Titov Jasenovac

Titov Jasenovac
Zagreb 2014.
Samizdat
Predgovor
Dr. sci. Tomislav Suni
Slika na naslovnici
Prof. Charles Billich
Zahvaljujem Zorki i Marijani
Mladen Ivezi
Titov Jasenovac
Zagreb 2014.
Pregled sadraja:
Predgovor
9.
Titoistiki hrvatoderni mitovi
9.
Pismo itatelju:
Povijest kanjava jer povjesnica lae
Dva mala oka
Mit o vaenju oiju
Antifaistika la o hrvatskome vaenju oiju
Antifaistika sustavna la
Krivo su nas uili
Uvod:
Jasenovac/Brojke
A) Vrijeme
Suludi proboj 22. travnja 1945. i ukinue SRLJ
B) Uvjeti
Zdravstvo
Tifus - antifaistiki zloin
Prehrana i odjea
C) Dokazi i svjedoci
D) Stvarne brojke
Prvi dio:
Titovski kanjeniki i likvidacijski logor u
Jasenovcu i Staroj Gradiki do 1948. g.
A) Tekoe kasna dokazivanja
B) Konkretni zloini
Svjedok Slavko Bai
Komunistika evidencija
Kvalificirani svjedoci
Ljeine govore
Zaobilazna priznanja
Drugi dio:
Jasenovac temelj ideologije Brozove Jugoslavije
I. Metodologija lai
imbenik ekonomika
imbenik marxizam
Jasenovaka la kao ultima ratio
titovske politike
Neke stalne vrste publikacije
jasenovakoga Mita
II. Razdoblja
13.
13.
13.
17.
18.
19.
24.
27.
27.
29.
34.
38.
42.
47.
49.
51.
51.
51.
62.
67.
69.
73.
75.
79.
83.
83.
83.
83.
85.
86.
87.
90.
A) Doba krvavoga genocida nad

Hrvatima(do 1948. g.)
HSS prvo snubljen, onda uniten
Antifaisti napadaju Katoliku crkvu
Hrvatska pravoslavna crkva i razumni
pravoslavci mirotvorne,
bogoljubne rtve antifaizma
Jasenovaki mit motivacija i opravdavanja
zloina nad sveenstvom i vjernicima
u Hrvatskoj
B) Jasenovaki mit i Pax Titoistica
1.) Rankovievo doba (od 1948. g. do 1966. g.)
Vrijeme neometane despocije
Privredna reforma 1964. i 1965. i izbaaj
Rankovia iz Partije 1966. g. u svjetlu
jasnovakoga mita
Stalna velikosrpska navala
2.) Vrijenja od Rankovievog izbaaja do
Brozove smrti (od 1966. do 1980.-te g.)
Pad broja rtava do 1972
1972.; povratak na brojku od 700.000 rtava
Nebivi Vukain
Poetna la
Korijeni Mita
Eskalacija; iz knjiga i asopisa preko
novina na TV
Multimedijski Vukain
Klonirani Vukain
Sveti Vukain!
Lani svetac protiv pravoga duebrinika
Mit koji se razvija
Svakodnevna porcija jasenovakoga mita
3.) Nakon Brozove smrti
Od Brozove smrti do Miloevieva
nastupa (1980.-1986.)
Vod je stigao!
Obnovljeni udari na Katoliku crkvu
Krsto kanata i Pseudogrisogono
Vojnoistorijski institut u Beogradu
I komunisti Hrvatske i Jugoslavije na udaru
Preko Hebranga ustatvo na sve
Komuniste Hrvatske
Poslije Tita Tito pa Tito
Jasenovac ne sme pasti; Tito postaje ustaa
a poslije Jasenovca Jasenovac
Zakljuak:
90.
91.
94.
104.
105.
112.
116.
116.
121.
122.
125.
125.
127.
128.
128.
130.
132.
133.
136.
136.
137.
139.
140.
144.
144.
149.
151.
155.
162.
166.
168.
170.
172.
173.
181.
Povjesnica dvorska knjievnost

najgorih silnika
Saetak
Summary
Bibliografija
O Auktoru
181.
185.
187.
189.
193.
Predgovor
Titoistiki hrvatoderni mitovi

Valja podsjetiti itatelja da je knjiga Mladena Ivezia Jasenovac /
Brojke, dosta unakazila antifaistiku matematiku. Knjiga je pruila
itatelju solidne empirijske podatke o mitologiji ustakog logora
Jasenovac i protiv navodnih 600.000 ubijenih zatvorenika, doim je
stvaran broj stradalih i ubijenih u Jasenovcu bio puno manji.
Ivezi citira iz lanka protuhrvatskoga titovskoga generala Jefte
aia, da je statistiki zavod Jugoslavije ve 1966. godine utvrdio da
je u Jasenovcu od svih uzroka tijekom NDH ivot izgubilo 262, u Staroj
Gradici 141 zatoenik a u svim logorima u Jugoslaviji 2.620 ljudi. Ti
su nalazi bili odmah proglaeni dravnom tajnom.
Od 1945. do dan danas, samoprozvani antifaisti nisu uspjeli
dokazati forenzikim nalazima navodna ustaka ubojstva u
Jasenovcu. Takoer, kada je rije o ustakim likvidacijama vano je
znati povod i motiv likvidacija, odnosno okolnosti koje su dovele do
likvidacija i ubojstva, bilo da je rije o ubijenom idovu, Romu, Srbinu
ili nekom hrvatskom komunistu u Jasenovcu. Koliko je, na primjer,
meu uhienim hrvatskim komunistima
zatoenih u ustakom
Jasenovcu bilo ljudi koji su prije toga podmetali bombe i eksplozivne
naprava po gradu Zagrebu ili po eljeznikim prugama? Jesu li
zatvorenici u ustakom Jasenovcu umirali od gladi, od tifusa, ili su bili
ubijani metkom u zatiljak? Razlike u motivima uhienja i likvidacijama
uznika vrlo su bitne.
Jo se jedna Ivezieva knjiga provlai kroz njegovu novu knjigu
Titov Jasenovac.Vrijedno je spomenuti Ivezievu prijanju knjigu Titova
umjetnost mrnje, u kojoj Ivezi navodi vie od tisuu vrela, i to ne iz
ustakog arhiva, ve iz jugoslavenskog titoistikoga arhiva i tiska.
Ujedno on time pokazuje u kojoj mjeri su jugoslavenski antifaisti
laima obmanjivali domau i stranu javnost. U novoj knjizi Ivezi
povezuje materijalne i pisane dokaze o uincima komunistikog
jasenovakog mita.
Knjiga Titov Jasenovac, sastoji se od dva dijela.
U prvome dijelu autor govori o naknadnom radu logora
Jasenovac u komunistikoj Jugoslaviji, i to u periodu od svibnja 1945.
do 1948. godine. O tom periodu malo se zna, a jo manje se taj period
akademski istrauje. Tijekom tog perioda, tj. nakon Drugog svjetskog
rata, jugoslavenske komunistike vlasti preuredile su bivi ustaki
9
logor Jasenovac u komunistiko stratite, i to prvenstveno za

zarobljene hrvatske i njemake civile. Nije bilo nikakvih suenja, ak
niti prijekih sudova. Ivezi potkrepljuje svoje tvrdnje empirijskim i
forenzinim podacima koji nisu bili dostupni hrvatskoj javnosti. A i dan
danas postoji jak otpor toj empirijskoj i matematikoj, ali stvarnoj
jasenovakoj zbilji, budui da mnogi nositelji vlasti u dananjoj
Hrvatskoj svoju medijsku nazonost i svoju politiku mo upravo grade
na tekovinama partizantine, tzv. NOB-a, i jasenovakog mita. Danas,
razumljivo, vie se ne deklariraju oni kao jugoslavenski komunisti ili
titoisti, ve openitim nazivom antifaisti.
Ivezi zahvaljuje pokojnoj Ljubici tefan, koja se ve poetkom
devedesetih godina prolog stoljea marljivo primila rada oko
demitologizacije jasenovakog mita, te prikupila mnogo vanih
podataka o nepostojanju masovnih ustakih stratita. No za razliku,
materijalni dokazi o postojanju titovskog likvidacijskog logora
Jasenovac, nakon Drugog svjetskog rata, proizlaze iz svjedoanstava
preivjelih zatoenika, ali takoer iz knjiga i spisa biveg Titovog
generala, budueg predsjednika Hrvatske, Franje Tumana, kao i vrlo
dvosmislenih navoda jo ivuih hrvatskih antifaista. Ta
dvosmislenost glede tone jasenovake brojke predstavlja na neki nain
negaciju titoistike historiografije i neizravno priznanje jedne
komunistike partijske lai.
Ivezi tvrdi, rabei masu citata, da je najmanje pola milijuna
ljudi iz Nezavisne Drave Hrvatske nestalo ili je ubijeno tijekom 1945.
i u narednim godinama. No i tu treba biti oprezan, sve dotle dok se
cijela matematika istina o broju poratnih ubijenih Hrvata
nedvosmisleno ne utvrdi od jedne od druge ali i tree strane.
U komunistikom Jasenovcu, u novonastaloj komunistikoj
Jugoslaviji, nakon svibnja 1945., bilo je raznih vrsta zatoenika.
Stvarnoj brojci ubijenih u Jasenovcu od strane jugoslavenskih
komunistikih vlasti, neposredno nakon rata, treba takoer dodati i
brojku od stotine tisua prognanika, prvenstveno Nijemaca, Maara i
drugih, od kojih je dio preivio Titove logore.
Ivezi rui antifaistike mitove time to on postavlja vrlo
jednostavno retoriko pitanje: Drugovi, gospodo, povjesniari, zato ne
kaete javno da je Titov Jasenovac funkcionirao i kada su ustae nestali,
ak kada je Drugi svjetski rat odavno zavrio? Antifaistiko nijekanje i
nespominjanje Titovog Jasenovca moe se stoga povezati s
injenicom da se tijekom iskapanja tobonjih ili pravih jasenovakih
rtava, provedenih donekle u komunistikoj Jugoslaviji, a kasnije i u
10
samostalnoj Hrvatskoj, nakon 1991.g., uvijek nailazilo na ljeine, na

odjeu, nakit ili opremu nekog ubijenog Hrvata ili Nijemca. Ono to su
titoisti pokuali dokazati u svoju korist, okretalo se protiv njih!
rtve Jasenovca bijahu prvenstveno rtve Titovoga reima, a
ne rtve Pavelievog reima. Zato je novokomponiranim antifaistima
u Hrvatskoj vanije danas ne rovariti po kostima Jasenovca, jer u
veini sluajeva to nisu komunistike ili srpske kosti, ve kosti Hrvata i
Nijemaca.
Ivezi u prvome dijelu knjige donosi i neke dokumente koji nisu
prije objavljivani, a koji dodatno potvruju da u sabirnom i radnom
logoru Jasenovac, tijekom ustake vladavine u NDH, nije bilo ciljanog
masovnog ubijanja zatvorenika.
Drugi dio knjige je opseniji i ukazuje kako se jasenovaki mit
koristi u politikoj manipulaciji titovskoga i post-titovskoga razdoblja.
to dakle povjesnika Mladena Ivezia, navodi na taj skliski teren
vezan uz ratne i poratne prie o Jasenovcu?
Ivezi je profesor komparativne knjievnosti, ali on je takoer i
marljivi student psihologije i filozofije. Od 1986. do 1991. redovno prati
beogradske dnevne listove i bivu jugoslavensku i komunistiku
dokumentaciju vezanu uz Drugi svjetski rat. Odatle on i dobrim dijelom
crpi svoje podatke. Ivezi je bio prvi cenzor u novonastaloj Hrvatskoj,
od 1991. i 1992. godine, i to u svojstvu strunog suradnika javnog
tuitelja eljka Olujia.
Glede ruenja jasenovakog komunistikog mita, Ivezi
ukazuje na tri glavna razdoblja;
1. razdoblje genocida nad Hrvatima, 1945.-1948.,
2. Pax Titoistica, 1948.-1980.,
3. raspad SFRJ od Brozove smrti dolaskom Slobodana
Miloevia na elo SK Srbije, 1986. g. i kasnije.
Premda on ne moe potpuno dokazati sve kvantitativne odnose
glede jasenovakog rtvoslovlja, Ivezi ipak nastoji ukazati na neke
vane kvalitativne odnose glede kljunih historiografskih tema u
vrijeme Titove vlasti.
U doba Hrvatskoga proljea u komunistikoj Jugoslaviji pojavio
se iz vedra neba puno prepriavan mit o starcu Vukainu, bez kojega
cjelina jasenovakog mita ne bi bila zamisliva u komunistikoj
Jugoslaviji. Tu je bilo rijei o navodnom komadanja nekog srpskoga
starca Vukaina, zato to on nije elio klicati ustakom poglavniku Anti
Paveliu. Takvi i slini vukainski i mitoloki likovi stalno su se
pojavljivali u komunistikoj historiografiji, ali i dan danas su jaki u tzv.
11
antifaistikoj propagandi. A Vukain nikada nije postojao, dokazuje

Ivezi.
Ivezi se ne zanosi komunikacijskim apstrakcijama. On je
svjestan de je u bivoj Jugoslaviji bog i batina bio komunistiki
policijski pendrek, a ne objektivna povijesna istina. Unutar
jasenovakog komunistiko-antifaistikog mita bilo je dakle mogue
(a to je i sluaj danas) stigmatizirati i tlaiti Hrvate i pripisivati im
nadrealna i monstruozna svojstva glede navodnog masovnog
ustakog terora. Takvom protuhrvatskom i demonolokom taktikom
sjajno su komunistike vlasti u bioj Jugoslaviji uspjele zatakati svoje
vlastite masovne zloine, a dobrim dijelom i prikriti velikosrpske
teritorijalne apetite.
Povijesni paradoks nastaje kada se Srbija, za vrijeme vladavine
Slobodana Miloevia, odrekla komunistikog diktatora Josipa Broza
Tita, te ga ujedno okrivila za zloine opisane u jasenovakome mitu!
Nije bilo dovoljno posmrtno Titu opisati kao balkanskog bekriju ili
hohtaplera, ili koliko je on likvidirao etnika i graanskih Srba. Titu su
srpski historiari napali prvenstveno zato to se on nije htio zauzeti i
spasiti ivote tobonjih milijun ubijenih Srba u Jasenovcu!
Krajnja poruka Ivezieve knjige je da se ukae u kojoj mjeri
paranoidna hagiografska nadrealnost moe u potpunosti zamagliti
objektivnu historiografsku realnost. A to nije sluaj samo sa jugokomunistikim jasenovakim mitom, ve i politikim mitovima nae
gorke europske stvarnosti.
Dr. sci. Tomislav Suni
U Zagrebu, listopada 2013.
12
Pismo itatelju:
Povijest kanjava
jer
povjesnica lae
Dva mala oka
Sa skupinom kolega panjolski novinar Paolo Rumiz pratio je
jednu postrojbu JNA ulazei studenoga 1991. g. u Vukovar pola ure
nakon etnika.
On opisuje kako su nali; u jednom podrumu ovjeka pribita za
stol te zaklanu djevojicu ije su oi stavljene u au. Na to je jedan od
vojnik poludio, te ga morahu svezati i odvesti1.
Due rtava spasilo je muenitvo.
Duu toga vojnika spasilo je ludilo.
Nita ne moe spasiti antifaistike due, to stvorie toliko
hrvatodernu promidbu.
Rumiz ne zna da su one djevojiine oi izvaene po narudbi
antifaistike protuhrvatske promidbe nastale za Drugoga svjetskog
rata ali irene i danas, o Pavelievoj zdjeli ljudskih oiju, kojom se
toboe hvalio i pred talijanskim veleposlanikom Casertanom.
Strani nam novinari svjedoe i o srpskoj razradi motiva
tobonje Pavelieve ogrlice srpskih oiju i o nainu dokazivanja od
strane srpskoga oficira 1991. g.2: Ovdje su masakrirani civili, rekao je
asnik maui prema dvoritu nasuprot vukovarskoj sruenoj bolnici.
Deseci novinara ve su se bili nabili u vei kako bi pogledali Izloak br. 2
na izletu to ga je Armija organizirala u svom pokuaju, to se kretao od
grotesknog do opscenog, da dadne svoju verziju opsade Vukovara.
Ne znam zato se nita ne govori o ogrlicama sloenim od djejih
prstiju, ni o etrdesetoro djece pobijene tu blizu (rekao je pukovnik
Gvero).
U dvoritu trideset i tri tijela. Za susjednim vratima vie od
pedeset, poredanih na pljusku. To su Srbi masakrirani na ulicama,
autoritativno je rekao pukovnik Miodrag Starevi. Mnogima su na
nonim prstima bile bolnike cedulje, vidjelo se da su to pacijenti koji su
umrli u bolnici. Na pitanje kako zna da su Srbi, samo je slegnuo
ramenima.
1
2
Rumiz, Maske za masakr, s. 107.

Silber, Smrt Jugoslavije, s. 177.
13
Srpske su povaene oi tijekom NDH i podtema jedne od pria

o trojici ustaa to pijani dooe u neku seosku birtiju traei da im
gazdarica da ulja da speku i pojedu izvaeno srpsko srdce, na to ih
ona iztjera iz birtije. To je bila esto rabljena bajka. Drugdje sam ve to
prokazao kao la u mnotvu inaica. Branimir Stanojevi donosi
varijantu po kojoj je gostioniarkina ki od 12 godina osim srdca
vidjela i izvaene srpske oi3.
ini se da je tijekom Drugoga svjetskog rata prvi s bajkama o
sustavnu, moda i prehranom motiviranu, vaenju srpskih oiju jo
1941. g. poeo episkop SPC Dionizije4. On o iskopanim srpskim oima
nudi dvije varijante; jednom ih nosi nekakvi ustaa Sudar iz Like, a
drugi puta ih fotografiraju talijanski vojnici.
U kanatinoj TV - emisiji rabi se tu crtu Mita5: Talijani su
fotografisali posudu sa 3.500 srpskih oiju te jednog Hrvata okienog sa
ogrlicom od nanizanih srpskih oiju i jednog koji je doao u Dubrovnik
opasan sa dva reda srpskih jezika. Fotografija, kako to znanstveno
zvui! U stvari, da i postoji (a nigdje ju ne prikazuju), tko bi od malih
objekata mogao prepoznati; i to ba ljudske, ba srpske, oi?
Talijanski novinar Kurt Erich Suckert (alias Curzio Malaparte)
jo je za Rata ispripovijedio la koju su kasnije rado prihvatili
protuhrvatski genocidni promidbenjaci a koju je oito nauio od Srba.
Toboe su on i talijanski veleposlanik, grof Casertano posjetili
Poglavnika6: U ivom razgovoru primetio je odjednom na stolu iniju
punu sluzave pihtijaste mase koja mu je liila na ostrige. Zapitao je
Pavelia: Da li su to dalmatinske ostrige? Na to je poglavnik podigao
iniju i s osmehom odgovorio: To je poklon od mojih vernih ustaa.
etrdeset funti (pounds) ljudskih oiju. Ta la ne prestaje.
Jeste li primijetili da sam citirao po nedavnoj srpskoj knjizi?
Radi se oito o srpskome mitu, koji je irio taj protuhrvatski agent. Taj
mit ne prestaje do danas; kada se tie Jasenovca, kao i kada je rije o
drugim laima.
Zanimljivo je da su i Hrvati ve 1943. g., dakle prije Suckerta7,
imali svoju knjigu u kojoj je i pria o nizkama ljudskih oiju. Ovdje su
oi stvarno bile povaene Hrvatima, a krivci bijahu srpske narodnosti.
Njoj treba vie vjerovati jer su hrvatski novinari i publicisti pazili na
istinitost svojih tekstova i jer sami Srbi takva ponaanja priznaju kao
svoj narodni obiaj8: U selu Sopotniku () u Tuholju, nedaleko Kladnja
3
Stanojevi, Anatomija zloina Andrije Artukovia, s. 82.

Krito, Katolika crkva i Nezavisna Drava Hrvatska, ss. 284. i 285.
5
Dunav film: Bog i Hrvati, 1993.
6
Avramov, Genocid u Jugoslaviji u svetlosti meunarodnog prava, s. 336.
7
Njegova la izlazi u njegovoj knjizi Kaputt, 1944.
8
Rubina, Krvave tajne planine Kozare, s. 45.
4
14
(...) kod Puraia () ene u tom kraju nosile su nanizane oi kao

djerdan.
Rogozniki upnik Ivan Jurev, 1944. g.9: sasjeen noem; dok
su ga muili, krvnici su mu iskopali oi.
Josip Pliveri, bivi odvjetnik iz Zagreba, dao je 30. travnja
1956. g. Okrunome sudu u Zagrebu izjavu10. Kae da su mu se jedne
veeri u prvoj polovici svibnja 1941. obratila trojica gospode; dr.
Olivieri, ing. Marin i Curzio Malaparte (u stvari Suckert). S potonjim je
komunicirao talijanski, slabo poznajui taj jezik. Tada je u knjiari
naao i neku Malaparteovu knjigu (Donna comme me). Malaparte se
prikaza kolskim drugom vojvode od Spoleta, kasnije designiranim
hrvatskim kraljem.
Pliveri: Nakon toga je Malaparte od mene otiao i sjeam se da je
ini mi se 30. VI. 1941. vrativi se opet na par dana u Zagreb odrao u
Istituto Italiano u Zagrebu () predavanje na koje je i mene pozvao, a tu
je bio prisutan i talijanski veleposlanik Casertano. Ja se sjeam da je na
tom predavanju Malaparte ustvrdio da su nejenijalniji ljudi toga vremena
Eden, Leon Blum i Churchill. Mene je zaudila njegova smionost kojom je
to iznio i doao sam do zakljuka da Malaparte nije faista.
Trei se puta Malaparte pojavio koncem kolovoza 1941. g.,
kae Pliveri: On mi je ovaj puta bio priao o mnotvu ljudskih ljeina
koje je vidio ini mi se u Jaski () Prilikom ovog boravka Malaparte u
Zagrebu Malaparte je meni priao da je kod poglavnika Pavelia, a to mi
je priao prilikom svakog svog posjeta u Zagrebu, a ovaj puta mi je bio
priao i o jednoj koari, ili posudi ljudskih oiju, kod poglavnika na stolu,
no ne znam sigurno da li je on kazao da je on tu koaru vidio kod
poglavnika ili je uo da je netko drugi to vidio pa je njemu priao.
Inteligentan sluatelj i opazitelj, Pliveri nije siguran, jer ne zna
dobro talijanski. Malaparte mu nije rekao da je tu koaru vidio i
Casertano. Ali
Pliveri malo dalje: Nakon to mi je predoen lanak Malaparte
Un paniere di ostriche koji lanak je ottampan u njegovoj knjizi Kaputt
na talijanskom jeziku u originalu, ja vjerujem da mi je Malaparte tu stvar
sa koarom ljudskih oiju ispriao onako kako on to u tom lanku opisuje.
Ja se ne sjeam da li je meni Malaparte kazao da je Paveli
objanjavajui porijeklo ovih oiju kazao da su mu te oi poslali njegovi
vjerni ustae na poklon, no ja sam shvatio Malapartu kao da su Paveliu
te oi poslali ustae.
9
10
Batelja, Crna knj., s. LVII.

HDA, Optunica Paveli-Artukovi.
15
Oito je da je Suckert bio protuhrvatski provokator i pijun, pa

je i jedva doekao pisati knjige gluposti i lanih svjedoanstava. On se
tih navoda, uostalom, odrekao.
Okruni je sud putem prikladnih tijela NRH i FNRJ zahtijevao
od Republike Italije razgovor sa Suckertom. Kasnije se molilo da taj
razgovor obavi Italija. Budui da nije postojao meudravni ugovor o
pravosudnoj suradnji, a FNRJ bijae razbojnika drava, Italija je do
konca odbijala svaku suradnju11.
Naravno, moglo se antifaistikim putima doi do Suckertove
dragovoljne izjave. Kako je sve bilo la, ni toga bilo nije. Jugoslavija je
bila itekako zainteresirana za progon dra Pavelia i dra Artukovia, ali
se nije htjela blamirati oitim laima izvedenim pred sudom kao istina.
Antifaistiki dravni progonitelji od te lai odustae, to samo po sebi
svjedoi da je ona bila la. Oni pokuae pa odustae. Promidba je
bila neto drugo.
I ore Milia knjigom iz 1945. g. nije htio zaostati. On,
kancelarijski zatoenik, organizator pjesnikih nastupa u Sabirnome i
radnom logoru Jasenovac, koji nije vidio nita, lakoom e nam
ponuditi sintezu nautih lai i vlastite bolesne mate12: Bolo se
otricama (noevi), rezalo se meso najee s bedara i nogu, rezale se ui
i nos, sjekli se prsti i samo lice; te vadili s noevima nokti, a i same oi.
Viktor Alexandrov u svojoj knjizi La tercera silla kae da mu je
Suckert priznao da je priu o ljudskim oima izmislio. Suckert je
Alexandrovu rekao da je elio stvoriti uinak, simbolizirati uas. Vidio je
ribiz, ali oi i ribiz, ima li razlike? (...) Ne moe se raniti matu s
ribizom13.
Ameriki povjesnik C. Michael McAdams o Suckertovoj knjizi
kae da je bila dio organizirane protunjemake ratne promidbe i da je
u svim knjiarama na svijetu zavedena kao knjievnost, fikcija, a ne
istina14! U Jugoslaviji se promicala kao istina. U dananjoj Hrvatskoj
antifaisti ju takoer tako ire.
Talijanski je veleposlanik Raffaele Casertano poslije Rata
izjavio da je Malaparte tu la napisao iz sadizma, ogrijeivi se o
istinu15.
Posebna studija Williama Hopea o Suckertu jasno govori da je
pripovijest o zdjeli ljudskih oiju literarna izmiljotina16.
11

Milia, U muilitu - paklu/Jasenovac, s. 135.
13
Tuman, Bespua, s. 119.
14
McAdams, Croatia: Myth and Reality, pogl. Myth: The Basket of Human
Eyeballs.
15
Tuman, Bespua, s. 119.
16
Hope, William, Curzio Malaparte/The Narrative Contract Strained, Trobador
Publishing Ltd., 2000, ss. 90.+.
12
16
Antifaisti Hrvatske i danas ne odustaju od literature u kojoj se

lae o zdjeli srpskih oiju u hrvatskoga poglavnika!
Oi one vukovarske djevojice bijahu oko za oko; prave, ljudske,
djeje hrvatske oi izvaene zbog antifaistike lai o tome da su
Hrvati drugima vadili oi. Antifaisti lagali; antifaisti vadili oi.
Nad Hrvatima je svejedno poinjen pravedniki genocid!
A tzv. HTV i danas lae i skriva da je tvorac te legende nakon
Rata priznao da ju je izmislio, da je bio engleski pijun i promidbenjak
te da se u stvari zvao Kurt Erich Suckert, a ne Curzio Malaparte.
Mit o vaenju oiju

Korijen je mitu o vaenju oiju u srpskome vjerovanju i tradiciji
pa i umjetnosti, od ega iznosimo samo neke primjerke.
Dijete Maksim je Miloa obradio, dodue po fizici iz crtanoga
17
filma :
bojnijem ga koljem udario
pod elenku meu oi crne;
na zatiljak oi iskoie.
Kada se solunski vojvoda Dojin smrtno razbolio, ipak je stigao
navaliti na Arapina18:
Arapove oi izvadio,
oi zavi u tanka jagluka,
baci glavu u zelenu travu.
Zatim je Dojin pobratimu Petru nalbantinu19:
izvadio oi nalbantinu,
oi zavi u jagluka tanka,
glavu baci na mermerariju.
Dojin se Arapovim oima i ponosi, pa ih pokazuje svojoj sestri,
kao trofej:
Evo, sele, oi Arapove,
neka znade da ih ljubit nee
A zatim Dojin daruje i ljubi Aneliji:
naj ti, Ano, oi nalbantove,
neka znade da ih ljubit nee
Njegoevo kolo rekapitulira srpsku povijest20:
Nai cari zakon pogazie,
poee se krvniki goniti,
jedan drugom vadit oi ive.
17
Srpske junake pjesme, s. 259.

19
20
Njego, Gorski vijenac, stih 201. i 202.
18
17
Srpski su to obiaji, dijelom naueni od Bizanta, u kojemu se,

kao blai oblik izbjegnua dinastijskih nasljednih borbi, neprvoroence
unaprijed osljepljivalo! injahu to ondje i preambiciozne carice svojim
malim sinovima.
Takvih obiaja u Hrvata nikada nije bilo. Ni literature o njima. A
u Srba se, kao i u titoslaviji, takve zloince hvali i slavi te ih se mora
uiti u kolskoj lektiri. To smo i mi u Hrvatskoj morali uiti kao
antologiju pjesnitva i vrhunsku domoljubnu etiku!
Antifaistika la o hrvatskome vaenju oiju

Kada se mit razmae ljudskim osjeajima, nita vie i ne treba
dokazivati. Tisue su aluzija o toj temi napravljene u titovskoj literaturi.
Teme su bile zadane; i ubikvitetno i pjesniki. Poete se
natjecahu, koji e pokazati bolje poznavanje mita o Sabirnome i
radnom logoru Jasenovac. Tako i Milo Kordi21:
No. Koara. Sava. Mitraljezi. No.
Krv. Glad. Lanara, ice. Kosti. Krv.
Oi. Jauk. Blato. Ruke. Oi.
Voda. Meso. Ciglana. Kia. Nasip. Voda.
Uz faktografske i mitske, tu su i pjesniki stereotipi (oi, no,
meso...).
Ivan Goran Klein - Kovai je stalan uzor novokomponovanim
hrvatoderima22:
Stara Gradika
Snovi nisu uveli
ostao je sjaj
u izvaenim oima
prkosa.
U dramatinom oratoriju, izvedenome u Jasenovcu, Josip
korjanec, Katelan & comp. putem baritona, zbora i narikaa
arlauui poruuju23:
Bariton: Neizvejanim prahom
Da te oslijepim.
Narikaa: Neizvejanim prahom
Da te oslijepim.
Avdo se Mujki zaloio i za djeji dio Mita24:
Sjekli su im oi
21
Kordi, Sloboda je nauk preduboki, s. 10.

Skeleti govore govorom ptica, s. 38.
23
korjanec, Nema ljepe pjesme od istine, s. 17.
24
Jasenovac, bez numeracije stranica.
22
18
Sjekli su im ruke i noge

Lomili prste. upali jezike, ui
No u srce zabadali. Razbijali glave i
ta sve nisu radili. Lomili kimu i vrat
Patili ih glau. Patili eu. Silovali ih. Vrtili
Tijelo. Ispijali mozak. Sjekli ih na komade motikom
Lijeili ih zarazom. ive ih palili, lomili kosti.
Mladi Srbin iz Srednjotehnike vojne kole u Zagrebu citira
stihove I. G. Klein-Kovaia s Cvijeta u Jasenovcu25:
Posljednje svjetlo prije strane noi
Bio je bljesak munjevita noa,
I vrisak, bijel jo i sad u sljepoi,
I bijela, bijela krvnikova koa;
Jer do pojasa svi su bili goli
I tako nagi oi su nam boli.
Student Ankica ever pie pjesmu Ne zaboravi: dozivati mrtve26:
Zar ne vidite lica mrtvih
to iznad nas plove,
iji su pogledi i zjene iskopani
Zauzevi 1990.-ih ilipe, srpsko-crnogorski antifaisti, pojaani
Hrvatom Apoloniom, samozvanim dubrovakim knezom, katoliku
crkvu u tome mjestu znatno otetie te iskopae oi liku Majke Boje.
To je kontinuitet antifaistikoga hrvatodernog mita i prakse.
Podjarujui nove protuhrvatske zloine, na TV-u se razvija pria
o pravoslavnoj materi koja u Gospiu kod ustaa trai svoga sina,
povevi sa sobom 12-godinju ker27: Uzee joj erku. Na majine
proteste, krvnici kao da su hteli da je utee, dali su joj jedan mali
zaveljaj. ena miljae da je neki mali dar. Otvori ga i pade u nesvest.
Unutra su bile oi njenog sina. To se dogodilo u Gospiu a rtva se zvala
Duki. Imao je 16 godina.
Kako je prepoznala oi i tko ih je i zato uope uvao?
Nebrojeni su primjeri stvarne antifaistike okrutnosti.
Antifaistika sustavna la
Ivo i Slavko Goldstein nedavno su u svojoj knjizi citirali Zakonsku
odredbu o dravljanstvu hrvatske drave, po kojoj se stvarno garantira
potpuna ljudska sigurnost svim pripadnicima NDH, dok se za status
dravljanina zahtijeva posebne zasluge. Goldsteini su bjesomuno
25
Poruke, 4. travnja 1971., s. 5.

27
26
19
hrvatoderno slagali da to, to svi pripadnici NDH nisu ujedno bili i

njezini dravljani, znai da idovi u NDH nisu imali nikakvih ljudskih
prava!!!
Pravilno su prepisali (uz 8 manjih pogreaka u nekoliko
reenica) sutinu Zakonske odredbe, a onda su posve izopaili osnove
logike!!!
Zakonska odredba o dravljanstvu kae28:
Toka 1.
Dravni pripadnik je osoba, koja stoji pod zatitom Nezavisne
Drave Hrvatske.
Dravno pripadnitvo stie se po propisima zakonske odredbe o
dravnom pripadnitvu.
Toka 2.
Dravljanin je dravni pripadnik arijskoga podrijetla, koji je
svojim dranjem dokazao, da nije radio protiv oslobodilakih tenja
hrvatskog naroda i koji je voljan spremno i vjerno sluiti hrvatskom
narodu i Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj.
Toka 3.
Dravljanin je nosilac politikih prava prema odredbama zakona.
Tko proita tu odredbu, vidi:
- ljudska se prava jame svim pripadnicima NDH, to se ne
uvjetuje rasno, ni nacionalno, ni vjerski,
- dravljanstvo, politika prava, a to znai pasivna graanska
prava (biti izabran) jami se arijcima, pod uvjetom da to
zasluuju, to znai da je to ui pojam, i da su tu nezasluni
arijci izjedbaeni u pravima s nearijcima,
- sve je to jo neodreeno jer valja donijeti leges speciales, koji
se nikada nisu ni donijeli, premda garancije ljudskih prava
ostaju svim pripadnicima.
Valja znati da je definicija idova po odredbama hrvatskoga
zakonskog sustava bila takva da je u NDH bilo najmanje 3 puta manje
zakonom obiljeenih idova, nego li onih koji su idovi po Khalakhi.
To znai da, ako idovi danas broje da ih je u NDH bilo 40.000 (a
njihove opine raunahu 30.000), samo je kakvih 10.000 njih moglo
stradati zato to su idovi.
Od 111 generala NDH 28 njih bijahu idovi po Khalakhi. 630
idova dragovoljno se borilo u 13. SS Handar diviziji a mnogi su
drrukije sudjelovali u Hrvatskim oruanim snagama ili dravnome
aparatu.
Uz to, postojalo je i poasno arijstvo pa i poteda od
segregacije kod idova koji su Dravi trebali (profesora, lijenika,
28
Narodne novine, br. 16., 30. travnja 1941., str. 1.
20
tehniara...). Jednu su zagrebaku idovsku obitelj nakon Rata

antifaisti osudili zbog toga to je u svojoj tiskari izraivala ustake
novine. Antifaistiki ih je sudac zapitao, kako su mogli tiskati te
rasistike novine. A pater familias je lakonski odgovorio: Mi smo ih
tiskali, ali ih nismo itali. Osim zatvorske kazne antifaisti su tim
ljudima oduzeli sve.
Nu, kako god bilo, ova odredba jasno pokazuje da su svi ljudi,
pa i idovi, s podruja NDH bili zatienih ljudskih prava.
Raunajui na itateljsku povrnost i svoju lanu
vjerodostojnost steenu genocidom i terorizmom nad hrvatskim
narodom, Goldsteini o toj odredbi lau29: Zakonskom odredbom o
dravljanstvu zaokruena je diskriminacija idova. Prema toki 2. te
odredbe dravljanin je NDH samo pripadnik arijskoga podrijetla, koji je
svojim dranjem dokazao, da nije radio protiv oslobodilakih tenja
hrvatskog naroda i koji je voljan spremno i vjerno sluiti hrvatskom
narodu i NDH . Prema toki 1. iste odredbe dravni pripadnik je osoba,
koja stoji pod zatitom NDH. Drugim rijeima, osoba, koja nije arijskog
porijekla, tj.- idov ili Rom, ne moe biti dravni pripadnik i ne stoji
pod zatitom NDH, pa je prema tome izvan svake zatite i zakona,
izloena svakoj vrsti samovolje i progona.
Svi antifaistiki svjedoci; o doba Tita, poslije Tita (proces
Artukovi) i za Tumana (proces aki) slau se u procjeni da su
najgori zloini u SRLJ poinjeni od kolovoza 1941. g. do ljeta 1942. te
od listopada 1944. do travnja 1945. g.
Hrvatska je narodna drava bila smjetena izmeu dviju
svjetski priznato najidoljubnijih drava Hitlerovoga kruga; Maarske i
Italije. A pogledajte dva pisma koja je hrvatskim narodnim vlastima i
katolikim vrhovnicima uputila idovska bogotovna opina u Zagrebu
(koju su zabranili i ukinuli antifaisti 1945. g., te ju preimenovali u
jevrejsku, a kasnije u OZ, bez Boga i bogotovlja)!
Pogledajte sada ova dva pisma, koja objavljujem jedino ja!
Ovo nikada nije bilo objavljeno prije moje knjige
Jasenovac/Brojke, a bitno mijenja tumaenje Sabirnoga i radnog
logora Jasenovac. Tisue su antifaistikih strunjaka ili barem
interesenata listale arhive u SFRJ, desetci su milijarda USD potroeni
na prouku i lanu prikazbu NDH, s mitom o SRLJ u sreditu, a nikada
nitko nije objavio ova dva dokumenta.
Ta pisma pokazuju da idovi NDH mole da se njihove europske
sunarodnike primi u Hrvatsku i da se osnuju posebni logori za takve!!!
29
Goldstein & Goldstein, Holokaust u Zagrebu, str. 121.

21
22
Mislite li da idovi nisu bili dobro obavijeteni u stanju u SRLJ,

varate se. Mnogi su njihovi zatoenici slobodno trgovali po cijeloj
Dravi, mnogi su bili oslobaani ili razmjenjivani. Desetci su se tisua
pisama iz SRLJ slali kui a toliko je bilo i paketa i pisama od kue u
SRLJ. I komunistika ih je partija dobro obavjetavala.
Vano je hrvatsko slubeno pismo kojim se 58 idova iz
Njemake, to se naoe u NDH, dakle ljudi koji nisu bili ni nai
dravljani ni pripadnici, alje u SRLJ. Oni su bili upueni su u SRLJ 9.
svibnja 1942.30, godinu dana prije onih dvaju pisama, to znai da se i
prema tim uljezima u SRL Jasenovcu lijepo postupalo, kada su godinu
naknadno idovi NDH molili da ih se iz cijele Europe uveze to vie.
30
Mileti I., s. 155.

23
A Goldsteini i danas nastavljaju lagati da su svi idovi u NDH

bili i bez kakvih prava!
Genocid nad Hrvatima, od 1944. do danas zasniva se na lai o
SRLJ. Goldsteini i danas mahnito lau, da je nedravljanstvo NDH
njezine idove inilo ljudima bez ikakvih ljudskih prava, uprkos jasnoj
formulaciji Zakonske odredbe o dravljanstvu, da e svi pripadnici
NDH biti posve zatienih ljudskih prava.
A ovdje vidimo da sami idovi mole od hrvatske narodne
drave da se kod nas za idove iz svijeta u NDH otvore logori.
Zato se to skriva?
Jednostavno, antifaistima vie odgovara hrvatoderna la o
genocidnome SRLJ i genocidnosti cijeloga hrvatskog naroda.
Krivo su nas uili

Od 100 slubeno najvanijih voa boljevike revolucije, koje
narodnosti bijae njih 90?
Znate li to je bio projekt Madagaskar?
A to je bio Biro Bidan?
Znate li kada je stvarno zapoeo Drugi svjetski rat?
Znate li radi ega?
Kojega je tonog datuma, u kojemu mjestu i od kojega tijela
Jugoslavija proglaena republikom?
Kako se izvorno zvala jugo-himna Hej, Slaveni?
Kojega je datuma osnovana Prva proleterska brigada?
Tko su bili prvi antifaistiki borci Kraljevine Jugoslavije?
Znate li koji je brod svojim potonuem ostavio najvie mrtvih u
povijesti?
Jeste li znali da je objava vijesti o atomskoj bombi bila u FNRJ
zabranjena sve do sukoba Staljin Tito (1948. g.)?
Je li Rankovi uhodio Broza?
A znate li za to se u stvari voahu yu-ratovi 1990.-ih godina?
Vi ste htjeli nezavisnost, slobodu i blagostanje. I ja sam! Kau da smo
pobijedili, a imamo li ito od toga?
Tko su ti bogatai, razbjeali 1990. g. po svijetu i odakle im
kapital kojim sada diktiraju Hrvatskoj?
Moda nasluujete, ali bez temeljite prouke skrivenih i
zabranjenih vrela pa i knjiga i slikopisa, neete nita shvatiti.
Svi vi to naivno vjerujete UN-u, novinama i TV-u te New Ageu
i tehnologiji, naputajui vjeru, shvatite da lai ili zabaaj istine o
povijesti mogu voditi jedino u jo gora zla budunosti, i to ne samo
glede idejnih pitanja. Povijest je jedini dio vremena o kojemu koliko
toliko znamo. Sve su ostalo lana obeanja i puste nade. Tko nam
24
zabranjuje prouku prave istine o povijesti, taj nam onemoguuje svaku

spoznaju.
Zato se progresisti (liberal-komunisti) sve ee suoavaju s
fizikim kataklizmama koje su oni sami prouzroili obeavajui nam
fiziko blagostanje, odreknemo li se Boga.
Teko Vam je zamisliti se u svijetu bez TV, Interneta, klaenja,
potroatva, pornografije, automobila? Nu, jeste li doista sretniji od
ljudi toga svijeta?
Donosi li tvorivno bogatstvo pravi raj?
Ovom knjigom dokazujem metodologiju lai kojom je
jasenovaki mit prouzroio genocid nad hrvatskim narodom
protuzakonitim ubojstvom vie od 500.000 ljudi 1944. i 1945. g.,
izgonom i progonom dodatnih najmanje pola milijuna te unitajem
stotina tisua hrvatskih obitelji sve do raspada SFRJ i nove agresije na
hrvatski narod, tijekom koje su se antifaisti SRH/RH samo
privremeno skrili iza nas a sada opet sa svojim beogradskim
drugovima kopaju oi djevojicama i cijelome hrvatskom narodu.
Jesmo li doista zaboravili prave zloine, one koji su poinjeni
protiv naega naroda?
Imamo li pravo na taj zaborav?
Dok uivate u indiferenciji prema istini, pravdi i zaboravu
povijesti te svojim ovisnostima i prividnim ugodama, sve vie
zatvarajui oi, ne zaboravite da strelovito propadate i sve ste blii
nepovratu, jer:
NEMA NADPISA NA ULAZU U PAKAO!
25
26
Uvod:
Jasenovac/Brojke
Iznosim najsaetije dokaze, svjedoke, razloge i zakljuke o
kljunim temama moje knjige Jasenovac/Brojke. Kao odlune dokaze
navodim iskaze antifaistikih hrvatodera, esto i najviega mogueg
ranga, koji uslijed neinteligencije, neukosti, nepripremljenosti ili drugih
uzroka dokazuju ili priznaju da je mit o Jasenovcu izmiljen. Minimalno
se sluim prohrvatskom literaturom.
A) Vrijeme
Prvo su osnovani tabori u Krapju i Broicama. Oni se nisu zvali
Sabirni i radni logor Jasenovac (SRLJ). Naknadno su ih tako nazvali i
numerirali antifaisti.
Tabor kod Krapja (tzv. Logor I.) osnovan je 6. kolovoza 1941. a
zatoenike poinje primati u kolovozu 1941. g.31 pa bi to, po krivome
antifaistikom naelu, mogao biti datum nastanka SRLJ. Naputen i
preseljen listopada 1941.32
Tabor Broice (tzv. Logor II.) postoji od kolovoza 1941. a traje
do studenog, kada ga zbog poplava presele. Podie nasip na
Strugu33.
Kako se ukidaju tabori u Krapju i Broicama, otvara se pravi
SRLJ, tzv. Logor III. ili Ciglana pokraj Jasenovca. Antifaist Peren
spominje popis idova u Logoru III. ve 21. listopada 1941.34 Taj je
popis ustvari sastavljen naknadno35.
Dravno ravnateljstvo za ponovu 6. listopada 1941. g. odluuje
36
da : se cjelokupna imovina Prometne zadruge, vl. Ozren Bai i dr. iz
Jasenovca, kotar Novska, sastojea iz mlina, pilane, ciglane i tvornice
lanaca, te nekretnina upisanih u gr. ul. br. 45, i 55. por. ob. Jasenovac,
sa svim ivim i mrtvim inventarom, te svom zalihom robe tj. sa
cjelokupnom aktivom i pasivom toga poduzea preda na upravu i posjed
Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstvu za javni red i sigurnost u
Zagrebu.
31
Peren, Ustaki logori, s. 129.

Zapovjednici i dunosnici jasenovake skupine logora 1941.-1945., s. 101.
33
Zapovjednici i dunosnici jasenovake skupine logora 1941.-1945., s. 101.
34
35
HDA-JTSRH, Odjeljenje bezbjednosti, 124/51, kutija br. 124.
36
Peren, Ustaki logori, s. 140. i 141.
32
27
Tu nastaje naknadno neslubeno nazvani Logor III., ili

Ciglana.
Do studenog nema govora o Sabirnome i radnom logoru
Jasenovac. Prvo; zato to mjesto prvih dvaju logora nije bilo Jasenovac
ni odmah pokraj Jasenovca. Drugo, zato to je Zakonska odredba o
upuivanju nepoudnih i pogibljenih osoba na prisilni boravak u sabirne i
radne logore potpisana tek 25. studenog 1941. g.37 te nikakvih
sabirnih i radnih logora u NDH do tada nije bilo.
I kasnije postojae samo jedan SRLJ Jasenovac, koji se
postupno irio i suavao. Antifaistiko je brbljanje naknadno uvelo
posebnu nomenklaturu (sve do Logor VIII.), bez zakonske i logike
osnove.
Ni Odredbin sadraj ne rabi jaih izraza (kazna, muenje, a
kamo li likvidacija), pa je jasno da je i SRLJ blai oblik konfinacije,
nego li zatvor. U SRLJ se odlazilo po policijskoj odredbi na tri mjeseca
do najvie triju godina, uz veoma esto primjenjivanu mogunost
prijevremenih otpusta.
U bivemu gradikom zatvoru, preureenu u sabirni tabor,
boravljahu Hrvati, ene i djeca. Logor je u Gradici ukinut listopada
1944. a kasnije opet obnovljen kao dio titovskoga jasenovakog logora
pa kao zatvor Titova reima.
Borba priznaje da je tabor u Staroj Gradiki ukinut jo 1944. g.
zbog oblinjih borbi i da je nekoliko stotina ljudi bilo prebaeno iz
Gradike u Lepoglavu38. U istome lanku nesmiljeno lae o ubijanju u
Jasenovcu.
Antifaistiki zatoenik39: U Staroj Gradiki je preostalo oko pet
stotina zatoenika. Mukarce su prebacili u Kulu. Ali ni tu nisu dugo
ostali. Vea grupa je odvedena u Lepoglavu. Meu posljednjima se selila
ekonomija. Proljee 1945. godine doekalo je u logoru samo oko 70
zatoenika, od toga 35 mukaraca i isto toliko ena.
Zatoenik edomil Huber40: U Staroj Gradiki je ostalo samo
nekoliko zatoenika da odravaju vodovod i elektrinu centralu. Sve
ostalo je iseljeno, to u Lepoglavu, to u Jasenovac.
Davor Kovai41: do likvidacije logora u listopadu 1944. I
antifaistika Opa enciklopedija JLZ-a govori da je Gradika radila
1941.-1944.
37
Narodne novine, br. 188., 26. studenog 1941., s. 1.

Borba, 12. veljae 1945.
39
40
Huber, Bio sam zatoenik logora Jasenovac, s. 72.
41
Koncentracijski logor Stara Gradika 1941.-1945., s. 35.
38
28
Tvrdnje svjedoka da su hrvatske vlasti koga odvele u

Jasenovac prije listopada 1941. ili u Staru Gradiku nakon listopada
1944. obina su la.
Tu su i pitanja tobonjih vanjska stratita, u selima i umama
oko Jasenovca. O njima postoje samo ideologizirane tlapnje, a dokaza
nema nikakvih.
Mnoge su zgrade bile izvan ice a esto se radilo pa i spavalo
kod seljaka.
Suludi proboj 22. travnja 1945. i ukinue SRLJ

Jakov Atijas govori o tome kako su avioni NOV poetkom 1945.
g. poeli bombardirati Jasenovac42. Bombardiralo se danju iz
razmjerno sporih zrakoplova, koji su vidjeli cijelo podruje Tabora.
Ujedinjene su nacije, 30. i 31. oujka 1945., bombardirale
Sabirni i radni logor Jasenovac iz zrakoplova. Bilo je 40 mrtvih i
mnogo ranjenih zatoenika43.
Jakov Finci govori o bombardiranju na Veliki Petak 1945., s cca
30 poginulih zatoenika44.
Uz to su Hrvati i Nijemci, suoeni sa sovjetskim zauzeem
Maarske i priblibom Beu, dakle vojnim zaokruajem, 12. i 13.
travnja prepustili Srijemsku bojinicu i uredno se povukli na
Gustovievu crtu. Na elu sa Sovjetima, titovci se u borbi pribliavahu
Jasenovcu.
Vlasti su, potujui enevske konvencije iz 1929. g., da bi
izbjegle zatoeniko stradanje, poele zatoenike slati u Lepoglavu,
velik su broj njih razmijenile pa i otpustile.
Jakob Danon, 20. lipnja 1951. g. pred sudom svjedoi45: Ja sam
bio u logoru Jasenovac od dana dolaska, pa sve do 22. IV. 1945. kojega
dana su nas ustae prebacivali u selo Lonju radi opasnosti napada od
strane Partizana () a poto su zatoenici mislili da ih ustae kane pobiti
() to su zatoenici organizirali proboj. S njim je bilo 9 ljudi, preteno
idova, upuenih u Lonju, da ne stradaju. Poslije su puteni!
Primjer je i Leon Koen, kojega su vlasti, zajedno s preostalim
zatoenicima, povukle sa sobom u travnju 1945., poslije Proboja46.
Antifaisti piu o razmjeni47: tada su u kratkom vremenskom
razmaku otile na slobodu dvije grupe. Posljednja grupa iz Lepoglave i
42
Sindik, Seanja Jevreja na logor Jasenovac, s. 80.

Zloini u logoru Jasenovac, s. 62.
44
45
46
47
43
29
Jasenovca zamijenjena je 26. oujka 1945. godine. Osim logoraa iz

Lepoglave bilo je 10 zatoenika iz Jasenovca. Meu njima Nada Salamon,
Mara Simi, Bogdana Vejnovi-Jurii i ostali. Oni su odvedeni u Zagreb.
U zatvoru na Savskoj cesti ekali su od 19. do 25. oujka, kad su ih
preuzeli Nijemci i sutradan zamijenili u Pisarovini. Bilo je to 27 dana
prije Proboja i ukinua SRLJ. Najvanije se svjedoke razmjenjuje a
onda se toboe unitavaju dokazi i svjedoci o SRLJ!!!
To nije moglo zadovoljiti preambiciozne antifaistike
zatoenike, koji su svoje drutvovno mjesto odluili ostvariti rtvom
svojih drugova.
Revolucionarci se hvale48: Logorska organizacija nije nikako
mirovala. Radila je na pripremanju ustanka u logoru, pobune logoraa u
cilju osloboenja logora. To je bilo jasno i sve jasnije iz dana u dan.
to gore, to bolje49: Organizacija je uporno objanjavala da ne
treba imati nikakvih iluzija. Ustae nas trebaju i dok nas trebaju dotle smo
relativno sigurni. meutim, onoga trenutka kada bude i njima posve jasno
da je sve izgubljeno, da emo svi biti likvidirani, ako ni zbog ega drugog
a ono zato da ne bismo bili svjedoci njihovih zlodjela. Organizacija je
isticala da se treba pripremiti na borbu. Partijska je organizacija, dakle,
priznala da masovna ubijanja prije nije bilo, te je irila paniku. To, da
e ih sve likvidirati dan-dva prije nego li se i sama Hrvatska, zajedno s
ustaama, nae u antifaistikom logoru, to je ista glupost.
Formulacija Luburi je (poetkom travnja 1945.) odluio, da pobije
sve zatoenike50, tipina je beletristika glupost.
Mit se razvijao51: Ta naredba glasila je: Prije naputanja
Jasenovca treba likvidirati i posljednjeg zatoenika, da ne ostanu ivi
svjedoci. Takoer je potrebno unititi sve objekte da ne ostanu materijalna
dokazala o zloinima. (Posljednja usmena naredba Ljube Miloa, biveg
komandanta logora, a u to vrijeme bio je razrijeen dunosti i imenovan
za rukovodioca slube za unitenje tragova).
Nigdje vrela; tko je uo usmenu zapovijest. Najmanje, da bi
ju tko zapisao, potpisao ili imao dunost izvriti 10 dana pred pad
Tabora, dobijenu od ovjeka koji vie ondje ne zapovijeda. Ubiti tisuu
ljudi, da bi se uklonilo tragove zloina? To bi bilo ludo.
Dedijer fantazira52: Poto se saznalo za odluku ratnog zloinca
Luburia da se prije povlaenja logor uniti i likvidiraju svi zatoenici do
poslednjeg, da ne bude svjedoka istorije, logorai nijesu imali drugog
48

50
51
Trivuni, Jasenovac i jasenovaki logori, s. 23.
52
Dedijer, Vatikan i Jasenovac, s. 684.
49
30
izbora ve da krenu, 22. aprila u 9.50 asova. u proboj. Oajniki je juri,

od njih oko tisuu, odveo u slobodu svega 54 iznemogla logoraa.
Dragutin krgati kae53: nas je bjealo oko 700, a 400 su ostali u
zgradi. Oito da svatko pria svoje.
Jakob Danon je pred sudom govorio o tobonjem ubijanju ena
prije 22. travnja 1945., ali54: Dodajem da o likvidaciji samoga logora
Jasenovac na 22. IV. 1945. kao i nekoliko dana prije toga kada je izvrena
likvidacija ena, ja nemam nita iz neposrednog opaanja, jer sam se
nalazio u bolnici u selu Jasenovac () no o tome sam uo od jednog
zatoenika. Bajke.
Jakov Finci 19. svibnja 1945., dok se mit jo nije bio dovoljno
razvio, Komisiji kae55: Kad se Luburi vratio 19. IV. 1945. uvedena je
nova taktika. Logoraima je saopeno, da se logor preseljava, te su
logorae preko dana postepeno ukrcavali u vagone. Predpostavljam, a to
je miljenje i ostalih, da su ove po noi izvlaili iz vagona, te ih
prebacivali preko Save, jer je tamo neprekidno gorila vatra na trima
lomaama po danu i po noi. 21. naveer otpremljene su iz logora sve
ene, njih oko 1000 () Te veeri ustae su bili obueni u civilna odijela,
te su poeli paliti sve logorske barake. To je sinteza svih glavnih
gluposti i prijevara o uzroku Proboja. Zatoenike se doista preselilo,
najvie u Lepoglavu, da bi se izbjegla blizina ratnih operacija.
Egon Berger, kasniji auktor knjige o SRLJ, bio je i naoruan.
Odrubio je jednome straaru glavu56. Najaktivniji su komunisti, moda,
uzbunili 107357 zatoenika, napravili nered i pravi mali rat u Taboru, a,
dok je straa sreivala stvari, oni su se iskrali. Tako je proao i Egon
Berger58.
Panika je sigurno postojala u masama zatoenika, ali ne i u
vrhu organizacije pobune. On je sve isplanirao, pa i tu paniku59: U
jutro 22. aprila, u nedjelju, sazvali smo tajni sastanak i utvrdili konaan
plan. U logoru Koara bilo je nas stotinu ezdeset i sedam (vie bih
povjerovao knjizi Zemaljske komisije, da ih je bilo 147, to i
ponavlja60).
Zemaljska komisija kae da je bilo ostalo 1060 zatoenika, da
se no prije proboja objesilo njih 100, a oko 400 uplailo, te je u proboj
53

55
56
Milia, U muilitu - paklu / Jasenovac, s. 235.
57
58
59
60
54
31
krenulo samo njih 600, probilo ih se oko 80 a vlasti su likvidirale one

koji su bili odustali61.
Istina je suprotna!
Opis priprava ustanka ukazuje nam na golemost autonomije i
agresivnost ustaniku62: Poelo se kovati oruje. Braa Moster iz
Zagreba izradila su u kemijskom laboratoriju otrov. Boice u kojima smo
drali saharin napunjene su cijankalijem i nekom otrovnom kiselinom. Te
smo boice raspodijelili meu zatoenicima koji su bili upueni u akciju.
Lansirali smo vijest da se Narodnooslobodilaka vojska pribliava
Jasenovcu i ako bi ustae dole da likvidiraju logor, neka svaki radije
popije otrov nego da se dade muiti ()
Poslije podne smo desetak tih noeva pretvorili u ubojito oruje.
Odsjekli smo nepotrebni dio i dali im oblik maa ili dugakog bodea. U
magazinima smo imali jo sakrivene tri sjekire i pet krampova. To je bilo
nae oruje za navalu.
Dolo je poslijepodne. Logorom smo stalno irili vijest da su
partizani blizu Jasenovca i da treba neto poduzeti. Tako smo i ostale
zatoenike poeli pripremati za akciju, a da im ipak nismo otkrili plan.
Aha: Lansirali smo vijest, stalno irili svijest... Nikakva oajnika
samoobrana! Ustanici su naoruani i sustavno lau. Lau, da e ih
vlasti pobiti, lau da su partizani ve pred ulazom, lau da e ustae
jo stii njih muiti, prije nego li partizani stignu!
Adolf se Fridrih pridruio priama o spaljivanju zatoenikih
ljeina sredinom travnja 1945. godine. Kae da je svakim danom
ubijano 500-600 ljudi, koje su onda polijevali naftom i spaljivali. Ne u
kakvim posebnim peima, nego na otvorenu. ovjeka se, dodue,
moe ubiti tako da ga se zapali, nu spaliti 500 ljudi dnevno na
otvorenu, a da od njih nita ne ostane, nije samo uasno skupo, nego i
ist mazohizam. to bi po antifaistikim laima ostalo od
poluspaljenih ljudi? Nagorjele ljeine, kao dokaz ustakog iivljavanja!
Inae, postojahu logorska groblja, po vjeroispovijestima.
Prije proboja 22. travnja antifaisti su se pripravili63: Istovremeno
je svaki zatoenik dobio po jednu malu flaicu cijankalija da popije za
sluaj da ne uspije pobjei ili bude ranjen i sprijeen da bjei. Mislim, da
je vrlo malo koji taj otrov popio prije izvrenog pua, a to su bili samo
stariji i slabog zdravlja. Zatoenici bijahu odlino i vrsto organizirani,
uz vojniki, fatalistiki posluh i jaka sredstva. Najrunije je vidjeti njihov
fatalizam i spremnost na rtvovanje vlastitih drugova. Organizatori su
61

63
62
32
siromake doveli u poloaj ili sudjeluj u ustanku i nemoan pogini ili

popij otrov. To je bio antifaistiki zloin prema svojim druzima.
Peko Dapevi zapovjedio je 24. travnja 1945. g. 21. diviziji
pokret na Jasenovac i Tabor64. 45. diviziji 24. travnja 1945. zapovijeda
napadaj na to podruje govorei o ustako-domobransko-etnikim
bandicama. Ni govora o proboju!
26. travnja 1945. je 45. divizija zapovijedala napredovanje
prema Bosanskoj Dubici uza zazor od hrvatskih snaga u Jasenovcu 65.
Nema svjeih grobova ni spaljenih ljeina.
tab 45. divizije javio je tabu 2. armije o borbama oko
Jasenovca. Oni su krenuli na Jasenovac 26. travnja66, 27. su travnja
zauzeli Bosansku Dubicu67, do konca travnja zadrani pred Hrvatskom
Dubicom, uza znatne protunapadaje68. Odnos protivnikih gubitaka
znakovit je za dalju sudbinu hrvatskoga naroda: ubijenih 753, ranjenih
1.022, zarobljenih 19669, a vlastitih gubitaka: poginulo 57, ranjeno 233,
nestalo 270. To je nemogue, jer napada ima vie mrtvih. Antifaisti
nakon predaje pobie zarobljenike i civile a kasnije ih prikazae kao
rtve SRLJ!!!
Bijahu to prvi udari i prve masovne rtve Titovoga Jasenovca.
Titoisti su 29. travnja izbili jaim snagama na cestu NovskaJasenovac71. 29. travnja je 21. divizija upuena izviati oko
Jasenovca72, to je izvrila73. 21. divizija napreduje s lijeve, a 45. s
desne strane rijeke Save74. 30 travnja je ve u kontaktu s
protivnicima75. I. armija pogrjeno javlja da je Jasenovac, u zajednici s
postrojbama II. armije, oslobodila tek 3., a ne 2. svibnja 1945. g. 76
Antifaisti iz 45. divizije sada, 3. svibnja, kada u nj uoe, ne
piu ni o kakvim hrpama tjelesa, masovnim grobnicama i sl.77 Ne
spominju rtava uope! Nita nisu nali.
Tko je prvi izumio mit o stranim opasnostima i hrabroj pobuni
22. travnja 1945.?
64
Zbornik dokumenata i podataka o..., tom XI., knj. 1., s. 496.-498.

Zbornik dokumenata i podataka o..., tom XI., knj. 2., s. 363.
66
67
68
Zbornik dokumenata i podataka o..., tom XI., knj. 2., s. 442. i 443.
69
70
71
72
73
74
75
76
77
Zbornik dokumenata i podataka o..., tom XI., knj. 2., s. 439. i dalje.
65
33
Naprijed 9. svibnja pie lanak Strana zvjerstva ustaa u

logoru Stare Gradike78: 22. travnja 1945. ubijeno je preko 1.000 ljudi,
meu kojima 700 ena. Zloinci su ubijali ak i novoroenad, za koju su
pronali specijalni nain muenja () Slobodni e narod traiti pravednu
osvetu i osvetiti krv pravednih ljudi.
To je ista la! Novinari su lagali o stvarima koje vojnici nisu ni
spominjali, a bili bi ih duni spomenuti. U Gradici, osim nekoliko
istaa, nije bilo zatoenika od listopada 1944. g.
Sljedei broj takoer ne spominje odluku da se sve pobije, ali ni
proboj. Do posljednjeg asa ustake su zvijeri vrile svoj krvavi zanat
lanak je koji kae79: prije svoga konanog povlaenja pobili sve jo
preostale zatvorenike, tako da se iz ova dva logora spasilo samo oko 100
ljudi . lanak se razbacuje glupostima o svretku Tabora: Na jo
grozniji nain pobijeno je nekoliko hiljada zatvorenika u Jasenovcu. Tu su
ustake zvijeri odvodili zatvorenike u grupama od 150 do 200 ljudi,
vezivali ih icom u klupko i polivi ih benzinom ili naftom spaljivali ih kao
ive baklje.
Vjerojatno je prvi samohvalitelj Probojem Julije Bing. lanak od
26. svibnja 1945., pod naslovom I u posljednjem asu ustake zvijeri
izvrile su masovno ubojstvo80: Videi spaljivanje baraka i kopanje jama,
svima nam je bilo jasno da e ustae u zadnjem asu likvidirati i
preostalih 1.400 ljudi u logoru. Rijeili smo da silom provalimo iz baraka,
to smo i uinili. Priznaje da nije bilo onih tobonjih spaljivanja po 150200 svezanih i da nisu nita bili uli o Luburievim namjerama da sve
poubija, nego su sami zatoenici to domislili.
Proboj 22. travnja moda se ipak dogodio a nismo sigurni
kojega je bio obsega. Taj su proboj organizirali antifaisti, tjerajui
mnoge svoje drugove popiti otrov. Druge su bacili na hrvatske
mitraljeze, da bi sebe proslavili. Hrvatske su vlasti preivjele
zatoenike pustile na slobodu.
U ovoj knjizi govorimo o antifaistikome logoru u Jasenovcu,
koji je trajao najmanje do 1948. g.
B) Uvjeti
Zdravstvo
U Taboru su za bolnicu rabljene prvo dvije barake. Zatim je,
dodatno njima, izgraena i bolnica u vrstoj zgradi. U njoj su kao
78
Naprijed, br. 105., 9. svibnja 1945., s. 7.

