodjer: s' privol jenjem,
    i podpi som sviuh Pismo bih po komu se
    daje povlastica nek se brine za ustanovitit
    Collegium poradi mladeih u Horvatskoj . Najposli
    s' dopustjenj em i naredbom Visitatora Stareine od
    Provincie malu Prominu, i hotj enju Visila-
    tora nj eke Paroke, i Kapelane digoe sa upah u
    manasti re naimeno: Kotromana, Kulli-
    Zatim oci
    od Provincie, a glave j edne i drugge stranke na ime
    sve ostal e Bratje Redovnikah s' pri eljnom radostju
    toliko put spomenutog Visitatora apotolskog G. Mol-
    lajoni (koi je tom prigodom u skuppu od dragosti
    grozne suze prolj evao) kao Bratja, i sinovi jedne
    majke Provincie zagarli ese, pomiri e se, i poljubi-
    ese; pak na 17. miseca Lipnja razidoese svaki no-
    u sardcu podpuno ufanje od stalnog mira, sklada,
    i dobrog reda u Provincii.
    Mollajoni Karla Pootena svoim sub-
    del egatom naredi mu, da jo niko vrime ostane u
    Provincii (a to biae elja i stareinah od Provincie)
    za uzdarati u svemu dobri red dok iz Rima reenja
    novi Biskup, i nove Stareine Provincie oda-
    beruse. Sva daklen uredi vi, i Mollajoni
    na 19. mi seca Lipnja iz Sudinske krenu, pak priko
    Travnika, jajca, Banje/uke, Gradike, Zagreba ode
    u odavlen alj e prikazanj e svoga pohodjenja (k)
    (i) Vid. Doc. G.
    (j) Vid. Doc. F.
    (k) della Visita (apostolica) Canonic.a.
    -
    u Ri m na S. Skuppu: da je on njeto po sebbi, a
    njeto po svom Vikaru Generalom Pootenu
    Visit u, velii: da j e istinito, i bez svake
    sumnje G. sviuh uzgona/l, i svegga nemira,
    jedini i osobiti uzrok . . . odkud ako SP ikad G. Ba-
    u Bosnu povrati uz alud bit vas trud moj
    (pie Mollajoni): briga S. Skuppa za mir u
    Bosni . . . izprazna postat elja dobri/z
    Karstjanah. koi h mir i sklad i bojat se je :
    da povratak da se njeki iste s vnje
    S. Virre odreknu. Nadalj e govori Moll ajoni . . . U
    istinu ispovidam, da je Provincia Bosanska mnogo
    z aslu ila ... okolo sto i eset misnik{J/z broji, njiuvo
    ivljenJe j est sveto, u svemu obsluuju svoju S. Uprava,
    dobre izg lede puku daju ... i evo od 9. godina/z
    sa alostju stirdca, i s groznim suzama na
    gledaju, gdi bivaju mnoga pomanjkanjah, poradi
    prikrenute stare duhovne oblasti u Provincii i t. d.
    Na poslidku veli: A to se njekih Paroka h, i
    Kapelanah njiovo ivljenje jest raspustno. i
    primnogim su pomanjkanjim opasani, svikolici pako
    ovi jesu dtka G. pod njef!OV su se skut
    sklonili, isti njiah svojom oblasti} u, kao golom sabljom
    brani, da ji/z Provincia, i Definitorium ni u
    ne mora pokarat, niti pokoriti. Za tim opet ponavl ja
    i velii: iz ovih, i drugih S. Skupp po svojoj mu-
    drosti moe lasno dosegnut, da akose Biskup
    u Bosnu vrati u Bosni gorre uzgone
    nego su pria bile i t. d. Ovakose izjasni visitator
    Mollajoni S. Skuppu; uz ovo pako Mollajoni kao u
    ruci da S. Skup p pogledavi na
    ovo izjasnjenje, i na druge razloge, koi se zadare
    u tolikim opravama (documenta) po svaki
    da se vie u Bosnu nevrati ; zato
    S. Skuppu za novog Biskupa, i Vikara apostolskog
    u Bosni Fra Mariana izvarstitog,
    i Bratji priugodnog Redovnika, koi svima
    vidj aese najpodobnii za povratiti u ovim nevoljnim
    okolostima dobri red, i stalnu ljubav medju Redov-
    ni cim. Sva ova pismeno odpremivi Moll ajoni u
    Rim vratise iz na svoje mi sto u Belinu kod
    Sitova. u Bugarskoj.
    Medjutim kako u Rim dva Lista, koe je
    Mollajoni od l O. i od 20. Svibnja i z Fojnice posto,
    i u kojim vas nemir, i smutnj e, koe su u Provi nci i pri-
    pisuju i zato Propagandi, da
    nek se u Bosnu nevrati. Ovo razu-
    mivi oni, koji na Propagandi brane, i zatituju Ba-
    za saranit svog milloga, i potenje
    evo u Misecu Sarpnju bare bolje otiskoe ga u Al-
    bantu, davimu nal og, da budde Visitator u Baru
    (Antibaris). - iz Italie u Bar udari
    priko Dalmacie, i doav u Split kao mallo
    o eljnu Bosnu, i tude sastadese s' svoi m
    Vikarom. Ovije bi o u skuppu daranom na 13. Lipnja,
    u manastiru Sudinskom, isti dakl e kaza kako
    je prid Visitatorom apotolskim Mollajoni mir skl op-
    ljen, kako j e stranka njiova od Mo-
    lajonia, i Pootena okrivlj ena, kako je Mo/la j oni m loga
    rekao: i z koih biva, da neima povratka
    u Bosnu, i L d, Sva .ova tanko po tanko i ra-
    razumivi haustmice, a druggim
    privarenicim pismeno odma i
    da svu pomnju stave za Pootena uzeti na
    ruku; to ako znadnu, i mognu ikako j o moe
    bit ufanje da on izpliva, i povrati se u Bosnu.
    Razdiljak VIII
    j ezgra.
    Pooten Subdelegatus. stavljaju za
    uzeti na ruku Pootena: njiova u tom posl u postupanja. Bari-
    tajno zavez s' Pootenom. Tajna nastojanja i po.
    stupanja za povrati t Prikazanje Visite Molaj onove
    stie u Rim. Pokazujese da j e kriv, i da nije za Bosne.
    S. Skupp osudu. i daju oblast za
    vratitse u Bosnu. Pooten u Provincii samosilnik. Re-
    donici osj etjahu pogibio. Postupanja Pootenova.
    G. Karlo Pooten, koga kakoje Molajoni
    svoim subdelegatom, i za njeko vrime ostavi
    u Bosni, jest rodom iz Kolonie svetenik carkovnjak
    illi Pop, odgojen u PropaJ[andi Rimskoj za Missi-
    onara u daravama medjuto udes ga
    pribaci u pokraine turske. Pooten po odlazku Mola-
    jonovu iz Bosne u Manastiru s
    dogovorom Commissara Provi ncie izdade oko-
    l ohodnicu, u koj oj javlja kako je on od Molajoni
    subdPiegat, i veli : da za izpunit svoju
    dunost pomnju stavit, za povratit, i utvardit dobri
    red u Provincii, koja je glasovita njegda bila, i vazda
    kripostima cvalla, a sad od njekoliko vrimena ozlo-
    gl aena, i nagardjena od opakih njenih si novah, i
    t. d. (a). Zatim pie Pooten S. Skuppu, i mol i, da
    to pria pohiti s' obranj em novog Biskupa, i Stare-
    inah Provincie, i ove stavlj a: Za Biskupa
    nek se odabere takvi, koi nek zna, ne samo svoja
    Prava branit, nego i Provincie (prava) potivati
    za Provinciala takodjer nek se odabere, koi je
    boan, i briljivi zakona/z i naredbih. " ln
    Episcopum el igatur talis, qui sciat, non solum sua
    l ura defendere, sed et Provinciae revereri; ni Mini-
    strum Provincial em i tidem eligatur, qui est pi us et
    zelosus legum custos". Mallo posli druggi List Pooten
    alje S. Skuppu, i nek pohiti za dokon-
    poslove Provincie Bosanske, da se tako i on
    moe to pria povratit na svoje misto u Vlaku, od
    koe j e Vikar Generali. - Uz ovo vrime Pooten
    nj eke od poradi nj iovi h pomanj kanjah
    s' malim pokorama priinu, i opomenu, da se u na-
    pridak bolje, i poteni e vl adaju. Medjuto:
    jur nevidjeni gl asom koi je pako, i koim se buba,
    da se vie nikad u Bosnu povratit, po
    kraj toga pako uvridjeni to su upe i zgubili, i pod
    pokoru stavljeni, suvie pod tvl:irdo darae, da jim
    se ove dvi dogodie porad toga, to su Ba-
    nakl onjeni, i pri vareni. Uvridjeni dakl en, i
    ucviljeni sve stavljaju, kako bi
    sebe, i sve svoje biago, i jedino t. j . Bari
    osvetili, i u Bosnu povratili, prikrenuvi svakol ika
    kojaj e Molaj oni utvardio. l da nebi kl o-
    nuli kol ovodja alje jim tajno j edno svoje
    Pismo na ime Propagande u komu Pismu na ime
    Propagande opaki lae, i
    (a) Vid. Docum. H.
    -
    da i z Albanie po dospivenom poslu kao
    Vikar apotolski u Bosnu povratit (b). Ovog vrimena
    Kotroman pun zl obe, otrova, i nemirnog duha bivi
    od Pootena pokoren, pohinjise, i polibise tako vj eto,
    na bi svak akoga i z dalj eg nezna, reko: da j e bla-
    ena dua*: s' tim pohinjenj em Kotroman oko
    Pootena i lizgat. Takodjer Begac, koga Po-
    oten iz Sudinske u Fojnicu na pokoru potee, po-
    hinji se, i tako usudi se s' Pootetwm i
    prikari vat ona, koj a t. j. Ku-
    iz Sudinske piu, koi vehoma all e,
    to su prognani, i to jih ni u da poslua
    Pooten, komu bi imali mnoga, i vana samo
    kad bi jih hoti o posluati, i kad bi jim doo u Su-
    dinsku. Opakim dakle li cumirstvom Kotroman, i Be-
    gac u njekoliko danah razbie vrata nestalnosti Po-
    otenove, i da ovi u svim svoim postupanjim
    ukazi vati sa svim studeno sardce prama onim,
    koih niesu naklonjeni. Odkud na 9. miseca
    Koll ovoza u razgovoru s' jednim Redovnikom tuise
    Pooten na Placetum Regium, po komu veli, obl ast
    j e S. O. Pape u Cessarovim Kraljevinam
    nit moe S. Stol po zakonim svoju oblast kod nji ah
    podpuno veli , u isti m Kralj evi nam
    pridanesu svagdi Protestantim, zato koih
    nauke u Cessarovini sliaju, nemogu pravog nauka
    Otrkve zacarpsti i t. d. Ovim od-
    kri svoje mislih Pooten, i zlobu onog duha
    - U Bosni neima Placetum Regium, nit ga
    dakl e tko brani, nit fali , nit kudj. Al to se
    nauka, koi se pridaje u manastirim, i Semenitim
    po Cessarovini, za njeg svi Redovnici
    Bosanski, koi su u Semenitim nauke stiati,
    tviirdi, temeljni, i stalni stoje, i vele, da j e ono nauk
    pravi Carkve i tko govori , i po-
    tvora, oni dira i stim u zenicu oka, jer bo i nji ah
    da klapovircim, oni su pako pripravni pria gl av
    pogubiti, nego pod to pakleno potvoranj e
    - l dok Pooten tako klappa, i prilivase tamo amo,
    evo i zajdoe niki s' naukah iz priko Save,
    koi proglasi e, da su j o na oni m stranam da
    je Fra Marian u Rimu Biskupom posto. Na
    ovo n'ji ovo kazivanj e Kotroman, vie oct 20
    Misnikah stiae Pootenu: Kamo Gospu-.
    dine da nam Vi budete Biskupom l l od ovog vri-
    mena Pooten, s K otromarwm, i Begcvm
    i prid druggim faliti jih kao dobre, i potene,
    a ono veli, to se je s' Begcom i Kotromanom dosad
    (b) Vid. Docum. I.
    . Kotroman, Begac, i druggi za
    uzet pria Pootena na ruku izumie iz jedra pohinji t sc. i li-
    cumirstvo. provodit zato priko sveudilj su u CArkvi,
    po koru puu,. krunice iz ruka neputjahu, pod molitvom iz
    dna petni ilah uzdi sanjah pot eu, gl avom, i svim ti-
    lom veliku sveti nju pokazuj J, po manastiru kukuljicu
    s' gl ave neskidaju, i t. d. Dvoranjim dakle svaki od
    nj iah t al<o se vlada, i podnosi, ko oni, koi se opako poni-
    zuje, a nutamja njegova jesu punna varke: Est qui nequiter
    humiliat se, et interiora ejus plena s unt dolo. Eccl. e, 19.
    Medjuto: makar kako vjeto oni samim licumir-
    stvom, i l aima ni su mogli Pootena zasli pit, nego moe bit,
    da su mu s tim bionu na navukli , a s' darovim, i mito-
    vim su mu sasvim iskopali, i stipa ga kako
    vidit.
    dogadjalo, i mase pri pisat slaboj naravi ljudskoj. Su-
    vie: pie Pooten Propagandi, i nek
    nehiti s' poslovah Provincie, da
    on ima jo tota istrai vat, i j aviti. Sva se ova dogodie
    u Bosni po odlazku Molajonovu od 22.
    miseca Lipnj a, tia do svarhe Koll ovoza t. g.
    Parvi dan miseca Rujna ode Pooten i z Fojnice
    u Sudinsku, i udari priko Kreeva, i Saraeva za
    vidit ova mista. Doavi Pooten u Kreevo, pitaju
    ga Mi snici: Kako su Bratja Familie Na
    to on podmuklim glasom odgovara: do-
    brosu jer su stekli novog Biskupa
    Uz ove zviznu nikoliliko put u nos kao zmia.
    - Dan peti istoga miseca Pooten u Sudinsku,
    sastadese s' starom gujom od nemira,
    i odma udicu njegovu prodarh. je onaj,
    koi -se je nj egda sil!ovitim postupanjim e-
    stoko protivio, nu posti nego se god. 1838.
    iz Rima spazzi da Propaganda nagiba za podupirat
    k' i stom pripuza volli m se dtirat
    tvtirdjeg kolca, a je t vtirdji kolac, nego
    Provincia: ova reko sljubise s'
    i od onog obrati otro koplje uprav
    u sardce majke Provincie. u vrime do-
    astja Mo/ajoni biae Vikar i Paroh
    na Tolisi. Ovdi ga Pooten najde kriva jer je
    prodavao darove Duha Svetog t. j . odpustjenja
    u rods tv u, i drugim zaprekama enidbeni m; dakle
    porad svetogardnog targovanja, uz Prominu daranu
    u vrime skuppa od 13. miseca Lipnja h. g. po hotjenju
    Mo/ajani, i Pootena, bih dignut sa upe u
    Manastir, s' ovim priko uvri dj en, snuje
    po koim kakosam napomenuo od Molajona
    njena prikrenut. - Kad Pooten Visitu u mi-
    secu Svibnju ode od ovi govorae: mudro
    se vlada Pooten kao Osmanlia, nit gleda na molbu,
    niti na novce: kad pako dignut bih s' Parohie Kne-
    govorae: kako dojdem gorri u Bosnu, togod
    je odredjeno, i u skuppu od 13. Lipnja sve
    sa zlatnim villam_a raz kopat. pako oko
    istog vrimena pie Cuturi : dok imamo u ne-
    bojmose; hit kako mi hotjednemo*. Medju to:
    j esuli oni zbilja kakov mito Pootenu dali,
    i je li ovi primio, ili ne? pod isti nu nemogu ni ta
    ri eti, da jim ni esam svitli o. Al mogu kazat
    ono, to j e i stinito t. j . da j e Pooten kao Subdele-
    gatns Visitator primao darove; a evo imam prid
    List, koga Pooten svojom rukom ( officiose)
    pie izime j ednog otpustjenja (dspensati o)
    i u tom Listu Pooten veli : "Zafaljujem vam na da-
    rovi m meni poslanim" (e). A kakvi su bili ti darovi?
    Zna Pooten koi je primao; ja pako znam ono, to
    Zakoni Carkveni govore t. j. Visitatori koi uzimaju
    darove padaju pod ustavljenj e (suspensis). (d). Ako
    .,. Hercegovci ako imadu koi novac dtire ga u
    (e) R. P. Excommissarie et Paroche 1 .. . Pro muneribus
    11 R. P. oer Stephanum mi hi transmissis, summas gra-
    tias ago .. . 2. 1842 .. . Humillimus servus
    et amicus Carolus Pooten Subdelegatus Vi sitator Apostolicus.
    Auth. Pooten.
    (d) Suspensis Juri s Communi s est in Visitatares acci-
    pientes munera vel pecuniam, qut si Episcopi sini; suspensi
    -329 -
    reknemo, da Pooten nije zaslipljen drugima, a ono
    slidi da j e zasliplj en bi o pol epnostj u za dobiti dosto-
    janstvo Bi skupa u Bosni. Ako li nij e ni to, a ono
    sl idi; da j e Poot en od naravi zla, i opaka sardca.
    Doavi dakle Poot, n u manastir su di nski, Ba-
    koi su u istom manastiru ukazi -
    vat poni zni, i krotki, reko bi, da svaki odma s'
    opan: im u raj: pako kollovodj a izti ha
    pristupljivat k' Pootetw, i gdi to napomi njat, i na-
    tucat iz daleka: da bi mu imao mnogo to ta od-
    krit, i kazat, samo kad bi smi o: "nut J nesmiem. veli,
    Prisvitli Gospodine l j rr boimse, da mi viro-
    vat, a evo ruku tw ptirsa, i kuncmse onim,
    koga svaki dan u ptirsa primam (ovo j e
    zakletva, s' koj om svetogardno svoje
    lai potvardji vat) da j e sve istina togod vam pri -
    kaem; ali i zatv vam nesmiem svaka kazat, jer
    boimsP, da me ntodate Provincialistima, od koi/z ne
    bi /ll ()go j a iv ostat: zaklinjam Vas dak/en svim
    na svita. da me neodate": Ovako i
    oko Pootena, lukavi, natira ga, da mu obe-
    tvardo, da kazat proti vnoj stranki, koja bude
    od i drugih l da se
    j e sve ovako dogodil o Pooten je pri d vie osobah
    kasni e ispovidio. - Ovdi pozivam ljude duevne,
    ljude pametne, ljude, koi znadu kakvi imadu biti
    sudi, i sudci carkveni, koe su nj i ove dunosti, i kako
    se tube na sudim primati imadu i t. d. pozivam
    nj ia reko, da ova prid promotre, i sude
    postupanj e Sud.:a S. Stol a. Ap. G. Pootena, i nek
    reknu, ta mu imadu ri eti , a j a sti dim to sam po-
    - Dakl e na ovi utvardivi s
    Pootenom zavez, mu skrovi to razlika potvo-
    ranja suprot Provinci ali stim pri kazi vat, da
    jih Puoten odati , i l i da njiova koja la na
    sridu po iztraivanju, i Processu. l sad parva,
    i briga drutva pakl enoga zaveza j est: kako
    i da fra Marian nepostane
    Bi skupom. l nita izmi slit suprot njego-
    sunt a b ingressu Ecclesiae; si inferiores Episcopo, a b ojjicis,
    et beneficis donec restituant duplum. V. Al. Ligorii Theo!.
    Mor. pag. 368. - zakoni Carkve Visitatore
    darove stavlj aju pod p0koru obustavlj enja (sub poenam su-
    spensi oni s); jer Po o t en svoim rukopisom svid da j e pri
    mau darove, s\idi da je pod pokoru pao. Al osim toga
    Pooten kao sudac darove j est navuko na se pro-
    klestvo Boje, Sudac bo vi nji, i Bog
    zapovida, da sudci oravo sude, i nek na drug!Ju stranu nena-
    giblju. judices judicent justo judicio . .. Nec i rz alteram partem
    declirzent. Deut. C. 16. l jer darovi sudce zaslipljuju . .. dona
    excoecant ocu/os judicum Eccl. e. 20. i da krivo sude,
    zato Bog zabranjuj e, da sudci darova neprimaju. Non accipies
    munera, quia munera excoecant ocu/os sapientum (judicum).
    De ut. e. 16. i onog sudca, koi prima dar ove Bog proklinj a:
    maledi ctus qui accipit munera, ut percutiat animam irznocentis:
    lbidem. Dakle G. Pooten kao Sudac i to S. Stola apotolskoga
    darove osudom Boj om j est pr oklet, a osudom Car-
    kv<! jest pod pokorom obustav/jenja. Nu opaki Pooten pot-
    Boije, i Carkvene naredbe primaoje darove, neka za-
    sliplj en lake moe pravednu osudu Mol ajoni , i Propagande,
    s' koj om jur bih osudjeno, da se iz Bosne sa svi m
    digne, prikrenuti, i unititi: Mu nera imp i us accipit, ut per-
    vertat semilas judicii: Pr av. e. 17. A zli l j udih kao to j e
    Pooten, i nj egovo drutvo ni t ako nemisl e o dalj em ist rai-
    vanju, i sudu: viri mali non cogitant j udicium. Prov. e. 28.
    vim izvarsti tosti ma, koje ga za Biskupa prikladna
    evo Kotroman, Begac naj-
    pria medjuse se sdogovorie, i izmisl ie po
    komu da Biskupom nepostane; taj
    pako bih Sastavie jedno molbeno
    Pismo u j ezi k Talianski, koe Pi smo pod tvardu za-
    kl etvu njeki m ljudima, i eneturinama u
    Docu (a sve tajno i pod zakl etvu) da ako bi bili
    pitani od kogamu drago, neka reknu, da su tako
    Pismo je kao od strane sviuh
    Katolikah Bosanskih, i na njemu podpisati Ivu
    iz Doca, velikog znanca
    U pismu kao od sebe puk govori : da su ga napi-
    sal i rukom jednog Dal matina koi zna talianski. Kad
    ovo Pismo po vragu Kotromanu i Begcu
    izmi ljeno na taj sastavie, i utvardie isti zlo-
    ga Pootenu, neka vidi i svoim pod-
    pisom potvardi, da je to Pismo njemu kao sudcu
    pri kazivano, i da je on taka i taka od
    to zasl i pljeni Pooten i Ta pako pi smena molba
    i z medju ostalog zadari ove "Pri sveti
    Puk varoi Doca ... padnuo po nogama njiove Sve-
    tosti sa suzama na ponizno molli, da mu po-
    klonite njiovog ljubeznivog otca G. Rafu ...
    i ovo je elja sviuh Karstjanah Bosanski, koi prose,
    da j i m se povrati ljubeznivi . . . nemore li to
    biti, barem mol i mo, da nam nealjete ni Fra Mari ana
    (od koga kau Franci skani, da je redjen
    za Biskupa) j er znajte Sveti i stinito, da on nije
    od zakoni tih roditeljah rodjen ... i to znade vas puk
    koi broi 9.000 duah, i ako sve ovo nevi-
    ruje nama nji ova Svetost, nek poalje dva
    svitovnjaka zakl eta, ali nek neznadu za njiah Fratri,
    i od svega istinu prikazati. Na poslidku prostarti
    po nogama nj i ove Svetosti jih, i zajedno s.
    blagosl ov apostolski jesmo u Docu na 9. Rujna
    1842. Nji ove Svetosti najponiznii i najpokorni i sinovi
    Ivo s' cilim pukom Bosanskim".
    Fra Marian jo od ditinstva poradi blage
    i dobrog vladanj a bih zamilovan od kripostnog
    i drugiuh Redovnikah. Takodjer u mistim
    Horvatske, i Hungarske, u koiln je bio na naucim,
    svagdije dobar glas ostavio. Zatim u priko
    tri godine jezike sl iaoje, od sviuh, koi su ga
    poznavali, jest mnogo faljen. Istomu iz Bo/onje gl a-
    soviti Mezzofanti nj egda dade daje
    angeoskog vladanja, dobre, pameti sretne, krat-
    kosti osobite (e). U istom Rimu, u kog je tri krat
    dolazio, i cile godine prometnuo lj udim kao
    Kardi nalu Mai i Mezzofanti jest dobro poznan, i od
    istih mnogo procinjivan. Donajposli u Bosni od Kar-
    stjanah, i Turakah, malih, i velikih, koi ga poznaju
    daran je kao i razabran, a pokraj
    toga krotak, i ponizan. Suvie isti protivnici t. j. Ba-
    i njegovi privarenici svakom prigodom pis-
    meno, i ustmeno (f) da j e Fr. Marian
    (e) . . . l' angelica costume, l' indolc buona, 1' ingenio
    felice, la modeslia che gli hanno meritata la bcnevolenza di
    quanti la. hanna conosciuto. Epilogo Storico n. 112. Docum.
    Authen. in Summario n. LXXXI.
    (f) Relat. Vis. Molajoni Ristretto.
    42
    -
    dobar, i poboan. Odkud Molajoni
    ubavistj en od izvlirstitostih M. kako sam na
    drugom mistu kazao po elji Redovnikah
    ga Propagandi za Bi skupa; i da ne bi se ova elja
    Mola joni, i Redovnikah ispunil a: evo zlobno drutvo
    kolla paklenog Ko/roman i a
    medju njima stoer svi uh zalah, koj a se varhu ; ne-
    svi stni , zaslipljeni, i pohl epni Pooten, koi
    ni ta suprot kripostim izmisliti, evo kako
    glirdno svoj e dueh oskvlirnji e, od opaki h l aih pl e-
    tivo opletoe, spomenuto Pismo sastavie, utvlirdie,
    u Rim uprav Papi poslae, i jo za l ake primorat,
    da jimse vi rruje, piu : "ako nama sve ovo nevir-
    ruje njiova Svetost, nek poalje dva svitovnjaka, al
    nek neznadu za njiah Fratri" (g). Ovdi nepo-
    zivam vas ljudih! niti vas nebesah, niti tebe carna
    Zemljo! nego pozivam tebbe paklena dubljino! i
    zaklinja m; da mi kae: jesi- li mogl a ikad gorre
    otrove plemena ljudskog i zrigat? nego tos i izrigal a
    Kotromana, i Pootena? Koi h
    opakost suprot pravednim izmi slie, i na parvi sttd
    Klirstianstva tajno posl ae, i s' otim nebroenim zlima,
    i grihsima povod i prigodu dadoe l? Zakoni Car-
    kvenski vel e: da iz trai vanja sva rh u pomanjkanjah
    imadu biti: juxta a/Legata, et proba/a: i ako za ovi
    zakon nezna kako nezna ti Knezo-
    l koi si Vikar Bi skupov, i Ti G. Pooten! koi si
    Vi sitator S. Stola apotolskog? Medju to: znam ja,
    znam l da vi znate zakone, i uprav stog ar: jer jill
    znate, a ne obslu ujete, imate grill kako S. Pismo
    govori.
    Dok se ova u Bosni varhtt, i kuvaju, i dok se
    svi skrovito stavlj aju za Provinciu privalit, a
    za povratit, ili da Pooten u Bosni
    Biskupom postane, evo s' mi seca Rujna
    t. god. stie u Rim i zvi stje Visite Molajonove, koe
    j e iz poslo. - Isto izvistj e u Propagandi od
    oni uh na koje spada, bih prigledano, i z njeg osobita
    povadjena, i po naslovj em: Ristretto sul/a Visila
    apostolica di Monsignor Molajoni fatta in Bosnia
    neli. 1842. e messo in Ponenza discussa dalla S.
    Congre. li 12. Settembre dell' istesso anno bi ahu
    tampana, i na 12. mi seca Rujna S. Skuppu prista-
    vlj ena. U tomu Ristretto, ponavljase: kako Molajoni,
    i Pooten prikazuju, i da ima u Provincii
    pomanjkanjah, al i j e svima povod dal a nerazabranost
    G. koi se nesvituje, sa Starei nam, i starim
    Misni cima. Odkud pod brojom 5. Mol ajonove
    navode se t. j . da sve bi t uzalud, ako se
    iz Bosne na drugu stranu nepri mj esti , a na mi sto
    nj ega drugi nebude Biskup za Bosne ( h).
    Pod broj om l O. navode se S. O. Pape, koi j e
    uvjeren, da nemore s' napredkom, i kori stju
    duhovnom u Bosni (i). Pod brojom ll. u dugo
    (g) ... "e se tutto questo non crcde a noi l a Sua San-
    tita, m ande due secolari gi urati, che niente di ran no a Frati".
    Autographum P. Kotroman.
    (h) .. . che altro sogetto di carattere diverso fosse con-
    scgrato Vescovo di Bosnia ... altrimente sara sempre inutile
    qualunque rimedi o.
    (i) " ... ove il S. Padre ha creduto, che lungi da un
    se napomtnja, koliko je Fr. Marian unjic krepostan,
    i podoban za Biskupa, koga isti G. dari za
    pobona, i pravedna. Navodese protivne
    stranke, da neimaj u ni ta suprot dobrom
    Redovniku, koi se sad u Rimu nal azi kao drug uz
    Provi nciala i t. d. Najposli navodise
    Stareine Reda, s' koim fali kriposti U istom
    Ristrettu drugga dvoica t. j . Pooten, i fra j ako od
    Cipra kandiduju se za Vikara apotolskog u Bosni.
    Iz dovl e navedenih vidismo da je kako
    j e Biskupom posto, naredbe, i gazit
    Prava/l Provincie, poradi ta Redovnici tube gorke
    pismeno pruie na Propaganda Rimsku, i nepri-
    mivi nikakvog odpravca, ni ti odgovora i god. 1834.
    alje Provincia i M. unjica svoje Pok/i-
    sare na Propaganda u Rim, isti vratiese bez uti-
    enja. Godine 1837. ide u Rim, gdi mnoga
    pomill ovanja za se od Propagande izprosi, i to na
    tetu Provincie. Godine 1839. po naredbi Propa-
    gande dojde Visitator u Bosnu dari
    Provincia, da Propaganda barem kao
    inostranom, i od sebe poslanom povirovat, pravdu
    sudit, Provinciu pomill ovat, i godine 1840. na 3. mi-
    seca prikazanj e (relatio) na opr"a-
    vdanje Fratarall, a okrivljenje sudu Pro-
    pagande bih postavlj eno, al i Fratrih su-
    dom Propagande pravdu gube. Godine 1841. duga
    i nesretna uzgona medju i Provinci om, u
    Rimu na vrellu po naredbi S. Skuppa od Consul-
    tora Propagande Bertettia pri gledana, prititrana, na
    svitl ost i zdana, iz nje kao j ezgra (Ristretto) izvagena
    na 20. mi seca Rujna godine Sudu S. Skuppa
    pristavljena. kri v, a Provincia pravva naa-
    sta bih; nitanemanje i ovom prigodom sunce pravde
    Najposli evo godine 1842. Biskup Mola-
    joni rogeni Rimljanin!! Starac od 63. lj eta po zapo-
    vidi S. Skuppa dojde u Bosnu, Visitu, alj e
    prikazanj e u Rim, da j e kri v, a Pro-
    vincia pravva, u se sl ae njime i Pooten
    (pria negoje zavez s' Ovo svi-
    na 12. miseca Rujna bi h pod stavljenp
    S. Skuppu : i ovog vrimena j ur biae u Anti-
    baru, zato opomenut bih S. Skupp: da ako misli
    mir, Provincii, Redovni ci m, i Katol icim povratit, da
    u Bosnu, nego neka drugog
    redit za Bi skupa i t. d. l pak ni sad nebih sud
    nj en, i pravda s' istinom ulomi vrat. A j er tako? To
    nije moj e sudit. . . Deus reddet unicuique secundum
    opera eius . . . iis ai.Jtem, qui sunt ex contentione, et
    qui non acquiescunt veri/ati, credant autem iniquitafi,
    ira et indignatio. Ad Rom. e. W?.
    Na 24. Rujna hod. god. Propaganda dopusti Fra
    Mariaflll . nek idu u Bosnu,
    medjuto naredi ji m, da se njeko vrime zadlire u
    Mletcim, pako Propaganda naredi, da
    jo ostane u Rimu. Medjuto: imase znati, da je Mo-
    lajoni i z dao Propagandi sviti, da
    njeko vrime u Rimu uzdari, jer dru-
    soverchio contatto cd ammalgamento coi suoi correl igiosi
    potesse eserci tar piu u ti l mente i l S. Ministcro". Risttretto sul
    . Vi sila di Monsignor Molaj oni.
    -331-
    Fratri navlasti to medj u sobbom Mari-
    mogl i bi nepristojno parkositi dostojanstvu
    Biskupovu, da su Fratri sa svoim Provinci-
    alom kao sl avodobitni ci ispli vali, a utopio se
    t. j. i zgubio Proces, (j). Al i a-
    sama ostaviti evo i njia dvoica i
    jo ostadoe u Rimu.
    Svega miseca Rujna Pooten u Sudinskoj s Ba-
    tajna kuha, u Rim po mallo pisma
    oti skuj e. Na 3. mi seca Listopada ode Pooten u Vare:
    gdi nova i svittovanja pri mi od starog
    protivnika ivljenj a Nadalje Pooten od
    dana do dana sve to priuzima oblast svarhu
    Fratarah, kao Fratarah, i evo 1.6. istog mi seca, i go-
    di ne die vlast Commissaria Provinci e. to je
    vie: ote Provincie, i to ni-
    kakve povl astice iz Rima. Dok Pooten ovako s' Ba-
    di lluje, samo njeki od Provincial istah uzi-
    maj u na oko njegova postupanja, druggi pako neznadu
    ni zato, uplirlisu u mi r pria dva miseca prid
    Mo/ajonom, i Pootenom sklopljeni, samo dakl en
    kaju iz Rima potvardu mira, novog Biskupa, Pro-
    vi nciala, i t. d. Nita nemanje: oduzetje
    njeno bih sa znanjem, i privoljenjem i
    Karaule, u koe kao u parve stupove, u ovim oko-
    lovtinama osta lisu h upravljali: ova su dakle
    dvoi ca pogrihili, kad bih oduzet. Al ta
    kad tako mora biti ? t. j . kako jedan koi u
    i ve, trai t koja su svoja; valja da
    bude na tettu; i koliko vie sebbi trai, to-
    liko udi. l da ovog vrimena Marko-
    i Karaulu elja vlastite zanese
    mimo zato svoju nedostigoe, a
    neizkazane tette uzrokovae.
    Kad Pooten Provi ncie, i Stareinstva po hotjenju
    i druggih od prigrabi,
    spazie Provincialiste da ta si ll ovita postupanja na
    zlo i i zgibio Provincie slute, u to dobah dojdoe u
    poznanje, da se je Pooten zbilja suprot Provincii izkre-
    nuo, to razu mie i z Lista, kog je piso u Kre-
    evo gd i velii . .. nebojmose! budd i istinit da
    je Po(Jten piso u Rim, i porekose od svega, to je
    p ria p iso u Rim; pobio je i Molajonovo pri-
    kazanje, samo uti, i o ivu glavu nikom nita ne-
    kazuj ... reko ova Redovnici piu S. Skuppu,
    i tue se na Pootena; uz to moll e da se eljni
    mir podpuno povrati, Stareine odaberu, i t. d.
    A najvie na Ko/romana, i
    koji svittovanja nemira daju Pootenu, zato molle Pro-
    paganda da troicu udaljit iz Provincie,
    pravi mir nemore nikad bitti, i na ovo Pismo
    mnogi se od Redovnikah podpisae.
    Na 24. Listopada tek. god. opet stigoe na Pro-
    pagandu od Pootena Pisma puna to kakvih
    ubavistjenjah, koja j e sa svoim drutvom
    spl eo, Pootenu podnio, medju koim biae: Elegia in
    U) E necessario pero notare, che. . . ll P. Stefano Ma-
    ... a rimandarlo, dico glorioso, e trionfante, secondo
    il mio corto intendimento, troppo sarebbe denigrata la di-
    gnita vescovile, e potrebbero questi religiosi, quantumque
    buoni, ed osser vanti levar la testa in qualumque minuzia al
    futur9 Epis. MolaJoni d!!!! 10. Maji. Fo/nizq.
    novo anno honori ac memoriae A. R. P. Stepllani Ma-
    ... Szakolczae. Typis Franc. Xav. Skarniczil,
    et Filiorum. Po navodenju Pooten
    Propagandi: da se u Elegii mnoga zada re na po-
    ruganje prenda u svoj Elegii, nit Biskup, nit
    Rafo, nit Bal upisan nalaz ise. - l tako danas sutra
    sve nova, i sve to alostnia po Provinciu izvistja od
    Pootena na Propaganda stigivae; a u svima najvie
    Pooten Propagandi, da samom njemu vir-
    ruje, i da nikakvih Pisamah od Provincie neprima, nit
    ta virruje, nit ta odgovara itd. -- Nadalje: Pooten
    u gromil i hoda, ' nj i ma '
    njima se svittuje, i svaka radi. l da vie ima okolo sebbe,
    evo iste (Ci ericos) suprot zabranjenju njiovog
    k' sebbi priziva; dan s' istim provodi.
    - Clerici bivi zadugo u kod Pootena,
    jutro j edan ostade od slube Boie,
    poradi ta Stareina Manasti ra krivog pokara, kao to
    zakoni zapovidaju, pokori: Pooten to
    rasardi se, iza tarpeze, s' u sobbu,
    i od tada pristade zal azit na jilo s' Redov-
    nicim, pak pie u Rim, da mu Fratri nedadu sa sobbom
    jesti. - Ovog vrimena Poolen za lake lovit
    Redovnike (razumiem samo Provincialiste) zapinja
    stupice t. j. po izmiljenju, i nagovoru i
    Begca* Pooten snese njekakve nove zakone,
    i naredbe, koe nit su kad u Bosni bil e, niti jih ima u
    drugim Provinci ama. Od ovih svoih naredbah Pooten
    govorae: to ja naredim, nitko
    S' takvim svoim naredbama Pooten uz parkos Provincii
    zabrani , da se unapridak negovor i molitva, koja j e go-
    varena u Carkvi za mira, i uzdaranje Pro-
    vincie. Po isti zabrani, da se negovore u Missi
    dvi molitve, koe su dosad od Misnikah govorene t. j.
    suprot nepri jateljim Virre, i za neznaboacah.
    Dok ova bihvaj u u Bosni, Fra Marian i Fra
    Andria da se je sve iznova zamutilo
    s' dopustjerrjem Propagande, .i Generala Reda, osta-
    vivi na 13. miseca Prosinca odoe iz
    Rima u Bosnu, u tom i zora nove godine zabili.
    Razdiljak IX.
    jezgra.
    RedOV!lici Appellaciu. Pozivajuse u Italiu osudjeni
    Redovni ci kuppese u Manasti re. Vezir za pobulogu. Po-
    stupanja jedne, i drugge stranke. Vezir die Pootena i z Bosne.
    S god. 1843. Redovnici doavi u po-
    znanje mnogim tajnostim s' koim Pooten, i Pootenovci
    nastoe privalit Provinciu, i to gardna po-
    tvoranja (kao to j e i suprot Redov-
    nicim, koi su stal i za Provinciu, koja potvoranja s'
    podpisim, i kadkad i siliom i ztiranim,
    potvardjuju, kao to natjerae da se podpie
    na l al j ivo potvoranj e suprot i
    oda ta se pokaja, i posli njekoliko
    Kako u drugim, tako i u Bosanskoj Provincii zakone
    i naredbe za fratarah moe i Definitoriwn, a sad
    evo Pooten, i Begac postadoe zakonoe. Ah nuto
    Bratjo l zakonoah, nuto Rejormatorah l koi svete uredbe priko
    vlkovah u Provincii dArane, i obsluivane diu, nove zakone
    kuju, i njima se slave. Al svaki od vas novi zakono-
    l ta ti govori S. Pavo Apo. Qui in lege gloriaris, per
    ,prqevqricafiqnem tecis D{!UflJ iflh(Jflora$. Ad RQmanos Cap. II. v. 23
    "'
    -332-
    danah pismenose (a). -
    Pooten s' Kotromanom tajno
    prokl etog potvoranja za obor it njeke K/erike, koi su
    skoro s' naukah iz priko Save doli; za oborit jih
    reko, i osudit kao klapave u virri, svarhu ta pie
    Pooten Kotromanu, i slobodi ga neka svido-
    suprot Klericim a tajno, Pooten
    Kotromana, koga Collegom zove, izdati, i t. d. (b).
    Ova t ajna Kovarstva Redovnici prokopavi, i drugga
    silna postupanja Pootenova po
    Zakonah, i Pravih Carkvenski h na 15. mi seca
    hod. god. suprot Pootenu pozvae (appellarunt) sl.td
    tj. uprav S. Stol i S. Skupp od Razirenja Virre;
    i ponizno molle, da se sud svarhu samosil nosti
    Pootenove. Fratri ovo se u pravdu,
    koja j e, koliko se njiovih poslovah, odavno se
    zamutil a; mi ljahu dakle, da se po Appell aci i izbis-
    trit. dan primivi Pooten u Sudinskoj od Redov-
    nikah appellaciu odma pie Propagandi, i tubu
    suprot Redovnicim porad appellacie, i nazi va
    ji h Buntovnicim (rebelles, tal i anski ri vuoltosi) uz to mol li
    Pooten da ona, koja j e on suprot zakonim S. Stol
    apotolski svojom obl astju izdravi. Ovdi Pooten bih pa-
    metni i od Fratarah, koi da se pravda iz-
    bistri, molle nek se sud pak nek po sudu pravi se
    opravda, a krivi okrivi. Pooten pako to htjede to po-
    zatim molli nek nj egova pomanj kanja S. Stol
    izdravi , i Pooten bih uslian, a fratarska pravda ode na
    dno ko motika u vodu. Posti ovoga Propaganda alj e
    Pootenu one tube, koe su Redovnici suprot Pootenu,
    i Kotromanu, u misecu Listo-
    padu proaste godi ne na Propagandu poslal i. Pri-
    mivi ova s' Propagande Pooten, i Pootenovci istom
    se vatrom upalie. Odkud na l 9. i 23. m is eca Ve-
    tek. godine pie Pooten Propagandi, i fali
    Kotromana, i i ostale Barii-
    a sad Pootenovce, osobito jih fali j er su,
    velii, u svemu podloni naredbam S. Skuppa. Cudne
    privartani e, i Boe m i ll i l Redovnici
    tubu alju Propagandi suprot Pootenu
    i t. d. a Propaganda tubu Pootenu, nek ju
    on sl.tdi, i osvetu uzima kako zna. Osim toga pria
    5. miseci Pooten tui kao svetogardnog
    dobitnika, a sad ga uzdie, i fali kao najposlu-
    nieg, i najbol j eg. l dok i druge privar-
    enike svoje Pooten fali , evo Provincialiste naziva
    buntovni ke S. Stola, i pi e da su prid ostal im Vodj e:
    Fra Angeo i Karaula: pri
    dakle Pooten Propagandi: ako mi sli mir u
    Provincii, nek tro i en iz Bosne digne; suvie :
    neka i M. s' pl.tta vrati u Italiu,
    naj posli neka koi i j est u Rimu ustavi
    ondi. l ovako Pooten, i Pootenovci da ovo
    est Redovnikah Provinci a nauvi k izgubi. Kazao sam,
    da Pooten posli appellacie ustmeno, i pis-
    (a) Vid. Docum. K.
    (b) Padre Collega mio Carissimo! ... Ella pu6 sopra questo
    cosa inte11dersi col M. R. e col P. Miche: Z tokovi ch,
    e scrivermi quanto prima: e 11011 abb i a veruna pa ura elze la
    casa non res ti segreto. Su/liska 23. Nov. 1842. affezionatissimo
    Collega Carla Pooten m. p. Subd. Visit. Aposto. Al R. P. Pm.
    9olsirno i( P, Gre[Jorio Ex authentico D. Po9ten.
    meno Redovnike naziva buntovni cim (rebell es) a Po-
    atena Propaganda ovo ime osorljivo, i uvrid-
    ljivo davat cil oj ili ti Provincii u svoim
    Pismim, koe je na Pootena odpravljala. Redovnici
    tolika postupanja Pootenova suprot zakoni m
    Carkvenskim, suprot pravdi, i istini, i ljubavi karst-
    janskoj, zaplakae, i poni zno zamol ie S. Skupp, da
    sudom Carkvenim, i oblastju svojom si llu Pootenovu
    zauzbie, pak etto s' toga stekoe i me buntovnikah.
    Al sudi mo i govorimo ne kako nam j e drago, nego
    kako je pravvo, i da je G. Pooten pravi
    buntovnik ( rebellis) najpria prama Bogu, j er j e oskvar-
    nj ivi svoju duu pogazio pravdu, i istinu, kako se
    vidi iz dovle napomenutih. Zati m Pooten je buntov-
    nik prama S. Carkvi, j er je pogazio njezine naredbe,
    sudci m Carkvenskim pripisane, i ovo Pooten
    pao je pod pokoru od obust avl j enja, poena suspen-
    sionis (e). Najposli Pooten je buntovnik prama S.
    Skuppu. Pooten bo je stavljen, da mir u Provi nci i
    utvardi, i utemelji, ljubav medju bratju povrati i t. d.
    to je elja S. Skuppa, pak on sa zlikovcim sker-
    repetiose, vatru nemira, i nesklada novo zapal i. Al i
    bez ovog razloenja svaki ovog dilla lasno
    moe razsudit : i li su rebelles Redovnici, il i Pooten,
    i Pootenovci, oi skrativi Pooten-novci ?!
    Primi vi Propaganda appe/laciu, i Pootenovu
    tubu suprot appellacii, i Redovni cim; evo u skuppu
    na 20. miseca ouj aka teku. godine daranom
    Decretum u komu veli i: da su Redovnici
    Provincie Bosanske zaprosit i sudca suprot G. Karlu
    Pooten, zato s' ovim Decretom odredjujemo za Visi-
    tatara apotol skog u Bosnu G. Rafu i t. d.
    Medjuto ovaj Decretum Propaganda za sad ostavi u
    potaji. - Posli ovog stigoe na Propagandu dvi
    Poslanice Pootenove t. j. od 19. i 23. miseca
    tek. godine, odkud evo opet na 4. miseca T ravnja
    Propaganda druggi Decretum s' koim daje G.
    Pootenu oblast Vikara apotolskog, i Stareine Pro-
    vincie u Bosni do drugog odredj enja S. Skuppa. -
    Uz ovo naredjuje Propaganda Pootenu, da Fra An-
    tziela Karaulu, i M.
    odma poalje u ltaliu u Manastire Papine
    darave. Na 30. miseca Travnja po svoj Provincii
    Pooten gl asa Starei nstvo, koe mu stie iz Rima.
    Takodj-" r javlj a osudu, koja j e za spomenuti h stigla
    iz Rima. Uz to zapovi da Pooten. da se sve peteri ca
    u 12. danah dignu iz B1) sne, to ako odma nebi
    p riti Pooten, i veli : da on ima za iz-
    bacit ji/z i na sillu iz Bosne. Uz ovo vrime Pooten
    sill oviti prikoredni m u sva tri manasti ra
    skide Stareine (Gvardi ane) i stavi i svoje
    privarenike. Nuto svitu Sudca Carkvenog! nuto
    obsluitelja zakonah, i naredbah, nuto G. Pootena!
    Evo da nita negovori mo od Upravah, koe su Redu
    Francikanskom vlastite, i koe Pooten kao Carkov-
    njak, iliti Pop, nije duan znati. niti obslui ti; kamo
    mu naredba S. Sabora T ridentinskog koi otro zapo-
    (e) j ure communi ecclcsiastico in poenam suspensionis
    indi cit : judex Ecc/esiaslicus faciens injuriam litiganfi, contra
    conscientiam, et justitiam . .. Al Li gorii Theologiae Mor. Vol ,
    prim. 369, - -
    -333-
    vida, da se St<irei ne Redovnikah tajno odabiraju
    per vota secreta (d), a Pooten brez svakih Vati
    si liom skida, sili om Stareine itd.
    Svitu l i druggu si li u sillovitu Pootenovu: On nit od
    Pape, nit od Generala Reda povlasticu
    Klericim Novicama Vota, i profeae jih. Ajde
    da se svarhu ovog neprodulj ujemo, recimo i opet:
    nuto si lie si li ovite Pootena l l
    Drugi dan mi seca Svibnja hod. god. na zapovid
    Pootenovu dojde u Sudinsku M. i
    koi su u Bosnu stigli na 11. oujaka o. god. koim .
    Pooten pozivanj e na novo u ltaliu i naredi
    jim da ndma idu. Ovom prigodom pita Po-
    atena: to moe bit Gospodine! Zato mene osu-
    dj uju u Italiu? koi sam evo nj eki dan doo iz Rima!...
    j a sam u Rimu bi o vie od dvi godine. S' privo-
    l j enj em Propagande i Stareine reda otio sam iz
    Rima: bi o sam od Propagande pomillovan, i
    mnogi m st varima, osobito Knjigam velike cine jest
    me Propaganda daroval a. Na to Poaten odgovori:
    j a neznam ni zat o, a neimam suprot vami nita,
    sam pako da vas 111nogi fale. Priuze i
    veli : Hl! koi je uzrok moj e osude u Italiu? Pooten:
    istina! j a sam .njeto alli vari o mallo od vas piso
    u Rim, i to onako, kako sam od drugih i t. d.
    Ovog vrimena samo Pootenu, i Pootenovcim bih po-
    znano paklenom zlobom Pismo od 9. mi se.:a
    Rujna. i S. O. Papi poslano suprot da nP
    bi Bi skupom postao. Svitu! mislite l judih! on-
    lika i bezdunost, i pak po dui, i pameti
    G. Pootena jest: njeto vario ma/lo. O milosardna
    pr ama svojoj duici G. Pootena If l Pooten,
    pria nego se pridrui i trait do-
    stojanstvo Biskupa govorae: S. Skup p nit a
    nezna od Missiona, i Provincie Bosanske, nego vi-
    ruj e prikazivanjim, i javljanjim drugiuh, pak se po
    njima vl ada, i naredbe daje.* i
    ovako Pooten naj gardnia potvoranjah alje Propa-
    gandi. pak od tud izl aze nepr avedne, i priteke osude,
    kao to je izagnanje iz domovi nl', i Pooten j o vel i i:
    njeto vario mal/o. Umukni slipa slipot o, niti misli.
    da moe vas svi t zaslipiti! - tomu drago! U
    Italiu osudj eni molle Pootena, nek pie Propagandi,
    i pri kae, da pozvani neimaju troak, za toliki
    pit t, . . . da Turci pri zirat, to se parvih pet fra-
    tarah die i z Bosne i t. d. U to doba razbolise
    i molli Pootena, da kao svarhu bolestna
    millosardj e ima. Medjuto svi razlozi kod Pootena
    biahu zal udnj i , on bo priti, ako za 12. danah i z
    Bosne neizajdu, da stavlj at prokl est va, to je
    vie: veli , da on i ma za i zti rat sil i om i z
    Bosne. Danas sutra glas po svoj Provincii
    kako Pooten bi sni , i kako goni petericuh Fratarah
    (d) ... in primis S. Synodus districte praecipit Superi-
    ores e ligi debere per vota secreta ... Si vero contra huiusmodi
    decreti constituti onem ali qui s electus fuerit electi o irrita si t. ..
    elee/us dei nceps ad omnia offi cia i n religi one obtinenda inha-
    bilis existat. Concil. Trident. Sess. XXV. de Regul. Cap. Vl.
    * S. Congr. de Propaganda fide . . nihil sci! de Pro-
    vincia, et Missione Bosnensi, sed defert. et credit relationibus
    aliorum, et juxta re/ationes prodeunt decisiones, et ordirwti-
    pnes q S. Verl;la p, Pooten.
    u Italia. Odkud poznadoe Redovnici: da se
    negleda vie ni na Boga, ni na duu, ni na isfinu.
    ni na pravdu, niti na Pravah Carkvenah, i Narodah,
    nego se sve dere od oka, po vol ji. samovolj -
    nosti. reko ova Redovnici ovako
    razl oi!: "ako se sada da nas Propaf!anda,
    koje nit je odranila, nit rodila, nit goila, nit naj -
    mi l a, nit pl atila, pravve zdravve more gonit iz
    to tako i ostati navik: je li pako
    pravvo. da mi posti 20. 30. 50. i l i vie godinah
    ovdi karvavose sl uimo Karstjane najposli
    gonimose u tudj ine, i pod nau starost potucamo
    se po tu dj im glavnjama "? Posli nego Fratri ovako
    razl oie, jedan druggom osudjenim
    u Italiu javljaju, da jim nedadu, i ako njiah
    peterica oddu, svi se i slube pitka, i
    Provinci e, i svegga, pak svaki za vrimena, i
    snage, trait sebbi mira, pokoja i rahne. I zbilja
    do nikoliko danah, svi koi su stali za Provinciu.
    varve u Manastire, Karstjani pako jadni ostavi
    bez mi sni ka h protlirkuju na sve strane, trae P<Jstire,
    gor ko cvi l e, lj ut o kunu onog, skoga je nemir,
    i tolika pometani a i t. d.
    Uz ovo vrime Vezir Mehmed Hosrev na-
    hodjae se u Krafni, dakle za ove pobuloge
    pie Pootenu, i troici od onih, koi su osuctjeni. i
    pozvani u Italiu, da odma k' njemu u Krai nu dojdu.
    Medjuto: Fratri za zl obno sardce Pootenovo,
    i privarenikah njegovih; takodjer, da je Po-
    oten govorio, i pritio: imam siliom gonit iz
    Bosne. Suvie Redovni ci razumivi od onih, s' koim
    Pooten da je on piso Likaru Vezirovu, i pri-
    nek Veziru prikae, i zamoli ga, da ako
    budne potri bi to dadne Pootenu Kavaze s' koim moe
    dignut iz Bosne pozvane u ltali u Za sva reko ova
    Fratri, i da je to dolo
    do glave, sastavie pismo u kom mole Vezira, samo
    to: "nek se dostoi svaka izvidi!, i ako najde Fratre
    krive, nl'k jih spremi on u ltaliu; ako li naj de da
    su pravvi, nek ueda gonit jih i z pod Carskog Skuta
    u tudjine". I stom prigodom od svoje strane pie
    onim, koi su otili k' Veziru, i veli: "Naj -
    post i Bratjo! ako nemogne drugga biti makar s'
    novcim odkupimo nau bratju, dasmo i dosad
    i odkupljivalise" i t. d. Pooten
    i ufativi prostog seljaka, po kom su
    Pisma poslana, Li stove otmu, otvor e, protiu,
    i kod sebbe ustave. Mnogo krat ondanj i Poote-
    novci, a sadanji nabacuju Provinciali -
    stima, a ovi opet njima, da su ovom prigodom razpru
    dotirati do turskog suda. Obodvoi svarhu toga do-
    vode to kakva al obodvoi i
    pobijaju. Kako mu drago bilo! j a od
    mene ovako velim: evo da su Provincialiste tada
    stvar doti rali do turskog suda, manje jim se mora
    jer jim j e dogustilo; pak i od strane Propa-
    gande, nji ova r azpra ne duah, nego tilesah
    ticat. Osim t oga : prenda se onda ni je znal o,
    ali zna se danas, da jo god. 1840. potvo-
    ranja kod Ved(rog) Dvora i kod Vezira
    je da postane
    -334-
    Istina da od 10. godina uzgona vlada u Bosni
    .medju Biskupom i Provinciom, nitanemanje: sve
    se je koliko toliko, kri li o, niti su smutnje, i uzgone
    do sad svitu nut ovog vrimena
    glas nesretnog nemira po svoj Bosni. Pootenovci
    svakom prigodom suprot Provincialistima, i
    kazuju, da su odpadnici, da su neposluni Papi,
    neposluni zakonu, neposluni Bogu: Papa j ih zove
    u Rim, nesluaju, da idu, . . . a tko neslua
    Papu, neslua ni Boga, a tko neslua Boga otioje
    na dnu pakla, i t. d. bite bratjo! od njiah
    kao od Papini i Boii odmetnikah, i t. d. Provinci-
    aliste ove smutnje, i jih za najpogiblji-
    vie skupptini, ili u Bosni;
    u Carkvi molitve, takodjer zajedno s' pitkom
    processione, govore Litanie, pos.te, sue, i druge
    pobonosti dilluju, za ganut Boga na millost, nek
    se dostoi, odvratit nemira, i nesklada. Osim
    toga okolohodnicu alju po upama, pak i
    naustmice svakom kazuju: i temelj oviuh
    uzgonah. Suvie svakom prigodom, kazuju i govore:
    ,nevirujte bratjo! Kotromanu, i
    druggim, koi su vatru nemira vazda palili, i pale,
    nevirujte njima nel jer Papa, da pravedni budu
    prognani, i raztirani, Papa, da pravedni budu
    1
    prognani, i raztirani, S. O. Papa, niti Bog, da
    pravda pogine, a la, i krivda da ivu: dali to
    Pooten, i oni u Rimu koi
    .brez znanja S. Otca s' ovim pletu, i t. rl . U ovakim
    govorenjim ko kad su sardca razjarena biloje i
    odtud, i odovud, i lai i potvoranjah, samo nek je
    stranka (taraf)
    Na zapovid Vezirovu dojde Pooten, i uz njeg
    kog je Pooten prie njekoliko danah suprot
    zakonim uUirpao za Stareinu manastira Sudinskog;
    takodjer od tri manastira tri Fratra doj doe k' Ve-
    ziru: ova troica biahu: Karaula (sam od pozvanih
    u It alin), i M. koi m prispi i
    U vrime pako targane razpre doav iz blinjih
    mistah, i drugi se k' njima Daklen
    na 5. miseca Lipnja god. 1843. drugi dan Duhovah
    na srid prostranog polja pod atorom
    Vezi rovim Ul.rgaj u Fratri razpru s' Pootenom: Oni
    brane Starinu, ognjite, Pravah, i iste osobe svoje.
    pooteiz pako brani svoju oblast svarhu
    Fratarah, njiovih duah, i tilesah. ator u sred ta-
    borah, pod atorom Vezir sitdi.
    1
    Iz medju
    ostalog najpria Vezir Pootena okrivi, to je Pisma
    njemu od Fratarah poslana pofato, otvorio, i kod
    sebe ustavio. Zatim pita Vezir Pootena: jesuli ovi h
    Ruhbani (Fratri) krivi tebi u Zakonu? Pooten od-
    govori: Nisu. Vezir: a da nisu togod skrivili pro-
    tiva svomu Dvoru ili Praviteljstvu? Odgovara Po-
    oten: Neznam da su u tom ita krivi. put Vezir
    pita: U jih daklen nalazi krive? Na ovoj
    1 jo godine 1662. pod Banjom-Lukom Francikani i
    Katolici Bosanski veliku parbu, i estoku ok1irhu imadoe
    s' Patriarkom. ili njegovim Vlastnikom, koi doavi
    iz Carigrada. hotiae Fratre i Katolike svojoj si lli podjarmit,
    al mu nije izalo za . , y. ..
    v. Bos .. 91, . . .

