Iz UVODA knjige Ciklusi postajanja , autor Alexandar Ruperti

..... Se aktinosti u nase! ziotu su odredjene "iklusi!a dana, !jese"a i godina, no

za#oralja!o da su oi "iklusi utrdjeni na astrono!ski! "injeni"a!a sto su i$ astrolozi
upotre#ljaali jos od najstarije Antike. Ono sto nas najise spre"aa da pri$ati!o
upotre#u astrono!ski$ "iklusa od strane astrologa da #i o#jasnili sto se dogadja na ze!lji
i u ljudskoj prirodi, jest "injeni"a da astrologija radi sa "iklusi!a planeta jednako kao sa
"iklusi!a dana, !jese"a i godine. %nansteni"i ne !ogu dopustiti !ogu"nost
poezianja planeta s dogadjaji!a u ljudsko! ziotu, jer za nji$ planetarni uzrok i
posljedi"a ljudskog z#ianja ne spadaju u istu rstu dogadjanja. Oni su ostaili "ojeka
an se!ira kojeg prou"aaju i nije i! do toga da daju ljudsko zna"enje ono!e do "ega
dolaze soji! !jerenji!a. %ele #iti o#jektini i ogradjuju se od o#jekta sog
prou"aanja te po"inju jeroati kako je ono sto nalaze u se!iru odojeno od nji$
sa!i$, izraz apsolutno istiniti$ zakonitosti koje su an ljudski$ jednadz#i.
%a#oraljaju da su oni sa!i ljudska #i"a i da stoga kaka god #io izor nji$oog
poznaanja se!ira, nji$oa znanstena spoznaja jest i uijek "e ostati ljudska. &
Astrolozi'alke!i"ari iz Srednjeg ijeka su tu!a"ili dog!u da je Cojek storen na
sliku (ozju na sljede"i na"in ) o#ras"i koji sa"injaaju pojani se!ir izraz su jednog
skladnog reda, seo#u$atnog, koji djeluje jednako !edju galaksija!a i sun"ei!
siste!i!a kao i u ljudi!a i ato!i!a. *ako za astrologa tijela naseg sun"eog siste!a i
ljudska priroda slijede istu zakonitost i rita! razoja + da #i zijeli du$ono s!isleni!
zioto!, ljudska #i"a !oraju pokusati zijeti u skladu sa zakoni!a koji upraljaju
se!iro! i planeta!a. ,lanete i ljudska #i"a tre#ali #i #iti sin$ronizirani u so!
iskazianju !o"i i "ilja "itaog se!ira. &.
Danas su !nogi ljudi izgu#ili osje"aj da postoji red i osje"aj da nji$o ziot i!a s!isao i
rijednost. ,si$olog Vi"tor -rankl je u sojoj knjizi Potraga za znacenjem pokazao kako
je taj osje"aj reda i zna"enja ziotno azniji od $rane i odje"e, kako za dijete tako za
odraslu oso#u. Veliki #roj ljudi proganja osje"aj praznine unutarnjeg ziota, one praznine
koju -rankl nazia egzisten"ijalno! praznino! . Stoga je azno poduzeti nesto da #i
se pronasao s!isao zna"enja, ako zeli!o s!anjiti alar!antni porast neuroza, .rustra"ija i
sitosti od sega . /oderna nauka je nesposo#na to napraiti s o#ziro! da njene
!etode nisu prilagodjene nasi! indiidualni! razlika!a. Ali astrologija, isprano
s$a"ena i isprano pri!ijenjena, rsta je kontra'nauke koja !oze zadooljiti za$tje
za o#jektino! spoznajo! kako sakog "iklusa ljudskog iskusta tako i pose#nog
zna"enja sto ga ziot !oze i!ati u odredjeno! trenutku. 0a taj na"in "ak i tragedija, ako
je se gleda kao .azu u jedno! glo#alnije! o#ras"u rasta, !oze #iti s$a"ena kao
prire!ena kriza koja "e u naj#olje! slu"aju doesti do nadilazenja se#e i s!islenijeg
ziota. Vjerojatno z#og toga astrologija danas postaje popularnija ise nego ikad, usprkos
sluz#eno! preziru i pore!eni! progoni!a. ......
