Documenti di Didattica
Documenti di Professioni
Documenti di Cultura
4
To je bila na-
laka, ali dostatna” da mladi mogu postati “utjeha roditeljima, ponos domovi-
__________
3
[Giovanni BOSCO], Il giovane provveduto per la pratica de’ suoi doveri, degli esercizi di
molitve), Torino, Tipografia Paravia e Comp. 1847; Giovanni BOSCO, Il giovane provveduto
per la pratica de’ suoi doveri, degli esercizi di cristiana pietà…, 119. izd. Torino, Tipografia
e Libreria Salesiana 1888; ISTI., Il giovane provveduto per la pratica de’ suoi doveri, degli
esercizi di cristiana pietà. Novissima edizione riveduta sul testo originale adattata nella par-
te devozionale agli usi presenti (
588
-
-
-
terije po kojima je odabirao odnosno odbacivao tekstove, njegove naglaske i
5
To je vidljivo, pri-
-
votu zauvijek presuditi; nastojanje oko jedinstva s Bogom u iskrenom i pre-
__________
5
Usp. Pietro STELLA, Don Bosco nella storia della religiosità cattolica (Don Bosco u povi-
, Svez. 2. Mentalità religiosa e spiritualità (Religiozni mentalitet
i duhovnost). Rom, LAS, 1981; Francis DESRAMAUT, Don Bosco e la vita spirituale (Don
Leumann (Torino), Elle Di Ci, 1970.
6
Pietro BRAIDO, -
, Treće ispravljeno i dopunjeno izdanje, Rim, LAS 2009, svez I, str. 232.
7
Petro BRAIDO, Don Bosco prete dei giovani..., str. 233.
589
Tisk. izd.: [Giovanni BOSCO] Il giovane provveduto per la pratica de’ suoi doveri,
molitve), Torino, Tipografia Paravia e Comp., 1847, str. 5-143 (OE II, 185-323).
Dvije su glavane zamke kojima đavao nastoji udaljiti mlade od krjeposti. Prva
je da u njihove pameti ubaci misao kako služiti Gospodinu znači provoditi tužan
život, daleko od svake zabave i zadovoljstva. To nije istina, dragi mladi. Ja vas že-
lim poučiti metodu kršćanskog života u kojoj ćete istodobno biti radosni i zado-
voljni. Pokazat ću vam prave radosti, prava zadovoljstva, tako da ćete moći reći
sa svetim prorokom Davidom: služimo Gospodinu u veselju (Servite Domino in
laetitia). To je upravo svrha ove knjižice: služiti Gospodinu i uvijek biti radosni.
Druga je zamka nadati se dugu životu u udobnosti, a obraćenje odgađati za sta-
rost i za smrtni čas. Pazite dobro, sinci moji, mnogi su bili tako prevareni. Tko
nam jamči da ćemo doživjeti starost? Trebalo bi se dogovoriti sa smrću da nas
čeka do tog vremena, ali život i smrt u Božjim su rukama i on njima raspolaže
po svojoj volji. Ako vam Gospodin podari dug život, poslušajte što vam kaže:
put kojim sin ide u mladosti nastavlja se u starosti sve do smrti. Adolescens
iuxta viam suam etiam cum senuerit non recedet ab ea. To znači: Ako sada, dok
smo mladi, započnemo dobar život, bit ćemo dobri i u odmakloj dobi, naša će
smrt biti dobra i početak sretne vječnosti. Suprotno tomu ako poroci zagospo-
dare nama u mladosti, oni će nama gospodariti i u drugim životnim dobima
sve do smrti. Tužan je to zalog jedne nesretne vječnosti. Da se vama ne bi do-
godila takva nesreća, predstavljam vam metodu kratku i laku, ali dostatnu,
možete postati utjeha roditeljima, ponos domovini, dobri građani na zemlji i
jednoga dana sretni stanovnici neba.
Ovo je djelo podijeljeno u tri dijela. U prvom ćete naći ono što vam je činiti i što
trebate izbjegavati da biste živjeli kao dobri kršćani. U drugom su dijelu sabrane
posebne pobožne vježbe. U trećem je časoslov Blažene Djevice Marije s glav-
nim večernjim molitvama kroz godinu, kojima su dodane neke duhovne pjesme.
Dragi moji, sve vas volim cijelim srcem i dovoljno je da ste mladi pa da vas
jako volim. Znam da možete naći knjige koje će vam ponuditi ljudi krjeposniji
i učeniji od mene, ali teško ćete naći nekoga tko vas više ljubi u Isusu Kristu i
590
tko više želi vašu istinsku sreću. Gospodin neka bude s vama da biste, živeći
ove preporuke, postigli spasenje svoje duše i tako uvećali Božju slavu, što je
jedini cilj ove knjižice.
Budite sretni i Gospodin neka bude sa svima vama.
Najodaniji u Isusu Kristu
sveć. Ivan Bosco
Podignite oči, sinci moji, i promotrite sve što postoji na nebu i na zemlji.
Sunce, mjesec, zvijezde, zrak, voda, vatra, sve te stvari nekoć nisu postojale.
Svemogući Bog ih je stvorio iz ničega, zato ga nazivamo Stvoriteljem. Ovaj
Bog koji je od vijeka i do vijeka ostaje nakon što je stvorio sve što je na nebu
i na zemlji, stvorio je i čovjeka koji je najsavršenije biće od svih stvorenih
vidljivih bića. Naše su oči, noge, usta, jezik, uši, ruke predivni Božji darovi.
Čovjek je različit od svih drugih živih bića jer posjeduje dušu koja misli, razu-
mije i shvaća što je dobro, a što zlo. Duša ne umire s tijelom, nego kad tijelo
ponesu na groblje, duša započinje novi život koji nikad ne prestaje. Ako je
čovjek činio dobro, ona će doći k Bogu i biti zauvijek blažena u raju, u kojem
se uživaju sva moguća dobra. Ako je čovjek činio zlo, duša će biti strašno kaž-
njena u paklu, gdje će zauvijek trpjeti sve vrste muka.
Gledajte dakle, dragi moji sinci, svi ste vi stvoreni za nebo i Bogu će biti veo-
ma žao ako bude prisiljen nekoga od vas poslati u pakao. Ah, da samo znate
koliko vas Gospodin ljubi i kako želi da činite dobro da bi vas učinio sudioni-
cima svoje slave u raju.
Budite uvjereni, dragi moji, da smo svi stvoreni za raj i sve što činimo treba
biti usmjereno tome cilju. Na to vas treba upravljati osobito velika Božja lju-
bav. Uza sve to što Bog ljubi sve ljude kao djelo svojih ruku, prema mladima
on gaji posebnu ljubav oblikujući u njima svoje radosti. Deliciae meae esse
( ; Izr 8,31). Vi ste dakle ra-
dost i ljubav Boga koji vas je stvorio. On vas ljubi jer imate vremena da činite
mnoga dobra djela; ljubi vas jer ste u jednostavnoj, poniznoj, nevinoj dobi i
općenito još niste postali nesretan plijen paklenog neprijatelja.
591
Dva su mjesta koja su u drugom životu za nas pripremljena: pakao za loše gdje
se trpe sva zla, a raj za dobre koji uživaju sva dobra. Ali Gospodin vam daje do
znanja da ćete, ako budete dobri u mladosti, takvi ostati i cijeli život koji će bi
okrunjen srećom i slavom. Naprotiv, loš život započet u mladosti vrlo lako će
takav biti i do smrti i sigurno će vas odvesti u pakao. Stoga ako vidite ljude u po-
odmakloj dobi ogrezle u pijanstvu, kocki, psovci, moći ćete reći: ovi su poroci
započeli u mladosti: Adolescens iuxta viam suam etiam cum senuerit non rece-
det ab ea (
njega; Izr 22,6). Sinko moj, kaže Bog, spomeni se svoga Stvoritelja u vrijeme
svoje mladosti. Na drugom mjestu kaže da je blažen čovjek koji od svoje mla-
dosti čuva njegove zapovijedi. Ovu su istinu poznavali sveci, osobito sv. Ruža
Limska i sv. Alojzije Gonzaga, koji su od pete godine revno služili Gospodinu,
a kad su odrasli, uživali su jedino u Božjim stvarima; tako su postali veliki sve-
ci. Isto se kaže za mladića Tobiju, koji je od rane mladosti bio poslušan svojim
roditeljima, a kad su oni umrli, on je nastavio živjeti krjeposno sve do smrti.
Neki (ima i takvih) kažu da će biti tužni ako sada počnu služiti Gospodinu.
To nije istina, tužan je onaj tko služi đavlu. Takav će, koliko god se trudio da
pokaže zadovoljstvo, u srcu plakati osluškujući glas: ti si nesretan jer si Božji
neprijatelj. Alojzije Gonzaga bio je ljubazan i vedar. Sv. Filip Neri bio je veseo
i zabavan. Oni su živjeli krjeposno iz dana u dan. Hrabro dakle, dragi moji,
potrudite se na vrijeme da budete krjeposni i ja vam jamčim da ćete uvijek biti
radosni i zadovoljni te da ćete upoznati kako je lijepo služiti Gospodinu.
Kao što se mlado stablo, posađeno u dobru zemlju i krasan vrt, ipak savije i
počne krivo rasti ako mu nitko ne pomogne da se ispravi i naraste do određene
veličine, tako i vi, sinci moji, zacijelo ćete naginjati na zlo ako ne dopustite da
vas ispravi onaj tko se o vama skrbi. To za vas čine vaši roditelji koje trebate
dobro slušati. Poštuj svoga oca i majku pa ćeš dugo živjeti i dobro će ti biti
592
na zemlji, kaže Gospodin (usp. Izl 20,12; Pnz 5,16). Ali u čemu se sastoji to
poštivanje? U poslušnosti, uvažavanju i pomaganju. U poslušnosti, i stoga
kad vam nešto kažu, učinite to spremno, bez negodovanja i nemojte slijegati
ramenima, odmahivati glavom ili, što je još gore, drsko odgovarati. Takvi čine
veliku nepravdu roditeljima pa i samome Bogu, koji po roditeljima zapovijeda
ovu ili onu stvar. Naš Spasitelj, premda svemoguć, bio je potpuno poslušan
blaženoj Djevici Mariji i svetom Josipu; radio je ponizno svoj obrtnički posao.
Poslušan svome nebeskom Ocu umro je u groznoj boli na križu.
Morate poštovati oca i majku, baš zato nastojte ne činiti ništa bez njihova do-
puštenja i ne budite nestrpljivi u njihovoj prisutnosti ili pred njihovim slabo-
stima. Sv. Alojzije nije ništa činio bez njihova dopuštanja, a ako njih nije bilo
uvažavao je sluge. Mladi Alojzije Comollo bio je prisiljen jedan dan provesti
daleko od roditelja bez njihova dopuštenja, ali kad se vratio kući, plačući i po-
nizno tražio je oproštenje zbog neposlušnosti u koju je upao bez svoje krivice.
Roditeljima moramo pomagati u njihovim potrebama, u kućnim poslovima u
kojima možete pomoći, a još više predajući im sav novac, darove i stvari do
kojih ste došli ili se njima služite uvažavajući njihove savjete. Jutrom i veče-
rom molite se za svoje roditelje da ih Gospodin obdari svakim materijalnim i
duhovnim dobrima.
Kad govorim o roditeljima, mislim i na vaše crkvene i svjetovne poglavare,
kao i na vaše učitelje, koji vas također rado, ponizno i s poštovanjem poučava-
ju, savjetuju, ispravljaju, uvjereni da sve to čine za važe dobro. Kad ste posluš-
ni svojim poglavarima, to je isto kao da ste poslušni Isusu Kristu, presvetoj
Djevici ili svetom Alojziju.
Dvije stvari od srca vam preporučujem. Ponajprije da budete iskreni svojim
poglavarima, da ne prekrivate pred njima svoje slabosti, a još manje da ih
negirate. Budite iskreni i uvijek govorite istinu. Laži su uvrjeda Bogu, a nas
izručuju sotoni, knezu laži. Jednom kad se otkrije istina vi ćete biti postiđeni
lažovi, poniženi pred poglavarima i pred kolegama. Nadalje, savjeti i opo-
mene poglavara neka vam budu pravila za život i djelovanje. Blago vama
budete li tako činili; živjet ćete sretno; sve što budete poduzimali bit će vam
na izgradnju i na opće dobro. Na kraju vam samo kažem: budete li poslušni,
bit ćete sveti. U protivnom nema krjeposna života.
593
omnis qui petit accipit (usp. U njoj, tko god ište, prima; Lk 11,10). Ah, dragi
moji sinci! Kako veliku radost dajete Isusu Kristu, kako dobar primjer dajete
narodu kad ste u crkvi pobožni i sabrani! Kad bi sv. Alojzije išao u crkvu, ljudi
su išli za njim da ga vide i na sve njih djelovala je njegova čednost i držanje.
Kad dođete u crkvu, uđite polako i bez žurbe zahvatite blagoslovljenu vodu,
pokleknite i poklonite se presvetom Trojstvu i izmolite triput Slava Ocu itd.
U slučaju da sveta služba još nije počela, možete izmoliti Gospine radosti ili
neku drugu molitvu. Čuvajte se dobro da se ne smijete u crkvi ili pričate bez
potrebe jer dovoljna je jedna riječ ili jedan smijeh da nekoga sablaznite ili da
smetate onima koji pobožno mole. Sv. Stanislav Kostka u crkvi je bio tako sa-
bran da nije čuo kad bi ga sluge pozivale da ide kući, čak ni kad bi ga doticali.
