Dimenzioniranje Kupole

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije

http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Darko Dujmovi
Separat 6: Preliminarno dimenzioniranje kupole
PRELIMINARNO DIMENZIONIRANJE
KUPOLE
Sadraj
1
KUPOLE ............................................................................................................................. 2
1.1 Vrste kupola ................................................................................................................. 2
1.2 Konstrukcija kupola ..................................................................................................... 4
1.3 Optereenje .................................................................................................................. 4
1.4 Analiza ......................................................................................................................... 5
1.5 Stabilnost ..................................................................................................................... 5
2 SCWEDLEROVA KUPOLA ............................................................................................. 6
2.1 Opis .............................................................................................................................. 6
2.2 Optereenje za statiku analizu ................................................................................... 9
2.3 Statika analiza ............................................................................................................ 9
2.4 Dimenzioniranje nosaa ............................................................................................ 13
2.5 Membranska analiza .................................................................................................. 14
KUPOLE
1.1 Vrste kupola

Kupole se najee dobivaju rotacijom ravninske krivulje, esto krunog isjeka, oko
vertikalne osi. Mogu se koristiti i ostale krivulje, kao to su parabola ili elipsa, ili se kupola
moe formirati od stoaca koji se sijeku. Kupole se najee konstruiraju na krunim ili
pravilnim poligonalnim osnovicama dok vrhovi diraju opisanu krunicu. Mogu se koristiti i
drugaiji oblici osnovica.
U povijesti su se gradile zidane kupole. Drugi primjer je eskimski iglu. Skeletne ili
reetkaste kupole velikih raspona datiraju iz prolog stoljea. Elementi mogu biti zakrivljeni
ili ravni i spajaju se u vorovima ljuskaste povrine. Kupole su dvostruko zakrivljene
sinklastine povrine, jednake zakrivljenosti u svakom smjeru.
Reetkaste kupole klasificiraju se prema nainu na koji je povrina uokvirena.
Osmiljeno je mnogo razliitih uzoraka. Osnovni tipovi sfernih kupola (slika 1) su:
(a) Rebrasta kupola
Ova kupola sastoji se od jednoliko rasporeenih radijalnih rebara na lukovima oslonjenima na
tlani prsten u vrhu i vlani prsten ili odvojene osnovice na razini tla. Rebra nose trokutasto
optereenje i kupola se moe proraunati kao niz dvozglobnih ili trozglobnih lukova.
(b) Scwedlerova kupola
Sastoje se od rebara ili meridijalnih nosaa i paralelnih prstena ili obrua koji pridravaju luk.
Sustavi s dva elementa dijele plohu na trapeziodalne panele, koji imaju dijagonalne vezove
kako bi se mogli oduprijeti posmiku uslijed asimetrinog optereenja. Kao alternativa za
preuzimanje posmika, mogu se predvidjeti nepopustljivi prikljuci izmeu rebara i prstenova.
Ukoliko je kupola optereena simetrino i predvieni su zglobni prikljuci konstrukcija je
statiki odreena. Analiza se takoer moe provoditi na temelju teorije tankih sfernih ljusaka.
(c) Reetkasta ili mreasta kupola
Kod ovih kupola imamo ekvidistantno rasporeene paralelne prstene. Prstenasti razmaci se
onda dijele trokutastom mreom tapova. tapovi izmeu bilo koja dva susjedna prstena su
jednake duine.
(d) Lamelna kupola
Postoje dva tipa, zakrivljena i paralelna lamela. Kod zakrivljenog tipa ploha je podijeljena na
povrine u obliku dijamanta, dok se tip paralelnih lamela sastoji od stabilnih trokutastih
dijelova. Dvije najvee kupole u svijetu su tipa paralelnih lamela. Tip zakrivljenih lamela
razvijen je za drvene kupole gdje je drvena obloga osiguravala stabilnost. Napomenimo da se
kod mreastih kupola to osiguravaju horizontalni prsteni
(e) Rasterna kupola

Ovaj tip kupole formira se pomou rastera lukova koji se sijeku u dva ili tri smjera. Specifian
sluaj rasterne kupole je geodetska kupola, kada je luk cijela krunica.
Rebrasta
Schwedlerova
Reetkasta ili mreasta
Rasterna u 2 smjera Rasterna u 3 smjera
Paralelna lamelna
Rasterna u 3 smijera veliki krugovi
Slika 1 Tipovi kupola
(f) Geodetska kupola