    parbi s' jednu stranu stoi 8. Fratarah, i vele: da
    imadu sa sobbom 100. Bratje: s' drugu jest Pooten
    i je pako Mustaj Paa ro-
    djeni Sarajac, zapovidnik Varoi Vezir
    govori turski, a dokazuje bosanski, ovi dakle
    pomarkavi se, i pita: jer vi Fratri!
    toga vaeg gospodina nesluate? Odgovaraju Fratri:
    Gospodare! koliko nas zakon zaduuje sl u-
    amo ga: jest istina pako! da ga u svemu ne slu-
    amo, al ga i nemoremo sluat, jer nam krivo
    pravedne progoni, nae stanje gazi, prava
    Zatim pita Vezir Pootena: Kai mi ta od
    tiuh Fratarah? Pooten odgovori: Neka idu kako jim
    P dpa zapovida u Italiu. Vezir: Moe li Papa potegnut
    jednog Fratra makar bio kriv iz bez znanja,
    i dopustjenja Dvora? Odgovori Pooten:
    Nemoe. Priuze Vezir: j::!.! kako ti smie Carsku
    Raju razgonit bez znanja i Careva, Vezireva? Pooten
    veli: ja nji ah negonim, nego jih Rim zove (potee
    Pisma od Propagande njemu poslana) a evo rimskt'
    naredbe! Vezir protit to Propaganda pie, i
    kad razumi to se pie Vizir Pootenu: Vidi!
    Rim zove al si ti u Rim (Propaganda bo na-
    pominja Pootenova osvadjenja) namutio na Fratre,
    i mnoga patvorio, kakose vidi iz Pisamah tebi po-
    slanih, pak! kako moe fallit mladji
    tako moe i starii dakle da si
    Ti uzrok tolikih smutnjah, i pobulogah, kinise odma,
    i partljaj iz Bosne. a Fratri nek stoje u miru pod
    Carskim Skutom. U ovoj parbi umia govor od
    i ovi Fratri su i suprot i
    hotjeli bi da nikad u Bosnu nedojde; na ovo mu
    bih odgovoreno: Pria karv kao Varbas
    rieka (koi i kroz polje) nego
    u Bosni ta Nu da ne
    napomenu, ni naum tada nikom ne bi pao.
    l tako do njekoliko danah Vezir od .Pootena uze
    sebi od Provi ncie ja ovi
    dati onomu, komu najposli pravda osudi , ter Po-
    atena posla priko Kostajnice u Cessarovi nu rekavi:
    ajde smirom (rahat) pak ako dobavi Ferman da
    moe u Bosnu uljezti, i da more radit ta
    otvoren ti je put u svako doba. Ode daklen Pooten
    s' na Kostajnicu na 18. Lipnja, odanle odma
    u gdi uprav pri polazku u Carigrad
    Grofa Stiirmera, komu da mu izvadit
    Ferman, s' koim se more povratit u Bosnu i biti
    Stareina Fratara h! Ovo opremivi Pooten vrati se
    iz i dojde u Brood, i nastanise u Manastiru
    Francikanah Brodjanskih, i tude Fermana:
    komu posli nikoliko vrimena dojde iz Carigrada
    izvistje, daj e Visoki Dvor odgovorio: da Po-
    oten nije na podlonik, svaka mu se mi/lost od nas
    zanikuje.
    Razdiljak X.
    j ezgra.
    Redovnici dare Capitulum. Postupanja protivne stranke.
    ta govore Turci domorodci. Odcipljujuse Ercegovci. Redov-
    nici alju Poklisare u Carigrad. dojde u Bosnu.
    Pooteqovci bune puk. PrQpi!ganda s' stavlja
    za poyratlt &a u. . 1 : .J
    -- 335
    Sto sam kazao u Razd. tn. od onog otrovnog,
    pogibljivog duha koim se sinovi jedne
    i Provincie, zlobe, i nenavide zato, to jt>dni u ltalii,
    drugi u Cesarovini nauke sliaju, sad ovdi imam
    kazati da je oni zlobni duh, i miso od kad je
    Uirti Fratre, kod mnogi pojevtinio;
    a "osobito u ovim okolostim, i nevol jam sa svim
    je pristala ona zloba, niti se pita tko je bio u
    Italii, tko "Ji u Ungarii, tko je u Rimu, tko Ii
    u Srimu? Nego se samo pita i trai: tko je Poote-
    novac, i tko Ji je sin Provincie? l u
    ovim imenim jedni, i druggi kao njeko utienje
    imadu. S3rdcem dakle, i duhom sjedinjeni sinovi
    Provincie jedno pismo, i na isto svoim se
    rukam podpisae (a) za da svi jednako,
    i zbiljno zakonitim branit Provinciu. Od-
    kud dok se jedni Redovnici pod Banjom-Lukom
    s' Pootenom parbe, druggi oko 70. u Manastirim
    skupljeni i dogovarajuse: ta u ovim
    nezgodam radit, iz koe li ruke, kakav takav red
    u Provinci i medju Bratjom povratit? Do posli dka
    na to se skl onie da dare Capitulum, i da oda-
    beru Stareine, nek se zna: tko koga sl u a t?
    mole pako, i nude naslidnike Pootenove, da se pri-
    i nek u odabiranju Stareinah imadu dio
    (premda oviuh nebiae tude ni di o) i tako da
    sjedinjeni svi u Rim piu, i prose potvardu Capi-
    tula, i Stareinah, al koga Pooten jur
    Vikarom svoim biae netide ovomu nudenju
    privoljit, nit se htjede sjedinit. - Sami daklen
    Sinovi Provincie u manastiru Sudinskom na 9. mi-
    seca : Lipnja 1843. Capitulum darae, i obsluivi
    svaka, koja su pripisana, i koja se imadu izpunit
    u odabiranju Start>ina. Odabrae starca
    od 70. lj etah za Provinciala, takodjer i drugi
    nici biahu odabrani. I sva ova odma u Rim javie,
    i zamolie potv3rdjenje Capitala, i Stareinah. -
    Mnogi pametari, i pravotvorci krive nalaze Redov-
    nike, to su povlasticu iz Rima
    Capitulum? Medjuto: molim ja pametare, neka pro-
    misle koliko je to ta dovlen napomenuto to it>
    i Pooten, ne samo pov.Ja-
    stice iz Rima, nego to je vie: tolike rim-
    ske, i sve Zakone, koji zabranjuju ovaka
    dillovati; kao to njeki dan Pooten sam po
    sebi utarpavi svoje priv3renike za Stareine Ma-
    nastirah. Al evo recimo: da s' drugog pomanjkanjem
    nitko nemJre svoju pogreku oprat, i opravdat,
    promislimo ta bi bilo u Provincii, da se nebudu
    onog vrimena Stareine odabrale? tko bi za povi do, .
    tko li ui sluo? Pak! najposli: ako su Redovnici
    i darali Capitulum brez povlastice iz Rima, sva
    koli ka odma su Stareinam u Rim javili, od isti
    ponizno zamolili potvardjenje Capitula; daklen nit
    su od Arapah, nit Mongolah nego opet od Rima reko
    potvardjenje zaprosilisu, prenda ako i jesu onda
    protivnici laljivo glasat u Novinama Sarbsko-
    petanskim ..,da Fratri trae sjedinitse s' Carkvom
    al ajde! kako u svemu drugom, tako i u
    ovom: nek jim bude la, na
    (a) Vid. Docum. L.
    0 vrime Capitula ' jo se Poo'ten nahodiae
    pod Banjom-Lukom primivi dakle od
    izvistje od Capitula Pooterz alje na sve
    strane okolohodnicu, i glasa, da on Capitulum osu-
    djuje, uz to odabrane Stareine akobi proslidili
    dunost Stareinah stavlja pod pokoru obu-
    slavljenja.* Pootenovci oalostjeni , to Vezir
    Pootena iz Bosne, nita nemanje javljanjem Poote-
    novim pokripljeni, kao u ruci darali, da Pooten,
    pria nego misle s' Fermanom odkud jo jim
    jedina briga biae pitk sebi primamljivat, i buni t
    ga suprot novim Stareinam, i ostalim Redovnicim:
    zato svakom prigodom gdigod mogu Pootenovci
    kuppe oko sebe K3rstjane pak jih kako se
    izkrenut suprot Fratrim. U srid Bosne su tri ma-
    nastira, u njima stareine, i mnoia misnika, zato
    okolo ovih misnikah najestji apotoli Pootenovi
    ustadoe kao Begac, K_otroman,
    Krianac, (Beljo) i jo
    njeki. Ovi svakom prigodom prid prostim ljudim
    govorahu ovako: Znajte Karstjanil da je oni Pop
    prisvitli O. Pooten pravi Stareina fratarski; asta-
    reine koje su Fratri odabrali jesu prokletci, njiova
    nit valja ispovid, nit Missa, nit Karstjenje, nit mo-
    litve . .. i tko ' njima jest proklet. Nut na
    ovom se nije ustavljala protivnikah paklena zloba,
    i osveta; nego govore prid svitom,
    i glasaju: da su Fratri pokrali Carkve, i oltare,
    prodal i krie, i kalee, i druggu robbu carkvensku,
    pak sve u novce okrenuvi dalisu Veziru, da pri-
    dubiu., i Pootena iztiraju iz Bosne. l novi
    apotoli ova, i druga sa svom snagom kazivahu
    Karstjanim za podusat jih suprot Fratrim, i pak
    s' tim pripovidanjem da nikakvog ploda
    kod naroda, nit su mogli naslidnika za-
    dobit, izvan gdikoga pianca, i to porad ili
    drugge svoje koristi, a puk u nit jim je
    virrovao, nit jih je htio slidit. A zato tako? Zato:
    jer su Karstjani znali iz dillah jednih, i drugih, kakav
    je tko; kuali su, i vidi li su Karstjani , da su Redov-
    nici suprot koim apot oli dobri poteni' i va-
    ljani. protivnim pako znali su dilla Poote-
    novacah, daklen: ex operibus eorum cognoverunt
    eos. Odkud isti Karstjani ovako govorahu: Kako
    mogu nai misni ci taj i taj (n. n.) bit prokleti?
    da odkad jih znamo. navik su
    ivili, dobri bili, dobre izglede nama su davali.
    Kako nai misnici mogu bit odpadnici? kad nauk
    koga su dosad nama kazivali, i sad sve jednako
    i kazu.i u. Kakoli nai Misnici mogu biti krad-
    ljivci Carkavah ? kad vidimo naim svaka
    na svom mistu: vidimo oltare ko i dosad jo
    ) Da nita negovori m od appellacie koju su Redov-
    nici suprot Pootenu; kazaosam u Razd. VIli. da
    Pooten kao pod pokoru obustavljenja, pak sad evo istu po-
    koru Pooten stavlja svArhu Stareinah a zakoni
    cArkvenski ':ele: da oni, koi je pod pokorom obustavlj enja,
    proklestva t t. d. nemore drugom takvu pokoru stavit:
    " Visitatores accipienles munera incidunt in poenam suspen-
    sion/s. Denique qui /!abet j unsdictionem impedilam uti su-
    spensus, excomunicatus, non potest ferre Censuram ecclesi-
    asticam". Al. Ligor. Theo!. Mor. Tom. I. p. 336. .
    -
    i bolje a Vezir da nije nao Popa kriva,
    nebiga ni istirao iz Bosne i t. d. Ovdi kaem to
    su Kars tjani Pootenovi m govorili; a na drugom
    mistu ja moj odgovor stavit na ozloglaenjah, koja
    su ovom, i drugim prigodam protivnici suprot
    Redovnicim siali.
    U ovim Turci domorodci mnogu krat
    prikazae svoju prama Fratrim, i govo-
    rahu ovako: Vi ste Fratri! medju nami rodjeni,
    odgoeni, iviliste uvik, i sad ivite mirno, lipo, i
    poteno, nitse more ita suprot vami rieti. . . imali
    ste i dosad vae Biskupe, i nitko nezna da s te
    'njia bili nemirni; a evo odkad vam je
    taj Biskup sve ste u njekakvim uzgonama, i eto
    vam inostrani (jabangjie) zapovidat, pak
    nek i to! a jer vas gonit u s urgunluk? (iza-
    gnanje) al tv arda je virra l dok je nas ivi to biti
    i da Vam sve to imate ti vai starii oduzmu.
    mi opet ne damo vas ivi iz medju nas... koliko
    mi imamo ehah, i derviah nai h, koi nit nam pi u
    zapisah; nit nad hastama (bolestnim) Boga mole,
    pak opet jih hranimo, a kako nebi vas darali koi
    nam trebate; zato da vas je tri sta nama niste teki ,
    a tko vam nemiri (bihuzuri) najposli brez
    traga! evo jednog starca {dede) ka-
    govor: idjae po na konjima
    peterica Fratarah, koje ugl edav bile brade
    ovce, isti daklen pitat: jesteli vi
    Fratri? odgovorie; jesmo. Starac: pak kud
    toliki? da vas bolan l nego ne dumani (protivnici)
    iz Bosne? Odgovorie: n egon e ne l Opet starac veli:
    nemojte nas si nko! ostaviti; mi Turci likom
    se pasati, i guve na vrat stavljati, pak
    do Cara, i do Vezira, jim po katinim,
    i nek vas brane protiva silli duman-
    skoj . . . Evo mi je 80. godinah nit dobro vidim,
    nit al za vas u Stambol, pak makar
    ni do pol puta Vidi narodnu lju-
    bav prama svoim, a zajedno vidi ljubav prama
    pravdi. (?)
    U ovim privartaniama Fratri Ercegovci, koi su
    odavna na stranu revati, jedva odavno
    eljno vrime za odilitise od Bonjakah, i u svemu
    se odcipit od manastira Kreevs kog. Zato na 8. mi-
    seca Slirpn_ia h. g. koll ovodje Ercegovacah
    i alju na Propaganda molbeno pismo (za
    koe onog vrimena jo Beljo sami
    to su u kom dovode razloge, s' koim na-
    stoje primorat S. Skupp da privolji, i dopusti Erce-
    govcim, nek mogu za se uzdignut u Ercegovini novu
    Custodiu, manastir, noviciat i t. d. Propaganda ovu
    pronju Ercegovacah posl a u Antibar da
    prigleda, i kae, jesuli isti niti, i zadovolj ni razlozi
    od Ercegovacah navedeni, za dopustit jim nek se
    odcipe od Bonjakah. ovaj nalog primivi
    odgovori Propag andi, i kaza da su razlozi istiniti,
    i pravi, nj eka od sebe nadostavi za
    primorat Propaganda kako je nek dopusti
    Ercegovcim to ele, i prose t. j. odiljenje, i tako
    posti njekoliko vrimena stie Ercegovcim dopust-
    jenje, se odile od Bonjakah i Zil se m(!-
    nastir i t. d. Stomu drago! Kazalisu davno: nek je
    raanj gotov, a zec kad se ulovi.
    U vrime parbe pod Banjom-Lukom Vezir
    Redovni cim, da dvoicu iz medju sebe u a dvoicu
    u Carigrad poalj u, koi na obadva mista nji-
    ove potrebe prikazat, i namjestit. alju daklen u
    i pridavi jim Pismo
    jedno za Vedrog Dvora, druggo za Kneza i Pri-
    maa od Ugarske i poni zno jih, da pogledaj u
    na tuno stanj e Provinci e, i nek se dos toje stvari
    Provi.ncie po Nwzciaturi Rimskoj u ili iz
    drugge koemu drago ruke s' Rimom razpravit.
    Medjuto: Poslanici doj doe na grani cu Cesarovu
    i biahu natrag, jer je naredba stigla'
    da na grani ci ni jednomu Fratru Bosanskomu
    daju zavirit u Cesarovinu, koi neima pismena do-
    pustj enja od Pootena. - Kazaosam u Razd: IL da
    je god. 1841. Propaganda . s' koim
    zabranj uje, da Bosanski h nemogu prilazit
    u Cesarovinu poradi nauka, koja osud:t priko na-
    jest ucvi lila Provinciu, jer je lasno odma pro-
    motrit mogla, koliku tetu Provincii i Klirstjanstvu
    Bosanskom tdj Decretum uzrokuje. Sad pako
    Redovni ci, da jim Vedri Dvor zabrani pri-
    lazit u svoje Darave mnogo alostnii, i ucviljenii
    postadoe; i u toj alosti ponavljahu koje su
    nj e kad S. Skuppu u Rim pisali (b). to
    s' tolikim naim karvavim trudom, i znojom, i s'
    tolikim pogibilim ivot a od toliko stotin
    godi nah puk a osobito ovog vrimena
    da su svaka u najboljem stanju; alimo
    reko, to pokraj svega toga oduzi maju nam se i
    ona, koja s u svima Redovnicim a neznamo
    nit nam kau, koj a je naa krivica, i porad
    koje smo dotle prognani ". Ponavljaju reko Redov-
    ni ci ova, i govore: nBoe milJi velikoga!
    Karstjanin, Cigani n, zao, dobar, tar-
    govac, prosiak, uboica, iz Bosne pri lazi, u Cesarove
    darave prosto, i slobodno, mi pako Redovnici, koi smo
    njegda izime nj ekih poslovah mnogo valjali Dvoru,
    i Daravama austri anskim, evo sad ne moemo nit
    dadu nam zavirit u carstvo, a kamo li do V. Dvora
    doparti za zaplakati, i prikazat nae tegobe, pak nam
    je naja li e to neznamo porad koje krivi ce dotle
    smo i pokoreni ? Ovdi isto imam napo-
    men ut: da je io pri anjih godinah
    kod svojih prijateljah dalmatinskih Preturah, i De-
    putatah, da ni jednog Redovnika iz Bosne na Bazani
    (premetu) neprime, koi nij e privarenik, i
    od njeg pismene pripuruke neima. Iz ove dakl e ruke
    stegnuti od svakle Redovnici iz dubljinah sardca
    vape s' Makabeim k' Bogu: Otvori tvoje
    Gospodine l i vidi tugu nau, opasali su nas od svak/e,
    za pedipsat nds; al ti Gospodine digni desnicu tvoju
    i oslobodi due nae". Nadal je: po naredbi VezirovoJ
    (b) ... Dol emus quod penes tantos labores notros. sudo-
    res et peri cula vitae administrandos Missiones a 400. annis, et
    deducendu eas ad t am florentcm novissimi s hisce annis sta-
    . quod nec i rsis _com'!lUnibus ordinum exemp-
    twm_bus frUJ .. .. qum sc1amus cuius culpae. neg\i-
    genllae, aut cnmm s mento 1d prom.eru.erimus, Epil. Stor.n. 73,
    Redovnici alju Karaulu i M. u Carigrad,
    gdi priko tri miseca izvadie Ferman, s'
    koim se svi stari Fermani potvarduJu; u istom ovo
    se sadliri: da od ni ekoliko vrimena dvoica
    ljudih uz nemiri/isu Ruhbane (Fratre) i pometa u jih u
    njiovim stvarim i vladanju, zato tebi (Ve-
    ziru) naregjujese da jih brani, i uzdtiri na nji-
    ovoj starini, i i t. d. Ovo pomilovanje Vi-
    sokog Dvora poslanici vrativse iz Carigrada done-
    soe, s' istim bratju obradovae, i razgovorie.
    se priko toliko vrimena u
    Rimu dobro promotri postupanje Propagandino u
    ras udjenju uzgone. koju ima Provincia s' i
    vidi sve to, i kako hoda, kudli se nagiba; odkud
    osobito kad vidi da Propaganda die
    u Al bani u, i razazna, da je Mo/ajani pisa:
    "nek se z a njeko vrime i izvan Provincie
    uzdtiri" se pribojavat, da branitel ji
    neosude, da i do smarti izvan Provincie
    ostane. se reku ovoga
    moljae Propagandu: nek se sud i ako ga
    sud najde kriva, neka ga pristojnoj pokori podloi
    makar bilo istoj smarti , akoli sud najde
    neka ga nem ni za vrime, neka-
    mu dopusti vratit se u B0snu. I da je ovo pravvo
    sudili su, i Kardinal i, koi su za Provi nciu stali i
    koi su pravdu branili, zato govorahu: ll je Maria-
    kri v, il nije? Ako je kri v nek se osudi, da
    dok je iv mora ostat izvan Provincie: ako li
    kriv, jer bi ga i mallo i sil lovali biti izvan
    Bosne? Medjuto pasli nego spazie Kardinali bra-
    nitelji pravde, da je Pooten sjedinivse s'
    privarenicim, i u Rim svaka poblirko, i za-
    mutio iznova, i da se po samom njegovom javljenj u
    druga stranka Kardinalah S. Skuppa u svemu vlada,
    postupa i osudjuj e; a osobi to da Praejectus
    Propagande Kardinal Franzoni na Pootena, i Bari-
    stranu sa svim tegli, i nagiba; otresoe oni
    od svega ruke ta osim
    nas, mi niti bit kri vi prid Bogom, nit prid
    svitom. - Razumivi ova jo se
    sa sobom brinuti, vidi bo, da Propaganda
    ima odluku njega do smarti ustavit izvan Bosne.
    Zato on, i prikaza svoju molbu istom S. O.
    Papi, gdi navodi odluku Propagande, i svoje raz-
    loge, s' koim pokazuje, da ni za vrime, jo manje
    do smarti po pravdi nemoe se on osudi t da bude
    izvan Bosne. Medjuto nji ova Svetost odgovori : meni
    ni je stvar (uzgona, razpra) Bonjakah poznana ...
    mihi non est cognita causa Bosnensium, i podpisav-
    se na razloge s' istim salje ga k' Pre-
    fect u Propagande, da ovim spomenute razl oge pri-
    stavi S. Skuppu, zatim izjasni, to bude S. Skupp
    odgovori o. Medjuto: pasli 7. dana Praefectus javlja
    da nji ova Svetost otstupit od
    osude S. Skuppa, kroz to 7 danah nit skupp
    dliran, ni t su mu razlozi p;-ikazani bili. Dakl en
    naj posli ta je naumi la i ta
    radi Propaganda takodjer razumivi da se jo 5
    drugih Redovnikah Bosanskih osudjuje i poziva u
    Italiu i to bez svakog suda, bez krivice, po volji
    Pootenovoj, i drugih ptotivnlkah pravde, isdne
    Provincie, i Reda Francikanskog, reko ovo
    s' Boiom, i prijateljah oslo-
    bodi se suda Propagandina na 29. miseca Lipnja
    god. 1843. ode iz Rima, i sretno na 15. miseca
    Koll?voza u Bosnu iste godine, medju millu
    Bra tJ u.
    Uz ovo vri me Pooten u Broodu Fermana,
    a nj egovi apotoli kako je napomento nepristaju
    i pismom narod zbunit protiva Redovnicim.
    I da se mallo po mall o zlo medju pukom
    ukvari, i Fratri gdi to otvarat i
    sudie da je potribito progovorit i kazat is tin u
    za obranit svoje potenje, i za ubavistit karstjane
    neka znadu iz temelja, kako je i na je stalo
    njiova usgcna s Proti vnicim. Porad te svarhe u
    Sudinskoj, gdi biae 7. prid koim je
    glava evo hrabri Redovnik, koga
    puk onoga mista mnogo tima, i procinjuje poradi
    nj egovi h izvarsti tostih i dobrote na veliku Gospoinu
    u Carkvi pod velikom Mijsom otvori besjedu i
    mnoga kaza svarhu nesretne uzgone, koju fratri
    imadu sa svoim protivnicim. Nut! dok propovidaoc
    tako kazuje, a puk ga u velikoj tiini slua, evo
    se jedan imenjak i kum Bari-
    i viknu: lae, pripovidaoc! I jedva ove
    izusti protivnik (zovu ga Buha) a puk se zaljulja,
    poletie u ti mah ljudi sarditi ruke suprot
    Bu hi i misnidm: odite sadrites njega sveto ruho
    (biae bo uz misni ka k0i veliku missu govorae assi-
    stens i zato s. alj inam) pak, da ga mi iva raz-
    i i t. d. U tom probudi se velika
    buna, jauk, pomaganje, osobito enske glave po-
    jaukat, tom prigodom dojdese i do gu-
    skanja i priunicah, i nj eki od protivnikah potegoe
    noeve, da paraju i bodu, al da je njiah
    sasvim malo moradiahuse razbjegnu!, pak pripovi-
    i druggih redovnici to kako puk uljuljae, i
    utolle do svarhe Misse, a posti Mi sse ul jezoe
    prednjaci od puka u manastir ter zapritie Knezo-
    i njegovim drugovim, da ako se ne budu primirit,
    oni ji h gonit iz Manastira i iz medju sebe.
    da ne moe nita za se opremi t kod puka
    Sudinskog, evo sa 6. drugovah na 19. miseca kol-
    lovoza hod. god. pobie iz manastira, i ode u upu
    Zelenike nek je na bli jem kod Pootena, a od ovog
    vrimena sa svojim drutvom i jo
    gdigod moe i srne. prosipa nebroene lai za ozia-
    glasit Redovnike, kazuje: da su svaka od njeg oteli,
    izbacili ga iz manastira; jer je pravi naslidnik i
    branitelj a sin S. Carkve Rimske i t. d.
    Rekaosam da su protivnici i pismeno bunili
    i podizali Karstjane suprot Redovni cim, za koje
    stvari potvardu evo samo njeke navodim iz ru-
    kopisa Kotromanova. koga je puku glasit :
    .,Dragi Priatelji! . . . mnoge lai, koje se oko
    vas prosipaju, i da ste vehoma ualostjeni od na-
    slidnikah prokletog Focia, dogovor medju
    nami Rimljanima, da se naoj bratji javimo i da jih
    razgovorimo i razveselimo. Znajte dakle bratjo,
    draga! da je na Pripo: Pooten sve zakone koje
    43
    338-
    je fratrima dao ... po Nunciaturi posla u
    Rim na -Skuop od Propagande, od koga Skuppa
    svaka su njegova d illa razsudjena i primljena bila ...
    i da to virrujete evo aljemo naki pak i talianski
    njekoliko od stareine S. Skuppa Prefecta
    Franzoni, koi Nuncia aputolskog u
    ovako pie: "Molim vas da obznanite Misnika
    Puotena, da mije dola njegova knjiga na 28. lipnja
    pisana i neznadni dabi mogao sigurno odgovoriti,
    sluimse s tvoim gospostvom. da mu istinito kaete,
    da je Propaganda vehoma zadovoljna snjime, po-
    tvradjuje svaka, koja je i daje mu iznova
    oblast i slobodu, da sa svojom hrabrostju i mu-
    drosti sfidi urPdjivati, zapovidati i vladati nesretni
    Mission bosanski: (e) Ovo vam se pie da se ve-
    selite i radujete, koi oblast rimsku branite, - evo
    na 6. rujna stigoe druge novine t. j. da je izio
    Ferman iz Rima rukom Papinom podpisan, da se
    ima Biskup u Bosnu povratit, i ovi ferman
    poslatje na Cesara da on svojom snagom i vlastju
    ga sigurno na svoju stolicu i vladanje
    Raje bosanske, pak pie nam se od Kljaje* da na
    15. ovoga amo . . . i do mallo vrimena vidi-
    to nisu ni vai ukundjedi vidili, a ni
    niti morete virovati, dok ne budete viditi. -
    Stojte dakle veseli . drugo vam za sad ne piemo
    nego vam svako dobro bratinski vas po-
    zdravljamo. Ovo pismo na 6. rujna 1843.
    Vaa bratja Rimljani fra Grgo
    .pozdravlja!" Ovdi svak moe opazit: da
    koliko toliko gotovo laih upisoje iz same
    zlobe otrovnog sardca brat Rimljanin. A evo naj-
    pria lae kad za proste ljude lake k' sebi primamit
    se Rimlj aninom, i veli: mnoge lai,
    koje se oko vas prosipa;u, jer sinovi Provincie jo
    god. 1841. u Rimu pozvae, nek svakolika
    njiova Pisma u ruke dadu, uz to zamolie:
    neka se i protivnikah Pisma njima u ruke pridadu
    pak se odma viditi, koja strana varkom i laju
    sluise (d) a tako odkad je uzgona medju
    fratrim i fratri svakom prigodom gdigod
    treba i slobodno govore: ako mi
    na svakom sudu nau pravdu, i istinu, a naih pro-
    tivnikah krivdu, i lai evo nae glave ulaemo: pro-
    tivnim pako Pooten,
    Kotroman (kako i u ovom istom pismu stavlja) i
    svi drugi protivnici u Pismim, koja se parbe
    (e) .. . che la Propaganda e ben contenta di tui (Mon.
    Pooten) approva quanto egli ha fato, e gli fa cot ragi o, onde
    coila sub fermeza, e prudenza possa nordinare le case di
    quell infelice Missione. Ex authographo 1-' . Kotroman.
    * ovi, bez da ga itko u usta uzeo, u vrime izagnanja
    Pootenova ostavi upu Vareku pobie sam od sebe umo-
    vlakom u paaluk, otkud moete rieti: Fugit in-
    pius nemine persequente. Prov. 28.
    * Ovakose JJOtpisuj e ukradavi Prezime od Stare Fa-
    milie Kotroman da se s tim more i slavit a upravo
    zovese
    (d) Consentoni i Religi osi, che tutte l e Sottoscri zioni,
    e prove di autenticita di cui son muniti i !uro documenti
    vengono al Vkario Apos: ma insieme pregano che a maggior
    Svolgimento della verita sieno ad essi communicate le ferme
    della parte Contraria, d-t l che appurebit, quae pars frunde
    doloque utatur. Epilo. Stor. n 103,
    najvie tajnost, jer to su grad iz koga
    biu Provinciu od samih laih, sazidali, i topove
    su salili od laih s njima pucaju, j biu pravdu, a
    hotili bi, da se glas topova - l to je
    nek se ne boje protivnici dui, kako se ne boje
    svomu obrazu. i nepromisle to govori poslovica:
    Klela se je zemli a raju: da se svaka tajna znaju.
    I zbi lja: koliko i koliko njiovih Pisamah s koim
    nastoje svoje lai potarpat dojde u ruke nae, od
    sam dovle uspomenu Al daj da prc.-
    sltdim koja sam ta Catib naziva redovnike:
    naslidnicim Focia: ovo iz dna petnih ilah
    jest potego svoju bezdunost, da Redovnici
    evo u istoj pritekoj i toliko dugoj uzgoni nikud
    se nisu obratili nego S. Stolu, a to znadu
    Redovnici, da Propaganda povezavse za
    Pootena, i druggih protivnika laima, i krivim po-
    tvoranjim nepravedne osude koje osude Redov-
    nici svoje potenje obranit, nemogu primit
    niti pod njiah zato nij edan pravotvorac,
    nijedan pravdoljub. nijedan zakon fratre na-
    zvat naslidnicim Focia. - to pie nebrat: da eli
    razveselit bratju poznanoje dasu mu svi
    bnitja, i jednise drugim vesele, ko kad najde slika
    priliku similis simi/i gaudet. to javlja: da je Pro-
    pag anda S. Pootenom zadovoljna i t. d. iz tog niti
    Propaganda niti J>ooten, nit itko drugi more imat
    kakovu j potenje, da propaganda di-
    ll ovanja Pootenova potvardilaje, jer je hotila a ne
    jer je pravo! - to pie: koi rimsku oblast
    j edaJi Rimska oblast ima potribu, daju brane
    pianci, i druggi Ta oni ne mogu
    obranit ni osvitlat s. oblast nego ju sovim dillim
    Carne i garre. - to ela budu u virri
    da je nek dobra dilla a iz
    vtrre nitko ji ne goni, boljebi to priti vi-
    i t. d. samo svoju opaku elju, i osvetu po-
    kazuje za pravednim, al ga u toj elji
    i nestati, a Redovnici, su u 1:3oie provi-
    djenje sve ufanje s tavili; a Bog ustim Proroka go-
    vori: Niesanz vidio pravednog zapustjena.* - to
    ovo pismo iz toga se
    vidi, da opako i smutljivo drutvo nebrani (kao to
    se prodaje) virru istinu i vlast S. Stola, nego samq
    kao da pakleni smutlj tvci prosipaju lai su-
    prot pravednim, pak jo da jim lai skrovite
    ostanu. Naposlidku tose podpisuje fra Gargo
    i to lae, jer fratarskih dillah nikad nije dillovao,
    a sad psuje, i on i drugi sufratrice, fratarsko
    ime, stanje, alji!lu, i t. d. Dobro je pako oviniso
    podpisavi se Catib (pisar) samo da je jo nado-
    stavio: kol!a paklenog, ai to se razumie!
    Miseca Rujna h. g. stareinam od Provincie
    dojde naredba od Visokog Namjesnitva Kraljevsko-
    Ungarskog da poalju u Ungarsku na nauke.
    Medjuto: Stareina su-
    prot Decreium Propagande od 20. miseca Rujna
    god. 1841. nealje nego tom prigodom
    piu Stareine V. Namj es nitvu, i prikazuju Deere-
    * Non vidi justum derelictum Psa!. 36. - Quis enim
    permansit in mandatis ej us, et dere li ct us est? Eu l. ll.
    -339-
    tum Propagande od zabrane i ponizno molle V.
    Namjesnitva, da se dostoi nebili Propaganda
    digla svoj Decretum od zabrane, i pripustila da mogu
    Pitomci slobodno prilaziti u Cesarovinu poradi na-
    ukah. Medjuto: jeli to V. Nam. izime ovoga posla
    radilo ili ne? Nita neznamo, samo znamo to: da
    kako onda, tak i danas Pitomci nai neidu u Ce-
    sarovinu.
    Kazalismo dasu Redovnici svoj Capitulum na
    9. miseca Lipnja t. g. darali, i odma javili Rimu
    i ponizno zaprosili potvardjenje istoga i Stareinah
    Redovnicim. - Pooten takodjer na 28. sad
    miseca pie Propagandi i prikazuje svakka, koja su
    se oplela u Provincii, i odma upravitelj Propagande
    odgovori mallo pria navedenim t. j. "da je
    Propaganda vehoma z adovoljna s' Pootenom ... da
    mu daje slobodu uredjivati nesretni Mission Bosan-
    ski ... Pooten iz Brooda ovaj Pro paga n-
    din odgovor svoim apotolim novim plamenom bi-
    podpali jih, s' koim proeeni, kako sam na-
    pomenuo i pismom svit ,Jbune suprot sinovim
    Provincie, i S. Reda: Ko/roman i zloglase
    Redovnike i zbune upu upu
    Vareku, (a i jest glava i nj eki thau-
    maturgus) upljane Parokie i
    De/jo upljane Kreevske, glasoviti pokornik Kri-
    anac okolo Travnika, po Posavini Erce-
    govci po Ercegovini proste Karstjane nastoe sebbi
    i t. d. Odkud evo i ja u ovim nevoljnim
    okolovtinam s' Prejectom Propagande nazivam
    nesretni najnesretniji Mission Bosanski; al od
    kad to? Doista od onda, odkad oni, koi bi imali
    uzdarat u Missionu dobri red isti ga privarnue,
    i unitie: odkad se slobost dade, da oni, koi se
    zovu Misionarim, mogu turat parst u nos Stareinam
    Redu; odkad Pooten i drugih
    njiah, koja su svoja, ratt navistie pravdi i
    istini i tako prigndu dadoe tolikim smutnjama i
    grihsima; pako znamo ne samo da vazda
    od pri a nego! god. I 829. kad je bio Preject Pro-
    pagande Gargur 16. dananji Papa falioj e, kako sam
    jur kazao u Razd. Il. i nazvao: Mission Bosanski:
    edificarzte a sadanji Praefect Fransoni naziva inje/ice
    Missione Nesretni. Nesretni da! jer Pooten i
    samosilni zakone, bisne i to
    to od glave nemaju bojaza i t. d. eto dakle
    eto zla!!(?)
    Decretum onaj, koga je propaganda (Razd IX.)
    na 20. miseca oujka h. g. i u potaju stavila,
    evo na 30. miseca Rujna iste godine izdat i
    s' njim odredjuje da G. Rafo vladjav Vikariata
    Apotolskog i Praviteljstva Provincie prifati do bla-
    govoljnosti S. Stola. Nitanemanje jo ni sad
    Decretum nealje Propaganda nego mu
    alje samo jedno Pismo, koje je Propaganda prie
    nego je Decretum na 30. Rujna izdat, sasta-
    vila i poslala i s'koim Pismom (d) kao
    (d) Prevenendol a che lui giunto e iissata la tua dimora
    potra riasumere la sua Gjurisdizione riquardo al vicari ato,
    ad alla Provincia rt'golare, fino all a nuova di spo-
    della n t' Ila isa s;)le l& !!t>er-
    povlasticu Propaganda daje neka gleda
    sve po koim moe Redovnike pod svoju
    oblast staviti. Porad ove dakle svarhe pie Preject
    Propaf{ande u Bar, da se primisti u Bosnu,
    ako mogne sebi podloit fratre, nadalje
    od Propagande nove Naredbe.
    Razdiljak XL
    jezgra.
    dojde u Ercegovinu. Nastoi Turke velikae uzet
    na ruku. Paa postade Vezirom na Bosni. pie
    Veziru List. Koliku oogibiu prioravlja Fratrim i Ka-
    tolicim. Pos1Upanje i njegovih naslidnikah za no-
    buni! KArstjane suprot R<" dovnicim. List pisani up-
    ljanim Kreevskim. Pobiause lai suprot fratrim.
    pie u Rim.
    Na l O. miseca Listopada h. g. primi od
    Prejecta Propagande sad spomen uto izvistje i na-
    pustjenje za primjestitse u Bosnu, odma dakle
    ostavlja Bar i Albarziu pak ide u Ercegoyinu, i na
    :C2. miseca Studenoga u upu Cerigaj ili
    Mostarsko-Blato zvanu, gdi kod upnika
    nastanise. Ovdi Fratri k' skutu
    poletie; takodjer Pooten i koi preko 4. mi-
    seca Ferman u Broodu priko Dalmacie
    pridare i sastadoese s' Sad s' P oo-
    tenom i drugim svoim priateljima, a nepriateljima, i
    podkopajnicim Provincie, sve i sredstva stav-
    ljaju, s' koim bi Fratre, koi su suprot stali (a imadei
    vie od 100, sami Misnikah) i brane svoje stanje,
    kako bi jih reko svojoj samovoljnosti pod-
    jarmi o. I za ovu svarhu dostignut osnov-ae, da je
    potribito: svakom svagdi kazivat i
    vat, da togod sve iz glave, i ponaredbi
    S. O. Pape Sve stavit za vie Fra-
    tarah na stranu, i nek su
    pocipani. Uzeti na svoju ruku Turke osobito
    prednjake. nek je s' narod ili
    puk l ako, osobito ovo dvoje poslidnje
    izajde za rukom, leglo je sve. U isto doba
    ili nj egovi priatelji u novinam Lipistdm glasaju, da je
    on od Rima nadaren svom oblastju svarhu Katolikah
    i Fratarah. Mallo pria reko, da su Ercegovci od
    svoje volje poletili k' skutu sad dakle
    alj e Li stove blinjim Parosim, i Kapelanim protivne
    stranke, i zove jih k' sebbi u Izmed
    pozvanih njeki : kao Kut-
    lea, i njiovi .Kapelani sluaju, i idu k' i
    kako mu koi pristupi: na sami ga svituje, i panu-
    kuje: da se na vrime pokaje, i podloi naredbi
    Rimskoj; medjuto nikakve naredbe nepo-
    kazuje, jer j e i neima, negose priviuom slui; na-
    poslidku povukobi kartu, na kojoj latinski pisane
    tiuse ove: "Ja dolipodpisani mojom rukom pod-
    da O. Rafu priznajem
    za onakog kako ga Propaganda alj e, i kao takvom
    podlaemse, i posluh pisano dana -
    miseca- godine. Takoje N. N. v. r. "Nad ovim pako
    Pismom, ima mnogo karte ostavljeno, more
    pasli pisat ta Od pozvanih Fratarah
    citava Monsignor Molajoni. e quindi il subdel egato l ' Ab.
    galli! Propaganda 16 Sl'ttem 1843.
    - 340-
    i drugi njeki podpisae se,
    i to za neizgubit upu, nut do njekoliko danah po-
    rekoese i piu Propagandi, da su njeto siliom,
    njeto privarom od primorani bi li za pod-
    pisatse na to je on hotio.- Ovake pri l i vode najvie
    u svakom ude -ovom prigodom
    zapovidi onim, koi su mu se podpisali, da
    unapredak nedadu milostinj e manastirim,
    doklegod ga manastiri neprime. i nepoznadu za
    Stareinu Reda i Provincie. a ostalim upnicim pie
    i zabranjuje, da nita ne dadu manastirim
    i t. d. Boe strana zuluma!
    Rekosam da je za podjarmit Fratre
    odredio: uzettna svoju ruku Turke osobito Prednjake.
    Radi toga Veziru Ali Pai
    dariva mazge, saat, zdielice, filgjane od porcilane,
    i drugo to ta, to odgovara gospostvu Vezirskom.
    Takodjer Fazli Pai zapovidniku grada
    Saraeva po rukam alje darove, al ovi gleda-
    na ono, na to Visoki Dvor nagiba, ni ta neprima
    nego odgovara: Kad se Biskup smiri ;edan
    za drugoga znati. Uz darove pie Fazli Pai
    od do kako slidi:
    Paa primilostivi Gospodaru! - Mislim
    da ti je poznata virnost moja, kad su hotjeli , da
    se podpiem na Mahzaru (tubenom prikazanju)
    protiva tebi i Veziru, i drugoj naoj
    Gospodi bosanskoj. j asam tada blagodarni Paa
    moju glavu na mejdan (sridu) stavio rekavi: ja
    volim poginuti negolise podpisati, i moj muhur
    pritisnuti protiva carskom i
    naoj Gospodi. U ovakoj nezgodi utekosamse
    titom naem Veziru Usrev Mahmedu, i njemu sve
    prikazao, to se od mene pita. Koi me je pofalio,
    i binjiem zaogarnuo za moju viernost, i pod svoj
    me skut primio. ja sam priuzvieni Paa! vazda na
    uzdi daro Fratre, i Raju da podloni budu posli
    Boga naem Padiahu (Caru) i nj egovim
    i u ovakvim stvarima mnogosam valjao
    ovomu Carskom porad moj e virnosti.
    Sada da me njetko osvadja kod Vezira
    naega, kod Tebe moga Gospodara, i druge nae
    Gospode, da sam bune i da sam izdajnik
    Carski. Ali ufamse u Boga parvo, pak i u vau
    priveliku mudrost, i dobrotu, i ostale Gospode i
    zapovidnikah ovoga Carskog da se ne-
    virovati onim. koi to govore, i mene osvadjaju.
    Zato sam se vazda viteki opirao, prietio, i zabra-
    njivao, da se sablja nedie protiva Caru, i naoj
    Gospodi. ja bi dragi Gospodare! najvolio l;utit od
    ovakvih stvari h. - Akomese projti nemanjkaju
    mi ni pisma ni svidor.i. Tebe pako molim kao otca
    moga, da me primi pod tvoj skut, i da me br-ani,
    ako potreba bude, istinito u meni nikakve
    nevjere najti. Ovdi sada u Hercegovini daj em zakon
    Raji, a kad u Bosnu dojdem, u dulje Vama sve
    pod istinu kazati. Pisano u na 15. Prosinca
    1843. Tvoj .Dost. (prijatelj) Fra Rafo Biskup v. r. "
    Ovakoje okolo tog vrimena piso i Mustaj
    Pasi zapovidniku
    Nq 5.mise<;q studenog Paa u Carigradu
    bih proglaen za Vezira Bosanskog na 17 istog mi-
    seca iz Carigrada krenu a na 27. Prosinca u Travnik
    dojde. Potenu i njeovim naslidnicim
    vario bih po volji to se Hozrev Paa di e s'
    i radostni govorahu nek ide gladni Bugarin (jer je
    Samokovac, rodom) krivo je sudio, i s' krivdom je
    istirao iz Bosne Papina Pootena. Odkud sa
    eljom pogledae novog Vezira, da odma
    za njima se, i to mu oni budu go-
    vorit. Medjuto: prid poslovicu: tko
    pria na sud, onoga i sud, melius prevenire quam
    preveniri da Vezir dojde u Bosnu nego
    pram njim alju u Biograd tubeno Pismo suprot
    Fratrim. U istom Pismu (arzyhal) Kotroman mnogo
    petlja, al za skratit ja ovdi samo njeka stavljam ...
    nama na zakon zapovida, da ako se medju nami
    smutnje zametnu, da na njiah ima Rim odgovorit,
    i kako svarhu uzgone bude osudito, onako Fratri
    imadu sluat. .. Sada pako bit podloni njeke
    svomu zakonitom stareini Biskupu Ba-
    obtuie ga u mnogo stvarih izmiljenih Rim
    Papi. .. i evo imaju tri godine nedaju Biskupu amo
    poradi nebroenih tuba h od zaracenih Fra tarah .. .
    Isti pogazio duu svoju. i zakone rimske po Hozrev
    Pai istirae i Rimskog Karla Pooten . ..
    ali sva ova Rim naslonio na i
    da su svaka istinita, vrati nam Biskupa, i svog.
    Poklisara Karla Pooten, nebili ovu smutnju udu-
    nuli. I ova obodvoica sad su u Ercegovini kod Vezira
    Ali-Pae dok nedojde odgovor od tvoga
    Gospodstva. . . iznova, da su Fratri
    Rimu zaraceni molbu, i podpise protiv a
    dvoici, mi pravi Ruhbani molimo te i t. d. - Evo
    protivni k veli: da Papa ima sudit Fratrim, a oni
    ne mogu da Vezir dojde u Bosnu, nego
    u Biograd pram njim tube alju. Zatim pie:
    Kako Rim bude osudit, Fratri imadu sluat. Tako
    jet a kad Rim kao kriva osudi, da se ne-
    ima u Bosnu vratit; tada kollo okrenuvise
    oko brezdunog Pootena, za nesluati, i neispuniti
    rimsku osudu s' laima ono, to ni su mogli
    pravim sudom t. j. pravedne oborit, povratit
    i t. d. to pako zove Fratre zaracene na to od-
    govorit pos li , a sad na dalje.
    Istom Veziru novom pie
    od do kako slidi: Vezi ru, i pri-
    sjajnog Carskog Dvora Ima vie od 12 go-
    dinah, kako sam od Rim Pape Biskupom
    u Bosanskom i Paaluku, da zakon
    dajem virnoj Carskoj Raji; jesam vazda nastojao,
    da i Raja i Ruhbani virni i podl oni budu, naparvo
    Gospodaru Bogu, zatim naem Caru, i
    njegovim i zato sam vazda millovan i
    primljen bio od Vezirah, i druge nae Go-
    spode poradi moje virnosti. Menesu pozivali da
    harzim (tuimse) s druggim zajedno prntiva
    Pai, i drugoj svi tloj Gospodi ovog mem ta: a
    jasam glavu na mejdan stavio, i reko: volim pogi-
    nuti, nego moj muhur pritisnuti protiva carskim
    ljudima: Kada su se pria tri godine njeki hasi
    . nili, i hotjeli, ovo
    - 341 - ..
    ja niesam gledo na moj ivot, sam gasio vatru,
    i ovim glasom zapovido svima Ruhbanima, i Raji
    latinskoj, da smierom sjede virnise ukau prama
    naemu Caru, i zato koigod su mene sluali, i pod-
    loni mi bili, i od Raje, i od Ruhbanah vazda s u
    smierom sjedili i zabranjivali svako zaracenje. Dobro
    je poznata Gospodare! Pai, Hosrev
    Pai Bosanskim Vezirima i drugoj Gospodi moja
    vjernost; kadase je najvia vatra sa sviuh stranah
    spravljala ovomu i poradi ove moje
    virnosti jesu me blagodarno pomilovali i binjiem
    kakvu milost nije primio ni jedan Biskup
    od Bosne. Kada sam poo u Rim prie dvie godine,
    daomije Bujurdiu {bujuruldiju) Zil puta Hosrev Vezir
    Bosanski u kojoj me naziva pravim priateljom
    Dev/eta carskog. Imam takodjer Ferman
    naega Cara da slobodno dajem zakon
    Raji u Bosni. Sada se je nalo nikoliko nesviestnih
    i hasi Ruhbanah koi priko Carskog Fermana Ve-
    zirevi h Buruldiah, Papine zapovidi, i Dvora
    udarilisu smiono na me, i tube
    u Rimu, i u zatim po svoj i la-
    ti nskoj zemlji, ter kada su svagdi izgubili, i sramotni
    ostali, najposli osvadie me kod naih Ve-
    zirah, i drugge slavne Gospode ovoga
    da jih progonim, i da sam nevjeran istom
    Caru. Da sam ja blagodarni Gospodaru! utio, oli
    s njima pristo, kada se je oganj spravlja za zapalit
    ovo carsko tada bi oni dobro o meni
    govori li , ali da sam zabranjivo, da se ni
    slamka nedie suprot Caru, a kamoli sablja, evo
    zato sam jim marzak i hotjeli bi, da me istjeraju,
    da mogu ta Ti pako prislavni, i uzvi-
    eni Gospodaru ako najde u meni ikakvu nevjernost
    od mene ta znade; ali prikazana bit vir-
    nost moja, i od druge Gospode. Zato Te molim
    kao moga otca, da me primi pod skut Tvoj, i
    obranu, i da nasihat (svittovanje) dade Ruhbanima
    nek sluaju svog zakonou, i neka nebune svieta
    u Carskome, i Tvome zdravlju. Ako Ti Ruhbani
    sluat Rim Papu u zakonu, i mene, koi sam
    njiov Starjeina, i Tebi dragi Gospodaru! jadde
    zadavati bune kako jim ruke pane. Sada u
    Ercegovini zakon dajem Raji, al sam na tvojoj za-
    povidi kakoti murad (volja) bude i razlog
    dati od moje viernosti. Blagodarnim milostima
    tvojim mene i ti skut, i ruku
    ostajem u Ercegovini na Cerigaju 28. Prosinca 1843.
    Ponizni Sluga, i podlonik Fra Rafo Bonjak,
    od Bosanskog i Paaluka Biskup, i
    stareina od Ruhbanab v. r."
    Kazosam u Razd. VII ta se je, i kako se je u
    misecu Kollovozu god. 1840. dogodilo. l kako sam
    ondi kazao, i svoj Bosni poznano je, isti Ba-
    Uredniku Novinah Ilirski u Zagrebu
    ispovidioje, da je on u vrime zametnute bune Saraj-
    ske bio daleko 4. danah od Saraeva (a buna je u
    nj ekoliko danah i i svarila) i nit ga tko zvao,
    nit nagonio, da muhur pritisne suprot Veziru; kako
    sam reko, ondi svaka bistro kazao, onako je sve
    jstinitQ bjiQ. molilll te povra-
    tise, i proti samo list u Razd. VI. od
    do stavljeni, a protij pomnjivo ova dva lista
    Paama pisana, pak procini dobro njegovu nestal-
    nost, zlobu, i odluku za oborit s' ovim svoim Pi-
    smim Fratre, i kukavne Katoli ke Bosanske, promisli
    koliko je tuno stanje, i kolike su pogibli u ovakim
    Fratarah i Katolikah, koi su u varhovnom
    Patiru i duhovnom otcu stekli glavnog nepriatelja,
    i vuka a jo su alostnie i ove po-
    gibl i, to protivnik kako kod Rima, i tako evo i
    kod suda turskog s'lanim potvoranjirn da
    obori , i pogubi Mi snike i Katolike. Medjuto Bog
    milostivi koi ucviljene, i pravedne tii, ganuoje
    sardce Gospode domorodacah Turakah, koi dobro
    da su lal jiva potvoranjah suprot Fratrim, i
    samo plod zlobe zato ovog odbacivati, a
    Fratre branit jo bolje odtada, odkud
    Redovnici za svoje utienje sa starcom Zakariom va-
    piahu Sa/utem ex inimicis nos tris Lucas
    C. l. v 4. Kako se je pako Vezir u ovim okolnostim
    vladao, iz
    Gor sam rekao: da je za podjarmit Fra
    tre svojoj Silli: odredio Nek su s'njime Ka-
    tolici. Porad ove svarhe alje na sve strane po Bo-
    sni svoje apotole, i to sve piance, i
    apotole i svittuje ta radit
    za puk za sobom, i za podusat ga su-
    prot Fratrim. Taj pako nauk jest t. j. nek
    apotoli svagdi pripovidaju, i to zbi ljno, i vatreno
    {ako im ljudi nebi odma virovali, nek zakletvom
    potvardjuju) da je G. Bist<UP od Rima
    Stareina puka, i Fratara h; dakle tko nepoznaje Bari-
    za Stareinu fratarskog, oni nepoznaje ni S. O.
    Papu za Poglavara S. Carkve, i da ima mnogo
    Fratarah, koj i nepoznaju Biskupa za svog stareinu,
    zato su od Rima odcipljeni, i jesu u prokletstvu, i
    nit velja njiova Missa, nit ispovid, nit Kartjenje
    i t. d. l za potvardit, da je ovi nauk istinit, mnogi
    po imenu Parok u Vareu
    njekog jer je bio od
    Fratra, koi nit Pootena nit htjede poznat za
    Stareinu svoga Reda, ili za Provinciala. Takodjer
    naredi apotolim nek kau svagdi svitu: da
    kako dodj e u Bosnu nek je Missa
    (pl atja Misse) l. gro. Opilo 2. pare, 60
    parah = Suvie : spustit:
    poreze, i drugge sve tegobe, i danci e dignut. -
    Naj pos li: nek kazuju apotol i da su Fratri istinito
    prodali, krie, i kalee u Kaure, i da je glavom Ba-
    poznavao, i odkupljivo robu Carkavah bosan-
    skih u Dubrovniku. Primivi ovi nauk apotoli od
    primivi takodjer za puta potribita t. j.
    torbu, kruha, tikvicu rakie, i po njeto novacah pri-
    tegoe opanke, ter rakiom poeeni kao i mameni
    udarie po selim, i varoim, svagdi pripovidaju, obra-
    tjaju i t. d. Parva prika briga apotolah bih
    nit: nek Karstjani brez svakog kasnjenja i razmigi-
    vanja, ako se mi sle spasit gonne iz medju sebbe
    svakog Fratra, koi neprima za Provinciala,
    i kad koga gonnit, nek mu nedadu nita sa
    poqit
    1
    nego ga puste ctue po<;i
    - 342
    i t. d. Ovo pripovidanje na njekim mistima urodi
    obilatim plodom; tako upljani upe Var-
    cara, Kaftora nj eto pripovidanjem apotolah, njeto
    privarenikah Zlo-
    nagovorrom podusani udaraju na svoje Pa-
    roke, gonne jih i z medju sebbe, ovi opet s'
    drugih Karstj anah, koisu pripravni za svoje Pastire
    karv prolit branese, i opirajuse. U ovim stranim
    smutnjamah Karstjani se svadjaju, jedni drugim psuju
    ivo martvo, nit se pratja imenu Fratarskom, nit
    dostojanstvu Biskupskom, nit istoj oblasti, i zapo-
    vidnicima Rimskim. Kollo sastavljeno od
    smetlji ta, kao to sam rekao: pianacah,
    starih prokl etacah, na Fratre i njiove naslidnike
    sili om udaraju, a ovi se brane i t. d. l doisto ovake
    svadnje u mnogim mistima ne bi bile brez kii rvi,
    samo da se nisu boj ali : j edno : toi j e
    svagdi mallo. Drugo : to su Turci suprot njima.
    Tako kod njekoliko brezobrazni istirae
    jednog Redovnika iz Parokianske, biahu od suda
    pokarani, i i z j edna plati e svoju smionost, i bre-
    zobrastvo, do njekoliko danah i biahu
    pokarani, jer isti oni, koi su na Fratre udarili , pi-
    anci u polupaese, i dvoica od njiah martvi
    ostadoe, ostali pako taj nesretni sl u skupo pla-
    ti e, i dotirani biahu da nemaju zato solli kupit.
    Osim to posla sa svoje strane opake
    pobunitelj e, i on gdi koim Karstj anima u Bosnu ja-
    vlja se pi smeno, cil om puku pi e, gdi j e znao,
    da ima vie sebi protivni , kao to j e znao i darao
    od upljanah Kreevski, koje je nj egda plaho uvri -
    dio (Razd. V.) Sad dakl e ako i sti masti, i na-
    stoi primamit jih sebi , zato pie jim od slova do
    slova ovako: "Bogoljubni Karstj ani od upe Kre-
    evske! da tkogod od vas j o nesumnji od
    naega doastja u Ercegovi nu, i da se po mall o k
    vama pribliajemo za zagarl iti vas, i podilitvam pa-
    stirski S. blagosov, evo naom vlastitom rukom pi-
    emo, da kako mi ni smo nikada sumljili od naega
    tako da se j e i spunila naa i vaa elj a;
    t. j. da smo izali u na apotolski Vikariat; ne samo
    s' onom, obl astj u, koju smo pria imali od Boga i
    od S. Stol a apostol skoga, dali vie na znanj e dajemo
    koliko Redovni cim, toliko i vami da smo nadareni
    od S. St ol a oblastju od Provincie, to j est,
    da smo mi sami stareina od puka, i od Fratarah.
    Ovo vam objavljujemo za vau upravu, da se znate
    vl adati ; i u isto vrime sviu vas zbiljno opominjamo,
    da budete krotki, virni, i podloni samim onim pa-
    stirim duhovnim, koi su od nas potvardj eni, i nama
    podloni, i da odstupite od oniuh, koi nas nepo-
    znaju; jerbo koi ni je s'nama oni se j e odbio od S.
    Carkve i od S. O. Pape. Dobro dakl e otvorite,
    i nedajtese varati od l alj ivi h apotol ah, koi nemir i
    smutnju Ufamose da te sve ovo i spu-
    niti kako vas Bog zaduuj e, i kada dojdemo medju
    vas, da vas stalne u S. vjeri, i potpune
    obsluitelje naiuh opomenah . .. Boga i za nas mo-
    lite, koi vam svesRrdno podiljujemo S. Pastirski bl a-
    gosov. Pi sano u na 3. Prosinca 1843. Pri-
    pravni 11 Gospodinu Rafo oq A.zota
    1
    i namjestnik apotolski u Bosni v. r." Ovaj List po-
    sla svoim privarenicim u Kreevo naredivi,
    da ga svemu puku od kud na Go-
    spino 8. dan miseca Prosinca hotjae
    ga u Carkvi puku skuplj enomu protit; medjuto istom
    zausti, a dobro i ime svit na
    noge, i stade vikat suprot ovako: netreba
    nam ajduk, on nij e Biskup, nego razbojnik, on j e pria
    5. godinah reko: da je naa Carkva Klanica, da
    zakovat, daklen medju nas dumana ove
    Boij e, i t. d. ljudi ene
    iz Carkve bi e, gnjetuse na vratim;
    od strah zabli tio i zgubi vse nezna gdi je, List u
    ruci dari, a nezna, da m u j e u ruci, nit zna pro-
    sl ovi t, dok evo j edna siva sokoli ca hrabra, karstjanka
    i z med svita, na oltar, zgrabbi, i iz-
    tare Li st i z rukuh rekavi : smetena, i luda
    glavo! to si zaslipio? vidi da zl o biti, i da
    sad glavom platit! pak nam j e ao to ova s.
    propasti!! Zatim to kako i narod se uljulja i smiiri
    Ovak. ) se j e puk Kreevski vladao da Ba-
    i de u Bosnu kao Biskup i Starei na Redovna.
    kah. A to mi ovdi ri eti od onoga nauka, kog-
    su tada pobunitelji puka, naslidnici i Pao-
    tena medju prosti m narodom sial i , i gl asali? doisto
    neti emo ono, to su razabrani Misnici u onim okolo-
    stim govorili prid pukom, t. j . da je oni nauk
    laljiv, otrovan, pun svetogardnih prostih suprot
    istini (dakle Bogu) i suprot iskarnj em. A parva l a
    je da j e onog vrimena imao ikakav Dekre-
    tum od Rima, s koim mu j e dato Stareinstvo svarhu
    Fratarah, nego je samo imao Pismo (Razd. X) od
    Propagande s' koi m daj ese povlasti ca za
    . podjarmit Fratre ako mogne. Ovoga j e daklen vri-
    mena od strane Rima imao vl adjav svarhu Provin-
    cie Pooten po Decretum od 4. Travnj a tek. god.
    (Razd. IX) Iz ove l ai odma drugga la na
    sridu, da su Fratri, koi nepoznaju za sta-
    reinu od Provincie, odcipljeni od Rimske
    la da su Fratri u proklestvu. Cetvarta
    svetogardna l a, da Fratarah, koi nepoznaju Bari-
    za starei nu nit valja Missa, nit Kar-
    tenj e, i porad ovog svetogardja drutvo koll a Bari-
    stavlja sebbe u broj Kl apoviracah ili heretikah,
    koi su porad nauka od S. Saborah (a) u
    proklestvo stavlj eni. Peta l a, da Missa bit l . gro.
    opi l o 2. pare i t. d. bo toga
    makar koliko godinah bio stareina Fratarski. esta
    l a, da spustit poreze i t. d. jer to
    u nj egovoj ruci nije; osim toga vidimo da ona koja
    su mu u ruci podie a nespustj a. Sedma gardna l a
    i ostaliuh jest : da su Redovnici prodali krie
    i kal ee, oni bo su i danas u st r. nju iznit i najminju
    i glicu od svega to su imale, pri a negosu
    uzgone Dakl e naposlitku imamo ri eti, da
    (a) Si quis dixeri t Baptismum, qui ... datur cum inten-
    tione faciendi quod facit non esse verum baptismum;
    anathema sit. Frid. Con. Sess. VII. de Bapt. Can. IV. Item -
    Si qui s dixerit ministrum.. . modo omnia esentialia,
    quae ad sacramentum conficiendum, aut conferendum perti-
    nent, servaverit. non conficer e aut conferre sacramentum
    anat.IJema sit. CQn. frict.. XJI. ..
    - 343 -
    kako su Pooten Kotrontan i drugi
    protivnici fratarski s' lalji vim potvoranjim nastojali
    Fratre oborit, kod Rima, i tako su istim oru-
    j em u ovim okolostim naumili jih obori t, i kod Go-
    spode Turakah, i svega puka u Bosni,
    zato su tolika, i tolika i zmi slili , i sl ali prid svitom
    suprot Fratrim, porad koje protivnici su uprav
    u prokl estvo upali, niti bi imali s' druggim
    pravovirnim Karstjanima kako sudi sabor Arelaten-
    ski (b). ja pako ni t sam dovle, niti ovdi togod
    slaggat, i potvorit na protivnike, nit jim zajma
    medjuto onu istinu od Pootenovih darovah
    Razd. VIII. ovdi pogriavam. Takodjer pnnavljam to-
    s .m kazao Razd. III. od kri a koga j e oteo
    od prilike S. Ive Karstitelja; to nit Pooten nit Ba-
    mol! zani kat, jer kazali su nai: ako lae koza,
    ne lae rog : a kau Tal ian i: Carta canta i t. d.
    zati m nek moe da ni j e vie hi-
    lj adah Talirah iz Li ona Missionu bosanskom (Razd.
    VI. ) poslane, prigrabio sam, i proviuko. Nadalj e: nek
    ako moe da ni j e po njeto odni o iz
    lemozine oltarah upe Usinske, Dubro-
    i t. d. Najposli neka ako moe Bari-
    da neima toliko nj egovi h Pisamah po upamah,
    koja se dopustjenah, i odpustjenah u rodstvu
    enidbe i na njima je pisano: brez ikakve p/alje =
    gratis omnina sine u/la solutione, quoad hane cu.:.
    riam, medjuto Karstj ani su ivi, koi su davali za
    takvah odpustj enah po 100. 200 i 400. groah, a i-
    vi su i upni ci, koi da od tog nebi nego al
    mallo oi nimallo oltarim prilegl o, a ostal o zbil ja
    il i nj egovi Vikari uzimalisu, oni znadu kako
    hoda medju njima. l da svit gl obi sam svi-
    i fali se s'otim, kad u okolohodnici od god .
    1834. pi e: s' kolikim globama ja svit gulim. (e) A
    ta ja ova sitna broim? tu ! nek ako moe
    i njegovi pri varenici: Ko-
    troman, Krianac, i drugih nek
    reko ako mogu ono to zna Bosna i Ercegovina,
    i Karstj anin, da oni mil ostinju ili lemozinu
    koj u poboni Karstj ani daju Carkvama, i manastiri m
    od toliko gociinah, sili om od Carkava otimaju, grabe (* )
    sebi i to od nje A gori sam kazao da-
    rove dragocinjene, koj e j e poklonio Veziru
    Ovdi imam kazat i to: da su iz medju
    apotolah Fratrima najvie dodij avali oni,
    (b) De his qui falsa accusant su os pl acuit eos usque
    adexitum vitae non Con. Arela C. 14. cel ebr. 314.
    (e) Quot mulctis pecuniariis subditos afficimus ait Ba-
    in . .. Sexti idus Martii 1864. V. Prot. Conv.
    (*) Po narr dbam Grabioci dobarah Car-
    kvenskih, ili drugog pobonog mista padaju pod pokoru obu-
    stav/jenja ( Suspensio iuris communis in ocuoantts bona
    Eccl esiasti ca, vel alteri us l oci pi i Ligor. F. M. p. 368.) Da-
    kl en i njemu porad prigrabljenja lemozine,
    i drugiuh stvarih i Manastirah Frat il r skih j esu pod
    pokorom s' kojom jim zJkoni cArkv<' nskih diu Missu, I spo-
    vid, i druge obi sti duhovne. Zakoni r eko i naredbe ca.r-
    kvenske filkO zvone, medjuto: obilatosam dovle pokazao, da
    nikakvih zakona carkvenskih neprizira, niti zarezuje,
    imallo, zato jih pak jo nitse kae, nit stidi , a kamoli
    da pozna pokoru od zakonah r ad pogriakah pri pisanu.
    lmpi us eum profundum veneri! peccatorum contemnit. Prov.
    e. 18.
    koji su s' njima na jeclnoj tarpezi dosti solli , i lj eba
    izjeli ; koe su Fratri ti ti pisati, u siromatvu
    pomogli: zato s' gorkim uzdisanj em spomi nju
    staru poslovicu: odhrani sirotu na svoju sra-
    motu; al nijednoj siroti S. Red i Provincia, nije
    vie dobra to pak tko j e neza-
    falnii? Jo Poglavica to i polozica, jer
    veli posl ovica: Cine dieca, to vide od olea.
    Evo iz navedenih vidismo s' koim Bari-
    nebivi niodkakve vlasti Fratrim za stareinu
    stavlj en, hotiae sebbe stareinom, vidismo i
    one smutnje, i grihe, koim je dao prigodu u
    ovim Svima pako nj egovim silnim, i .bez
    zakonitim postupanjim Fratri se hrabro, ponizno, i
    razloito opiraju, i protive, j erbo su svaka
    pritarpit, i svaka pria i zgubit, nego pravdu
    u ruci t. j. oprave (documenta) s' koi m su p rid
    Visitatorim i na sudu Propagande opravdani, a Ba-
    okrivlj en, i kao taki jur osudjen bio,
    reko pravdu u ruci. krivoj osudi, makar koi sud ju
    dao, sramotno i poteno ime izgubit. Al , o
    nestalnosti! da izdajstva! Istom 20
    danah prometnu u Ercegovini, i njegovi buni telji
    udari e sallakat** po upama, a Provincial Marko-
    zar gl edat t olikih smutnjah, i griha, a i
    tako neprimi vi priko 6. miseci i z Rima potvardu od
    svog Provincialstva dogovori se tajno s nj ekoim, pak
    na 12. miseca Prosinca piu na Propagandu : da su
    pripravni primit kao Vikara apotolskog, i
    kao stareinu od Provinci e, kad bi uprav znali, da
    j e to odredj eno od S. O. Pape i od S. Skuppa Pro-
    pagande, nadalje u tom Listu piu: al nem oemo vir-
    rovati, da nam onoga dat za sudca, koi je
    priko tol iko godinah na protivnik tuitelj, i potvo-
    rac bio. - Medjuto u ovim smetnjama i smutnjama
    dojde i nova godina.
    Razdiljak XII .
    jezgra
    Redovni ci podDi sujuse na Arti culim. Vezir odgovara
    Stie Decretum od Propagande.
    postupanje. prijde u Seonicu. Vezireva Naredba.
    Pooten postade Biskupom. Vezir alj e svog k' Ba-
    dojde u Bosnu. pie Nunciu
    apot olskom u surgun.
    S' godi ne Fratri dojdoe u po-
    znanje, da je suprot njima tubena Pisma iz
    Ercegovine velikoj Gospodi bosanskoj posl o (Razd. Xl.)
    i Fratri , da j e estoki potvoraoc, po-
    i stim koa m, i glav am svo im bojati; zato sa-
    stavie nj eke Articule u koim svoju naklo-
    nost i podlonost u stvarim duhovnim prama S. Stolu;
    zatim u stvatim vrimenitim podlonost i vi rnost svoju
    spram sjajnom Dvoru, i Praviteljstvu Otomanskom
    ukazuj u, i uz ovo u i stim Articulim, izja-
    snie, da Pootena i nipojedan nemogu
    primit za svoje stareine, j ersu uvj ereni, da ovi uh
    dvoice glavnih proti vnikah zloba, i osveta nemoe
    ugasit, nego kad bi mogli da Fratri
    * Salakat ili Sell akat zlamenuj e cunjat i pro-
    tarki vat po sellim (demagogum ager e). .
    - 344-
    glave svoje pogube, i i zginu. Na Articule t 12. Re-
    dovnikah vlastitim rukam podpisase, i poslae priko
    ruku Generala Reda uprav S. O. Papi i S. Skuppu
    od Propagande. Iste Articule Redovnici pridadoe
    Veziru s' priporukom, nek jill poalje u Carigrad
    Visokom Dvoru.
    Paa doavi u Travnik primi l ist od
    (Razd. Xl.) al oni m strahovitim osvadama
    virovati, pita Gospodu Bosansku, koi su
    po k' nj emu kao novom Veziru u Tra vnik
    doli, pita jih reko, za virnost Fratarah, i Raje l atinske,
    a nadalj e alj e po Bosni svoj e ljude, i skrovito iz-
    trauj e od Turakah svarhu vi rnosti Fratarah prama
    Carstvu, i Praviteljstvu. Medju tim Vezir na
    spomenuti Li st njegov odgovara ovako: "Budi miran
    (rahat) a takosam reko i Ruhbanim i stoj tude u
    Ercegovini dok doide od Visokog Dvora odgovor,
    komu sam svaka javi o, i kad primim odgovor, ob-
    Te, kako se ima vl adati ".
    Dok se ova u Bosni melj u, u Rimu Propaganda
    primivi gor napomenuto Pismo od i vi-
    nj egovo ponienj e, pri fati za njeg kao to reknu:
    gladan za zato onaj Deere tum (Razd. IX.)
    na 20. mi seca ouj aka i na 30. miseca Rujna
    proaste godine i zdani, a dosad u potaji darani evo
    na 20. miseca godine Propaganda
    alj e. Uz Deere! Upravitelj Propagande Fran-
    sani List alje i, u nj em ovako pie:
    daje Pseudo-Provincial s' nj ekim od svoj ih na-
    slidnikah na 12. miseca Prosinca proaste godine
    piso nam da Gospostvo tvoje Redovnici primit,
    ako jim bude poznato, da j e tako odredjeno od S. O.
    Pape, i od S. Skuppa; zato etto Decretum Tebbi s'
    koim ti se daje oblast Vikara Apotol skog, i vl adjav
    od Provincie do bl agovoljnosti S. Stola". Ovaj Li st,
    i uz njeg Decretum na 15. miseca hod. god.
    dojde u Ercegovinu, i obodvoe on al j e
    Fratrim u Manastire, i po upama; suvie svoim
    pismom zapovida, nek se svaki , koi njega prima za
    stareinu od Provincie svojom rukom podpie. Na
    22. miseca t. g. Decretum donese u Mana-
    stire Beljo privarenik svarhu koga D2creta
    Fratri ovako razl oge svoj e dvvodie: da smo
    toliko krat, i najpos1i u Articulim od 5. ovoga miseca,
    i godine S. Skuppu Od Propagande pisal i da Bari-
    koi ne samo na je tuitelj i potvoraoc i glavni
    protivnik, nego istu nau karv edja, i trai da se
    naim gl avama da ga dakle nikako za naeg
    sudca, i stareinu nemoemo primit, nit muse pod-
    loit. Zatim da odkad j e doao u Er-
    cegovinu ni je nam nikakvog Pisma poslao, dosad,
    ni ustmeno ni je nam javio, da je sta-
    reinom, nego samo prokl eti e, i bunitelj e na
    sve strane j est podizo puk suprot nami, nas zl oglasio,
    i nebroj enim grihsima, postupanjim svoim jest pri-
    godu dao za to ni sad nikakvog Pisma od nj eg ne-
    primamo, nitti ga za stareinu naeg poznajemo. Naj-
    posti da Propaganda nas sili om da od-
    cipi od glave naeg Reda t. j. Generala, i nas sa svi m
    u druggo stanje da nito je pripustila
    ista Propaganda da naem Provincialu
    dojde od Generala potvardjenje; odkud Prefect Pro-
    pagande naziva naeg Provinciala: Pseudo-Provin-
    cialis zato ovi kao taki ni je mogo izprid sviuh
    Redovnikah, s druggim petericom ni ta - Na
    Li stu od 12. Prosinca s' Provinci al om ovisuse na ime
    sviuh Redovnikah (brez znanj a Redovnikah) podpi-
    sali: Z P. Vukadin, M. i po-
    slidnj a troi ca nisu ni Provi nci e; odkud to
    su oni po sebi ni smo mi duni briggat: dakle
    j edna za hiljadu: neprimamo, nepoznajemo
    za stan'i nu naega" . Ova Fratri u Mana-
    stiri m odgovorivi privareniku bez ikakvi
    podpi sa pustiega umiru. to se oniuh, koi su po
    upama osi m stari h naslidnikah neznam j eli
    koi prihvolu podpisose da ga prima za
    stareinu Reda. Ovom prigodom Redovnici pogla-
    vitie razloge, i uzroke porad koiuh ne mogu Bari-
    primit za stareinu opet na kartu stavie (a) i
    na 6. miseca oujka al ju S. O. Papi i Propagandi
    da jih osl obode od i vel e, da kako
    do sad, tako i sad svi su pripravni kogagod im Rim
    poalje osim i Pootena primit.
    Dakl e i zajde na vidi lo, da kad je doo i z Albanie
    u Ercegovinu nije irno nikakve naredbe od
    Rima s' koj om je stareina Fratarah, nego
    samo privaram i si liom tarpoje sebe za stareinu t. j.
    za ono to nij e, i stoga onako j e postupao, i onlikim
    grihsima u smutnjama prigodu dao. Tri miseca pro-
    vede u Hercegovi ni nikakvog De-
    cretum i z Rima, a sebbe za stareinu Provinci e pro-
    davah, i Veziru podpisujese: Stareina od
    Ruhbanall, to j e i u Novinam Lipi skim glasao. Ovdi
    mi padaju na pamet ona vrimena kad godine 1395.
    do 1.400 tri kralja u j ednom Kraljevstvu Bosanskom
    kralj evae, koj e cipanj e barzo da nebude ni-
    jednog kralja u Bosni. Tako evo u jednoj Provincii
    Bosanskoj zaj edno ugledasmo 4. Provincial a: Pooten
    od Propagande Rimske (Razd. IX.)
    odabran od Fratarah (Razd. X.) komu do-
    pusti Propaganda da sebbe sili om Provinci alom
    (Razd. X. d) i kog je subdelegat Pooten
    u vrime svoga i zagnjanj a subdelego t. j . nam isto sebbe
    ostavio. - Bratja Redovnici, sinovi Provincie,
    ljubitelji istine, branitelji pravde: reko, i
    groznim suzama oplakuju nesretno stanje Provincie,
    pogiblj i vo cipanj e bratje, smutljujuse, i aloste prosti
    Karstjani, to ni su vidili, nitti od svoj ih starih
    lli: Da su Fratri u Bosni imali Provinciala zajedno.
    Popa, Biskupa i Fratra. Smutljuj etese reko bratjo
    Karstjani! Smutljuj ete? Al tko vas smutljuj e
    pod sud tko bio da bio: qui autem conturbat
    vos portabit judicium quicumque est ille ad. Gal 3. C.
    Pantite i Vi ; i spominjajtese milli i eljni Potomci!
    Kako j e prosvitljenog 19. vika Provincia, Svetenitvo
    i puk u Bosni vladan za oniuh godinah, dok
    j e Kardinal Fransoni bi o stareina Propagande, a
    Pooten subdelegat i t. d.
    Primivi gor Decretum i List od
    Prejecta Propagande a dopustjenja od Ve-
    (a) Vid. Domm. M.
    zira za uljesti u Bosnu gorre pobisni i zato sad
    alje pokli sare, i bunitelje, koi po Bosni vu-
    caj uct se od mista do mi sta svi t bune Misni ke
    l ovo od enidbe, od
    tz. td u u Ercegovinu k'
    .odpustj enjah .. u rodstv.u, i drugim zaprikama
    od ze.ntdbe. Dolazecun Karstjanim daje svi-
    tovanj e ovako.: ta sine! jer od sviuh kraje-
    vah Bosne netdete u Travnik Veziru i neitete vama
    j er i z medj u vas ajduke Fratre,
    kot mene nepnmaju za svog stareinu ? Porad ta
    svi su, a i vi I<arstjani zajedno s' njima jeste u pro-
    l .. . vam je sine! bolje!! u pojati ili
    <;Jospu .. pozdraviti, nego k' njio-
    voj. Mtsst, jer njt ovo nevalja bajagi! sine! ne-
    valja! : . . j.t.m jer bolje j e u duhanu
    poputt, tit. u nego njima togod dati
    t .t. Ovdt stavl j am Ltst, koga je piso Kar-
    stjantma upe Kupresa i s' koim jih zove k sebi
    za. jim svoj "Bogoljubni nai I<arstjand
    Mt. Pasttr duhovnt od koga Spasi-
    telj. na l sukarst due vae ... da vidim s'
    velikom i oal ostjenjem sardca naega, da vi
    hodtte ne od spassenja, nego putem od izgu-
    premda brez vaega znanj a, i hotjenja zato
    odredtosam zovnuti ovdi k' meni vas n'a ime
    sve te: u, Andriu
    Manana Vukadma, liJU jamana, i Mariana
    da se vi samnom ovdi od posl ova duhovni o
    vissi. vae razgovorite. Dok moju
    pn m t te, to p ria mognete amo poj-
    dt te. Ntje potnba da glasate; kud idete, to idete, i
    tko vas zove? A ovu knjigu moj u amo s' vama na
    ponesite . . Ako .svi ovdi upisani nebie mogli amo
    doct, barem nj ekoliko nek nepropusti ni iz j edne
    ruke amo Poso je Karstjani ! vel ik jer j e poso
    vat h, t vaeg spasenja. Po-
    vam svtma s. blagosov ostajemo. Pisano u
    Ercegovin.i na Mostarskomu Blatu, ili
    na 23. Pripravni u Gospodinu
    Rafo Btskup 1 od Fratara h v. r."
    S dvora na Ltstu: Bogoljubnom I<:hstjaninu Boi
    l< uni. u na. K_upresu. -:- primi List,
    btvt tsh odavna lj uht na Ban1ca ( uzrok ljutnj e
    j e potenje Bari-
    gl.assa po svoj upi i dalje naredbu
    Ranstca, a. Lt st pn dade svom Paroku. ja sam na
    porad nepristojni dillah nazvao Ba-
    nesVtstna, a nut! mol imte razabrani !
    v.rd t. kako s.e ta li pie prostim
    Pte j tm, 1 zove j ih, da s' njim zar stabor
    t to. da bude skrovi to, pak tko rieti Ba-
    ntcu: da je nesvistan, koi s ljudim teacima
    da stvari najvani e, stvari duhovne stvari
    skrovtte l? '
    sa.m kazao pisa da miruje
    dok tz Cangrada odgovor, medjuto
    pie privarenicim svoim, uz to alje
    pozbu.nttelj e RUk suprot Fratrim podiu. Suvie
    ostav!ja Cerigaj i prijde u upu Duvno-
    Scontcu 12. sahati bl ie k' Bosni. Evo pako na koi
    priseli iz u Seonicu. Nita
    n,eJavi vt .Paroku o.d ?eoni.ce na 12. miseca oujka
    tznenada prid mrak bahnu,
    t pnd kucom parokianskom, i bih poteno
    od i prometnu : sutradan drugga
    s' njekoliko I<onje-
    t tako 24 konja, i toliko Konjenikah
    skarhaese. avliu .Parokovu, tude svi, posli
    Bans1c skuppt svoje privarenike ter u skupp-
    .i njegova dva Kapelana, pak ih
    otnm, t besidama kara, i nagoni da
    ga za Provi nci e : na to Parok i
    Kape.l.ant. odgovaraju : Prisvitli Gospodine ! mi smo
    pak 1:1anastirim starii, i pametnii,
    t kako s . mi drage volje u
    Nadalje : sve j ednu
    tl se P.odpttte, da me primate za Provinciala ili
    odma tz i najposli nemoe bit drugga:
    Parok .Kutlesa, t dva Kapelana i
    i ostala, koja su imali na
    i odoe u mana-
    shr .k s.v?j Oj - Ovim i druggim
    tkogod svak se
    Veztr, t Zapovidnici Turci to otvo-
    raju i njegovih poslanikah, koi tamo
    an:o narod bune, i da se
    nebt zl o po njima ogradilo, gdi koje fa-
    taju, . t pokore. Ovog vrimena kao izvan-
    redn.t. (Mehulja) vucat po
    Nahu i_ Karstjane
    supro.t Fratr.tm, t podp1se za poradi
    ta bth od. M_uselima i Veziru u Travnik po-
    sl.an Veztr Meh ulju prida se izvedena, i
    da ondan biae ljivovom granom
    po glavt1 ga stavit na samar, ter ga alje
    Bantcu u Duvno, da ga od glavobolj e.
    za uzdarati Katolike u miru, i
    po Nahijama, i zapovida da se
    svagdt Karstjantma Pi smo pako ovako zvoni :
    "Od mene Mehmed Pae Muira i Vladaoca
    Bosanskog svim Fratrima i Raj i Lati nskog Mileta u
    naredba i zapovi d, koja slidi .
    j e svtma nj eka_uzgona, koja ima medju
    Btskupom Bar! st.cem, 1 Fratnm bosanskim. j a ovaku
    naavt, t svaka razabravi jesam sve potanko
    j aviO. V. Dyoru. od kog svaki dan odgovor.
    bto sam dao naredbu koliko Biskupu, toliko
    t da budu mirni, i da sustarpljenjem
    dok. dojde Dvora naredba; dali kako za-
    povtd se moja nego se tarafi prave, i
    tako se nebt tmalo Odkud al j em
    ovu moju naredbu po .svoemu Paa.luku, i zapovidam,
    nek svak bude u mtru u zdravlju Cara,
    svak .nek se . o poslu bavi, i nitko nek nepo-
    pravlj a koj e nJeg ne.spadaju. Ako bi pako
    !k?god j avtt ovoj vlasti suprot jednoj
    ti lt se odma javi upniku, i li
    .tsh btt duan meni svaka po tanko
    ptsmeno Javth. s.uvie nek j e svakom poznato, da sam
    dao Naredbu svtma Mus:!limim i nek
    na takve poslove dobro paze, i ako bi se gdigod
    44
    .
    -346-
    l opazilo, da bi se tko unapredak usudio stvari
    biskupove i, Fratarske razpravlj ati, neka ga iznajdu,
    i k' meni u Travnik poalju. Sada sve vas kao virnu
    Carsku Raju opominj am nek svak podpuno obslui
    ovu moju naredbu, j er se vaeg dobra.
    Pi sano u Travniku na 22. miseca Travnj a 1844.
    Muir i Vl adaoc Bosanski M. Paa".
    Posti nego sti e od Propagande Na-
    redba, s koj om daj ese njemu vladjav Provirici e, sti e
    i Pootenu Decretum s' koim bih pomillovan, i
    Bi skup od Bara u Albanii. Primivi to Pooten odde
    iz Ercegovine, i na 14. mi seca Travnja o. g. u Dub-
    rovniku bih redj en za Biskupa. Dakl e Pooten to je
    potiro stie, i ul ovi t. j. plirsa Kri em, a ruku plir-
    stenom nakititi, ili dokopatse dostoj anstva Biskupova,
    to i Pooten nebroj enim, kako smo
    dovle vidili, smutnjama, i grihsima kod nas prigodu, i
    povod dade. Ah! kamo da j e mogl a Propaganda
    pohl epu Pootenovu izpunit brez tolikih uvridah Bojih,
    i tolike tette Fratarah i Katolikah Bosanskih. - Od
    koliko Biskupah tiese, da su sili om nagonjeni, j edva
    se prifatili bremena biskupova, a druggi nekako ni
    su se mogli natirat, da se prifate tekog bre-
    mena; ali hej! hej l vidimo od gospodina
    Pootena, o tempora, o mores !
    Miseca Travnj a alje Vezir svog Ibrahim
    Ejendiu, i j ednog Redovnika u Duvno k'
    na razgovore. Ovom prigodom Efendi a i razumi
    iz usta na koi su Fratri u Bosni dosad
    imali svoje stareine, a Biskupi samo ono, to
    jim Kanuni(zakoni, naredbe) kao Biskupim dopustj aju,
    i s' tlm j e mir medju Fratrim, i Biskupim vazda uz-
    dliran. Takodj er razumi Efendi a od da on
    sad ovi stari red, i prikrenut, i stareinstvo
    nad Fratri m sebi prigrabi t, j er mu je. tako Rim dao.
    A naposlidkuse Efendii ovako izj asni : Efendia
    dragi! j a kaem Tebi, a Ti kai Gospodaru Veziru,
    da j a ni iz j edne ruke nedam ono, to sam na sablji
    zadobio (razumi zar Provincialstvo). Vratise Efendia
    u Travnik, po kom alj e Decretum Propagande
    od svog Provincialstva, nek Vezir vidi ta on ima u
    rukama, i to j e na britkoj sablji izdvorio, i zadobi o.
    Efendi a togod j e od kae Veziru, ovi
    svaka razumivi, i prigl edavi Decretum Propagande
    vratiga i javi mu : da njemu takomu neda
    u Paaluk bosanski bez naredbe svoga sj ajnog Dvora.
    Na 25. mi seca Svibnja u T ravnik G. Ata-
    od V. Dvora poslan, i kako dojde
    u Travnik privarenici nadizat ui ,
    pritit, i govori t: evo je doo, koi svaka i zvari t,
    koi neposl une Fratre satart, i dovesti u Bosnu
    G. doao u Travnik sastadese
    s' nj ekim od Fratarah ukaza jim Li st pisan,
    i na njem Princip Metemic/1 podpi san. Nut! neda
    Fratrim svega pi sma protit, nego samo
    pokaza ove uzgon u medju Biskupom, i Fran-
    cikani m, na kratko, i barzo Posti njekoliko
    danah Fratrim, da mu iz mana-
    sti rah j ave, ta misle, l i pri mi t
    l na ovo iskae pi smeni odgovor, al da Ata-
    ni ta u pismu nepridade Fratrim, zato i oni
    pismeno nehtjedoe odgovorit, nego od td manastira
    troica odoe u Travnik k' Medj uti m
    osobita Documenta, koj a se razpre s'
    Fratrima, Fra. M. pridade nek
    proli e, i kad proli : Quadro delle siene, Prikazanje
    Visite Mol aj oni, i dojde u pozna11je kol i ko je
    kri v, zatim protivi nj eka pisma Pootenova s' koim
    je udari vi s' u vratvo, staviose za oprav-
    dat krivog i za oborit pravednu Provinciu,
    proti vi reko ova, i razumivi opakost, prid
    njeki m Fratri m je gori od kuge, i svako15,
    otrova: pejor est p este, et omni ven eno." Od Pootena
    pako apotolski G. Pooten
    pero ovaka u Rim: "lwrrendum in
    modum Delegatus apostolicus conspuriavit suum caia-
    mum talia scribendo Roma m." Nita nemanje: uz ovo
    Fratri m govori : htjeli , nehtjeli, morate
    primit, i ako ga na li epu neprimi te, te
    s' topuzim nagonj eni ipak ga morat pri mit, uprav
    onakog kakvog Propaganda alje, zato bo to je on
    zao, a vi dobri , i pravi , nij e oduzeta Propagandi
    obl ast, da to i t. d. Ovako je Atana-
    pritio, nagonio, i zaimo, al j e osobito
    od njekih Frataral1, na ovake besj ede vane odgo-
    vore, i vidi oje: da vuka unjata grana neplai,
    zato okrenuse varkom primorat Fratre,
    da prime radi ta pomnj u stavi oko
    M. svoga nj egda u Zagrebu
    j ezika, da je on kod Fratarah u vel ikoj cini
    i da more mnogo kod i stih kad to naum(
    to mu drago! na 12 miseca Li pnj a tri Posl anikah
    iz Manastiral1, i jo njeki Fratri u Dom u paro-
    kianskoj imadoe zbor s' G. koj om
    pri godom Redovni ci kazivati uvride, i ne-
    pravde od Provi ncii i t. d. U tom
    se rasardi, ljuti t prisica besjede, i na-
    parito veli: " ta spomi njete vau pravednost, Bari-
    nepravde, tali pozi vate na zakone; htjeli ne-
    htjeli, morate primit." Ovo izustiv Atana-
    vrati m lupne, a iz sobe sukne. Odma posti
    ovog ide M. i Karaul a k Veziru, i kao be-
    sjede dak l en dvo ica vel e Veziru:
    da je u ovim okolostim potribi to na ime sviuh
    frat arah jedno pismo, i posl at Vis. Dvoru u Carigrad
    s koitn pi smom valja da fratri ukau svoju poni-
    znost, i privoljenje za primi t onakog, kakog
    Propaganda alje, t. j. ko Biskupa, Visitatora, i Pro-
    vinciala, i to za ski nut sa sebe zlo i me buntovnikah
    proti va vlasti Carkvenoj, koe i me fratrim pri i va Rim,
    i zato to da prime s oni m obl a-
    stim. Uz ovo Vezir: "Eto! nek doj de s
    trostrukom oblastj u, bude medj u Vami ; medju to ja
    nedam, a neda ni ejalet (Gospoda Turci) bosanski ,
    pak pripustit isti visoki Dvor, da se Vaa sta-
    rina i j o! (razumi ese Red pokvari , a i Ba-
    mi je piso iz Duvna, i mol iorne, da ga pustim
    u Bosnu samo kao biskupa, i veli: da se sta-
    vlj at u vae stvari, i upravu." l t ako M. i
    Karaul a s porazuml jenjem Vezirovim sastavie pismo
    u j ezi k tal ianski, i pridadoe ga Vezi ru neka poalje
    na Dev/et, odkud more i u Rim. Osim
    -347
    dvoice za ovo pismo znade komu je pri-
    kazato bi lo, . da je Vezi r tako naredio da bude, i po rad
    ovog. groznim suza m obraze oblio; Z i
    drug1 pako fratri zato ni su znali nita.
    Tom prigodom i Karaula takodj er na ime
    sviuh (a bez znanja fratarah) i pri-
    dadoe Vez1ru pi smo sl i Gospodaru!
    Mi virni podajni ci Cdrstva i Vaega gospod-
    stva Ruhbani Katol ici od manastirah Fojnice, Sudin-
    ske i Kreeva, da sve nae tube i razlozi
    poslani u Ri m za opravdat nas od pritek,ih ijtirah
    potvo(anja, i osvadj enjah; i za osloboditi nas od oso-
    osvetah biskupa nikakve nam koristi
    11 1 pl oda nedonesoe, i rasardjenja
    O. Pape ako budemo proslidit i supro-
    tivnosti za poznat istoga za naeg stareinu
    i izviditelja, ili Mujetia Ruhbanah; suvie
    da ako se na dalj e ova stvar, moe
    vari o na krupno i vaem gospostvu jo vie ne-
    zgode, i napasti u z r o k o v a t, u t a k o m s t a n j u do
    usil ovanja* nalazimo da darimo za dunost sve
    artvovat p ri a nego p ri d Europom na nas i me
    od buntovnikah suprot vlasti S. Stola. Porad ta
    premda bez i kakve sumnj e uvjereni jesmo svarhu
    nae, koj a j e dobro poznana i Vaoj Visosti,
    1 kOJU uzdamose da s' vremenom pripoznat isti
    nas S. O. Papa, odredilismo pri kazat veliku ovu artvu
    spomenutoj vl asti pridavi iste osobe nae** samo-
    volj nosti naega gl avnog neprijatelja koga skrovite
    protiva nami zasj ede dobro su poznane i vaoj Visosti.
    Ostal o pouzdanj e nae stavljamo u izkuanu pravdu
    V. V. koj a znati nas branit od suvinje osvete
    onog komu za u Bosnu od nae strane
    sama zaptika bilaj e odluka nas sviuh pria iz Bosne
    nego njega za sudca pri mi t. Dignuvi sad ovu
    zapri ku za nerasardit S. O. Papu molimo V. V. da
    zovnete spomenutog i njekoli ko od nas, i
    da nam dadnete vaa razborna svittovanja, za po-
    pravi t koligod razdarti mi er, i sklad medju obe strane.
    l s' poklonom Vam skut za po-
    tvardjenje ove nae odluke i artve pritiskuj emo
    od trih naa manasti ra. Pisano u Travni ku na 14. junia
    .1844. Mall ovridni i virni podajnici Ruhbani
    1 na m a n a s t i r e, F o j n i e u, S u t t i n s k u i Kr e-
    evo" : Posti svega ovoga na 9 miseca Serpnj a o de
    * pritiae s top usom; med j uto vie je na-
    stojao s J?r! var om izmusti, i izmaknuti pismo od podlonosti
    zato. i govor ae frat ri m: Samo vi pri mite Ba-
    Je RmlU 1 na mistu volj a, a ja vam mogu
    dati p1smo ( Assecuratwms) da pos li 4. miseca morat se
    dignut iz Bosne. Koje pismo zbi l ja kad 11Pki redovnici od
    zaiskae vagnu isti i " tog ne mogu dat
    p1sma". por adi ta poj evtini kod l judih.
    . ** vidi da j e i od sama sebe: pri-
    mOJU .os.oblf g!avnog f}eprijate/ja, a j o j e
    v1e, 1 nesmiIJeme na 1me drug1uh toliko mlsnikah i sve
    provl ncie bez nji ova znanj a izjasnjenj e i
    i .V dvoru pridati. O or sam napomenuo: da je Ba-
    govono: nedam to sam na sablji zadobio (starei nstvo
    frata_r ah). nit iz biva sablja s kojom Ba-
    kod R1ma 1 fr atre pridobi t. j . lai , i potvaranj a
    nJegova, .P?ot enova i drugih protivnikah. U ovim pako pri -
    godam v1d1mo evo, da su sva pisma sablja s kojom
    zadobi st arei ostvo svarhu frat arah. '
    i z Travnika u Hercegovinu, odanle u
    Cesarovinu. Pisoje pako u Duvno
    i ove dvi stvari osobitomu je da je
    tribita podlonost Vlasti Carkvenoj, mil-
    losardje s onim koi su zali, svarhu ta na 8.
    lipnja pi e i vel i: (optima propositio)
    da je ovo najbol ji za povratit mi r. ja neznam od
    kog razumie, da je avo, nam, da je prid
    fratrim govorio: je gori od kuge, i svakog
    otrova. tomu drago! u kako
    misto mill osardja zgrabi i osvetu, kako
    ga fratri medju se pustie. Posli nego redovnici pismo
    od svog ponienja, i primljenja u Carigrad
    posl ae, i posli nego ode iz Travnika,
    Vicar Generali pie u Nunciu
    apotolskom Princi pu Alfieri, i dugo i iroko
    stare zlobne lai, i potvoranj a, za oborit redovnike
    kod S. Stola i V. dvora Austriskog (b).
    Miseca Kollovoza privarzenik
    se na Kiseljaku za (ako mu je virovat)
    mallo vidno zdravlje; tom prigodom u nedilje i druge
    svetkovine, kuppi oko sebe puk i Missu mu govori ,
    uz to sveudilj pripovida stareinstvo i ne-
    oblast svarhu fratarah, ove pako 'kol iko
    more gardnie zl ogl asi i t. d. Ovim pripovidanjem
    bunitelj zapali toliku vatru medju prostim
    narodom. da je mallim manj kalo, to u dva put ni
    je medju karstjanima karv se prolila; a svadnj ama
    pritnjama, psovkama i drugim gri hsi ma, koi su
    tada porodi l i , ni broja ni je. dakle Vezir za ovo
    nemirno, smi ono i po karstjane pogibljivo
    postupanje, ga stavi t na samar i poslat u Erce-
    govinu, da unapredak bolj e
    kako mora o mi ru radit, i obsluivat e-
    stoke Vezi rove naredbe.
    Razdiljak Xlii.
    j ezgra.
    !Jijeze u Bosnu. Njegova postupanja.
    pokazuJe SVOJU osvetu. Nesklad medju i r edov-
    nicim. Camil Pai stie promina. trai za sebe pod-
    pise od Karstj anah.
    Sa svarhom miseca Kolovoza stie Veziru od V.
    dvora naredba, da po privoljenj u Fratarah pusti Ba-
    u Bosnu, i odmah Vezir nek
    slobodn? dojde, alje svog da ga si-
    gurno, 1 poteno doprati u Travnik. U isto doba
    zove Vezir od svakog manastira po dva redovnika
    za mir s Pri mivi
    Vezirovu ostavlja Ercegovi nu, ide u Bosnu, i vodi
    sa estoricu svojih privareni kah, i pismeno
    pozivlJe, i naredjuje, da svi koi su nj egovi, a u o-
    bli njim mislim stoje, isti dan kad i on u Travniku
    se stvore, i najdu. ovo da
    pri d Vezirom bit parba, porad toga hotijae to vie
    uza se imat svoih privarenikah. Dakle: na 13. mi-
    seca rujna stie u Travnik, koji dan 14 Fra-
    tarah njegovi h tude se stvori. Isti dan poradi
    Ramazana Vezir s tri njegova druga, i tri
    (b) Vid. Docum. N.
    *
    - 348-
    redovnika od strane manastirah, i sviuh fratarah,
    prida se pusti , pak jim dugo, i pametno
    ponukovanj e, i opomenu, koliko j e potrebito,
    da j edni drugim oproste, da se pomire unapredak
    sluaju, milluju i t. d. Iz medju ostalog veli Vezir
    da te Ruhbani primaju za vrieme
    na misto starei ne svoga reda eto budi ! al pravo
    po upravam nji ovog stanja s' njima vladaj , niti ita
    bez znanja, i dogovora sa starcim, koi su u
    manastirim; osim toga Ti Biskupe! do dva il i tri
    mi seca dobavi iz Rima, kod kog si da frat-
    rih ne imaju svoi h stareinah, reko nek opet
    imadu svoje stareine, i nek se u svemu dobri
    red povrati, i nek fratri i vu, kao to su i dosad
    ivili u Bosni, i ivu po drugim Kralj evinam t. j .
    pod upravom svog Provinciala, a ako te fratri uz to
    vrime nebudu sluat meni Biskupe! Naj-
    posti mu Vezir: ovdi si za tri dana na moj
    troak moj gost, zatim ajde u Sudinsku, i obi-
    pribivati ". Posli ovih besjeda okrenuse Vezir
    k redovnicim, i veli jim: " Sluajte Bi skupa u svemu,
    u ste ga duni po upravam vaeg stanj a slu-
    ati kao nami stnoga stareinu; medjuto, ako bi Bi-
    skup togod dillovati protiva upravam vaeg
    stanja, da najpria nj ega zamoli te nek se projde,
    pak ako bi zamolj en i vie put prostidi o su-
    prot uredbama postupljivati, u svako doba meni se
    slobodno javite." -Postim dugog toga ponukovanj a
    po hotj enju Vezirovu, i obedviuh strankih, bi skup
    s redovnicim za da prima mir, i zljubiese
    i tako i zajdoe iz dvorane Vezi rove. Izaavi biskup
    kae .svoim privarenicim, da je mir niti ima
    vi e zbora; ovo nj eki iz medju nji ah ko Vi-
    K o rd : to nij e mir, mi takoga
    mira jim zar bih to Vezir po nji-
    ovoj elji nj ekoliko fratarah neosudi u izagnanj e.
    Sutra dan poslanici manastirah u Travniku u
    u kojoj j e sjaio s istim se sastadoe, i vi-
    svarhu odabiranja novih stareinah u tri mana-
    stira, ovom prigodom i po ugovoru pri d Vezirom
    privolj ie poslanici, da se stareine pri-
    anj e po volji skinu, nut nemoguse sl oit,
    niti privoljit da se privarenici uterpaj u oso-
    . bito i odkud ovako pro-
    govara: "Vezir j e zapovi dio da se mi izime ovaki h
    poslovah dogovaramo, a ja sam to
    zato evo i dogovaramose ; al ja nisam nit
    vas fratre sluat, meni Rim dao, da sam starii ,
    i ko stari i ni sam duan vas mladje sl uat, vi se dakl e
    sl obodno kud ! ... ja stavljam M i
    starei nama." Ovom priggdom prid bi sku-
    pom i druggim misnicim Fra Marian nabaci Ko-
    tromanu ovu pakl enu njegovu s kojom bezduno
    usudiose pisat Papi u Rim (Razd. VIII.) i osvadit s po-
    tvaranj em i l aima, da ni j e Fra Marian od zako-
    nitih roditeljah rodjen. Na to za ogovorit
    Kotromana veli: "pak! ta j e za to? j e Kotro-
    man i la piso, pisoje stariem S. O. Papi, pak ako
    je i la bila, nama j e pristala u poso i t. d. * Ta-
    Na njekoliko pria nego u Trav-
    nik strahovit dogadjaj pogodi parvog, i pravog njegova pri-
    kodj er nabacie fratri biskupu : to j e za odvratit
    prosti narod: od fratarah govori o, i po svoi m
    govorit i glasat: da nevalja m issa, ispovid i
    (Razd. X., XI.) na ovo odgovori : "Eh, da Ja
    nebudem tako prid svitom govori o prolobi moebit
    i pet godinah, a fratribi se zatezati poznat mene za
    Provinciala." S ova dva odgovora ukaza
    svoj moralni character i dobrim duama
    ljivu mudrim1 t. j. da se moe sl obodno laggat, samo
    jeli za svoju kori st i svarhu, makar bila i opaka,
    pak se netreba ni kaj at.
    Posli mira Vezir alj e Bujuruldiu po
    svima meskemam (sudi ama) i j avlj a da je medju
    biskupom i Ruhbanim mir sklopljen i na tom utvar-
    dj en, da se u svemu stari red i
    s Bujuruldi dakl e Vezir zapovida, da tomu pomirenju
    neima nitko protivitise. A zato Vezir ovu naredbu
    izdade, jer mnogih od Turakah proti v su, da ikako
    bude u Bosni. Nadalje: u mana-
    stir gdi j e odpri a sj edio nego se nastani u _Dom u
    paroki anskoj nek j e bli e vezi rove . . Oct.a-
    vle na 20. rujna izdade okolohodnicu s kOJOm JavlJa,
    da j e mir i veli: " da on svima iz sardca
    uvride prastja". Uz to nj eke naredbe sta-
    vlj a, koje n isu drugo nego prava, i
    Ovog vrimena vratiese u manasti re posl amc1, k?l
    su prid Vezirom mir s bi skupom skl opi l i. Posl amk
    dakle manastira Sudinskog kae fratrim, da je Bari-
    sdogovor svaki odbacio, i po svojoj volj i na sillu
    stavi o za stareinu manasti ra
    Razumivi ovo redovnici rekoe: dobro! kad
    sdogovore i ugovore odbacuj e, odbacujemo i mi Mi-
    pak kud da l a imamo prave
    za odbacit ga, dakl e bi t nami starema pak to
    bilo bilo. Zatim pie Familia Sudinska i
    ponizno ga moli, da izmed 150 misnikah sve Pro-
    vincie koga mu drago drugog osim
    stareinom nuh! zaludu jim molba bi l a, j er neumo-
    lie odkud po ugovoru vl adaju se, i piu
    Veziru da opomene nek na misto
    drugog stavi starei nu u Sudi nski Manastir, i od.
    zira opomenut na mi sto nemirnog Mtgtca
    stavlj a stareinom koga bratja prigarlie,
    makar i nebi o po naredbam reda odabran. Postim
    toga al je u koi odavl e u
    Cari grad za izvadit jerman, po komu bi on Gvardu:m
    u Sudinski, a samosilnik u Bosni nad fratnm
    postao. Ovom prigodom poradi Ve-
    ziru protiv stade (protestatur) ."Ti si
    dare! meni svezo ruke, da nemogu to m1 moJ
    j atelja fra t. i . u sred j edan Arnaut .s
    koim pNad nj ekakvih novacah imade uzgonu,
    male puke u desnu ruku udari i t ako ga udan
    da su dva zarna olovna svu kost od l akta do ramena odva-
    lila i smarvila 18 dakle kosti i ivo meso j est od
    ruke odpal o. I stog ovog ista desna ruka istog
    miseca rujna, isti dan pria dvi godine nahodise na
    rukopi su Kotromanovu (ovog rukom) suprot Fra
    i posl anom u (Razd. VIII.). Odkud
    more slu1t za promeru pravde dru-
    gim pako more biti za izgled, da ovaku osvetu
    prid mogu se pravedno sebi boJal , kad b1
    htj eli kao to je
    - 349 -
    zakon pripustja; il mi dakle dopusti da ta
    s Ruhbanim, i l mi daj Bujuruldi, pak ja odo
    u Cari grad i ondi, kako mi se ruke veu, i
    mi se moj a oblast, koju mi j e moj starii ne-
    dao svarhu Ruhbanah." Pokraj toga
    pie i otro priti fratrim i karstjanim, koi bi privo-
    ljili onom, to je Vezir u svoj oj Bujuruldi javi o t. j.
    da fratri ostat na starim i upravama.
    Na 25. miseca rujna javlja Propagandi u Rim:
    kako j e doo u Travnik kako j e mi r kako
    j e on svima oprosti o i t. d. Uz to kae kako se je
    protivio Vezi ru koji j e razglasio po meskt mama: da
    fratri ostat na stari m upravam (usulim) svoga reda
    i stanja. Na 29. miseca rujna opet glasa drugu
    okol ohodnicu s kojom ponavlja to je u prvoj javi o;
    t. j . da j e mir da on svima iz svega sardca
    prastj a i t. d. kakogod odpria, tako i sad,
    gore, j er j e prigrabi o svu obl ast svarhu
    fratarah i provincie, na fratre njihova pravah
    nepravdu jim ovi se dakl e po zakonim
    brane, opiraju i t. d. pak sveudilj ja
    svakom koi me j e uvridi o prastj am: al neznam tko
    je od fra tarah ita sebi pri grabi o? ta li mu
    je l ako j e tko to sebe bra-
    pritiran od sille k plottu i t. d.
    to bistro biva iz dovle spomenutih.
    Dakle kako smo kazali: pri d Vezirom
    s fratrim pomiri se, pomirenj e s celi vanjem vlastiti
    ustah s okolohodni com razgl asi da j e mir
    i da j::! on svima oprostio i z svega sardca:
    al dok ova gl asa, nikog u miru ne ostavlja: proti vise
    veziru, koi el i da fratri ostanu na starini , a ova j e
    odluka i Vi s. dvora protivise i s prokl estvim priti
    svakom, koi bi reko i zatim bio da fratri ivu po
    starim uredbam svoga reda, koje se i danas po svima
    provinci am reda sv. Francika dare i obsluuju. Uz
    ovo: osim to u manastiri m stareine,
    koje on hotj ede evo ll parokah pokrenu oduze jim
    parokie, i dade ih svoim privareni cim. i
    (razd. XII) koj e je vezi r kao buni telje naroda
    i pogarditelje zapovidi h vezirovih protiro u Ercego-
    vinu, evo sa sobom dovedavi oboicu
    na Ulicam a u Docu kod Travnika
    parokom. Takodj er kapelane u manastirim
    pokrenu, prominu i na mi sto njiah stavlja
    svoj e eljne prijatelje za nadoknadit jim one trude,
    koj e su za nj eg pritarpili po sellim, narod
    l ai suprot redovni cim i pi smom pro-
    i t. d. l sve ove bez zdogovora
    sa starcim suprot svi h redovnikah pro-
    tivljenju. S' fratri se sklonie, i sl uaj u Ba-
    al kad smotri e, da pod imenom mira, netra-
    ise drugo, nego nemir, osvet a, i temeljno privarnutje
    provincie, uztezat svoj posluh prama
    makar on i zapovi do to kao Provi nci al. Iz medju
    ostalog u Kreevu fratri za gvardiana, puk za paroka
    neprima. U Sudinskoj pako Be15ca fratri
    neprimaju za drugog stareinu manastira, medjuto
    redovnici protiva ovoj dvoici imadu razloge porad
    koiuh nemogu jih primit za stareine svoje. l osim
    to se ovako famili e ci l e protive naredbama
    i drugi nj eki osobito u manastiru sudi nskom
    neprimaju, nit obsluuju naredbah novog Provinciala
    t. j. biskupa da su iste naredbe pro-
    ti vne duama i upravi S. Franciska. Ovog vrimena
    njeki otroumni pravoslavac redovnik sastavi vano
    dill o puno razl ogah povadjenih iz Auctora
    pravosl ovjah carkvenskih, u tom dillu on pokazuje,
    da redovnici nisu duni podloitse bezrazl onom i
    sil ovitom vladanju g. To j e dill o pod na-
    slovlj em: Recusatio }u rid ica (a).
    Ovdi vel im to sam na drugom mistu reko: ha!
    tko ikad nemirno sard ce umiriti ? Tko koi m li
    ho lost i pohl epnost zasititi? Za-
    ludu j e zaludu! to on ustim i perom navistjuje mir,
    kad ga u sardcu neima, niti ga sardcem ljubi l Zaludu
    to j e Rim dao trojstruku oblast duhovnu (biskupa,
    provinciala i Visitatora Apotolskog) s' otim
    bo njegova pohlepnost ni j e se ugasil a, nit nasitila,
    razjarila, j er on i el i imat oblast, svarhu
    osobah, i glavah redovnikah. dakle da za dva
    mi seca posli mira mlogostrukim
    redovnike uznemiri ; a gotov svaka prikovrati,
    medjutim bez pristanka tuise Veziru, da ga fratri
    nesluaju, i stoga moli od i stog Bujuruldi s' kojom
    bi mogo si llovati fratre na posluh.
    S' druge opet strane fratri podnosit nepra-
    vdah, koj e jim i sve zlima pribo-
    gdi to tuese suprot i prikazuju
    vezi ru, da on nestoi na besjedi, nezdogovarase,
    sve i z osvete, i uz parkos, premda i sam vezir spazi
    da nesamo fratrim nego i njemu mlogo
    u suprot, i parkos; radi toga na l O. mi seca studenog
    Vezi r zove od fratarah starce, i prida se.
    Ovom prigodom posti kratkog s' primetanja
    Vezir potee l anjski ferman, i ga u ruci
    " S' ovim amanetom (darom mil ostivim) Pa-
    diah jest pomillovo Ruhbane, i da i vi u miru,
    i meni j e zapovidjeno s' ovim Fermanom da jih branim
    protiv a svakom silnom nasartanju ... Ti si Biskupe
    pri a dva mi seca ovdi meni da u dogo-
    voru sve sa starcim biti , svaka i t. d.
    dakl e da si bez i dogovora, suprot volji
    Ruhbanah u .Kreevu stavio stareinom
    da istog skine, i stavi drugog, komu su i fratri
    i Raja voljni: a vi Ruhbani! svakog onog, koi reve
    na stranu, i da se s' vami sloi, i miruje, slo-
    bodnoga izbacite iz manastirah" ovo
    prifati se svog skuta, i otrese ga "otresamse
    manastirah, i svi uh, koi u njima pribi vaju." U ovoj
    uzgoni svedjer podadire: "Gospodare! meni j e
    Rim dao, da sam u Bosni biskup, Provincial, i Visi-
    tator (mufeti : l zviditelj) dakle mi j e dao podpunu
    obl ast svarhu Ruhbanah, odkud ja ni sam duan s'
    njimase dogovarati , jer po tom se meni ruke veu,
    da nemogu ono, to mi moja oblast donosi .. . "
    Uz ovo pako fratri ovako govore: "j est istina Gospo-
    dare! da j e Rim dao onaku oblast, ali ju j e
    dao na njegova, Pootenova, i drugiuh naih protiv-
    nikah lana potvoranja (iftire) suprot nami
    (a) Vid. Docum. O.
    - 350-
    dakle il nek da su ona potvoranja
    istinita, ili nek se od njiah porekne, pak i Rim odma
    sudit, i postupat.. . mi suda nebi imo,
    molimote gospodare! pi i Visok. dvoru
    neka pie u Rim, pak neka ne jedan nego tri sudca
    nek nam dojdu, i nek svaka po zakonim izvide, a ne
    umovlakom ko Pooten, i ako nas sudci krive najdu
    evo nasi mi nit suda nit pokore biimo makar gl avom
    platjali , a ufamose da pravedni sudacah osuda nas
    bi prave pako morao bi izgubit osu-
    dom pravednih sudacah Kri, i parsten, biskupastvo,
    i provincialstvo i t. d. A kaemo i ovo gospodare:
    Rim je dao kakom u drago bilo! da bude
    nama za vrime na misto naeg stareine Provinciala,
    ima dakle dillovat, i postupat s' nama kao Provincial,
    nut u naem redu istim Provincialima propisanisu
    Kanuni (naredbe) po koim se on ima vladat i drugge
    upravljat, al eto taj na nikakvi Kanuna ne-
    zarezuje, odkud : ne kao Provincial , nego kao samo-
    silnik da svarhu nas bude: mi nikako
    privoljit nemoremo, a zakoni nas i nenagone da mi
    drugo stanje zagarlimo, nego da ono darimo, koj e
    smo svaki davno u mlado doba zagarli li . . . l eto
    da se ovdi otresa nas, i mi se njega
    otresamo, pak to komu Bog dade!" Ova parba prid
    Vezirom darana bih na 17. mi seca studenog, i odma
    dan pi e i koe j e pria
    dva miseca stareinam manastirah, pi e jim
    reko i kazuj e da nisu stareine, jer veli, niste ni
    odabrani po zakonim, i upravama starim.. . Iz ove
    ruke tri manastira u Bosni , koi su priko toliko stotin
    godinah ko i drugi po svitu manasti ri fratarski imali
    svoje stareine pod imenom Ovardian, sad ostadoe
    bez stareinah, i upraviteljah. Ludese Karstjani i Turci
    kad da nema u manastirih stareinah, i
    govore: Kako bit manastiri bez Gvardianah, tko
    je to ikad i t. d. - Evo tri godine od kad
    Provincia Bosanska neima svoga Provinciala, a sad
    i manastiri ostadoe brez Gvardianah, nitanemanje:
    prevelika ljubav, sklad i sloga medju bratjom vl ada,
    i Redovnici u svakom manastiru zamoli e najstarij eg,
    da imadne nad njima brigu, a ostali ga svi sluat,
    to i bih
    Uz ove dneve sti e iz Carigrada Pai
    promina (azuluk) koi alje po svima meskemama
    naredbu s' kojom zapovida, da se zovnu fratri, i Kar-
    stjani pametnii, i razabranii, pak neka na meskemi
    kau: eleli ostat na starim m, ili imat
    r.ove i uredbe, koje se stanja njiovi
    zakonoah; i zapovida Vezir, da to bude dogovo-
    reno: meskeme turskim, a Ruhbani bosanskim j ezi-
    kom pismeno njemu poalju. Na meskemama dakl e
    Karstjani prosto i svoevoljno odgovorie sudcim, i
    zapovidni cim: "mi elimo da sve ostane izume na-
    iuh zakonoah ko to je do sad bilo, nit
    i kakvti novinu." l ovi odgovor Karstjanah meskeme
    javljaju Veziru, komu fratri ovi , ili ovomu
    odgovor u pismu alju : Vezire primil ostivi
    Gospodare! Mi dolli podpisani Ruhbani s' mlotvom
    ljudih mil/eta latinskog biasmo zovnuti na meskemu
    gdi od sudca i zapovidnika (kadie, i zabita) bih nam
    prikazana vaa naredba, s' kojom istraujete: Jesmo
    li mi Ruhbani voljni da nove i uredbe Bi-
    skup u ovo mem uvede? Mi C. Gospo-
    dare! na ovo pitanje ustmeno smo na meskemama
    odgovorili, pak evo i pismeno odgovaramo ovako:
    da raspra naa s' Biskupom neti-
    zakona, nego samouprave i vladanja vrimenitog,
    i da pokvarit na Mezheb (Red)
    i nae sve stareinstvo, i obla5t svarhu nas,
    i naeg imanja, zato kaemo, da ni poj edan
    nemoemo tomu privoljit, niti novih uredbah
    primit, i elimo svim sardcem ostati na. starim
    Kanunim naeg mezheba, ko1 su ostah ?d
    onda, kad je Fathi Sultan Mehmed /tan Bosnu osvow,
    i koi su kanuni i usu/i priko toliko stoti n godin od
    stareinah naeg zakona primfj eni, i potvardjeni. to
    s' poni znostju i Boga za
    i millostivog naeg cara, i za svaki sretni napredak
    vaeg Gospostva vl astitim. i
    stavlj amo." i t. d. MedJu to: KarstJam medJu
    koim su upnici skoro od stavljeni odgo-
    vori e: eto na fratar! kako on rekne, tako i mil
    Ovi pako upnici davno bacili se kamenom
    na svoju, i nogom privalili , svoju zdjelicu,
    na meskemam, i Veziru pismeno odgovorie: mi e-
    limo i da bude onako, kako Biskup."
    ni tamanje oviuh broj u svem paaluku Bosanskom
    nemore ni deseti dio iznit.
    Razumivi za ovo Vezirovo istraivanje,
    evo i on alje po upama pismo, i zapovida, da se
    na isto ROdpi u upnici , i upljani. Pismo pak ovako
    zvoni: "<::estiti Gospodaru! mi do lli podpisani Raja
    mil/eta l atinskog, i upni ci sa svi m bosanskog paa-
    luka Karstjanima s' ovim pismom i kano
    virna Raja i spovidamo da se podlaemo kako smo i
    dojako sve podlagalise u starim vrimenitim naem
    caru, njegovim i njiovim Kanu-
    nima ili zapovidima bile stare, bile nove; i kako se
    njima podlaemo u vrimeni tim, tako u duhovnim
    stvarima i zakonu naemu kao i dojako podlaemose
    Rim. Papi, i njegovim Biskupima, njiovim
    naredbama i zapovidima bile stare bile nove. Ovo je
    Gospodaru! to na Biskup trai, i mi svi s'
    njime i ovo molimo Tebe milostivi Gospodaru! da
    nam potvardi a mi ko i dojako Boga molit
    za tvoje i g cara sritno vladanje." i t. d.
    ovu naredbu ni privarenici njegovi puku
    neproglasie, prividjalisu bo da ' njom za korist
    nita nemogu opremit. Samo dakl e gdikoi
    privaren ic i doba vie nj eke od karstjanah, i medju
    i zdravicam tajno pritisnuti parste na
    spomenuto pismo po zapovidi i elji tako
    u Docu na pismo mnoge
    svojom rukom podpisa, i to najvie bez njiova znanja
    tako podpisa Antu Antu koi tada
    glavom bih u Carigradu, a njeke opet dva put Vu-
    na istoj karti pod pisa, tako: Antu
    pod ovim, a pod imenom pod-
    pisa i nita od ovih laih, prida-
    doe' jih Veziru. Od onih pako upnikah, koi su
    stali za pravdu, i koi trae dobro i koi
    .._ 351 -
    uprav kud iba odluka, i naredba,
    njekih dogovoriose sa upljanima s' pismom Bari-
    ovako odgovarahu: " Prisvitli Gospodine! Red
    S. Francika skoro 400 godinah samo medju Turcim
    uzdari, i prosvi tljuj e nas u viri Isusovoj: nai djedi,
    pradjedi, i sukundjedi bilibi postali Hasani i Huseini,
    da nije bilo redovnikah S. Frane, Biskupisu biati
    od nas, a fratri niujednom progonstvu, bila kuga,
    bila vojska ni su nas zaostavili , nego su globbe, si-
    kire, tavnice, glad, edju za nas tarpil i, gl ave
    su svoje na smart davali poradi spasenja duah na-
    ih i otacah naiuh. Kad bi smo dakl e mi ustali
    protivu njima pravednim sagriili bi smo, i osramo-
    tilibise prid Bogom, i prid svi tom. Mi dakl e nebiimo
    vas kao Bi skupa, budite kao to su do sad bili Bi-
    skupi medju nami; al nek i pastiri nai otci duhovni
    sinovi S. Frane budu medju nami onako kako su
    dosad bili. Ovo j e naa elja, naa mi so, naa volja.
    Mi pak redovnici vel imo: da se naim pukom, koga
    su nam Biskupi pridavati zastidit u viri,
    zakonu, i nauku Isusovu, takodj er u duevnosti i
    dobroti Karstjanskoj . Kako se je pako, i koliko se
    j e puk pod vaim bi skupovanjem pokvario, i koj a j e
    zla i grihe (a kamo da nije) to isti puk
    poznaje, ispovida i a i Vi dobro znate. l dok
    Vam ovo javljamo s. Parsten ostajemo ....
    Tako j e. Ja N. N. upnik s' moim upljanima."
    Dokopao se sad odavno s' ve-
    likom pomnjom, trudom i znojom traene t. j.
    zagledao ostari lu Majku Provinciu bosansku bez Pro-
    vinciala, bez praviteljstva, manastire bez gvardianah,
    redovnike bez stareinah kao bez mattice;
    takodjer za viditi sebe reena dostojanstvom Biskupa,
    i Provinciala suvie Visitatora Apostolskog,
    reko ovu Provincie a svoju i
    sebe u tolikoj napuni, i oblasti svarhu fratarah,
    i katolikah bosanskih, ko kakav samovladaoc nepi-
    ni od koga svarhu vladanja,
    i ivlj enja ili povlastitim za rediti, evo
    redi za misni tvo one, koi i neznadu to ri et
    misnitvo (da nita negovorim od nji ovog vladanja
    kao razd. V.) da j e (obl ast
    za ispovidat) onim, koi nisu ni to je Bogoslovia,
    i koi neznadu od oltara puku s.
    i s. Zdravi Maria na uspomenu prigorkih 5 ranah
    lssusovih, a kamoli da znadu to pripovidit il od
    oltara, il u l spovidni ci. pako ovo nek
    ima sebi vie privareni, a nije mu ni stalo za pod-
    mirit puk s' dobrim i Misnicim i Pastirim.
    l osim to po svojoj volji redi za misni tva
    kog daje jurisdictiu, Kapelanstva, parohi anstva,
    suvie ona potenja, koja j e dosad Provincia dostojnim
    dilila, on sad di l i. i glasa da su i
    Aggregati pak zapovida da im kao ovakim svi re-
    dovnici i potenje daju. - Jo j e j edno to u ovj m
    okolovtinam ee t. j. velik broj misnikah
    u tri manastira, koih se j e od njekidan prid Vezirom
    otreso, medjuto: mlogo se od njiah sebi pribojava,
    da jih je mnogo (vie od 50). da
    su u rukam njiovim manastiri , carkYe, fermani, i ostala,
    n.ajposl i da medju njima ima ljudih
    razabrani , vatreni , pravedni, koi nedajuse vodat za
    priuzu, ko ivine nerazloite, nego da se uprav-
    ljaju zakoni m, i upravama i t. d. Svu daklen
    pomlju stavlja za ozloglasi ! kod naroda, i da
    poj eftine Redovnici oni, koi su u manastirim, i koi
    su suprot njegovim bezakonjim dillim stali , odkad
    svakom prigodom p rid prosti m ljudim govori : "mana-
    stiri su jamme pakl ene, oni fratri koi su u manastirim
    jesu ajduci, prokletci, odmetnici, kudrovi , nedajte jim
    dakle sinci! l emozine, jer grihite, neidite k nji ma
    nit njima, ako se mi slite saanit i t. d."
    Na 8. mi seca u Docu na greblju u vrime Misse Ba-
    prid pukom obi lato sabranim kazavi kol i ka je
    ovog vrimena njegova oblast svarhu fratarah u Bosni,
    vel i: "Znajte karstjani moi l da je meni oblast dao
    Papa, a j a nita fratarskog, nevirujte karstjani
    nevi rujtel onim koi govore, da ja prigrabit ba-
    jagi l togod fratarskog, mene grom ubio, i zemlj ame
    iva prodarla ako j a ita nji ov a; znajte si nci!
    da j e moja sva tJZgona s' fratrim od zakona, od vire,
    od spaenja du ah."* Ovim postu panj im odvratja
    buni, i podi e karstjane suprot fratrim,
    koi se protive nj egovoj samosilnosti. - Po isti
    privarenici ovog vrimena drugo nekazuju,
    niti pripovidaju, nego: kolika j e njegova oblast svarhu
    fratarah, koja se j e pruila od Gabe/e do Save a od
    Drine do i to rekne, reklasu
    nebesa, kog on prokune prokl etj e, a kog blagosovi
    blaen je . .. i dok ovo glasaj u, fratre i njiovo stanj e
    neharni odpadni ci, zloglasit nepristaju.
    Razdiljak XIV.
    jezgra.
    Paa dade fratrim list od njemu pisani.
    postupanja za podjarmi! sebi fratre. Redovnici se
    vide gotov sa sviuh stranah stegnuti. Odredjujese da Biskup
    i fratri idu u Carigrad.
    Godine 1845. na 8. miseca Vezir Osman
    Nuri Pa.ifa u Saraevo do mallo danah u Travnik
    sti e a se Paa di e, i krenuse put Carigrada,
    koi pri polazku List od njemu pisani (razd. X.)
    fratri m dade "Ja sam primivi ovi li st lani
    od pri ko ci lu godinu danah brez vaeg znanja
    .;, Al znadu, i vide Karstjani, da je sve nego
    govori. znadu reko, da nije stvar od due, nit zakona
    to siliom otiml j e fratri m njiov zalogaj , to njiov
    ognjite, i svu stari nu orival juj e, i to Provinci u
    i fratre unitit, nek on sam moe letiti i iritse, (premda ne-
    znadu karstjani, da s' potvoranjim suprot fratrim
    ovo zado.>bi i dostie) vidi svoim isti puk
    da se je dosad u njiovoj oaroki anskoj za spa-
    senj e duah i zbiljnie trudil o, i radilo, j er su fratri
    poboni bogoljubstvo u puku pom ljivo uzmnoaval i i u zdar
    avali, radi ta: Missesu u kapelici na vrime orid svitom
    svaki dan govorene; u ml ade nedilje put Kril i t. d.
    a sad odkad se u ovoj nastani vidi puk da je
    sve iskrenuto, sve dojdu na out Kri a. a
    Parok igr a se kartih s' Bi skupom i neima vrimena za sajti,
    i put Kri a. r eko i Karstjani ovoh, i druga
    mloga j o gardnia. i neurednia, prioovidanje nikakog
    ploda kod njiah nije mogl o porodit, niti su dobri, i poteni
    Karstjani svoj u ljubav orama redovr.icim u ovim
    ustegli , il uskratili. - Ovako j e, kad dilla neodgo-
    varaju u valja da mu bude sve neplodno, 11 da svaka
    njegova plod donese to bi bilo? Boe l
    pomljivo iztraivo svaku vae i Raje latinske virnosti,
    i j est mi da ste prava, i virna Carska
    Raja, i evo ja sad polazim u Carigrad, gdi na
    vrelu prikazat vau virnost, i odkud to
    vas j e protivnik tui o ni ta se nekajte, nij e vas ocarnio
    nita, sad ste svitlii, a i drai odsad
    stitom Devletu ... j a nj egova lista nosi m sa mnom
    Copiu, a List eto ga vami, vidite i z njega i svakom
    prikai te kakvog imate Biskupa, i ta j e hoti o od vas
    uraditi, samo da sam ja njegovim laima povirovao
    i t. d." Ovo j e oni List pun karvave odluke, pun
    zlobe, pun kinjavi, pun paklene osvete, i laiuh, (po-
    vratise i protij ga) koga, koliko put ja
    na glavi mi se od straha jeure i di u vlasi, karv u
    meni l edeni, sardce studeni nesvist me pokl apa, dar-
    hat poduzima, mrak na pada, i posl i neg se u se
    m allo povrati m, progovara t : o! u i stinu pa-
    metna i pravedna u ovom postupanju
    Pae! protivnim pako o! paklene zlobe, i
    o dosad i nepomiljene, a kamoli
    osvete, u jednom duhovnom Pastiru!(?) Ovo
    j e oni list s koim traae opako sardce umetatse mar-
    tvim gl avama mnogih redovnikah, i katolikah. Ovo
    je list u koim pie, da je zabranjivao svako
    zaracenje.* Zato pako Kotroman (razd. Xl.)
    i drugi protivnici Provincie, fratre zovu uvridljivim
    imenom Rac, zaracen, j er fratri gledati, da
    se pravda i pravedni zl i ma, i nepravednima pod noge
    starpaju, uz to dragevolje prim it osuda h, koje
    u ovim uzgonam izlaze za obranu, i zlih, i
    l aljivih ljudih ; ova reko fratri podnositi ;
    jesuse sa zlima, i l aljivima zarattili , a nisu zaraci li ,
    i j esu po zakonim i naredbam carkvenskim razloito
    stali suprot osudama S. Skuppa od ra-
    irenja vire: medju to neprotive se fratri , onim osu-
    dama poradi druge svarhe, nego samo to znadu da
    su i sveteni tvu i svemu puku u Bosni
    u ovim okolnostima, ne samo nekoristne, nego i mlogo
    kodne, pogibljive po stanje moralno t. j . duevno.
    Iz ove dakle ruke fratri se protive osudama koe u
    ovoj parbi izilaze s' Propagande Rimske, al to
    fratri svedjer dare prid ono, to govori pri-
    Papa Benedikt XIV. t. j . da moe lasno preva-
    ren bit Papa s' lanim prikazivanjim (a) fratri
    * Na one koje i srisuju kralj evine, mi sta i njiova imena,
    spada kazati , gdi j e, i koj a se zove drava Racka? tko li je
    Rac? Odkuda ja ovdi samo kaem kako u Bosni jedni druge
    pecat, korit, i bockat imenom Rac dakle: rieti komu
    Rac biva nazvati ga buntovnikom, ili onim, koi se je odbi o
    zakonitoj vlasti, i ovo je kod Bonjaka unil o u odk<t d
    su Sarbi (koe oni u zovu Racim, a daravu Racka i
    gamo koi sa Sarbima reknu Sarb, Sarbia) zat attili se sa
    svoim Dahiama i odkad su prostost, i slobodu
    zadobili, od onoga reko, vrimena postaloj e kod Bonj akah
    ukorno ime Rac i zaracilse: da re bo Bonjaci da su
    Sarbi skinuv s vrata odbili se vlasti, ili carstvu,
    medjuto zna carstvo, i V. Dvor knlikosu Sarbi i pria a i sad
    njemu naklonjeni i virni.
    (a) ... nihil facilius est, quam ut aliquando Ponlifi "es
    deci piantur vel falsa verum enarratione, vel reciHati one ali -
    cujus veritatis, quam si notam habuissent, nunquam ea con-
    cessissent, aut mandassent, quae alicujus vitii arguuntur ...
    Non sol um Episcopus .. . sed ali is quibusli bet, et quorum res
    agatur, si demnum exponant aut j am abventum, aut proxime
    gledaju, i rukama napipaju, nego rta vas mah
    fataju, i pridobro znadu, da je S. Stol Poo-
    tenovim, i drugiuh protivnika Provincie l aljivim
    prikazivanj i m privaren i naveden za p0virovati, da j e
    po Starih Katolikah bosanski h bolje, i
    ako se zasad dadne oblast svarhu fratarah,
    varkom dakl e Rim privaren (obrepti tie, et subrep-
    titie) dade oblast svarhu fratarah, al ja
    nikad nebi bio dao, da nije bilo laljivih izvistjah,
    i da Rim prividja: koliko j e sveteni tvu, i katolici m
    pogiblj iva obl ast svarhu fratarah, i utarnutje
    Provb1cie, Provincia/a, Gvardiana/7, Noviticita/7 i t. d.
    Ljubavlju dakl e spasenja duah Karstjanskih stegnuti
    fratri protivese postupanju i neosnovani m
    osudama koe izlaze za utarnutja Provincie, a uzdi-
    gnutje svarhu fratarah; nitanemanje u svemu
    ovomu na drugu se stranu fratri neokrenue izvan
    k' samom Rimu, komu bez pristanka svaka pri ka-
    zuj u i isti nita izvistjah svarhu svega Ova pako
    pri d samo oni tko je ko i
    zloban, pravdi, i istini proti van moe nazvat fratre
    Racim, zaracenim. - U spomenutor.t Listu
    vel i : da su fratri suprot njemu tube u Rimu,
    i t. d., nut fratri su svedjer pozivali, i pozi-
    vaju nek samo jedno slovce ako moe iz-
    nese na sridu s koim su ga gdigod oni tuili, izvan
    koliko su usilovani bili (defensive) suprot njegovi m
    potvoranj im branit svoje potenj e, i odbij at silna na-
    sartanja. - Veli i to u onomu Listu: da su
    fratri u ovoj parbi, svagdt izgubili, i sramotni ostali.
    Medj u to: fratri imadu u ruci oprave (Documenta) u
    Rimu na svi tlost izdane (Razd. VII) iz koih
    biva: da su fratri Processa
    rimskog, Mol ajonovim, i Pootenovim (dok ni je tra-
    koj a su svoja, zasl i pljen posto) na asti: pravi,
    poteni , svitli , i svake pofale dostojni ; protivnim pako
    naastje, i ukazan kriv. l ova svi-
    mogu fratri u 7. jezikah na svitlost izdati ,
    i svi tu neka vidi, i sudi : komu se ima ri eti ,
    da je sramotan.
    Na 12. miseca pnm1 s' Propa-
    gande iz Ri ma Li st od 7. miseca prosinca proaste
    godine s' koim Listom Prefekt Propagande G. Fran-
    seni odgovara na njegovo pismo od 5. i 25.
    miseca Rujna pro. god. Istim Li stom G. Fransoni
    fal i i njegova postupanja, osobito s' koim
    je pokazao svoju mudrost, kad j e doavi u Tra-
    vni k skloni ose za mir prigarlit, i oprostit sve uvride
    buntovnicim fratrim (b) uz ovo G. Fransoni
    odobrava postupanje suprot Vezi ru, i nje-
    obventurum ex Pontificis Decret o Litteris eli am apostolicis
    robor11tO, conceditur (ut omnibus notum est) aperitis oris ut
    jura sua deducere possint". Bened. XIV. De Syn. Dioece L. IX
    e. vm u.
    (b) . . . "Mi e poi riuscito di consol azione l' intendere
    che' Ellos i n Tr avnik abbi a usato coi Rl'ligiosi rebell i di
    una orudente moderazione pront issima sia si addimostrata."
    Dakle, ne samo oako ostal i! ponit' nja, koj ah fratri orama
    Pr opagandi i pokazae bijahu izprazna, i neplodna,
    nego i ona etva (razd. XII) s' kojom fratri svoje osobe pri-
    dadoe vl asti gl avnog, i poznanog svog neprijatelja
    pn fratre ni j ednog dobrog pl llda kod O. Fransnnia,
    ne skide nji ah ni onog uvridljivog imena buntovnik l
    govoj Bu)uruldi s
    1
    kojom bih progiaeno, da j e mir
    medju Biskupom, i fratrim prid Vezirom skloplj en i
    utvardj en na tom: da se u svemu stari red, i
    povratiti ima (Razd. XIII.) (e) S' ovim dakle javlj enjem
    G. Fransonia pokriplj en, i nita od svoje si li e,
    i neotpustja, nego t o i j edri e
    i svakom prigodom klasa: nikad vie fratri imati
    Provi ncialah niti drugih ikakvih stareinah, niti
    yie. Provincia biti , izgubil isu svaka pomi l ovanja, ja,
    ja! j edan Stareina meni se moraju Cil rkli , ostali
    podloit, i posluh u svemu i t. d. I za dostignut
    da se zbilj a nj emu fratri u svemu podl oe,
    kao stareini Provincie ovo jim daje Pismo (d) na-
    jih, da se na istu podpiu, i kao novu Pro-
    fessiu ili i zavi t da sama nj ega po-
    znaju za stareinu svoga. Suvie ovog vrimena Ba-
    sveudilj pristupa u ovom Veziru, i pomnjivo
    trai nebili kako izmako od nj eg Bujuruldi, s koj om
    bi mogo sillovati fratre na potpunu podl onost, i
    posluh prama sebi. Najvie je pako ufanje
    stavio u koga j e posl o u odanl e u Cari-
    grad i nadase, da mu isti izvadit Ferman s' koi m
    fratri usi ll ovani biti poznat za vazda ko
    svoga starei nu, to ako nei sposluje, spremase
    glavom u Cari grad poradi Fermana,
    i s' tim svoi m odlaskom u Carigrad priti
    fratrim, i to onom prigodom kad Discreti manastira
    poslim smarti po starom
    pristavie mu za Paroka na Kotor jednog Redovnika,
    koim na to svojom rukom pie ovako:
    dimse smionosti tiuh otacah, da ruku u tugju
    etvu na to Carskog Fermana. ja sam kroz
    take posl ove usillovan do Dev/eta akomi moj
    Car htjedne poklonit stareinstvo, koe mi j e moj
    starii dao, ter kada Carski Ferman izajde, onda
    znat gdismo, a zasad providit upu kottorsku.
    S' ovim sve vas na sveti posluh ostaj em
    u Travniku na 4. 1845. Rafo Biskup, i Star-
    j eina fratarski r. v."
    U ovim okolostim stinjeni i gotov od svakle
    (e) "Approvo per altro la protesta da Lei fatta contro
    il Decreto promulgato in tutti Tribunali di Bosnia, nel qual e
    si contenere doversi governare il Apostolico del pariche
    i Religiosi giusta gl i antichi mi della Provincia". dakle
    velikoga! Fratri koi to ikad mogu vi e podlause Pro-
    pagandi, i samo to el e od i ste imati pravedni sud evo
    sveudilj od Fransonia nazivaju se buntovnici (ribelli)
    pako, koi nit Boji, nit Carkveni, nit Papini, nit Propagandini
    nit Carski, nit Vezirskih naredbah, i zapovidi obsluuje niti
    j ih prizire izalo, nego kao samosilnik svaka Prava 'gazi
    svaka po svoj oj volji suprot zakonim i opet od
    g. Fransonia falise i uzdie, nagovara i da zar j o
    slidi u svoj oj uzdizat se suprot Veziru, i nje-
    govim naredbama izdanim za uzdarati mir medju fratri m
    Biskupom i Katolici m; nut neznam tabi bilo kad bi g.
    soni j ednog Vikara Apostol skog u Praj skoj, Engl eskoj, Russii
    oi i u drugim Kraljestvim na takva dilla nagovarao, neznan{
    reko ta bi bilo od onog Vikara Apostol skog, ali koliko svag-
    danji dog!ldj aji sva je prilika, da bi se ovaki barzo
    stanio u Rimu, nit bi ga vie elja pol egla natrag. I doista
    svak lasno moe vidit, koliko j e neosnovano, i po Katolike
    pogiblji vo ovako postupanje g. Fransonia, koi i dru-
    bisnu daje prigodu, nek j e jo bisnii i mamenii, pak
    makar se zamelo Karstjanstvo u Bosni(?)l
    (d) Vid. Docum. P.
    kruto stegnuti vidj ahuse Redovnici. A evo najpria
    stegnuti biahu od koi prigrabivi stareinstvo
    i svu obl ast duhovnu, razapese u sred Bosne
    da po svoj oj, i svoih privarenikah volji svim
    i upravlj a, koga miluje, na kog j e ljut
    u toj oblasti upe prigrabi dili
    jih medju svoim privarenicim, otro jim zapdvida
    da svaku l emozinu manastirim uztegnu, nebil tako
    to pri a manastiri, koi su gnjizdo Svetenitva, i puka
    u Bosni propali, razkopani i uniteni bili:
    zati m videse Redovnici stegnuti od Propagande, koja
    svuh obl ast svarhu fratarah dade
    Provincie, i imena fratarskog protivniku, i koja j e j o
    pri.a pri d P?klisarim izjasnilase: da nemogu
    dv1 oblash duhovne t. J. Proviuciala, i Biskupa
    biti u Bosni one S. Pisma: Non
    arabis in bove simu/ et asino. Deut. C. 22. l ovo
    bih na Propagandi davno a sad vide
    fratri, da .. sve njiove sve suze, sve razloge, i
    svako nJJOvo opravdanj e odbacivi Propa-
    ganda pridade jih samovoljnosti Uz ovo
    gl edaju fratri sebe stegnute od iste Propagande u tom:
    to da stareina Reda ili General neima nika-
    kvog upli va u stvari Redovnikah Bosanskih. - Na-
    dalje vide fratri sebe stegnute od Vedrog Dvora Austri-
    anskog, koi zbiljno, i snano podupira, brani
    i pomae, s' tim namjerava Provinciu kao svomu
    stvu pogibljivu, utarnuti.* Najposli videse Redovnici
    *. Kazaosam u Razdiljku VI. da je l anim po-
    tvaranj em kod Vedrog Dvora Provinciu osvadio od
    njekakvog zaveza s' llirim ili S/avjanim. Na dru-
    gom mistu kazaosam, da j e fratre osobi to koi u Cesa-
    .Kralj evinam nauke. sli.aju, os vadio na Propagandi od
    Knvov1rstva, koe osvadj enje nar avnim staviloje
    carnu karpu na obraz svim i Semenitim svi ma
    i Upraviteljim Mladei, svim koiuh
    broj na 27 millionah u Carstvu Austrianskom izilazi kukavni
    dakle fratri Bosanski borese, i harvuse s' Propagandom Rim-
    skom za obranit koliko svoje, toliko svoih nj egda
    i u Cesarovini potenje i pra-
    voyirstvo, .medjuto: oni s' Propagandom' gom-
    Vedn put u svoj e
    1 Darave sa sv1m (Razd. X.) 1 s' t1m kao potvardjuje l ana
    potvaranja zlobnog a sad sveudilj istoga
    nepribolne. Provinciik i puku u Bosni.
    Dakle osvad1 fratre kod 1ma od Krivovirstva a kod
    od zaveza sa Sl avjanim, i premda Rim, i pomljivo
    najdoe, da j e to j edno, i drugo samo lano
    i zl obno potvoranje od izmilj eno nek on sam moe
    imat svu obl ast duhovnu s varhu fratarah u Bosni nitane-
    manj e, kako Propaganda, tako i V. Dvor brani
    i zatituje, a fratre zl obi i progoni. Ovdi svak moe
    opazit koliko je duboka pripredenost s' kojom iz-
    fr.atre. os it .. od. onog o.d t!i je Rim, .i najpl a-
    iJIVII, 1 najvareljiVII t. J. od Knvov1rstva i od zaveza Slav-
    janskog, ili pravi e od Narodnosti; j er zavez o kom
    benavi, i sanja ja neznam komu je poznan, nego samo
    vidi se, da Narodni duh prosvitljenja kod fNaroda Slavo-
    Ilirskog ko iz najdubljih tminah pomallo na bieli
    dan izi lazi!, i ovi duh premda u Bosni neima ni misli ni
    traga, ni glasa, ipak je veliki trun u oku i to
    j e vie: eto zar i dvor zazi va ovaj duh od
    kao pogibljiv svom snanom i prostranom Carstvu. Nek je
    svata! l da uprav kaem, ono to j e: t. j. ja se
    to Propaganda .i qvor laima j er
    tako hoda kod IJudl'l, da l asno pov1ruju onom, koi se ue-
    tom ko Francikani, nego svilenim pasom opasuje. Odkud
    reko to mu u parvi mah povirovae, nut
    45
    stegnuti od mlogiuh Karstjanah svoih domorodacah,
    koi njeki zlobom nj eki pako strahom proklestva, 1
    drugim .
    ostaliuh protivnikah Provmc1e nadusam, 1 potaknuti
    u koim mistima podiuse, i ustaju suprot
    nicim. l ovu stegu s' prigorkim suzama gledaju
    fratri i ista sarca u njima od al osti pucaju,
    da od mile bratje svoje Karstjanah, za koje svoje
    due i til esa ulagalisu, i na pogibi o stavljali, sad su
    porugani, psovarii, prokletcim, Racim, i t. d. nazvani.
    Na ovi dakl e premda od svakle da
    fratri stegnuti vidjahuse, nitanemanje jo ni _u
    okolostima (izvadivi njeke) nekl onue, nego 1ma]UCI
    u Boga ufanje, u pravdu _u
    j edinstvo, i stalnost SVOJU, nadvladanJe, 1
    makar bilo i s' velikim jo trudom, i SJe-
    dinj eno, l da fratri ima?u _ruka1_na
    svoim oprave (dokumenta) od svog pnd Vtslfatonm,
    i na sudu Propagande, opravdanja, takodj er
    da znadu koliko je do sad i sjajni Dvor Carigrad-
    ski i Turci Bosanski uvjereni od njiove virnosti,
    nalposli da imadu u rukama tolike Visoko-
    Carske Fermane, evo ni mall o se nepripadaju
    to priti u Carigrad na sud ; fratri j edva
    da, kako na drugim sudima, tako i
    na Carskom Sudu klonut, i i zgubit,
    a njiova pravednost na sridu, i pri-
    dobit: uz ovo pako jo tvardje d are, da kad sjajni
    Dvor dojde u poznanje pravo, tko j e kriv, tkoli je
    prav? i sti nito krivog okrivit, a
    dat i pravi Red u svemu to pna povratiti .
    ' Dokle priti sa sudom Carskim evo
    s' miseca sabrase Aja/et (gospoda
    zapovidni ci) bosanski u Travnik za uredj ivat s' novim
    Vezirom poslove Ovom prigodom zove
    Vezir u Travnik od svakog manastira po dvoi cu
    fratarah: dan 13-ti dakle istog miseca naredi Vezir,
    da 4 Pae Bosanske t. j. zapovidnik Mah-
    mud Paa, Tuzlanski Mahmud Paa, Mu-
    stafa Paa, i Sarajski zapovidnik Fazli Paa zovnu
    prida se Biskupa i da _PDI_nljivo
    parbu svukol iku razloge pnme, 1 prot1tra]u, za-
    tim njemu prikau svaka. Taj dan prid
    spomenutih Paah i dugo, i
    parbese, i otrim besjedama l za. neduiJit
    besjede ukratko kaem: Kako dosad, tako 1 sad Ba-
    sve na jednom stoi : ja drugo nita, nego
    ono tomi je Rim dao, t. j . da sam ja sam u svemu
    svarhu fratarah stareina, ovo jedno zatim
    i molim nek mi Gospodar Vezir dade Bujuruldi da
    mogu neposlune Rulzbane meni podloit, i pokorit,
    i na posluh sillovati, ako mi pak Vezir neda takvu
    Bujuruldi, j a sam pripravan jai_t konja, i pu-
    tovat u Carigrad, i to mi je najlage, a evo j edna
    noga je u uzengii. Po isti fratri vele ono
    to su pria (Razd. XIII) govorili; to jest: Rim j e dao
    i umarti a to posli nego bih iznaasto, i njima
    prikazano, da j e l aac, i <;Ja j e kriv, da su
    pravi pak opet ove progone, a njega brane s tolikom .t?-
    tom 'smutnjama i pokvarenjem prostog puka. _Nu mogo
    i toga kraj najti, i na sridu da okolosb nezabranjUju.
    za vrime svarhu nas da ima kao izviditelj
    (mufeti) obl ast, nu i ovu oblast mora
    po zakonim postupat, on pako nikakvih ne-
    obsluuje, nit jih zarezuje i mallo. Pak! Rim Je dao,
    da koja su j ednog Visitatora, al od tog
    on nita nedilluje, nego trai kako nas privalit,
    a sebe utvardit kao starei nom naim do smarti. A
    najposli mi istinito, da je Rim dao
    stareinstvo svarhu nas povukaose za nj egovim, i
    drugiuh naih protivnikah, l aima, zato volimose rasut,
    i razbjegnut, nego biti pod njegovom oblastju. Nit mi
    drugo traimo izvan, da ostanemo u naem Redu kako
    smo dosad bili; nemoeli tako biti? mi nami
    trait kruha gdi mognemo, uz to iz naeg Reda, a
    i z pod Carskog skuta nemislimo nikuda. Ovom pri-
    godom Pae ovako zbore: Po te Biskupe! a i po
    fratre najbolje je, da se sklonite, i namistite
    i ti Biskupe ostat, i biti onako, kako su dosad Bl-
    skupi u Bosni bi li, a i fratri nek ostanu onako kako
    su evo od fetha (osvoj enj a Bosne) bili pod svoim
    stareinam mi, i vas aja/et tomu j e razi (voljan) a
    darimo i Devlet na tom j e stao. A ti
    Biskupe! dobro znaj, da tebi nemoe Vezir dati Bu-
    juruldi svarhu fratarah koi tolike, i tolike Carske
    Fermane imadu u rukama, po koim Fermanima ni
    mi zapovidnici neimamo obl asti svarhu fratarah, oni
    su bo Carski ljudi ; nego kad ti u Cari-
    grad dobro l ajde, pa ako i zvadi da si_ sv arh u
    fratarah, eto ti po Fermanu 1 BuJuntldl odma
    - Ovo bih prikazano Vezi ru, koi svaka razu-
    mivi zaiska od nek pismeno dadne, kako
    se j e on zaisko u Carigrad, to i t. j.
    svoj rukopis pridade Veziru kako on ho-
    imati Ferman za utvardit svoje starjeinstvo
    svarhu fratarah, i za podloit jih u svemu svoj oj
    vlasti zaiskoje od Vezira da ga pusti projti u Cari-
    grad. - U isto doba d_a
    ricu fratarah, koi su kako veil, njegovi tui-
    t elji, i protivnici , i koiuh da nije u Bosni, ostali bi
    se fratri drage volje nj emu podloili, reko, da
    jih zajedno njime Vezir spremi, i poalje u Cari-
    grad, na to Vezir ovako odgovori: mlogo
    je ondi imati i dva tuitelja (davugji) a kamoli osme-
    ri cu? a j a i t ako nenalazim, niti vidim, da su fratri
    tvoji protivnici, i nepri atelji, nego samo el e ostati
    u svomu stanju, i na starini kako su do danas bili,
    i kako su Ruhbani po drugim al ti
    da njeto novo nije druga, nego ajde
    do Dev/eta pak ako meni odanle dojde zapovid,
    ne 8 nego 'so Ruhbanah poslat u Carigrad. Medjuto:
    najposli bih (jer da
    ide u Carigrad, a Vezir se pribojava velikog, i kar-
    vnog kakvog zla) da od tri manastira troicu frata-
    rah na ime sviuh ostalih, koi su jedino, i
    kako bi on hotio, da podloe, pojdu u Ca-
    ri grad; i po imenu zaiska Ka-
    raulu i medjuto za putovat
    slaba: i izminu M. koi je pria dvi
    godine bio u istom poslu kod Dev/eta. I d_a
    se pribliavahu svetkovine uskarsne odlazak u Can-
    grad bih prometnut za svetkovine.
    -355-
    Posti nego izjasnise da u Cari-
    grad, i svarhu toga dade Vezi ru svoj Rukopis,
    glas od putovanj a nj egova, i fratarah u Carigr ad.
    Ovi glas nj ekim od privarenikah poimenu
    nepade na sardce, nu drugim kao
    koi j edva da ode i z Bosne, i da on kao
    Vikar Generali svi m darma, i upravlja, i drugim
    mlogim, koi su sve ufanje stavi li u lai, koe jim
    iz Cari grada alj e, i zato ko nesvistni, i sme-
    teni svedjer glasaju, i bubaju, da u Carigradu nitko
    drugi, nego sam g. Stiirmer ovi m poslom
    ovima j e reko vario drago to polazi u Ca-
    rigrad, i govore: eto nama do tri miseca nae svitl e
    krune, kao slavodobitne i Ferman, da vie
    neima fratarluka u Bosni, i da barem 50 od fratarah
    mora u izagnanj e). Na ovi
    jedni slobode, drugi plae koi zbil j a
    pria polaska varcat, tarzat tamo, amo bacat
    i govoriti : ja nemogu u Carigrad, j a on di imam
    moga a kako Raju ostaviti? a tk Raji
    zakon i t. d. davati? Na to mu bih odgovoreno:
    kad si mogo tri godine provesti nj eto u Rimu, a
    nj eto u Arnautluku izvan Bosne, pak Raja opet je
    ostala u svom zakonu, moe i u Carigrad za
    tri miseca, i opetse vratit. Medju to: fratri se spre-
    maju u Cari grad kako sam gori reko u
    Boga, i u Documenta ili oprave koe imadu u rukama
    od svoje pravednosti, a okrivljenj a sudom
    Visitatorah, i iste Propagande Rimske, odkud darie
    temeljito da u Carigradu po sudu vidit,
    da se ispunie Pravde po lsaii Proroku
    izustite: I na mjerru sud, i pravdu i prikre-
    u!fanje la ih, i zavez njiov Kne-
    i t. d.) moi ostati. Et panam
    in pondere judicium, et justitiam in mensura: et
    subvertet granda spem rnendacii, et protutionern
    aquae inundabunt. Et delebitur joedus .... et pacturn
    cum inferno non stabil. Iza 28. nadajuse fratri da
    se izprazno uffanje, i la, koja nesvistne nji ove
    protivnike uzdie, i pokripljuje: Vana spes et men-
    dacium viro insensato, et omnia extollunt inp!u-
    dentes. Eccl. 34. l da onim koi opaka daju,
    ista po v arh nji ove gl ave pasti: Faci enti nequissimum
    consilium, super ipsum devolvetur. Ibid. 27. l koi
    pod drugim pravednim j amu kopaj u, i kopalisu priko
    toliko godinah pasti u nju: Et qui joveam
    jadit incidet in eam, et qui statuit lapidem proximo
    offendet in eo. lbidem. A da istina koju oni od
    toliko godinah, s' tolikim trudom trae njima zapasti
    i utii t ji h .. . Veritas ad eo s, qui operantur iliam re ver-
    telur. Eccl. 27. l tako da oni ugledat, da se bez
    lai besjeda zakona ispuni: sine mendacio consuma-
    bitur verbum legis. Eccl. 34. Ova reko prid
    fratri veselim sardcem polaze u Cari grad na
    sud, kud ji h si liom potee. Na 28. miseca
    oujka Fratri za Cari grada putnici, i pri P?-
    lazku izajdoe prid Vezira, kojom prigodom SVOJU
    zlobu prama fratrim, Carkvam, i Manastirim pokaza
    ovim Veziru: \.-estiti
    Gospodare! Fratri imadu u rukama Carkve, i Mana-
    stire1 i pribogate njiove blagajnice (hazne) molim Te
    dakle Gospodare! da natjera fratre, nekami dadu
    putbinu, i troak isplate, koga j a u
    Carigrad; a ako fratri i vel e, da neimaju, nije jim
    virovati, i daj mi tvoje kavaze, da njima potraim,
    i prikopam manastire, i Carkve, pak vidi t, kako
    na sridu sve. Na ovo Vezir odgovori Ba-
    pri d fratri m: "Ajde ti Biskupe l u Carigrad
    kako si poo, a one carkve i manastiri ako to
    imadu ono ni je fratarsko, nego si romako, i od onog
    ni si ti , ni ja ni fratri gospodari , ono je svezano za
    one zidine." O pravedni besjeda h l ej Vezire Bog te
    veseli o! koi tako pravedno i mudro odgovori za po-
    mesti zl obnoga protivnika Bojih t. j. Bari-
    koi je gori od onog Simona, od koga se u S.
    Pi smt1 tije u knjigi Il. Machabeah da je izdao imani-
    stvo blagajnice Carkvejerozolimitanske Vojvodi Appol-
    loniu, i Heli odoru. A vidi svitu! i mislite ljudi l
    irna od Rima, i i sad od sviuh
    upah Lemozine manastirah sebi prigrabio, i oteo,
    pak opet da mu fratri putbinu u Carigrad
    plate, i troak potegnu, kud sam nagao je? Uz ovo
    vidite ljudi l l ai prokl et e: pri a svakom pri-
    godom kazuje, glasa, i buba, da su Fratri sve izda-
    vali Turcim jih, da jim pravdu prisude, a sad
    prid Vezi rom osvadja zlobnik fratre, da imadu pri-
    bogate blagajnice u rukama?! Dakl en osta-
    vivi svu svoju obl ast svarhu fratarah, i puka na
    ode, i na 21. miseca Travnja zajedno s'
    Posl anicim fratarah u Cari grad stie.
    Razdiljak XV.
    j ezgra
    Vikar Generali dari svu oblast du-
    hovnu u Bosni. Napominjase na koi su od pria Redovnici
    ivili, i dobre izgl ede davali Za.
    i ta se dogadja medju on1m, ko1 njrah
    slide. Razpustna dilla Kako isti u tolika upade.
    koi je i pria svako vrime, a osobi to
    u ovim uzgonama medju Bratjom cipanja, i
    * Na druggom sam mi stu napomenuo, a svoj
    Provincii da j e nj egda bio priestok1 prohvmk be-
    zakonstvih i neosnovanih postupanjah, i osudah Pro-
    pagande Rimske, branitelj pako nei e,. Pravah! i
    Poveljah (vid. Docum d) al posll nego VIdje
    da Propaganda zatituj e, i svaka _njegova od?-
    brava a u isto doba padde na um Parok1a, zakoju
    imati