I
1u!anisti"ka astrologija je pra koja pokusaa upotrije#iti kon"ept "iklusa kao osnou
za razu!ijeanje i interpreta"iju soji$ te!eljni$ si!#ola ) 2u"a, %nakoa, planeta i
aspekata. &.
0atalna te!a je polazna to"ka indiidualnog ziotnog "iklusa.
Ona je s!jestena u ranotezi iz!edju proslosti predaka 3kar!i"ki korijeni4 i poten"ijalno
indiidualizirane #udu"nosti 3d$ar!a, "ilj ziota4. *o je o#raza" ili plan onoga sto 5ung
nazia 6pro"es indiidua"ije7 koji pokazuje, si!#oli"ki! jeziko!, kako sako #i"e !oze
u potpunosti postati ono sto je sa!o poten"ijalno.
Ciklusi su !jera za pro!jenu.
Da #i se jedan "ilj dosegnuo, potre#no je pro"i kroz pro!jene, a saka pro!jena
neiz#jezno u se#i nosi krize. /nogi se plase rije"i kriza + #rkaju je sa katastro.a . Oni
prou"aaju astrologiju jeruju"i kako "e i! poznaanje losi$ aspekata ili !ale.ika
po!o"i da iz#jegnu krize. ,a ipak, kriza nije katastro.a.
Sa!a rije" poti"e iz gr"kog krino 8 odlu"iti, i zaprao zna"i 6trenutak odluke7.
2riza je prekretni"a koja pret$odi ,RO/590I.
Iz#je"i krizu #ilo #i isto kao zeljeti iz#je"i pro!jenu, sto je pojano ne!ogu"e. ....
0azalost, o#i"no s!o u napasti da pokusa!o iz#je"i donosenje odluke, u nadi da "e
potre#a koja je !otiira nestati i da "e stari ostati u jednoj udo#noj 6nor!ali7. 0o koliko
god !ala #ila odluka ili #ezna"ajna kriza, ta taktika iz#jegaanja je du$ono
nazadoanje. Od#iti odlu"iti ili ra"unati na okolnosti i druge da na! po!ognu u
donosenju odluke ne razrijesaa pojedin"a njegoe odgoornosti. 2ad god se iz#jegne
donosenje odluke, to u"rs"uje nesjesne instinktine !odele u "ojeku.
,onaljano iz#jegaanje sjesnog odlu"ianja !oze doesti do poja"ane napetosti koja
na kraju zarsaa eksplozino. *ada !oze!o #iti prisiljeni da reagira!o na teske ili
#olne okolnosti koje su se !ogle iz#je"i da s!o se $ra#ro i o#jektino suo"ili s
pret$odni! !anji! kriza!a. 2atastro.a koja proizlazi nije rezultat sa!e krize nego
odluka koje nis!o znali donijeti na rije!e.
... ,rogresije pokazuju kako "jelokupna natalna struktura eoluira sa!a od se#e, slijede"i
oso#nu potre#u i rita! razoja, tako da se ono sto je po rodjenju #ilo apstraktni ar$etipski
identitet postepeno !oze raziti u potpunosti realiziranu i integriranu oso#nost. *u ne!a
anjskog pritiska+ njega donose tranziti.
Progresije pokazuju trans.or!a"ije u rit!u Se#sta, dok se tranziti odnose na op"eniti
utje"aj okoline na Se#sto.
Iako nije slo#odan pro!ijeniti poten"ijal soje egzisten"ije 3natalna te!a4 pojedina" je
slo#odan odlu"iti sto da uradi s ti! poten"ijalo!. Ispunjenje !ogu"nosti #i #ilo lako da
ljudska #i"a zie u neko! so! oso#no! prostoru, izolirana i nezaisna jedna od drugi$.