80
79
34
lijenici radili veinom idovi, a cijelo je osoblje bilo zatoeniko. Jozef

Konforti priznaje da se u bolnici i stacionaru preko njegove, idovske,
veze lijeilo desetke ljudi81.
Milko Riffer je u bolnici I. radio kao zapovjednik bolnike
nastambe82. Stanovnici bili su najveim dijelom idovi. Riffer kae83:
ivjeli smo tamo, kao u kakvu hotelu, posve individualno, u dobrim
susjedskim odnosima...
Spominje doktore picera, Konfortija idovi, kao idovi,
razvie business84: Austrijski emigrant Pohorilo, profesionalni masseur,
nije nita radio besplatno, nego je za svoje maserske usluge, koje je
prodavao ustakim oficirima, bolesnicima i otmenijim logoraima,
dobivao cigareta i ivenih namirnica. Oni usred rata imahu masera!!!
Riffer utvruje kapacitete i popunjenost bolnikih baraka 85: Obje
bolnike barake mogle su primiti najvie 120 bolesnika, a lealo je u
njima uvijek do 300. Tvrdi da im treba 14 dana kao rekonvalescentima,
ali: Rekonvalescenti su dobivali po nekoliko dan potede i imali su pravo
da za to vrijeme lee u svojoj stambenoj baraci.
Na prosjenih 3.000 zatoenika u bolnici stalno bilo njih 300, i
to bez epidemije! A prijamnice i potede, koje treba dodati broju
neradnika, su im izdavali idovski lijenici!
Osim tih dviju baraka u samome je Taboru postojala i zidana
bolnica, Bolnica III86.
I Tabor u Staroj Gradiki imae uz ostale neophodne odjele i
zdravstvenu slubu87. Ilija Jakovljevi priznaje da je u SRLJ postojala
bolnica i da se u njoj moglo kupovati lijekove88. To pokazuje da
zatoenici nisu bili osueni samo na socijalno zdravstvo, nego su se
mogli i bolje tititi. Vidi se skrbnost za starije osobe, koje su, prirodno,
obolijevale od vie raznih bolesti pa i onih koje sigurno nisu
automatski bile lijeene lijekovima na recept i na dravni troak. O
Gradiki vicarski idovski nadzornik iz Crvenoga kria Schmidlin
svjedoi89: Ljekari su zatoenici-Jevreji i hriani.
Ni govora nije moglo biti o istrjebi nemonika ili staraca. Ni
govora o pljaki novca.
81
Sindik, Seanja Jevreja na logor Jasenovac, s. 218. i drugdje.

Riffer, Grad mrtvih Jasenovac 1943., s. 97.
83
84
85
86
87
Zbornik za istoriju, br. 10, s. 156.
88
Jakovljevi, Konclogor na Savi, s. 37.
89
Bulaji, Jasenovac ustaki logori smrti-Srpski mit?, s. 193.
82
35
Djelovala je i zubna ordinacija, o kojoj trei tom Miletievoga

zbornika donosi dokumente samo za jedan mjesec, pae i presliku
jedne stranice radnoga dnevnika90. U mjesec dana u istoj su se
ordinaciji lijeili zatoenici, civili, vojska, asnici i njihova rodbina,
proporcionalno pravilno esto zastupljeni i s radnjama koje su bile
sloenije kod zatoenika nego kod obinih vojniara. Zatoenicima i
asnicima te asnikim obiteljima zube se popravljalo, a vojniarima
se ee samo vadilo.
O zatienosti zatoenika u SRLJ i pravnosti postupka govori i
to da ih se po dolasku popisalo i daktiloskopiralo91. Davali su i svoje
osobne podatke92. Ve je sama upisanost zatoenika zatita. Ti su
ljudi bili evidentirani kao zatoenici i za njih su vlasti odgovarale. U
obrascu mora pisati; kada su stigli i kada su otili. Moglo ih se jasno
identificirati. Nije moglo biti nepoznatih ljeina. Nitko ne daktiloskopira
da bi sutra ovjeka ubio i skriveno zakopao ili bacio u Savu.
Pisar Riffer kae93: Svako jutro u est sati trebalo je sastaviti
brojno stanje grupe na temelju izvjetaja o prozivu, to ga je prije pola
sata izvrio grupnik ispred zgrade obrtnog doma u Slobodanovu naselju.
Brojno stanje specificirano u idove, etnike i Hrvate, zatim u bolesnike
u bolnici, umrle i pridole i nestale, predavao sam pisaru upravne
pisarne.
Novopridole se zatoenike cijepilo94. Vidimo to iz vie
priloga95. Kada se uz to napie da se desetine njih nakon cijepljenja
ive spalilo, to je la. Nije logino tvrditi da su vlasti zatoenike SRLJ
I. i II. prvo spaavale od poplave i lijeile, a onda ih pobile i spalile 96!
Nezavisna Drava Hrvatska je poetkom srpnja 1941. g.
osnovala drutvo
Hrvatski crveni kri, koji je postao lanom
Meunarodnoga crvenog kria97. Meunarodna povjerenstva
Crvenoga kria dolaze u preglede, 6. veljae 1942., ali i u drugim
zgodama, kao 1944., na elu sa Schmidlinom. To su mijeana
povjerenstva u kojima su uz Hrvate i sveenstvo, Nijemci, vicarci
(najee idovi), Srbi i drugi. Oni posjeuju sve hrvatske kaznionice i
sline zavode.
90
Mileti, III., s. 302.

Vean pomen Jasenovac mjesto natopljeno krvlju nevinih, s. 102.
92
93
94
Dedijer, Proterivanje Srba sa ognjita 1941.-1945., s. 143.
95
96
Dedijer, Proterivanje Srba sa ognjita 1941.-1945., s. 99.
97
Narodne novine, br. 69., 7. srpnja 1941., s. 1.
91
36
Zatoenice Sabirnoga i radnog logora Jasenovac, organizirane

pod vodstvom Komunistike partije, govore98: Bilo je dovoljno da mi
() napravimo spisak potrebnih stvari, kao to su lijekovi, odjea, obua,
hrana itd. pa da sve to u traenim koliinama dobijemo u najkraem roku
u na krug () drugovi iz mukog logora dre u svojim rukama sve vane
pozicije, to jest skladita, radionice, magazine, kancelariju, bolnicu,
namijenjene ustaama, te da sve to koriste za nas logorae .
Kraa hrane i lijekova iz bolnice bila je esta pojava 99: Pojedini
zatoenici koji su dolazili u ustaka skladita ili radili u zapovjednitvu,
ustakoj kuhinji, bolnici ili drugdje, kriomice, po cijenu ivota i
najstranijih muka, uzimali su hranu, lijekove i druge predmete, koji su
bili vrijedni logoraima i potajno ih prebacivali u logor.
Zatoenik Dragan Roller o skupini komunista na elu s Milom
Bokoviem100: Od neposrednih zadataka grupe bili su politiki rad,
informacije, ekonomska pomo u hrani i odjei (...) slanje lijekova u
okolne partizanske jedinice... .
Hrvati su zatoenike lijeili, a antifaistiki su lijenici krali
lijekove!
Antifaisti tvrde da se mislilo da specijalno lijeenje predugo
lijeenih pacijenata treba izbjei, jer je to u stvari bilo ubojstvo 101. To
se uvijek govori bez imena rtava, krivaca i svjedoka 102, iako se znalo
tko ide u bolnicu, a sve se dogaalo u malome prostoru.
La je i ovo103: Od svega je bilo najgore da je biti bolestan znailo
isto to i biti osuen na smrt. Ustae su u nastupima, iz ambulanta,
nastamba ili baraka najprije izvlaili bolesne zatoenike i likvidirali ih.
Zato su logorai i uz najvie temperature i najtea oboljenja nastojali po
svaku cijenu da se odre na nogama, odlazili su na posao i kretali se, ne bi
li izbjegli likvidaciju. Bolesnici su padali i izdisali na radu.
To je, uostalom, unutarnjeproturjena la. Ako su bolesnici
umirali na radu, uspjeno skrivajui svoj tifus, onda ih je oito bilo
pametnije deklarirati kao tifusare i promatrati to e im se dogoditi.
Velika je la ubijanje bolesnih ili iznemoglih zatoenika104.
Njima su vlasti i zube popravljale, a Egon Berger priznaje da je,
bolestan od tifusa, veljau 1942. proveo u bolnici, nakon to je zbog
slaba rada izboden od straara bajunetom!
98

100
101
Riffer, Grad mrtvih Jasenovac 1943., s. 74., 75.
102
Dedijer, Proterivanje Srba sa ognjita 1941.-1945, s. 95.
103
104
99
37
idov Slavko Bril je u Jasenovac doao noge u gipsu i

tuberkulozan a ipak je ondje proveo od poetka 1942. do 1944. g.105.
Hranili su ga i odravali na ivotu, iako je bio teko tuberkulozan i
potpuno nekoristan i nevaan! Istina, u Taboru je napravio nekoliko
sjajnih kipia Hrvata u tradicijskoj odjei.
idovski posjetitelj u ime Crvenoga kria, iz 1944. g., Julius
Schmidlin, razgovarao je s izdajicama Jurevom i Beluiem! Mogao
je prikupiti sve informacije i popise, a ipak mu je dojam samo106: Njen
ef je bio lino nekadanji zatoenik, koji je naknadno stupio u ustaku
slubu, naime kapetan dr Marin Jurev (bio zatoen kao ljotievac107),
koji je veoma simpatian ovjek. Njemu je asistirao ustaki sanitetski
oficir, potporunik Belui (stud. med.). I on je isto tako veoma ljubazan
gospodin. Ljekari ove bolnice su iskljuivo zatoenici, Jevreji i hriani.
Predstavljena su mi 4 lekara, od kojih 2 Jevrejina: gg. dr Klajn (hirurg) i
dr picer (internista). Bolniki personel (pomonici) regrutuju se
iskljuivo od zatoenika. Sama bolnica je dobro opremljena, mada su
graevine koje se koriste primitivne.
O apoteci i farmaceutskome skladitu108: Njome rukovode tri
apotekara (jevrejski zatoenici).
Schmidlin izvan Tabora vidi oko 110 zatoenika na poslu109: Pa
i ovdje sam mogao konstatovati da je tjelesna kondicija bila dobra.
Zdravstvo je bilo odlino! Lijeilo zatoenicima se zube, a
ustakim ih se vojniarima vadilo110. Antifaisti su krali lijekove i
zdravstvene potreptine, a ipak su vlasti u Tabor dovozile i ondje
lijeile ranjenike i tifusare s Neretve i Sutjeske!
Tifus - antifaistiki zloin

Tifus se u Taboru pojavio na poetku 1942. g. Lijenici ga
skrivahu i za posjeta povjerenstva Crvenoga kria (6. veljae). Tako
se razvila epidemija, koja je trajala duboko u proljee. Oito da su ju
razotkrili tek stranci.
emu je skrivnja bolesnik mogla posluiti? Njihovu spasu ili
blamiranju Nezavisne Drave Hrvatske? Opravdanju kasnije osvete?
105
Goldstein & Goldstein, Holokaust u Zagrebu, s. 369.

107
108
109
110
Mileti, III., ss. 302+. To je izvjee o radu u mjesec dana, vjerojatno
nepovoljnih za antifaiste, premda nema zamjerki. Otac moga znanca, zatoenik,
idov i antifaist naao se na lijeenju zuba vie puta kao pacijent te ga je ovih
godina sin, vidjevi te dnevnike, upitao je li u SRLJ otiao po kazni ili lijeiti si
zube.
106
38
Dr. Josef Konforti priznaje da je tajio pojavu tifusa i, kada su

vlasti odluile poslati krv bolesnika na ispitivanje, zamijenio epruvete i
poslao krv zdravih111. To pravda strahom za ivot bolesnika koje bi
toboe ustae bili sve pobili. U bolnici su leali bolesnici, nemoni i
nesposobni za posao, a nitko ih nije ubijao. Gripa ili tifus, svejedno,
ako ustae ubijaju za nesposobnost.
Recimo da bi ustae stvarno bili pobili prve tifusare, da su znali
za njih. Recimo; prvih 50 ljudi. Ali, kako sami zatoenici kau, kasnije,
upravo zbog Konfortijeve zataje epidemije, dnevno umirahu u masama
do 50! Konforti i drugi antifaistiki lijenici u smrt otjerae na stotine,
moda i tisue, zatoenika, bolesnika od tifusa.
Jedni lau o ustakom ubijanju tifusara a Riffer eli vlasti okriviti
za epidemiju112: Zapovjednitvo nee ni da uje o pjegavcu. Ono ne eli
da ima zaraze pjegavca u logoru, o kome svijet sada, nakon posjeta
internacionalne komisije, zna samo lijepe stvari () Treba istinu
kamufilirati, treba pjegavac okrstiti manje alarmantnim imenom, recimo
gripom. To je u stvari potvrda, da su lijenici varali!
Uskoro, isti zatoenik o Logoru III.-C113: Nad ulaznim vratima
visjela je bijela tabla s natpisom Pjegavac. Vlasti priznaju i lijee tifus!
Tifus zahvati i njega, pa lei u bolnici114: Jeo sam neobino
mnogo. Nikada mi nije bilo dosta. Trebalo je nadoknaditi mast, to ju je
vruica u cijelosti iscrpla, i regenerirati miina tkiva, to su posve
klonula .
Slua svoga druga kako u bunilo govori jasnim, razgovijetnim
glasom:
-Halo, halo! Ovdje radio Zagreb. Graani Zagreba, govori Vam
predstavnik Komunistike partije Hrvatske. Ustaki je reim pao, vlast u
Zagrebu preuzela je Komunistika partija. Paveli i njegovi ustae nalaze
se pod jakom straom u zatvorima115. Vlasti nisu prijetile ubojstvom ni
ubijale tifusare.
Posjetitelj, novinar dr. Herman Prbst o veljai 1942. g.
kae116: Slubujui lienik nas uvjerava, da nije bilo nikakvih priljepivih
bolesti. Najvie se radi o prehladama, koje su u vezi s godinjim dobom.
Jakica Finci se prijevarom hvali, laui o vlastima117: Gripom se
nazivao pjegavi tifus a lijenika dovitljivost, da se logor zatiti od
111

113
114
115
116
Spremnost, br. 2., 8. oujka 1942., s. 4.
117
Koncentracioni logori, s. 61.
112
39
ustakih mjera radikalnog lijeenja epidemije: opom likvidacijom

logora.
Daa Devi svjedoila je 1956. g. pred sudom o stanju u
Staroj Gradiki od 10. lipnja 1942. do 16. sijenja 1944. g. 118: Ja sam
odmah u ljetu 1942. god obolila od tifusa, koji je tada harao logorom ()
Sjeam se da smo morali kriti da smo bolesni od tifusa, a to su zapravo
lagali logorski lijenici, koji su takoer bili zatoenici, a to su oni
prikazivali ustaama da mi bolujemo od gripe () Naroito je mnogo to
pomogao Altarac Buki, koji je radio kao lijenik u ustakoj bolnici.
Tako su idovski lijenici prinosili proirbi epidemije i postupali
po svojoj komunistikoj; to gore, to bolje.
Tako se proirila i dizenterija119 a tifus se pojavio i u studenom
120
1942. , i poetkom 1943. Tifusara je bilo uvijek121: U toku 1944. ()
rad se sveo uglavnom na meusobnu pomo u hrani i pomoi brojnim
tifusarima, jer sam ja radio u logorskoj bolnici.
Vjekoslav je Luburi ne krzmajui Konfortiju povjerio lijeenje
Ivice Matkovia, jednoga od zapovjednik122. Lijenici su u Sabirnome
i radnom logoru Jasenovac bili sigurni. Oni su mogli slobodno
komunicirati s hrvatskim taborskim vlastima a najee i ivjeti u
mjestu Jasenovcu, s obiteljima.
Dragan Roller svjedoi o svojim antifaistima u Jasenovcu,
predvoenima Milom Bokoviem123: Od neposrednih zadataka grupe
bili su () ekonomska pomo () naroito grupi partizana tifusara koji
su bili zarobljeni u V. ofanzivi, slanje lijekova u okolne partizanske jedinice.... Hrvatska je drava lijeila ak i tifusare sa Sutjeske! A
antifaisti su krali te lijekove!
Bulaji uporno ponavlja fotografiju uz potpis: Jasenovaki
zatoenici u logorskoj bolnici zbog izgladnjelosti; zloini ubistva
izgladnjavanjem (Vojni muzej u Beogradu - Foto-arhiva). Vidimo jako
mrava nagolo oiana ovjeka kako sjedi na krevetu, dok na
drugome lei normalno oian, uhranjen bolesnik s brcima124. Oito je
mravac bio prebolio tifus. Pravo je vrelo Fotografije u Hrvatskome
slikopisnom tjedniku (tjednome filmskom prilogu koji se prikazivao u
svim kinima NDH), iz kojega su antifaisti izrezivali fotografije i lano
ih opisivali.
118

120
121
122
Sindik, Seanja Jevreja na logor Jasenovac, s. 220. i 221.
123
124
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. godine, knj. II.,
iza s. 128., Jasenovac ustaki logori smrti-Srpski mit?, s. 246. i drugdje.
119
40
Zato se nikada te, na Sutjesci ostavljene, a u Jasenovcu

izlijeene, tifusare nita nije pitalo o uvjetima ivota u Sabirnome i
radnom logoru Jasenovac?
U profilaksu spada i zabrana dovedbe novih zatoenika u
Tabor, zbog pojave tifusa u njemu, koja je bila objavljena vie puta.
Poetkom oujka 1942. zapovjednitvo sabirnih logora obavijestilo je
da se u SRLJ pojavio tifus, pa se iz tog razloga nee do daljnjega
primati zatoenici125. Nije istinita tvrdnja126: Praktiki to nije nita
znailo, jer su oni stizali jednako i dalje. Da je tako, potvruje i dopis koji
je po nalogu vojskovode Slavka Kvaternika poslao general Ivan Prpi:
Zapovjednitvo ustake nadzorne slube - Glavno pobonitvo sa V. T. br.
139/42. izvjestilo je da sabirni i radni logor u Jasenovcu moe primiti
neogranieni broj zatoenika.
Nu to je bilo skoro dva mjeseca kasnije a novi zatoenici nisu
bili primani ni prije proglasa o neprimanju, a u meuvremenu su se
taborske vlasti preustrojile, osnivajui posebni odjeljak (karantenu) za
tifusare u Taboru. One su zatoenike stvarno nastojale zatititi.
Glupo je okriviti vlasti da su same irile tifus, a od njega je umro
sveenik Brekalo127, zapovjednik Marii128 i drugi. Adolf Fridrih
priznao je da je u Taboru prebolio i tifus i upalu porebrice 129. Navodno
da se skrivao od taborskih vlasti, ali to znai da su zatoenici u Taboru
stvarno imali veliku samoupravu i mnogo prostora za kretanje. Tako
se irio tifus.
Jakov Kabiljo govori o tome da je od tifusa dnevno umiralo i po
20 ljudi130. Iako tvrdi da su se ustae tome veselili, priznaje da su
bolesnici ili u bolnicu te odjednom kae: dok su te masovne bolesti
trajale, nisu ni mukarci skoro nita radili. Tko lud lijei zatoenike, ako
e ih ionako poslije poklati? Vidimo da je postojala poteda svih
zatoenika od rada, da se bolest ne bi proirila i da se oni ne bi
pretjerano izmuili i time lake podloili bolesti.
Leon Koen jedan je od zaraenika trbunim tifusom. Priznaje
da ga je drug erni skrivao po Taboru, bez lijeenja131. Monika
Musafija 7 je tjedana skrivao tifus i upalu porebrice obolivi u rujnu
1942.132 Motao se Taborom a to znai da vlasti nisu imale ni priblino
potpun nadzor nad zbivanjima u njemu.
125

127
128
129
130
131
132
126
41
Jakica Finci tipian je laljivac133: Od tifusa je dnevno umiralo po

pedeset zatoenika, ali ne mogu sada vie da se sjetim ko je od meni
poznatih sve od tifusa umro. Sjeam se da su rekli da su meu ovima bili:
Klajn Leo, Levi Avram, kondukter, Bararon Salomon, Altarac Rafo
Guta, Altarac Avram, podvornik i jo neki. Pomrle su tisue od tifusa,
a on se sjea samo petorice, i to iz prie!
Dr Josef Konforti na kraju svoga, izrazito protuhrvatskoga
izlaganja, priznaje: Tifusare sam poslao u ustaku bolnicu u Jasenovac i
bilo je odreeno kratko ianje, kupanje i pranje odjee kuhanjem vea.
Od poetka maja nije vie bilo leeih bolesnika134. Oho! Sada
odjednom ustae ne ubijaju nijednoga bolesnika, nego ih lijee! A prije
nekoliko mjeseci ih je Konforti ne samo skrivao meu ostalima (da bi
proirili bolest), nego ak i zamijenio uzorke krvi za analizu, da bi skrio
postojanje te bolesti! Koliko je bolesnika Konforti time izravno ubio, a
koliko je zatoenika zarazio?
Vlasti su previe toga predale u ruke zatoenim lijenicima. Za
epidemije su najodgovorniji idovski lijenici.
Prehrana i odjea
Prehrana je bila dovoljna. Zatoenici su se alili zbog
promjene. Nije lako s domae hrane na kazansku. Mnogi su brzo i
smravjeli, ali to bijae posljedicom poetnih neuroza, prirodnih za
odlazak u zatoenitvo. Strani su posjetitelji nadzirali i prehranu. Skoro
uvijek je bio doputen prijam paketa.
Vlasti su idovima 11. rujna 1941. dopustile slanje paketa u
konfinacije135. 6. studenog 1941. g. idovska bogotovna opina kae
da je u Jasenovac poslala 400 paketa, da alje nove i da treba
pojaati svezu sa zatoenicima, da bi ovi iskazali osobne potrebe136.
Po tome je Leontina Vada dopisnicom iskazala svoje potrebe, uz
napomenu, da se sve zaije u vrei te137: Naroito istiemo da je
najstroije zabranjeno u vree stavljati hranu i listove.
Antifaisti objavie: Jedan od sauvanih popisa Logorskog odbora
dostavljenog Pokrajinskom odboru Narodne pomoi za Hrvatsku, datiran
17. oujka 1942. g. alje se tada vie od 100 kg raznih dobara. Ovdje
u naglasiti luksuznu robu. Tu je i 13,25 kg kolaa, keksa, bombona,
okolade i sl. 0,80 kg smokava i suhih ljiva. 40 britvica i 2 komada
brijaega sapuna! 4 kg sapuna za pranje. 6 malih i 1 velika pasta za
133

135
ZKRZ GUZ, spis 2325.
136
137
134
42
cipele. 1 litra ruma. 5 kg nadomjestka za kavu, 1 kg Frank - ajeva.

Tisue cigareta (ili duhana za njih) i sl.138
Pregledavi ih, zakljuujem da vjerojatno postoji do tisuu
takvih izvjea.
Pokrajinski odbor referira Povjerenstvu CKKPH o pomoi
taborima, pa i Staroj Gradiki, kamo odlaze stotine narani, limuna,
ovomaltinea (slastica) pa i 2 dl ampona za glavu, lijekovi (valjda
manjkavi) i sl.139 Oito da su komunisti znali prekriti zabrane dostave
hrane.
Otto Breyer tvrdi da su straari sebi uzeli veliku poiljku
Crvenoga kria140. Istina je suprotna. Za pljaku se straare strijeljalo.
Za travanj su 1942. g. u Staru Gradiku komunisti, uz ostalo, poslali i
2.000 kuna (tada 1 novine = 2 kune)141 a novac je najlake oteti.
Poslije toga, za svibanj, poslano je u Staru Gradiku 20.000 kuna. To
znai da je onih 2.000 kuna stiglo i da je bilo doputeno da zatoenik
ide Taborom ili mjestom Jasenovcem i okolnim selima te za novac
kupuje stvari. Osim potom, radi se i tako da se dadne novac
pojedincima, koji onda namirnice kupe i nekako dostave u Jasenovac i
Gradiku142. I kada bi vlasti zabranile slanje paketa, komunisti bi nali
naina da ih se ipak dostavi zatoenicima143.
U srpnju 1942. alje se takoer i u Gradiku i u Jasenovac144.
Tako i u kolovozu145.
Oujka 1943. poslali su hrane u vrijednosti od 41.015 kuna 146.
U isto se vrijeme hvale da su im prihodi NOO-a porasli od 250.000 na
750.000 kuna147, ali novac oito tede pa u tabore alju napljakanu
hranu. Za kasnije nam antifaisti ve skrivaju to su sve slali, ali
saznajemo, recimo za travanj 1943., da su poslali ukupno 239 kg
hrane, vrijednosti 70.363 kune148, od ega 177 kg u Staru Gradiku.
To je morala biti neka fina hrana, jer su dnevne novine tada stajale
oko 6 kuna.
Samo zagrebaki pokrajinski komitet javlja da je u travnju 1943.
skupio 612.681 kuna, od kojih je partizanskim obiteljima pomogao s
291.010. to je bilo s ostalim novcem ne znamo. Prinose su za tabore
138
Graa () u sjeverozap. Hrvatskoj 1941. - 1945., knj. II., s. 129. i 130.

Graa () u sjeverozap. Hrvatskoj 1941. - 1945., knj. II., s. 157.. i 158.
140
Mileti, II., s. 896.
141
Graa za povijest NOB u sjeverozap. Hrvatskoj 1941. - 1945., knj. II., s. 247.
142
143
144
Graa za povijest NOB u sjeverozap. Hrvatskoj 1941. - 1945., knj. III., s. 77.
145
Graa za povijest NOB u sjeverozap. Hrvatskoj 1941. - 1945., knj. III., s. 196.
146
Graa za povijest NOB u sjeverozap. Hrvatskoj 1941. - 1945., knj. IV., s. 541.
147
Graa za povijest NOB u sjeverozap. Hrvatskoj 1941. - 1945., knj. IV., s. 540.
148
Graa za povijest NOB u sjeverozap. Hrvatskoj 1941. 1945., knj. IV., s. 711.
43
139
skupljali najee u naturi. U svibnju 1943. poslae hrane ak 2.670

kg149. To se moglo samo javno i posve zakonito.
I kasnije se u tabore alje jako velike prinose.
Jasno je da, ako se uporno alje tone, one sigurno adresatima i
stiu, a to znai da gladi ne moe biti. Kada se alje pastu za cipele,
ampon za kosu i britvice, rum i slastice, tu nema govora o gladi.
Zato je Aladaru Ecksteinu od prosinca 1941. do rujna 1943.
godine poslano 27, Rudiju Adanji od konca 1942. do travnja 1945. 81
a Meiru Kasorli ak 107 paketa150.
idovska bogotovna opina u Zagrebu 1941. vodila je stalnu
brigu o snabdjevanju dopunskom hranom, odjeom i lijekovima logore u
Jasenovcu () i poetkom 1942. godine u Staroj Gradiki151.
Njemaki novinar, dr. Herman Prbst, bio je u Taboru veljae
1942. pa je u Deutsche Zeitung im Kroatien objavio lanak prevoen
kao Jasenovac nije ni ljeilite ni muilite, to su bile Poglavnikove
rijei. O otimanju kae152: Sve vlasnitvo oduzima se pri dolazku i uva se
pod kljuevima. Pojedini predmeti, koji se dre u papirnatim vreicama s
imenom posjednika, mogu se izporediti sa zapisnikom o zaprimanju. U
prvom vremenu nesigurnosti i zabave zamamio je nekoje slabije znaajeve
ovaj osobiti poloaj, ali 10 ustakih grobova posred logora svjedoe o
bezuvjetnoj volji za potenje i stegu. Meu strijeljanim je ustaama bio i
brat zapovjednika SRLJ Ivice Matkovia. To potvruje Miletiev
zbornik153. Peren tvrdi da je straa nad tim grobovima morala
prisegnuti da nikako nee zlorabiti svoj poloaj 154.
Hrvatski slikopisni tjednik prikazao je postupak oduzimanja
vrijednosti na ulasku u SRLJ. Poslije su antifaisti izsjekli slike i to
prikazali kao dokaz pljake! Bilo je suprotno. Tako su se vrijednosti
uvali od unutarnje iznude.
Nesmiljeni protuhrvat Miroslav Auferber 15. kolovoza 1945.,
dok mitovi jo nisu usklaeni, dodue, kae155: U mjesecu junu 1942.
izbila je u logoru tzv. Zlatna afera. Radilo se o slijedeem:
Diamantstein je oduzimao idovima, koji su stizali u logor svo
zlato, bilo milom bilo silom. To zlato pretvarao je on preko svojih ljudi i to
Pajtaa, Spillera, Sohra (iz Osijeka) i Kerpenera (iz Zagreba) u gotov
novac. Bio je tu umijean i Feldbauer, ali je prije umro. Ovi su naime
imali veliku slobodu kretanja, pa su zajedno s logornikom Kleinom iz St.
149
Graa za povijest NOB u sjeverozap. Hrvatskoj 1941. - 1945., knj. V., s. 21.
Goldstein & Goldstein, Holokaust u Zagrebu, s. 391.
151
Kraus, Dva stoljea povijesti i kulture idova u Zagrebu i Hrvatskoj, s. 40.
152
Spremnost, br. 2., 8. oujka 1942., s. 4.
153
Mileti, I., ss. 174. i dalje.
154
155
150
44
Gradike zlato prodavali, jer je Diamantsteinu, koji je bio veliki gospodin

i koji je okolo putovao trebalo mnogo novaca. Meutim, ustake su vlasti
otkrile cijelu stvar i uesnike izvrgli strahovitom muenju, te su tada
priznali ovu trgovinu. Iza toga su postrijeljani svi, zajedno sa Spillerom i
svim uesnicima, te Diamantstein.
Rifferova knjiga govori o komisijskome oduzimanju stvari i
pologu u posebnike zapeaene omotnice156. Tako i pri odlasku u
bolnicu157. Druga je tema to, to antifaistiki laljivci hrvatske
fotografije povjerenstva za stolom, kako slubeno skuplja i pohranjuje
vrijednosti novopridolih zatoenika, tumae kao pljaku.
Ovamo spadaju i fotografije nazone u skoro svim
antifaistikim knjigama jasenovake tematike, uz komentare158:
Prilikom ulaska u logor ustae su pretresale svakog logoraa oduzimaji
burme, prstenje, novac i druge vrijednosti-Hrvatski slikopisni tjednik,
Ustae oduzimaju burmu jednom logorau na ulasku u jasenovaki logorHrvatski slikopisni tjednik i sl. Vidi se stol, povjerenstvo Oduzimali,
uvali i na izlasku vraali!!! To je slikala i cijelome narodu prikazivala
hrvatska narodna drava!
Na dopisnicama iz Tabora pie: Prilikom odailjanja na svaku
dopisnicu priliepiti pot. marku od 2.- Kune159. Bitno je; imali su novac i
trafiku!
Ciganska djeca na fotografiji izgledaju posve uhranjena160.
Zatoenik, opskrbnik, edomil Huber161: U Jasenovcu je tada
bilo dozvoljeno da logorai sami spremaju hranu. Kuhaju si hranu i
dobivaju je od doma162: Odjeom bi se logorai snabdijevali od ustaa, iz
njihovih magazina, tako da su bili relativno dobro odjeveni () Malo tko
je bio poderan, malo tko nije imao to obui i da bude izloen hladnoi.
Za sebe su ak dravnim sredstvima proizvodili predmete163: U
drvorezbarskim radionicama su se za logorae izraivale kutije za
cigarete, u bravarskoj radionici upaljai, a benzin i kremen se nabavljao
isto tako ilegalno. U tom pogledu, u tom razdoblju ustae nisu bile
rigorozne i tolerirale su kada su vidjele da netko ima dozu za cigarete i
upalja, pa ak i no. Zatoenici su, a ne ustae, krali tvorivo i radno
vrijeme.
156

158
Dedijer, Vatikan i Jasenovac, iza s. 352.
159
160
161
162
163
157
45
Sami zatoenici privilegiraju koga hoe i time varaju vlasti 164.

Huber kae165: Zahvaljujui tom Ljubi, ja sam u svakim kolima odnosio
po stotinu i vie kilograma kukuruza preko koliine koju sam sljedovao
() Zahvaljujui tom Ljubi () ja sam vozio u logor i grah i krumpir,
ponekad i komade suhog mesa, cigarete. Zatim166: Imao sam spisak
(razumije se samo u glavi) od desetak logoraa koji su mi se trebali
javljati kao predstavnici svojih zajednica i znao samo koliko svakome
treba dati vie.
Ustaa 1945. svjedoi o tome da su zatoenici zimi na radu u
svojoj odjei167, u pozitivnome smislu; da im bude toplije. Ne znai to
da nisu imali i taborsku, a svakako demantira pria o otimanju odjee
iz koristoljublja. O pravoslavnoj djeci bez roditelja u veljai 1945.168:
Malii lijepo odjeveni punih obraza, kraj svojih uitelja-zatoenika ue
svaki po neki zanat . U radionicama: Veina ih je u vlastitim odielima ()
Cipele sam vidio i opet daleko bolje od mnogih na slobodi. Dapae, bolje
su obuti od nekih naih terenskih jedinica. To e itati ustae i mora biti
istinito!
Postoji popis 3.205 zatoenika koji su tijekom 1944. g. primali
pakete u SRLJ169, to jasno potvruje da se nikako nije moglo dogoditi
da se u tome taboru odvija nekakvo sustavno ubijanje tisua ljudi.
Zlonamjerni Antun Mileti u svojim je knjigama objavio preslike
bonova za tri dnevna obroka; doruak, objed i veeru, kako u
Jasenovcu III., tako i u Staroj Gradiki170. Ivanka Jadan 17. travnja
1956. g. pred sudom svjedoi da je u Staroj Gradiki bila od 6. lipnja
1942. do 23. prosinca 1943. g. te da su zatoenice imale tri dnevna
obroka, koje ona, dodue, ocjenjuje kao loe171.
ak i knjiga SPC kae da se u Taboru dnevno dijelilo 2-3
obroka hrane172. Nije tono. Bilo je najmanje tri, a radnici su na terenu
dobivali i vie.
Hrane je u SRLJ bilo dovoljno. Dobra je produktivnost
zahtijevala dobru hranu.
Odjee je moglo uzmanjkati spoetka, osobito nastupom
izrazito teke zime u doba nedovrenih nastambi. To se brzo
popravilo.
164

Huber, Bio sam zatoenik logora Jasenovac, s. 60. i 61.
166
167
Ustaa, br. 9.-10., 1945., s. 4.
168
Ustaa, br. 9.-10., 1945., s. 5.
169
Mileti, II., s. 791. i dalje.
170
Mileti, III., s. 320. i 321.
171
172
165
46
Krapje i Broice bijahu nedovoljno opremljeni. Prerana i jaka

zima time prouzroie stradanja mnogih zatoenika i smrt nekih. Neki
stradae i u prvotnoj neprilagoenosti Jasenovca III.
Za to su odgovorne vlasti.
Vlasti su, radi zatite zatoenika, samoupravu prepustile njima i
preselile ih u udobnije i zdravije prostorije. Oni ondje imahu Boiju
slubu dravnoustrojenu za sve etiri slubene vjeroispovijesti i
doputenu za idove. Bio je razvijen drutvovni i kulturalni ivot pa i
portske djelatnosti.
Radno je vrijeme bilo podnoljivo i usklaeno sa zatoenikim
zdravstvenim stanjem. Toga se drala i prehrana, odjea i higijena.
Zatoenici zlorabe preputajem unutarnje uprave za krae i
otimaine, najee u korist antifaistikih partizana ili logorskih
ustrojbi, ili za idovsku ili koju drugu skupinu, uslijed kojih nezatieni
stradavaju a neki i umiru u lienosti.
Za to su odgovorne vlasti.
Tako dolazi i do mnogih zavjera, kraa, pljaki, unutarnjih
sukoba ili bjegova i napadaja na strau. U tome ima i smrtnih sluaja.
Nakon toga nastupa zakonita kazna.
I za to su dijelom odgovorne vlasti, jer nisu dovoljno dobro
izolirale ili kaznile najopasnije zatoenike.
Antifaistiki su lijenici, zlorabei neukost i nemar vlasti,
Taborom rairile tifus.
I za to su dijelom odgovorne vlasti, jer, kada ovjeka zatoe,
moraju ga tititi i od njegovih drugova.
Ne postoji nijedna stvarna zapovijest da se zatoenike
maltretira, mui ili ubija.
C) Dokazi i svjedoci
U Jasenovac/Brojke prokazao sam tisue lanih tvrdnji; od
pseudopovjesnikih (Milan Bulaji, Ivo i Slavko Goldstein, Melita vob,
Duan Bilandi i sl.), preko otvorenoideologijskih (od titovaca preko
cionista do etnika) pa sve do lanosvjedokih. Nemogue je ovdje
ponoviti sve te lai i sve dokaze kojima sam ih razotkrio, pa u ukazati
na najvanije moje dokaze.
Bitno je svjedoenje pismo narodnoga heroja Ivana Sabljaka iz
Stare Gradike. O Sabljaku komunisti piu173: SABLJAK Nikole IVAN.
173
Zbornik narodnih heroja Jugoslavije, s. 704.

47
Roen 21-VI-1919. u Rakovici, Karlovac, Hrvatska. Obuarski radnik.

lan KPJ od 1940. U NOB stupio 1941. Ubijen u oktobru 1944. u logoru
u Staroj Gradici.
Sabljak je 29. lipnja 1944. g. uputio pismo Predsjednitvu
AVNOJ-a174:
Sa oduevljenjem primili smo pozdrav upuen svim zatoenicima
ustakih logora sa II. zasjedanja AVNOJ-a ()
Hiljade naih najboljih drugova palo je od noa po ustakim
klaonicama ili istrunilo od gladi u memljivim samicama, ali nikakve muke
nisu mogle da nas slome.
Stara Gradika 29. VI. 1944.
Zatoenici ustakih logora u Hrvatskoj
Sabljak pie zaneseno i patetino. Protivnike mrzi (ustake
zvijeri, zloinake i pljakake svrhe). Pismo je potpisano Zatoenici
ustakih logora u Hrvatskoj te oito podrazumijeva zatoenike i broj
rtava u taborima cijele NDH.
To je kljuna stvar. ovjek, koji stvarno mrzi Nezavisnu Dravu
Hrvatsku, koji pretjeruje i patetian je, uz odlinu upuenost, jer je
jedan od komunistikih taborskih voa, kae da je stradalo samo
hiljade drugova .
Pogledajmo to kae antifaistiki leksikon iz 1959., koji se
pozivlje i na Sveznadar iz 1954.! Zbog toga s koje strane i u koje
vrijeme dolazi, bitna je crtica175: JASENOVAC je selo u Posavini, na sastavu Une i Save, 1.500 st. Za okupacije g. 1941 - 45. bio je tu zloglasni
ustaki logor, gdje su pobijene tisue Srba, naprednih Hrvata i idova.
Antifaisti, od kojih je urednik Leksikona, prof. dr. tefo
Pulieli bio i zatoenik SRLJ, 1959. g. piu da su bile pobijene tisue
ljudi. Time izravno negiraju sve ve objavljene lai a ponajvie one
zemaljske komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,
koja je ve 1944. uztvrdila da je rtava bilo 500.000 ili vie a na tvrdnje
koje su se oslanjale lai od Rankovieva pada nadalje.
O stanju u SRLJ moglo je svjedoiti i 630 idovskih
dragovoljaca to su se iz SRLJ javili u 13. dragovoljaku SS-Handar
diviziju. Nakon pobune manje skupine boraca u Francuskoj, ta se
divizija zduno i uspjeno borila protiv antifaista u NDH.
Najslubenije titovsko svjedoanstvo o pravome broju rtava
SRLJ izradio je 1966. g. Savezni zavod za statistiku, koji je odmah svoje
nalaze proglasio dravnom tajnom, pa se o tome javno saznaje tek 20
godina naknadno, u protuhrvatskome kontekstu176. Po tim je nalazima
174
Mileti, II., s. 745.-747.

Priruni leksikon, Znanje, Zagreb 1959.
176
Naa tema, 1986., br. 9., s. 1295.
175
48
u Jasenovcu umrlo (pozor; ne bilo ubijeno, nego umrlo) 262, u Staroj

Gradici 141 zatoenik a u svim logorima u Jugoslaviji 2.620 ljudi.
Ne bi bilo dobro propustiti ni Optunicu Paveli Artukovi koju
su antifaisti godinama klepali i konano uobliili u navodnu krivnju
obojice za smrt preko 5.000 (pet tisua) poimenski navedenih osoba
stradalih tijekom cijele NDH. Tu se optunicu moglo i podii, provesti
kazneni postupak i osuditi okrivljenike u izonosti te time stei
zakonsku osnovicu za zahtjev za njihovom izrudbom Titovoj dravi.
Nu, Tuiteljstvo je dobro znalo da je Optunica krivotvorena, te taj
postupak nikada nije sproveden.
Naknadno su dra Artukovia osudili za etiri posebna sluaja s
malim brojem rtava. Svi su ti sluaji posve izmiljeni a Presuda na
smrt bijae zasnovana na iskazima lanih svjedoka.
Dru Anti Paveliu nije se sudilo nikada i nitko nema pravne
osnovice tvrditi da je dokazano da je on bio ratni ili kakav drugi
zloinac.
U stvari dokaza o rtvama SRLJ nema ni o stotinu ubijenih.
D) Stvarne brojke
U SRLJ se slalo na tri mjeseca do triju godina (i zbog skitnje,
bludnienja, prekraja redarstvenoga sata itsl.) policijskom odlukom
koju je uprava SRLJ mogla ublaiti po svojoj volji. SRLJ bijae blai od
svakoga zatvora, u kojemu bijahu i sudski osuenici na najtee kazne.
Ondje se radilo marljivo i visokokvalificirano, pa su uhodani majstori i
naunici bili neophodni.
Antifaisti dokazali nisu ni 100 ubijenih osoba a sve su te
ubijene lege artis.
Govorei o svima koji su u SRLJ kao zatoenici izgubili ivote,
treba uraunati ratne okolnosti i sukrivnju zatoeniku.
Vjerojatno su desetci ili stotine pomrle od tifusa koji su
namjerno irili zatoeni lijenici.
Stotine su s Kozare izbjegle djece primljene u SRLJ, ponajprije
S. Gradiku, u enski tabor, ve izmuene vietjednim bijegom u koji
su ih bili potjerali antifaistiki odmetnici. I te su djece pomrli desetci,
moda stotine.
U SRLJ se lijeilo ranjenike i bolesnike sa Sutjeske (operacija
Schwartz) pa su i takvi znali mrijeti.
Vlasti su strijeljale vie desetaka nasilnih logorakih pobjeglica i
pobunjenika. U proboju 22. travnja 1944., ako je antifaistima uope
vjerovati, na zakonit je nain poginulo od 700 do 1.000 ljudi, od kojih je
49
vjerojatno njih 400 popilo otrov a kakvih 600 stradalo od hrvatske vatre
pri napadu na hrvatsku vojsku.
Ubijenih, osim u navodnome proboju, nikako nije bilo vie od
100 ljudi. Tu se radilo o postupcima po ratnome pravu i javnim. Ako je
bilo kakvo skriveno ubojstvo, ono bi bilo tajeno ili kanjeno.
Zato nije lako procijeniti broj pomrlih u SRLJ.
Vjerojatno je u SRLJ ivot izgubilo 1.000 do 3.000 ljudi. Moda
(ako Proboja nije ni bilo) i manje. Nikako se broj pomrlih ne moe
procijeniti na vie od 5.000.
50
Prvi dio:
Titovski kanjeniki i likvidacijski logor u Jasenovcu i

Staroj Gradiki do 1948. g.
A) Tekoe kasna dokazivanja
Logor je uvijek blai oblik zatoenitva, nego li zatvor. Zatvor je
okruen zidovima i tek u nekoliko posljednjih desetljea postoje blai
oblici izdrbe zatvorske kazne, dok je zatoenicima u logorima uvijek
bilo doputeno raditi na otvorenu, povremeno odlaziti kui a nekima i
slobodno putovati radi trgovine za SRLJ, radi pregovora s
odmetnicima o razmjeni zarobljenika itsl. U zatvore se krivce dovodilo
po sudskoj presudi a neke i za to da ih se strijelja. Unutar zatvora su
uvijek bili i straari, dok je u logorima uvijek bila zatoenika
samouprava.
Ukljudba jugoslavenskoga zatvora Stare Gradike u SRLJ
znaila je omekaj njezina reima. Nakon Rata povratila se ona u
zatvorski sustav Brozove Jugoslavije.
U logore se uvijek slalo radi preodgoja. Tako je i Broz svoje
drugove policijskom odlukom Aleksandra Rankovia slao u logor na
Golome Otoku na preodgoj i popravak, da bi zasluili povratak u KPJ.
Kakav je bio stvarni preodgojni sustav na Golome Otoku, drugo je
pitanje, ali u SRLJ se radilo po zakonu.
Dovoljno se logiki upitati: Lepoglava, Stara Gradika,
Srijemska Mitrovica i druge hrvatske kaznionice nastavie raditi i u
Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i poslije sloma hrvatske drave. A nitko to
nije negirao. Stotine su zatoenikih tabora bile po cijeloj DFJ, a nitko
to ne negira.
Nije li bilo prirodno iskoristiti postojeu infrastrukturu i mnotvo
preostalih zgrada bivega Sabirnoga i radnog logora Jasenovac? Prije
toga, naravno, pronai ljeine tobonjih rtava svoje strane, iskopati
ih, poasno pokopati itd. To bi i opet, bez srama za antifaistiku vlast,
bilo normalno da obave zatoenici hrvatske strane, od 1945. nadalje.
Samo postojanje titoistikoga logora u Jasenovcu nije, dakle, ni
udo ni zloin, nego je udo negiranje toga.
Drugo je i moralno i pravno bitno razliito pitanje, jesu li u tome
logoru titovci poinili zloine nad zatoenicima. I tu antifaiste
razotkriva njihovo negiranje postojanja Titovoga logora u Jasenovcu.
Ukratko, drati ljude u logoru nije zloin (ini li se to u skladu s
meudravnim ratnim i humanitarnim pravom), ali ubijati ih bez pravne
osnove, jest zloin. Po nekim odredbama meudravnoga ratnog i
51
humanitarnog prava sile potpisnice dune su pripadnike naroda

protivnikoga u sukobu zatoiti radi zatite od osvete ili da bi ih
zadrali to dalje od bojinice i mogunosti stradanja od zalutalih zrna.
To, to antifaisti negirahu i samo postojanje Titovoga
Jasenovca, potvruje da je taj ne samo postojao, nego i bio poprite
stranih i masovnih titovskih zloina.
Evo to nam o postojanju Titovoga Jasenovca danas javlja
web-stranica Spomen-podruja Jasenovac, hrama hrvatoderne
jasenovake lai.
Djelatnost Spomen podruja Jasenovac odreena je lankom 1.
Zakona o Spomen podruju Jasenovac (NN br.15/90, 28/90) i Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o Spomen podruju Jasenovac (NN br.
21/01) gdje stoji:
Radi ouvanja trajne uspomene na rtve faistikog terora i borce
Narodnooslobodilakog rata stradale u drugom svjetskom ratu u
koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara Gradika, kao i radi
ouvanja tekovina antifaizma, ovim Zakonom proglaava se Spomen
podruje Jasenovac.
Iako zbivanja nakon 18. svibnja 1945. na prostorima biveg
ustakog koncentracijskog logora Jasenovac izlaze iz Zakonom
propisanog djelokruga rada Spomen podruja Jasenovac, radi iskazanog
velikog interesa javnosti i brojnih upita o tome to se poslije 2. svibnja
1945. dogaalo na prostoru biveg ustakog logora III Ciglana u
Jasenovcu, Savjet JUSP Jasenovac inicirao je u proljee 2002. pomnije
istraivanje kako bi se utvrdile relevantne injenice.
Utvreno je:
- U Hrvatskom dravnom arhivu u Zagrebu nisu pronaeni nikakvi
dokumenti o tome da je na podruju biveg ustakog logora III Ciglana u
Jasenovcu poslije rata postojao partizanski (komunistiki) zarobljeniki ili
kanjeniki koncentracijski logor.
- U SPJ pohranjeno je dvadesetak opirnih audio zapisa i pisanih
iskaza mjetana Jasenovca i sudionika poslijeratnih dogaanja na tom
podruju. Preciznost tih svjedoenja i njihova velika meusobna
podudarnost omoguuju utvrivanje prilino precizne kronologije
dogaanja i ope slike stanja na podruju biveg ustakog logora III
Ciglana u Jasenovcu poslije 2. svibnja 1945.
(prema: tekstu Radna grupa Jasenovac 1945.-1947., Slavko
Goldstein; Jasenovac 1941.-1945. logor smrti i radni logor, Nataa
Mataui, Javna ustanova Spomen podruje Jasenovac, 2003. ,175-184)
- Iz prikupljenih izjava mjetana Jasenovca, slubenih osoba koje
su obavljale razne dunosti u Jasenovcu od 1945. do 1948. te ratnih
zarobljenika koji su u tom razdoblju radili u Jasenovcu, oito je da su
52
zgrade biveg ustakog logora bile u takvom ruevnom stanju da se nisu

mogle koristiti za smjetaj ratnih zarobljenika.
U nekadanjem logoru u cijelosti su bili sauvani samo istoni i
jugoistoni logorski zid, sauvani su temelji ciglane i donji postroj
lanare, dok su svi ostali logorski objekti bili zateeni u razliitim
stanjima uruenosti uslijed miniranja ili spaljivanja.
- Prvi ratni zarobljenici koji su ve u svibnju 1945. radili na
deminiranju logorskog zida i mjesta Jasenovac bili su smjeteni u upama
nekadanjeg ustakog magazina hrane nasuprot kole u mjestu Jasenovac.
- Ratni zarobljenici koji su do konca 1945. i tijekom prve polovice
1946. iz logora u Broicama i Staroj Gradiki dovoeni u Jasenovac na
razliite prisilne radove, takoer su bili smjeteni u taj objekt. Radilo se o
skupinama od do stotinjak ratnih zarobljenika koji su po zavretku
poslova (demontaa elektrine centrale i tvornice oruja, prikupljanje
eljeza, raiavanje ruevina, vaenje posmrtnih ostataka rtava
ustakog logora iz rijeke Save i njihovo pokapanje u postojee masovne
grobnice na logorskom prostoru, sezonski poljoprivredni poslovi u
okolnim selima, ruenje logorskog zida, ienje cigle i utovar u vagone,
sakupljanje bodljikave ice na prostoru biveg logora i prijevoz u dvorite
umarije, obnova eljeznike pruge Jasenovac-Novska) vraani nazad u
logore iz kojih su dovedeni. Radilo se veinom o zarobljenim njemakim
vojnicima i pripadnicima oruanih snaga NDH.
- U ljeto 1945. na Viktorovcu u Sisku formiran je veliki
zarobljeniki logor koj je u jesen iste godine pretvoren u kanjeniki logor
pod imenom Zavod za prisilni rad Sisak.
Iz tog je logora u jesen 1945. upueno oko 600 zatoenika, ratnih
zarobljenika, na prisilni rad u Jasenovac. Vanjsko osiguranje ove grupe
vrili su pripadnici Korpusa narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ-a), a
unutarnje Odjeljenje zatite naroda (OZN-a).
Naziv te grupe zatoenika bio je Zavod za prisilni rad Sisak
Radna grupa Jasenovac, a sastojala se preteno od bivih pripadnika
oruanih snaga NDH te manjeg broja etnika i pripadnika Bjele garde
iz Slovenije. Neki su zbog poinjenih zloina ve bili osueni na
viegodinji prisilni rad, dok je dio njih ekalo suenje. Meu
zatoenicima bilo je i onih koji su pod tuim imenima skrivali svoj pravi
identitet. Oko dvadesetak ih je otkriveno i njima se sudilo pred nadlenim
sudovima.
Osuenima u Radnoj grupi Jasenovac presude su se uruivale i u
Jasenovcu te su upuivani u Lepoglavu i na druga odredita izvravanja
kazni.
- Zatoenici iz Radne grupe Jasenovac bili su smjeteni na tri
lokacije u mjestu Jasenovac: u barakama umarije, u upama nekadanjeg
53
ustakog magazina hrane nasuprot koli i u samoj zgradi kole. Na rad su

odlazili est dana u tjednu, radili su od 7 do 19 sati, s pauzom za ruak.
Doruak i veeru dobivali su u smjetajnom prostoru, a ruak na radilitu.
Nedjelja je bila neradni dan i tada su primali posjete rodbine, preobuku,
potu i pakete.
- Zatoenici iz Radne grupe Jasenovac borave u Jasenovcu od
jeseni 1945. do jeseni 1947. (Radna grupa Jasenovac I, pod
zapovjednitvom Save akana od jeseni 1945. do travnja 1946. te Radna
grupa Jasenovac II, pod zapovjednitvom Mirka imunjaka od travnja
1946. do jeseni 1947.).
- Iz izjava svih svjedoka koje su pohranjene u SPJ, vidljivo je da se
u tom razdoblju na podruju biveg ustakog logora III Ciglana
Jasenovac nije desilo niti jedno pojedinano ili masovno ubojstvo.
Spominju se pojedinane likvidacije i ubijanja manjih skupina u okolnom
podruju i u blizini biveg ustakog logora III Ciglana (u umi Zelenika i
oko eljeznike pruge). rtve su bili povratnici ili bjegunci s Krinog puta
i Bleiburga, osobe iz oblinjih krajeva koji su dobrovoljno ili prisilno bili
u unovaeni u ustae te su pri povratku kuama bili presretani i ubijeni.
- U svim izjavama spominje se likvidacija zatoenika jedne kolone
ratnih zarobljenika s Krinog puta, potkraj svibnja ili poetkom lipnja
1945. u selu Trebe, oko 15 kilometara uzvodno od Jasenovca. Radilo se o
ratnim zarobljenicima dovedenim na likvidaciju iz Zavoda za prisilni rad
Sisak.
- Zbog poruenih mostova, kolone ratnih zarobljenika s Krinog
puta nisu prolazile niti se zadravale u Jasenovcu.
U izjavama suvremenika onog vremena spominje se boravak u
Jasenovcu samo jedne skupine ratnih zarobljenika s Krinog puta, u ljeto
1946. kolonu na putu prema Novskoj pratnja je zbog nevremena skrenula i
zatraila smjetaj u Jasenovcu. Nakon osam sati boravka u prostorijama
umarije, gdje su boravili odvojeno od zatoenika Radne grupe Jasenovac
II, ova kolona ratnih zarobljenika nastavila je put prema Novskoj.
- U jesen 1947. zavreni su radovi na raiavanju ruevina
biveg ustakog logora Jasenovac te je u Jasenovcu ostalo oko 170-180
zatoenika koji su zajedno s novopridolim zatoenicima, zarobljenim
njemakim vojnicima i pripadnicima Plavog bataljona, radili na obnovi
eljeznikog mosta preko rijeke Save i pruge. Ova skupina ratnih
zarobljenika bila je smjetena u barakama u neposrednoj blizini
eljeznikog mosta uz rijeku Savu.
- Okonanjem poslova, svi ratni zarobljenici odvedeni su 1948. iz
Jasenovca.
Prvo se ograuju, da i ne moraju govoriti o Titovom Jasenovcu.
Znai, sve to zataje antifaistima je dobro.
54
Jeste li uoili da se i dananji antifaisti slau s uporabom

zarobljenika za razminiranje? Napominjemo da je jo do prije koju
godinu antifaizam u Hrvatskoj bezono lagao da se u Titovome
Jasenovcu od 1945. nisu odvijale ba nikakve radnje. Franjo je
Tuman prvi od titovaca priznao postojanje toga logora, premda se
nije potrudio oko dokaza za nj.
Gospoa tefan 1998. tvrdi da je SRLJ nastavio raditi kao Titov
Jasenovac, to podupire tvrdnjom Miletievih knjiga, da je SRLJ
zauzet bez borbe i da su kue u njemu do 1950.-ih godina uglavnom
bile potpuno sauvane ili malo oteene bombardiranjem UN-a177.
Dananji antifaisti, dakle, lau.
Gospoa tefan jasno tvrdi da je Titov logor u Jasenovcu radio
do 1948. i osuuje S. Goldsteina i I Fumia, koji to nijeu te ironizira
domae antifaiste i brau SUBNOR-ovce iz SRJ, koji nisu doli na
proslavu proboja iz Jasenovca, 22. travnja 2000. g.178
To to je okorjeli hrvatoderni politikant Slavko Goldstein
postavljen na elo povjerenstva za laganje o SRLJ i o Titovome
Jasenovcu, jasno govori da se istina o rtvama Titovoga Jasenovca
pod njegovim vodstvom nije htjela otkriti, ve prikriti.
Web-stranica i danas izbjegava istinu. Tvrdi da se nije pronalo
dokaza o postojanju Titovoga koncentracijskoga logora u Jasenovcu
od 1945. g. Tu polazi od podmetnute lai, da je koncentracijski logor
neto najstranije. Upravo obratno; u zatvorima su najgori zloinci i
ivotni reimi. Koncentracija znai skupljanje a Titov je logor bio
gubilite prolaznih skupina.
Uostalom, citirani zakon govori o uvanju istine o rtvama
samo jedne strane.
Goldstein i Nataa Mataui tvrde da imaju fonograme iskaza
okolnih seljaka, koji negiraju postojanje Titovoga Jasenovca, ali ne i to
kada su ih i kako skupili. Zar ne znamo da je u Titovoj Jugoslaviji
svaka temeljna istina o Drugome svjetskom ratu i njegovim
posljedicama bila zabranjena, uz prijetnju smrtnom kaznom? Zar ne
znamo koliki su desetci milijardi dolara tada bili potroeni za lani
odgoj, obrazovanje i promidbu?
Na koncu Goldstein-Mataui ipak priznaju postojanje barem
Radne grupe Jasenovac, toboe smjetene izvan bivega logora. Na
logian upit, ali, moemo odgovoriti samo mi; taj je skupina ak tri
godine ondje boravila, da bi pokapala rtve antifaistikoga terora.
Tako kau i nai svjedoci.
Korisno je i to, to antifaisti priznaju neke masovne likvidacije
pokraj Jasenovca, jer i to priznanje potvruje skupinu dokaza koje
177
178
Hrvatsko slovo, 20. veljae 1998.

Hrvatsko slovo, 5. svibnja 1998.
55
smo pronali u nalazima brzo natrag zatrpanih antifaistikih

povjerenstava. Sve to predbacuju Hrvatima i uraunavaju u rtve
SRLJ, u stvari su iskopine rtava Titovoga Jasenovca i Titovoga
terora.
Odajmo priznanje pokojnoj profesorici Ljubici tefan citiranjem
njezina (malo skraena) sljedeega lanka179!
POSLIJERATNI TITOV LOGOR JASENOVAC 1945.-1947./48.
Jasenovac je bio logor oba totalitaristika reima: prvo ustakog
od 1941. do travnja
1945., a od svibnja 1945. do 1947./1948. komunistikog. Tu
nepobitnu povijesnu istinu prvi je, na temelju svojih poetnih istraivanja,
objavio 1989. dr. Franjo Tuman u svojim Bespuima. Od tada traje
bjesomuna hajka onih, koji - znajui vrlo dobro istinu, pokuavaju
zatakavanjem svojih zloina obmanjivati i dalje inozemstvo. Zato sada
trae staviti prostor Jasenovca pod meunarodni protektorat, nadajui se
da e tako uz pomo meunarodne zajednice sakriti istinu, kao to im je to
godinama uspijevalo s Ovarom uz pomoUNPROFOR-a.
Sljedeih nekoliko svjedoenja oevidaca i stradalnika Titovog
Jasenovca bacaju dovoljno jasnu svjetlost to je i na ijoj je strani istina
Stjepan Ere proveo je u Jasenovcu u prolazu 10 dana. Masovna
ubojstva nije vidio, ali svjedoi da je logor bio krcat zarobljenim
domobranima, ustaama i civilima. Vidio je dva zarobljenika umrla od
tifusa, ali mnogi su, kae, nestali "u noi i magli".
Dragan Ercegovi iz Krila Jasenice kod Omia izdravao je
dvogodinju robiju u logoru Sisak. Nije bio ni domobran ni ustaa, nego
bivi partizan koji je pobjegao na Maltu i tamo stupio u Kraljevsku
mornaricu Jugoslavije. Godine 1946., po njegovu sjeanju, kad su seljaci
ve posijali kukuruz, sa jo 500 drugih zatvorenika bio je poslan iz Siska
na rad u Jasenovac "ruiti zidine biveg ustakog logora". Ono to je tamo
vidio dugo je uvao u sebi, jer, kae; "To nije bilo uputno govoriti". Jer:
"Bili su prokopani na tom terenu jarci - kanali, oko metar i pol dubine s
metar irine". U njima su bili: "ovik do ovika i izgledali su da su ubijeni
prije mjesec dana. Bili su, govorili smo, svjee mrtvi. U raznim odorama, i
civilnim i vojnim". Procjenjuje da je u tim kanalima: "Mrtvih tjelesa bilo
na stotine" i postalo mu je jasno: "Nisu ih mogli ubiti ustae, nego
partizani", jer rat je zavrio prije vie od godinu dana.
Ercegovi se sjea da su i u logoru Sisak masovno ubijali
zatoenike, pa su logorai morali: "Ustrijeljene logorskim mitraljezom
bacati pod budnim okom partizana-uvara niz kosinu i samo zatrpavati
zemljom." (...)
179
56
tefan, Drugi hrvatski rtvoslovni kongres 1998.
Matija Helman, umarski inenjer, robijao je u Gradiki. U

sauvanom malom depnom kalendaru vodio je svojevrsni dnevnik. S
grupom logoraa prebaen je u lipnju
1946. na rad u jedan dio logora Jasenovac. O boravku tamo
zapisao je:
"1. VI. 1946. Ili u Jasenovac za ureenje Konaita.
2. VI. 1946. Kopanje poljskog zahoda. Ureenje privremenog
tednjaka za kuhanje hrane. ienje, priprema za gradnju krune pei i
donos materijala. Izvid u logoru vanjski zidovi.
3. VI. Zidanje krune pei i tednjaka, poetak. Izmjena uske pruge
i stojeih obodnih zidova biveg logora.
4. VI. Dovoz cigle i ilovae za gradnju pei i zidanje iste.
Popravak reetki na prozorima osunenike nastambe. Poelo sa srednjem
bunara.
5. VI. Dovoz materijala i zidanje pei.
6. VI. Zidanje pei, dovoz materijala i drva. ienje i nasipavanje
nastambe. Ureenje prirunog magazina i dolazak 20 ljudi (logorai
radnici iz Gradike, op.a.).
7. VI. Zidanje, dovoz materijala, ute, urenenje dvorita.
8. VI. Zidanje pei, dovoz materijala za nasipavanje stanova.
Kopanje bunara. Suenje i dovoz aa i sjea vrba.
9. VI. Odlazak - Gradika ".
Ing. Matija Helman umro je 1962. godine. Njegova obitelj uva taj
dnevnik kao najveu svetinju. (...)
I ezdesetih i osamdesetih godina Savez boraca i tko zna tko sve s
njime nekoliko su puta naknadno istraivali na zemljitu Jasenovca:
iskapanje grobnica, filmska snimanja, ak i snimanje iz zraka uz pomo
JNA. Ralambom (samo letiminom) intervjua prof. dr. Srboljuba
ivanovia s Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, objavljenog tek u
studenome 1989., nazire se deli istine, uporno skrivane do danas: u
Jasenovcu, tada ve Titovom, ubijani su masovno Hrvati. Razumije se, dr.
ivanovi to ne kae, no opis nalaza pri iskapanju grobnica 1963. i 1964.
paljivom itatelju to potvrnuje.
Savez boraca traio je da medicinski strunjaci izvre iskapanje
(po nepuna tri mjeseca ljeti). Jedan od lanova tog povjerenstva
sastavljenog od antropologa bio je i ivanovi. On pria: poeli su
iskapanja, nalazili rtve, no profesor ne kae kako su znali gdje ba
trebaju kopati, niti koliko priblino godina ti ostaci rtava lee u zemlji.
O svakom iskapanju vodili su dnevni zapisnik. I tako: Naen je
vei broj predmeta koji su pripadali rtvama i koji su bili nabacani preko
rtava posle njihovog bacanja u jamu".
57
Zatim: "Velika koliina predmeta pokazuje da su rtve bile

dovedene direktno do mesta pogubljenja i da prethodno nisu bile u logoru.
Na to posebno ukazuje prisustvo noeva, prstenja, zlatnika itd." A naenih
predmeta u iskapanim jamama bilo je mnogo:
"Karakteristino je da je naeno mnogo kiobrana, mnogo tekstila
po ijem se tkanju vidi da predstavljaju narodnu radinost, uglavnom crne
boje, alovi pleteni od vune, dosta obue - uglavnom djeje od broja 33 i
manje. Mnogo flaa i opletenih balona, kaika, etkica za zube,
emajliranih posuda razliitih veliina i oblika - do est litara, mnogo
dugmeta i perli. Zapaen je narodni vez na tekstilu sa sitnim perlama
razliitih boja".
Po naenim predmetima ivanovi zakljuuje: "Ostaci tekstila i
stvari govore da se radilo o naem seoskom ivlju". Ono "na ivalj" za
njega znai srpski ivalj. No, etnografija ne poznaje kao ni laici, srpske
narodne nonje od crnog tekstila, vezene raznobojnim perlama, sa mnogo
dugmadi na njima.
O antropolokim zapaanjima profesor kae: "Na osnovu boje kose
i oblika dlake moe se zakljuiti da se radi o populaciji koja je nosilac
svetle komponente, najverovatnije slovenskog (slavenskog, op.a.) porekla.
Znai u toj raci nije bilo Jevreja i Cigana". Treba li biti antropolog pa
znati da Srbi po boji kose nisu ba "populacija svetle komponente"?(...)
Zagrepanin ing. Ivan Ruevljan opisuje povlaenje svoje vojne
postrojbe 8. svibnja 1945. iz Zagreba prema Austriji: "Ispred nas deset
kilometarska kolona civila, mahom okaca iz Srijema i Slavonije. Oko 600
kola s konjskom zapregom. U kolima u prosjeku dva unuka, snaa, baka i
djed. U svakim kolima, ree mi jedan dida, bilo je najmanje 50 okakih
dukata.
To zlato su snae o blagdanima pokazivale naiveno na svojim
sveanim haljinama, nazvanim zlatarama". Kod Dravograda kolona civila
dijelom je masakrirana. Drugi dio, najvjerojatnije, upuen natrag na
Krini put. Zlatnici su, razumije se, u tom zbjegu bili uiveni u odjeu,
tkanina je istrunula, a zlato ostalo u jasenovakoj zemlji. Koliko je bilo
takvih kolona hrvatskih seljaka s opisanim nanenim stvarima koje su u
Jasenovcu i drugim stratitima ubile Titove postrojbe?(...)
Neistinita je tvrdnja da su partizani u svibnju 1945. u Jasenovcu
nali samo ruevine i zgarita, jer su navodno ustae sve razorili da bi
sakrili istinu. ak iz izjava nekih srpskih "strunjaka" za Jasenovac moe
se nazrijeti istina: logorske zgrade i postrojenja bili su - uslijed
saveznikog bombardiranja (uz rtve) - dijelom oteeni, no velikim
dijelom sauvani, a sustavno je sve uniteno tek pedesetih godina.
Milan Bulaji, glavni "genocidolog", kae: "U stvari, ustaki logor
Jasenovac nije osloboen. etvrta brigada 21. srpske divizije 2. maja
58
1945. prije podne uetala je bez otpora, ustae su (ga) ve napustile".