    potvardj enje od Bi skupa, koj e


    kao svomu protivniku neda: ovo dakl en ponJ-
    zi se pram sj edinise njime,_ i sve
    tada stavljat (vidi Doc. N) za upropast_1 t fratre, 1
    Provinciu: O prokleta opakosti! koja dotle
    da za dostignuti , i uivat! neprratelj,
    i pod kop bratje Redovn1kah, 1 majke Provmc1e:
    et amicus ad inimicitiam convertentur, o presumtto neqwsstma
    unde creata es cooperire aridam, malitia et dolositate illius.
    Ecc. e. 37. O pohlepnosti Smardlj iva! koja
    omarzne pravda, i istina, da zav1te, .1 s_tanje
    svoje da se izrekne suprot pravedmm, 1 fal1t, 1 po-
    maga't bezdunog i opakog Qui
    quunf le[Jem laudant impium Pro vC. 28. q nesvrstna l
    koja da su besjede, usta opakost, l a 1 pn;-
    vara da on nevidi kako bi dobro d11lovao. Opakost m1sll,
    u sv'akom j e zlu stoer
    1
    i_ on milluje: Verba eius
    iniquitas, et do{ us, no_lwt ut be'} e l!geret. Imqwtatem
    meditatus est m cubmlo suo, asttftl omm vtae non bonae, ma-
    /iliam autem non odivit. Psatm, XXXV. Stoer je bio reko

    -- 356-
    svagdi kao kolovodja nemi ra iz tica ose, i po tom
    svakim smutnjama pri godu dao i
    Pootena na zl o, i nemir, s' tim pako druggo ni je
    traio nego svoju vlastitu i zgodu,
    i uzvienje svoje svarhu drugiuh: to zbilja po ne-
    brojenim svojim laima, a krivog sudca, i
    Visitatora opakog Pootena, i evo zadobi, i
    milostju po njegovu odlasku u Carigrad,
    svu oblast svarhu puka, i fratarah primi
    I kako sam spomenuo, da smarde
    zidovi manastirski, i on manastire zove )amam pa-
    klenim. Zato posti nego po milosti Propagande po-
    stade Provincialom nastanise u Docu u Paro-
    kianskoj, gdi evo i Curiam Episcopalem,
    et Gubernium Provinciae razapese, sam se
    u seb slavvi, i j er bo vidi sebe za najtvardji
    kolac privezana, u obl asti is pod ne-
    besah l etiti. Punovlastnik, dakl en i samosi lnik du-
    hovni pod imenom Vikara Generaloga G.
    u svemu svoju oblast pokazuje
    s' Karstjanstvom i Misni cim vlada, i upravlja, odkud
    s' tom svojom nezauzdanom obl astju stavlja na Tolisu
    novog Paroka na Banjaluku, Vuica na Kottor
    koi j e istom pria dvi godine mladu
    Missu reko, al da mu j e majka druggi put
    udovi ca sad slubeni ca po milosti majke
    ml adjan sinak pria vrimena postade parokom na
    jednoj od parvih upah. Nadalje: s' Kotro-
    manom, i opl ete po komu s' po-
    Muselima od upanjca, i Vezira
    na si llu otee od manastira dvi upe Du-
    vanjske Mokronoge i Rakitno pak jih dadoe .Erce-
    govci m, na Mokronogam upnikom
    (Belju). Takodjer u svemu ostalomu postupa
    na njegovog principala t. j . grabbi od
    upah l emozine manastirske, targuj e, i dobiva pro-
    Karstjanima odpustjenj a u rodstvu, i drugge
    milosti duhovne isti svoj om oblastju dade dopus.tjenje
    (Dimissorias) gl asovitom(l) Bojanu (Razd. V) i
    ter jih u Dalmacii za Misnike rediti, uzto ovim,
    i druggim daje lspovi d (Juri sdictiu) i t. d.
    Kazao sam (Razd. 1.) i poznato je, da od vie
    stotin godinah jesu sami Franciskani u Bosni duhovni
    Pastiri pravovirnog puka odkud svako
    vrime pomnjive stareine od Provincie jesu se brinuli,
    nesamo, da Provincia dobre Redovnike u svom krilu
    svakog zl a i pria uza svu uzgonu al sad
    V ikarom Generali m j o se deblji, i zalah stoer nita-
    manje s' bez due slipac Pooten radujese
    i nagovara ga, da proslidi u svojoj u sianju nemira,
    u zakonah, nagovara ga reko, l Pooten
    mu iz Bara ovako: " Reverendissime Pater! amice dilectis-
    sime! Dulcissimae P. V. Litterae di 6. j anu ad me datae,
    quam grati ssimae mihi fuerant, cum probe ex iisdem per-
    spexerim P. V. si cut semper fuerat, ita et esse animo erga
    me summopere benevolo. Vehementer gaudeo, quod P. V.
    ad Vi cadi Generali s dignitatem evertus fuerit, tum quia strenuus
    causa defensor id merebatur, tum quia M. D. in rebus
    arct is maj oris poteri t esse auxilio: Macte igitur anim o vir
    forti s! perge sciut capisti. Quadam manu tergia, aut alia quae
    in Bosnia remanserunt sint V. P. Pecuniam quam P. V. mu-
    tuam acceperat, mihi restituit M. - me commendans
    se. R. P. V. Antibari
    die 28. Febr. 1.845. Carol us Pooten Eppus. ur. p.
    ima, nego suvi e nastojalisu, da isti Redovnici budu
    dobri, i izvarstiti Pastiri duhovni. Daklen Provincie
    Bosanske nije dunost i brigga uzdarat samo ma-
    nastire, Noviciate, i drugga koja su Redovnicim vla-
    stita; nego njezina je dunost puk s' Pastiri m providjat,
    i podmirivat ; porad ove dakl e svarhe, kako sam i to
    jur na druggom mistu napomenuo Provincia j e svedjer
    veliku brigu, i pomlju stavljala za uzmloat broj
    Misnikah, zato fratri kuppe, i uzimaju od roditeljah
    od 11 i 12 godinah, pak jih u manastirim
    svojim trokom rahne, i zatim esnaeste godine
    dobi po naredbi S. Sabora Tridentinskog isti mla-
    zavite (Sol emmem Professionem Religiosam)
    kojom prigodom po hotjenju stareinah, i starom
    u Provincii daranom, isti moraju
    stavit ruku na Evangelje, i zakletse, da posti nego
    nauke iz izvanjskih daravah povratitse u
    Bosnu, i da bit pripravni, kadgod jim stareine
    Provincie narede prifatitse slube duhovne puka.
    Nadalje: pom njivi , i duevni starci, ili stareine Pro-
    vincie za da su Pastiri u svojim dunostim
    i zvarstitii po davnanjem takodjer u svaki
    manastir stavljaju po njekoliko Misnikah, da
    budu Examinatores, i poslim neggo mladi fratri po
    dospivenim naucim povratese u Bosnu makar kakvo
    dobro donieli od napredka u naucim
    opet njeko vrime titraju, i prigl edaju ona,
    koja su u sli ali, i drugge priprave potre-
    bite zatim od spomenutih Examinatorah budu
    kuani , i pitani svarhu znanja, i umj etnosti, i ako
    jih Examinatori najdu podobne jih Biskupu
    porad jurisdictie, i od istoga opet budu kuani , sv arh u
    nauka, i znanja stvari potribitih jednom Pastiru du-
    hovnom, tad po svoj oj podobnosti prime jurisdictiu,
    iliti oblast duhovnu. Takodj er po Regul e
    S. Francika, i po u Provincii vazda obslu-
    enom mladi fratar imaosej e pripravit za navistit,
    ili pripovidit Boiu puku; poradi koe svarhe
    svaki parvo govorenj e ima ri et najpria u Rejectorium
    prid sakupplj enim Redovnicim, zatim uzima oblast za
    pripovidit s oltara, ili Pripovidnice. Posti svegga
    ovoga, stareina manastira dade haljine, konja, i drugga
    potribita mladom Mi sniku, i s' tim on postane gotov,
    i pripravan za na slubu puka, ako ga stare-
    ine na to odrede. Na ovi daklen u Bosni, gdi
    manjkaju semenita s' dohodcim ustanovljena, tro-
    kom, trudom, i znojom Redovnik za S. Francika sinova
    Provincie (a drugiuh naveosam u Razd. I)
    priko vie stotin godinah puk j est podmi-
    rivao. I s' ovim svetim uredbam, i dobrim
    j e da puk imadne uprav kripostne i izvar-
    stite (u Pastire. l osobito prianjih
    vrimenah porad Misnikah krat
    nici u manastirim vie bi dunostih, i poslova s' pri-
    velikim trudom i umorom na se primali, samo neka
    upama Misnici nemanjkaju. Po Regali S. Francika
    Provincial j e duan paziti, i gledati da Redovnici zavite
    pod puno obslue: zarad ove sv arhe po naredbi
    opet iste S. Regule, i Sabora Tridentinskoga kako u
    druggim Provinciama, tako i u Bosni Provincial
    Pohodj enj e ili Visitu svarhu Redovnikah, ne samo
    -357-
    koi su u manastirim, nego i onih, koi su po upama;
    tom prigodom trai, i pita za vladanje, i dilla svakog
    Redovnika, i ako gdi najde togod krivo, i neuredno
    nastoji popravit, i upravit. Ova pomlja Stareinah
    Provinci e jest prikoristna za uzdarat Redovnike u
    obsluenju Regule, i vladanja odkud
    premda fratri izvan manastira po upama u
    duggu vieku u svakakim. se prigodam nahadjahu,
    nitanemanje vazda su svoje ime, i potenje prid
    licem svega Naroda Bosanskoga i neoskvarnj eno
    uzdarali, nit j e bilo toga mista u komu, niti pame-
    tara od koga bi se pantilo, i da seje kadgod
    hardjav glas od raspustva za koim fratrom povuko.
    l ovo ivljenje Redovnikah j est parvi uzrok
    porad koga su fratri u Bosni, ne samo od Karstjanah
    nego od Hristjanah, i Turakah osobitim
    millo_vani, postivani , i procinjivanji, i da uprav;
    za lljude od onog svita darani. Dakl en iz ovdi, i
    na drugg9m mi stu napomenutih biva bi stro, da pomnja
    i brigga Francikanah jest podmirival a puk
    s' Misnicim. Zatim je, da bdenj e stareinah
    Provincie jest temelj dobrog, i i vlj enja
    fra tarah ; ovi uh pako ivljenje, j est temetl
    potenog, i Karstjanskog ivljenja Katolikah bosanskih
    po besjedi bo Spasitelja Isusa: Svetenici j esu svitlost
    svita, ili puka, i kakav j e Pastir, onako j e i staddo.
    Odkud s' naukom, a najvie dobrim izgledom fratarah,
    vazda suse Katolici bosanski odlikovali tako, da su
    domorodci tvardo uvjereni, da Karstjanin
    ne ce ubtt, ukrast, sl aggat, opsovat, zakl etse, niti u
    druggo ikakvo raspustvo ubrazdit; isto od njiah
    dare, i govore susj edi bratja naah Dalmatinci, Sla-
    vonci, i druggi koi njima Radi ta Molajoni od
    za. u Bosnu poslan (Razd. Vl)
    t stOJ tzvtstje daJU Ct v e lt: da su K atoli ci BosansKi pri-
    Karsfjanimah vrinzenah Apotolskih. (a)
    Pasli nego hol a glava, zl obna duah, nrsvitna
    nepostidni obraz, nepriatelj Kriposti, i proti vnik
    svakoga dobrog reda navisti ratt Provinci i
    sad spomenute, i drugge dobre uredbe, i svete obi-
    najpria pobarka, zatim sa svim uniti, on bo
    kako sam naspomenuo (Razd. V) netrai u Redov-
    nauk dobrotu, bogoljubstvo, podobnost, nit
    tto druggo, nego samo nek njim u istu tikvu
    puu, i nek se hrabro suprot Provincii, i stanju
    fratarskom harvu, i on jim daje minitvo juris-
    dictiu, parokie, i drugga pomilovanja; k' ovima
    pako pristupivi obrana, i zatita, koju Propaganda
    prama pokazuje; uz to: u sardcim mlogiuh
    (a) Relaz Vis. Can. Molajoni 1842.
    * Svaku blaenu duu mollim da mi oprosti to sam u
    ovim usilovan dovle otrim besjedama kadkad pro-
    govorit. Dua bome boli, sardce mi se ciepa, i suzze na
    _kako protivnici raskopavi gnjizdo kripostih,
    vrutak,. t dobrog reda, t. j. Provinciu, tolike
    Redovmke, blaem obrani puk u malo godinah nrivalie i na
    stazu izgubljenja privukoe. S' t oga usillovan' sam
    i _ml ogo usillovan etje progovorit; molim pako da
    za t_o n eruga. A jo g. 18!0 Pravi t e ljstvo Pro:
    se put otvara istinu ispovidi , i
    pt sa Progagandt: da je bogoljubstvu, i svakoj kri-
    pos!i. navistio. ,.Firmiter teneat s. cong-r. quod D.
    ptetatt ac omni virtuti apertum bellum indixerit". Dat.
    ex lterm. Congreg. m. Maji 1840.
    probudivse, i ljubav posebnosti, i vlastite
    da toliki, i toliki se
    i njim se sjedine. I kako se do tog dojde, da
    moe koga redit sa Misnika, dati mu
    lspovid, i Parokiu, tada ne samo
    ivlj enje, i sl ohost za parkosit stareinam Reda
    pokazase, nego prokleta linost, i nepomnja u mlogim
    probudise, i zavlada, niti vie ikakvog na-
    pridka u naucim odkud poslani u izvanjske
    Kraljevine poradi naukah, jedva dvi ili tri godine,
    i to najvie u linosti, i skitanju prometnu, pak eto
    jih u Bosnu za Parokovat; nu brigge neirnaju to
    iz Bogoslovie neznadu ni slova, nejma bo vie u
    Provincii Examinatorah, bit pitani za nauk,
    davat Provincial Dimissorias, i stareine ma-
    nastirah od vladanja
    nego seje ono eljno vrime kad treba samo
    rie ti: ja sam va i svagdi sam s vami Prisvitla
    kruno! pak eto odma Missa, I spovid, l Parokia. Iz
    ove ruke da danas izmedju 50 Parokah
    ima ji, koi su 25. godine dobi svoje upnicim
    od i imadi jih koi
    kako sam napomenuo neznaju ni 5.
    naah od oltard a kamoli togod pripo-
    vidit iz nauka spasonosnoga, nit znadu to je:
    Dogmatica, Moralis, Pastoralis, i t. d. Imade jih od
    koiuh vladanja boljeje utit, nego ta kazati, al jer
    su zeni ca okka sve jim mue nitje
    koristi makar koliko upljani suprot njima tuilise,
    i plakali. Tako suprot Drinovcu sva upa
    potui se i 150 stareinah parste na Pismo
    suprot istom pritiskae, i pria nego u Ca-
    rigrad poj de prikazae, pak jim bih uzalud, jer Ba-
    nj egova duevnost nepripustja, da pri kom
    od svojih privarenikah pomanjkanje poznade, po-
    kara, i pokori : kako je u toliko dogodjaji iz-
    kuana voli pripustit, da se vira Katoli-
    u Bosni utarne, nego da od svojih privar-
    enikah pomanjkanja pokori ; i doisto: kad bih jih
    pokorio, nebi ni jednog imao sebi privarena, a
    kad jih nebi imao, nebi mogo Provinci u uni tit,
    niti l etit onako, kako danas l eti. I ne samo fratri
    nego i sti puk danas bistro poznaje', da je
    od fratarah (nefratarah) mloge naslidnike steko do-
    pustivi jim, nek po volji ivu, svaka dilluju.
    Reko: da j e Visita, koju su stareine Provincie
    svarhu Redovnikah po upama bil a mlogo
    i da Redovnici budu pomljivi
    u ispunj enju svojih dunostih, i opazni za
    od pomanjkanjah. j o je pako i ko-
    ristnia ona oblast, koju imadoe stareine Provincie
    za svakog Redovnika dignuti sa upe u ma-
    nastir; j er ako bise koigod moe bit nao, koi bi
    bio zaneen, i zaboraviobise svojih dunostih, mo-
    roseje doistine spomenut zidinah manastirskih, i
    oblasti s' kojom ga mogu stareine dignut u ma-
    nastir, i sil l ovat da ive. Medjuto Ba-
    bih Zabi skuplj en, ne samo ovu, i svakku
    druggu oblast stareinah Provincie, po-
    gardit, i izsmiat; nego suVie tuise na Propagandi (b)
    (b) vid. Epil . Storico.
    -358 -
    suprot oblasti s kojom Provincial Visite Redovnike
    po upama, tuise reko, kao suprot jednoj pogriki,
    s' kojom se dostojanstvo, i character biskupski
    dd veli, samog Biskupa oblast imase
    pruat svarhu puka, i njiovih pastirah. I Ba-
    upropastjivat vlast stareinah od Pro-
    vincie, uz to razvi zastavu slobode, il pravie go-
    razpustva, i evo odma sramotno posarnu
    Begac na Ulicam, na Kuprisu, a za tim pla-
    men runog glasa 1839 na Zovika, i istina
    da isti plamen opali nu zli!menja imadu,
    da u onom plamenu bih i ctarvah. Opet
    godine 1842 u blatto od sramote skarhase
    ili na Viaci. Iste godine njeto prionu za
    Kotromana. Ove godine na Oraju u starca
    dobrog (?) Krianca dogodise ono to se u nje-
    govoj mladosti nije dogodilo ... I ovi dogodjaji ni-
    nikako se nis.u mogli potarpat i sakrit. A svi su
    ovih zenice Dakl en to se kod nas
    pria nikad evo po unitenoj vli!sti stareinah
    od Provincie u mall o godinah pakleni jilrci koju sra-
    motu sebi, i druggim uzrokovae, i najgardniim slu-
    tnjama u puku prostom, i svet om prigodu dadoe.
    Nadalje izmedju oniuh, koi su zeni ca oka Ba-
    i koi svoje zavite njem use pri-
    pak iz nj egove ruke i Parokie zadobie. vi-
    dimo kako njeki al ostna, i nesretno svoj ivot
    svarie. Tako rodjak ovoga mi-
    lostju mladjan zadobi Parokiu, i nikoga
    svarhu sebe tko bi ga mogo samo ponukovat, a ka-
    moli pokorit, ili sa upe u manastir dignuti, pro-
    pise alostnik, i od pitja tako strahovitu bolest
    za dobih, da je izgorivi od raki e crivah
    iz sebe izbacivao, i tako u mallo vrimena mladost
    svoju carnoj zemlj i pridade. Druggi u pitju priti-
    ravi, na konju nasarnja na jedan hardjav
    most i zajedno s' konj em skarhase s' mosta tilko
    nesretno, da je konj po nj emu padnuvi iz iva
    drob istisko; odkud u nj ekoliko sabiti i on mlad
    kao kap ode u zemlju. od pitj a kao napriko
    .ier mu se karv stite na usta i nos, i zatu-
    iga. od pitja otvoriese po svem tilu
    ljute rane, od ovih dakl e, i od pitja u mladosti
    svojoj dospi, i to brez misnika, bez ispovidi, pri-
    i drugih s u potribita O
    strahovite i nemil e smarti, 0 pri alostnih dogodja-
    jah l o neizkazane tette puku i ne-
    sretnoj Provincii, koj a s tolikim trudom, znojom i
    trokom sve ove nesretnike j est odhranila, i sad
    gleda jih iz njezini rukuh sebi prigra-
    bivi kao njeki uboicah pria vrimena gorkom
    smartj u umori, i podavi. ja na druggom
    mistu kazao, da je u Provincii Bosanskoj jo i
    danas podpuno obsluenje Regul e S. Francika, to
    sam i potvardi o, ovdi pako kaem
    ovliko strahovite pogrike, odkud moe tkogod po-
    mislit; da ja mene pobijam, niti na jednoj stoim,
    i kako se moe ri eti: da je ondi podpuno obslu-
    enje, gdi se tako strahovita dogadj ahu. I ko bi
    daklen ovako misli o, i dvoumio svarhu moga pri-
    kazivanja, elim neka se popravi, i neka me ovako
    razumie. Podpuno je obsluenje u
    pri onim Redovnicim, koi su stali za Provinciu, i
    koi se u ovim okolostim, i nemiru jo pomljivo
    od pomanjkanah, da se ova ne bi mogla
    svoj Provi ncii pripisat : al oni Neredovnici, koi su
    suprot Provincii, koim je ime Provincie mare nego
    ikaka drugga nepovoljnost, koi suse oprostili od
    vlasti starei nah Reda, koi su pobigli pod
    zastavu. vladu i oni su nesvitni i ne-
    sretni u tolikah, i tolikah patli. Odkud Visila-
    fores , Molajoni, i (dok nije zasli pljen)
    Pooten razliku medju Redovni cim, od koih je-
    dni s u stali za Provinciu, a druggi za one
    su nazvali sinovim Reda, i od njiah su dali svi-
    da su obsluitelji Regule, da su dobrog
    vladanja i t. d. A drugge su nazvali naslidnici m
    i da su oni u mnogim pomanj-
    kanjim, i da bit jo u viim, ako Propaganda
    nezauzbije koi pomanjkanjim put otvara
    pod skut sve one, koi pogrike Daklen
    opaka dillah odpadnikah nemoguse pripisat Pro-
    vincii. A ja zato je ratt medju Redovicim? nego
    jer jedni po volji a druggi po reguli ivit, i
    zato se jedni suprot druggim barre, premda mislim
    da nij ednim nebi palio na um po volji ivit, da
    ne bude prigodu dao, ili ako bih jim i palio
    to na um doistine nebi jim nikad izalo bilo za
    rukom, da nebih reko to biva iz
    navedenih dovle.
    S. Sabor Tridentinski s' pritnjom pro-
    kl estva Bojeg zapovida, i privarstjuj e svima Bis-
    kupima da s' pomlj om paze, i gledaju
    ne kase ' zapri ke (Ciausurae) manastira h obdare, i
    zdrave kazaosam pako u Razd. III koliku
    uzgonu imadoe Redovni ci manastirah Sudinskog
    s' s' toga to on hotiae, da .ie prosto i
    enskinju u manas tiru u nj egove sobe unilazili, zato
    hotiae da neima Clausure na oni kraj ma-
    nastira, na koi su njegove sobe. I premda u onoj
    uzgoni Redovni ci nadvladae i uprav siliom
    oni kraj manastira u komusu sobe pod
    Clausuru stavie, nitamanje spazil isu, da je Ba-
    S. Clausuru pogazio, i
    pri ko iste u svoje sobe M. K .... . kojim dill om
    daoje prigodu smutj enja velikog onim, koi
    su tomu u trag d)l i. I vrimenom u vie upah,
    glas od najgardnii dillovanjah
    medjuto, Redovnici nij ednom prigodom ni u Rimu,
    nit prid Visitatorim od takvi uh stvarih ni su niza-
    a kanoti tubu, da je sra-
    mota sramota sviuh; znam pako da je
    jedan mu pri stupio k' i tuiose na
    poradi njegovi h nepristojnih dillah. - Kad
    postade Provincial om, i kad kako sam rekao
    u Razd. Xlii sama njegova oblast razastarse svarhu
    Redovnikah, i Katolikah, ter on u Docu stavi temelj
    dvijuh oblastih t. j. Biskupove i Provincialove, gdi
    dobav k' sebi i Vikara Generalog prima
    u svoju Dvoranu osobe zloga glasa, i traga,
    i to s i neizkazanom smutnjom sviuh, koi
    poznaju iste osobe. l kako mallo pria reko istina,
    da su Redovnici uia svu uzgoriu od ovakih stvarih
    utili, nitamanje u ovim okolostanjim nemogoe
    outit, nego u duggu, i iroko piu Propagandi (u
    misecu Prosincu g. 1844) i tue poradi
    njegovih Scandalah; medjuto ova tuba Re-
    dovnikah suprot kod Propagande imade
    plod oni, koi su imal e i drugge, t. j. nikakav, i
    nijedan. - to mu drago, od osobah zloga glasa,
    koje cunjae po Dvorani do m allo vri-
    mena dvi iz Doca ukloniese i u Banju-
    luku, u to doba i odde u Carigrad, a u
    Banjoj-luki obedve osobe majke brez mueva po-
    stadoe, i porodie. l eto koltko se moe sahranit
    potenje i nj egovog Vikara nek
    se sahrani, i jer reci mo, da niesu sami s'
    onim osobam u bili, ipak od onog to su
    prigodu dali od smutnjah nikad se nit
    oprat mogu, svi t bo uprav nji ma smutnju koja
    odavlen pripisuje, a pripisuje i kopilad rc-
    genu. Ja pako nemogu bit ovdi nekazav: Koli ko je
    Kri anac, i sve njiovo drutvo u
    ovim postal o slipo, nepostidno, i brezo-
    brazno (a od due nij e zbora) da kad jim druggi
    Re dovnici porad oviuh strahovitih, i kod nas
    ve nih dillovanjah, i pogreakah togod progovore,
    brezstidno i odgovaraju: "pak ta je zato?
    dogodovtine dokazuju, da je bilo svakakvi h i medju
    oni zim koi su sjedili na stolici s. Pdra." l sune
    bezobrazni da su ovim odgovorom svoju
    paklenu oggovorili.
    Kako ostala, koja sam od nesvitnog i bisnog
    kazao, tako i ova najposlidnja jesu velika,
    i strahovita dotle: da mlogim moguse viditi nemo-
    t. j. mogu razabrani ljudi pomislit; nije mo-
    da je dotl en zasli pljen postao, na tolika
    doao, i taka medjuto: ne samo oni Mis-
    nici, koi su vazda protivni ci postupanjah Ba-
    nego i oni, koi su ili za niko vrime, ili sve-
    djer, ali sve poradi vlastite i koristi s' Ba-
    u jednu tikvu puhali pridobro znadu za sve
    opakosti, s' koim on tolike smutnje po-
    i tolike due upropasti. primnoge proste
    osobe, a na mi stim i puk ci le upe doo je u po-
    znanje oniuh, strahovitih gardobah, koe gori ja od
    napomenu. I da dojde neznam koliko Iz-
    viditeljah, i Sudacah, i to ne tajni i krivi, pravi
    i koi po naredbam zakona svaka iztrauju, i
    sude; prid istim bih osobe sva, koja sam
    od upisa, i drugga primloga ispovi-
    dile, i Sto vie: puk Barski u Arbanii
    gdi je oko 15 misecih sjedio od Zuluma, i
    druggih nepristojnih dillah njegovih svi-
    daje. Kako pako na tolika doj de
    ovo iz i razumili. Svi koi po-
    znaju znadu da je tvardoglav, i da je
    sva njegova polozica dosti ponosita, i
    Kazaosam pako na druggom mistu, da prigoda i
    okolosti niesu pripustile da se on zbiljno prosvitli
    da je u mallo vrimena na veliko Dostojan-
    stvo bio podignut. Dakle kao tvardoglav i neotesan
    lasno je upao u tolika zla. "Qui mentis est durae
    corruet in malum." Prov. 24. tati m imae znati:
    da pos ti nego postade Biskupom, samo je
    jedno bilo, to je njegovu naglost, sill u, i preza-
    konja moglo ustegnut, ustuknut, i zauzbit, i to je:
    vlast stareinah Provincie, mogla ga je reko ova
    vlast koliko toliko zauzbit jedno: pod uzdom
    fratre, i da neima privarenikah s'
    koiuh mogo bih letiti, i bisnili, druggo:
    vlast mogl aje zauzoit i
    nj egova postupanja Propagandi Rimskoj,
    u koe ruci stoi u tor utjerati , i sillovat na
    obsluenje naredbah, i zakonah. Post i daklen nego
    Propaganda Rimska vlast starein ah Provi ncie po-
    stupanjim pogibljivu. i protivnu uniti, i
    svojom milostju da je sam stareina
    svetenikah, i Katolikah u Bosni, takose kotla
    obrati, da Propaganda sve Redovnike, koi nisu iz
    sarca privareni, i podloni dari za bun-
    tovnike suprot s. stolu Apotolskom, radi ta nit
    jim viruje, niti njiovih Pisamah, i razloga prima.
    Odkud se vidi u toj slobodi , da makar
    ta dillovao nemoemu nita dogustit od Rima, a
    u Bosni i tako neima Capitula, neima Syrzoda neima
    druggog Biskupa jednom: neima nikog od koga
    bi se u ovim okolostanji m imao
    da je on jedan u Bosni zakona
    samosi lni k. Odkud to je pria jo kao
    njekim i bojilzom prigovarao: Gargur
    u Rimu, a ja u Bosni Papa: ova sad u napunu
    vlasti brez svakog bojaza neprigovara, nego
    jasnim glasom pjeva, i to mu na um
    panne j dilluJe. stvar biae, da kako
    postade Biskupom, odmah bih zaneen svoim
    dostojanstvom, pako Provi ncialom, i Visi-
    tal arom Apotolskim ne samo zaneen, nego
    sasvim nerazloit postade .. . cum in honore esset
    non inte/lexit: comparatus est jumentis insipientibus,
    et similis factus est illis. Psal. 48. Nadalje s. Pismo
    veli : holosti jest odcipitse od Boga.
    Initium superbiae lzominis apostatare a Deo Ecc. e. 50.
    Koi je pako od Boga odcipljen, ili odiljen,
    neima u sardcu svom ljubavi prama Bogu, i nje-
    govim za povidima, zato bez svakog straha zapovidi
    i naredbe to smo bistro vidili u i
    napomenuli u Razd. lli i nadalje. Zatim Pismo na
    istom mistu govori: svakog griha jest holost
    initium omnis peccati est superbia. Rekaosam tako-
    djer u Razd. III. da je holost, j njezi na sestra ne-
    pohlepnost u i temelj
    sviuh prigrikah, i zalah, i holostju napuhan svakog
    krotkog, i poniznog Redovnika i
    gil zi t, svaka bo prava poni znost njemu se vi d.iae
    smetnja, i pogarda. Abominatio est superbo huml-
    litas Ecc. 13. Vridnoje da ovdi napomenem bo-
    anstvene istine koim se dokazuje da grinik naba-
    citi za zagri hiti. Peccator adjiciet ad peccandum.
    Ecc. e. 2. t. j. upadnuvj u kakav poglaviti
    grih, na njem neustavlja se nego slipo sarnja, i
    grih na grih tarpah; i doista: ne
    ustavise na hol osti, nego kako sad reko sva-
    kom prigodom, dobre i ponizne Redovnike nemir.it
    .......
    l pr ogonit. U isto doba paklenu zl obbu, i
    ukaza prama stanju fratarskom prama ivlj enj u ma-
    nastirskom, prama i obsluenju svete Re-
    gule, prama i st om Reda S. Fran:
    cika odivit di sciplinam, et proj ecit sermones Det
    retrorsum Psa l. 49. I ust avljali se ovdi nel
    nego t arpa gr i h na grih t er kradlj i vca Baica, r az-
    bojni ka Bojana, bludnike Begca, i drugge
    brani: videbat furem et currebat cum eo, et cum
    adulteri s ponebat porti onem suam Psal. 49. I
    to bi ti dosti l nego evo tarpa
    grih na grih. i l ana potvoranja suprot Redovni ci m,
    i svoj Provincii sie, i prikazuje pismeno, i
    u Rimu, i kod sveg nar oda bosanskog. Os
    eius abundavit malitia, et Lingua concinnabat dolos ad-
    versus f ratres loquebatur, et adversus fi!ios matris
    suae ponebat scandalum Psa!. 49. na
    prikinut nego tarpa on gnh
    na grih pravu l jubav bratinsku svim opakim
    nim medju br atj om utarnu, a zl obu neskl ad, i ne-
    navidnost posi a, ti m posipa sardcah bratje, i sa
    zlim zavez utvardi, njima nji ah milluje,
    njima virruje, i po nji ovim laima sudi za praved-
    nog oborit. Qui libenter audit verba mendacii, omnes
    ministros habet impios Pr-ov. 29. I svi Ba-
    l ette pod nj egov skut: omrzis homo simili sui
    sociabitur Ecc. 13. Pak zla koja i
    njegovi pri vareni ci: Tenendum judicam populi sic
    et ministri eius Ibid. Tenuit eos superbia, operti sunt
    iniquitate et impietate sua. Prodiit quasi ex adipe
    iniquitas eo rum: transierunt in affectum cordis, cogi-
    taverunt, et locuti sunt nequitiam, iniquitatem in
    excelsa locuti sunt. Psal. 72. I kako koll ovodj a Ba-
    tako i nasli dni ci nj egovi svu pomnju stavi e
    za utarnut Provinciu, i za raskopat gnjizdo, i t emelj
    svetenitva, i u Bosni poradi t e svarhe
    osim ostalih nebroj eni h zalah duhovnih i vrimeni ti h
    koja Provincii najposli evo otimaju mana-
    stirim svu sirotinju nebili tako gladom natirali, da
    Misnici manastire ost ave, i pobj Pgnu glavom pri ko
    svi eta. I z svega pako ovoga ta je moglo sliditi ?
    doi sto ne druggo, nego da Bog i njegove
    privarenike kao svojih Boanst venih
    nar edbah pokara, i udari ji h i ma-
    nitostju mozga, i da kao t aki upanu u one poga-
    tine, koj e sam gorri u ovom razdiljku napomenuo.
    A davnu je Bog u s. Pi smu t om pokorom popriti o
    svakom onom, kof neslua gl asa Boj eg da ob-
    dari, i obslui sve zapovi di njegove. Quod si au-
    dire nolueris vocem Domini Dei tui, ut custodias, et
    f acias omnia mandata ej us, et ceremonias. . . Per-
    cutiat te Dominus amentia, et caecitate, et furore
    mentis Dea. 28. A j o kaem, i z t a svak
    moe l asno opazi t, da j e zbi l ja zaslipl jenj em,
    i mani t ostj u pameti hi o udar en. Evu! kad
    sa svojim Provinciu utarnu, sebe
    j ednog stareinom ugl eda, kao taki nast ani se u
    Docu, gdi pozori te r aspustva otvori. S' tim kad
    na sve strane gl eda t ol i ka zl a, kojim zlima uprav
    on daj e prigodu, i put ot vori, nit amanie i stog ovog
    vrimena nestidise i zdavi okol ohodnim pi sat,
    i glasat, da je on od s. Stola Apot olskog stare-
    inom, ili Visitatorom Apotolskim, poradi te
    svarhe: da vidi ivuli fratri u Bosni po upr avi s.
    Franci ka, bi eli od zla, j esu li podl oni s. Stolu
    Apotol skom i star eini od nj eg poslanom. (a) Po-
    magaj svitu! upi sni nepri atelj Regule S. Fran-
    ci ka i st anja gl avni proti vnik svake
    kriposti (to sam obilato pokazao dovl en, i t o te-
    mel j ito i st alno) pokrovi tel j , brani t elj, i
    svakog ner eda, svakog zla, ipak zasliplj en misli
    drugge zaslipi ti ova, koja sad napominjem.
    Ta evo onih godinah dali su od Re-
    dovni kah s' ovim odpadnike) i njiovog
    s' koim osvitlani su. R.e-
    dovni ci, suvie: isti i opet br ez pristanka poztvaju,
    da se sud niti se boj e bit okrivljeni,
    pr otivnim pako Visitatori ko-
    l ikim zlima dade i prigodu! Pak
    da negl edamo na Visi tat orah, i pri mno-
    gih Redovnikah, koi se dare za proti vnike Bari-
    t a znamo, da su nj egovi njegda pri varenici
    strahovi tih pogardah, prigri akah, i gri-
    llah gl edati, kao pokorni se i dali
    stva od opakih dillah i stoga to evo i ove
    godi ne njegov privarenik, i priko 13 godi nah
    Vikar Foranei reko i dade pismeno
    koli ko j e upr avlj enj e, i st a-
    reinstvo pogi blji vo, i kodlj i vo svak om dobrom
    vladanju, i S. Viri.
    Hi c exponuntur quaedam documenta ex originalibus
    desumpta, quorum Documentorum mentio fit i n opusculo
    i llyrico Sub titulo Borenje Darave Bosanske s' Biskupom
    i e. Lucta Provinciae Bosniensi s cum Episcopo
    Et quidem
    DOCUMENTUM. A.
    Epi stola quam exaraverat Vi cario Apostolico D.
    Augustino
    Ill ustrissime ac Reverendi ssime Domine!
    Quas litteras Dominalis Vestra IIIma Foj niczae
    exaravi t di e 19 Xbri s anni,l 828, et ad me di rexit maxima
    cum vol uptate excepi Romae di e l O j anuarii a. e.
    1829. quas litteras gratissimas mi hi simu! ac optatis-
    si mas extitisse sibe persvadeat D. V. velim. Illud in-
    terim vehementer dol eo, quod P. Dominicus vigilan-
    tissimus P. V. Vicarius Generalis nondum habuerit,
    Epi stol am meam quam Fl orenti a in T uscia scri psi,
    dum ibi dem vecati onum causa essem et ad praefatum
    P. domini cum misi, quem admodum me monuit V. D.
    eoque magis dol eo perdi tas esse hui usmodi litteras,
    (a) Dol enter audivimus quorundam Religi osorum i ncon-
    sidexatam in loquendo lib-;!rtatem, qui in convent iculis suis
    gequentia promer.: atqu.: effuti re non erubescebant : "Epis-
    copus venit ad nos Visitator Apostolicus in propria
    causa" . . . Si autem scire cupitis, quam ob
    :1os sedes Apost olica hoc Visitatoris Apostolici honorifi co
    titul o condecorare voluit, causa i n promptu est: ut videamus
    an Religiosi i n Regno Bosnae ad praescri ptum sacri
    Instituti sui vitam ducant, virtutes Statui Rel igioso confor
    mes col ant, vitia fugiant, et an S'!di Apostolicae et Superiori
    ab Ea misso subjt:cti, et subditi sint - - -
    de dat o 29. Septem. t SU.
    -361 -
    quia erant responsum adaequatum ad epi stolam S. D.
    qua grati ose me ac benigne exhortata f uerat, ut abdi-
    cato Lectori s offi cio ad patri os festincm remeare lares,
    sed quoniam arbitror sati s exploratam esse D. V.
    meam fi rmam, ac constantem intenti onem redeundi
    ad Patri am, id mihi certe paulul um !enit animi do-
    lorem, quem perdi tio Epi stolae illius in me produxi t. . .
    grati as etiam egi ingentes praefatis Li tteris, quae pe-
    ri ere D. V. ob singularem benevolentiam, ac afectum
    vere paternum, quo me prosequitur pro officio Pro
    Vicarii Generali s in Paraeciis Suttiscensibus, quod
    benigne praeter omne meum meritum mihi benigne
    offerre dignatur D. V. et praedi ctis Litteris gratias
    egi pluri mas, et praesentibus agere pariter intendo
    quam maximas possum. Si i nterim ad meam j uve-
    nilem aetatem, debi lem compl exionem experientiam
    nul l am, praesertim ad exiguum profectum in sci enti is
    ad id munus r ite agendu m omnino necessariis animum
    converto, pl ane intel ligo me minus aptum, ac com-
    paratum esse, quam ut ea sagacitate, et prudenti a
    laudatum arduum munus obeam qua par est. Deinde
    vereor ne quidam Transavani, qui me torvo oculo
    conspi ciunt majore odio, et invidia in me concitentur,
    si viderent me istac veni entem statim cooptatum in
    Curi ano D. V. quia tamen haec omnia incommoda
    satis i nnotescunt D. S. propterea me submi tto suae,
    i ngeni tae prudentiae, et protestor paratissimum atquae
    prompti ssimum pro viri bus quamquam debilitatis, in-
    servire, ac praestare serviti um qual ecumque mihi a
    maj oribus i mposi tum fuerit etiamsi vilissi mum modo
    graciles vires meas non excedat. .. multum me debere
    insudare una cum rel iquis religiosae di sciplinae ama-
    toribus, in cCJnservanda Fratrum Concordi a, tuendave
    regul ari observantia adversus quosdam refractari os
    U/tramontana veneno proh dolor: infectos profana-
    rumque novi tatum percupidos, id qund me maxi mo
    maerore conficit, audiendo videlicet opini osi ssimos
    hisce confratres immemores suorum offici orum, atque
    obligati onum post vanas abi isse cogitationes, eoque
    cuncta conferre Conamina, quo veterem disciplinam,
    et illibatam observantiam regularem (quibus alma
    Provi ncia superi oribus annis prae caeteris Provinciis
    sapientissime recta et gubernata fuit) aut omnino
    everterent, aut pro suo i psorum pruritu mollique
    commodo reformarent. Eoque majorem dol orem mihi
    afferunt haec i nconveni enti a quod S. Congregatio de
    Propaganda Fide incessanto laudibus effert nostras
    Mission es, ac p/urim i facit ita ut afiis omnibus nos
    praeferat, nec non magnam spem et Fiduciam in
    nobis ponat, his potissinulm Calamitosis temporibus,
    quibus sacra Religio nostra immani odio habetur . . .
    Deindc illud quoque summopere doleo, quia me
    minimum idoneum agnosco reconciliandis adversis
    animis, tuendisve juribus, et l egitimis consvetudinibus
    nostrae Provinciae adversus tenaces loquacissi mos
    verbosi ssi mosque Rel igiosos, qui bus persvadere veri-
    tatem val de diffici le est, nisi haec veritas conveniat
    cum ipsorum pravis pri ncipiis, quod omnino impli cat.
    Praeterea deest mihi prudentia potentissima guber-
    natrix animorum, deest svavitas, affabil i tas, quae eti am
    plurimum valent in reconci l iandis ani mi s discordibus.
    Denique deest vera pi etas ad omnia utilis, tum sci-
    enti a cum humilitate conjuncta, que primas obti net
    in coercendis animis repugnantibus, et in condu-
    cendis lapsis ad veri talis semitam. Verum quan-
    tuluscumque sim, istae restitutus cum fuero, omni
    studio, tabore, et officio incumbam in commune
    bonum nostrae Provinciae. Fojniczam, quo humanis-
    sime, ac peramanter me invitat D. V. libentissime
    me conferam . . . aliquot tempus moraturus, ac dul-
    cedinem, et maxime ut mihi gratissima frui l iceat
    societate D. V. ac doctissimi, optimeque meriti Patris
    Domi ni ci de Varesh, sui Vicari i Generalis longe
    colendissimi: quam plane societatem maximo adju-
    mento, et util itati futuram esse mihi scio . .. Qnando
    Roma discessuri sumus versus caram Patriam ex
    litteris P. Stephani satis intell iget, quando vero istuc
    perventuri simus, etsi i n manu Dei sit, l icet conjicere,
    ante comi tia id obventurum auxiliante Deo, neque ita
    festinarem nisi factis Comitiis, sed properandum est, ut
    compl aceam Patri Stephane. Faxit Deus quod bene
    cedant res Comiti orum, audi o enim infl ari quosdam
    indignos penitus, ut gubernium Provinciae aliis digni-
    ori bus carpant, et surri pi ant. Faciat Deus! Tam multa
    et magna haberem di.cenda, ut nesciam unde sit
    incipiendum, quia tamen papyro non conducit omnia
    concredere, reserve coram enarrare distinctius. Interim
    maneo in oscul o S. aniwl i, et me reverentissime di co
    D. V. Illmae Fr. Raphaelem Barishich m. o.
    Romae die 18 j anuarii 1829.
    DOCUMENTUM B.
    Epistola, quam D. scripsit Ministro Provinciali ,
    ac Fratribus Fojnicensi bus.
    Admodum Reverende Pater!
    Sollicitam curam, et si ngularem zelum Paterni -
    tatum vestrarum in promovendo i ncrementum, et
    profectum seraphicae studiosae juventuti s nostrae
    i n partibus Hungariae, ut aucto, et porro quoque
    benedicente omnipotentis Dei destra coprosius agendo
    Chri sti gregi, meae, i mbecillitati commisso, panem pe-
    tenti frangere val eat, plurimum l audo, et approbo,
    simu! quoque mihi gratulor. Spero etiam communi a
    nostra decori, et acutioni Seraphica mi l itiae i n hac
    Missione cessura. Nec arbi trentur velim P. P. V. V.
    me indormire' his currs, nam proxi me el apsa hyeme,
    et successive adhac usque tempora non obstantibus
    arduis meis occupationibus quatuordecim litteras
    partim ad Austri am, partim ad Hungariam ad quos
    res spectare videbatur, et a quibus negotii nostri
    decisi o omnius dependet, jam direxi, quum tamen
    alti s in aulis negotia eti am majoris momenti lenti ori
    passu quam putatur decurrant, idcirco null um adae-
    quatum responsum ad huc percepi , nisi quaesti onem
    de erigendo Collegio in Hungaria, quae in praesentia
    ob Di aetalia, et alia forsan negotia tractari non potest,
    tractandam fore. Quam ob rem judico differendam esse
    adoportunius tempus del ectorum Patrum ablegati onem;
    nam eti am si rem nobis debitam effl agitaremus, non
    adeo molesti esse deberemus ... Interim Deo auspice
    etiam ego brevi donum redibo, tum denuo discur-