Ovaj sustav razvio je Buckminister Fuller. Veina konstrukcija geodetskih kupola temelji se
na icosahedronu, poliedru s dvadeset ravnina lica iji vrhovi diraju povrinu opisane sfere.
Kupola je formirana od dijela sfere. Svaki primarni sferni trokut moe se dalje podijeliti kako
bi se omoguilo uokvirenje velikih kupola. Glavna prednost ovog tipa kupola je da su svi
elementi priblino jednake duljine i povrina kupole je razdijeljena na priblino jednake
povrine.
1.2 Konstrukcija kupola
(a) Uobliavanje
Uobliavanje moe biti jednoslojno ili dvoslojno. Velike kupole moraju biti dvoslojne
kako bi se sprijeilo izvijanje. Koriste se svi tipovi elemenata. uplji profili sa zavarenim
prikljucima su atraktivni ukoliko je elina konstrukcija vidljiva. Nosai su najee ravni
izmeu vorova. Kupola se mora razdijeliti u pogodne sklopove za radioniku izradu.
Reetkaste dvoslojne kupole, mogu se okrupniti na gradilitu pomou vijanih prikljuaka.
(b) Sustav prikljuaka
Dostupni su sustavi kupola sa Mero i Nippon NS prostornim tapnim prikljucima.
Kupole mogu biti jednoslojne ili dvoslojne. Dostupni su mreni ili geodetski sustavi.
(c)Obloga
Obloga uzrokuje probleme zbog toga to dimenzije panela variraju kod veine kupola i
potrebi su izlomljeni povrinski elementi. Sustavi koji se koriste su:
Krovne jedinice, trokutastog ili trapeznog oblika, oslonjene na okvir kupole mogu
biti prozirni ili djelomino prozirni plastini ili metalni sendvi elementi.
Drveni pokrov s metalnim oblogama
elini pokrov na podronicama i elementi kupole sa termoizolacijskom ploom i
hidrizolacijom (ter papirom). Ovo se moe korisiti samo za ravne povrine
1.3 Optereenje
(a) Stalno optereenje
Stalno optereenje varira od oko 0,5 do 1,2 kN/m2 po povrini kupole ovisno o vrsti krovne
konstrukcije i obloge i da li je obloga s unutarnje strane. Optereenje djeluje jednoliko po
povrini krova.
(b) Korisno optereenje
Optereenje djeluje na tlocrtnu povrinu kupole. Potrebno je razmotriti sluajeve gdje
optereenje pokriva smo dio povrine krova.
(c) Optereenje vjetrom
Raspodjela pritiska vjetra na kupole odreena ispitivanjem moe se odrediti prema EN 19911-4
Raspodjela vanjskog pritiska i sisanja ovisi o omjeru visine kupole i promjera iznad zemlje.
Ako kupola lei na cilindrinoj osnovici, na vrijednosti optereenja utjeu i visina cilindra kao
i visina kupole. Openito, samo je mala povrina u tlaku, dok je vei dio kupole izloen
vlanom tlaku vjetra. Raspodjela tlaka vjetra za dva sluaja prikazana je na slici 2. U svrhu
projektiranja raspodjele se pojednostavljuju.
1.4 Analiza
Rebrasta kupola sa rebrima sa zglobnim osloncima u odnovici i kruni (vrhu) i zglobno
prikljuena Shwedlerova kupola izloena jednolikom optereenju statiki su odreene.
Schwedlerova kupola izloena nejednolikom optereenju kao i ostali tipovi kupola su
viestruko neodreene.
U analizi Schwedlerove kupole izloene jednolikom optereenju, moe se koristiti
teorija ljuskastih membrana. U analizi krutih dvoslojnih kupola mogu se koristiti standardni
prostorni okvirni sustavi na temelju MKE. Ponaanje fleksibinih kupola ponaanje moe biti
izrazito nelinearno i uinci progibanja moraju se uzeti u obzir. Stabilnost kupola mora se
istraiti nelinearnom analizom. U mnogim sluajevima dovoljno je tona linearna analiza.
1.5 Stabilnost
Fleksibilne kupole, odnosno plitke i jednoslojne kupole velikih raspona imaju problem sa
stabilnou. Tri odvojena tipa izvijanja obraena su u Galambos (1988). To su sljedei:
(a) Globalno izvijanje vei dio plohe postaje nestabilan i izvija se. Ovakav tip otkazivanja
dogodio se u sluajevima kada je optereenje snijegom djelovalo samo na dio povrine
kupole. Teorija ljusaka je proirena kako bi se predvidio kritini tlak koji uzrokuje izvijanje.
Kritini tlak na tankostjene ljuske iznosi:
pcr CE t / R
Gdje je R radius, E modul elastinosti, t debljina ljuske i C koeficijent ljuske. Kako bi se