Ljudi u njemu nije bilo.
U izvjetaju Zemaljske komisije Hrvatske iz 1945. stoji i ovo: "22.
travnja 1945. itav dan i itavu no ustae su bili zaposleni time da
miniraju jednu tvorniku zgradu za drugom, radionicu za radionicom,
skladite za skladitem, baraku za barakom i da tako izazivaju eksplozije i
poare. Tako se itav logor pretvorio u uarenu baklju, a njime je
odzvanjao tutanj eksplozija".
No, Antun Mileti, pukovnik JNA, ravnatelj Vojnoistorijskog
instituta u Beogradu pie 1987. godine: "Jedinice 21.. srpske udarne
divizije postavile su obezbeenje oko biveg logora. Posle izvrenog
uviaja maja 1945., odnosno nakon odlaska komisije, poelo je
raiavanje logorskog prostora, koje je trajalo sve do 1951."(!). Mileti
nehotice odaje i ove istine: "Zato nije sauvan (sic!) odnosno obnovljen
nijedan od logorskih objekata, odgovor se ne moe dati ni do danas"
(1987.!). Zatim: "Granik iznad Save koji je sluio za ubijanje i bacanje
logoraa u Savu, sruen je 1948.(!) godine. Logor je sravnjen sa zemljom i
zarastao u korov i iblje. Tragajui za dokumentima tko je dao zeleno
svetlo da se raisti logor Jasenovac i sve (?) zaboravi, istima se za sada
(1987., op. a.) nije moglo ui u trag".
Podsjetimo se: od 2. svibnja 1945. do potpunog ruenja logora
1951. njime nisu upravljali ustae...
Invalid domobranski asnik Eduard Mika jedan od samo 156
preivjelih zarobljenika ranjenika logora Preko u Zagrebu 1945., kojih je
bilo ukupno 13.672, svjedoi da su mu se nakon niza godina: "Javljali
prijatelji iz logora Preko koji su pukim sluajem preivjeli Jasenovac.
Oni svjedoe da su kolone Krinog puta koje su se od Siska dolinom Save
kretale prema istoku zemlje zaustavljali vojnici 21. srpske divizije u selima
Plesnom, Krapju, i Drenovu Boku, Novskoj i drugdje, a potom ih odvodili
u Jasenovac, gdje su pobijeni bez istrage i suda. Jednostavno su
proglaavani ustaama i ubijeni".
Mnogi od posljednjih ustakih zatoenika Jasenovca stupili su
22./23. travnja 1945. poslije proboja (i povlaenja ustaa) u postrojbe 2l.
srpske udarne divizije. Jedan od dvadesetak i vie idova iz nje, Jakov
Avrama Kabiljo, pismeno svjedoi: "Sa partizanima sam bio u borbi od
Banove Jaruge, 9. maja smo proli kroz Zagreb i nastavili prema
Sloveniji.
24. maja smo se vraali kroz Zagreb, ili pjeice (1) do Slavonskog
Broda, nastavili put sve do Pirota "(1).
Predsjednik Saveza antifaistikih boraca Hrvatske mr. Ivan
Fumi uporno ponavlja: "Povijest opovrgava tvrdnju o poratnim
pogubljenjima u Jasenovcu". Slavko Goldstein kae:
59
"Tvrdnja da za razliku od drugih logora smrti logor Jasenovac

1945. nije bio zatvoren i da su ga nekoliko godina nakon Drugog
svjetskog rata komunistike vlasti koristile u kaznene svrhe, naprosto nije
istina". I dodaje: "Poslijeratni logor Jasenovac izmiljen je tek nedavno,
premda o tome nema traga u dokumentima ni u svjedoenjima preivjelih
logoraa".
O strogo uvanim tajnim slubenim jugoslavenskim dokumentima
o poslijeratnim u logorima zasada samo ovo: neki od njih stigli su, ipak, i
do hrvatskih istraivaa.
A to se tie tvrdnje o "nepostojanju traga u svjedoenjima
preivjelih logoraa", treba istaknuti: ima preivjelih logoraa
komunistikog Jasenovca, no za razliku od ustakog logora nitko od njih
nije puten, nego su pobjegli, ak i iz jame, samo ranjeni, kao onaj jedan
jedini branitelj iz Ovare.
I na koncu iskaz pred dva svjedoka jednog Hrvata preivjelog
stravinu egzekuciju u Titovom Jasenovcu. Po njegovu zahtjevu ostaje,
zasada, samo NN, jer se boji za svoju obitelj.
Naime, glavni naredbodavac te egzekucije, ije je ime svjedok
naveo, iv je jo, a bio je jedan od najviih dunosnika Ozne, zatim Udbe u
Jugoslaviji.
Sredinom svibnja 1945. odveli su ga s grupom mjetana iz kraja
stradalog od etnika i u Drugom svjetskom i u Domovinskom ratu. Imao je
16 godina. Putem kroz druga naselja partizani su sakupljali sve vie ljudi i
u Jasenovac, po prosudbi svjedoka, stiglo ih je tada oko pet tisua.
Zatvoreni u barake, pratili su odvoenje nekuda grupe po grupe, od kojih
se nitko nije vraao. Doao je red na njega. S grupom stigao je na obalu
Save i ugledao rovove s ubijenima prije njih. Nareneno im je kopati jamu
u koju e ih ubijene pobacati. Onima u vojnim odorama nareeno je
skinuti se do donjeg rublja uz stravinu cininu izjavu: "mrtve emo vas
baciti u Savu i otplovit ete do Beograda da se vidi kako su ustae ubijali
Srbe".
Tako su i uinili. Nai znanstvenici su pomnim prouavanjem
nekih fotografija, prikazivanih do danas kao dokumentaciju o ustakim
zloinima u Jasenovcu, otkrili, navedimo samo to, dugmad na
domobranskim odorama.
Preostali iz grupe pokoeni su strojnicama. Svjedok je pao, ali je
bio samo ranjen. Nou se uspio izvui i, neprimijeen, krenuo svome
mjestu. Usput su mu neki ljudi pomogli. Stigao je u svoj dom, ali jedan
lan obitelji, uplaen, odveo ga je u Oznu da se prijavi. Na naredbu:
"Priaj!" rekaoje sve. Glavni koji ga je sasluavao bio je do juer etnik,
viali su ga s kokardom na elu. I tada mu je reeno: "Ovo si rekao sada i
60
nikada vie nikomu ni rijei. Inae - nestat e i ti i cijela obitelj." I utio

je do prije dvije godine.
O Titovom logoru Jasenovac sakupljeno je ve relativno dosta
materijala, no jo nije vrijeme da se sve objavi. Istraivanja se
nastavljaju.
Pred hrvatskom historiografijom, ali i politikom i diplomacijom
stoji krajnje vana zadaa: uspjenim promicanjem istine upoznavati
inozemstvo da se pod imenom logor Jasenovac ne podrazumijeva samo
ustaki logor do 1945., nego i poslijeratni komunistiki koncentracijski
logor Titove Jugoslavije samo za Hrvate. irenje te istine jedan je od
prioriteta u razbijanju pedesetogodinjeg mita o Jasenovcu kao jednom od
dokaza "genocidnosti" hrvatskog naroda i "bezgrijenosti" svih ostalih,
prije svega Titovih navodnih antifaista.
Svjedoci ge Ljubice tefan skoro svi su jasno oznaeni te im
je identitet jasno utvren. Oni nikada za svoja svjedoanstva nisu imali
nikakvih nagrada ni drugih probitaka, ali esto bijahu izloeni
prijetnjama i progonima.
Oni su posve vjerodostojni i, esto, kvalificirani svjedoci, u
smislu prava; vojnim inom, strunom spremom itsl.
Neki se od njih boje svjedoiti otvoreno i u doba RH.
Citirani zapisnici pokazuju ne samo to da iskopane rtve nisu
bile ni idovske ni srpske, nego i to da nisu dolazile iz SRLJ, jer su
imale samo graansku opremu (kiobrane, odijela...), koje u SRLJ nije
bilo, ili hrvatsku vojniku odjeu.
Gospoi tefan treba u svakome sluaju vjerovati.
Prof. Ljubica tefan nositeljica je priznanja Pravednici meu
nevjernicima, koje dodjeljuje Drava Izrael. Ona nije antifaistica, kako
ju pogrjeno etiketiraju neupueni, ve je uporno kritizirala
hrvatoderne lai antifaistikih organizacija u Hrvatskoj. Ga tefan
uinila je u doba NDH vie dobra za idove, nego li antifaistiki
pokret, koji ih je tjerao u ume ginuti.
Zato ju se ne moe okriviti ni za kakvu pristranost. Ona je bila
na Bojoj strani, u obrani svih ljudi.
Gospoa tefan je javno Slavka Goldsteina manje-vie izravno
okrivila za pljaku zlata povaenog iz hrvatskih grobnica u blizini
Jasenovca, toboe nestala ili natrag zakopana. On se nije ni pokuao
obraniti.
Stane je Dolanc, ef jugoslavenske partije i svih obavjetajnih
slubi, 1985. g. u svome referatu prigodom 40. obljetnice tzv. zavrnih
operacija Drugoga svjetskog rata na podruju Jugoslavije priznao da
su samo u tim operacijama titoisti bez suda ubili 60.000-300.000 ljudi.
U deset su velikih svezaka slino svjedoili svi generali, sudionici tih i
kasnijih zloina. Govorahu oni i o poslijeratnim ubojstvima svojih
61
sluaba do dubokih 1950.-ih, priznavajui samohvalno, preko 150.000

zatoenikih rtava u tome, razdoblju nakon tzv. zavrnih operacija,
Bleiburga, krinih putova pa i nakon 1945. godine. To je sve
objavljeno a o tome je odmah izvijestio i Veernji list. Time je stvarno
poeo javni moralni bankrot komunizma u SFRJ.
Za Titov Jasenovac znamo da je njime 1946. i 1947.
zapovijedao titovski vojni porunik Antolij Avramov, inae struni
graevinski referent. A antifaisti i danas lau da toga tabora nije
bilo!!! Tvrde da su se, samo kratko, ondje raiavale ruevine.
Kako to da antifaisti Hrvatske i dan-danas ne priznaju svoje
zloine u Jasenovcu? Jedva smo ih natjerali priznati da je postojala
kakva-takva aktivnost u Titovom Jasenovcu, ali o svemu drugome
idalje lau!
Zato, onda, to skrivaju?
Zato se Goldstein-Fumii protive obiljeavanju hrvatskih
rtava u Jasenovcu?
Zato to trebaju laljivi jasenovaki mit za genocid i dananju
vlast nad Hrvatima te opravdanje antifaistikih zloina nad naim
narodom.
B) Konkretni zloini
Franjo Tuman poeo je otvarati pitanje djelovanja
jasenovakoga tabora u slubi titoistikih snaga, ali to nije posve
razradio kao znanstvenu temu. On je spomenuo nekoliko svojih
drugova kao svjedoke postojanja toga tabora.
Ljubica tefan prouila je rad poratnoga, partizanskog,
Jasenovca do maksimuma svojih sila. Prikupila je relevantne
svjedoke, ali su hrvatski povjesnici, na elu s akademikom Ljubom
Bobanom, krzmali sustavno i znanstveno pristupiti toj tematici.
Je li tome uzrok bio i u injenici da je Ljubo Boban bio
predsjednik Idoloke komisije CKSKH, dok je kompartija postojala pod
svojim jasnim nazivom?
Strah i danas vlada hrvatskom povijesnom znanou,
ponajvie o temi Jasenovca.
Tema o funkcioniranju Jasenovca kao zatoenikoga i, ovaj
puta, ubilakog tabora Brozove Jugoslavije vie je izazovna i nova,
nego li temeljna. Tko je pravilno prouio smisao i djelo antifaizma,
kod nas Brozovoga tipa, zna da on nije mogao ni htio vladati bez
genocida. Koliko je genocid bio poinjen na Bleiburgu, krinim
putovima, u ljudskim domovima, na skrovitim mjestima ili u
zatoenikim taborima, nije za prosudbu titoizma bitno. Broz je
nezakonito poubijao vie od pola milijuna dravljana i pripadnika
62
Nezavisne Drave Hrvatske; to se zna. Imao je izmeu ostaloga i

tabore za izrabu njihova rada i postupnu ali sustavnu likvidaciju; i to se
zna.
Kada je rije o rtvama Titovoga Jasenovca, doputeno je,
pae i neizbjeno, ukazati i na egzekucije izvan samoga Logora.
Treba znati da se u antifaistikoj literaturi kao rtve SRLJ raunaju i
ljudi navodno pogubljeni u podosta udaljenim selima i umama. Ni
sami tabori u Broicama i Krapju ne mogu se raunati kao rtve
Sabirnoga i radnog logora Jasenovca, jer je taj osnovan tek nakon
njihova zatvaranja. Antifaisti se sami razotkrivaju tvrdnjama da je
pola milijuna rtava pokopano na povrini kakvih 2-3 nogometna
igralita (Gradina), to bi se moglo brzo dokazati, ljude iskopati i
dostojno sahraniti.
Zato neki antifaisti vie vole fantazirati o bacanju u Savu,
spalidbi te egzekucijama izvan SRLJ.
Tu se namee prouka rtava Titovoga Jasenovca nastalih i
pokopanih izvan samoga Logora. Neophodno je to jasnije utvrditi ije
jesu stvarno iskopane kosti, koje su antifaisti tako brzo nakon iskopa
zatrpali natrag u zemlju. Antifaisti svoje lai pokrivaju procjenama i
nekakvim zranim snimkama tko zna ega, pa je jako vano, ne samo
injenicama dotui te lai protiv NDH, nego i dokazati, ako rtava ima,
ije su stvarno.
Evo samo nekih od tisua nekanjenih antifaistikih zloina
evidentiranih u njihovim slubenim spisima. Ti spisi neka nam potvrde
antifaistiki genocidni modus operandi jer su via facti najslubenije
mogue priznanje tih zloina s njihove strane.
Izvjee Javnog tuilatva okruga Lika o 26. travnja 1945.)
180
kae : Prilikom ulaska naih jedinica u Gospi, hotimino je ubijeno od
strane nae vojske 12 nedunih osoba veinom ena i djece. Ova stvar je u
ispitivanju i ima izgleda da e se kroz kratko vrijeme tano ustanoviti tko
je bio inicijator i izvrioc ovog djela. Slian sluaj, ali u neznatnoj mjeri
desio se je i u Otocu. Ovo su uzroci da izvjestan broj Hrvatskog ivlja
gleda da je na rad i teorija o uvrenju bratstva i jedinstva samo prazna
pria.
Povjerljivo Izvjee Javnog tuilatva okruga Banija o svibnju
1945.181: Prilikom ulaska u gradove i sela bilo je dosta pljake od
jedinica II Armije. Neki vojnici su tukli jednog odbornika Hrvata sa
opine Stankovac, kotar Glina. Vrlo malo su se obraali na vlast, to je
imalo loih posljedica.
U Sisku je prvi bataljon ne znam koji, 2 dana kasnije to je Sisak
bio osloboen doao u Bolnicu na veer oko 9 sati i odveli su 19 ranjenika
180
181
Javno tuilatvo NR Hrvatske, br. 128/45.

Javni tuilac okruga Banija, pov. br. 6/45.
63
neprijateljskih vojnika i pobili su ih. O tome se malo govori jer vlada

strah.
Sisake su rtve mogle biti pokopane kod Jasenovca.
O partizanskim taborima svibnja 1945. g. pohvalno pie
Omladinski borac lankom Osloboeni Zagreb i njegova omladina182.
Javlja o zboru odranome u Zagrebu poslije ulaska partizana. Teme
su zloinci u logorima gdje ih eka pravedni i neumoljivi sud, zatim da
je meu njima i 15.000 Zagrepana, da su otkriveni mnogi atentatori
na partizane, skriveni po kuama i sl. Logori tada antifaistima ne
bijahu negativno implicirajui (dok ih danas, ako je rije o
nepromidbenome znaenju; izbjegliki, izseljeniki, stradalniki,
izvidniki, mladeni itsl., zamjenjuju izrazom kampovi), ve su to
postali desetljeima uporabe te rijei u antifaistikoj promidbi. U
engleskome te razludbe nema. Pravedni i neumoljivi sud i likvidacije
biti e, oito, obavljeni u logorima, bez suenja, veselila se
antifaistika mlade. Treba jo jednom naglasiti da antifaisti skrivaju
ono to je Titova mlade javno pisala; da postoji mnotvo logora za
one koje sustav ne voli i koji ekaju likvidaciju.
I tajna tuiteljska izvjea potvruju antifaistike pokolje u
okolici Jasenovca; Izvjetaj/Po predmetu Ministarstva unutarnjih poslova
F.D.H. Pov. broj 44/45 od 1/VII 1945 g./O nepravilnim postupcima
pripadnika J.A. prema ratnim zarobljenicima i narodu:
1. Kad je postojao logor u Pakracu da su uvari logora ubili
dvojicu domobrana, zatim tukli narod koji je donosio hranu istima.
Stvar po toj toci nije do danas definitivno ispitana, niti tonost tog
navoda utvrena.
2. Da je u Slavonskoj Poegi u zarobljenikom logoru gdje je bilo
smjeteno 30.000 ratnih zarobljenika ubijena dvojica od strane uvara
logora, radi toga to su primali hranu od naroda.
Na licu mjesta utvreno je po izjavi druga porunika Milana
Uskokovia, Komandanta mjesta Slavonska Poega, slijedee:
Sredinom mjeseca juna o. g. dolo je pred logor 150 civila koji su
donjeli hranu zarobljenicima. Uprava logora dobila je nareenje od
Komande Mjesta Slavonska Poega da hranu prima i zajedniki djeli
meu zarobljenicima. Uprava logora saoptila je to civilima. Donosioci
hrane nisu se htjeli drati tog nareenja, nego su na svoju ruku prilazili
ici i davali hranu kako su kome htjeli. uvari ovog logora nekoliko su
puta opominjali narod da se dri nareenja. Narod je na to poeo
negodovati i aputati izmeu sebe da e razoruati uvare logora i
osloboditi zarobljenike. Straari su odstranili civile i zabranili svaki
prilazak ici, i narodu i zarobljenicima. Zarobljenici se nisu htjeli pokoriti
182
64
Omladinski borac, vjerojatno br. 45., bez datuma, svibnja 1945., s. 1. - 3.
tome nego su ponovno prilazili ici i traili hranu. Kada nije bilo mogue
mirno sprovesti nareenje straarima nije preostalo drugo nego da
upotrebe oruje, predhodno opomenuvi i zarobljenike i narod. Ponovnim
pokuajem zarobljenika, nakon toliko opomena, straari su zapucali i na
taj nain ubili jednog domobrana-ustau i jednog lake ranili. Nakon toga
dogoaja doao je potpukovnik Roc iz taba X. Divizije i zabranio je
upravi logora da vie nesmije primati hranu od civila za zarobljenike.
3. Da je 17. juna 1945 godine u selu Cernik ubijeno 4 domobrana
iz transporta od 3000 zarobljenika koji su praeni iz Slavonske Poege u
Novu Gradiku, i da je istog dana ubijen jo jedan domobran od nekog
majora pitoljem i to sve radi primanja kruha od naroda.
Po toj toki utvreno je slijedee:
tab X. Divizije izdao je nareenje tabu IX. Brigade da sa jednim
bataljonom izvri pratnju tog transporta. Pomonik komesara iste
brigade, drug kapetan Milovan Samardi, izjavljuje u vezi s tim:
Ja sam organizirao ovaj transport, dao upute rukovodiocima.
Postrojio cijelu kolonu, odrao kratki govor i podvukao kakve e izai
posljedice ako bi koji od zarobljenika pokuao bjeati ili napasti pratioce.
Kolona je krenula. Ja sam sa motorom otiao naprijed. Kolonu sam
saekao u selu Cernik kod Nove Gradike. Tu mi je saopteno sljedee:
Da su dvojica ustaa ubijena, radi toga to nisu mogli ii, a druga dvojica
to su pokuala sakriti pod most, a jedan to je zloinaki i razbojniki
napao na komesara ete u najmeri da ga razorua.
Napominje se da je ta grupa zarobljenika ila na likvidaciju, jer su
to sve bili ustae, koljai, andari i policajci.
4. U selima kod Nove Gradike ubijena su razna lica i zakopana u
neprijateljske rovove.
Istina je i utvreno je da du od strane OZN-e IX Krajike Brigade i
to nakon izvida i temeljno provedene istrage, ubijeni 21/VI/45 trojicu
ustaa, a 22/VI/45 jo dvojicu.
5. Da je 20 vojnika IX Krajike brig. ubilo 50 domobrana u umi.
Utvreno je po izjavi komandira strae i zatvora kod okrune
OZN-e Odsjek III kod Nove Gradike, slijedee:
Dana 18. ili 19. juna o.g. dobio sam zadatak da likvidiram jednu
grupu ustaa legionara i andara, ukupno 52. Nareenje mi je izdao ef
Okrune OZN-e. Kako put nisam poznavao, uzeo sam za vodia
predsjednika NO-a Umetljica. Zadatak sam izvrio. Sa mnom je jo iao
isljednik kod OZN-e drug Stevo, sa sedam boraca Narodne obrane.
6. Da je izmeu sela Guletinca i Umetlice naeno 6 ili 8 leeva,
koje su seljaci naknadno zakopali.
Po ovoj toci jo nije nita definitivno utvreno.
65
Javni tuilac za Okrug Nova Gradika vri izvide i o rezultatima e

izvjestiti.
7. Da je od Siska preko Jasenovca do Novske praena od strae
Komande Mjesta Sisak 900 zarobljenih domobrana i da je kod Jarka u
Murotoviu u blizini Jasenovca naeno 5 ubijenih od kojh je jedan bio
zaklan, a drugom razbijena lubanja.
Isto, po ovoj toci nije nita pozitivno utvreno do sada. Izvid e se
ponovno vriti.
M.P.183
Javni tuilac II armije potporunik v.r./184.
Dopustite mi naglasiti najvanije!
Toka 2.: Bez kompleksa priznaje se da je u Slavonskoj Poegi
postojao logor s 30.000 zatoenika. Zato ne bi slian postojao i u
Jasenovcu? Zato bi se to skrivalo i 50 godina kasnije?
Toka 3.: 3.000 ljudi voeno je u Novu Gradiku i likvidirano je
negdje u podruju Jasenovca. To su bili domobrani, a major - ubojica
pravda se da su bili koljai, koji su ili na likvidaciju. I to se priznaje,
kao posve normalna injenica, u komunikaciji unutar antifaistikoga
sustava, ali ne i za javnost.
T. 4.: Pronaeno je 5 ubijenika, ali se ne zna, koliko ih je
stvarno pobijeno i zakopano u rovove! Nitko ne kae, da je tih 5 osoba
iskopano, nego da je utvreno da su nakon temeljite istrage (bez suda!)
ubijeni. Meutim, ne znaju se ni imena, ni, da se tu radi o zakopanima!
Tko zna, koliko ih je zakopano u rovove?! Sela kod Nove Gradike
nisu daleko od Stare Gradike ni podruja Sabirnoga i radnog logora
Jasenovac!
T. 5.: Opet ubijanje pokraj Nove Gradike; 50 priznatih rtava!
T. 6.: Ista sela; opet neutvren konani broj rtava!
T. 7.: Ne znamo to je bilo s 900 domobrana koji su praeni
preko Jasenovca, ali znamo da su antifaisti uznemireni time to je
naeno 5 ubijenih. Ne time to su ubijeni, nego to su pronaeni. Ne
time to je jedan zaklan, nego to je zaklan pronaen. Ne javljaju, gdje
je ostalih 895!
Postoje stotine slinih poratnih izvjea u Hrvatskome
dravnom arhivu, a jo ih je dosta nestalo.
Popis Nestali sa kotara Sisak ima 223 imena i prezimena, uz
napomenu saradnici okupatora185. To nikako nije sve, jer je rodbina
takvih skrivala tragediju. Iako ne moemo dokazati da su i oni
pogubljeni blizu Jasenovca, mora se raunati da je bilo tako. Oito da
se ne radi o likvidiranicima s Bleiburga i krinih putova, nego da su
antifaisti te ljude ubijali u njihovim domovima.
183
Okrugli peat javni tuilac 2. armije.

HDA, JT SR Hrvatske 97, 1945/b.b.
185
HDA JT SR Hrvatske, odjeljenje bezbjednosti, 124/51, kutija br. 124.
184
66
Osobno mi je Milo Petrovi, tadanji ravnatelj CUO Braa

Hanek u Petrinji priao da su mu ustae ubili oca, ali da, kada su doli
partizani, zatvorie Petrinju, te je sedam dana Petrinjica stalno tekla
crvena od krvi.
Antifaisti su znatan dio ljeina svojih rtava posijali u
jasenovakome podruju.
Svjedok Slavko Bai

O radu antifaistikoga tabora u Jasenovcu svjedoi iskaz
gospodina Slavka Baia, koji je u vie navrata dao gospoi Ljubici
tefan i koji je odgovarao na moja te pitanja ge prof. tefan i
knjievnika Vladimira Reinhofera ljeta 2000. godine. Gi tefan se
prijavio kao svjedok postojanja Titovoga Jasenovca i ubijanja u njemu.
Slavko Bai, otca Vinka, rodio se kolovoza 1931. g. u
Derventi. ini se da je bio ivahan djeak, koji je brzo uio, najvie od
svoga otca, koji je bio zdravstveni tehniar u derventskoj bolnici i
kojemu je svakodnevno dolazio na posao.
Kao mladi bio je mobiliziran pred konac Rata, naao se na
Bleiburgu, zarobljen upoznao antifaistikoga politikog komesara,
prezimena Primorac, koji se vraa iz Dachaua a cilj mu je Slavonska
Poega. Pred kraj duga i opasna pjeaenja nali su se svibnja 1945.
g. u bivemu Sabirnome i radnom logoru Jasenovac.
Slavko Bai odgovara smireno i koncentrirano, sluei se
zapiscima napisanim svojom rukom. Ne pokazuje pretjeranih osjeaja
i pristranosti, slui se pristojnim rjenikom, nema znakova senilnosti.
Svrio je srednju kolu a jo kao dijete mnogo je o smrti i ljeinama
nauio od svoga oca, koji je bio medicinski tehniar u derventskoj
bolnici.
Tada, koncem svibnja 1945. g., antifaisti su Baievu
zatitniku Primorcu i Baiu u Jasenovcu o Taboru govorili: Tu je puno
posla, kako su ustae ostavili nered. Puno su ostavili, te lee tijela, treba
srediti te mrtvace.
Dovueni u jasenovaki tabor, u posve nejasnu statusu,
Primorac, Bai i jo sedamnaest ljudi nalo se u vlasti partizana na
elu s ovjekom kojega Bai prepoznaje kao dananjega Josipa
Manolia, s tadanjim nadimkom Mali. Ostave ih prespavati i nekakvoj
zgradi.
Premda je njegov zor bio sveden na sami ulaz i manje od sto
metara, Bai kae, da nije bilo ruevina te da je vidio dvadesetak
ljeina. Manoli i njegovi partizani rekoe im, da su to rtve ustakoga
terora. Nu, Bai je znao kada su Hrvati napustili SRLJ.
67
Bai: A ja radim kod babice u Derventi. A ja znam kada ovjek

lei tri dana i on se usmrdi, ne moe mu prii. A bilo ve 20 dana. A
nema nikakvog mirisa. Uope nema krvi, nema nita. Nema nita.
Pri bijegu su Bai i Primorac uspjeli izbjei usud skupine s
kojom su doli, te Bai dalje svjedoi: I mi iziemo van, ja otvorim
vrata i nabacana je grupa s kojom smo doli () Moja grupa je zavrila
tako. Devetnaest nas je krenulo. Svi su poginuli. Ova grupa naa.
Zatim, o ostalim hrpama ljeova: Nema krvi, nema rane, nema
smrada. Friko ubiti.
Tako Manoli i njegovi ubojce nisu uspjeli prevariti maloga
Slavka Baia, sina zdravstvenoga tehniara iz Dervente, to mu je i
spasilo ivot.
Komunist Dragutin krgati, 31. oujka 1956. g. pred sudom u
Zagrebu, o proboju 22. travnja 1945. 186: One zatoenike koji su ostali u
logoru zatvorili su u jednu zgradu i tu zgradu minirali, tako da su
zatoenici unutra izginuli. To sam ustanovio, jer sam nakon dva mjeseca
iao na lice mjesta sa komisijom za utvrivanje ratnih zloina i nali smo
zgradu poruenu a u ruevinama veliki broj ljeeva. Malo se zaletio; bilo
bi prirodno, da je povjerenstvo odmah u svibnju identificiralo i
pokopalo rtve. On sam ne kae da je prepoznao ijednoga svoga
druga, od 400 njih, makar po odjei, obui i sl. Oito da su rtve bile
svjee, hrvatske. Inae bi se ve bile raspale i postale leglom zaraze
te rtvama raspadanja i trulei, to ak ni antifaisti ne bi dopustili
tijelima svojih drugova.
Mali je Slavko Bai znao ono to i krgati; da se ovjek,
osobito po vruini, brzo raspada. Nu, Baia se nije smjelo ni
spomenuti, a krgati, kao i Goldsteini, Melita vob, Duan Bilandi i
slini, ive od mrtvaca.
I inae je odnos antifaista prema svim skupinama naknadno
iskopanih ljeina posebno pitanje i odlian dokaz, da iskopani nisu bili
njihovi druzi. Na istoj je crti i injenica to antifaisti, koji tvrde da su
utvrdili da su na povrini od nekoliko nogometnih igralita pokopane
ljeine vie od pola milijuna ljudi, nisu te ljude iskopali, identificirali do
maksimuma individualnosti i dostojno pokopali.
Sve to potvruje da su svi preuzetniji antifaistiki navodi o
broju rtava i njihovoj dokazanosti ista la!
Slavko Bai za vjerojatnoga ubojicu svoga pratitelja Primorca
kae da bi mogao biti Josip Manoli.
Na snimci istoga razgovora sa Slavkom Baiem postoji i iskaz
ge Ljubice tefan, kojim ona jasno tvrdi da je Hrvate i druge rtve u
Jasenovcu strijeljao Titov general Jefto ai i da je tom prigodom
jasno izrekao svoju nakanu prikazati svoje rtve kao rtve tobonjega
186
68
HDA JT SR Hrvatske, odjeljenje bezbjednosti, 124/51, kutija br. 123
terora NDH. Gi tefan treba u tome vjerovati, jer je imala i posve

pouzdana vrela i jer sve okolnosti pa i naknadni postupci Jefte aia
svjedoe tome u prilog.
Baievo svjedoi da su on i njegova skupina u jasenovaki
tabor bili dovedeni jednoga svibanjskog popodneva. Tada je 17
njegovih i Primorevih drugova s povratnikoga mara postupno
izvoeno iz zgrade i strijeljano.
Bai i Primorac shvatie da im prijeti ivotna opasnost.
Pomalo se sluei Primorevim iskustvom i stvarnim statusom
dahaukoga logoraa i predratnoga komunista, njih se dvojica uspjee
izvui. Odmah su morali s puta i u kukuruz, jer se u Tabor vraao
Manoli. Doskora vidjee Manolia i neke partizane kako jure dipom,
traei ih. Potraga je trajala do jutra.
Potvrdu nam implicite daje Milan Bulaji u knjizi koju naslovljuje
Tudjmans Jasenovac myth. Pitao je Stevana Adamovia, zapovjednika
4. brigade 21., srbijanske, divizije, koji odgovori187: Ne! Nikada! Nikada
Jasenovac nije bio logor Jugoslavenske armije. Moj je najstariji brat
Mihajlo bio jasenovaka rtva. To je kao da pitate ubojicu, je li ubio, pa
kad ovaj odgovori da nije, zakljuite da nikako nije. Takva ispitivaeva
logika potvruje krivnju obojice. Jednostavno, nije bilo razloga da se
SRLJ hrvatskih vlasti ne pretvori u logor titoistikih. A isticati rtvu
svoga brata kao dokaz da to nije moglo biti, jasno pokazuje Bulajievu
laljivost. Upravo to, to mu je toboe brati bio rtvom i to to on
naglauje, poveava sumnju u njegov iskaz.
Inae, 21. je divizija prva ula u SRLJ, ali je odmah produljila
za Zagreb, u koji je takoer ula prva ubijajui po dojavama lokalnih
antifaista sve do kojih je mogla doi. ak se i okorjeli jugokomunist
Miroslav Krlea morao skrivati u vrapanskoj ludnici.
Komunistika evidencija
Priznanje nam daje i antifaistiki dokument, raen oito po
narudbi uz pretpostavku da e vjeno trajati diktatura u kojoj se nee
smjeti kritizirti komunistike lai188:
Haberle Vladimir, Roen 1902. u Zagrebu.
Sudac kotarskog suda u Zagrebu. Uhapen 1944.
Ubijen 5. svibnja 1945. u Jasenovcu.
Izvori: Arhiv Hrvatske: Zb-PRP Razni spisi i podaci - studenti,
pravnici i advokati poginuli u NOB-i, kut. 63. Zb-PRP Upitnik i Kartoteka.
Arhiv Jugoslavije: Fasc. 110 dos. br. 2407.
187
188
Tudjmans jasenovac myth, s. 55.

Projekt Dotrina, knj. 24.
69
Da je bio ikako, makar i zabunom, povezan s antifaistima, bilo

bi to pisalo. Ispada da su ga vjerojatno zarobili antifaisti i onda 5.
svibnja, kada ve odavno nema Sabirnoga i radnog logora Jasenovac,
rasputenoga odmah poslije pobune 22. travnja i u doba, kada su na
tome podruju srbijanske 21. i 51. divizija, ba oni; antifaisti, ubili.
Za Vesnu Mareti antifaisti tvrde da je189: ubijena u Jasenovcu
u travnju ili svibnju 1945.. To sigurno - u svibnju, jer se nikome nije
isplatilo lagati da su ju ubili antifaisti.
Za Branka Kolaria Kohna, Leonova sina190: Ubijen poetkom
svibnja 1945. u Jasenovcu. Poetkom svibnja Sabirni i radni logor
Jasenovac nije imao zatoenika, ali su onuda haraile 21. i 45.
srbijanska divizija, ojaane probojnicima od 22. travnja. Samo su
antifaisti tada ondje ubijali.
Slino je toboe prola i Mija (Mira) Kolari Kohn, Leonova 191:
Odvedena u Loborgrad 1942. potom u Jasenovac, gdje je poetkom
svibnja 1945. ubijena. U to doba ne samo to vie nije bilo hrvatskoga
logora, nego je ve mjesecima trajalo povlaenje logoraa na
sjeverozapad Hrvatske, da ne bi stradavali od antifaistike vatre i
bombi.
Ne treba uditi idovstvo tih rtava. Uza sve zapreke hrvatska
je Komisija za utvrivanje rtava rata i poraa dokazala najmanje 250
idovskih rtava s podruja NDH koje su poubijali antifaisti.
Slino se skriva i Matiju Jurkova192: Ubijen je 24. travnja 1945. u
Staroj Gradiki, iako ondje logora ve odavno bilo nije. Oito da su ga
ubili antifaisti, vjerojatno kasnije.
Za Ljubu Iviar antifaisti piu da je ubijena u Jasenovcu krajem
travnja 1945.193. Trebalo je to je mogue vie smanjiti broj onih koje
pobie antifaisti, pa su te rtve pripisivali hrvatskoj dravi.
Kod Marije Molnar slino194: Ubijena je u travnju 1945. prema
jednim izvorima u Lepoglavi a prema drugima u Jasenovcu.
Ljubica Kneevi nije mogla biti ubijena, osobito kao obina
domaica iz Zagreba u Jasenovcu krajem travnja 1945.195 od strane
hrvatskih vlasti. Tako ni Pero Marievi, Ivanov196. Oboje bez
antifaistike povezanosti. Oito da su ih ubili antifaisti, pa se
naknadno obitelji nisu usudile dokazivati tu injenicu.
189

191
192
193
194
195
196
190
70
Boko Selakovi197: odveden je u Jasenovac, gdje je ubijen 25.

travnja 1945. Tada su ga mogli ubiti jedino antifaisti, vjerojatno u
okolici Jasenovca.
Slino se pie i za Dominika Supila, za kojega antifaisti tvrde
da je198: Ubijen u Jasenovcu 23. travnja 1945.
Sve su to primjeri antedatiranja smrti. Ubijenici nisu antifaisti,
pa je jasno da su ih antifaisti ubili a smrt poslije predbacili Hrvatima.
Vrijeme poslije ukinua Tabora izmislie, da ne moraju traiti
svjedoke.
Imbro Iviar, ure, Petra199: Uhapen 28. veljae 1943. Odveden
u Savsku cestu u Zagreb, a potom u Staru Gradiku i Jasenovac. 5. svibnja
1945. odveden od ustaa i zaklan. Njegovo mrtvo tijelo ustai su bacili u
Savu.
5. su svibnja u Jasenovcu bili samo antifaisti i samo su oni
mogli klati i bacati u Savu. Ovo s bacanjem u Savu nadovezuje se na
antifaistiki hrvatoderni mit, premda je vremenski nemogue a
logiki suludo; hvaliti se ubijanjem civila u doba kada je Hitler ve
mrtav a nad hrvatskim narodom nadvija se genocid.
Jakob Jurani200: Uhapen u jesen 1944. i poslije stranog
muenja ubijen u Jasenovcu - svibnja 1945. Najmanje ubojstvo a
vjerojatno i muke - antifaistiko su zlodjelo.
Alfons Prister, Jeronima, trgovac, sigurno je kranin201: Uhapen
je u prosincu 1942. i interniran u Staroj Gradiki. Ubijen je u logoru u
svibnju 1945. Gradika je bila rasputena mnogo prije. A svibnja 1945.
nju su drali jedino antifaisti. Treba znati da su oni ubijali i mnoge
zatoenike i druge nepoudne osobe sa svoje strane.
Jala Stareina, iz Igria pokraj Donje Stubice. Suraivala je s
tzv. NOP-om pa su ju 1944. uhitili i poslali u Staru Gradiku 202: a potom
u Jasenovac, gdje je svibnja 1945. ubijena. I nju su mogli ubiti jedino
antifaisti, jer od 22. travnja ondje vie nije bilo hrvatskoga logora, a 2.
su svibnja oni ve zauzeli i njegove ruevine.
Poseban su sluaj Vidii. Navodim cijele evidencijske listie203:
Vidi Mirko, Roen 1901. u selu Preec, Dugo Selo. Zemljoradnik.
lan lijevog krila HSS-a, simpatizer KPJ. Aktivno je suraivao s
NOP-om. 6. sijenja 1945. uhapen i odveden u Jasenovac gdje je i ubijen
u svibnju iste godine.
197

199
200
201
202
203
198
71
Izvori: Arhiv Hrvatske: Zb-PRP Upitnik i kartoteka.

Tu je i204: Vidi Ana
Roena 1903. u selu Preec, Dugo Selo. Kuanica.
U vrijeme rata kao ilegalka radila u Zagrebu, gdje je bila
predsjednica AF-a. Uhapena od ustaa 1. studenog 1944. i odvedena u
Jasenovac gdje je ubijena u svibnju 1945.
Izvori: Arhiv Hrvatske: Zb-PRP Upitnik i kartoteka.
Arhiv IHRPH, Zagreb: MG-75/II,19.
Lijevi HSS-ovci nisu svi bili korisni onima, koji su se ve bili
uvukli pod komunistike skute. Prirodno da su ovi, partizanski, HSSovci pobili hrvatske. U Jasenovcu ih Hrvati svibnja 1945 vie. nisu
mogli ubiti a jako je indikativno i to, to se kae u svibnju, a ne poetkom
svibnja te, da o cijelome sluaju nema vie razliitih vrela. Inae, u
sluaju Mikine i drugih, antifaisti vole isticati smrt HSS-ovaca u
Jasenovcu, ne bi i tako hrvatsku dravu pokazali tetnom za hrvatski
narod.
Josip Tuek205: Odveden je 1941. u Jasenovac i tamo ubijen u
svibnju 1945. Osim to negira la o ubijanju svih trogodinjaka
(osuenika na najteu moduu kaznu glede SRLJ tri godine
zatoenitva) taj tekst potvruje tolerantnost vlasti prema recidivistima.
ovjeka su po svemu sudei ubili antifaisti, moda potkazana, moda
sumnjiva kao Hrvata
Marija Zagorec, antifaistika naklonica206: Prema drugim
izvorima, ubijena je u svibnju 1945. u Jasenovcu. Jedna od mnogih
rtava antifaistikoga terora.
Slina je i sudbina, takoer komunistikoga naklonika, Milana
Antika207: Ubijen je u Jasenovcu 1. svibnja 1945..
Franjo Trautmann208: Uhapen 1941. i odveden u logor
Loborgrad, a zatim u Jasenovac, gdje je uoi osloboenja 1945. ubijen.
ega osloboenja? Antifaisti su Jasenovac zauzeli 2. svibnja, to
znai da su ga jedino oni, budui da Tabora vie ondje nije bio od 22.
travnja, mogli ubiti.
Iako su direktive bile zapisati rtve do 8. svibnja 1945., meu
idovskim popisima ima i ovakvih (poetak prezimena nejasan)209:
po Leon, priblina starost 42-Jevrej-zubar-krivac (pie na vrhu, pa se
podrazumijeva)-ustaa-mjesto zloina Jasenovac-12.1945.. Mnogo je
idova bez ivota ostalo uslijed antifaistike pljake o koncu Drugoga
204

206
207
208
209
ZKRZ guz, spis 2235.
205
72
svjetskog rata. Takvih je hrvatska Komisija za utvrivanje rtava

Drugoga svjetskog rata i poraa utvrdila 250, pa su ju antifaisti 2002.
godine ukinuli.
Antifaisti su u svojim popisima, izravno ili posredno, priznali
stotine ljudi koje su sami likvidirali u Jasenovcu. I to u popisu kojemu
je bilo cilj izmisliti to vie rtava faizma i podmetnuti rtve
antifaizma kao takve (vidi prije) Nezavisnoj Hrvatskoj. Granice su
toga popisa odreene osmim svibnja (iako se to ponegdje prelazilo), a
antifaistiki su jasenovaki zloini tek onda poinjali uzimati maha.
Da se Projekt Dotrina zabavio i kasnijim zloinima, u
Jasenovac bi najvjerojatnije bile pripale tisue nedunih rtava
titovskoga reima. Vidjesmo, uostalom, kako je mladeni antifaistiki
list ve 1945. g. sretno tvrdio da 15.000 Zagrebana boravi u
logorima, gdje ih eka pravedni i neumoljivi sud210.
Kvalificirani svjedoci
Gospoa tefan nije svoje spoznaje o Titovome Jasenovcu
objavila samo jednom, ve i u zbornicima u kojima su sudjelovali
mnogi znanstvenici211. Ona ih je objavljivala i u drugim knjigama212 i
asopisima.
Ga tefan ima i kvalificiranoga svjedoka, kojega sam imao
ast upoznati: Dr. Ivo Paspa, lan Hrvatskog drutva politikih
zatvorenika, bio je u raznim logorima od 4. kolovoza 1945. do 4. kolovoza
1948. Svibnja 1946. s drugim logoraima prebaen je iz logora Sisak Viktorovac na rad u Glinu, poslije mjesec dana vraen u Sisak, a zatim u
skupini kolega vlakom upuen u Jasenovac, gdje su ruili glavni zid i
ciglanu. Godine 1997. on daje pismeno svjedoenje: Posao je bio
strahovito teak, ruke krvave od opeka, hrana nikakva, a postupak prema
zatoenicima krajnje neovjean, ponajprije zahvaljujui nekom
komesaru, Crnogorcu, koji je oito imao zadatak samo vikati i muiti nas.
Zapovjednik logora bio je pristojan podporunik, imenom Miro.
Kako smo ruili juni dio zida, na kojemu su se vidjele rupe od
zrna, naili smo na vrlo mekano i rahlo tlo, pa smo onim alatom, koji smo
imali proakali mekanu zemlju. Naili smo plitko zakopana tjelesa u
odorama Hrvatske vojske, kao i tjelesa u odorama na koje su bile naivene
eljezniarske oznake. Kako je bilo Ijeto, a tjelesa jo neraspadnuta,
smrad je bio nesnosan.
210
Omladinski borac, br. 45., bez datuma, svibnja 1945.

Hrvatski rtvoslov, knj. i., s. 213.
212
tefan, Mitovi i zatajena povijest, s. 181. i 182.
211
73
Taj pojas rahle, jo neslegnute zemlje, bio je irok pet do est

metara, ali o duljini ne mogu nita sa sigurnou kazati, jer nas je ve
spomenuti na gonitelj otjerao, zaprijetivi da e nas sve pobiti, kaemo li
komu makar rije o onomu to smo vidjeli.
U Jasenovcu sam proveo oko mjesec i pol dana, nakon ega je
moja skupina prebaena u Staru Gradiku. Nikad, meutim, nisam zaboravio grozomoran prizor iz jasenovakog logora.
Paspa je ono to se u pravu zove kvalificirani svjedok. On je
bio fiziki nazoan a ima i intelektualnu, strukovnu, udorednu i svaku
drugu kvalifikaciju da bi trebalo vjerovati ono to iskazuje. Vano je i to
to je svjedok prima facie i to jasno govori to je vidio. U
antifaistikoj literaturi svjedoka prima facie skoro nema a oni koji tako
iskazuju uvijek su jako neodreeni i ne znaju nijednu provjerbenu
okolnost. Nemogue je provjeriti gdje se zloin dogodio ili gdje su
rtve pokopane pa i jesu li ti ljudi ikada postojali. Ponavlja staloenost i
objektivnost stava i iskaza.
Inenjer Matija Helman robijao je 1946. godine u Staroj
Gradiki. S drugovima je bio zaduen raditi na ureaju konaita u
jasenovakome taboru. Izgradili su zahode i kuhinju213. I njegova su
svjedoanstva okolnosna i staloena.
Zapisnik Zemaljske komisije o iskopima u travnju govori kako
su se energino roaci navodno prepoznatih 109 rtava usprotivili
tome, da se ljeove opet zakopa s neidentificiranima, ali i da je meu
potonjima bilo dosta muslimana214. Zapisnik o iskopima u svibnju ze
godine kae, da se za, procijenjenih, 1.000 ubijenih iskopanih u umi
Meustruje nitko od mnotva interesenata nije zauzeo i da ih se
natrag zakopalo, jer su bili potpuno raspadnuti215!
Sumnjivo! Bio bi se tko sjetio barem sveano ih zakopati,
prebrojiti ih, staviti oznake i spomenik, da se radilo o antifaistima.
General JNA, Franjo Tuman, pisao je, predbacujui Radovanu
Trivuniu (ravnatelju Spomen-podruja Jasenovac), da je morao
znati216:
() drugo, da je taj prostor (Jasenovac-Gradika) posluio za
logor novim vlastima, najprije jedinicama Jugoslavenske armije a zatim i
civilnim vlastima NR Hrvatske, u kojem se likvidiralo zarobljene
pripadnike oruanih snaga i vlasti NDH,
tree, da 1946./7., prema tome, - bez obzira na iji nalog i s
kakvim uinkom - nisu unitavani samo tragovi ustakog logora, ve i
onog poslije njega.
213
tefan, Mitovi i zatajena povijest, s. 183.

ZKRZ guz, kutija 10.
215
ZKRZ guz, kutija 10.
216
Tuman, Bespua povijesne zbiljnosti, s. 174.
214
74
Meni je osobno ta povijesna injenica znana, kako iz razgovora s

visokim vojnim i politikim dunosnicima, tako i posredstvom drugih
svjedoka i ljudi koji su tu jasenovako-gradiku istinu spoznali i na
povijesno-dogoajni nain.
Uporaba jasenovakog logora od vojnih vlasti jedinica NOVJ, a i
sigurnosnih organa noverevolucionarne vlasti, nije bila nikakva iznimka.
U zavrnim operacijama i neposredno poslije rata koriteni su naravno i
bivi logori (u Srbiji npr. i banjiki), jer su za zarobljenike morali biti
otvarani i novi.
Antifaisti su se razotkrili; jednom tvrdei da su Hrvati sruili
sav tabor pri povlaenju, a kasnije optuujui za takvo djelo komuniste
Hrvatske kasnijih desetljea, toboe da bi se skrilo genocid. Kada Ivo i
Slavko Goldstein manijakalno tvrde da nema dokaza za postojanje
antifaistikoga zatoenikog tabora kraj Jasenovca poslije 15. svibnja
1945., i to je priznanje da ga je bilo. Osobito, znamo li loginu stvar;
da su takvi tabori postojali u svim zatvorima, u Zagrebu na Savskoj itd.
Ljeine govore
Komunisti su kao protuhrvatski dokaz pokuali podmetnuti
skupinu preslika dokumenata po svome izboru. Prvi je Obdukcioni
protokol za 42 lea raznih polova izvaena iz reke Save kod Beograda
sainjen od strane Gradskog poverenitva Zemaljske komisije za
utvrivanje zloina okupatora i njegovih pomagaa u Beogradu 13. maja
1945. godine217: Pregled leeva je vren u prisustvu lanova komisije za
ispitivanje ratnih zloina
1./ Muki le dug 177 sm., bez kose, zuba ouvanih, oko 30 god. U
potiljanom predelu na 4 sm, iza desnog uva otvor 9 x 7 mm. eona kost
razmrskana. Obuen; vojnike akire sivomaslinaste, gae bele dugake,
arape vunene crne sa gume podvezicama od automabilske gume.
2./ enski le dug 165 sm, kosa plava duga 25 cm, zubi ouvani,
svi. Oko 25 g. obuena: haljina sa kratkim rukavima plave boje tofana.
Kaputi od braon tofa, sa dva krznana depa s preda, kombinezon sa
crveno plavim kockama, gaice od trikoa krem boje.
U slabinskom predelu sa desne strane ulazna sana 18 x 11 mm.;
izlazna u desnom pojasnom predelu na 6 sm. ispod rebarnog luka 30 x 28
mm.
3./ Muki le dug 173 sm, kosa otpala, brada ria duga do 3 mm,
proseda. Zubi delom nedostaju, trei i etvrti u gornjoj vilici zlatni.
ivotno doba oko 45 godina. Go le.
217
Mileti III., s. 465.-472.

75
U potiljanom predelu na 13 sm. iza korena levog uva a na 6 sm.

iza desnog vlazna rana 8 x 7 mm. a izlazna kroz nosnu duplju. Nosna kost
izdrobljena.
4./ Muki le dug 180 sm. kosa crna do 12 sm, brkovi i brada
kestenjavi do 3 mm, obuen: crni vuneni demper kratki rukavi, rukom
raen. Koulja od belog seljakog platna, gae dugake lanene, arape
runi rad crne vunene. Zubi ouvani, svi. Oko 25-30 godina ivota.
Ulazna rana u desnom obraznom predelu na 4 sm. od korena nosa
a izlazna u patiljanom predelu s otvorom 4 x 3 sm., od koga se pruaju
mnogostruki prelomi koji idu preko potiljane na temene kosti k bazi
lobanje. Ruku vezanih icom pozadi.
5./ Muki le dug 167 sm. kosa crna do 2 sm, zubi ouvani svi. Oko
25 godina. Obuen: vojnika bluza, demper braon boje, runi rad, sa
kratkim rukavima vunieni. Gae bele dugake, koulja od srpskog platna
krpljena, arape bele vunene runi rad
6./ Muki le dug 167 sm., zubi svi, ouvani. Oko 30 godina. go. U
levom dojkinom predelu a na 2 sm. ispod bradavice otvor 11 x 9 mm. na 2
sm. ispod njega otvor 9 x 7 sm. izlazne rane na sredini leve pleke
otvorima 27 x 16 mm. i 23 x 11 mm. Ruku vezanih pozadi icom; o kojoj je
obeena gvozdena karika teine oko 2 kg..
Zatoenici Sabirnoga i radnog logora Jasenovac nisu imali
vojnike hlae ni seljaka odijela, a zatoenica u Taboru tada vie nije
bilo a one koje su bile prije imale su, kao i mukarci, posebna odijela.
Zatoenici nisu bivali vezani icom, a jo manje optereeni utezima.
Uza sav napor, Zapisnik nikako ne moe dokazati hrvatsku pa ni skriti
antifaistiku krivnju. A radi se o izabranu zapisniku! Kakvi li su tek
ostali?
14. svibnja datiran je zapisnik obdukcije jo 54 ljea218, a tako
traje do srpnja.
U toj su knjizi probrani zapisnici, namijenjeni jugokomunistikoj
svrsi i ojaaju mrnje prema Hrvatima, uklopljeni u Miloeviev prodor.
Znai da posve sigurno ima i drugih zapisnika, do kojih mi ne
moemo, a u kojima se jo jednoznanije vidi da se radi o rtvama
antifaistikoga terora.
Neki elementi iz tih zapisnika, za neke rtve, sugeriraju da bi
mogle biti rtve sa strane antifaista. Ali auktorski napor (i sastavljaa
zapisnika i auktora Knjige) da se to istakne sumnjii te zapiske.
Recimo, tvrdnja da je odjea od srpskoga sukna i sl. Drugdje nije bilo
tako jasnih indicija, ve se govorilo da su, primjerice, rtve u vojnim
akirama. To znai da se radilo o hrvatskim ili nama saveznikim
vojnicima koji se naoe u antifaistikim rukama, a tursko-srpski izraz
218
76
Mileti III., s. 473.
ne mijenja sutinu. Knjiga navlai i potencira srpskost onoga sukna

(mada se ono prodavalo i rabilo i u Hrvatskoj i tijekom Rata), a prikriva
da su zarobljenici mogli biti jedino Hrvati i saveznici.
Ono to indicira na srpskost (a i to samo nekih, malobrojnih)
rtava doplavljenih do Beograda nevjerodostojno je, a ono to govori o
njihovoj hrvatskosti nevoljko prua posve dovoljno indicija za konaan
zakljuak.
To je samo dio primjer, dovoljnih za tipiziranje. To je izvjee
neobjektivno, jer a priori krivnju stavlja na Hrvate pa tako sugerira i to
od ijega je platna koulja.
Istina je suprotna.
Antifaisti su nam u Miletievoj knjizi predoili manji broj
zapisnika i to samo onih, koje su oni birali. U Hrvatskome dravnom
arhivu postoje jo desetine listova s preslikama tih zapisnika, pa i koje
nisu objavljene u Miletievoj knjizi219. One su dobivene iz Beograda,
pa je jasno da ih u tome gradu ima mnogo vie, a Mileti je birao one
koji zvue najmanje hrvatski.
Komisija je osnovana savezno odluci 2. sjednice AVNOJ-a, 30.
studenog 1943. g., tijekom 1944. g. Beograd je u rukama antifaista
bio od 20 listopada 1944. g. Proboj je u Jasenovcu poinjen 22.
travnja 1945. i od tada u Taboru nema veega broja zatoenika.
Od 20. listopada 1944. do 22. travnja 1945., dok Sabirni i radni
logor Jasenovac postoji kao tabor pod hrvatskom vlau, nema
izvjea o ljeinama koje doplutavaju do Beograda, koji je pod
antifaistikom vlau.
Antifaisti su Tabor zauzeli 2. svibnja 1945. g.
Prvi je zapisnik o ljeinama koje dolaze Savom do Beograda
datiran 13. svibnja 1945. g.
Logiki, to znai da je postojala komisijina dunost utvrivati
zloine i tijekom 1944. g. Od 20. listopada 1944. Komisija je u
Beogradu te ima sutinski iste preduvjete za skupljanje ljeina iz Save
i zapisnike o tome kao i 13. svibnja 1945. g. Tada je Sabirni i radni
logor Jasenovac u rukama hrvatskih vlasti. Takvih zapisnika nema!!!
Najkasnije 2. svibnja a vjerojatno ve poslije 22. travnja 1945.
Jasenovac je ostao u potpunosti bez zatoenika. Od 2. svibnja 1945.
nadalje Jasenovcem vladaju antifaisti. U 11 dana, od 2. - 13. svibnja,
prolo je cca 250 sati. Ako je brzina Rijeke bila 1 - 2 km/h, eto nas od
Jasenovca do Beograda.
Uostalom, tada antifaisti vladaju cijelim tokom rijeke Save, pa
su rtve mogle doi iz vee blizine. Treba znati da je, poslije krakih
jama, bacanje u Savu bilo tada glavni antifaistiki izum kako izmisliti
stotine tisua rtava, a da se nijednu ne iskopa. Pojele ribe. Tek su
219
HDA, JTSRH, Optunica Paveli-Artukovi.

77
kasnije, pod utjecajem mitologije o njemakim taborima, razvili

pomonu priu; o spaljivanju u peima.
Kod jama se osramotie, jer, iako se svakodnevno skupljahu
oko njih slavei neke godinjice, ne izvukoe skoro nikoga. Hrvati su,
naprotiv, poevi od 1995., izvukli tisue posmrtnih ostataka
pripadnika hrvatske vojske i ivlja iz takvih jama.
Antifaistike su prie o Piccillijevim peima, kada bi govorile o
desetinama ubijenika, izazivale podsmjeh samih zatoenika, koji su
znali kako su to neznatne sprave bile.
Ostala je Sava. I injenica da ljeine u njoj nisu bile registrirane
(osim u sumanutoj promidbenoj poeziji komunista - cionista I. G.
Kovaia, pisanoj u Zagrebu), dok ih nisu u nju mogli baciti jedino
antifaisti. injenica, da je ustako bacanje ljeina u Savu tada bilo
moderan mit, otklanja partizanske razloge opreza, kakve su imali
Hrvati.
Hrvati, da su i htjeli, nisu smjeli ljude javno masovno
protuzakonito ubijati, jer bi ih za to bili prozvali Nijemci, Talijani ili
etnici, a nikako nije dobro za hrvatsko puanstvo, da im se drava
bavi takvim postupcima.
Antifaisti, naprotiv, imahu potporu Istoka i Zapada za genocid
nad Hrvatima, za demonstrativno ubijanje. Osim toga, ako se to moglo
na brzinu prebaciti kao krivnja hrvatskoga naroda, trebalo je to prije
upotpuniti tada moderan mit o ubijanju i bacanju u Savu - konkrentim
dokazima; ljeine su stvarno plutale po Savi.
O radu antifaistikoga tabora u Jasenovcu poslije 2. svibnja,
kada je Jugoslovenska armija ula u to mjesto, svjedoi nam i ve
spomenuti Slavko Bai. On je, spasivi se od strijeljanja zahvaljujui
svome komunistikom zatitniku Primorcu (koji je, izgleda, ipak na
kraju zaglavio) sklonite naao u slavonskim selima a kasnije se
prebacio u svoje mjesto, pokraj Dervente.
Bai: To je ve bio sedmi mjesec, dola mama i doemo mi u
Duboac, mrtvaci plivaju Savom.
Ivezi: Taj Duboac, je li on nizvodno od Jasenovca?.
Bai: Da, prema Brodu Slavonskom, prema Slavonskom Brodu.
Recimo da je tu negdje oko 50 kilometara. Tako negdje oko 50 kilometara.
Srpanj mjesec. Ja se vraam kui u Derventu. Iz tih Banovaca (???). I
mrtvaci plivaju. I ovaj ovjek koji vozi tu (skelu???), kad netko pita:
Ljudi to je ovo, to ovo pliva, kae: To ovi ustae to su pobili u
Jasenovcu, to su pobacali u Savu, ustae pobacali, sad ti mrtvaci plivaju.
A ja onako, kao dijete, napravio sam jednu glupost, skinem se u gae i iz
amca skoim. Ona matica, kad je mene povukla dolje niz Savu, mater
plae; dijete e mi se utopiti.
A ja kaem: Jedan je osto iv. Jedan je iv osto.
78
Kad ovaj govori, ubjeivao narod, kako su to ustae pobili.