    -362-
    remus de nostri s negotii s, de reliquo in paterno am-
    pl exu permaneo.
    P. P. V. V.
    Dahnii (Duvno) die 30 Augusti 1833.
    Paratissimus i n Domi no Fr. Raphael Bari shich
    Epi scopus et Vicarius Apostolicus.
    DOCUMENTUM C
    Nota P. Angeli Shunji ch Secretarii lllmi Vic. Ap. D.
    Raphaeli s super Libello suppli ci, quem idem lllmus D.
    Vicarius Apostoli cus die 29. men. julii 1837. in Palat io Qui-
    rinal i tradidi t, sanctissima Patri Gregorio XVI.
    Sancti ssime Pater!
    Quam effrenos mores juventus illa, quacum nostri
    Bosnenses juvenes Reli giosi in Hungari a scholas,
    frequentant, praeseferat, qualisque doctrina in illi s
    Gymnasiis tradatur sancti tati Vestrae magis notum est,
    quam ut ego enucl eare possim; quo fit ut Juventus
    nostra, pro esca--- pro !acte ven en um ha u ri at, et ad
    Bosniam redux vi rus in perniciem animarum effundat.
    Qua propter Collegium in Italia adeo connexum est
    cum conservatione Religioni s Catholi cae in Bosni a
    ut unum sine altero subsistere non possit, et uno
    defi ciente alterum collabatur. Nullos Missi onari os
    bonos nunc esse in Bosni a, qui in Hungaria studu-
    erunt, homines cupidi ssimos novarum rerum, novi
    di sciplinae reformatores, quibus nisi viri docti, et pi i
    opponantur, de sacra doctri na actum est. Hoc di cit
    Vicarius A p. non solu m de i is, qui publicas scholas
    adeunt, sed et de ii s, qui in monasterii s sacras dis-
    ciplinas audiunt, qui a se systemati a Guberni o prae-
    scri pto conformare debent. Totus in eo est, ut demonstret:
    fal sarn corruptam, et perversam doctrinam tradi in
    Hungaria, et eam di sserninari i n Bosni a. Qui ex Itali a
    redeunt sanam doctrinam adferunt, sed rudes sunt, quia
    non sunt studia bene ordinata. Admin us ergo Philoso-
    phi a termi na ta ad Theologi am i n Itali a audi endam trans-
    ferendi essent Juvenes, si c toll eretur odiosa, et abo-
    minalibi s aversio, quae inter eos est. lnvocatur itaque
    sancti ssimus Pater, et Eminentissimi Princi pes pur-
    purati , et quidem nomi ne toti us Missioni s, ut suc-
    currant Religion i Catholi cae in Bosnia, quae subsistere
    non potest sine Coll egi o in Itali a. Et hoc totum di cit
    lllmus D. de omnibus, immo in Joto Suppli ci
    Libell o nec seme! occurri t ali quis, aut aliqui. Haec
    pauca adnoto, nec possum omnia adnotare, quia
    longus Libellus erat, quem lll mus Vicarius Ap. supra
    dicta die et anno tradi di t summo Pontifici.
    DOCUMENTUM D
    Epistola, quam scri psit P. A. Knezovich P. Mariano
    Reverende Pater Cust os t
    Li tteras amabiles, plenas sinceri zeli ( ut decet et
    oportet) Provintia proculcata jura restituendi, et de
    reliquo sarta, tecta conservandi summo excepi desi-
    deri o; neque poss1m siccis l uminibus cernere jura
    convulsa, prostrata, procul cata, et hoc fors initi um
    dol orum, in forti s mature obex a fl orenti ssimis in
    Provincia viri s obiiciatur. Quamobrem mentem declaro
    meam: Provinciam cum suis j uri bus, omni justo et
    meli ori modo, erigendam, defendendam,
    que esse; et sciat Paterni tas vestra, quod penes de-
    cl arati onem hane, ut arx fortissi ma in omni adversi-
    tate perseverabo, neque me ulla rationum momenta a
    defensione Matris Provi nciae amovebunt aut retrahent:
    irno si tractus illabatur orbis, i mpavidum ferient ruinae.
    lnsuper mal o in pul veri bus desolatae Provinciae se-
    peliri, quam a data seme! fide defendendi Provi nciam
    recedere, et hoc propositum ut signum firmi ssi mum
    constanti ae meae accipi to nobilissi mum decus Pro-
    vinti ae nostrae Custos cum reverentia nom in ande!
    Ego ac caeteri Fratres ocul os convertimus ad Te, spe-
    ramusque fore, ut hto strenuo conatu depressa Mater
    nostra seu Phoenix redivivus ad pristinum jurium su-
    orum statum reponatur. Ne sinas Te a quibusvis
    adversis vinci, dulce eni m est pro patri a mori dul-
    cius adhuc gl oriose perire, quam ut permi ttendo
    alienae direptioni , sine gl ori a in i psa vivere. Tempus
    non admittit plura scribere, i deo m issa facio. Summas
    ago grati as, quod mihi scripseris, quodve me a somno
    excitaveri s, precor divinum Numen ut non subtrahat
    donum perseveranti ae usque futurum Capitulum
    ante quod non videtur mihi consul tum, ut
    tentetur, tempore vero Capitul i juxta planu m Com-
    mi ssarii visuri, quis verus, qui s autem spurius fi lius
    Provinciae. Hisce precor Te bene cum tui s valere
    vir integerr ime deliciae nostrae Mariane svavissime.
    Suttiskae 23. Martii 1838. P. V. R.
    Fr. Antonius Knezovi ch m. p
    DOCUMENTUM E
    Retractati o P. Angeli porrecta Eminentissi mi s D.
    Cardi nalibus S. Congr. dc Propaganda Fide.
    Eminentissimi Patres!
    Ego infrascri ptus propria mea sponte, aspirante
    gratia cupiens errores meos corrigere, consci-
    enttae meae consulere, ac veritati et j ustitiae testi-
    monium perhibere hoc meo autographo coram S.
    Congregati one in Spiritu humil itatis, ac contriti onis,
    fateor: me qua Secretari um Illmi. Dni. Vicarii Aposto-
    lici in Bosni a Rapllaelis Barisic/1, multa his praeser-
    tim postremis tri bus annis servente inter i psum, et
    Provinciam lite, verbis, scriptisque egisse contra non-
    null os invisos eidem Vi cario Apostol ico Provinci ae
    (qui mihi quoque, gravi ter i nsensi dicebantur)
    idque praetermisso etiam ordine j ustitiae, et charitatis,
    ut plerumque sit i nter homines dum ani mi l ongo
    tempore exacerbati servent. Fateor aliqua me dixisse
    et scri psisse, non ex certa scientia, et mea
    experientia, et plena ani mi mei convictione, sed sae-
    pius aliorum fal sis relationibus faci le, ut nunc ani-
    madverto, credens, vel vero ut obsequerer et satis-
    facerem vol untati eiusdem Vi cari i Apostol ici testi-
    monia contra di ctos Patres non solum a me sed
    etiam ab aliis exigentis, et cupi entis. Cessi itaque
    incaut e ne ingratus ei us benefi ci i s viderer, ut refugium
    ali quod in ill o haberem, et quia non i ta satis clare
    pri ori saltem tempore constabat ab eodem
    - 363-
    aliud quid quaeri, quam ipsius Religionis
    et honorem Provinciae, cuius conser-
    vatwnem pro feli ci Religionis Catholicae statu in
    Bosnia esse necessari am nunc sub Turcarum lmperi o,
    semp.er fui, semperque inti me sum persvasus. Ego
    non tn tendo hoc meo scripto mearum propriarum
    quas ex humana fragi l itate, imprudenter,
    et alt quo affectu abreptus commi si, quarum veniam
    peto, et quas emendare satago, reum dictum Illmum
    Dominum Vicari um Apostoli cum facere. Dumque tale
    quid humani me passum fuisse, humil i ter fateor ea
    in quibus a me vel charitas, vel justitia laesa fuit
    quaeque in dedecus Provinciae, aut
    singi llati m fratru m meontm quoquo modo tendunt hoc
    meo scripto omni a revoco, retracto, et pro non dlctis,
    et scriptis haberi cupio, ita, ut in nullo foro contra
    quem vis suffragari val eant; idque etiam nom ine Ger-
    mani mei Fratri s P. Petri accipi, ac intell igi desi dero.
    Quae quidem ita se habuisse, meque hoc animo modo
    pacate, et maturi us rem considerando sincere
    ratum esse assevero, veni amque a sacra congregatione
    petens, et sacram Purpuram devotissi me osculans
    persevero.
    Erninenti arum Vestrarum Reverendissi marum
    Romae die 14. mensi s Februarii 1842.
    Humilissimus, Devotissimus,
    obligatissimus subditus
    Fr. Angelus Shunjich m. p.
    DOCUMENTUM F
    Declaratio P. j acobi Krianac exhibita Visitalori Apostol ico
    Ill mo. Dno. M. j osep ho Molajoni, ac Patri bus Provi nciae Su-
    dinskec Congregatis.
    Admodum Reverendi, et Reverendi Patres Al mae
    Provinciae Colendissimi !
    Cum mul tis persvasum sit, me anuo elapso, dum
    lllmus Bari shich Romam profi cisceretur, testimoni um
    i lli praebuisse exigenti , qual iter ante duos anua apud
    Vezi rium accusatus, et quomodo eodem lllmo. jubente
    per me ni quisiti Q facta fuerit apud Referendarium
    ejusdem Vezirii Caular-Aga; ad hoc itaque facinus
    et suspi cionem a me amovendam, ac mala
    melius informandos, sequentibus decl aro me tenoris
    ei usmodi illi testimonium (si tamen testimonium dici
    lllmus. dando Ego
    til t Comt hvam ex Ltvno ad Travntk, ibidem reliquit
    me summopere commendans, ut in iniquos delatores
    ei us personae inqui rerem, quod qui dem praestiti mi nus
    volenti animo, verum ne apud eundem expressam ino-
    notam incurram. Adhibi ta itaque diligenti

    apud suprafatum Referendarium Veziri i


    repetitis vicibus pro manifestatione accu-
    satori s, idem toti es reposuit se nescire, et ultimatim
    di xit : "Quid vester Episcopus sciscitatur de accusatore
    quid illi tanto pere cord i? Cum tam en il/um
    honeste et humaniter adexpectaverit, nec ei quid-
    quam mali, aut asperum quid exprobraverit? Sciat
    ergo certa vester Episcopus, illum per Religiosos
    non jwsse accusatum". His ipsi verbis clausi testi-
    monium ill llc! eiqem datum, ponens testimonium su-
    per .s. Crucis me nesci re ulterius subscripto
    nom me, mhtlque ali ud, testis mihi Deus ... quod com-
    paratum cum ill o originali, i l li dato, tal e in essentia
    esse, inspicienti patebit. Interi m si hoc ita exhi bi tum
    aut quaecumque espressio, cujus nunc recordari haud
    possum offensam alicui causavit, retracto et revoco
    i terum declarando me penes
    tnvesttgatwnem scire non potuisse ullum ex Reli-
    giosis ad accusationem Episcopi fuisse
    apud Vezirium. Fateor insuper ductus reverentia
    personam et Characterem episcopalem existimando
    ill.um. de levioribus et honori s praecedentia, j uribus
    cum Provinci a et aliquibus in capites
    tn?tvtd.uts. lttem habere, me ita ani mo comparatum
    futsse, mdtferentem servare; ast postquam ex fonti bus
    genuinis, et indubia relatione graviorum Patrum Pro-
    vinciae conpertum haberem, praememoratum lllmum
    non de l evibus cum Provincia litigare, sed de sup-
    plantatione et totali eversi one eiusdem Provi nciae
    tot laborum per plura saecula feracissimae adlaborare
    hancque totam in massa, ac eius membris
    tissimam atro colore apud Dicasteria Romae Viennae
    sum mos Praesules, ltaliae, Hungariae: Austriae:
    altbtque depinxisse, denigrasse, et infamasse!!! Con-
    trarium pluri es editis circul aribus suis declarando
    et vel maxime una ante suum discessum Romar/z
    promulgata, quod certe indignissimum viro tal i Cha-
    ractere insignito, qua pal pum fucumque obtrudere,
    ac monstrare nobis, ipsos eti am ti moratae consci-
    viros decipere conabatur, declarando Deumque
    t ps um testem invocando: sibi cum pauci s litem esse,
    ni/zi/que contra Provinciam Ila bere, muito minus de eius
    eversione, aut introductione Clen saecularis cogita re:
    hisce verbis protestando: absit hoc see/us a nobis
    it.a eni m se i n i isdem exprimit: eius modi itaque
    publicis declarationi bus, ac protestati onibus Ego
    tpse deceptus hucdum indiferens, de omnibus eius
    mol i minibus contra Provinciam, ac eius individua
    in genere, et in specie nunc informatus, di ctante
    mihi saniora propria conscientia, me cum Corpore
    Provinciae conjunctum et coadunatum declaro: abo-
    minor proinde et execror modum lllmi. saepe me-
    morati Praesulis Barishic/1 cum illius actis et co-
    , '
    natibus injustis, atque accusati onibus impiis, et
    declarationi bus ubicumque aut qualitercumque pro-
    batis : utque nullum ul li dubium, de mea sinceritate
    inposterum subori ri possit, hoc scriptum, a me ita
    manu firmo, ac sigillo Parochiali,
    ftdem mdubtam facio.
    Signatum in Duvno in Domo Parochiali Seoniczae
    die 14. Maji 1842. L t S. .
    Fr. Jacobus Krixanacz Parochus
    dicti loci m. p.
    DOCUMENTUM G
    Retractati o P. Philippi porrecta Visitatori Apo-
    stolica lll mo. Dno. Molajoni.
    Illustrissime ac Revdssme. Domine, Domine
    Benignissi me Gratiosissi me l
    Infrascriptus motu proprio, omnes et singulas
    quas ecquiden1 anxius per-
    "'
    -364-
    plexusque punctatim in scripto redactas consi gnavi
    lllmo. Dno. Raphae/i Barishich Episcopo Azotensi,
    ac Vicario Ap. in Bosna id cupienti promittenti ve in
    oculto rn ansuras, retracto, revoco, nullamque vim in
    judicio habitaturas cupi o, et declaro, quod ut justi
    judices quorum interest, rati habeant, enixe rogare su-
    stineo. lnsuper fateor me in ill o scri pto aliqua ex pas-
    scionibus erga personas in eodem memoratas, exi-
    stimans ab eis me injuriatum fui sse, aliqua vero ex
    affectu, quo ferebar erga Praesul em, dixisse. Declaro
    igitur me mal e et erronee, uti personam privatam
    egi sse, quamvis in conscienti a di co, me nec di-
    recte, neque indirecte in animo habuisse quidpiam
    i n pernici em, ac destructionem Provinciac attentare
    volui sse, quinimo pro alma Matre Provincia, suisque
    Privilegiis semper steti , ac actu sto. Eapropter im-
    primis ad l achrymas solutus Deum pi is precibus
    exoro ut mihi placabil em se ratione erroris huius
    exhibeat, dei n omnes meos Superiores ordini s, sub
    quorum guberni o et obedientia, exuens veterem ho-
    minem, et induens novum, cupio vivere - Omnes
    item Fratres meos, quosquos sive i ll o scripto, sive
    dicto, imo ipso nutu offendi, ut mihi erranti veni am
    velint dare.
    Demum: ultimum scriptum ad Praefectum Pro-
    pagandae in defensi onem mei, ac nonullorum Fra-
    trum datum, qui informati fueramus, nos per Supe-
    riorem nempe nostrum dignissimum A. R. P. Step/za-
    num Marianoviclz de quibusdam criminibus in Pro-
    paganda depositos fuisse, pari rati one in iis, quae
    ei nociva esse possint, retracto, revoco, ac pro null o
    haberi cupio. Denique ultimo: Aggregaturae, quam
    me inscio praeter Provinciam Ulmus. Onus. de S.
    Sede Romana mihi impetravit, quum in praejudicium
    eiusdem Provinciae sit, summa cum demissione
    animi, salvo tamen judicio Superioritatis, renuncio.
    - Quam retractionem omnium a primo ei incluso
    ultimo punctorum a me positorum, et hane renun-
    ciationem, ut lllmus. Onus. Visitator Apostolicus, ac
    mei dignissimi Superiores ordinis, omnesque fratres,
    quos contra Char itatem et justi tiam offendi , benigne
    rati habeant, recipi ant, ac mecum charitati ve agant,
    suppl ex exoro. Qui de caetero in oscul o sacri annuli,
    et manuum Provinciae Patrum emori or.
    Scriptum die 28. Maji 1842.
    lnfimus ac devotus Cliens et subditus
    Fr. Phili ppus Shimich m. p.
    DOCUMENTUM H
    QJaedam desum:>ta ex Encyclica !Om. Caroli Pooten
    Subdel egati Visitatori s Apostolici.
    Nos Carol us Pooten . . .
    Cum ab lllmo ac Revdssimo. Dno j osepho Mari a
    Mollajoni Episcopo Nicopolitano, ac Apostolico in
    Bosna Visitatore, Subdel egatus Visitator Apostoli-
    cus renunciati simus, ac vi huius Subdelegationi s
    non modo Vicariatus Apostolici , sed et Provi nciae
    Regul aris regimen debilibus viribus nostris deman-
    datum si t, ea propter muneris nostri ratio postul at,
    ut curam omnem ac solici tudinem utrique impenda-
    mus. Humani generis inimico auctore pax inter Ve-
    strae Provinciae alumnos per pl uri um annorum de-
    cursum summopere turbata est, caritas fraterna, qua
    nihil magis a Princi pe pacis j esu Christo commen-
    datur, deferbuit ; discordiae, contenti ones, et odia aborta
    sunt superi oru1:1 potestate non leviter impedita, ac
    a multis vilipensa; di scipli na regul aris pl urimum de-
    trimenti cepit, ac filii di scol i non pauci in propri am
    matrem crudeles facti, Provinciae tribus ab hine !us-
    tris adeo floridae notam deformem inusserunt. Tot
    tantaque mala veri eius filii amari s lacrimis nunquam
    non pl anxerunt, eisque ut remed i a efficacia adferantur,
    a mi seri cordi arum Patre Deo ardentibus, jugibusque
    cffl agi tarunt votis. Sacra Congregatio de Propaganda
    Fi de, pro summa sua sollicitudine, qua Provincias
    omnes sibi subj ectas amanti ssime prosequitur, plu-
    ribus remediis, ac non cum optato successu adhibitis,
    tandem ut vobis notum est Carissimi Fratres! Visi-
    tatorem Apostolicum charactere episcopali insignitum,
    in persona supra l audati lllmi. Mollajoni mi ttere dig-
    nata est: a quo, quamquam plurima sublata mal a,
    bonaque plurima felici successu instituta sint, ita ut
    bonus ordo redii sse videatur, attamen tam brevi tem-
    pori s intervallo omnia fi eri haud potuerunt. Quam
    ob rem ut fel iciter pari, Deo dante, successu ulterius
    proveheantur, muneri nostro satisfacere cupi entes has
    Litteras ad vos Carissimi Fratres, qui vel in Conventu
    vitam degitis, vel in Parochiis commi sso vestrae curae
    gregi pascendo intenti commoramini, dandos esse
    duximus, non solum, ut de nostra electione certi ores
    vos reddamus, sed eti am ut iis, quae a vocatione vestra
    ali ena f ieri intell eximus, opportuna remedia appli-
    cemus &e.
    Datum in Conventu S. Spiritus Fojnicae die
    26. junii 1842. Carolus Pooten
    Subdelegatus Visitator apostolicus m. p.
    DOCUMENTUM l
    Chyrographum P. Antonii quod idr m fal sa
    namine Praefecti S. Congr egationis de Propaganda Fide intr r
    Religiosos spar sit.
    Epi scopus Vester Rdssimus. P. Raphael Bari-
    shi ch s. Sedis Vicarius hac die Roma discessit, re
    suae praetensionis infecta, quare haec S. Congregati o
    rogat, et per viscera jesu Christi obsecrat, ne ei dem
    insultetis, vel quod magis est affli cto afflicti onem ad-
    datis, satis enim afflictus est, quod ea, quae praeten-
    sione sua assequi voluit, amiserit. Hine quae ad cu-
    ram animarum pertinent, per omnia, et in omnibus
    eidem pareatis, donec i ll e hoc suo brevi munere
    defungetur, et vos in futurum novos ordines fueriti s
    accepturi. Val e meque tuis, tuorumque fratrum pre-
    cibus commendatum habeto.
    DOCU,\>\ ENTU M K
    Retractatio Fr. Petri
    Admodum Rvde. et Reverendi Patres!
    Praemisso sacri s manibus devoto oscul o infra-
    scriptus humillimus Cl iens, sequenti a notificat. Dum
    Sudinskam pridi e "Nati vitatis Domini r;lisce$Si$sem,
    -365-
    eoque venissem R. P. Antonius Knezovich, misit ad
    me fratrem Antonium Chosich suum Clientem, ob
    publ i ca crimi na nuper ex Hungaria pulsum, qui me
    solli citaret ut certis punctis subscri bam, contra Patrem
    Eli am Ambrosi um Matich, et Phi li ppum
    Pashalich, quibus puncti s dum Ego subscribere nol -
    luissem, utpote nihil de talibus sciens, qui ini bi con-
    tinebantur, dixerunt mihi: "Si non subscripseris, po-
    enae gravissimae te manent; quodsi subscripseris
    acceptissi mus eri s Rssimo. Domino Carolo Pooten,
    item te:;timoni a et commendati onem optimam habe-
    bis;" ita mihi svaserunt P. P. Mich.ael Begacz, et
    Marianus Kumovi ch, ac Antonius Knezovich, qui idem
    mihi copiam certorum punctorum medio fratri s An-
    tonii Chosi ch misit, quam describere, ac eidem, esto
    sciverim meras calumnias, ac aperta mendaci a in
    puncti s contineri svadentibus impii s homini bus, poe-
    nanim metu, quas mihi intentarunt, subscribere de-
    bui. Quemadmodum ergo mecum Suttiskae agebatur
    breviter sa Item attigi ; verum Conscientiae meae con-
    sul ere vol ens, iliam meam subscri ptionem, quam
    alioquin invi tus facere, necessi tabar, revoco, retracto,
    et anihil o, ita quidem ut nullibi eidem Fides habe-
    atur, vel haberi possit, quia in Conscientia sincere
    fateor, quod nunquam antea si milia sciveri m, vel
    audiverim, nisi ab illi s pri ma.rio, et quod revera metu
    poenarum, imo etiam alterius generis faci nus relate
    ad personam perpetraturos, pertimescens; sub-
    scnpsenm, nequaquam autem ex propria convictione.
    Demum signifi co, quod meam retractationem, non
    solum Rdssimo. P. Ministro Generali, i psi S. Congre-
    gationi de Propaganda Fide exhibendam submi serim,
    verum eti am Rssimo. Domino Carolo Pooten, et hane
    A. A. RR. Paternitatibus vestri s exhibeo, ac tandem
    penes osculum Sacrarum manuum persisto.
    Signatum Fojni cae di e 20. j anuarii 1842.
    Admodum Rvdarum. Paternitatum Vestrarum
    Obsequentissimus filius
    Frater Petrus Bannich m. p.
    DOCUMENTU.'vl L.
    Document um cui Reli osi subscribunt.
    ln Dei Nom ine amen!
    Histori ca testantur monumenta, et quotidiana com-
    probat experi entia, quod res parvae concordia cres-
    can!, di scordi a vero maximae dilabantur: et revera
    naturae congenitum est ut diversitas voluntatum
    diversitatem causet opini onum pro ratione si ngul a-
    rium Conceptuum difficultatum ex consideratione ob-
    jectorum emergentium. Cumque hoc negotium in
    extrema necessitate l abescenti s Nostrae Provinciae
    assumptum periculis non vacet, irno multis anfractibus
    obnoxium si t; ne fors postea, quo'd Deus avertat re-
    minus feliciter succedente, mutuis odii s discerpamur,
    et, unus in alterum cul pam rejiciat ad praepedi endas
    futuras exprobrationes, gravitas negotii exigi t, ut ali -
    quo documento externo, internam animi voluntatem et
    sincerum consensum Chyrographi s propriis testemur ;
    quod et faci mus majoris securitati s grati a. Quoni am
    aperte jam <;onstat; mor;lis violentis eti am, a Rssimo.
    Dno. Caro/o Pooten Subdelegato Visitatore Apostolico
    adhibitis id agi, ut Provinci a Nostra Bosnensis Fratrum
    Minorum observ: S. Franci sci avellatur a suo Capite
    Mini stro generali, per quem tamquam ultimum annulum
    immedi ate sicut totus Grdo Seraphicus, ita et nos i n-
    frascripti gemini ejusdem Provinciae Fili i in vincul o
    Catholi cae Fidei, et fraten1ae Char itatis uniti sponte
    nos obligamus ad propul sandafn vim et injuriam
    omnibus justis, et l iciti s modi s. Quod si ideo mali
    aliquid pati nos contigerit cupimus et vol umus omnes
    esse parti cipes ac soci i, sicut meriti ita et passionum.
    Hane omnium nostrum mentem, ani mum que
    propositi tenacissi mum esse singuli proprii pugni
    subscri ptione roboramus.
    Signatum Fojnicae, Sudinskae, et Kreevii die
    29. et 30. Maji 1843.
    Ita est N. N. Sacerdotes nro. 80. proprii s pugnis
    subscripti.
    DOCU,'v\ENTUM M
    E, i slola qJam Rcligiosi scrirs! runt SJncti ssimo Patri.
    Sanctissi me Pater!
    Di e 22. Februar ii huius anni 1844 perlatae sunt
    ad nos copiae Decreti a S. Congr. de Propaganda
    Fide die 20. Martii 1843. editi, et die 30. Septem-
    bris eiusdem anni ex Aedibus S. Gongr. de Propa-
    ganda Fide dati, ac di e 15. Februarii ab lllmo. D.
    Raphaele nobis transmi ssi, vigore cuius de-
    cernitur, ut Rssmus. P. D. Raphael regimen
    tum Vicariatus Apostolici, cum Provinciae nostrae
    Regularis ati Visitator Apostolicus teneat ad bene-
    placitum S. Sedis. Eodem die communicata est nobis
    Copia Epistol2e Eminentissi mi Cardinalis Praefecti
    Fransonii de die j anuarii 1844. ad eundem Ba-
    datae, ex qua colligitur occasi onem huius De- .
    creti publicandi dedisse Litteras di e 12. Decembris
    anni elapsi a nostro superiore datas in quibus fertur
    se cum nonnullis sui s assecl i s Paratos se
    amplitudini Tuae, si certa scierint i/lud prorsus a
    SSma. Dno. nostro, atque a S. C. Sanci/um esse, ut
    Tu videlicet una simu/ Vicariatus Apostolici munus,
    et regimen Regularis Provinciae retineres: Utinam
    Sancti tas Sua easdem ill as, nomine nostro suscrip-
    tas litteras suis dignaretur beni gne percurrere oculi s!
    Nos Pater Sanctissime! sci mus et videmus, nec Sanc-
    titati suae, nec S. Congregationi adhuc rite constare,
    quali a et quanta mala fal si s et artisciiosis suis rela-
    tionibus idem lllmus. adj utus opera R. D.
    Caroli Pooten nobis intulerit, et inferre purro mo-
    li atur. Quae quidem, omni a; decl aravimu::. nos in
    praedicta Epistola; potius tolerare velle, quam Sanc-
    titati suae non obedire. Qui s eni m unquam vel sup-
    ponere posset, tenerri ma communis omnium Christi
    Fidelium Patris vi scera, ac S. Congregationis pi etatem
    in id consensuram, ut edito Decreto praecipiat nos
    illius homini s arbitri o tradi , qui seposito omni con-
    scientiae remorsu, nostrae apud Infidelium tribunalia
    insidi atur vi tae, scri bens: ad Gubernatorem, et ali os
    Paa, se scriptis, et testimoniis (utique confictis, et
    confingendi s) probare posse, nos, nesci mus, quam
    ant e triennium Rebellionem exci tare volui sse. ln alia
    -366 -
    Epistola dicit: se sua Fidelitate Jmperio p\urimum
    profuisse, quasi nostram rebilli onem ipse compresisset,
    quam phantasti cam fuisse Turcis compertum j am est.
    Ut autem tam atroci ter nos accusandi praetextum
    haberet, fingit se a nobis Proditi onis accusatum fui sse,
    deinde vicem reddere satagit: interrogati autem Mag-
    oates a nobis, num ullus Religi osorum talis machi-
    nationi s ipsum accusaverit, rem omnes negarunt. Hac
    vero occasione fidelitas nostra, novo et ri gidissi mo
    examini subjecta novo candore ita apud optimos, et
    justissimos Dominos nostros temporales resplenduit,
    ut sua nos protecti one dignissimos putent esse. Certi
    omnino sumus quodsi purpurati Patres et Sanctitas
    sua !ali a praevidisset, illud Decretum nunquam fui sset
    conditum. Et quid boni pro Religione in Bosnia spe-
    rari potest, ex restituti one illius hominis, qui ex quo
    ad Hercegovinam venit nullum nostrum pacifice et
    mansvele sibi conciliare studuit, quin potius ut Leo
    rugiens et lupus rapax omnia terrare complet, minas
    vibrat, fecem plebi s in nos concitat, et mi ssis quaqua
    versus pessimi s homini bus horrendas contra nos in
    populo spargi curat columnias, omnia scindit, omnia
    secat? Ergone nostra crimina talia sunt, ut aliter
    ellui non potuerint, quam ut infensissimo hosti nostro
    tradamur di scerpendi, cum gravissimo animarum cor-
    porumque peri cu lo?
    Quare prou! in nostra de di e 5. februarii data
    Epistola, ita in hac eliam iterum Sanctitatem suam,
    ac S. Congregationem per sacra Redempti on is pignora
    obtestamur, ut vestros misericordes ocul os ad nos
    convertere dignemini, et nos ab homine iniquo, et
    dol oso erutos novi Visitatoris destinatione beni gnis-
    sime consolemini. Ex quo autem tempore istae ejus
    novae insidi ae nobi s potuerunt, firmiter proposuimus,
    et declaravimus omnia pro subreptitiis, et obreptitiis
    habenda esse, quae per manus ejus nobis commu-
    nicantur, ideo ad pedes sanctitatis suae procumbentes
    humillime suppli camus, quatenus Decreti huius, et
    aliarum poenalium Deci sionum vim suspensam interim
    gratiose velit, donec ex melioribus fontibus certi ora
    constiterint. Nos vero ad omnia parati sumus, quae
    in 6. nostris articulis ad R. P. general em nostrum
    transmi ssi s promisimus. Denum sacras pedes devo-
    tissime exosculantes, et piissimam suae Sanctitati s
    misericordiam implorantes, loco subscriptionum hic
    tria nostra publi ca apponimus Sigilla.
    Signatum die 6. Martii 1844. Fojni cae, Suttiskae
    et Kreshevii.
    DOCUMENTUM N.
    Epi stola P. Antonii ad Nuncium Apostoli cum
    Excellentissimum D. Principem Alti eri.
    Excellme Dne. Princeps! ac Praesul mi Colendissime!
    Ego qua Vicarius \limi. Dni. existens in
    centro confusionum quotidi e cerno, audio, et omnia
    quae a Religiosis fiunt l onge perfectius perspi cio
    quam meus Principali s D. qui hine quatuor
    diebus distat; ea propter non possum mihi ultra
    temperare, quin cuncta, quae post adhibita effi cacis-
    si ma remedia ab lllmo Caesareo-Regio Commi s-
    sario O. Pemetrio ut Religio$i in
    obsequium S. Congr. de Propaganda Fide praestandum
    i nducantur, acci derunt paucis ii sque sincerissimis
    verbis Excellentiae Vestrae Referam. Vocatos Reli-
    giosos admonuit D. Athanaskovich verbis dulcissimis
    veluti benigni ssimus Pater, ut ilici s sine tergiversati-
    one u11a, Episcopum recipiant, agnoscant, et pro
    utroque superi ore revereantur. illi dierum
    aliquot consilii ineundi grati a intervallum, quod illis be-
    nigne concessum fuit: comparent deni que die praefixa,
    et inter pl urima ali a Caesareo- Regio Commissario
    retul erunt, recipimus D. hi sce conditi onibus:
    si nobi s S. Congr. de Propag. Fide (qua subditis
    Othomanae ditioni s) a se intimatam poenam exi lii
    condonaverit - si Epi scopo (quem Rel igiosi
    coram D. Athanaskovich ex Documentis ostenderunt,
    judicio S. Sedis j am declaratum fuisse inutil em pro
    Vi cari atu Apostolico Bosnensi) datam potestatem
    nostrum agendi Provincialem revocaverit. Tertiam
    eamque: utili ssimam praecedentibus duabus addide-
    runt causam, quod coram 50. Sacerdotes, maj ori ex
    parte si ne juri sdicti one null a rati one null o pacto D.
    Episcopum vel int suscribere pro suo Provinci al i (et
    recte hane ob causam privantur tot Missionarii Sacer-
    dotes Juri sdi ctione Fideli s popul us Solatio, et mini-
    steri o Spirituali) quam .turpiter se gesserint erga D.
    Athanaskovich li cet perspicere ex hi s quae (mali-
    tiose fingit) palam l oquebantur: valde se
    honeste gessi! S. Congr. de Propaganda Fide, et
    Vienna mitlendo nobis hominem Schismaticum (pro
    instalati one Episcopi in Ministrum Provincia-
    lem) qui ante aliquot annos fuit ex Bosna pu/sus,
    id i ps um eidem continget modo ... fatiget se gratis
    A thanaskovich Schismaticus nihil effi ci et, qui a
    Turca in suo statu disordines fieri non permittet. -
    Ex adductis ... judicet Excelentia Vestra cujus Cha-
    racteri s sint vi ri i sti, et an unquam firma et stabi lis
    pax cum ejusmodi nequam (ore et aliorum,
    testi monio S. Congre. de Propaganda Fide, falsario-
    rum) hominibus speran possit? Dolemus enim vero
    vehementissime, quod Augustissima Aula Vi ennensis,
    et piissimus Imperator noster, sub cujus altissima
    protectione gl oriamur hos viros (Franciscanos) utri-
    quae reipubl icae noxios (quia D. Episcopum
    Status religiosi hostem, et calumniatorem maximum
    modi s li citis recusant suscipere pro Judice, et supe-
    ri ore Regul ari ) tand i u impune grasari patiatur ... Ex
    praenotatis hactenus consectaria suapte fluunt : si i1lis
    (quibus S. Congr. de Propaganda Fide decepta falsis
    rel ationibus poenam exilii di ctavit) li cet capitulationes
    inire (quoad el ecti onern Superi ori s Regulari s) quare
    non li ceret S. Congreg. firmiter insi stere suo sernel
    edito Decreto nec ab eo latum recedere unguem,
    sed continuo urgere ejusdem plenam observantiam,
    ut condemnati videlicet Religiosi in exilium sine uHa
    mora ad ltaliam proficiscantur, D. Episcopus
    in utroque regimine Superior ab omnibus
    agnoscatur. - Pos tre mo Pri n ceps Excell entissime l ego
    ut testis a visu sincere {dol ose) conscientiose (contra
    conscientiam) et coram Deo v e raci ter (coram Deo
    et hominibus mendaciter) di co viros has nunquam S.
    Congr. mandati s obsec;uturQs misi eos Summus Po11-
    -367 -
    tifex Speci ali Bulla anathemate percuser it, Novitatus
    corum interdixerif, et Parochos agere prohibuerit. -
    Postremo suppliciter Excellentiam Vestram rogare
    praesumo, quatenus mihi, et 5. mecum sacerdotibus,
    qui in domo seculari augustissi ma (tamen magis placet
    quam Conventus Fratrum ampl issi mus) vivimus, a
    S. Congr. de Propaganda Fide subsidium aliquod
    pecuniarium procurare dignetur. Arbitror sane justum
    omnino esse id gratiae nobis tanquam emeritis Mis-
    si onariis a S. Congr. concessum iri, quam gratiam
    dum eni xis precibus humiliter peto in osculo S. annuli
    in perpetuum n1aneo. - Datum Suttiskae in domo
    saeculari (in del iciis) die 22. Julii 1844.
    Humill. ct obsequcnt. filius
    P. Antoni us Vicarius Episcopalis.
    Arzimadversio. Confer benevol e Lector! hane
    cum illa 1838. (Docum. D)
    scripta, et pensato ac considera animum hominis
    dolesi, hominis Communitati perniciosi, homini s, qui
    quaerit sua, homini s cujus Deus venter, finis interitus
    est. In illa enim Epistola scri bit se vell e movi pro
    Provincia &e. Et quare hoc? quia tunc quaerebat
    Parochiam, Provincia autem habui t jus constituendi
    Parochos: nunc factus Vicarius Generalis
    D. Episcopi instat ut summus Pontifex Re-
    l igiosos anathemate percutiat, Noviti atus interdicat,
    Parochos agere prohibeat. Studium ergo vindictae et
    inplacabil e odium ex quo factus et Vi-
    carius Episcopalis, erga Provinciam et Reli giosos,
    vell et omnino in Provinci a Regulari s, et cum ea Religi o
    Catholi ca in Bosnia, ubi non est alter cl erus exti n-
    gnatur. En l dicit : se sociosque (apostatas)
    emeritos missionarios, cum tamen notum sit, ex socii s
    duos ut immorigeros ante aliquot menses
    interupto studi orum cursu ex Hungaria pulsos, ac nuper
    in Dalmatia ad commendati onem R. D. Pooten sine
    Dimi ssorii s Superioris Regularis ad S. Ordines pro-
    matos; et need um vel uni cam pro l em bapti sasse . ..
    Mi rum itaque quod non vereatur hos vo-
    care emeritos missionari os, ac ut talibus subsidium
    pecuni arium a S. C. concessum iri omnino justem
    esse arbitrentur. Quantus dol us, quantave malitia
    qua conatur inducere S. C. ad Succcur-
    rendum indignis hominibus!!
    DOCUMENTUM O
    Recusatio juridica suspecti Judicis, ac Supcri oris, ct pro-
    vocati o ad subsidium juris. Cap. Quod ad. De sentetlf. et re
    jud. Contra sententiam, me non audito, non examinato, non
    convicto, crimine non probalo l atam.
    Legitima defensio in judi cio reservatur, et maxime judicis
    recusatis, cum peri cul osum si t coram suspecto judice litigarc,
    ac suspccti s Judicibus Sedes Apostolica causam de certa con-
    scientia non comittat. cap. Cum inter. De Exceptionibus. Inno-
    cent. III.
    ln Dei Nom ine amen !
    Post multas affl ictiones, in audito hucdum cum in
    Ecclesia Catholica tum apud omnes Nationes, quae
    aliqua saltem principia juris naturae, esto obscure
    cognoscunt, et lites suas secundum eadem dirimunt,
    exempl o, nobis inponitur ille judex, qui accusator
    erat, et contra cuius oppressionem tota haec alma et
    antiqui ssima Provincia Bosnae Argentinae de re Chri-
    stiana inter infideles benemerita apud S. Congr. de
    Propaganda Fide per Decem continuos annos se de-
    fendi!. Clare videmus praeter omne jus et absque
    ulla spe defendendae nostrae innoscentiae, quam duo
    Vi si tatores apostolici, et ipse tertius Visitator D. Ca-
    rolus Pooten adversarius modo noster, post sedulam
    investigationem agnoverunt, quaeve recognita erat in
    ipso S. Tribunali coram quo seme!, ac iterum causa
    cecidit. lllmus. ac Rdssimus. D. Raphael ab
    eodam S. Tribunali, in quo 12. Septembri s 1842.
    agebatur ut idem D. ab Vicariatu Bosnensi
    removeatur, et alter nobis Episcopus, et vicarius Apost.
    detur, nunc eidem traditas esse, ut ille pro sua in-
    dole, et arbitrio rega,t, puniat, vindictam sumat, et
    dispergat. Ex evidentibus argumentis patet conclusum,
    ut ill e cum suis asseclis nos opprimat, qui noster
    accusator, et (mutatis clypeis) reus erat, qui san-
    guinem nostrum sitit, qui vix pedem in extrema
    Bosniae ora fi xit, atroces, et sangvine nostro si ali-
    quatenus verae forent dilluendas criminati ones gu-
    bernatori Provinciae (Kiami l Pasha) et aliis Magna-
    tibus contra nos porrexit. Videmus omnem viam ju-
    stae defensionis, quae nulli mortalium, omnium cri-
    minum re deneganda est, cum in ipsa natura fundetur,
    quam non mi si auctor eius des truere potest. "De-
    f ensis a jure provenit na/urali, ejusque facultas ne-
    mini ad cimenda est" Clem. 2. de Sent. et re jud.
    Clem. V. in Consi lio Vi ennensi , et quam ipse Deus
    per Prophetam Jsai 43. v. 26. admittcre quodammodo
    videtur illis verbis. "Narra si qui habes ut justifi-
    ceris" nobis prorsus praecl usam esse, restituto Vi-
    cari o Apostol ico l! lmo. ac Rvdssmo. Dno Raphat!le
    ut Judice ordinario, renunciato eodem Dele-
    gato Visitatore apostolico, ut judice delegato, audiant,
    et stupeant omnes in causa sua propria! Constituto
    insuper eodem Ministro Provi nci ali Fratrum Minorum
    S. Francisci ut judice et Superiore nostro proprio,
    adeo, ut nihil nobis remaneat aliud, quam ut taciti
    pavidique, et jam voti damnati, gravissimarum si non
    aliqui, et sangvinearum sententi arum executi onem
    praestolemur. Cum igitur animae, et corpori nostro
    summa immineant pericula tradito gladio Spirituali
    ad absolutum arbitrium viro inimi cissimo, qui eliam
    gl adio temporali , nos iniqui o adcusationibus circum-
    veniendo perimere adlaborat. Ego infrascriptus ad
    juris remedium, quod mihi adhuc, in extremi s posito
    remanet, confugio, ac recuso superi orem, ac judi cem,
    qui mihi inponitur, ac intruditur mihi, et omnibus
    meis Confratribus omnimodi s suspectum. Rationes
    convincentes justae rneae et bene fundatae suspicionis
    coram judicibus, quos eni xe a sanctissi ma SLilnmo
    Pontifice a j esu Chri sto cnstituto Supremo Pastore,
    ]udice, Patre omnium Fidelium, et innocenti ae op-
    presae Defensore, ac vi ndice, fl agito, ex discussionae
    causae Romae 1841. et 1842. facta, et ex iniquis cri-
    minationibus quibus nos recentissime circumvenit
    adducam. Dictum igitur saepe lllmum. ac Rvdssum.
    D. juxta omnes formulas juris, quas hi c pro
    expressis habere volo, ac intendo, recuso agnoscere
    Judi cem, si ve Ordinarium, sive Del egatum, sive Su-
    -368-
    periorem meum Regul arem pro tempore mihi jure
    merito suspectum. Cap. Causam de judiciis. quocum
    Provincia habuit litem, et eandem nunc habet. Nam
    illius causam suscepit defendendam D. Pooten rej ecta
    (quam primo gnovi t, et fassus est justam) Provinciae
    causa, et nos die Januarii 1843 in appellatione a gra-
    vaminibus, et iniquis sententiis, quibus nos praemebat
    D. Pooten petiimus Judi ces, qui hune inter, et nos,
    et si placet nos inter, et D. cum sit eadem
    causa cognoscant. Recuso subjici homini , qui indu-
    bitatis argumenti s per annos plures implacabi l e odium
    in Fratres suos demonstravi t, dicente ipso Pontifice.
    Cap. secundo de appellatione J. ipsa namque ratio
    dictat, quod suspecti, et inimici judices esse non
    debearzt. Qua ratione itaque me adigunt, ut illum Ju-
    di cem nunc in Provincia, qui prius actor in eadem
    causa erat, et propriam suam matrem, quae il lum
    aluit, educavi t, et Episcopum proposuit, suppri mere
    satagebat agnoscam? Asseclas vero illi us, et fautores,
    accerrimos adversarios, et cal umniatores, actores simu l,
    et testes nunc suscipiam? Poenae exilii me inscio,
    et i gnoro, crimine non probato, imo nec manifestato
    dictatae, ut pole contrariae legibus civilibus meae
    Patriae, et omni juri, l atam in tri bunal i , cxtraneo,
    cui ego nulla civili obligatione, aut, non probalo
    crimine, et me audito juris dispositi one subji ci or,
    subdere me non possum, nec teneor, quousque hic
    in l oco ubi crimen commissum dicitur, publice co-
    ram Judi cibus, et t estibus fide digni s, data mihi quosque
    defensionis facultate, quae null o jure denegari potest,
    vel pessimis mortalium, causa probata et evicta, et sen-
    tentia j uxta all egata, et probata non fuerit Iata. Non
    debet is poenom sustinere Canonicam in cuius dam-
    natione, non est Canonica pro/ata sententia. C. 64
    Xl. 9. 3. Oregorius Papa. /njustum judicium, et defi-
    nitio injusta regio metu &e. non valet C. 89. Xl. 9.
    3. Calistus Papa. Si eran! ali qua crimina a calum-
    niatoribus mihi imposita sine examine, et me non
    audito, semper dubia manent judi ci, Grave, dicente
    Pontifi ce Satis est, et indecens, ut in re dubio, certa
    detur Senfentia C. 74. Xl. 9. 3. Mihi et J udi ci Sanc-
    ti ssimus Pontifex Oregorius l oqui tur C. 52. Xl. 9. 3.
    Quem enim conscien(ia defendit, et inter accusationes
    liber est - - - - l. Haec igitur dixi, ut nimiae esse
    levitatis ostenderem, si quis mala gravia credere
    studeat, quae probari non posswzt. Protestor, et re-
    damo coram coelo et terra, coram toto mundo contra
    tribunal, in quo adcusatus, et damnatus sum ignarus,
    ne quidem interrogatus de criminibus ob quae
    damnor: nam D. Pooten nunquam me admonuit,
    nunquam me suspectum de aliquo crimine verbo,
    aut signo ostendit. Aut est forsam judex, qui poenas
    sine delicto gravissimas vel innocenti ssimis quibus
    placet imponendi jus sibi vindi cet ? Nullius Visitatori s
    Del egati vel subdel egati mandata, cujuscumque aucto-
    ritatis i s sit extra limites suae potestatis obedi re te-
    near, cum et ill a exstra limites suos nihil agat. C. 37.
    de offi. et potest. Ju,d Del eg. Praecipuus Visitatorum
    scopus est : bonos mores_ tueri, pravos corrigere.
    (Conc. Fri d. Sess. 24. de Refor.) quod idem esse
    puto ac innocentos protegere, et ober rantes corri gere,
    non vero cum his societatem, et foedus contra in-
    nocentes inire. Tenentur j udices et Visitatores locum
    defensioni concedere, et servare, quam noster omnius
    neglexit, forsan dominium j urium eti l iTI a natura
    provenienci um se ostendere voluit, et sic Sententi am.
    "nedum non jure, ima nec cum juris co/ore tulit.
    Cl em. 2. de Scut. et re jud. I mmortal is memoriae
    Benedictus XI V. Visi tatores ( ti am S. R. E. Cardi-
    nal es ad tramites Juri s reduxi t. (Constitut 44. quan-
    tum ad procurandum 20) Ne sententia Vi si ta-
    toris, sibi ob fines suos contradi centis suos asscelas
    a criminibus veris, quae il le inqui rendo detexit, ab-
    sol vit, nec innocentes reos facit : sed pro officio suo,
    cum peccatorum varietates audierit, sci! qui ligandus
    sit qui solvendus. C. 44.XI. 9. 3. Cum notus si t om-
    nibus rf1odus procedendi, manifeste iniquus, parti um
    studium, et ambitio mei Visitatori s, ac judi cis, per-
    svasum mihi intime est, me reum non esse coram
    Deo cum aeterim tribunae j !ldici:; il/um reum non
    ltabeat, quem injuste judex condemnat testante Pro-
    pheta, nec damnabit eum cum j udicabitur illi C. A.
    de seut est re j ud. in 6. Totum Caput eximi um, et
    judi ci Eccl esiastico l egendum, uti nam hane sancti s-
    si mam, et aequi ssi mam Eccl esiae consti tuti onem pro
    norma suorum judici orum proposui sset et noster Vi-
    sitator Subdelegatus D. Carol us Pooten l qui famae
    sua::! prodigus, et proprii persecutor honoris contra
    conscientiam et contra justitiam, partem, quam in rem
    seri o, et ex officio in quirendo, i nvenit, et in sua ad
    S. Congr. rel atione passus est, innocentem, in gra-
    tiam D. per sordes, P. Antonii
    damnavit. Qui prius neglexit legere pro sua directi-
    one, l egat nunc pro sua confusione illud Caput, in-
    veniet i bi in jure expressam suspensionem, primo
    quidem per annum, dei nde perpetuam, cum se divinis,
    post injusta judi cia, et poenas in latas, qua-
    rum confirmati onem a S. Congr. de Propaganda Fide
    peti it, et obtimit, ingesserit, se incurri sse, a qua non
    ni si a summo Pontifi co absolvi poterit. Suspensus
    i pse, et irregulqritate inmodatus censuras affatim in
    ali os vibra!. Ad aestimati onem quoque litis parti,
    quam l aesi! condemnandus, imo ipso naturali jure
    ad reparandum damnum tenetur. Dignum est enim,
    ut qui in tot praesumit offendere poena multiplici
    castigetur. C. ci t. si c decisum fuit in concil i o Gene-
    rali Lugdunensi I. sub Innocenti s IV. anno 1245. et
    rel atum in Corpus Juris.
    Obedi enti am vovi , et praesto, sed summo Ponti-
    fi ci et superiori bus mei ordinis non vero cui libet
    alteri extra meum ordinem Seraphicum, vovi et pra-
    estare t eneor. lgnoro me ex obedientia, atrocia crimina
    (nam ex gravitate poenae ad gravitatem criminum
    concludirpus) in me susci pere debere, ob quae in
    exilium pelli , societas nostra di ssolvi, et macul a meo
    ordini , ac charact eri sacerdotali iniuri debet, ignoro
    me ex obedienti a (quam al iquis ex me exigi t) renunci-
    are debere Juri naturali Justae defensionis, convi n-
    cant me vi a Juris, et jure merito puniant. Promensura
    peccati erif (sit) et plagarum modus. Deut. C. 25.
    V. 2. Hane esse justam peti ti onem meam, nemo in-
    fidas ibit. Ego hic contra nul lius l egitimam auctori-
    -369-
    tatem pugnare, sed jure justae defensionis mihi a
    natura, Sacris Canonibus, et legi civili, constitutioni -
    busque mei ordi nis, concesso, in omni justo tribunali
    semper et ubique agnito, contra iniquos vitae, famae,
    ac honoris mei aggressores me defendere intendo.
    Si placet superi ori potestati supprimere meam matrem
    Provinciam antiquissi mam, et foecundam Matrem
    multarum Provinci arum suppri mat eam, non !amen
    di cat suppressam, et extinctam nostra ob del i cta.
    Mittat denuo Judices linguae nostrae vernaculae gna-
    ros ne in examinando populum fraus aut dolus no-
    ster intervenire posset, publice inquirat, et jure nos
    damnet, nos inqui sitionem, et severam in nostros
    mores, in nostram doctrinam, non refugimus, sed
    solum contra ocultas, nobi s falso inpositas crimina-
    ti ones, et cal umni as protestamur, et contra Sententiam
    in tribunali oculti ori, quam equitum Vestphalicorum
    (Vehn. = oder Fehengericht) in quo eli am reo
    defensioni s locus dabatur, ego i nfrascriptus protestor,
    et solemniter iterum iterumque protestor contra ocultas
    mihi imposi tas cri minati ones, et sententiam tatam me
    ignaro, nec audito, nec exami nato, nec interrogato.
    Si placet tradere D. arbi trio noto nobis
    ej us zelo, ac pi etati hane fl orentissimam, quam filii
    S. Franci sci pl antarunt, et sanguineo sudore per sae-
    cul a (ante erectionem S. Congr. de Propaganda Fide,
    hane vim eam coluerunt) innumeras inter procellas
    conservarunt Missi onem, tradatur mea pace, non i m-
    ponat !amen ali qui s, qui labores nostros, li vi dis oculis
    i ntuetur, nobi s crimina, ut fines suos oculis hominum
    subducat; nos eam fl orentem ei trademus. Hic me
    provoco ad testimonium lllmi ac Rvdssimi D. Josephi
    Maria Mol aj oni Eppi Ni copol itani, Visitatoris nostri
    1842. Viri ipsius S. Congr. de Propaganda Fide ju-
    dici o dignissi mi. Hi c populum solum intelligo, non
    trademus ei nostros Conventus, domus, terras et pri-
    vil egia nobi s a benignis nostris lmperatoribus, ob
    nostram constantem fi del itatem, et servitia concessa.
    Si aliqua corruptio in popul o jam irrepsit, ea sub
    regimine, et auspiciis !limi ac Rvdssimi D.
    ab il lius asscelis palam introducta est, Domi nus vero
    manifestabit omni um facta, et posteritas videbit, ju-
    dicabi tque, quem fructum haec pars Vineae Domini
    sub Systemat e per D. introducendo teret.
    Expositis breviter mei s relationibus
    Sequentia omnibus pal am reddo.
    Recuso mihi bene fundate suspectos, ne di-
    cam i niquos, et injustos super iores, ac Judices Ill mum
    ac Rvdssmum. D. et R. D. Caro-
    tum Pooten, juxta omnes Regulas, formulas, et ca-
    nones juri s, quibus suspecti , ac inimi ci judicis, ac
    superi ori s contra meam regulam, quam necdum sanc-
    ti ssimus summus Pontifex abrogavit, et meam pro-
    fessionem religiosam, impositi, et intruxi , recusatio
    fieri debet. Quae jure debebant expri mi pro expressis
    hic haberi voJo. Ego non ad alium aliquem statum
    regul arem, cuius superior Regul aris est Epi scopus,
    mei Seraphi ci ordinis certus hostis, et persecutor,
    qui ne quidem vestem ejusdem sui quoque ol im
    ordini s, cui totam suam fortunam debet, transire i n-
    tenda, aut volo, patitur.
    Recuso ac protestor contra poenam exilii in
    me jam Iatam. Non l igabit me "huius modi sententia,
    quae non a discretione matre virtutum, sed a no-
    verca justitiae, voluntaria scilicet juclicantis praeci-
    pitatione processit. Cl. 2. de Sent. et re jud. Recuso
    ac protestor contra omnes censuras, et poenas Ca-
    noni cas, aut civil es forsan in tenebris jam l atas, aut
    ferendas, si ve per dictos D. o: et Pooten,
    sive per quemcumque ali um, et eosque recuso, ac
    protestor contra omnes Sententias forsan latas, quae
    mihi via legitima non innotuerunt, aut ferendas quo-
    usque Visitatores a summo Pontifice,
    atque judi ces missi non fuerint, et coram illis sive
    D. sive D. Pooten, sive alii Columni atores,
    asseclae illorum, delicta mea, obquae poenis pro
    gravitate cul pae affi ci debeam, juridice non proba-
    verint. Nec censeo me l igatum, aut ligandum sen-
    tenti is, sive censuri s, quae me de crimine non in-
    terrogato, de Contumacia non admonito latae sunt,
    aut ferentur, a Judicibus aut visitatori bus suspectis,
    quos recuso, et a quibus, et per quorum manus
    nihil suscipere vol o. Quousque igitur humillime
    peti tos Visitatores, ac judices hi c inter nos non
    vi dero, de nulla al iare quidpi am scire, aut aliud
    quid per cujuscumque manus suscipere vol o. .
    Promitto coram coel o, et terra, et coram
    omnibus hominibus, quod veli m Visitatoribus, ac.
    Judicibus, quos instanter, instantibus, i nstanti ssime,
    saepi us ac continus peto, me humiliter subjicere,
    eos reverer i, eorum inquisitioni non resistere, aut
    turbare, et poenas, quas in me post meorum, ut
    adversarii volunt, mal orum factorum publicam et
    jur idi cam probationem tulerint, reventer suscipere, et
    adimpl ere. Eo semper salvo, ut Visitatores et Judices
    sine partium Studio in ommes aeque justi sint, in
    del ictis exquirendis, et adcusationibus suscipiendis
    juridice ac juste mihi facultas memet
    defendendi libera tradatur, accusatores mei una me-
    cum tandem coram Visi tatorum, et Judicum tribunali
    sistantur,. et delicta quae mihi imputabuntur testes,
    et probat10nes pateant. Dum haec pro me peto, ali is
    omnibus adversar iis ultro concedo.
    Nul lus miretur hane meam recusationem, et pro-
    testati onem; nam exil i i poena in viro constanti pa-
    vorem producit, et quodam modo aequival et morti
    patrii s enime focis post multos labores, qui
    merentur, criminis inscius pell or. Poena exi l ii vel in
    se sola gravissima, et quid me mane! in l oco exilii?
    Su peri s notu m? ego vero nihil boni sperare possem:
    qui enim corpus sub sua jurisdictione habere con-
    tendit, et alias omnes vias, liciti, ab immeri ta persecu-
    tione, efugii praeclusit, atque ad preces non flecti-
    tur, quid boni mihi praestabit? Qui me inauditum,
    et innocentem, ut cum fiducia assero, tali poena
    affi cere tentat, in remota regione, qualibus me sub-
    jiciet in loco exi l ii, i n terra mihi aliena, inter ho-
    mines mihi incognitos. et non mei sermonis? Nul-
    lam fiduciam in illius justi tia, pietate, et cl ementi-
    collocare possem, ex Patri a me in exilium pellit, et.
    47
    - 37()
    tamen non urtum obulum prolongo itinere, terra,
    marique confici endo mihi tribuit. Meis inpensis emen-
    dicatis mihi furcam erigere cogor? Suspiro et exclamo
    ad Divinam justitiam cum Divo Bernardo: quid fa -
    ciet de injustis judiciis, qui ipsas quo justias judi-
    cabit ? veni et dies ;udicii, ubi plus va/ebunt p ura
    carda quam astuta verba, et plus conscientia bona,
    quam marsupia plena, quandoquidem judex ille, nec
    falletur verbis, nec flectetur donis Tunm Domine
    jesu tribunal appe1lo l tuo me ;udicio servo, tibi
    committo causam meam. Domine Deus Sabaotll . qui
    judicas juste, et probas renes, et carda, cujus ocu/i
    sicut fallere nolmzt, ita fal/i non possunt, tu vides
    qui tu a, vi des qui quaerunt et sua.
    S. lvannes Chrij sostomus recusavit venire ad
    Synodum ad quercum recusavit judices agnoscere,
    qui inimi ci, et adcusatores ejus erant, quatuor Epi s-
    copos, nempe Theophi l um Episcopum Al exandrinum
    de quo scribit. "qui ig itur ante auditionem /zosti-
    liter se gessit, quid post judicium factums sit?" Re-
    cusavit Acacium Berocae, Severinum Gabal itanum,
    et Antiochum Ptol emaidi s Episcopos, de quibus ad
    Synodum scribi t : "quaeso eos quatuor, si qui-
    dem ut judices ex concessu ejicite, sin ut adcusa-
    tores judicio sistite, ut sciam quomodo me ad cer-
    tomen instruam. an ut contra adversarios, an ut
    contra judiccs ?' Concludo cum eodem S. Patre, qui
    simili poena exilii injuste punitus fuit: nScitote ergo,
    si decies mi/lies ad me miseritis ni/Ji! amplius ex
    me vos audituros" . Ego N. N. m. p.
    DOCUMENTUM P
    Formula
    Cui Religi osi Ordini s S. Francisci Regulari s Provinciae
    Bosnenses Alumni a Vi cario Apos. et Vi sitatorc lllmo Dno
    Raphai:!I e subscr i ber e coguntur.
    Ego infrascriptus Rel igiosus Ord. S. Francisci
    sincere suscipi o omnes decisiones, et ordinationes S.
    Congregati oni s de Propaganda Fide, eas praesertim
    quae praesentem litem concernunt, unaque recogno-
    sco lllmum Dnm Raphaelem Episcopum
    Azoti non modo Vicarium Apostolicum in Bosni a,
    sed eti am superi orem huius Almae Provinciae ita,
    ut uni eidem di cti Vicarii Apostolici auctorit ati in
    hac Provi nci a parere velim, ejusque mandati s ob-
    sequi tam quod di sciplinam Regul arem, quam quoad
    dispositionem Parochorum, Capellanorum, et Superi-
    orum l ocalium conventuum, atque aliorum Offici a-
    lium. Pariter promitto me amplius haud tractaturum
    ecclesi asticas, et religiosas causas in tribunal ibus
    civilibus. ln omnibus supradictis me obtemperaturum
    promitto; meamque obedienti am propri o pugno testor.
    Datum in Dol ac di e 23. januarii 1845.
    Animadversiorz es JQ Cogi t D. Religiosos,
    ut sincere suscipiant omnes decisiones, et ordinati-
    ones S. Congregationis de Propaganda Fide, interi m
    praeter Decretum, vigore cujus ipse D. Visi-
    tatar consti tuitur nihil ad medium profert, quomodo
    ergo sincere possunt susci pi ordinationes, quae in
    oculto servantur, nec Reli giosis constat an util es, vel
    noxiae communitati possint esse?
    JIQ Cogit D. Religiosos ut suscipiant de-
    cisiones, eas praecipue, quae praesentem litem con-
    cemunt, li s vero praesens in eo consistit: quod
    Franciscani Bosnenses esto Missi onari orum, seu cura-
    torum animarum munera obeant, tamen quoad regu-
    larem observanti am, et disciplinam rel igiosam nulla-
    tenus vel int separaria Capite sui ordini s Mini stra
    General i. Deinde circa hoc recte lis versatur, quod
    eidem Franciscani D. Status rel igiosi osorem,
    Provinciae Regul aris hostem, suumque a tot annis
    accusatorem, et calumni atorem penes tr ibunali a eccle-
    siasti ca, et civilia; medii s li citis, et via l egitima re-
    cusent eti am ad tempus pro superiore regul ari susci-
    pere, et maxime ideo recusant, quia constat ipsis,
    D. obreptitie et subreptiti e hane superiorita-
    tem obtinuisse.
    lllQ Cogit D. Religiosos, ut promittant se
    amplius haud tractaturos causas ecclesiasticas in
    tribunalibus civilibus. Interim recte hoc tempore D.
    habet suum Agentem Constantinopoli S.
    Franciscum qui penes sublimem Portam agit,
    ut emanet altissimum Ferman pro exti ncti one anti-
    qui ssimae Regularis Provi nciae Bosnae Argentinae;
    praeterea D. et verbis et scriptis continuo
    urget penes Tribunal Vezirii , ac aliorum Magnatum
    Bosni ensium, ut se Religiosi ex Bosni a pell antur
    lnsuper dum hoc tempore Patres Conventus Fojni-
    censis juxta antiquissimum, et Privilegii s sedi s Apo-
    stoli cae firmatum usum, ac consvetudinem propo-
    nerent quendam Religi osum pro Parocho in Kottor
    D. propria manu scribens ipsi s sic respondet:
    " Miror audaciam istorum Patrum, qua praesumunt
    ln ali enam messem falcem mittere . . . ego in tui tu ta-
    ii um negotiorum debebo adire sublimem Portam, et
    si ibidem mihi Imperator meus condonaverit (contu-
    lerit) superi oritatem, atque augustum Diploma (Fer-
    man de cujus emanatione ne minimum dubium ha-
    bu it a b acceptas favorabil es relation es a b suo agente
    Constantinopoli) emanaverit, erimus omnino in claris,
    pronunc vero ego constituo Parochum, et vos sincere
    i nterpello ad obedi endum mihi. Val ete. ln Travnik
    die 4. Februarii 1.845.
    Raphael Episcopus
    et Superior Franciscanorum m. p.
    DOCUMENTUM Q
    l n Dei Nom ine Amen!
    Ne qui s meo nomi ne, et provecta aetate abuti
    possi t, ad destruendam hane priscam Provinci am
    Bosniensem, et veterem in hac missione tot saeculis
    probatum rerum ordinem convellendum hoc meo
    authographo declaro: mi hi null o modo posse probari
    modum, quem lllmus D. Raphael cum suo
    Vicari o Generali, in regenda, ac administrando hac
    mi ssione tenet : meque sincere cupere, ut et Provi n-
    cia Regularis in sua basi conservetur, et bonus pri-
    stinus ordo retineatur. Fateor autem si ncere: mihi
    null o modo videri pacem restitui , et religionem reflo-
    rescere posse, si utraque i ll a potestas i n praefati
    vicarii Apostoli ci mani bus diutius permanserit ; imo
    vero bonis mori bus, et Sanctae nostra Religioni Ba-
    - 371 -
    vere pernt ctosum esse, quisque vir vere
    pius, et Deum ej usque mandata dill igens ex offi cio
    coram conpetenti foro fateri deberet Haec me ita in
    conscientia senti re pro pri i pugni subscriptione confirm o.
    Signatum j ajce die 5. Decem. 1845.
    Ita est Fr: lvannes
    Vi cari us foraneus Episcopalis m. pp.*
    153 1.
    1846. Gora, 21. O. M.
    o. u Ramu: otklanja mijeanje u duhovne
    i poslove, te ga da netrai do-
    z vole za pojatu.
    <;udimse, da Vi bash josh Bujruntiu traxite za
    jednu shtalu, a mogoshese kapele u Trishchanim i
    Zenici brez tog j a znam, shtasam posla vidio
    doksam od tog Turke oduvio, buduch daje to protiva
    i nj ihovom sheri atu. Ako budete izkat od nj ih svit,
    oni - chevam rechi , da valja i za kokoshinjak pia-
    chat, pak izun iskat gdi i kakochete mi sse navi sh-
    OpeMa niiCMy cyD.etHt , ntHII ce, n.a je osaj xucTo-
    pnj aT a6n1ba Hanncao MsaH <l>. jyK11ti , n n.a je pyKo-
    nnc e l<lhtOKHIIU,OM n.ocnuo y aarpe6a'I KY CRey'ln-
    nnwHy l<lhti>KHIIU,V. Cnnc Hilje yrnenao wTaMne, jep j e
    a4>epa n.ospweHa 1845 (a ea 5 XII 1845 aaHpwaoa " oan.je
    Ha nOCJbeAibeM MjeCTy 11p110nlieH11 AOKyMeHT). npeMa
    TOMY Hltj e Tpe6ao aa nocnuj e cnopa nv6nu-
    KaU, t1j OM OOHOBO pacnupyje CTpaCTII
    1
    a BjepOBaTHO, Ila 011
    Ce WTO WTa npnje WTaMne y6nalKIIJJO y OWTpOM llapalKa-
    aalby. Hero nocnnje paanaaa, 11 on.nacKa fiap11W11tieaa y Xep-
    u,eroanHy, aKTIIauaaM j e noHoao j yKnlia no6yAo Aa 1850
    11 1851 y I 11 Il ca. csora " Bosanskoga Prijatelja" 6ea lKaoKe
    cnoMeHe Bapnwnli a, wTa llllwe n.a MY n "Pashu Duhovnu ... "
    (Ri m, 1842.) ornar11 11 pacna'laaa. Ho 1861 y Ill cu... Bo-
    sanskoga Prijatelja" (str. 205, 206.) ycyn.11o ce y qnaHKY
    "Lj etopi s crkve u Bosni" HanoMeHyTII sub nNova
    kustodia i novo apotolsko u Hercegovi ni" na
    aano'lnlbe: "Nesretna r azpra. koja je vi e godinah trajala
    izmedju biskupa i frat arah bosanskih na tetu i jedne
    i druge stranke, a na veliku sablazan pravovi ernih krstja-
    nah ... " LJ;aJbe KalK e: "G. 1843 njekoliko redovnikah rodom
    iz Her cegovine, a privarenikah biskupovih, ostave staro svoje
    gnij ezdo, samostan kreevski, i odu u Hercegovinu, gdje u
    dogovoru s ostal om svoj om bratjom naume
    gr aditi novi samostan... Propaganda, uvid1vi razloge, pri-
    voljenj e biskupa . Kada je 1846. sadanji sretno
    papa Pi o I X., uvai vi razloge franciskan ah bosanskih,
    njihovu molbu usliao, bosanskog vikariata uklonio,
    vr ovinciu bosansku, naimenovavi nov<' stareine, u
    prijanji normalni stali postavi o, onda j e iz upa h her-
    novo namjestnitvo apotol sko, na koje je i spome-
    nutog premjesti o, podloivi njegovoj oblasti sve fratre
    koj i pod njom ost anu sve do g.1852 ... " Can.a n.aJbe
    jy1<11li ea aaD.OIIOJbCTBOM IICTII 'le KBKO cy ll OBli <l>palbeHU,IJ A0-
    6nnn HeKy ayTOHOMitjy a 6tiCKyn y CKVOWTIIHaMa CaMO rnac
    " kad se stareine diel e i upnici razredjuju", aa r11M ce Hana
    HOBOM cjeAIIIbelby o6e cppalbeHa'IKe npORIIHU,Ilj e, HO ll.OD.aj e:
    . Istina, komu su poznate okolnosti, za sada nije
    mogl o biti " . Ha CTp. 207 KalKe: " .. . Biskup stanuje
    u Mostaru, gdje j e god. 1847. li e pu rezidenciju .. . ",
    JlOK Ha CTp. 208 O HaMjeCHIIWTRY anOCTOJJCI<OM Tpe6Hib-
    CKOM: " ... Svatko pametan vidi, da bi ovo pet upa h valjalo
    predati franci skanom i biskupu pod
    duhovno upravlj anje, j er to poloaj mjesta i korist puka iz-
    iskuje; pa i pak t omu sjedinjenju, koj e je isti puk elio, nalo
    se j e smetalacah ... " jyKtt li je aaKne 1861, nycTIIO aa6opaoy
    Hern.amlbn cTaB npOTit B. oco6nTO nocnnje csor nporoH-
    CTBa, Ka}la cy Ha 0Mep-nawnHy CTpaHy CTanu 11 rn.je Koju
    CTapj ewnHe.
    chivat. Davas hotidnu i gonjat (a nesmiju virujte do
    kapie pruxit se) magnechete shchetovat neg shtobi
    valjalo za iwn platit."
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX. 153.
    1532.
    1846. Na Tahir-pau i vezi ra alje car ovaj fer-
    man i kae da onaj ferman od 1259 ( 1843) po-
    sa svim i da fratri sva prava imaju i sada
    u nj egovu carstvu. Ovo pie sultan Abdui- Medid
    ( 1839.- 1860.) T. g. 1261. - XI, 2108.
    1533.
    1846. 24. IX. iz Fojnice fra Boni
    u Ramu, o ilirskih knjiga i o kapitalu.
    Mili Pri atelj u!
    Eto ti elju ispuni h: al jeni ti Osmana Gundu-
    kog j e fra Angeo okvirio, to je
    znao l ipe; da j e imao zlata metnobi s ledjah sl ova,
    a kad nejma to mu ja? Okvira kota osam groah,
    a di l o samo kota est pletah i po. Kad imadnete
    prigodu, molim te poalji mi! Imam jo naprodaju
    pokuenja Doct. D. Demetra", dva svezka,
    svaki ponase kota 3. plete, a t o su teatri u verima:
    l. Li ubav i dunost. 2. K ervrza osveta. 3. Teuta i -
    lirska kraljica. To j e sadraj koji se meni dopada,
    ako se dakle vama dopada ja poslat vam; i ne-
    mojte da ja ko Ciganin svog konj'a falim, j erbo
    su knjige Kune fra Filipa.
    Knji ga ll. delah se tampa, i
    mi se kol ik i perva, ako dakle elite
    i mat poaljite mi novacah, da vam
    Novog ovdi nej ma osobitog nita; parok sara-
    j evski da j e umro. Iz Stambola imali smo
    posl ednju knjigu od 6. serpnja, novog nita nepiu,
    pri anja potverdjuju t. j. da Vizitator i
    pod njegovim odabranj e novog Bis-
    kupa i drugih starei nah biti. U Zagrebu od
    cesara naimenovan j e profesorom katedre jezika i knji-
    estva ilirskoga na ondanjoj akademii, a je od
    800. for. sreora. Drugo sad nita da si mi zdravo
    veselo i pozdra jandri i Pavunu
    u Fojnici 1846. serpnja 24.
    Prijatelj Fra Frano
    (P. Bonaventurae
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 103.
    . 1534.
    1846. Pismo pae na sve poglavare i
    upnike u kome se brani ti jih od
    svestranog zuluma turskog (turski i tal ijanski). -
    VII. 1203.
    1535.
    1847. 23. V. i z Fojnice fra Boni
    u Ramu o knj igama i " Novinama" uz to
    smrt dvojice dj aka i
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 106.
    -372-
    1536.
    1847. ll. ll. iz Fojnice fra Boni
    u Ramu o knjigama i "Novinama".
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 104.
    1537,
    1847. 18. IV. iz Fojni ce fra Boni
    u Ramu o knjigama i " Novinama".
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 105.
    1538.
    1847. Ferman Cara Abdul Medida s koim nas
    od sviuh daciah. fr. Miho
    za se. - Xl, 2110.
    1539.
    1847. 17. VII. iz Fojnice fra Boni
    u Ramu: o kol anju novina. "Zora Dal. nedolazimi,
    da j e imala 600. prenum. a sad samo 140, tko
    je god pravi ilir odstupio j e od nje dok je stari kri-
    vopis uzela, ona sad izlazi na pol tabaka! " Pie dalje
    o prometu knjiga. " P. P. Ti si pravi Didimos! Kad
    nae drutvo u ivot stupi onda ti Beati qui
    non viderunt et crediderunt? jedaJi smo mi mi.no
    ostali sviet prokl eti. Mi imamo dobar t emel j poloen,
    ne samo za drutvo, i za po
    svoj Bosni, al od ovoga niti vreme niti okolnosti
    sad doputaju da ti ovo ".
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 107.
    1540.
    1847. Po nastojanju fra Marij ana bi iz-
    vagen ferman poslije i Bujruntija po kome bie ski-
    nuti s' naih zemalja svi porezi , po
    ugovoru s paama i desetina. -- VII 1206.
    1541 .
    1847. Udet od imenom Gradac koga
    uzesmo god. 1847. Kada smo imali davu s
    Turcim kod Mu11e u Sarajevu. - Xl, 2123.
    1542.
    1848. Fojnica, J. maja. O. kao provin-
    cijal pie nekim mladim redovnicima, da im nemoe
    bez doz vole rimske Ptopagande dati doz volu u
    strane krajeve na daljnje nauke, ih pro-
    glasiti apostatama.
    " ... Viste meni sveger na pameti bili , i ja ko-
    isam prolazi o kroz sitto, i kroz reeto, i veliki dio
    Svieta opozno pomio, i koi sada pomnji vo
    Novine bistrie poznaj em sadanj e okol ice, i
    stanje Redovni tva u Europi, ja, reko, sad
    zasad ni gdi neznam mista sigurna gdibi take gol u-
    bice isput ene iz korablje Provincie brez poghibli
    duhovne, i s' pravim napridkom Redovnic;kim nogu
    spustit mogle. U ltalii sve Redovnitva stoi u poghibli,
    i Novine dokazuju, da ni u istom Rimu osim Capu-
    dna, drughise odarxat U Zagrebu, po
    Madjarskoj, Njemac;koj, i svoj Europi studi osi, i se-
    minariste pobacivi knjighe, i svoje stanje svudasu
    za oruje prifatili, Profesuri mnoghi protirani, rivju
    vas se Svi et uzmieo: Mi sami jo njeto miera u xi-
    vamo, pak etto i to dodialo, ter dase bacite
    u more njekakvog samovoljnog provigenja, i zahti-
    vate od mene Obedientiae, nit kuda, nit
    kako. ja znam da vam j e ... 1 zavist sarce, kakoje
    i moj e ranj eno bilo, tojese i mo od Vas
    Va ljubezni vi, i vridni metar fra Martin. Ali . da
    lonac neprikipi malko studene vode uli ese. A toje
    za Vas voda S. dah Mudrosti, jakosti, Poniznosti, i
    ustarpljenja, brezota <;ovikje kao na harnu konj u brez
    uzde. Menije mlogo mili o bilo toste Turski j ezik
    uvili, i jasam dosta dragocij enj enog vrimena potroio
    za iztu;it; ali ovom jeziku c;inimise da sada kod nas
    poslidnji sahati kucaju, i mlogo potribitii,
    a i kori stnii bitti j ezik Talianski. .. "
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 154.
    1543.
    1848. 13. X. iz Doca fra Boni o
    "Novinama" i tekom prometu. "Ja do sverhe ove
    godine na Vas sl ati to mogne biti urednie; sad ove
    nedilje ni su nae dole; al su dol e Vezi reve. Ban
    j e u Peti, ostal o od
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 109.
    1544.
    1848. 29. XI. i z Travnika fra Boni Peri-
    o knjigama. "Ban je uzeo Poun brez boj a.
    General Banov Daalen Medjumurje. Privatne vesti
    javlj aj u da j e gen. Guvernatur od Dalmacie
    posto, on goni Magjare iz
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. li O.
    1545.
    1849. 3. Ill. pita iz Travnika fra Bonu Pe-
    i priatelja u Fojnici, za knjige i "tko
    idj e u tu varo. od fratarah i koliko ima
    dietce? Zatim, koliko je Manastir u dao no-
    vacah, da se j e kupila" .
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 112.
    1546.
    1849. l. IV. iz Travnika f rq Boni
    u Fojnicu: o novinama " Ako bi odtale bil a pri a
    (prig)oda poaljite mi iz nae 6. pri sadah, od
    efteliah, i 1 O. kom. sa i ljem od grozdji ca, j asa m bo
    obod voje tude uzmloio, i i maga dosta".
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 113.
    1547.
    1849. 23: IV. iz Travnika fra Boni Peri-
    o nesporazumu u dobavljanju, i
    knjiga; tue se na spore poiljke .,... a to
    knjige dosad nisu dole, i to velite, dabi dosa(d) iz
    New- yorka mogle to ja nisam kriv, a da su
    poslane, to se zna da bi dol e; al i to znajte, da
    ima knji gah, koje sam ja i pria tri godi ne
    pak ji jo primio nisam".
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 114.
    373-
    1548.
    1849. 10. V. j avlj a i z Travnika fra Boni
    da su stigl e knjige od i wupana
    u vrijednosti od 62 for. sr., pa se ono prijanji h
    100 i sl. " AI da j e moj e
    zdraviJe prolo, j er, kad j e serce ranjeno i dua
    i tilo terpi, po svoj prilici: da se vie viditi
    to tom pridavi mi pokoj dui , ovu knjigu
    moJu stareinam, dati se dug, i z mojih za-
    ostavih stvarih naplati. S Bogom dakle i oprotaj !"
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 115.
    1549.
    1849. 28. V. se javlja iz Travnika fra Boni
    u Fojnicu (primio 24. kolovoza!) iza bolesti,
    pretresa prilike u knjiga i novina, a
    spominje i "Banovu priliku", koj u od " npOAJ-11<apa i
    OA CJH1'-IHI1b HaTpa<l-baJ<a" treba kriti , te opi suj e ne-
    prilike kod dobavljanja knjiga i z Zagreba.
    U arhi vu: Znamenita pi sma XIX. 108.
    1550.
    1849. 2. VI. fra Boni o nemar-
    nosti kod dostavljanja knjiga i novina, da ga takva
    nemarnost moe " 250. groah kotati " i t. d.
    U arhi vu: Znamenita pi sma XIX. l Hi.
    155 1.
    1849. 12. VIII. i z Travnika fra Boni Peri-
    (primljeno 24. rujna!): o knjigama. " Kolera u
    Gradikoj na vas mah mori. od nj e jedva
    pribolio pijavice. je u upu
    prel a; u Derventi umerlo je preko 200. Osobito
    Turke tare. - Glas j e ovde, da su Krai nici zauzeli
    grad paa u Ni u teko. "
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 117.
    1552.
    1849. 9. IX. iz Varcara fra Boni
    o knjigama iz Zagreba i Banovoj sl ici "brez cakl a",
    s ju je teko dobaviti. " Vezir je ovda, proo
    29. kol. ja s fra Antom na po sata ... . njekoliko od
    Raje izali smo pred njega i lepo nas .... i 4.
    rujna naio je u a krai nici ni gdi se (opir)al i
    ni su! - Sad su krainici, utekli preko K lokota reke:
    U vojsci kod se kratelj, od kog sva-
    kog jutra 50. ni zamah i umire. Umroj e
    Mustajpain sin, Ibrahim beg Miraj. njegov Binbaa,
    a nj e kad u Foj . muselim itd."
    U arhivu: Znamenita pi sma XI X. 119.
    1553.
    1849. 12. Xl. iz Varcara fra Boni Peri-
    i prijatelju, u Poj nicu: o Enchiridionu
    i o knjigama, pa o numizmatici i upitu
    -
    Dragi i mili moj Pri atelju!
    u Varcaru 12. studenog 1849
    Knjigu i knjige primio sam po fr. Nikoli po-
    koledar _ j edan j e kod Vas jo
    da ste samo j edan plati li, jedan prominili a j edan
    vrati li ; promi slite: tko vam ga j e odnio neplativi ?
    Za Banovu sli ku ni ta nespominj ete? j a znam da
    vam nije drago, to se j e ali si-
    lom? - Za Enc/zridion da vam uprav kaem stid
    me je, to vam ga pri a ni sam posla, da se
    snjime ni ta ni sam mogao - a ni vi ne
    medjuto svakom svoj e. - al ' prijane oprosti ,
    zna u kakvoj bolesti, i smetnji poosam iz Trav.
    ondak i va Ench. od tri sanduka koja su ostala u
    Docu, neznam u kojeg sam ga spremi o: usterpite se
    daklen dok pri letim, kadgod u Travnik, poslat
    vam ga a pria nij e
    Neznam jesteli primili onu moj u knjigu, u koj oj
    j e bila j edna za umotana? u onoj mi se,
    da sam knjige koje mi poslati ? pak
    sve niste mi poslali , koje sam eli o, _ dakl e poaljite:
    l . s. Dogodovtinu. t. Elizabetu. 3. Pesmarice. t. Se-
    l janke .. j a sam vam pri a piso, da bi dobro
    kad b1 od tih mojih neprodanih knjigah po j ednu
    copiu uzeli Bi bli oteke, pa mi ni ta neod-
    govarate? Kolikoste i Abecedarah uputili,
    javite mi. Za nove knjige, nadam se, da mi sti-
    gnuti koi dan, nastojat dakl e to pri a poslat vamji. -
    Ujme Novi nah za da. god. s Provincialom na vrime
    sdogovorite se.
    sam, da ste kupili od njek akva Ram ljaka,
    starih Bos. novacah? to mi j e drago; mislim da
    imate vie j ednakih, dakl e molim, za veliko pri atelj-
    stvo, da mi barem dva poalj ete, j a vam drago-
    voljno platiti i opet ljubav kad se pri-
    goda ukae; ako mognete ci enom, odkupite
    mi i one po gro oi po 60. parah. -
    Gos. pie mi: sam da ima u
    Rami Turakah - Begovah - i kerstjanah od mog
    prizimena, i plemena, pada ima u Rami j edna pane-
    ena cerkvi ca, na vratima od koje stoj i upi sano:
    Sazida Bo o i t. d. Moli mene, da mu
    jeli to istina. da ste vi u Rami bol je
    znate: j avitemi imali ita j eli to isti na oli ne? - ja
    ni sam - da mu piem. Kratelj oko nas gotovo
    prestade, nije vie od pet kerstj. u naoj upi umrlo,
    u jest do t OO. Pozdravite Ml. po . Provin-
    cial a, Gvardiana, mog Gall.! metra i svu
    Bra tj u; vas osobito jesam.