uzela u obzir rebra i membranski uinci u kupoli s veznim sustavom, modificira se debljina t.
(b) Proboj ili lokalno izvijanje jedan optereeni vor se izvija ili se dogaa proboj, to
suprotno mijenja zakrivljenost izmeu susjednih vorova u tom podruju. Dani su izrazi za
provjeru tih uvjeta.
(c) Izvijanje elemenata pojedinani element se izvija kao tlani tap. Ova pojava se uzima u
obzir proraunom prema pojedinanih elemenata.
Stabilnost kupole moe se razmatrati nelinearnim proraunom na temelju MKE.
2
SCWEDLEROVA KUPOLA
Vjetar
Vjetar
Slika 2 Raspodjela tlakova vrijednosti Cpe za: (a) kupolu na tlu (b) kupolu s cilindrinom
osnovicom
2.1 Opis
Kruni umjetniki paviljon predvien je za razvoj kulture gradskog centra. Graevina je
promjera 50 m sa 4 m visokim rubnim zidovima. Predlae se konstrukcija Scwedlerove
kupole, promjera 59.82 m, sfernog oblika polumjera 43.06 m i visine 12 m u kruni kako bi se
ispunili svi zahtjevi. Kupola ima 20 radijalnih rebara ime dobiva 20-strani poligonalni
tlocrtni oblik. Prikaz kupole dan je na slici 3
Pokrov je drveni, oslonjen na podronice razmaka ok o 1.5 m u sredinjem dijelu te je
prekriven sa tri sloja hidroizolacije (ter papira). Strop iznutra je predvien od gipsanih ploa
na podkonstrukciji. Stalno optereenje krova je 1,0 kN/m2, a korisno optereenje je 0,75
kN/m2.
Provest e se preliminarno dimenzioniranje kako bi se odredili presjeci rebara i
prstenova za stalno i korisno optereenje po cijelom krovu. Dobiveni presjeci e se koristiti u
detaljnoj kompjuterskoj analizi.
Pokrov
Vrata
Zid od
opeke
Vrata
Raunsko korisno
2
optereenje q=1,2 kN/m
vrata
Raunsko korisno
2
optereenje q=1,4 kN/m
Zid od opeke
59,82 m - vanjski promjer graevine

50 m - unutranji korisni prostor
Skelet
kupole
Omota kupole
Slika 3 Schwedlerova kupola
2.2 Optereenje za statiku analizu

Raunsko optereenje:
2
Vlastita teina na kosini: 1,35 1,0 1, 4 kN / m
2
Korisno optereenje tlocrtno: 1,5 0,75 1, 2 kN / m
2
Vlastita teina elika na kosini: 1,35 0, 25 0,35 kN / m
Dimenzije su prikazane na slici 8.14

Optereenja u razini prstena su:
F1 0,35 6,18 8,58 / 2 9,3 kN

F2 9,3 (1,4 7,5 2,44) (1,4 7,5 2,06) 53,4 kN
F3 (1,4 6,51 4,88) (1,2 6,51 4,27 ) 77,9 kN
F4 (1,4 5,12 4,88) (1,2 5,12 4,5) 62,6 kN

F5 (1,4 3,66 4,88) (1,2 3,66 4,68) 45,6 kN
F6 (1,4 2,16 4,88) (1,2 2,16 4,8) 27 kN
F7 (1,4 1,24 3,41) (1,2 1,24 3,41) 11,0 kN