Ivezi: Jesu li se mogle vidjeti uniforme?.
Bai: Ma to su. Molim vas lijepo, uniforme! Pa to je sedmi
mjesec. ustae su se u etvrtom mjesecu rijeili Jasenovca. Otkuda?.
Ivezi: Jesu li se uniforme vidjele?.
Bai: To je bilo na pedeset metara. Ne moe vidjeti. Nita ne vidi
se to. Mulj nosi sve. Vidi da je mrtvac. Ali ja znam; u bolnici sam, onda, s
tatom razgovarao; kad se mrtvac raspada - znam. Ja sam znao pa u nas se
drugo nita i ne pria, nego pria se o mrtvacima i bolesti.
Ljubica tefan: Partizani su priali kako e zarobljenike ubiti i
baciti u Savu, pa e se priati da su to ustae uinili.
Bai: To su nama priali u Dubocu. Kae: Ustae alju glas
Beogradu. On kae, onda radi, raspaljuje se tu narod kao blesav. I sad
ve oni znaju; tih mrtvaca, koji idu, to su ustae pobili to do Beograda
ide, to nosi glas itd. E sad ja sam izao iz vode, odvuklo me trista
metara. A oni svi na mene, viu, ja utim. Velim: Jedan je izio. Jedan je
iv izio. A ti mrtvaci, ujte, jedan ide pa onda prieka sat vreemna pa
ide drugi, pa onda, a ljudi broje; koliko ih je danas prolo.
Bai kae da se o tim ljeinama moe propitati ljude iz
slavonskih i bosanskih sela, da su svi to viali i da je ljeina bilo i u
skupinama. Kae da je, u sigurnijim kruzima rodbine i dobrih
pruijatelja, u ono doba znao razgovarati o tim ljeinama i da je sve to
trajalo i mnogo kasnije, poslije srpnja 1941.
Svjedoi mirno i bez mrnje ili posebna zgraanja. On je iz
obitelji medicinskoga tehniara, navikao na takve slike.
Bai ne pokazuje vjerski fanatizam i nikakvu ostraenost,
nego govori hladnokrvno. Poglavniku kao da zamjera mobilizaciju
njega, kao 16 godinjaka, mada jo on i njegovi druzi nisu ni prave
puke dobili, nego samo uniforme. Nema afirmativan stav ni prema
tome to je Poglavnik nastavio na zapad Ukratko; Bai nije bio
ustaa i nije ustaoljubac, ne eli osvete ni nije nikakav fanatik.
Opaa, kao mladi dobro. Svjedoi koncentrirano.
Moe mu se vjerovati u svim bitnim stvarima.
Zaobilazna priznanja
Pogledajmo sada to su antifaisti iskopali 1946. g. Iskope je
vodi dr. Premru, i sam bivi zatoenik Tabora, koji bi morao imati jake
79
spoznaje o njegovim grobnicama220: Saoptenje br. 38. Zemaljske

komisije Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora injihovih pomagaa
od 23. aprila 1946. o iskopavanju 528 pobijenih logoraa ()
Iskopavanje rtava ustakog terora u okolici Stare Gradike ()
Dne 15. travnja o.g. uputila je Zemaljska komisija svoje povjerenstvo na lice nijesta i izvrila otkopavanje u umi zvanoj, Uskoka uma,
oko 12 km udaljenoj od Stare Gradike. U sastavu povjerenstva nalazio se
je i sveu. profesor za sudsku medicinu dr. Ante Premoru sa svojim
asistentom dr. Veljkom Bujanom. Iskopavanju je prisustvovao i veliki broj
rodbine postradalih rtava te okolnog svijeta.
Rad na otkopavanju tsajao je dne 16., 17. i 18. ov. mj. Iz etiri
jame iskopano je dosada 528 ljeeva i to: iz prve jame 21 mukih, 11
enskih i 4 djeija - ukupno 36 ljeeva, iz druge jame 56 mukih, 132
enskih i 24 djeija - ukupno 212 ljeeva, iz tree jame 30 mukih, 136
enskih i 20 djeija - ukupno 186 ljeeva, iz etvrte jame - mukih, 92
enskih i 2 djeija - ukupno 94 ljeeva, ukupno 107 mukih, 371 enskih i
50 djeijih - ukupno 528 ljeeva.
Meu djeijim ljeevima imade i djece u dobi od 3 - 4 mjeseca.
Gotovo svi su mladi ljudi, meu kojima oko 60 uenica gimnazije i
trgovake akademije iz Zemuna.
Od gore navedenog broja ljeeva identificirano je svega 114 ljeeva, a od toga broja 43 po svjedocima i djelomino po ispravama, a
ostalih 71 samo po ispravama, koje su pronaene kod pojedinih ljeeva.
Prema tome identificiran je uglavnom svaki peti lje.
Imena identificiranih rtava su slijedea ()
Sve su ove rtve ustaki zloinci pobili u vremenu izmeu 23. rujna
i 15. listopada 1944. god.
Zemaljska je komisija utvrdila, da se u okolici Stare Gradike nalazi jo vie jama, u kojima se nalaze zakopane rtve masovnih ustakih
pokolja, pa e sa otkopavanjem i utvrivanjem identiteta nastaviti te o
vremenu i rezutatima otkopavanja obavijestiti javnost putem dnevne
tampe.
Zagreb, dne 23. travnja 1946.
Samo kod 45 osoba pie ime, prezime, mjesto boravka i
godite (Srbi, jedna muslimanka) a kod 15 (mijeanih) nema mjesta
boravka. Izvjee je promidbene naravi, neprofesionalno jer
namjerno ne opisuje ljeine, ne kvantificira spol, rasu, vrste povrjeda i
drugo te ne tretira svaku rtvu posebno. Razmee se tekim rijeima i
niime ne ukazuje po emu se zakljuilo da se radi o rtvama ustakih
masovnih pokolja. Ne govori ni kako su rtve identificirane.
Jer
220
80
Mileti, III., ss. 585. i dalje.
Broj 1 u starogradikoj robijanici nosio je, od 5. srpnja 1945.,

punih 15 godina msgr Nikola Soldo221: Od svega je bilo najtee
iskapanje oko 900 leeva 1946. Iskopali smo neke civile iz Zemuna: neki
su imali u depu legitimaciju. Bilo je dosta i Roma za koje su priali da su
opljakali Topolu (Baku, Lj. .) nakon to je iz nje pobjeglo stanovnitvo
(Maari, Lj. .) prije nego su je partizani osvojili. Iskopali smo i grupu
njemakih vojnika s Urlaubscheinima (dozvole za dopust, Lj. .) u
depovima. Dr. Premru, profesor sudske medicine iz Zagreba, koji je
struno vodio cijelo iskapanje, bio je u neprilici kazati tko je i zato
poubijao te Nijemce. Bilo je proljee, dosta toplo, i zadah truljenja
ljudskih tijela bio je neopisiv. Leevi su bili povezani icom, pa smo ih
morali odvezati da bismo ih mogli iznijeti iz rovova.
I ovo je posve kvalificiran i staloen svjedok. On govori o
onome iskapanju koje smo ve prikazali; 1946. godine. Sada vidimo
zato je Komisija bila tako neodreena; bile su iskopane preteno
rtve antifaistikoga terora.
Bitno zbog ega je postojanje antifaistikoga gubilita u
Jasenovcu poslije Rata vano za pitanje broja rtava hrvatskoga
tabora, jesu ljudski ostatci. Sigurno su oni znatnim dijelom bili iskapani
i prikazivani kao nepoznate rtve hrvatske krivnje.
Profesor ivanovi svjedoi o iskopinama 1963. i 1964., ne
samo priznajui via facti da su izkopane rtve bili Hrvati (po
pronaenim prateim predmetima), nego i da je uz njih naeno mnogo
zlata222.
Ljubica tefan, na istome mjestu: Na molbu preko tiska Savezu
antifaistikih boraca Hrvatske 1998. da se oituje gdje je zapisnik, tko je
potpisao prijam zlata, koliko ga je bilo i gdje je ono uslijedio je do danas
potpuni muk.
To je zlato, koje su antifaisti kao Fumi, Goldstein i drugi
pokrali, moglo biti uiveno jedino u odjeu hrvatskih pobjeglica
ubijenih poslije Rata, a nikako u odjeu zatoenika Jasenovca, koji su
ga imali vremena pohraniti drugdje, ako im ve na poetku nije bilo
oduzeto i stavljeno u posebne omotnice.
Antifaisti su jadnike prvo poubijali i zakopali. Zatim su im
ljeine opljakali.
Gubilite u Jasenovcu osnovano je tek zauzeem toga mjesta i

Tabora od strane titovaca. U hrvatskoj dravi bijae to tabor s jasnim
221
222
tefan, Mitovi i zatajena povijest, ss. 183. i 184.

Hrvatski rtvoslov, knj. 1., s. 21
81
pravilima, u koji se upuivalo sumnjivce i prijestupnika na 3 mjeseca

do 3 godine, bez sudske osude, po policijskome nalogu. Zatoenike
se moglo pustiti prije istjeka policijske odluke, ali nikako ih se nije
moglo zadrati dulje. Preglednost je toga tabora bila potpuna; glede
inspekcije, glede rodbinskih posjeta pa i kao fizika preglednost
prolaznika ili putnika izvana.
Hrvatska je imala zatvore, u kojima bijahu osuenici, esto i
teki kriminalci. Posve je suludo govoriti to, da se u taboru ljude muilo
i ubijalo a u zatvorima postupalo po zakonu. Dok su logorai po toplu
vremenu stalno bili vani, zatvorenici bijahu pod stegom, unutar zidina.
To, to titovci i danas lau da u Jasenovcu nisu oni ubijali,
jasno potvruje da jesu ubijali. Zato, naime, 1945. g. titovska drava
s najmanje 200.000 zatoenika (ne samo Hrvata, nego i Nijemaca,
kako zarobljenika, tako i civila koje se tjeralo iz Jugoslavije) ne bi
rabila ve postojei sustav zatoenikoga logora? Uostalom, antifaisti
priznaju da su Staru Gradiku, starojugoslavenski zatvor, od 1945.
nastavili rabiti kao svoju ustanovu toga tipa. Budui da je Stara
Gradika do listopada 1944. bila dio SRLJ, ve je i to priznanje
kontinuiteta postojanja toga tabora u titovskim rukama. Dakako na
mnogo tei i ubilaki nain.
Titovci se kod Jasenovca boje, da e se pronai rtve
antifaistikoga terora. Osim toga, SRLJ su odredili za simbol srpske
rtve i razlog srpske hegemonije, pa ga nisu htjeli optereivati istinom.
Prikazali smo glavne dostupne svjedoke i njihove iskaze koji
nesporno okrivljuju antifaistike ubojice, ak i nevodei neka od
njihovih imena i prezimena.
Literatura o iskopinama, premda iskonstruirana za optubu
hrvatskoga naroda, svjedoi nam da su pronaene rtve u stvari bili
Hrvati koje su likvidirali antifaisti koncem Rata pa i godinama nakon
njega.
82
Drugi dio:
Jasenovac temelj ideologije Brozove

Jugoslavije
I. Metodologija lai
I liberalci, i komunisti i cionisti, glavni temelj antifaizma, uvijek
su udarnu mo stjecali promidbom, prvenstveno lai.
Tijekom NDH samo se na podruju dananje RH razirivalo
preko 300 titovskih periodikih listova i preko 500 broura.
Dok se masama irilo lai i hukanja na genocid nad Hrvatima,
dotle se u potajici razraivalo nacrte kako osvojiti vlast. Pri tome su
komunisti bili gorljiviji od liberalaca i cionista, koji su, znajui da sami
ne mogu zavladati, ostajali u zavjetrini, rabei svoje svjetske sveze.
imbenik ekonomika
Naravno da u prouci titoslavije priznajemo vanost
gospodarstva.
Za cijelu je tu dravu stalan gospodarski sukob njezina istoka i
zapada u kojemu je ispoetka na zapadu jedino pravo glasa imala
Slovenija. Tri sata briljantnog i dokumentiranog iskazivanja Nike
Kavia, efa ekonomskoga odjela UDV-e (Uprave dravne varnosti)
Slovenije i knjiga Pot v osamosvojitev223 opisae nam stanje i
gospodarske procese tijekom Rata i za vrijeme Titovoga mira.
On je bio predratni vercer pa su ga antifaisti jo za Rata uzeli
meu svoje. Nakon Rata postao je ekonomski udba odgovoran
jedino Ivanu Maku Matiji, efu slovenske UDV-e.
Po narudbi Sergeja Kraighera bez carine je uvezao rolls-royce
u Beograd. UDV je redovno uvozio vlakove pune stranih pia i
cigareta u prodaji kojih je, ne plaajui Dravi nita, zaraivao 65% od
prodajne cijene.
Pri tome je UDV esto dolazio u sukob s, kako Kavi kae,
serbohorvakom UDB-om. Ova je, vercajui preko pulske luke, znala
strana pia i cigarete prodavati po Sloveniji. Tada bi slovenski UDV
zaptio brodove srpskohrvatske UDB-e i njihove terete. Slovencima je
bilo lake, jer sa Zapadom imahu veliku kopnenu granicu.
1956. ih je Rankovi sve pozvao u Beograd i zapovjedio da e
ubudue vercati smjeti samo savezna UDB ili e on na slovensku
223
2001., Ljubljana: samizdat.

83
granicu postaviti vojsku. Kavi se ispriao da mora na zahod i odmah

dojavio svome efu, Ivanu Maku, da uveze vlak pun stranih pia i
cigareta. Raunam da bi se kod jednoga vlaka moralo raditi o vie
desetaka milijuna dananjih eura.
Kavi je urbanizirao pustopoljinu zvanu Portoro. Dovukao je
onamo njemake zarobljenike meu kojima i inenjera osuena na
smrt, koji se razumio u zaine. Za nula dinara je UDV tako izgradio
Drogu Portoro. Naknadno se razvio i turizam. Od popljakanih
brodova napravio je u Piranu Splonu plovidbu, a slino je nastalo i
Transportno podjetje Novo Mesto i mnogo drugih poduzea, koja su
odgovarala jedino UDV-i, najee ne plaajui nikakav porez ni
carinu.
Na sva je vodea mjesta postavljao slubenike UDV-e. Viak
ostvarenih prihoda ulagahu u traku Slovensku banku, izvan dosega
Jugoslavije.
Kavi je karijeru svrio kao glavni direktor Ljubljanska banke,
za koju ponosno tvrdi da je osim Tita bila jedino iz Jugoslavije za to je
svijet uope uo. O moralu poslovanja te banke dobro znaju njezini
neslovenski tedie.
Kavi je jedini donekle iskreno opisao djelovanje jedne od
jugoslavenskih tajnih slubi na gospodarskome planu i pljaku
republikoga i saveznog prorauna. Slino djelovahu i ostale takve
slube. Valja znati da su organi bezbednosti SUP-a bili jedini koji uza
saveznu imahu prilino nezavisne republike slube.
Ostale dvije skupine organa bezbednosti (SSIP-a i SSNO-a)
bijahu strogo centralizirani, to ne znai da i oni nisu utajama poreza,
uspostavom svojih firmi i direktora, osnivanjem firmi u inizemstvu,
namjernim loim investicijama itsl. pljakali savezni i republike
proraune.
U sreditu je borbe za vlast u Titovoj Jugoslaviji, dakako, bila
ekonomika.
Individualno, svakome je bio vaan njegov napredak u inu,
poloaju, visini prihoda. Zbog rairenosti Partije, tajne i obine policije,
sindikata, SSSRN-a i drugih ustrojbi nije bilo lako ukrasti ili pronevjeriti
vee svote novca. Partija je dobro znala kome e koliko dati.
Nu, to ne umanjuje vanost metod te borbe meu kojima je
glavna ideologija a u njoj jasenovaki mit. Samoupravljanje je bilo
parola, a ne temelj ideologije. Tako i Privredna reforma, koja je brzo
neslavno propala ba stoga to su velikosrbi kao jedinu jugo-ideologiju
istakli balkanizam i neradnitvo (Fond za nerazvijene, diktat cijene
DEM, dok su savezni organi bezbednosti otvoreno vercali...) i zaepili
usta Hrvatima uporabom jasenovakoga mita.
84
imbenik marxizam
Dokazao sam224 da su Marx i Engels u stvari bili novinari, ni
filozofi ni ekonomisti, neznaajni slalomisti od liberalizma do
komunizma, po zapovijedi svojih gospodara; amero anglo
idovskih krupnih kapitalista s nakanom sruiti europski vrsti,
nespekulativni kapitalizam i njegovu oporbu kranski socijalizam.
Njihov je nauk bio posve prazan, rasistian225, laljiv (te Kapital
prvo tiskaju na njemakom i drugim europskim jezicima, na
engleskome naknadno, u malotiranim novinama, a tek desetljeima
kasnije, kada se Britanija imperijalizmom ve bila namirila te u njoj nije
bilo Kapitalom opisanih strahota, na engleskome kao brouru226, u 500
primjeraka). Bijahu izravno plaani od strane amero anglo
idovskoga krupnoga kapitala, npr. od Charlesa Dana Andersona,
osnivaa utoga tiska (nije vijest kada pas ugrize ovjeka, nego ovjek
psa).
Marx i Engels bijahu veliki ljubitelji SAD-a, Velike Britanije,
idova i, malo manje, Nizozemske, Belgije i drugih puppet-states227.
Zato su se apsolutno protivili svakoj pomisli na revoluciju u tim
dravama i uvijek napadali engleske laburiste, dok su, primjerice,
veliali irske komuniste, izdajice borbe svoga naroda za slobodu od
Engleske.
Bijahu ta dvojica bozi komunistikoga svijeta. Bozima se
skrivaju mane - to, da Marx svoje keri udaje samo u idovske obitelji,
da je alkoholiar i opioman, da su plaenici krupnoga kapitala itd., itd.
Umjesto toga, marxizam su marxisti tumaili svaki po svoju,
ovisno o vremenu i mjestu. Tako je marxizam SSSR-a jedno bio u
doba Lenjina, kada je Dravom vladalo 90 idova od 100 najveih
voa (za Lenjina su dugo skrivali, nu njegov je djed Blank, idov),
drugo u Staljinovo doba, stoto je bio u Albaniji, u Mongoliji, u Sjevernoj
Koreji je dinastijski, u Kini trgovaki, u Jugoslaviji je bio kako Tito
kae...
To se nazivalo znanou.
Zbog promjenljivosti tzv. marxizma u vremenu i prostoru te
dogmatizma i okrutnosti svake marxistike vlasti, samo su strah i
prijetvornost bili konstante u komunizmu.
Priznajemo, dakle, da su titovci potroili silne milijarde na svoju
pseudoznanost i otrovnu promidbu. Nu, sve to spoznajno bijae
jalovo a teorijski i stvarnostno jako daleko od ljudskih masa.
224
Ivezi, Profiterna, I. dio; Marx i Engels.

Ivezi, Profiterna, I. dio; Marx i Engels, ss. 95+.
226
227
225
85
Titovci se borahu za gospodarsku mo i bogatstva, sluei se

pri tome svatko svojim tumaenjem Marxa i Engelsa (tj. onim koje e
toj skupini u tome trenutku najvie prinijeti)
Pri tome se sluahu ideologijskim zavrzlamama, u stvari
glupostima.
Nad svom tom ideologijom od apstraktnih pojmova isticae se
jasenovaki mit. Desetci milijuna ljudi nisu imali ni vremena ni volje
filozofirati o onome o emu u stvari nisu pisali ni Marx ni Engels
(odumiranje drave, radnika samouprava, alijenacija od proizvodnje i
ljudskosti...), ali su jako vrsto osjeali jasenovaki mit; nehrvati na
svoj, a mi na svoj nain.
Sve to bijae ista apstrakcija, znatno nad kojom vladae mit o
konkretnoj krvi i boli, mit o 700.000 do 2,000.000 ubijanih ljudi.
Jasenovaka la kao ultima ratio titovske politike

Ono to bijae temelj i ultima ratio svake titovake rasprave
bijahu tekovine soc. rev. i rtve koje su nai narodi i narodnosti u njoj
podnijeli. Temeljom toga se kadroviralo, rasporeivalo sredstva,
odreivalo investicije i usmjeravalo kulturu i znanost.
U tome sustavu, koji je tvrdio da je krivnjom protutitovaca
ubijeno 1,700.000 ljudi (a u stvari su titovci protuzakonito poubijali
najmanje 1,000.000 ljudi) optuba da ste ustaa bila je ivotno
pogubna. A u teini te optube, s brojkom od 40.000 do ak 2,000.000
ubijenika stajae la o Sabirnome i radnom logoru Jasenovac.
Bijae to i jest la protiv cijeloga hrvatskog naroda. Kada bi
antifaisti, pae kao psi odani titovci (Savka, Tripalo...) spomenuli
hrvatske turistike devize, bilo je dovoljno izrei aveti prolosti i
rasprava bi prestajala.
I u Brozovoj Jugoslaviji ljudi su ivjeli od kruha. Nu, glavni je
razlog u svakoj javnoj raspravi bila parola kojom je vladao mit o
Sabirnome i radnom logoru Jasenovac.
Srbe se, naravno, progonilo i zbog staljinizma, etnitva,
trockizma itd. Nu, i u tim se sukobima argumentiralo jasenovakim
mitom, s logikom tko slabi Tita omoguuje obnovu Jasenovca, a
Jasenovac je najgore na svijetu. Tako se i u jogurt revoluciji vikalo da
su uvar i Raan ustae, navijai Partizana i Zvezde tako vrijeahu
jedni druge, a na svretku je i Slobodan Miloevi doivio da se na
njega vie da je ustaa!
U okviru tekovina revolucije bratoubilaki rat i socijalistika
revolucija bijahu ope parole, koje su svoju krvavost traile i nalazile u
jasenovakome mitu. Na tome se temeljila raspodjela zarade i pljaka
86
i deprivacija Hrvatske i Hrvata. Tko bi dirnuo jasenovaki mit, odmah

bi dobio ig ustae i, u najmanju ruku, zabranu istupanja.
To ne znai da se odnos prema jasenovakome mitu nije
mijenjao ovisno o vremenu i prostoru. Upravo obratno; to to je on bio
toliko vaan, navodilo je razne skupine na njegove promjene, pa se mi
time u ovoj knjizi i bavimo.
Nije mogue matematiki tono prikazati koliki je utjecaj
jasenovakoga mita doista bio. Bilo bi, ipak, teta tisue lanaka i
stotine knjiga s tim mitom, koje sam proitao, ne uporabiti barem kao
odlinu ilustraciju onoga to svaki Hrvat osjea; da mu se u titoslaviji
usta zaepljivalo mitom o ustatvu a najvie o Jasenovcu, makar se
govorilo o ekonomici, znanosti i naobrazbi, kulturi, portu ili bilo emu.
Nije mogue ni zbrojiti sva izdanja i broj primjeraka knjiga i
novina s jasenovakim mitom, a kamo li koliko ih je ljudi italo i koliko
se njima vjerovalo.
Vidjeti ete da su novi jasenovaki podmitovi nastajali ovisno o
politikim promjenama u Jugoslaviji.
Poevi od Miloevievoga dolaska na vlast ja sam svaki dan
itao sve etvore beogradske dnevne novine. Mogu slobodno potvrditi
da, kako je njegov utjecaj zavladavao kojima (prvo Novostima, zatim
Politikom ekspres pa Politikom i na svretku Borbom), tako su isti ti
novinari i urednici, koji su prije Jasenovac rabili u jugoslavenskim
dozama, ve sljedeega dana udesetorostruavali protuustake a
navlastito protujasenovake laljive priloge i grozote.
Tu su, naravno, i stupnji groznosti tih lai, novoizmiljene teme
kao i politiari koji e se tada nai na udaru; sve do Tita.
Uza slabane otpore sa strane nekih antifaista Hrvatske, to su
teme koje podupiru moju tezu o vanosti zloporabe jasenovakoga
mita u doba vlasti Josipa Broza Tita, njegovih drugova, sljedbenika i
nasljednika.
Neke stalne vrste publikacije jasenovakoga mita

Razne su se ustanove bavile Sabirnim i radnim logorom
Jasenovac. Kao temelj dravne ideologije, bijae on utkan u sve
ustanove titoistike jugoslavije.
Osnovano je Spomen-podruje Jasenovac. Ono je irilo
promidbu. Zato je SPJ od antifaistike drave primilo kakvih
5,000.000 gostiju, koji njime prooe. Najei gosti bijahu aci,
sudionici oblinje ORA Sava i drugih takvih akcija, vojska i organizirane
skupine.
SPJ je povremeno organiziralo pseudoznanstvene skupove kao
i druenja bivih zatoenika. Tiskalo je velik broj knjiga.
87
Objavljivalo je i novine Poruke, takoer s potpuno

promidbenim, hukakim i neznanstvenim pristupom, jednakim
lancima i slikovnim prilozima, kao ostale novine, bez volje uporabiti
znanost i, pae, sa zabranom za nju. Nije htjelo ni iriti temu proukom
drugih sabirnih tabora a pogotovo ne uzroka nastanka Sabirnoga i
radnog logora Jasenovac. U Porukama se takoer javljahu sutinski
isti ljudi, koji su izjavljivali i u knjigama i drugim novinama. Ono i danas
lae protiv hrvatskoga naroda, primajui novac od Republike Hrvatske.
Bile su sveanosti. Glavna je bila o 22. travnja, kada se slavilo
suludi proboj iz 1945.
Nesmislenost juria skoro nenaoruanih pobunjenika na strau
i lai o tome da su se ustae spremali pobiti i onda zapaliti kakvih
1.000 preostalih zatoenika ne bi li unitili svjedoke i tragove zloina,
30 dana nakon to je jo jedna skupina razmijenjena s titoistima i 10
dana prije nego li e antifaistika vojska u Tabor ui nije zbunjivala
slavljenike.
Snimani su glumljeni i pseudodokumentari filmovi i TVprogrami. Popunjavani i drugi muzeji i organizirane izlobe. Uvijek je
cij bilo slagati te raspiriti mrnju prema onima koje su antifaisti biljeili
kao faiste ili faistike sluge..
Jo je bio jedan novi rod o Sabirnom i radnom logoru
Jasenovac, poezija.
Nje je o Jasenovcu prije bilo malo, pa i u dosadanjemu tekstu
ove knjige. Zato emo samo nju izdvojiti kao znak mirnoga doba
jasenovakoga genocidnog mita.
Evo nekoliko primjera skupo plaenih i karijerno veoma korisnih
protukatolikih pjesama s jasenovakim motivom, kakve su se
pojavljivale kako-kada i kako-gdje, s razliitim intenzitetom.
Naglaeni su i protukatoliki motivi. Srbin ore Radii rabi
misli i formulacije kao iz katolikoga Oenaa228:
Oe na, koji jesi
na nebesi smiluj se!
Moda ne treba da na zemlji vie
ivi narod ciganski.
Oe na, ako jesi na nebesi
smiluj im se!
Ne traim, grean, milost
samo za Ciganie.
Svoj deci jasenovakoj
daj milost i ivot!
Moda ti trebaju aneli, Boe,
228
88
Radii, Oi trava, s. 13. i dalje.
pa si navalio na ovu decu.

Oe na,ako jesi...
Ako jesi?....
Poelo je Oe na, koji jesi, a svrilo ako jesi, ako jesi?.
Radiiu je jasno; Bog nije; nije ni postojao a nee ni postojati. On
samo rabi opepokretake parole. Radiiu postoji samo njegov bogkomunizam; ili svaki drugi, koji mu donese zaradu.
Jasmin Lati, iz Srpske Crnje229
Krapje (Jezuitska jutra)
Zato su vam zenice tako ute
u ovo maglovito
jutro jezuitsko.
Zvukovna manipulabilnost rijei z-vjerski!230:
I djecu su krstili,
krstilo im o glavama zvjerskim!
U djeci su pjesme gasili,
u djeci su imena brisali,
al ne izbrisali ih nikada.
Djeca su ostala djeca.
Nikad djeca prekrtena nisu,
nikad im pjesme nisu ugasili.
Ovo je borba za pravoslavlje i protiv katolitva. Krstiti u
katolikoj vjeri ispada unititi djeju pjesmu! Jak je utjecaj lai o
nasilnu prekrtaju pravoslavaca.
Jandri tvrdi da je nekakvi doktor u logorskim zidnim novinama
objavio231:
Licem na badnje vee,
U juri pooe oni,
S noovoom na elu,
Njih devet.
Tiina klee iznad ua,
Tiina i emer mrtvih.
Tko bi se usudio takvo to pisati, da je klanja doista bilo?
Vidite koliko su se pjesnici upinjali osramotiti vjeru kao takvu a
navlastito katoliku, slijedei i time sr Mita.
Jovo je Mirkovi, komunistiki direktor jasenovakoga
spomenita, popisao filmove o Sabirnome i radnom logoru
Jasenovac232: Prvi film o Jasenovcsu snimili su 1945. Kosta Hlavaty i
Gustav Gavrin (Jasenovac) nekoliko dana nakon proboja logoraa ()
229
Lati, Skeleti govore govorom ptica, s. 35.

Sloboda je nauk preduboki, s. 12.
231
Jandri, Jasenovac, s. 276.
232
Objavljeni izvori i literatura o jasenovakim logorima, s. 280. i 281.
230
89
Nekoliko dokumentarnih filmova () kao npr.: Zlato u franjevakom

samostanu (Kosta Hlavaty, 1946.), U ime naroda (Rado Novakovi,
1946.), Stepinac pred narodnim sudom (Fedor Hanekovi, 1947.), Pred
narodnim sudom (Dragan Zduni, 1948.), Kardinal zloinac (Vatroslav
Mimica, Milan Kati, 1953.) i Stepinac (oi Mihiel, 1954.). O Jasenovcu
su snimljeni jo: Jasenovac, Bogdana iia (1966.)..
Valja dodati jo Deveti krug Franca tiglica i Zore Dirnbach
(1960. g.).
U prvim etirima godinama snimljeno je 5 a u 19 godina od
1948. do Rankovievoga pada samo 4 filma. Svih 9 ukljuuju
jasenovaki mit i protukatoliku promidbu.
Brojani razmjeri podupiru jasnu spoznaju, da se prvih godina
poraa nastojalo to jae obraunati s hrvatskim narodom i Katolikom
crklvom, opravdati genocid nad Hrvatima i diktaturu, dok se poslije
obrauna s pravoslavcima i idovima, 1948. g., lai o Jasenovcu
nastojalo privesti brojkama i dalje opasnima za Hrvate, ali ne
raspirujuima za Srbe.
Vano je uoiti agresivnost vrsta sredstava jasenovakoga mita
kao i njegovu unutarpolitiku uporabu, koja se nikako ne moe nazvati
dnevnopolitikom jer je sluila nacrtima koji su se razvijali godinama.
Ti su nacrti; jugoslavenski, velikosrbski i onaj komunist SR
Hrvatske.
Potonji nikada nije bio usmjeren istini ni interesima hrvatskoga
naroda, nego je gledao podilaenjem jugoslavenskome (uglavnom
titovskom) u isto vrijeme blatiti i pritiskati Hrvate i zaustavljati
velikosrbe. Zato mu je istina bila odvratna a glavna mu parola bijae
trivijalna; nisu u Jasenovcu stradavali samo Srbi. Komunisti SRH
skupljahu tako mrvice s jugo-velikosrpskoga ideologijskoga stola i
masne komade od pljake hrvatskoga naroda.
II. Razdoblja
A) Doba krvavoga genocida nad Hrvatima
(do 1948. g.)
Rat i prve godine poraa, uz dominaciju komunistike
ravolucijske doktrine i bez ikakve odgovornosti demokratskim
dravama svakako zasluuju posebno poglavlje, jer su doba otvorena
genocida nad hrvatskim narodom. U tome su razdoblju nastale i
temeljne knjige jasenovakoga mita, koje su svojim laima uobliili i
narodnim novcem tiskali skoro jedino antifaisti Hrvatske.
90
HSS prvo snubljen, onda uniten

Makov HSS bijae najmasovnija hrvatska politika ustrojba u
Kraljevini Jugoslaviji. Kao i druge stranke, i HSS je u Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj bila zabranjena.
Komunisti to gledahu iskoristiti i privui to vie Hrvata u umu,
premda su se Hrvati svojoj dravi veselili i takve masovne pozive
odbijali.
Primjer; Brozova inicijativa svojima za akciju jo neposrednijeg
rada u redovima HSS-a s ciljem da se i dalje privlae u redove NOP-a
() da treba uputiti jedan apel na HSS da se pridrui borbi za
osloboenje233.
Komunistiki Radio Zrinjski, 20.30 sati, 17. listopada 1941.
234
g. : Poteni Hrvatski narode! to dozvoljava da ti razbojnik Paveli
hapsi tvoga velikog vodju Maeka!? () ivio Dr. Maek! ivila
Hrvatska! ivila Jugoslavija! Dolje razbojnik Antonio Pavelii!.
Zamislite; ivio dr. Maek!.
Nu, osmoga studenoga 1941. u Borbi izlazi ve napadaj na dr.
Maka235. Optuuje ga za politiku ekanja i pasivnosti. Nije sluajno prvi
napadaj krenuo u Borbi, glasilu CKKPJ, to se meu Hrvatima ne ita.
Tako se zadovoljilo nehrvatske odmetnike, a jo se nije posve javno
napalo Hrvate.
Titovci su bili skloni karijeristikim zalijetanjima. To ih je 1941.
skupo stajalo u Uicu i u Crnoj Gori, gdje pretrpjee znatne gubitke
(blizu 8.000 boraca).
U vie navrata Kominterna Brozu zamjera isticanje komunizma
i tzv. lijeva skretanja. Pri osnutku Druge proleterske brigade dolazi
prosvjed iz Moskve (5. oujka 1942. g.). Zatim i u brzojavci 10. oujka
1942. Broz dobiva po prstima; ne zato to bi Kominterna bila protiv
komunizma, nego da se Sovjeti ne zamjere svojim ratnim
saveznicima236.
O sjednici CK KPJ u Foi, 4. travnja 1942. g.; Broz, Rankovi,
ilas, Milutinovi, Ribar, Pijade i ujovi237 u prvome sljedeem
dvobroju Proletera, organa CK KPJ, tumae dananju ainu liniju.
Njihov novi, otvoreniji, kurs ne bijae, ipak, toliko susretljiv prema
Hrvatima, koliko prema etnicima, kao jugodravotvornima.
Jo se do 1943. nastojalo Hrvate privui u umu.
233
Hrvatska u ratu i revoluciji 1941.-1945., s. 105.

HDA.
235
Dokumenti centralnih organa..., knj. 2., ss. 358. i dalje.
236
Dokumenti centralnih organa..., knj. 3., s. 35. i dalje, te 76.
237
Oslobodilaka borba naroda Jugoslavije, s. 82. aa = CK KPJ.
234
91
Kako se Rat, poglavito nakon talijanske izdaje 1943. g.,

razvijao prema pobjedi UN-a, tako su Hrvati Titu prestajali biti vani u
okviru revolucionarne mase. Sada ih je silom mobilizirao po Dalmaciji,
Istri, Hercegovini i tjerao na hrvatsku brau.
lanak Zlodjela Maekovih agenata u Dalmaciji optuuje Vojka
Krstulovia i Mladinea, makovce, za protunarodni rad, jer su
dopremali ito izgladnjeloj Dalmaciji i time irili protunarodnu
ideologiju238.
Naslovi Glasa Slavonije: Izdajniko vodstvo H.S.S.-s sprema novo
ropstvo hrvatskom narodu239, injenice govore protiv ekanja240, Jo
ekaju neki prvaci iz HSS-a241 kulminiraju lankom Sutra e biti kasno242,
o sudbini koja e snai narodne izdajnike poslije osloboenja nae zemlje.
Otvoreno se pie da nekomunistike HSS-ovce eka smrt.
Mi mladi, list USAOJ-a, g. objavljuje lanak Maek i njegova
klika oslonac izbjeglica u Kairu243: Ve 1939. kad je Maek sklopio
sporazum s Cvetkoviem i uspostavljena banovina Hrvatska, nastao je
vei teror nego ranije, uvedeni su koncentracioni logori i jo gore
protunarodne uredbe, zabranjeni su radniki sindikati.
Broz govori 22. kolovoza 1944. g.: U vrijeme, kad se vodi borba
na ivot i smrt, niko se vie niim ne moe pravdati. Ni partijski ni drugi
razlozi ne mogu pravdati onoga, koji stoji po strani ili pak slui
neprijatelju244.
Ivan ubai, Churchillov masonski sluga245: Sve one, koji su na
bilo kojem dijelu nae zemlje javno ili prikriveno saraivali sa
neprijateljem, osuujmo, jer su time uinili najtei zloin izdajstva prema
narodu i njegovim svetinjama. Oni e biti predani narodnom sudu kao
izdajice. Narodni sud bijae jugokomunistiki, ubijajui bez pravoga
postupka. Demokratski je antifaist ubai Hrvate proglasio
izdajicama, ve za samu suradnju s neprijateljem.
Tekst Ne smije biti vie promatraa246 citira Brozov poziv u
umu: Tko se nebi odazvao ovoj najasnijoj dunosti s pravom e biti
igosan ne samo kao kukavica, nego i kao izdajnik svoje domovine....
Takve strijeljahu po svojim objavljenim zakonima.
238
Naprijed, broj 8., 9. lipnja 1943., strana 4.

Glas Slavonije, br. 5., 8. kolovoza 1943., s. 1.
240
Glas Slavonije, br. 11., 17. listopada 1943., s. 4.
241
Glas Slavonije, br. 12., 24. listopada 1943., s. 2.
242
Glas Slavonije, br. 22. - 23., 9. veljae 1943., s. 1.
243
Mi mladi, list USAOJ-a, II., br. 4.-5., 6. oujka 1944. godine, s. 1.
244
Radio izvjetaj, Radio sluba () za Slavoniju, prema emisiji Slobodne
Jugoslavije od 22. kolovoza 1944. godine, na valu 25.36 u 8.05 sati, s. 2a -4a.
245
Radio izvjetaj, Radio sluba () za Slavoniju, s. 4a i 5a.
246
Karlovake vijesti, 26. travnja 1944., s. 1.
239
92
Bogoljub Rapaji pie lanak Teak je grijeh maekovaca prema

srpskom narodu247, gdje kae da je Maek kao ustaa, a to je osuda na
smrt.
Sabirni logori NDH dugo nisu bili u sreditu titovske promidbe.
Od onih koji su bili, najistaknutiji bijae kratkotrajni tabor u Jadovnu
kraj Gospia jer se o njemu moglo lagati da su rtve pobacane u
krake jame. Bajke o bacanju ljeina u Savu kod Jasenovca nastae
poslije Rata, jer bi inae ljudi mogli svojim oima svjedoiti da toga nije
bilo.
Kako se rat pribliavao sigurnoj pobjedi Ujedinjenih nacija, tako
se u titovskoj promidbi vie nije napadalo samo ustae, nego i HSS.
U te napadaje sve vie ulaahu sabirni tabori pa i Jasenovac jer
Hrvate vie nije trebalo privlaiti, nego je valjalo neke silom mobilizirati
a druge oblatiti, da bi se o svretku Rta nad naim narodom lake
poinilo genocid.
enski je tisak i prenosio lanke iz drugih enskih titoistikih
novina. Tako i lanak Izdajice naega naroda248:
Maek je uveo u Hrvatskoj koncentracione logore ()
Maek je zatvorio na stotine najboljih hrvatskih sinova i predao ih
ustaama da ih oni pobiju.
Od Churchilla do Titovih pionira, svi pozivahu na genocid nad
Hrvatima.
lanak U slubi okupatora i Pavelia voe HSS-a podijelie
uloge ve je mnogo opasniji249: Faistiki su tudjini i njihovi domai
plaenici klali nevino srpsko stanovnitvo, raspirivali nacionalnu i rasnu
mrnju, palili sela, bacali u zatvore i koncentracione logore hiljade i
hiljade hrvatskih i srpskih rodoljuba - a vodje su HSS-a utjeli. Ustaki su
banditi u Jasenovcu, pored ostalih, ubili kako se uje i narodnog
zastupnika i seljakog knjievnika Mihovila Pavleka - Mikinu, ali
reakcionari iz vodstva HSS-a nisu digli glas ogorenog protesta, nego su i
to umorstvo, kao i druga bezbrojna umorstva hrvatskih rodoljuba, primili
su zloinakom ravnodunou.
lanak To su ustae broj dva250 napada Pernara, Ivievia i
Smoljana, te dra Maka, koji se toboe bio sporazumio s ustaama.
Okrivljuje ih za sva zla koja su se u NDH toboe dogodila. Tako i za
Jasenovac i Mikininu smrt.
Jasenovaki je mit ve tijekom Rata bio sredstvom obrauna s
HSS-om i veinom hrvatskoga naroda. Po logici revolucije, suprotnoj
247
Vjesnik, br. 28., 5. listopada 1944., s. 3.

ena u borbi, s. 14. i 15. prenosi iz Primorke,
249
Izdajniko i reakcionarno vodstvo HSS-a i NOB, prosinca 1942., s. 7. i 8.
250
Narodni glas, br. 2., 2. listopada 1943., s. 6. i 7.
248
93
nacionalizmu, kada se vlast dohvatilo, komunisti su poubijali, prognali,

opljakali ili pozatvarali sve vrijedne Hrvate. Nacionalisti bi bili uveli
oprost i gradili svoju naciju, nu komunistima je jedino vlast vrijedjela u
borbi za pobjedu svjetske revolucije, te su bili to jai to genocidniji.
Antifaisti napadaju Katoliku crkvu

Premda joj ideologijski potpuno suprotni, komunisti Jugoslavije,
pa i Hrvatske, Katoliku crkvu ipak nisu smjeli pretjerano napasti
odmah, da ne odbiju hrvatski narod i Zapad te da ih lukavi Staljin ne bi
kaznio. Njemu je Ruska pravoslavna crkva spasila dravu! U krizi su
ruski popovi skupljali poreze, koje prije ni EKA nije mogla ubrati.
Tako su ojaali i SSSR i RPC. U ratu s Njemakom RPC je posve
stala na Staljinovu stranu te Staljin nije htio javno unitavati nijednu
crkvu, da ne bi odbio potporu Amerike i Engleske.
Nu, u Jugoslaviji je postupno Katolika crkva ostala jedinom
relevantnom oporbom.
Vlast je nametnuta zloinom. Maek istjeran. Makovci
poubijani, pozatvarani i onemogueni. Osta Crkva. Antifaistiki
konani obraun s Blaenikom Stepincom poe zbog njegovoga
Pastirskog pisma, i pitanja skoro doslovno iznijeta u njemu: gdje su
hrvatski zarobljenici i civili pohvatani po cijeloj bivoj Nezavisnoj Dravi
Hrvatskoj, Sloveniji i drugdje.
Broz251: pastirskim pismom otkrivaju se sada organizacije s
teroristikim radom. Izvjesni sveenici su na elu tih organizacija. Ove
bande su sastavljene od ustaa koji su promijenili ime: oni se zovu kriarikriari protiv demokratije, svakako.
Stepincu predbacie i Pavelievo pismo Papi252: Sveti oe! Kad
je dakle blaga Providnost Boja dala, da preuzmem kormilo svojega
naroda i svoje domovine (...) A takvom pomou smatram ponajprije to, da
Tvoja Svetost vrhovnim Svojim Apostolskim ugledom prizna nau dravu,
zatim da se udostoji ta prije mi poslati Svojega zamjenika, koji e mi
pomagati Tvojim oinskim savjetima, te napokon da meni i narodu mojem
udijeli Apostolski blagoslov. Kleei do nogu Tvoje Svetosti ljubim
posveenu desnu kao najposluniji sin Svetosti Tvoje.
Antifaisti komentiraju: Prema tome i u ideolokim pogledima
ustaa nalazimo korijene teroru, ubijanju i svemu zlu to ih je njihov reim
provodio za vrijeme etvorogodinje vladavine.
Kakva sotonistika logika! Umjesto da se Paveliava vjernost
Bogu i Papi gleda kao temelj dobra, ona ispada dokazom njegove i
251
252
94
Broz, Izgradnja nove Jugoslavije II., knj. 1., s. 185. i 186.

Crkvine krivnje! Vidjeti emo da su istu sotonsku logiku antifaisti

uporabili i za pokolj sveenstva Hrvatske pravoslavne crkve.
Stepinac je za antifaiste iritelj monstruozne ideologije bez
premca253!
Tijekom suenja Alojziju Stepincu borba se protiv Crkve vjeto
povezuje sa zatoenikim taborima (pa i izmiljenima, kao Djeji dom
u Jastrebarskom).
lanci su: Nadbiskup Stepinac izruio je partizansku djecu u
potpornoj ustanovi Karitas asnim sestrama - ustakinjama254, U pismu
suradnicima otkriva se nadbiskup Stepinac kao zakleti neprijatelj
naroda255, antifaisti lau da su asne sestre u Brezovici zaduene za
partizansku djecu bile raskalaene i imale ustake ljubavnike, krale
novac i ubijale srpsku djecu i sl.!!!256 Nadbiskup - zakleti neprijatelj
naroda. Ma zato ba zakleti? Zato ne koristoljubni? Aha cijela je
Crkva neprijateljica ovjekova. Ta je kleveta smisao antifaistikoga
humanizma!
Pod naslovom Nadbiskup dr. Alojzije Stepinac nije poduzeo nita
da iz ustakog logora Jasenovac spasi 7 katolikih sveenika nepoznati
svjedok govori da je Filipovi-Majstorovi samo u srpnju i kolovozu
1942. g. ubio 150.000 ljudi257. Tako se lai o Jasenovcu krvolono
veu uz Crkvu. Imae to politiki cilj!
Stepincu predbacie ak i to to je nakon oujskoga pua 1941.
molio za mir258: Stavljajui do znanja podrunom sveenstva ovo slubeno
saopenje, preporuam asnom kleru, da se svojim molitvama obraa
Gospodinu, neka mladomu Kralju u Njegovu vladanju dade svoj blagoslov
i pomo, da naa Hrvatska i itava drava ostane poteena od ratnih
strahota; a njezini narodi da u miru, slobodi i pravdi uzmognu raditi oko
svoga napretka i blagostanja. Tko ima pravo napadati molitvu za mir,
ako se kasnije tvrdi da je u Ratu ivot izgubili 1,700.000 ili, ak,
nekoliko milijuna ljudi?
Stepincova je poruka u stvari znaila; znam da su Te postavili
Englezi i Amerikanci da bi uao u Rat, moram Te potivati, ali Ti, kraljiu,
pazi da Dravu ne uvue u rat.
Jo vie, Stepinac tim pacifizmom ide stazom kojom ve
godinama iahu i parole KPJ. KPJ i KPH, kao Staljinovi sluge i
Hitlerovi saveznici osuivahu vlade Belgije, Nizozemske, Danske i
253
ivojinovi, Lui, Varvarstvo u ime Hristovo/Prilozi za Magnum crimen, s. 634.

Vjesnik, br. 222., 9. sijenja 1946., s. 4.
255
256
Novak, Magnum crimen, s. 826.
257
258
95
254
Norveke kao imperijalne saveznike to uvukoe svoje drave u rat za

Englesku.
Komunisti su, naime, nakon sporazuma Hitler Staljin
kancelara Hitlera prihvatili kao saveznika.
Proglas CKKPJ donijet u Parizu oujka 1939., poslije ulaska
Nijemaca u SR izrazito je panslavenski i protunjemaki259. I u drugoj
polovici oujka izlazi jedan protunjemaki letak260. Tako pisahu i
komunisti Hrvatske261.
Pakt Hitler-Staljin preorijentirao je jugokomuniste. CKKPJ u
prvoj polovici svibnja 1940. g. objavljuje pismo262: Odgovor svim ratnim
hukaima i klevetnicima nae partije, u kojemu stoji i: Jo od samog
poetka ovog imperijalistikog rata mi smo odluno ustali protiv toga da
naa zemlja bude uvuena u rat bilo na kojoj strani. To je, naravno, la.
Ali dobro zvui!
Tim putem kreu i komunisti Hrvatske263:
Zadaci radnog naroda Zemlje
(...) Nastao je novi imperijalistiki rat za novu podjelu svijeta. Na
takav rat je radni narod mogao odgovoriti samo borbom protiv njega.
Nije se vie radilo o sprijeavanju rata i obranu malih naroda, nego o
novom medjusobnom krvavom imperijalistikom obraunu. Ratu su krivi
jednako engleski i francuski kao i njemaki imperijalisti. No nakon
obrauna s Poljskom Njemaka je zatraila mir. Engleski i francuski
imperijalisti ne pristaju na tu ponudu, jer ele rat za svoje imperijalistike
ciljeve sprovesti do kraja. Time su oni postali glavni hukai na daljnje
vodjenje i proirenje rata. Glavno arite rata preselilo se iz Berlina u
London.
Za poetak Drugoga svjetskog rata krivi se i Antantu i
Njemaku, nu krivcem za njegov nastavak proglauje se Antantu!
Ispada da je za rat u tome vremenu Antanta jedini krivac!
Jo mnogo gore, Antantu KP (posve tono) optuuje za
posizanje za narodima Kraljevine Jugoslavije264: Engleska ini sve da
bi male narode privukla na svoju stranu, pa izmedju ostalih i Jugoslaviju.
Stoga su i engleski kao i francuski imperijalisti pozdravili sporazum u
nadi da e tako Jugoslavija moi posluiti njihovim ciljevima i ui u rat
na njihovoj strani (...)
Narodi Jugoslavije ne ele dati svoje ivote za interese engleskih i
francuskih imperijalista ni u imperijalistikom ratu, kao ni u
259
Josip Broz Tito/Optenarodna odbrana (), s. 12. i dalje.

Josip Broz Tito/Optenarodna odbrana (...), s. 17.
261
Politiki izvjetaj radnog naroda Hrvatske, sredina 1939., s. 5.
262
Josip Broz Tito/Optenarodna odbrana (...), s. 23.
263
Politiki izvjetaj radnog naroda Hrvatske, prva polovica 1940., s. 1.
264
Politiki izvjetaj radnog naroda Hrvatske, prva polovica 1940., s. 2.
260
96
razbojnikom napadu na Sovjetski Savez. Stoga i hrvatska i srpska

gospoda daju javne izjave da su za neutralnost i da je glavni zadatak
vlade da sauva tu neutralnost i da se bori za nju. Istovremeno ta ista
gospoda izdaju Alarm /Vilder/, kojemu je svrha pripremiti teren za
mobilizaciju i prikljuak na stranu engleskog imperijalistikog bloka.
Pod napadom na SSSR misli se na Engleze, koji bi upregnuli
Jugoslaviju, jer je SSSR Hitlerov saveznik. tite komunisti SSSR, to
je normalno. Zanimljivo je vidjeti tvrdnju da je Finska natjerana u rat
protiv SSSR-a, kojom se za to optuuje Antantu. Poslije e se za
finsku borbu za slobodu optuiti Njemaku i nacionalni socijalizam!
Takoer, optuuje se buroaziju i Britaniju za guranje naroda
Kraljevine Jugoslavije u Rat.
Komunisti su za Hitlera! Svojim deklarativnim pacifizmom
komunisti govore isto to je 1941. Stepinac poruivao Petru Drugome
odmah poslije dravnoga udara; ne uvlaite Dravu u Rat. Kasnije su i
zbog tih poruka Stepinca osudili.
Tako i lanak Jedinstvo reakcije protiv radnog naroda265.
U unutarnjoj je politici razmjerno najlake. Za sve se optui
buroaziju i - gotovo. Novu e vladu napadati zbog osnutka
koncentracijskih logora, u koje se trpa komuniste.
Bilten iskazuje izrazitu odbojnost prema Zapadu i njegovom
imperijalizmu. Napada dijelove buroazije za pokuaj uvlaenja
Kraljevine Jugoslavije u rat na stranu Zapada. Hitler prolazi razmjerno
mirno, nezapaeno266: Dok reim govori o neutralnosti Jugoslavije,
doputa da englesko-francuski agenti i razni hukai (...) nesmetano
rovare u zemlji, provociraju, hukaju na rat (...) veliajui ratne ciljeve
engleskih i francuskih imperijalista (...) prele na otvorene pozicije
pljake i nasilja protiv naroda, na pozicije odbrane imperijalizma....
Njemaka je mir ponudila vie puta. ak i 19. srpnja 1940.
godine, poslije pada Francuske, kada je bila u punu zaletu 267.
Bilten oito istupa protiv Antantinih agenata. Dakle, za Hitlera,
barem kao manjega zla.
Komunisti su za Hitlera!
Zato je prirodno da je prva od etiriju toaka plana CK268:
1. Jedinstvena borba protiv imperijalistikog rata.
9. travnja 1940. godine u 7 sati Schulenburg je izvijestio
Molotova o njemakim memorandumima (predanim u 5 sati i 20
minuta) Danskoj i Norvekoj protiv anglo-francuskoga mijeanja u
265
Bilten CK KPJ, br. 1., juni 1940., s. 1. i dalje.

Bilten CK KPJ, br. 1., juni 1940., s. 2.
267
Sporazum Hitler-Staljin, s. 150.
268
Bilten CK KPJ, br. 1., juni 1940., s. 3.
266
97
politiku tih zemalja. Molotov je odgovorio269: Mi elimo Njemakoj pun

uspjeh u njezinim obrambenim mjerama. 10. svibnja 1940., pri
njemakome ulasku u Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku, Molotov je
odgovorio da270 shvaa da se Njemaka mora zatititi od francuskoengleskog napada te da ne sumnja u njemaki uspjeh. SSSR je
Njemakoj odobrio napad na Dansku i Norveku.
SSSR u lipnju 1940. ulazi u baltike dravice, kree na
Finsku
Jugokomunisti Njemaku i SSSR nastoje to vie povezati271:
Jo u vrijeme sukoba izmeu Sovjetskog Saveza i bijelo finskih ratnih
profitera, engleski i francuski imperijalisti namjeravali su poslati
ekspedicioni korpus u Finsku kroz skandinavske zemlje. Cilj je te namjere
bio dvostruk, prvo pomou toga korpusa uvrstiti se u skandinavskim
zemljama za voenje rata protiv Njemake, drugo uvrstiti se u Finskoj i
pod svaku cijenu uvrstiti u Finskoj bazu za napad kapitalistike reakcije
itavog svijeta na Sovjetski savez.
To se primjenjuje na cijelu Sjevernu Europu: Norveka, koja nije
htjela da se odupre engleskim provokacijama, nego ih je tolerirala. Ovo
je posljednje imalo za rezultat upad druge imperijalistike sile Njemake,
u skandinavske zemlje, Holandiju i Belgiju i njihovo uvlaenje u rat.
Umjesto da vode rauna o interesu naroda svoje zemlje, neodgovorni
upravljai sluali su savjete imperijalistikih velesila, sluili njihovim
interesima i na taj nain gurali svoje zemlje u propast () Svatko se jo
sjea, da su neodgovorni upravljai vedske, Norveke, Danske itd.
akom i kapom pomagali finske provokatore. Oni su vjerno izvravali
naloge engleskih i francuskih imperijalista i ostale meunarodne reakcije
u borbi protiv zemlje socijalizma.
Potpis je T. T., dakle Brozov. Protiv Antante. Za Hitlera!
Komunisti su za Hitlera!
Sredinom 1940. su jugokomunisti jo uvijek navijali vie za
Njemaku, nego za Zapad.
U Srpu i ekiu pojavljuje se lanak Na ijoj je strani radni
narod272, kojim se istie neutralnost SSSR-a i Kominterne i pacifizam.
Naravno, to je lano.
Tako je intoniran i lanak Pred godinjicom imperijalistikog
rata u Europi273, u kolovozu 1940. godine. Podnaslov je Komunisti u
borbi protiv versailleskog sistema, a poenta: Revolucionarni proletarijat
269

271
Bilten CK KPJ, br. 1., juni 1940., s. 5. i 4.
272
Srp i eki, br. 3., prva polovina srpnja 1941., s. 8. - 11.
273
Srp i eki, br. 4., sredinom kolovoza 1940., s. 1. i dalje.
270
98
- kao to ne eli pobjedu njemako - talijanskih imperijalista u tom ratu isto tako svim snagama mora da se bori i za slom engleskog
imperijalizma u tom ratu.
Komunisti zovu na borbu protiv engleskoga imperijalizma,
protiv Versaillesa, kao i Hitler. Ne zovu na borbu protiv Hitlera!
U rujnu i listopadu stav je ve Protiv kapitulanata koji prodaju
nezavisnost Jugoslavije osovini Rim - Berlin274.
Rezolucija Pete zemaljske konferencije KPJ, ipak, kae275:
Postalo je kao dan jasno da engleski i francuski imperijalisti nisu zapalili
nov ratni poar radi odbrane slobode, demokracije i nezavisnosti malih
naroda, ve radi odbrane svog kolonijalnog carstva i hegemonije koju su
stekli pobjedom u prolom imperijalistikom ratu () engleski
imperijalizam () zajedno s francuskim imperijalistima predaje herojske
narode panije u ruke njihovih krvnika () ine sve da raznim
makinacijama uvuku Sovjetski savez u rat.
U prosincu izlazi Rezolucija 1. konferencije KPH276. Osuuje Rat
kao imperijalistiki. Usput napada HSS i SDS. Govori: kada je
njemako - talijanski faizam ugroavao (dakle u prolome vremenu) A
kasnije, kada se promijenila situacija i pojavila opasnost da
jugoslavenska buroazija pod parolom obrane zemlje gurne u rat na
strani engleskog i francuskog..., te Naroito mi komunisti Hrvatske
moramo se boriti protiv imperijalistikih prohtjeva hrvatske buroazije
(...) urovanja sa imperijalistikim silama.
Dravni udar i demonstracije u Beogradu, 27. oujka 1941.,
komunisti pozdravie kao protuosovinske, ali im zamjerie prozapadni
karakter. Proturatna parola bijae glavna podloga toga stava277.
Stepinac je u stvari nakon 27. oujka 1941. reagirao po svojoj
savjesti a potpuno slino komunistikim parolama; kralja treba
potivati, ali je on zaduen sauvati Dravu od rata, a ne uvlaiti ju u
nj. A ipak su komunisti Alojzija Stepinca osudili i zbog pozdrava Kralju
i zagovora mira.
I nakon 6. travnja 1941. komunisti ostae saveznicima
kancelara Hitlera.
etnici JESU bili prvi antifaistiki borci propale Kraljevine
Jugoslavije!!!
Antifaisti piu278: zagrebaki nadbiskup dr. Alojzije Stepinac 12.
travnja 1941. g., dva dana nakon proglaenja NDH, estita Slavku
Kvaterniku osnutak nove drave. Naroito je spominjana njegova
274
Srp i eki, br. 5. - 6., s. 7.