    U arhivu: Znamenita pi sma XIX. 118.
    1554.
    1849'. 14. XII. iz Varcara fra Boni Peri-
    o knjigama. Ovaj pak n otira na tom pismu:
    Primio sam od u dva triput - knji ge
    kako sl edi :
    l . Osmana
    2. " druga dell a
    3. upnik Vakfieldski
    4. El izabeta
    5. Pesmi ce Narodne Svez. I.
    6. " " Svez. ll.
    7. Dogodovtina sveta
    8. Gesnerove seljanke
    t . knj.
    l.
    "
    3.
    "
    3.
    "
    3.
    "
    3.
    "
    3.
    "
    2.
    "
    -374 -
    9. Talianke Or.
    1 O. Abecedarah
    ll. Pesme Duhovne za kora "
    12. Gospin
    13. Iskrice Tomasea
    14. otarski kal endar
    15. Mali kalend. za Puk
    Povratio sam njemu
    l. upnik Vakfieldski
    2. El izabeta
    3. Dogodovtina sveta
    4. Talianke
    5. Iskrice
    "
    "
    "
    "
    l. knj .
    20.
    "
    10.
    "
    10.
    "
    4.
    "
    5.
    "
    10.
    "
    l. knj.
    l.
    "
    l.
    "
    l.
    "
    2.
    "
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 120.
    1555.
    1849. iz Travnika fra Boni o knji-
    gama i novi nama.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. Ill.
    1556.
    1849. Carica. Tapi a na 13 dan: 1849 uzeta i muhur-
    l eisana od spahij e Mussafe savazlije, i dato je za
    ovu T apiu 606. g. Po ovoj tapii j est privezana sl ide-
    mejni cim: A. Gorni ji suhi do, i nadnjim mej-
    nik kamen zabilien.
    2. Njiva Muhminova, i nadnjom tri kamena usa-
    giena i zabili ena.
    3. Od istoka njiva do puta pod nau
    barru.
    4. Od zapada stari nski put i z pod bri ga, koi se
    zove put kupreki - Nb. Ovaje zemlja na Czari ci
    u - X. 2197.
    1557.
    1850. 27. l. iz Varcara f ra Boni Peri-
    o knjigama, o zajmu 100 pieta, o idea/izmu
    mlade savremene generacije i projektu
    "kase", a najavljuje sub rosa iz laz ak "Bosanskog
    Prijatelja". -
    Mi li moj Pri j ane!
    Na vau poslidnju od 2. odgovaram: Knj ige,
    koje ste jedanput na konat knjini ce uzeli, nemojte
    mi ih samo one, koj e se nisu mogle raz-
    prodati; a ni ove sve: "Abecedarkah" i
    Pi s." nemojte mi neka stoje kod vas,
    ako jo tko htidne kupovati: gr. 3. Pis.
    l . pl. a Abecd. po t plete. - U Zagreb posto sam
    pri a 6. mi.es. 150. pl. sve nove knjige, pa evo
    jo do danas ni odgovora ni knjigah. Zato jo malo
    pak ako nestignu ti, to jo toga
    kod mene i ma; a j asam sve i j o j a moram
    tebi oko: dvadeset i d vi plete dati? medju to pisosam
    u Travnik na da njeto moga duga ondi
    napl ati, te da ti poalj e 8- 1 O. pl etah. Koje kad vam
    - i ako - dodj u, javite mi. Ujme ono 100. pl.
    1848. poslanih na me, ovako se ima razum iti : Pro-
    vincial meni j e piso da uzmem od fra Ive
    na nj egovo ime l OO. pletah, a on da pol oiti gard,
    a pi so mi je da mi Vi javiti: na koju sverhu i
    tako je bi lo. -
    to mi napominje, o staroj mernji, o izgub-
    ljenoj nadi i t. d. Fratri, a osobi to stari , kanoti ljudi
    Brezposljenaci , bolj eg ta i neznaju oni su
    nas, istina privarili: nam zlatne pla-
    nine, dok nas u svoje mri e upl etoe! al ovo nam
    za nauk neka slui: nek se inade, neka nas merze,
    nek partite, al i osim nas mladjari e. Mi radimo,
    pi imo, nas i druge ne samo da budu Fra-
    tri Bosanski i Domorodci Sl avenski - Vi imate
    li pu da Mladei, kojoj ste osi m the-
    sholasticizma, j ih kolu:
    da budu istina pravi Redovni ci , al da se
    neuzderaje u oni m pogrikama, koje su nau Pro-
    vinciu okuil e? a te pogri ke znate koje su. Svaki
    radtmo vie za mlade nego za nas iste, pak nas nada
    prevariti kolikogod nas neprijatelji smetali, ako
    mi stazom kriposti uzhodimo, prodert Fractus
    sil abat orbis, Imp. etc. etc.
    to se "kase" njezina j e sverha dobra, samo
    kad bi se njom onako postupalo; eto i ja sam dao
    dva t alira: drago bi mi bi l o, kad bi mi mogli: sviuh
    " Darovnikah" imena i kol iko je koji dao prepisati
    i posl ati. Pozdravite mi dragomij e, da j e
    vidio opet svoj u otadbinu. Fala mu na po-
    sl atom daru l Pozdrav i njegovu sam knjigu
    primi o: Lagah, jo nisam primio, ako primi m, po-
    sl at mu.
    j a sam svakako, nami slio, sad u pramalietje po-
    sl ati na tampu knjige: " Prijatelj Bosanski. " Do 20.
    danah mislim ga sgotoviti i Provincialu na pre-
    gl edanj e poslati. Ovo dielo, ako imadne Pre-
    numeranatah, i zl aziti svake godine. su za
    ovu godinu l. Zeml jo- i Deravopisni pre-
    gled Tur. Car. u Europi. ll. Starine Bos. Ill. ivo-
    topi s fr. Mate Biskupa Biogr. IV. Knji estvo
    Bosansko. V. Narodne: Pi sme. VI. Pripovidke. VI I.
    N. Poslovi ce. VII I. Nar. Zagonetke. Vi o ovome ni-
    komu nita nekazuj te, a svoje mi mnjenje
    Pozdravi mi sve Znance i Prijatelj e. Tebe osobi to
    ostajem u Varcaru 27. 1850.
    Tvoj r. v.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 121.
    1558.
    1850. 9. Ill. iz j ajca fra Boni pie
    radi prometa knjiga. " Iz Zagreba j o ni ta, odgo-
    vora ni za lika! Evo sad pi em po pak ako
    jo sada nita nebude - i se, zato mol im
    dotlen usterpite se porad moga duga. - Novoga to
    imamo: Krainici zauzeli, Arnaute protjerali u
    Kulinvakuf, a ovdale opet u Livno. S njima sesjedi-
    nil e nahie: kut. vak. Staromaj.
    Pridor. sad se spremaju, da i siluju u
    svoj e drutvo."
    U arhivu: Znameni ta pi sma XIX. 123.
    1559.
    1850. 10. IV. iz Varcara fra Boni
    alj e 3 Kalendara za Puk po 2 gr. Ako ga nemq
    - 375
    kod to fra Nikoli Kri-
    i sl.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 124.
    1560.
    1850. 19. VIII. (s dva svezka) fra
    Boni u Fojnicu.
    l kol edar vel iki
    l Stoli etni k -
    l Citanka
    l Naravopisje
    l Kard. Poslovice
    l
    2 zemljopisa
    po 45 kr.
    3 Soko Horvatski od
    plete 3 l<r.
    3
    2 - 10
    1
    l O
    2 - 5
    5 - 10
    Stoosa po 16 kr. 2 - 8
    l Otvaranje - 4
    l l
    2 Bosne Dosit. po 12 kr. l 4
    l Majstor jorda - l 2
    15 kom. Zab. po 15 kr. - ll 5
    Ukupno pletah 37 kraje. 14.
    Primio sam na i me Vae od 30 f l. Pri-
    anji na sad nejmam kada pregledati. Eto
    vam na poklon Bosanski prijatelj, i dvi
    figuri ce. Ako bi tkogod el io tih oi j o kojih drugih
    knjigah imadem izobi la sviuh il irskih i srbsklh knji-
    gab, samo piite. Tvoj
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 125.
    1561.
    1850. 15. IX. iz Varcara fra Boni Peri-
    o pos/anim knjigama i o svom odnosu prema
    Omerpai.
    Dragi moj fra Bono!
    ja sam tvoju posliednju primio: Kal endar sam
    ti ja z aista spremio, al ga j e njeko redno iz tvoje
    sobe na to pazi l Mi esto ke mogosam se pre-
    variti te ti spremiti dva Stol. Evo ti sad: l O. Bos.
    pri atelj. pet si plati o-eto l . kolend. l . Dabo
    nij e j o utampan. j a sad nejmam kad To
    opremi u Sutisku. Pozdravi Karaul u nek mi oprosti,
    da Bukvarah nealjem, zato to jih sad nemogu po-
    nieti. Novog bi ti imo ml ogo kojeta pisati , al pus-
    tog vri emena nejmam da se naspavam. Omerpai
    pokloni osam Bos. prijatelja to mu se j e dopalo da-
    rova me s 500 gr. On je moje od l O. god.
    u Danici , on je Domorodac etc. etc. Nal oio mi
    je da zavedem dopisivanje po svoj Bosni, to
    se god dogodi vana, da mu javl jam etc. etc. trud
    vel i ki. . Omerpaa cieni me, i moje svi te rado slua,
    zato kod nj ega za kristjanstvo nadam se, da mnogo
    izraditi etc. Ti od ovoga nekazuj nita nikomu.
    Ostaj s Bogom i ljubi tebe
    Eto ti Kastri ota kr: 30. Varcar 17. rujna 1850
    Tvoj
    U arhivu : Znamenita pi sma XIX. 12o.
    1562.
    1850. 18. IX. iz Varcara fra Frani Fran-
    u Kotor, al j e neke knjige i a ispri-
    se, to je okasnio. " . . . i o bo sam u Fojni cu
    i do Omerpae u Banjaluku, komu prikazavi Bosan-
    skog prijatelja liepo me i nadario s 500
    groah" . "Novoga ovdie nemamo nita znatnoga.
    Serasker je j o pod Pri edo rom" .
    U arhi vu: Znameni ta pisma XIX. 127.
    1563.
    1850. 12. X. iz Varcara pie fra Boni Pe-
    u Fojnicu radi dobav/janja knjiga i "Bosan-
    skog Prijatelja". -
    Mili moj prijatelju fra Bono l
    Skoro kad sam ti posw l. kol edar reko sam da
    je njetko moro iz vae sobe jedan rednuti;
    knjige, najdo ga u moj oj sobi zato sad
    velim mea culpa! Oprosti te; eto vam ga sad aljem tu
    knjigu i te knj igu Aljabeteu ako je tude predajte ml.
    p_o. akol nije, poaljite mu. - Dobro bi bil o, da
    Citanku kupe svi djaci, j erbo u njoj i ma za
    svaki stali stvari potrebnih znati.
    Bosanski prijatelja ll. svezak na tampu do je-
    dan miesec stat ne bi l i i Vi togod za njega napisal i ?
    Kako vam se dopada I. ? ta mudraci nai o njemu
    s bore ? javi te mi. Pozdravite sve znance i prijatelj e.
    Vas osobi to ostaj em
    u Varacaru 12. Listopad 1850. Tvoj
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX 128.
    1564.
    1850. 7. XII. iz Varcara fra Boni
    odgovara na pismo od 31. listopada radi jedne po-
    iljke i kalendara. " Neznam dolazeli Vama
    Novine? Meni evo odva mieseca prestadoe dolaziti,
    a uzroka neznam!"
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 129.
    1565.
    1850. l O. XII. fra Anto gvar-
    dijan: od Primljeno na 13.
    1851. po ruke Lovre
    Potovana bratjo! Proasti danah pozvati smo bi li
    od Audi Pae, i czarskoga Teftedara sve troicza guar-
    diana tri u Manastirah, da k' istim dojdemo u Sara-
    jevo, kud i il o se je, i primili smo naredbu od
    Audi Pae, i Teftedara czarskoga kako stidi:
    Devl et brigu milostivu svarhu
    svoji podlonikah Raj e, izdo je Ferman, i post o na
    svog koji Ferman se koje ima Raja
    svake godine czarru davat, i da bi se una-
    pridak ukinule prianje nepravde, i pritisnutj a u ku-
    pljenu milostive czarske naredbe
    izale su :
    l. Da se unapri dak neimaju od djecze koja
    nisu navril a 10 godina.
    l l. Da se ne uzimat takoger ni od sl ipih, i tako
    kl j asti, i stari, da ni su vridni sebe rahnit.
    -376 -
    III. Da se uzimat, ne ghdi se tko desi ,
    ufati i najde, kao toje dosad bilo, i tako ghdi
    koji po dva daval i, imaju se
    ghdi j e tko sa svojom obitilom, olli ro-
    ditelj em nastanjen, i ondi se i Tefter metnut.
    IV. Teskere po sadanjem uki-
    nete su, niti se komu davat.
    V. se kupit po gro. 15. na glavu, ni
    paru vie, ni paru manj e, a za ispis oni, koji
    su makar umarli nejma se ni para davat,
    nit Czarskim ljudima, koji ha-
    primat, ima se dat pristojno misto za ko-
    naka, a za jilo, pil o, na njegh, momke, i konj e
    on se iz svoje kese besleisat.
    VI. Naregeno je da imadu kupit od svakogh
    milleta obaka, tako u katolika neimaju
    se mi at Popovi, nit kogiabae. Nit
    Latini u njihove.
    VII. Za da bi se tol iko milostiva i briga
    prama Rajom s obl akanjem iste u dil a uvela,
    se zakupnicim prodavat, svuda
    odregeni bit czarski ljudi s Burjunti om po-
    slani koji Teftere darat, i popi sat svaghdi
    sve podobne za A za lake to, i pra-
    vednije i zvarit, naregeno je da svaka
    olliti japta u porazumljenu svogh Pastira Du-
    hovnoga izabere kogiabae il knezove oi kako
    mu drago zvali se, take ljude pravedne, bistro-
    umne, u koje se mogu pouzdavat, da
    Tako da niste Raji krivda a i czarski
    hak vas u haznu dojde nikoga ne sakrivi, to
    bi moglo vaoj Raji obraz zaczarniti, kad bi se
    pasli iznali broj po drugom nufus
    (animarum) tefteru, koga su jur czarski ljudi po-
    obaka Pod istim Pastirskim nadzvor-
    ima se izabrat tkogod vi t od Raje
    u pismu, da i on jednak Tefter s' czarski m
    vikom sastavlj a, koj i ostat u svakoj upi.
    Ghdi bi pak potri ba bila si lom natirat, da
    se na vrime, i mi to od czarskogh
    vika zabiljeeno snesu, one koji bi s' takim stva-
    rima alili se bi li, oi oni zghivali, onda izabrani
    kogiabaa, ili knez, u zdogovoru s' czarskim
    kom imade se brinut svarhu na to izvari t.
    Nami je stariinam Manasti rskim naregena,
    da vama svima po nahijam upni-
    czim, ove vi soke i milostive czarske naredbe
    poaljemo s' priporukom, da ji vi puku progl a-
    site, i istom puku 1.) da sa
    haerdovu defvl etu za
    toliku mi losti vu oblakiczu, i u svakoj prigodi
    tu zahvalnost iskau. 2.) Da se brinu sve spo-
    menute na zabiljeeno vri me pridati
    virno, ni ta nesakrivi , j er otro bit
    pokarani. 3.) Svaki vas ovo pri pi sano, ima pom-
    ljivo u svoj oj upi izdaravat. izvarenj e
    ovi naredba nadat je se, da vrata otvoriti
    novim czarskim mil ostima prama svi m svoim
    virnim podlonicima. l da ste mi zdravo!
    Pisa u Fojnici na l O. Prosi n. 1850.
    VI I. 1211. a. Fr. Anto guard.
    1566.
    1851. 12. l. iz Varcara za fra
    Bonu god. 1848.- 51.; knjiga,
    medju tim i "slika Banova".
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 130.
    1567.
    1851. 8. III. j edna cedulja iz Doca
    (fra Boni
    P. P. ja se j o ovdi nal azim, jer nejmamo isti-
    nitog glasa, da je jajce grad pao carskoj vojsci
    ruke. Poaljimi istiske neprodane od Bosanskog Pn-
    jate/ja, a to sam ti j o davno pi so i
    oujka: 8.
    u Docu Tvoj r. v.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX 122.
    1568.
    1851. 8. Vl!. i z Travnika fra Boni Peri-
    upniku u Rami, pita za odlazak iz Fojnice
    oprotaja i za neprodane knji ge; alj e mu nekoje
    nove. " Novog ti nej mam ta pi sati, osim da je
    otilo roblj e u prangama Tu rak ah 11 3. i raj e 80. haj-
    dukah i njihovi h jatakah".
    U arhi vu: Znameni ta pisma XI X. 131.
    1569.
    1851. Fojnica, 3. studenoga. O. fra B. Pe-
    alje pjesme tiskane, i eli vidit se s njime.
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 156.
    1570.
    1851. 8. X. Naredba Omerpaina.
    Potovani Dostu! Osobi te uredbe po novom Tan-
    zimatu su svarhu kako se imaju
    megiu se vladat zakupnici desetinah, i onih kojih
    desetinu zakonitu daj u t. j. u to su na se
    zakupnici desetinu uzeli, u njihovoj obl asti nije exi-
    gere in natura, aut si proplacuerit, in equi valenti;
    nego kako raja prosto bude pri voljit i i ziskivat, aut
    in natura, aut in equivalenti , i kako se prosto me-
    giuse pogode. - l ako bi zakupnici fructus varios
    in natura uzeli , pribivaocc i seljake nejmaju zakup-
    ni ci nipoto nagonit sil om, da jim plode badavad
    prinose, i za pare i kiriu prosta vo_lj a pribi-
    vaocah tako je potribita, da ako porad svojih posl o-
    vah nebi hotili ni pod kiriu nikako nije slobodno,
    zabranjuje se u to ime ikakvo usi lovanje
    njima
    Takoger, da pod novu upravu spada i
    od prinosenja tretine, koj u su duni kmeti gos-
    podari m davati: zato ima se znati, da kmeti i teaci
    ni su duni badavad plode, illiti maksulate prinosi t
    dalje, nego samo do hambara prinit, koji se ima
    provodit u selu, gdi se varaj vare; ako l i bi gos-
    podar hotio maksulat prinosi t, potribita je s obbe
    strane pogodba za kiriu, bez ikakva usilovanj a. (Pod
    maksul atom ovde se ima i si eno razumiti).
    37?
    daklen, da je na sve str ane ova naredba
    od mene razasl ana, na one na koje spada, t. j. na
    mudire i musellime, da ove potribite uredbe, kako
    j e gori pri pi sano, svima se u bistro proglase;
    zato ovu moju prijateljsku knjigu osobitu i na Vas
    aljem, da tu istu stvar poteite se carskoj raji pri-
    kazat i
    Terminus in oquiva leati znamenje za parne.
    Serasker Rumelski i Muir
    Carski, Omer Paa.
    Sig. Foj ni ca di e Sa list. 1851.
    Z dvora.
    Potovanom prijatelju Provincial u u Manastiru
    kreevskom. - VII. 1211. b.
    1571.
    1851. 8. Xl. i z Varcara fra Boni
    u Ramu, pita za njegove dobave knjiga, tono
    ih j e onog lj eta poslao iz Travnika, i javlja, da je
    skoro bi o u Zagrebu i Sarajevu, te da koj i dan
    l l. sv. " Bosanskog Prijatelja".
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 132.
    1572.
    1851. Kopija pisma provincijala Fra Andnje
    Omerpai o koga je kukavno
    ponaanje istoga provincijala i custosa fra Luke
    Karaule u njegovu stradanju od Omerpae tako
    bolje strmoglavio.
    Preuzvi eni i gospodine, Milostivi Gospodaru!
    Izvan sebe ostaosam i ja, i svi po Manastirim
    Fratri, kad smo razumjeli, i pria na od one
    dvoice mojih poslanikah i sad iz Vae mil ostive
    knjige, da jo neizlazi i osam ilja? ah. groah,
    od ono sto i pedeset i ljadah novaca, koje je Vaa
    dobrota milosardno spomenutom pridala, i
    naredila, da pravo, i sve podil i si romasim od Krai-
    nji kah u nahi ji poroblj en im: niti ikad mo-
    xemo dosegnut, t a j e on to radio, da _na1:n
    ni sumlja na pamet ni e dola, da on po Vaoj VI-
    sokoj naredbi ni e izvari o. j a, Gospodi ne l u
    ona doba j o niesam bio ni posto Stareinom u Pro-
    vincii, i zato niti sam mogo, nitie na me spadalo
    znatti za te jaspre, a posli daje Vaa Pri uzvi-
    enost zamiloval a nijesam smijo ko
    Vaega ni upitati to je i
    dielio? dakl e on urukama Vae Pnuzvle-
    nosti Vi sami najbistrie moete poznati , i razabrat
    koli ko z drugi strana toliko prizovnuvi prid Vas
    istog na neka devap dade, gdi su
    ostale jaspre, ter neka A tose u
    Stambol sl anja on toliko zapetl jan,
    jase nesmi em usudit, i primitgase za poslatga po
    meni u Stambol pod pripi sane uvj ete, zato sc na-
    lazim usil ovan ostavit ga pravdi , i milosti Vae Pri-
    uzvienosti, pri ponizno u isto' doba dase do-
    sto i te spomenut i mil osardj a, uzmavi obzi r i na
    stim dill om parvi put a od starinah
    Devl etu Vierne uvik Provincie, nitij e pravo
    da porad j ednoga svi ostali tarpe koi nikako otomu
    ardjavu poslu kai l nij esu.
    Pisoje Vaoj Preuzvienosti Ovardian
    na koga i spada, oni fratri iz Tekie
    pak evose i j a opet usudjujem s pridubokim poklo-
    nom molit za onu dvoicu fratara, koi neznam porad
    tasu? od podrug misec u tekom haiku, a kako
    sad i u prangama u Travniku, i skoli-
    nail skut Vaeg mil osardja imam
    podpi satse - F. And. Provincial.
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 133.
    1573.
    1852. Silla- taskera na dvie puke male i jednu
    dugu za fra Lovre up. u Varcaru izvadjena
    od v. Harid Pae u Sarajevu 26. Listopada ... .
    Fr. Gr. - Xl, 211 2.
    1574.
    1852. Fojnica, 11. svibnja. O. M. alje o.
    "P o kr e t g. 1848-i 9." i j ox jednu knj iicu.
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX. 157.
    1575.
    1853. Brestovsko, 22. prosinca. kao ko-
    misar izdaje okrunicu.
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 158.
    1576.
    1853. 28. X. fr. Provl. iz Fojnice fra Boni
    u Ramu nastavlja korespondenciju. - " Pita
    me, kam Rodos! ovna Vila ?
    1
    Nij e joj Brate slobodno
    u sadanjim okolostanjim jo glavu pomolit .. . a
    dopala j e se svim Domorodci m, koim sam togod
    iz nje tio." " . . . eto vam moje novo die lo Orto-
    graphia vera etc. " ode nam Karaul a opet
    u Sarajvo, za prikinut jedan put s Vezi rom
    dugo pitanje od desetine, kojusu nam i ove godine
    u Travniku, i j aj cu uzeli. Od stvari h to
    toli ko samo znamo: da je Sultan Russu rat navistio;
    a jesui se gdi kucnuli, jo neznamo. Danas skupise
    ovdi 150 vojnika ove Nahije, za sutra pol azit put
    Sarajeva".
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 159.
    1577.
    1853. Copia Fermana Cara Abdul-Megida, s'
    kojim potverdjuje sve prianje sviulz Corah Fermane
    izdat meseca .abana.
    Velikom Podpovu Naroda Kerstova, koji stanuje
    u Stambolu, i u drugi m moga Carstva Deravam,
    Patriarki Nikogu Ruhbanu, koga dostojanstvo neka
    viekuje, ovim mojim na znanje daje se ...
    ({ada se je Bog pridobri, i (komu
    nesverene fale na Pristolje Carsko Nas
    oblastju nastupnitva uzdignut dostojo, i pripravednoj
    ruci mojoj toliko kraljevstva, i narode kakonoti zal og
    (Rehum) prido, od kog za.:
    uzesmo, svu brigu i nastojanje uloz1smo, da sv1 moj i
    1
    Publicirana tek 1870. u edicij i .,Bosanski
    Prijatelj" IV.
    podlaznici brez 'i koj e razlike, kako pri a, tako
    pod mojim vladanjem, obranom (Pokroviteljstvom) i
    prigl edanj em u svojim i drugi m posl ovim
    duhovnim, i zakonskim, brez ikog i znimanja zakona
    i naroda podpuni, svedj erni mir, i ti-
    host uivaju. Da j e ovo moja carska volj a uvik bila
    svak vidi , i tol ike milosti (Fermani)
    koje sam svima bez razlike podlonicim i zdo. - Od
    kud ako je koja nemarnost, oi pogriska protiva ovoj
    Mojoj Carskoj volji ustupila od sad, da se posve
    digne, nit se ikad unapridak i zapovi-
    dam. Tako odj er Katolici podlonici moji virni koji
    stanuju u mom Carstvu, i kojim povelje (privil egia)
    date su od mojih starih, koj e tako odjer ja sam to-
    liko puta potverdio, da netaknute ostanu, u
    i sl ubam zakonskim. Tako
    odjer da Cerkvi h, Manastirah i ostalih mista Boan-
    stvenoj sl ubi odredjenih Zemlji ta, i druga
    mista istim pri vezana, Povelj e Meh ata uivaju: moja
    svedjerna Carska volja je. U skupu da Patriarche i
    njihovih nami stnikah Mil eta Latinskog stari Ugovori,
    i pogodbe, koje u njihovi m poveljim pisane su, sva-
    kog vrimena, od svakog netaknute
    vaju se, moja jest dunost i volja, koj u ovim mojim
    opet, i opet potverdjujem, i i ako bi tko
    protiva kusat usudio se, u moju Carsku zl ovolj nost
    upasti neka zna. l da se ovo nedogodi po nika-
    kav javio sam mojim Poklisarim, i Onim na
    koje spada, da bdiju, da se ne bi ova Moja Carska
    volja u ovome Fermanu oskvernjila, to
    opet i opet l Ti Patriarka gor Naime-
    novani, poslim nego ovu moju elju, i stanje stvarlh
    upozna, po svaki ovoj moj oj zapovi di
    ponaaj , i od protivnog uztei se, i ako opa-
    zi togod kusat uzperkos, bez i koga omizgivanja
    mom Carskom odma dokai.
    Da se tako ima stvar znaj , i mom zl amenju
    Carskom Viruj .
    Pisato u Stambolu Meseca abana 1269.
    Fra: Andri a
    Provincial.
    (Na istom arku i talijanski prevod). - Xl. 2370
    1
    1578.
    1854. Fojnica, 9. travnja. o. Peri-
    da neide u Italiju radi podataka,
    da to moe u knjinici.
    "Da derim kao u ruci da se sto
    putah kucnut po nosu. j a etc. brodili
    smo tim brodom. Naa narav, etc. s'
    Tali anskim se sad nemoguh podudarit, kad onamo
    Diacim otili ni smo .. .. mi j e se u Sutiskoj
    tuio, da j e hotio potrait u Vatikanu to kakvi Do-
    cumenta, pak mu nij e opali lo, j er nitko ni je hti o na
    njeg ni obzirat se, osobi to to je u Fratarskom
    habitu etc. etc."
    U arhivu: Znamenita pi sma XI X. 160.
    1
    l sp. Ferman iz 1269. svrsetkorn dcmazulahira (1853.)
    Kemura, ... str. 79.
    1579.
    1854. 12. VI. Prepis molbe za oprost desetine.
    Rationes, quibus probatur Franciscanos Bosnenses
    vigore Augusti Diplomati s Ahtname-i humajum di cti ,
    si cut a quibusvis aliis praestati onibus, ita etiam a
    praestandis Decimis a suis terreni s esse exemptos,
    ex immunes.
    Tempore, quo sultan Fathi Mehmed Bosnam suo
    dominio subj eci t tri ginta Monasteria in Bosna, et
    Hercegovina Franci scanorum numerabantur. - ltaque
    occasione ipsius capugnati onis multi Catholici, et
    nonnulli Franciscani quaquaversum dilapsi erant. Sul-
    tanus i gitur ne vacua regio incolis maneret, quosdam
    Franci scanos in Campo Milodra ad sui praesentiam
    admisit, et cum illi s Pactum imperi al e, seu Conven-
    ti onem scripto exaratam iniit, et Franciscanis consi-
    gnavi t, id factum fuit die Maji Anno Hegirae
    868. (Christi 1486
    1
    ) et actu autographum ipsum in Mo-
    nasterio Fojnicae conservatur, ac necessitate exigente
    Dominio Gubernatoribus, aliisque Offici al ibus solet
    exhiberi , sed eti am Constantinopoli in Protocollo Can-
    cel ari ae Imperi i reperitur.
    Ahtname-i humajum seu Pacti memorati tenor
    est hoc: Franciscanis Bosnensibus eorum Eccl esiis,
    substantii s, seu pertinentiis nemo sive sit successor
    Sultanus, si ve vezi rius, sive qualiscumque officialis,
    vel Raja subditus sese ingerat, quousque Franciscani
    erga subl imem Portam fideles extiteri nt. Ergo ex parte
    Sultani Franci scani s eorum Ecclesii s, et pertinenti is
    immunitas; ex parte autem Franciscanorum fidelitas
    promissa, et acceptata fuit. ltaque uni versal is immuni-
    tas Franciscanorum personis, locis, et rebus data fuit;
    specifice autem null a fit menti o immunitatis a tributi s
    a vectigalibus djumruk, a decimis uur, aliisque
    contri butionibus tekalif.
    Et quidem Franciscani Pactum initum nunquam
    viol arunt, quia per 200. annos fidel es erga Sublimem
    Portam manserunt, nec unquam vel cogitarunt de
    infidel itate, vel proditione aliqua. Sed id minime obser-
    vatum fuit ex parte veziri orum, Rectorum, (sub nomine
    Mulla, Ajan, Zabit etc) et judi ci um Bosnae. Maxime
    autem viol abant hoc Augustum Pactum quovis tempore
    Arendatores Mliltezim tributorum, vectigalium, ac
    Decimarum etc. Unde successive inceperunt immuni-
    t at em Franciscanorum violare, et extorquere ab ipsis
    tributum vectigal djumruk, et dum Franciscani
    apererent se vigore Ahtname-i hu maj u m esse immunes
    a sol vendo tributo, vectigali etc. reponebant Aren-
    datores in imperiali Pacto nullam quoad immuni -
    tatem a tributis, et vectigalibus fieri mentionem, tunc
    Franciscani adacti fuerunt recursum facere ad subli-
    mem Portam in Libell o suppli ci provocando ad Pactum
    imperial e, quod habent prae manibus, et mox prodiit
    chatt-i erif seu ferman sub dato Demasyl evvel
    anno Heg'i rae 926. (Christi circiter 1523.) quod pro-
    vocat prael audatum Pactum, et mandat Franciscanos
    non' esse infestandos extorsi one tribu ti, et vectigal is.
    Sed simi les praevaricatores et hoc chatt-i erif
    paucos post annos contepserunt, ideo prout pruis,
    l 14641
    -379-
    ita iterum Franciscani recursum fecerunt ad Sublimem
    Porta m et emanavit ferman An. Heg. l 002. (X ti 1592.)
    datus mense aban, cujus tenor cum superi or is fer-
    mani idem, nem pe: provocatio ad Pactum, et deda-
    ratio immunes esse Franciscanos, et si successive
    quoti es praevari catores spreti s Franciscanorum Privi-
    l egii s, eos exactionibus onerabant, toties hi a Subl imi
    Porta novos fermanos excipiebant, unde factum ut
    ad minimum centum a variis sultanis editos nunc
    prae manibus habeant, praeter eos, qui in"iuria tem-
    porum interi erunt; omnium autem basis est ahtname- i
    humajun, omnes illud citant, et unumquodque ferman
    Franciscanos vigore Ahtname-i humajun declarat im-
    munes a quibusvis praestati onibus, exactionibus, mo-
    l esti is non solum personali bus, sed et local ibus ut
    olim erat kli sa resumi, teftileme, tekalifakka, teka-
    lifurfi e, djumruk, panduri e, kazgan, chamri e etc. vel
    sub quocumque ali o titul o.
    l am dictum est Franciscanos tempore, quo sul-
    tanus Fathi Mehmed ll. Bosnam occupavit Mo-
    nasteri a habuisse, quibus terrae, id est: agri, prata (in
    nonnullis locis vi neae) prunet a, horti adnexi fuerunt
    prout id confirmant plurima anti qui ssima documenta
    turcice scripta, et a l egitima potestate Franciscanis
    consignata. Horu m docu mentoru m praestantissima sunt,
    quae dederant Franciscanis El Emini seu commissarii
    imperii, qui "sultanis missi erant ad regi onem Bosnae
    pro recensendis terris, dominiisque, et ad nova Pro-
    tocol la imperii referendis. Ex his documenti s in Archi-
    vio Monasterii Sutiskae asservatur unum de anno
    Heg. 92 1. (Xti 1516.) secundum de anno Heg. 928.
    (Xti 1522.) Tertium de anno Heg. 933. (Xti 1527.)
    Haec documenta declarant terras, agros, prata, vineas
    Franciscanorum vigore Ahtname-i humaj um jam fui sse
    immunes a decimi s, quod in futurum quoque obser-
    vandum declarant, et praecipiunt.
    Dubium autem nullum est, quod simili a com-
    missari orum Documenta, et multa alia igne una cum
    Monasteri is absumpta, vel ali as injuria temporum
    peri eri n t.
    Hic optime notandum decimas ab antiquo in
    Bosna pertinui sse ad dominos terrestres sipahil er Bos-
    nenses; hi vero majorem reverentiam exhibebant pri-
    vil egi is Franciscanorum, quam arendatores tributorum
    atestati corum, vecti galium etc. et ideo Domini ter-
    restres a possessionibus Franci scanorum nuspiam
    Decimas praetendebant; tandem factum ut nova orga-
    ni satione huj us regiones instituta his temporibus De-
    cimae ab antiquis Dominis terrestribus levari, et Aren-
    datoribus divendi coeperint. Tal es Arendatores primi
    Fazil Paa, et Mustafa Paa ante ali quot annos spreti s
    cunctis privilegii s Franci scanorum Decimas extorquere
    i ncoeperunt, contra quam praetensi onem Franciscani
    jam apud pl ures veziri os cum memoratis Pai pro
    tribunal i stabant, et decertabant. - Et dum hi praepo-
    tentes praetensores a Franciscanis aliquid extorquebant,
    id non titulo Deci mae, sed gratuiti obl ati ikramie,
    vel baghi veni ebant.
    Tandem Franciscani pertaesi harum mol estiarum
    anno Heg. 1263. (Xti 1847.) Libellum suppl icem
    porrexerunt nunc feli citer imperanti sultano Abdul
    Medid, ad cujus tenorem emanavit Augustum di-
    ploma, vigore cujus terrae Franciscanorum actu tribus
    Monasteriis Sutiskae, Fojnicae, et Kreevo adnexae:
    facta provocatione ad immunitatem Pacti Ahtname-i
    humajum immunes dcclarantur a quacumque exacti-
    one, et praestatione, seu Dacia, ergo eti am a praesta-
    tione Decimae. Nos autem terras tribus Monasteriis
    adnexas intelligimus illas etiam, quas in Parochiis
    dominibus Parochialibus adnexas habemus; talia enim
    terrena, quamvis saltem ex parte successerunt illis,
    quae una cum 27. Monasteriis ut memoravimus injuri a
    temporum interi erunt.
    Ex hi s itaque in synopsi propositis, apparet Fran-
    ciscanos, eorum Ecclesi as, terras etc. vi Pacti lmpe-
    rialis subscripti, ex tot diplomatibus confirmati im-
    muncs esse a quibusvis praestationibus; et quae-
    cumquc Arendatores, aliique Praevaricatores opti-
    morum Privilegiorum a Franci scanis extorquebant
    quocumque titul o, id totum fi ebat violenter, non
    autem l egaliter. - Tandem cum in ulti mo Ferman
    moderni optimi sultani Abdul Medid aperte scriptum
    sit, quod Franciscani Bosnenses sint sub protectione
    Frencorum (Chri stianorum Potentiarum) ideo sup-
    pli ces instamus, ut Vestra IIIma. Dominatio nos sub
    energicam Protectionem Augustae Aulae Austricae
    accipere, et contra praetensiones decimarum a quibus
    immunes sumus defendere dignetur.
    Sig. Sutiskae die 12. junii 1854. - VII. 1210.
    (Original ove peticije u Sutjesci.)
    1580.
    1854. 29. VII. Kata sa
    kupuje od samostana j edan imetak i u
    isto ga vrijeme namijenjuj e opet samostanu poslije
    svoje smrti.
    U ime Boije l
    Mi ni e podpi sani Discreti, i Upravitelji svih
    stvari h vrimenitih na ovog Samo-
    stana Duha S. po dunosti s'jedne
    strane svakoj u svojoj struki moni napridak
    na kori st udieliti, a s'druge strane da
    pojata i verto u Varou Fojnici pria est go-
    dinah novcima ove ponajvie ku-
    plj ena na onu sverhu, da bude ml adei
    niti ovoj osobitoj sverhi, za koju j e namije-
    nj ena vi e sluiti, niti koju kori st prinositi
    nikako nemoe, j ednoglasnim privoljenjem u
    nom dogovoru od iste pojate, i vertla, odre-
    dismo kako sli edi:
    l Q bogoljubna kerstjanka Kata po-
    kojnoga Frane sa od svoje
    drage volj e i stakla se platiti, kako evo i plati , ovoj
    groah Turskih dvi hilj ade tako,
    da ona do svoj e smerti bude vl astna i slobodna Go-
    spodari ca sve pojate, i vertla, zato s'ovim pi-
    smom, i Manastirskim, od danas do svoje
    smerti ista Kata biva, i postaje zakonita vlastnica, i
    Gospodarica u svemu, iznimivi samo to, to ona
    zemlj e prodati , a jo manje pokloniti
    nikad nikome.

    - 380-
    Sva japia dervena, kamen, gvozdia, ograde, i
    od njih od danas zakonito postaj e, i biva
    Kate tako: da j e ona vl astna po svoj oj volji
    gradit, razgradji vati , naimati poj atu, verto kako,
    i kome ona nit se itko od sadanjih, oli bu-
    Stareinah Manastirskih u njezinu raspravu, i
    upravu ima miati i stavljati.
    Posli smerti Kat e, niti niti ku-
    niti vertl a, niti zemlje nitko batinik bi ti nemoe,
    nego sama Samostana S. Duha.
    Ovako bih s' obe strane utverdj eno, podpisano, i za-
    u Manastiru S. Duha u Fojnici dne 29.
    Serpnja 1854.
    Tako j e ja fra Anto et D. Vic.
    Tako j e ja fra Petar Krianac D.
    Tako je ja fra juro Zl okovich D. E.
    Tako je j a fra Lovro Karaul a Oiscr. s. r.
    Tako j e j a fra j ako gardian.
    Xl. 2367. (L. S.)
    1581.
    1854. Biskup okruni com na
    obznanjuje svoj e imenovanj e, i skoru posvetu u Oja-
    kovu, a imenuj e provincijala svojim vikarom.
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 209.
    1582.
    1854. od iliti shul e u Mahli Kal-
    l amutovoj , koju dado smo pod G. gora Katti Sel a-
    kovoj dok j e iva dvi hilj ade groah 1854. - X. 2289.
    1583.
    1855. l 9. April a. Bi skup alje
    ministarstvu prosvjete molbu za kakvu potporu, poto
    nema nikakvih dohodaka.
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 161.
    1584.
    1855. Sutj eska, 29. lipnj a. Bi skup izvje-
    nekog crkvenog kneza o svom primitku u Bosni
    kod katolika i bosanske vlade, te se njemu
    da bi isposl ovao potporu za zavod u Dj akovu. Pre-
    vod i z l atinskoga.
    U arhi vu: Znamenita pi sma XI X. 162.
    1585.
    1855. 15. lipnja. Bi skup i zdaje prvu okru-
    nicu na i puk.
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 155.
    1586.
    1858. Fojni ca. Kameni ca njiva kupljena od Marka
    za 500 gr. u Ostrunici. God. 1858. za
    ta pi u ef. 50 gr. Interim dati sunt grossi 550. - XI. 2144.
    1587.
    Murasela na .Muju Neretljanina, da nesieche
    nashi darva, i shumme po Karstaczu, i okol o. - 1482.
    1588.
    Hasan eff. Saraj ski alj e na kreevskog
    kadiju, da se fratrim u njihovim murafama pomogne
    i da se ne biuzure. - IX. 1671 .
    1589.
    1855. Ferman od svih fratarskih mehaf-
    lukah i t. d. T. g. 1272. - Xl. 2137.
    1590.
    1855. Travnik, 12. rujna. Bi skup mmt-
    starst vu bogotovlja u gl ede zaklade komisa-
    riatske, bosanskim franjevci m namijenj ene.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 163.
    1591 .
    1855. Brestovsko 3. prosinca. Neki upnik javlj a
    bi skupu u Dj akovo o plehanskoj parni ci.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 164.
    1592.
    1855. Biskup o. rij eava j ednu
    enitbenu stvar.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 165.
    1593.
    1855. Fojni ca, 12. prosinca. Biskup moli
    bosanskog valiju, da se ukinu pazari nedj el jom, j er
    se ti m smetaju u vj erskim poslovima, a pre-
    nesu u radne dane, srij edu.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 166.
    1594.
    1855. Fetva Mufti e Travanj skoga kako nemore
    se njiva povratiti dok Igara neizajde.
    IX. 1666.
    1595.
    1856. Fojnica, ll. Biskup o. Dem-
    u Goru, daje naputke, kako
    predradnj e za crkvu.
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX. 168.
    1596.
    1856. Fojnica 11. Bi skup odgo-
    vara o. u Goru gl ede j edne
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 169.
    1597.
    1855. Fojni ca, 16. Biskup o. Dem-
    gl ede nekih parcel a, kuplj enih i nekupljenih.
    U arhi vu: Znamenit a pisma XI X. 170:
    1598.
    1856. Fojnica, 17. Biskup o. Dem-
    u Gori rij eava j ednu enitbenu raspru.
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX. 171.
    - 381-
    1599.
    1855. Fojni ca, 19. Biskup o. Dem-
    u Goru j ednu enidbenu
    raspravu.
    U arhi vu: Znamenita pi sma XI X. 172. ,
    1500.
    1856. dne t t. februara. Dr. Dimitrij e Atanasko-
    zahvaljuje biskupu na poslanoj slici "viri bus
    Unitis coel estibus".
    U arhiva: Znamenita pisma XIX. Br. 5.
    1601.
    1855. Brestovsko, l t. februara. Biskup u nj
    o. u Goru o gradnji crkve i o ku-
    kuruzima odaj e naputke.
    U arhi vu: Znamenita pi sma XIX. 173.
    1602.
    1855. Brestovsko, 12. februara, Bi skup
    o. o vodi, koju ovaj namj erava dovesti u
    goru i gradnji crkve, te o svoti kojom ras-
    pol ae, napokon o duhovnom
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 174.
    1503.
    1856. Brestovsko, 15. februara. Biskup
    tj ei pl ehanske franj evce u zatvor dospj el e i alj e
    i m 3 cekina.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 175.
    1604.
    1855. Brestovsko, 22. Bi skup o.
    ga, kako ispraviti kri zmani Ji st
    fra Marij ana radi redjenj a.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 176.
    1605.
    1856. Brestovsko, 24. Biskup po
    t ajniku o. pie, da j e vezir pote-
    diti majstor e kod crkve, ako se preda
    popis i stih kaj makamu.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 177.
    1506.
    1856. Brestovsko, 28. Biskup o
    radi gradj e u gori , naputke i
    svoj e mnij enj e.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 178.
    1607.
    1856. Fojnica, 7. oujka. Bi skup o. Dem-
    u goru radi vodovoda i neimara
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 179.
    1608.
    1855. Fojnica, 8. oujka. Biskup gene-
    ralnom konzulu u Saraj evu, radi pl e-
    hanskih okrivljenika.
    U arhivu : Znamenita pi sma XIX. 180.
    1609.
    1856. Fojni ca, 25. oujka. Bi skup bi skupu
    Strossmayeru neke preporuke.
    U arhi vu: Znamenita pi sma XIX. 181.
    1610.
    1856. Fojnica, 28. oujka. Bi skup i z Foj -
    ni ce o. u poslu gradj e i j edan oprost daje.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 182.
    1611.
    1855. Fojnica. 30. oujka. Bi skup nad-
    bi skupu Hauliku kardinal stvo, ma-
    j ora Ludovika radi zasluga za
    upu
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 183.
    151 2.
    1856. Brestovsko. l. aprila. Biskup ge-
    neralu reda u Rimu: i zrazuj e odanost, a o.
    Martin kao provincij al na kapitul
    posl ove provincije, imenito zavod u Dj akovu, odakl e
    u 3. ili 4. godini bogosl ovlj a kani sl ati neke u Ita-
    liju, te neke predlae.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 184.
    161 3.
    1856. Brestovsko, 5. april a. Biskup o.
    u goru radi neke nj egove marve.
    U Arhi vu: Znamenita pi sma XIX. 185.
    1614.
    1856. Brestovsko, 15. travnj a. Biskup
    veziru u Saraj evo, da se pusti u Bosnu, i da
    se bl ago postupa s plehanskim okrivlj eni cima; da
    se pazari iz nedjelje prenesu u radne dane i da se
    j ednomu oprosti ostat ak kazne. (Koncept).
    U arhi vu: Znamenita pi sma XIX. 186.
    1615.
    1856. Brestovsko, 20. aprila. Biskup ve-
    ziru zahvaljuj e za kopij e fermana za gradnju crkava.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 187.
    1616.
    1855. Dne 27. april a. Or. O. pi e
    bi skupu ga o rasprave
    otaca pl ehanskih.
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX. 6.
    1617.
    1856. Brestovsko, 30. travnja. Biskup o
    naj avljuj e svoj dol azak u goru.
    U arhi vu: Znamenita pi sma XI X. 189.
    1618.
    1856. gora, 12. maja, Nacr ti bi skupa
    Su
    - 382
    l o zahvalni ce sultanu za i zdanu dozvolu gradnje
    crkava.
    2 Veziru Hurid-pai, da podastre to sultanu.
    3c Konzulu austrij skom u stvari pl ehanskoj .
    U arhi vu: Znameniti! pisma XI X. 188.
    1619.
    1856. gora, 13. svibnj a. Biskup
    sultanu zahvaljuj e na dozvoli gradnje neke crkve
    uvj erava ga o odanosti (koncept).
    U arhi vu: Znamenita pis111a XIX. 190.
    1620.
    1856. Brestovsko, 16. maja. Bi skup bis-
    kupu trossmayeru alj e 3 mjeni ce, da ih
    u
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 191.
    1621.
    1856. Fojni ca, 2. lipnja. Bi skup o. fr
    Augustinu upniku u gori , j avlja, da
    j e podupro molbu pita za kolu, j e li go-
    tova, za neke parcel e, koj e treba kupiti , za nova
    zidanj a crkve. Misne namjene primi li neki ugarski
    bi skupi ; neka se nj emu poalj u, da ih upotrebi za
    gradnju crkava.
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 167.
    1622.
    1856. Tolisa, 4. listopada. Bi skup caru
    austrijskom: alje molbu, da se i dalj e po 1500 for. '
    daje za kole u Bosni (koncept).
    U arhi vu: Znamenita pi sma XIX. 192.
    1623.
    1856. 26. ll. Fra Grgo varcarskom up-
    niku
    Saraj evo 26/ 11 856.
    Moj predragi Laurenli e!
    Ama ti zna! . . . to mi se ruga pismu ?
    - ja j o znam i bolje od vranie noge, ali nepro-
    mi lj a dasam sam samcat, i General - i agent i
    kapidia i Tergjuman i i i i
    j o .. pak da navi e nemogu se pruiti nego
    kolik j edan Tel egraf! .. eh! kako mi razumi ti ne mo-
    e - ja kadkad za jedan dan pisamah vie napi-
    em nego l i ikakav upan za pol godine!
    - eto taj e uzrok moj oj lithografii dok ni allah
    namiestim tampu ili Cancel ari u. oprosti fra Lovro
    to ti j e i stina to velim.
    Kakvih novinah vanostih nejma nika-
    kvih - a petljanie i sitnari e j a ti nejmam kad pisati ,
    - nu odgovaram ti :
    l
    0
    : .Novus Gubernator utcumque videtur justam
    administrati onem gesturus: - non est verum illum
    jus gl adii habere - neque condemnator ob sceler a
    et crimina amnesti a donaturus est.
    2 Ft' rm an drugi nije doao ni t je
    1
    ) nika-
    kav osim onaj vezi rskog oglaenja, t. j . promiena.
    3o Consul nikakav nij e doao, osim to se go-
    vori !ngl eski
    4 lllmus. jo j e na svom merte-
    betu niti j e ikakav gl as o promieni bi o, - a rno-
    ebit i kosti ostavi t u Sarajevu.
    5. De Russis et Gallis ql)is sciret quid ex fun-
    damenti s - sicut de gallinorum et Gallorum cone-
    l ationibus, - verum tamen est quod se pl enarie
    adhuc non cointell exerint.
    6. Denique. Quale adolet praestol ari s? et quid
    me consu !is de futuri s contingentibus cum non si tu
    oraculum Odphicum .. .. uti, terpi, a Bogu vapi! . .
    quominus se imi sceos r " bus civilibus saluberrimum
    praeservati vum pro Tua propria securitate Tibi as-
    signo: --- Legi et offi ci ose super interpretatu
    sum Tuas quaedam ratifi cationes ad Locumtenentem
    Travnikianum datas! .. Caveas! ne compromittaris ....
    Saluta N. et tuum, si quem habes. soci um -
    val e et fave.
    Tuo sincerrimo
    F G
    CnOJba: Reverenda Patri . Laurentio - Parocho
    vigmo. - ct Collcgac mihi ab oli m colendissimo - a- Varcar.
    Savio na Pozdrav od Pepe.
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 134.
    1624.
    1856. Brestovsko, 14. prosinca. Biskup
    o. jaki gvardij anu u Fojni ci, alje nacrt ar-
    zoala za desetine obraniti.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 193.
    1625.
    1856. (?) Mehmed Reid Paa pie Biskupu
    spominj e Bunu raj inu u Possavini.- IX. 1554.
    1626.
    1856. Copi a Fermana od Mehaflukah dobavljen
    od Habdul Megida 1856. Ferman koji sam posto
    1259 god. opet ga potvrdjujem, da su fratri slobodni
    od svake davancije i taj ferman potvrdjujem sa ovim
    i da nitku nesmij e u fratre i i skati kakve
    poreze. a. H. 1263. Xl. 2396.
    1627.
    1857. Brestovsko, 6. I. Bi skup o,
    A. u goru radi molbe Mate arina.
    da on to i zvidi i j avi.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 194.
    1628.
    1857. Brestovsko, l O. Biskup o.
    radi da sam to odsel e svrava
    do kori zme; veseli se otvorenju kole.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 195.
    ) t. j.
    - 3S3 -
    1629.
    1857. Copi a Arsuala Biskupa fr. Mariana
    od kadi e Bajraktara u tursko prineena, i posli po-
    pravljanja Veziru (Vasif pai) pridana porad d. se-
    tinah frat arskih na 14. 1857. IX. 1751.
    1630.
    1857. Brestovsko, 20. l. Biskup o.
    A. u Goru radi jedne -
    te o najprije crkve, pak i manasti ra, te se ve-
    seli otvorenju kole.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 196.
    1631.
    1857. Brestovsko, 23. Bi skup
    radi j edne o. te neto radi pro-
    irenja zemlji ta.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 197.
    1632.
    1857. Brestovsko, 15. Biskup alj e
    Matiji nei maru u G gori 1088 groa, da
    skupi drutvo i proslij edi posao.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 198.
    1633.
    1857. Brestovsko, 17. Biskup o.
    rijeava enitbenu molbu, se, da nij esu
    vrata priivena - j avlja da je stvar Sek-efendina
    te eli, da i to podupru
    mol bom - j er "s kerstjanlukom i mi gubimo" zajedno.
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 199.
    1634.
    1857. Brestovsko, 17. Bi skup up-
    niku o. Marku gl ede cure, koja
    je navitenj a popuznula" kaznu
    nek se otro pri d pukom pokara za izgl ed, i da " taj
    Udovac plati dukat u Ce rk vu".
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 200.
    1635.
    1857. Brestovsko, 20. Biskup ot-
    puta dva oziva za dukat u crkvu - i glede dizme
    u crkvi.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 201.
    1636.
    1857. 22. oujka. Biskup bis-
    skupu Strossmayeru, da zahvali caru austrij skom i
    mini starstvu na poJpori, da spomene ovomu
    kolsku potporu, Sefkefendiju i stanj e novih crkava,
    te da digne 400 for. u
    U arhivu: Znamenita pi sma XI X. 202.
    1637.
    1857. Brestovsko, l. travnj a. Biskup o.
    da se podzida pravi , i neto radi
    ovaca.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 203.
    1638.
    1857. Brestovsko, 18. travnja. Bi skup o.
    alje neke namire - pie o podzidi - o
    lozama, koj e j e dobio iz te o za ovce.
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX. 204.
    1639.
    1857. Malo Sei o. (Bugojno), 24. lipnja. Biskup
    o. u G. Vakufu neke stvari.
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX. 205.
    1640.
    1857. Copia Emenname Vezirske (Mehmed-paa)
    da se pazar ovde u Fojnici, i u Kreevu iz Nedelje
    prinese u Ponedi ljak. - XI. 2140.
    1641.
    1858. Sutjeska, 18. Biskup Frani
    zahvaljuj e na dragocjenoj kutiji i hvali mu
    za prijateljske odnoaje, se za nj eg.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 206.
    1642.
    1858. 15. II. Biskup Strossmayer alj e bi skupu
    u Fojnicu ematizam svoje bi skupije.
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. SS.
    1643.
    1858. Gora, 22. prosinca. Biskup
    o. o svom putu u te da nema parame-
    nata, aii da je donio, pa posl at
    jednu.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 207.
    1644.
    1858. Knjiga pi sana od vlade na Mudira t oj-
    za rairenje crkve. - VII . 1209.
    1645.
    1859. Okrunica bi skupa puku o neslozi
    - psovki -pijanstvu - lakomosti - pre-
    uzdravanj e mi snika - a spominje rat
    dva naroda (Austrijom i Franceskom) kao
    boji.
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 208.
    1646.
    1859. Senet kako Simo
    Radovana prodade u Saraj evu cerkvi s. Gi orgia
    u Gatati za 500. dukatah madari ah. T. g. 1276. -
    XI. 2141.
    1647.
    1859. Sureti Bujruntia Chiani Pae poradi nikih
    bunah u kraini god. 1859. (latinicom pisana).
    Mui ri Paa Reda Megedije Wezi r
    Bosne Hercegovine Spridruenj em Bosne
    Herl:egovine Pribivaocim.
    M4-
    O Suretti Bujrundijel
    Svakom je poznato da nj egovo na
    Sultun sve udj eljno eli i trai kako
    bi njegovi podajnici mir uivati mogli i da ovu
    Carsku mil ost uivaju svi taku- oger . sva-
    kome se j e pak, da su se gekoj e stvan pro-
    tiva ovi Zarski elji i dobrostivim namj erama dogo-
    dili gekoj e stvari , koje su dal e povod ovake
    stvari j e vlada carska odma za sv.1ko
    zlo postupanje je Pau
    za ovaku zarsku M1lost 1 Otacansko Du-
    nost j e bil a sviju podaj nika, da
    darnost neki nemj ernoga Duha nij esu. hotj eli tl
    dok vl ada tu stvar uredi su _po
    nevaljalim Nahijama Karstjane pobunjlvah proti v
    svoje Zakonite Wlade take Buntov_n_ike Kar_st-
    janna posluali su, pak su se usud1h oruzje
    nuti protiv Wl ade i tako su grdn1 . 1
    pogreku ovo Bezzakono j e
    doznalo nj egovo na Sultan
    j e j edno odelj enj e Woj ske poslao da
    takova prestuplj enja 1 da pokon p_restupmk?
    oger i d.a pokae svoju m_ll ost 1spun1h
    ove vi soke svoje namj ere 1 mene j e Car za
    Wezi ra Bosanskoga poslao j e i sam
    Svojskom prespio zat!m oni, koji su. se _prevanli 1
    povukavi se za Besj edam. 1zvan puta
    svoje Dunostti izili 1 u Sella
    tivi se oruj e su bac1h 1 na prav1 se p_ut povr?hli
    i mi j e data im kaem, j e
    oprotenj e dato od Cara pak_ ?nl,
    su prevarili i druge na zlo proh_tju karv1
    Ljuske i biti 1 poko:,en]a na oto
    tako-ager punomoc1 1madem, _pak se
    skim milostima Bl agodarna hot]eh su b1h, te se n!-
    j esu Buntovnike pomij e?ali, . .. sumnje
    osobito carsko pomil ovanJe uz1vah 1 kOJI ovo
    pomilovanj e ne bi htj eli procinit, se.
    usude proti viti s naredbama ca rskiJE' m, taki veliku
    trae na se Carsku od sada nek svak
    mirno i poteno i ve se svojim poslom
    znajte svi dobro da popuno mogu. po
    Fermanu imadem ... Ja. sam. obran1tel] M!-
    l etta i da svak 1mrno 1 poteno z1ve najpoSIJe
    uzdam se, da
    dragovoljno primiti mirno 1 poteno sa svOJim
    poslom starati se . ..
    U Mostaru Ramazana 1274. - Xl. 2380.
    1648.
    1862. Di e 28./8. Senet kako uzesmo na Banj i
    njivu pod idaru za 2 god. 900 gr. 1861.
    1649.
    1863. Gardian dao Arzoal Veziru
    jevskom na nakva j er endek to j e
    otvori o kroz nau nJI VU, 1 zapovl d]eno da odma po-
    vrati. T, g. 1280. - Xl. 2153.
    gvardi janu Pavlu Vukadinu, jer _je
    mazbata v. ziru od merl li sa. da su fratn obj eSih
    zvona, pa daj e uputu, da se sad izvuku i z te neprilike.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 135.
    1651.
    1866. 13. IV. Fra Grgo upnik alje ui_me
    duga svoj e crkve sutj ekom samostanu za
    uime godinjeg obruka od 500 - 440 gr., pa se
    za ostatak radi kolskih trokova, da
    na godinu pl atiti .
    U arr1i vu: Znameni ta pisma XI X. 136.
    . 1652.
    1866. Ovoje Contract uzeti ujme Livade pod
    Citonjom za travu od Bega za po kesse.
    - Xl. 2155.
    1653.
    1866. 30. VIII. Fra Grgo upni k u Sara-
    jevu fra Pavlu Vukadinu, upniku i gyardij anu
    Fojnici , zaradi dvij e crkveno-admini strativne stvan.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 137.
    1654.
    1866. Brestovsko, dne 17. prosinca. Bi skup Vu-
    l
    opominje enu Ivana se
    vrati k muzu 1h kroz 3 dana dogj e osobno 1stom
    I
    na sasl uanje. Fra ex- Def., Gvar-
    dij anu i upniku u FOJTIICI. Lat111skl.
    U arhivu: Znameni ta pisma XI X. 7.
    1655.
    1866. Popis zemalj ah Manastira -
    Xl. 2154.
    1656.
    1867. Brestovsko, dne 5. Biskup
    pie upniku, da gleda skloniti Angju Mar-
    da se vrati k muti. - Fra Pavlu Vuka-
    dinu u Fojnici. Latinski.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 8.
    1657.
    1867. Brestovsko, dne 8. Biskup
    Provincijalu fra Miji trai, da se potpore .za
    kol e s njim dogovorno dijele, ako j e potrebna nje-
    gova preporuka za t o.
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 9.
    1658.
    1650. l
    1865. 20. Vl. Fra Grgo i z Saraj eva foj -
    1867. Brestovsko, 13. maja. Biskup j avlj a
    provincijalu fra Miji u Fojnici da_ j e odredio
    imenovanj e o. fr. Lovre Karaul e za provtkara gene-
    ralnog i pita odobrenj e provi ncijal ovo.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 10.
    1659.
    1868. Brestovsko, 26. maja. Biskup pie
    o. fra Boni u Gori i pita ga dokle
    je dopro posao oko sabiranja biskupskih i provin-
    cijalskih odredaba, pa ga zove k sebi ili da mu po-
    alj e arhi valia.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. ll.
    t 660.
    t867. 30. V. Fra Grgo iz S arajeva fra
    Boni profesoru teologije u Gucju goru. -
    Dragi fra Bono!
    Primih Talir i pismo Vae - se to si
    mi pi sao, di evo muke nemogu Ti obirno odgo-
    voriti -
    Ill Osvetnikah j o nejma navidiku, premda su
    davno tiskani, di j e svadja medju dvojicom Tiskarah
    - ja ni prvih ni sam mogao dobiti vie od tri
    komada - da imam posl ao bi ti - neznam ni onaj
    jedan gdje mi j e. Srbske knjige su liepe, ali jih je
    dobiti - ja sam skoro pribavio franceskom
    Consulu u Mostar nu fal e dva komada, ri etkijih
    imade podvornik naprodaj u. Pobiljeite u listu ka-
    kvih knji gah i z Zagreba bi ste trebovali pak da vidim
    bili j a mogao dobaviti. S ... ode i Vjestnik prestade
    - nej ma continuaci j e vie - ja poznajem sastavi-
    telja ... - pozdravite - arajte tagod .. .
    kad Vam j e Bog dao vri eme - ehi pusto moje ode . . .
    da nita nejmam raditi, jedva bi nadopisivao, u tomu
    i kosti ostaviti.
    Pozdravite mi Gvardi ana i drugu Bratju, a Vas
    pribi vam
    Saraj 30. Svib. 1867.
    Od Steve(?) nita nigda
    neznam i ta ikada!?
    iskreni Va brat
    FGM
    tako od podpisah
    Spolja: adresa i pri p is - R. P. Guardiano, ut poste-
    ri orii Semestri ratam pro B. BjeCTHHJ<b mihi persolvat, vclis . ..
    praecor l FGM.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 138.
    1661.
    1867. tt. VII. Dvije objave turske vlade u Bosni.
    Vanredna objava.
    Selj aci l
    Znate li vi, da njive, livade, ume, panjaci, pla-
    nine i tome odobna mj esta, kao mirijska ili vakufska
    zemlj a nij esu svoj ina onoga, koji ih uiva. Pravi im
    je gospodar betilmal,' a onaj, u se rukama na-
    l aze, smatrao se j e do sada kao kirajdija. Poznato je,
    da kad umre koji j e takovu zemlj u drao,
    nij e mogl a obstati ista iza njega niti njegovim si no-
    vima, niti drugij em nasljednici ma, kanje pako oso-
    bitij em pismom carskijem rij eeno je, da
    t akove zemlje mogu ostati od oca sinu, a poslij e opet
    dodato j e u kanunu, da moe takova, zemlja i od
    sina ocu i materi ostati.
    ' I<opyMnnpaHo OA 6ejT-yn-MaJJ, T. j. pnaHnu,a, AP)I<aRHa
    6narajHa, !flncKyc.
    I tako po svom kanunu mogla j e samo takova
    zemlja od roditelja sinu a od ovoga roditeljima ostati
    a drugoj rodbini ne, i tako do sad ostala je takova
    zemlja kao mirijska, ako on.aj, koji je uivao umre
    neostavivi iza sebe naljednika, i uzimal a
    je u fond betimalski, a ako je imao brata, unuka,
    enu, to nije od onij eh mogao niko biti naljed-
    nikom takovijeh zemalja.
    Po ovom drao je svaki, koji takove
    njive, ume i livade ui vao iste kao amanet, po
    osim roditelja i djece niko od rodbi ne nije mogao
    naljednik biti takovog i manja a ostala rodbina pak
    moral a je takove zeml j e iznova zakupljavati, ako l i
    novaca nije imala, morala ih je ostaviti.
    Bog neka dade mnogoljetan ivot nj egovom veli-
    Sultanu, koji neprestano eli svojim poda-
    nicima mir, spokojstvo i bogastvo, koji radi toga
    naj pouzdanije mjere preduzima, a najvie eli , da
    zemlj odjelstvo udvojeno bolje napreduje nego do sada,
    i to da zemljodjelci i svi, koj i svoju ili tugju obdj e-
    lavaju u bolje stanje dodju. Za to j e blagoizvoli l o
    rij eiti, da svaki , koji takovu zemlj u uiva moe i stu
    kako svojoj djeci tako i drugoj rodbini ost avi ti , i da
    ni ko ne ostane nezadovoljan s te strane.
    Od pak sve njive, l ivade, ume i ovom
    podobna zemljita ostajati od ma kog ui-
    vaoca unuci ma, od ene muu, i od mua
    eni. N a ovu carsku naredbu izio je ferman i radi
    znanja i vladanja razaslala j e po j edna ova naredba
    na sve strane. Nema onoga koji ne uvigja
    korist ove carske naredbe, jer prije koji je
    mogao kazati , da je gospodar roda zemalja
    i na istima su mu radi la i ostala
    ljad, ostavljao j e po smrti takove zeml je kao ne-
    utralne, i onome su pripadal e, koji j e vie novaca
    dao, i ovijem uzrokom nijesu takove zemlj e nikad
    onu vanost imale, koj u ostala nepokretna imanja
    imaju, niti se je trudi o, onaj, koji ih j e uivao, da
    ih uredno obdjel ava; no sad sva rodbina kao
    unuci i t. d. znati, da ta zemlja na nji h
    pasti. Moete znati. kol i ko se trudi ti, da ist e zemlje
    u bolje stanje dovode, i koliko od toga korist
    imati. Po predjanjoj uredbi nije mogao niko pri-
    mati takove 0sim djece i roditelj a, i po tome
    su i ste prodavane i time j e carskoj kasi vel iki prihod
    dolazio; sad pak, kad se vl ada toga prihoda po novoj
    odredbi moete znati , koliko je tu narodu
    koristi U svoga veli koga prihoda
    narodu, duan je svaki, koji o zemlj i radi, od svojih
    proi zvoda dati neki dijel kasi carskoj, a to je, da
    ima svaki da ti j edan put petnaest na sto i l i desetinu
    i po, no da nebi narodu teki) bi l o ovu desetinu
    davati imat se za pet godina uzimati, kao to je
    na to carska zapovijest i zila. Uzimanje ove desetine
    bit na ovaj
    Ovo uzimanje deseti ne i po ili petnaest na st o
    od proi zvoda zeml j e i ma se svriti za pet godina
    dana i to ovijem prvi put t. j. ove godine,
    uze se pet na sto, godi ne dva i po na sto,
    godine isto tako, i pete godi ne opet
    po dva i po na sto, i tako se za pet godina
    49
    - 386 -
    svriti, i poslie se uzi mati nita vi e nego kao
    i do sada desetina. Desetina, koja se u
    selima prodavati imat se pod ovijem usl ovlj ama
    davati. Na vinograde i dudove nema nikakove dese-
    tine, nego na ostale prihode zemlj e. Nij e potrebe
    po drugi put kazivati , da po ovoj naredbi svaki
    imati dati u vrijeme sabiranja ita ne j ednu mjeru
    od deset nego jednu i po, a druge godi ne opet da
    jednu desetinu i od desetine a tako
    i tri godine.
    Ovako malo davanj e nikom t eko biti,
    koji uzme u prizrenje veliku carsku mil ost, koj u
    svojim podanicima u tome obziru i
    j e, da narod, koj i j e dosad svaku uslugu carstvu
    i ovome po carskoj naredbi rada postupati.
    Izdato 17. Muharema 1284. (9. Aprila 1867.)
    Objava.
    Za koji primlj en biti i i spunjavati se
    u svi j em mj estima bosanskog vilajeta, i kojim se
    stati na put kradji goveda, bivola, magaraca, her-
    gel e i t. d.
    l) Sad su izi l e t eskere na ivotinju, koj a
    se prodaje i kupuje po varoima i selima i drugij em
    mjestima. Od tijeh teskera razasl ato j e po svijem va-
    roima i selima koliko treba i svaki koji
    bude prodao kakvu ivotinju javiti za to muktaru
    seoskom ili mahalskom, i kaza mu, gdj e je ta
    ivotinja, kakva j e, koliko joj j e godina, kakve j e
    dlake, i kakve ima bilj ege na sebi, pa uzeti za
    svako od muktara po j ednu teskeru potvr-
    gjenu nj egovij em i dati za svaku tes-
    keru po osamnaest para za muktara, a po dvije pare
    za tampu.
    2) Vadj enj e tijeh teskera dunost j e onoga
    koji ivotinju prodaj e, i zat o onaj, koji ku-
    puje, duan je iskati teskeru, prije nego, to novce
    dade, a tada i da uzme teskeru. A montezimi, koji
    uzimaju po jednu .paru na gro resuma na i votinju,
    koja se prodaje u varoima, pregleda teskere i
    biljeiti ih u svoje dnevnike.
    3.) Od sada se ivotinje, koje se budu
    prodaval e bez teskere, smatrati za kradene, i s toga
    ih vl ast uzaptiti, te ih pregledati, i spitivati i izvr-
    iti, to se dolj e navodi. Zato, ivotinju, koja se pro-
    daje u varoi ili izvan varoi i vodi se u kasapnicu
    ili salhanu, pregleda kajmakam, tefti i
    zaptij e, pa kad se koja nadj e bez teskere uzapti se.
    4) ivotinja, koju vl ast uzapti pregl eda
    se, i ako se ko javi, te dokae da j e njegova, da
    mu se, ali po kaznitelnom zakoniku platiti gl obe
    pet beluka, zato, to nije, postupao po naredbi. A
    u kupca, ako se nadje i votinj a bez teskere, taj treba,
    da pokae mjesto, gdj e j e i votinju kupi o, a za vri-
    jeme, dok dokae, i votinja se dr-ati u rukama
    vlasti, pa ako prodavac potvrdi, da j e ivotinja nj e-
    gova, da mu se, i uze se globe po pet be-
    luka i od kupca i od prodavca. Ako li se dokae,
    da je bez teskere kupljena ivotinja, kradena, to
    onaj, za koga se dokae da j e istu ukrao biti ka-
    njen po kaznitelnom zakoniku kaznom, koj a je za
    kradju odredjena, a kupac ako je znao, da je takova
    ivotinja kradena, kanj en kao onaj, koji kra-
    dene stvari prima.
    5) U svakoj varoi , po j edan tefti ,
    ili zaptija a gdj e ima beledije-medlis, po j edan
    iz toga medlisa, svaki dan po varokij em
    salhanama i kasapnicama, da izvidja, koliko ima
    ivotinje, koj a se kolje, pa skupljati teskere, te
    ih nositi k vl asti , i tamo se uni titi.
    6) Muktar, koji daje teskeru na koju i-
    votinju, treba da znade, jeli takova i votinja nj ego-
    voga a ako nezna, treba da raspita dobro,
    pa onda da daje teskeru, a ako se dokae, da koj i
    muktar dade teskeru na i votinju, koja nije nj ego-
    voga nego j e kradena, to muktar biti
    kanjen onom kaznom, koja j e propi sana za one,
    koji kradju podpomau. l onaj muktar, koj i bi i skao
    za teskeru vie od dvadeset para kanjen.
    Ova naredba ima stupiti u ivot od mj eseca
    Julija ove godine, zato se sada alje po j edan li st
    u sve varoe i sela na znanj e svakome.
    U Sarajevi.1, l. Julija 1867. god. - Xl. 2348.
    1662.
    1867. Ovoje kako najmi za 250 gr.
    od polu li vade pod Citovnjom
    Xl, 2156. Fra Pavo
    1663.
    1868. 15. V. Fra Grge S. Del. Visit. Ap.
    u cari gradskoj Pal ati " Manita R. P. Praesidenti et
    Ven. Confratribus in coenobio nostro D. Georgii M.
    Gal athae resi dentibus".
    U arhi vu: Znameni ta pisma XIX. 139.
    1664.
    1868. Brestovsko, 2 juna. Biskup fra
    Boni u Goru, na poduzetoj
    radnji.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 12.
    1665.
    1868. Brestovsko, dne 19. prosinca. Biskup Vu-
    pi e fra Boni u Fojnici, o nekom svom
    spisu poslanom na pregl ed i da nemoe sada
    u samostan r adi posla.
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 13.
    1666.
    I 868. Udet od babe j elke, pok.
    Frane i z Fojnice, koga dade isti pok. Frano
    svoj oj Jelki na malu u avlii, da. j e
    nj ezi na vl astita i da nitko od nejma u
    nj oj nita traiti. Ovu baba j elka dade u Crkvu
    stom pogodbom, da u nj oj do smrti svoj e stoji, posti
    smrti da joj se j ec.i ne Mise velike i zgovore, i jedan
    Aparat; j edna Misa pjevana, i da se ukopa. Ovi ugovor '
    s babom Jel kom bi na 29. 1868.
    Svi ed oci bi e : j a Fr. Augustin Jako
    - 387 -
    Frano Medo, Stijepan Boko (Kapetan) Maria
    Frane j el e i stoga, Ivanka i stoga.
    NB. Iz w like bi pogogjeno, da se plate
    dvoj e Mise, jedne za pok. Franu, a j edne za njegov
    Rod u i jedan aparat za istoga pok. Franu.
    U sve biva gr. 280. par. 20. Jo suvi e iz vel ike
    valja da se izvadi duga gr. l 05. par. 30 to j e duan
    pok. Frano. j o suvi e u velikoj baba jelka ima
    svoju od pok. mua Frane, j er nije imala
    s njim djece.
    Ovo sve bi prid i stim gori spomenutim Svi-
    edocim.
    NB. Miradiama dato vremena do Duhova da
    svaki svoj dio duga izplati ; ako dio u velikoj
    imati, akoli ne i zplate, onda ima se pro-
    dati, pak duge Mise izplatiti. na ovo Fr. Augu-
    stin i Jako
    1667.
    1869. Brestovsko, 3. Biskup o.
    B. sekretaru Provincij e u Fojnici radi zajma
    zbog pil ane.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 14.
    1668.
    1869. Brestovsko, 2 maja. Biskup pro-
    vincij alu j avlja da nema ta primj etiti glede upnika,
    da se vikaru generalnom opredi j eli potpora,
    ako provincija eli da isti bude prost od upe.
    U arhi vu : Znamenita pisma XI X. 15.
    1669.
    1869. Brestovsko, 2. maj a. Bi skup o. fra
    Frani odgovara na nj egovu mol bu za podi-
    jelj enje upe
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 16.
    1670.
    1869. Brestovsko, 8. studenoga. Biskup
    i zdaje o. fra Boni sj ajnu o nj e-
    govu radu i trudu kao biskupovu taj niku, kad j e ovaj
    polazi o na vati kanski koncil.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 17.
    1671.
    1869. Teligraf Mate za nj ega pi-
    taju j eli umro ili ne. T. g. I 285. - Xl. 2 I 52.
    1672.
    1 &69. Sen et iz Stambol a na 26. doneen
    kako je fra Nikol a plati o za svoj Nian koga
    j e god. 1867 dobi o od cara Abdul Azisa t. j. sverhu
    gr. 266t. - Xl. 2160.
    1673.
    1869. Primjera.k bilj egovana papira. Na muhuru stoji:
    "Sene! za pi sanje potvrda ugovora u vrij ednosti 100- 1000

    Gvardijan klise zakupio prol az u irini
    d jednih k o1a, da godine kamen preko
    nji ve Mustafe Spahe i lbrahimage Huzbae za 200
    groa. Potpi si stranaka. l J. redeba 1286. - XII. 2536.
    1674.
    1870. Brestovsko, 22. apri l a. Biskup pie
    o. fra Boni da ne moe oprostit od duhov-
    nih vjeba nekog
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 18.
    1675.
    1870. Brestovsko, 18. maja. Bi skup javlja
    provincijalu, da odobrava promjenu, uz dvije opaske.
    U arhi vu: Znamenita pi sma XIX. 19.
    1676.
    1870 .. Brestovsko, l. jula. Biskup o. fra
    Nikoli Jajce obrazlae, to mu je umanjio de-
    kaniju i tamo drugog naimenovao.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 20.
    1677.
    I 870. Brestovsko, 16. jula. Biskup nal ae
    o. fra Nikoli kao dekanu, da ode u Varcar
    i razvidi tubu j ake a upnika opomene da
    se ne pl ete u svjetske sudbene odluke i od sebe
    onda crkveno kanjava.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 21.
    1678.
    t 870. Brestovsko, l. kolovoza. Biskup
    alj.e o: fra B. nj ekog da ga saslua
    dj el uJe na upnika te mu plati najam
    vrati stvari zaustavlj ene.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 22.
    1679.
    1870. Komuina, 6. rujna. Bi skup pie
    provincij alu da mladomi snika fra Blaa
    skl oni, da poloi ispit i ode za kapel ana
    u Komuinu.
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 23.
    1680.
    1870 Brestovsko, 5. studenoga. Bi skup
    o. fra Augustinu javlja u da je
    poravnana raspra dvije obitelji radi neke curt",
    te da se ova moe prstenovati, kada sve povrati.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 24.
    1681.
    1870. Contract s Muhamed Begom
    kakomije dao Luku pod Cvi etovnjom pod idaru za
    gr. 250. - i platismo mu. T. g. 1287. - Xl. 2163.
    1682.
    1870. Brestovsko, 10. studenoga. Biskup
    trai ponovno od o. fr. Nikol e kao dekana,
    popi s dua i crkvenih stvari.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 25.
    *
    - 388 -
    1683.
    1870. Ferman Abdui-Azisa (1860.- 1876.), do-
    zvola za gradnju carkva u Skoplju i u Gornjem Va-
    kufu. - Xl. 2165.
    1684.
    1870. Brestovsko, 22. studenoga. Biskup
    pi e o. fra Boni svom vikaru u
    rij eava mnoga pitanja.
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX. 26.
    1685.
    1870. Brestovsko, 22. studenoga. Biskup
    pi e svom vikaru o. fra Nikoli u jajce, te
    daj e uputu kako obdravat sastanak
    u svoj oj dekaniji.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 27.
    1686.
    1871. 26. Biskup
    o. fra Nikoli upniku i dekanu u j aj cu: ri-
    j eava jednu molbu za oprost od crkvenih zapreka.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 28.
    1687.
    1871. l. III. Biskup Strossmayer moli redodrav-
    nika, neka ga pomogne prekupiti za narod starine
    iz bosanskih samostana.
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 82.
    1688.
    1871. Brestovsko, 28. oujka. Biskup o.
    fra Boni u Fojni ci, produljuj e neke povl as-
    tice za njega, a svima da mole rad Koncil a odgogj ena
    molitvu Duhu Svetomu u Misi.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 29.
    1689.
    1871. 10. IV. Bi skup Strossmayer zahvaljuje na
    odzivu, a uz to moli provincijala da ostavi
    Spirituala u Djakovu i da ga ne premj eta
    na upu, da je kao talentiran vie djacima
    potreban. Za starine misli se tako oduiti, to bi
    dao napraviti vrsne kopij e. "Osim toga obvezao bi
    se posebnim pismom da ako bi Bosna, to j oj ja i z
    svega srdca elim, igda svoja postal a, da se nj ezino
    blago umjetno ima njoj povratiti, i tako mjesto sta-
    viti, gdje Bosni na ures i mladei njezinoj na
    korist sluiti. Rado bi pako, ako Vi dopustite u tu
    svrhu tamo Vami posl ao j ednoga naega umjetnika,
    sa upravo mladim Vaim o komu sam
    gori govorio".
    1
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 83.
    ---
    1 V. jo Zn. pisma XIX. st. 82., 84., 86. i 87. - Godine
    1889. htio je saraj evski kustos muzeja u Bosni i Hercegovini
    dr. Truhelka na svaki a prema tadanjim inten-
    cij ama tamonje zemaljske uprave, da iz hrvatske metropole
    dobavi od jugoslavenske akademije sve one slike i starine,
    $to ih j e 1871. Donegani pokupi o sa fra Antom
    1690.
    1871. Brestovsko, 20. aprila. Biskup pro-
    vincijalu fra Miji u Kreevo u ime promj ene,
    tajnika itd.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 30.
    1691 .
    1871. Brestovsko, 28. maja. Biskup o.
    fra Boni alj e nacrt, kako bi se dal o osno-
    vat u Bosni siroti te.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X 31.
    1692.
    1871. Brestovsko. 20. juna. Biskup o. fra
    Nikol i dekanu u jaj cu, da se njegova crkva
    moe blagosoviti, ali ne posvetiti , j er je to za misije
    Rim zabranio, te j o kojeta.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X.
    1693.
    1871. Brestovsko, 8. jula. Bi skup pie
    provincij alu kako j e naumi o dovesti mil o-
    srdne sestre u Sarajevo, ponukan Propagandom, i
    da osujeti upliv protestantskih sestara, te naavi
    samostana Sutj eska najzgodnij om, moli ga, da
    skloni sutjeski samostan na ustup, a on za
    najamninu. j o jedan savj et gl ede
    pastve.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 33,
    1694.
    1871. 29. VIII. Popis starina, koj e je bi skup
    Strossmayer i z samostana kreevskoga
    sutjekoga zadrao.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 87.
    1695.
    1871. 10. IX. Biskup Strossmayer zahvaljuj e fra
    Miji i javlja koj e je starine iz Fojni ce, Kre-
    eva i Sutjeske zadrao, a koj e povratio.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 84.
    1696.
    1871. Brestovsko, 27. prosi nca. Bi skup
    javlja provi ncijalu da j e primio vezirevu od-
    luku o kojoj odmah i zvijestiti vezira; no poto
    je odluka neugodna franj evcima, savjetuje da po-
    novno odu k veziru, provincijal i gvardijani, pa da
    ih on (vezir) jedini ne cvijeli.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 34.
    ---
    Ovaj koji se bavio i perom, revnovao j e za posebnu
    " bosansku narodnost", te se u ovoj kampanj i za !?Ovratak
    stvari i oslanjao na ovo biskupovo dano
    u zoru hrvatskoga nacijonalizma, kad su ljudi iz po-
    j edinih pokraj ina jo$ kao Sla-
    vonci Bonjaci i sl. - V. "Bosnische Post' 1889., "Pester
    Lloyd" 13. 1889. izd., 18. 1889.
    br. 42. "Narodni Li st " Zadar br. 19. g. 1889. i " Vrhbosna",
    g. 1889., a i spomenknjiga "j osip juraj Siros-
    mayer biskup i Sriemski. God. 1850.-1900.
    U Zagrebu 1900.- 1904. s. 736. 1 d.
    - 389 -
    1697.
    1871. Starinske stvari posl ate preuzv. gosp. bi s-
    kupu Strossmayeru u Djakovo iz samostana
    koga, kreevskoga i sutjekoga.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 86.
    1698.
    1871. llam Dervi agine Djece od duga gro.
    335: p. 35. - od sve summe dao najstarii sin gr.
    92, 30. a. H. 1288. - XI. 2164.
    1699.
    1872. Brestovsko, 6. Bi skup
    upniku u glede jedne
    i svoju okruni cu, koju upnik
    nije dobio.
    . \)vdje spominj e i drutvo svetoj eronimsko, na
    koj e Je on mnoge upe predpl atio sa l O for.
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 35.
    1700.
    1872. Brestovsko, 5. Biskup o.
    fra Nikoli u alj e neke spise i z upe
    1 povJerava 1stomu da stvar na mjestu
    rij ei.
    U arhi vu: Znamenita pisma XI X. 36.
    1701 .
    1872. Brestovsko, 5. Bi skup o.
    fr. N .. Jajce radi Petrova onoga
    okruJa; dozvoljava uz neke primjedbe, da se presv.
    olt. sakramenat dri u kapeli ci radi pobonosti
    i lakeg primanja.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 37.
    1702.
    l Brestovsko, 29. Bi skup o.
    N.. .nalae, da strogo postupa prema Mati
    1 en1 Javlja da ide u Dolac, goru
    1 Jardol u Knzmu, te da j e dobio neke oltarske
    trabine.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 38.
    1703.
    1872. 25. V. Izvjetaj fra Grge iz Sara-
    jeva gvardijanu, kako ga j e na Medlisu
    obra111o od tube musl omana da
    su .. fratri stabl a oko manastira i pl ot na
    brrJegu pa meru uzaptili.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 140.
    1704.
    1873. Brestovsko, 4. Biskup o.
    da nema jo misala ni rituala; j edan
    bl agosov odobren za sve stvari, te da j e Marko Vre-
    bac s molbom odbijen.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX, 39.
    1705.
    1873. 11. I. Fra Grgo iz Sarajeva foj-
    gvardijanu da nij e uputno harzoal davati
    poradi mehafluka od peludie j er da j e
    Teftedar neprijateljski raspoloen, a valija opet me-
    kuac, koji mu poputa u gonj enju.
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 141.
    1706.
    1873. Brestovsko, 29. kolovoza. Biskup
    o. N. u Fojnici zahvaljuje na poslanim upu-
    tama; j avlj a svoj dolazak u Fojni cu radi kri zme i o
    parnici iz Bugojna.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 40.
    1707.
    1873. 28. XII. Biskup Strossmayer zahvaljuje na
    primljenim stvarima i pita priliku za uzvrat. " Stvari
    sam sve, ko to ste mi primio. Vrl o su liepe
    osobito mi se j edna kasula vrl o dopada. Poslao san{
    jih u Rim, da se oci ene i poprave. Slikari ovde li epo
    jih pohvali e. Take stare stvari ovim se
    spaavaju za naroda i za samu Bosnu, j erbo j a i
    sebe i Akademiu znanosti, a i nau vladu obvezuj em
    da se kad Bog dade, da Bosna svoj a postane'
    Bosni sve nj ezine stvari povrate". '
    U arhivu: Znamenita pi sma XI X. 85.
    1708.
    1874. Brestovsko, 12. Biskup se
    o. uljudno to nij e otpisao; zahva-
    ljuj e mu na posl anim starim novci ma, zove ga k
    sebi da urede sbirku i da P. uzme,
    to sam nema, kao i podatke za " naeg blaenoga"
    (valj ada o. te pita mnij enje o tom: bi li
    bil o dobro sjediniti se s biskupijom,
    kako to "Obzor "
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 41.
    1709.
    1874. 19. IX. Biskup o. fra Paskal pie
    iz Brestovskog fra Boni u Fojnica o sabi-
    ranju za crkvenu povijest Bosne i o drugom
    knjievnom radu.
    o. f. Bono l
    Sekretar mi je prido ona dva s' pis-
    mom Vaim iz koj eg razumi da Vam nie ba po
    volji da Vam alj em one grdobe i da Vas ' njima
    napastujem, al Vam kadste Vi sami na tom
    kriv; nebudite tako dobar tako se jedino morete
    i zbavi t, nego znam da se koa tako lahko nepromi-
    njuje. Sad pako i Vi , valjda za osvetit mi se poslaste
    one u kojem izprva s' veseljem mi ljae
    posi tione date pak i u njima dvo-
    umnost: al j e ipak bolje kolikomise od pokoi-
    nog Kole u chronologii. ja sam odavno namjerivo
    to i pripravio materi ala u ml oii kar-
    tica iz koi skastiosarn bio prie Drvoslovlja sabrat
    pate, i uredit; pak po:wado daje confusia strana
    - 390 -
    j er chronologi a stranoj e poremetena: zato i zgub!vi
    odbaci poso. Sad pako i Vaim
    opet pak opet nove Ipak u njekim
    stvarima morese togod razabrat : zato akoj e
    molim Vas nemojte tedit truda, nego proslidite: ne-
    bili koliko toliko i z tamnosti neznanja i zbavili, oso-
    bito ono vrime od uzetja Bosne do 1736; to jest:
    do vrimena; j er onaj ovdi u Archivu
    Vikari ata i nespominjese, a tako nisamse mogo na-
    mjerit ni u Namastirima drugim, gdi more bit da
    ima ali nema koibi za tim nastoj o. j asam
    sekretaru da Vas pita svrhu koj eg dil a koj e
    tractira de artibus et scientiis, nebili u kratko to-
    godse i zcrpit mogl o za nas i na puk
    za obl akat mu ivlj enj e, i za kori st ment
    je bio poznat j edan Fabri De secretis na-
    turae latinski , i drugi Tali anski Spettacol o dell a na:
    tura pak mi slim i drugi biti : dakl e a kose gd t
    nam'irite, makar od koj eg zanata in specie, moliobi
    damiga poaljete; ako ba nikakvi nebude ex pro:-
    fesso morebit koi t o trkomi ce govon.
    j o dabi i hasnovito bilo skuplj at
    mater ial de viris illustribus et extraordinarii s sub
    quocunq. aspectu null o habi to ad eti am
    respectu in Bosna. Iz ovoga mi slim dabise dosta
    tagod hasnovito pronalo. Svrhu ovog uvj eren sam
    dast e Vi jur dosta sabrali , saltem de Religiosis. j o
    Vas molim da Metru od moje strane
    prijavite, i da mu da i z Necrol ogi e exacte
    notans annos chronol ogicos, dami i spie i l dade
    ispisat glasovitie ljude i dogadj aj e ivota nj iovog;
    pak dami od vrimena do vrimena alje pak
    j a dragovoljno trud nadoknadit; i j o akobi u Bi-
    bli otheci kaki drugi Skartabel ar ko Necrologium se
    nao molim Vas dabi nj emu i l drugom dali da i z-
    vadi' pogl aviti e. - Molim Vas F. Nikolu pozdravite
    i zafalitemu na ljubavi i na notama. Moglibi
    i njemu dat onaj ( :al za kratko vri me:) od Dr-
    vosl ovja nek i on note a znam barem
    i ono ispi sano koliko toliko kori stit il barem drago
    bit kriti zira!. - j o bi od starina et l ocorum
    barem ad j acentium elio opi sanje tol iko tradici onalno
    kol i ko topo i ci rca producta tam supra
    quam sub terra ecc. od ni koliko upa kol i kosej e
    mogl o imat jur je kod mene; pak kad dodjete ko
    tose uffam, Vam da proti ete. Al i
    evo na kraj karte dojdo; oprostite imajte ustrpljenje
    pozdravite od strane nas svi u, koju i Vi nai-
    prij e i pri mite; pak S.
    Molitvom ostaj em
    Addicti ssimus in Domino
    Brest(ovsko) 19. Rujna 1874. o. f. Paschalis Eppus.
    Spolja: R:!ver endo & 1-l onor ati ssimo Patri
    P. Bonaventurae
    Lcctori Tht!ologo r t Ex Dd initori
    Provinciae meri ti ssimo P. obstmo
    etc. Fojni cae.
    Ovom su pismu dod.1nc: I skri -: e za o, i siv :nje mj est nu.
    Fo ini ca v. poti us Voinica (locus armantarii
    be Ilici! v. preparationi s annorum!) quod probabili-
    tatem sumit a tribus arcibus circapositi s in Kozo
    Zvonigrad ecc. . , .
    Fa m i l i a e n o b i l i o r e s A l a u p o v t e 1 e cc. et
    si quae mutarunt nomina quo modo antiquitus no-
    minabantur
    N o m e n c l a tur ae l oco rum fluminum
    m o n t i u m aliorumq. locorum
    et si quid de ei s traditi o referat in speciali
    A r ces f ortal i ti a et si quae ali ae mirae pa-
    latiorum aedium ecc.
    Min erali a ubi et cujus generi s
    Aqu ae min er al es et th erm.a.e .
    Antiquit ates sac r ae et Tradt tJOnes Ecclest a-
    sti cae praecipuae . .
    A nt i quitat es pr o f an ae htstoncae
    V ir i i liu s tr e s et extraordinaria monumenta
    etc. Et si quid alius simil e de pri oribus temporibus
    et phasibus rerum pcrsonarum ali orumq. obj ectorum.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 47.
    1710.
    1874. Brcstovsko, 23. li stopada. Bi skup
    o. j avlj a, da j e dobi o ovlast progl asiti samo-
    stanima u Toli si i Plehanu; ali poto nema
    uvj eta za t o, pito nj egovo mni j enj e, kako bi sc dalo
    to opravdati.
    U arhivu: Znamenita pi sma XI X. 43.
    1711.
    1874. Brestovsko, 25. li stopada. Biskup
    zahvaljuje o. na mni): n)u glede
    novih samostana, te i zdati dekrete dohcntma, dok
    provincijal svoj u rekne.
    U arhivu : Znamenita pisma XI X. 44.
    171 2.
    1874. Brestovsko, 14. prosi nca. Biskup o.
    javlj a, da se nij ev knjigom
    fra Mate pa zeit pouzdantjth podataka
    za bosansku crkvenu povij est.
    U arhi vu: Znamenit a pisma XIX. 45.
    1713.
    1875. 7. ll . Peticija za okriv/jenoga Ivu Agus-
    iz Tjeila, latinicom, val;ada za de-
    putaciju.
    Mi potpisani stanovnici _sel a Ti eil a!. u
    i dobzuj em.o. kako ntkada
    I vo Agustin i z sel a. b10. u . posl o-
    vima. to se j e pak prt je god me t pol dogod tl o . po-
    kraj naega sel a, to j est, da su se u
    vanju u mraku sobom te
    j edno - kako se j e onda reklo, ne zn? se
    s koj e stril ne i iz ruke - kan:en u zl o
    pogodio. To j e velimo bilo t u t n.e-
    hotice, te se upravo ne rect, tko P?.godt o!
    niti se moe istini to da j e Ivo Agusttnovt c pravt
    krivac toga udarca, kako' j e i o.n?j momak prije
    kazao fratru fra Boni Kal amutu t j ednom od Medltsa
    '- 391
    Marku da on na nikoga nema dave, nego
    da svakom halaljuj e. Zato molimo visokoga gospo-
    dara Vali pau i visoki sud, da se smiluje sporne-
    nutomu Ivi Mi svi potpi sujemo i prst
    a aljemo Marka Goluba i Petra teku, da
    mole visokog gospodara i visoki sud . .
    U Fojni ci dana 7. 1875.
    Franj o Golub, Ivan Borkali a, Mijo
    Marko Golub, Andrij a Anto juro
    Bonj ak, Mato Ivo Pero teka, Ivo
    Anto j ozo Marko
    Trbara, Ivo I vo Skoplj o, Mij o Skopl jo, Mij o
    Mato Borkalia, Tadij a j akim, imo
    Mar ko Li ak, Il i j a Borkalija, Pero Mijo
    Ivo Leko, Nikola Ivo ako, Ivo Zvij erac, j ozo
    knez Ivo Stite, Anto Bi stro.
    Da su ovi potpisani i prsti i stiniti , i da j e pra-
    vedna molba selj ana i molim ja
    fra Miho s. r. mj esto guardij ana. -
    ( JJ.Ba Typ ma Myxyp a ll Jlai<TII JJOCI<On CJ< II II MC-
    HOBa HII X JbyJi n . - Xl. 2369.
    1714.
    1875. Brestovsko, 15. travnja. Biskup o.
    da j e neto slab, saaljuje ga i zove
    k sebi na promj enu zraka i kako j e preko l OO trava
    l jekovitih popi sao, ali nealj e sada.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 42.
    171 5.
    1875. Brestovsko, 25. kolovoza. Biskup
    o. uz prijatelj ske izjave j avlja, da j e stao
    sakupljati imena i vl astit osti bilj a, pa moli da rnu
    knj igu za latinska imena.
    U arhivu: Znameni ta pisma XI X. 46.
    1716.
    1875. Brestovsko, 12. list opada. Biskup
    javlja o. fra Jerku definitoru u Bugojno,
    da j e privremeno oduzeo upnika upi
    jer su se upljani slabo ponij eli pri umor stvu up-
    nika o. Lovre Karaul e (20. srp. o. g.) t e neke dru-
    ge odredbe o duhovnoj pastvi.
    U arhivu: Znamt: nita pisma XIX. 48.
    1717.
    1875. Brest ovsko, 16. prosinca. Biskup
    pi e o. fra Boni da j e poslatu
    mu knji gu o oovjesti, a nagovara, da se osnuj e i
    drutvo za uboge u Fojnici. Zanima se radnj om
    o.
    U arhivu : Znameni ta pisma XIX. 49.
    1718.
    1875. Brestovsko, 23. prosinca. Bi skup
    o. smot ak i alj e malu svotu na ras-
    polaganj e.
    U arhivu: Znamenit a pisma XIX. 50.
    171 !).
    1876. Brestovsko, 13. Biskup
    alje o. neki na porabu
    i drugo. Spominje radnju o.
    uglavnom vrijedna.
    "aljem po i sti i pr ivod i Evan-
    dj elj a da viditr Vi i koj i hotidnu j eli njegov
    r ad za na puk i mor elise upotribit u Bosni i darni
    ?ud j avite. Iz li sta morete odkl e
    crpi o pri vod, i odkl e oni j ezik popravljaju, to
    j est : po srbskom a kuju u zvi zde Bosanski
    i i zreke factis! dakl e iil bi el io ddse na di-
    Bosanski virno uzdri il pri e il posl e
    pnpoznatse za pravi i i zvorni jugoslavenah : zat o
    bi se dobro bil o od SVdke tendenci e srbstvu
    ovoj e pak moje osobno mnenj e za sad, al sam
    tom neuk pak mor e biti s'vrirnenom ako ta
    bolje upoznat budem, i prominit" .
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 51.
    1720.
    1876. 6. V. Fra Grgo i z Saraj eva fra
    Mi j i upniku u odgovara na dva
    pisma: radi uzaludna pomaganj a u nekoj krimi-
    nalnoj tubi j ednog onda radi
    zaposl enja j ednog dj etet a, nekih lijekova i napokon
    kol skih trokova. '
    U arhivu : Znameni ta pisma XI X. 142.
    1721.
    1876. 13. V, Fra Grgo i z Sarajeva eks-
    provincij alu fra Miji upniku u
    radi istih posl ova kao i u pi smu dne 6. t. mj. " Po-
    znavo si Francuskog njegda Consul a Moulina, pokoj
    mu dui , on j e u Sal oniku zaj edno s' Pruskim Con-
    sul om poginuo zaradi jedne cure potur-