0o kako s!o si dio kolektinog okruzenja, nas oso#ni uspje$ u realiza"iji indiidualnog
poten"ijala oisi o to! kolektiu. ,lanetarna, rasna, so"ijalna, kulturoloska i o#iteljska
s$a"anja rse stalne i !o"ne pritiske, naro"ito za !ladi$ godina. Istore!eno dok na!
pruzaju pra sredsta za razoj sjesnog du$a i sa!osijesti, ta s$a"anja takodjer
zata!njuju, otezaaju, de.or!iraju i iskriljuju natalni poten"ijal. ....
2ada tranziti ponaljaju planetarne polozaje i aspekte iz natalne te!e, oni poja"aaju
osnone zna"ajke prirode oso#e. Ako su naproti teski za natalnu te!u, anjski pritis"i
!ogu oditi ka raspadu oso#nosti.
,oten"ijal rodjenja 3ar$etipska srz Se#sta4 ostaje nepro!ijenjen toko! "itaog ziota.
*o je stalni .aktor sakog pojedin"a, o#likono sje!e njegoog #i"a i sud#ine. Se sto
okruzuje pojedin"a u ziotu 3opisano "iklusi!a tranzita4 nastojat "e pro!ijeniti sustinsku
kalitetu njegoog #i"a. Dan za dano! njego "e integritet #iti doodjen u pitanje.
Si ti .aktori, na koje se odnose tranziti, udaljuju pojedin"a od njegoog istinskog
identiteta, ne ode"i ra"una o njegoi! !otii!a i na!jera!a. 0aj#olje, najuzisenije,
najple!enitije od ti$ snaga 3"ak i sa!a lju#a4 nastojat "e iz!ijeniti starno iskusto
Se#sta i pripadaju"u !u sud#inu.
%aklju"ak ) progresije izrazaaju unutarnji razoj oso#nosti, dok se tranziti sustinski
odnose na anjski utje"aj drusta i se!ira na tu oso#nost.
0etko se rodi kao jedinsteno poten"ijalno sje!e i to sje!e #i tre#alo nor!alno
eoluirati pre!a realiza"iji jedne dorsene oso#nosti. 0o se!ir se ne zaustalja u
trenutku rodjenja. Se sto "e se poto! desiti u se!iru, astroloski u o#liku tranzita, rsit
"e takodjer utje"aj na razoj te oso#nosti i ona "e !orati reagirati. *o je je"ni put.
Cojek nije ezan za jednu datost. U sako! trenutku desaaju se noe situa"ije u
se!iru, no nijedan "ojek nije o#aezan na nji$ reagirati na unaprijed odredjen na"in. U
to!e je njegoa slo#oda, no on je !ora iza#rati.
2alitetu i stupanj otpora kojeg pojedina" !oze pruziti pritis"i!a iz sog okruzenja tesko
je pro"ijeniti.
Osi! so"ijalno'kulturoloski$ tradi"ija, rasni$ ili na"ionalni$ lojalnosti i suptilnog ili
gru#og napada janog !nijenja izrazenog kroz !as'!edije 3naro"ito rekla!e4 pojedina"
takodjer podnosi #o!#ardiranje sun"ani$ i koz!i"ki$ zra"enja, at!os.erski pritisak,
graita"iju i "itau ojsku zagadjia"a koje udise i pro#alja. Si ti utje"aji se o#rusaaju
na njega i ostaljaju trag na njegooj kozi, osjetili!a, du$u te elektro'!agnetsko! polju
3aura4 neu!oljio! snago!.
Onoliko dugo koliko se !oze oduprijeti oi! utje"aji!a, pojedina" "e zijeti kao
relatino odojena "jelina. 0o kada ukupni z#roj oi$ snaga nadidje njego kapa"itet
izdrzljiosti i on postane preise u!oran da #i dalje podnosio soju izola"iju iz
koz!i"kog i drustenog o"eana, pojedina" se prepusta. *ada se o"ean o#rusaa u
prazninu njegoe odojenosti preplaljuju"i ga, a on postaje #olestan, lud ili u!ire.
2apa"itet $ra#rosti se ne !oze iz!jeriti u natalnoj te!i i nitko ne !oze do kraja znati
kake su !u snage izdrzljiosti, a jos !anje kake su te snage kod nekoga drugog.