Komunist, br. 1., listopada 1940.
276
Srp i eki, s. 9. i dalje.
277
Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 3, s. 234.
278
Peren, Ustaki logori, s. 21. i 22.
275
99
okrunica (): Moramo svuda upozoravati i uiti da sveti zanos i

plemenito oduevljenje u izgraivanju temelja mlade drave Hrvatske
bude nadahnuto strahom bojim i ljubavlju za Boji Zakon i njegove
zapovijedi, jer e samo na Bojem zakonu, a ne lanim naelima ovoga
svijeta drava Hrvatska biti izgraena na vrstom temelju ()
Poznavajui mueve, koji danas upravljaju sudbinom hrvatskog
naroda, mi smo duboko uvjereni, da e na narod naii na puno
razumijevanje i pomo. Mi vjerujemo i oekujemo, da e Crkva u uskrsloj
Dravi Hrvatskoj moi u punoj slobodi navijetati neoborive principe
vjene Istine i Pravde ()
Dao dobri Bog, da tako bude. A da tako bude, pozivam vas, asna
brao sveenici, da ne prestanete poticati povjerene vam vjernike na
molitvu, ali jo vie da samo kod oltara bojega podiete ruke k Ocu
Zvijezda, od kojega silazi svaki dobri dar i svaki savreni Poklon (Jak,
1, 17). - Da Poglavnika Drave Hrvatske napuni duhom mudrosti, kako bi
uzvienu i toliko odgovornu slubu vrio Bogu na ast i narodu na spas u
pravdi i istini; da narod hrvatski bude narod Boji, odan Kristu i Crkvi
njegovoj sagraenoj na peini Petrovoj! Ako se moda oima svijeta ini
molitva suvinom stvari, mi je smatramo najvanijom od svega u ivotu,
jer ako Gospod ne uva grada, uzalud bdije koji ga uva (Ps. 12, 1)
Nakon godina priprava i prikupa hrvatodernih lai u Zagrebu je
1948. godine objavljeno prvo izdanje knjige beogradskoga profesora
Viktora Novaka Magnum crimen.
Viktor je Novak (1889. Donja Stubica 1977. Beograd) bio
doktor povijesnih znanosti, koji je od 1929. do 1959. g. radio kao
profesor na beogradskome sveuilitu. Bio je mason, jugoslaven i
antikrist. Bio je i katoliki sveenik.
Kao mason, on se svojim trovakim hrvatodernim laima rado
prikljuio titoistima te su mu oni objavili knjigu Magnum crimen.
Novak iz Poslanice izdvaja279: asna brao! Nema nikoga meu
vama, koji u ovo posljednje vrijeme nije bio svjedokom najzamanijih
dogaaja u ivota hrvatskog naroda meu kojim djelujemo kao glasnici
Kristovog evanelja. Dogaaji su ovo koji su na narod donijeli u susret
davno sanjanom i eljkovanom idealu. Satovi su ovo u kojima ne govori
vie jezik, nego krv svojom tajanstvenom povezanou sa zemljom u kojoj
smo ugledali svijetlo Boije i s narodom iz kojega smo nikli. Je li potrebno
isticati da je i u naim grudima ivlje zakucalo srce? Nitko pametan toga
osuditi ne moe, jer je ljubav prema vlastitom narodu Bojim prstom
upisana u ljudsko bie i Boja zapovijed! I tko nam moe zamjeriti, ako i
mi kao duhovni pastiri dajemo svoj prinos narodnom veselju i zanosu, kad
279
100
se puni dubokog ganua i tople zahvalnosti obraamo Bojem

Velianstvu?
Jer, kolikogod i bilo zamreno pletivo dananjih sudbonosnih
dogaaja: kolikogod bili heterogeni faktori, koji utjeu na tok zbivanja,
ipak je lako razabrati ruku Boju na djelu. A Domino factum est istud et
est mirabile in oculis nostris (Bog je to uinio i oi su nae pune
divljenja). (Ps. Ili, 23).
To antifaisti proglasie faistikim.
Alojzije Stepinac poslije prve audijencije kod Poglavnika
ree280: Ako taj ovjek bude upravljao Hrvatskom deset godina kako mi je
pripovijedao, Hrvatska e biti raj.
Za nadbiskupa Stepinca Viktor Novak kae281: U stilu
nadbiskupa Stepinca i ostalih ustakih prvaka... Blaeni Stepinac za
Viktora je Novaka ustaki nadbiskup282.
Antifaistima smeta i Stepincov govor veljae 1942. na prvoj
sjednici Hrvatskoga Dravnog Sabora283: Poglavnie! U asu, kad
Hrvatski sabor, taj starodrevni simbol hrvatske drave, idui svijetlim
tragom prolosti, eli zajedno s Vama, Glavarom Nezavisne Drave
Hrvatske na svoj rad zazvati blagoslov Boga stvoritelja, ne mogu, a da ne
progovorim i ja kao predstavnik Crkve Boje () Ne zato, da daje savjete
u isto politikim stvarima, za koje nema poslanja od svoga boanskog
osnivaa, te ne moe stoga preuzimati za njih nikakove odgovornosti, nego
zato, da pogled zakonodavnog tijela, kao to je Sabor, upravi k Bogu.
Normalnu bi se ovjeku uinilo suludim ikome zamjeriti taj govor. A za
antifaistiku logiku on je kriminalan!
I papa je antifaistima ustaa284: Papa Pije XII je ovako
formulisao tu politiku prilikom imenovanja zagrebakog nadbiskupa dr
Alojzija Stepinca kardinalom Rimske Crkve, 12. januara 1953.: U ovom
veselju, mi se s bolom u dui spominjemo naeg preasnog brata,
zagrebakog nadbiskupa, kojemu nije dano da dijeli ovu radost s nama i
da se potom vrati u domovinu. Iako odsutan, mi ga grlimo naom
oinskom ljubavlju i ivo elimo da svatko znade da udjeljujui mu
kardinalsku ast, naa je jedina elja bila nagraditi njegove velike zasluge
i vrstu vjeru njegovog naroda koji u ovim tekim vremenima hrabro
ispovijeda vjeru katoliku. Naa nam savjest ne dozvoljava uvaiti optube
i osudu Nadbiskupa zagrebakog. Osim toga, mi udovoljavamo eljama i
nadama sveg katolikog i dobroga dijela nekatolikog svijeta kad smo
280

282
283
284
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g., s. 72.
101
281
uzvisili na ast Kardinala Rimske crkve uzornog pastira, primjer

apostolske vjere i kranske snage.
Sutina smisla antifaistikoga odnosa prema Katolikoj crkvi i
sklonosti prema istinitosti vidi se u tome to beogradski antifaisti
ovako poentiraju svoju knjigu: Tvrdio je da je nadbiskupu Stepincu
mjesto upravo tamo gdje jest, a da su ga Jugoslaveni katolike vjere
manje-vie i zaboravili. No priznao je da se divi prelatovoj tvrdokornoj
hrabrosti. U tom trenutku moj ofer, Crnogorac i pravoslavac, promrmlja:
Tu je svinju trebalo ubiti285.
Film Bog i Hrvati (1993. g.), koji se jo uvijek povremeno
emitira na antifaistikim televizijama, za Alojzija Stepinca kae da je
ubica preko milion Srba.
Stepincu je presudio Josip Broz Tito zapovijeu286: Gonite ga.
Dedijerov je dokaz Crkvine krivnje, Poglavniku oda,
vrhbosanskoga nadbiskupa aria, gdje je najgenocidnije287: Ti si za
Dom rtvovao svega sebe/ Smjel ko heroj, od vjere junak ivi . Takvim se
laima bavi i Viktor Novak288.
Antifaisti namjerno zamjenjuju redoslijed dogoaja. Napadaju
splitskoga biskupa Bonefaia. Njima smeta i istiu kao dokaz
Crkvinoga zloinstva, to to je krki biskup Josip Srebrni pozdravio
osnutak NDH289, senjski biskup Viktor Buri u poslanici pozdravio
NDH290, osobito djelatan u smirivanju stanja i dravotvoran bio
akovaki biskup Akamovi291 a tome se prikljuio i beogradski
biskup, Josip Uji292. Zato se osuuje i posjet cijeloga hrvatskog
episkopata Poglavniku, 26. lipnja 1941.293.
Kriminalizira se i sama zahvala Bogu na stvorbi Nezavisne
Drave Hrvatske, u katolikoj Nedjelji294: Cijeli hrvatski narod, od
dragog nam Poglavnika do najmanjeg djeteta, osjetio je ovih dana
Kristovu ruku, kako bdi nad nama. Svi do jednoga i prihvatit emo je,
svijesni da emo samo uz njezinu pomo moi jo mnogo i mnogo uiniti.
Za Viktora je Novaka dokaz da je tko bio kriv u tome to su ga
antifaisti strijeljali bez suda ili pravoga postupka!
285

287
Dedijer, Vatikan i Jasenovac, s. 111. i 112.
288
Novak, Magnum crimen, s. 587.-589.
289
Novak, Magnum crimen, s. 564. i 565.
290
291
Novak, Magnum crimen, s. 566.-570.
292
293
294
286
102
Novaku su dva dokaza krivnje stotina sveenika, koje nabraja;

prvi je to, to su ih antifaisti strijeljali zbog suradnje s hrvatskim
vlastima295.
Drugi je odlikovanost, pa ak i posmrtna296: don Filip Mandari
don Jozo Carev, upnik u Neoriu, don Ante Deman i don Ante
Biskupovi, don Stipe Natkov, don Pavao Milii, don Zore Pari, don
Jure Petrovi, don Ivan Bjelokosi, Domeniko Bara, don Stanko
Drnas, don Krsto Jeleni. I kod sveenika Branka Birta Poglavnikovo
je posmrtno odlije protumaeno kao dokaz krivnje297.
I to to se u Bonjacima, u Slavoniji, po tvrdnji tamonjega
upnika, u doba najgorih antifaistikih pokolja Hrvata, Nijemaca i
drugih, pojavila Majka Boija i rekla Dosta je krvi! Prestanite s
prolijevanjem krvi!, antifaistima je dokaz ustatva298.
ak se i procesiju u Mariju Bistricu 1945. godine, u kojoj je
sudjelovalo 40.000 - 50.000 ljudi, nazvalo proustakim incidentom299.
Sve svezano za Hrvatsku i katolicizam bijae antifaistima - ustako.
Svrha promidbe antifaista vidi se u formulaciji300: Kao to
vidimo, papa nije lako polagao oruje, veto je branio ideologiju nacifaizma od totalitarne eliminacije.
Da bi se lake zadralo teror nad Hrvatima, trebalo je ljudima
ponuditi standardne formule, koje e jednom u koli nauiti, pa vie
nee s njima imati ni intelektualnih ni moralnih problema.
Pjesniku antitezu kria i noa301:
Kolje bog i kolje avo
Kuda, kamo, jadna glavo?
Krst i no u istoj ruci
Kolji, tuci, kolji tuci
- Kolju vuci
rado su rabili i poslijeratni naunici.
Vicko se Krstulovi govorom u Slavonskome Brodu 1952. g.
alio302: Svojom smo revolucijom unitili stari buroaski aparat () Ali
nismo uspjeli unititi Crkvu kao instituciju.
295

Novak, Magnum crimen, s. 767., 774. i dalje.
297
298
299
300
301
Kulturno stvaralatvo u revoluciji, s. 99.
302
Batelja, Crna knj., s. XXXVI.
103
296
Hrvatska pravoslavna crkva i razumni pravoslavci

mirotvorne, bogoljubne rtve antifaizma
Pravoslavni kalendar, periodika Hrvatska pravoslavne crkve,
redovno javljae o Bojim slubama u hrvatskim taborima. Donosio je i
fotografije tih pravoslavnih misa. Nezavisna Drava Hrvatska
nastojae pravoslavcima dati puna vjerska prava.
Jedina je razlika izmeu statuta HPC i SPC bila ta, to je
vrhovnika prve imenovao Poglavnik a druge Kralj. Ruski je
protukomunistiki izbjeglica patrijarh Germogen prihvatio i
najplemenitije izvravao dunost vrhovnika HPC. Sve su njegove
poslanice i propovjedi izrazito mirotvorne, bogobojazne i poticajne.
Njegov je zamjenik bio Spiridon Mifka.
Postoje mnogi novinski i filmski zapisi o bogosluljima,
audijencijama i procesijama hrvatskih pravoslavaca u drutvu s
ustakim i dravnim velikodostojnicima, esto na elu s Poglavnikom.
U tome su znali sudjelovati i pravoslavni gosti kao bugarski car Boris,
rumunjski i drugi pravoslavni odlinici iz saveznih nam drava ili odlini
izbjeglice iz zemalja u kojima je vladao antikristov terorizam.
Antifaistika smrtna presuda protiv zamjenika patrijarha
Germogena303: Vojni sud je proglasio krivim Mifku Spiridona to je: ()
b) kao sveenik tzv. hrv. pravoslavne crkve kao ispovjednik
pravoslavnih zatoenika logora Jasenovac prisustvovao masovnom
ubijanju istih, te sam uestvovao u tim ubijanjima.
Vidite li Sotonu u toj logici? To je isti sotona koji je doveo do
genocida nad Hrvatima a i danas, rabei antifaizam i jasenovaki mit,
hrvatski narod truje i istrjebljuje, gdje god stigne.
Koliko glupe lai!
Pa zar nije logika takva, da, ako su u Jasenovcu uvijek bili
pravoslavni sveenici, nije moglo biti pokolja nad pravoslavcima?
Ne, antifaistikome sotoni lake je bilo strijeljati 28 sveenika
HPC, koji su stalno pozivali na mir i skrbili za pravoslavne due i tijela,
nego priznati da u Jasenovcu nije bilo pokolja. Lako su se antifaisti
otresli injenice to su u Jasenovcu stalno bili katoliki duhovnici, koji
bi takoer sprijeili nepravde. Katoliku su crkvu ionako cijelu
proskribirali. Smetali su im pravoslavni sveenici, koji su imali
povjjerenje Srba!
I pop SPC, Momilo uji, zauzeo je suradljiv stav prema NDH.
Openito valja razluivati razne etnike pokrete i znati da uji nije
priznavao Mihailovia. Nakon prvih nekoliko desetaka spontanih
etnikih zloina nad Hrvatima,
uji je, zajedno sa srpskim
politiarima ve u ljeto 1941. potpisao ugovor s NDH, priznajui
303
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986., knj. I., s. 398.
104
Poglavnikovo vojno i dravno vrhovnitvo. Od tada oni su legalno, uz

pomo Talijana i Nijemaca odravali vojnu vlast u Kninu i podrujima
NDH (dakle izvan Kraljevine Italije) naseljenima pravoslavcima. Oni su
se borili iskljuivo protiv titovaca i onih etnika koji nastavie rat protiv
NDH.
uji je s Nijemcima i malobrojnim Hrvatima koncem 1944.
dugo drao Knin, izvravajui dunost prema Poglavniku, zatim se
prebacio u Istru i povlaio se koncentrino s Hrvatima. U oujku 1945.
blizu 50.000 etnika Srbije, Sandaka, Crne Gore, istone Bosne i
istone Hercegovine, koje su Nijemci u dogovoru s Hrvatima bili
propustili u Slavoniju na vlak, silo je u Slavoniji s vlaka i u Bosanskoj
Posavini poinilo vie tisua ubojstava civila, nadajui se zauzeti
Zagreb i u njemu doekati Engleze. Pri tome su raunali na potporu do
10.000 ujievih etnika, koji su, nu, ostali vjerni Poglavniku i mirno
proli kroza Zagreb u Austriju i dalje.
Podivljale je istone etnike doekala vojnica hrvatske drave
pod generalom Metikoem te ih, najvie u bitci 5. i 6. travnja 1945. na
Lijeva polju kod Banje Luke, premda dvaput malobrojnija, pregazila,
ubivi ih ukupno do 20.000 (a nekoliko je tisua pristaa staroga
Poglavnikovog protujugoslavenskog druga, Crnogorca Sekule
Drljevia prelo na hrvatsku stranu).
Dotle su protuhrvatski popovi SPC, kao Momilo Zeevi, sluga
antikristov, koji je znao za strane titovske zloine i njegovo
antikristovstvo, a ipak mu je sluio, bili rado primljeni u titovsku vlast.
Jasenovaki mit motivacija i opravdavanja zloina

nad sveenstvom i vjernicima u Hrvatskoj
Da bi potakli i opravdali genocid nad hrvatskim duhovnitvom,
antifaisti primijenie jasenovaki mit. Upadljivo protukatolilki
formulirae lana svjedoanstva time to izmiljene ustake zloine
smjestie na katolike blagnade,
Prenosilo se i strana lana svjedoanstva. Logoraica br.
44.269 o Auschwitzu304: Neu zaboraviti svetkovanje Boia te godine,
gdje su SS-ovci na glavnoj cesti logora postavili ogroman bor s
elektrinim svijeama, a odmah iza toga na velikoj hrpi lealo je 600
leina i ekalo da bude spaljeno. Zato joj smeta neprikladnost proslave
Boia, kada je idovka? Zato se ne potpie? To je bio jedan od
svjetskih sotonistikih antifaistikih obrazaca, koje se moralo
oponaati u svim zemljama antikristove vlasti.
304
Vjesnik, br. 79., 21. srpnja 1945., s. 5.

105
Banovka pie 1943. g.305: Pred najvei kranski blagdan, boi,

kojem se veseli staro i mlado, ovi ustaki krvnici, koji kau da vjeruju u
boga, da ga potuju, zatvorili su 700 ena djece i staraca, veinom Srba i
idova. Tko nije umro toga su dotukli ekiem. Dakle to su oni koji kau
da vjeruju u boga. Stanojevi je govorio o 150 rtava, to je skoro 5
puta manje. Ta vjernica uporno pie boga, boi, tvrdi da je Boi
najvei kranski blagdan, ustaki pas, ustake mrcine
Albert Maestro ne spominje ionako izmiljeni pokolj idova na
prvi dan Boia 1941., nego ga smjeta u srpsku baraku, tvrdei za
rtve da su Srbi306. Time se on protivi iskazima Milie i jo nekih, koji
su govorili o pokolju u idovskoj baraci.
Za optube nema dokaza, ne spominju se ili se jako rijetko
spominju rtve, svjedoenja su najee posredna (uo sam od ljudi)
bez navoda izvora. Eref Badnjevi, sudac iz Sarajeva, tendenciozno
govori: Kolju ih. Ustae slave Badnjak307. To je prijenos iz knjige.
Glavni temelj jasenovakoga mita u Ratu jest knjiica
Koncentracioni logori (1944. g.). Ona je, meu malobrojnim drugim
laljivcima, putem svoga strunjaka za Katoliku crkvu Erefa
Badnjevia razvila hukake prie. Ima ak i crtanu ilustraciju na kojoj
ustaa kolje ovjeka, s ispod pie Ustae slave badnjak308. Badnjevi
pie o tome da Ljubi Milou nije bilo dosta ubiti 500, nego je traio i
dobio za ubiti 800 Srba i idova za Badnjak 1941. 309 Vidio nije nita
(Sakrio sam se da ne gledam), ali:
Gledaj tamo Ubijaju ih maljem. Ovo je pakao.
Ustae slave badnjak - ree drug Mirko Bukovac.
A na Boi310: Zaklali su mi oca. Ustae kolju ljude u naoj
baraci.
Takve bajke antifaisti ire pred sam svretak Rata.
Kako se bliio raspad Jugoslavije, Egon Berger na suenju dru
Artukoviu svjedoi umjerenije311: Pamtim 26. decembar 1941. Toga su
dana iz Stare Gradike dovedeni moj otac i brat Leon () izili su Milo,
Luburi, fra Majstorovi, aki () fra Majstorovi tu, pred svima,
zakolje gostioniara a aki brau enhajt. Majstorovi u Sabirnome i
radnom logoru Jasenovac nije bio fratar, aki ondje uope nije bio
koncem 1941. Bitno je samo optuiti Katoliku crkvu i vjeru te
blagdane i narod koji ih slavi.
305
Banovka, br. 2., 1943.

Sindik, Seanja Jevreja na logor Jasenovac, s. 124. i 125.
307
Naa kronika, br. 2., 4. oujka 1945., s. 3.
308
309
310
311
Suenje Artukoviu/I to nije reeno, s. 125.
306
106
Jakov Kabiljo skladao je svoja svjedoenja i na temu Prvi Boi

u Logoru. On kae da su na Boi vidjeli, poslije pucanja, izvjestan broj
pobijenih novih zatoenika (tako ne mora govoriti koja su im imena i
prezimena, mada se to moglo saznati od preostalih pridolica), a
glavni udar nastupi drugi dan Boia, kada se nemonicima reklo da ih
se vozi u akovo (bijahu to, dakle, idovi, upueni u idovski tabor u
akovu), a nikada ti zatoenici nisu vidjeli vie ni Djakovo, ni svoje
stvari. Pokolji su bili tolikih razmjera o Boiu, da je svaki od nas
oekivao istu sudbinu i kraj312. Bez podataka, svjedoka
Mia Danon daje prilog epopeji boia 1941.313: Jednog po
jednog zatoenika su klali pred nastupom. Kame su im bile krvave; krv
je potocima tekla. Tekla je ona posle svakodnevno da se ne zaustavi do
kraja rata. Ovo je nov izum proslave onoga Boia; klanje pred svim
zatoenicima. Bitno je bilo rei da su ljudi ubijeni na katoliki Badnjak i
Boi. Sada nije vie bitno, to su drugi lagali drukije.
Mustafa Begi govori314: Na Boi tri grupe zaklanih ljudi. 24.
decembra 1941. godine, na badnji dan, bio je mitraljiran logor, i te veeri
bilo je najvie rtava. A sutradan poklane su tri grupe ljudi. Ovaj pokolj
smo posmatrali s krova Ciglane, jer smo imali idealan pregled. Sve to bilo
je udaljeno kojih 20 metara. U isto vrijeme, sutradan smo doznali, tog su
dana zaklali jo dva stroja ljudi, samo na drugom mjestu. Gdje su
grobnice? Zato bi se jedan pokolj skrivalo, a drugi izvodilo pred
nastupom? Zato bi se, ako se taj pokolj htjelo skriti, pustilo Mustafu
gledati? Lae. Zato i on ne govori o pokoju pred nastupom? Zato to i
svjedok koji o tome govori, lae.
Jandri je proslavu obogatio315: To nije istina-odbrusi veleasnidijete je kudikamo tee zaklati nego odraslu osobu () Treba sjeme
protivnikovo unititi, treba njegov nakot pretvoriti u nakolj i u tome je sjaj
moje posjeklice. Jandri u svome romanu obrauje i predboinu
utakmicu u klanju316. Jedan ustaa svojoj rtvi, koja moli pomo
odgovara317: Nije ovo nita, zamisli da te moram jo i na kolac nabijati.
Odakle Jandriu motiv klanja djece i unitaja sjemena? V.
Novak o sveeniku Ivanu Raguu iz Stoca kae se da je rekao da sve
Srbe treba pobiti i ni dijete im ne treba ostaviti, tako da od skotova ni
sjeme ne ostane318. Njegovi sljedbenici kasnije to preuzee i
312

314
Rijei koje nisu zaklane, s. 65.
315
316
317
318
107
313
dopunie319: Deca u kolevki e porasti, pa bi tada mogla biti opasna, zato

je i klanje dece - preventivno. O sjemenu bijahu govorili i Kaufman i
Erenburg, zalaui se za ubojstvo ili barem sterilizaciju cijeloga
njemakog naroda.
Vidite kako nastaje mit? Prvo stranci, pa Novak, onda njegovi
sljedbenici; svi bez dokaza, onda umjetnik Jandri. Ista tema; sveenikno-dijete-sjeme. Tako je genocidna umjetnost za antifaiste postajala
povijesna istina.
Varijacija o Boinome klanju ima mnogo. Jedna govori o
ubojstvu 30 pa 150 ljudi320. Bez ijednoga imena i prezimena.
Zadueni za ruidbu Katolike crkve, beogradski e svjedoci
ipak rei da je 24. prosinca, na Badnjak 1941., ubijen samo jedan
Srbin a na Boi 40 njih, ali, iako su 32 druga tih ljudi puteni njima u
baraku, ne govore kako su se ubijenici zvali321.
ore Milia, o navodnome pokolju na Badnjak 1941. kae da
su Ljubo Milo i 30 naoruanih ustaa uli u idovske barake te
luaki udarali kundacima, bili bajunetama i klali () Sutradan, na sam
Boi, isti koljai, posve pijani, nastavili su s klanjem322. To je ista
fikcija, jer on nije mogao biti u idovskoj baraci, a nijedan idov to ne
potvruje, ve radije svjedoi o tome da je uo za pokolj u srpskoj
baraci.
U istoj si je knjizi Milia mnogo puta skoio u usta. Iako je rekao
da su vlasti na Badnjak 1941. napravili pokolj u idovskoj baraci,
drugdje samo konstatira da je na Boi (dakle dan poslije) stigla prva
skupina idova i ne spominje nikakav pokolj 323.
3. je sijenja 1942. g. strijeljana skupina od 94 idova, javno,
pred svima, za odmazdu za antifaistika zlodjela i prema Zakonskoj
odredbi o postupku kod komunistikih napadaja, kad se poinitelj ne
pronadje, kojom je odreeno strijeljanje 10 talaca za jednoga
ubijenika, ako se u roku od 10 dana krivci ne pronau, a utvrdi se da
su komunisti324. Strijeljanici nisu bili iz SRLJ. Bitno je uoiti da se
strijeljalo javno i da to ne bi imalo svrhe, da se inae tisue ljudi klalo
potajno ili, ak, obredno - za katolike vjerske blagdane.
Antifaistike knjige o Sabirnome i radnom logoru Jasenovac
imaju uzajamna i unutarnja proturjeja. Krvavi Badnji dan, 24.
decembra (1941. na 1942.), krvavi katoliki Badnji dan325, pie Sinod
319

321
322
323
324
Narodne novine, br. 142., 2. listopada 1941., s. 1.
325
320
108
SPC. On proturjei oru Milii, koji je na jednome mjestu pisao da su

tada pobijeni idovi, a na drugome da su oni doli u logor tek 25.
prosinca 1941. Sinod proturjei i sebi, jer ispada da su vlasti
zatoenike iz Krapja i Broica prvo spaavale od poplave, a onda
pobile. Osim toga, preselba je prvih dvaju logora svrila mnogo prije
druge polovice prosinca 1941. g. U HDA postoje popisi idova
zatoenih 1941. i svake sljedee godine, gdje se imena ponavljaju. Te
je popise sastavljala Jevrejska bogotovna opina u Zagrebu.
Poslijeratni antifaisti uvijek lau o tim popisima, pa to ini ak i
Tumanov Peren, tvrdei da se u omotnici pod nazivom Popis
interniranih i ubijenih idova u logoru Jasenovac nalaze etiri
popisa326. Nu, to je ista la.
Vanjska je ovojnica proizvod antifaistikoga tuiteljstva. To je
napisano rukom i, vidi se, provizorno.
Popisi u njoj, koje je sastavila Jevrejska vjeroispovjedna opina
u Zagrebu, ne spominju likvidaciju, nego samo internaciju. Na
memorandumu pie: Jevrejska vjeroispovjedna opina a pisaim se
strojem kao naslovljenika oznauje Javno tuiotvo N.R.H., Zagreb: "Na
Vae traenje u prilog dostavljamo popis interniranih idova u Jasenovcu,
i to". Dalje nabraja 4 popisa; interniranih, a ne ubijenih - interniranih,
a ne ubijenih - interniranih, a ne ubijenih - interniranih, a ne ubijenih327.
Sve je to vidljivo iz aviona, jer se iste osobe ponavljaju na popisima iz
godine u godinu, to znai da su idovi izvijestili istinito, a onda su
antifaisti izmislili da su to osobe zatoene i ubijene 1941., pa su iste
one zatoene i ubijene 1942., 1943. itd. To se vidi i na popisima
majstora i naunika raznih obrta. Nu antifaistiki su znanstvenici
preskakali vrela i radije pisali pa zapovijedi, prepisujui jedan od
drugih.
Sinod SPC govori i o zabavi na Boi, koja se odigrala
masovnim pokoljem Srba328. Sinod donosi posve nov opis
izmiljenoga pokolja.
Zatoenik Vojislav Prnjatovi ne voli Hrvate ni katolicizam a
1942. g. u Beogradu izmilja masovna ubijanja Srba 26. i 27. prosinca
1941. Kae da su odvedenici ubijeni u nekoj umi i da on nije vidio taj
dogaaj329. On je jedan od zaetnika sustava lai, ali u Beogradu tada
jo ne utvrdie njihov konaan oblik.
O Boiu 1941. lagalo se brojano neusklaeno, glede mjesta,
vremena, naina i nacionalnosti rtava. Kada god ima vie svjedoka o
zloinima Jasenovca, oni govore razliito, iako su im iskazi mogli biti
326

328
329
327
109
svjei, jasni, bogati podatcima i dokumentirani. Nema nikakvih dokaza

ni indicija za provjeru.
Nema ni govora o pokolju idova, koji je izmislio Milia. Ali,
nema ni govora o pokolju Srba, koji su izmislili idovi (Albert Maestro i
drugi).
Ispada da su Srbi svjedoili da se Boini pokolj dogodio meu
idovima, a idovi da je bio meu Srbima, premda idovi govore da
tada u njihovoj baraci nije bilo pokolja a isto Srbi govore za svoju
baraku. Nitko ne mora nita dokazivati, jer uope nita nije ni vidio, a
Boi ostane okaljan!
O Krvavome Boiu pria i Davko Koen. Samo, njegov je Boi
1942. g. Kae da su trojica idova bili pobjegli i da su kao odmazda za
taj bijeg strijeljana 25-orica njihovih blinjih. Odmah poslije toga kae
da su bila 72-jica.
Ostali lau330: Na katoliki Badnjak 1943. Filipovi je pred
strojem zatoenika streljao trojicu, koje je okrivio da su hteli da bee.
Jedna rtva nije bila smrtno pogoena pa je jaukala. Ubica je dohvatio
no, podmetnuo svoju aku rtvi pod grlo, zaklao nesrenika i popio punu
au krvi.
- Ah, to je slatka partizanska krv!.
Tako Mileti, 40 godina kasnije, vjerno prenosi Jankovljevu la.
L. Jankov lae a Novak objavljuje331: Na katoliki Badnjak 1942.
Filipovi je pred strojem zatoenika strijeljao trojicu, koje je okrivio da su
htjeli pobjei. Jedna rtva nije bila smrno pogoena, pa je jaukala.
Ubojica je dohvatio svoj no, podmetnuo svoju aku rtvi pod grlo, zaklao
nesretnika i popio punu au krvi:
- Ah, to je slatka partizanska krv!.
Viktor Novak umuuje i izmiljotine Z. Tkalca332: Pred Boi
1942. pobjegla iz logora etiri logoraa idova, inenjer Danon s
trojicom svojih drugova. uvi za taj bijeg, Majstorovi je pomahnitao.
Vraajui se u logor ugledao je dvojicu idova kako stoje i razgovaraju
() i ustrijelio najprije jednoga a onda ispalio hitac u drugoga. Taj ja
pao ranjen i kad se pridigao, Majstorovi mu je ispaio i drugi metak u
glavu, no ovjek jo nije bio mrtav. Tada mu je kleknuo na prsa, povukao
no i zaklao ga, s onima iz Politike. Ovdje nema krvopilstva.
Antifaisti domau zadau Hrvati kolju ljude na Badnjak
razradie nadrealistiki (spontanim asocijacijama), dakle i
individualistiki, razliitou razotkrivajui svoje lai.
330
Mileti, III., s. 985.

Novak, Magnum crimen, s. 648. i 649.
332
331
110
Blagdanska ubijanja u Jasenovcu bijahu jedan od najpokvarenijih

a objektivno i najprozirnijih vidova antifaistikoga hukanja na
protuhrvatski genocid. Vjera svuda slui primirbi naroda. Ako Katolika
crkva u Hrvata navodi na ubijanje neduna svijeta, to je strana osuda
i za hrvatski narod i za tu vjeru.
Tako se spremalo genocid nad cijelim hrvatskim narodom.
Lani su i ovi neprovjerljivi navodi333: Posebno mjesto zauzimaju
neki sveenici koji su sudjelovali u proganjanjima nevinog stanovnitva, a
neki i u ubijanjima, kao bivi fratar Miroslav Filipovi Majstorovic,
zapovjednik u logorima u Jasenovcu i Staroj Gradiki. U tim su logorima
sluili kao duobrinici satnici Zvonimir Brekalo i Zvonimir Lipovac.
Peren pozitivnu injenicu, da je u Sabirnome i radnom logoru
Jasenovac postojao duebrinik, prikazuje kao dokaz zlodjela!
ena u borbi334: Sutra je poglavnikov roendan. Treba ga
dostojno proslaviti. Krvavo je proslavljena no uoi njegova roendana
1942. godine. Tu no poklano je 1.000 srpske djece i 500 srpskih ena.
To je nespretna varijacija prie o ritualnome klanju djece za
Poglavnikov imendan Sv. Antu (nekoliko tjedana prije), ili o ubojstvu
djece plinom na Poglavnikov roendan ili imendan. Oito lau, ali ipak
prolaze - jer je istina zabranjena.
lanak U ast Pavelievog imendana zaklano 1.000 djece335 tvrdi
jedno, a Ilija Jakovljevi zna da su djeca na Antunovo 1942. poguena
ciklonom336. Ve smo prokazali te lai o proslavi katolikoga Antunova.
Bitno je antifaistima i ovdje povezati Svetoga Antu s
ubojstvom djece a hrvatski narod kao takav okriviti za najgore zloine
iz ritualnih pobuda. To su providne lai jer se za blagdane amnestijom
putalo i do tisuu zatoenika, koji bi mogli raznositi strane vijesti iz
SRLJ.
Marka Pavlovia KPH krugovalno opisa jednim od najveih
inkvizitora337, premda on nije bio nikakav sveenik ni redovnik.
Budui da im je vjera u Boga najvei neprijatelj, titovci rabe
svaku zgodu za dokaz krivnje vjere, sveenstva i Crkve338: Zlodjela
ustaa uoi samog Boia / Pribliavao se Boi. Ustae su htjeli da ga
proslave na krvi nevinog naroda....
To je identifikacija ustaa i ostatka Hrvata te poziv na genocid
nad cijelim hrvatskim narodom. Nevini narod u toj reenici znai
nehrvati. Ustae su preteno bili katolici.
333

ena u borbi, br. 1., 1943.
335
Borba, br. 27., 21. studenog 1942., s. 3.
336
Jakovljevi, Konclogor na Savi, s. 107.
337
Radio bilten od 12. VIII. 1943.
338
Antifaistkinja, br. 4., 1943., s. 24.
334
111
Albert Maestro se specijalizirao za katolike svetke339: Tako je i

na dan Svih Svetih ova crkva bila puna naroda i ustaa. Zvona su zvonila,
a povorka oko 1.500 na smrt osuenih ena i djece krenula je pored crkve
na izlazna vrata pored Save. Nikada vjerojatno nije bio vei sprovod ivih
mrtvaca () Kad je kolona izala iz logora i krenula prema Jablancu,
narod je izaao iz crkve (sa molitve), a za njim su izale ustae sa
Majstoroviem na elu, koji je sada bio u franjevakoj mantiji.
Maestro stvar namjerno opisuje epski i dramski, uvlaei u
priu to vie Katolike crkve i hrvatskoga naroda. On lae, da su ti
ljudi ubijeni i opet skriva sve mogue dokaze.
I Davko Koen spominje Sve Svete 1942. g. i transport od, ovaj
puta, 1.400 ena i djece, idovske i srpske, odvedenih i pobijenih
maljevima i lopatama, to on zakljuuje po kouljicama, gaicama i
cipelama svih veliina, koje su, krvave, dole u Logor 340. Iako sada
meu rtvama ima i idova, on ne navodi nijedno ime!
Monika Musafija govori o 1.500 rtava, ali ne vidi da ustae
donose njihove prnje, nego samo uje ustae pjevati na povratku i
hvaliti se time kako su na Sve Svete poklali 1.500 ljudi 341. Bez imena.
On dodaje da je na Duni dan 1942. ubijeno 740 ljudi, nakon to su
takoer bili odvedeni prema Jablancu342. Bez imena. Rujna se te
godine razbolio od tifusa i bolovao 7 tjedana, pa oito. Dirljivo je kako
se trudi obiljeiti svaki katoliki blagdan.
Adolf Fridrih dolazak bivega fratra, Miroslava FilipoviaMajstorovia kiti uobiajenim; da je bio fratar i da je nekoliko dana
poslije dolaska, na Duni dan, dao odvesti i pobiti 740 ljudi u
Jablancu343. Ni on osobno nije nita vidio, niti zna ikojih podataka.
Sline prie iz tree ruke prenosi i ore Milia u knjizi izdanoj
1945.344: Logora ing. kemije Boltar iz Zagreba imao je prijateljicu
uiteljicu nedaleko pakla (misli na SRLJ, nap. M. I.). Jednog dana
kateheta puke kole u tom mjestu dojuri s noem u ruci i upita je: 'A gdje
su Ti srpska djeca.
lanak Ustaki zlikovci u fratarskim mantijama345: poznati
frankovaki ljudoder nadbiskup u Sarajevu dr. Ivan ari.
Antifaisti iahu i dalje. Jakov Blaevi na suenju 1946. g.
obratio se Blaeniku Alojziju Stepincu346: Va srboderski izvjetaj.
339

341
342
343
344
345
Vjesnik, br. 20., 13. svibnja 1945. godine, s.
340
112
Knjiga Viktora Novaka Magnum crimen objavljena je 1948.

godine kao potpuna izmiljotina, s ciljem opravdanja genocida i
diktature nad Hrvatima. Premda toboe tumaei grijehe Katolike
crkve, ona vrvi laima o Sabirnome i radnom logoru Jasenovac, rabei
lane svjedoke i nikome dostupne tajne arhive, dakle i lane
dokumente.
MC je knjiga s mnogim pseudoznanstvenim napomenama bez
ikakve vjerodostojnosti. Kada se god takvu napomenu moe provjeriti,
rije je o nevanu navodu ili ga Viktor Novak oito pogrjeno tumai
(npr. Stepincove poslanice). Nu, najpokvarenije su napomene koje se
jednostavno pozivaju na neprovjerljiva vrela (npr. tajne arhive UDB-e),
do kojih nitko ne moe doi.
Ta je knjiga ostala tajnovitom. Po svemu sudei pogrjena je
tvrdnja s Interneta (Wikipedia), da je imala ak 7 izdanja. Uz nju se
vee la, da je Katolika crkva pokupovala skoro sve njezine
primjerke.
Nesporno je da je nakladnik MC-a bio Nakladni zavod
Hrvatske, 1948. u Zagrebu. Bijae to dravna ustanova. Zavod se, po
pogrjenoj Internetovoj logici, desetljeima mogao hraniti od Crkve
tako da stalno tiska nova izdanja MC-a.
MC je objavljen 1948., na prijelomnici, kada su na udar Reima
doli i pravoslavci i idovi komunisti. MC zaokruuje razdoblje
genocida nad Hrvatima. Protuznanstvena i laljiva je ta knjiga, koju je
oito Partija htjela imati kao skriveno vrelo uvijek novih lai, ali bez
masovne dostupnosti. Svi su se smjeli sluiti njezinim laima, ali su ju
rijetki mogli stvarno nabaviti.
Zato su se lai Magnum Crimena dozirale po partijskoj volji.
1948. godina nije bila vrijeme kada bi valjalo masovno
raspirivati paranoju meu pravoslavcima, jugoslavenima i slinima.
Jednostavno, Rankovi je na tisue takvih pozatarao na Goli otok i bilo
bi opasno cijelo jugopravoslavlje plaiti laima o katolicizmu i
Jasenovcu. Najvjerojatnije je stoga veina primjeraka Magnum
Crimena povuena iz prodaje i nije se vie tu knjigu tiskalo do dolaska
Slobodana Miloevia na vlast u SK Srbije, 1986. godine, kada
Miloevi poinje osvajati sve tiskovine u toj republici a te tiskovine
udesetostruuju broj protuustakih (u stvari protuhrvatskih) tema i
lanaka.
Da je Partija htjela, bilo bi se tiskalo milijune primjeraka, pa
neka Crkva kupuje.
346
Stanojevi, Alojzije Stepinac/Zloinac ili svetac, s. 173.

113
Uvijek kada bi ju se naknadno tiskalo ili citiralo, radilo bi se o

bjesomunoj hajci na Hrvate; bilo da je tu hajku provodila klika J. B.
Tita, bilo koja druga skupina.
Treba svakako zapamtiti da, bez obzira na to to je Novak bio
beogradski profesor, tu knjigu izdadoe u Zagrebu, gdje Novaka
prihvatie i u JAZU.
Nema podataka pa ni nikakvih dokaza o navodnim zloinima.
Stilistika je namjerno poticajna na lin, kada se ne promilja.
Strahotnost je izmiljenih zloina obveza utvrdbe konkretnih krivaca i
rtava.
Antifaisti se zadovoljie samo genocidom i hegemonijom nad
hrvatskim narodom.
Obraun s Katolikom crkvom bijae likvidacija posljednje
politike ustrojbe koja se mogla oduprijeti zloinakome antifaizmu.
Antifaisti mogu trpjeti vjeru kao osobnu stvar, koju e svaki vjernik
tumaiti divergentno, ali petljanje Stepincovo u pitanje kamo su
nestale stotine tisua zarobljenih i porobljenih Hrvata, koje poubijae
antifaisti, nije im bilo tolerabilno.
Taj je obraun s Katolikom crkvom znatnim dijelom obiljeen
jasenovakim mitom i laljivom literaturom o njemu te djelom Magnum
crimen, koje se na tome mitu u velikome dijelu zasniva.
B) Jasenovaki mit i Pax Titoistica

Titovski je mir glede jasenovakoga mita trajao od proljea
1948. do 1980. godine; od sukoba sa Staljinom do Brozove smrti.
Bijae to i dalje doba dravnoga terorizma, ali bez masovnih likvidacija
hrvatskoga naroda.
Unutar toga razdoblja bijahu razmjerno nemirni procesi koji bi
povremeno izbijali kao krize. Nijedno od tih razdoblja i nijedna od tih
promjena nisu mogli proi bez jasenovakih lai.
Pax Titoistica poinje 1948. a svruje procesom nastalim
Brozovom smru, 1980.-ih
Glavna su povijesna koljena te faze Jugoslavijine povijesti;
- 1948., sukob sa Staljinom,
- 1964., 1965. i 1966., tzv. privredna reforma i obraun s
Rankoviem,
- 1971., godina sloenih titovskih sukoba s diseidentima; od
srpskih liberalaca preko hrvatskih maspokovaca do slovenskih
ekonomskih nacionalista,
- 1980., smrt Josipa Broza te
- 1986., dolazak Miloevia na elo CKSKS.
114
Svi su ti prijelomi bili dio procesa i zavjera, esto posve

skrivenih ili pogrjeno interpretiranih. Ti procesi i zavjere trajahu dugo i
potajno, voeni od strane raznih skupina antifaista, pa su Tito i
Jugoslavija morali uvijek izgledati svetaki, da bi odreena frakcija
opstala i ostvarila stanovit probitak i da ju Tito ne bi unitio.
Svak je od koljena koja smo naveli samo puknue vrijeda koji
se u titoslaviji razvijao i trovao dulje vremena i u raznim skupinama na
razne naine. U svemu je tome jasenovaki mit bio veoma vaan za
svaku ukljuenu skupinu.
I u ovome je razdoblju izlazila jasenovaka mitska literatura.
Nije bilo ni kakvih otkria, iako se na njima marljivo radilo.
Mjerilo se, raunalo, snimalo iz zraka obinim kamerama a onda i
nekakivm vojnim, s posebnim zrakama. Nita.
Poneki bi puta seljaci ili brigadiri ORA sluajno iskopali neke
ljeine. Rjee bi se o tome otkriu i pisalo u novinama. Nikada se nije
objavilo, to je s pronaenim ljudskim ostatcima bilo; jesu li
identificirani i pokopani, kamo itd. Bijahu to ostatci hrvatskih i
saveznikih vojnika i civila, koje antifaisti bijahu pobili.
Bilo nam je lako prouavati ulogu jasenovakoga mita u dobu
genocida nad Hrvatima, jer su tada svaka njegova priica ili lani
sluili tome genocidu; bili oni izmiljeni u Zagrebu, Beogradu ili zadnjoj
selendri.
Od 1948. g. Mit dobiva veoma vanu ulogu u meusobnim
antifaistikim obraunima, Odatle e, primjerice, proizii objava
Magnum Crimena 1948., ali i brza obustava distribucije te knjige. Ona
se u drugome izdanju tiska tek 1986., dolaskom Slobodana Miloevia
na elo Saveza komunista SRS.
Miloevievim nastupom umnogostruie se tiskovine s laima
o Jasenovcu i poseban pritisak u novinama.
Ako su, dakle, jasenovake lai pomogle Partiji u motivaciji i
pravdanju genocida i diktature nad Hrvatima, onda su u vrijeme Pacis
Titoisticae sluile obraunima meu antifaistikim zloincima. To ne
znai da jasenovaki mit nije i u razdoblju do 1980., pa i u inaicama
koje su podupirali komunisti Hrvatske i Brozova kamarila, tlaio i
obespravljivao hrvatski narod.
Hrvati u doba Titovoga mira uvijek bijahu izloeni terorizmu
jasenovakoga mita.
Tvrdim da je jasenovaki mit bio oruje u nastanku i propasti
Privredne reforme,
Rankovievome padu te srpskoj reakciji i
nemirima 1968., i titovskome udaru 1971./1972. i daljih godina i svemu
115
oko Miloevia. Od 1986. u srbijanskome su tisku svaki dan izlazili

desetci lanaka o Jasenovcu, punih lai i mrnje na Hrvate.
Dokazujem da je jasenovaki mit uvijek i glede svake teme
sluio gnjeenju hrvatskoga naroda.
1.) Rankovievo doba (od 1948. g. do 1966. g.)

Vrijeme neometane despocije
Aleksandar je Rankovi bio glavni suradnik Josipa Broza u
genocidu nad Hrvatima oko svretka Rata. Zatim je bio glavni u
obraunu sa staljinistima, koji nisu sluajno najee bili pravoslavci;
Srbi i tzv. Crnogorci te idovi.
Slovenci su ionako bili drava u dravi, drugi nositeljski stup i
condicio sine qua non opstanka Jugoslavije, britanski agenti. Hrvati su
bili posve potisnuti, bez prava glasa, osim onih koji su bili otvoreni
jugoslavenisti, podani titovski robovi.
Jugoslavenskim je pravoslavcima Staljin znaio mnogo. Zato je
Tito zbog njezina staljinizma dao likvidirati skoro cijelu republiku vlast
NR Crne Gore te su se 1948. neko vrijeme vodili vojni obrauni po
crnogorskim brdima. Poubijani su i mnogi Srbijanci na visokim
poloajima Drave, Partije i Vojske.
Za druge je disidente otvoren poseban logor na Golome otoku.
Na njemu su se nali i neki idovi, kojima Staljin izgledae garantom
svjetskosti komunistike revolucije.
Tito im se podsmjehivao da su na preodgoju drutveno
korisnim radom. U stvari ih je savezni ministar unutarnjih posala
Aleksandar Rankovi policijskim dekretom liavao slobode i slao na
Goli otok, bez ikakve tuiteljske istrage ili sudske presude.
Ondje ih je katastrofalno neuspjeni crnogorski partizanski
vojskovoa Jovan Kapii stranim terorom i mukama preodgajao.
Naravna stvar da Rankovieva UDB nije mogla isprovocirati ni
izpijati prave Hrvate kako hvale Staljina. Budui da Hrvati nisu imali
visoke poloaje, ako nisu bili fanatini titovci, jasno da 1948. i Goli
otok nisu ostali u posebno tekoj uspomeni hrvatskim masama, pa ni
komunistikim.
Rankovieva je mo, zasluena njegovom izdajom
staljinoljubne pravoslavne veine, sve vie rasla. Kada je 1963. donijet
nov, socijalistiki ustav SFRJ i Drava promijenila naziv, Rankovi se
osjetio jo potaknutijim na revolucionarnu diktaturu i njezinu otrinu.
Tako je on posljednjih godina svoje funkcije postao od
izbavitelja titoizma njegovom ugrozom, pa i moguim ili barem
predpostavljenim ili samo simbolikim neprijateljem. Titovo vjerno
policijsko pseto, Rankovi nije imao ni pameti, ni znanja a nitko ga nije
116
volio, nu bio je simbol srpske svemoi, drei u ruci ono to su Srbi

uvijek shvaali kao sveti tap pendrek.
Srbi su to osjeali kao svoju bitku, koju su vodili prilino
kukaviki i zaplotnjaki. U njoj je znatnu okosnicu imao i jasenovaki
mit. Uvijek uplaeni antifaisti SRH poee spominjati i pitanje
hrvatskih rtava u tzv. NOB-u, ne bi li putem njih stekli to vie
legitimiteta u SFRJ.
Rankovievci zapoee postavljati neugodna pitanja o SRLJ,
optuujui ak i tipove poput Andrije Hebranga, Ivana Steve Krajaia,
Vladimira Bakaria i sline zatornike hrvatskoga naroda. Prirodno su
odgovorili komunisti Hrvatske u dogovoru s Titom, ali rijetko svodei
broj rtava SRLJ na normalniju kvotu, a nekmoli na istinitu, ve
poveavajui broj tobonjih hrvatskih rtava u tzv. NOB-u.
Parola o zajednikoj borbi svih naih naroda u NOB bijae
istaknuta cijelo vrijeme Rata i kasnije, ali se dobro znalo da je ona
neistinita i samo slui Titu za odraj na vlasti u Beogradu. Tu se parolu
moralo jae istai kada god bi Srbi iskazivali poveano
nezadovoljstvo.
Premda je o SRLJ i nakon 1948. glavno vrelo ostala knjiica
komunista Hrvatske iz 1944., posve proizvoljna i promidbena, s
kakvih 500.000 600.000, ali na drugim stranicama i mnogo manje
rtava, o tome se taboru, barem u Hrvatskoj, manje pisalo, jer je
kakav-takav optimizam meu Hrvatima Titu trebao nakon obrauna sa
staljinistima i pravoslavnoga bijesa izbilog zbog toga.
I Magnum Crimen nakon zagrebakoga izdanja 1948. ostade
neosporavanom
(zbog
prijetnje
zatvorom
ili
ubojstvom)
hrvatoderskom klevetnikom biblijom, ali se prvi puta ponovo tiskao
tek 1986. (godine kada je Miloevi postao predsjednikom SKS) u
Beogradu i reprintirao 1989.347
Glavno je pitanje takve promidbe uvijek i ono o njezinoj estini
i estosti. Tu je i opet Hrvatima u prilog u znatnoj mjeri ila
Rankovieva psea odanost Titu. Valja naglasiti da, dodue, Rankovi
jest nakon 1966. i svoga izbaaja iz Partije postao simbolom i ikonom
velikosrbstva, ali je barem prije toga uvijek bio posve odan Titu i
jugoslavenstvu, pa mu je i pomogao u obraunu sa staljinistima.
Takav je poststaljinistiki Rankovi odan jugoslavenstvu i Titu i
morao biti, jer bi ga inae etnici, SPC pa ak i rodbina srpskih
partijaa, rtava Gologa otoka, bili iva pojeli.
Zato nakon obrauna sa Staljinom nije bilo previe potenciranja
mita o SRLJ ni u Srbiji, jer bi to bilo hrana za sve protutitovske srpske
347
Wikipedia tvrdi da postoji 6 neskraenih i jedno skraeno izdanje, pozivljui se

na WorldCat, koji, nu, spominje samo tri izdanja; 1948., 1986. i 1989., to su i
jedina izdanja za koja zna Katalog NSK.
117
sile a ako Rankovi u Titu i nije gledao Boga, o njemu je kao Bogu
barem bio ovisan, te je svim silama branio njegovu vlast.
Uostalom, on se osobno ni nakon Brijunskoga plenuma 1966.
nikada nije javno izjasnio protiv Tita ili SKJ. Njega jesu rabili kao
velikosrpsku ikonu, ali je on dobro znao da su ikone vjerska stvar i da
svaka vjera prijeti njegovoj fizikoj egzistenciji.
Kao i u drugim razdobljima, i u ovome u Titovoj Jugoslaviji
postojae sukob raznih silnica.
Stanje nakon obrauna sa Staljinom, u kojemu su stradali
preteno Srbi (dakle i brdski Crnogorci) i idovi, bilo je takvo da je
pravoslavni element trebalo nastaviti smirivati a Hrvate polako poeti
uvaavati, ne bi li i oni posluili u eventualnom obraunu s
pravoslavnim hegemonistima.
Rankovi i ostatak Titove kamarile nisu vie bili dovoljni.
U doba do Rankovieva kraha zato nastadoe i bie otiskane i
neke knjige koje nisu ba bile po volji ni vrstoj jugoslavenskoj, a
kamo li velikosrpskoj skupini.
Kao prvo, tu su dva izdanja Prirunoga leksikona u izdanju
Znanja iz Zagreba, od kojih je drugo tiskano 1959. g. Svi su im urednici
antifaisti pa i komunisti iz NRH.
Evo ulaza koji govori o jasenovakome taboru:
JASENOVAC je selo u Posavini, na sastavu Une i Save, 1.500 st.
Za okupacije g. 1941 - 45. bio je tu zloglasni ustaki logor, gdje su
pobijene tisue Srba. naprednih Hrvata i idova.
Kao to vidimo, brojka je rtava na tisue, dakle dobrih 200 puta
manja od one od 1,400.000, putene jo tijekom Rata. rtve su po
tome lanku pripadnici svih naroda a najvie nacionalno neodreeni
naprednjaci.
Dokazivanja nema, ali ono i ne spada u enciklopedijska
izdanja. Nitko za to izdanje nije bio kanjen a nije bilo, koliko ja znam,
ni javne rasprave o toj brojci. Oito se radilo o formulaciji UDB NRH u
dogovoru s Josipom Brozom.
Vrhunac je priprave obrane objektivnih brojki rtava Jasenovca
ostao tajan u doba kada je nastao (1966. g.), te ga je razotkrio titovski
zloinaki general Jefto ai, ali tek s Miloevievim nastupom na
vlast u SKSRS 1986. g.348. Dakle, dok je prava brojka Brozu trebala
1966. radi obrane od velikosrbstva koje je htjelo uporabiti Rankoviev
pad, a Jefto je ai tada ipak morao preutjeti nalaze saveznoga
statistikog zavoda, dotle je taj isti ai otkrio Zavodove brojke, ali
tek pri novome usponu velikosrpstva, 20 godina kasnije.
Vidite li vanost jasenovakoga mita u politikim sukobima?
348
Naa tema, 1986.
118
Rankovievo je doba zapoeto velikom lai o katolicizmu i o

Jasenovcu (Magnum Crimenom), koja je imala zauvijek uutkati
Hrvate, ali je prodaja te knige minimalizirana, da se ne bi previe
uzbunilo pravoslavce i idove, to se na udaru naoe ba tada,
1948. g., kao staljinisti. Titovci su 1966. g., kao savezna vlast, zaepili
usta velikosrbima, koji su se spremali zlorabiti Rankoviev pad.
Pri Rankovievom izbaaju iz Partije Tito je bio iv. Znalo se da
je taj nalaz Statistikoga zavoda njegov i nitko se nije usudio tome
proturjeiti, jer bi time ispao rankovievcem a Rankovi je i nakon
smjene ostao pokornim titovskim, premda vie ne policijskim, psetom.
Sve ga vie shvaahu ili barem potajno reklamirahu ka simbol
srpskoga muenitva i velikosrpstva.
1966. je savezni statistiki zavod ve bio doao do, premda
tajnih, pravilnih rezultata o broju rtava u SRLJ (manje od 400).
Uza skladitenje Magnum crimena treba istai i nepostojanje
drugoga izdanja dviju vanih knjiga lai o SRLJ. To su Koncentracioni
logori349 i Zloini u logoru Jasenovac350
Posebno je upadljivo doba kada su stvarno objavljena druga
izdanja ili jednostavno preslike tih knjiga te njihovi nakladnici. Prvu
objavie 1986. (Spomen-podruje i Ognjen Prica, u Daruvaru) a drugu
1977. (Spomen-podruje i Glas, Banja Luka)351.
Ove tri injenice; uskladitenost navedenih dviju knjiga i
Magnum Crimena 1948., Priruni leksikon 1959. g. i nalazi Saveznoga
zavoda za statistiku 1966. g. bitno potvruju vanost jasenovakoga
mita i manipulacije njime od strane saveznih vlasti uz potporu slabih
antifaista Hrvatske.
Nama ovdje nije pitanje, to su ti potezi bili na putu k istini.
Bitno nam je uoiti, koliko su bili politikim sredstvom. Uostalom, oni
ionako bijahu skoro svi u proputaju a ak je i Leksikon bio malo
rairen. Sve to bijahu oruja jedne zvijeri (titovaca i antifaista
Hrvatske) protiv druge (velikosrba) u eventualnome buduem sukobu.
Prvo moram priznati da, polazei od tvrdnje da su ukupno u
titoslaviji potroene milijarde USD na promidbu, u kojoj je SRLJ imao
sredinje mjesto, izgleda da je pet knjiga nevano.
To je privid.
Valja znati da je godinji broj lanaka i knjiga o SRLJ
objavljenih u Rankovievo doba (1948. 1966.) mnogostruko manji,
nego li u doba poraa i od 1972. nadalje.
349
Vjesnik i Naprijed, Zagreb 1944.

Zemaljska komisija Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa, Zagreb 1946.
351
Katalog NSK.
119
350
Navedene su knjige, zatim, temeljne i cenzorne. One, premda

skrivane od svjetske javnosti, jer su katastrofalno laljive, davahu
instrukcije kako treba i o kojim to podtemama treba pisati.
U titovskoj se diktaturi uvijek pozorno motrilo na to, tko i radi
ega otvara teme.
Objava reprinta neke knjige ukljuuje sveanu promociju s
nazonou drutveno politikih radnika, kada se svakoga tko
izostane pita, zato nije doao. Tu su obvezni novinari i obvezna
zabiljeba te promocije u vijestima, izvjeima, recenzijama,
reportaama i drugim vrstama lanaka.
Na elu nakladnikih kua bijahu UDB-ai. Oni se kod vanih
izdanja morahu savjetovati s najviim partijcima i UDB-aima. Zato je
pitanje otvorbe teme jako vano i njezina zabrana ne proturjei
injenici to takve knjige ve postojahu, premda uskladitene i jedva
dostupne.
Rankovi je Brozu pomogao srediti unutarnju oporbu. 1948.
godina nije prvenstveno pitanje vanjske politike FNRJ (kako esto
grijee Zapadnjaci), nego unutarnjih odnosa, to je priznavao i sami
Broz.
Broz nije imao nikakvih ideologijskih protimbi Staljinu, jer bijae
njegovim uenikom a u ratu i politici bijae mnogo vei zloinac od
Staljina.
Jugoslavija je i nakon 1948. g. nastavila suraivati sa SSSRom, pa i prije Staljinove smrti, te je ostala itekako komunistikom
dravom, jo paranoinijom nego li bijae sami SSSR. Brenjev je Tita
na susretima ljubio u usta pred kamerama!!!
Problem je 1948. bio u stabilizaciji unutarnjih odnosa u FNRJ,
na koje su vanjske okolnosti utjecale samo donekle.
Jo od Tehranske konferencije utvrivalo se a na Jalti se sa
strana svih triju velesila prihvatilo podjelu utjecaja u Jugoslaviji izmeu
Zapada i SSSR-a 50 : 50. To je znailo samo snagu utjecaja, a ne
teritorijalnu raspodjelu, recimo na Drini ili Uni itsl. Slovenija je, dodue,
bila agentura Velike Britanije, Hrvati su bili katolici te kao i Muslimani,
patili od velikosrpstva, zapad je Jugoslavije bio industrijski i kulturalno
znatno razvijeniji od istoka, ali teritorijalna podjela na Jalti ni drugdje
nikada nije bila dogovorena.
Brozu su velikosrbi trebali za genocid nad Hrvatima. U tome
sudjelovahu antifaisti, komunisti i partizani.
Tko su bili prvi antifaisti nakon kapitulacije Kraljevine
Jugoslavije 17. travnja 1941.? etnici. Jo su jednu la antifaisti
Hrvatske, pa i Franjo Tuman, rairili; masovnost hrvatskoga ustanka.
Tek je studenoga 1944. GH izvijestio da su u partizanima na njegovu
tlu u veini (prisilno mobilizirani!) Hrvati.
120
Zato je obraun s tzv. staljinizmom u stvari bio Brozova borba

za vlast s onima koji su, kao bivi etnici ili kao partizanski prvoborci,
pokuali sve vie poveavati svoj utjecaj. Tako su 1948. stradali
ponajvie pravoslavci i idovi.
Kada je nastupila represija 1948., a ona je potrajala godinama,
nije bilo pametno iriti jasenovaki mit, jer bi se time meu
pravoslavcima poticala paranoja i e za osvetom. Tako je
Rankovievo doba vrijeme razmjerno smanjene promidbe
jasenovakoga mita.
Ne zaboravimo!
Nije se radilo o borbi za istinu ni za obraz ili ak slobodu
hrvatskoga naroda, nego o protuvjesjima velikosrpstvu, kojega se
Josip Broz najvie bojao kao ugroze titovske vlasti.
Privredna reforma 1964. i 1965. i izbaaj Rankovia iz

Partije 1966. g. u svjetlu jasnovakoga mita
Ovdje neemo navoditi gospodarske statistike, ali je
opepoznata injenica da je titovska vlast u cijeloj Jugoslaviji
ekonomsku mo izvlaila iz:
- pljake dobara vie od 1,500.000 ljudi (do 1,000.000
Hrvata!) koje je poubijala ili protjerala (a to bijahu ponajbolji
i ponajbogatiji ljudi),
- robovskoga rada vie od 200.000 zatoenika,
- novca koji su (ponajvie hrvatski) izseljenici ili prognanici
slali kui,
- besplatnoga rada mladei u strahu ili nadi za karijerom.
Titovi savjetnici Kardelj i Bakari vidjee da jako centralizirana
drava koi gospodarstvo. Zato je Privredna reforma bila proglaena
kao sustav trinoga gospodarstva u kojemu e se od Drave oduzeti
gospodarske ovlasti te e ih ubudue imati banke i poduzea.
Odnos je sila u SFRJ sredinom ezdesetih bio takav da su
Hrvati i Muslimani bili slomljeni, Slovenci egoistini i zatieni, iptari
posve obespravljeni, Macedonci prilino obespravljeni a Srbi (dakle
Srbijanci, brdski Crnogorci i preani) i Slovenci znatno povlateni; u
vrhovima i u masi dravnih funkcija i slubi.
Povlatenici ostadoe dospodarski i kulturalno posve zaostali i
nesposobni za demokraciju i trina naela.
Dovoljno je, premda anakrono, navesti rijei ovjeka koji je vie
desetljea po cijelome svijetu a najvie u SAD-u nastojao prodati
srpsku robu. On je, zaduen (svaki Mujo svoga konja hvali) veliati
srpske proizvode a isto toliko svjestan koliko oni vrijede, ispalio u ime
cijeloga srpskog naroda:
Ako ne umemo da radimo, umemo da se bijemo.
121
A dva su milijuna Srba nazonih na Gazimestanu 1989. godine

na to oduevljeno zaurlali.
Taj je ovjek bio Slobodan Miloevi.
Za nau je temu kao i drukije posve nevano, je li Rankovi
prislukivao Tita. Odgovor je jasan; ako i jest, nije to bilo protiv Tita.
Rankovi je bio gedovan, nekvalificirani radnik, Brozov pas
ubojica. On nije mogao imati ikakvu iru zamisao. On je bio neomiljen
kod Srba, koje je u znatnoj mjeri ubijao u Ratu pa i kod srpskih
komunista, koje je ubijao 1948. kao staljiniste.
Rankovi je oito sluio kao simbol srpske moi mnogo vie,
nego li je to htio. Njega su iz Partije izbacili bez otpora, izravno u vilu u
Dubrovniku, jer on nije imao to rei.
Da bi srpska obrana od proklamirane Privredne reforme bila to
uspjenija, posluio je i jasenovaki mit. Njega su velikosrbi naglasili
ve prije Rankovievoga pada. To je prava otvorba teme. Rankoviev
pad moda sluajno nastupi u roku od nekoliko dana nakon
sveanosti s onim spomenikom u Jasenovcu, u kojemu su, ali tek
koncem 1980.-ih Srbi vidjeli u kao ustaa.
Nu, napadaji na Hrvata Stevu Krajaia poee potajice
odmah, sredinom 1960.-ih. Na udaru bijae i Vladimir Bakari. A
otvorba teme o Jasenovcu, kojom se za rtve implicitno optuivalo i
Baakria pa i samoga Tita takoer se nala u lancima toga doba, da
bi eksplodirala s Miloevievim trijumfom u srpskoj Partiji.
Stalna velikosrpska navala

Neke od ovih lanaka citiramo iz tiskovina Miloevievoga
doba, jer nismo mogli do njihovih originala.
Podlistak Glasa Slavonije 1965. najavie; feljton je napisao
veoma ivo Broanin Slavko Mirkovi, razbacujui se laima i
potvorama. Formulacija mu je nasip na kostima ljudi352.
Slavko Mirkovi pod posve nejasnu fotografiju potpisuje;
Zaklani logora u sobi logora Stara Gradika. Snimljeno neposredno
nakon osloboenja353. Tada, ali, ve 8 mjeseci Gradika ne bijae
logor.
Slino je laan i potpis posve nejasne fotografije354: Ljeina
ene, ubijene maljem i baene u Savu neposredno prije bijega ustaa iz
Jasenovca, a tada zatoenika ondje nije bilo ve 10 dana, dok su
posljednje ene bile odvezene znatno prije.
352
Glas Slavonije, 17. studenog 1965., s. 6.

Glas Slavonije, 9. prosinca 1965., s. 6.
354
353
122
O nekim smo spletkama glede Jasenovca saznali tek u

knjigama tiskanim nakon dolaska Miloevia na elo srbijanske partije.
ef SUBNOR-a Srbije Raja Nedeljkovi, nekoliko dana nakon
Rankovieva pada, poeo je iriti glasine protiv predsjednika Sabora
SRH Ivana Steve Krajaia, organizatora politike likvidacije
Aleksandra Rankovia. Raja se na svome jeziku raspriao da je na
sveanu otkriu jasenovakoga spomenika tadanji predsjednik Sabora
SRH Krajai je toboe, rekao355: ta hoete vi gegule () A ti gegulo, ti
si tetki i strina () vi gegule i reponje, seljaine Srbi () Vi znate samo
svinje da tovite, trebalo je mnogo da vas nestane. Ovo posljednje su
drugi tumaili kao premalo smo vas ondje pobili. Raju poslije navodno
tjee Mika piljak i Marko Belini, koji pohite o tome javiti Brozu. Broz
na Brijunima Raju upita: ta je to prekjue lupetao Stevo u Jasenovcu?,
te mu obea da e to srediti.
Uskoro Raja gleda na TV Stevu i enu mu Soku (Srpkinju) s
Brozom i Jovankom u fijakeru, u lovu. Zato mu ostane samo okolo
traati da je Stevo Krajai rekao da je trebalo vie Srba poubijati u
Jasenovcu. to je u toj anegdoti istina, niti se moe znati (jer je Raja
oito polupismeni geda, pa nije jasno to govori on, to Krajai, a
to je preinaio novinar), niti je vano. Ako je Krajai izvrijeao Srbe,
to je uinio kao komunist, a ne kao Hrvat.
Ono to se nije usudio objaviti 1966. g., Raja je ponosno tiskao
1991. g. u Politici usred Miloevieve slave i moi.
Za niz lanaka i polutajnih rasprava sredinom 1960.-ih o tome
zato se SRLJ nije rano napalo i tako spasilo stotine tisua ivota
saznajemo tek nakon Miloevievoga dolaska na vlast.
Srbijanski su antifaisti oito smjerali natjerati cara Tita do
duvara, rabei pri tome jasenovaki mit. On im nije mogao javno
odgovoriti da ja osobno bio naruio jasenovaki mit. Nu, odjednom se
pojavio tajni savezni popis, koji je, pravilno, broj rtava SRLJ sveo na
nekoliko stotina.
Risto Stjepanovi u Osloboenju lae i huka da je David piler
(strijeljan s B. Dijamantsteinom i 10 ustaa zbog iznude dragocjenosti
od idova, o emu je pisao cijeli svijet a to potvrdie i antifaistiki
logorai) bio dio skupine strijeljane za odmazdu na partizanska djela,
pa, kada je vie puta pogoen iz puke i opet ustajao356: Onda mu
prie jedan od ustaa, vadi kamu i, kada se on ponovo pridie, zari mu
no u grudi. Krv iknu, ustaa poturi ruku i poe da pije onu krv. itav
nastup (stroj) zanijemio. pilera se jednostavno strijeljalo, bez
ikakvih drugih dodataka. Za pilera kae, da bijae Jevrej, porijeklom
355
356
Politika ekspres, 12. srpnja 1991.

Osloboenje, 3. srpnja 1966., s. 5.
123
Nijemac. Dan poslije Rankovievoga pada bajke o Jasenovcu

pokuavale su postii svoje.
Brozov stav o zauzeu Jasenovca u Ratu nije bio jasan. On
31. oujka 1942. Operativnome tabu NOP i DO za Bosansku krajinu
Jasenovac spominje samo kao mjesto kod kojega bi se bosanski
partizani mogli spojiti s onima iz Hrvatske, gdje partizanske akcije
poprimaju ivi karakter357. Sreten ujovi, lan V-a, dodaje358: P.S.
Ispitajte mogunost eventualnog napada na koncentracioni logor u
Jasenovcu, gdje je bilo oko 10.000 naih zatvorenika a sada je ostalo
svega jo oko 1.500 ivih drugova. Sve ostalo su poubijali ustaki banditi.
Taj napad trebalo bi organizovati zajedno sa tabom iz Hrvatske, ali tako
da sigurno uspije () Crni.
Broz i 8. travnja 1942. spominje Jasenovac samo kao dodirnu
toku srpskih partizana iz Bosne sa srpskim ustanicima u Hrvatskoj, a
ne radi napadaja na Sabirni i radni logor Jasenovac359. On ga ne dri
vanim!
19. listopada 1942. g. tab V. krajike NOU brigade pisao je
tabu III. operativne zone NOPO Hrvatske360: Politiki bi najkorisnije
za nas bilo likvidirati Jasenovac, a vojniki Dubicu. Nema pokolja nad
zatoenicima, nego se radi o politikoj promidbi!
28. listopada 1942. tab III. operativne zone NOPO Hrvatske
pie tabu V. krajike NOU brigade, da nema smisla predloeni
zajedniki napad na Jasenovac, Dubicu i Gradiku, jer bi imali previe
rtava361. tab ima odlian pregled situacije. Pismo toga taba G-u
od 20. studenog kae da je odgoda bila samo privremena, ali su u
meuvremenu junaki Kozarani utekli na Grme a onda tko zna
kamo. 3. zona kae362: mi smo tu stvar protudirali i vidili da oni ne bi
mogli dati u jednoj i drugoj operaciji dovoljnu pomo te odloili smo to za
kasnije. O Taboru se znalo mnogo a o odustanku nisu odluili
odmetnici iz Slavonije, nego potpuno srpski odmetnici s Kozare.
Njemake su snage o 12. svibnja 1943. g. javile363: Odbijen
napad na Jasenovac. Radilo se o snagama jaine ete. 20. svibnja
titoisti su doli u snazi voda364.
Bajku je preuredila i obnovila Politika 1990. g. elimo da
doemo do istine lanak je koji opisuje otvoreni telefon prof. dr.
357
Zbornik dokumenata i podataka, tom II., knj. 3., s. 298.