    U arhivu: Znamenit a pisma XIX. 143.
    1722.
    1876. 20. V. Fra Grg_o alje i z Saraj eva
    fra. Miji quittanze za kol ske dotacij e, koj e
    daj e konzulat, treba ih vidirati i potvrditi etc.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 144.
    1723.
    1876. Brestovsko, 2 1. svibnja. Biskup
    o. pi e, kako mu se dopada geogr afij ska
    radnja o. i povij esna o. fra Ive te
    ga nagovara, da i on t o i zradi o koj oj korisnoj
    stvari , pa bil o to iz crkvene ili svjetske struke.
    U arhivu : Znamenita pi sma XIX. 52.
    1724.
    1876. 18. Vl. Fra Grgo u Saraj evu fra
    Mi j i u urgira i z Fojnice zaostale
    primlj eni ce za Konzulat, jer ga je stid. - "Nejma
    tla svietu koi to vai, a da netrpi , trpi
    Ti, a ja trpim jurve u pretrpanju mimo sve".
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 145.
    1725.
    1876. l. VII. Biskup alje iz Brestov-
    skog svom prijatelju fra Boni lektoru bo-
    goslovije, ex-defin. provinc. i t. d. , u Fojnicu svoj
    nacrt kratkog pregleda bosanske povijesti prije tzo
    to se uzmogne opremiti historija.
    o. f. Bono l
    Oprostite to Vam dosad ni sam odpi so, nit
    Vam natrag poslo Va jer sam
    kivo dami poalj ete moj barem koj da na-
    dostavim u njem Vae opazke pak eto nemogo
    dosad Sad pako kad ste naumili stavitse
    na poso opet ukazujete jednu s,;appattoj u ili pen-
    der ostavljate otvoren timor futurorum drugiu.
    Bog bi dao da svaki od nas izpunimo ono memo-
    rare novissim.a, sve bi st vari bolj e postupale! Sad
    se pako veremit porad pogibelji i smes ti se
    neuvidjam zato da moralobinas jo vi e oho-
    drit da dobre i hasnovit e stvari jrr dato
    etiam daje tako odredjenj e Boie mi se nj emu
    prislonit moramo: ali medjuto non praeoccupari
    nimio pare da inutiliter ante tempus de
    futuris contingentibus affligimur et conturbamur:
    ostavimo dakl e ove nezgode za ono vrime kad
    dojde si tali s fuerit voluntas Domini. Ali mislim
    da se u dobro ufat moremo qui terrenam protec-
    tionis divinae jam toto hoc tempore perturbationis
    experimur unde Ruinas huiusq praeservavit, non
    confundet sperantes in se et in posterum. Najbolji
    pako lik est seria occupatio et continuatum studii
    justi et honesti operis. Zato sufficiat diei malitia
    sua, nec aggravetur novi s et incertis.
    Sad od povjestnice universalem hi storiam Bos-
    nae contexere mislim daje suvi nji teret iz kojeg
    teko dabise mogo jer nam sredstva
    manjkaju, ali medjut o valjalobi nastojat na svaki
    material za nju kupit aut per saecul a aut
    per facta; pak kad najnudnia dovruse tadase
    more brinit. Za. sad p'ako najnudni e mi se
    historiam horum IV saeculorum sakupit i uredit.
    Otkud akose ona od prvi uzrokah i navalah turski
    i to ne facta nuda set et causas pro pos-
    sibili i dovede se ista do ovi vrimenah, mislim
    dabi bilo opus aere perennius et comm uni expecta-
    tioni apprime respondens. Ali svedj er vera, proba-
    bilia, veros imilia,, dubia, minus vera, ut talia sig-
    nanda, vrime et posteritas svaka po malo
    razvidit i rasudit.
    pisanja povjestnice. Povj estnica kroz ovo
    vieka nije bila in statu uniformis evolutioni s,
    sed multimodae revolutionis ut vinea absq. sepibus
    gdi ne samo inostranac prigodom haroj e nego i
    unutarnji mrmki vulpes apti depopulabantur eam;
    ko tosu prie bi li 44 Nahije gdi zabiti i kadij e, i
    33 kapetana, pak jo Mul a s' ulemom postupalisu
    po volji do 1832 sa Vezirom kolovodjom, posle
    Demati i Sandakati ecc. t le hoc corpus miserae
    Bosnae ante historici oculos jacet fere exsangve
    cicatricibus vetusti s saecul orum non remarginatis
    plagata ac recentibus vulneribus omni ex parte
    sanci ata. Od kud mislim daju sicut
    ali orum regnorum opisat nije i zato da
    valja odbacit oni lnstitutionum pro
    scholi s u kojim povj estni ce raskomadajuse ko ti sto
    ne samo na So111une ili Epoche, nego i na odl omke
    skrike pak i na zal ogaje t. j. u sectie poglavlja
    paragrafe puncte ecc. jer u svakom tiocu
    za ledjima ili prid njim na Catedri morobise
    f. Bono krpedi a da one kcmade
    ecc. sakupi sastavi sjedini i stvar prid
    razastre i bistro. I to nie
    Meni se dakle da opis povjestnice nae
    morobi slidit veliki Baronia
    Vadingd Fleuria Orsia i t. d. juxta successi onem
    annorum. Pak akose eli dignut ona monot onia i
    dati oduak tiocim mogl abise stolitja razdilit ko
    Epoche i ko toje midt Sultane stavljo. Pak jo
    novi i s' brojevima s uc-
    cesivnim biliit; i naposledku vaniim stvarma jez-
    gra s' pridostavit.
    Ovako sve tobise pri ruci imal o mogl obise
    stavit: pak i oni mali drobi ili nepodpun ili nr-
    obistinit nebi confusiu ti ocu uzrokovo; pak i ti oc
    kad bi hoti o mogobi ecc.
    Svrhu dilitbe poviestnice kad povj est-
    nica nij e posve obilna a nit posve siromana dabi
    dobro bilo svitovnu od crkvene dobi samo stupa-
    vim razdilit se mogle a ne posve razkinut il
    jer tako svaki bi jednu il drugu po volji tit mogo:
    a oni kojibi kratku pamet imali moglibi za pri-
    letit okom istog vrimena drugi dio povjestni ce raz-
    dilj ene horizontiratse i shvatit okolovtine vrimena
    i dogadjaja et compl etam ideam rerum acqu\rere.
    Da se more pod okom imat odma i Vladarah
    imena pod kojimse to nam dogodil o mislim dabi
    dobro bil () sa st rane jih stavl jat u svojim stupo-
    vima, a godinah opet u drugim.
    Diversiones pako hi stori cae Extravagantes ili
    dogadjai posve parti cularni to su vridne uspomene
    ili ad rem nostram non spectantrs, moglabise pri
    kraju adnotatiam s tavlj at.
    Dase na poslidku od bajkoslovlja sli-
    pak nek po historia svaka obadva oka
    ima t. je Chronologi u i Geografiu koje ako neblse
    upravo znale moglebise pri dnu nad notati om sta-
    vlj at circa hoc tempore, hoc saecul o ili
    ili vergent e ecc. Za Geografiu pako mogohi Vam
    f. Nikola napravit 4 mape. l" Ante invasionem.
    2
    11
    ante h>tal em occupati onem 1528. ili 1593. -
    3
    11
    od an te reformati onern i. e ante 1832. - 4
    11
    od ovi vrimenah; ili tako da svaki spomen hi ste-
    u njim morese Ovosu moja mnenja i
    nazori medjuto kako god meni je posve
    pravo samo nek se to
    - 393 -
    Historia
    Bosnac
    Ci vi li s
    Notae Historia
    Bosna e
    Ecclesi a st.
    Notae
    vrs ta. Annal.ium daje za nas naj-
    potnbttta osobtt o o111h st vari kojese nemogu
    u tampanim knjigama: jerbi ovi razbistri le i na-
    dopunile ill as vacuit atrs koje inostrani pisaoci ni su
    mogli saznat, jer s u vlastite naravi, mislima obi-
    i okolovt inama nai mjesta i kojise
    ovdi nal aze.
    Za povjestnicu pako Bosne valja pri pravl jat
    s' godom material pak kadnam G. Bog povrati mir
    knjigah dobavi t iz
    Zag:reba il. s' druge strane koje potribna razja-
    senjah dah dase more perfecti onisat i razbistrit
    tose sad mutne.:l nalazi.
    . moja mnenja al kakosam reko Vi upra-
    vtte stva n kako Vam se bolje svidit bude samo
    nek s.e to je za korist i diku naeg puka
    S' ovtm Vas ostajem
    Brest. l. Srpnja 1876.
    Addic tissimus in Domino
    t F. Paschalis Eppus
    (U P. s. svoj protuoredlog, j e
    pr evodr tr s francuskog Chateaubriandovu Attalu". On
    br za puk ,:togod askeze il i katchet ike Rodriguez ili sl. 1
    onda famili jarne elj e imendanu fra
    U arhivu : Znameni ta XIX. 53.
    1726.
    1876. Brestovsko, 3. kolovoza. Biskup
    nagovara o. da osobno k njemu i
    pregleda biskupske zapisnike,
    1
    jer da mnogo
    li jepa povj esna materij ala.
    U arhivu : Znamenita pi sma XI X. 54.
    1727.
    1876. Brestovsko, l l. kol ovoza. Biskup
    opetovno o. da se radi i sabi ra
    mat.erijal; on je sve ljetopise
    u tzvadctma, te napominje kod njeg pre-
    ptsanu kronologiju i druge spise arhiva,
    da sam platiti za dalji rad. '
    U arhi vu: Znamenita pisma XIX. 55.
    1728.
    1876. Brestovsko, 10. rujna. Biskup
    nuka o. N. da osnuj e mal o knj ievno dru-
    tvo u samostanu poto tu ima nekoliko
    sposobnih za to, pa da se vre
    sjedni ce i radnje.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 60.
    ' Biskupski arhi v u Brestovskom nestao je, jer su ga
    musl imani pri godom okup11cije
    1729.
    l l 2. ruj na. Biskup V uji o.
    fra MIJ I upntku u mu odgovara
    na neka pttanja crkvene naravi.
    U arhivu: Znameni ta pisma XIX. 61.
    1730.
    . Brestovsko . 24. rujna. Biskup o.
    od njega svoje zapiskr; bi Ji se
    na sastava k dj ela i osnivanje
    knjievnog drutva, tono bi se kanje proirilo i
    na druge Napokon pita savjet, kako bi
    se moglo poboljati stanje puka.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 62.
    1731.
    '27. listopada. Biskup
    o. PerLSLcu dq "!nogo od njeg trai, ali
    da se P. ne snu;e odmtcatt od zamit;enog drutva,
    .neka mu bude srce. Pripaziti bi trebovalo i na
    polttzku, da nas ne iznenade dogagjaji i katolike ne
    odvrate od vjere.
    .": . . . s an:o akose barem oni 18 godina nado-
    stavt nadopunjivat nastoji koto
    ste ,'!t j ur sretno .. . Nek poli hodi
    SV?jtm. putom, al bi ga pozorno prat t t morali ko
    pst vel.tku. ! nastojat prividjat nj egovo po-
    1 da nas nebi iznenadio i
    pnklopto . VJerskt poloaj ba ko to je poivasio
    ' pak sad toje
    razvoj je snano njegovala brez
    na stanje S. zakona) iznevirio se
    1 !lastoJ(i) da vjeru odgoj i duh
    krtjanskt posve uniti. A to od al ostne
    akose koto se uzda razvoju i
    napndku (?) Zar se ni je bojat da in
    ?dtum pe.rsonarum indiscretarum etiam religionem
    tpsarn odw persequentur isti materiales Catholici
    maxime si nulla media adfuerit edocendi funda-'
    ti us simplices in religione, et retundendi obloqu-
    en t es et denigrantes l".
    U arhivu: "Znamenita pi sma XIX. 63.
    1732.
    1876. Brestovsko, 29. prosi nca. Biskup
    o. N. primivi njegov nacrt stabla bosanske
    provincije kritizira taj nacrt pogledom na vanjti nu
    a ci lj odobrava. '
    U arhivu: Znamenita pisma XL'C. 64.
    1733.
    1877. :i l. I. Austro-ugarski vi cekonzul Drago-
    man trai iz Lijevna od fra j erka
    i paroka u namiru tamonjeg
    fra Petra jazvtca, jer je generalni konzul
    poslao 50 for. potpore.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 210.
    50
    - 394 -
    1734.
    ts77. 26. III. Fra Grgo alje iz Sarajeva
    u Fojnicu gvardijanu po trgovcu sanduk
    kolski h knjiga za tri mjesta, dalje o
    kolskoj subvenciji.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 146.
    1735.
    1877. 6. Vl. o Theodo-
    50 for. kao potpori za kole u
    Bugojnu Fr. Petra
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 211.
    1736.
    1877. Brestovsko, 22. juna. Biskup o.
    N. u Fojnicu tubu
    upnika, da je pri diobi od jajca ona
    upa u novcu i ruhu crkvenom i trai
    odgovor.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 65.
    1737.
    1877. Rrestovsko, l .!. rujna. Biskup o.
    N. pita, to bi se radit trebalo sa nekim
    ocem, koji mlogo trai od kreevskog samostana
    kao bivi upnik u Kiseljaku.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 66.
    1738.
    1877. Brestovsko, 30. listopada. Biskup
    o. fra Lovri u Ramu odgovara na neke tube
    proti upljanima.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 67.
    1739.
    1877. Brestovsko, 28. studenoga. Biskup Vu-
    o. N. da selo Barke razdi-
    jeli po pravdi jajce i Liskovicu, a tui se
    na upornost upnika fra Ante i prijeti
    otrim postupkom.
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 68.
    1740.
    1877. Biskup daje naputak fra Boni
    za sve naputak, kako da se sabire zemlj o-
    pisna
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 69.
    1741.
    1878. Brestovsko, 22. aprila. Biskup o.
    zahvaljuje ria udvornom listu i
    ovdje, pak i on eli to njemu i provincijalu vratit
    kod svoje
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 70.
    1742.
    1878. l 6. VIIl. Vrhovni Zapovjednik e: k. Austri-
    ske Vojske moli Gospodina Gvardiana Sa-
    mostana (fra Boni za tamo
    poznate viesti kako je turska Vojska tamo prola,
    kamo se je okrenula, u sve to bi poznato
    bilo. Han Usunin 16. augusta 1878. Barun Philip-
    Fzm.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 212.
    1743.
    1878. 23. IX. Vojvoda W!irttemberg zahvaljuje
    fra jerku u Bugojnu na daru: janje je
    dao vojnicima a gusku za sebe pridrao.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 213.
    1744.
    1878. 15. X. Vojvoda Wiirttemberg
    fra jerka upnika o njegovoj intervenciji
    za neke begove.
    C. Kr. Komanda Xlll. vojske
    ad Pras. N!? 305.
    Potovanom gospodinu
    fra jerku upniku
    u Bugojnom
    U Travniku 15. Oktobra 1878.
    Kad sam 2. o. m. kroz BugoJnO proao, vi ste
    me u ime vie itelja za pomilovanje begova: Ali,
    Rrza i Sulejman koi se po vaim mje-
    niju 'u Sarajevu uapeni zamolili. j a sam se
    toga radi na vrhovnu komandu vojske u Sarajevo
    obratio, i odatle izvjestie dobio, dase begovi
    tamo u zatvoru nenahode.
    To vas molim za znanje primiti i vie-
    pomenutim iteljima kazati.
    W!.irttemberg FZM
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 214.
    1745.
    1878. Sutjeska, 28. listopada. Biskup
    izdaje dozvolu Mati i josipu
    da se prime u red. Latinski s bosanskoga
    vikarijata.
    U arhivu: Znamenita pisma XI X. 71.
    1746.
    1878. 5. Xl. Fra Grgo iz Sarajeva o
    mjeovitoj deputaciji u koju je naredbom aran-
    irao
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 147.
    1747.
    1879. 16. Il. Fra Grge pismo iz Sara-
    jeva: "Fala Ti na
    bilo je sjajno ali neka 1111 vrede 1
    kosti. U Zagrebu mimo sve bijae uzhitno koli za
    mene toli za moje drugove koji smo iz dunosti
    rodoljubja u pov.ratku se na tomu
    divnom gradu po_yr_(!tili, i nismo se pak nigdje osra-
    motili, to je dosta za neumjetnu deputaciju''.
    - 395 -
    Pie, da ga je za daljni put apostolski VIZI-
    tatar da je postao consiliarius magistra-
    tualis, te javlja da je u razgovarao s Mecenom
    Strossmayerom i nuncijem o promjeni bosanske
    hierarhije.'
    "Nudili su mi 2400 for. da budem Referen-
    darius Cultus, i jo osim toga njeto, nisam htio
    primiti, pak reci mi kao i drugi njeki dasam bu-
    dala, samo Boe mir i zdravlje'.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 148.
    1748.
    1879. Gornje Skoplje, 9. rujna. Biskup
    gvardijanu o. fra Boni da vrati ili plati 3
    knjige drutva sv. j eronima.
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 72.
    1749.
    1880. Sarajevo Bare, 29. listopada. Biskup Vu-
    provincijalu o. N. neke upute i rije-
    idte stavlja do znanja.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 73.
    1750.
    1880. Bare, 19. prosinca. Biskup pro-
    vincijalu jednoga konvertitu Slovaka, da
    se gdjegod stavi u samostan na motrenje i pouku.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 74.
    1751.
    1881. Sarajevo, 10. Biskup o.
    zahvaljuje na daru i
    U arhivu : Znamenita pisma XIX. 75.
    1752.
    1881. Sarajevo Bare, 25. maja. Biskup
    o. o zasnovanom u Rim, te eli
    nacrte za adresu papi od latinski, a od
    puka bosanski, sa zavretkom bez potpisa, a i
    bi zgodna bila "bosanicom'': za uspomenu stari
    dana i slave.
    U :- rhivu: Znamenita pisma XIX. 76.
    1753.
    1881. Sarajevo, 7. juna. Biskup o. Pe-
    zahvaljuje na nacrtima adrese papi, koje je
    ovaj izradio.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 77.
    1754.
    1881. Bare, t t. juna. Biskup gvardijanu
    o. u poslu u Rim, koje eli,
    da bude brojno, pa i iz Fojnice. javlja i o pokrtenju
    jedne Turkinje.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 78.
    1755.
    1881. Bare, 15. listopada. Biskup gvar-
    o. da rnu potvrdi primku njegovih
    pisama prigodom promjena, napose o papinoj bulJi
    decretu nuncija o novom biskupatu. '
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 80.
    1756.
    1882. u Livnu. Biskup o. provincijalu
    da se smjestio u Livnu, a zahvaljuje na
    svog tajnika, a crta i stanje
    mnoge vojske u Livnu.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 79.
    1757.
    1882. 2. I. Fra Grgo iz Kreeva za
    novog nadbiskupa.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 149.
    1758.
    1882. 7. l. Fra Grgo iz Kre!;eva provin-
    cijalu o pripravama za novog nadbiskupa u
    Kiseljaku i dalje.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 150.
    1759.
    1882. ll. J. Definitor fra Marijan iz
    Viteza za arcibiskupa u Zeni r. i.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 219.
    1760.
    1882. Kupres, 25. juna. Biskup zahva-
    ljuje provincijalu u Fojnicu na kimen-
    danu i nada se od dolaska v. generala dobru uspjehu,
    ga.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 81.
    1761.
    1884. t. VIII. Biskup fra Marijan
    javlja iz Banjaluke gvardijanu Gojsilo-
    o svojoj instalaciji 19. kolovoza.
    U arhivu: Znamenita pisma XIX. 215.
    1762.
    1884. 23. VIII. j edna zahvalnica biskupa fra
    Marijana iz Banjaluke prigodom
    taka na instalaciji i ka imendanu.
    U arhivu: Znamenita pi sma XIX. 216.
    1763.
    1884. 23. VIII. jedna zahvalnica fra Marijana
    biskupa u Banjaluci na prigo-
    dom i imendana.
    U rrhivu : Znamenita pisma XIX. 217.
    1764.
    1885. 23. VIII. Fra Marijan biskup
    u Banjaluci . zahvaljuje se (fra Dominiku Gojsilo-
    na imendanu. 10- 12 rujna
    u del egaciji u Poegu predstavit se caru.
    To bit put da prid nj eg izlazim . Etc.
    V arhivu: Znamenita oisma XIX. 218.
    - 396 -
    1765.
    Bujruntia da nej ma nitko padati po ka-
    petanskih od turaka niti imadu kapetani muselimi
    teftitiit ni globit. - IV. 707.
    1766.
    Od Mulle na kadiu da se vech projdu za svaku
    stvar Fratre cheshifit, vech daji c; uva i pazi. Buduch
    pos ti toliki chessifah uvik pravi napasti. - IX. 1544.
    1767.
    llam sar. kad. Jusuf eft. na Kre. kad. Abduhi-
    Oani ef. da Emini i ostali ne bihuzur e fratre. -
    IX. 1546.
    1768.
    Kajmakam bosanski sarajevskom muli, kako
    jedan zaao u nevaljatinu te iznosi na fratre, a
    za njih je dobar cijeli dunjaluk. Mula eff. na na-
    ledu. - l. 92.
    1769.
    Teskera od Buljuk Bae kako se na
    pl ati za ito. - IX. 1557.
    1770.
    List kadij e Kre. na Vezira u kojem mu javlja
    kako su Redep-aga i Idri z-aga sutj eskog
    Oardiana i oglobili. - IX. 1642.
    1771.
    Murasela Sul ejman ef. kad. Pie tu
    djuri da oko crkve neprodaju ni ta i
    ne bihuzure Fratre, ima - IX. 1628.
    1772.
    Ovoje senet ujme d:}ve ' na
    Brestovskom da dalje primicat negoje se s
    nami namistio s Dervi Homerom koji je na Me-
    aliu io. . . . XI. 2172.
    1773.
    Mullina Murasela da fratri neimadu hara za
    Turke i mogu Turci usilovat za conak. Ova je Mu-
    rasela lipa i naslonjena na Fermane, i Buj-
    runtie. U istoj se zabranjuje da Turci nenashilj aju
    konakc;ie. Fr. nijesu imali mur. neki ih silili da
    napadani ne smiju napadat. - IX. 1596.
    1774.
    Ovo je murasela od kako bi
    dava 1516.
    1775.
    Arzohal plemenit, sastavljen na ime Fratarah
    od Mulla Ibrahima protiva Alaj-Begu (Bali)
    Kupreshkom. NB. Adest in hoc libell o supplici
    . materia egreg-ie digesta, et copiose substrata. Fit
    mentio nostra heroica fidelitatis ao Lukam
    tempore P. Josephi Di vich .... . .... Potest pro:-
    inde utiliter media fere pars hine excerpi, et cuivis
    nostro deinceps libello supplici inferi. - IX. 1737.
    1776.
    Po ovoj Musevedi moglaj e izach fetva dase ona
    museveda njiva uz kapelu skopaljsku nepovracha.
    - IX. 1709.
    1777.
    Bujruntia Husein Pae upravljena na
    kadiju Serdaru i Ajanu, i Kreevskom i Sutjeskom
    Eminim, da po fermanu ne trae od fratara teka-
    kove dancij e. - IX. 1653.
    1778.
    Ovo je senet, kako je nae od Sutine vode sve
    otesice? na livu stranu uz potok brdu do varh
    Cvitonje. Vario dobar sen et. - l X:. 1577.
    1779.
    Tapia s' kojom Mujagha Suvazlia spahija po
    fetvi pridade Guardianu od kughe za
    putane zemlje u na Czarici, koja dopirl!
    s' jedne strane do megie od Eminluka, --s' drughu
    stranu do puta - s' stranu ta-
    kogier put - a s' do ume. -
    XI. 2349.
    1780.
    Bujruntia Mustafe Pae data na molbu fratara
    olovskih da se ekija u onom kraju po-
    hvata. - IX. 1699.
    1781.
    Ibrahim Paa, bosanski vezir, ovim pismom
    zapovjeda kadij ama i da za-
    brane kad kupe napastovat fratre,
    od istih hranu, pitj e, konak i l
    nesmiju bijuzurit fratre od njih koto za pe-
    civo i jo druge stvari, dobar. - Xl. 2386.
    1782.
    Suret ferman priveden i potvrdjen od Sken-
    der Pae, gje se nalae, d.:t u sandacim od Zvor-
    nika Broda Srebrenice Orada Besula da se nit
    Vojvode nit Zabiti niti Patrike ne rnieaju u stvari
    fratarske niti u njihovih vjernika jerbo imadu fer-
    mane s ultana Mehmeda Bajezita, i Selima, te
    su pod sjenom carskim. Otvorite te slu-
    ajte ove fermane, i da ni ste ni za dlaku radili
    proti ovim fermanima, jer da su fratri slo-
    bodni od svakog zuluma. - IX. 1605.
    1783.
    Udet od nj ekakva di eteta. - IX. 171 0.
    1784.
    Kapija Mustafa eft. pi$e na Stje-
    - 397 -
    pana i Pavu Ovardijanove kmete da se odmah
    dignu po zapovijedi Gvardijana. - IX. 1703.
    1785.
    Arz kadin. kako nije nita primaknuto gradje.
    IX. 1589.
    1786.
    Od pokraj nae
    sada fratarska. - IX. 1663.
    1787.
    Bujuruntia po Arzohalu jedne Bulle daju more
    Fratar - IX. 1711.
    1788 ..
    Proti vladikam radi podjarmljivanja.- IX. 1548.
    1789.
    Ovoje Tapia od zemgle u sellu Orahovc; ichu
    od Miata sina Antunova Matiji sinu Miatovu za
    sto grosha prodane u Ivagnskim selim. - IX. 1565.
    1790.
    Contra iniquas praetensiones Schismaticorum
    Metropolitarum. - IX. 1563.
    1791 .
    Nek se fr. Jako ne boji jerbo nj egov takmac
    Mehmed ima krivo jedan imao davu i bio
    upravljen Bujruntiom ljudi s kojim je c. n imao
    davu ne ima jih u crkvi t. j. fra jake i fr. Pilipa
    je tako s u i drugi. - IX. 1569.
    1792.
    Ovoje Temesuch, i Tapi a kako Fra Stipan
    Markovi ch kupi od Ive, Pere, i Nine Sciscicha
    ilvam Spahicha Varto nakomeje Capelicza avli a'
    Stalla, i Pojata. i Varoli ch iz pod oviu
    grosca 720. i Zemgle Peskina dolla ret;:eno ima za
    ossam dil aa visse; ucziniscenas has h dobro ma
    nami nemoe drugo bit, buduchi gni ovo doplralo
    na dva arscina do kuchnegh praga, a iz podkuche
    do kapi od strihe. Evo kako kad nascim za-
    pane. Ovose plati Manastirskom Lemozi nom, i Zem-
    gliom; a Dolat;:ani pomogosce Capelliczu, i
    Zgrade. - IX. 1575. .
    1793.
    llam saraj . Kajmakama na Vezira kako je u
    selo baru doo nj eki srbski pop i za 4
    godine gulio narod. I taj pop da se ufati i da se
    kazni to je priko zakona gulio narod. - IX. 1578.
    1794.
    Tapia kakoj e Agi Risto uzeo po koche i MiJ-
    eha od Nikole Dujmovicha u Saraevu za gr. 2272
    . odbivshi od Dl!ga. Toj t} l-l qasnim Rukam, ...".
    JX. . .
    1795.
    Od kadije velikoga hli evanskoga to Petar iz-
    vadi za patriarhu ... da posla neima za fratre. -
    IX. 1585.
    1796.
    Na 6. 8-bra dado 100 u Miri
    alaj a Bosanskog. IX. 1592.
    1797.
    Emin daje Bujruntiu da je
    la to je Aslan Beg iznio na fratre t. j. da je on
    sa dvie robinje u Samostanu a da su mu
    shtjeli uzet novce mu "Din". - IX. 1595.
    1798.
    Knjiga od Vezira na Mullu, u kojoj se mnoghe
    varste broje od ctanjakah i naregjujese da se Fratri
    sh'njima nenapastuju ovdese lipo isti Mulla
    Mehemed Paa proti Bekrijam da ne imadu
    nita vie zahtievat kad dojdu u manastir nego
    to jim se dadne za jesti da sa otim zadovoljni,
    i ovo poslj ednje ne mora jim se dati. -
    IX. 1598.
    1799.
    kreevski (kadija) pie na vezira da
    .in mu se tuili 3 fratra iz Fojnice .i Sutjeske da
    jih bae to u svojim haljinama hodaju
    jih hainima (izdaji cama): Redepaga i ldrisaga,
    mis li se, da su bili, pozivaju se fratri na
    s ubae, da to - IX. 1602.
    1800.
    Knjiga Chehajina na i kadi u
    po Bujuruntii datd, da na fratr e od tri Manastira
    nikakvih danjkah netovare. dobar. - IX. 1761.
    1801.
    Udet sarajevskog na i kreev-
    skog kadiju da fratri mogu slobodno davati na-
    siat . .. i da se pusti na slobodu nj eki fr. Bla
    zatvoreni. to hodaju fratri po selima svoj
    narod, nesmij e im nitko na put stati i da s u
    slobodni, i ako bi se kogod osudi o krenuti u fratre
    i smeo im hodati odma da se meni prijavi u
    Sarajevo. da znam sato je zatvoren taj
    fra Bla. - IX. 1760.
    1802.
    Ovde kae Osman Bajraktar iz Valj eva, daje
    namislio madu s Fratrim - IX. 1603.
    1803.
    Murasela kad(ije) na g vardijana [la
    bi poslao jednog fratra da oslobodi od Gjina Cu-
    fur Sulejmana enu Eminu.
    varekih zimija se i neka
    razumiju. je ovoj poslanici : V Sukije ma-
    - 398 -
    hali Compor Sulejmanova ena, Ummija naiavi na
    ejtansku spletku duevno je oboljela. Na temelju
    toga se u pomenutoj hasti (boIesnici),
    ova poslanica i s potrebnim pri-
    lijekovima. Pisao Mehmed. (Muhur). -
    IX. 1604.
    1804.
    Dozvola Halis Pae da se zatvori samostan
    Musafirluk. - IX. J606.
    1805.
    llam sarajskoga Mehmed eH. da bi
    se Osman i njegovi drugovi koji su fr.
    Marka i fr. Luku uhvatili u Sarajvo spremili. -
    IX. J608.
    1806.
    Teftedar Mahmud zabranjuje biuzurit fratre
    makar i bili u zianetu. - IX. J609.
    J807.
    Menzilgia iz jehovca ovi,ie Arzohal napravio
    protiva Mihatu Nashem kuharu da mu je din psovo,
    i harzu dokundisa. - IX. 1615.
    1808.
    Harz na cigane zaradi konja.
    - IX. 16J6.
    1809.
    Alipaa zabranjuje besposljenacima da se fra-
    trima ne i da ne trae od fratara nikakva
    jela i drugi stvari. - IX. J 622.
    J810.
    List sarajskog na kadiju da
    bi ovaj ufatio i k njemu opremio Bahli-Abduhla-
    hova sina koji fratre bijuzur - IX. 1623.
    1811.
    Atih Efendija kreevski kadija zabranjuje bun-
    tovnicima, da ne napadaju fratara u Manastiru
    glede potvore i na to globe od fratara . I da od
    fratara jelo pilo i t. d. Bez dat. - (Bosan-
    Murasela kadina za graditbu crkve)? -
    IX. J624.
    1812.
    Kreshevski Turci pishu Fratrim nekse
    obziru na poslidak i pustit iz Habsa Smailagu
    njiova konshiu. - IX. 1625.
    1813.
    Ovoje Mazhar od Turakah posve
    dobar Veziru protiva njegovu Capicxi-
    bashi Ahmetu, koji je bio pao na conak s' mnoghim
    druxtvom u Manastir, i nebuduchse samo zobi
    nashlo, s' oruxjem bojnim ran-
    nio. dakle ovde podpisani Turci, da akose
    taki zulum neukine, nepravdaje fukari od zemlje
    do neba ... - IX. 1626.
    1814.
    Bosanski mufeti pie na Sinan Bega da oslo-
    bode Fratre od napadaja Patrike. - IX. 1627.
    1815.
    Mehmed Pae bujruntija na kadiju
    u kojoj zabranjuje Pejtumanu prisvojiti dobro nje-
    kog fr. Stipana koji je umro u -
    IX. 1630.
    1816.
    Chehaja kadii Gvardiana i
    druxinu dai pazi Raji su onamo doli. - IX. 1633.
    J817.
    Ovu pusulu alje sarajski na kadiju toj -
    da odbije Patriku i da nesmije nita tra-
    iti od katolika. - IX. 1636.
    J818.
    Teskera kaimekamova, da Poturice i
    nenasarchu u Manastir kakosu svake ne-
    dilje, kad se na Pazar i Dernek kuppe. - IX. 1637.
    1819.
    List Mule sarajskog na kreevskog kadiju u
    kojem mu priti da biti piman, ako bude odja-
    ivati kod fratarah. - IX. 1638.
    1820.
    Abduhlah eff. alje llam Veziru u komu se
    dokazuje da ja la ono to je njeki nalagao
    iz Visokog, jerbo je Vezirov bumbair iziao i
    pitao Turke da li su uznemireni zvonom
    to kuca u crkvi, i oni su odgovorili da ne, nit fratri
    to dakle je nalagao dosti. - IX. 1641.
    1821.
    Brodski kadija tui Veziru Patriku da uzima
    od fratara i katolika njeke resume, i ovaj to za-
    branjuje. - IX. J643.
    1822.
    Kadia Kreevski kazuje da Fratri ne imaju
    zvona tahte Senza tarih. - IX. 1644,
    1823.
    Ovo1e Temesuch rametli mulla-audie Aghichia
    od Reuma tj. Istifan i xenska tkanicza, dasmo sadda
    mii od ovoga gospodari scto ochemo moxemo
    niti, budduchi on duxan osto Manastiru gr. 4t 0.
    ove nejmajuchi od kud vratiti posti gnegove smartti,
    dadoshe ovi Reum nama s Meschiemom,
    davshi ja josh gr. 50 takoga proczinishe. Ovoje
    jur. prodano. Ako tko poHra najde ova
    - IX. 11545.
    - 399
    1824.
    Husni eff. poziva u Sarajvo Davudiju
    fratarskog Isabega i guard. pridase, pie
    (na) subau - IX. 1647.
    1825. l
    Epistola Mandatoria ad judicem Fojnicesem,
    ut prohibeat infestari Religiosos namine portarii
    seu vectigalis a vino solvendo. - IX. l fi48.
    1826.
    Knjiga na 8uljubashu da buduch
    Fratri razishlise po proshnji, i ostavili Manastir na
    <;uvarima, u ove nitko nekreche. - IX. 1651.
    1827.
    Eda Tesk. kako dadosmo u vec,;er u
    na l. cogna 6. komora 190. oka Bunghura.
    X. 2285.
    1828.
    Od dva kusura dado kusura gr. 19: J p. 13.
    Xl. 2337.
    1829.
    Arzohal vario lipo sastavljt>n od i Bu-
    duch Ibrahim Bosnich dao Arzohal Osman Aghi
    Mubashiru, daga Veziru prikaxe, dasu Fratarski vi-
    nari, i kirigie njegove livade popasti. Mole Fratri
    Vezira. da ako dojde Davugia, po njih neshaljese
    mubashir neg dache sami doch. - IX. 1655.
    1830.
    Suret-ferman, u kojem se zabranjuju da se od
    fratara neima nita traiti poimenice krvarina ili
    togod posti smrti kojeg fratra i bulgarski i srbski
    papazi da nesmiju na njih IX. 1656.
    1831.
    Ahmetaga pie: bratu svomu lbra-
    jimu Buljubai, da kad dodje u Fojnicu da
    od fratara jesti i piti. - IX. 1657.
    1832.
    Oshtra, alli lipa Divan Teskera Chehajina na
    Kadiu Fojn. i Visoc; kog, u kojoj pritivim, dache
    ograisat, akose opet budu zatirali globit Fratre,
    pritech, da che llamit brez uzroka. - IX. 1661.
    1833.
    Mehmed-Emin efendia sarajski pie ka-
    diji ]ahaji da od fratara ne svaki
    dan sebi i konju jedjeka, jedanput u nedi lji,
    kao i prije. - IX. 1665.
    1834.
    Arzohal nikakva prokletcza Ibrahima protiva
    Fratrim, das u mu ic zu xen u sa tra isa li. i izla h
    Moli Vezira, da stane s Fratrim prid njim
    murafa. - IX. 1669.
    1835.
    Mehmed Beg na Hasan Bega koji je poslao
    bumbaira da podrugi put pokupi kumake pare
    po Fojnici i Kreevu, stoga ovde Mehemed kae
    mu: Zar se Ti Boga ne boJi dvaput uzimat
    novce od fukare? - poto zna i on da su dali.
    IX. 1670.
    1836.
    Knjiga Mehmedage na
    Muselima Ahmedagu, da razvidi poslove Gvardiana
    koji tamo dolazi. - IX. J 672.
    1837,
    Sarajski pie Husein Bai da povrati stvari
    koj e je uzeo iz manastira. -:- IX. 1680.
    1838.
    Ovo je arzohal lipo napravlj en, al ni e pridan
    Veziru, da niki zlobni na nas tovare porize
    i danjke protiva Fer. i Bujruntiam i zato mole fratri
    da neimajuchi oni pod parizom zemaljah,
    ni milchah, zabrani Vezir taki zulum. - IX. 1685.
    J839.
    Kakoje jedan dao Mutevelii
    svoje njeshto zemlju u Vakuf za kandile uz Rama-
    zan. - IX. 1686.
    1840.
    Vezirski Ali -Beg pie sarajskom muselimu
    da prividi est Manastira imali kakva zuluma. -
    IX. 1688.
    1841 .
    Kutod tuio se da kad obilazi crkve da
    mu nj eki ono to mu se mora davat stoga po
    ovoj pusuli nek mu se dadne. Upravljena je na sve
    kadij e u Bosni. - IX. 1690.
    1842.
    Li st kreevskog kadij e na u koj emu mu
    nj ekog fra Marka da mu bude na ruku
    kad tamo dojde. - IX. 1694.
    1843.
    ll am Veziru kakoje na Mehchemi
    da je frat arski momak njekakva Hasana krupno
    psovo brez dina, brez Vire, pasjim zakonom i daj e
    od kurve odpo, govorechi ... NB. valja, dasu odku-
    pili fratri. - IX. 1695.
    1844.
    Sarajski alje ovo na kadiju da
    on dvojicu koji se gone za zemlju vodi nasud akoli
    ne mogne, da ih poalje u Sarajevo njemo.- IX. 1697.
    - 400 -
    1845.
    Teftedar-Bosna Mehmed Beg, kae u ovoj buj-
    runtii da ne daju dolazit nj ekomu mehmuru Mehmed
    Agi bivemu Muselimu da prigl eda
    crkvu gdje ga vide neka mu dadnu 80 gr. neka
    b idat ne ostaje na crkvi. Krno! - IX. I 700.
    1846.
    Ovoje llam kadie iz Bishcha, kakoje posli smarti
    pok. Fra Lovre u kralja m sei u sve nj egovo popi
    savshi prido pouzdanim karstjanim, izvadivshi gr. 15
    Chatibie i Tallalie, i kaxe da ako Vezir zapovidi i
    toche povratit, bu duch fratri meaf. -- IX. 170 l.
    1847.
    Vezi r naregiuj e kadii Tuzlanskom da pravo raz-
    sudi megiu Metropoli tom Lukom i Biskupom latin-
    skim i da pri sudi posl idnjem po Fermanu. j erbo ne-
    ima pravo Metropol ita. dobar ferman. - IX. 1706.
    1848.
    Ejub-Paa bujruntia da voda na jaz majdanski
    ide kao to je i dosad il a. - IX. 1707.
    1849.
    Bujuruntia po Il amu koju izvadi kuchu
    na Novome milchu Fr. j ozo Vukadin, i dade za i stu
    gr. 600 - sa/is qualis, Cavendum ne unilibet ex-
    hibetur quia est nimium restricta. - IX. 1708.
    1850.
    Tuxba bez Tuxbenika, da shto koji Turci po
    putu i po selim bihuzur Fratra kad
    kupi pori ze na Raju razrezani. Marsha po Marshi .
    IX. 1717.
    185 1.
    ll am Sulejman eff. sarajskoga da se vrati
    teki am Kreevskoj, Sutjeskoj i
    Ol ovskoj 30.000 jaspri, koje uzeo Mataradija za
    - IX. 1719.
    1852.
    Pusul a Mehmura Mehmeda na kadiu
    Mahamuda da se projde kad koji fratar novu
    misu rekne, j erbo val ah i bilah ako
    piman. - IX. 1720.
    1853.
    Ovoje lip Arzohal od Mulla Ibrahima sastavljen
    porad onog Dieteta I ve Kurie, da se k' ha?sti
    captivi neimaju sl at, i danamse shto mkad me bilo
    netovari. Shtetta shtoje Buj runti a odrizana.-I X. 1722.
    1854.
    Buduch T urci dali Arzohal na Fratre,
    pak buduchise Fratri s istim Turcim nami stili , pria
    negosu izishli pred .. u m?le
    Vezira da ima s shnjltna milost ovdj e 1 da 1m pnda
    u ruke Arzohal protiva njima dati. - IX. 1729.
    1855.
    Neobjanjena smrt nekoga Cigani na (fratri opet
    valjada pravi progi:Jeni !). - IX. 1738.
    1856.
    Sarajevski deftedar Mehmed aban opommJe
    ol ovskog glavara, da s mirom stoje u fratre. U nji-
    hove amanete i u nj iha da ne - IX. 1743.
    1857.
    kadija alje na Tuzlanskog, da se
    fratri ne uznemiruju da se k nj emu alju. - IX. 174. 6.
    1858.
    Hasan Beg mehmur kadiji da fratre
    ostavi u miru. - IX. 1748.
    1859.
    Mehmed-beg sarajevski pie kadiji
    subaama da ne uznemimju fratara. - IX. 1755.
    1860.
    kadi ja Hasan eff. alje Ilan Veziru, i
    moli ga da Bujruntiu poal j e, i da zabr ani trait
    vratari nu od fratara od njeki lj udih, fratri bo o sadaki
    ivu, te kad hodu zatvore a kad dojdu otvore crkvu,
    pa zato nj eki da uzimaju vratarinu, poto je
    sva halia da nijesu bihuzur od fratara.- IX. 1759.
    1861.
    Sarajski Mehmed eff. zapovij eda kadi j i
    u Kreevu i Vi sokom, da vie turci ne bi iskali
    od fratara nita. - IX. 1662.
    1862.
    Muhamed tjeo oduzeti od fratara j ednu
    to kad je se razvidilo da nije njegova, opet
    j e se povra tila fratrima. - IX. 1664.
    1863.
    Sandak Memur i Sulejman odbij aju Patri ku,
    da neima i skat nita od fratara foj. kre. sutj . vi-
    -- I X. 1696.
    1864.
    Usein-pae burj untia na kadiju sarajskog da
    niti carski ljudi niti vladike nesmiju nita od fra-
    tara zahtjevat. - Xl. 1698.
    t865.
    Knji ga od Novskog Capetana na kadiu Kre-
    evskog porad kmeta ogl obljenog i zme jal teskere.
    Turski lipo sastavljeno. - Xl. 2166.
    1866.
    i Tapija od zeml je koja je
    kupljena od Bega Skopaljski. Ovi je Te-
    i tapija posti 14 godina nego je zemlj a bila
    -401
    u rukama naim izvagj en na i
    bi gr. 550 dok se dava svri i se
    uze tvrdi
    XI. 2170. ja fra Mi j o Ku tlea, mp.
    1867.
    Od St arog sela imenom Ramino trnje 60 oka
    usjeva i uma naokolo. - XI. 2 173.
    1868.
    Senet fr. Agustina kakoje kupi o
    od I braimage u latinicom.
    - Ciflijk kupi o od Ibrahim-Age i z Sarajeva.
    Dado za Ciflijk, i red mli na t emelj . .. duk. 48 (7)
    iznosi gr. 2460. Njiva jedna kupljena od Perie u-
    gr. 250. Druga nj i va od istoga kuplj ena gr.
    370., mala / od nje klani cu gr. 170.
    Tapija za kl ani ce vel ike l. dukat. gr. 61' 20 -
    23 1'20 + 370 + 250+ 2460 = 33 tt 20; I brahim Ha-
    duan od konj a gr. 150 =3461 '20. - X. 2175.
    1869.
    Ovoje sen et od koga sam kupi o j a fra
    Augusti n od Ibrahi m- Age iz Sara-
    jeva za 47 dukatah velim sl ovom i sedam.
    U ovom se zadri i poreda ml ina na ri eki ni e
    Ravni. - XI. 2 179.
    1870.
    Naregi ujese u ovoj Muraseli da sl obodno Guar-
    dian more proci stit pokraj Bash<;;e, il li ti Topli ka
    kudche pl acza voda i chi a da nejde kroz t oplik.
    - Xl. 2182.
    1871.
    Tapi a brez spahinskogh Muhura nj i ve k uplj ene
    od Mehmeda sina Mussafe na Czar ici megi u
    njivom FV. kakoj e u drugoj Tapii mu-
    hurleisanoj. - X. 2295.
    1872.
    Tapi a s' koj om na Czari cl u Mustafa, i
    Ibrahim sinovi Huseina Visne prodadoc za 65. groa
    Guardi anu Fojn. jednu njivu Pod s' jednu
    stranu nji va Huskunova - s' drughu Hasan-Aghe
    - s' Huseina Dizdara, a s' nj i va
    Imama - Xl. 2351.
    1873.
    Tapia, kakoj e bai po Fetvi od spa-
    hije na Czarici u pridana nj iva battal, koja
    s' j ednogh kraja dopire do njive Al ije
    - s' drugogh do - s' do njive
    - Xl. 2360.
    1874.
    Ovoje od .. . kako joj ispl3tismo ito
    40 ini ka po 360 - 14400. - XI. 2366.
    1875.
    Y 'utcpJIYL\HMa 13ocaHcKor A5'1JleTa ea
    Ba4JOH\ CaHtVr<ar<oM nocr oeKbH o6H4aH J<aKo IUTO e
    llOJIOBHHa, TpeTHHa, 4eTBpTHHa H neTHHa. OBe
    ypc.a.6e H3MeJI.hY '-I H(pnyJ< caxw6HH 11 4Hcp4iH y 3e-
    Mne6hCTBy HaJra3el<bH ce o6H'-Iau Ha I<Oe e ca.a.a no-
    paBHaHb na TO H3BpweHo KaT<O CJT'bJI.W. - XI. 2387.
    18'/6.
    aban eff kadija kreevski podnaa zapisnik
    prijave gvardijana pai radi zlonamjernog
    natapanj a zemlje sa strnne nekog muslimana.
    Bog!
    Poglavar u zemlje, zastupniku vl adarevom: Vaa
    preuzvi enosti !
    Pri stupi o je pred er ijatski sud gvar dij an kli se
    u Fojni ci, te je u Bakij e imenom Rev-
    vaba proti ovom tubu zbog nekakvtt po-
    topa vodom. da se optueni ne da pokor i
    erij at u, to se u smislu Nj. Vel. Kal ifa Sultana daje
    ovo do znanj a Vaoj Preuzvienosti.
    Od siromanog a moli teljevu dobru sklonog
    abana kadi je u Kreevu.
    Xlii. 2944. (Muhur.)
    I STI.
    Tapija jednoga u nahiji koji
    je zacijelo dopao franjevcima. Tapija je izdana
    nakon jednog agrarnog spora prijanjega vlasnika.
    Bog!
    eri j atski sud u j aj cu. erijatski sudac erijatu
    nada sve pokorni Sulejman si n Hasanov.
    Behram bin Mehmed i z sel a Viroua u nahij i
    j ajce tui vlasnika ovoga pi sma Hodavirdi agu iz
    sela Vi lasne u nahi ji jajce poradi Divanc-
    uvej s zvanog, koji je pri jepor an izmedu dva
    sela. (Tuitel j) vr.li : "j a sam ga na sablji uzeo" . Tu-
    itelj j e odbijen a Hodavi r di aga usidi l jen i ova
    mu se i sprava i zdade, da je u potrebi pokae.
    Pi sano l. l ?20. Svj edoci: Sul ejman
    Gazi, Rizvan Cau, i dr. - XIII. 2d46.
    1878.
    Murasela kadi ji na da Boga moli mo nad Me-
    medom i z (S)Koplja. - IX. 1558.
    1879.
    Buj r untija Vezirova da Gvardian Aliju iz
    Lugova. - IX. 1586.
    1880.
    Ovo je u kom njekakav da
    fratri dr ugoga i da ne kau da neima l ika
    nego neka ga pa kolko mogl i. - IX. 1588.
    188 1.
    Povl agenje za moch j ednog Turc;i na u
    Glamo<;u od - IX. 1590.
    51
    - 402
    1882.
    fzun za jednog goropadna -
    IX. 1601.
    1883.
    Bujruntij:t Osmanbega k_ako
    alje Mustaf. bae sina tu iz 1 ravmka, da IZ njega
    fratri istjeraju vraga. - IX. 1610.
    1884.
    Bujruntija jednom data, da more
    od ginah kod Fratarah. - IX. 1612.
    1885.
    Murasela kadije da moremo Boga
    moliti na(d) boniko(m). - IX. 16 19.
    1886.
    Murasela Vez. Osmanage na Gvard. d_a
    moe slobodno iztjerat gjine iz male cure lbrahl -
    move iz Travnika sa sela Opare. - IX. 1654.
    1887.
    Zovu fratra u da - IX. 1689.
    1888.
    Za Mnika. - IX. 1725.
    1889.
    Murasella kadina dase Turci u
    Rammi na titu kadse Missa govori. - IX. 1724.
    1890.
    Murasela kadije da moemo moliti
    nad bulom iz Karaule. - IX. 1734.
    189i :
    Murasela kadije Ali eff. da Gvar-
    dijan Mil .... i z - IX. 1735.
    1892.
    Tarikak (pravilnik re?_a)
    struke na cijelom svijetu, osob1to veltk!h
    nastira u bosanskom ajaletu u FojniCI, SutjeSki 1
    Kreevu, od starina je, kako slijedi, u osam pa-
    ragrafa. -
    t.
    Zakon i propis je
    od svih rimpapa, a ga 1 ltjeP.Im
    i veliki fatih u rajskom raju s_ultan
    Mehmed han, kad je u Bosni ove ruhbane na 1stom
    ostavio.
    u ostalima se govori o tekijskim
    skurtinama, ko i kako se raspolagatt tmetkom
    itd. itd. - Xlii. 2952.
    1893.
    Ovoje Arzohal sastavljen od Ibrahim Efendie
    na ime Fratarah na vezira. daji u novi ne-
    obara s novim cheshifom Manastiru posli toliki jur
    cheshifah. Nie bio pridan. - IX. 16YI.
    1894.
    Suret Arzoa1a dase na snigu, i kii nemoe
    zakon Raji davat, nit se pristoji da po Indi lu prah
    i kia pada. - IX. 1547.
    1895.
    Bujruntia po Arzohalu, da mogu Fratri priprav-
    ljenu jur japiu za Manastir u . vartlu_ pri!eglav<.tt
    dokjim stighne Ferman za poknt Tek1u. Sme dto.
    - IX. 1614.
    1896.
    Mehmed- pai na Bujruntia na Makarskoga E-
    mina da na haljine ne uzima od fratara glede skele
    nita. - IX. 1750

    Suret bujruntije vezirove koga alje sar ajskom
    kadiji Mehmed efendij i, da se fratri nebi smetali u
    svojih skuptinah. - IX. 1650.
    1898.
    juhnuz Pae burjuntija .na kadije bosanske
    fratri mogu slobodno hoda tt po Kamen- gradu (kraj
    jaj..:a?) - IX. 1587.
    1899.
    Mustah Paina burjuntija u kojoj se oprataj u
    fratri u Bosni-Herr.egovini i Zvorniku od
    ivotinj arine i ostalih dacija. - IX. 1692.
    1900.
    Hudet Brodskoga kadie da mogu slobodno u
    vakufskim selim ingi! i nasiaf narodu davat.
    - IX. 1635.
    1901.
    jafta kako pridadosmo gr. 37.28 !mamu Pavlo-
    - IX. 1667.
    1902.
    List sarajskog Muvtije na kadi ju u Kreevu, u
    kojem se popravlj anje krova na crkvah u
    Fojnici i Kreevu. - IX. 17 45.
    1903.
    Temesuch Salli-Aghe Age, i Salliovichia, kako-
    namje duxan grossah 200. Ovij e Dug osto od kogna,
    koga kupi , a neplati. - IX. 1721.
    1904.
    Teskera od Mulle Sarajskog dase nitko nesupro-
    tivi nashim Congregati onim i Capitulim za obrat sta-
    reshine. Dobra. - IX. 1649.
    - 403 -
    1905.
    Knjiga Urem-t efderdara za Baru kod crkve. -
    IX. 1702.
    1906.
    Knjiga od Mulle probabilius na Chehaju, u koj ojga
    moli na ime Fratarah da pishe Czaru po
    Ferman za popravit Czarkvu Est Epistola,
    qual es amici sibi mutuo scribere solent. Sine dto.
    IX. 1640.
    1907.
    Knjiga novski h aga kojom piu za graditi crkvu
    u Novom. - IX. 1733.
    1908.
    Knjiga kadi e Tuzl anskoga na Vezira u koj oj kaxe
    daje zastavi o po naredbi istog Vezira uzimat i
    ostal e Danjke od Fratarah dok svarhu te stvari novi
    Ferman neprispie - IX. 1682
    1909.
    Propustnica Rizvan-pae Fratrima. - IX. 17 4 I
    I 910.
    kadija pi e nj ekome - to se zna
    pomogne gardianu pri crkve.- IX. I 597.
    19I l.
    Mehmed efendia zabranjuje Eminu
    kom uzimat od Fratara bagj i ostale B idete. - IX. 17 49.
    1912.
    Bosanski Tefterdar Ali efendia da se fratri ne
    bi uzure za danciu zato da se danci ne daju to je
    fratrima veliki dar od cara - IX. 1613.
    1913.
    Ali-Paa zabranjuj e da se Fratrima ram-
    skim, kreevskim, sutj eski m i olovskim (ne)-
    smeta u jesen pobirati ito. - IX. 1687.
    1914.
    Fetva za graditi crkvu ovelika kadij e. - IX. 1559.
    1915.
    Fetva da Stojak nemoxe u kuchu
    uz nash"e. - IX. 1581.
    I916.
    Fetva da nemore kcher prodanu od otcza nj ivu
    nakon 20. godina priuzet kao dajoj je materinstvo.-
    IX. 1600.
    1917.
    Fetva curiosa: Da se nemore ogl obit Fratar, ako
    koga stramputnika od Raje porad pri stuplj enja zakona
    udari s' knjigam, passom, oi priushko)n, -
    IX. 1607. . -
    1918.
    Fetva. Q. Si ex duobus partem in aliquo agro haben-
    tibus unus alteri suam partem cedat colendam, an
    Turca cujus vicinus ager via communi ab ill o priori
    separatus est, possit usurpare iliam agri partem per se
    excolendam? R. Non posse. - IX. 1611.
    I 9I 9.
    Fetva, arzoal i knjiga od za konja (ostao
    samo papir, a tekst nestao) s tom bilj. - IX. I-62 1.
    1920.
    Fetva: Da ako nestane r;:ovika pod kiriu najme-
    noga nj egovi Bashtenici , nemogu rechi onom koigaje
    poslo: Ti ga traxi, i iz zemlj e izvarti. - IX. 1629.
    1921.
    Fetva Da priko tuge njive nitko nemore navrati t
    vodu na svoju nj ivu brez pravog privolj enja (sahibij e?)
    - IX. 1631.
    1922.
    Si equus alteri alendus traditur et sine cul pa cle-
    positarii crepet, pretium ejus non esse exigendum. -
    IX. I632.
    1923.
    Q. Mandati s imperialibus non obtemperanti, et
    contrarium agenti quid l egati ter com petit? R. Com-
    pettendus est ad obtemperandum. - IX. 1634.
    1924.
    Fetva, da kadse promini oli umre Guardian spahija
    nemore nagonit, dase Tapia od zemalja mi drughc
    Fratre pripisuj e. - IX. 1646.
    1925.
    Fetva: kako fratri i dieca neimaju davat
    IX. 1652.
    1926.
    Fetva: Non posse a quoquam Religiosos turbari
    dum in consuetis ab antiquo cemeteriis et locis sacra
    peragunt. - IX. 1658.
    1927.
    Lipa Fetva, da na sudu nemoremo bit krivi, ako
    iznova one koisu jur kod kadie bili
    - IX. 1660.
    1928.
    Q. Si vir moriens relinquit uxorem duos fili os et
    Fratrem german um quornodo hereditas dividenda? R.
    Pars 8
    11
    uxori, reliquum filiis. - IX. 1668.
    1929.
    Da tko komu uzaj mi naslanjajuchse na tre-
    chega da j e dobar kome se uza-
    "'
    - 404 -
    jima, i te pare propast neche, utrum debitore fauente,
    assertor ad solvendum cogi possit. R. u. posse. -
    IX. 1673.
    1930.
    Si qui s rem apud ali um depositam deceptus a
    depositilri o in pignas pro mutata pecunia acciperet,
    deposi tario ante r edemptionem pignoris profugient e,
    dcponcns potest non persoluta suum depositum edigere ...
    - IX. 1674.
    1941.
    Ovi fetve rad Ilij e koji pridj e od s
    Banj e Manastiru u kmetstvo na Selacovich . .
    U ovi m Fetvam kaxe se, da gospodar nemore
    smest kmetu pri eh na tugi u zemlju i daga zato na
    sudu nemore pri ti (prituit). - IX. 171 3.
    1942.
    ! Fetva accusatores, atque testes in cotnn1uni causa
    'i ex incolis ejusdem pagi esse non posse. - IX. 17 14.
    1931. 1943.
    uzaimljuchi upita Fratra: kakavj e 1 Fetva: Da Fratar l<rstjanku za karstjanina,
    ovo on odgovori dobar. poturi cza nemoguchse i pak posli nikoliko danah ista poturcivshisc hode za
    naplati t, Fratra za vrat, a Fratar s' ovom Fetvom imali zato Fratar bit ogl obl jen? R. Neima.
    pliva. - Fratar nije bio nego j e reko samo da je _ IX. 1715.
    dobar - IX. 1675.
    1932.
    Fetva Muftije Travanjskoga da mogu Fratri svoje
    meremat l zvadjcna po O. P. Fr. Mari amt
    - IX. 1676.
    1933.
    Fetva: Da sc od Bostana deseti na ne daj e. l od
    ostaloga drugog. - IX. 1677.
    1934.
    Fetva: Da karstjaninu zemlju proda, i ovi
    da za 19 godina s Tapiorn posidujuchj u istu bolju
    sestra onog nemore ju povratit da i
    rekne dajoj je materinstvo. - IX. 1678.
    1935.
    Fetva Mel e Ibrahim cff. da kaci koji kamen ili
    izpane ela se more popravi t. - IX. 1679.
    1936.
    Fetva oci Muftije da nitko ne moe smesti da se
    u crkvu nepokretnine ne daju. Da se ne smiju kapel e
    po svojoj volji miti t. j . ovdi treba ovdi ne treba.
    - IX. 1681.
    1937.
    Fetva, da kadija ne moe oglobiti fratra, ako bi
    ispisao stvari kogagod od Raj e. - IX. 1683.
    1938.
    Fetva ... efendia kae, da T ura od 15 god. vj en-
    ne moe da nije znal a ta radi. - IX. 1684.
    1939.
    Ovoj e Fetva da moxe raja guvno na zemlji
    svoj oj nepi tavshi izun od spahij e (Fojni ca). - IX. 1704.
    1940.
    Dvi e Fetve zarad Vode shtoj e u Manastir vo-
    giena. - IX. 1705.
    l
    . 1944.
    U Kotoru Tuzlanskom kadiluku nj eki Vuji ca uzaj mi
    fratru Grguru 2000 jaspri h, pa ga Vuji ca potira za
    pare, i ako ne tjedne pl atiti, da ga dovede pricl
    kadi j u u Tuzlu da im on sudi , i da Grgur neima ni-
    kakvi zavrzlama stavljati nego neka plati to j e duan
    Vuji ci, akol i onda neka dodj e pred Kadiju i on
    im sudit i. - IX. 1716.
    1945.
    Fetva da momci vojvodini 1-Iara<;ini ti nemogu
    bi t Shahiti kod istih protiva Fratrima. - IX. 17 18.
    1946.
    Fetva f eritur quid l eges disponunt dc Turca qui
    falso assereret sc mandatum impcriale rel igiosis exhi-
    buissc vi cuius hospitium (musafi rhanae) erri gerc obli-
    garentur. Resp. illum mcndatim commisisse. - IX. 1728.
    1947.
    Ovo j e fetva da mi ne mor emo bi ti okrivlj eni i
    ogl oblj cni , ako iz nova vincamo one koj i su jur bili
    kod kadie vincani. - IX. 1730.
    1948.
    Fetva da nitko koga u nemore,
    i zato po rad kakve nj ive da nemore na drugog
    natovarit. - I X. 1739.
    1949.
    Fetva dase nemore okrenut u Begluk vossak za
    Czarkvu kuplj en. - IX. 17 40.
    1950.
    Ovdesu dvi fetve, od kojih u parvoj govorise, da
    Spahij a more samo natirat, dase stara Oranicza pod
    Si eno neokreche, ali zato ne-vej e s' Tapiom dru-
    gom pridat. U Drugoj : u kom selu neima
    da Spahija deseto od Si ena uzima, nemor e ni uzet.
    IX. 1742.
    1951.
    Fetva da f ratri slobodno oruje nose. - IX. 1744.
    - 405 -
    l 952.
    Fetva da se moxc Manastir i Czarkva da i pade
    na istom temcgliu brez dopustcgna novog, i
    zato dase nemogu ogl obit po chitabu. - IX. 1747.
    1953.
    Fetva dase nei ma davat drugo zakupnici m osi m
    onog shtojese Spahiji davalo : i zato Spahija osim
    nj eshto u j aspram, za Si cno nie isko desetine nemo-
    reju ni drughi uzet. - IX. 1752.
    1954.
    Ovojc lipa Fetva, danas nitko nemore oglobit
    porad gragiah, koj e po Fermanim i Bujrun-
    tiam. - I X. 1754.
    1955.
    Duo juvenes in Conventu sedentes venditam hae-
    rcditam rcpetere post septemium possunt, dum pube-
    res evadunt. - IX. 1756.
    1956.
    Fet va u Budimu izvagcna da kad momak Fra-
    tarski umre brez bashtini ka Pitomandia moremu bit
    Bashtini k i zvan da Fratar obispati damu one stvari
    dao uzajam. - IX. 1757.
    l 957.
    Fetva. Quod nemo possi t impedire Rcligiosos pro-
    ficisci voi entes ad l ocum ubi sacra fiunt. - Xl. 2176.
    nog pak oni umre kupac, moe li prodavaoca svoj -
    bina, koj i j e utio kad se je prodao povrat it i osvoj it
    sebi nj i vu '? Odgovor. Ne. - Xl. 2 177.
    1959.
    Fetva Muftie Saraj skoga kako se njiva Imamo-
    povrat iti nemoe Gvardijan Foj n. - Xl. 2183.
    1960.
    Fetva. Kakogod svak po svomu zakonu moe
    tako kabaj et moe i kod
    svoga zakonoe, ako bi attili se
    Ovoj e fetva i z chitaba i zvagjena, prot i va kojoj
    nitko nejma se suproti vi ti, ni fratru mani bitti , ako po-
    svom zakonu razpuschi.
    Takoj e ja Muftija <;oad<;ich. - Xl. 237 1.
    l 961.
    Fetva " u ovoj slubi pokornoga, siromanoga
    l l useina" : Neki f ratar slubom nabasao na
    cigane (kiptij e), oni ga napal i i oteli konja. Pita se:
    li crkva traiti naknadu od (danas:
    ceribae sc. ciganskog kneza) ili od suda. - (Iz po-
    tonj eg s lij edi: !'udu).
    cigani na sudu spet ljali, da j e fratar
    ubi o ciganina Omera. Pita se: Moe li sud primiti
    tubu kad nema lj eine i R. Ne. Slij ede j o
    dva takove pravne naravi, i svaki puta j e od-
    govor : Bog zna da je odgovor Ne!
    - Xl. 2489.
    1962.
    1958.
    Fet va. Mocli se od novokupca zaostali porez
    Fetva da li se moe jedan prodan od j ed- l naplatiti ? Bog zna l j ok! - XIII. 2949.
    ___ ,.., ___ _
    VIH,llEKC.
    (J3poj eRH petit-qJOpMC
    WTaMnaHH nonyMaCHO
    ttaaHa<Jyjy crpaHe y osoj KtbJ.-1 311 " CnoMeHwt<a Cpnct<C l( palb. AI<aAeMwj e; " 6pojesw
    aHa<Je 6poj ese osora perecrapa, a 6poj esw KypawsoM HeperJ.-tcrposaHe rypct<C cnwce
    y apxwsy caMocraHa y <l>ojHwu.w.)
    Aba 559.
    Abu Hanifa 78.
    Abu jusuf 78, 79.
    Abdul Azis, s ultan 1672, 1683.
    Abdul Hamid I, sultan 11 46, 1190, 1207,
    1213.
    Abdul Medid, sultan 1529, 1532, 1538,
    1577, 1579, 1626, str. 303.
    Abdunafi, kadija 85.
    Abdurahman-Paa X. 2079.
    Abit vid. Habit
    VIII. 1366.
    fra Mato 939, Pb. 43.
    sarajevski vid. Kadija
    sarajevski.
    Administracija 64.
    Adresa papi 1753.
    Adij a fra Anto str. 209.
    fra Kajo 1527.
    Advent 11 82.
    Nikola 891 .
    Agenti 84.
    Agrar 68, 80, 82, 30, 42, 47, 53, 60, 75,
    76, 79, 83, 84, 89, 106, 112, 127' 173,
    178, 189, 219, 235, 294, 295, 30 l, 302,
    309, 323, 350, 355, 358, 370, 374, 405,
    414, 417, 443, 456, 505, 522, 541, 559,
    570, 573, 680, 584, 585, 590, 600, 614
    635, 656, 672, 693, 705, 711 l 722, 723
    724, 735, 760, 768, 778, 804, 852, 899,
    959, 1016, 1036, 1040, 1048, 1078, 1095,
    1095, 1118, 1139, 1141 , 1195, 121 1, 1239
    1240, 1247, 1263,1317, 1380, 1389, 1393
    1422, 1423, 1426. 1482, 1492, 1540, 1541,
    1586,1594, 1597,1684, 1649,1652, 1655,
    1661, 1703, 1866, 1867,1868,1871,1872,
    1872, 1877, 1934, 1918. 1920,1921,1924,
    1950, 1958, 1959.
    Ill. 506, VIIl. 1305, VIIl. 1308, VIli.
    1338, V111. 1346, VIli. 1349, Vll1. 1356,
    VIli. 1360, VIIl. 1368, V111. 1382, Vlii.
    1398, VIIl. 1401, V111. 1505, VJJI. 1517,
    VJII. 1530,1X. 1561. 1X. 1662, l X. 1567,
    IX. 1571, lX. 1573, IX. 1574, lX. 1582,
    l X. 1617, lX. 163&, lX. 1723, lX. 1848,
    IX. 1849, lX. 1850, IX. 1853, IX. 1855,
    lX. 1858, IX. 1889, X. 2002, X. 2014,
    X. 2016, X. 2018, X. 2022, X. 2023,
    X. ;!026, X. 2030, X. 2031, X. 20:}2,
    X. 2034, X. 2038, X. 2039, X. 2042,
    X. 2047, X. 2048, X. 2069, X. 2075,
    X. 2083, X. 2088, X. 2089, X. 2091.
    X. 2092, X. 2093, X. 2094, X. 2101,
    X. 2102, X. 2106, X. 2113, X. 2115,
    X. 2116, X. 2118, X. 2119, X. 2122,
    X. 2128, X. 2129, X. 2131, X. 2132,
    X. 2134, X. 2136, X. 2138, X. 2142,
    X. 2143, X. 2145, X. 2147, X. 2148,
    X. 214&, X. 2150, X. 2151, X. 2157,
    X. 2158, X. 2174, X. 2180, X. 2186,
    X. 218&, X. 2190, X. 2191, X. 2192,
    X. 2193, X. 2213, X. 2216, X. 2221,
    X. 2227, X. 2238, X. 2240, X. 2242,
    X. 2251, X. 2253, X. 2266, X. 2268,
    X. 2283, XI. 2301, Xl. 2321, Xl. 2344,
    Xl. 2350, Xl. 2352, Xl. 2354, Xl. 2359,
    Xl. 2429.
    l vo 171 3.
    Ahar 923.
    Ahd-namc 62, 89, 95, 1, 194, 270, 274,
    315, 316, 330, 531 , 613,644,922, 923,
    990, 998, 1150, 1190, 1207, 1579.
    Ahmed I, sultan 218, 221 , 233, 238.
    Ahmed Il, sultan 750, 754.
    Ahmed Ill , sultan 64, 72, 814.
    Ahmed paa Mihali di 162.
    Ajalet str. 354.
    Ajani 71, 313, 348, 1777.
    fra Lovro 939.
    Akademija jugoslavenska (Zagreb) 1707.
    biskup 1384.
    fra Frano str. 293.
    "Allgemeine Zeitung" 1525.
    24, 1709.
    95.
    fra Andrija 1513.
    Franko 28.
    Jakov 559, 598.
    Marko 1586.
    Alba Julia 499.
    Albanija 337, 1508, str. 325, str. 328,
    str. 346, str. 359.
    Allah 66.
    Aleksander Veliki 96.
    Jakub IX. 1555.
    Alim 78.
    Alimentacija 515.
    str. str. 350,
    fra Pavo 1513.
    fra Petar 86, 95, 1089, 1285.
    Altieri princeps str. 366, str. 347.
    Alutio Leone 621.
    Amanet 1856.
    Vlll. 1458.
    614.
    Analistika 1725.
    Andreas, cpiscopus bcstoncnsis 61.
    fra Lovro 1513.
    klerik 1535.
    Angel fra, kutod 94.
    Angjeo fra od Vrhbosnc 89.
    fra Nikola 1018, str. 209.
    Antibar str. 336.
    Petar 1095, 1096.
    Antiquitates 1709.
    Anto, sin Rajkov 6.
    fra Marko IX. 1817.
    Pavo 414.
    Apan X. 2287. (vid. i sub
    Apologia generalis str. 323.
    Arap 283.
    Arapi 64, 69.
    Arap hoda 78.
    Arcudio Pietro 621 .
    Arhiv bi skupski (Brestovsko) 554, 1725.
    Arhiv carski 81.
    Arhiv 95.
    Arhivalija 1659.
    Arhi vi 75.
    Arif Efendia Davud lX. 1800.
    Arnauti 19, 182, 218, 525, str. 320.
    Arpaluk 1833.
    Arslan V. 908.
    Arlija 559.
    Artikuli 1844 godine 1513.
    Artikuli podlonosti str. 343.
    Arz 1294 (vid. i sub Harz).
    Arzohal 78, 84, 365, 503, 772, 895, 896,
    902, 913, 967, 1008, 1028, 1045, 1048,
    1053, 1070, 1119, 1243, 1334, 1369,
    1625, 1629, 1649, 1775, 1787, 1829,
    1838, 1853, 1854, 1893, 1894, 1895.
    Asafname 67, 74.
    Asb6th, Johann von 90, 95.
    Alame 559, str. 211 .
    Dimitrij e, dr. 89, 100, 101,
    l 02, 1 l 1520, 1522, 1600, 1608, 1616,
    1623, str. 289, str. 346, str. 358, str. 366,
    Ataultah, kad:ja &>.
    Augsburg 1508.
    Augustinus a Salini s 96.
    Austrija 1499, 1504, 1622, 1645, str. 300,
    str. 302, str. 309, str. 311 , str. 322,
    str. 353.
    A vajci 1 068.
    Avajid I V. 704, V. 752, V. 754, V. 756,
    V. 802, V. 804, V. 868, V. 917, Vl.
    927, Vl. 978, VII. 1170, l X. 1823. X.
    2068, X. 2264, Xl. 2340.
    Avlija lX. 1858.
    Azbuke 86.
    Azot str. 309.
    Baba-Pripuzova Mara Xl. 2093.
    Muhamed 1862.
    Mustajbe)! V. 777.
    Mustaj paa, str. 334, str. 340.
    sofia IX. 1712.
    Babina 53.
    str. 1521 , str. 1533, str. 1548.
    264.
    fra Il ija 1510, str. 1513.
    fra Mato, 939.
    fra Mato Pb. 22.
    fra Ivo str. 316.
    Bajazet v. Bajazid
    Bajazid 11, sultan 2, 6, 7, 1782.
    Bajram paa 91.
    baa 1873.
    Pao X. 2190.
    Bajlos 312.
    Bakar 732.
    Bakalar 1018.
    Nikola 598.
    fra Marko 1513.
    Baki 63, 67, 74, 78, 80, 312, str. 601 ,
    str. 1579.
    fra Franjo, biskup !15, 139, 220.
    Balija (kasabalija) 69.
    Baliff Philipp 61.
    Balkan 621.
    fra j ako 1510, 151 3, 1580, 1557,
    1624, X. 2136, X. 2131, X. 2138.
    Balto vid.
    Petar 1348.
    X. 2102.
    fra Petar, str. 331 , str. 364, str.
    365, 1513.
    Banja 1648.
    Banjaluka, 116, 117, 128, 135, 171, 220,
    287, 334, 356, 436, 446, 459, 477, 486,
    528, 559, 611 ' 620, 629, 633, 636, 638.
    642, 648, 713, 777, 975, 1018, 1249,
    1504, 1508, 1513, 1558, 1562, 1761,
    1764, 1775, ll. 166, V lli. 1312.
    X. 2014.
    Bar str. 346, str. 359.
    Anto 1713.
    fra j erko 1716, 1733, 1743, 1744.
    407 -
    Barda X. 2016.
    Bare 83, 502, 559, 1036, 1048, Vlll. 1366.
    fra j ozo 1357.
    fra Bono 1670, 1684.
    fra liija 1513.
    fra Mijo 151 3.
    afera 98, 99.
    fra Rafo, biskup, 98, 1508, 1510,
    1511, 1512, 1513, 1514, 1515, 151 6,
    1517, 1518, 1519, 1520, 1521' 1522,
    1523, 1524, 1525, 1526, 1527, 1531.
    Barjaktar 1390, 1395, 1802.
    Barjaktar Amet X. 2001.
    Barle j anko 120.
    Baronius 1725.
    Baruk fra Iv. Hri sostom 1513.
    Barut 559.
    Basmala for mula 75. (v. i sub Bismilah).
    S. dr. 66, 78, 80, 85.
    (vid. i sub Vrt) 1786, 1862, 1870.
    ll. 144, ll. 166., X. 2031, X. 2042,
    X. 2D91, X. 2212, X. 2261, Xl. 2354.
    Bae 1540.
    Bacskija, Muta Mustafa 78.
    Bakjatib 71, 78.
    Batina (vid. i sub Nasljedstvo) 81,
    1920, 1955, 1956.
    fra Mijo Vj enceslav, 63, 76, 91,
    95, 98, 102, 4, 23, 1717, 171 9, 1725.
    806, 1480, 151 6, 1517, 1520, 1521 ,
    1526, 1583, 1590, 1620,1622, 1636, 1643,
    str. 294, str. 295, str. 297, str. 303,
    str. 314, str. 319, str. 363.
    Bedelija 108, 387, 566, 1107.
    Bedeldije 236, 440, 500.
    Begac str. 302, str. 315, str. 322, str. 328,
    str. 329, str. 349, str. 358, str. 360.
    Beglerbeg 96, 108, 123, 125, 130, 134,
    238, 373, 376.
    Bcgli k Kalemi 74.
    Begluk 84.
    - ambar IX. 1795.
    Begovi 166.
    fra Stipan 851 .
    Bejt-ul-mal 1661.
    243, 565, 1798.
    Bclcdijc-rnedli s 1661 .
    Belcnzuk 695.
    Bclli fra Fili p str. 314, str. 318.
    Belin 81.
    Belina (kod Nikopolja) str. 303.
    Beljo str. 336, 344.
    Benedikt XIII , papa 17.
    fra Bono, 939, 949, 988, 992, 995,
    996, 999, 1001, 1003, 1012, str. 313.
    Pb. 34, Pb. 37, Pb. 38, Pb. 41, Pb. 42,
    Pb. 43, Pb. 44, Pb. 47. Pb. 48, Pb. 51,
    Pb. 52, Pb. 53, Pb. 54, Pb. 129.
    fra Mato, biskup 97, 98, 1557.
    Beograd 79, 238, 559, 621 , 815 ,1517,
    str. 308.
    Berat 75, 19, 544, 151 3.
    Berckct 143.
    Bertetti str. 299, str. 313, str. 322 325
    330. ' l
    Besposlcnj aci 1809.
    Bez 559, 1018.
    Anto str. 350.
    Bibcr (mirodija) 1018.
    Ibrahim 1488.
    Biblioteka 62.
    1457, 1551, 1552, 1558, 1611.
    Bihuzur (stanje) 1588, 1860.
    Bilaj 11 6.
    Biljeg gospocki 4.
    Binj i str. 323.
    Bisage 559.
    Bi ser 695.
    Biskupi 97, B, 2t , 78, 98, 107, 11 3, 117,
    139, 162, 246, 295, 300,311 ,318,351,
    392, 589, 607, 613, 820, 1018, 1182,
    1188, 1296, 1323, 1332, 1333, 1348,
    1448, 1457, 1504, 1508, 151 9, 1523,
    1525, 1526, 1531, 1581, 1583- 1585
    1590, 1591 - 1593, 1595--1622 1624
    1
    1625, 1627- 1643, 1645, 1654: 1504
    1655--1658. l
    Bi skupitc str. 322.
    Bis milah formula 82, 83. (vid. i sub
    Bas mala).
    Bi strica 164, 484, 573./X. 1583.
    Bi stro Anto 171 3.
    Bistuae nova 61.
    Bistuae ve1us 61.
    1018, 1188, 1328, 1846.
    Blagajnice manastirske str. 355.
    Blato Mostarsko str. 339.
    fra Frano str. 207.
    fra Ivan str. 207.
    Blud str. 358, str. 359, str. ,360.
    Bogavac Martin 38.
    fra Frano 1060.
    Boj a 559.
    Bojadisanje crkve 1462, 1463.
    Bojan str. 356, str. 360.
    Bologna str. 329.
    Bonik (bolesnik) vid. i sub
    1885, 88.
    Borkalija Ilija 1713.
    Borkalia Ivan 1713.
    Borkalia Mato 1713.
    Borkc (selo) 1739, V/ll. 1519.
    "Bosanski Prij atelj " 1557, 1560, 1561 ,
    1562, 1563, 1567, 1571 , 1576, str. 371.
    pismo 102, 1752.
    "Bosanski Vj estnik" 98.
    Bosna 621 .
    Ibrahim 1829.
    Bospor str. 294.
    Bostan 234, 438, 1933. /X. 1863.
    Bonjak Frano 1348.
    BoSnjak Juro 171 3.
    Bonjak Matan X. 2143.
    Bonjak Slavolj ub 91.
    fra Filip t5t3.
    Antun, maj or 1182.
    fra Bono 101.
    j ozo t7t3.
    Pero 1713.
    imo 17t 3.
    Bra bonjak IX. 1573.
    Bradarina t23.
    Stipan t340.
    Lazar 70.
    fra Nikola 379.
    j osip 1745.
    Bratovtina oltars kog sakramenta t323.
    Brave 559.
    Bravi 559, 1018.
    Brcstovsko, biskupsl<a rcsidencija 9:1.
    Bres tovsko 1343, 1344, 1355, 160t - t606,
    16t2- t6t5, 16t7, t620, t624, t627,
    1628, 1654, t655. 1657, t 658, t772.
    Brcs tovsko v. i s ub
    Brezovik 95.
    Brizik IX . 1584.
    str. 322, s tr. 328, s tr. 358.
    Ivan X. 2240.
    lgnjat Alojzij e 1505, t506, t507,
    15t2, t5t4, 15t5, 1516, 1517, 1520,
    1525.
    Britanija t308.
    Petar 1097.
    Filip 559.
    Anto str. 207.
    fra Pavo 1537, X. 2232.
    Brod 71 , 213, 721, 1821 , 1900.
    Brod s lavonski 1507, 1508, 15t2, 1526,
    str. 337.
    Brodarina 19.
    Luce IX. 1855.
    Martin VIII. 1508.
    Bud im 63, t96, 205, 262, 7t5.
    Bugars ka 621 , 1508.
    Bug ija 900, 903.
    Bugojno 1639, 1706, 1716, 1733, 1743,
    1744.
    Bujruntija vid. Bujuruldija
    Bujuruldija 4, 16, 18, 57, 62, 77, 84,
    91 , 94, 95, 96, 97, 98, 99, 102, 114,
    115, 119, 121, t22, t23, 141 , t44, 155,
    156, 162, 167, 174, 183, 192, t97, 203,
    206, 207, 213, 214, 220, 222, 223,
    225, 227, 230, 237, 243, 245, 283, 306,
    316, 322, 329, 330, 332, 333, 337, 338,
    344, 350, 356, 359, 362, 37t ' 377, 380,
    382, 385, 386, 387, 393, 399, 400, str.
    348, 403, 404, 417, 418, 419,421,422,
    423, 424, 428, 429, 433, 435, 440, 445,
    447, 449, 451 , 457, 458, 460, 462, 467,
    471 ' 474, 475, 476, 478, 488, 489, 490,
    492, 496, 497, 503, 509, 513, 526, 540,
    544, 545, 552, 553, 564, 566, 567, 572,
    - 408 -
    577, 578, 586, 589, 602, 603, 605, 609,
    6t0, 611 , 6t5, 628, 634, 637, 638, 639,
    641 ' 642, 652, 653, 654, 662,
    663, 664, 666, 667, 668, 680, 683, 69t'
    692, 694, 701, 702, 707, 708, 7t0, 71 3,
    7t4, 7t7, 718, 719, 730, 756, 758, 762,
    766, 777, 779, 78t' 782, 790, 794, 795,
    796, 799, SOO. 801, 8t2, 8t3, 8t6, 821 ,
    822, 823, 825, 83t ' 833, 834, 836, 839,
    843, 850, 853, 857, 860, 862, 865,
    866, 868, 859, 872, 877, 884, 886, 888,
    892, 895, 896, 9t3, 925, 932, 933, 935,
    937, 940. 94t' 958, 959, 967, 97il, 97t '
    974, 987, 983, 990, 998, 1000, 1004,
    1009, 10t4, 10t5, 10t6, t026, 1028-
    1031 , 1036, 1039, 1041 , t045, 1048,
    1054, 1055, 1067, 1068, t074, 1076,
    1080, 1 084, 1 092, 1 099, 1t19, 1123,
    1124, 1126, 1129, 11 32, 11 35, 1140,
    1141, 1150, 1161, 11 68, 1189, 1190,
    1191, 11 94, 1209, 1210, 121 3. 1214,
    1215, 1216, 1218, 1219, 1220, 1222-
    1225, 1229, 1230- 1233, 1235, 1237,
    1242, 1244, 1246, 1248, 1249, 1251 '
    1255, 1256, 1258, 1259, 1270, 1274,
    1278, 1281' 1283, 1288, 1295, 1296,
    1298, 1299, 1302, 1305, 1310, 1312,
    1314- 1318, 1320, 1329, 1335, 1336,
    1343, 1344, 1347, 1350, 1351,
    1352, 1364, 1365, 1366, 1374, 1386,
    1391 , 1392, 1399, 1400, 1404, 1412,
    1414, 1425, 1427, 1430, 1432, 1435,
    1440, 1442, 1443, 1446, 1447, 1450,
    1495, 1498, 1531, 1647, 1765, 1777,
    1780, 1787, 1815, 1847, 1848, 1849,
    1864, 1879, 1883.
    I V. 693, IV. 694, JV. 706, V. 824, V. 908,
    V. 916, VJ. 930, VJ. 948, VJ. 957,
    Vl. 981, Vl . 990, Vl. 1002, VJ. 1006,
    V l . I O 15, V J. 1023, V l. I 038, V JI. 1045,
    VII. 1049, VII. / 050, VII. 1063, VII.
    1074, VII. I075, VII. 1085, VII. 1086,
    VII. 1092, VII. 1093, VII. 1095,
    VII. 1099, VII. 1101, VJ!. 1112,
    VII. 1113, VII. 1114, VJ!. 1124,
    VII. 1127, VII. 1133, VII. 1143,
    VII. 1148, VJ/. 1152, VII. 1154,
    VII. 1161, VII. I 267, VII. I 171,
    VII. 1172, VII. 1181, VII. 1182,
    VII. 1188, VII. 1191, VII. 1192,
    V/J. 1193, V II. 1194, VII. 1201,
    v Il. 1207, l X. 1782, X. 2126.
    Bukvica 1182.
    Bule (turkinje) 1787.
    Bu1jina 43.
    Buljubaa 1826.
    Buljubae 243, 1831.
    Vl/l. 1521.
    Bulla 103.
    Bulla papina 1755.
    Buna Saraj i i ja s tr. 321.
    Bunar 523.
    Bune 950, 1625.
    Buntovnici 193. 1647.
    Burkency str. 294.
    304, 977, 979, 982, 1378,1403,
    1498, 1555, 1634, 1680, 1699, 1720,
    1721, 1724, 1779, 1868, 1872, 1873,
    1887, 1881 , 1891.
    X. 2119, X. 2190, X. 2191, X. 2204,
    X. 2207, X. 2210, X. 221/, X. 2212,
    X. 2240, Xl . 2313, Xl. 2316.
    Butelice 559.
    5, 59.
    Capitulum 97, l X. 1545, 158, 167, 197,
    199, 216, 222, 245, 246, 248, 249, 250,
    255, 292, 306, 314, 342, 379, 381, 429,
    445, 460, 535, 559, 607, 629, 670, 1063,
    1056, 1182, 1323, t511 , 1533, 1897,
    1904, str. 297, str. 312, str. 335, str. 362.
    Carica 1556, l 871, 1872, 1873.
    X. 2190, X. 2198, X. 2211. X. 2240.
    Carina vid.
    Carigrad 1530, 1663, str. 337, s tr. 354.
    Castell i Domenico dr. 867.
    Cerri 94.
    Cesar aus trijski 1524. (vidi i s ub
    Chateaubriand 1725.
    Ciadyrgy Antonio 81.
    Ali aga - IX. 18/1.
    Cigani 285, 559, 819, 891, 1000, 1109,
    1808, 1855, 1961.
    Ciganska mahala str. 299.
    Ali Os man 68.
    Pavlija 598.
    Cirkula r Pb. 133, Pb. 136.
    Citovnja v. Cvitovnja.
    Claus ura 1182, s tr. 311 , s tr. 358.
    Cokule 559.
    Congrcgatio dc propaganda fide !)7,
    (vid. i s ub Propaganda) .
    Corona 1685.
    Corroboratio 77.
    alias alias Herin Martin
    X. 2092.
    fra Stipo 1510, 151 3.
    Tade 1211 .
    Cvitonja v. Cvitovnja.
    Cvictovnja v. Cvitovnja.
    Cvitovnja 36, 38, 76, 228, 261, 370,405,
    414, 559, 580, 614, 745, 770, 1013,
    1263, 1317, 1321 , 1415, 1416, 1419,
    1501 ' 1652, 1662, 1681 l 1778.
    v l/1. 12!-5, v JJI. 1337, v Ill. /346, v lli.
    1353, Vlll. 1374, Vl/l. 1377, Vl/l.
    1337, V!ll. 1480, VJ/l. 1493, VIII.
    1508, Vl/l. 1521, V/Jl. 1523, VII/.
    1524, V!ll. 1564, VIII. 1567, VII/.
    1574, IX. 1833, IX. 1889, X. 2001, X.
    2094, X. 2101, X. 2122, X. 2148, X. 2151,
    X. 2180, X. 2292, Xl. 2321, Xl. 2358.
    6, 64.
    geta t 02, 1880.
    v.
    Stipan X. 2288.
    paa 1534, s tr. 298. str. 30t , s tr.
    305, str. 340, s tr. 344, str. 345, s tr.
    350, s tr. 35 l , str. 367.
    paa 1647.
    66, 71 , 559. 1820.
    1846.
    V. 827, V/JJ. 1495, IX. 1874, IX. 1876,
    IX. 1877, IX. 1885, IX. 1887.
    fra Andrija 913.
    Riz\'an 579. .
    vid.
    str. 299, s tr. 336.
    fra Ilija str. 324.
    Stipan 1348.
    528, 619, 775, 783, 1573.
    X. 2041, VJJ. 1105, IX. 1789.
    X. 2017.
    78.
    58,67,238,425,469, 621,712, 817,949,
    969, 1094, 1t16, 1617, 1159, 1176,
    1203, 1360, 1361' 1465, 1504, 1800,
    1816, 1832, t840, 1883, t 886, t906,
    s tr. 210.
    v. 754, v. 756, v. 917.
    fra Filip 1513.
    67, 101.
    24, 204, 352, 353, 373, 376, 401' 4 l 2,
    428, 454 477, 485, 531, 568, 579,
    680, 71 4, 791 , 798, 874, 903, 913,
    l 028, 1 077, t 082, 1 084, l 099, 1238,
    t274, 1286, t301 - 1304, 13t6, 1325,
    1326, 1339, l 341 ' 1353, 1372, t386,
    14 l 8, l 446, 1450, 1452, 1453, l 766, l 893.
    i V. 706.
    81, (vid. i s ub t ifluk).
    neimar 1607.
    621 .
    1952, 1960.
    1666.
    91 3.
    fra Anto 98.
    fra Mijo 92, 21 l , s tr. 322.
    fra Petar, 1513.
    Vladimir dr. 70.
    fra Anto str. 365, str. 348, str. 356.
    fra Stipan 1018.
    770, 1185, 1459, 1464.
    X.
    903, 1271.
    fra Anto 913.
    fra Frano 1513.
    Muhamed beg V Ill. 1521.
    v.
    ire 380, 1055, 1070.
    lX. 1562, IX. 1889.
    91 .
    - 409 -
    H. Muhamed 79.
    fra Ilija 202.
    VIli. 1336.
    Marko 1713.
    344.
    559.
    559.
    65, 70.
    1285, 1371 .
    vid. s ub ili
    1 030, 1246.
    312, 559.
    559.
    73, 295, 891, 1 086, 1203, 1799,
    1837.
    V. 784, str. 363.
    559, 980.
    Milan 19.
    595.
    1510, 1518, str. 296, str. 339.
    171 , 184.
    1525.
    1088.
    str. 356.
    Bozo s tr. 345.
    X. 2200.
    Frane X. 2048.
    758, 1875.
    l X, 1723, X. 2101, 75, t868, 1869.
    X. 2083.
    osmanlijsko 65.
    559.
    1941 .
    559.
    159, 338.
    976.
    cff.1339, 1960,/X. 1567.
    Ante IX. 2157.
    fra Mato 1513.
    fra juro 1513.
    fra Petar 1513.
    trenje 559.
    fra Mijo 1411, 1513.
    fra Nikola 1411.
    (upa) s tr. 357.
    I X. 1817.
    str. 322, str. 328, str. 336, str. 351 .
    fra Leonardo 99.
    132.
    13, 14, 16, 39, 62, 106, 109, 117,
    118, 11 9, 126, 130, 160, 170, 182,
    188, 200, 215, 225, 236, 238, 264,
    265, 273, 274, 283, 297, 306, 328.
    337, 344, 387, 389, 418, 421, 424,
    439, 441 , 447, 449, 458, 466, 467,
    468, 472, 483, 487, 501, 538, 544,
    545, 548, 552, 553, 572, 601, 602,
    611 , 613, 620, 622, 623, 624, 661 ,
    680, 681, 683, 688, 689, 694, 701 ,
    704, 707, 710, 716, 717, 718, 719,
    729, 736, 740, 744, 748, 750, 751 ,
    752, 754, 761 , 764, 766, 769, 773,
    801, 808, 816, 822, 823, 835, 849,
    861 , 868, 873, 884, 888, 895, 896,
    922, 924, 929, 935, 937, 938, 948,
    949, 963, 969, 970, 990, 998, 1 043,
    1044, 1047, 1061, 1069, 1084, 1099,
    1150, 1189, 1190, 1191 , 1192, 1194,
    1207, t210, 1216, 1226, 1228, 1248,
    1277, 1368, 1369, 1378, 1407, 1436,
    1440, 1482, 1538, 1540, 1626, 1777,
    1798, 1825, 1833, l 838, 1899, 1908,
    19t1 , t912.
    I. 44.
    Dahijc s tr. 352.
    fra Ambrozije 1513.
    Dalmacija 964, 1526, 1527, 1544, s tr.
    302, str. 316.
    Danak v.
    Danj ci vid.
    Darivanj e 72.
    Darovi veziru s tr. 343.
    Dar-ul-Islam 64.
    Dar-ul- harb 65.
    Daske javorove 559.
    Das ke 559.
    Dancija VII. 1068. (vid.
    Datiranje 87, 101.
    Dava 64, 67, 290, 644, 961, t772, 1791.
    1824, 1829.
    Davud paa 567.
    Davudija 67.
    Decretum str. 344.
    Defini 631 .
    Defini torij 97, 1056, 1081, s tr. 308, s tr. 331.
    Deftcr 14, (vid. i s ub Tefterhana).
    Defterdar 73. 203, 249, 264, 1565, 1855.
    Ahmed beg 1179.
    Degenck 72.
    fra Juro 1025, 1709.
    Deljo str. 339.
    Demb0 v.
    f ra Augustin 1513, 1592, 1595-
    1599, 1601 , 1602, 1605- 1607, 1610,
    161 3, 1617, 1621 , 1627, 1628, 1630,
    1631 ' 1635, 1637, 1666, 1680, 1699,
    1868, 1869.
    Deputacija u 1746, 1747.
    Dernek 264, 1818.
    Derventa 1413, 1551, s tr. 345.
    Desetina 66, 309, 317, 323, 453, 1018,
    1351, 1540, 1570, 1576, 1579, 1624,
    1629, l 661' 1933, 1953.
    IV. 593, I V. 701, V. 737, V. 827, V. 905,
    VI. 937, VJ. 939, Vl . 963, VI. 966, VI.
    1008, VI . 1028, VII. 1184, VJ. 1197.
    VII. 1202, VII. 1204. VIJI. 1450, VIJI.
    1452, Vlll. 1470, VIJJ. 1481, VJJJ.
    1491, Vlll. 1495, VlJJ. 1500, VllJ.
    1517, VJJ/. 1531, IX. 1764, lX. 1767,
    IX. 1770, IX. 1805, IX. 1811, IX. 1815,
    52
    I X. 1816, IX. 1819, IX, 1842, IX. 1852,
    IX. 1857, IX. 1863, IX. 1866, IX. 1867,
    IX. 1869, IX. 1870, IX. 1872, IX. 1873,
    IX. 1874, IX. 1875, IX. 1876, IX. 1877,
    IX. 1878, IX. 1879, IX. 1880, lX. 1882,
    IX. 1883, IX. 1885, IX. 1886. IX. 1887,
    IX. 1888. IX. 1893, IX. 1896, X. 2028,
    X. 2062, X. 2080, X. 2085, X. 2090,
    X. 2095, X. 2098, X. 2104, X. 2111,
    X. 2124, X. 2181, X. 2187, X. 2230,
    Xl. 2310, Xl" 2365.
    Deve 1407.
    Devlet 410.
    Marko 559.
    Difinitor 559.
    Dijalekt bosanski 1719.
    Dijalekti 87.
    Dimnica (porez) 83.
    Frano 1288.
    Di ploma, oblik 76.
    Di screti manastira 353.
    Di skretorij Pb. 156.
    Dispositio 77.
    Di van 77.
    Divan bosanski 990, 998.
    Divan carski 65.
    Divan teskera 206, 378, 597, 650, 696,
    699, 803, 808, 817, 826, 968, 1103,
    1145, 1353, 1358-1360, 1363,1465, 1832.
    Alija 1873.
    Djaci 559, 995, 11 82, 1313, 1542.
    biskupija 1708.
    Djakovo 62, 1508. 1527, 1581, 1584,
    1591, 1612, str. 309.
    Petar 97.
    Djeca 539, 559, 787. 789, 790, 801, 910,
    955, 986, 1026, 1119, 11 20, 11 82, 1267,
    1282, 1313, 1565, 1783, 1925.
    fra Angjeo 505.
    fra Marko 598, 939,1005, 1033,
    1 056, 1101 ' 1188.
    Pb. 93. Pb. 132.
    1005, 1282, 1518, 1700, str. 342.
    Dolac 98.
    Dolac 1160, 11 61, 1288, 1382, 1412,
    1417, 1422, 1423, 1432, 1504, 1543,
    1567, 1792, str. 329, str. 349, str. 350,
    str. 351, str. 356, str. 360, str. 370.
    VII/. 1530, IX. 1777, X. 2016, X. 2192,
    X. 2200, X. 2277, X. 2279, Xl. 2319.
    groblje X. 2048.
    Dolame 476, 559.
    Dombay, Franz v. 100.
    Dominikanci str. 300, str. 303.
    Petar Marko X. 2116.
    Domokos, fra Kazimir 499.
    Domorodci Slavenski 1557.
    Doma knez 94, 4.
    Donegani 1689.
    fra Luka Pb. 127. Pb. 128,
    1018, 1056, 1081 , 1083.
    410 -
    Dost X. 2257.
    Anto alias Bolo 875.
    Ahmed 1137.
    rijeka 747.
    79, 804. 807, Vl/l. 1336. IX.
    1836.
    fra Pavo, biskup 913, 964,
    1018, 1027, 1182, X. 2114.
    70, 559, 648,
    23, 1733, 1735.
    DragoSevac 397.
    Dragotin 559.
    Ori n 301,541, 841,852, 1036, 1048, 1095,
    1096, 1212.
    Vll/.1402, VIli. 140/J, IX. 1582, X. 2102.
    Orin l ivada 743.
    Drina V/ll. 1386, VIJ!. 1411.
    Dri esch G. J. 73.
    Drinorac str. 357.
    fra Pavo 1018.
    Omi anin, fra I van 07.
    fra Luka 1182, 1504. 1508,
    1511, 1513. 1530, str. 302. str. 304,
    str. 334, str. 354.
    Drvoslovlje 1709.
    Dubravice 879.
    Dubron:ani 95.
    Dubrovni k 52, 159, 212, 233, 300. 621.
    1508. 1516.
    X. 2009.
    598.
    Dudovi 1661.
    Duduk 102.
    Ali beg IX. 1552.
    Daut beg IX. 1551.
    Muharem beg IX. 1551.
    str. 316.
    Dugovi 96, 21 1, 678, 701, 715, 721. 732,
    738, 739. 746, 775, 783. 908. 909,
    1097, 1106. 1144, 1182.
    VJ! l. 1533, X. 2114, X. 2120, X. 2178,
    X. 2287.
    Duh 70.
    fra Mijo 1380, 1421, 1477, 1510,
    1513, str. 309, str. 327, str. 331, str. 356.
    fra Stjepan 1513.
    Mato 1745.
    I van Xl. 2319.
    Dulj an Martin 600.
    Dusina 595.
    Duevne bolesti vid. sub
    ejtan, din, vrag.
    Duvno 93, 779. 1246, 1337, 1439, 1510.
    1518, str. 322, str. 333, str. 336, str.
    345, str. 346, str. 353, str. 456, str. 362,
    Dvorske slube 65.
    559.
    (Giro) Hasan aga 1401, 1408, 1445,
    1454, 1475, 1476.
    X. 2243, XI. 2306. (vid. i sub Han
    717, 755, 990, 998.
    fra ,\t\ijo 931.
    - ceremonije i 1474.
    101, 19, 159, 185, 264, 282, 288,
    389, 608, 613, 873, 906, 912, 922, 926,
    932, 941, 968, 969, 1045, 1140, 1428,
    1440.
    V. 784, Vl. 941.
    1519, str. 345.
    815.
    D am i ja 71.
    Dematbae 72, 929.
    Demat 66.
    VII. 1068, X. 2121, X.
    Dzi no, Hadi Ahmet H6.
    Dinovi 70, 1884, 1886.
    Dul us 76, 9 1, 95, 268, 297, 299, 316,
    319, 777, 868, 967, 1015, 1018, 1086,
    1143, 1161, 1315, 1346, 1347, 1352.
    IV. 667, IV. 693, IV. 694, IV. 708,
    IV. 711, IV. 719, V. 779, V. 784, V.
    809, V. 816, V. 824, V. 867, V. 878.
    V. 887, V. 901, V. 902, V. WB, V,
    910, Vl. 924, Vl. 926, Vl. 928, Vl.
    930, Vl. 932, Vl . 936, VJ. 944, Vl.
    948, Vl. 957, Vl. 961, Vl. 979, VI.
    981, Vl. 982, Vl. 990, VI. 998, Vl .
    1002, VJ. 1003, Vl. 1007, VJ. 1009,
    Vl. 1015. Vl. 1017, Vl. 1020, VI.
    1023, Vl. 1024, Vl. 1034, YI. 1038,
    Vl. 1044, VII. 1045, VII. Vl!.
    1050, VJ/. 1055, VII. 1057, VII. 1058,
    VII. 1063, V/l. 1064, VII. 1070, V/l.
    1071, VIJ. 1074, VIJ. 1075. Vl/. 1077,
    V/l. 1082, VII. 1083, VII. 1085, VII.
    1086, VII. 1089, VII. 1092, V/l. 1093,
    VII. 1094, VJ/. 1095, VJ/. 1099, VJ!.
    1101, Vll. 1102, Vl/. 1103, Vl/. 1107,
    VII. liJO, VII. ll ll, VII. ll l 2, Vl/.
    1133, Vll. ll 14, Vll. 1119, Vll. 1124,
    V/l. 1127, VII. 1128, VII. 1123, V/l.
    1113, Vll. J/36, VII. 1140, VII . 1143,
    VII. 1144, VII. 1145, VIJ. 1148, VII.
    1150, VJ/. 1151, VII. 1J52, VII. 1154,
    VII. 1158, VII. 1161, Vl!. 1167, Vl!.
    1170, VII. 1171, VII. 1/72, Vl!. 1173,
    Vl!. 1174, Vl!. 1176, Vl!. 1181, VII.
    1182, VII. 1183, VII. 1185, VII. 1187,
    Vl!. 1188, VII. 1191, VII. 1192. VII.
    1193, VIJ. 1/94, VJI/. 1201, VIli. 1205
    V/11. 1207, VII!. 1237, VIIl. 1431, VIIl.
    1506, lX. 1753, lX. 1768, IX. 1769,
    LX. 1773, lX. 1774, lX. 1781, lX. 1784,
    lX. 1803, lX. 1809, IX. 1810, IX. 1814,
    LX. 1820, X. 2063, X. 212fJ, Xl. 23&8.
    Economica 1823.
    Edat IX. 1820.
    Efendi Amet IX. 1899.
    Efendija lX. 1806.
    Efendija Sadik VII. J 080.
    Egipat 1499.
    E)!zercicije 1056.
    Ehali ja 341. 661.
    Eichler Eduard 81.
    Ei chmann F. 81.
    Ekseri kapaklije 559.
    Ekseri kalaisani 559.
    546, 551, 613, 806, 755,
    772.
    Baria 598.
    Elemek 83.
    Elemin 3, 75.
    Emer carski 29.
    Emin 69, 80, 12, 120, 126, 131, 282,
    395, 524, 660, 773, 891 ' 904, 905, 938,
    1009, 1078, 1271) 1579, 1764, 1777,
    1797, 1896, str. 21 O.
    l v. 593, v. 827, v llf. 1449, v liJ. 1468,
    Vfll. 1480, Vl/l. 1491, Vff/. 1495,
    Vlll. 1500, VllJ. 1517, VIII. 1521,
    IX. 176'7, IX. 1770, IX. 1801, lX. 1811,
    IX. 1815, IX. /816, IX. 1819, IX. 1868,
    IX. 1870, IX. 1871, IX. 1872, IX. 1874,
    lX. 1876, IX. 1877, IX. 1878, IX. 1880
    IX. 1883, IX. 1885, IX. 1887, IX. 1888:
    X. 2036, X. 2066, X. 2090, X. 2118,
    X. 2!81, X. 2184, X. 2230, X. 2243.
    Eminluk IX. 1786.
    Emisari srpski 1525.
    Emrij e 940.
    Engleska 1517, str. 293.
    Epilogo storico str. 296, str. 322, str.
    325.
    Erazi-i-emirije 8 1, 235.
    Erdelj 499.
    Eshatokol 75.
    Ekij a 427, 525, 537, 1780.
    Europa 1517. str. 301.
    Examinatores str. 356.
    Expositio 76.
    Fabianich, fra Donato 9 1 100, JOJ.
    Fabri 1709. '
    Fajda X. 2003.
    Farmakognozija 1714, 1715.
    Fazli paa 1518, str. 304, str. 454.
    Fekete L. dr. 77.
    Marko 1525.
    Ferhadij a 74.
    Ferman 72, 86, 100. 1,. 6, 7, 14, 19,
    34, 39, 40, 45, 46, 55, 56, 61, 65, 66,
    88, 90, 96, 97, 98, 99, 1 oo, 1 04, 117,
    125, 130, 132, 148, 153, 154, 159, 160,
    163, 166, 171 , 180, 182, 188, 194, 196
    208, 217, 218, 221' 227, 228, 233, 236,
    238, 262, 263, 264, 267, 270, 273, 274,
    293, 298, 312, 315, 318, 321, 325, 335,
    348, 369, 372, 373, 376, 389, 392, str,
    300. str. 338, 402, 403, 406, 409, 412,
    416, 470, 481' 504, 531' 532, 535, 538,
    - 411 -
    546, 551' 558, 581, 582, 592, 593, 599,
    601, 606, 612, 613, 61 7, 620, 624, 629,
    633, 647, 648, 675, 676, 689, 740, 744,
    748-751 , 754, 755, 772, 806, 81 4, 815,
    849, 921, 922, 1047, 1075, 1146, 11 90,
    1207, 1266, 1272, 1276, 1277, 1283.
    1305, 1429, 1449, 1455, 1483. 1513.
    1529, 1532, 1538, 1540. 1577: 1589,
    1615, 1626, 1683, 1782, 1830.
    Ferman Vili. 1298.
    Fermani le VIli. 1522.
    Fermendi n, E. fra, f)l, 89, 98.
    Fet 67, 350.
    Fetva 78, 7, 78, 82, 286, 408, 717. 776, 841 ,
    899, 1119,1186, 1195, 1265. 1283, 1313,
    1343, 1344, 1455, 1478. 1479. 1529,
    1594, 1873, 1914, 1962.
    Fetvadija 80.
    Fetva-khaneh 79.
    Filipopol is 621 .
    Adam von Hcldenthal 1527.
    fra Luj o 1513.
    Marko 1106.
    Fi nancije 1060.
    Firale 1018.
    Firdus Ahmed beg 973.
    Firdus Ibrahi m beg 1477.
    Firenca str. 360
    Fleury 1725.
    91, 891, 1348, 1526.
    Fojnica (etimologija) Gl, 1709.
    Fojnica X. 2130, X. 2142.
    Marijan str. 345.
    Forma .. . Regiminis Prov. Bos. str. 323.
    Formati spisa 86.
    Formule 8-t.
    Fossa, fra Bernardin de 90.
    Fotije str. 338.
    Francuska 755, 1294, 1308. 1517, 1520,
    1623, 1645, str. 299, str. 300, str. 305.
    fra Dominik 101. str. 309.
    fra Nikola 1513.
    fra Frano 151O, 1513. 1562.
    fra Sebastijan 1516.
    Fransoni, kardinal, 1513, 1517, str. 298,
    str. 305, str. 337, str. 338, str. 344,
    str. 352.
    Franjo josip l. 1764.
    Franjo sv., Solan 97.
    Fratri Ercegovci str. 336.
    Fratri "zaraceni " str. 340.
    Fuad eff. str. 297.
    Pavo 1385.
    Gabeljanin, fra Antonius 670.
    fra Filip 1035, 1036, 1049, 1056
    1348. l
    Pb. 80. Pb. 81. Pb. 85. Pb. 86. Pb. 90.
    Pb. 91. Pb. 96. Pb. 97. Pb. 98. Pb. &9.
    Pb. 100.
    fra I van 891, 927, 928, 930.
    559, 1 020.
    Gadare 983.
    Gagula Boo 970.
    Gagula Marijan 970.
    Gaj Ljudevit dr. str. 371, 1521.
    Gajevi 1055, 1149, 1184, 1501. (vid. i
    sub ume).
    Galama (prezime) 70.
    Galala 1646, str. 300, str. 301.
    Galjuf josip 1182.
    Nikol a XI. 2352.
    Marko 559.
    Gazija 559.
    General 1612.
    Geografija 1487, 1489, 1494, 1557.
    Georgiceo 98.
    Bartolomej 69.
    Gesta vicariorum bosnensium 62.
    Gimnazije ugarske str. 362.
    Gjinovi . v. Dinovi v.
    Anto str. 350.
    Gladina 925.
    864, 1881, 1882.
    fra Andrija 1513, str. 339,
    str. 340.
    Glava, fra Radoslav 98.
    fra Fr. 96.
    fra Angjeo 1510.
    fra Mijo 1340, 1713.
    Andrija 1713.
    Gl agol jai 1508.
    Globe GS, 69, JO!, 196, 220, 1018, 1132,
    1372.1377, 1765, 1832, 1937, 1943, Xl.
    2309.
    Ahmet etf. str. 320.
    Sal i h-aga Vfll. 1449.
    gvardijan 1761, 1764.
    Radovan 1646.
    Goldzieher Dr. 64.
    Golub Franjo 1713.
    Golub Marko 1713.
    Gondola v.
    Gonjenje 1705. (vid. sub Potvore i
    Zul um.)
    Gorani, selo 43.
    Gorade 1530.
    Gorjani 1527.
    Gornja Bistrica X. 2157.
    Gornja Lazina Vl/l. / 387.
    Gornje Skoplje 1748.
    Gornj i Vakuf 1683.
    Goropad, 824, 827, 1881,
    1882 (vid. i sub Dinovi i
    1182.
    Gospoda bosanska str. 304.
    Gost i 70.
    Gosti nezvani IX. 1758.
    Gotovac Anto X. 2279.
    Goveda str. 207.
    Govedina 1018.
    Grabovac, fra Marko 1441.
    *