Preporučujem vam nadalje veliko poštovanje prema svećenicima i redov-
nicima. Stoga primite s poštovanjem njihova upozorenja ili savjete; skinite
kapu u znak poštovanja kad s njima razgovarate ili ih putem susretnete. Ne-
mojte ih nikada prezirati ni riječima ni djelima. Znate da su neki dječaci iz-
rugivali proroka Elizeja i da ih je Bog kaznio: iz šume su izašli medvjedi i
četrdesetoricu rastrgali. One koji ne poštuju svetinje Gospodin može nemilo
kazniti. Kad o njima govorite, nasljedujte Alojzija Comolla koji je običavao
reći: “O svećenicima govorite lijepo ili šutite”. Moram vas upozoriti da se
ne stidite svoga kršćanskog imena ni izvan crkve. Stoga kad prolazite pokraj
crkve, ili Marijine slike ili slike nekoga od svetaca, naklonite glavu u znak
poštovanja. Tako ćete pokazati da ste pravi kršćani i Gospodin će vas ispuniti
svojim blagoslovima zato što ste dali dobar primjer bližnjima.
Ako pročitate koji odlomak spomenutih knjiga, to će za vašu dušu biti velik
dobitak. Dvostruki dobitak bio bi kad biste pročitano prenijeli i drugima ili im
to pročitali, osobito onima koji ne znaju čitati.
Kao što naše tijelo bez hrane klone i umre, tako se događa i s našom dušom
ako je ne hranimo njezinim jelom. Hrana našoj duši jest Božja riječ, ili propo-
vijedi, tumačenja evanđelja i katekizam. Potrudite se dakle pravodobno poći u
crkvu, biti potpuno sabrani i na vlastiti život primijenite ono što će vas jačati.
__________
8
U Don Boscovo vrijeme bila su jako poznata djela: Nasljeduj Krista, Filoteja ili Uvod u po-
sv. Franje Saleškoga i Priprava na smrt svetog Alfonza Marije Liguorija. Isus
bila je knjižica koju je napisao kanonik Giuseppe Zama Mellini (1788-1838), a
napisana je u obliku srdačnog dijaloga između Isusa i čitatelja.
594
Za vas je jako važno da idete na vjeronauk, nije dobro reći: ja sam već bio na
pričesti i to mi je dosta. Kao što tijelo treba hranu, tako je treba i vaša duša.
Ako joj uskratite hranu, izlažete je velikoj pogibelji.
Preporučujem vam da se dobro potrudite u svojim župama i da vršite svoje
dužnosti jer je tamo vaš župnik kojega je Bog postavio da se brine za vaše
duše. Čuvajte se đavlove varke kad vam šapće: to je za moga prijatelja Petra,
to odgovara Pavlu. Ne, dragi moji, propovjednik govori vama i vama je uputio
sve one istine koje je tumačio. Ako nešto nije zato da vas ispravlja, poslužit će
da vas očuva od grijeha.
Kad poslušate propovijed, zadržite je u pameti cijeli dan, osobito navečer prije
spavanja, prisjetite se i razmislite o onome što ste čuli. Ako budete tako činili,
uvelike ćete koristiti svojoj duši.
Besposlica je glavna zamka na koju đavao hvata mlade, kobni izvor svih drugih
poroka. Zapamtite dobro, dragi moji, da je čovjek stvoren za rad i kad izbjega-
va rad, on gubi svoje uporište i izlaže se opasnosti da teško uvrijedi Gospodi-
na. Osuđenike u paklu najteže progoni to što su vrijeme koje im je Bog dao za
spasenje utrošili u besposličarenje. Suprotno tomu, najveća utjeha blaženima
u raju bit će što su, za ono malo vremena što su ga posvetili Bogu, zadobili
vječnu nagradu.
Ne mislim da od jutra do večeri morate biti u poslu i raditi bez predaha, što-
više u životu postoje stvari koje vam donose radost i mogu vam biti od velike
koristi.
Primjerice, studij povijesti, zemljopisa, tehničkih i slobodnih umijeća, pa i
drugih znanja i domaćih poslova, koji vas kroz zabavu mogu poučiti, mogu
biti korisni. Njima će i vaši poglavari biti zadovoljni. Možete se dapače za-
bavljati raznim igrama i dopuštenim druženjima te aktivnostima u kojima ćete
se opustiti i odmoriti. Ne prepuštajte se tim zabavama ako prije niste tražili
dopuštenje i prednost dajte onima koje promiču tjelesnu spretnost jer su kori-
snije zdravlju. Daleko od vas neka budu varke, prijevare, lukavštine, duhovne
nastranosti koje obično unose nered i vrijeđaju ljubav vaših drugova. Kad ste
u igri ili u razgovoru ili nekoj drugoj zabavi, upravite koju misao Gospodinu,
prikažite te zabave na veću slavu Božju.
Svetog Alojzija su jednom, dok se u igri veselo zabavljao sa svojim vršnjaci-
ma, upitali što bi učinio da se toga časa pojavi anđeo i da mu kaže kako će ga,
595
Postoje tri vrste drugova: dobri, loši i oni koji nisu ni posve dobri ni loši. S
prvima se možete družiti i druženje će biti korisno; s potonjima se družite po
potrebi, ali ne i povjerljivo. Loše pak treba uvijek izbjegavati. Ali koji su to
loši drugovi? Pažljivo me poslušajte i zapamtite. To su svi oni koji se ne sra-
me pred vama voditi prljave razgovore, služiti se dvoznačnim i sablažnjivim
riječima, koji gunđaju, lažu, krivo prisežu, proklinju, psuju, odvlače od Crkve
ili nagovaraju da se iznevjerite svojim dužnostima. To su loši drugovi, sluge
sotone od kojih trebate bježati kao od kuge i od samoga đavla. Ah, dragi moji,
sa suzama u očima molim vas, bježite što dalje iz takva društva!
Poslušajte što govori Gospodin: tko se druži s krjeposnim, i sam će biti krje-
postan. Prijatelj luđaka i sam će postati lud. Bježi od loših drugova kao od
ljutična ujeda: tamquam a facie colubri. Ako se budete družili s dobrima, ja
vam jamčim da ćete s dobrima ići u nebo. Naprotiv, ako se budete družili s po-
kvarenima, i sami ćete se pokvariti i zauvijek izgubiti svoje duše.
Pitat će netko: u svijetu je velik broj loših drugova, moramo li napustiti svijet
da ih sve izbjegnemo. Znam da ih je mnogo i baš zato vam toplo preporučujem
da ih izbjegavate. Pa kad biste, da ih ne susretnete ostali sami, blago vama ako
je vaše društvo Isus Krist, Djevica Marija, vaši anđeli čuvari. Je li moguće pro-
naći bolje prijatelje? Moguće je naći bolje, to će biti oni koji primaju svete
sakramente, dolaze u crkvu, potiču vas na vršenje vaših dužnosti i ne vode raz-
govore koji vrijeđaju Gospodina. S takvima se družite i uvelike će vam ko-
ristiti. Kad se mladić David počeo družiti s prijateljem koji se zvao Jonatan,
postali su dobri prijatelji, što je obojici koristilo; jedan drugoga su hrabrili i
poticali na krjepostan život.
U paklu je velik broj mladih koji su vodili loše razgovore! Tu je istinu pro-
povijedao sveti Pavao koji je govorio da se nepristojni razgovori ne smiju ni
spominjati među kršćanima jer zli razgovori kvare dobre običaje (Currumpunt
bonos mores colloquia prava). Razgovori su kao hrana: padne li u pladanj do-
bre hrane samo kap otrova, dovoljno je da usmrti sve koji su blagovali; tako je
i s lošim razgovorima. Jedna riječ, gesta ili šala dovoljna je da zarazi nekog od
drugova ili više njih; i tako, dragi moji, nevini jaganjci Isusa Krista postanu
nesretni plijen đavla.
596
Netko će možda reći: poznate su mi kobne posljedice loših razgovora, ali što
činiti? Ja sam u školi, u radionici, u trgovini, na radnom mjestu gdje moram
raditi, a vode se loši razgovori. Ta su mjesta i meni poznata, zato vam predla-
žem pravilo kako ćete se osloboditi i ne vrijeđati Gospodina. Ako su osobe
koje su vam podložne, ispravljajte ih strogo; ako je riječ o osobama koje nije
uputno opominjati, bježite ako možete, ako ne možete, ostanite mirni, ne su-
djelujte ni riječima ni smijehom, a u srcu recite: Isuse, smiluj se. Ponetko će vas
čudno gledati ili narugati vam se, ništa zato; doći će vrijeme kad će se pod-
smijeh i poruga zlobnih okrenuti u plač pakleni, a poniženje dobrih postat će
radosna utjeha u raju: Tristitia vestra vertetur in gaudium (
okrenuti u radost; Iv 16,20). Kad vi budete postojani u Gospodinu, dogodit će
se da će isti oni vaši podrugljivci biti prisiljeni poštivati vašu krjepost i neće
se više usuditi dosađivati vam svojim pokvarenim razgovorima.
Gdje se nalazio sv. Alojzije Gonzaga, nitko se više nije usuđivao ni spomenuti
ružnu riječ, a ako bi došao gdje se to govori, odmah se čulo: šuti, tu je Alojzije.
597
Prva zamka u koju đavao nastoji uhvatiti vašu dušu jest ovakvo razmišljanje:
imate na raspolaganju četrdeset, pedeset, šezdeset godina života, pa zar ćete ih
proživjeti hodeći teškim putom krjeposti, daleko od užitaka?
Kad vam đavao to kaže vi mu odgovorite: tko mi jamči da ću doživjeti tu dob?
Moj život je u Božjim rukama, možda je danas posljednji dan moga života.
Koliki su jučer bili veseli, bogati, duhoviti, a danas počivaju na groblju. Pa
ako bismo se i trebali mučiti tih nekoliko godina i živjeti za Gospodina, sve
će nam preobilno biti nagrađeno vječnom slavom i rajskim uživanjem. Uosta-
lom vidimo da su oni koji žive u milosti Božjoj uvijek radosni, njihova srca
spokojna su čak i u nevoljama. A sasvim suprotno je s onima koji se odaju
užitcima, oni se ljute, teško pronalaze mir u dokolici, ali su sve više nesretni:
Non est pax impiis (Nema mira opakima, Iz, 48,22).
Netko će možda dodati: Mi smo mladi, ako počnemo razmišljati o vječnosti,
o paklu, bit ćemo tužni, moglo bi nam doći zlo od svega toga. Dopuštam da
pomisao na vječnost, blaženu ili nesretnu, na muke koje nikad ne prestaju,
može uznemiravati i strašiti, ali recite mi: ako nam je zlo od same pomisli na
to, što bi bilo da tamo stvarno dospijemo? Bolje je sada misliti na to nego sutra
tamo dospjeti; i sigurno je ako budemo mislili, to će nas očuvati. Pogledajte
samo, koliko god je neugodna pomisao na pakao, ispunja nas utjehom nada
da ćemo u raju uživati sva moguća dobra. Stoga su sveci, dok su ozbiljno
598
Ako ste imali sreću pa ste se upisali u neku družbicu ili oratorij, nastojte biti
točni i pomno održavati sva pravila koja vam poglavari obrazlože. Osobito
vam preporučujem da poštujete ravnatelja toga svetoga mjesta, nastojeći uvi-
jek potražiti dopuštenje za bilo kakvu odsutnost. U crkvi budite u potpunoj
sabranosti i šutnji, slušajte ili čitajte kakvu pobožnu knjigu dok ne počne sveta
služba. Tada se uključite vedra duha i sabrano pjevajte hvale Gospodnje. Ako
se trebate ispovjediti ili primiti svetu pričest, učinite to uvijek u svoj družbici
ili oratoriju jer ćete tako dati dobar primjer i druge potaknuti na češće prima-
nje sakramenata.
Kad vam se u oratoriju ukaže lijepa prigoda da sudjelujete u blagdanskom dru-
ženju, sudjelujte sa srcem, zazirite od prepirki, od davanja nadimaka i ne po-
kazujte nezadovoljstvo zbog zabava koje su vam ponuđene. Ako primijetite
nešto neprimjereno tom svetom mjestu, požurite i o tome izvijestite poglavara,
kako bi se spriječila zla koja bi iz toga mogla nastati.
Bilo bi jako lijepo kad bi oni sposobniji ispričali kakav dobar primjer ostalima.
Budite iskreni i čuvajte se laži jer ako vas uhvate u laži, osim što ste Boga
uvrijedili, bili biste osramoćeni pred prijateljima i poglavarima. Preporučujem
vam također da imate sinovsko povjerenje sa svojim ravnateljem, da razgova-
rate s njim ako imate kakvu sumnju glede savjesti. Isto tako poštujte sve svoje
poglavare, osobito ako su svećenici, pred kojima skinite kapu, s poštovanjem
mu poljubite ruku. Kad s njima razgovarate, odgovorite na njihova pitanja is-
kreno i poniznim riječima. Oni koji su pjevači u zboru, asistenti i slični, neka
se natječu u pobožnosti i revnosti kad je riječ o pobožnim vježbama. Svima
preporučujem najveću točnost u održavanju pravila, natječući se u pobožnosti,
skromnosti, molitvi i točnosti u vršenju pobožnosti.