359
360
Zbornik dokumenata i podataka, tom IV., knj. 7., s. 295.
361
Graa za historiju () u Slavoniji, knj. 3., s. 221. i dalje.
362
Graa za historiju () u Slavoniji, knj. 3., s. 342. i dalje.
363
Zbornik dokumenata i podataka o..., tom XII., knj. 3., s. 335.
364
Zbornik dokumenata i podataka o..., tom XII., knj. 3., s. 336.
358
124
Rastislava Petrovia i prof. dr. Enrika Josifa. Petrovi je procijenio da

je rtava Jasenovca bilo 750.000. Otvorie temu mogunosti zauzea
Jasenovca za Rata. Navodno da ju je (veliki kolja Hrvata) slavonski
general, Srbin Jefto ai zatakavao. Da bi se okrivilo komuniste iz
Hrvatske, razvi se pria o tome kako je Korduna Stanko anica
Opai (krvoloni antifaistiki ubojica!!!) napisao pjesmu o
(neimenovanome) partizanskom zapovjedniku, koji je rekao da treba
osloboditi Jasenovac, ali je ve sutra ustrijeljen s lea 365.
Naravno da se Jasenovac jaim silama moglo zauzeti ve
koncem 1942. ili 1943. Antifaisti nemahu rauna, jer se u njemu nita
vano nije dogaalo.
Logika kae; ako je svim zatoenicima bila odreena smrt, koja
se, po Mitu, mogla ostvariti samo u Jasenovcu, onda se isplatilo
izgubiti i 3.000 ivota za osloboenje Jasenovca, jer bi se tako bilo
spasilo 700.000 ljudi. Jedini je odgovor na taj nesrazmjer; ali mi smo
masno lagali, u Jasenovcu nije bilo ubijanja. Taj odgovor antifaisti
Hrvatske nisu htjeli dati, pa su srpski rabili tu njihovu uhvaenost u lai
time, to su sada i njih okrivili za genocid.
Srbi su nizom lai o tome pitanju pro domo sua uvukli Broza
meu ustae. Problem je u tome to se pitanje Jasenovca preotvorilo
1965./1966., pri podignuu Spomenika. Josip Broz nikada nije posjetio
Jasenovac!
1965. bijae godina privredne reforme a 1966. Rankovievoga
svrgnua.
Reforma je jo vie isticala Hrvatsku i Sloveniju kao
proizvodnije i poduzetnije republike, ime se Srbija mogla osjetiti
omalovaenom, premda reforma nije stvarno ni mogla ni htjela ugroziti
razne naine na koje su Srbi i JNA pljakali ostale.
Jasenovaki je mit oito sluio nezadovoljnim velikosrbima kao
poticaj. To je Broz dobro uoio i zbog toga je nastao popis saveznih
statistiara s pravim brojkama rtava SRLJ a kasnije i stanovito
oslobaanje Hrvata, koje dovodi do kolskog udbenika u kojemu se
govori o samo desetcima tisua rtava SRLJ.
2.) Vrijenja od Rankovievog izbaaja do Brozove

smrti (od 1966. do 1980.-te g.)
Pad broja rtava do 1972.
Rankovi nije iz Partije izbaen zbog prislukivanja nego kao
nositelj ili barem simbol rigidne centralizirane vlasti. Njegovo svrgnue
365
Politika, 13. kolovoza 1990., s. 7.

125
nije bilo dio stvarne borbe protiv takve vlasti, kao to to ne bijae bio ni
tzv. obraun sa staljinizmom.
Ciljevi Rankovieva svrgnua bijahu:
- utiha velikosrpskih hegemona,
- stimulacija Privredne reforme,
- prijevara stranih investitora i kreditora.
Brozova glavna parola u govorima 2. polovice 1960.-ih godina
bijae. Svi strani posjetitelji zakljuuju - U Jugoslaviji se gradi.
Nije govorio o kakvim se sve Obrovcima radilo, koje se jedine
gradilo. Dobro je Broz znao da e Reforma propasti i da e ju pojesti
srpska hegemonija, neophodni centralizam SFRJ i propalost
komunistikoga radnog sustava.
Ve se odavno znalo za slovenski gospodarski nacionalizam,
koji je liberalizaciju trita morao izopaiti u propast toga trita i
povratiti SFRJ u centralizam.
Znalo se za nezadovoljstvo hrvatskoga, muslimanskog,
macedonskog i iptarskog naroda, koje nas je vuklo u nezavisnost.
Znalo se da i Zapad i Istok imaju interesa SFRJ odrati pa e joj i
pomagati na razne naine, meu kojima i bespovratnim kreditima, ako
samo nakratko da naslutiti da moe sama opstati.
Nu, unutar te drave ivljae cca 20,000.000 ljudi, koje je svaka
skupina voa nastojala usmjeriti nekim svojim pravcem. Tu se nije
smjelo otvoreno govoriti o bitnim ciljevima, a najmanje o novcu, pa se
nametahu razni hibridi titovskih ideologija.
Uvijek je pri tome glavno mjesto imala socijalistika revolucija
sa svojim rtvama, meu kojima su najvanije bile one iz mita o
Jasenovcu.
Pojavila se, tako, 1968. u Beogradu i njezina preslika u
Zagrebu. Na Zapadu je ve odavno novo ljeviarstvo bilo ulo u rat sa
socijaldemokracijom pa i komunizmom. Nu, beogradska je pobuna
1968. bila sve prije nego li preslika Pariza ili Amerike.
Ona je, skrivajui se iza maoizma (Broz je vie volio spominjati
trockizam, da se ne zamjeri Maou), u stvari traila povratak
najrigidnijega centralizma, kao dokaza odumiranja drave. Studenti u
lanoj borbi za slobodu toboe urlahu protiv izdajica Revolucije, to se
zatvorie u dravne urede, a u stvari se zalagahu za dravu protivnu
gospodarskome liberalizmu za teroristilku dravu.
Broza nije trebalo dugo ekati. On ih je dao istamburati i
pokazao im je pravu teroristiku dravu, u govorima podsmjehujui se
Zapadovu licemjerju, jer se u Americi prosvjednike masovno
premlaivalo, Broz je izjavljivao a sada se Zapadne demokratije ude
kada ovde ponekad proradi pendreki.
Oito su neke skupine bile beogradske studente napunile
konglomeratom Zapadovih fantoma slobode i elje za permanentnom
126
revolucijom, da bi uplaile snage privredne reforme, koje su toliko

remetile srpsku hegemoniju u centraliziranoj SFRJ. Premda Titu
Reforma nije bila ciljem, on ju je morao obraniti jo koju godinu, pa je
vrsti tito-staljinistiki pendrek branio deklariranu liberalnu ekonomiju.
Kao simbol potenoga balkanskog primitivizma, stalnosti
revolucije i protimbe birokraciji (kod Miloevia poslije i opet
antibirokratska revolucija!) lebdio je, i bez svoga pristanka,
Rankoviev duh.
Mora se znati da 1968. nije nosila objektivizaciju stava o
jasenovakome mitu, nego njegovu eskalaciju. 1968. u SFRJ bijae
itekako velikosrpska, jer se velikosrpstvo vezivae uza snanu
centraliziranu dravu, koja bi, komunoidealistiki, morala djelovati bez
birokracije i na temelju mrnje (komunista na ostale), kojoj je u SFRJ
uvijek temelj bio mit o Jasenovcu.
Drugi je odnos prema Jasenovcu tada bio u Hrvatskoj. Ovdje
se, uz Brozov pristanak, poelo spominjati manje brojke rtava, da
Srbi ne mognu arlaukati kako ih je pobijeno 700.000 pa sada imaju
pravo na hegemoniju, ali uvijek takve (najmanje 40.000) da se Hrvate
ostavi potlaenima.
Iz 1968. je, kao kontrapunkt maoizmu, izraslo razdoblje privida
liberalizma, kako u politici, tako i u gospodarstvu a onda, logino
nova represija 1972.
Vrhunac 1971. g. Brozu je trebao da smiri Srbe. Broz je pustio
lani hrvatski nacionalni liberalizam i stvarni slovenski ekonomski
egoizam, znajui da ih predvode njegovi agenti.
Kada narodi prekoraie svaku mjeru jugoslavenskih kriterija
zahtijevajui istinu, pravdu i slobodu, Brozovi se agenti povukoe a
sredinja vlast pojaa represiju nad izdanima. Tobonji hrvatski voe,
u stvari nositelji raznih antifaistikih odlija; ostadoe pokornima
jedinome voi.
I tada je presudio Brozov pendrek.
Tko misli da su novac i vlast u temelju svega i da zbog toga
jasenovaki mit nije vaan, neka se zapita, kako to da je u Savkino
doba dolo do smanjidbe a od 1972. g. opet do eksplozije broja lanih
rtava u SRLJ, uz neke nove podmitove.
1972.; povratak na brojku od 700.000 rtava

Brozovi govori od 1972. g. imahu dvije udarne toke; pojavu
malobrojnih neprijateljskih elemenata to iskoristie nesnalaljivost
nekih drugova u vrhu republikih partija i obvezu uvanja tekovina
revolucije meu kojima je najvanija Pax Titoistica, kao garancija da
se Jasenovac nikada nee ponoviti. Nije vano to, to je Broz znao da
127
je rije o lai i to je u rukavu drao nalaze saveznih statistiara.

Njemu je jasenovaki mit 1972. bio nasuno potreban. Srbi su
spremno odgovorili na boju i poeli s hiperprodukcijom novih
jasenovakih lai te odvratnosti i mase njihovih publikacija.
U kolske udbenike SRH povratie brojku o 700.000 rtava
SRLJ.
1972. Broz je trebao slomiti hrvatski narod. Savka i drugovi s
vrha zavalie se u svoje udobne vile, povremeno u novinama
objavljujui da obrane koje isticahu optuenici, kako su samo slijedili
liniju CKSKH, nisu istinite. Tako su te siromake uguravali jo dublje u
rvanj represije.
Ipak od 1972., kada se Broz posluio saveznim tijelima,
srpskom artijom i Srbima u svim republikim partijama, osjeao se
ogroman skok jasenovakoga mita, Nisu pomagali tajni nalazi
saveznih statistiara.
Nebivi Vukain
Poetna la
U sklopu borbe protiv poputanja Hrvatima glede
jasenovakoga mita poee se stvarati nove, do tada neobjavljivane,
bajke. Meu njima je svakako najvanija ona o starcu Vukainu.
1970. se dr. Nedo Zec prvi puta u ivotu sjetio svoga doivljaja
od prije 27 godina. Zecova pria, pod naslovom Radi ti, dijete, svoj
posao/Jeziva ispovjed jednog od najsvirepijih koljaa366 govori, da je
sijenja 1943. zapovjednik Jasenovca, Ivica Matkovi, odredio
lijeniko povjerenstvo da pregleda odreeni broj ustakih koljaa.
Lijenici su Srbi; N. Nikoli i N. Zec, a tu je i ustaa Prpi. Veer prije,
Zeca zove u oficirske stanove ile Friganovi, ustaa neodreena ina,
porijekla itd.
Pijan, postupno opija i Zeca, stalno istiui svoju mogunost
njegova nekanjena ubojstva. Cvili pod duevnim mukama, a rado se
nazivlje; ja, ile, najkrvaviji ustaa u Jasenovcu () vie mi ne pomae ni
klanje, ni muenje, ni jauk, ni ene, ni rakija.
Zatim slijedi opis uzronih dogoaja, od kolovoza 1942., kada je
Jure Marii u Gradinu poslao 4.000 Srba na pokolj: Tada smo se Pero
Brzica, Zrinui, ipka i ja opkladili smo se tko e te noi zaklati najvie
logoraa.
Otpoelo je klanje i ja sam ve bio poslije jednog sata po broju
zaklanih daleko izmakao ispred ostalih. Obuzeo me te veeri neki
neobian zanos, inilo mi se kao da sam na devetom nebu; nikada u ivotu
366
Poruke, 4. srpnja 1970., s. 4.
128
nisam osjetio takvo blaenstvo, i ve poslije nekoliko sati zaklao sam

1.100 ljudi, dok su ostali jedva stigli da zakolju po 300-400. I tada, dok
sam bio u najveem zanosu, sluajno sam bacio pogled ustranu i tu
ugledao jednog postarijeg seljaka, koji s nekim neshvatljivim mirom stoji i
spokojno gleda kako ja koljem rtve i kako se one u najveim mukama
preturaju.
Taj njegov pogled nekako me presjekao: uinilo mi se kao da sam
se iz onog najveeg zanosa najednom skamenio i jedno vrijeme nisam
mogao da se maknem. A zatim sam otiao do tog seljaka i od njega saznao
da je on neki Vukain iz sela Klepaca kod apljine, kome su u kui sve
poubijali, a njega s nekih umskih radova poslali u Jasenovac. On je sve
to govorio s nekim nedokuivim mirom, koji je mene tee pogaao nego
sva stravina kuknjava oko nas.
Gledajui i sluajui onog starca, u meni se odjednom razbuktala
elja da mu razbijem mir i spokojstvo najsvirepijm muenjem i da u
njegovim mukama povratim svoj zanos i blaenstvo uivanja u bolu.
Izdvojio sam ga i posadio na jedan panj. Naredio sam mu da vikne ivio
poglavnik Paveli ili ako to ne kae da u mu odsjei uho. Vukain je
utio. Otkinuo sam mu uho. On nije rekao ni rijei. Ponovno sam mu
rekao da vie ivio Paveli ili u mu otkinuti i drugo uho. On je i dalje
utio. Otkinuo sam mu i drugo uho. "Vii ivio Paveli ili u ti otkinuti
nos." A kada sam mu i po etvrti put zapovjedio da vie ivio Paveli i
zaprijetio da u mu noem izvaditi srce iz grudi, on me je pogledao i
uperivi pogled pored mene nekako u neizvjestnost polako i razgovjetno
mi je odobacio:
Samo ti dijete radi svoj posao.
Poslije svega, ova njegova posljednja rije potpuno me izbezumila,
skoio sam na njega, iskopao mu oi, isjekao srce, preklao grlo od uha do
uha, i nogama ga sjurio u jamu.
Ali tada je i u meni neto prepuklo i te noi vie nisam mogao da
koljem. Pero Brzica je pobijedio, jer je zaklao 1.350 logoraa i ja sam mu
bez rijei platio opkladu.
Zatim se ojaeni ubojica srpskome lijeniku ali, jer vie nema
guta u klanju, Iako povremeno i pokolje togod ljudi, on vie ne
osjea toga blaenstva ni portsko-kladioniarskog uitka.
Cijela je Bajka debilna. Da se ikakva slina nona pria
dogodila, trebalo bi prvo posumnjati na ilin strah i pokuaj bijega od
bornih obveza. Nema drugoga normalna razloga lijeniku Srbinu
priati onakve stvari. Uostalom, po toj prii, sm je ila zatraio
isprinicu, a ne lijek ni terapiju.
129
Pitanje je, je li to Zec uope ispriao (prvi puta tek 1970. g.!!!),
jer je konstrukcija suludo oito laljiva, ili su to bahati antifaistiki
promidbenjaci jednostavno skrojili i njemu u ovoj formi pripisali.
O ustai iletu nitko nita ne zna. A o Vukainu?
Korijeni Mita
Odakle pria o radosno ubijanju i slubouljudnu nuanju grla na
klanje? Tko normalan moe u to povjerovati, ivi li u uljuenu kraju?
Pjesma kosovskoga ciklusa, koje se prisjeae i Goran Babi.
Hajduke; starca Vujadina i dva mu sina uhvatie Turci iz Lijevna, te
povedoe na sasluanje367:
STARI VUJADIN ()
Tad govori stari Vujadine:
O sinovi, moji sokolovi! ()
One e nas biti i muiti:
Prebijati i noge i ruke,
I vaditi nae oi arne (...)
Vujadinu polomie ruke i noge, ispitujui ga, pa:
Kad stadoe oi vadit arne, ()
Al govori stari Vujadine:
Ne ludujte, Turci Lijevljani!
Kad ne kazah za te hitre noge,
Kojeno su konjma utjecale;
I ne kazah za junake ruke,
Kojeno su koplja prelamale
I na gole sablje udarale;
Ja ne kazah za laljive oi,
Koje su me na zlo navodile.
Ovako je trpnja - put u raj. Posve kranski. Problem je u tome,
to su ovdje rtve - razbojnici, koji se ne kaju, nego prikrivaju svoje
drugove. Vidimo i to, da je cijeli scenarij sutinski isti kao i kod pet
stoljea mlaega - starca Vukaina.
Goran Licht - Babi priznaje i razvija slinost motiva i pjesme o
starcu Vujadinu i mita o starcu Vukainu, pa u svojoj knjizi navodi
dijeli Pjesme368. Oni su od poetka znali da je Zecova bajka ista la!
O rairenu srpskom narodnom obiaju lapot svjedoi nam
njihov najistaknutiji etnolog, akademik prof. dr. Tihomir R.
orevi369*:
367
Srpska narodna pesmarica (Iz Vukove zbirke), s. 364. i 365.

Licht Babi, Samo ti, sinko, radi svoj posao/zapisi 1999, s. 28.
369
Na narodni ivot, Beograd, 1923., s. 148., 149. i 150. Ovo neete nai u
orevievim sabranim djelima iz 1980.-ih!
368
130
kad neko ostari i iznemogne, njegova se familija reava da ga

ubije. Ubijanje se vrilo javno, pred svetom. Birov zae od kue do kue i
vie: Hajte, lapot je u tom i tom selu, u toj i toj kui, doite na poduje!
Pred skupljenim svetom familija bi premlatila starca ili babu, i to
ponajvie batinom, ree kamenjem ili sekirom. Koga su god vodili na
lapot iao je bez ikakva straha, nadajui se boljem ivotu na onom svetu.
Ubijanje su vrila na prvom mestu njihova deca.
Vidimo da se cijeli ritual obavlja javno a da mu je dio i poduje,
vjerski obred. Uza nj se dobro i pojede i popije. Jedna briga manje!
Imaju Srbi i savjesti: U Krepoljinu i jo nekim mestima u istonoj
Srbiji ukuani bi umesili proju, metnuli bi je starcu ili babi na glavu i po
njoj udarali sekirom, dok ih ne bi ubili. Ovo su inili s toga da bi izgledalo
kao da ih nisu ubili oni, ve ona proja. Tada bi govorili Ubila ga proja.
Vrijedni akademik nauno ralanjuje: Kao razlog za ubijanje
staraca svuda se u nas navodi to to su ljudi nekada dugo iveli, postajali
nesposobni za svaki posao i bili na teretu mlaima ()
Ovaj isto praktini razlog za ubijanje staraca dovoljno je
objanjenje i mislim da je, uzevi u opte, sasvim na svom mestu. Ali isto
tako ja mislim da je za ubijanje domaina (stareina porodice) svuda, pa i
u nas, mogao biti i jedan isto religiozni razlog, a taj je to se dralo da,
kad ostari i iznemogne, u njemu izumire boanska snaga; drugim reima
iz istih razloga iz kojih su neki narodi ubijali svoje vladaoce.
Vidimo da takav pragmatizam utjee i na srpske intelektualne
vrhove i vjeru. orevi mirno usporeuje srpske narodne obiaje s
eskimskim i indijanskim.
Narodni se obiaji pretau u knjievnost i narodnu mudrost. U
Srba to izgleda ovako370: Ubijanje jednoga starca je predmet i jedne
pripovetke S. Matavulja () Na ubijanje staraca se odnose i narodne
poslovice: Stigao za sekire ili Gotov je za sekire, to jest toliko je star
da treba uzeti sekire i ubiti ga, koje se govore o starcima koji su toliko
stareli da nisu vie nizata.
Osim u poslovicama, lapot je est i u srpskim narodnim
pripovijetkama371: Svemu reenome mislim da ide u prilog i naa narodna
tradicija, koja kae da su starci ubijani kad ve nisu bili nizata, i da se
prestalo s ubijanjem onda kad su se ljudi uverili da u njima nije iezlo
zrelo rasuivanje, ve da ga ima vie no kod mladih ljudi ()
Sva tradicija iz reda govori o ubijanju starih ljudi. Ali se gdeto
navodi i ubijanje starih ena. Ubijanje starih ena drim da nimalo ne ide
protiv moje pretpostavke, jer su ponekad i ene mogle biti domaini.
370
371
Na narodni ivot, Beograd, 1923. s. 149.

Na narodni ivot, Beograd, 1923. godine s. 151.
131
Crni orije, bjeei 1813. pred vlastima, ne otrpje oeva

ostanka te ree: Kad e ii da te Turci vjeaju ili na kolac nabijaju,
bolje da te ja ubijem, te ga pogodi iz pitolja, ali ovaj ne umre odmah,
pa ga dade nekome svom drugu zaklati da se ne mui372. To je
nastavak srpske oco-eutanazije.
Vidimo da je ubijanje staraca bilo opesrpska pojava.
O lapotu u preana Srbo-idov Goran Babi govori s
razumijevanjem373: Kad netko od nas navri sto godina, njegov sin skine
prastari barjak sa stijega, obrije ocu tjeme i golemim maem, koji inae
visi iznad ognjita, odrubi starcu glavu. U tom asu on preuzima
gospodstvo nad imanjem i dunosti da se brine o zastavi i mau. Zastavu
opere od oeve krvi, ali to nikome posve ne uspije pa su sve nae zastave
rumene, a ma oisti, jer je sva naa snaga u otrici maa i u miicama
naih sinova. Na ovrhu doe cijelo pleme, da se djeca naue to im je
initi kad doe njihovo vrijeme.
Oeubojstvo je u Srba zakonito, udoredno i pouno!!!
Tu im je obiaj isti kao i u srpskih Cigana, koji imaju i obiaj
starce ive zakopati374. Prije sveanosti poalje se glasnika s opim
pozivom po okolnim selima a poslije se slavi. U dijelovima se Srbije
obiaj ubijanja roditelja zove prikolji, jer se izvodi klanjem375.
Mit o starcu Vukainu izrodio se iz pjesme o starcu Vujadinu i
srpskoga narodnog obiaja javna, obredna, sveta i sveana
oeubojstva zvana lapot.
Eskalacija; iz knjiga i asopisa preko novina na TV

Pria o starcu Vukainu pokazuje uzroke, vidove i posljedice
protuhrvatskoga jasenovakoga genocidnog mita.
Tu priu sreemo u knjizi Rijei koje nisu zaklane, iz 1983.g.376.
Ovdje je ile poznati kolja, na klanje kree 3.000 ljudi, ile pokolje
1.100 a ima i drugih varijacija.
Goran Babi 1988. g. interpretira tu bajku u Oku. Dosoljuje ju
poetskim zainima377: Uskom stazom iz magle s Gradine nailazi Vukain
iz Klepaca, kod apljine. Fosfor poinje zraiti. Sve sija. Nasmijeen nad
jamom sjeivom mae ila Friganovi, mlad, kran delija, sretan u svom
klanju () Vukain se smijei, nad zlom nadnesen..
372
Opisanije Srbije, s. 93.

Lapot i druge listine iz ljetopisa, s. 29.
374
Romi (Cigani) u Jugoslaviji, s. 156.
375
Romi (Cigani) u Jugoslaviji, s. 158.
376
Rijei koje nisu zaklane, s. 76.
377
Oko, 31. prosinca 1988., s. 7.
373
132
1999. g. Babi objavi cijelu knjigu s mnotvom lai o Jasenovcu

i svojim idovima, pod naslovom Samo ti, sinko, radi svoj posao/zapisi
1999. Babiu je starac Vukain najvei heroj ove zemlje, kojemu
posveujem posebnu knjigu - zbirku uspomena378. Njemu je dru Zecu ime
Neo, a ne Nedo, kao drugima. Priznaje da ni o ustai ili Friganoviu
ne znaju mnogo, jer mu se, toboe, izgubio trag na odmoru u Lipiku 379.
Ni prof. dr. Smilja Avramov, jedna od glavnih srpsko-idovskih
ideologijskih poticatelja agresije na Republiku Hrvatsku, nije propustila
1992. g., ogledati se u disciplini starac Vukain. Po njoj se jedan
polupijani ustaa hvalio dru Zecu da je prole noi postigao svoj rekord i
ubio 1.152 rtve, a onda je traio od ljekara injekciju morfija, jer su ga
progonila lica pobijenih380.
Ova pria; spominje tonu brojku od 1.152 zaklana; govori o
nekakvoj potrebi za morfijem, a druge to ne ine; govori o rekordu, a
druge upravo suprotno; ne spominje da su poklani bili ba Srbi, a
druge da; spominje da se pokolj dogodio ba prole noi, a druge ne;
ne kae da Ustaa vie ne moe klati, a druge kau; radi anakroni
pojam rekord, a druge ne, nelogino je da u najvie 1/4 termina za
klanje (jer ga Brzica prestie koljui 3-4 puta sporije u prvo vrijeme,
kada imae najvie snage) Ustaa postigne svoj rekord u klanju, ne
spominje Ustaino ili njegovih koljakih drugova ime ni prezime, a
druge uglavnom spominju; te govori o mnotvu lica poklanih, koje
Ustau progone, dok je u drugim bajkama u pitanju samo Vukain.
Ranih 1990.-ih Vukain iz neitanih knjiga i srpsko-idovskoga
Oka u Hrvatskoj seli u masovne srbijanske medije.
U lanku Nemir zverske due, u okviru podlistka Koreni mrnje i
genocida nad Srbima. Uvod ovdje spominje da je ustaki bojnik Ivica
Matkovi Zecu zapovjedio pregledati ilu Friganovia. Podnaslov Kad
mir uznemiri donosi razradu preteno podudarnu drugim inaicama
pria o Vukainu381.
Multimedijski Vukain
tafetu je o starcu Vukainu preuzela beogradska TV filmom
Bog i Hrvati. TV je moan medij, koji objedini silne lai. Ovdje je bajka
o divnome Vukainu prije svega usmjerena protiv Katolike crkve
(tronut glas ita tekst uz montirane lane i nepripadne fotografije, kako
to ine Lordan Zafranovi, Denis Latin i dr.) 382: Samo jedan
378
380
Avramov, Genocid u Jugoslaviji, s. 373.
381
Veernje novosti, petak, 29. lipnja 1990.
382
379
133
franciskanski svetenik, Pero Brzica, stipendista franjevakog samostana

iroki Breg, poklao je u jednoj noi 1.350 logoraa.
Kako se to desilo, ispriao je ile Friganovi, koji za sebe kae da
je najkrvaviji ustaa u Jasenovcu:
Franjevac Pero Brzica, Ante Zrinui, ipka i ja opkladili smo se
tko e te noi zaklati najvie logoraa. Otpoelo je klanje i ja sam ve bio
poslije jednog sata po broju zaklanih daleko izmakao ispred ostalih.
Obuzeo me te veeri neki neobian zanos. inilo mi se kao da sam na
devetom nebu. Nikada u ivotu nisam osjetio takvo blaenstvo ()
A kada sam mu i po etvrti put zapovjedio da vie ivio Paveli i
zaprijetio da u mu noem izvaditi srce iz grudi, on me je pogledao i
uperivi pogled pored mene nekako u neizvjestnost polako i razgovjetno
mi je odgovorio: Samo ti dijete radi svoj posao.
Posle toga ova njegova rije potpuno me izbezumila. Skoio sam
na njega, iskopao mu oi, izvadio srce, preklao grlo od uha do uha, i
nogama ga sjurio u jamu.
Ali tada je i u meni neto prepuklo i te noi vie nisam mogao da
koljem. Pobijedio je franciskanac Pero Brzica jer je zaklao 1.350
logoraa i ja sam mu bez rijei platio opkladu.
Vidimo kako istost iskaza antifaistima nije vana, pa svaki od
njih brojke iznosi drukije. Filmu je cilj napadaj na hrvatstvo a posebno
na katolitvo. Film se i zove Bog i Hrvati. Zato ovdje glavnu ulogu
preuzimlje slavodobitnik Pero Brzica, koji odjednom postaje
franciskanac, fratar, stipendist sa irokoga Brijega.
To je uhodani mit, koji se nalazi u drugome tomu Bulajieve
knjige iz 1988.383, u etvrtome dijelu koje je i fotografija freske
navodno toga starca Vukaina, koja se nalazi u crkvi Sv. Arhangela
Gavrila u Zemunu384. Drugdje potpis uz foto te freske385: Vukain, seljak
iz Klepaca, koji je svom delatu rekao, dok mu je sekao ui, nos i vadio
oi: Samo ti dijete radi svoj posao (Freska u crkvi Sv. Arhanela u
Zemunu).
Ni tu nisu dosljedni. Ali nije vano;
Klonirani Vukain
Neke je motive bajke o starcu Vukainu Zec naao u Magnum
crimenu masona Viktora Novaka, koji etvrt stoljea prije pie i ovo386:
neki ustaki krvnik, jo krvavih ruku i odijela, poslije izvrenog pokolja i
383
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g., knj. II., s. 222.
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g., knj. IV. s. 657.
385
uri, Ustae i pravoslavlje, iza s. 64.
386
384
134
zatraio od fratra da ga ispovjedi, fra Emanuel Raji to je otklonio

blagoslovio ga rekavi mu: Sine, idi, jo nisi svoj posao zavrio.
U Vjesniku antifaista Hrvatske, 1945. g.387: Koliko su bosanskohercegovaki fratri izgubili svaki lik ovjeka i prosjenog sveenika
svjedoi primjer fratra Emanuela Rajia iz Bugojna. U ispovjedaonicu tog
fratra doao je jednog dana neki okorjeli ustaki kolja krvavih ruku i
odijela, poslije izvrenog pokolja, i zatraio da se ispovijeda. Umjesto da
ga ispovijedi, fra Emanuel Raji blagoslovio ga je i rekao: Sine, idi jo
nisi svoj posao zavrio.
Svenazoni antifaisti pribivaju i katolikim ispovjedima!
To prenosi Politika. Vidite li ono; sine i posao? A vidjesmo to i
kod vladike Danila i igumana Stefana, kada, takoer po srpskoj
poeziji, blagoslivljahu srpske istrebitelje poturica! Srbi promicali
likvidacije muslimana, Srbi lagali o tome da Hrvati potiu likvidacije
Srba!
Tema je o starcu Vukainu varirala, kao pod naslovom
Oevidac pria388: Svetenik ore Bogi iz Naica zverski je ubijen 17.
juna 1941. () Prvo su mu odsekli ui, zatim nos, pa bradu s koom ()
Na to su mu iskopali oi. A kad su ustae videli da on jo uvek uspravno
stoji, noem su mu rasporili grudi. Tek tada je klonuo. Jedan kolonista je
sve to iz prikrajka posmatrao i komisiji je posle rata sve to ispriao
navodei da je uo kako je jedan od ustaa rekao: Prokleta mu vlaka
majka, jo mu kuca srce, jo uvek ivi. Onda su pripucali iz puaka i
uinili kraj patnjama mladog svetenika.
Zato se Popov grob kasnije nije pronalo, pregledalo a njega
estito sahranilo, pa makar bez oiju, nosa, ui? Zato to je sve to la!
A istina je, povjerenstveno provjerena i dokazana, da su antifaisti
tako kervniki postupali prema Hrvatima.
Koliko je Srbima jasenovaki mit vaan vidimo iz jo jednoga
lanka; Radite vi, deco, svoj posao. Po tome su Mustafa Jaki, Omer
Zogi, Salko Beirovi i Vidosava uk dali zajedniki (!!!) iskaz389:
Pria se () da su starcu Vasiliju Vitkoviu dok su mu noem derali
bradu i kou s lica, nareivali da vie: iveo Poglavnik i da im je on na
to odgovorio: Radite vi, deco, svoj posao. Vukain je postao Vasilije, a
situaciju se samo malo promijenilo.
Zaim se Topi se hvali da je osobni prijatelj Nede Zeca pa
prepriava, da je. Mehi Mehiu general Luburi zaprijetio vjeanjem, a
ovaj odgovori390: (Stoiki pomireno i hladnokrvno) Samo ti, sinko, radi
svoj zanat! Za moju duu se ne brini. Allah sve ovo vidi i nee ti, beli,
387
Vjesnik, br. 20., 13. svibnja 1945. godine, s.

Veernje novosti, 28. srpnja 1990., s. 28.
389
Politika, 30. oujka 1991., s. 27.
390
Topi, Ljudolovka Jasenovac, s. 108.
388
135
zaboraviti. Kadli - tadli strefie te njegova nenadana. to je izvorno Zec

uope bio rekao?
Nisu Srbi izmislili kloniranje lai o sabirnim i radnim taborima,
ali su ih nametali s gorljivou i primitivizmom kojemu nitko ne moe
konkurirati.
Sveti Vukain!
Jelena Gruji u beogradskome asopisu Vreme, broj 490, 27.
svibnja 2000. g. pie lanak Srpski sveci391: U godini proslave dva
milenijuma hrianstva na red za uvrtenje u srpski svetaki imenoslov
doli su postradali za vreme Drugog svetskog rata.
Rei muenika Vukaina dobro su znane i esto se pominju,
opevao ih je Matija Bekovi i opisivao Vuk Drakovi, iako se pria o
njegovom stradanju pria danas veoma omraenim vokabularom
istorijskog perioda koji bismo najradije predali zaboravu. Vukaina su iz
rodnih Klepaca u jasenovaki logor odveli na samom poetku Drugog
svetskog rata.
Nakon nekoliko dana zlopaenih u stranim mukama, egzekutor
pred koga su ga doveli ponudio mu je ivot ako uzvikne iveo poglavnik
Ante Paveli. Vukain mu je mirno odgovorio: Samo ti, dete, radi svoj
posao. Ustaa mu je odrezao uvo i ponovio zahtev, no Vukain je opet
isto odgovorio. Odrezao mu je i drugo uvo, potom i nos i sasvim unakazio
lice, svaki put sa istim zahtevom, ali je Vukain ostao miran i sa istim
reima na usnama. Zapisano je u itiju Vukainovom da ga je potom
izbezumljeni ustaa ubio, a odmah zatim i poludeo.
Pojavila se i crkvena hagiografija! Odakle pria, da su Vukaina
jo prije nekoliko dana strano muili i da i da je ila odmah poludio?
Naglaujem: Kanonizacija svetitelja pripada iskljuivo Svetom
arhijerejskom Saboru koji ustolienim normama pristupa sa velikim
oprezom i najveom strogou.
Ali, to, ako svetac nije nikada ni postojao?
Matija Bekovi; Priao je kako se u poseti Klepcima, rodnom
mestu svetog Vukaina, raspitivao o njegovom prezimenu. No, ono nije
ostalo upameno i zasenjeno je velikim Vukainovim delom. Ko zna
koliko je takvih svetih Vukaina, za koje se nikada nije saznalo i za koje e
samo Bog znati, postradalih poslednjih godina u svim ovdanjim
ratovima, i koji svakodnevno i dalje stradaju na Kosovu, rekao je
akademik392.
391
392
http://www.vreme.com/arhiva_html/490/27.html
Isti lanak.
136
Veliko Vukainovo delo bilo je pustiti se zaklati??? Tako djeluje

jasenovaki mit. Bitno je bilo podvaliti la o mnotvu drugih Vukaina,
zbog koje nije bitan ni onaj prvi. U knjizi Jasenovac/Brojke objasnio
sam taj sustav laganja. Za jedne se kae i opie kako su teko patili a
onda se ukupno izmisle milijuni rtava. Sruite li dokatima jednu la,
onda se izvlai druga i kae tko je mogao toliko krvniki (toliko
masovno) ubijati, taj je mogao i toliko masovno (toliko krvniki) ubijati i
tako ostaju prividno dokazane obje lai.
I Milan Bulaji nije ekao393: U razgovoru koji je autor imao u
selu Klepcima (kod apljine) ispod crkve Svetog srca Isusovog, u kojoj je
don Ilija Tomas vrio pokatoliavanje Srba, veliki znalac prilika u ovom
kraju i samog profesora Neda Zeca, izjavio je da vjeruje u istinitost ovog
svjedoenja, uz napomenu da neidentifikovani stari Vukain ne potie iz
sela Klepaca, ve iz susjednog sela Lokava.
Taj veliki znalac i sam nema imena ni prezimena a nije jasno,
ako ne zna ovjeka Vukaina, odakle to zna da je iz Lokava. Zato u
Bajku smao vjeruje? Pitanje je i zato onda nije Bulaji iao te, 1988.
godine, u Lokve, raspitati se za Vukaina. Zato to nije kasnije uinio
Matija Bekovi?
Zato to su znali da je sve to izmiljotina!
Zato Goran Babi 1999. g. razvija Mit: Spominjem se ovoga
(urmanaca i Vukainove svojte)394, izmiljajui da je sva Vukainova
svojta pobijena i baena u jamu urmanci. Svejedno; kako se
prezivahu?
Goran Licht - Babi nespretno krpa rupe u Mitu, jer je proitao
knjigu o selu Pribilovcima i jami urmanci (Genocid hrvatskih
kleroustaa nad Srbima u Hercegovini/srpske jame u Prebilovcima,
Novica V. Vojinovi, samizdat, Titograd, 1991. g.), u koju su Hrvati,
toboe, bacili Pribilovane, pa bi sada Licht - Babi Vukaina radije
locirao u Pribilovce. Problem je u tome to u onu jamu, oito, nisu bili
baeni Srbi, nego Hrvati, to implicitno priznaje i Sreten ujovi Crni u
svojoj nemoguoj konstrukciji, koju navodimo.
La via facti priznaju Matija Bekovi, Vladimir Dedijer, Goran
Babi i Slobodan Mileusni.
Lani svetac protiv pravoga duebrinika
A Ilija Tomas395: Don Ilija Tomas, 41 godina, roen 1901. u
Drinovcima; mlada misa 1925. upnik u Klepcima; partizani i etnici ga
393
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. godine, knj. II.,
s. 224. i 225.
394
Licht - Babi, Samo ti, sinko, radi svoj posao/zapisi 1999, s. 29.
395
Bakovi, Stradanja crkve u Hrvata u Drugome svjetskom ratu, s. 125.
137
grozno muili, zadali mu 22 rane na tijelu i muki ga ubili 1942.. Ubie

ga u noi od travnja na svibanj 1942. g.396, a fotografije posmrtnih mu
ostataka lica i tijela (koji poslije muenja ostae) objavila je Nezavisna
Drava Hrvatska397.
Hrvatske novine javie398: Na slici vidimo upnika don Iliju
Tomasa iz sela Klepci kod apljine, koji je u narodu tamonjeg kraja
tovan kao kakav svetac zbog svoga idealnog sveenikog djelovanja.
Njega su partizani (komunisti) na najgrozniji nain izmrcvarili noem, pa
je u groznim mukama izdahnuo. Tome su priloene Muenikove
fotografije.
O Tomasu399: izrezali ga noevima i na silu mu upajui jezik
govorili: Mi emo te sada priestiti. Na kraju svega toga bacie ga u
rijeku Neretvu (1942.). Batelja tvrdi da su zloinci bili etnici. Ali
komunisti su se hvalili tom egzekucijom!
Sreten ujovi Crni javio je V-u 3. svibnja 1942. g. o akcijama
oko apljine, uz ostalo400: Poginuo je i zloglasni pop ustaa Ilija Tomas
() nije ubijen nijedan zarobljeni ustaa bez istrage od strane
rukovodstva akcije. Iznimka je jedno selo na obali Neretve, koji su prole
godine poklali od 850 stanovnika Pribilovca njih oko 700. U
Pribilovcima, koji su do sada bili potpuno opkoljeni ustakim selima,
postojala je jedna naa eta s kojom smo odravali vrlo rijetko veze.
Pribilovake snage stupile su u akciju na svoju ruku im su ule borbu od
istone strane, napale su neka sela u susjedstvu i popalile ih.
Pozor; ustaka sela = hrvatska sela! Popaliti = poklati! Ako Klepci
imahu katolikoga upnika, kako to da Vukain bi meu 4.000 Srba
poklanih utakmicom u Jasenovcu, toboe veinom iz Klepaca, a jo ih
je vie bilo poubijano u Hercegovini? Iz toga, hrvatskoga i katolikog,
sela nije moglo biti mnogo Srba, ni 1/10 od onih 4.000..
Od Pribilovaca i jame urmanci 1990.-ih godina napravie cijeli
cirkus, iako je jasno da pokolja nad njima nije bilo, jer se inae od
preivjelih toboe samo 150 dua ne bi moglo napraviti etu, koja e
popaliti okolna, hrvatska sela. Antifaisti priznaju da su namjerno ubili
Iliju Tomasa i da su, po svemu, Klepci bili jedno od hrvatskih sela, koja
popalie, pa je vjerojatno jama urmanci velika grobnica Hrvata. Ni
govora o Starcu Vukainu iz Klepaca ni o blizu 4.000 Srba iz toga
sela, koje su toboe Hrvati pobili u Jasenovcu i tko zna koliko prije
njegove odvedbe u Jasenovac.
396
etniki zloini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945., s. 226.

Siva knj., t. XXII.
398
Nova Hrvatska, br. 22., 26. sijenja 1943., s. 5.
399
Batelja, Crna knjiga, s. LIX.
400
Zbornik dokumenata, IV., knj. 5., s. 11.
397
138
Presuda Vrhovnoga suda SR Hrvatske od 1988. g., zabranjuje

dvije stranice knjige Crveni fratar (tiskane 1979.), nakon to je ova
iroko rasprodana. Presuda kae da je usporeivati ovjeka s
Tomasom - kleveta401; linosti ustakog zloinca Don Ilije Tomasa-pored
ostalog direktno odgovornog za uinjene zloine prema srpskom
stanovnitvu sela Klapci, Draevo, Viii i drugih, na podruju dananje
apljine. Antifaisti Hrvatske su jo 1988. g. neporona i neosuena
ovjeka, kojega njihovi druzi poslije muenja bez suda zaklae, tretirali
i objavljivali kao ratnoga zloinca, ne pazei ni na to, a moda i ne
znajui kako napisati selo gdje je slubovao!
Prava je rtva i svetac; muen i ubijen bez suda i dokaza; bez
suda i dokaza proglaen zloincem, da bi mit o ovjeku koji nikada nije
postojao mogao slobodno hukati na Hrvate!.
To je antifaizam; hrvatski kao i svaki drugi.
Mit koji se razvija

Dakle; nitko ne zna kako se Vukain zvao, gdje mu je grob,
gdje je ivio, gdje mu je obitelj ili rodbina, ni gdje su mu moti. Ilija je
Tomas stvarno postojao, stvarno je ubijen kao Isusov sluga, a
antifaisti ga proglauju zloincem te kanjavaju to kada se ovjeka
usporedi s njime!
Toliko o istinoljublju, znanstvenosti i svetosti SANU, SPC.
Toliko o domoljublju i potenju antifaista Hrvatske.
Pragmatizam i la vire iz razliitih opis. Kada kome antifaistu
treba, istakne prirodnu ljubav ustaa (Hrvata!) za klanje; drugi je puta
rtva musliman, pa izmisle da je Pero Brzica franjevac ili sveenik, to
kolje, i to ba stipendist sa irokoga Brijega, iako u prvotnome obliku
Zecove izjave toga nema, niti je kasnije dodavao. Zatreba li okriviti
druge hrvatske asnike, napie se, da su oni klali
La o starcu Vukainu zapoeta je 1970., u pripravi obrauna s
Hrvatskim proljeem a onda se sve vie nadograivala i razvijala, uz
barem preutni pristanak a u nekim sluajima i veoma djelatnu
suradnju antifaista Hrvatske.
Nadogradnja je toga mita ovisila o potrebama velikosrpske
hegemonistike eskalacije. Njezin razvitak potvruje moju tezu o
jasenovakome mitu kao stoeru titoistike ideologije, ak i kada on
pomae ruidbi titoizma, u velikosrpske svrhe, naravno. Vukain,
izmiljen protiv Hrvatskoga proljea, skoro jedno destljee nakon
njegova sloma manje vie uti. Nu, dolaskom Slobodana Miloevia
na vlast, svako se piskaralo i svako javno opilo morahu okuati u
interpretaciji toga mita. ak i glavna mentorica S. Miloevia,
401
Bulaji, Ustaki zloin genocida i suenje A. Artukoviu, knj. IV., s. 1172.

139
profesorica pravnih znanosti Smilja Avramov i Goran Babi, i srpska

TV, posve neuki u povjesnici, objavie knjige i programe o njemu!
SPC je pokapala 20. stoljee stvarajui mit o svetosti
nepostojeega ovjeka, kojim e osvijetliti tree tisuljee Kristove ere!
To je opepolitiki smisao mita o starcu Vukainu.
Svakodnevna porcija jasenovakoga mita

Protuhrvatska hajka buknula je 1972. g. I razvijala se ve na
uhodane naine i stalnim sredstvima, samo jo jae nego li prije rabei
jasenovaki mit.
Mladi Srbin iz Srednjotehnike vojne kole u Zagrebu citira
stihove Ivana Gorana Klein-Kovaia s Cvijeta402:
Posljednje svjetlo prije strane noi
Bio je bljesak munjevita noa,
I vrisak, bijel jo i sad u sljepoi,
I bijela, bijela krvnikova koa;
Jer do pojasa svi su bili goli
I tako nagi oi su nam boli.
Tu je kvaka: Osvetu slutim!.
Poruke Spomen-podruja piu403: Dolaskom na radnu akciju
Jasenovac 73, omladina se nee angairati iskljuivo na radilitu;
brigadiri e biti upoznati sa svim onim to predstavlja Spomen-podruje
Jasenovac. Nema radnika! Svi su brigadiri! Svima iste lai. to vie
lai! Trebalo je odgojiti mlade koljae Hrvata.
kole i brigade s ORA Sava bijahu ondje kljukane mrnjom. Do
1984. g. 3,500.000 posjetitelja404! Franjo se Horvat hvali nastavnim
planom ekskurzija405, po komu se djeci lae da bi vlak s kosturima iz
Jasenovca imao 15.000 vagona406 a ita se jezovito svjedoanstvo o
jasenovakom klanju - iskaz 19-godinjeg ustae iz Gospia - Jose
Orekovia407, izsiljeno ili izmiljeno, ali pogodno okriviti cijeli hrvatski
narod.
Pedagozi se hvale, da su se naslovi djejih sastavaka spontano
raali: Jecaji iz dubine, Logor smrti, Vapaj nedunog djeteta, Krvava
Sava, Mrtvom logorau, Oi strave, Neljudima, Koljaka savjest
402

404
Nastava povijesti 2/1984., s. 108.
405
Nastava povijesti 3-4/1981., s. 179. i 180.
406
Nastava povijesti 3-4/1981., s. 182.
407
403
140
Vidimo li kako djeca emocionalno upijahu sve antifaistike poruke?

To je i Sava, i jame, i oi, i klanje, to da su Hrvati - neljudi!
Smisao toga pjesnitva priznaje Slavica Jednaak Lipianin,
koja je napisala pjesmu Jasenovaki krematorij408:
Krkljaju priklani grkljani i cvri meso u pei
Vriskaju slomljene ene i kriju krvave grudi,
Na podu krv se jo pui i oi zaklanih ljudi,
Bulje u zvijeri bez rijei ()
Sjetimo se rtava te divlje nemani,
Osvetimo te cvjetove uvele.
Radovan je Trivuni (predratno dijete iz okolice Jasenovca,
kasnije uitelj i direktor Spomen-podruja) vodio razgovor s Ksenijom
Dekovi i Gojkom Kastratoviem o dokumentarnom filmu Evanelje
zla. U 28 minuta su stigli utrpati i kljunoga svjedoka - Augusta
Pinocheta409!!!
Poruke Spomen-podruja piu410: Dolaskom na radnu akciju
Jasenovac 73, omladina se nee angairati iskljuivo na radilitu;
brigadiri e biti upoznati sa svim onim to predstavlja Spomen-podruje
Jasenovac. Nema radnika! Svi su brigadiri! Svima iste lai. to vie lai
to iremu broju mladih iz cijele SFRJ! Trebalo je odgojiti mlade
koljae Hrvata.
kole i brigade s ORA Sava bijahu ondje kljukane mrnjom. Do
1984. g. 3,500.000 posjetitelja411! Franjo se Horvat hvali nastavnim
planom ekskurzija412, po komu se djeci lae da bi vlak s kosturima iz
Jasenovca imao 15.000 vagona413 a ita se jezovito svjedoanstvo o
jasenovakom klanju - iskaz 19-godinjeg ustae iz Gospia - Jose
Orekovia414, izsiljeno ili izmiljeno, ali pogodno okriviti cijeli hrvatski
narod.
Pedagozi se hvale, da su se naslovi djejih sastavaka spontano
raali: Jecaji iz dubine, Logor smrti, Vapaj nedunog djeteta, Krvava
Sava, Mrtvom logorau, Oi strave, Neljudima, Koljaka savjest
Vidimo li kako djeca emocionalno upijahu sve antifaistike poruke?
To je i Sava, i jame, i oi, i klanje, to da su Hrvati - neljudi!
Mirjana Lonar415: Nakon promatranja i doivljenih emocionalnih
okova izazvanih gledanjem filma Evanelje zla, eksponata u Muzeju i
408

Poruke, 2. listopada 1974., posljednja s.
410
411
412
Nastava povijesti 3-4/1981., s. 179. i 180.
413
414
415
409
141
sluanja tumaenja vodia kroz Spomen-podruje, uslijedile su brojne

misaone operacije, koje su urodile plodom i eksperiment je uspio.
Jelena Juri u svome se sastavku zapitala416: Moe li ovjek,
obian na prvi pogled, zaklati dvije, tri tisue ljudi i poslije toliko smrti
mirno ivjeti?.
Uenica Jelena, dakle, zna da su neki Hrvati klali po 3.000
ljudi!!!
Uenica Gordana Gabor svruje pjesmu417:
Da li jo postoji Sunce?
Postoje li jo negdje Ljudi?
Savka Grbi u pjesmi Sava:
Krvnik je u tvome ogledalu gledao
svoje zajapureno lice,
Svoje ruke,
Koljaki no,
Gledao je daleko.
Nije slutio da e otkriti svoje lice
I rei istinu o sebi, o njemu, o Jasenovcu.
Nijedan od tih zagrienih dobitnika nagrade i asti da se njihova
poezija ita i pjeva pred cijelom jugoslavijom nije bio zatoenik u
Sabirnome i radnom logoru Jasenovac pa nema sjeanja na njega.
Neki se rodie poslije Taborova unitaja.
Kako su poslijeratni laljivci spoznavali o Jasenovcu? itajui
ve objavljene promidbena i oito hukake knjige i novinske
informacije; gledajui igrane, kao to su Fadila Hadia, Zore
Dirnbach i dr., i dokumentno krivotvoree filmove, kao to su
Zafranovievi, kanatini Tu su se i napajali dubokim osjeajima koji
su ih vodili iriti mrnju.
Prvenstveno; borei se za to vie nezasluen poloaj u
antifaistikome drutvu!
Navedeni su auktori tipini ponajbolji antifaistiki tzv.
humanistiki intelektualci. Zato i dobie nagrade. Kao pjesnici su
liriari, dakle njene due. Kako li su tek u doba Drugoga svjetskog
rata, u vrijeme antifaistikoga terora i 1990.-ih godina na sve te lai i
na umjetnost poput njihove morali reagirati obini umski antifaisti,
vojnici, policajci tajni policajci?
Smisao toga pjesnitva priznaje Slavica Jednaak Lipianin,
koja je napisala pjesmu Jasenovaki krematorij418:
Krkljaju priklani grkljani i cvri meso u pei
Vriskaju slomljene ene i kriju krvave grudi,
416

418
417
142
Na podu krv se jo pui i oi zaklanih ljudi,

Bulje u zvijeri bez rijei ()
Sjetimo se rtava te divlje nemani,
Osvetimo te cvjetove uvele.
Goran Licht - Babi mit razvija do logikoga kruga, pa o
dopisnicama iz Tabora razsuuje419: svi bez iznimke javljaju da su
zdravi! Razabrao sam da je to zapravo poruka koja glasi - ako Vas uskoro
obavijeste da sam umro, znajte da sam ubijen jer sve donedavno ja sam
bio zdrav. Ukratko; ako nije dobro - nije dobro; ako je dobro - nije
dobro.
Mr. Duko Lonar u kolskim novinama420: Roman Jasenovac
e sigurno postati nezaobilazna lektira svim nastavnicima, turistikim
vodiima i drugim organizatorima ekskurzija na Spomen-podruje
Jasenovac, jer moe intenzivno emotivno pripremiti sudionike ekskurzije
da senzibilnije doive prostor i vrijeme u kojem je carevao zloin.
Turistiki vodii! Odgojitelji! To su novine koje objavljivahu antifaisti
Hrvatske!
Roman koji tvrdi da Hrvati ljudima piju krv i od njih prave sapun
a katoliki sveenici kolju djecu, kolskim novinama je senzibilizacija
kojom se postie odgojni cilj zorne nastave.
Cilj jasenovakoga mita priznaje Goran Babi421: Priao sam
Tiboru o presvlaenje o logorsko odijelo a nisam ja bio u Treblinki, u
Dachauu, Jasenovcu, Matthauzenu, nego on, on.
Pobjeda centralizma 1971./2. jedno je znaila titovcima a drugo
velikosrbima. Tito je njome pojaao svoje jugoslavene i ugled meu
Srbima, kojima je zadrao hegemoniju. Nu, bijae ta centralizacija
premalo za pune velikosrpske apetite. U isto vrijeme Slovenci
Jugoslaviju sve vie osjeahu kao zapreku a sve manje kao trite
svojemu poduzetnitvu. Zaprijetila im je i poplava raznih naroda i
narodnosti to im se doseljavahu, mnogo plodniji od njih samih.
Ustav je iz 1974. bio sve prije nego li konfederacijski, kako
govore antifaisti Hrvatske. On je jo vie zaotrio diktaturu jedine
partije pod nadzorom jedinoga predsjednika. Partija je svuda imala
vodeu ulogu i nitko se nije mogao ozbiljno ili bez posljedica
kandidirati ni za koje mjesto, ako nije bio u Partiji.
Sve su ideologijske postavke ostale. Meu njima i jasenovaki
mit.
O Jasenovcu se smjelo objavljivati jedino po diktatu iz 1972.,
dakle s brojkom od 700.000 tobonjih rtava. Magnum Crimen nije se
vie smjelo objavljivati, zbog ugovora Vatikana i SFRJ a jo vie jer bi
419
kolske novine, 17. oujka 1981.
421
Licht - Babi, Samo ti, sinko, radi svoj posao/zapisi 1999, s. 10.
420
143
on poljuljao federacijske odnose u korist velikosrba i ugrozio Tita.

Spomen-podruje Jasenovac radilo je na masovnosti ivoga
predoaja Mita. U to se ukljuie, nu za Brozova ivota ne toliko
masovno, i film i TV.
Koliko ja jasenovaki mit bio vaan, da se naslutiti ba iz
stanovite stagnacije i titoistikoga truda na obuzdavanju velikosrba i
dalje eskalacije mahnitosti brojeva i stilistike, kojima bi se do temelja
potuklo hrvatski nacionalni duh i Josipa Broza izloilo opasnosti. O
tome svjedoi i injenica da je jasnovaki mit najvie podivljao
dolaskom Slobodana Miloevia na elo srpska partije, 1986. godine i
u daljemu ratnohukakom razdoblju.
Nisam sluajno neke novine i knjige s poetka 1980.-ih stavio u
odjel o vremenu do Brozove smrti. One jednostavno injahu Brozov
kontinuitet, kada su se Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita,
Vladimira Dedijera 1982. g., mogli tiskati jedino uz velike prosvjede
uvara Brozove batine.
Za najizazovniju sam, 2. knjigu te tetralogije tada izdvojio pola
plae. !991. sam sve etiri, posve nove, od Cigana kupio za dvije
kune. To najbolje govori i o Dedijeru, i o Brozu i o dravi koju
predstavljahu.
Nu, bijae to jo tek ustraeno uljanje skrajnjega
velikosrpstva.
Tada se jo nije smjelo bitno pogoravati jasenovaki mit.
Premda je Brozova smrt 1980. g. bila personalni i fiziki zaokret SFRJ,
promjene su se dogaale postupno.
3.) Nakon Brozove smrti

Od Brozove smrti do Miloevieva nastupa (1980.
1986.)
Ulazak u 1980.-te jest jo uvijek bio itekako obiljeen Josipom
Brozom
Titom, ali, kao i cijelo njegovo doba, i stalnim
frakcionaenjem skupina koje postajahu sve jae i jae, hranei se
jasenovakim mitom.
Jugoslavija se zasnivala na otvorenu velikosrpstvu i na tzv.
jugoslavenstvu, kojemu je u temelju uvijek bilo velikosrpstvo.
Da je tko mogao osigurati vjenu silu Brozovih nazora i
sredstava, hegemoni narodi, Srbi i Slovenci, nikada ne bi bili traili
nikakve promjene.
Slobodan Miloevi nastupio je kao ovinistiki vod srpskoga
naroda navikla na svevlast i posve nesamokritina. On je u tome
svojstvu postupao posve dosljedno i logino. Vidio je da se pred
144
slobodom mora raspasti svaka Jugoslavija i zato je udario estoko; ili

e biti centralistika Jugoslavija ili jako velika Srbija; i to ili milom ili
silom..
Da je Sloba imao vie razuma ili barem estitosti, bio bi vidio
da se komunizam raspada. Bio bi shvatio da srpski narodni prirast ima
negativan trend, da su iptari ogromna veina na Kosovu i
rasplouju se znatno bre nego Srbi, da su Srbi umjetnonaseljena
manjina u Vojvodini, da ih je jedva iznad 60% u SRS, a taj postotak
kopni, da Macedonci Srbe ne vole a Slovencima Srbi vie ne trebaju,
Muslimani ih se boje a brdski Crnogorci jesu Srbi, nu verceri, dok
ostatak stanovnika Crne Gore ine Hrvati, Muslimani i iptari.
Da je Sloba postupao razumno i estito, bio bi radije poduzeo
akciju suzidbe Srbije na najui prostor i amputacije autonomnih
pokrajina te izlazka Srbije iz SFRJ, nego li pokuao proiriti srpski
nacionalni prostor.
Da je Sloba postupao razumno ili barem estito, mi nikada ne
bismo bili za nj ni uli. Bio bi se pojavio neki drugi vod.
Kao i drugi antifaisti, prije svega Hrvatske, i Miloevi moda
nije uvijek znao je li se u Jasenovcu zbilo ba onako kako ga nauie
u Partiji, ali je posve sigurno i ba uvijek znao da mu taj mit nosi mo i
novac. Svi antifaisti oko jasenovakoga mita u isto vrijeme dok
toboe iskreno plau, dotle se vesele kako e poniziti Hrvate a sebi
ostvariti probitke, pri emu ih se ne tie nikakva istina.
Zato Miloevi pokrenu 1986. veliku idejnu ofenzivu. Glede
Jasenovca, poee se tiskati stare lai, sada sve gnusnije i sa sve
veim lanim brojkama rtava. Miloevi je podredio sve dnevne
novine, premda uz neke otpore i odloge.
U Hrvatskoj je vladala Partija na elu s nehrvatima. Mnogi od
takvih bijahu se ovdje povjenali i masno okoristili, ulazei svojim
interesima u sustave partije Hrvatske.
Srbija je, dijelom uz potporu saveznih tijela, napala obitelji
starih titovskih koljaa, to vladahu gospodarstvom SRH a prije svega
Hrvata; Mike piljka, Pavla Gaija te njihovih sljedbenika Ive i Josipa
Vrhovca i drugih uitnika titoizma.
Kolovoza 1988, u Borbi izlazi otvoreno pismo zagrebakoga
uitelja marxizma
Svetozara Livade drugu Branku Horvatu
(jugokomunjari non plus ultra), kojim ga se prozivlje za to to je u
Beogradu kupio kuu s okunicom kada se u SFRJ jo u uvjetima
galopirajue inflacije davalo kredite bez devizne klauzule a tada, kada
je naa Partija uvela porez na nekretnine (pod parolom ima kuu, vrati
stan), Horvat prodaje tu kuu za velike novce. Koliko god partijski
opravdana, ta je kritika bila pravno i gospodarski posve neutemeljena.
145
to na to radi B. Horvat, ovjek koji nikada nita u ivotu ne bi

bio postigao bez Tita, Jugoslavije, komunizma? Objavljuje knjigu
Kosovsko pitanje, u kojoj se iznose povjesnicima opepoznata
svjedoanstva i dokumenti o srpskome genocidu nad iptarima u
Balkanskim ratovima, 1. svj. ratu i kasnije. Horvat pojma o povijesti
nije imao, ali je tri mjeseca nakon Livadinoga napadaja ta knjiga leala
pred svim jugoviima i drugim simpatizerima dr. sci. Branka Horvata. I
ta je knjiga pomogla u obrani SRH/RH, premda nas Horvat nikada nije
volio.
ef savezne SDK okrivio je obitelj Gai, kojoj je u feudu bila
INA, za stotine milijuna USD tete nainjene kupnjom talijanskih cijevi.
ak se i Slavka ajbera okrivilo za prosipanje saveznoga novca za
Univerzijadu u Zagrebu, 1987. g. I piljci se naoe na udaru.
Predsjednika Sabora SRH, Josipa Vrhovca prozvae za dva milijuna
USD mita dobivena od Westinghousea za potporu izgradnji NE
Krko...
I bez kakve natege moram i ovdje naglasiti vremensku
koincidenciju tih napadaja s eksplozijom jasenovakoga mita u
srbijanskim javnim glasilima.
U isto vrijeme, i Zapadu i SSSR-u je kao obrana oda triju
smrtnih opasnosti; Kine, islama i avanturistikih reima i pokreta,
trebala skupina prividno slobodnih naroda, voljnih za rat i rad po niskoj
cijeni, pa dadoe formalnu nezavisnost komunistikim tamnicama
narod.
Rotacija je na elo SKH i svih tajnih slubi nametnula Staneta
Dolanca, Slovenca oenjena Hrvaticom, s kuom na moru u Hrvatskoj.
On je 1985. u Beogradu proveo tzv. znanstveni skup Zavrne operacije
2. svj. rata u Jugoslaviji s kojega je objavljeno deset velikih tomova, u
kojima su se Titovi generali jo jednom hvalili ubojstvima stotina tisua
ljudi bez suda.
Zagrebaki je Veernji list s toga skupa prenio kratku notu s
Dolancovim tekstom, kao; optuuju nas za likvidaciju 60.000-300.000
ljudi bez suda, ali mi smo imali komisije koje su odluivale. Objektivno, to
je priznanje likvidacije 300.000 i vie.
Taj je skup bio klin u lijes SFRJ, jer je, makar samo dio
javnosti, osjetio da smije napasti glavni ideologijski okvir; tekovine NOB
i soc. rev. I to u doba, kada se u SFRJ ivjelo sve tee a glasnost i
perestrojka razdirahu SSSR!
Ja sam u koli napokon smio predavati o Bleiburgu!
Glasnost se prva osjetila u Beogradu. Nisu vie pomagali ni
SUBNOR, ni Savjet Federacije, ni Komisija za ouvanje lika i dela Josipa
Broza Tita.
146
Pobunila se poraena, mitologijska, Srbija krvavorukih etnika,

pijanih knjievnika, ludih popova i djece onih koje je titoizam likvidirao
ili opljakao te se ujedinila sa ivim velikosrpskim komunistikim
hegemonistima, to vidjee da im svemo migolji iz ruku.
Komunisti lakoom prijeoe u vjernike a etnici jo lake
usvojie jasenovaki mit.
Uglavnom, velikosrbi 1985. g. lansirae Memorandum SANU i
1986. Miloevia a netko je Franji Tumanu potajno dao putovnicu i
omoguio pregovaranje s hrvatskim izseljenitvom, premda su mu
sudskom odukom bili zabranjeni izlazak iz SFRJ i javni nastupi.
Kada se i neospornome Jugoslavenu Stipu uvaru u Srbiji
poelo vikati da je ustaa, u Partiji je SRH dolo do preokreta. Na
izborima je pobijedio Ivica Raan, jedan od progonitelja hrvatskih
proljeara, nu posve svjestan, da centraliziranoj SFRJ njegove
izdajike usluge vie nee trebati.
Broza se poelo podkapati 1982. g. njegovom desakralizacijom
u 2. tomu Novih priloga za biografiju Josipa Broza Tita njegovoga
slubenog biografa iz 1953., Vladimira Dedijera. 1982. objavljuje se da
mu je prva supruga bila 14-godinja Ruskinja Pelagija Bjelousova,
kako su se yu-komunisti ulagivali Staljinu i bojali ga se itd., itd.
Na koncu e SFRJ sruiti ipak tek nakon to Josipa Broza Tita
okrive za ionako tobonje jasenovake zloine! Za to je preduvjet bila
potpuna pobjeda Slobodana Miloevia (komunista i pokornoga sluge
Josipa Broza Tita!!!) meu Srbima.
Jasenovac je bio bitan!
Teko je opisati sve obzire koji su pritiskali titovce nakon
njegove smrti. Nu, da se i jednome muslimanu 1985. g. inilo
probitanijim lupati po Hrvatima, nego li traiti istinu, vidi se iz odluke
Zaima Topia.
Tipian za lai o Hrvatima u Jasenovcu jest roman Zaima
Topia iz 1985., kojemu su antifaisti podijelili i nagrade. Roman
Ljudolovka Jasenovac zapoinje napomenom422: svi glavni i epizodni
likovi su autentini () Bitni dogaaji, problemi i konflikti su takoer
istiniti. Dakle, to je toboe 100% sigurno dogoeno a samo su sitnice
romansirane.
Evo kako toboe razmiljahu Hrvati u SRLJ423: Jesu oni,
naravno, u masama kuhali masnije leeve novopridolih, ali ne toliko radi
nasunog sapuna, koliko da istresanjem olakalih komada u Savu prikriju,
422
423

Topi, Ljudolovka Jasenovac, s. 38. i 39.
147
pred istorijom, broj unitenih, tako da im je od ljudi dobijeni sapun,

svakako, dobrodoao, ali ipak samo kao nuzproizvod. Topi je naziv je
svoje knjige; ljudolovka prepisao. Ve ga je prije rabio ga je Slavko
Mirkovi, 1965.424 a Nikola Nikoli 1975.425 La o kuhanju sapuna od
ljeina bila je nova.
Po Zaimu Hrvati redovno piju krv: Za stolom su sedamnaestorica
ustakih odlinika, onih najubojitijih i nejrevnosnijih koji umjesto vina
piju svjeu ljudsku krv426, Pred svakim tunim svearom je po dvodeca
gotovo jo tople banditske krvi427, svaki zalogaji su obilno zalijevali
svjeom ljudskom krvlju428, strast prema mrnji i krvi429, Da zabauri i
primiri svoju uskoprcanu i jogunastu savjest, koja ga je tipala mnotvom
krakova, epao je jedino to je imao da pije - au ljudske krvi430, samo
su neki sluaji masovna, pae i sveana (prigodom Francetieve
pogibije i sl.) pia ljudske krvi.
Hrvati e, ba kao po srpskoj pjesmi, ispasti navikli da piju jo
toplu ljudsku krv pravo iz grkljana431.
Zaim Topi432: Jasenovac tri, strahotni pakao u kojem je svaki
alosni objed zalivan krvlju. Zaim o hrvatskome krvolotvu u
Jasenovcu433: Oni su svoju krvoe nosili kao zanos, strast i kult, po
emu su, ak i meu izuzetno iskusnim velekrvnicima i avolima raznih
naziva (esesovci, gestapovci, crnokouljai i dr.) postali pravi majstori
svog posla i rekorderi sadizma i bezumlja.
Zaim Topi 1985. g.434: u ovom logoru nad logorima, patilitu
nad patilitima, svaki korak bio je natopljen krvlju.
Antifaist Zaim Topi prepisuje etiku Kaufmana i Erenburga i
njihove rijei stavlja u usta Hrvatima, koji ih nikada nisu izrekli 435: Mi
emo () morati odsad unitavati () ne samo neprijatelje nam, nego i
njihovu osnovu, ile im i izdanke, to e rei ene i djecu! () Dogod ta
pogana crvena gamad gamiu po zemlji, ak i u treem koljenu, vazda bi
nam bili smrtna pogibelj! Znai, ene im unitavati vanije je nego i same
komuniste! Ovo nam je ansa milenijuma.
424

Osloboenje, 30. lipnja 1975., s. 8.
426
427
428
429
430
431
432
433
434
435
425
148
Glede primjenljivosti Topieve knjige, jasno je da je ona bila

mogua jedino u genocidnome ozraju i u hrvatoderne svrhe. To je
znao i SKH, dok je mirno i bez prosvjeda sudjelovao u distribuciji tih
strahotnih lai.
Vod je stigao!
Dolazak Miloevia na vlast donio je i drugo izdanje Magnum
Crimena, 1986. g. Uredie ga Jakov Blaevi i Zdravko Tomac. Uz to
izdanje naravno iahu mase prikaza i izvjea. Uskoro se pojavie i
nove velike knjige s novim prilozima za Magnum Crimen te prikazbe
tih lai u suvremenim medijima.
Jedan je lanak jako vaan za opis uporabe jasenovakoga
mita kao hrvatodernoga streljiva i openito u titoistikim i
posttitoistikim politikim i ideologijskim borbama.
Antifaist, general Jefto ai, ali tek te, 1986. g. (kada S.
Miloevi dolazi na vlast u SK SRS), nemono bjesni na prave
rezultate popisa dravnoga povjerenstva, koji bijahu ostali dravnom
tajnom. On pie o dugome i skupom popisu rtava Drugoga svjetskog
rata436:
Rad je okonan kolovoza 1966. Savezni zavod za statistiku dao je
podatke o tome kakva je bila organizacija popisa, kako je i kada popis
izvren, rezultate i ocjenu popisa palih rtava rata. Bitno je da taj popis
nije demantiran, niti je - koliko je poznato - izvrena nauno utemeljena
metodoloka analiza kako je moglo doi do takve, rekli bismo, obmane.
Na njega se pozivaju antikomunisti i neprijatelji NOB-a, ne istiui ove
injenice. Birokracija se obranila odlukom da su ti podaci za internu
upotrebu, iako se koriste, vidjeli smo, ak prije objavljivanja. Tako je u
stvari dato zeleno svjetlo zloincima, a da se rtva nije mogla demantijem
braniti.
To je ista la. Tzv. jasenovaka rtva je cijelo vrijeme lagala
protiv hrvatskoga naroda, troei na publikaciju tiih lai milijarde USD,
a nalazi se Statistikoga zavoda nisu smjeli objavljivati pa kao da nisu
ni postojali.
ai cvili i nema, kao antiznanstvenik, nita rei osim partijske
kritike i pseudopoezije437:
Navedimo i to da je upravo Statistiki zavod ustanovio da je u
etiri godine uasa u Jasenovcu umrlo svega 262, a u Staroj Gradiki 141
zatoenik (...) da je u svim logorima u Jugoslaviji ukupno (i svega) 2620
umrlih zatoenika. Dakle, sam broj - ma koliki bio - ne moe izraziti, na
436
437
Naa tema, 1986., br. 9., s. 1294.