    Gradac 1541, IX. 1853.
    Gradac, njiva Xl . 2106.
    Husein kapetan 79. X. 2231.
    Gradi ka 1551.
    Gradika turska str. 321.
    Gradnja 100, 110. 171 , 559, 574, 597,
    1595, 1601 ' 1605, 1606, 1610, 1615, 1618,
    1619, 1621, 1630, 1634, 1636, 1785, 1849,
    1914, 1915, 1952, 1954. (vid. i s ub Po-
    pravak zgrada i Zgrade).
    selo 1789, VIII. 1505, X. 2216.
    Grah s lani 559.
    Orahovica X. 2088.
    Grassi A. 65.
    Grci s tr. 294, s tr. 309.
    Gregorij e Xlii papa 103.
    Gregorius a V areS 1182, 1323, 1348 str. 311.
    Gregorius XVI s tr. 359, s tr. 362.
    fra Marijan 1526.
    Grgo iz Varea, biskup (vid. s ub Gre-
    gorius a Vare).
    Grgur XVI, papa 1457, s tr. 315.
    Angjelija 1021.
    1018.
    Groblj e 559, 943, 947.
    Grobnica 25, 1018.
    Gro i jurjevski 1018.
    Groi miholj ski 1018.
    Gro i muharemski 1018.
    Gro i vilaetski X. 2275.
    Grode 808, 895, 926, 1044, 1045, 1198,
    1297, 1369. 1435, X. 2239.
    Cro.dc golo 1018.
    Mihovi l 186, 187.
    fra Petar 939. Pb. 88.
    fra Miho l, 1538.
    gora OO, 559. 1068, 1318, 1326, 1383,
    1432, 1518, 1525, 1531, 1595- 1599, 1601,
    1602, 1605, 1606, 1607, 1613, 1617, 1619,
    1621, 1627, 1628, 1630- 1633, 1634, 1636,
    1659, 1660.
    VIII. 1476. VJJI. 1477, X. 2030, X. 2034,
    X. 2214.
    fra Mijo 1513, 1657, 1658, 1690, 1693,
    1695, 1696, 1713, 1720, 1721, 1622, 1724,
    1729.
    Matija 94, 99, 621.
    Gurland A. 80.
    Gusari 1308.
    fra Anto 1513.
    fra Anto 1580, s tr. 350.
    lozo X. 2192.
    Guttich Ivan V/ll . 1520.
    Avdija 559.
    Gvozdan i 23, 73,235, 276, 286, 294, 295,
    304, 323, 591,592, 594, 595, 609, 847,
    1416.
    Habit 559, 1018, 1182.
    Habs 384, 913, 1812, 1853.
    v. kadija sarajevski
    -412 -
    Hajduci 423, 1094, 1568.
    Hajvan 332.
    1873.
    Haljine 100, 236, 362, 559, 1387, 1896,
    s tr. 295.
    Haljine svjetovne 422.
    Hambar Vl/l. /459, V/11. /496, IX. /563.
    Hammer Purgstall 65, 73, 76, 77, 85, 88.
    Han 69.
    Han str. 211.
    Han 1445, 1454.
    Handija 1354.
    1390.
    1401, 1408.
    81, 101, 14, 19,170, 180, 182, 218,
    221, 228, 361' 362, 435, 467, 559, 652,
    751 ' 752, 755, 763, 772, 774, 776, 782,
    787, 788, 789, 790, 801, 810, 817, 910,
    923, 945, 948,949,970,986,1000, 1008,
    1018, 1026, 1039, 1191, 1 l93, 1202,
    1209, 1214, 1215, 1216, 1217, 1218-
    1225, 1227, 1229, 1230- 1237, 1343,
    1244, 1248. 1250, 1253, 1258, 1260,
    1267, 1277, 1392, 1398, 1411, 1429,
    1565, 1851, 1893, 1899, 1908, 1925,
    1945, 1948. str. 323.
    V. 758, Vl . 967, Vl. 981, Vl. /002 VJ/.
    1076, VII. 1082, VIII. 1539, IX. 1877,
    X. 2086, X. 2201.
    X. 2/25.
    236, 1781.
    Haramij e (vidi s ub Hajduk) 24, 426,
    448.
    Harun al Ra id 79.
    Harz 1808, (vid. i sub Arz)
    Harzoal v. arzohal.
    Ibrahim 1868.
    Hassun Anton io, patrijarh jermenski
    str. 300.
    Hatar X. 2003.
    Hati erif 74.
    Hatnama vid. ahdname.
    Haulik, kardinal 1611.
    Ali paa 93.
    Hedat IX. !897, X. 2282, Xl. 2334.
    Heljda 559.
    Manda X. 2279.
    Hera 1431.
    Heraldika 95
    Hercegovina 98.
    128,1182,1499,1510, 1518, 1523, 1524,
    1525, 1527, 1529, str. 294, str. 302.
    Hierarhija bosanska 1747.
    Hilero, nadbiskup str. 305.
    Hispat 355.
    Historija 1578.
    Historiografija 1717, 1723, 1725, 1730,
    1732.
    Hi tiba 137.
    Hizmctija 955.
    Hodavendikjar 7.
    rims ko 1752.
    Hoffer Alexander S. J. 61.
    Horvat Karlo dr. 95.
    Hosrev paa s tr. 321, str. 333.
    Hrastovina 559.
    trgovac 1734.
    Ibro X. 21&1.
    Hronologija 88.
    1709, 1725, 1727.
    Hrvati l 731.
    516.
    Hud.et 77, 80, 82, 83, 84, 86.
    3, 10, 23, 24, 30, 31, 33, 36, 43, 49,
    58, 60, 64, 76, 78, 113, 116, 118, 120,
    140, 145, 164, 175, 176, 177, 186, 215,
    219, 229, 234, 286, 290, 294, 295, 302,
    317, 341, 360, 388, 398,401, 405,406,
    431' 438, 443, 453, 493, 514, 515, 516,
    517, 518, 525, 529, 549, 550, 573, 574,
    575, 595, 600, 604. 614, 622, 623, 646,
    649,674, 686, 704, 706, 721, 733, 734,
    735, 738, 747, 761, 763, 770, 774, 776,
    778, 785, 788, 791 ' 793, 797, 798, 811,
    819, 878, 903, 908, 9 13, 943, 976, 1077,
    1082, 1139, 1160, 1180, 1206, 1236,
    1238, 1263, 1269, 1273, 1280, 1282,
    1297, 1319, 1324, 1356, 1368, 1387,
    1395, 1409, 1421, 1484, 1488, 1666,
    1783, 1801, 1900.
    111. 377, IV. 679, VII/. /312. V/1/. /492. IX.
    1550, IX./573, IX. 17/2, IX. /73/. IX. 1840.
    IX. 1851, IX. /858, X. 2114, X. 2196, X.
    2212, Xl. 2319.
    Hurid paa 1618.
    1872.
    Hus rev beg 80.
    Huzbaa lbrahimaga 1613.
    Hvalisanje pred pukom 1182.
    Jblag 76.
    Ibrahim l s ultan 391, 407, 408.
    79, 540, 1263, 1317. 1774.
    VII/. 1353, VII/. /480, VIli. /492, VII/. /4!-3,
    X. 200l.
    alias Poean, fra Marin
    414.
    ldriz paa 171.
    ld ara 1681, x. 2151.
    lftira 70, 366, 1041, (Vid. i sub lftiradije,
    Potvore, Zulum.)
    lftiradije 1166.
    x. 2253.
    D. 64.
    lkram i e 1579.
    llam 74, 84. t 09, 135, 137, 241, 242,
    327, 340, 434, 442, 463, 487, 562, 565,
    875, 898, 904, 913, 929, 956, 1038,
    1073, 1129, 1170, 1253, 1255, 1279,
    1311, 1326, 1339, 1341, 1354, 1355,
    1430, 1441, 1443, 1450, 1698, 1767
    1793. 1805, 1820, 1832, 1843, 1846,
    1849, 1851 , 1860.
    ll s tr. 326.
    fra Grgo bi skup 1508, (Vid. i s ub
    Grcgorius a Vare.)
    fr a Ivan 1513.
    Ilirs tvo 1487, 1489, 1490, 1491 , 1493,
    1494, 1496, 1497, 1502, 1503. 1509,
    1521 , 1533, 1535, 1536, 1537, 1539,
    str. 321, s tr. 353.

    Iluk 172.
    Imam 1872, 1901.
    Imam IX. 1892.
    Imanja 101, 1792, 1794, VIIl. 1414,
    VIII. 1531, IX. 1591, X. 1791, X. 2232,
    X. 2249, X. 2300. (Vid. i s ub Agrar,
    Zgrade, Vrt).
    Imena 87, 98.
    Imots ki 86. 6, 92, 93, 127, 242. 589,
    780, 805.
    Indiferentizam vjerski 70.
    lnkvisitori 61.
    lnocentije Xlii, 98.
    Inozemci 2.
    Jnscriptio 76.
    lnterdictum str. 312.
    Intolcrancija 1852 (vid. sub Sloboda
    vjere, Sloboda kretanja, Potvore,
    Zulum).
    Inventa ri 1682.
    lnvokacija 75.
    Ipek 530, 581 , 586.
    l peni ca (lpenik) 170, 221 , 601.
    Ispati 644 (vid. s ub Hi spati).
    lspenda 796 (i s ub lspinda) .
    Is piti fra tara upnika 1033, 1034, 1056.
    lspinda 81.
    Ispisi arhivalni iz arhiva Propagande 98.
    Ispovjed 1182, 1261.
    Ivanjska 96. 629, 648, 939, 1005, 1018,
    1213, 1399, 1509, 1789.
    V/11. I463.
    X. 2300.
    Petar 25.
    lvaz 398.
    lveka vid.
    l jako 1677.
    fra Mato 1181, 1277, 1279, 1285,
    1357.
    Petar 1097.
    Aleksa dr. 100, 4.
    fra j ozo 913, 1342.
    Ivo 1402.
    1719.
    Matija 318.
    Italij a 1506, 1508, 1542, 1578, 1612, str.
    302, str. 309, s tr. 362.
    Is lam beg 347.
    Izbor bis kupa 21.
    Izgon 11 Italiju str. 333.
    - 413 -
    Izmet mediku str. 211 .
    lzmetija 1309.
    v. zulum.
    lzulama 345.
    lzun(ame) 225, 726, 727, 1382, 1383,
    1531 , 1882, 1939.
    s tr. 358.
    fra Stipo 1513.
    "Jabuka" 1018.
    Vl/l. 1356.
    j afta 1445, 1901,
    IX. 1899, X. 2015, X. 2017, X. 2262,
    X. 2272, X. 2275, X. 2290, Xl. 2327.
    j ahagdij e 362.
    j ahanj e 72.
    fra Marijan 1516, 1527.
    j aja (crljena, arena) 390, 557, 559, 799.
    jajce 2, 116, 150, 204, 41 O, 463, 477,
    51 o, 585, 611 ' 666, 714, 784, 811, 837,
    850, 939, 1005, 1018, 1039, 1141 , 1179,
    1193, 1201, 1202, 1267, 1282, 1518, 1558,
    1567, 1572, 1576, 1676, 1685, 1686, 1692,
    1700, 1701, 1736, 1739, 1815, 1816, 1839,
    1842, 1877, 1910, str. 342, str. 371.
    V. 882, VIII. 1479, IX. 1693, X. 2174.
    1525.
    j akin Tadija 1713.
    Jaklamadija 352, 353, 500.
    jakov dc Marchia 97.
    s tr. 323, s tr. 340.
    fra Marijan 1510, 1513.
    Ivan 414.
    j aman Ilija str. 345.
    j anjci 348, 559.
    j apundc 559.
    768.
    jardol 979.
    fra Ivan 1513.
    j aspre 88, 1953, IV. 654, V. 784, IX.
    1875, Xl. 2365.
    j ataci 423, 426.
    j avno mnijenje 70.
    javor 559.
    fra Petar 1733, 1735.
    j azvo Pavo 103.
    322, 559, X. 2242.
    559.
    j edrene 621 , 755, 620.
    j egulja 559, 1018.
    ban 1543, 1549, 1552, 1553,
    1560, t566.
    Vj . 72.
    j elda vid. Heljda .
    dr. fra julij an 62, 68, 69, 75, 80,
    86, 87, 90, 93, 101.
    fra Anto 1513.
    fra Marko 1513.
    Luka X. 2214.
    j elo 10 1.
    264, 644.
    j erko, knjlgonoa 1490.
    Andrija str. 345.
    j ezik bosans ki 1752.
    j ezik talijanski 1542.
    j ezik turs ki 1542.
    j os. K. 71.
    j orga N. 65, 66.
    j organi 1018.
    j osef Il, car 1182, 1508.
    fra Bla 1513, 1553.
    j ovasil 82.
    fra Ivan Frano 61, 62, 95, 1487,
    1489, 1490, 1491, 1493, 1494, 1496,
    1497, 1500, 1502, 1503, 1509, 1510,
    1513, 1521 , 1528, 1533, 1535, 1536,
    1537, 1539, 1543- 1554, 1555, 1557,
    1564, 1566, 1567, 1568, 1571, 1572,
    1578, 1614, s tr. 308, str. 371.
    Jura provinciae str. 298, str. 300.
    fra Bono sen. 151 3, str. 331 , s tr.
    344.
    fra Nikola 1504, 1508, 1511, 1513.
    fra Ivan 1508. str. 345.
    s tr. 344.
    jurisdikcija kadija 227, 364, 1004, 1009,
    1028, 1041, 1065, 1136, 1167, 1288,
    s tr. 351, str. 356.
    jurisdikcija turska 198, 213.
    fra Antun 24.
    Filip 173, 178.
    jus Regularium s tr. 297.
    Kace 559.
    96.
    Kadije (vid. i juris dikcija k.) 66, 69, 71,
    2, 17, 43, 45, 46, 48, 52- 54, 61 , 68,
    69, 71, 76, 91, 92, 93, 118, 120, 122,
    127, 135, 137, 148, 166,214, 227, 233,
    238, 242, 264, 282, 290, 395, 407, 410,
    441, 446, 462,465, 474, 476, 634, 1841,
    1898, 1937.
    VI. 927, VIII. 1485, IX. 1545, lX. 1813,
    IX. 1851, IX. 1854, IX. 1899, IX. 2000,
    X. 200 l , X. 2243.
    Kadija 1, 93, 122, 158, 238, 273,
    274, 328, 350, 441 ' 455, 461 ' 465, 475,
    496, 517, 578, 628, 716, 720, 824, 828,
    829, 838, 846, 855 867, 875, 876, 878,
    880, 891 , 898, 902, 913, 933, 942, 953,
    954, 957, 963, 966, 985, 990, 997, 998,
    1036, 1045, 1051, 1082, 1085, 1087,
    1090, 1091 ' 1100, 1104, 1105, 1113,
    1115, 1124, 1135, 1138, 1169, 1177,
    1183, 1184, 1192, 1197, 1199- 1201 ,
    1223, 1255, 1273, 1282, 1285, 1290,
    1291, 1304, 1311 , 1339, 1370, 1371,
    1388, 1448, 1456, 1471 , 1771 , 1777,
    1781, 1800, 1801 , 1810, 1817, 1825,
    1832, 1844, 1852, 1858, 1859, 1885.
    VIli. 1541.
    53
    l<adija 112, 129, 152, 155,
    157, 158, 225, 232, 235, 241 , 260, 279,
    280, 281 ' 286, 287, 291 ' 320, 327, 328,
    341' 355, 358, 360, 364, 365, 375, 378,
    388, 390, 398, 415, 417,425, 431 , 439,
    442, 443, 444, 452, 465, 466, 468, 475,
    485, 498, 516, 517, 518, 523, 525, 529
    545, 547, 550, 561 , 576, 577, 581 , 588
    595, 600, 630, 649, 659, 682, 683, 690,
    733, 757, 759, 765, 766, 769, 771' 787,
    801 , 839, 890, 891 , 986, 1079, 1156
    1167, 1192, 1370, 1588, 1767, 1770.
    1781 , 1799, 1811 , 1819, 1822, 1832,
    1842, 1861, 1865, 1876.
    VIII. 1315.
    Kadija sarajevski 68, 1, 14, 82, 85, 86,
    87, 88, 108, 118, 129, 155, 158, 182,
    189, 198, 219, 240, 246, 275, 298, 320,
    328, 342, 364, 367, 381' 387, 394, 396,
    416, 430, 431, 439, 474, 529, 548, 562,
    565, 620, 640, 651, 661 ' 667, 668, 684,
    688, 689, 693, 697, 701, 709, 716, 717,
    744, 750, 754, 755, 757, 935, 943, 963,
    1038, 1079, 1150, 1519, 1588, 1767,
    1801, 1805, 1810, 1817, 1824, 1833, 1841,
    1844, 1861.
    IX. 1858.
    Kadija 328, 339, 465, 466, 517,
    766, 786, 990, 998, 1223, 1781 ' 1800,
    1832, 1861.
    Kafadar X. 2124, X. 2178.
    Kaikdije stambols ke s tr. 294.
    Ka imet 100.
    Kajmekam 67, 91 , 237, 305, 378, 478,
    480, 506, 605, 631, 636, 665, 696, 698,
    701 ' 71 3, 826, 843, 905, 1046, 1119,
    1121' 1123, 1125, 1129, 1132, 1251, 1252,
    1320, 1362, 1363, 1377, 1383, 1394, 1396,
    1399, 1400, 1414, 1433, 1605, 1768, 1818.
    Kajmekam l. 44, V. 779, V. 784, V. 809,
    V. 906, VII. 1070, VIJ. 1095, VII. 1103,
    Vll. 1114, Vl/l. 1518, Vll/. 1522, Vlll.
    1528, IX. 1766, IX. 1768, IX. 1769,
    IX. 1772, IX. 1773, IX, 1774, IX. 1776,
    IX. 1778, IX. 1781, IX. 1782, IX. 1784,
    IX. 1808, lX. 1809, IX. 1810, IX. 1814,
    IX. 1823, IX. 1826, X. 2063, X. 2126.
    Ka iti sta ri 100.
    Jahja 579.
    124.
    Kakanj 681 .
    Kalajdija Zeba Marian IX.
    Kalamut, fra Bono 1511.
    Kalamut, fra Marko s tr. 295, s tr. 296,
    s tr. 297, str. 302, st r. 314.
    559, 1018.
    Kalelije damija 1530.
    Kalem 86.
    Kalcmdi.ie 65.
    Anto 1713,
    Ivo 1713.
    - 414
    Jazo 1713.
    Kalendari 88, 894, 931 , 1122, 1554, 1559,
    1560, 1561 ' 1564.
    Kal i evo 621.
    Kalpak 307, 476.
    559, (vid. i
    Kamate 559.
    Kambar Mchaga IX. 1723.
    Kamengrad 137, 1898.
    Kania 238.
    Kantarije 264.
    Kanun 69, 125.
    559.
    Kape 559.
    Kapele 101 , 1352, 1936.
    Kapelan i 1182, 1765.
    Kapetani 382, 779. 780, 1328, 141 3, 1427,
    1477, 1765, 1865.
    VIli. 1436, Vlll. 1447.
    Mato 1671 .
    Svrzo 978.
    s tr. 293, s tr. 296.
    Kapadibaa 254, 1813.
    Kapidija fratarski 1288.
    Kapij a travanjs ka 1175.
    Kapi jai 1018.
    Kapito vid. Capitulum.
    Kapolan s tr. 294.
    72, 85, 95.
    Kanicson 66, 7.
    Kara Vl. 942.
    Vuk 69, 72, 1500.
    begovi 1866, IX. 1817.
    Kara ula Lovrinac 1457, 1501, 1508, 1513,
    1517, 1572, 1576, 1580, 1658, 1716, s tr.
    298, s tr. 301, s tr. 303, s tr. 304, str. 331,
    str. 334, s tr. 337, str. 346, str. 354.
    IX. 1836, X. 2102.
    Karban 68.
    mir, tekst 97.
    Karsniewicz A. 8 1.
    Kars imal l X. 1799.
    Kasaba 69.
    Kasaba IX. 1731.
    Kasa balije 1048, 1074, 1091 , 1092, 1212,
    1238, 1257, 1278.
    739.
    Kasumbeg 775.
    Kasum s pahija 721, 732, 737, 739, 741 ,
    743, 783.
    Ka tel Go m ilica 1294.
    1557.
    Katekizacija 1182.
    Fra no X. 2115.
    Kati! 891.
    Katolicizam (u pogibelji) 1731.
    . Li st" 1719.
    fra Ilija 1513.
    902.
    Ka urac IX. 1851.
    Kauri 1005.
    l<aurs ka 369.
    Ka va 1018, 1518.
    Kavaz 69, 1361.
    Kavga 1074.
    Kavga s tr. 211.
    Kaza 72.
    Kazan i ja 424, 694, 949, 1084, 1259, 1274.
    Kazne 69, 72, 1182, 1917.
    Kemura 70, 72, 78, 79, 94, 95, 6.
    Kekeli Ivanica 1348.
    Kesa 74.
    Kesedij e vid. Razbojnici.
    Kesim IX. 1620, IX. 1723, IX. 1726.
    Kilid 8 1.
    Kirija 559, 1920, s tr. 207.
    Kirija 559.
    Kirija popova 559.
    l<iridij e 1281, 1829.
    Ki seljak 1758, s tr. 347.
    Ki seljak (upa) 1737.
    Kjutubhana 72, 180.
    (mjesto za gaenje vapna,
    559.
    Kladanj 285, 474.
    Klak (vapno) 559.
    Klani ca 1868.
    Klapovirci str. 342.
    Kla nj e 559.
    Klerici 101O, 1182, 1384, 1480, 1506, 1520,
    1526, 1542, 1584, 1612, s tr. 302, str.
    305. s tr. 309, s tr. 313, s tr. 361, s tr. 362.
    Kleri ci bosanski s tr. 331, 332.
    Klerici u Djakovu 1689.
    Kleveta 70 (vid. Potvore i Zulum).
    fra i mun 90.
    Klinci 972.
    Klis 52, 94, 264, 1053.
    Klisa / . 44.
    fra Ivan s tr. 309. s tr. 313, s tr.
    316, s tr. 322, str. 326, str. 331, s tr.
    338, s tr. 341, s tr. 355.
    116, 1552, 1558.
    559.
    Ivan Pb. 115.
    fra Stipan 1018.
    Kmetovi 81, 273, 274, 283, 423, 515,
    559, 973, 1206, 1269, 1280, 1472, 1570,
    1784, 1865, 1941.
    Marij a 559.
    fra Mato 913.
    fra Anto 1504, 1511, 1526, s tr.
    298, str. 311, s tr. 322, s tr. 326, str.
    327, s tr. 328, s tr. 329, s tr. 337, s tr.
    339, s tr. 355, s tr. 356, s tr. 362, s tr.
    364, s tr. 365, s tr. 366, s tr. 367.
    fra Anto 55, 70, 80, 91, 98,
    229, 1689, 1739.
    Knjiga v. pi s mo.
    Knjiga vid. s ub bujuruldi.
    "1\ njiga" VII. 1077, VJJI. 1237.
    !\njiga s utjeska 98.
    Knjiga otvorena 4.
    Knj ige 1544- 1554, 1555,
    1557, 1558- 1564, 1566- 1568, 1571,
    1574.
    Knjige srps ke 1660.
    Knjigonoa (pi s monoa) 77, 1490.
    Knjievnost 1709 (vid. Il irs tvo,

    Knjievno drutvo 1728, 1730, 1731.
    Knjinica 543.
    Koba 97, 72, 118.
    s tr. 322.
    Kodabaa 1470, 1565.
    Kohler j . dr. 69.
    Koko i 390.
    Kolanija Asanaga 86.
    1772.
    Koldije 344.
    Kolekta 1049.
    Kolera 1551, 1552, 1553, s tr. 313.
    Koln s tr. 327.
    Kolo 1709.
    Kolo, fra Mato 1322.
    Kolo mlinsko 559.
    Kolonia vid. Koln.
    Komarice 1348.
    Komesar provinci je 1042, 1056.
    Komore 330, 339, 344, 395, 533, 559,
    620, 624, 679, 866, 889, 1 018, 1256,
    1351, 1460, 1466, 1467.
    IX. 1818, X. 2171.
    Komo ina 1507, 1512, 1520.
    Konak 1467, (vid. Konakdij e i Musafir-
    hane).
    Konakdije 101, 85, 125, 147, 189, 203,
    206, 209, 217, 283, 298, 306, 333, 339,
    348, 356, 364, 365, 378, 390, 408, 488,
    492, 495, 496, 509, 513, 565, 576, 599,
    640, 643, 675, 682, 692, 701, 758,818,
    826, 1009, 1014, 1050, 1099, 1163, 11 90,
    1773, 1781, 1797, 1798, 1809, 1813, 1818,
    1819. (Vid. i Musafirhana).
    Koncil vatikans ki 1670, 1688.
    s tr. 356.
    Kongrcgacion vid. Capitulum.
    901.
    Jons uli 1520, 1608, 1618,1623, s tr. 294.
    Kons ul a us trijs ki 1396.
    Kons ul francus ki 1361, 1660, 1721.
    l<ons ul at austro-ugars ki 1724.
    Kontrakt v. ugovor.
    Konvertit 1750.
    Konjcvica brig X. 2283.
    1871.
    Konji 101, 133, 227, 476, 819, 838, 842,
    1018, 1256, 1358, 1368, 1808, 1903, 1919,
    1922, s tr. 209.
    Konjic 18, 1463.
    fra Matija 25,
    1382, VIII. 1337.
    !\ opija 2, s tr. 352, X. 2136.
    - 415 -
    Kopile 1360.
    1\opunovi 559.
    1\or crkvcn i 254.
    fra Martin 90.
    Korda str. 302.
    s tr. 322, s tr. 336, s tr. 348.
    Korekcija 1311.
    S. 68.
    Kosci 559, 1018.
    Kose 1018.
    Kostajnica 382, 1005, 1508, s tr. 334.
    Mita dr. 4.
    fra Paskal 1527.
    Ko ulje 559.
    Kotao rakins ki 386, 1781.
    Kotlarina 1163.
    Kotor 559, 939, 1018, 1034, 1518, 1562,
    s tr. 342, s tr. 353, s tr. 356.
    Kotor (Tuzla) 1944.
    Kotroman s tr. 309, str. 326, s tr. 328,
    str. 329. s tr. 337, s tr. 340, s tr. 348,
    s tr. 356, s tr. 358.
    fra Grgo 1427, s tr. 322,
    s tr. 324, Xl. 2314.
    Karl 4.
    fra Augustin 1511.
    fra Stipan 973, 1018.
    Kozao (KozO, gen. Kozla) 42, 112, 235,
    276, 286, 309, 336, 350, 363, 374, 541'
    542, 573, 593, 594, 604, 625, 656, 669,
    671.
    Kozara 559.
    Koze 559.
    Kozo-grad fi t, 68.
    Kozluk 760.
    Koe 1018.
    125, 133, 1046.
    Kraelitz 73, 75, 76, 89.
    fra Bartol 1513, s tr. 337.
    KrajiSnici 1551, 1552, 1558, 1572.
    Kratelj vid. kolera.
    K ral jevi bos anski 23.
    fra Angj eo 101, 1499, s tr.
    322, s tr. 336.
    95, 1541, IX. 1561.
    1018, 1155.
    J< ugaen i 1294.
    K res s tr. 322.
    Kreevo 61, 63, 68, 85, 1 06, 133, 223,
    334, 339, 348, 352, 353, 372, 504, 508,
    531' 532, 581, 633, 634, 638, 640, 644,
    653, 663, 668, 697, 701, 717, 763, 782,
    802, 814, 824, 825, 907, 921' 923, 935,
    945, 948, 949, 990, 998, 1008, 1033
    1046, 1 069, l 079, 1089, 1146, 1167,
    1182, 1194, 1203, 1207, 1209, 1215,
    1253, 1323, 1351, 1455, 1474, 1480,
    1511 , 1513, 1523, 1524, 1530. 1570,
    1579. 1640, 1690, 1697, 1737, 1812,
    1835, 1851, 1863, 1902, 1913, s tr. 308,
    s tr. 330, str. 339, s tr. 342, s tr. 349,
    str. 365, str. 366.
    Pb. 106, IV. 704.
    franj evac 95.
    . fra Mato 1018, s tr. 209.
    954.
    fra Ivo 1557, X. 2043.
    fra Nikola 100, 1666, 1672, 1676,
    1677, 1682, 1685, 1686, 1692, 1700- 1702,
    1706, 1723, 1728, 1732, 1736, 1737, 1739,
    1756, 1760,
    X. 2145.
    VIli. 1346, XI. 2316.
    fra Marko 1327.
    fra Mato 99, 584, 1246, 1357,
    1382, 1712,
    V/11. 1360, IX. 1563, X. 2031, X. 2038,
    X. 2047.
    fr. Stjepan 1513.
    Kri to Ma rko X. 2204. X. 2213, X. 2240.
    Xl. 2350.
    1013.
    867, 875.
    kadija 966.
    Krizma 1702, 1706, s tr. 313.
    Krianac, fra j ako 1504, str. 316, str.
    324, s tr. 326, s tr. 363, s tr. 368.
    Krianac, fra Petar 1484 1490 1494
    1504, 1510, 1511, 1513, 1521, 1580. '
    Krmci 559, 1294, 1458.
    Krpanje 559.
    Kronika 96, 98.
    J\ roni ka K 99.
    Kronika kreevs ka 98.
    Kronika s utjeka 98.
    Krov 1895, 1902.
    1\rov crkve 15.
    1\rstac 84, 540, 625, 669, 671, 711, 722,
    724, 735, 742, 804, 807, 1170, 1587.
    VIli. 1366, VIli. 1378, VIJ/. 1382, VJII.
    1383, Vl/l. 1385, V/lJ. 1393, IX. 1573.
    Vlll. 1357.
    1178.
    Krvarina 68, 101.87, 181 , 201 , 260, 264,
    288, 316, 324, 330, 389, 419, 514, 546,
    558, 609, 613, 619, 637, 903, 977, 979,
    982, 997, 1018, 1053, 1207, 1264, 1265,
    1277, 1362, 1430, 1830, 1855. IX. 179fi.
    X. 2003.
    VIIl. 1382, VIII. 1476, VIII. 1477,
    VIli. 1496, IX. 1593, IX. 1806, IX.
    1832, IX. 1836, IX. 1840, IX. 1851,
    IX. 1855, IX. 1858, X. 2014, X. 2039,
    X. 2042, X. 2126, X. 2127, X. 2168,
    X. 2189, X. 2237, X. 2288, Xl. 2354.
    1\uga 843, 851, 913, 1294, 1779.
    559.
    Kuhar 1807.
    Iva X. 2022.
    J\ fra Andrija 1508, 1511, 1513,
    1527. 1572, s tr. 312, s tr. 318, s tr. 321,
    s tr. 323. s tr. 330, 331, 333.
    1. S. 61, 1$5g,
    Kukuruzi 1601
    Kulandija Asanaga
    Kulaur 307.
    Kulenvakuf 1558.
    Kulijer, fra Bla M. 98.
    Kulier Marko 1492.
    conte 783.
    Ivo str. 322, s tr. 326, str. 342,
    X. 2114.
    Nikola 598.
    fra Nikola 379.
    Kumarina 123.
    str. 322, str. 326, s tr. 328,
    str. 358.
    Kuna Boo str. 345.
    Kuna, fra Filip 1533.
    Kuna Natalis 1518.
    l \ unarina 404.
    Kupres 1006, 1018, 1053, 1281 , 1518,
    1521, 1775, s tr. 302, str. 315, s tr. 345,
    s tr. 358.
    Kuran 66.
    Kuriri 559, 1056.
    Kuskuni s tr. 294.
    Kustod 1841.
    Kus ur 1828, IX. 1783, IX. 1790.
    Kutlea, fra Mijo 1513, 1518, 1866, str.
    345.
    Kvasina Petar IX. 1847.
    str. 322.
    fra Lovro 1573, 1623, 1738.
    Lagumi 236.
    Laik 559.
    Lan s tr. 208. X. 1863.
    901.
    Ivan 1307.
    fra Lovro 100.
    9 1.
    Lava 96, 559, 913.
    Pb. 82, Ob. 83.
    La vanin 90.
    La vanin, fra Filip 1042.
    Lavanin, fra Mato 913, 939, Pb. 26,
    Pb. 27.
    Lavanin, fra Nikola 913, 931.
    fra Ivan 1513.
    Lazaris ti str. 296.
    Lazdol X. 2296.
    fra Nikola Pb. 45.
    Leipzig 1517, 1520.
    Leko Ivo 1713.
    fra Marin 96.
    fra Marijan 1 521 .
    Lektor 1182.
    Lemozin Pb. 130, Pb. 136, Pb. 137, Pb.
    139, Pb. 143, Pb. 151, Pb. 152, Pb.
    153, Pb. 155, VII. 1148.
    Lemozina (vid. i Pronja i Sadaka) 100,
    - 416 -
    382, 489, 652, 988. 1003, 1 018, 1 056,
    1063, s tr. 3t0.
    Leno 81.
    Lepa n, fra Anto 1018, 1056, str. 209.
    Pb. 133, Pb. 135, Pb. 150, Pb. 151,
    Pb. 156.
    Lepenica 61.
    Liak Marko 1713.
    506, 514, 536, 628, 655, 712,
    720, 759, 784, 803, 824, 827, 828, 829,
    830, 831 , 832, 836, 840, 845, 848, 851'
    853, 854, 857- 860, 863- 865, 869- 871 '
    879- 881, 883. 885, 886, 891, 907,
    911, 925, 933. 934, 942, 95I - 953,
    960, 962, 965, 971) 974, 975, 985,
    991, 993, 995, 1080, 1085, 1087, 1090,
    1098, 1104, 1108, 1109, 1111) 1113,
    lll4, 1115, 1116, 1117, 1121 , 1124,
    1127, 1128, 1130, 1131 , 1133, 1134,
    1137, 1138, 1145, 1147, 1148, 1152-
    1154, 1162, 1164, 1168, 1171, 1174,
    1175- 1178, 1183, 1187, 1197, 1199,
    1200, 1201 ) 1203 - 1205, 1245, 1420,
    1434, 1495, 1787, 1803, 1878- 1882,
    1884, 1887, s tr. 320.
    Lijekovi 1720.
    Lika 264.
    Likar vezirev 1525, str. 333.
    Lipnizer (de), fra Stjepan 1513.
    Liskovica (upa) 1739.
    List Muhamedov 95, 822, 944.
    fra Frano 1513.
    Livno 189, 211 , 559,779,800,939, 1012,
    1018, 1246, 1294, 1428, 1468, 1477,
    1495, 1518, 1733, 1756, 1795, s tr. 363,
    X. 2261.
    Lybier A. H. 73.
    Lyon str. 304, str. 322.
    Lojalnost 1619.
    Lokmadij e 765.
    Lole 771 .
    Louis Philippe 1530.
    Nikola 598.
    j ozo 1393.
    Mati.ia, neimar 1632.
    Loze 1638.
    fra Grgo 1513, 1557.
    fra Pavo 913.
    fra Lovro 151 O.
    s tr. 315, str. 358, s tr. 360.
    Lugovi 644, 1164, 1363.
    Luk 559.
    Luk bijeli 559.
    Lukovac X. 2207.
    Lutfi paa 67.
    fra Martin 4, 102,
    ime 92.
    Ljubija 559.
    aban aga 725.
    Lj (upa) 1716.
    Mada 1802.
    fra j osip 1516, 1525.
    Menu, sarajlija 1376.
    Magjari 238, 1731 .
    Mate Magjar X. 2075.
    Mahala Kalamutova 1582.
    Mahala Kolina IX. 1851.
    Mahalbae 891, 1360.
    Mahmut II, s ultan 1455.
    Mahmut paa VII. 1170.
    Mahzar 84.
    Mahzul 74.
    Mai, kardinal str. 329.
    Majdan 286, 522, 559, 591.
    Majdanac X. 2297.
    Majdani 23, 50, 52, 903, 1207, 1848.
    X. 2286, X. 2297.
    Majdandije 57, 66, 88, 104, 493, 507,
    604, s tr. 21 o.
    Majs tori 559, 1294.
    Makarluk (vid.
    Makars ka 69, 127, 159, 589, 621, 1896.
    Andrija VIII. 1458.
    Mali do Xl. 2301.
    Mali Orin l X. 1560.
    Mehmed 559.
    Asan, alaj-beg Xl. 2106.
    Muhamed beg 1018.
    fra Bono 1440.
    Alaibeg lX. 1810.
    Malo selo X. 2193, X. 2242, X. 2261.
    Malodobnici 1853.
    Malvarica 219.
    s tr. 296.
    Mavineji 98.
    fra Stipan 1508, 1520, 1527,
    str. 304, s tr. 314, s tr. 318, str. 321,
    str. 323, s tr. 324, s tr. 326, s tr. 330,
    i. d., str. 337, str. 354, s tr. 364.
    Marina ravan VJ/l. 1378.
    Niko X. 2048.
    fra Bono 1513.
    Angj a 1656.
    eri Ivan IX. 1832.
    Marko str. 304.
    fra Marijan 1759, 1761 - 1764.
    fra Stjepun 99.
    fra Stipan 237, 1357, 1463,
    1504, 1510, 1511 , 1513, 1516, 1517,
    1526, 1792, str. 331, s tr. 343. X. 2014,
    X. 2083.
    str. 35 t.
    Maro 499.
    Mars igli 71, 95.
    fra Gr go 1573, 1623, 1650, 1651,
    1653, 1660, 1663, 1703, 1705, 1720-
    1722, 1724, 1734, 1746, 1747, 1757.
    juro X. 20r-4.
    s tr. 348. str. 349.
    Ivo str. 329, ztr. 348.
    Marva 1305, 1613. Xl. 1731.
    Ma rtolos 4.
    fra Augus tin 1507, 15012, 1513
    1517, 1519, 1525, 1527.
    fra Bla 1679.
    Maras Lucija 211.
    Mara mice s tr. 208.
    biskup 95.
    fra Marijan 379.
    fra Ilij a 1527.
    Mate X. 2034.
    Angje IX. 1822.
    Franko 24.
    Marile t 84 38, 235, 301, 414, 559, 723,
    VIIl. 1337, VIli. 1333, Vlli. 1349,
    VII/. 1353, V/ll. 1356, VlJJ. 1357,
    Vl/l. 1360, VII/. 1366, VIIl. 1378,
    Vl/l. 13[_8, VII/. 1401, Vlll. 1508,
    VIII. 1521, VIIl. 1523.
    fra Bono 1513.
    Maslo 322, 348, 559.
    Mastilo 76, 559.
    Matan, s luga str. 315.
    Mataradija 472, 477. 483, 487, 497, 500,
    503, 1851.
    Mataradi-baa 483.
    Mataradi i lagum 716.
    Matare 538.
    Ma terins tvo 1916, 1934.
    Mati ce upske 95.
    fra Ambrozij e 1513, str. 331, s tr.
    365.
    fra Stjepan, Solinjanin 99.
    fra Tomo 1018.
    Pb. 77. Pb. 78.
    fra j akov 98, 99, 1182.
    P. dr. 72.
    Matorac, planina 341, 358, 393, 406, 453,
    484, 573.
    IX. 1731.
    Mato (ime) 908, 909.
    fra Pavo 1513.
    Matulina 1182.
    Mazhllr 1813.
    344, 497.
    Mazuluk str. 321 .
    Med 322, 348, 559, 1018.
    Medi cina 1507.
    Medicus iz Sarajeva s tr. 213.
    Meditacija 1182.
    Medo, Frano 1666. IX. 1574.
    Medresa 78, 80.
    juro a lias 1473.
    X. 2118.
    Medjuputje X. 2242.
    Medilis vezirski 1703.
    Mehafluk 1589, 1626.
    Mehmed 11, sultan 62, 83, 90, 94, 1, 270,
    274, 1511, 1513, 1579, str. 300.
    Mehmed Ill, 170, 182, 188.
    Mehmed IV, 94, 470.
    - 417 -
    Mehmed paa 1519.
    Mehmed Emin, kadija sarajevski l.
    Mehmed paa Silahdar 95.
    Mehmed IV. 701.
    Mehmet Zabit paa IX. 1816.
    Mehmur (v. memur)
    Meka 1529.
    Mekinje 559.
    Mektabdi 76.
    Melioracije tla 1410.
    s tr. 354.
    VII/. 1406.
    Memur 136, 146, 201, 236, 265, 268,
    297, 411 , 439, 485, 566,634, 718, 731 ,
    820, 1 038, 1440, 1845, 1858, 1863.
    Men ura 79.
    Menzil hana 1018, 1029.
    V. 722, VII. 1200, IX. 1825, IX. 1834,
    lX. 1843, IX. 1844, IX. 1845, lX. 1897,
    IX. 1899, IX. 2017, X. 2109, X. 2199,
    X. 2202, X. 2203, X. 2206, X. 2209,
    X. 2222, X. 2225, X. 2229, X. 2234,
    X. 2236, X. 2256, X. 2257, X. 2260,
    X. 2262, X. 2265, X. 2272, X. 2273,
    X. 2274, X. 2290, X. 2293, X. 2298,
    Xl . 2302, Xl. 2303, Xl. 2305, Xl. 2306,
    . Xl. 2311, Xl. 2312, Xl. 2317, Xl. 2323,
    Xl. 2327, Xl . 2331, Xl. 2334, Xl . 2339,
    Xl. 2343, Xl. 2356, Xl. 2357, Xl. 2318.
    Menzil zaira 1018.
    Menzildija 1807.
    IX. 1834.
    Menzilska jaspra X. 2276.
    1808.
    Meremat 191 O, 1932.
    Meskeme s tr. 348, str. 350.
    Meso 559, 1018.
    Mestve 559.
    68, 71 , 823, 1843, 1866.
    X. 2171.
    u Travniku 100.
    aga 1018.
    Vl. 941.
    Metodika his toriografij ska 1725.
    Metropolit v. Vladika
    Metterni ch str. 298, s tr. 300, str. 346.
    Mev1ana Ridvan 79.
    Mezzofanti s tr. 329.
    fra Frano 1504, 1526, 1527, str.
    295, str. 299, s tr. 309, str. 313, s tr. 322,
    str. 333, str. 339, str. 348, s tr. 353,
    s tr. 370.
    Mihaeloglu Skenderbeg 4.
    klerik 1535.
    Mato 1713.
    Mijo 1713.
    Mikhaz 499.
    fra Mato 1513.
    fra Stjepan 151 3.
    89, 96.
    396, 724, 893, 1958.
    VIII. 1414, IX. 1551, IX./553,/X. 1817,
    IX. 1840, IX. 1860. X. 2009, X 2127.
    X. 2185, X. 2193, X. 2210, X. 2287,
    X. 2288.
    fra Augustin, biskup 9S, 99, 1367,
    1373, 1384, 1444, 1457, 1508, 1512,
    s tr. 308, str. 329, s tr. 360.
    Filip VIII. 1398.
    fra Franjo 96, 98, 554.
    fra Marijan 98.
    fr!l Tomo s tr. 209.
    fra Marija n 1604.
    Ma rija n Xl. 2115.
    fra Marko 1513, 1634, s tr. 345.
    fra Pavo 1513.
    fra Simon, 1508, 1511, 1513,
    1514, 1527, s tr. 316, s tr. 317, s tr. 321,
    str. 330.
    fra Bono 1742, 1748, 1754, 1755.
    Frano 1324.
    Milodra(evo) 89.
    Milod ra l , 23, 1354, 1513, 1579, str. 300.
    Milosrdne sestre 1693.
    Milostinja 19, 63 (vid. i s ub Sadaka).
    Milutin Knez 94, 4.
    Lucija 24 .
    Luka 559.
    Mini ster provi ncia lis 70 (vid. i Provin-
    cijal).
    begovi 1744.
    Mi rale m 1411.
    Mi raz 1484.
    Miraidije 1823.
    fra j ova 1294.
    Mirija 8.
    IX. 1860.
    Mi se 96, 100, 559, 571 , 996, 1005, 1006,
    1018, 1022- 1024, 1056, 1081, 1083,
    1089,1101 , 1110,1122, 1182, 1508,
    s tr. 301, s tr. 341.
    Pb. 120, Pb. 122, Pb. 127, Pb. 143.
    Mi s ijonari 1034.
    Mito (vid. i s ub Bak i) 339, 559, 665,
    1845, str. 212.
    Mitropoliti (v. Vladike).
    Ivan 414.
    Mjenice 1620.
    Mjere 559.
    Mj erenje crkve (v.
    Marko 414.
    Ml etci s tr. 330.
    Mlijeko 559.
    Mlinarina 143.
    fra Lovro 1513.
    X. 2200.
    Mlinovi 9, 229, 324, 706, 734, 748, 1375,
    1406, 1869.
    VIII. 1414, IX. 1551, IX. 1836, X.
    2258, Xl. 2344.
    Mobilizacij a 1576.
    54
    559.
    233, 264.
    Mokronoge 1439, 1518, s tr. 356.
    fra Ivan 1513.
    Moldovan, Ali paa 80.
    Moldovska 1508.
    Molitve za lij ek 1878, 1885, 1890.
    Molla Hassan Elkjcl.fi 7.
    Mollajoni j osephus Maria 1504, 1508,
    1511 , 1513, 1514, 1524, 1527, str. 303,
    str. 322, str. 326, str. 327. str. 330,
    str. 363, str. 364, str. 369.
    Mollinary A. 61.
    Momci fratarski 559, 785, 905, 908, 909,
    979, 982, 1198, 1269, 1471.
    Momci kadijini 1018.
    fra Augustin 1513.
    Montpens ier 1530, str. 296, 299.
    . Morali, Ali paa IX. 1814, XI. 2322.
    . Marune 1018.
    Mosor 559, str. 323.
    . Mostar 83, 193, 621 , 969, 1044, 1206,
    1337, 1472. .
    Motike 559.
    . Moulin, konsul 1721.
    Mrtovina 1206.
    Mrtvaci 843, 855, 856.
    Mubair 68, 78, 568,761, 891,913, 947,
    l 070, 1299, 1354, 1419, 1445, 1820,
    1829, 1830.
    Mubairija 1343.
    69.
    Muderis 78.
    R. 77, 80, tl5.
    Mudir 521 , 1644.
    Mufesul-defter 358.
    . Mu feti 71, 52, 79, 1 09, 135, 874, 1647,
    1814.
    IV. 712, lX. 1848, IX. 1849.
    Mufeti, ruhbana (Visitator) str. 347.
    Muftija 78, 109, 1017, 1206, 1594, 1902,
    1932, 1936.
    Muhamed, prorok 361.
    Muhamedova knjiga (vid. sub List
    M.) 100.
    . Mehmed 1280.
    Muhimat 149, 411.
    Muh ur 76, 78, 84, 85, 59, 61 , 69, 78, 82,
    93, 120, 148, 172, 242, 286, 336, 344,
    476, 508, 559, 573, 697, 717, 755, 779,
    880, 990, 998, 1113, 1174, 1282, 1311,
    1464, 1713, 1803, 1871.
    Muhurdar aga str. 293.
    Muhur-sahibija 922.
    akir Muhamed 79.
    Mula 7, 44, 248, 282, 300, 337, 373, 374,
    376, 401, 441 , 447, 449, 553, 581, 610,
    673, 728, 785, 794, 838, 866, 922, 924,
    g44, l 073. 1077, 1082, 11 oo, 1107, 1192,
    1226, 1234, 1236, 1243, 1264, 1279,
    1289, 1303, 1324, 1325, 1372, 1451 ,
    - 418 -
    1541, 1766. 1768. 1773, 1798, 1819,
    1904, 1906.
    Mula Amid X. 2089.
    Mul' Avdia Kafadar lX. 1851.
    Mula bosanski 6fi.
    Mula Hasan Elkjafi 66.
    Mula-lbraim IX. 1801.
    Mula Mehmed VII!. 1498.
    Mula Mustafa lX. 1872.
    Mula sarajevski 79.
    Mula u Imotskom 6.
    Mulazim 71.
    Mumejis 74.
    Murafa 212, 320, 1588, str. 298.
    Murasela 86, 72, 300, 304, 328, 498, 506,
    507, 527. 533, 534, 563, 565, 569, 588,
    608, 630, 632, 655, 660, 661 ' 673, 690,
    693, 700, 712, 716, 729, 736, 757, 759,
    784, 820, 838, 844, 845, 855, 856, 858,
    859, 863, 870, 871 ' 880, 881 ' 891' 893,
    900, 907, 910, 911, 924, 946,954, 957,
    960, 969, 985, 991, 997, 1051 ' 1088,
    1 090, 1091 ' 1093, 11 oo, 1105, ll 08,
    ll 09, 1111 ' 1113, 1116, 1117, 1124,
    1127, 1128, 1130, 1134, 1135, 1138,
    1152- 1155, 1162, 1165, 1168, 1171,
    1174, 1178, 1184, 1187, 1192, 1193,
    1199, 1212, 1226, 1228, 1234, 1241'
    1245, 1264, 1268, 1275, 1289, 1303,
    1330, 1371 , 1381, 1388, 1402, 1417,
    1420, 1426, 1434, 1448, 1456, 1458,
    1501 , 1587, 1771, 1773, 1774, 1878,
    1885, 1886, 1889, 1890, 1891.
    VJ/l. 1493, Vl/l. 1485, V Ill. 1541.
    Murat I, sultan 73.
    Murat Il , 94.
    Murat Ill, sultan 80, 94, 96, 97, 98, 100,
    125, 159, 160.
    Murat IV, sultan 72, 315, 318, 325, 326,
    389.
    Tadija 1512.
    Musafirhana (vid. i Konak, Konakdij e)
    63, 83, 12, 51 l 125, 183, 231 ' 232, 258,
    273, 274, 283, 408, 481, 495, 496, 513,
    565, 575, 612, 644, 645, 652, 653, 659,
    678, 818, 826, 856, 890, 923, 987, 989,
    998, l 067, 1223, 1242, 1277, 1361 ' 1946.
    lX. 1758.
    Musafiri 1123.
    Musafi rluk 1804, 1809, t811 , 1813, 1818,
    1819, 1831, 1833.
    Muselim 66, 71, 16, 220, 633, 638, 642,
    648, 668, 681 , 690, 716, 718, 750, 885,
    923, 947, 975, 1053, 1190, 1207, 1477,
    1508, 1519, 1552, 1765, 1836, 1840,
    1845, str. 345.
    Muselim-paa V. 755.
    Museveda 1018, 1776.
    Mustafa Ahmed, 81.
    Mustaj Agji-paa l X. 1803.
    Mustaj-paa Vl. 949.
    MuSir 1519.
    Mutuluk 981.
    Mutemin 1442, 1454.
    Muteselim 322, 511, 611 , 876.
    Mutevelija 1839.
    VIli. 1308.
    Mutvak (vid. i sub Zgrade) 431 , 451 , 567.
    Muvtij a (v. Muftija).
    Muzej samostana til.
    Muzura! 535.
    Nadbarj a VJ!/. 1293.
    Nadbiskupi ja vrhbosanska 1755.
    Nadnica 559.
    Nafaka 345.
    Nagodbe 1854, IV. 701.
    Nahija 72.
    Nahzur Hasan beg 70.
    Naib 71, 273, 283, 473, 605, 640, 684,
    744, 757, 887, 986, 1360, 1388.
    Naib kreevski 209.
    Najam 1920.
    Najam (quasi 1282, 1311, 1324.
    Namet 1018.
    Namjesnici bosanski 98.
    Namjesni t va kr. ug. str. 338.
    Napastovanje (vid. Musafirhane Zu-
    lum) 130.
    Napojnica 800, l 071.
    Napredak materijalni 1731.
    Naredba Vl. !-28.
    Narentinus Prudentius 91.
    Narodnost bosanska 1689.
    Narratio 76, 77.
    Narudbe 313.
    Nasilje 93. (vid. i sub Zulum)
    Nasljedst vo (vid. i s ub Batina) 463,
    468, 470, 546, 613, 617, 781, 820, 1207,
    1916, 1924, 1928, 1937.
    Naice, samostan 96.
    Naveselje 974.
    Nazar 276.
    Necrologium 1709.
    fra Martin 69, 89, 92, 101, 1513,
    1581, 1612, str. 302, str. 334, str. 337,
    str. 354.
    fr a Stjepan 151 3.
    Neimar 1285, 1463.
    Stipan 95.
    Nepokretnine 1936.
    Filip 111. 377.
    Neretljanin Mujo 1587.
    Neretva 27, 33, 43, 65, 82, 106, 189,
    219, 340, 413, 946, 956, 969, 1045,
    1198, 1297, 1435, str. 294, VII!. 1315.
    Netrpeljivost (vid. sub Intolerancija,
    Zulum) 1334.
    Neutral nost otomanska 1308.
    Nevesinje 214.
    Nezakonitost 97.
    Nijemac 69, 889.
    Nika Koma r LX. 1534.
    fra Ivan 1513.
    fra Matija 1506, 1527.
    Nikon, patriarh 1577.
    Nimac (vid. i sub Austrija i Ni-
    jemac).
    Nimac Mehmed eff. 972, 980.
    (orden) 1672.
    Ni andi baa 65, 73.
    Nizam str. 311.
    Njive (vid. sub Agrar) IX. 1850, IX. 1853,
    X. 2034, X. 2089.
    Nonja 66, 72 (vid. sub Haljine, Odi-
    jevanje).
    Novac 724, 743, 1930.
    Novac u redovnika 1182.
    69.
    Stojan 81, 95.
    Novi 1865, 1907, VIIl. 1436, VJ/J. 1447.
    Novi Pazar 621.
    .Navici 1182, 1324.
    .Noviciat 1443, str. 356.
    .Novine 1517, 1520, 1543, 1546, 1555,
    1564, 1623.
    Novine Ilirske str. 341.
    Novi ne (Leipzig) str. 339, str. 344.
    Novine str. 321.
    Novogradnj e (vid. zgrade) 450, 559.
    No 71.
    Nufus 1565.
    - Imam IX. 1804, X. 2012,
    X. 2210.
    Mula Salih 1357.
    Numizmatika 88, 1503, 1553, 1708.
    Nuncij 1511, 1522, 1755, str. 299.
    Nunciatura str. 338.
    Xl. 2148.
    Obeenjaci 68.
    j osip 598.
    Obskurantismus 1508.
    Obveznice 1097.
    "Obzor" 1708.
    Ocat 559.
    98, 1499, str. 296.
    (fra Filip iz - ) 999 (vid.
    str. 308.
    559.
    X. 2092.
    Marko str. 293.
    Qdijevanje 307, 315, 318, 325, 326, 422,
    476, 1 094; 1182, 1273, 1799.
    vid. Nonja i Odijevanje.
    Oficiji 996.
    Ogl edala 1188.
    Ograda 391, 1142.
    fra Nikola, biskup 607, 61 O,
    613.
    ()ghuz kan 72.
    Oholost str. 359.
    fra Lovro 1006, 101 O, 1020.
    -419-