599
ilj
1. Promisli, sinko, da ti je Bog, stvarajući te na svoju sliku, darovao tijelo i du-
šu bez ikakve tvoje zasluge. Na krštenju si postao njegovo dijete. Ljubio te
je i uvijek te ljubi nježnom očinskom ljubavlju. Jedini cilj zbog kojega te je
stvorio jest da ga ljubiš i da mu služiš u ovom životu, da bi te usrećio u nebu.
Ti dakle nisi na zemlji samo zato da uživaš, da se obogatiš, da jedeš, piješ i
spavaš, kao što to čine životinje, cilj je tvoga života da ljubiš svoga Boga i da
spasiš svoju dušu. Ako tako budeš činio, to će ti biti velika utjeha na času smr-
ti. Naprotiv ako ne budeš nastojao Bogu služiti, na kraju tvojih dana savjest će
te progoniti jer ćeš shvatiti da su bogatstva i užitci samo žalostili tvoje srce!
Bit će ti žao što si toliko vremena izgubio, a duša od toga nije imala nikakve
koristi. Sine moj, čuvaj se da ne budeš jedan od onih koji misle samo na užitke
i razonodu i koji će na kraju života otići u propast. Jedan je kraljev tajnik u
Engleskoj umirao s riječima: jadna li mene! Potrošio sam toliko papira pišući
pisma moga vladara, a ni jedne stranice da ispišem svoje grijehe i da se dobro
ispovjedim.
2. Trebaš imati na umu da si, ako spasiš svoju dušu, spasio sve; uživat ćeš za-
uvijek, ali ako budeš griješio, izgubit ćeš i tijelo i dušu, Boga i nebo; bit ćeš
zauvijek osuđen. Čuvaj se da ne budeš jedan od onih koji govore: sagriješit
ću, onda ću se ispovjediti, jer Bog odbacuje onog sina koji griješi nadajući se
oproštenju: Maledictus homo qui peccat in spe (
griješi). Svi oni koji su dospjeli u pakao nadali su se da će se izvući, a eto bili
su izgubljeni za vječnost. Tko zna hoćeš li imati vremena da se ispovjediš. Tko
ti jamči da nećeš umrijeti odmah nakon grijeha i da tvoja duša neće dospjeti
u pakao? Osim toga, kakva je glupost porezati se i nadati se da će te liječnik
zaliječiti? Ostavi dakle grijeh koji je najveće zlo, a oduzima ti sva dobra.
3. Koliko ljudi danas misli na sve samo ne na svoje spasenje! Kad nekom
dječaku koji dolazi na sakramente kažem da odvoji malo vremena za molitvu,
odgovara: imam drugoga posla, moram raditi, moram se igrati. Ah, Bože! Pa
imaš li ti dušu? Stoga sve što činiš, govoriš, misliš, čini tako da ti bude za
dušu, jer bila bi prava ludost misliti ozbiljno na ono što tako brzo prolazi, a
tako malo na vječno što nikad ne prolazi. Sveti je Alojzije mogao uživati u
zabavama, bogatstvu i počastima, ali se svega odrekao govoreći: što to koristi
za moju vječnost? Quid haec ad aeternitatem ( ).
Zaključi i ti tako: imam jednu dušu, ako nju izgubim, izgubio sam sve. Što bi
mi koristilo da zadobijem cijeli sivjet, a duši naudim? Kad bih postao veliki
čovjek, kad bih se obogatio, postao mudar i slavan, kad bih usvojio sva mogu-
ća umijeća i znanja, poznavao strojeve i glazbu, a duši naudio, što bi mi kori-
stilo? Ništa ne znači da si mudar kao Salomon ako odlaziš u propast. Dakle, u
600
svemu što poduzimam mora biti spasenje duše. Riječ je o mojoj vječnoj sreći
ili propasti; najvažnije je od svega postići spasenje. Bože moj, oprosti mi moje
grijehe i učini da mi se nikad ne dogodi nesreća da te uvrijedim; štoviše daj
da ti mogu uvijek vjerno služiti, sada i ubuduće. Marijo, nado moja, zauzmi
se za mene.
Ponedjeljak: O smrtnom grijehu
1. Ah, sinko moj, kad bi ti znao što se dogodi kad počiniš smrtni grijeh! Ti
okrećeš leđa Bogu koji te stvorio i obdario tolikim dobrima: prezireš njegovu
milost i njegovo prijateljstvo. Tko griješi, govori Gospodinu: Bože, idi daleko
od mene, ne želim te više slušati, ne želim ti služiti, ne priznajem te više svo-
jim Gospodinom: Non serviam ( ). Moj Bog je onaj užitak, ona
osveta, onaj bijes, onaj sramotni razgovor, ona psovka. Može li se zamisliti
gnusnija nezahvalnost od ove? Pa ipak, sine moj, to ti činiš svaki put kad gri-
ješiš, kad vrijeđaš Gospodina.
2. Nezahvalnost je to veća kada promisliš kako Boga vrijeđaš istim onim stva-
rima koje ti je on darovao. Uši, oči, usta, jezik, ruke, noge, sve ti je to Bog da-
rovao, a ti se time služiš da ga vrijeđaš. Ah, poslušaj samo što govori Gospo-
din: Sinko, ja sam te stvorio iz ničega, dao sam ti sve to što posjeduješ. Ti si
zbog grijeha bio osuđen na smrt, ja sam za tebe umro. Da bih te spasio, svoju
sam krv prolio, a ti, zar me želiš i dalje vrijeđati? Komu to ne bi bilo žao što
je počinio tako veliku nepravdu Bogu koji je bio toliko dobar bijednim stvo-
renjima kakvi smo mi ljudi?
3. Nadalje, moraš imati na umu da ti Boga, koliko god je on dobar, teško vri-
jeđaš kada griješiš. Sa strahom promisli da će te Bog napustiti zbog mnoštva
grijeha. In plenitudine peccatorum puniet ( ).
Ne zbog nedostatka njegova milosrđa, nego zbog nedostatka vremena da za-
tražiš oproštenje: jer ne zaslužuje milosrđe tko zlorabi Božje milosrđe da ga
grijehom vrijeđa. Koliki su se, živeći u grijehu, uzdali da će se pokajati, a onda
je došla smrt i oni su osuđeni. Boj se da se tebi to ne dogodi. Nakon što ti je
Gospodin tolike grijehe oprostio, s pravom se moraš bojati da bi još jedan
smrtni grijeh mogao izazvati Božju srdžbu i da bi mogao biti zauvijek od-
bačen. Zahvali mu što te je čekao sve do sada i sada donesi čvrstu odluku:
Gospodine, dosta! Toliko sam te vrijeđao, ovo života što mi je ostalo ne želim
potrošiti vrijeđajući te, želim ga utrošiti da te ljubim i oplakujem svoje grijehe.
Kajem se od svega srca, Isuse moj; želim te ljubiti, daj mi snage za to. Presve-
ta Majko, pomozi mi. Amen.
Utorak: O smrti
1. Smrt je odvajanje duše od tijela i potpuno napuštanje ovoga svijeta. Stoga
imaj na umu, sinko, da će se tvoja duša jednom odijeliti od tijela. Ali ne znaš
601
gdje će te smrt zateći. Može te zateći u postelji, na poslu, na ulici, bilo gdje.
Puknuće vene, upala, izljev krvi, groznica, rana, potres, grom, može ti u tre-
nutku oduzeti život. To može biti sada ili za godinu dana, za mjesec, za tjedan,
za uru, možda čim pročitaš ovaj odlomak. Koliki su navečer pošli na počinak,
a ujutro su ih pronašli mrtve. Koliki su stradali nesretnim slučajem. Kamo su
otišli? Ako su bili u Božjoj milosti, spasili su se, u protivnom su izgubljeni za
svu vječnost. A ti, sinko moj, ako bi ovoga trenutka morao umrijeti, što bi bilo s
tvojom dušom? Jao tebi ako nisi spreman. Tko nije pripravan dobro umrijeti, u
velikoj je opasnosti da loše završi.
2. Koliko god je nesigurno mjesto i vrijeme tvoje smrti, sigurno je međutim da
će doći. Doći će zadnji čas tvoga života, u kojem ćeš ležati na smrtnoj postelji
u iščekivanju vječnosti, a uza te će stajati svećenik koji će Bogu preporučivati
tvoju dušu. S jedne će strane biti križ, s druge strane stajat će zapaljena svije-
ća, a oko tebe tvoja rodbina u suzama. Glava će ti klonuti u boli, oči mutne,
jezik suh, čeljusti stisnute, disat ćeš teško, krv će se lediti, tijelo istrošeno, srce
će otkucavati kraj. Izdahnut ćeš i tvoje će tijelo odjeveno u prnje spustiti u
grob, izručiti truleži. Crvi i miševi grist će tvoje tijelo i od tebe će za malo
ostati samo gole kosti koje će se svakodnevno runiti u smrdljivi prah. Otvori
grob i pogledaj što je ostalo od onog bogatog, nadutog i ambicioznog mladića.
Čitaj ovo, sinko, i pripremi se za dobru smrt. Đavao sada navodeći te na grijeh,
prikriva ga, ispričava i uljepšava, hoće reći da to nije veliko zlo, to malo za-
dovoljstva, trenutni neposluh, jedan izostanak od nedjeljne svete mise, ali na
času smrti razotkrit će ti svu težinu tvojih grijeha i staviti ih pred tvoje oči. Što
ćeš dakle učiniti sada dok putuješ prema vlastitoj vječnosti? Jao onome tko
toga časa ne bude u Božjoj milosti.
3. Imaj na umu da je smrt onaj trenutak o kojem će ovisiti tvoje vječno spase-
nje ili vječna propast. Na smrtnoj postelji, uz posljednji dah, uz plamen svijeće
vidjet će se mnoge stvari! Ta se svijeća pali dva puta: kad smo bili kršteni i
na času smrti. Prvi put vidimo zapovijedi Božjega zakona, a drugi put jesmo
li živjeli po njima. Tako, sine moj, u svjetlu te svijeće vidjet ćeš jesi li ljubio
Boga ili si ga prezirao, jesi li častio njegovo sveto ime ili ga psovao; vidjet ćeš
blagdane koje si profanirao, svete mise koje si izostavio, neposlušnosti pogla-
varima, sablazni drugovima; vidjet ćeš kad si bio ohol, bahat, kad su ti laskali,
vidjet ćeš… Ali, Bože moj! Sve ćeš to vidjeti u jednom trenutku kad se pred
tvojim očima otvori put vječnosti: momentum a quo pendet aeternitas (trenutak
). O kakav trenutak, o kojem ovisi vječna slava ili pro-
past. Razumiješ li što ti govorim? Hoću reći da o tom trenutku ovisi hoćeš li
zauvijek ići u raj ili u pakao; zauvijek sretan ili zauvijek jadan; zauvijek dijete
Božje ili zauvijek đavlov rob; zauvijek uživati u radosti s anđelima i svetima
u nebu ili tugovati i gorjeti s osuđenima u paklu. Ozbiljno se pobrini za svoju
dušu i znaj da od dobroga života ovisi dobra smrt i vječna slava. Stoga ne gubi
602
603
iskreno obećaj da nećeš više griješiti. I kad budeš podnosio vrućinu ili studen
ili glad ili žeđ, bolest ili koje druge neugodnosti, trpi to i prikaži Gospodinu
kao pokoru za počinjene grijehe.
3. Vidjevši strogost božanskog Suca koju pokazuje prema grješnicima, oni
će se pokušati opravdavati nekom isprikom ili izgovorom, da nije znao da ga
čeka tako težak ispit, ali njemu će biti rečeno: zar nisi slušao propovijedi, zar
nisi čitao onu knjigu u kojoj je pisalo što ću sve tražiti na sudu? Duša će se ute-
ći Božjem milosrđu, ali milosrđe neće biti dosegnuto jer sa smrću završava i
vrijeme milosrđa. Uteći će se anđelima, svecima, Djevici Mariji, a ona će im u
ime sviju odgovoriti: sad tražiš moju pomoć? Nisi me htio kao majku za života
pa te ne prepoznajem više kao sina, ne poznajem te: nescio vos. Kad grješnik
bude vidio da nema kamo, zvat će planine, zvat će kamenje da ga pokriju, a
oni se neće ni maknuti; zazvat će pakao koji će se otvoriti: Inferius horrendum
chaos (Strašni podzemni kaos). U tom trenutku neumoljivi će Sudac izgovoriti
strašnu presudu: slugo nevjerni, odlazi od mene, moj nebeski Otac te je pro-
kleo i ja te proklinjem; odlazi u vječni oganj da se mučiš i jaučeš s đavlima u
beskonačnu vječnosti: Ite, maledicti, in ignem aeternum (Odlazite od mene,
. Mt 25,41). Kad čuje ove riječi, duša će biti predana
đavlima, a oni će je pograbiti i baciti u ponor patnje, bijede i vječnih muka.
Zar se ne bojiš takve presude? Ah, za ljubav Isusa i Marije, pripremi se dobrim
djelima da čuješ povoljnu presudu i zapamti: koliko god je strašna izgovorena
presuda nad grješnikom, toliko utješniji bit će Isusov poziv onima koji budu
živjeli kršćanski. Dođi, reći će mu se, primi u posjed slavu koju sam ti pripra-
vio. Služio si mi i sada ćeš vječno uživati: Intra in gaudium Domini tui (
radost gospodara svoga. Mt 25,21). Isuse moj, daj mi milost da budem jedan
od onih blagoslovljenih; Djevice Presveta, pomozi mi, čuvaj me u životu i na
času smrti, a osobito kad se pojavim na sudu pred tvojim božanskim Sinom.