Naa tema, 1986., br. 9., s. 1295.
149
primjer, najstraniji ustaki zloin - odvajanje djece od majki (...) Samo se

jedan ovek rodio / Samo je jedan ovek umro na zemlji.
Navedene su majke odlazile u Njemaku raditi svojevoljno, jer
su ih s djecom antifaistiki zlikovci 1942. g. bili izvukli iz domova na
Kozari, da bi oni mogli utei pred silama reda. Hrvatska je te ene i
djecu obskrbila najbolje to je mogla. Smjetene su u pravoslavne
domove Zapadne Slavonije, u djeje domove i svuda o Hrvatskoj, a
Mato Lovrak napisao je i roman o trima malim Bosancima to se
naoe na igralitu jednoga kunog dvorita u Zagrebu. Ustaki je
Hrvatski narod znao estoko prekoriti neke zagrebake gospoe, koje
su za takvu djecu dobivale dodatne novce i bonove a zanemarivale
njezin odgoj.
Dotle su stotine tisua srpskih mukaraca cijele Drave jedva
ekale otii na rad u Njemaku, da bi izbjegli novaenje u etnike,
partizane ili domobrane. Njih 250.000 bijahu najsretniji dravljani NDH
jer su im Hrvatska i Njemaka osigurale miran rad do svretka Rata te
su redovno slali novanu potporu svojim obiteljima u Hrvatsku.
ai i antifaisti deru izmiljene mrtvace i hrvatsku narodnu
krv. Niim on ne moe demantirati navedene brojke, pa filozofira i
pjeva. On se buni zbog komunistike nediscipline, skrivajui da su
rezultati dovreni i zabranjeni za objavu 1966. g., kada je velikosrpstvo
bilo podivljalo zbog Rankovieve smjene.
Vie od toga; nedvojbeno je dokazano da je Jefto ai bio
odmah poslije Rata zapovjednik irega podruja oko Jasenovca, da je
onuda esto jaio na konju i da je jako mnogo toga znao o SRLJ.
Zato se, onda, 1986. g. uzprotivio nalazima Statistikoga zavoda iz
1966. pukom filozofijom i poezijom te partijskom kritikom.
Pa, da je bilo vie rtava, bio bi ih on posve sigurno vidio. Bio
bi kapac zatraiti da ih se izkopa i pristojno sahrani. Ne, i ai je bio
puki mitoman.
Eto nas opet na glavnoj temi. Titovci su 1966. g. uutkali
velikosrbe to gunahu zbog smjene Aleksandra Rankovia (kojega
nisu voljeli i najbolje im je sluio zatvoren u rezidenciji i kasnije kao
svje mrtvac) time to su dovrili istiniti popis rtava.
Velikosrbi uutjee pred popisom koji nikada nije bio objavljen.
Znali su da postoji i znali su da su svi njihovi razlozi ista la.
1986. g., ali, ve je tu bio Slobodan Miloevi. Sada Tito vie
nije bio iv. Sada je nastala trka, tko e se vie dodvoriti Miloeviu.
Sada je Jefto mogao bez srama priznati da je 20 godina znao za popis
i o njemu utio. On rauna na Slobu i polazi od pretpostavke
jasenovakoga mita kao boga, jer je bog Tito umro. Sada se vie nita
ne mora dokazivati a doskora e i Broza proglasiti ustaom.
U situaciji u kojoj vrijedi jedino jasenovaki mit, nalazi Statistikoga
zavoda prestaju biti dokazom stvarnoga broja rtava, ve
150
postaju dokazom zavjere protiv srpskoga naroda! Eto Vam, tovani

itatelju, eksplozije svrhe i vanosti jasenovakoga mita!
Ista tvrdnja Statistikoga zavoda biva sakrosanktna u Brozovo
vrijeme i nitko se ne usudi osporiti da je u SRLJ ivot izgubilo samo
400 zatoenika (dobro, nitko to nije ni objavio, ve je to ostalo
dravnom tajnom) a 20 godina kasnije, nakon Brozove smrti, ta se
tvrdnja objavljuje, ali ne kao dokaz za Hrvate, nego protiv nas!!!
Jasenovaki je mit temelj titovtine i Brozove batine do te
mjere da ga ak i dokazi izvedeni oito po Brozovoj direktivi, ne mogu
osporiti, poglavito nakon Brozove smrti. Naprotiv, svaki glas razuma u
toj mitologiji prikazuje se dokazom protiv razuma.
Ukaimo na to da se navedeni aiev lanak iz 1986. g. zove
Pregled istraivanja genocida u Jasenovcu, da je posve povran i
nepotpun, antiznanstven i da mu je jedino otkrie izdaja dravne tajne
o nalazima Statistikoga zavoda. On, dakle, svoju jugokomunistiku
tezu A (hrvatski je narod genocidan) dokazuje iznoajem Zavodove
tvrdnje antiA (nije istina da je hrvatski narod genocidan) i time dobiva
bodove za svoju tezu, jer u antifaistikoj ideologiji mit ini temelj
svega.
Tako je via facti ai dokazao moju tvrdnju o vanosti
jasenovakoga mita.
Obnovljeni udari na Katoliku crkvu

SPC je uvijek prijekim okom gledala na Katoliku crkvu, bojei
je se. Dok je konkordat Vatikana i SFRJ osiguravao probitak dravi u
kojoj su Srbi hegemoni, to je SPC podnosila.
Srpsko se velikodravlje 1980.-ih oslonilo na SPC, pa je udar
na katolitvo bio neizbjean.
U Meugorju se pojavio Gospin lik. Naslov maloga odlomka
Dedijerove knjige je Pojava Gospe na Meugorju - godinjica ustakih
pokolja438. Antifaisti reagiraju spremno439: Zato je Gospa izabrala ba
franjevaku upu Meugorje, u blizini poznatog irokog Brijega centra
ustako-franjevake aktivnosti i Klobuka, rodnog mjesta ustakog ministra
Andrije Artukovia, itluka, gdje su se jo 1940. pojavile prve ustake
parole .A.P., sa podruja odakle po nekim raunicama potie oko 80
ustakih asnika).
Vladimir je Dedijer materijale skupljao zajedno sa idovima iz
jasenovakoga tabora440. Po narudbi nakladnike kue Ahriman
Verlag napisa knjigu o odgovornosti Vatikana za genocid u najveem
438

Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g., ss. 602. i 603.
440
151
439
koncentracionom logoru u Jugoslaviji u toku Drugoga svjetskog rata,

Jasenovcu441. Ne knjigu o istini, ve kojom e ispuniti nalog novih
gospodara.
Zaim Topi 1985., sluei Jugoslaviji, prenosi jasenovaki mit
na Crkvu i sve Hrvate442: nadbiskup Stepinac vrlo lijepo i mudro kae da
Hrvatska ne treba da bude organizirana na lanim principima ovoga
svijeta, ve na boanskim naelima (vjerojatno je na temelju toga nazora
nasilu preveo na katolianstvo na hiljade pravoslavaca, a jo vie onih
neposlunih poklao, ili blagonaklono poslao u koncentracione logore).
Hrvati, po knjizi Zaima Topia, jedu ljude. Prvo je fra FilipoviMajstorovi navikao Hrvate piti ljudsku krv, pae kao sveti obred.
Zatim im dolazi Maksimilijan Luburi i postupno ih navodi - jesti ljude,
na to se u sebi pita katoliki duhovnik: Krv navire u obraze: kakvo li je,
od ega li je to neobino meso443, Premda je mlado kopile, jopet je vraki
ilavo, majku mu banditsku! Ali, more se sasvim lipo, kad se dobro
provae444, da je peeni jadnik Splianin i pravi Hrvat445, Svoj zanos za
kanibalizmom446, samo su neke situacije hrvatskoga ljudoderstva, po
umjetnini jasenovakoga zatoenika, Zaima Topia.
Katoliki duhovnik u Sabirnome i radnom logoru Jasenovac, po
Zaimu Topiu, razmilja447: A kad je ve zaklao i ispekao tog jadnika u
Piilijevoj pei, to mu je jo trebalo da nam ga servira. Topi
nastavlja448: Iako je dalmatinski ilegalac-komunista ba lijepo peen i
pomalo bljutavo-slatkast.
Zaim Topi 1985. g. o moralnim brtvama fra Filipovia
Majstorovia449: kadgod bi mu Glavni naredio da crvenom banditu
lagahno i njeno iskopa oi, uvijek se durio i s njim je imao grdna
nakapanja dok bi ga posluao.
Kako Zaim opisuje misli katolikoga sveenika450: Vazda mi je
sveti cilj bio pred oima: potamaniti to vie neprijatelja bezbonika i
mrzitelja hrvatstva, a zar je u tome grijeh? () Razlika je zbilja ogromna:
ja sa Kristom, a oni s avolom u dui.
441

443
444
445
446
447
448
449
450
442
152
Topi o mislima katolikoga sveenika451: Da lani nisam

blagoslovio da mogu do mile volje piti krv zaklanih bandita, vjerojatno se
ne bi toliko ostrvili da sada mogu jesti i ljudsko meso?.
Zaim Topi mulja, da su Hrvati u Jasenovcu na svojevrsnim
karminama vitezu Juri Francetiu pili ljudsku krv i jeli ljudsko meso te
poentira452: Veeras su, zaista, izvrsno spoznali to znai faistika
uljudba i-predstojei Boi!. Jure je Franceti, meutim, preminuo 28.
prosinca 1942., dakle poslije Boia. Bitno je oblatiti Katoliku crkvu.
Zaim svjedoi o Jasenovcu453: On se na to mefistofelovski
podsmjehnuo i jezuitski upita.
Marco Aurelio Rivelli ne zna hrvatski, ne poznaje relevantnu
literaturu, nije radio na arhivskom graivu i pojma nema o elementarnim
hrvatskim i balkanskim stvarima.
On kae i dosljedno ponavlja: logor Kruica454 (treba Kruica),
logor adovno455 (treba Jadovno), 25. aprila 1945, trupe Narodno oslobodilake vojske Jugoslavije456 (treba Jugoslovenske armije), Janka
Simraka457 (treba imraka), Hrvatske katolike crkve458 (Brozov nacrt
protiv Katolike crkve, nema sveze sa Stepincom), nadbiskup
Boani459 itd.
U njegovoj knjizi460: ini se, dakle, da sama rimska kurija
ignorira zloine. Tomu je strunjaku bitno rei za Hrvate da su pacovi
(poglavlje Ljudi i pacovi461 aludira na knjigu i podlistak o Krunoslavu
Draganoviu), posebno naglaujui pacovskim kanalom koji je
pripremila Sveta rimska crkva462.
1980.-ih i 90.-ih objavljeni su desetci protuhrvatskih i
protukatolikih knjiga, zasnovani znatnim dijelom na jasenovakome
mitu, koje sam ovdje ve obradio, pa istiem samo etiri; koje dolaze
iz vie jugoslavenske, a ne velikosrpske, kuhinje.
Protuhrvati piu463: Prvi klero-ustaki dokumenat o nasilnom
pokatoliavanju pravoslavaca te navode zakonsku odredbu od 1.
svibnja 1941., koja i ne spominje nasilno katolienje, nego nastoji
451
Topi, Ljudolovka Jasenovac, s. 24./25.

453
454
Rivelli, Nadbiskup genocida, s. 92.
455
456
457
458
459
Rivelli, Nadbiskup genocida, s. 247., 248.
460
Rivelli, Zatajeni genocid, s. 11.
461
Rivelli, Nadbiskup genocida, s. 213. i dalje.
462
463
Prekrtavanje Srba za vreme drugog svetskog rata, s. 28.
452
153
zaustaviti lano. Ta odredba postavlja svjetovne, dravne, preduvjete;

prijavu vlasti (kotarskoj ili gradskoj) i potvrdu o toj prijavi; te da se
ispune vjerski propisi one priznate vjeroispovijesti, na koju stranka
prelazi. Tako nastavljaju mit, koji je razvio Viktor Novak.
Nezavisnoj je Dravi Hrvatskoj lano katolitvo bilo opasno,
omoguavajui mimikriju i diverziju. Kako Bl. Stepinac u ime Crkvino
pastirsko pismo, tako je i ministar dr. A. Artukovi s Poglavnikom u
dravno ime donio zakonsku odredbu, da na svaki nain treba
sprjeavati svako nasilje u vjeri i svako prekrtavanje a jednako tako i
prividne prijelaze.
U predgovoru Rivellijeve knjige (naklada Cipeti), nepotpisani
laljivac citira464: otkrijem detalje neizmjerno velike kriarske avanture
koja se 1941. godine dogodila u Hrvatskoj. Tada je, naime, na katoliku
vjeru preobraeno oko dva i pol milijuna pravoslavaca. Toliko ih u
Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj nije bilo, a stotine su tisua poslije 1918.
g. doklatarenih same utekle natrag u Srbiju! Tu tvrdnju nitko nikada
nije ni iznio ni pokuao iznijeti, a susreemo ju u knjizi ovjeka koji ne
zna hrvatski.
Antifaisti napadaju Katoliku crkvu zato to osporava njihov
materijalizam. Tu je sloga kapitalista i komunista, totalitarista i
demokrata, potpuna. Sredinom 1980.-ih jo i sloga jugoslavena i
velikosrba.
Stvarni je interes i stav; kako Drave, tako i Crkve, o tobonju
nasilnu pokrtaju pravoslavaca, nadahnuto formulirao udbinski upnik
Mato Mogu465; vuka krsti - vuk u umu. Na svretku su antifaisti
dobroga Matu objesili, lano ga okrivivi da je pravoslavce - nasilu
katoliio!
Duga 1982. donosi naslov Krvava proslava Badnjaka466. Pa
dobro, Katoliku su crkvu ionako stalno progonili; nevaan dogoaj?
Ne ba!
U Beogradu se moglo o Blaeniku pisati sve najgore. Intervju je
bio meu glavnim zamanjacima miloevievtine. Jedan podlistak
poinje kao Ko je bio Alojzije Stepinac467, pozivljui se na knjigu
zabranjenu 1937. g., ali u drugome nastavku se mijenja u Uloga
nadbiskupa Stepinca oko NDH,468 spominjui Jasenovac samo usput.
Tu je i tekst Odgovornost Vatikana ne zastareva s karakterizacijom
klerofaistika NDH.
464
Rivelli, Zatajeni genocid, s. 6.

Marui, Kronika Krbave i Udbine kroz stoljea, s. 188.
466
Duga, br. 205., 1982., s. 38.
467
Intervju, br. 213., 4. kolovoza 1989., s. 56. i 57.
468
Intervju, br. 214., 18. kolovoza 1989., s. 53.-55.
465
154
Sredinom 1990. g. podlistak Koreni mrnje i genocida nad

Srbima . U stalnu podnaslovu stoji: Od Starevievog sejanja mrnje
izmeu Srba, Hrvata i Slovenaca do dananje srbofobije. O Jasenovcu
se u lanku Nemir zverske due navodi Broza, ali samo kada
demagoki replicira na Stepincovo Pastirsko pismo. U tome navodu o
Jasenovcu Broz spominje na desetine i stotine hiljada rtava470, to je
takoer priznanje da samo promidbeno lae.
I lanak Bogojavljenska no u Jasenovcu 1942. godine471 namee
da Hrvate vjera ui ubijati Srbe, i to ba na katolike blagdane. Druga
la: Mislim da je Sava odnijela vie ivota, nego to je leeva u
grobnicama ili spaljeno ljudi u peima.
Maks Erenbaum prikljuio se protuhrvatskom i protukatolikom
pogromu, nazivajui skoro uvijek pogrjeno institucije nae vjere kao
Hrvatsku katoliku crkvu472: Na uenje pa i na zaprepaenje, Glas
koncila () ne ustruava se da uporno traga za bilo kakvim moralnim ili
bar racionalnim pokriem za sve Gline, Golubnjae, Jasenovac.
Napasti u komunizmu Katoliku crkvu i vjeru, osobito poslije
Brozove smrti (jer on bijae potpisao konkordat s Vatikanom) i osobito
ako se to inilo preko stigmatiziranoga ustatva i mita o Jasenovcu,
nije bilo ni novost ni hrabrost. Pozorniji su motritelji u tome ipak vidjeli
namjeran poremeaj ravnovjesja.
469
Krsto kanata i Pseudogrisogono

Krsto kanata, podrijetlom Hrvat iz Boke, ponudio se listopada
1990. g. u Politici tekstom Svet mora saznati istinu o ustakim zloinima.
Na poetku filma Bog i Hrvati Krsta kanate iz 1993. godine
stoji: Iako svesni injenice da ima mnogo valjanih i estitih ljudi koji su
sluajno roeni kao katolici, ipak je istina, da je ova vera kao sistem uvek
bila nemilosrdno okrutna.
Monika Farel napisa: ali prava istina je da su oni ti koje je na
Isus Krist opisao kada je rekao: uvaj se lanih proroka koji dou u
jagnjeoj koi ali u dui su prodrljivi vuci, to kanata uze mottom
svoje bjesomune protuhrvatske filmske bajke, koja se stalno vrti po
srpskim televizijama.
Oboma je cilj oblatiti cijelu Katoliku crkvu i hrvatski narod.
Nekoliko tvrdnji o Katolikoj crkvi iz srpskoga TV-filma Hrvata
Krsta kanate, esto prikazivana473: asne sestre uestvuju u pokolju
469
Veernje novosti, cijeli lipanj i pola srpnja 1990.

Veernje novosti, 29. lipnja 1990., s. 28.
471
Politika, 13. kolovoza 1990.
472
Duga, br. 390., 4. veljae 1989., s. 21.
473
470
155
ranjenih partizana u bolnici u Otocu. U ustakim logorima isticale su se

u po surovosti.
Za razliku od Pape i katolikih biskupa, na elu sa Stepincem, uz
iji blagoslov je vren genocid nad srpskim narodom....
Nadbiskup Stepinac u svojim propovedima je govorio: Hitler je
Boji dar.
Tisserand: znam pouzdano da su i sami franjevci, kao npr. otac
imi u Kninu ( ) Otac imi sam je predvodio skupinu ljudi sa orujem
u ruci, koji su sruili pravoslavnu crkvu.
Pri tome masno lau. asne sestre nisu ubijale partizane.
asne sestre iz Jastrebarskog nisu nikada bile proglaene ratnim
zloinkama, nego je OZNA nakon prouke i ispitivanja odbacila sve
prijave. Stepinac nikada nije tako hvalio Adolfa Hitlera
Kardinal Tisserand namjerno je lagao. Crkva u Kninu nikada
nije bila sruena, a ondje su vojnu vlast imali Talijani i etnici,
stolovae pop uji dok graanska vlast bijae hrvatska. uji je ve
ljeta i rane jeseni 1941. prihvatio NDH i borbu protiv srpskih partizana
a svibnja 1945. nije prihvatio istonoetniki nacrt za napad na Zagreb
(uguen na Lijeva polju, gdje su malobrojniji Hrvati unitili blizu
30.000 etnika) i njegovu predaju Englezima, ve je iz Istre sa svojim
silama mirno proputovao kroz glavni grad u Austriju i dalje. Tijekom
Rata u njegovu su stoeru redom nestajali oficiri koje je slao Draa
Mihailovi, ne bi li opet razjario etniki ustanak u NDH.
kanata o pojavi Gospe u Meugorju: Njen tvorac je franjevac
Zovko, osuivan to je decu uio faistiki pozdravima. Dva fratra Zovko
sa ovog podruja bili su ustaki koljai, koji su ubijali u Gospino ime, jer
je Gospa bila simbol ustatva i kraljica Hrvata. To je ludilo mrnje,
koja se okomljuje na sav hrvatski narod, prikazujui nau vjeru
koljakom.
asne sestre iz Djejega doma u Jastrebarskom, Gaudencija i
Pulherija, po kanati proglaene su za ratne zloince. To jednostavno
nije istina, jer je UDB povela istragu, ispitala njih, idovske lijenike i
ak jednu . s. titovsku dounicu i oslobodila te dvije sestre svake
sumnje474. One injahu sve najbolje za male Srbe spaene iza snijega
na Koozari, o emu se esto prikazivalo i filmska izvjea na
Hrvatskome slikopisnom tjedniku u blizu 1.000 kina u NDH, to znai
pred cijelim narodom. Kao ni kod katolika ili muslimana, nikada se nije
ni spominjalo koje su vjere ta djeca bila. Narod je znao, ali Dravi nije
bilo vano.
Uza sve to idu filmovi i fotografije duhovnitva, esto u drutvu
hrvatskih dunostnika. Umjesto da se to shvati kao dokaz hrvatske
474
Knjiga; Petei, iril, Djeji dom Jastrebarsko, Zagreb 1990.
156
odanosti Vjeri i Bogu, antifaisti tvrde da je to dokaz da je Bog u stvari

vrag.
kanata preuzimlje neke ratne i poratne mitove. Tako i o
posebnu hrvatsku ponosu isjeenim dijelovima nedunih Srba.
kanata donosi Pismo dra Prvislava Grizogona Alojziju Stepincu,
na koje nikada nije dobio odgovor475: Gospodine doktor Alojzije Stepinac!
Piem ovo kao ovjek ovjeku, kao hrianin hrianinu.
Pokolj Srba poeo je od prvih dana jadne endeha. Te nevine Srbe
su nabijali na kolje, loili ima vatru na golim prsima, pekli ih ive na
vatri, spaljivali ih u kuama i crkvama, polijevali ih kljualom vodom i
tada polijevano meso derali i solili, kopali im ivim oi, rezali ui, nos,
jezik, sveenicima rezali noem bradu skupa sa koom i mesom, odsijecali
im noem spolovilo i zaticali u usta vezali ih ostraga za kamione i onda sa
njima jurili, prebijali su ljudima noge i ruke, zabijali im u glavu eksere,
golim ekserima zakucavali u pod kroz slijepo oko, bacali ih ive u bunare i
provalije, razbijali im gvozdenim uskijama glave, djecu bacali u vrelu
vodu i vatru, u kreane, rastrzali za noge, razbijali im glave o zidove,
prebijali kime io kamenje i klade i jo druga muenja izvravali, kakva
moralni ljudi ni zamisliti ne mogu.
Pismo je toboe datirano: Zemun, 8. februara 1942. godine.
Dodaje se, tronutim glasom: Dr. Prvislav Grizogono, Hrvat po
nacionalnosti, bivi ministar i poslanik, lan Jugoslavenske nacionalne
stranke, bio je poznat beogradski advokat.
Uz to pismo, osim Prvislavljeve fotografije idu uobiajene
strane slike, mijeane sa slikama sveenika uz hrvatske dunosnike.
Ovo je pismo duge povjesnice, pa se ne moe rei da kanata
nije za nju znao.
Promidba se brzo rairila.
Brzojavku je sa sadrajem slinim kanatinu (tobonjega
Grisogonovog pisma) 24. srpnja 1942. poslao jugoslavenski
veleposlanik u Ankari Ilija umenkovi premijeru Slobodanu
Jovanoviu, uz uvodnu napomenu476: Tupanjanin me molio me dostaviti
Vam ovaj njegov telegram:
Doktoru Alojziju Stepincu.
Na svretku Pisma pie Tupanjaninova napomena: Napominjem
da je Stepincu poznato ime pisca ovog pisma, verodostojan i poten ovek.
Oito se radilo o naruenu promidbenu i psihologijski
zbunjujuu pismu, namijenjenu pobuni Srba i oslabi katolike potpore
Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj. Auktor, Tupanjanin, bijae puki
promidbenjak.
475
476

Boban, Hrvatska u arhivima izbjeglike vlade 1941. - 1943., s. 284.
157
Ima dosta elemenata u kojima je kanata to Pismo dosolio, ali

je jasno da je ono temelj njegove patvorine.
Tobonje Grisogonovo pismo (Pseudogrizogono) puteno je u
optjecaj odmah. Zato on, odmah poslije izlaska na slobodu, u veljai
1942. g., pie skupini svojih jugoslavensko-etnikih drugova (R.
Kneeviu, J. Banjaninu, M. Grolu i G. Angjelinoviu), osuujui
hrvatsko nezavinjatvo, ali ukazujui na tetnost prokazbe cijeloga
hrvatskog naroda i Katolike crkve477: Te lai i falsifikati protre kroz
umadiju za nekoliko dana, toliko koliko je nuno da se izazove talas
ogorenja i zgraanja, a nestanu pre nego bi se moglo utvrditi da li su
lai ili bar preteranost. Potseam Vas kako je nekoliko dana po Beogradu
kruio glas o nekom plombiranom vagonu sa natpisom Svinjska mast za
Beograd a u njemu - otseene srpske gave; onaj drugi o nekim ogromnim
sanducima sa iskopanim srpskim oima. Svrha je bila () da se javno
miljenje usija do najveeg potencijala, na nain da ne bude vie u stanju
da se opre makar kakvoj sugestiji u pitanju otkuda zlo dolazi i gde zlu
treba traiti lek.
Jeste li, tovani itatelju, uoili istost lai koje Grisogono
napada i teksta iz kanatinoga filma? kanata je svinjarije vadio ne
samo iz Pseudogrisogona, nego i izravno iz Grizogonove osude lai,
mijenjajui Grisogonov tekst!
Te veljae pie Grisogono svoje odreknue od Pisma i Alojziju
Stepincu478:
Preuzvieni! Prolo je nekoliko dana da mi je doao pod ruku
daktilografirani prepis pisma upuenog Vama, koje kola po Beogradu, a
na kome, opet daktilografiran, stoji potpis Dr Grizogono () Kako ja niti
sam to pismo sastavljao niti o njemu uopte neto znao, dok mi ga neki
znanac nije pokazao, elim saoptiti Vaoj Preuzvienosti da ja sa ti
pismom nemam nikakve veze ()
Posle ove izjave koju sam duan sebi i drugima, mislim da imam
pravo zamoliti Vau Preuzvienost da ovu moju ogradu nikako ne shvati
kao solidarisanje sa osudljivim dranjem izvesnog dela katolikog
svetenstva i katolikog episkopata u sadanjoj Nezavisnoj Dravi
Hrvatskoj.
Dakle; Grisogono je brzo, odmah po izlasku iz zatvora, ve u
veljai 1942. dezavuirao to pismo.
Postoji pismo zadarskoga etnika, dra Radakovia, koji mu taj
odbaaj lanopripisanoga pisma zamjera pa i nastavak njihove
prepiske o tome479.
477
Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, knj. I., s. 310.

Boban, Hrvatska u arhivima izbjeglike vlade 1941. - 1943., ss. 288 i 289. i
Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije (I.), s. 347.
479
Boban, Hrvatska u arhivima izbjeglike vlade 1941. - 1943., s. 300. i 301.
478
158
Posve je jasno da dr. Prvislav Grisogono ono klevetniko

protuhrvatsko pismo nije napisao, nego mu je ono lano pripisano.
21. prosinca 1942. g. radijska postaja Karaore zlorabi
Pseudogrizogona itajui mu dijelove uz napomenu480: Ustaka
zverstva najbolje se vide iz pisma Hrvata Prvislava Grizogona.
Pseudogrizogona su travnja 1943. g. uoili slubenici
Nezavisne Drave Hrvatske, kao veoma pomodnu temu u Beogradu.
Strojem je prepisan na irilicu (da bi Srbi znali itati), ali je napisano
ijekavski (da bi se pojaalo dojam da ga je napisao Hrvat priznajui
hrvatsku krivnju, iako je Prvislav Grisogono tada pisao ekavski) 481.
Zagrebaki je Katoliki list 1944. g. ukazivao na tu stravinu
lanu promidbu, koju je mnoila i varirala antifaistika genocidna
udruga482.
Komunist, predsjednik idoloke komisije SKH, akademik Ljubo
Boban 1985. g. ukazuje na Tupanjanin-umenkovievo pismo, koje je
toboe Stepincu bio poslao taj verodostojan i poten ovek kao na istu
izmiljotinu.
Ono je vjerojatno napisano dok je Grisogono bio u zatvoru483, a
on ga je odmah po izlasku demantirao pravim pismom Stepincu, to
potvruju Grisogonova ki i tajnitvo Nadbiskupije484.
Suradnik obitelji Grisogono, dr. Vlastimir Stojanovi tvrdi da je u
iremu drutvu, desetak godina kasnije, u krugu obitelji Pribievi, u
Beogradu, saznao da je Pseudogrizogona izdiktirao roeni brat
Svetozara Pribievia - Adam485.
Ljubo Boban ve 1985. ispravlja generala Velimira Terzia, a
1987. ponavlja taj ispravak, ukazujui na pismo kojim se Prvislav
Grisogono ograuje od Pseudogrizogona a poslao ga je jo za Rata
Stepincu486.
1985. objavljuje Ljubo Boban knjigu Hrvatska u arhivima
londonske vlade, u kojoj takoer obrauje temu Pseudogrisogona. On
je doktorat izradio znatnim dijelom u Londonu (dodue o dru Vladku
Maku) pa je posve sigurno imao pristupa mnogim vrelima do kojih
drugi nisu mogli.
1987. g. prvim tomom knjige Kontroverze iz povijesti Jugoslavije
vraa se Lj. Boban i temi Pseudogrisogona487.
480

482
Krito, Katolika crkva i Nezavisna Drava Hrvatska, s. 286.
483
484
485
Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, t. 2., s. 306.
486
Boban, Hrvatska u arhivima izbjeglike vlade 1941.-1943., s. 288. i Boban,
Kontroverze I., ss. 347.+
487
Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije I.
159
481
U Bespuima i Franjo Tuman bavi se Pseudogrisogonom488, a

vidljivo je da je Boban tu temu zapoeo i dublje proradio.
Hrvatoderni se antifaisti, ali, u laima nikada ne predaju!
Nova inaica!
Dragoljub ivojinovi i Dragan Lui 1988. g. objave knjigu
Varvarstvo u ime Hristovo, u kojoj, pravei se neveti donesu presliku
sada nekakva rukom na irilici pisana teksta Grizogonova pisma, na
polupismenoj kombinaciji ijekavice i ekavice, hrvatskoga i srbijanskoga
jezika, potpisana Zemun 8-II-1942 god Pr. Grisaganov489.
ovjek ne zna ni kako se zove? Napominjem da smijene
kombinacije koje ete sresti (ikavsko-srpski?) nisu posljedice mojih
tipfelera:
Silovali su mnoge nebrojane ene, djevojke, djevojice, matere
pred kerima, a keri pred materama, a gomile ena; djevojaka, i djece
odvoeni su u logore za: ak su silovanja vrena u pravoslavnim ()
nateran je sin da siluje roenu mater ()
Taljani su fotografisali vie od pet kilograma srpskih oiju, te
jednog Hrvata okienog ogrlicom nanizanih srpskih oiju, kao i jednog
koji je doao u Dubrovnik sa dva erdana odrezanih srpskih jezika.
Strahote logora u kojima su poubijana tisue Srba i putani da pomru od
gladi i
Njemci pripovjedaju o jednom logoru u Lici u kome je bilo na
tisue Srba, a kada su doli tamo, nali su ga praznog, natopljenog krvlju
i krvavih krpa, rublja i odee, tu je, kau izgubija glavu i jedan srpski
vladika. ()
ak je jedan katoliki svijetenik mirno zaklao jednog
pravoslavnog svjetenika ()
Akademiji Nauka. N.R.S. (Odseku za prikupljanje istorijskih
dokumenata)
Beograd
Molim gornji naslov za izvinu, i da ovaj dokumenat, prepiu na
pisau mainu, pa da jedan prepis poalju, G. Stepincu, kao diplomu, a
drugi G. Papi, da zna zato ga je unapredija i poklonija nadbiskupski
eir, crven od srpske krvi, a okien srpskim oima, a ogrlicu, koju prima,
to su jezici srpski koji mu zahvaljuju, to ih je na vreme usliija.
Tekst je, navodno, nastao 1953. godine. Boban navodi i neke
njegove inaice, takoer sulude.
Pri tome se skrivaju iza injenice da su te papire nali u
nekakvu arhivu, ali, da bi pojaali dojam njihove vjerodostojnosti,
488
Tuman, Bespua, 1994., ss. 116. +.

ivojinovi, Lui, Varvarstvo u ime Hristovo/Prilozi za Magnum crimen, ss.
776. - 782.
489
160
kau490: Prepis pisma dr Pravoslava Grizogonoa, upueno Stepincu iz

Beograda - u kome ga obavetava o varvarstvu u ime katolianstva i
hrvatstva. Postavlja se pitanje zato je autor naknadno uloio napor da
pismo demantuje. Uz ovu, rabe i formulaciju; kasnije je dr Grizogono
uloio napor da demantuje491.
Time izjavljuju da znaju da je to pismo napisao P. Grisogono
(ne Pravoslav i ne iz Beograda!!!), a iz uda nad odreknuem od toga
pisma (skrivaju, da je Grisogono odmah, im ga je vidio, odbacio to
pismo) stvaraju tko zna kakvu, vjerojatno vatikansku, zavjeru.
ivojinovi-Luiu Boban i 1989. g. nalazi mnotvo gluposti i
posve neutemeljenih tvrdnji o postojanju pravoga Grisogonovog teksta
(u stvari Pseudogrizogona)492.
Dr. Vlastimir Stojanovi ukazuje na ivojinovi-Luieve
zlorabe Pseudogrizogona, pa ak i kako iz njegove knjige preuzimaju
tekstove od mnogo stranica i, bez oznake, skrauju ih, prikazujui ih
integralnim! Vrhunac je, kada su jedno izvjee od cca 20 stranica
sveli na cca 3 stranice, bez oznake kratnje!
Stojanovi najjasnije zakljuuje493: I, najzad, to je ovdje i
najvanije, taj izvjetaj Grisogono nikada nije napisao. Izvetaj na kojega
se autori pozivaju npisao je Berislav Angjelinovi, svome bratu Grgi
Angjelinoviu. U mojoj zbirci dokumenata to je pokazano na nain koji ni
u kojem sluaju, ni na koji nain, ne moe izazvati zabunu. No
ivojinoviu i Luiu bilo je potrebno to pripisati Grisogonu i oni su to,
eto, bez i malo kolebanja i skrupula, i uinili. Neuveno, ali istinito!.
Sutina je ovo: ivojinoviu i Luiu bilo je potrebno.
I oni kilogrami lanih srpskih oiju kao poticaj da se 1991. g.
iskopaju dva prava mala oka dvanaestgodinjoj Vukovarki.
Suoeni s neodrljivou starih, antifaisti spremie novu
verziju, u okviru Vojnoistorijskoga instituta u Beogradu, koja odjednom
pripisuje to pismo Nenadu Grisogonu, koji bijae etniki oficir za
vezu, a sin Prvislavov. On je toboe poslao pismo nadbiskupu
Stepincu, a kopiju vladi Kraljevine Jugoslavije494.
Osim potpuna nepoznavanja injenica i napuhivanja brojki te
izmiljanja strahota, to pismo, takoer datirano 8. veljae 1942. g.,
nema sekvenci koje su nadodane i dramatinim glasom proitane u
kanatinom filmu. Nenad Grisogono, u estoj korespondenciji s
Ljubom Bobanom, nikada nije priznao to pismo. Tako sada dobismo
Pseudoprvislavgrizogona i Pseudonenadgrizogona.
490

492
493
494
Mileti, I., ss. 398. - 401.
161
491
Da ne bi bilo zabune o stavovima i udoreu Prvislava i

Nenada Grisogona, evo to je kolovoza 1943. g. pisao Mladen
ujovi,
zapovjednik
zapadnobosanskih,
likodalmatinskih
i
hercegovakih vojnoetnikih odreda Drai Mihailoviu495: Generalni
sekretar: Grisogono Dr. Nenad, advokat, sin Dra. Prvislava, odlian u
svakom pogledu, slui mi i kao oficir za vezu (pri mom tabu). Nije tema
jesu li Griosogoni nepoteni i laljivi, nego jesu li njihovi etniki druzi
nepoteniji ili laljiviji od njih, osobito u sluaju toga pisma.
Moemo rei da je to pismo po namjeni isto kao i kanatino;
nastoji oblatiti cijeli hrvatski narod i Katoliku crkvu. Sadrajem su
razliita, pa ak i po pripisanu auktorstvu. Antifaisti uvijek kada im se
dokae la izmiljaju novu i prelaze preko stare. Sada su jednostavno
promijenili adresanta, nastojei da sve ostane u obitelji. Odmah su i
dodali nove svinjarije i lai.
kanata, Bulaji i ostali dobro su znali da je ono pismo ista
la, ali su ga namjerno rabili i prekrajali, uklapali u svoju protuhrvatsku
genocidnu promidbu.
kanata je u svome filmu smijeao razne protuhrvatske mitove
i pojaao ih dojmljivou toga medija i TV. Nakon toliko godina svatko
je pismeniji znao da su to lai. Mnoge od tih lai antifaisti Hrvatske
rabe i danas.
Vojnoistorijski institut u Beogradu

Taj je institut poznat po blizu 500 knjiga dokumenata i drugih
sadraja o tzv. NOB i soc. rev., Titu, centralnim organima itd.
objavljenih u 50 godina, nasilu prodavanih knjinicama, Partiji,
opinama i republikama i drugim DPZ i DPO. Do tih su knjiga smjeli
malobrojni a itao ih nije nitko.
Kako god bilo, premda probrani, proieni, krivotvoreni i
pogrjeno tumaeni i atribuirani, ti su dokumenti govorili o tzv. NOB,
NOR i soc. rev. kao o fizikim dogoajima, a ne o mitologijskim
epopejama. To su bili dokumenti, makar i okljatreni.
Najsramotniju je krivotvorbu Vojnoistorijskoga instituta napravio
njegov direktor, general Pera Moraa, kada je pred drugi izbor Kurta
Waldheima za glavnoga tajnika UN-a dao krivotvoriti brzojavku kojom
general Stahl Waldheima pohvaljuje za sudionitvo u akciji na Kozari.
U roku od jednoga dana, neka je njemaka povjesniarka u Morainu
tekstu od tek nekoliko reenica nala 14 temeljnih dokaza
krivotvorenosti. Rabili su srpski rjenik (srez, umjesto kotar), pisai
stroj proizvoen tek nakon 1945. g. Morain papir i strojopisna vrpca
kao i njeni otisci bijahu tehnologijski i fiziki proizvod poraa...
495
Zbornik dokumenata, V., knj. 2., s. 891.
162
Tako su djelovale i tri knjige VII-a o SRLJ, objavljene pod

vodstvom puk. Antuna Miletia 1986. i 1987. g. Zato nam nije jasno,
jesu li Mileti ili barem neki njegovi suradnici namjerno sabotirali
Miloeviev novi srpski ustanak, koji im je ugroavao opstanak
jugokomunizma. Mileti jest nastavio raditi za velikosrbe.
Proklinjui Hrvate na sva usta, Mileti ipak objavljuje izbor
dnevnih izvjea, iz kojih saznajemo da je u cijelome mjesecu pomrlo
10-ak ljudi. Pomrlo, a ne poklano! Tako i dnevna izvjea u S. Gradici
po rubrikama navode koliko je kanjenica dolo, koliko ih je
odputeno, njihove vjere uvijek i generalije novopridolih (ime Tabor
preuzimlje odgovornost) a skoro nikada nema mrtvih, premda rubrika
postoji496. U spisima koje su probrali da to vie okrive Hrvate!
Najvanije; priznae da ti popisi postoje!
Pismo narodnoga heroja Ivana Sabljaka, koji sredinom 1944. g.
iz SRLJ spominje samo tisue mrtvih u svim logorima497.
Popisi zatoenika koji primie pakete, pa i takav s 3.502 imena
i prezimena, naknadno krivotvoren od antifaistike strane, ali jo
uvijek pokazujui da se u SRLJ ivjelo, a ne ubijalo498.
Postoje i smrtovnice u kojima se, dodue, ne spominje uzrok
smrti, ali se sva graanskopravna pitanja temeljito odreuju499.
Ili, zahvati u zubnoj ordinaciji, proitavi koje moj znanac upita
svoga otca, predratnoga lijenika, koji je tri godine proveo u SRLJ, jesi
li Ti onamo iao po kazni ili popraviti zube (jer se stalno ponavljae
njegovo prezime uz veoma fine zahvate, dok se ustakim vojniarima
zube samo vadilo). Toga je lijenika kasnije dr. Juraj Grbelja okrivio za
ubojstvo Alojzija Stepinca. Taj je lijenik svojoj obitelji opisivao kako su
strano izgledali hrvatski zatoenici UDB-inih zatvora, koje je bio
zaduen odravati na ivotu za nova muenja.
Karte za prehranu dokazuju tri obroka dnevno500.
Redovni su i popisi majstora; krojaa, mehaniara i drugih, ljudi
rad kojih e svima pridonijeti, pa ih nema smisla ubijati501.
Mileti objavljuje i pozitivne izkaze objektivnih inspektora
502
SRLJ .
Ili, o tome kako se na zahtjev graana NDH iz SRLJ esto
odputalo zatoenike; bilo Cigane, bilo prijestupnike503.
496
Mileti I., ss. 363.-380., 390.-447.,

498
499
Mileti I., s. 314.
500
Mileti I., ss. 320. i 321.
501
Mileti I., ss. 216.-218., 321. i 322., II. 117.-142.,
502
Mileti II., ss 170.-172., Kasche, 174.-177. Prbst (Jasenovac ni ljeilite ni
muilite), zatim Schmidlin...
503
Mileti III., s. 578.
163
497
Ili kako su antifaistiki lijenici namjerno irili tifus meu

zatoenicima (to se zna i iz uspomenske literature).
Ili kako su oni krali lijekove i slali u umu.
Ili kako se svaki as zatoenike pomilovalo, putalo ili
razmjenjivalo, ukupno u tisuama (tako i sestru I. Krajaia Steve,
Evicu504), to se vidi iz mnotva popisa505,
Jako je znaajna njihova objava niza izvjea (obdukcioni
protokoli) beogradskih vlasti o svibnja 1945. g. Savom doplutalim
ljeinama506. Kako se moglo u okviru hrvatoderne harange objaviti to,
da beogradske vlasti o ljeinama doplutalim niza Savu javljaju tek dva
tjedna i dalje nakon to su antifaisti zauzeli Jasenovac, a takvih
izvjea nema ni u doba Nedia ni u vrijeme titovske vlasti, od 20.
listopada 1944., kada je jo dugo Jasenovac bio hrvatski. Te ljeine
Mileti, dodue, pripisuje hrvatskim zloinima a tako sugeriraju,
premda suzdrano, i beogradski kriminalisti iz svibnja 1945. g., nu,
kako ve dokazah, njihovi konkretni nalazi i fotografije jasno svjedoe
da se radi o rtvama antifaistikih pokolja.
Dakako da je Mileti veliku veinu stavova izvadio iz
komunistike promidbe. Tu je i bajka Pseudogrizogono, koju Mileti
tada pripisuje Nenadu Grisogonu, kojega nazivlje sinom Prvoslava
(pogrjeno) a u koju utrpava i tajnika umenkovia507, to je strana
la, budui da taj ovjek nikada takva nije potpisao a cijeli se ivot
borio protiv toga pisma. Tu su oito lani i hukaki izkazi plaenih i
ostraenih hrvatodera, oito najgorim muenjima izvuena priznanja
hrvatskih vojnika i asnika itsl., ime se svime zadovoljavalo Mit. Nu,
nita od toga nema dokaznoga znaaja. A stotine pravih i
vjerodostojnih dokumenata, do tada nedostupnih svijetu, o ljudskosti
postupaka u SRLJ ima!
To jasno dokazuje da je stanje u SFRJ a poglavito u SR Srbiji
ve nakon Memoranduma SANU bilo opet posve iracionalno i da je
ondje bilo dovoljno zavikati Jasenovac, pa da se zna da su Hrvati za
sve krivi. Bijae to, ali, samo eskalacija stalne titovske ideoogije.
Je li to netko iz Miletievoga instituta namjerno od velikosrba
radio idiote i podmetao im dokaze posve protivne njihovim nagonima,
ili su ba svi bili zalueni, nije bitno. To, to su miloevievci prihvatali
dokaze protiv sebe kao dokaze za sebe, jasno dokazuje moju tezu o
504
Mileti III., s. 678., s nasmijeenom fotografijiom uz domobranskoga asnika.

Mileti I., s. 343., na prijedlog ustaa iz Viteza, da se odpusti 23 Cigana
(muslimana i pravoslavaca), I., s. 343., odputaj 43 logoraice, zbog iztjeka
kazne, I. ss. 381.-389., za odpustiti 170 zatoenika po nalogu GLAVSIGURA-a,
II. 359.-361., II. 454.-458., razmjena 29 partizana + Hebranga za dvojicu ustaa,
III., ss. 673., 706., 734.-736.,
506
Mileti I., ss. 465.-472., zatim ss. 473.-480. itd.
507
Mileti II., ss 398..-402.
505
164
snazi jasenovakoga MITA kao temelju titovskoga, protutitovskoga i

svakoga titoidnog, dakle antifaistikog naina miljenja.
Ono to je u tome slijedu najvanije, jest injenica da samo
objavom Miletievih knjiga brke omastili stranom i mi, estiti
znanstvenici, a stranom
najljui velikosrbi. To je paradoks
kontrapunkta istine i mita.
1991. g. Pojavila se i knjiga Vean pomen/Jasenovac mjesto
natopljeno krvlju nevinih/1945. 1985. 1991., Sveti arhijerejski sinod SPC,
Beograd 1991. U njoj vrh SPC ponavlja lai o SRLJ potiui sveopu
mrnju na Hrvate. Sinod dobro zna da su to lai, i to veoma pogubne.
Nu, on si je prieljkivao Veliku Srbiju a vrhovnika SPC ionako postavlja
srpski dravni voa, pa kod njih nema mjesta ni istini, ni pravdi, a u
stvari ni Bogu.
Bez ograda Sinod SPC 1991. g. navodi koljaki poziv paroha
Dimitrija Joke iz 1941.508: prethodno hou da naglasim da je za stradanje
Srba u Hrvatskoj kriv itav hrvatski narod i to od najglupljeg Zagorca pa
do ministra. Od hiljade jedan Hrvat moda je saaljevao Srbe, ali njihova
alost nije nam koristila. Paveli je taj narod, ako se Hrvati posle tolikih
nedela mogu tim imenom da nazovu, dobio odgojen za ustaku misao; on
je doao kao neminovna posledica Radieve, a pogotovo Maekove
politike; on je, na kraju, i reio hrvatsko pitanje onako kako ga je Maek
zamiljao samo onda kada je bio okrenut prema Hrvatskoj - da ne uje
Beograd! Srbe svesti na minimum, a imanja srpska dati Hrvatima, to je
Hrvatsko pitanje () I itav narod hrvatski poeo je ustaki da die.
Program Starevia Srbe o vrbe i Pavelia Psine preko Drine postao
je program potpomognut i klerikalno jezuitskim vetrom, a sve to u svrhu
pljake i dobijanja na lak nain pa bilo u kom smislu. Da korist bude
vea, Paveli je dao odreene ruke ustaama, vojsci, vlasti, jednom rei Hrvatskom narodu. Ko je kriv za stradanje Srba? - Hrvati! itav narod
Hrvatski nosi krivicu (podcrtavao M. I.). Kriv je cio narod. Vidite li
povezanosti 1941., 1945. i 1991. g.? Vidite li koliko su antifaisti
Hrvatske i danas hrvatoderi, koliko i velikosrbi, SPC, jugovii, masoni
i druge razbojnike udruge?
Uostalom, i sami je mitropolit SPC u Daily Mirroru 1941. objavio
la, da je u NDH do kolovoza 1941. bilo 180.000 izmasakriranih 509!
Sinod 1991. navodi da su ustae komunisti poubijali cijeli
srpski logor Kerestinac510!!! Sinod mnotvom lai, koje su esto oito
nemogue, zlorabi ljudske osjeaje prema djeci kao rtvama hrvatskih
posebno suludo sadistikih zloina. Vjerovali ili ne, Srbi su tim laima
u Miloevievo doba htjeli vjerovati! Tako danas postupaju i
508

Neovi, Svet o nama, ss. 376. i 377.
510
509
165
antifaisti Hrvatske. Druga je najea sastavnica Sinodove knjige

gomila pojedinanih lai o zloinima Katolike crkve, esto rabljenih iz
Magnum Crimena.
I komunisti Hrvatske i Jugoslavije na udaru

S Miloeviem se zahuktala ve poznata mitologija.
Posve je u skladu s pjesmom o Skadru na Bojani naslov ivi
zazidani511, o Jasenovcu.
Dugin se tekst zove Oganj za ive i mrtve512.
Stara je bajka o Jasenovcu oivljena 1982. g. 513; zemlja pokrila
i Sava odnela. Ta dva napisa otvaraju licitaciju u liberalizacijskim
uvjetima. Trebati e dokazivati brojke ubijenika, a ne ih vie nareivati
direktivama.
Jevrejski pregled nije propustio u prikazu Miletieva zbornika
1986. g. jo jednom pisati o ustakim zloincima, ozloglaenim zverima i
krvolocima514. I opet vidimo da je njima vanije, kakva je tko glasa (a
laima vladaju oni), nego li kakav je tko doista.
Poetkom 1991. g. Duga zamjera jer ni rei o narodu koji je
otplovio niz Savu515.
Videi nedovoljnost, tekstom se Novi prilozi za hroniku
Jasenovca/Dubike kreane u svibnju 1991. g. trai nova rjeidba za
nestanak izmiljenih rtava516. Upadaju u unutarnje proturjeje,
donosei fotografiju s komentarom Sahrana rtava Dubikih kreana,
gdje se vide nekakvi kosturi. Kako je teza da su Hrvati Srbe pretvorili u
vapno (kvarei time njegovu kakvou i nitei mu uporabnu
vrijednost), jasno je da u tome postupku nisu mogle ostati kosti rtava,
koje su godinama kasnije pronali Srbi.
U okviru toga teksta Marka Runova je i naslov ivi u uarenim
peima. I tu se potrudie dodati izgovor za nepostojanje dokaza.
Nemajui kamo, Duga angaira jo jednu rijeku; Zato je dno
Une bilo belo517, alei nad granicom ovjekove mate; Koliko je
kostiju Una odnijela tih pedesetih godina, teko je i pretpostaviti. Ovaj
izum nije usmjeren samo protiv ustaa, nego i protiv komunista
Hrvatske i Bosne.
511
Duga, br. 206., 1982., s. 41

Duga, br. 207., 1982., s. 41.
513
Duga, br. 208., 1982., s. 39.
514
Jevrejski pregled, br. 3./4. 1986., s. 69.
515
Duga, br. 449., 1991., s. 56.
516
Duga, br. 449.., 1991., s. 89.-92.
517
Duga, br. 450., 1991., s. 97.
512
166
Obje su teme; kreana i Una poznate od 1975. i bajki N.

Nikolia, bez ikakvih dokaza518.
Miloevieva era donese ove tehnike izume za nepotrebnost
dokazivanja stotina tisua ili milijuna ubijenika u Jasenovcu; kazani za
sapun, ovapnjivanje, Una, hrvatsko jedenje rtava, pravljenje
uporabnih predmeta od dijelova rtava (koa, kosti), novi tabori,
Drakseni, Utica, Bosanska Dubica, razne ume, preoravanje
grobnica itd.
Ve je prije bila; Sava, spalidba (kod Piccillija ili na svretku, na
otvorenu), fantomsko jezero, ribe, pijenje krvi, uzajamni zatoeniki
kanibalizam, komadanje ljudi, pravljenje ukrasnih predmeta (od
srpskih oiju i jezika) i dranje koe.
Nikakvih dokaza nisu imali prije, ni u Slobino doba ni danas.
Ne mogui drukije, Dedijer pie da je Hebrang faktiki
rastjerao stanovnitvo oko Jasenovca 1947. g., ne bi li skrio ustake
zloine519.
I komuniste Hrvatske okrivie za ustaku politiku 520: Postavlja
se pitanje ko je odluio, a jo vie ime se rukovodio u donoenju te
odluke da se 1946. i 1947. uklone svi tragovi ustakog genocidnog logora
smrti Jasenovac, da se preivjelim Jasenovanima-Srbima ponudi
raseljavanje, da se sve porui i zaboravi, da se ne dozvoljava dalje
istraivanje stratita Jasenovac Gradina Stara Gradika.
Utvreno je da su posle ustakog unitavanja tragova zloina
genocida, dvije treine logorskog zida bile itave straarnicaosmatranica samo djelimino poruena; iana ograda i poljski bunkeri
iz kruga osiguranja Jasenovca bili su sauvani u cjelosti tzv. Ringof
(Ciglana), preureen za krematorij, bio je dostupan i prohodan sve do
1950; zidine elektrine centrale, stolarije i pilane mogle su biti uspjeno
konzervirane; katapult, zvani Granik, iznad Save, za ubijanje i bacanje
rtava u rijeku sruen je 1948. godine.
Stvar se sukcesivno modernizirala. Kada je izumljeno suenje
doktoru Andriji Artukoviu (1985. g.), moglo se lijepo povezati KPH s
tim ministrom, premda je taj postupak morao ipak priekati kulminaciju
velikosrpskoga ludila nekoliko godina kasnije. Lai o Artukoviu i
hrvatskim komunistima esto nastupaju zajedno521: Stratite rtava
ustakog zloina genocida nad Srbima na srpski praznik Vidovdan na
Vidovom polju kod Gacka, preorano je a leevi su izvaeni i sahranjeni
bez potpune identifikacije. Ustako stratite u Staroj Gradiki, gdje se
pretpostavlja da je ubijeno oko 80.000 Srba i Jevreja, prekopano je i na
518
Osloboenje, 2. srpnja 1975., s. 14.

520
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g., knj. I., s. 89.
521
167
519
njemu napravljeno fudbalsko igralite za osuene prestupnike

poslijeratnog kazneno-popravnog doma u Staroj Gradiki. Od cijelog
kompleksa stratita Gradina - ustakog logora smrti Jasenovac,
napravljen je veliki nacionalni park, sa spomenikom cvijetom, uklonjeni
su svi objekti ustakog logora smrti, koji bi trebalo da podsjeaju mlade
generacije, da se ne zaboravi da se ne ponovi. Kao da se zaboravljaju
genocidne instrukcije ustakog ministra dr Andrije Artukovia
genocidnom zloincu dr Viktoru Gutiu: I groblja im preorite, da nema
nikakvog traga da su tu ikada ivjeli.
Sve je to la; i stratita i Artukovieve rijei. Stratita su oni
mogli utvrditi na vrijeme, da ih je bilo. Sada im i komunistiki antifaisti
iz Hrvatske ispadoe krivi za provedbu ustake ideologije!
Sabirni i radni logor Jasenovac nije cijeli uniten, ni od strane
ustaa, kako antifaisti tvrdijahu 1945., ni od strane hrvatskih
komunista, kako kau slobinovci. 1945. g. postojala je zgrada
koarnice522. I V. Dedijer priznaje da su dokumenti Nezavisne Drave
Hrvatske o Sabirnome i radnom logoru Jasenovac523, protivno onome
to tvrde knjige Zemaljske komisije i nekih drugih auktora, ipak
spaeni i nalaze se u Vojnoistorijskom institutu u Beogradu. Ono to je
ravnatelj toga instituta, puk. Antun Mileti objavio, uza sva napor da se
nateti Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, pokazuje da je u Logoru vladao
red i zakonitost. A tko zna koliko su toga antifaisti skrili, unitili i
krivotvorili ne bi li oblatili hrvatski narod?
Preko Hebranga ustatvo na sve komuniste Hrvatske
Naizgled rutinski 1981. g. nainje se ve odavno probavljena
tema. U podlistku Operacija trojanski konj524 ivorad Mihajlovi ilja
nainje staru priu o tome da je Andrija Hebrang bio u antifaistike
redove ubaeni ustaki pijun. udna tema za zabavni, skoro djeji,
list, ali prva je misao; pa to onda, Hebranga su se odrekli i komunisti
Hrvatske i jugoslavije, ubili ga Srbi, pa - mirna Bosna.
Sljedee e godine izumiti sluaj Martinovi
Bulaji citira Eduarda Kardelja, da Andrija Hebrang nije bio
usamljen u KP Hrvatske, da su na njegovoj ovinistikoj liniji bili Stevo
Krajai i neki drugi hrvatski komunisti i Dedijera, da je Krajai
odnosio dokumente o Jasenovcu525.
1987. g. Milomir Mari pie u Dugi da je Krajai bio protiv
jasenovakoga spomenika kao uvrede hrvatskoga naroda, ali ga je
522

524
Ilustrovana politika, 22. rujna 1981., s. 49.-52.
525
523
168
nametnula JNA (Ivan Gonjak). Lansira i priu o nekakvoj morbidnoj

dosjetci na raun rtava, o kojoj je kasnije govorio i uro Pucar. To
1988. prenosi i Bulaji u knjigu526. Nitko ne zna toan tekst koji je bio
izreen, a svi znaju da je Krajai vrijeao Srbe!!!
Tek koncem lipnja 1991. g. Danas protestni zbor preivelih
logoraa Jasenovca i Stare Gradike/Genocid se ne sme ponoviti527, jedan
je od uvoda u podlistak Jasenovac-moj sukob sa Ivanom Krajaiem
Stevom528.
SUBNOR-ovcu Raji Nedeljkoviu, nekoliko dana poslije
Rankovieva pada, na sveanu otkriu jasenovakoga spomenika
Krajai je, opravdano prigovarajui rafineriji nafte u Panevu, toboe,
rekao529: ta hoete vi gegule () A ti gegulo, ti si tetki i strina () vi
gegule i reponje, seljaine Srbi () Vi znate samo svinje da tovite, trebalo
je mnogo da vas nestane. Ovo posljednje su drugi tumaili kao premalo
smo vas ondje pobili. Raju poslije tjee Mika piljak i Marko Belini, koji
pohite o tome javiti Brozu. Broz na Brijunima Raju upita: ta je to
prekjue lupetao Stevo u Jasenovcu?, te mu obea da e to srediti.
Uskoro Raja gleda na TV Stevu i enu mu Soku (Srpkinju) s
Brozom i Jovankom u fijakeru, u lovu. Zato mu ostane samo okolo
traati da je Stevo Krajai rekao da je trebalo vie Srba poubijati u
Jasenovcu. to je u toj anegdoti istina, niti se moe znati (jer je Raja
oito polupismeni geda, pa nije jasno to govori on, to Krajai, a
to je preinaio novinar), niti je vano. Ako je Krajai izvrijeao Srbe,
to je uinio kao komunist, a ne kao Hrvat.
V. Dedijer 1990. g. poinje objavljivati Josip Vrhovec i ustae530.
Koncem 1989. g. Intervju otvara i niz drugih podlistaka i
tekstova. Tako i Izjavu Vladimira Dedijera. Poinje i Jasenovaki mit, s
tekstom Tuman-odbrana NDH. Tuman nikada nije branio Nezavisnu
Dravu Hrvatsku.
Velikosrbi napadaju i Stipu uvara, podlistkom Zagrebaki
proces pod sumnjom531, gdje M. Bulaji tvrdi da je suenja A. Artukoviu
SKH organizirao da bi umanjio navodnu ustaku krivnju.
Kao nekada o Maku i HSS-u, Stepincu i Katolikoj crkvi,
okomica; Hebrang-Stevo Krajai-Vrhovec velikosrbima poslui; i za
pokrie lai o Jasenovcu i kao dokaz da su svi Hrvati ustae, to,
budui da su lai o Jasenovcu pokrivene, znai ljudoderi.
526
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g., knj. II., s. 239.
Politika ekspres, 29. lipnja 1991., s. 10.
528
Politika ekspres, 11. srpnja 1991. i kasnije, s. 27.
529
Politika ekspres, 12. srpnja 1991.
530
Politika svet, br. 207., 21. oujka 1990., s. 27.-29.
531
Intervju, br. 214., 18. kolovoza 1989., s. 51.-53.
169
527
Poslije Tita Tito pa - Tito

1982. g. je V. Dedijer drugim tomom Novih priloga za biografiju
Josipa Broza Tita istinom poeo ruiti mit, koji je on bio izgradio - mit
Josipa Broza Tita. Pravi su cilj bili komunisti i udba Hrvatske,
dugoronije i Jugoslavije.
Zato na drugi tom odmah skae Partija sa svim arsenalom
udruga (SUBNOR, SSRN). Srbija je, ali, ve bila krenula.
Trei tom Novih priloga izlazi 1984.
Tito - meunarodni terorist Hrvatima je bio najgori neprijatelj.
Zato nam 1990. nije donijela bitnu promjenu. Komunisti i udbai
Hrvatske doivjee egzistencijalni ok. Ali to, da je Josip Broz bio
najkrvoloniji zloinac u hrvatskoj povijesti, znali su dobro i oni.
Josip Broz je srpstvu dobro dolazio dok mu je osiguravao
hegemoniju u jugoslaviji. Posmrtno, kao simbolian uvar te
hegemonije, kao tobonji Hrvat, ime se smirivalo opljakani hrvatski
narod, kao garant mira (ostvarena na genocidu nad Hrvatima, ali mira)
itd.
Sada, kada to vie nije djelovalo, trebalo je izokrenuti - njegovu
uspomenu.
Jako je zanimljiv udio traerskih novina u velikosrpskoj harangi.
Intervju se jeseni/zime 1989. bacio na Broza. ak tri istodobna,
naizgled neduna podlistka; Ljubavi Josipa Broza, Titova poseta Indiji i
Josip Broz - nezvanino zadueni su za traeve. Ve je to (rasko,
ene, razbacivanje, bahatost..) i bez politike dovoljno za
desakralizaciju jugoslavenskoga boga. Broz sve ee zamjenjuje
dragoga druga Tita.
Politika svet objavljuje inozemno miljenje Bili ste druga
Moskva532. Poinje i podlistak Razgolieni otok533. Komunizam dolazi
pod povealo.
Srbi izvlae disidente, koje su prije, radi ouvaja svoje
jugoslavije, duboko potiskivali. O Jovanki Broz u najitanijemu
dnevniku, Veernjim novostima, rade dva podlistka. Jedan tee jo
duboko u svibanj 1990., kada su se tek analizirali rezultati izbora u
Hrvatskoj, i nosi blai naslov Bitke i tajne Jovanke Broz. Drugi poinje
2. srpnja, pod nazivom Paklena rezidencija Brozovih. ilas mjesecima
svakodnevno govori O sebi i drugima, takoer u dvama podlistcima.
Ljeinari se oborie na svoga mrtvog vou, podlistkom534;
Zagonetka naeg doba: Jesu li bila dva Josipa Broza, Tito nije Tito, Pravi
sa devet prstiju?.
532
Politika svet, br. 207., 21. oujka 1990., s. 18. i 19.