F8 2,6 0,32 1/ 2 0,4 kN
Optereenja rebara su prikazana na slici
2.3 Statika analiza
Uzdune sile u rebrima i prstenima odreene su statikim proraunom. Za izraun momenata
savijanja, rebra su razmatrana kao kontinuirani nosai, a prsteni kao proste grede.
(a) Rebra uzdune sile [slika 8.15 (a)]
Za vor 2, ukupna uzduno optereenje iznad vora je 277,9 kN
Za rebro 1-2:
F 277,9 6,26 / 4 434,9 kN (tlak)
Za vor 3, rebro 2-3, F 421,7 kN (tlak)
Za vor 4, rebro 3-4, F 338,4 kN (tlak)
Zid od opeke
Pripadna
povrina
Duljine u nagibu
4 podronice
na razmaku
cca 1,5 m
Tlocrtne
duljine
Centar
sfere
Slika 4 Optereenja na rebra kupole (dimenzije u metrima): (a) presjek; (b) tlocrt
10
Presjek
Tlocrt
vor 3
vor 2
Korisno
Stalno
Optereenje (kN/m)
Optereenja
koja uzrokuju
momente
Optereenja (kN)
Zglob
vor
Faktor
raspodijele
Moment na
upetom kraju
Uk. moment
Raspodjela momenata
Slika 5 Statika analiza: (a) uzdune sile u rebrima; (b) momenti u rebrima
11
(b) Rebra momenti

Bona optereenja na rebra izmeu prstenova 2-4 i 3-4 sa 4 podronice prikazana su na slici
8.15 (b)
Distribuirana optereenja u vorovima su:
Korisno vor 2, 1.2 7.82 / 5 1.88kN/ m ; vor 3, 1.56 kN / m ; vor 4, 1.23kN/ m ;
Stalno vor 2, 1.4 7.82 / 5 2,19 kN/ m ; vor 3, 1.82 kN / m ; vor 4, 1.43kN/ m ;
Zatim se raunaju optereenja elemenata. Za rebro 2-3, jednoliko optereenje je
1,56 4,18 1,82 4,94 15,51kN
Trokutasto optereenje iznosi:
0,32 4,18 / 2 0,37 4,94 / 2 1,58kN
Za rebro 3-4 jednoliko optereenje je 12,53 kN, a trokutasto je 1,69 kN.

Vlastita teina elementa 1-2 se zanemaruje.
Momenti na krajevima su:
M 23 15,51 4,18 / 12 1,58 4,18 / 10 6,06 kNm
M 32 5,4 1,58 4,18 / 15 6,06 kNm

M 34 5,4kNm;
M 43 5,15kNm;
Faktori distribucije su:

vor 2
DF 21 : DF 23 0,75 / 6,25 : 1/ 4,94 / 0,38 : 0,62
vor 3
DF 32 : DF 34 0,5 : 0,5
Raspodjela momenata prikazana je na slici 8.15 (b). Za vor 3, M 6,56 kNm

(c) Prsteni uzdune sile
Za vor 2,
H 0 i
h2 434,9 4,82 / 6,26 421,4 4,18 / 4,94

Za prsten 2-10:
T 21,9 /2 sin 9 70 kN
(vlak)
Za vor 3
H 3 52 kN
Za prsten 3-11
F 166,2 kN (tlak)
12
(d) Prsteni momenti

Za vor 2, prsten 2-10:
M 53,4 7,82 / 8 52,2 kNm

Za vor 3, prsten 3-11
M 63,4 kNm
2.4 Dimenzioniranje nosaa
(a) Rebra
Za rebro 1-2:
F 434,9 kN (tlak) , M 2,34 kNm, L 6,26 m

Za rebro 2-3:
F 421,7 kN (tlak) , M 6,56 kNm, L 4,94 m

Pretpostavlja se 150 1506,3 SHS
Za rebro 1-2
Duljina izvijanja 626 cm
N b, Rd 434 ,9 kN
M c , Rd 68,9 kNm
Interakcija
(434,9 / 550,8) (2,34 / 68,9) 0,82

Zadovoljava. Rebro 2-3 takoer zadovoljava.
(b) Prsteni
Za prsten 2-10:
F 70 kN (vlak) , M 52,2 kNm

Za prsten 3-11:
F 166,2 kN (tlak) , M 63,4 kNm, L 65,1m

Pretpostavlja se 150 15010 SHS s
Za prsten 3-11:
Duljina izvijanja 651 cm
N t , Rd 200 kN
M c , Rd 102 ,9 kNm
Interakcija 0,84
Zadovoljava. Presjeci prstena blie kruni mogu se reducirati
13
2.5 Membranska analiza

Sile u elementima Schwedlerove kupole mogu se odrediti aproksimativno pomou
membranske teorije za sferne ljuske (Makowski 1984., Schueller, 1987).
Membranska teorija daje sljedee izraze za sile u mjestu P
Meridijalna ili sila u rebru (kN/m) iznosi:
N R /(1 cos ) qR / 2
Sila u prstenima
1
N Rcos 1/(1 cos ) qR cos 2
2
Gdje je:
stalno optereenje 1,4 kN / m 2 ;
q korisno optereenje 1,2 kN / m 2 ;

R radijus ljuske 43m
kut na mjestu djelovanja sile P.