604
pio? Ako nisi u stanju držati prst na plamenu svijeće, ne možeš izdržati muku
plamena da ne jaučeš, kako bi izdržao boraviti u onoj vatri čitavu vječnost?
2. Uzmi u obzir, sinko, grižnju savjesti koju će osjetiti osuđeni na vječnu pro-
past. Mislit će neprestano na razlog zbog kojeg su osuđeni, to jest na užitak, na
onaj izljev bijesa; eto to je taj crv koji nikad ne umire: vermis eorum non mori-
tur (Mk 9,48). Mislit će na vrijeme koje im je Bog dao da se očuvaju od vječne
propasti, na dobre primjere drugova, na odluke koje su donijeli, ali ih nisu iz-
vršili i sve će vidjeti u jednom trenutku, ali svemu tome neće biti lijeka. Volja
neće nikad više imati ono što želi, naprotiv trpjet će sva moguća zla. Pamet će
spoznati veliko dobro koje je izgubljeno, to jest raj. Oh, Bože! Tko je u stanju
podnijeti toliki nemir! Sinko moj, ti se sada ne brineš o gubitku raja i Boga, shva-
tit ćeš svoju sljepoću kad budeš vidio svoje drugove, siromašnije i manje inte-
ligentne od tebe, kako ponosno stupaju i uživaju u Božjem kraljevstvu, a ti ćeš
proklet od Boga biti istjeran iz blažene domovine, iz uživanja u Bogu, iz dru-
štva Blažene Djevice, anđela i svetih. Prihvati se dakle kajanja, ne čekaj da ti
ponestane vremena; obrati se Bogu. Tko zna nije li to posljednji zov, ako ne od-
govoriš, Bog bi te mogao napustiti da potoneš u one vječne muke.
1. Imaj na umu, sinko, ako odeš u pakao, iz njega nećeš nikada izaći. Tamo ćeš
trpjeti sve muke svu vječnost. Proći će stotinu godina otkako si u paklu, proći
će i tisuću godina, a bit će kao da je pakao tek počeo: proći će stotine tisuća,
stotine milijuna godina i vjekova, a pakao će još uvijek biti na početku. Kad
bi anđeo nekom osuđeniku donio vijest da ga Bog želi osloboditi iz pakla kad
prođe toliko milijuna vjekova koliko je kapi kiše, koliko je lišća na stablima
ili zrna pijeska na obalama svih mora, ta bi novost donijela najveću utjehu
osuđeniku koji bi rekao: istina, moraju proći toliki vjekovi, ali će svemu tome
jednoga dana ipak doći kraj. Ali zamisli: svi ti silni vjekovi prođu, a pakao još
uvijek na početku. Svaki bi se osuđenik rado dogovorio s Bogom: Gospodine,
produži mi dane patnje koliko želiš, neka ove moje patnje traju koliko god ti
odrediš, dovoljno je da mi dadneš nadu da će jednoga dana završiti. Ali ne, taj
kraj neće nikada doći. Kad bi jadni osuđenik mogao samoga sebe zavarati i
sebi polaskati govoreći: tko zna, možda mi se Bog jednoga dana smiluje i iz-
bavi me iz ovog bezdana! Ne, osuđeniku će neprestano biti pred očima presu-
da njegove vječne nesreće. On će ponavljati: zar sve ove muke, ovaj plamen,
ovi krici doista nikad neće prestati. Odgovor će biti: ne, nikada. Zar će to tra-
jati zauvijek? Zauvijek, cijelu vječnost. Zauvijek, cijelu vječnost, ispisivat će
vatra; zauvijek, cijelu vječnost, pisat će na vrhu mača koji probada; zauvijek,
cijelu vječnost, s onim đavlima koji te muče; zauvijek, cijelu vječnost, na vra-
tima koja se nikad više neće otvoriti. Ah, prokleti grijeh! Kakve sve muke
spremaš onomu tko te počini! Ah! Nikad više, nikad više neću griješiti.
605
2. Ono što te može najviše uplašiti jest pomisao da je ta paklena vatra tu ispod
tebe; dovoljno je počiniti jedan smrtni grijeh da se u nju upadne. Što možeš
učiniti, što možeš reći kad se nađeš u njoj daleko od Boga, zauvijek lišen raja?
Podignut ćeš posljednji put svoj pogled k nebu i u potpunoj odbačenosti reći:
zbogom drugovi moji, zbogom prijatelji! Vi ćete se nastaniti u kraljevstvu sla-
ve; zbogom oče, majko, braćo, sestre, vama vječna radost, meni vječne muke.
Zbogom anđele čuvaru, anđeli i sveti u raju, nikada vas više neću vidjeti; zbo-
gom Spasitelju, zbogom sveti križu, presveta krvi za mene uzalud prolivena,
ja vas nikad više neću vidjeti. Od ovoga trenutka prestajem biti dijete Božje i
zauvijek ću biti rob đavlima u paklu. Razumiješ li, sinko, to što čitaš? Vječna
kazna za samo jedan smrtni grijeh. Upotrijebi sva moguća sredstva da ga izbje-
gneš. Ako te savjest grize zbog kakva grijeha, idi odmah, ispovjedi ga i počni
novi život. Izvrši sve ispovjednikove savjete, izbjegavaj grješne prigode, loše
društvo, a ako te Bog zove da ostaviš svijet, spremno se odazovi. Svaka stvar
koja se čini da se izbjegnu vječne muke neznatna je, ništa je: Nulla nimia se-
curitas ubi periclitatur aeternitas ( ;
sv. Bernard). Ah, koliki su ostavili svijet, domovinu, rodbinu i pošli u spilje, u
pustinje, živeći samo o kruhu i vodi, ponekad samo od korijena trava, a sve to
da bi umakli paklu! A ti, što ti činiš? Toliko si puta grijesima zaslužio pakao,
a što poduzimaš? Padni do Božjih nogu i reci: Evo me, Gospodine, spreman
sam činiti sve što želiš; udari me svakim zlom u ovom životu, samo da spasim
svoju dušu.
Subota: O raju
1. Koliko god te plašila pomisao na pakao, još više te može utješiti pomisao na
raj koji ti je pripravljen. Da si to predstaviš, zamisli vedru noć. Kako je lijepo
vidjeti nebo s mnoštvom raznih zvijezda! Dodaj tomu krasan dan u kojem
sunčev sjaj neće spriječiti ljepotu mjeseca i zvijezda. Predoči sebi također
ljepote mora, divote zemlje sa svim krajolicima, gradovima, kraljevskim pa-
lačama svih zemaljskih vladara. Pomisli i na sva ukusna jela i pića, zanosnu
glazbu, taj slatki sklad i ugodu, sve je to ništa u usporedbi s rajskom divotom.
Oh, kako je poželjno i ugodno to blaženo mjesto gdje se uživaju sva moguća
dobra! Blaženik ne može ne uskliknuti: do sitosti sam se naužio slave Gos-
podnje: Satiabor cum apparuerit gloria tua ( ;
usp. Ps 17,15).
2. Imaj na umu slavu koju će uživati tvoja duša kad uđe u raj. Doček i susret
rodbine i prijatelja; otmjenost i ljepota mnoštva kerubina, serafina i svih an-
đela, svih svetih koji u milijunima i milijunima slave i blagoslivljaju svoga
Stvoritelja. Kor apostola, nepregledno mnoštvo mučenika, priznavalaca, dje-
vica. Tu je veliko mnoštvo mladih koji, jer su očuvali krjepost čistoće, pjevaju
Bogu himan koji nitko drugi ne može naučiti. Oh, kako uživaju u tom kraljev-
606
Velika podrška, moji sinovi, jest pobožnost prema Presvetoj Djevici. Poslu-
šajte njezin zov: Si quis est parvulus veniat ad me (
meni). Ako budete njezini štovatelji, ona vam jamči da će vas, uza sve blago-
slove ovoga svijeta, ispuniti radostima neba na drugom svijetu. Qui elucidant
me vitam aeternam habebunt ( usp.
Sir 24,22). Budite dakle duboko uvjereni da ćete dobiti sve milosti koje budete
tražili od ove dobre majke, samo da ne tražite ono što nije za vaše dobro.
Tri su milosti koje na osobit način trebate žarko moliti i koje su svima bez-
uvjetno potrebne, a osobito vama koji ste u mladenačkoj dobi. Prva je milost da
. Volio bih da ovu milost izmolite od
Marije pod svaku cijenu, jer svaka druga milost bez ove bila bi manje vrijedna.
Znate li što znači pasti u smrtni grijeh? To znači odreći se Božjega sinovstva i
postati djeca sotonska. To znači izgubiti onu ljepotu koja nas čini sličnim an-
đelima u Božjim očima i izopačiti se kao što su se pokvarili đavli. To znači
izgubiti sve za vječni život stečene zasluge. To znači visjeti o tankoj niti nad
paklenim bezdanom. To znači okaljati neizmjernu dobrotu, a to je najveće zlo
koje se može zamisliti. Ah! Od Marije možete izmoliti mnoge milosti, ali
malo biste izmolili ako ne izmolite milost da nikada, ama baš nikada, ne pad-
607
nete u smrtni grijeh. Tu milost trebate moliti jutrom, večerom i u svim svojim
pobožnostima.
Druga milost koju trebate moliti jest
Ako očuvate tako lijepu krjepost, bit ćete slični anđelima u raju, a
vaš anđeo čuvar smatrat će vas svojim bratom, jer će uvelike uživati u vašem
društvu.
Budući da mi je jako stalo da očuvate ovu krjepost, pokazat ću vam neka sred-
stva kojima ćete je očuvati od otrova kojim se može zaraziti. Prije svega izbje-
gavajte društvo osoba drugoga spola. Razumijte me dobro: želim reći da mla-
dići ne bi smjeli uspostavljati povjerljive odnose s djevojkama, inače će ovu
lijepu krjepost dovesti u pitanje.
Jedna stvar koja uvelike koristi u očuvanju ove krjeposti jest čuvanje osjetila,
a osobito očiju. Morate se stoga čuvati neumjerenosti u jelu i piću, izbjega-
vati kazališta, plesove i slične zabave koje uništavaju moral. Oči su prozori
kroz koje grijeh ulazi u naše srce i po kojima đavao osvaja naše duše. Stoga
se nemojte nikad zaustavljati i gledati stvari koje makar i neznatno odudaraju
od čednosti. Sv. Alojzije Gonzaga nije čak želio da mu se vide noge dok se
spremao u postelju ili dok ih je prao. Nije promatrao lice svoje majke. Dvije
godine bio je sa španjolskom kraljicom kao počasni dvorjanin, a nikada je nije
pogledao u lice.
Jedan drugi mladić upitan zašto skriva poglede ovako je odgovorio: odlučio
sam da ne gledam lice žene kako bih sačuvao svoje oči da se prvi put dive (ako
budem dostojan) prekrasnom licu Presvete Djevice, majke čistoće.
Nadalje treba bježati od onih dječaka koji vode ružne razgovore, to jest koji
govore o stvarima o kojima ne bi govorili pred svojim roditeljima ili pristoj-
nim ljudima. Ni sa svojim rođacima ne družiti se ako su takvi. Mogu vam sa
sigurnošću reći da vam druženje s đavlom ne bi toliko naudilo koliko njihovo
društvo.
Otuda potreba za trećom milosti koja će vam uvelike pomoći da očuvate krje-
post čistoće, a to je upravo izbjegavanje loših drugova. Blago vama, dragi
moji sinovi, ako budete izbjegavali društvo zlobnika! Tako čineći bit ćete si-
gurni da ste na putu koji vodi u raj; u suprotnom izlažete se velikom riziku da
propadnete zauvijek. Kad čujete drugove da psuju, da vrijeđaju svetinje ili da
vas odvlače od Crkve, još više kad čujete besramne razgovore, bježite od njih
kao od kuge. Imajte na umu ovo: ako vam budu čisti pogledi i razgovori, onda
će vam Marija biti naklona, izmolit će vam najveće milosti kod svoga Sina,
Spasitelja našega Isusa Krista.
608
Koliko god se može reći da sv. Alojzije nije nikada griješio, ipak je gorko pla-
kao nad onim zbog čega se optuživao: bilo mu je četiri ili pet godina kad se
našao među vojnicima i uzeo malo baruta da bi pucao s topnicima. Drugi put
je izgovorio manje prikladne riječi koje je čuo od vojnika, premda nije ni znao
njihovo značenje. Zbog toga je osjećao krivnju i cijeloga života plakao. Kad
se prvi put ispovijedao, briznuo je u plač, spopala ga žalost, došlo mu je slabo
tako da se pred ispovjednikom onesvijestio. Zato se toga dana nije mogao do
kraja ispovjediti, a kasnije je godinama gorko plakao kad bi se toga prisjetio.
Kakav stid osjećamo mi koji smo počinili tolike teške grijehe, a mi se smijemo
i uopće se ne kajemo? Ah, kad bismo znali koliko samo jedan smrtni grijeh
vrijeđa Boga, neizmjernu dobrotu, kako zbog njega gubimo raj u kojem su sva
moguća dobra i zaslužujemo pakao gdje su sva zla, tko zbog toga ne bi zapla-
kao? Upravo je zato plakao sv. Alojzije.