0ezaisno od te oso#ne izdrzljiosti, pritisak !ogu u!anjiti drugi ljudi koji po!azu
pojedin"u da nosi soj teret. (rojni su slu"ajei gdje je netko #io spasen od nesre"e ili
"ak s!rti za$aljuju"i lju#ai drugoga. ,a ipak, taka podrska je istinska 6staka7 i za
oso#u kojoj se po!aze !oze postati uzrok gu#itka sposo#nosti da po!ogne sa!oj se#i.
U kona"ni"i, saki se pojedina" !ora nau"iti da stoji usprano na soji! lastiti!
noga!a.
*radi"ionalno tu!a"enje 6planetarni$ utje"aja7 pretpostalja da u sako! pojedin"u
postoje 6sla#e to"ke7 ili 6"entri7 koji!a odgoaraju polozaji natalni$ planeta. *e sla#e
to"ke su na neki na"in aktiirane tranziti!a. Oa $ipoteza je sustina kronoloske
astrologije. Ona i!a tenden"iju da izolira saki od oi$ tranzita, sto !oze #iti logi"an
postupak ako trazi!o neke odredjene dogadjaje. ,a ipak, dogadjaji koje oako
raz!atra!o neiz#jezno popri!aju nijansu predestiniranosti i rezultati oe !etode !ogu
#iti jednako zastrasuju"i i za astrologa i za klijenta.
2ada neki astrolog pri!ijeti da "e eklipsa pasti na njegoo Sun"e to"no na njego
rodjendan, ili ako konjuk"ija planeta koje su pro"ijenjene kao !ale.i"i radi kadrat s
njegoi! natalni! Sun"e!, tesko !u je da iz#jegne podsjesno!, ako ne i sjesno!
stra$u. :otoo si astrolozi su prije orijenta"ije pre!a $u!anisti"koj astrologiji nau"ili
osnoe astrologije u ko!er"ijalni! knjiga!a i od u"itelja koji su staljali naglasak na
kon"ept 6planetarnog utje"aja7. *aj kon"ept kojeg su pri$atile genera"ije astrologa
opstaje na nesjesno! niou. Iako !oze!o #iti intelektualno priu"eni $u!anisti"koj
astrologiji, na jedno! du#lje! niou ostaje!o oisni o poj!u 6utje"aja7. *ako kada
pri!ijeti!o !o"ne tranzite koji su uostalo! !ani.esta"ija onoga o#jektinog i
konkretnog sto se !oze idjeti na ne#u, osje"a!o i$ ' !a koliko sjesno se trudili
oduprijeti to! doj!u ' kao .atalne i neiz#jezne .eno!ene. .....
0o !oze li doktrina 6planetarni$ utje"aja7 #iti nazana znansteno! ako kod
interpreta"ije tranzita ne uzi!a u o#zir "injeni"e astrono!ije; 5edan tranzit je
astrono!ska pro!jena koja se dogadja na ne#u. *e pro!jene ne!aju nikake direktne
eze s na!a kao pojedin"i!a) oni #i se dogodili "ak i kada ne #ilo ziota na %e!lji.
,risutnost planeta u dato! trenutku u dato! %naku , onako kako je nazna"ena u
9.e!erida!a, !oze se sa!o odnositi na jednu opcenitu tendenciju aze"u za rije!e
prolaska tranzita. Stoga, kako se se planete #ez prestanka kre"u razli"iti! #rzina!a i
tore na ne#u !edjuso#ne odnose, one staraju jedan ko!pleksni 6o#raza"7 u
neprekidno! kretanju koji se !ora tu!a"iti kao cjelina. Iz tog razloga, tenden"ija
sojstena po"etni"i!a, ko!er"ijalni! astroloski! knjiga!a ili "ak #rojni!
pro.esionalni! astrolozi!a, da izoliraju saki aspekt sake planete u tranzitu pre!a
sakoj natalnoj planeti ili aspektu, te i$ prou"aaju odojeno, nikada ne"e dati sliku
prae starnosti.