    Pb. 71.
    fra Augustin, biskup, 1 t 82, 1508.
    Okolohodnica (vid. i Okrunice) str. 311 ,
    str. 312, str. 314, str. 348.
    Okrunice 1504. 1585, 1645.
    Okrunice komisarske 1575.
    Okruni ce provincijalske 1182, 1511 .
    Okupacija austro-ugarska 1742- 1744,
    1746, 1747.
    Mustafa paa 207, 210, 257, 259.
    Olovo 62, 223, 28j, 339, 344, 352, 353,
    372, 465, 472, 531' 532, 559, 581 l 652.
    653, 663, 668, 701 ' 717. 819, 1780,
    1851, 1856, 1913.
    Oltari 103.
    Oltarske trabine 1702.
    Omer paa Latas 102, 1561 , 1562, 1570,
    1572.
    Opanci 559.
    Opara 1886.
    Opijelo (cijena) str. 341.
    Oporuka 598, 1937.
    Oprost (biskupski) 1188, 1610.
    Opskrba besplatna (vid. sub
    Konakdije, Musafiri, Zulum).
    1018.
    Orahovo selo 23, t 128, 1280.
    Oranje 559.
    Orasi 559.
    Oraje 1356, 1400, 1486, str. 358.
    X. 2196, X. 2266.
    Ordija carska 530.
    Orgulje 1312, 1314, 1320.
    Orlenike 852, 1139, str. 214.
    Orsi 1725.
    Orulja 355 .
    Oruje 72, 307, 31 O, 325 410, 618, 1094,
    1103, 1573, 1951.
    Osijek 238, 1527.
    Osman 11, sultan 263, 264, 267. 270,
    273, 274, 288.
    Osman Nuri paa str. 351.
    Osmrtnice 930, 939, 996, 1001 , 1003,
    1025, 1035, 1064.
    Osservazioni Storiche str. 323 .
    Ostavtine 83, 3, 120, 169, 1830, 1846,
    IX. 1599.
    fra M. X. 2030, X. 2115.
    Ostrogon 1480.
    Ostroac 644.
    Ostrunica 38, 164, 341 , 358, 393, 405,
    406, 417, 549, 550, 552, 559, 591 ' 592,
    594, 595, 614, 730, 770, 1013, 1113,
    1334, 1415, 1586.
    JIJ. 5J6, VII/. 1271, VII/. 1305, V/11.
    1313, IX. 1549, IX. 1639, IX. 1731.
    IX. 1732, X. 2143.
    Osvada vid. potvore.
    1837, 1862.
    O tm ice 1295, 131 O, 1348.
    Ovas 559.
    Ovce 126, 1018, 1637, 1638.
    X. 2232, X. 2246. X. 2253.
    Ovnovi 322, 348.
    Ovrje X. 2251.
    biskup str. 320.
    Paklarevo X. 2249, X. 2253.
    Palacky 1525.
    Palatin ugarski 1384.
    340.
    fra Marko 1513.
    Pamuk 559.
    264.
    Papa 17, 1027, 1513, 1516, 1518, 1523,
    1525, str. 340, str. 341, str. 342, str.
    359, str. 362, str. 365.
    Papas 214, 233, 242, 559.
    Papazi bugarski 1830.
    Papazi srpski 1830 .
    Papaztefti 716.
    Papir (vid. i Arlija) 86 .
    Papir biljegovani 1673.
    Papir (karta) 1018.
    Paprenici 559 .
    559. 1018.
    Paramente 1643.
    Pare 88.
    Pare kumake 1835.
    Parnica (vid. Murafa) 957.
    Paroci 1033, 1034.
    Parovoz str. 308.
    Pasjak 60, 1285.
    Pastva duhovna 49.
    Pasa 77.
    Paa planinska 164, 236, 341, 484, 573,
    1182, str. 303.
    lX. 1732.
    fra Filip 1505, t508, 1513, 1526,
    1527, 1578, str. 296, str. 320, str. 321,
    str. 323, str. 331, str. 365.
    Paalija 1401. 1408.
    Pae bosanske str. 354.
    Asan-Alaj- beg IX. 1819.
    Patareni 61, 6.
    Patres adgregati 1182.
    Patriarsi 101.
    Patrijar 7, 13, 39.
    Patrike (vid. sub Vladike) 1782, 1795,
    1814, 1817, 1821, 1847, 1863, 1864.
    Patrika j ermenski 1530.
    Patsch Karl dr., 61.
    Pavao iz Rovinja 69.
    Pavlovac 79, 1901.
    (Bugojno) 1706.
    fra Nikola 947.
    Pazar 394, 495. 513; 1818.
    Pazarni dani 1593, 1614, 1640.
    Pecarina 1163.
    Pecikoza Angja 131 t.
    Pecikoza Ivan 1311.
    *
    provincije str. 298, str. 331, s tr. 334.
    1182.
    92, 231, 232, 375.
    Peez Karl v. 74.
    fra Petar Vinc. 1513.
    Stjepan 97.
    Pavao s tr. 313.
    1678.
    Pejtuman 1815.
    Peki (Peke, Baki) 108, 398.
    Pelihvanian don Stefanos 1530.
    Pero X. 2194.
    Peludija 1705.
    Penderi (prozori) 559, 785, 1330, s tr.
    211.
    Perak Mato 768.
    l vo 1713.
    Marija IX. 1791.
    Perian Vl. 957.
    fra Bono 98, 99, 1487, 1489,
    1490, 1491 , 1493, 1494, 1496, 1497,
    1500, 1502, 1503, 1509, 1513, 1521 '
    1528, 1531l 1533, 1535- 1537 l 1539,
    1543, 1546- 1555, 1557- 1561, 1563,
    1554, 1566, 1567, 1568, 1569, 1571,
    1574, 1576, 1578, 1604, 1643, 1659,
    1660, 1665, 1667, 1668, 1674, 1678,
    1688, 1691, 1692, 1693, 1704, 1708,
    1709, 1710- 1712, 1714, 1715, 1717-
    1719, 1723, 1725- 1727, 1730, 1731.
    1740, 1741 l 1751 - 1753.
    Perotin jurin 6.
    Pekirdibaa 1353, 1386.
    Petar, sv. Regalat 97.
    Petrov 1701.
    Juro alias Zeka 1120.
    Petrovina, metropolit 118, 135.
    Petru a IX. 1727.
    barun 1742, 1745.
    Pico Ivan 1097.
    101, 348.
    Pigafetta M. A. 72, 78.
    Pijanci 18 8.
    1182.
    Pij ukovac 669, 671 .
    V111. 1382.
    Pilana 1667.
    "Pita" Tomo 392.
    Pir 978.
    Pirihtijari 595.
    559, 1018.
    Pis mena 76.
    Pis mo 99.
    Pismo (epistola) 77.
    Pitomandija 169, 1956.
    Angja 1247.
    Pjes me 1487, 1500, 1503, 1521, 1569.
    Placa 1238, 1870.
    Placetum regium str. 328.
    66. 516.
    - 420 -
    Frano 1641.
    Plehan 1591, 1603, 1608, 1614, 1616
    1710.
    Pleter 23.
    Plitelice 1018.
    529, 1852.
    konjske str. 211.
    93.
    Pod crkve (v. Popravak, Zgrade) 10.
    Podgrad (ispod Kozla) 453.
    Podlugovi 1018.
    (upa) 204, 1736.
    Podrani ca V. 906.
    Podsjeci 559.
    559.
    Pogorilica 1368, 1369.
    V/1. /052.
    Pohvale 280.
    Pojata (vid. Popravak, Zgrade) 383, 921.
    V/11. I377, IX. 1822, IX. 1840, IX.
    1858, X. 2042, X. 2091, X. 2127, X.
    2287.
    Pokapanje 843, 855, 91.10, 943, 947, 1272,
    1276, 1342, 1402, 1448.
    Pokojnici 103.
    X. 2018, X. 2238, X. 2269.
    Pokr tavanj e 70, 357, 366, 1377, 1754.
    Polidori, kardinal str. 326.
    Polog novca 1930.
    Polj aci 1525.
    Poljana 68, 79, 84, 235, 276, 294, 295,
    302, 304, 309, 317, 323, 346, 573.
    Poljs ka 621.
    Pootcn (Pothen) 1504, 1506, 1507, 1508,
    1511 , 1512, 1513, 1514, 1515, 1518,
    152G. 1527, str. 298, str. 322, s tr. 326,
    s tr. 327, s tr. 329, s tr. 335, s tr. 337,
    s tr. 339, s tr. 346, s tr. 356, str. 364,
    str. 365, s tr. 368. s tr. 369.
    Pop s rps ki 1793.
    Popis dj ece str. 323.
    Popis dua 1682.
    Popovi str. 300.
    Popovi str. 31 2.
    Popovi s tr. 321.
    Popravak zgrada 10, 11, 15, 23, 58, 86,
    105, 129, 136, 138, 140, 152, 154, 155,
    156, 157, 174, 176, 184, 188, 191, 224,
    237, 241, 247, 271, 272, 278, 279, 289,
    314, 330, 343, 375, 432, 433, 451, 455,
    464, 469, 479, 485, 498, 504, 516, 518,
    519, 520, 524, 526, 527, 555, 556, 558,
    561 ' 562, 563, 567, 603, 613, 651 l 654,
    665, 1906, 1935. Vl/l. 1247, IX. 1572.
    Porez muharems ki /X. 1818, IX. 1828,
    IX. 1830, IX. /832, IX. 1837, IX. 1844,
    X 2208, X. 2228, X. 2233, X. 2248,
    Xl. 2326, Xl. 2335, 2346.
    Porez redepski X. 2220, X. 2278, Xl .
    2355, IX. I824.
    Porez jurjevski IX. 1829.
    Porez miholjski IX. 1833, IX. / 839,
    IX. I841, IX. I843.
    Porezi 101, 75, 251 , 474, 559, 923,
    959, 989, 990, 1207, 1269, 1379,
    1472, 1962.
    V/ll. 1485, X. 2n6.
    Porezno pravo 79.
    Poriz (vid. porez).
    69.
    Porta Visoka 66, 1521 , 1522.
    Posavina 321, 1625.
    S. dr. 81.
    Posjed novca 97.
    Pos lovice 1557.
    Posta va 559.
    Pota 1508, str. 306.
    371, 630, 837, 846, 847, 875,
    936, 955, 1129, 1254, 1270, 1278, 1342,
    1350, 1374, 1596, 1628, 1631, 1721,
    1834, 1943.
    Poturice 327, 367, 559.
    Potvora 124, 151, 207, 213, 275, 287,
    300, 305, 306, 357, 359, 366, 367, 371,
    473, 491 ' 520, 522, 523, 525, 557, 568,
    569, 579, 619, 636, 639, 649, 650, 674,
    703, 713, 731 l 733, 778, 793, 797, 875,
    889, 891' 898, 905, 936, 979, 982. l 028,
    1041, 1046, 1066, 1073, 1077, 1156,
    1159, 1166, 1180, 1273, .1327, 1341 ,
    1342, 1350, 1354, 1355, 1361, 1363,
    1377, 1405, 1441, 1488, 1797, 1820,
    1946, str. 212.
    Potvrda IV. 704, V. 737, V. 752, V. 802.
    V. 804. V. 868, V. 878, V. 880, V. 916.
    Potvrde fermana 1449.
    Poullet 67, 72.
    Povijes t crkvena 1709, 1712.
    Povijest redodrave 1508.
    Povlastice 244, l 336.
    Poar 543, 554, 560, 562, 709, 970, 1079.
    1268.
    Poar 1844 g. 99.
    Poega 97, 120, 233, 264, 330,613, 1764.
    Prakatur 559.
    Pralja 559, s tr. 210.
    Prange 69, 1568, 1572.
    Prase 559, 1018.
    1329.
    Pravopis 87, 1487, 1525.
    Pravopis novi 1521.
    Pravoznanstvo 78.
    Predike 999.
    Prefacija pres v. troj stvu 1027.
    (v. i Sub Potvore) 102, 568.
    Preporuke 269.
    Prestupci 1923.
    Pretstavka cesaru 1516.
    Pre vod i 102.
    1529.
    Pridikatur 1018.
    Prijedor 1558, 1562.
    Prijepolje 91 .
    Primorac s tr. 322.
    Principia ita li ca 1507.
    Pripi s (vid. i s ub 101, 470,
    781.
    Pripovjetke 1557.
    Pri stoj be (v. R4, H6.
    Priznanica 238, 482, 494, 627, 657, 658,
    695.
    Professio s tr. 353.
    Profeanj e s tr. 302, Pb. Ill.
    Progons tva (v. Zulum) 100.
    Prokl etstvo 1348.
    Prokuplje 621.
    Promj ena sc. kapitul 1675.
    Propaganda rimska (congregatio dc p.
    fide) 964, 1182, 1508, 1511, 1512,1516,
    1518, 1520, 1524, 1527, 1542, str. 300,
    s tr. 312, st r. 313, etc., s tr. 322, s tr. 323,
    str. 352, s tr. 361 .
    Propovijedanje 100.
    Propus n ica 80, t 07, 436, 508, 536, 803,
    1909.
    X. 2139.
    Proso 559.
    Prostitucij a 1366.
    Pronja (Vidi i Lemozina) 369, 495,
    927, 928, 1826, s tr. 237.
    Protestanti 1693.
    Protokol uvodni 75.
    Provincij al IJ7, 102, 242,
    452, 1033, 1 060, 1101 ' 1182, 1384, 1504,
    1508, 1511, 151 2, 1557, 1570, 1581, 1612,
    1657, 1658, 1687, 1690, 1693, 1696, 1711 '
    1741, 1749, 1760, str. 297, s tr. 310,
    s tr. 312, s tr. 344, s tr. 356, s tr. 361,
    s tr. 367.
    Pb. 98, Pb. I 02, Pb. 121, Pb. 143,
    Pb. 147.
    Provincialiste str. 315.
    Provokacij e 70.
    Prozor 413, 871, 953.
    Prstcnovanje 1680.
    Psovke 1348, 1843.
    Penica 559.
    Puk (pobolj anje) 1730.
    fra Anto 1018.
    Simo 1646.
    Dedo 559.
    Pus ul Feratbcg Vl. 966.
    Pus ula V. 722, Vl. 967, VJ/l. 1535,
    IX. 1847, Xl. 2309.
    Pusulica 657, 805, 807, 1288, 1300, 1817,
    1852.
    Putevi 346, 360, 380, 493, 958, 1013.
    Putni trokovi s tr. 308.
    Putnica 1471.
    Putovanj e 100.
    Puevi 559, 1018.
    Quiclet sn.
    Rac str. 352.
    s tr. 308.
    4.
    - 421 -
    samostans ki 559, 767, 1018,1144.
    fra Pavo 1357.
    Radman, fra Stjepan 1513.
    Rado, fra j ozo 1513.
    fra Pa vo X. 2003.
    Ragale 42, 1124.
    muselim 1552.
    Raj potok 672, 723.
    Raj studenac 591 , 593, 595.
    Raj voda 549.
    Raja 63, 8 1, 1937, 1939.
    Raja cars ka 1519.
    fra Petar 858, 894, 1143.
    Pb. 7.
    fra Angjeo 1513.
    Rakidija 1402.
    Rakija 356, 559, 1018.
    Rakitno s tr. 356.
    Rakoczy Georgius 499.
    Rakovica 384.
    Rama 96, 77. 377, 531, 532, 559, 668,
    725, 732, 733, 739, 746, 775, 783, 913,
    939, 1006, 1012, 1018, 1120, 1518, 1526,
    1528, 1531, 1536, 1537, 1553, 1568,
    1571 , 1576, 1738, 1889, 1913.
    Pb. 83.
    Ramazan 1839, s tr. 347.
    Ra mljanin Miho 559.
    pla nina 705.
    Raspu tenje 1388, 1409, 1437.
    Ras tava braka 1960.
    Rastovo 942, X. 2136, X. 2158 a, b.
    fra Ivan 559.
    Razbojnici (v. Hajduci) 1343, 1344.
    Razbojstvo 68, 26, 70, 93, 285.
    Razdor u provinciji 607.
    Razvalji vanje zgrada 100.
    Ra 559.
    Rebcllio s tr. 365.
    Ludovik, major 1611.
    Recus atio Juri dica s tr. 349, s tr. 367.
    Redodravnik v. provincija l.
    Sul ejman 848.
    Refektorij 1182, s tr. 356.
    Reforme 71.
    Reformacija fratara s tr. 297.
    Registratura 71.
    Regula s. Franci ka s tr. 356.
    Rehiet 534.
    Reis efendija 1294.
    96.
    Rc meta Mijo 559.
    Ante X. 2157.
    Reservati 1182.
    Resum 5, 17, 11 4, 131, 134, 265, 534,
    1 096, 1194, 1821.
    Reetar Milan dr. 87, 94.
    Reeto 1093.
    Riba 559, 101!1.
    Mula lija /X. 1854.
    23.
    Rim 5, 621 , 1510, 1517, 152t, 1612, str.
    293, s tr. 295, s tr. 303, s tr. 312, str.
    321, str. 340, s tr. 361, s tr. 363.
    Rimljani str. 309.
    VIII. 1349.
    Ris tretto str. 325.
    str. 214.
    Ali paa (v.
    1499, 1529.
    Muharem X. 2I58, a, b.
    Robert Cyprian 1525.
    Robinje 1797.
    Roblje (ratno) 1568.
    Rosen G. 65.
    fra Mijo 1513.
    s tr. 207, Vl. JOOJ.
    559.
    Rude 286, 493, 507, 542, 550, 591, 592,
    604, 893.
    Rudari 240.
    Rudars tvo 6 l .
    Rudnik v. majdan.
    Ruhban 70, 1.
    Rukavice 559.
    Rumun i 45, 772, 1038.
    Rupari 493.
    Rupe 83.
    Rupnici 6 1.
    Rupnovac 30, 79, 177, 383, 432, 438,
    450, 502, 507, 570, 600, 947, 966,
    1088, VJ/J. 1338.
    Rusag 4.
    Rus ija 1576, 1623.
    s tr. 301 .
    Ruenje 1936.
    Ruenje crka va 24.
    Ru pet 67, 435, 460.
    str. 294.
    Rycaut 73.
    Sabini 1518.
    Sablj e 476, 981.
    Sabor tridentins ki str. 356, s tr. 358.
    Sacripante, kardinal 97.
    Sadaka 236, 263, 413, 462, 535, 613,
    701 , 717, 766, 772, 948, 1860.
    Salt 74.
    Sakan 80.
    Salhana 1661.
    Sa lkun 344.
    juro 570.
    S(lmoobrana 31 0, 1425.
    Samos tanci 361.
    Samostani novi 1710, 1711 .
    Sanctio 76.
    Sa ndaci 40, 1782.
    Sandak 638.
    Sand ak beg 80.
    55
    Sandak Bosna Scraj 67, 6.
    Sandak 6.
    Sandak kliki 6.
    Sandak 6.
    Sandija 997.
    Sanitet 98.
    Santillana David 70.
    Sapun 559.
    Saraj evo 63, 23, 52, 54, 82, 94, t 98, 347,
    414, 638, 978, 1347, 1459, 1464, 1518,
    t533, 1576, 1608, 1623, 1693. 1744,
    1794, 1869, 1897.
    Sarajevo Barc t749- 1755.
    Sarajlije 58t .
    Sardele t Ot 8.
    Saruk 78.
    Sasi 61.
    Sasina str. 210.
    Sat 451.
    Savatin, patrika 92, 93.
    Savojski, princ Eugen 793.
    Schmidt t725.
    fra j erolim tOOt.
    t 060.
    fra Mato 939, 988, 1018.
    Pb. 80.
    Sedlo 559, 1018.
    Sedra 559, 1293, t 294, 1300.
    Sefer-aga 336.
    Mehmed Mostarac 102.
    Seid Salih Hulusi, kadija l.
    Scjmeni 281 , 457, 559, 619, 769, 1375.
    Selak Ilija IX. 1853.
    Martin 598.
    Nikola 598, 672.
    Pavo 559.
    (selo) 178, 584, 635, 723,
    1139, 1321, t334, 1580, 1582, 1941.
    VIII. 1360, VJJl. 1368, VJJI. 1375, X.
    2014, X. 2092, X. 2093, X. 2148.
    Pero X. 2115.
    Selidbe 395.
    Sel im l. 14.
    Selim Ill, sultan 1266, 1283, 1276, 1277,
    1782.
    Selim, pouzdanik Vedi pae str. 321.
    3.
    Seminari 1511.
    Scmiz-Alija X. 1868, X. 1870.
    Scne t 84, 126, 131 , 212, 352, 357. 486,
    523, 559,636, 657, 737, 760, 775, 1043,
    1097, 1293, 1646, 1649, 1673, 1772,
    1778, 1868, t 869, str. 295.
    Vlll. 184, lX. 1551, l X. 1552, lX. 1555,
    lX. 1567, IX. 1593, IX. 1723, IX. 1853,
    IX. 1856, IX. 1859, X. 2093, X. 2113,
    X. 2120, X. 2124, X. 2131, X. 2132,
    X. 2134, X. 2136, X. 2148, X. 2151,
    X. 2178, X. 2180, X. 2185, X. 2221.
    Senj 1502, str. 32t .
    Seonica 1518, str. 345, str. 363.
    -422-
    Serdar l 286, t 044, t 045, t 097, t 275, 1777.
    VJil. 1496.
    Sidil 71, 79, 2, 52.
    Silihdar 93.
    Sij eno 559, 835, t048, tt98, 146t, t953.
    Sikira majstorska 10t8.
    IX. 1793.
    103, Vlll. 1521.
    Amid XI. 2308.
    Si listri ja 62t .
    Silovanje 5t 5.
    Sinaj 361.
    Sinan bin Abdul-Rahman 86, 6.
    379.
    "Sion" t508, 15t4, 1515.
    Sir 559.
    Sirotite 1691.
    fra Frano t 5t 3, str. 353.
    Sjaivanje str. 2t5, 109t, 1092.
    translator 103.
    Skela 101, t896.
    Skclarina 19, 3t5, 338, str. -308.
    Skender baa 94, 4, 264, 1782.
    Skender paa 256.
    Skendervakuf t 133.
    Skitalice 492.
    Skitanje 1182.
    str. 299, str. 313, str. 32t ,
    str. 342, str. 360.
    fra Angjco 15t0, 1513, 1533.
    fra Ivo 1056, 111 O, 1122,
    str. 371.
    Pb. 136, Pb. 137, Pb. 139, Pb. 140,
    Pb. 142, Pb. 14&, Pb. 155.
    Skoko str. 322.
    Skoplje 413, 779, 832, 865, 939, 991 ,
    1006, 1012, 1018, 1090, 1 t29, 1294,
    1322, 1340, 1482, 1487, 1489, 1490,
    1491' t 493, 1494, 1496, 1497, 1500,
    1502, 1503, 1509, 1518, 1521 ' 1776,
    1866.
    Skoplje (Bosna) 1683.
    Mijat X. 2134.
    Skopljo I vo 1713.
    Skopljo Mij o 1713.
    fra Marko 95.
    fra Anto I513.
    str. 325.
    Slama 348.
    Slanina 559.
    Slavenofil stvo 1384.
    Slavjani str. 353.
    Slavonija 62.
    Slike (vid. i sub Starine, Ban
    1600.
    Sloboda kretanja tOO, 108, 192, 195,
    21 o, 233, 252, 253, 263, 264, 315, 385,
    413, 457, 459, 558, 61 1' 617, 708, 965,
    1094, 1099, 1173, 1182, 1215, 1251,
    1259, 1332, 1333, 1801, 18139, 1894,
    1900, 1907' 1926, 1957.
    Sl oboda vjere 64, 115, 220, 259, 306,
    308, 316, 319, 349, 377, 389, 402,407,
    412, 446, 457, 458, 460, 477,510,511,
    535, 546, 551, 615, 616, 624, 632, 633,
    638, 642, 647, 648, 664, 668, 677, 692,
    698, 699, 702, 7t o, 736, 779, 780, 949,
    966, 967, 1099, 1207, 1221 , 1261 ,
    1277, 1280.
    Slobotine 1208.
    Slovak, konvcrtit 1750.
    Sluavke 2t 1.
    Slubenica str. 356.
    Smederevo 79, 233, 264.
    Smctanjc posjeda 358.
    Ivan XI. 2344.
    Smirna str. 297.
    X. 2118.
    Smokve 1018.
    Smrt biskupa 8.
    so 559, 1018.
    559.
    Sofija 621.
    Softa 264.
    Ferhad 115, 144.
    Mehmed 62.
    str. 339.
    Som 1018.
    Somuni Xl . 2365.
    Mehmed 802.
    Spahije 128, 264, 559, 681 , 899, 937,
    t 871 , 1939, 1950, 1953.
    Vlll. 1512, lX. 1561, X. 2104, X. 2238.
    Spaho Mustafa 1673.
    Spahiluk Vl. 1039, VII. 1122, IX. 1767,
    TX. 1770, IX. 1775, IX. J893, IX. J896,
    X. 2015, X. 2019, X. 2036, X. 2060,
    X. 2062, X. 2056, X. 2070, X. 2J84.
    Split 891 , 1521 , str. 207.
    Sprenger A. 78.
    Spune 1018.
    Srbi 772.
    Srbija 62t , str. 352.
    Srbulje 95.
    Srebrenica 96, 50, 148, 1306, 1782, 1784.
    Srem 233, 264, str. 312.
    Stadler, nadbiskup 1757, 1758, 1759.
    Staja 110, 237, 425, 432, 450, 518, 921.
    V/ll. J512, IX. 1580, IX. 2000.
    Stambol 758, 1530, 1533, 1572, 1672.
    fra Il ija str. 312, str. 320, str.
    321, str. 328, str. 331 , str. 333, str.
    365, 15t3.
    Stari Majdan 559, 1005, 1018, 1188, 1558.
    Starine 1557.
    Starine kraljeva 554.
    Starine samostanske 1687, 1689, 1694,
    1697.
    Statistika 98.
    Statistika Fojnice 400.
    Stefan 96.
    Stite Ivo 1713.
    Stilistika 87.
    332.
    Ali paa (v.
    str. 340.
    X. 2244.
    Stojakova Agata X. 2009.
    Stolac 1499.
    Strossmayer, biskup 1609, 1620, 1636,
    1642, 1687, 1689, 1694, 1695, 1697,
    1707, 1747.
    Stubl enica 1389.
    Studen voda 604.
    Studenac vrelo 542.
    Studiosus ltalicus 1512.
    fra Tomo 10t8.
    Stiirmer Graf str. 300, str. 334, str. 355.
    Su baa 8, 102, 133, 149, 173, 243, 290,
    414, 578, 601, G12, 861, 1044, 1140,
    1824.
    I V. 654, V 111. l 225, V J/J. 1377, V 1/1.
    1382, IX. 1863, Xl. 2429.
    dO X. 1777.
    Subvencije 1734.
    Sudar Marko X. 2047.
    Sudinska (v. Sutjeska).
    Sudurma 1271.
    Suffragia 1182.
    Suffragia post mortem 321.
    Sukno 559.
    Sulejman I (Il) 67, 80, 19, 39, 40, 61 , 70.
    Sulejman Ill, s ultan 744.
    Sulej man paa Mostarac 70.
    Suret 85, l, 14, 20, 40, 45, 46, 52, 55,
    75, 88, 99, 104, 114, 1 t 7, 148, 169, 172,
    180, 194, 208, 217, 236, 238,251,262,
    298, 312, 324, 325, 335, 337, 369, 372,
    373, 376, 402, 447, 481, 532, 538, 542,
    551' 552, 559, 572, 581' 602, 606, 611 ,
    613, 620, 624, 625, 633, 647, 664, 667,
    668, 671 ' 676, 680, 708, 7t 4, 717, 745,
    755, 770, 772, 777, 806, 815, 821, 822,
    1047, 1075, 1207, 1213, 1218, 1224, 1225,
    1226, 1230, 1237, .1246, 1295, 1296, 1306,
    1310, 1336, 1391, 1481,1449,1483, t577,
    1615, 1626, t629, 1640, 1894, 1897,
    1898, X. 2136.
    Surgun 1311 , 1366.
    Surgunluk str. 298, str. 32t.
    Sutjeska 62, 68, 98, 14, 85, 223, 344,
    348, 352, 353, 372, 379, 531 , 532, 581 '
    633, 638, 653, 663, 668, 697, 701 , 7t 7,
    802, 825, 921, 923, 931, 935, 939, 945,
    948, 990, 998, 1054, 1 069, 1146, 1207'
    1209,1215, 1348, 1455, 1474, 1478, 1480,
    1508, 15t 1' 1513, t521 ' t523. 1524, 1578,
    1579, 1651, 1693, 1697, 1770, 1777, 1851 '
    1863, 1913, I V. 704.
    Sutjeska voda 13t 9, 1778.
    potok 745.
    Suvazlija Mujaga 1779.
    Svatovi vczirevi 1378, 1403.
    - 423 -
    samozvani 242.
    svjetovni 151 t.
    Svetojeronimsko drutvo 1699, 1748.
    116, 236, 362, 410.
    lojane str. 209.
    votane 160, 163.
    Svitnjak 559.
    Svjedoci 82, 1097, 1941. 1945.
    Svjedoci potkupljeni 559.
    kri va 287.
    Svjedodba potenja 415.
    Svratita str. 308.
    Synopsis 1081 .
    891 .
    afran 559.
    Ibrahim 925.
    ahiti 69, 120, 235, 286, 294, 358, 659,
    681 , t380, 1416.
    VlJI. 1458.
    ajak 559.
    ako Ivo 171 3.
    fra Ignacije t 513.
    Andija Vl. 967.
    Barah X. 2J45.
    arin Mato 1627.
    aavci za krov) 559.
    1343, t 344.
    vrelo 893.
    dol IX. 1570.
    559, 1018.
    eftelije 1546.
    ehulja str. 299.
    egrti 1282.
    ejh ul islam 79, 1283, 1455, 1529.
    ej tan (v. sub Dinovi, t803.
    ekib eff. 1530.
    cnluk 559.
    eper 24.
    "erbe str. 305.
    Fazli paa str. 340.
    crijat 64, 80.
    etalo 785, t 077.
    ctanlyk (v. ejtan) 880.
    ibanje 72.
    ibenik 98, 99.
    str. 314, 322, 326.
    fra Filip str. 310, str. 363.
    Vl. 939.
    fra Lovro 939, 1018, t063, 1064.
    Pb. JOJ , Pb. 102, Pb. 103, Pb. 104,
    Pb. 105, Pb. 106, Pb. J07, Pb. 108,
    Pb. l 10, Pb. l J l , Pb. J J3, Pb. J 14,
    Pb. l J5, Pb. l 16, Pb. l J7. Pb. J 18,
    Pb. IJ9, Pb. J20, Pb. 121, Pb. 122,
    Pb. J23, Pb. J24, Pb. 130.
    fra Luka 1513.
    imlja 559, 1018, t 294.
    Grgo 4t4.
    fra Marijan 1513.
    inik 559.
    98.
    irski brijeg t529.
    Hasanaga t872, 73.
    Ibraimaga t868, t869.
    1792.
    ivanj e 559.
    katula 10t8.
    kole 161 , 1539, 1545, 1580, 1582, 1584,
    1621, t 622, 1628, t 630, 1636, 1651,
    1657, 1720, 1722, 1733, 1734.
    kolovanje klerika str. 326.
    kropnja vode 1018.
    ljive 386, 559, 1018.
    ljivica (rakija) 559.
    okci 238, 754.
    fra Nikola t5t3.
    teka Pero 17t 3.
    tete polj ske 1100, 1105, 1212.
    ume 178, 540, 635, 699, 724, 768, 770,
    958, 1018, 1051' 1070, t 072, 1076, 1139,
    1170, 14t5, 14t6, 1419, t587, 1661,
    t867.
    VII/. 1493, VIIl. 1480, IX. 1573, lX.
    2001, X. 2119, X. 2148, XI. 2316,
    X. 2350.
    umanovac Andrija 1527.
    fra Angjco 1504, 1508, 151 1,
    1513, str. 319, str. 322, str. 324, str. 326,
    str. 362.
    fra Marijan 102, 321 , 1481 ,
    1486, 1508, t 513, 1517, 1525, 1526,
    1531, t540, 1542, 1569, 1574-1576,
    1578, 1581, t583- 1585, t590- t593,
    t595- 1622, 1624, 1625, t927- 1639,
    1641, 1642, 1643, 1645, 1932, str. 298,
    str. 3t 2, str. 3t8, str. 319, str. 323,
    str. 324, str. 328, str. 330, str. 331 ,
    str. 333, str. 344, str. 346, str. 358,
    s tr. 362. .
    fra Nikola 1395, 15t 3.
    fra Petar 1513, 1868, str. 322.
    velja 559.
    Tabak Hasan 70.
    fra Lovro 15t0, 1513.
    Mato str. 207, str. 326.
    Tahvil 1378, 1407, 1408, t424, t460,
    1466, 1469.
    V/l. 1048, VII. 1104, VII. 1105, Vl/.
    1108, VII. 1120, VIJ. 1122, VII. 1130,
    VJI.ll37, VJ/. 1156, VJ/.1184, Vl/.1197,
    VII. 1200, Vl/. 1202, VII. 1204, V/1.
    1205, VIJ/. 1527,1X. 1767, IX./783,IX.
    1785, IX. 1787, IX. 1789, IX. 1790,
    IX. J792, IX. 1794, IX. 1796, IX. 1797,
    IX. 1799, IX. 1802, IX. 1804, IX. 1807,
    IX. 1813, lX. J8J6, IX. 1818, IX. 1819,
    IX. J825, lX. 1828, IX. 1829, IX. 1830,
    IX. J831, IX. 1833, IX. 1834, IX. J835,
    IX. 1837, IX. 1838, IX. J839, IX. 1841,
    IX. 1843, lX. 1844, IX. 1845, X. 2006.
    *
    X. 2052, X. 2055, X. 2056, X. 2059,
    X. 2060, X. 2061, X. 2062, X. 2065,
    X. 2068, X. 2071, X. 2073, X. 2076,
    X. 2077, X. 2079, X. 2082, X. 2084,
    X. 2086, X. 2090, X. 2095, X. 2098,
    X. 2101, X. 2105, X. 2109, X. 21 Il,
    X. 2121, X. 2167, X. 2169. X. 2171,
    X. 2202
    1
    X. 2203, X. 2205, X. 2206,
    X. 2208, X. 2209, X. 2223, X. 2224,
    X. 2225, X. 2226, X. 2228, X. 2229,
    X. 2230, X. 2233, X. 2234, X. 2236,
    X. 2241, X. 2243, X. 2244, X. 2248,
    X. 2254, X. 2256, X. 2260, X. 2265,
    X. 2270, X. 2273, X. 2276, X. 2292,
    X. 22&8, Xl . 2305, Xl . 2308, XI. 2309,
    Xl . 231 1, Xl . 2312, Xl . 2313, Xl.
    2320, Xl. 2321, Xl . 2322, Xl . 2323,
    Xl. 2324, Xl . 2330, Xl . 2331, Xl. 2333,
    Xl. 2335, Xl. 2338, Xl . 2339, Xl . 2340,
    X l. 2347, X l . 2355, X l . 2356.
    Tahvil kalemi 74.
    Tajnici biskupovi 1182.
    Tajnici provincije 1182.
    Takse 67, 70.
    Takse kancelarijske 1276, 1463.
    Ivan 559.
    Tallalija 1846.
    VIIl. 1523.
    Tamjan 1018.
    Tamnica 69.
    559.
    Tanzimat 1570.
    Tapija 82, 83, 28, 42, 78, 142, 219, 303,
    370, 397, 456, 505, 570, 580, 625,669,
    671, 705, 711, 735, 745, 768, 1078, 1118,
    1307, 1380, 1422, 1473, 1556, 1779,
    1789, 1792, 1794, 1866, .1868, 1871,
    1872, 1a13, 1877, 1934.
    V/11. 1296, VIli. 1315, Vlll. 1336,
    Vlll. 1346, Vlll. 1368, V/ll. 1374,
    VJ/1.1383, VIli. 1414, Vll/. 1508, Vl/l.
    1560, V/ll./561, VJII.1564, Vll/./584,
    V/11. 1591, IX. 1727, I X. 1777, I X.
    1801, IX. 1889, X. 2001, X. 2004,
    X. 2016, X. 2018, X. 2022, X. 2023,
    X. 2026, X. 2032, X. 2037, X. 2038,
    X. 2047, X. 2069, X. 2075, X. 2083,
    X. 2088, X. 2089, X. 2092, X. 2102,
    X. 2118, X. 2119, X. 2122, X. 2128,
    X. 2129, X. 2145, X. 2147, X. 2150,
    X. 2157, X. 2158, X. 2161, X. 2174,
    X. 2186, X. 2190, X. 2192, X. 2193,
    X. 2200, X. 2207, X. 2211, X. 2214,
    X. 2216, X. 2238, X. 2240, X. 2242,
    X. 2251, X. 2253, X. 2266, X. 2268,
    X. 2269, X. 2279, X. 2297, Xl. 2315,
    Xl . 2332, Xl. 2350, Xl. 2352, Xl . 2354.
    Tapu-resum 81, 82.
    Tarabe 559.
    Tarik ruhbanski 64.
    Tarikak 1892.
    -424-
    Tatar aga VII. 1048, VII. 1120, X. 2060,
    X. 2068, Xl. 2340.
    Tatarin 74, 1390, str. 307.
    Xl. 2338.
    Tefter 67, 80, 75, 125.
    Tefter crkve 1285.
    Tcfterdar 8, 299, 983, 1705, 1806, 1845,
    1912, Vl/l. 1237, I X. 1803, X. 2082,
    Teftcrhana 66.
    Tefterhana stambolska 100.
    Tefti (v. i Tevti) 284, 353, 532, 539,
    641 , 673, 697, 71 3, 718, 820, 823, 1014,
    1765, 1845, IV. 706, V. 816.
    Teftii ja I V. 693.
    Teftilema 1259, V. 784.
    Sa1iga X. 2105.
    Telegraf 1671.
    82, 38, 47, 83, 173, 187, 211,
    261' 358, 363, 502, 541' 580, 583, 584,
    635, 722, 724, 728, 741' 742, 90 l ' 1102,
    ll 06, 1240, 1247, 1338, 1375, 1389,
    1397, 1406. 1422, 1423, 1475, 1482,
    1582, 1792, 1823, 1866, 1874, 1903.
    VII. 1195, V/Jl. 1337, V1II. 1357, VIli.
    1385, Vl/l. 1387, VIII. 1402, VJII.
    1406, VJII. 1411, VJ/l. 1458, VIIl.
    1463, Vl/l. 1470, Vlll. 1479, V/11.
    1505, V/Jl. 1530, Vl/l. 1531, IX. 1563,
    IX. / 566, I X. 1582, I X. 1618, I X. 1639,
    IX. 1693, I X. 1791, IX. 1800, IX. 1801,
    IX. 1805, IX. 1811, IX. 1817, IX. 1822,
    IX. 1832, IX. 1836, IX. 1850, IX. 1871,
    I X. 1888, IX. 2000, X. 2002, X. 2003,
    X. 200&, X. 2014, X. 2019, X. 2028,
    X. 2030, X. 2034, X. 2042, X. 2043,
    X. 2069, X. 2080, X. 2081, X. 2082,
    X. 2085, X. 2091, X. 2094, X. 2/0.J,
    X. 2105, X. 2116, X. 2128, X. 2130,
    X. 2138, X. 2142, X. 2187, X. 2189,
    X. 2191, X. 2198. X. 2211, X. 2213.
    X. 2227, X. 2231, X. 2232, X. 2236,
    X. 2251, X. 2261, X. 2287, X. 2288,
    X. 2296, X. 2300, Xl . 2314, Xl. 2315,
    Xl . 2344, Xl. 2357.
    Temivar 63, 238, 532.
    Teplov V. 39.
    Terduman str. 294, str. 306, str. 308.
    Terduman vezirski str. 324.
    Terzija 559.
    fra Luka 1513.
    Mijo 1713.
    Teskera 74, 84, 165, 284, 285, 293, 347,
    353, 420, 459, 524, 536, 539, 631 ' 640,
    712,1017, 1096,1107, 1172,1 208, 121 1,
    1217, 1239, 1304, 1325, 1361, 1403,
    1405, 1413, 1437, 1769, 1805, 1818,
    1827, 1904, str. 2 Ll.
    IV. 719, V. 809, V. 827, V. 887, V. 903,
    V. 906, V. 910, V. 918, Vl. &26, Vl. 936,
    Vl. 937, Vl. 939, Vl. 942, Vl. 944, Vl.
    949, Vl. 961, Vl . 963, Vl. 966, Vl. 969,
    Vl. 978, Vl. 979, VI. 980, vl.
    Vl 998, Vl. 1001, Vl. 1003, VL. 1007,
    Vl. 1008, Vl. 1009, Vl. 1017, Vl. 1020,
    Vl. 1028, Vl. 1034, Vl. 1039, Vl. 1044,
    Vll. 1058, Vll. 1064, Vll. 1070, Vll.
    1071, Vll. 1076, Vll. 1078, Vll. 1082,
    Vll. 1083, Vll. 1084, Vll. 1089, Vll .
    1094, Vll. 1102, V/l. lJOJ, Vll. 1107,
    Vl/. Il lO, V ll. lill, V ll, 1119, V ll.
    1122, Vll. 1123, Vl/. 1128, Vll. 1129,
    Vll. 1136, Vll. 1140, Vll.l/42, Vl/. 1144,
    Vll.Jl45, Vl/. 1150, Vll. 1151, Vll. /153,
    Vll. 1158, Vll. 1173, VII. 1174, Vll.
    l 176, V/l. 1/83, VII. 1187, Vll.
    1196, Vlll. 1308, Vlll. 1377, Vlll. 1382,
    Vlll. 1449, VIIl. 1459, Vlll. 1460, VIli.
    1462, Vl/l. 1476, V ll/. 1477, Vlll. 1481,
    Vlll. 1495, Vlll. 1500, Vlll. 1506, Vlll.
    1508, VIli. 1512, VIli. 1518, V/ll, 1522,
    Vlll. 1528, Vlll. 1537, Vlll. 1539, Vlll.
    1576, LX. 1726, LX. 1731, I X. 1762,
    l X. 1764, IX. 1765, IX. 1766, IX. 1767,
    LX. 1768, LX. 1969, LX. 1770, LX. 1772,
    IX. 1773, LX. 1.774, LX. 1775, IX. 1776,
    IX. 1768, lX. 1769, IX. 1770, IX.
    1772, IX. 1773, IX. 1774, IX. 1775,
    IX. 1776, IX. 1778, IX. 1779, IX. 1784,
    IX. 1795, IX. 1796, IX. 1799, IX. 1802,
    IX. / 803, IX. 1806, IX. 1809, lX. /810,
    lX. 1814, IX. 1815, lX. 1820, IX. 1823,
    IX. 1826, IX. 1842, IX. 1846, IX. 1869,
    IX. 1874, IX. 1875, IX. 1876, IX. 1877,
    lX. 1878, IX. 1879, IX. 1880, LX. 1882,
    IX. 1883, lX. J885, lX. 1886, IX. 1893,
    IX. 1897, X. 2006, X. 2008, X. 2024,
    X. 2049, X. 2071, X. 2107, X. 2184,
    X. 2215, X. 2235, X. 2252, X. 2259,
    X. 2265, X. 2274, X. 2277, X. 2282,
    X. 2293, X. 2294, Xl. 2303, Xl. 2310,
    Xl. 2318, Xl. 2325, Xl. 2334, Xl. 2343,
    Xl. 2365, Xl. 2398.
    Teskerediija bosanski 902, 913, 926.
    Dervi beg 1270.
    Teslim IV. 719, V. 902, V. 903, V. 906,
    V. 918, Vl. 926, Vl. 936, Vl. 937, Vl.
    939. Vl. 942, Vl. 944, Vl. Vl . 961,
    Vl. 963, Vl. 966, Vl. 969, Vl. 978, Vl.
    979, Vl. 980, Vl. 982, Vl. 998, Vl. 1003,
    Vl. JOJ7, Vl. 1008, Vl. 1009, Vl . 1017,
    VL. 1024, Vl. 1028, Vl. 1034, Vl. 1039,
    V/l. 1044, VII. 1055, VII. 1057, V/l.
    1058, V/l. 1064, V/l. 1070, Vll. 1071,
    Vl/. 1078, VII. /083, VII. 1084, Vll.
    J089, Vl/. f OfA, Vll. 1102, Vll. 1103,
    Vl/. 1101. VII. 11JO, V ll. /Ill , V ll.
    1119, V/l. 1123, Vl/. 1128, V/l. 1129,
    V/l. 1136, Vll. 1140, Vll. 1142, VII.
    1144, V ll. 1145, V ll. 1150, Vl!. 1151,
    Vl/. 1153, Vll. 115'3, Vll. 1173, Vll.
    J 174, Vl/. J J76, V ll. 1183, Vll. 1187,
    VII/. J50o, V/ll. 1518, Vlll. 1522, V/ll.
    1528, Vlll. 1539, lX. 1762, IX. 1765
    IX. 1766, IX. 1768, IX. 1769, IX. 1772,
    lX. 1773, IX. 1774, lX. 1775, IX. 1776,
    IX. 1778, IX. 1779, IX. J784, IX. 1793,
    lX. 1803, IX. 1805, IX. 1806, IX. 1809,
    IX. 1810, IX. 1811, IX. 1814, IX . .1815,
    IX. 1826, X. 2008, X. 2063. X. 2077.
    X. 2080, X. 2082, X. 2086, X. 2184,
    X. 2215, X. 2235, X. 2252, X. 2274,
    X. 2293, X. 2294, XL. 2303, Xl. 2343,
    Xl. 2398.
    Teslim teskera 1346. 1376.
    Teslimia IX. 1797, X. 2066, X. 2010.
    Teanj 881, str. 345.
    Tevter (i sub Tefter, Defter) 559, 1190,
    str. 323.
    Tevtcr baa 1450.
    Tevterana stambolska 100.
    Tevti 697, 913, 949.
    Tevtiluk 559.
    Thall6czy 66, 7.
    Theiner 99.
    (generalni konsul) 1733
    1735.
    Tilo Frano X. 2120.
    Ti mar tefterdar V. 777.
    Tipografi je luteranske 1520.
    Mehmed X. 21&8.
    Tischendorf, P. A. v. 80, 81.
    Tiilo, fra Nikola Pb. 32.
    Tjeilo {Tiilo) 3, 1018, 1713, X. 2127,
    X. 2128, X. 2129, X. 2130, X. 2131,
    X. 2132.
    Tkalja 1018.
    Tkanine 80.
    Toli sa 1622, 1710, str. 308, str. 3L4,
    str. 356.
    Tomaschek Wilhelm 61.
    str. 342.
    fra Stjepan 1513.
    fra Frano 949.
    Ivo 1713, X. 2212.
    fra j osip 1255, str. 211.
    Nikola 1713.
    Tomruci 595.
    fra Petar 1035.
    Ivan 1516.
    Toplik 1238, 1380, 1870.
    Topuz 73.
    Trans-savani str. 361.
    Trava 559, 1652.
    Trave ljekovite 1714, 1715.
    Travar (-ina) 165, 399, l X. 1731.
    Travnik 82, 74L. 803, 853, 885, 904,
    913, 928, 939, 949, 1005, 1131, 1132,
    1204, 1205, 1251, 1262, 1270, ' 1299,
    1346, 1348, 1366, 1385, 1396, 1417,
    1418, 1468, 1511' 1518, 1519, 1544,
    1545, 1546, 1547, 1548, 1549, 1551,
    1555, 1568,1576,1590, 1594,1605,1883,
    1886, 1932, str. 293, str. 298, str. 308,
    425 -
    str. 321, str. 322, str. 323, str. 324,
    str. 347, str. 354, str. 363, str. 370,
    v. 779.
    Traljo lX. 1556.
    Traljo Mustafa Vl!. 1052.
    Trabina up n iko va 1737.
    Trbara Marko 1713.
    Trbusi 559.
    Tretina 1570.
    Tragovi 233.
    Trgovina oko crkve 1771.
    Tribovac 590.
    Tridentinski sabor str. 31 O.
    1684.
    1531.
    Trnovec 23.
    Kata 1580, 1582.
    fra Mato 1513.
    Ivan alias alias
    1357.
    Troak u Carigradu str. 306 - 308.
    Tronik 47, 79, 84, 456, 590, 656, 669,
    671, 768, 1561, VIII. 1357, VJJI. 1382.
    Trokovnici 95, 99.
    Trsje (v. Vinogradi) l L 18.
    Trstje v. vinogradi.
    275.
    Truhelka dr. 61 68 81 88 89 94
    95, l , 2, 4, J 689. , , , ' , '
    Tschudi R dr. 72.
    Tucak 125.
    str. 350.
    fra Lovro 1513.
    73, 1713.
    Tughrake 73.
    Tugra 73, 78, 85.
    Tufekdije 215, 577, 1361.
    Turali ferman 74.
    Turban 78.
    fra Petar 939, Pb. 28.
    Turci domorodci str. 336.
    Turci prednjaci str. 340.
    Turkinja 1937.
    Turkue 102.
    Turija 1018.
    Tutundi-baa 1429.
    Tuzla 813, 939, 1064, 1847, 1857, 1908.
    1944.
    str. 295.
    fra Anto 1513, 1565.
    Sarajevska 1379.
    fra Andrija 1513.
    fra Jakov 1499.
    Ubijstvo 480.
    U<;et (v. hudet).
    Udut 27.
    Udut VIIl. 1349.
    Udet (v. hudet).
    Ugalj 1018.
    Ugarska 1444, 15Ga, str. 305, str. 361.
    str. 362, str. 365.
    Ugovor 1652, 1673.
    I X. 1723.
    Ugovor kupoprodajni 112.
    Ugovor Muhamedov 361 .
    biskup 98.
    Uhode 793.
    Ukop (v. i Pokapanje) 559.
    Ulak 74.
    Ulema 79.
    Ulema 1331.
    Ulice (upa) 1511, str. 358.
    Ulje sveto 559, 970, 994.
    Umjetnine 1689, 1707.
    Urem- tefterdar 1905.
    559.
    l X. 1618.
    Hadi Salih eff. 98.
    VI . 9J2.
    Usidiliti 82, 83.
    Usiline /X. 1550.
    Usina str. 313.
    (v.
    (od vjere, v. i
    1699.
    Uskrs 799.
    Uur 587.
    Vl. 656, VII. 1195, VIll. J449 Vlll
    1468, I X. 1868, I X. 1870, I X. /872. '
    Uzde 559.
    Uzdolski upnik X. 2185.
    Uznemiravanje 32, 37, 1856- 1861.
    1725.
    Vakuf 100.
    Vlll. 1308.
    fra j osip 1188.
    Valija 40, 1207, 1215, 1216, 1705.
    Valjevo 1802.
    Varcar Vakuf 1097, 1205, 1294, 1468,
    1552- 1554, 1557, 1559, 1561- 1564,
    1571, 1573, 1623, 1677, str. 342.
    Vare 814, 1194, 1518, str. 313, str. 331,
    str. 339, str. 341.
    X. 2287.
    Varna str. 299.
    Varto (v. Vrt ili sub
    Varijet 355.
    Vaar 465.
    Vair 83, 120.
    Vatikan 1578.
    Miri-alaja Bosanskog 1796.
    paina 1018.
    1143, 1424, 1467, 1824.
    Vedih paa str. 320.
    Vefik paa 72.
    Velika, samostan 96, 97, 559, 1182.
    Venecija 39, 621.
    Venenum ultramontanum str. 361.
    1091 , 1092.
    56
    Verige 69.
    fra Stipan 845.
    Vestiarija 559, 992, 1018, 1151, 1182.
    Veterina 1661.
    Vezir (v. i sub Bujuruldija) l 167, 1508,
    1510.
    Vezir str. 356.
    Vezir veliki G5.
    VIII. 1357.
    Viaka str. 339.
    Vicarius foraneus 1531.
    Vice, fra Petar 1018.
    Vicekonsul 1733.
    fra Augustin 1513. 1521, J 528.
    str. 299, s tr. 322, str. 325,
    str. 326, str. 328, str. 336.
    Vijaka str. 358.
    ugarsko 1384.
    Vikar apostolski 97, 1523.
    Vikar generalni 1668, str. 309, str. 310.
    Vikarijat bosanski 98.
    Ahmed- beg IX. 1314.
    Dervi beg 1383, 1399, 1400, 1414.
    Vile 559.
    fra Frano 1506, 1513.
    X. 226f-.
    Vino 16, 356, 559, 605, 608, 808, 833,
    861 , 873, 892, 895, 897, 904, 906, 912,
    1009, 1018, 1045, 1084, 11 40, 1369,
    1435, 1825, 1829.
    IV. 7Il, IX. 1863.
    Vinogradi 27, 33, 43, 347, 1661.
    VJJI. 1315, X. 2161.
    Visita (provinc.) str. 357, 512, 559.
    Vi sitacija 97, 98.
    Visitator apostolicus, 1504, 1516, 1533,
    str. 3t 3, str. 316, str. 360, str. 360,
    str. 364, str. 368.
    Visoki (Visoko) 68, 213, 223, 344, 348,
    352, 353, 372, 411 ' 482, 531, 532, 644,
    653, 663, 668, 697, 701 l 7171 839, 8901
    907, 949, t 039, 1066, 1094, 1329, 1808,
    1820, 1851 , t8631 1913.
    fra Augustin t5261 str. 33t ,
    str. 339, str. 345, str. 348, str. 349.
    Visovac, samostan 97.
    Fra Antun Pb. 15., Pb. 17.
    Viegrad t459.
    Vitez 860, 1176, 1376, 1759.
    X. 2081, XI. 2315.
    Vitlo (v. Mlinovi). 9.
    66.
    70. 101.
    7, 52, 59, 66, 72, 78, 82,
    91 ' 94, 96, 97, 1 t 4, 123, 145, t 46, 238,
    530, 812, 984, t 018, 1059, 1062, 1089,
    1125, tt65, t241, 1295, 1296, 1298,
    t 3 t o, 1355, 1362, t 370, t 409, 1439,
    t485, 1486, t927, t937, t943, 1947,
    1960, str. 341 , str. 343.
    Vjeronauka 205.
    - 426-
    "Vjestnik", Sarajevo t660.
    Vjeanje 68.
    Vj ebe duhovne t 674.
    Vj ebe u pucanju 344.
    fra Anto 1510.
    l X. 1851, I X. 1855, X. 2116.
    fra Jeronim 90.
    Vladike tOt , 6, t 3, t7, 20. 22, 34, 39,
    41, 44, 45, 46, 50, 52, 55,56- 58, 6t,
    65 - 69, 71, 72, 74, 77, 7a, 82, ss, 90,
    92, 93, 94, 96, 97, 99, tOO, 104, t t4,
    1t7, 118, 123. 125, 128, 134, t35, 144,
    148, 153, t 60, t 63, t 66, 168, 172, 208,
    221 ' 233, 238, 240, 262, 267, 277, 295,
    306, 316, 318, 321, 335, 368, 530, 532,
    546, 55 t' 581' 582, 586, 596, 613, 621
    622, 646, 728, 749, 754, 772, 796, 812:
    81 3, 922, 1038, 11 90, tt 91, 1277, 1577,
    t788, 1790.
    Vlast kanjavanja t 917.
    Vlaka str. 327,
    564.
    Voda 179, 286, 559, 591- 5951 730, t602,
    1607, t848, 1876, t940.
    559, 1018.
    Vojnica 266, 331, 421, 437, 46t, 1465.
    Lujo dr. 73.
    Voj ska 10931 1t07, t 249, t 256, t345,
    1437.
    Vojvode 71, 11 , 32, 102, 160, 189, 206,
    213, 243, 315, 333, 344, 4tt , 668,716,
    718, 786, 862, 923, 1032, 1038, 1066,
    1190, 1191' 1207.
    Volar 1518, str. 208.
    Volovi 559, 1294, str. 21 t.
    fra Jakov 24.
    Vosak 459, 1018, 1949.
    Vragovi (vid. i dinovi) 1883.
    Vranica 341.
    Vratarina 1860.
    Vrbas str. 334.
    Vrbica, njiva VIIl. 1313.
    Vrdoljak, don Il ija 1020.
    Vrebac Marko 1704.
    Vrebac Niko IX. 1853.
    1018.
    Stipo 1492.
    Vrhovac Mijo 559.
    Vrhovine 559, 712, 1 O tS.
    Mijat 891.
    Vrt t 75, 208, 438, 559, 598, 687, 747,
    1242, 1338, 1340, 1546.
    Vl/l. 1332, VIII. 1463, I X. 1801, X.
    2022, X. 2116, X. 2194, XI . 2314,
    Xl . 2315.
    str. 295, 299, 339, 347, 349.
    fra Antun 947, 949.
    Ante Pb. l 17.
    fra Frano t294, t285, 1513.
    Frano I X. 1599.
    fra Ilija 151 t.
    Mijo 301.
    fra .Jvan 1513.
    fra Lovro 1513.
    Vuica str. 356.
    fra Ivan 99. .
    fra Ivo, biskup 1654, 1656-1658,
    1659, t 665, 1667, 1668, 1669, 1670, t 674,
    1675, 1676- 1680, 1682, 1684. 1635-
    t 686, 1688, 1690- t 693, 1699, 1700-
    1702, 170tl 1706, 1708, 1709, 1710-
    1712, t71 4-1719, 1723, 1723- t727,
    1728- t732, 1736, 1737, 1738- 1741,
    t 745, 1748- 1755, 1756, 1760.
    fra Pavo 1513.
    Vukadin, fra Jozo 1513, 1849.
    Vukad in Marijan str. 345.
    Vukadin P. str. 344.
    Vukadin, fra Pavo t 397, 1510, 1650,
    1653, 1654, t 656.
    IX. 15521 X. 2037.
    Vukadi n, fra Petar t467, t473, 1504,
    t51 3.
    X. 2092, X. 2261.
    95.
    Vukosav knez 6.
    Vukovar 1527.
    fra Mato 89.
    Mato X. 2249.
    W!irttemberg vojvoda 1743, 1744.
    W!istenfeld u. Mahler 88.
    Zabit 246, 4041 5871 738, t009
    1
    1031,
    146tl 1462, 14661 1470.
    Zabrana milostinje manastirima str. 340.
    Zadunice 1007, 1012, 10181 1056.
    Zadubina 334, 388, 396, 598, 747, t 307,
    1385, 1389, 1393, t473, 14841 1580,
    str. 310.
    Zagonetke t 557.
    Zagreb t 182, 1384, t 503, 1747, str. 312.
    Zaim 573.
    Zaira 941.
    Zajmovi 482, 494, 528, 547, 627, 657,
    686, 741,802, 1179, 1357, 1397, 1475,
    1557, t 9291 1931, 1944, IX. 1838.
    Zakletva l.
    Zakon karnitetni 1661.
    Zakonik agrarni 68, 81.
    Zakupnici 1953.
    Zakupnici desetine 1570, 1579.
    Zakupni ci 1565.
    Zalozi 1357.
    Zapisni k rasprave 659.
    Zaptija 69.
    "Zaracenje" str. 352.
    Zasjede 1770.
    Zatvor (u samostanu) 1853.
    Zdjele 559.
    Zec planina 61.
    Zec, fra Lovro 1018.
    1018.
    (vid. Zec).
    1662.
    beg 1652.
    Muhamed-beg 1681.
    Zejtin (vid. i ulje) 1018.
    Zelenike str. 337.
    Zemljopis 1709, t 723, t725, 1740.
    Zemun str. 303, srt. 308.
    Zenica 462, 848, 1531, t 759.
    X. 2189 (a-f).
    Zgrade (vid. i sub Gradnje) 353, 588,
    605, 684, 685, 687, 690, 696, 700, 709,
    726, 727, 753, 756, 757, 762, 791, 792,
    794, 795, 81 t . 8t4, 843, 844, 867, 872,
    874, 878, 882, 837, 898, 913, 921, 949,
    10311 1037, 1052, 1054, 1 057, 1058,
    1079, 1 0821 1112, 1145, 1157, 1160,
    1t 61, 1172, tt801 t1811 1t86, 1268,
    1277, 1279, 1283, t284, 1287, 12901
    129t , 1292, 1294, t 318, 1321, 1322,
    1331 ' 1334, 1338, 1340, 1357, t 364,
    1365, 137tl 138t, 1382, 1383, 1386,
    1399, 1404, 1412, 142t , 1431, 1442,
    1443, 1446, 1447, 1450, 145t , t452,
    1453, t454, 1455, 1456, 1462, 1463,
    1473, t477, 1478, t 479, 1482, t498,
    1529, t 644, str. 311.
    Ziafet 440.
    j eronim 95.
    Stipan 69.
    480.
    str. 314, str. 342.
    - 427 -
    fra juro 1513, 1580.
    Zlotigote 23.
    Zloupotreba vlasti 1832.
    Zob 3221 348.
    Zobeida 79.
    Zor u ha psu str. 2t 1.
    "Zora Dalmatinska" 1539.
    Zovik str. 314.
    upa str. 308.
    str. 344.
    fra Frano 1513 1669.
    fra Miho .99, 1513.
    X. 2119.
    t 282.
    Zubun X. 1883.
    Zulum 102, 113, 122, 124, 125, t42, 150
    1
    t 881 209, 2231 226, 230, 243, 255, 257,
    2641281, 290, 29t , 31513t6,329,332,
    348, 3541 372. 384, 386, 394, 428, 444,
    449, 4521 457, 466, 472, 473, 475, 490,
    5t7, 525, 529, 565, 577, 61 2, 643, 653,
    659, 663, 666, 667, 668, 676, 69! ' 71 o,
    7t 7, 718, 7t 9, 740, 765, 769, 77t ' 786,
    821 l 8251 834, 839, 849, 8501 862, 868,
    877, 892, 922, 937, 949, 950, 998, t002,
    1009, 10t1 , 1014, 10281 1032, t 050,
    t07t, 1074, 1086, 1091, 1092, 1094,
    1123, t1 49, 1158, tt69, 1173, t207,
    1252, 12731 1275, t276, t 327, t335,
    t337, 13511 136t , 1368, t429, t469,
    15011 1630, t8t3, 1838, 1840, 1850.
    70.
    Zvijerac Ivo 1713.
    Zvijerac Jozo 1713.
    fra Angjeo 62, 89, t , 4, str. 300.
    (vid. fra Angjeo.
    Zvona 559, 674, 898, 1066, 1405, 14t4,
    t 6501 1820, t 822.
    Zvornik 21 6, 45, 46, 67, 94, 233, 264,
    433, 434, 1782, t857, 1899.
    eljeznica, rijeka 706, 734, 747.
    ene 64, 93, 5591 793, 891, t 1 02, t t 06,
    1182, 1308, t 360, 1634, 1654, 1656,
    str. 210, str. 358, str. 359.
    enidbene stvari (v. 1592,
    t 598, 15991 t 633, 1635.
    885, 1506, 1638.
    etelice 559.
    Martin 38.
    ito 420, 559, 725, 128t, 1769, t874, 19t 3.
    Xl . 2429.
    ito 1093.
    ivotinj arina 1899.
    Mula Ibrahim 1357.
    upan, knjiar 1548.
    upanjac (vid. Duvno).
    upanjac t518.
    upe 559, 1367, 1373.
    upe bosanske 96.
    upe manast irske 457.
    upe manastira t023.
    upnici str. 357.
    *
    TERMINOLOGIJSKI
    v. hakim.
    Adet navika.
    Adija v. hadija.
    Aga vlastelin, gospodar, zapovi-
    jednik.
    A/zar, konjuni ca.
    Ahd-name ugovor zakl etveni (kle-
    vetni ca).
    Ahnzedija bijeli turban.
    Ajalet okrug (upravna teritorij alna
    jedinica vilajeta), stari sandak.
    Ajan poglavar, prvak, star-
    jeina.
    Ajat v. hajat.
    Akra "beli novac", acnpa.
    Alaj odio vojske, puk.
    Alaj barjak glavni stijeg pojedinog
    alaj a.
    Alaka v. ilaka.
    Alijet iskvarena od arapske
    (halif), halifet a namjesnik, na-
    sljednik Muhameda proroka.
    Argot
    Arpaluk, vojni porez (a rp a
    i dohodak kadija i z kadiluka.
    A rz (ha rz; harzoal, arzohal) molba,
    molbenica, prijava, tuba, alba.
    Arzuhaldija odvjetnik, upravo na-
    dripi sar.
    Av (af) dozvola, pardon, oprost, iz-
    vinjenje.
    A va jet . pri stojba.
    Azap (ashap) konjanik.
    Babo otac.
    posredni porez, n. pr. carina,
    mostarina i sl.
    Baghi, baki napojnica.
    muzur natpodvornik.
    Bede!, bedelija, ekvival enat; otkup
    za vojni tvo; bede!, subst. zamjenik.
    Bedeldija onaj koji kupi porez od
    bede la.
    i zv. od (sandak-) beg.
    Bekrija raskalanik, pro-
    tuha, pijanac.
    Belenzuke narukvica.
    Benat vid. bend.
    Bend brana na vodi.
    Berat sultanski dekret za imeno-
    vanje ili za neko pravo (povlastice).
    Beslejisati othraniti.
    Bid' at herezija, novotarija, nepravda.
    Bihuzur, bi huzuriti uznemirivanje.
    Bijuzur v. bihuzur.
    Bughia trovanje plinom (goriv
    ugljen).
    Bujuk veliki.
    Bujuruldija poglavarska zapovijed.
    Bujuruntija v. bujuruldija.
    Buljuk
    Buljuk emin vodnik u
    Buljukbaa
    Bumbair korump. od mubair.
    Burjuldija korump. od bujuruldi.
    Bulum potpun, cio.
    (kjafir) nevj ernik.
    (kjatib) pisar.
    jemac.
    doglavnik, taj-
    nik, zamjenik, namjesnik.
    priglednina.
    du. kod svetaca
    dar.
    (kjitab) knjiga.
    ugao.
    ugljen.
    krznom postavljeni kaput.
    livada.
    i spod [nared-
    nika (kao: desetnik).

    blagajna.
    gospodin,
    polj sko imanj e, kmet-
    sko selite.
    kmet, teak.
    par, dvoje.
    vrsta konjunika.
    sukno.
    Dava parnica, spor, alba, tuba.
    Davudija
    Defin novac.
    Dejledar nadzornik,
    Dernek sajam, god, vaar.
    Dervi redovnik.
    Devlet carski dvor, porta, drava,
    vlast,
    Din vjera.
    Dirhem dram.
    Divan ejfendi upravitelj pisarnice.
    Divit masti onica, tintarni ca.
    Dizdar kastelan, porkulab, zapovjed-
    nik
    Dizma raspored, uredba.
    Dolaf pretinac.
    Dost prijatelj (gosfinj ski).
    Dova molitva.
    Duduk tulac, cijev, cilinder.
    Dunja/uk ovaj s_vijet.
    Duvar zid.
    otkupnina raje od vojske,
    glavarina.
    carina.
    Dam staklo, okno.
    Demat
    Din-ovi vrag-ovi, demoni, geniji.
    Dulus redovni godinji danak ka-
    tolika (po 1300 groa uz neke stal ne
    darove u ivei) bosanskom veziru i
    muli sarajevskom.
    Elzalija narod.
    pokli sar, poslanik.
    Elemek
    Emer volj a, zapovijed.
    Emini pretstojnici poreske uprave,
    nadzornici finansijski, povjerenici.
    Emrije pristojba (taksa) za nosioca
    zapovijedi.
    Erkijani virili sti u divanu
    (saveta) .
    Erzi-mirije zemlja od koje se
    desetina, "carska zemlja".
    Ekija (= plural od arap. eki) =
    buntovnici, pobunjenici, hajduci , raz-
    bojnici.
    Filare korump. od firale, iljaste
    niske cipel e, od utog ili crvenog safi-
    jana; se na mestve.
    Fukara sirotinj a.
    Oadara vrsta puke, noa,
    pa sablj e, to se nose konju pod ko-
    lanom, no s obje strane otre.
    Oazija junak, pobednik,

    Habba novac.
    Habs zatvor.
    Habst korump. od habs.
    Hadija poklonik, hod,otasnik sa
    (Kaabe) u Meki; svaki hadija
    nosi pred imenom pridjevak "hadi".
    Haerdova (hair) molitva za , sretan
    uspjeh, blagoslov.
    Hain, hainin izdajica.
    Hajat v. ahar, konjunica, staja.
    Hajvan marva.
    Hakim sudac.
    Halija (vid. ehalija).
    !famrie vinarina. :
    (iz mongolskog hakan) je tur-
    ska i vla.dar, <;ar, sultan,, go-
    spodar itd. u
    te", dolazi od pe rs. = " ku-
    U turskom han

    Hapsi (avst) zatvor, haps, aps (v.
    Ha b s).
    Hqr ar, ahar konjunica.
    porez koji pokoreni
    narodi, danak.
    troak.
    Harz potenje, obraz.
    Harz ual v. arzohal.
    Hasi ohol, ponosit, buntovan, rcvo-
    1 ucionaran.
    Hasiluk cf. (h)asi.
    Hasta bolestan. .
    Hatihumajun carsko pismo.
    Hatierif sultansko pi smo.
    Ha(va)ssi-humajun krunsko imanje.
    Hazna

    Hedat (lzudut) teskera isprava za
    promet.
    Henzer vid. emer.
    Hesab (hesapiti) do-
    miljati se). '
    Hitiba
    Hordija v. ordija.
    oblast, vlast, vlada, nad-
    l etvo.
    ( H)udut granica,
    komorica pokraj
    kuhinje.
    Hudet i sprava, 'legalizacija (najvi e
    kod kupa i prodaje).
    (v.
    l brik bakren sud, za vodu.
    ldare zakup.
    lftira kl eveta.
    Ikramie
    Ikrariti
    vati,
    -429 _,
    /laka rodbina, inter.es, imetak (ne-
    pokretnost).
    llam molba; dekret; presuda; izvje-
    taj, pismo.
    lndil evangjelje.
    Ipenik penica. Vrsta danka koja
    je davana za hranu.
    /penica porez vojni, etim. od pe-
    nica.
    / slal! dobar, prav.
    / spat dokaz,
    Ispenda vr sta koju
    raja.
    Isset teskera.
    /vaz donatio.
    Ivtira potvora.
    podvornik, CJ!yra.
    Iz u/ama dozvola.
    Iiun dozvola.
    f ajta odnosno ,
    i japta (rasporedna pi smena
    zapovijed).
    jajluk, jajlak ljetnja paa, travnj ak,
    Jjetnji stim i sl.
    jaklamadija t ian regrutne komisije
    (za stavnju); joklama -
    japija
    japonda ki na kabanica.
    ]tiramaz nevaljanac.
    faran prijatelj, drug.
    jasak zabranjen.
    jaspra v.
    f atagan veliki no.
    }atak ortak.
    }azija pismo.
    Jemin zakl etva.
    jijluk v. jajluk.
    }oi-teskera putna
    j ordanluk oh_olost. '
    Kabaflat krivnja, krivica.
    Kabajet vid. kabahat.
    Kabuliti pristati,, p'rjmiti, prihvatiti.
    Kadur
    Kajadar kavanar ; perz. kafa-dar:
    k. drati.
    Kalzlovi besjede.
    Kajmakam (za- '
    stupnik, namjesnik!.
    Kalauzi na putu,
    Kapidija vratar.
    Kariik smjesa, smjesa i-
    tari ca.
    Karzimal uzajmljeni novac.
    Kasam razrez, prirez porezni, raz-
    dioba.
    Kauk neka vrsta turbana. 'J
    Kazgan veliki kazan.
    Kesa s 500 groa turskih.
    Kesedija vrsta blagajnika, ali i u
    smislu, lupe iza busije.
    Kesim zakup.
    Kiajet nonja.
    Kiridije prenosnik koji konjima
    prenosi tovare. Valja razlikovati od
    kirajdija = zakupnik.
    Klanica, pojata, staja za stoku.
    Klisa (korump.) crkva.
    Klisa resumi crkveni nameti.
    Kodabaa seoski knez,' starjeine
    mahale.
    redarstveni nadzornik.
    Komora train.
    Konak svratite,-dvor.
    mali.
    Ku/kum (kulkuma) sprava za pisa-
    nje, tintarnica.
    Kwna svila, atlas . .
    Kusur sitni novac (ono sto je raz-
    r ezano), rest, ostatak, manjak.
    Lala carski dvoranin, favorit, odgo-
    jitelj.
    Laak, gen. laSka oujak (mart)
    mj esec.
    . Lokman, l egendarni mudrac ' koga
    smatraju za oca medicihe i
    za pisca nekih basni koje
    na Ezopa.
    Lukavac od
    Mada pitanje, parnica materija, pred-
    met, par<)graf.
    Mahala dio grada, sela; kvart va-
    roki.
    . Mahzar, mazhar "previnji reskript"
    t. j. pismo s prijestolja; " krvav mahzar
    i z Stambola
    Majdan rudnik.
    Majdandija rudar. .
    Makarluk papavica.
    glavar ma)lal e.
    Mani prot,i,van, "koj i
    Manibiti (cf. "mani") proti van ,biti.
    Mari jet marljivost; sekundarno\ smi-
    calice, lukavtine.
    Marijet-name priznanica, pismo ko-
    jim se neto prima na znanje.
    Matara troarina (izv. od
    posuda s vinom).
    Mataradija troarine, ali
    torbari.
    Maz/zar molba, molbenica.
    Mazut svrgnut (degradiran).
    oni koji su svrgnuti.
    Meaj vid. mehaf.
    Melzaf, meaf, arap. meha! - mjesto.
    Melzmur (memur).
    Mensillzana stanica (ta-
    t arina).
    Menura in vesti tura?
    Menzil za/z ira j elo za konak.
    Menzildija postar, upravnik men-
    zilhane.
    Meremot pomerematiti , popravak,
    popraviti.
    Mestve kone
    sud, od "meh-
    keme" sudnica.
    imanje izuzeto od agrarnog
    .takona (alodijalni imetak, pokretni
    nepokretni), pri vatna svojina.
    Millet svijet, narod, naci j a.
    Miri alaj pukovnik, alaj = puk.
    Mirija erazi mirija t. j . zemlja, od
    koje se deset ina.
    Mito vid. sub (ruvet).
    Mubadili zamj ena.
    Mubair valij in delegat (s nalogom),
    povjerenik.
    Mubairija slube, supst.
    ovrhovoditelj.
    Mudir upravitelj.
    Mufessul-tevter gruntovnica.
    Mufeti i straitelj, nadzornik.
    Mullasibi- vilajet vilajetski knji go-

    Mullimat ono to je potrebno (pro-
    vi sio).
    Mukata paualni porez.
    Mulaluk oblast mullina.
    Mulkname i sprava za
    Mulla vrhovni sudac.
    Muraja sudbena rasprava.
    Murasela pismo, pismeni dekret,
    ukaz.
    Murdar petlj anac.
    crnilo.
    Musafir gost, namjernik.
    Musafirl!ana gostinjac.
    Museveda potvora.
    Mutesarif okruni pretstojnik.
    Muteselim valijski
    Mutevelija upravnik vakufa.
    Mutvak kuhinj a.
    Muzur - kadijin podvornik pozi-
    var (u sudu).
    Muzyrrat tete.
    Miiltezim zakupnik dravnih pri-
    hoda.
    Nafaka opskrba, uzpravanje.
    Nallija kotar, srez.
    Naib potkadija.
    Nasillat pouka, savjet.
    Nasttliti pomiriti.
    - 430
    Nazir naglednik, nadzornik, upra-
    vnik.
    Nef er vojnik, momak, to ga aga
    od svog agaluka daj e. agaluk daj e
    vie nefera. " 1 agal uk trideset nefera"
    u narodnoj pj esmi, redov.
    Nufus " due", lj udi, stati stika itd
    Nttfus tefter - popis stanovnitva.
    v. (procij eniti).
    Odabaa natkomornik.
    Odilamiti tuiti, prijaviti.
    Odispatiti dokazati,
    Odak ognjite, dvor.
    Ograisati nastradati.
    Oka l kg. 28 dkg.
    Ordlja vojska, armada; l o-
    gor, tabor.
    Pandurije taksa poli cijska.
    Panjkati potvarali.
    Papaz (papas) pop.
    Paalija pain sl uga.
    Pejgamber prorok, apostol.
    Pejtuman (bejtuman arap.)
    Peludija
    ivotinjarina.
    Peke poklon, prezent.
    Pilav jel o od oriza (ri e).
    Piman odustaj anje od pogodbe.
    Pieta pet groa u srebru.
    Pusula propusnica.
    Rafa polica.
    Rehum zal og.
    Resum porez na stoku i sl.
    Reziluk krivica, sramota.
    Rilzajet ri' aj et = obzir, riva j et = pri-
    tradicija.
    Rulzban redovnik, ruhban
    = svetenici.
    Rum (-ili} Ev(opska (Romejska) Tur-
    ska naprama Anadol (Azijska Turska)
    Rumilij a, Rumelija.
    Ruvet dar, mito.
    Sadoka milostinj a, l emozina.
    Sahat, (sat-kula) dobnik,
    toranj , zvonik.
    Sahibija vlasnik.
    Sakan vodar, vode.
    Sallland, kasapnica, mesarni ca.
    Salma eljezna kugla s l ancem, mo-
    oruje.
    Samallllana staj a.
    Sanduk sekund, blagajna.
    Satraisati unititi.
    Sefer put u rat, sam rat.
    Seiz, sejizin konjuar, konjunik.
    Sejmeni milicioneri.
    Selam pozdrav.
    Sene! potvrda, namira, mjenica, pri-
    znanica, i sprava.
    Serbez sl obodno.
    Serdar
    Sidil kazalo, protokol , regi star.
    Si/ilid ar sultanov oruja, dvor-
    j anik.
    Sindir l anac.
    Softa student teol ogije.
    Stira = sura gl ava, poglavlje kurana.
    Sure! sli ka, kopija, figura, forma.
    Surgun (surgunluk) progonstvo .
    Svi/njak midell trbuni poj as.
    ahili svj edoci.
    art vj ere po Koranu.
    ef/elije breskve.
    ehit za vj eru.
    ejtan sotona.
    e(m)nluk zabava, veseli ca, limu-
    naci j a.
    imla na rubovima bolja
    daska za krov.
    inik mjera za ito, 80 oka.
    Tahvil, tavi/ platni nalog.
    Tahmina otprilike.
    Tal/alia taksa za telala.
    Tamir popravak.
    Tanz/mal ustav, reforme.
    Tapija isprava o zemlji nom posje-
    du, zapravo " tapa" pri stojba, to j e
    spahija pobire.
    Tari/z datum sc. senza tal.
    Tefter, tefterdar, tefteriti (tepteriti)
    bil j enica, carski bilj enik koji narod
    por ez popi suje, popisati.
    Teftileme pregl edna taksa.
    Teka/if namet, pri rez.
    Tekalifiurfije nameti.
    Tekalifakka kuluk.
    Tekija samostan.
    potvrda predajnoga ugo-
    vora, predatnica, isprava.
    Terzij a
    Teskera policijska isprava, pisamce,
    paso, propusni ca.
    Teslim predano.
    Teslim-teskera predalnica, recepi s,.
    Teste (gen. !esteta) " tuce"
    snop, sveanj = duzina, snop.
    Tevti priglednik.
    Timar-baa upravitelj ! imara t. j. l en-
    skih dobara.
    Timariote posj ednici.
    Tudar
    Tujekdija (adj. tufekin) pukar, pu-
    karski.
    Turija ki seli sok, koji nastaje fer-
    mentacij om ili (kupus, kras-
    tavci itd.).
    Udu/ granica,
    Ukaelili unijeti (u knjigu).
    Ukarz iti posudi ti.
    Ulak glasonoa, kurir.
    Urtja javno zemlj i te dravno.
    Uur desetina.
    - 431
    Vaiz propovj ednik.
    Vakuf vjerska zaklada, zavetanje.
    Valija namjesnik.
    nasljednik.
    Vasijet oporuka, testamenat.
    Vair (varis) nasljednik.
    zastupnik, namj esnik.
    Vilaj et pokrajina, provincija.
    Zabil vojni zapovj ednik, ofi cir.
    Zaim posj ednik zij amela t. j . ima-
    nja s pri hodom 20.000 100.000
    Zaira hrana.
    Zavrzlama zamrenost.
    Ziafet gozba,
    Ziamet !ensko imanje, od ti-
    mara.
    Zijan teta.
    Zimije podanici neislamskih kon-
    fesija.
    Zindan tamnica.
    Ziral zemlj ite.
    Zor sila ..
    Zulum nasilj e.
    J.1COPA'BAI{ WT.f\MnAPCIU1X rPJEWAI<A Y YBOAY "$0jHJ.1YIU1X PErECTA".*
    Crp. 61. L crynau. 3. peJI. "n per neJI.aH HMeHJ11<" tpe-
    6a "11 nperJieJI.aH HMeHHK"
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    62. 2.
    63. 2.
    67. l.
    67. 2.
    68. t .
    68. 2.
    69. 2.
    70. 2.
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    t l.
    15.
    23.
    42.
    " Mjecro "HerpnJbeHBOCtl1"
    tpe6a "HeTpneJbi1BOCTI1"
    " Mj. "ap" rpe6a "6ap"
    " Mj. " rpe6ano" rpe6a " rpe-
    6ao"
    " H3311B CyJiejMaHa Bemt-
    '13HCTBeHora I<ao e. ll. no
    crap11jeM 6pojeH>y MHjewa
    ce y OBOM perecrapy ea
    HOBHjoM oaHaKOM CyJiej-
    MaH J.
    t l. " rpe6a JI.OJI.aTH: To cy ras.
    BOjBOJI.e KOjH ce K3CHHje
    aosy 11 wexep-texaja a y
    JI.pyroj noJIOB11HI1 XIX. cro-
    neta 6eneJ].11jepe11c (Ha-
    '!eJIHI1K, KaJI.a nocroj11 11
    611paHO BHjehe rpa,ZJ.CKI1X
    aacrynH11Ka).
    2. 611JbewKa 7. pe.n. Mj. "Passijn"
    rpe6a "Passiju"
    25. pe.n. Mj. "MycaqmpxaHI1"
    1
    rpe-
    6a "MycaqmpxaHa"
    2
    36. " .r.\j. "peJI.y je" Tpe6a " je
    pe.n.y"
    * hauoAteHa. !<aKo wTaMnapuja HHje nMana aHa-
    Kosa aa a6peanjaType TO cy OHe ocTane HenoTnyne y caoM
    npaBOM rpacpU'!KOM 06mmy. J1CTO cy a6or HCAOCTaTal<a H!!-
    nocpCJI.HOra I<OHTaKTa HaAaBa'la oanx "<J)ojHH'li<HX PerecTa" ea
    wTaMnapHjOM nacTane MHOre wTaMnapcKe rpjew1<e n npo-
    nycTn 1<0je lie, yocTanoM, CTPY'IHH 'IUTanal\ Moli n ncnpaBHTU.
    .-
    l Crp. 71. l. crynau. H3ocTana je HY3 37. pe.n.aT< 611-
    JbewKa 6poj 3: Y csa1<0j
    Hax11j11 6wo j e j eJI.aH cy'"
    6a11111 11JII1 MyCeJ!11M, HO
    TO cy nopwjei<JIOM <jl ey-
    .n.anHo-a,ZJ.MHHHCrparHBHI1
    <jlyHKU,110Hapl1, j ep Cy 6HJI I1
    wa Hajyr ne,ZJ.HHje nopOJI.wu.e
    y Haxwjl1 a wMaJm THMap
    OJI. 20.000 .n.o 50.000 jacnp11.
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    73. l .
    73. 2.
    78. t .
    84. 2.
    93. 2.
    95. 2.
    " 100. 2.
    " 100. 2.
    " 101. 2.
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    "
    31. pe.n. Mj. " nocrojaH>e" rpe6a
    "nocrajaH>e"
    nocJbeJI.H>H pe.n. rpe6a
    Haocrana j e 6wJbewi<a HY3 pe.n. 27:
    ,Qe<jlrepJI.apwMa, I<OjH cy
    ymmBHcanw y seaHpCI<Oll\
    .n.wsaHy 11 Ha cacTaBJbaH.>e
    6yjypJI,ZJ.I1ja, 11JI11 HX CaMI1
    1(0HU.11nHpaJJl1, 6HJI11 cy
    np11,ZJ.I1jeJbeHI1 M. O. H TH-
    Map-hexaja H. r ecKepeJ,IH-
    6awa (notanus).
    5. peJI. 11cnpe.n. X nor JJaBJba Tpe6a
    Mj. "11 cjehaH>y" y cjehaH>y.
    24. " Mj. " HarH3HOBI11ia" Tpe6a
    MaH>aKOBHha
    6HJbewKa l. sub Fra Ante
    Tpe6a JI.OJI.aTH: Opis grbo-
    v ah bosanskih
    br. 18.- 33. (nedovreno).
    29. pe.n. Mj. "MewhaMaMa" Tpe6a
    MemheMaMa
    43. " Mj. "vam" rpe6a nam
    5. " Tp. "<Pa6HjaHHhese eJI.I1-
    l.{Hje"
    *XXVI (24). - n. 3ope, AJ6pOB8'11(8
    1895 40 26. QeHa JO H.
    *XXVII (25). - Aan.
    6u6nHorpacjlHja aa
    *XXVIII (26). -

    HMapcTBy EoKe l<oTopeKe. -
    eToBa cnnKa u nnaaoaa). QeHa Alltf,
    XXIX (27). - CT. HoaaKoaah Dmau.CKI
    AnoKpmjJHe )I(HTuje eaeTe DeTKe. 1110'1' ClleTOr
    BacHnnja Hoaor. - E. 1895 4 113. UeHa t AHH,
    *XXX (28). - n. CpeliKOBuh, Ha 8piH80 HCHAOPI CToja
    HOBHiia. - MapKO Aparoaah, OpunoaH aa HCTOpnjy BoKe
    l<oTopeKe. - Jby6. CTojaROBRfl, aanHCH H H8TOHCH. -
    B. 1896 4 45. Qeua 10
    *XXXI (29). - H. PylKH'IHk ocpe u npo-
    Knnlbalba jepeTuKa. - Joa. X. BaenJbCBnk,
    a6opHHK npownor BeKa. - jen ne. AnMHTpnjc, TumtK Xlt-
    neHAapeKH. - joa. H. ToMnh, CcAaM epneKIIX nHcaMa nn-
    canHx na MneTa'ltcor apxnBa. - joB. H. To-
    MHii, Hoaa o KOA CucKa 22 jyna 1593 ro-
    AHue. - jOB. H. ToMuli, npnn0311 aa noKpCT xpnwliaua
    ua EanKaHCKOM nonyoeTpBy npOTIJB TypaKa KpajeM XVI
    BeKa. - MapKO Aparoauli, npnnoau aa llCTOpnjy Qpne
    fope n EoKe l<oTopeKe no'ICTKOM XIX cToneta. - CT.
    HoaaKoauli, <J)panl\YCKe cny)l(6eue 6enewKe o aanaJ].uo-
    6anKaueKHM na 1806-1813. - CT. HoBaKoant,
    AJ].pcee HapOAUHX CKynruTHua 1817 H 1827 Kueay MH-
    nowy. - CT. HoBaKoout, ABa cpneKa npaoHa cuoMeHHKa
    noBHjer JI.06a. - E. 1898 4 173. Qena 25 ARH.
    *XXXIII (30). - jennc HKoua joBaua MaTnje
    Eccapa6e. - - - CBnTaK ua nepraMcnTy ua XIV BCKa.
    - M. "S. Mnnnteonli, Patta PaJI.oea&Jbeonli, TaMuaocKn
    6yJby6awa. - A. Pyuapa'l\, o Baennnjy neTpOBiliiy ana-
    JI.Hl\H QpHOrOpCI<OM, e aKTUMa H8 l{apnoBa'IKC 3pXIIBC.
    - n . CpcliKOBHii, TBopeuHja AoMenTitjaua ll TeOAOCHja.
    - E. 1898 4 120. Qena 15 JI.IIH.
    *XXXIV (31). - B. jarHt, Tnn111< XHJICHJI.apeKn n lberon
    rp'IKH H880p. - A. e. MnnyTHHOBitli, aa neTOpujy
    l<nC)I(CBHne Cp6Hje. E. Tnpnli, npltn0811 cpnCKOj HeTO-
    pnjn. - A. Pyaapau, Mojeuje ncTpoBuli, MIITponomtT
    6corpaJ].eKil 1713- 1730. - npnnor HeTOpHjH CpneKe !.\P-
    KBC. - A-p Ryjo Knea Bojuuo&Ht, 3amtculll\11 MapnHa
    I<a6ore o lbCroay noenaneTBy y Xep'l\eroaltny
    (1701) n y QapHrpaA (1706). - E. 1898 4 249. Qena 20 Ann.
    *XXXVI (32). - joB. H. ToMnli, npnnoan ncTopncKoj pa-
    enpann: noKpCT Cp6a y OKOJIIIUII l<nnca 1603 rOA., na
    MncTa'IKOr apxnaa. - n. e. CpcliKOBnh, npernett llCTO-
    pHeKIIX naBopa o Kueay naaapy u MapKy l<paJbeonfiy.
    - E. 1900 4 183. Qena 20 ARH.
    XXXVII (33). - t CacT. Bynonnli, Onne enoocneKux pyKo-
    nllca ColjlHjCKC 61t6m10TCKC. - joB. H. ToMuli, Onne
    ttnajy DYTOBalba npeKo EanKaHCKOr nonyocTpBa cjlpan-
    1.\YeKor noeJianltKa Ae Xe-a y 1621 n 1626 roAnnH, OJI.
    ncnoauaTor mtCI.\a. - M11n. M. ByKnhcnnJi, AcnoBOAHil
    npOTOI(OJI nHeaMa neTpa TOJI.OPOBHha-AoOplbu;a. - Mttn.
    M. ByKHiieaHh, nHeMa na npoor H Apyror yeTBJH,a. -
    M. "S. MllnHiieoHii, EenewKe o nCKIIM uypnjaMa, 1.\PK-
    saMa n MauaeTHpHMa y Cp6HjH ua upcMcua 1730 JI.O 1736
    rOA. - E. J!)()(} 4 170. Qena 20 AHH.
    xxxvm (34). - B. Eoruwnl;, epneKII YMCI.\11 y IIT81111-
    jaucKHM nncMHMa XVII cToneha.-- - H. Bynnh n An-
    Tonocp npcMepwTaju, AHTII'IKU y Cp6uju (1).
    - CTcBan AnMitTpHjeanli, DpHnoaH pacnpaon "OAHo-
    wajH nelicKHX naTpHjapaxa e PycHjOM y XVII BCKy"
    (rnac LVIII ll LX).- HUK. Py)I(H'IUk, ncnaBHHeKn 1.\apo-
    CTaBHIIK. - BnA ByneTnli-ByKaeoBH".z. CTapu CTYJI.Cillt'IKII
    36opn1tK. - Hnapnou uooeJba naTpnjapxa
    MojcHja J].aua PawKoM MHTpononHTY Apee1mjy jooano-
    BHi'iy. - ATan. nejaToBnli, jcJI.an epneKH pOAOenoo none
    peJI.aKI.\Hje. - HHK. Py)I(H'lnli, CTapH cpneKn pyKomtcn
    y jyroenaaeneKe aKaACMHjc y 3arpc6y. -
    E. 1900 40 147. QeHa 20 Anu.
    *XXXIX (35). - "'e,[l.. MnjaTOBnli, npnnoau aa HCTOpHjy Cp-
    6HjC 1815. - AuJ].pa raBp111IOBHI1, Eyua l<apatJJCjBHUa. -
    CTCB. AtMHTpnjeaHii, AoryMeHTII Kojn cc Tn'ly OAnoea
    XLI
    B.
    Uena 40 AIH,
    xLII (37). AHM. e. 'IOXII,IHII. DyTODHC BanuJe "'ene6Hje
    o epnCKHM BOMibRM8 y XVII Joa. H. 'roMuh, Asa
    nosa noJI.aTKa o AecnoT)' 'lopl)y U Bp&HI<O&uhy. - Jou.
    H. ToMnh, noAau.n o yMapy un P*A" aa xvn " xvm
    eTOnelia. - jOB. H. TOMRII 88 HCTOpajy
    An6anHje. - HnK. Bynnh
    1
    .AHTR'IKH cnOMIHKU.H y Cp6nju
    (III). - AnM. Pyaapal\, MHTpononaja OKO
    1735 roJ{. - BoA ByncTnh-ByKaeoaah, HapOAHR aeaoan
    (Il). - E. 1905 4 220 (ea 8 Ta6nn cnuKa). UeHa 60 AHH.
    XLIV (38). - A-p B. l<oaMa no cpneKoMy
    12)'KOnucy roA. 1649. (uaneorpaljleKo jean'IKa CTYAHja). -
    A-P BojHcnaa Mone, MHnHjaType jCJI.HOr cpneKor pyKo-
    nnca ua rOAHHe 1649. ea WceTOJI.nCBOM 6yrap. cKcapxa
    joana u TonorpaljlnjoM l<oaMe liHJI.HKOnnoaa - EeorpaA
    " Ee'l. 1922 487 (ea 28 Ta6nu enHKa y npHnory). Qena
    20 AHHapa.
    XLV (39). - BnaJI.aH joaanoBHt, En6nnorpaljlnja epneKo-
    JI.paMcKe KlbiUKeanoeTu. - B. 1907 4 127.
    Qena 20 AHn.
    *XLVII (40). - jos. H. TOMIIk, DpHnoau eTyJ].njn Qpnoje-
    snkH H Upna ropa (fnae LVJII, LX H LXII). - jOB. H .
    ToMuh, MeMopnjan <l>pau'ICCKa EopcnH o y
    npaoj nonoanHit XVIIJ cToneka. - j OB. H. TOMHk, j oaaua
    l<japoManH, e nyTa npeKO EanKaneKOr nonyoeTpBa 1659
    rOJ!.. - HIIK. Bynnli , AHTH'IKH y Cp6ujH (IV).
    - E. 1909 4 191. Qeua 40 AHu.
    XLVIII (41). - BojucnaB M. joaauo&Hii, EnrneeKa 6H6nno-
    rpacjmja (o ncTO'IHOM nHTalby). - E. 1908 40 1 J J. Qena
    20 AHnapa.
    XLIX (42). - BitA ByneTHh-ByKaeosnk, HapOAHn cyA, cy_-
    Anje HTA. ua ocTpay MJbeTy e no'ICTKa XV an jeKa. - A
    H. AnacTacnjeank, nHCMO 1.\apnrpaAeKor nocnamtKa I<ou-
    eTanTHja o npornawelbY aBTOKcljlanHe cpncKe 1.\PKBe OA
    1832 rOAUne MCCCI.\a janyapa. - AHApa raapnnoanli, He-
    I<OJIUKe BOBnne o RyKujauy Mywul\KOM. - AncKea HaHii,
    nHeMa Xacan-nawe XCPI.\CrOBa'!KOr HB r. 1573. - noMe-
    nnK ManaeTHpa CB. TpoJnl\e KOJI. npHspena. - n . l<oeTHt,
    HewTO o 6naweM MauaeTupy na l<oeoay
    h 1.\PKBU CB. HnKOJie y jatbeBy. - BnaJ].. noposuli, o
    ApyroM AOnae<y XpneTOBOM, anoKpnljlua anoJ<anuuca jo-
    Baua BoroeJIOBa y enOBCHCKUM npHjeBOAHMa C jCAnHM
    HOBHM TCKCTOM H npeArosopoM. - joB. PaJI.OHnli, Enu-
    cTonap ManaeTnpa npoJI.pOMa (Cnenqe) Ha XVI ocKa. -
    jOB. PaAOHHh, npnnor HCTOpHjH CpneKHX WTaMnapllja y
    AycTpHjH npeJI. Kpaj XVIII BeKa. - PaAOMnp M. Hnnii:,
    CnnljenHja ceqopC'!KOr nona flyKe OJI. 14 aaryeTa 1768.
    - n neMa MaKenMa CyuopoBa, pyeKo-epnCKOr
    y'luTeJba H MnTpononHTa Mojenja OeTposnlia. - Joo. X.
    BaeuJbeanli, HeKOJIHKO aanHca Ha HOBHjer apeMeua. -
    P3AOCnaa fpyjnli, npnnOBII aa IICTOpnjy epneKHX WKOna
    y npBOj nonOBIIHII XVIII BeKa. - PattocnaB rpyjttli, npii-
    JJOWI.\11 aa ncTopnjy cpncKHX wTaMnapuja y YrapeKoj y
    npBoj nonoBnnu XVIIf seKa. - joa. X. BaenJbeauli, Ey-
    r apcKn a6opnnK nHcan y ManaCTnpy CnaHI.\HMa no'leT-
    KOM XIX BeKa. - E. 1910 4 170. Qena 40 AIIR.
    Ll ( 43). - CT. HoBaKoBut, fleTonneb 1.\apeM ep6beKbJMb,
    JI.pyre nonoaHne XVI B. - joB. H. ToMuli, jeAaH noAaTaK
    aa nnTalbe o MerJ].any y Cp6a Ha 1599 - PSA. fpyjuit,
    TpH n neMa liecapa neononAa I naTplfjap-
    enMa - npnnosn aa HeTopujy Cp6a
    y JI.06a naTpnjapxa neliCKOr ApeenHja m -
    0JI.HOwajH cBeToropeKHX n APYrHx Ma&aCTBpa CIJ.. lii.B'l'pQ-
    nomtntMa KapJIOBa'!KitM. - np11JIOBH U IICTOS'Iljy
    Cp6a y Pycnjy. - CeJI.aM nneaMa neiicKOr oaTpnjapxa

    Potrebbero piacerti anche