: Ljubljeni moj branitelju, ti nisi trebao plakati, a ipak si gorko i često
plakao, daj da i ja oplakujem svoje grijehe i propuste kako bih od Boga zado-
bio oproštenje.
609
Premda je život sv. Alojzija bio skup čistih i svetih krjeposti, njima su se ipak
pridružile i najstrože pokore. Još kao dijete trapio je svoje nevino tijelo stro-
gim postovima. Sva njegova hrana svodila se na nekoliko komadića kruha.
Bičevao se do krvi; pod plahtu je stavljao letvice da bi ga žuljale dok je spa-
vao. Pod odjećom je skrivao konjske ostrige, jer nije imao kostrijet; tražio je
najveće neugodnosti u stajanju, sjedenju i hodanju. Alojzijeva želja za po-
korom išla je još i dalje: kad je bio na smrtnoj postelji, u suzama je tražio od
poglavara da bude nemilosrdno bičevan po cijelom tijelu, a kad mu to nije do-
pušteno, žarko je molio da ga bace na golu zemlju da umre kao pravi pokornik
za ljubav onoga koji je za njega umro na tvrdom drvetu križa. Ako je nježni
princ Alojzije, krhkoga zdravlja, čist i nevin činio toliku pokoru, kako neće
zbuniti mladiće koji traže tisuće isprika da izbjegnu svaku priliku u kojoj bi
trebali pretrpjeti nešto za Boga koji je toliko za nas trpio!
: Slavni sv. Alojzije, izmoli mi živu želju za pokorom kako bih poništio
mnoštvo svojih grijeha, da ih ne bih morao uzaludno oplakivati u drugom ži-
votu podvrgnut vječnim mukama u paklu.
: Ne ostavljajte pokore za starost, kad ih snage više ne budu mogle podno-
siti. Onomu tko bi vam rekao da nije potrebno tijelo mučiti tako strogim pokora-
ma odgovorite: tko ne želi trpjeti s Isusom Kristom, neće se s njime ni radovati.
Molitva: Sv. Alojzije itd.
610
Sveti je Alojzije svaku krjepost vršio u visokom stupnju, ali krjepost čistoće
sjala je najvećim sjajem. Često su ga zvali anđelčićem, anđelom u tijelu ili an-
đeoskim mladićem. Kad bi se poveli ne baš pristojni razgovori i kad bi naišao
Alojzije, nitko se nije usuđivao nastaviti znajući da bi tako povrijedili njegovu
čednost i nevinost. Dobro je međutim zapaziti kako je Alojzije, da bi očuvao
tako lijepu krjepost, pomno čuvao svoja osjetila, osobito oči. Godinama je sva-
kodnevno bio u službi austrijske kraljice kao počasni paž, ali je nikada nije po-
gledao u lice. Štoviše, pred svojom je majkom razgovarao spuštenih očiju tako
da nije znao kakve su boje njezine oči. Kad je jednom bio pozvan na bal, po-
bjegao je zaprepašten, sakrio se u sobu gdje se do krvi bičevao. Imao je svega
deset godina kad je upoznao veliku vrijednost ove krjeposti i tada ju je zavje-
tom predao Presvetoj Djevici, kraljici djevica. Marija ga je sa zadovoljstvom
primila i od tada sv. Alojzije nikada nije imao napast protiv čistoće i imao je
čast da je svoju krsnu haljinu ponio neokaljanu u vječni život. Mladići moji,
ako i vi želite očuvati ovu krjepost, tako dragu Bogu, Djevici Mariji i svim an-
đelima, uzmite i vi Presvetu Djevicu za zaštitnicu svoje čistoće. Ona više od
svega drugog voli i prima čiste duše! Njima daje nebrojene milosti! Ali ova
se krjepost ne može očuvati ako se ne izbjegavaju sramotni razgovori i loše
društvo i ako se ne pazi na tjelesna osjetila, osobito oči.
: Daj mi, sv. Alojzije, da izbjegavam drugove koji svojim prljavim razgo-
vorima pokušavaju ukaljati moju dušu.
: Odlučite danas da nećete nikada promatrati opasne predmete ili govo-
riti protiv krjeposti o kojoj smo razmatrali.
Molitva: Sv. Alojzije itd.
Nema toga zemaljskog dobra koje sv. Alojzije nije držao ništavnim. Sažalije-
vao je bogate i svjetske uglednike koji se gube u svojim jadnim i prolaznim
dobrima i koji za sitniš ili pedalj zemlje često gube svoju vječnu sreću. Prezi-
rao je svaki ljudski obzir, pa iako je često bio ismijavan i izrugivan, odijevao
se skromno i na javnim nastupima. Nije se obazirao na ono što su drugi govo-
rili o njegovim sposobnostima, bio je skroman u kući, na ulici, a osobito u crkvi.
Na srcu mu je bilo kako pristupati sakramentima i svemu drugom što se odno-
silo na Božju slavu. Ali kako se neprestano kretao u visokom društvu, bio je
u opasnosti da mu se srce naveže na zemaljska dobra, napustio je kneževsku
palaču, roditelje, prijatelje, uz protivljenje onih koji vole ovaj svijet i postao
redovnik u Družbi isusovaca gdje je postigao najveći stupanj kršćanskog savr-
šenstva. Ako i mi želimo odvojiti svoje srce od stvari ovoga svijeta i zavoljeti
611
Božji svijet, počnimo prezirati zemaljska dobra koja nam priječe cijeniti samo
ona dobra koja nas vode u blaženu vječnost, govoreći sa sv. Alojzijem: Sve što
nije vječno, nije ništa: Quod aeternum non est nihil est. To ćemo lako postići
ako prezremo svaki ljudski obzir i tražimo ono što je Božja slava, a osobito
često primanje sakramenata ispovijedi i pričesti, koji su dva najučinkovitija
sredstva u nadvladavanju ljudskog obzira, odvajanju srca od zemaljskih stvari
i prihvaćanju nebeskih.
: Ljubljeni sv. Alojzije, za onu tvoju blisku povezanost s Bogom učini
da moje srce ubuduće ne misli ni na što drugo doli na nebeske stvari, a da se
odvrati od zemaljskih.
: Odlučimo danas da ćemo, koliko nam je moguće, pohađati sakramen-
te ispovijedi i pričesti.
Molitva: Sv. Alojzije itd.
Ljubav prema bližnjemu mjera je ljubavi prema Bogu. Sv. Alojzije, nije samo
posjedovao jaku ljubav prema bližnjemu, on je začuđujućom lakoćom podno-
sio tuđe nedostatke. Još kao dječak strpljivo je podnosio uvrjede, pogrde i gru-
bosti svojih drugova i, daleko od toga da bi se uvrijedio, bio je vedar i one koji
su ga više vrijeđali više je volio. Kad bi čuo da je na vratima kakav siromah,
požurio bi da ga vidi, a onda bi veselo otrčao markizi majci moleći da mu ne-
što podari što bi onda osobno udijelio prosjaku. Ta je ljubav bila još gorljivija
kad je riječ o duševnim potrebama. Dok je još bio u svijetu, odlazio je u crkvu
neuke poučavati vjeronauk, ispravljao je njihova ponašanja, umirivao kad su
se svađali i prepirali. Kad je postao redovnik, prolazio je rimskim ulicama i
poučavao prosjake, vodio ih nekom svećeniku da ih odriješi od grijeha i vrati
Božjoj milosti. U želji da još više služi bližnjima sve do žrtve vlastita života
činio je i ovo: kad je Rimom zavladala kuga, dobio je dopuštenje da dvori zara-
žene te pošao onima koji su živjeli u najtežim uvjetima i s velikom je ljubavlju
posluživao najugroženije bolesnike. Opasao bi se vrećama i tražeći milostinju
hodao gradom od vrata do vrata, a zatim bi se vraćao u bolnicu da dvori une-
srećene radeći najniže poslove. No nije prošlo mnogo vremena i Gospodin je
primio Alojzijeve zavjete dopustivši da se on sam zarazi opakom bolešću, koja
ga je postupno nagrizala da bi mu na kraju oduzela život. Tako i mi, dragi moji
mladići, možemo nasljedovati sv. Alojzija u vršenju djela ljubavi, u podnoše-
nju mana naših drugova i u praštanju onima koji nas povrijede. Ova je ljubav
to veća što se mi budemo više trudili da ih poučimo u stvarima koje se odnose
na vječno spasenje, ili ih barem privedemo onim mjestima gdje će biti poučeni.
Kolike duše možemo odvratiti da ne idu putem propasti i privesti ih na put
spasenja; a onda će nam sv. Alojzije izmoliti brojne milosti od Gospodina!
612
: Ljubljeni sv. Alojzije, užeži moje srce istinskom ljubavlju prema bliž-
njima, da u meni sve više raste ljubav prema Bogu.
: Učinite sve što je moguće da vaš dobar primjer dovede kojeg vašeg
druga na slušanje Božje riječi i na sakrament sv. ispovijedi.
Molitava: Sv. Alojzije itd.
Sveti je Alojzije živio serafsku ljubav prema Bogu. To je bio takav žar da bi ga,
kad se govorilo o Bogu, hvatala nesvjestica. Osobito je velika bila njegova
ljubav prema raspetom Isusu. Svaki put kad bi ga netko uvrijedio, kad bi ga
zahvatila glavobolja ili neka druga zdravstvena neugodnost, s velikim je zado-
voljstvom trpio za svoga Gospodina. A kako je nježnu ljubav gajio prema Isu-
su u Presvetom sakramentu! Sate je provodio pred svetohraništem. Tri dana bi
se pripremao za pričest i tri dana zahvaljivao za tu milost. Kad bi se pričestio,
navrle bi mu tolike suze da je često padao na zemlju i ne bi smogao snage
ustati. Što je uzrok da mi tako slabo osjećamo duhovne stvari? To je zato što
naše srce nije zaljubljeno u Isusa raspetoga i što ne idemo često na sv. pričest
ili je primamo nedostojno. Nemoguće je približiti se žarkom ognjištu Božje
ljubavi, a da nas ne zahvati plamen miline i zadovoljstva. Pristupajmo ubudu-
će gorućim srcem i žarkom vjerom, nadom i ljubavlju, pa ćemo i mi osjetiti
milinu i ushićenje poput sv. Alojzija.
: O serafine ljubavi, zapali moje srce istinskom Božjom ljubavlju tako da
ne zaželi ništa drugo doli ljubav Božju i da njemu jedinomu služi.
: Pokušajte moliti jutarnje ili večernje molitve pred slikom raspetoga
Isusa i često je poljubite. Pape su davale mnoge oproste onima koji ljube ras-
pelo. Kad možete, načinite posjet Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu,
osobito tamo gdje je izložen na četrdesetsatno klanjanje.
Molitva: Sv. Alojzije itd.
613
moje dijete, svjedočila je njegova majka, oduvijek je bilo mali anđeo. Od svo-
je sedme godine pa sve do smrti provodio je anđeoski život ostvarivši ideal
savršene svetosti. Bogu se najviše sviđa kad mu služimo u vrijeme svoje mla-
dosti. To je upoznao sv. Alojzije, a Gospodin ga je ispunio brojnim milostima
tako da je postao veliki svetac. Da je sv. Alojzije ostavljao svoje posvećenje
za stariju dob, sigurno ne bi postao veliki svetac, budući da je umro vrlo mlad,
a možda se ne bi ni spasio. Zašto onda ne bismo Gospodinu posvetili ovo
vrijeme naše mladosti kad mu se ona toliko sviđa? Zašto svaki dan odlagati
obraćenje od grijeha i prihvaćanje pravog kršćanskog života? Svi koji se sada
nalaze u paklu željeli su jednoga dana svoj život predati Gospodinu, ali smrt ih
je pretekla i sada su zauvijek izgubljeni; i u onom plamenu viču: mi bezumnici
pogriješili smo: nos insensati erravimus.
: Slavni sv. Alojzije, daj da oplakujem izgubljeno vrijeme, a ovo što mi
je još ostalo daj da posvetim Gospodinu.
: Izbjegavajte loše društvo, ono je kobni uzrok izgubljenog vremena i
danas započnite novi život koji će se svidjeti Gospodinu.
Molitva: Sv. Alojzije itd.
Osmi dan: Sv. Alojzije uzor molitve
Sve darove i uzvišene krjeposti kojima je bio obdaren sv. Alojzije treba gledati
i kao plod njegovih molitava. Bogom prosvijetljen on je znao da sve što od
njega tražimo za dušu dobijemo: petite et accipietis ( ; Lk
11,9). Tek što je mogao izgovoriti poneku molitvu koju ga je naučila njegova
pobožna majka, bio je potpuno predan. S četiri godine znao se povlačiti u za-
kutke, a kad bi ga majka tražila, našla bi ga kako kleči na podu, sklopljenih ru-
čica i žarko moli; i koliko god ga je glasno zvala, nije čuo što se od njega traži,
tako je bio zanesen Božjom prisutnošću. Taj način života postao je s godinama
sve savršeniji, tako da je zadobio moć savršeno sabrane molitve iz koje se teš-
ko vraćao u stvarnost. Isto tako je sve više napredovao u svetosti u čemu je bio
doista nenadmašiv. Potrudimo se i mi steći takav duh molitve. U svakoj našoj
potrebi, u nevoljama, u nesreći, kad započinjemo kakav težak pothvat, nikada
ne zaboravimo preporučiti se Bogu. Osobito u duševnim potrebama utecimo
mu se s pouzdanjem, i sigurno ćemo biti uslišani. Molimo također Gospodina
da nam pokaže na koji način želi da mu služimo, da znamo dobro upotrijebiti
vrijeme koje nam je dao na raspolaganje i o kojem ovisi naše vječno spasenje.