Politika svet, br. 207., 21. uujka 1990., s. 24. i 25.
534
Veernje novosti, 25. lipnja 1990. i kasnije, s. 14.
533
170
O kretanju jasenovakoga mita ovisno o politikim promjenama

svjedoi i hrabri napadaj Milana Bulajia na Josipa Broza (ali tek
1989. g.!), kada u svoju knjigu uvruje i pitanja nekakva Dragana
Jovanovia, zato se nije ipak Jasenovac napalo535. Radi se o
otvorenome pismu toga starca generalima Boku iljegoviu i Otmaru
Kreaiu. Pismo je logino i razotkriva antifaistiku la. Ono u sutini
kae: Ako je pobijeno toliko ljudi, zato niste to sprijeili napadajem na
Tabor. Od antifaista se nije moglo oekivati odgovor: Ma ne, mi smo o
rtvama samo masno lagali. Umjesto toga krivnja se prebacuje na
komuniste Hrvatske, a 1989., u jeku velikosrpskoga prodora, kada je
najvei zloinac ve zagnojio Kuu cvijea, indirektno i na Josipa
Broza.
U okviru toga podlistka pojavljuje se i manji; Dvanaest sanduka u
kabinetu Ivana Krajaia Steve536. Nepoznati sugovornik otkriva
Pavelievu ponudu Stepincu da pri antifaistikome ulasku u Zagreb
bude prijelazni gradonaelnik pa iz toga zakljuuje da su, valjda,
Paveli, Stepinac i Krajai zajedno pljakali Srbe, idove i Cigane! To
dosoljuje nastavak Iz crkve u epinu sve je rasprodato metanima a
zvona odneta u Jasenovac537.
Nije se propustilo spomenuti ni to da su Josip Broz Tito i Ivan
Stevo Krajai bili najbolji prijatelji538. Poinju priu o bijelome
mercedesu tipa iz 1939. godine. Navodno je Krajai Brozu jedan
takav poklonio, a onda, kada je ovaj doao u Zagreb, zatraio na dar
isti tip auta. Broz se naljutio, ali je Jovanka sredila stvar, pa je Krajai
do toga tipa auta ipak doao. Nije izostavljeno ni to to je Hitler jedan
takav automobil bio poklonio Poglavniku, pa se tu nalazi dokaz sprege
svih njih539.
Pismo Rodoljuba Jevtia540: Bio sam svedok govori o tome kako
su u studenome 1943. godine etnici Drae Mihailovia, pod
zapovjednitvom Vojislava Lukaevia, zauzeli Prijepolje, Rogaticu i
Gorade istisnuvi muslimansku miliciju i Nijemce, na to je Josip Broz
zapovjedio Petru Drapinu: Odmah krenite u pravcu Gorada, Rogatice i
Zauzmite Viegrad () da se onemogui Drau () zbog vanjskopolitikih razloga.
535
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g., knj. IV.,
864. i 865.
536
Politika, 19. kolovoza 1990., s. 11., i dalje.
537
Politika, 22. kolovoza 1990.
538
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g., knj. IV., s.
1256.
539
Veernje novosti, 7. svibnja 1990., s. 25.
540
Politika ekspres, 7. svibnja 1991., s. 22.
171
Sve to bijahu posve vjerodostojna svjedoanstva ljudi bliskih

Josipu Brozu Titu. Ne iskazi radi istine, nego radi nastavka titoistike
nepravde.
Picajzli poee svjedoiti o mrtvoj kurvi.
Jasenovac ne sme pasti; Tito postaje ustaa

U lanku Jasenovac ne sme pasti541 neki Milan Kevi, navodno s
14 godina partizanski porunik kod Nikole Demonje (ne zna tono
navesti ni postrojbu), svjedoi da je ovaj srpnja i kolovoza 1943. g., na
njegov nagovor, ve spremio nacrt zauzea Sabirnoga i radnog logora
Jasenovac s kojih 150-200 boraca, s kojim se sloie obavketajci iz
tabora; Vingert i edo, te partizani Ivan Marinkovi i Ilija Gromovnik i
vii asnici Milan Stanovukovi i Petar Drapin, zapovjednik 6.
korpusa, te tri mjeseca vjebahu napadaj. Iako su svi za to znali,
Demonja mu je to priopio u duboku povjerenju. Akciju toboe
nazvae Savom vie ne plove leevi.
Bakari to zabrani, a poslije svi pristae napadaja doive udnu
smrt; Marinkovi od pisma bombe, koju mu sam Kevi, kao kurir,
neznajui dostavi, Vingert i edo bie otkriveni i pogubljeni, Demonju
ubie oficiri iz CK, natjeravi medicinsku sestru dati mu ranjenu krv
pogrjene grupe, a poslije Rata se utvrdi da je na Demonju granatu
bio bacio Hrvat prezimena Gubec, koji se, kada je ljubopitljivi Kevi
istraivao tu smrt, raznio bombom. Stanovukovia udno ubie tri
ustae a Drapin se jo udnije ubi nedugo poslije roenja djeteta.
Kevi Broza 1965. pred negodujuim Bakariem upita zato se
Jasenovac nije ostavilo kakav je bio 1945., a ovaj mu odgovori da
Park, na prijedlog drugova iz Hrvatske542 slui pomirbi.
U drugome lanku pie umirovljeni pukovnik Mirko Peki
Vredelo je pokuati da je kao zapovjednik 2. bataljona 2. krajikog
odreda svibnja-lipnja 1942. uz pristanak Boka i Miloa iljegovia,
Ratka Vujovia i Josipa Maara, ve isplanirao napadaj, ali je G
Hrvatske to odbio, a oni nisu smjeli na svoju ruku543: to drugo rei. To
je izdaja srpskog naroda i svih asnih i nedunih ljudi koji su tamo
nastradali. Neko je jasno i nedvosmisleno eleo da mi tamo organizovano
umiremo i da nas ima to manje. Tako 1989. godine, u Vodovom
ozraju.
1942. i 1967. govorae, ali, Peki bitno drukije. lanak Iz
sauvanog ratnog zapisnika; ta je reklo 55 preivelih komunista na
541
Politika svet, br. 198., 15. rujna 1989., s. 27.-29.

Politika svet, br. 198., 15. rujna 1989., s. 29.
543
Politika svet, br. 198., 15. rujna 1989., s. 29.
542
172
Kozari544: 20. i 21. septembra 1942, u Jelovom Jarku, gotovo je iskljuivo

raspravljano o slabostima i propustima poinjenim u toku velike i
herojske bitke na Kozari. Priznae da su od 3.000 imali 1.700
poginulih545, ali vie treba vjerovati generalu Friedrichu Stahlu, koji
kae da su odmetnici imali 3.000 mrtvih i 8.000 zarobljenih partizana i
jataka546. Marko Peki na tome sastanku, a ni 1967. g. Ninu547, nije ni
rijei rekao i o kakvu napadaju na Jasenovac.
Niz djeakih fantazija uskladio se s laima iskusna etnikakomunista.
Zanimljivo je vidjeti datume i politiku konstelaciju kada to sve
izlazi po novinama i knjigama te postupnost prebaaja krivnje za
izmiljene rtve Jasenovca s ustaa (kasnije i Maka pa Stepinca)
preko Hebranga na Krajaia pa ak i Bakaria, da bi se na svretku
zahvatilo i Josipa Broza Tita, gospodara kojemu su oni posluno
aportirali 45 godina, ali ija mirovina vie nije bila sigurna.
Svakako; to je jo jedna potvrda golemosti vanosti
jasenovakoga mita.
a poslije Jasenovca - Jasenovac
Vidjesmo vanost jasenovakoga mita i kod napadaja na
Katoliku crkvu pa ak i na komuniste i udbae Hrvatske. Glavni je cilj
bio cijeli hrvatski narod. Uvijek kada je trebalo ponititi hrvatski
nacionalni osjeaj, knjiare su i kioske zatrpavali vagoni papira s
laima o tome taboru.
NDH-srpska grobnica dio je podlistka548. Tu prvo govore o proti
Dobrosavljeviu, kojega natjerae sinu si iskopati grob, a onda zmoliti
nad rakom.
Tada se nad itateljskim pismima sve ee nalaze naslovi kao
Da jasenovake rtve ne budu zaboravljene549.
Da su Hrvati sloni u skrivanju istine o Jasenovcu, lankom je
Kao u doba NDH pokuala prikazati Politika. Podnaslovi: Do zuba
naoruani specijalci na mostu, Srbi su ovde svoji na svome i sl.550
Knjievnik Brana Crnevi kae rtve u Jasenovcu ubijene po drugi put.
Tako se u njegovim oima udvostruio broj rtava. O utjecaju popijene
rakije da i ne govorimo.
544
Nin, br 860., 2. srpnja 1967., s. 12.

Nin, br 861., 9. srpnja 1967., s. 12.
546
Ustaki glas, 19. srpnja 1942., s. 1.
547
Nin, br 863., 23. srpnja 1967., s. 12.
548
Veernje novosti, 28. srpnja 1990., s. 28.
549
Politika, 17. srpnja 1990.
550
Politika, 17. rujna 1990., s. 7.
545
173
lanak Blokada Jasenovca pokazala pravo lice nove hrvatske

vlasti objavila je skupina srpskih stranaka, nastavljajui tu temu551.
udna je formulacija apela Udruenja Srba iz Hrvatske552: Hrvatska
vlast je tako zaustavljala Srbe i pre 49 godina, koja se dojanjuje:
Specijalna policija hrvatskog vrhovnitva odbila je isukanim automatima,
pendrecima i blindiranim kolima prolaz Srbima i Jevrejima ka najveem
srpskom i jevrejskom stratitu Drugoga svetskog rata, bivem logoru
Jasenovac u kojem lei preko 6.000 nevinih rtava hrvatskog faizma. Ako
je bilo isto, znai da su se i 1941. Srbi i idovi sami gurali u
Jasenovac, a vlast ih morala odbijati! Brojka od 6.000 (est tisua)
nedunih rtava svakako je prevelika. Ipak, poznavajui tadanju
modu, prije e biti da se htjelo napisati 600.000. Koliko je, pak, ta
brojka studiozno dokazana i istinita, najbolje nam govori teina
pogrjeke; propust dviju nula i pisanje brojke 6 odmah iza toke! Nitko
se u kasnijim brojevima Politike nije javio ispraviti pogrjeku!
Predstavljena monografija o Jasenovcu553 (Jasenovac - mjesto
natopljeno krvlju nevinih, koju sam ovdje toliko puta prokazao kao
hukaku la), tiskana je pod okriljem Srpske pravoslavne crkve, a
prikazao ju je i idov Enriko Josif. Zatim se objavljuje Otvoreno pismo
preivelih logoraa Jasenovca i Stare Gradike, kojom se izrie osuda
oivljavanju nacizma u Hrvatskoj554. Poslije Svet mora saznati istinu o
ustakim zloinima555 (kakvu sada novu antifaistiku istinu, poslije 56
godina antifaistikoga terora; ili se to netko grebe za spas borakih
mirovina i opljakanoga od Hrvata?). U oujku 1991. opet Specijalci
uselili deji vrti u Jasenovcu556. Zatim Ukloniti hrvatske specijalce sa
mosta kod Jasenovca557.
Stara prijetvorica, dr. Ante Ciliga, govori da su Srbi 1941.
doivjeli katastrofu, ali da je Tito 1945. stvar spasio te mu je jedina
pogrjeka to je vlast odravao sukobom Hrvata i Srba. Genocid nad
Hrvatima ne spominje. ak i Hebrang mu ispada nacionalist, pa Ciliga
jasno kae558: Verujem u treu Jugoslaviju.
1991. je zapoela podlistkom Ustatvo u literaturi, a neki strani
dedijerovac iz Russellovoga suda pravde razgovarao je s novinarima,
to su ovi naslovili Zato se o Jasenovcu najmanje zna559.
551

553
Politika, 5. listopada 1990., s. 11.
554
555
556
557
558
Veernje novosti, 22. lipnja 1990., s. 7.
559
Politika, 13. veljae 1991., s. 13.
552
174
Na crti idovskih lai o pripravama pokolja V. Petrovi u tekstu

Zavera protiv Srba pie560: 24.-28. juna 1941. ubijeno je u Bosni i
Hercegovini, Dalmaciji, Hrvatskoj i Sremu preko 100.000 Srba. Ovo je
svjetski rekord u laganju o broju ubijenika za pet dana. Ipak, ako su
ubijeni ondje i onda, onda nisu u Jasenovcu.
lanak Ubijena treina srpskog stanovnitva navodi dr
Rastislava Petrovia, koji ispostavlja brojku od 800.000 rtava uz
dramski vrhunac561: Meutim, dr. Rastislava Petrovia napustila je
naunika objektivnost kad je proitao pesmu anonimnog srpskog autora
o srpskim leevima. Doktor istorijskih nauka je zaplakao. Pjesma nema
mjesta u znanstvenom istupu, nego u hukakome ceremonijalu,
zajedno s pijanim suzama primitivnoga hukaa.
Politika mobilizaciju pojaava lankom Hrvatski specijalci bacali
srpsku decu562. Odakle bacati djecu? Baciti s treega kata bilo bi strano,
ali to je u Jasenovcu, na zemlji. Zato ne tui, prebijati, maltretirati,
utirati? Pa i roditelji bace malo dijete u zrak i veselo ga doekaju.
Naslov odjekuje na mitove o ustakome udaranju djejim glavama o
zid, bacanju djece u zid ili bacanju djece u zrak i doekivanju na
bajunete. Varijanta je bacanje u jame. Auktor je Teksta odmalena
upijao takve formule a zna da su ii sluali njegovi sunarodnici, pa mu
je to automatska i veoma odjekujua fraza.
25. lipnja 1991. poinje dug podlistak Srbi u Hrvatskoj na udaru
rasne revolucije u XIX i XX veku u kojemu auktor pokazuje sveope
nepoznavanje teme. Dva su naslova instruktivna: Nemaka tehnologija
i runi rad hrvatskih ustaa i Obnova rasizma i nacizma563. I opet je
Jasenovac jedno od sredinjih mjesta tih lai. vaba je od klanja
otuen; tehnologijski masovni ubojica, a Hrvat u klanju uiva.
Manolieva vlada je takoer na udaru564: Osnivanje
koncentracionih logora za Srbe u Hrvatskoj/Vernost ili novi Jasenovac,
lanak je koji naglauje ulogu toga imena kao zajednike mantre
mistine snage.
lanak Jasenovac na savesti citira Petra aia: Kosturnica od
milion nevinih rtava sumnjiva je preporuka Evropi za kojom se udi. Tu
se podrazumijeva da je samo u jednoj, od, valjda, vie, kosturnica
1,000.000 ljeova.
560

562
563
Politika ekspres, 25. lipnja 1991., s. 21.
564
Politika ekspres, 15. srpnja 1991., s. 6.
561
175
lanak Raselov sud o najveem stratitu565, sugerira da je u

Jasenovcu bilo i vie od (ionako izmiljenih) auvikih 4,000.000
rtava.
Neto je umjereniji, ali zato pokvareniji jer postie veu
uvjerljivost, prof. dr. Srboljub ivanovi (Na podruju Jasenovca vie od
700.000 rtava)566. Poziva se na znanstvenost rada jedne od onih
komisija, lanovi koje su u stvari priznali da su pronali svega koju
stotinu, tko zna ijih kostiju. On je sve to marljivo izmnoio i - evo ti
brojke od 700.000.
1991. patrijarh SPC Pavle, uz lijepe rijei u Jasenovcu, doputa
da jedan od vladika podigne kamen temeljac nove crkve u Utici, laui
da je ondje postojao zatoeniki tabor smrti567.
Ervin inko u podlistku pie Ustae sahranjuju ive ljude, ne
zaboravljajui se opredijeliti, jer mu je pop uji bio lep ovek, koji na
spomen franjevaca zakrgue zubima, kao da im kosti lomi568. Drugi
pravoslavni duhovnici istakli su se pod naslovom Moti vladike
Nikolaja u otadbini569, kojom zgodom Atanasije Jefti nije propustio
povezati mit s Jasenovcem: Preleteo si velikomueniko Jadovno,
Jasenovac, Glinu. Jasenovac nije posebno naglaen!
Motive ubijanja djece prenio je novinar Vjekoslav Radovi
(aktivist Srpske radikalne stranke i vatren eeljov pristaa, koji
priznaje da mu je mati Hrvatica) iz Jasenovca u Vukovar. Iako je 2004.
godine na TV brae Kari rekao, da su mu to podmetnuli, Srbijom se
brzo 1991. g. razirio njegov lanak o 20 zaklanih srpskih beba u
Vukovaru.
Milan Bulaji, visoki slubenik yu-veleposlanstva u SAD-u, koji
nije 1950.-ih uspio izhoditi izrudbu dra A. Artukovia FNRJ-u, a u
Miloevievo vrijeme direktor posebnoga antigenocidnoga instituta
zaduena faktino za genocid nad Hrvatima, objavio je 1988. i 1989.
g. etiri toma knjige Ustaki zloin genocida i suenje Andriji Artukoviu
1986. godine, ukupno blizu 8.000 s., sve samih gluposti i lai. Bulaji
nikada nije bio povjesnik a lano se prikazuje doktorom pravnih
znanosti. Da je imao ikakvih dokaza bio bi ih proslijedio Amerikancima
ili barem komunistima Hrvatske za Optunicu Paveli-Artukovi, koja
nije uspjela skupiti znatno vie od 5.000 navodnih rtava cijeloga
reima NDH, pa ju na svretku nikada nisu ni podigli. Zapamtite,
itatelju, nikada nitko nije ni pokuao podii optunicu Paveli
565
Politika, 27. srpnja 1990., s. 10.

Politika, 25. srpnja 1990., s. 11.
567
Politika ekspres, 9. svibnja 1991.
568
Politika, 22. travnja 1991., s. 16.
569
Politika ekspres, 4. svibnja 1991., s. 11.
566
176
Artukovi, premda su ju klepali, stoga nitko ne moe tvrditi da je

dokazano da je Poglavnik dr. Ante Paveli bio ratni zloinac.
Taj ovjek na svakoj stranici ini po nekoliko tekih pogrjeaka,
te ga nikako ne valja uzimati ozbiljno.
Ono po emu svjedoi u prilog mojoj tezi o povezanosti
jasenovakoga mita i politike, jedino je s ega ga valja spomenuti.
Kao prvo, tu je nagla ostraenost staroga titovskog ulizice
tada, nakon Brozove smrti i dolazka S. Miloevia na vlst u Srbiji.
Drugo, Bulaji okrivljuje Vatikan i vrhove Katolike crkve za,
ionako izmiljene, zloine u SRLJ570. Njegovo je polazite na tvrdnji da
su svi Hrvati zloinci.
Zato Bulaji ne napada samo nezatienoga A. Hebranga571,
ve i globalno komunista Hrvatske572. Takav je zahvat prije njega
uino edomil Huber, koji je izmislio direktivu CKKPH da se sve
pojedinane pobjeglice iz SRLJ strijelja te za nju okrivio ne samo A.
Hebranga, kao navodna ustakog pijuna, nego i cijeli CKKPH573.
Bulaji i u 4. tomu putem tobonjega ustatva A. Hebranga
stalno tereti cijeli hrvatski narod a posebno Partiju574. A komunisti
Hrvatske morahu utjeti pod prijetnjom etikete ustatva.
Goran Licht Babi, urednik Oka, u Srbiji 1999. g. objavljuje
knjigu Samo ti, sinko, radi svoj posao, po okuanim laima o SRLJ,
kojom priznaje da je u razgovorima sa svojim idovskim roacima,
bivi logoraima, u stvari doao u poloaj, koji priznaje, da on dri
predavanja njima o SRLJ, premda su ondje bili oni, a ne on575! To je
politika vanost jasenovakoga mita u borbi protiv istine. Pravi
svjedoci postae nevani, jer bi mogli rei istinu, a na cijeni je samo
hrvatoderni mit!
Radomir Bulatovi dr. sci. koji se nikada prije nije bavio SRLJ,
objavio je 1990. knjigu Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim
osvrtom na Gornju Gradinu. Knjiga obiluje nedokazanim izmiljenim
grozotama i optubama cijeloga hrvatskog naroda a prvenstveno
Katolike crkve576.
Milorad Bulatovi svojom knjigom Koncentracioni logor
Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu. On izmilja prie o
570
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g., I., s. 92.
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g., I., s. 94.
572
Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje A. Artukoviu 1986. g, I., s. 88.
573
574
Bulaji, Ustaki IV., ss. 834., 855., 841., 864., 865., 891. i drugdje.
575
Licht - Babi, Samo ti, sinko, radi svoj posao, s. 10.
576
Bulatovi, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Gornju
Gradinu, ss. 18., 22., 37. itd.
177
571
tome da su Hrvati od Srba u Sabirnome i radnom logoru Jasenovac

radili sapun. Glavni su mu dokazi - fotografije.
Na jednoj577: Lonac i opanci naeni u grobnici B 112, sonda 1, na
dubini 1,40. Foto:23/6 1964. godine. Opanak i lonac ne znae nito.
Na drugoj slici578; Kazan u selu Demirovci - B. Dubica u dvoritu
Pribi Milke, zateen 22. III 1988. godine, koji je donesen iz Donje
Gradine. Koju sliku dalje nova slika, sad uspravljene bave, s
tekstom579: Kazan u selu Demirovci - B. Dubica u dvoritu Pribi Milke
zateen 22. III 1988. godine, koji je donesen iz Donje Gradine. Bulatovi
je, valjda, istu bavu uslikao dvaputa; jednom voodravno drugi put
uspravljenu, da pojaa dokaznost. Prvi je kazan neprepoznatljiv, jer je
toliko u krupnom planu, da se od njega ne vidi skoro nita, pa moe
biti i daska, komad papira i sl. Kako god bilo; da se i radi o kakvoj
bavi, to bi to imalo znaiti? Osim da su Bulatovievi Srbi poslije Rata
opljakali Gradinu.
Uz etvrtu je sliku najeksplicitnija tvrdnja580: Veliki elini kazan
hermetino zatvoren, tehniki ureaj u kome su faisti masovno uguivali i
kuvali ljude u selu Gradina kod Jasenovca. Ljude su kuvali za izradu
sapuna. Legendu dali prvoborci: arko Gubi i Osman Zubovi iz Bos.
Dubice. (Kazan se nalazi u depou Muzeja revolucije u Sarajevu). Prije
svega, kazan slui kuhanju. Slika pokazuje obinu bavu poloenu na
neuravnjenu zemlju, valjda na kakvu dvoritu. Ne moe se ni s ime
usporediti, pa i ne znamo, koliko je velika. Da bi se u bavi masovno
ljude prvo uguivalo pa onda kuvalo, to mogu smisliti samo podivljali
antifaisti. Kao i to da bi tko bio lud od Srba praviti sapun.
Jedna fotografija pokazuje581: Kazan u dvoritu Njegovan Rajka
u selu Meea, zateen 22. III 1988. godine, koji je donesen iz Donje
Gradine. To je bava na nekakvu postolju.
U takvim se kotlovima pee rakija. Da bi pojaao dojam
opakosti kazana, Bulatovi donosi i fotografije s potpisima582: Poklopac
kazana u Donjoj Gradini zateen 22. III 1988. godine u dvoritu Roki
Momila i Poklopac kazana u Donjoj Gradini u dvoritu Momila Rokia
sa 28 rupa za zaptivanje i nosaem za uvanje poklopca kod otvaranja,
zateen 22. III 1988. godine.
On, u stvari, osim svojih i lai navodne dvojice prvoboraca, ne
prikazuje nito neobino. injenica da Srbi i danas rabe te kotlove ne
dokazuje ni odakle su ni emu su sluili prije. Posve je jasno da nisu
577
Bulatovi, KL Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, s. 240.

579
Bulatovi, KL logor Jasenovac s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, s. 242.
580
581
582
578
178
mogli sluiti kuhanju ljudi za sapun, a najmanje masovnu. Jasno je i

to, da su oni stalno dostupni i da Politiina gorljivost u otkrivanju
hrvatskih zloina ima samo politiki, a nikako spoznajni temelj.
Koliko je cijela jasenovaka mitologija koordinirana, vidi se i iz
novinske potpore Bulatoviu. Srpskoj je mentalnoj higijeni posluilo i
najnovije otkrie583: Zlo je tu orgijalo/Pronaeni kazani u kojima su
ustae kuvale logorae i pravile sapun, polazei valjda od pretpostavke
da je odavno nauno dokazano da su ustae i sapun dva najvea
povijesna neprijatelja srpskoga naroda. lanak nam prvo filozofski
zatajno objavljuje: Sudei po poslednjim otkriima izgleda da se jo
mnogo toga ne zna, a zatim osvetnikim istinoljubnim arom poentira,
da su: ustae za vreme rada fabrike smrti u logoru Jasenovac kuvale
logorae i od njih proizvodili sapun. Politika saznaje da je bio od
ostataka ubijenih zatvorenika pravljen sapun584.
Onda prikazuju nekakve nevelike bave, moda iz
nefunkcionalne rafinerije ili skladita benzina u Sabirnome i radnom
logoru Jasenovac. Moda iz Srbije - kotlovi za peenje rakije. Moda
obine krpe, jer je fotografija dvodimenzijska a novinski papir lo, pa
se nita ne moe provjeriti. Svakako je udno otkriti te kotlove 46
godina nakon to su ustae sve unitili, pa partizani sve unitili, pa
Stevo Krajai sve unitio pa onda jo drugi ustae (ZNG) zaposjeli
Jasenovac.
1995. g. SPC objavljuje knjigu Velikomueniki Jasenovac posle
Jasenovca s uhodanim arsenalom izmiljotina, najee protiv Franje
Tumana, premda je on u doba SRLJ bio partizan.
Jasenovaki je mit 1980.-ih i 1990.-ih godina obavio svoju
zadau.
On je pridonio srpskoj pobuni, jugoslavene stavio na njihovu
stranu i razvio toliku paniku i mrnju, da im se sve inilo doputenim.
Koliko su jugo-srpske okrutnosti bile posljedica straha i mrnje
nastalih vjerom u Mit, a koliko racionalna napora da se zadre i
poveaju nezasluene povlastice, nemogue je procijeniti; kako kod
svakoga pojedinca, tako i kod svih njih. Neosporno je da su te
iracionalne (preteno etnike) i racionalne (jugo-komunistike) silnice
djelovale u istome glavnom smjeru; ouvati jugoslaviju zasnovanu na
srpskoj hegemoniji te poiniti nov genocid nad Hrvatima, da se novih
50 godina ne bismo mogli uspjeno odupirati.
Na udaru se naoe i komunisti i udbai Hrvatske, kao i oni
jugokomunistiki, koji nisu bili spremni sudjelovati u takvim djelima,
583
584
Politika ekspres, 30. svibnja 1991.

179
prvenstveno zato to ih je veliksorpska euforija ugroavala, kao

dunosnike iz nesrpskih republika na slubi u saveznim tijelima.
Sjetimo se, da se i Stipi uvaru vikalo, da je ustaa, a Azemu
Vllasiju, da je balist!
Najgori su se izdajice i koljai svojih naroda privremeno skrili
pod nacionalne i vjerske skute, pazei dobro zadrati nadzor nad
narodnim blagom, dravnim vlastima i javnim glasilima.
Zato je nacional-komunizam najgora nakaza dosadanje
povijesti. Predstavljaju ga ubojice vlastita naroda, koji paradiraju
crkvama mumljajui, valjda, svoje partijske antireligijske govore, uvijek
spremni ponovo izdati svoj narod, ako procijene da im se to isplati. Ti
ljudi nikada nisu vjerovali ni u to.
Moje dokaze o tome, da je jasenovaki mit napadima izloio i
komuniste i udbae Hrvatske ne treba gledati kao njihovo opravdanje
ni kao zagovor za savez s njima.
Drugim rijeima; to, to su velikosrpski jasenovaki mitomani
optuili Josipa Broza da je bio ustaa, ne znai da je on bio manji
krivac i zloinac nad Hrvatima. To znai samo jedno; ti mitomani glupo
i temeljito lau.
Treba znati i to, da jasenovaki mit ostaje, uz neke promjene,
kao sredstvo nesrpskih komunista, cionista, liberalaca i jugofila.
Od lai o 40.000 rtava, koju su izmislili jugokomunisti iz
Hrvatske na elu s Franjom Tumanom, preko brojke od 80.000150.000 pa i vie, to izmislie cionisti i masoni (Adil Zulfikarpai,
Vladimir erjavi, Ivo i Slavko Goldstein i sl. gurajui kao
najzastupljenije rtve idove), do jugoslavenskih 700.000.
Franjo je Tuman, pouen od Steve Krajaia a ovaj posve
sigurno od Josipa Broza Tita, dobro znao kolika je vanost
jasenovakoga mita za velikosrpstvo i hegemoniju nad Hrvatima. A
neumjereno je velikosrpstvo ugroavalo i Brozovu mo.
180
Zakljuak:
Povjesnica dvorska knjievnost

najgorih silnika
Josip Broz nastavio je protuzakonito ubijati Hrvate i druge
osobe zatiene meudravnim ratnim i humanitarnim pravom u cijeloj
bivoj Kraljevini Jugoslaviji i nakon 1945. Jedno je od mjesta
koncentriranih masovnih ubojstava bio bivi Sabirni i radni logor
Jasenovac.
Dokazali smo da je taj postupak trajao najmanje do 1948.
godine. To implicite priznaju i antifaisti, kako oni iz tih vremena, tako i
sadanji pa ak i kada lau da to nije istina!
U toj injenici lei uzrok neobiljebe i neposvete sluajno
izkopanih grobnica navodnih antifaistikih rtava hrvatske narodne
drave, od 1941. do 1945. godine. Sve su te grobnice bile prepune
ljeina nedunih hrvatskih graana ili zarobljenih vojnika.
Zarobljenik bi morao biti najsvetiji zatienik, jer je u stvari ratni
drug protivnike vojske. Nu, antifaizam je najzloinakiji poreda u
povijesti i on svetosti ne poznaje.
Zarobljenika bi trebalo posebno uvati jer bi se u sluaju
represalija moglo raunati na odmazdu. Ni Hrvati ni Nijemci 1945.
godine nisu imali nikakve prigode za odmazdu. To znai da antifaiste
nikada ne treba putati za lea i da ih uvijek treba drati na muici.
Istina o Titovome Jasenovcu, logoru za ubijanje i danas je
tamjan za antifaiste Hrvatske.
Posebno je zanimljiv a i znanstveno zahtjevan drugi dio ove

knjige, koji pokazuje koliko je ideologija, s jasenovakim mitom u
aritu, bila glavni oslonac titovstva pa i njegove negacije.
Nikakvi gospodarski sustavi, nikakvo samoupravljanje,
privredne reforme, raspodjela prihoda, Federacija ni njezino
federiranje, Marx, Engels, Lenjin, svjetska proletarska solidarnost,
nesvrstanost i ostale parole nisu imale odnos prema masama, dok je
jasenovaki mit u sebi krio jedinu pravu istinu titovstva; brutalnu silu
zasnovanu na laima da su Hrvati poinili strane i masovne zloine
nad nehrvatima.
181
Da je skoro sve to svi znaju o SRLJ la ili mit, dokazao sam

glede brojki u posebnoj knjizi a glede tobonje izrazite pojedinane
hrvatske krvolonosti u ovoj.
Ve bajka o proboju 22. travnja 1945. pokazuje koja je mo
toga mita. Ako bismo joj povjerovali, hladne bismo glave morali rei da
su to antifaisti rtvovali blizu tisuu svojih ljudi gonei ih goloruke na
hrvatske mitraljeze ili da se sami otruju i to nakon to ti ljudi provedoe
mjesece i godine, a da ih nitko nije dirao. To se navodno dogodilo
samo 10 dana prije ulazka titovaca u Logor.
A antifaisti taj dogoaj slave i danas!
To to svi znaju te lai dokaz je namjernosti stvorbe Mita.
Prvo razdoblje njegova fungiranja razvidno je iz strahota i
genocida to nad Hrvatima uinie antifaisti.
Rankovievo doba vrijeme obiljeeno je je padom potrebe
progona Hrvata, jer se na udaru naoe dosljedni komunisti odani
Staljinu, dakle pravoslavci i idovi. Ja sam dokazao da je zbog toga
doputen Priruni leksikon u Zagrebu te povuen iz prodaje Magnum
Crimen.
Kako moete dokazati da od Mita nisu bili vaniji radniko
samoupravljanje ili Privredna reforma, pitati ete me. Od kruha se ivi,
a ne od mitova!
Ni radniko samoupravljanje ni Privredna reforma nisu stvoreni
radi drugoga, nego li da se vlast centralizirane drave i partije dijelom
prenese na neto veu ljudsku masu. Tada je Tito zahtijevao da se u
Partiju i SKOJ primi to vie ljudi. Privredna je reforma bila prijevara
na tetu Zapada, da bi on to vie investirao, a taj je novac ionako
iao u JNA i u gradnju toboe saveznih cesta i eljeznica u
pravoslavnim krajevima te u fondove solidarnosti koje su rabili
preteno Srbi u nerazvijenim republikama i pokrajinama.
Da bi se stanje pljake nad hrvatskim narodom odralo, sluila
je ideologija. Meu svim njezinim parolama; o boljoj budunosti, o
bratstvu i jedinstvu, o slobodoljubljivosti, o osloboenju ovjeka od rada,
o nesvrstanosti i jedinstvu proletarijata svih zemalja, u Jugoslaviji je
najvanija bila rtve NOB i socijalistike revolucije, s jasenovakim
mitom o 700.000 do 1,500.000 krvolono ubijenih rtava u sredini.
Ispadalo je da smo mi, Hrvati, samo u Jasenovcu likvidirali najmanje
polovicu od ukupnoga slubenog zbroja rtava cijeloga rata u
Kraljevini Jugoslaviji. Zato morate priznati da je jasenovaki mit na
svaki nain bio temelj svih antifaistikih parola i mitova o tome ratu.
Narod je vidio da bratstva nema, da je bolja sadanjost stvarno
na gastarbajtu i u lisnicama bogatih zapadnih turista, dok je bolja
budunost floskula (a tu bijahu i socijalne razlike), da nema
ravnopravnosti ni pojedinane ni republike... Nu, im bi se zaustilo
182
traiti pravdu, vadilo bi se jasenovaki mit i prijetilo Hrvatima stranom

kaznom, nastave li buditi aveti prolosti.
Rankoviev pad 1966. nastupio je zbog njegove zastarjelosti i
Zapadovih zahtjeva, a nikako ne zbog njegova neposluha Josipu
Brozu. Rankovi je bio preglup i preneuk te se previe zamjerio
pravoslavcima, da bi ga itko slijedio. Bio je Brozu vjeran kao pas.
Druga je stvar to to su pravoslavci sve s Rankoviem (pa i
njegovu smrt 1983.) rabili u svoje svrhe.
Da bi se zaustavila eksplozija velikosrpskih pobuna, Broz je
Statistikom zavodu SFRJ dopustio utvrditi pravi broj rtava
Jasenovca i drugih logora i bio stvarno sprem,an to pustiti u javnost.
Srbi se smirie i istina osta skrivenom, premda je Franjo Tuman oito
dobio Brozovu instrukciju u svome Institutu za historiju radnikog
pokreta Hrvatske poraditi na smanjidbi broja rtava.
Uinio je to posve neznanstveno, ali je podlicitirao do kakvih
70.000. Tako Srbi nisu mogli traiti potpunu prevlast u Jugoslaviji a
Broz se u Beogradu, koji je izmeu ostaloga i glavni grad Srbije, u
kojemu su i kraljeve i kraljice komadali i bacali kroz prozor, osjeao
sigurnijim.
1968. bijae manja epizoda i nju je Broz sredio pendreenjem
maoistikih (u stvari od velikosrba potaknutih) studenata u Beogradu
javno se podrugujui Zapadu, koji je sa svojim prosvjednicima
postupao mnogo okrutnije.
1971. je rodila hrvatskim maspokom. Ja sam i naveo
svjedoanstvo sjajnoga pokojnog Nike Kavia, da biste vidjeli kako je
djelovala UDBA, ne samo u Sloveniji i da sam svjestan vanosti
ekonomike. Pitanje 1971. bijae par excellence pitanje novca. Savka i
njezini krvavoruki druzi bijahu teki titovci. Nu, vidite li kako je
jasenovaki mit pojeo tu sutinu, pojeo ekonomiku? Odmah su pale
parole o nacionalizmu i proustatvu, o strahotama koje su nai narodi
proivjeli i o Jasenovcu. Time se nehrvate nahukalo a Hrvate
posramilo. Protiv toga mita nisu smjeli ni komunisti, Brozovi ubojice.
Nije se vie govorilo o devizama itsl. Postojala je samo prijetnja
ponavljanja povijesti. Uz jasenovaki mit ila je, dakako, i svijest o
stvarnome genocidu nad Hrvatima 1945. i kasnije. Obnovljena je
brojka od 700.000 rtava i vie a pojavio se i starac Vukain, 1970.
potiho, u neitanim Porukama a o 1972. svuda.
Nakon Brozove smrti javnost je postala jo indoktriniranijom.
Jugoslavija se zasnivala na mitu o prolosti, a ne, kao SSSR, o
budunosti.
Zato se glasnost pojavila mnogo prije u SSSR-u. Narod je vidio
da bolje budunosti u komunizmu nema i vodstvo se moralo prestrojiti
(perestrojka). SSSR se, uz ostalo, nije zasnivao na izravnoj mrnji
183
prema kojemu od konstitutivnih naroda, dok SFRJ jest; najvie prema

Hrvatima, ali i iptarima, Muslimanima i mnogim manjinama.
Jasenovaki je mit bio temelj odraja Brozova sustava i nakon
njegove smrti.
Dok su se razvijale rasprave o ustavnim reformama, vidjelo se
da su one posve prazne i formalno se zasnivaju na sitnim razlikama,
premda se diskutanti pritajeno mrze. To su razdoblje i poslije Tita
Tito iskoristili velikosrbi i jugounitaristi za novu navalu.
I opet je u aritu bio jasenovaki mit. Postupno su kljatrili
partijske i Brozove aureole, ali su i njih uspjeli unititi tek kada su
partijae iz Hrvatske i samoga Josipa Broza okrivili za 700.000 pa sve
do 2,000.000 samo Srba okrutno ubijenih samo u Jasenovcu.
Marxizam, kultura i ekonomika bijahu skoro posve nevanima u
metodologiji borbe za vlast, premda je bogatstvo bilo cilj.
Glavno sredstvo hrvatodernih antifaista Jugoslavije i Srbije
protiv hrvatskoga naroda tada, kao i antifaista Hrvatske danas bio je i
ostao jasenovaki mit jer njegova laljiva svijest jednima prijeti da e
biti ubijeni a drugima da e biti ubojice, a to je vanije i od marxizma i
od ekonomike.
Ta svijest omoguuje pravim ubojicama, antifaistima,
terorizam nad hrvatskim narodom i dan - danas.
Svaki estit ovjek a poglavito Hrvat morao bi protiv
jasenovakoga mita ustati zanemarujui sve karijerne, lukrativne,
politike kompromise i ucjene.
Povijest nas uvijek iz poetka gazi zbog naega straha i
sebinosti a condicio sine qua non hrvatskog obstanka moe biti i jest
jedino u borbi za istinu i pravdu.
Tisue je naroda u povijesti propalo a za stotine njih znamo. Svi
su oni bili na stanovitoj uljudbenoj razini, stvarali obitelji, porodice i
plemena zasnovane na ljubavi i nadi. Oni to svoju uljudbu zadrae
na kalkulantstvu i sebinosti, propadoe. Propadoe Bojom voljom,
nemajui vjere i spremnosti na borbu za istinu i pravdu.
Ne budemo li spremni, to e se dogoditi i nama.
Jer...
S neba nas gledaju dva mala oka a
NEMA NADPISA NA ULAZU U PAKAO!
184
Saetak
Hrvatski povjesnik Mladen Ivezi (Zagreb, 1957.) svojom je
knjigom Jasenovac/Brojke potukao neistine komunista (u dananjoj se
Hrvatskoj oni nazivaju antifaistima) da je u Sabirnome i radnom
logoru Jasenovac tijekom Nezavisne drave Hrvatske 1941.-1945.
ubijeno 700.000 pa ak do 2,000.000 ljudi. Ivezi je potpuno uvjerljivo
dokazao da umrlih nije moglo biti vie od 3.000.
U drugoj je knjizi, Titova umjetnost mrnje, dokazao kako su Tito
i njegovi antifaisti potakli na stvarni i dokazani genocid nad Hrvatima,
poinjen 1945. i kasnijih godina.
Knjiga pred Vama, Titov Jasenovac, na svoj nain objedinjuje
onu prvu s dokazima druge knjige, koja ukazuje na hukaku
genocidnu pogubnost titovskoga jasenovakog mita.
U prvome dijelu knjiga Titov Jasenovac dokazuje postojanje
titovskoga logora za likvidaciju masa hrvatskih i njemakih zatoenika
od 1945. do 1948.
U drugome se dijelu Knjiga bavi uporabom jasenovakoga mita
u titovskoj Jugoslaviji. Taj se mit rabilo uvijek protiv Hrvata ali, ovisno
o Titovoj potrebi, u korist ili na tetu pojedinih antifaistikih frakcija.
Ivezi uspjeno dokazuje ono to smo mi u Hrvatskoj osjeali da je jasenovaki mit bio glavno argumentacijsko sredstvo; i kada se
raspravljalo o radnikome smoupravljanju, sindikalnim ili graanskim
pravima, raspodjeli novca izmeu republika Titove federacije pa ak i
kod masovnih prosvjeda navijaa Hajduka zbog suenja
nogometnoga suca, Srbina Ristia... Uvijek bi se iznova, ovisno o
tome jesu li glas podigli Hrvati s jedne ili Srbi s druge strane,
poveavalo ili smanjivalo pisanje o jasenovakim rtvama kao prijetnja
nezadovoljnicima.
Jasenovaki mit nesporno brojem svojih izmiljenih rtava
dominira najopasnijom titoistikom parolom: rtve koje smo podnijeli u
narodno-oslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji. On irom otvara
vrata jednostranakome, policijskom, vojnom, tajnopolicijskom i
svakom drugom vidu dravnoga terorizma. Vrhovi kompartije, dodue,
znahu da se radi o laima, ali znahu i to da su zahvaljujui tim laima
od obina drutvovnog smea postali vrhovi.
Ivezi ukazuje i na neprekinutost toga mita do danas, ovaj put u
korist tzv. antifaista.
Ivezi zakljuuje savreno i ima savrenu metodologiju.
Kao i u drugim knjigama, Ivezi pokazuje veliku marljivost. On
je prouio mnoge arhive i fondove, snimio pisane dokaze i jako rijetko
preuzima tua miljenja.
185
Ivezi uvijek najmanje 80% svojih brojnih navoda (obino ima

oko 5 fusnota po stranici) vadi iz protuhrvatske literature, pokazujui
njihovu neloginost, laljivost, unutarnju i meusobnu proturjenost.
Bez ekskontekstualizacije, krive interpretacije, isputaja vanoga itsl.
Moda je za zakljuak ovoga saetka, da bi se vidjelo raspon
jasenovakoga mita, a da Ivezia ne prikaemo udakom, najbolje
citirati ono to je Titov savezni statistiki zavod SFRJ, nakon duga
rada, zakljuio o broju rtava SRLJ i to je te, 1966. g., odmah
proglaeno dravnom tajnom a to je veliki hrvatoder, Titov general
Jefto ai objavio 1986. g.:
Navedimo i to da je upravo Statistiki zavod ustanovio da je u
etiri godine uasa u Jasenovcu umrlo svega 262, a u Staroj Gradiki 141
zatoenik (...) da je u svim logorima u Jugoslaviji ukupno (i svega) 2620
umrlih zatoenika.
186
Summary
In his book Jasenovac: The Numbers of a Communist Myth (in
modern Croatia, they declare themselves to be anti-fascists), the
Croatian historian Mladen Ivezi (born Zagreb, 1957) challenged the
notion that 700,000 or even as many as 2 million people were killed
during the Independent State of Croatia (1941-1945) at the
Jasenovac concentration and labour camp. Ivezi convincingly shows
that there could not have been more than 3,000 deaths.
In his previous book, Titos Art of Hatred, he showed how Tito
and his anti-fascists committed genuine and proven genocide against
Croats in 1945 and afterwards.
The book before you, Tito's Jasenovac, combines the first book
with the evidence of the second to show the genocidal damage of
Tito's Jasenovac myth.
The first section of Tito's Jasenovac demonstrates the
existence of a Titoist camp for the mass liquidation of Croatian and
German detainees from 1945 to 1948.
The second section of the book deals with the exploitation of
the Jasenovac myth in Tito's Yugoslavia. The myth was always used
against the Croats in favour of or against particular anti-fascist
factions, depending on Tito's need at the time.
Ivezi successfully demonstrates what we in Croatia always felt
- that the Jasenovac myth was used as a key argument, whether in
debates on workers' self-management, trade union and civil rights, the
allocation of funds between republics in Tito's federation, or even the
mass protests of Hajduk football fans against the actions of the
Serbian referee Risti. It would constantly be brought out, and the
reporting on the victims magnified or reduced, depending on whether
the Croats or Serbs had raised their voice, to be used as a threat
against would-be troublemakers.
The Jasenovc myth, through its fabricated number of victims,
was present in the most pernicious Titoist slogan: "The casualties we
sustained in the National Liberation Struggle and Socialist Revolution".
It opened the door to single-party, police, military, secret police and
every other form of state terrorism. The heads of the Communist Party
knew it was all lies, but they also knew that it was thanks to these lies
that they had advanced from the bottom of society to the very top.
187
Ivezi shows how the myth has continued up to the present,

although now for the benefit of so-called anti-fascists.
Ivezi reaches sound conclusions and uses a thorough
methodology.
Like his other books, this one demonstrates Ivezis
tremendous assiduousness. He has researched numerous archives
and other sources, recorded what is written and seldom assumed
other peoples' views.
Ivezi takes at least 80% of the numerous allegations (there
are usually about 5 footnotes per page) from anti-Croatian literature,
demonstrating their lack of logic, untruthfulness and internal
contradictions, but without decontextualisation, misinterpretation or
omission.
To conclude this summary and see the extent of the Jasenovac
myth and avoid portraying Ivezi as an eccentric, it would be best to
quote what Tito's Federal Bureau of Statistics concluded, after a long
investigation, to be the number of victims in the Socialist Federal
Republic of Yugoslavia, which in 1966 was promptly declared a state
secret and which the great anti-Croat Jefto ai released in 1986:
Let it be noted that the Bureau of Statistics ''established'' that in
four years of horror at Jasenovac there were only 262 deaths, and at
Stara Gradika 141 and that in all the camps in Yugoslavia a total
of 2,620.
188
Bibliografija
1) Avramov, Smilja, Genocid u Jugoslaviji u svetlosti
meunarodnog prava, Beograd.
2) Babi, Goran, Lapot i druge listine iz ljetopisa, CDDO, Zagreb
1969.
3) Bakovi, Anto, Stradanja crkve u Hrvata u Drugome svjetskom
ratu, Zagreb 1994.
4) Batelja, Juraj, Crna knjiga, Postulatura bl. Alojzija
Stepinca, Zagreb 1999.
5) Boban, Ljubo, Hrvatska u arhivima izbjeglike vlade 1941. 1943., Delo, Ljubljana 1985.
6) Boban, Ljubo, Kontroverze iz povijesti jugoslavije, knj. 1.,
Zagreb, 1987.
Zagreb 1989.
Zagreb 1989.
9) Broz, Josip, Tito, Izgradnja nove Jugoslavije, knj. 1., Beograd
1947.
10) Broz, Josip, Tito, Optenarodna odbrana (), Beograd.
11) Bulaji, Milan, Tudjmans jasenovac myth, Beograd
1994.Bulaji, Milan, Jasenovac ustaki logori smrti-Srpski mit?, Muzej
rtava genocida, Beograd, 1999.
12) Bulaji, Milan, Ustaki zloini genocida i suenje Andriji
Artukoviu 1986. godine, knj. I., Beograd 1988.
Artukoviu 1986. godine, knj. II., Beograd 1988.
Artukoviu 1986. godine, knj. III., Beograd 1989.
15) Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje Andriji Artukoviu
1986. godine, knjiga IV., Beograd.
16) Dedijer, Vladimir, Proterivanje Srba sa ognjita 1941.-1945.,
Beograd, 1989. i 1990.
17) Dedijer, Vladimir, Vatikan i Jasenovac, Beograd, 1987.
18) Dizdar, Zdravko, etniki zloini u Bosni i Hercegovini 1941.1945., Zagreb 2000.
19) orevi, Tihomir, R., Na narodni ivot, Beograd, 1923.,
20) uri, Veljko, Ustae i pravoslavlje, Beograd 1989.
21) Goldstein, Ivo i Slavko, Holokaust u Zagrebu, Zagreb, 2001.
22) Hope, William, Curzio Malaparte/The Narrative Contract
Strained, Trobador Publishing Ltd., 2000,
23) Hrvatski rtvoslov, knj. 1., Zagreb.
189
24) Huber, edomil, Bio sam zatoenik logora Jasenovac,

25) Ivezi, Mladen, Jasenovac/Brojke, Zagreb.
26) Ivezi, Mladen, Profiterna, I. dio; Marx i Engels, Zagreb.
27) Izdajniko i reakcionarno vodstvo HSS-a i NOB, prosinca 1942.
28) Jakovljevi, Ilija, Konclogor na Savi, objavljeno 1999.
29) Jandri, Ilija, Jasenovac
30) Jasenovac, bez numeracije stranica.
31) Jasenovac, Spomen podruje, Koncentracioni logori, Ognjen
Prica, Daruvar 1986.
32) Jeli, Ivan, Hrvatska u ratu i revoluciji 1941.-1945., kolska
knjiga, Zagreb 1978.
33) Jurevi, Josip, Nastanak jasenovakog mita, Zagreb, 1998.
34) Karadi, Vuk, Stefanovi, Opisanije Srbije, Beograd 1987.
35) Kavi, Niko, 2001., Ljubljana: samizdat.
36) Knezovi, Zlata, Kulturno stvaralatvo u revoluciji, Zagreb
1981.
37) Kordi, Milo, Sloboda je nauk preduboki, Spomen podruje
Jasenovac, Jasenovac 1976.
38) Kovai, Davor, Koncentracijski logor Stara Gradika 1941.1945., Zagreb 2001.
39) Kovai, Matija, Odmetnika zvjerstva i pustoenja u
Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj u prvim mjesecima ivota hrvatske
narodne drave, obraeno i iz. po nalogu Ministarstva vanjskih
poslova na osnovu dokaznog gradiva (Siva knjiga), Zagreb 1942.
40) Kraus, Ognjen, urednik, Dva stoljea povijesti i kulture idova u
Zagrebu i Hrvatskoj, idovska opina, Zagreb : 1998.
41) Krito, Jure, Katolika crkva i Nezavisna Drava Hrvatska,
Zagreb 1998.
42) Lati, Jasmin, Skeleti govore govorom ptica, Spomen
podruje Jasenovac, Jasenovac 1983.
43) Malaparte, Curzio (Kurt Erich Suckert), Kaputt, 1944.
44) Marui, Milan, Kronika Krbave i Udbine kroz stoljea,
Samobor 1999.
45) McAdams, Charles, Croatia: Myth and Reality, pogl. Myth: The
Basket of Human Eyeballs.
46) Mileti Antun, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945.
Dokumenta, knj. I.,1986., Beograd.
Dokumenta, knj. II.,1986., Beograd.
Dokumenta, knj. III.,1986., Beograd.
49) Milia, ore, U muilitu - paklu/Jasenovac, Zagreb 1945.
50) Mirkovi, Jovan, Objavljeni izvori i literatura o jasenovakim
logorima, Banja Luka 2000.
190
51) Neovi, Slobodan, Svet o nama, Beograd 1983.

52) Novak, Viktor, Magnum crimen, Beograd 1948.
53) Peari, Josip, Srpski mit o Jasenovcu, Zagreb 1998.
54) Peren, Mirko, Ustaki logori, Zagreb.
55) Petei, iril, Djeji dom Jastrebarsko, Zagreb 1990.
56) Petrov, Rajko, Nogo, Srpske junake pjesme, Beograd 1987.
57) Petrovi, Petar, Njego, Gorski vijenac.
58) Poar, Petar, Hrvatska pravoslavna crkva u prolosti i
budunosti, Zagreb 1996.
59) Poar, Petar, Sporazum Hitler-Staljin, GZH, Zagreb 1986.
60) Radii, ore, Oi trava, Spomen podruje Jasenovac,
Jasenovac 1975.
61) Riffer, Milko, Grad mrtvih Jasenovac 1943., 1946., 1981. i
2011.
62) Rivelli, Marco Aurelio, Nadbiskup genocida, preveo Lazar
Macura, Niki 1999.
63) Rivelli, Marco Aurelio, Zatajeni genocid, prevela Marija
Kovai, Zagreb 2003.
64) Rubina, Franjo, Krvave tajne planine Kozare, Zagreb 1943.
65) Rumiz, Paolo, Maske za masakr, Zagreb 2000.
66) Silber, Laura, Smrt Jugoslavije, 1996., Zagreb 2000.
67) Sindik, Duan, urednik, Seanja Jevreja na logor Jasenovac,
Savez jevrejskih optina Jugoslavije, Beograd 1972.
68) Srpska narodna pesmarica (Iz Vukove zbirke), Beograd.
69) Stanojevi, Branimir, Alojzije Stepinac/Zloinac ili svetac,
Beograd 1985.
70) Stanojevi, Anatomija zloina Andrije Artukovia, Beograd
1985.
71) korjanec, Josip, Nema ljepe pjesme od istine, Spomen
podruje Jasenovac, Jasenovac 1979.
72) tefan, Ljubica, Drugi hrvatski rtvoslovni kongres, Zagreb
1998.
73) tefan, Mitovi i zatajena povijest,
74) Topi, Zaim, Ljudolovka Jasenovac, Osloboenje, Sarajevo
1985.
75) Trivuni, Radovan, Jasenovac i jasenovaki logori, SPJ,
Jasenovac 1972.
76) Trivuni, Radovan, Poar, Ana, Rijei koje nisu zaklane,
Spomen podruje Jasenovac, Jasenovac 1977.
77) Tuman, Bespua povijesne zbiljnosti, Bespua, 1994.
78) Vukanovi, Tatomir, Romi (Cigani) u Jugoslaviji, Vranje, 1983.
79) ivojinovi, Dragoljub, Lui, Dejan, Varvarstvo u ime Hristovo /
Prilozi za Magnum crimen, Beograd 1988.
80) http://www.vreme.com/arhiva_html/490/27.html
191
Arhivsko gradivo
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
HDA, JTSR Hrvatske 97, 1945/b.b.

ZKRZ GUZ, kutija 10.
Javno tuilatvo NR Hrvatske, br. 128/45.
Javni tuilac okruga Banija, pov. br. 6/45.
Institucijske knjige
1) Graa () u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941. - 1945., knjiga

2., IHRP Hrvatske, Zagreb.
2) Graa () u Slavoniji, knj. 3., IHRP Slavonije, Slavonski Brod.
3) Katalog NSK, Zagreb.
4) Katalog partizanskoga tiska Trezora NSK, Zagreb.
5) Priruni leksikon, Znanje, Zagreb 1959.
6) Projekt Dotrina, knj. 24.
22) Vean pomen Jasenovac, mjesto natopljeno krvlju nevinih,
Sveti sinod SPC, Beograd 1990.
23) Zbornik dokumenata i podataka, Vojnoistoriski institut, Beograd
(cca 150 knjiga).
24) Zbornik narodnih heroja Jugoslavije, Beograd.
25) Koncentracioni logori, Zemaljska komisija za utvrivanje zloina
okupatora i njegovih pomagaa, Zagreb.
192
O Auktoru
Mladen Ivezi rodio se 1957. godine u Zagrebu. Osnovnu kolu
i gimnaziju polazio je i svrio u Zagrebu. Studij povijesti i komparativne
knjievnosti upisao je 1976. godine na zagrebakome Filozofskome
fakultetu, 1977. godine upisao je i psihologiju i filozofiju a diplomirao je
1982. godine. 1984. godine Ivezi je upisao poslijediplomski studij iz
povijesti a magistrirao je 1989. godine obranom teze Drutvena
uvjetovanost i kulturni utjecaj pukih kalendara u sjevernoj Hrvatskoj i
Slavoniji od ilirizma do sedamdesetih godina 19. stoljea. Od osnutka,
1991. godine, do njezina ukinua bio je lan Komisije za utvrivanje
rtava Drugoga svjetskog rata i poraa, Republike Hrvatske.
2002. godine pokrenuo je satirino-politiki asopis Hrvatski
zvekan i bio mu nakladnikom i glavnim urednikom te piscem veine
lanaka. Hrvatski zvekan u kojemu su, izmeu ostalih, suraivali i Nela
Erinik, akademik prof. dr. sci. Josip Peari, prof. dr. sci. Nedjeljko
Kujundi, prof. dr. sci. Tomislav Suni izlazi u samo etiri broja i gasi
se.
Djela:
Hrvatski kalendari, Hrvatski Forum, Zagreb, 1997.

Genocid nad Hrvatima zapovijeda Tito, vl. naklada, Zagreb,
1999.
Titova umjetnost mrnje, vl. naklada, Zagreb, 2001.
Jasenovac - brojke, vl. naklada, Zagreb, 2003.
Profiterna: I. dio, Marx i Engels, vl. naklada, Zagreb, 2003.
Problem izvornosti, autentinosti i vjerodostojnosti djela Karla
Marxa i Friedricha Engelsa // Drutvena istraivanja, br. 1-2.
(75-76) (2005.), str. 269.-295.
193

Titov Jasenovac

Caricato da

Informazioni sul documento

Copyright

Formati disponibili

Condividi questo documento

Condividi o incorpora il documento

Opzioni di condivisione

Hai trovato utile questo documento?

Questo contenuto è inappropriato?

Copyright:

Formati disponibili

Titov Jasenovac

Caricato da

Copyright:

Formati disponibili

Titov Jasenovac

Zahvaljujem Zorki i Marijani

Titoistiki hrvatoderni mitovi

A) Doba krvavoga genocida nad

Povjesnica dvorska knjievnost

Titoistiki hrvatoderni mitovi

logor Jasenovac u komunistiko stratite, i to prvenstveno za

samostalnoj Hrvatskoj, nakon 1991.g., uvijek nailazilo na ljeine, na

antifaistikoj propagandi. A Vukain nikada nije postojao, dokazuje

Rumiz, Maske za masakr, s. 107.

Srpske su povaene oi tijekom NDH i podtema jedne od pria

Stanojevi, Anatomija zloina Andrije Artukovia, s. 82.

(...) kod Puraia () ene u tom kraju nosile su nanizane oi kao

Batelja, Crna knj., s. LVII.

Oito je da je Suckert bio protuhrvatski provokator i pijun, pa

HDA, Optunica Paveli-Artukovi.

Antifaisti Hrvatske i danas ne odustaju od literature u kojoj se

Mit o vaenju oiju

Srpske junake pjesme, s. 259.

Srpski su to obiaji, dijelom naueni od Bizanta, u kojemu se,

Antifaistika la o hrvatskome vaenju oiju

Kordi, Sloboda je nauk preduboki, s. 10.

Sjekli su im ruke i noge

Poruke, 4. travnja 1971., s. 5.

hrvatoderno slagali da to, to svi pripadnici NDH nisu ujedno bili i

Narodne novine, br. 16., 30. travnja 1941., str. 1.

tehniara...). Jednu su zagrebaku idovsku obitelj nakon Rata

Goldstein & Goldstein, Holokaust u Zagrebu, str. 121.

Mislite li da idovi nisu bili dobro obavijeteni u stanju u SRLJ,

Mileti I., s. 155.

A Goldsteini i danas nastavljaju lagati da su svi idovi u NDH

Krivo su nas uili

zabranjuje prouku prave istine o povijesti, taj nam onemoguuje svaku

Peren, Ustaki logori, s. 129.

Tu nastaje naknadno neslubeno nazvani Logor III., ili

Narodne novine, br. 188., 26. studenog 1941., s. 1.

Tvrdnje svjedoka da su hrvatske vlasti koga odvele u

Suludi proboj 22. travnja 1945. i ukinue SRLJ

Sindik, Seanja Jevreja na logor Jasenovac, s. 80.

Jasenovca zamijenjena je 26. oujka 1945. godine. Osim logoraa iz

Huber, Bio sam zatoenik logora Jasenovac, s. 51.

izbora ve da krenu, 22. aprila u 9.50 asova. u proboj. Oajniki je juri,

HDA-JTSRH, Odjeljenje bezbjednosti, 124/51, kutija br. 123.

krenulo samo njih 600, probilo ih se oko 80 a vlasti su likvidirale one

Zloini u logoru Jasenovac, s. 64.

siromake doveli u poloaj ili sudjeluj u ustanku i nemoan pogini ili

Zbornik dokumenata i podataka o..., tom XI., knj. 1., s. 496.-498.

Naprijed 9. svibnja pie lanak Strana zvjerstva ustaa u

Naprijed, br. 105., 9. svibnja 1945., s. 7.

lijenici radili veinom idovi, a cijelo je osoblje bilo zatoeniko. Jozef

Sindik, Seanja Jevreja na logor Jasenovac, s. 218. i drugdje.

Djelovala je i zubna ordinacija, o kojoj trei tom Miletievoga

Mileti, III., s. 302.

Zatoenice Sabirnoga i radnog logora Jasenovac, organizirane

Peren, Ustaki logori, s. 206.

idov Slavko Bril je u Jasenovac doao noge u gipsu i

Tifus - antifaistiki zloin

Goldstein & Goldstein, Holokaust u Zagrebu, s. 369.

Dr. Josef Konforti priznaje da je tajio pojavu tifusa i, kada su

Sindik, Seanja Jevreja na logor Jasenovac, s. 219.

ustakih mjera radikalnog lijeenja epidemije: opom likvidacijom

HDA-JTSRH, Odjeljenje bezbjednosti, 124/51, kutija br. 123.

Zato se nikada te, na Sutjesci ostavljene, a u Jasenovcu

Peren, Ustaki logori, s. 154.