Te su sile izraunate u voru 3 na, gdje je 28,92 .
Razmak rebara je 6,51 m i prstenova 4,91 m.
N 1,4 43,06 / 1,88 1,2 43,06 / 2 57 ,9 kN / m
Za rebro 2-3:
F 57,9 6,51 376,9 kN

Usporedimo to sa prosjenom silom u rebrima 2-3, 3-4 od 380,1 kN
N 1, 4 43,06 0,88 1/1,88 1, 2 43,06 0,53 34,7 kN / m

2
Za prsten 3-11
F 34,7 4,94 171,4 kN

Usporedimo to sa 166,2 kN.
Korisno optereenje q kN/m2
Stalno optereenje w
kN/m2
Ploni element
Slika 6 Membranska analiza Schwedlerova kupola

14

Dimenzioniranje Kupole

Caricato da

Informazioni sul documento

Copyright

Formati disponibili

Condividi questo documento

Condividi o incorpora il documento

Opzioni di condivisione

Hai trovato utile questo documento?

Questo contenuto è inappropriato?

Copyright:

Formati disponibili

Dimenzioniranje Kupole

Caricato da

Copyright:

Formati disponibili

Zavod za konstrukcije

Katedra za metalne konstrukcije

1.1 Vrste kupola

(e) Rasterna kupola

Reetkasta ili mreasta

Rasterna u 2 smjera Rasterna u 3 smjera

Rasterna u 3 smijera veliki krugovi

Slika 1 Tipovi kupola

(f) Geodetska kupola

Gdje je R radius, E modul elastinosti, t debljina ljuske i C koeficijent ljuske. Kako bi se

59,82 m - vanjski promjer graevine

Slika 3 Schwedlerova kupola

2.2 Optereenje za statiku analizu

Dimenzije su prikazane na slici 8.14

F1 0,35 6,18 8,58 / 2 9,3 kN

F4 (1,4 5,12 4,88) (1,2 5,12 4,5) 62,6 kN

F7 (1,4 1,24 3,41) (1,2 1,24 3,41) 11,0 kN

(b) Rebra momenti

1,56 4,18 1,82 4,94 15,51kN

Trokutasto optereenje iznosi:

0,32 4,18 / 2 0,37 4,94 / 2 1,58kN

Za rebro 3-4 jednoliko optereenje je 12,53 kN, a trokutasto je 1,69 kN.

M 23 15,51 4,18 / 12 1,58 4,18 / 10 6,06 kNm

M 32 5,4 1,58 4,18 / 15 6,06 kNm

Faktori distribucije su:

DF 21 : DF 23 0,75 / 6,25 : 1/ 4,94 / 0,38 : 0,62

Raspodjela momenata prikazana je na slici 8.15 (b). Za vor 3, M 6,56 kNm

h2 434,9 4,82 / 6,26 421,4 4,18 / 4,94

(d) Prsteni momenti

M 53,4 7,82 / 8 52,2 kNm

F 434,9 kN (tlak) , M 2,34 kNm, L 6,26 m

F 421,7 kN (tlak) , M 6,56 kNm, L 4,94 m

(434,9 / 550,8) (2,34 / 68,9) 0,82

F 70 kN (vlak) , M 52,2 kNm

F 166,2 kN (tlak) , M 63,4 kNm, L 65,1m

2.5 Membranska analiza

stalno optereenje 1,4 kN / m 2 ;

q korisno optereenje 1,2 kN / m 2 ;

kut na mjestu djelovanja sile P.

N 1,4 43,06 / 1,88 1,2 43,06 / 2 57 ,9 kN / m

F 57,9 6,51 376,9 kN

N 1, 4 43,06 0,88 1/1,88 1, 2 43,06 0,53 34,7 kN / m

F 34,7 4,94 171,4 kN

Slika 6 Membranska analiza Schwedlerova kupola

Potrebbero piacerti anche