: Slavni sv. Alojzije, udijeli mi iskru svoga žara i daj da neprestano raste
u meni duh molitve i pobožnosti.
: Ispitajte kako ste dosada molili i nastojte biti gorljiviji, osobito žarko
molite tijekom dana kratke zazive Bogu i svome zagovorniku svetom Alojziju.
Molitava: Sv. Alojzije itd.
614
Grijesi iz prošlosti i strah od Božje kazne mogu nas najteže uznemiriti kad
dođe smrtni čas. Sv. Alojzije se toga nije ni najmanje plašio; on je cijeloga ži-
vota mislio na smrt i nju je smatrao jedinim sredstvom dovršenja izgnanstva
ovoga svijeta te odlazak da se zaposjednu nebeska dobra za kojima je toliko čez-
nuo. Nakon toliko postova, stroge pokore, mrtvljenja, meditiranja, molitava i
doista anđeoskog života koji je provodio, čega bi se još trebao plašiti? Naslu-
ćujući smrt on je pjevao Te Deum (Tebe Boga hvalimo) i ushićeno ponavljao:
Kakva radost, idemo: Laetantes imus (Radosno idemo). Bog mu je otkrio tre-
nutak njegove smrti i on je, jedne noći u ekstazi, koja mu se činila kao trenutak,
uživao slavu raja i svima prisutnima obećao da će njihove molitve preporučiti
Bogu, Mariji i drugim svecima, a onda je poljubio raspelo i blago izdahnuo.
Kako lijepa smrt! Doista, sviđa nam se blažena smrt sv. Alojzija. Takva može
biti i naša smrt ako to želimo. Imajmo na umu da se na času smrti žanje sve što
smo tijekom života sijali. Ako smo činili dobra djela, blago nama, smrt će biti
povoljna, raj će biti za nas otvoren; naprotiv, jao nama, grižnja savjesti na času
smrti, otvoren pakao koji nas čeka: Quae seminaverit homo haec et metet (Što
Gal 6,7).
: Slavni sv. Alojzije, izmoli mi kod Boga milost da provodim blažen ži-
vot na zemlji kako bih zavrijedio svetu smrt.
: Zamislite sebi svake večeri da te noći morate umrijeti, kakva bi bila
vaša smrt?
Molitva: Sv. Alojzije itd.
Blagdan sv. Alojzija: Alojzijeva nebeska slava.
Slava kojom je ovjenčana neka duša u raju mjeri se osobito prema ove tri
točke: nevinost života, pokora i djela ljubavi. Ove su krjeposti kod sv. Aloj-
zija upravo blistale. On cijeloga svog života nije učinio ni jedan, makar mali
grijeh. Tek što je došao do uporabe razuma, obratio se svim srcem Bogu da
ga ljubi. Nevinosti je odmah pridružio pokoru. Ako se u nebu računa i čaša
hladne vode ponuđena iz ljubavi prema Bogu, koliko veća nagrada čeka ono-
ga koji se još kao dijete do krvi bičevao više puta dnevno, o čemu je najbolje
svjedočila njegova odjeća. Što reći za noćna buđenja i sate provedene u mo-
litvi klečeći na ledenoj zemlji? Što reći o strogim postovima? Što o brojnim
oštrim predmetima kojima je mrtvio svoje nevino tijelo? Sve to pribavilo je
slavu sv. Alojziju u nebu. Njegova ljubav prema Bogu i bližnjemu bila je tako
jaka da je sav njegov život, od prve uporabe razuma sve do smrti, bio nepre-
stani čin ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Nije čudo što je sv. Magdalena dei
Pazzi, dok je u jednom viđenju motrila sreću blaženih, ugledavši blistavi sjaj
615
Dobar sin, čim se probudi, treba se prekrižiti i svoje srce prikazati Bogu rije-
čima: Isuse, Marijo, Josipe, vama darujem srce i dušu svoju. Zatim ustaje iz
kreveta i oblači uz dužnu čednost. Sv. Alojzije Gonzaga nije želio pokazati
ni gole noge, držeći da je sramežljivost sjajno zrcalo koje se laganim dahom
zamagli.
Dok se odijevate, možete reći: Anđele Božji, čuvaru moj, po zapovijedi nje-
gove svete providnosti ti me danas čuvaj, prosvjetljuj razum, ravnaj mojim
osjećajima da ne uvrijedim Gospodina Boga svojega. Tako neka bude. Slava
Ocu i Sinu i Duhu Svetomu, kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u
vijeke vjekova. Amen. Ovom se molitvom postiže mnogo oprosta.
Odmah nakon oblačenja kleknite pred raspelo ili pred sliku Blažene Djevice
Marije i izmolite ove molitve.
U ime Oca i Sina i Duha svetoga. Amen.
Gospodine moj i Bože moj, darujem ti cijelo svoje srce. Klanjam ti se i ljubim
te svim srcem. Zahvaljujem ti što si me stvorio, pozvao me svojoj svetoj vjeri
i očuvao me ove noći. Prikazujem ti sva svoja djela: daj mi milost da te nikad
ne uvrijedim, osobito ovoga dana.
Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, dođi kraljevstvo tvoje, budi
volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas.
616
I otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim; i ne uvedi nas
u napast, nego izbavi nas od zla. Amen.
Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među že-
nama i blagoslovljen plod utrobe tvoje Isus. Sveta Marijo, Majko Božja, moli
za nas grješnike sada i na času smrti naše. Amen.
Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda
i u vijeke vjekova. Amen.
Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje. I u Isusa Kri-
sta, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega, koji je začet po Duhu Svetom,
rođen od Marije Djevice, mučen pod Poncijem Pilatom, raspet umro i poko-
pan, sašao nad pakao, treći dan uskrsnuo od mrtvih, uzašao na nebesa, sjedi o
desnu Boga Oca svemogućega, odonud će doći suditi žive i mrtve. Vjerujem
u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku, općinstvo svetih, oproštenje grijeha,
uskrsnuće tijela i život vječni. Amen.
Zdravo Kraljice, majko milosrđa, živote, slasti i ufanje naše, zdravo! K tebi
vapijemo prognani sinovi Evini. K tebi uzdišemo tugujući i plačući u ovoj
suznoj dolini. Svrni dakle, zagovornice naša, one svoje milostive oči na nas te
nam poslije ovoga progona pokaži Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje. O
blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.
: 1. Ja sam Gospodin Bog tvoj. Nemaj drugih bogova
uz mene. 2. Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud. 3. Spomeni se da
svetkuješ dan Gospodnji. 4. Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude
na zemlji. 5. Ne ubij. 6. Ne sagriješi bludno. 7. Ne ukradi. 8. Ne reci lažna
svjedočanstva. 9. Ne poželi tuđeg ženidbenog druga. 10. Ne poželi nikakve
tuđe stvari.
Pet crkvenih zapovijedi: 1. Svetkuj zapovjedne blagdane i slušaj pobožno sve-
tu misu u nedjelju i zapovjedne blagdane. 2. Posti zapovjedne postove i u
određene dane ne mrsi. 3. Svake se godine najmanje jedanput ispovjedi i o
Uskrsu pričesti. 4. Drži se ženidbenih zakona svete Crkve. 5. Doprinosi za
crkvene potrebe.
Vjerujem čvrsto sve što je Isus Krist učio i što sveta Katolička Crk-
va predlaže vjerovati, jer si to objavio ti, Bože, koji si nepogrješivo istinit. U
toj vjeri želim živjeti i umrijeti. O Bože, umnoži moju vjeru!
: Ufam se u te, Bože moj, da ćeš mi po zaslugama Isusove muke i
smrti i po mojim dobrim djelima, učinjenima tvojom pomoću, oprostiti grijehe
i dati nebesku slavu. A to se ufam zato jer si to obećao ti, Bože moj, koji si u
svom obećanju stalan i vjeran. O Bože, učvrsti moje ufanje!
617
: Ljubim te, Bože moj, svim svojim srcem i dušom više nego sve
drugo na svijetu, jer si dostojan svake ljubavi, i radi tebe ljubim svoga bližnje-
ga kao samoga sebe. O Bože, užeži ognjem svoje ljubavi moje srce.
: Milosrdni Bože, kajem se, žao mi je od svega srca što sam te
uvrijedio, kajem se što sam griješeći ne samo dobra izgubio, a zlo zaslužio
nego mi je mnogo više žao što sam uvrijedio tebe, Bože, koji si najveće moje
dobro. Radije želim umrijeti nego te više uvrijediti. Čvrsto odlučujem s tvo-
jom milošću da te neću više uvrijediti jer te volim više od svega. Isuse, moje
milosrđe. (Sadašnji papa Pio IX. daje sto dana oprosta svaki put kad se kaže:
).
Tijekom dana: Djevice Marijo, majko Isusova, sv. Alojzije Gonzaga, dajte da
postanem svet. Kad završite molitve, javite se svojim roditeljima da vam kažu
što ćete dalje raditi. Nemojte činiti ništa bez njihova dopuštenja.
izmolite trećinu krunice (ako je niste izmolili tijekom dana) zajedno
s braćom i sestrama, pobožno i bez brzanja. Nemojte se nepristojno naslanjati
na stolove ili stolice. Ako bi vam uzmanjkalo vremena za krunicu, izmolite
barem triput da biste zadobili njezinu zaštitu. Izmolite zatim
večernje molitve i dodajte ovu kratku molitvu sv. Alojziju Gonzagi: Slavni sv.
Alojzije, ponizno te molim da me uzmeš pod svoju zaštitu i da mi od Gospo-
dina izmoliš da nasljedujem tvoje krjeposti u životu kako bih postigao i svetu
smrt te se jednom našao kao sudionik tvoje nebeske slave. Amen.
Zaustavite se nakratko na ispitu savjesti i ako ste počinili kakav grijeh, od srca
se pokajte i obećajte da ćete se što prije ispovjediti. Dok se svlačite, zamislite
da gledate kako krvnici Isusovi svlače odjeću s Isusa i kako ga bičuju. Kad
legnete recite: Isuse, Marijo, Josipe, vama darujem srce i dušu svoju. Isuse,
Marijo, Josipe, budite mi na pomoći u smrtnoj borbi! Isuse, Marijo, Josipe,
dajte da se u miru s vama odijeli duša moja! Stavljajući se u Božju prisutnost,
s rukama na prsima, čekajte zaslužen san.
Tijekom dana, ili nakon jutarnjih ili večernjih molitava, pročitajte koji odlo-
mak iz života nekog sveca, kao što je sv. Alojzije ili neku od preporuka iz ovog
molitvenika (Sedam preporuka za svaki dan u tjednu), ili se prisjetite savjeta
koje vam je dao ispovjednik na posljednjoj ispovijedi.
Dobar sin će tijekom dana marljivo obavljati svoje dužnosti i svako djelo pri-
kazivati Gospodinu govoreći: Gospodine, prikazujem ti ovaj posao i molim
tvoj sveti blagoslov.
Ujutro, o podne i navečer, kad zvoni za , dobro je kleknuti
618
Marijo...
Pomolimo se: Milost svoju, molimo te, Gospodine, ulij u duše naše, da mi koji
-
našemu. Amen.
Papa Benedikt XIV. dao je sto dana oprosta svaki put kad se obavi ova pobož-
nost. Postoje i drugi oprosti za onoga tko prati svetu popudbinu kad se nosi
bolesniku, a ako ne možete to, izmolite i Isto vrijedi i
za onoga tko na znak smrti izmoli tri put Requiem aeternam ( ) za
dušu koja se preselila u vječnost.
Prije jela načinite znak svetoga križa i recite: Blagoslovi, Gospodine, mene i
hranu koju ću blagovati da me uzdrži u tvojoj svetoj službi. Sveti je Benedikt
jednom prije nego će sjesti za stol, načinio uobičajeni znak križa i toga trenut-
ka čuo se prasak, a čaša se rasprsnula, jer je u njoj bio otrov.
Nakon jela: Hvala ti, svemogući Bože, za sva tvoja dobročinstva. Daj mi mi-
lost da ti mogu služiti čineći dobro svima.
Napomena: Misa je prinos i žrtva tijela i krvi Gospodina našega Isusa Kri-
sta koji se prikazuje i daruje pod posvećenim prilikama kruha i vina. Shva-
tite dobro, sinci, da je sudjelovanje u svetoj misi isto kao da pratite božan-
skog Spasitelja kako izlazi iz Jeruzalema noseći križ prema Kalvariji, a kad
je došao, okrutni barbari raspeli su ga i on je prolio svoju krv do posljednje
kapi. Istu tu žrtvu obnavlja svećenik dok služi svetu misu. Razlika je jedino u
tome što je Isusova žrtva na Kalvariji bila s prolivanjem krvi, a žrtva u svetoj
misi nekrvna je, tj. bez prolijevanja krvi. I kako nije moguće zamisliti svetiju
i dragocjeniju stvar od tijela i krvi, duše i božanstva Isusa Krista, tako i vi
kad idete na svetu misu, želim da budete uvjereni kako činite najveće, naj-
svetije, Božje slave najdostojnije, a vašoj duši najkorisnije djelo. Isus Krist
osobno dolazi da svakomu od vas ponaosob podari zasluge svoje predrago-
cjene krvi, koju je prolio za nas na Kalvariji razapet na križu. To nam treba
pomoći da shvatimo kako je velika sveta misa i u nama pobuditi želju da
619
u njoj pobožno sudjelujemo. Ali kad vidim tolike mlade kako se kod mise
drže bezvoljno i rastreseno, nezainteresirano, neozbiljno, bez poštovanja, pre-
mještajući se s noge na nogu i gledajući uokolo, ah, oni još više obnavljaju
kalvarijsku patnju, sablažnjavaju svoje kolege i ponižavaju svetu vjeru!
Da biste izbjegli tako veliko zlo, uđite s raspoloženjem pravog kršćanina u du-
hu Isusa Krista i predočite sebi da ga promatrate kako započinje svoju gorku
muku, izložen barbarskim udarcima svojih protivnika radi našega spasenja.
Za vrijeme mise vladajte se pobožno i sabrano tako da vas ništa ne rastresa.
Vaš duh, srce, vaši osjećaji neka budu usmjereni samo na to da slave Boga.
Preporučujem vam da pažljivo dolazite na svetu misu i da budete spremni
žrtvovati se za nju. Sv. Izidor, koji je bio sluga u polju, ustajao bi rano ujutro
i obavljao sve poslove koje je gospodar tražio, samo da bi na vrijeme došao
na svetu misu. Gospodin ga je za to obilno blagoslovio, a sva njegova djela
učinio uspješnima.
: Gospodine moj, Isuse Kriste, prikazujem ti ovu svetu žrtvu
na tvoju veću slavu i na duhovno dobro moje duše. Daj mi milost da mi srce
i pamet misle jedino na tebe. Dušo moja, protjeraj iz sebe sve druge misli i
pripremi se na sudjelovanje u ovoj svetoj misi s najvećom sabranošću.
: Ispovijedam se Bogu svemogućemu, blaženoj Mariji vazda Dje-
vici, blaženom Mihaelu arkanđelu, blaženomu Ivanu Krstitelju, svetim apo-
stolima Petru i Pavlu, svima svetima i vama, braćo, da sagriješih mišlju, riječ-
ju i djelom. Moj grijeh, moj grijeh, moj preveliki grijeh! Zato molim blaženu
Mariju vazda Djevicu, blaženoga Mihaela arkanđela, blaženoga Ivana Krsti-
telja, svete apostole Petra i Pavla, sve svete i vas, braćo, da se molite za me
Gospodinu Bogu našemu.
: Sva zemlja neka ti se klanja, Gospodine, neka
pjeva hvale svetom imenu tvojemu. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Amen.
Gospodine Isuse Kriste, smiluj se mojoj siromašnoj
duši.
: Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje, jer jedino
je Bog dostojan hvale i slave u vjekove.
: Gospodine, primi molitve koje će ti uputiti svećenik za mene.
Daj mi milost da živim i umrem kao dobar kršćanin u krilu svete majke Crkve.
Gospodine, zapali moje srce svojom svetom ljubavlju da te
mogu ljubiti i tebi služiti sve dane svoga života.
: Gospodine, spreman sam ispovjediti vjeru evanđelja po cijenu
620
života, priznajući istine koje ono sadrži. Udijeli mi milost i snagu da vršim
tvoju svetu volju i izbjegavam sve grješne prigode.
: Čvrsto vjerujem sve istine koje si ti, Bože, objavio svojoj Crk-
vi, jer ti si istina nepogrješiva. Povećaj u meni duh žive vjere, čvrste nade i
žarke ljubavi.
Po svećeničkim rukama prikazujem ti, Gospodine, kruh i vino
koji će biti pretvoreni u tijelo i krv Isusa Krista. U isto vrijeme prikazujem ti
svoje srce i jezik da ubuduće ništa drugo ne želi, ni o čemu drugom ne govori,
osim o onome što se tiče tvoje svete službe.
: Primi, Gospodine, ovu žrtvu na čast i slavu svoga imena, na
moju korist i korist svete Crkve.
: K Bogu se uzdigni, srce moje i misli na muku Isusa Krista,
koju on sada započinje za oproštenje tvojih grijeha.
: Dušo moja, združi svoje osjećaje s anđeoskim korovima i pjevaj s
njima pjesmu slave govoreći: Svet, svet, svet je Gospodin Bog nad vojskama.
Slavljen i blagoslovljen u vjekove.
: Isuse moj, molim te da se sjetiš mojih roditelja i ostalih ro-
đaka, mojih dobročinitelja i prijatelja, ali i neprijatelja. Spomeni se i vrhovnog
svećenika cijele Crkve i svih duhovnih i vremenitih poglavara, daruj im mir,
slogu i blagoslov.
: Prostrt pred tobom ponizno ti se klanjam, Gospodine,
čvrsto vjerujem da si u ovoj svetoj hostiji. O kolikoga li otajstva, Bog s nebesa
dolazi na zemlju, radi moga spasenja! Neka je hvaljen i slavljen svakoga trena
Presveti božanski sakrament (100 dana oprosta, svaki put).
Gospodine moj, Isuse Kriste, klanjam se krvi koju si
prolio da spasiš moju dušu. Prikazujem ti je na spomen tvoje muke, smrti,
uskrsnuća i uzašašća na nebo; primi je za oprost mojih grijeha i potreba svete
Crkve.
: Sjeti se, Gospodine, duša u čistilištu, osobito duša moje
rodbine, pokojnih duhovnih i materijalnih dobročinitelja. Oslobodi ih od
muka i daruj im rajsku slavu.
: Zahvaljujem ti, Isuse moj, za ovu izvrsnu molitvu koju si mi dao.
Daj mi milost da je mogu pažljivo i pobožno moliti, kako ona to zaslužuje.
Udijeli mi sve ono što svećenik u njoj moli, a osobito ne dopusti da dođem u
napast i da padnem u smrtni grijeh, jedino zlo koje me može odvesti u vječnu
propast. Izmolite itd.
621
622
623
Prije nego pristupite primanju presvetog tijela Isusa Krista, morate dobro pro-
misliti jeste li u srcu dostatno raspoloženi. Zapamtite da onaj mladić koji se ne
želi popraviti nakon što je griješio, to jest da će ponovno vrijeđati Gospodina,
takav nije dostojan pristupiti Spasiteljevu stolu i pričestiti se. Umjesto da se
ispuni milošću, on povećava svoju krivicu i zaslužuje još veću kaznu.
624
625
626
627
Zdravo, preuzvišena Kraljice mira, majko Božja, neka se utiša gnjev Presve-
tog srca tvoga sina Isusa, kneza mira i neka nad svima nama zavlada mir.
Sjeti se, premilostiva Djevice Marijo, da se još nikada nije čulo da si odbila
ili napustila onoga tko se tebi utekao za pomoć. Potaknut tolikim pouzdanjem
i ja se obraćam tebi. Ne odbij, o majko vječne Riječi, molitve svoga preponi-
znog sina, usliši ih milostivo, o blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo (Pio IX.
ud ).
628
Priprema. Draga braćo i sestre u Isusu Kristu, nastavljamo svoje uobičajene po-
božnosti meditirajući pregorke žalosti koje je trpjela Djevica Marija u životu i
smrti svoga sina, našeg Božanskog Spasitelja. Zamislimo da smo u blizini na
križu raspetoga Isusa i da njegova žalosna majka svakome od nas kaže: Dođi-
te i vidite ima li boli kakva je moja bol? Uvjereni da će nam milostiva majka
udijeliti posebnu zaštitu u razmatranju njezinih žalosti, zazivamo božansku
pomoć sljedećim molitvama:
Dođi Duše Sveti, napuni srca svojih vjernih i oganj ljubavi svoje u njima užeži.
P: Pošalji Duha svojega i postat će.
Z: I obnovit ćeš lice zemlje.
P: Spomeni se svoje zajednice.
Z: Koju si od početka stekao.
P: Gospodine, usliši molitvu moju.
Z: I vapaj moj k tebi da dođe.
Pomolimo se:
629
vjekova. Z: Amen.
1. Raduj se, zaručnice Duha Svetoga, zbog blaženstva koje sada uživaš u nebu
jer si poradi svoje čistoće i djevičanstva uzvišena iznad svih anđela, uzvišenija
od svih svetaca. itd. Slava Ocu itd.
2. Raduj se, Majko Božja, poradi rajskog blaženstva jer kao što sunce obasja-
va cijeli svijet na zemlji, tako i ti svojim sjajem obasjavaš i toplinom obasipaš
sva nebesa. itd.
3. Raduj se, kćeri Božja, poradi rajskog blaženstva jer tebe časte korovi anđela
i arkanđela, prijestolja i gospodstva, tebe časte svi blaženi duhovi, tebe slave i
veličaju kao majku njihova stvoritelja. I na najmanji znak spremno te slušaju.
ravo Marijo itd.
630
4. Raduj se, službenice Presvetog Trojstva, poradi rajskih radosti jer sve milo-
sti koje zatražiš od svoga sina tebi su na raspolaganju, štoviše, kao što kaže sv.
Bernard: na zemlju ne stižu milosti osim po tvojim presvetim rukama.
Marijo itd.
5. Raduj se, preslavna kraljice, jer si jedina bila vrijedna sjesti s desne svome
presvetom sinu koji sjedi s desne vječnoga Oca. itd.
6. Raduj se, nado grješnika, utočište jadnika, poradi rajskih visina na koje si
uzdignuta jer sve one koji tebe slave i časte na ovom svijetu vječni će Otac
nagraditi svetim milostima i neizmjernom slavom. Marijo itd.
7. Raduj se, majko, kćeri i zaručnice Božja, jer ti uživaš u nebu sve milosti,
sve radosti, sva veselja i sve nagrade. One nikada neće prestati i trajat će sve
do sudnjega dana i do vječnosti. Marijo itd.
: O slavna Djevice Marijo, majko Gospodina mo-
jega, izvore sve naše utjehe, za ove tvoje radosti, kojih sam se spomenuo u
ovoj pobožnosti, molim te da mi od Boga izmoliš oproštenje grijeha i trajnu
pomoć tvoje svete milosti, da nikada ne budem nedostojan tvoje zaštite, što-
više da se udostojiš udijeliti mi milosti, kako ti obično i uslišavaš svoje sluge
kad se pobožno sjećaju tvojih radosti, kojima obiluje tvoje srce, o nebeska i
besmrtna rajska kraljice.
1. Anđele, čuvaru moj, koji se nisi sustezao kad je trebalo štititi mene bijednog
grješnika, daj ojačaj moj duh živom vjerom, postojanom nadom i neizmjer-
nom ljubavlju, kako bih, prezrevši svijet, mislio samo na to da ljubim i služim
svome Bogu. Tri i tri Slava Ocu.
2. Plemeniti kneže nebeskih dvora, koji si se udostojao brinuti za moju siro-
mašnu dušu, čuvaj je od zamki i navala đavolskih, da nikada više ne uvrijedim
svoga Gospodina. Tri itd.
3. Preslavni duše, koji se revnom dobrohotnošću neumorno brineš za moju
dušu, izmoli mi milost da ti uvijek budem odan i vjeran u vršenju svega na što
me ti potičeš. Tri itd.
4. Preblagi čuvaru moje duše, ti ponizno dolaziš s neba na zemlju i stavljaš se
u službu jednog nevrijednog stvora kao što sam ja. Daj mi duha istinske poniz-
nosti da uvijek budem siguran u to da bez tvoje pomoći i bez milosti Božje, ne
mogu ništa vrijedno učiniti. Tri itd.
5. Predivni duše, koji se toliko trudiš oko spasa moje duše, izmoli mi od Gos-
podina da moja duša na kraju života iz tvojih ruku prijeđe u predragi zagrljaj
moga Isusa. Tri itd.
631
Molitva: Predragi moj anđele čuvaru, sve što za mene činiš u ovom svijetu
smjera jedino spasenju moje duše. Ah, smjerno te molim da me, kad se nađem
na smrtnom času, kad mi utrnu svi moju udovi i kad utonem u tjeskobnu ago-
niju, kad se od tijela odvoji duša da se pokaže pred svojim Stvoriteljem, brani
je od neprijatelja i slavodobitno je povedi u slavu i rajske radosti. Amen.
Prva postaja
P: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Z:
Prva postaja odvija se u Pilatovoj sudnici, gdje je našem Otkupitelju izrečena
smrtna presuda. Gledaj, dušo moja, kako je Pilat nevinoga Isusa osudio na smrt
razapinjanjem na križ i kako je on dragovoljno primio na sebe osudu samo da
tebe oslobodi od vječnog prokletstva. Hvala ti, Isuse, za toliku ljubav. Molim
te da izbrišeš osudu na vječnu smrt koju sam svojim grijesima zaslužio, kako
bih bio dostojan vječnoga života. itd.
Smiluj nam se, Gospodine. Smiluj nam se.
Druga postaja
P: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Z: .
632
Druga postaja predstavlja nam Isusa koji je uzeo na sebe preteško drvo križa.
Dušo moja, pogledaj kako Isus na svoja ramena uzima teški križ tvojih grije-
ha. Ah, Isuse! Oprosti mi i daj mi milost da u životu koji mi još predstoji svo-
jim grijesima ne otežavam tvoje muke, nego da i sam ponesem križ istinske
pokore. itd.
Smiluj nam se, Gospodine. Smiluj nam se.
O koliko ucviljena / bješe ona uzvišena, / Majka Sina jedinog!
Que maerebat et dolebat, pia mater dum videbat / nati paenas inclyti.
633
Peta postaja
Quis non posset contristari / piam matrem konteplari / dolorem cum Filio?
Šesta postaja
P: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Z:
Šesta postaja predstavlja nam Veroniku koja je rupcem otrla Isusovo lice.
Pogledaj dušo moja, samilost koju je ova žena iskazala Isusu i kako ju je on
odmah nagradio, utisnuvši svoj izmučeni lik u platno. Isuse moj, daj mi milost
da očistim svoju dušu od svake nečistoće i u moju pamet i moje srce utisni
svoju svetu muku. itd.
Smiluj nam se, Gospodine. Smiluj nam se.
Sedma postaja
P: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Z:
Sedma postaja predstavlja Isusov drugi pad u velikoj muci i iznemoglosti.
Pogledaj, dušo moja, uzrok ovom drugom padu tvoji su grijesi u koje jednako
padaš. Isuse moj! Smeten sam pred tobom, molim te, daj mi milost da nikada
više ne padnem u grijeh. itd.
Smiluj nam se, Gospodine. Smiluj nam se.
634
Osma postaja
Eia, Mater fons amoris, / me sentire vim doloris / fac, ut tecum lugeam.
Deveta postaja
P: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Z:
Deveta postaja predstavlja nam Isusov treći pad s novim ranama i novim pat-
njama. Pogledaj, dušo moja, kako dobri Isus i po treći put pada pod križem,
jer su tebe tvoje slabosti uvijek iznova vraćale starim grijesima. Isuse moj,
želim zauvijek okončati svoje zloće da tebi olakšam patnje. Utvrdi me u mo-
joj odluci i daj da je, s tvojom milošću, provedem u djelo.
Marijo, Slava Ocu itd.
Smiluj nam se, Gospodine. Smiluj nam se.
Deseta postaja
P: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Z:
Deseta postaja predstavlja nam Isusa koji je stigao na vrh Kalvarije i tu bio
sramotno svučen i zagorčen octom i mȉrom. Pogledaj, dušo moja, kako je Isus
uza svu patnju bio i osramoćen te kako su ga napojili octom i mȉrom. Tu bol
priredile su mu tvoja neumjerenost i proždrljivost. Isuse moj, kajem se što
sam zlorabio slobodu i čvrsto odlučujem da te ubuduće neću žalostiti svojim
grijesima nego, tvojom milošću, živjeti čedno i umjereno.
Marijo, Slava Ocu itd.
635
Jedanaesta postaja
P: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Z:
Jedanaesta postaja predstavlja pribijanje Isusa na križ, kojemu je bila prisutna
i njegova žalosna Majka. Pogledaj, dušo moja, kako se grče Isusove ruke i
noge dok ga pribijaju na križ. Kakva okrutnost Židova! Kako je velika Isusova
ljubav prema nama! Isuse moj, ti toliko trpiš za mene, a ja izbjegavam svako
trpljenje. Pribij na svoj križ moju odluku da te nikada više neću vrijeđati,
štoviše rado ću trpjeti bilo kakvu muku, i to iz ljubavi prema tebi.
itd.
Smiluj nam se, Gospodine. Smiluj nam se.
Tui nati vulnerati / tam dignati pro me pati / paenas mecum divide.
Dvanaesta postaja
P: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Z:
Dvanaesta postaja predstavlja Isusovu smrt na križu. Promotri, dušo moja,
nakon tri sata agonije tvoj Otkupitelj je umro na križu za tvoje spasenje. Isuse
moj, ti si dao svoj život za mene, pravo je da i ja svoj život istrošim za tebe.
Udijeli mi tu milost po zaslugama svoje svete smrti da provedem tu odluku.
itd.
Smiluj nam se, Gospodine. Smiluj nam se.
Daj mi s tobom suze livat, / Raspetoga oplakivat, / dokle dis’o budem ja.
Trinaesta postaja
P: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Z: J
636
Posljednja postaja
P: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Z:
Posljednja postaja predstavlja nam pokop našeg Otkupitelja. Pogledaj, dušo,
moja, kako je presveto tijelo Isusovo, s velikom pobožnošću, bilo pokopano
u novu grobnicu za njega pripremljenu. Isuse moj, zahvaljujem ti što si toliko
patio za mene i usrdno te molim da mi udijeliš milost i moje srce pripremiš za
dostojno primanje svete pričesti te da se ti u njemu zauvijek nastaniš.
itd.
Smiluj nam se, Gospodine. Smiluj nam se.
P:
Z: Ti koji se spasio Petra na moru, smiluj se nama.
Pomolimo se:
-
štiti. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
P:
Z: Amen
637
638
Kad mi ukočene ruke ne budu više mogle zagrliti sveto raspelo, nego ga protiv
moje volje ispuste na smrtnu postelju, milosrdni Isuse, smiluj mi se!
Kad uprem u te bezizražajan i ukočen pogled svojih očiju, izmučenih i izobli-
čenih od smrtnoga straha, milosrdni Isuse, smiluj mi se!
Kad mi hladne i drhtave usne promucaju zadnji put tvoje božansko ime, milo-
srdni Isuse, smiluj mi se!
Kad svi prisutni osjete sućut i strah gledajući moje požutjele i svenule obraze i
kad mi se naježe kose navješćujući skori svršetak, milosrdni Isuse, smiluj mi se!
Kad se moje uši zatvore zauvijek za svaki ljudski glas i otvore tebi da čuju tvo-
ju neopozivu presudu, kojom će biti zapečaćena moja sudbina za svu vječnost,
milosrdni Isuse, smiluj mi se!
Kad mi mašta, prestrašena užasnim utvarama, uroni u smrtnu tjeskobu i kad mi
duh, smućen sjećanjem na sve moje grijehe i strahom pred tvojom pravedno-
šću, započne borbu protiv paklenog duha, koji će nastojati da mi istrgne iz srca
utješno ufanje u tvoje milosrđe i baci me u očaj, milosrdni Isuse, smiluj mi se!
Kad mi srce, oslabljeno bolešću, obuzme smrtni strah i kad mi u borbi protiv
neprijatelja moga spasenja počne ponestajati svake snage, milosrdni Isuse,
smiluj mi se!
Kad počnem roniti posljednje suze u času svoga svršetka, primi ih, o moj Isu-
se, kao žrtveni dar moje pokore, i u tom jezovitom trenutku, milosrdni Isuse,
smiluj mi se!
Kad se moji rođaci i prijatelji, sakupljeni oko moje smrtne postelje, sažale
nada mnom gledajući me u tako bijednom stanju i počnu ti se moliti za me,
milosrdni Isuse, smiluj mi se!
Kad mi sva osjetila izgube moć i ne budem raspoznavao više nikog pred so-
bom i kad počnem jecati u krajnjoj tjeskobi i smrtnoj besvjestici, milosrdni
Isuse, smiluj mi se!
Kad mi zadnji trzaji srca budu silili dušu, da se rastane s tijelom, primi ih kao
čin svete i nestrpljive moje čežnje, da što prije dođem tebi, milosrdni Isuse,
smiluj mi se!
Kad mi se duša zauvijek rastane s ovim svijetom i ostavi moje blijedo i hladno
tijelo bez života, primi ovo moje ništavilo kao dužni poklon tvome Božan-
skom veličanstvu, i tada milosrdni Isuse, smiluj mi se!
639
I kad napokon moja duša stupi preda te i prvi put ugleda neprolazni sjaj tvoga
veličanstva, ne odbaci je od svoga lica. Udostoj se, milosrdno me primiti u
svoj naručaj, da ti od tada pjevam hvalu u vijeke vjekova, milosrdni Isuse,
smiluj mi se!
Pomolimo se. O Bože, koji si nas kaznio smrću i sakrio nam njezin dan i čas,
daj da pravedno i sveto proživim sav svoj vijek i tako zaslužim preminuti
u tvojoj svetoj milosti, po zaslugama našega Gospodina Isusa Krista, koji s
tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog po sve vijeke vjekova.
Amen.
(Pio VII. odobrio je oprost od 100 dana onome koji svakodnevno moli ovu
molitvu, i mjesec dana potpunog oprosta).
Svemogući Bože koji si se, iz ljubavi prema čovjeku, udostojao uzeti ljudsko
tijelo i živjeti među bijednicima, trpjeti pregorku muku i na kraju na križu
ispustiti duh, za tolike tvoje zasluge proizašle iz predragocjene krvi, molim te,
svrati svoj milostivi pogled na muke koje trpe blagoslovljene duše u čistilištu;
one su tvojom milošću prešle iz ove suzne doline, ali trpe u plamenu jer ispa-
štaju dug tvojoj božanskoj pravednosti. Primi, milostivi Bože, molitve koje ti
za njih ponizno upućujem. Izbavi ih iz onog mračnog zatvora i pozovi u rajsku
slavu. Osobito ti preporučujem duše svojih rođaka, duhovnih i materijalnih
dobročinitelja i duše kojima sam lošim primjerom bio grješna prigoda. Pre-
sveta Djevice, predobra majko, utjeho žalosnih, zauzmi se za sve te duše da
tvojim moćnim zagovorom zavrijede rajsku slavu koja je za njih pripravljena.
P:
Z:
O izboru zvanja
Tisk. izd.: Giovanni BOSCO, Il giovane provveduto... (
. Torino, Tipo-
grafija e Libreria Salesiana, 1880, str. 75-78.
U svojoj vječnoj mudrosti Bog je odredio svakom čovjeku životni put i nje-
mu prateće milosti. Kršćanin treba u ovoj tako važnoj okolnosti, kao i u svim
drugim okolnostima, tražiti božansku volju, nasljedujući Isusa Krista, koji je
govorio da nije došao vršiti svoju volju, nego volju svoga nebeskoga Oca.
640
Dakle, dragi moj mladiću, jako je važno krenuti tim putem, da se ne bi mučio
drugim obvezama, za koje te Gospodin nije izabrao.
Nekim dušama Bog želi iskazati posebnu milost i otkriva im na izvanredan
način poziv i put ostvarenja. Ti nemoj očekivati tu posebnost, nego se zadovo-
lji sigurnošću da te Gospodin, u svojoj providnosti, vodi pravim putom na uo-
bičajen način i pazi da ne zanemariš prikladna sredstva za njegovo ostvarenje.
Jedno od tih sredstva jest provoditi besprijekorno djetinjstvo i mladost ili is-
krenom pokorom iskupiti godine nesretno provedene u grijehu. Drugo je sred-
stvo ponizna i ustrajna molitva. Ugodno je ponavljati sa sv. Pavlom: Gospodi-
Ili sa Samuelom: Govori, Gospodine, sluga tvoj sluša. Ili
sa psalmistom: Ili nekom sličnom
žarkom molitvom.
Ako budeš htio doći do rješenja, obrati se Bogu posebnim i čestim molitvama,
moli se po toj nakani u svetoj misi, prikaži koju svetu pričest. Možeš izmoliti
i koju devetnicu, trodnevnicu, možeš postiti ili hodočastiti u neko svetište.
Uteci se Mariji, majci dobrog savjeta, svetom Josipu, njezinu zaručniku, naj-
vjernijem vršitelju Božjih zapovijedi, anđelu čuvaru i svim drugim svecima
zagovornicima. Bilo bi jako dobro, ako možeš, obaviti duhovne vježbe ili se
povući na koji dan duhovne obnove.
Odluči da ćeš tražiti volju Božju što god se dogodilo, unatoč neodobravanju
onih koji prosuđuju prema duhu ovoga svijeta.
Ako bi te roditelji ili neke druge ugledne osobe htjele skrenuti s puta na koji te
Bog poziva, sjeti se da u takvim slučajevima treba slušati Božji glas, a ne ono
što govore ljudi. Nemoj uskraćivati poštovanje i ljubav što ju duguješ onima
koji ti se protive, odgovaraj im uvijek ponizno i budi blag, ali ne zanemaruj
najveće dobro svoje duše. Traži mišljenje o svom vladanju i povjeri se onomu
koji sve može. Savjetuj se s onima koji njeguju strah Božji, s mudrim ljudima,
a osobito s ispovjednikom, izlažući u svoj jasnoći svoje stanje i sklonosti.
Kada je sv. Franjo Saleški svojoj obitelji povjerio osjećaj da ga Bog zove na
svećeništvo, roditelji su ga uvjeravali da kao prvorođenac treba biti potpora i
oslonac obitelji, da njegova težnja za duhovnim zvanjem dolazi od pretjerane
pobožnosti i da bi se jako dobro mogao posvetiti živeći u svijetu. Da bi bili
još uvjerljiviji u svom nagovaranju, predložili su mu uspješnu i časnu ženid-
bu. Ali ništa ga nije moglo omesti u njegovu naumu. Uvijek je stavljao volju
Božju ispred očeve i majčine volje, iako je svoje roditelje jako volio i duboko
poštivao. Ostao je vjeran milosti duhovnog poziva unatoč svim vremenitim
dobrima. Roditelji, iako su donekle bili pod utjecajem svjetovnih pogleda,
bijahu pobožni i zato su pristali da njihov sin slijedi svoju odluku.
641
642