1u!anisti"ka astrologija inzistira na "injeni"i da nije potre#no s!atrati kako jedan 6los7
tranzit goori o utje"aju neke vanjske snage na "ojeka. Iako astroloska situa"ija !oze
#iti poezana ili sinkrona s neki! dogadjaje! "iji je uzrok anjski 3auto!o#ilska
nesre"a, na"i se u aionu koji je u karu, #iti zrta nekog napada ili izgu#iti posao jer je
poduze"e #ankrotiralo4 ne !ora!o pri$atiti "injeni"u da se astroloska kon.igura"ija
odnosi na situa"iju o kojoj je rije" u njeno! anjsko! aspektu.
1u!anisti"ki astrolog idi tu kon.igura"iju u odnosu na ono sto se dogadja unutar
pojedinca. Vazan je unutarnji odgoor, !a kaka #io anjski dogadjaj. *o"na predik"ija
nije #itna+ #itnije je da se u se#i stori jedan pozitian, $ra#ar i sjesni sta pre!a
iskustu potre#no! za nas lastiti psi$oloski i du$oni razoj. 2aka god #ila anjska
kriza, nju tre#a s$atiti kao neop$odnu .azu razoja. Vanjska situa"ija se ne !oze
pro!ijeniti+ ono sto je azno jest dakle kako se s njo!e suo"aa!o i koje znacenje
dajemo to! iskustu. 5edina istinska slo#oda pojedin"a nalazi se u njegooj !ogu"nosti
da dade soji! kriza!a zna"enje, tj da i$ idi kao put pre!a ispunjenju ili kao izor
#eznadne .rustra"ije i raspada. 0isu planete, nego !i ti koji s!o odgoorni za rezultate
si$ nasi$ ziotni$ #or#i. %ada"a astrologa nije dakle da se postalja kao prorok nego
radije da po!ogne drugi!a da steknu #olje razu!ijeanje sog natalnog poten"ijala i
dosegnu soj najisi rast postaju"i zrela #i"a iz koji$ zra"i Du$.
U $u!anisti"koj astrologiji prou"aaju se tendencije radije nego dogadjaji, ciklicke faze
radije nego to"no de.inirani aspekti.
*ranziti i 2u"e
S o#ziro! da si oni koji su rodjeni na isti dan i!aju otprilike jednaku solarnu te!u,
jedina oso#na pose#na karakteristika natalne te!e "e #iti kriz 1orizonta i /eridijana te
<= 2u"a. Oi kutoi ne oise sa!o o danu i satu rodjenja, nego i o !jestu rodjenja. %#og
toga $u!anisti"ka astrologija s!atra da su 2u"e najazniji .aktor za tu!a"enje
rijednosti pojedin"a.
Od si$ ku"a, ,ra je najsu#jektinija.
%#og toga oso#ni "iklus neke planete po"inje tek kada ta planeta pri put tranzitira
As"endent. Se ono sto se desi prije negoli planeta pri put dotakne As"endent odnosi se
na neku rstu pripre!ne ili 6prenatalne7 .aze koja i!a eze s .unk"ijo! planete. *ek
kada planeta dodje do As"endenta, energije poezane s njo!e po"inju se progresino
iskaziati , na indiidualan na"in, u sud#ini oso#e.
0aj"es"e je /jese" taj koji pri predje As"endent. Oaj tranzit se dogadja toko! pri$
=> dana ziota i izrazaa pri nagojestaj oso#e koja se #udi za soje Se#sto.
Uranu "e !ozda tre#ati >? godine da dotakne As"endent.
0eptun i ,luton se kre"u tako sporo da je !ogu"e da nikad ne dotaknu As"endent toko!
ziota. Stoga "e u slu"aju Urana, 0eptuna i ,lutona oso#ni odgoor na nji$o izazo
zapo"eti tek onda kad dodju do prog kuta u natalu, toko! nji$oog putoanja oko
%odijaka.
*ranziti i 2adranti
Dane Rud$@ar je ustanoio poezanost iz!edju "etiri kadranta natalne te!e i "etiri
godisnja do#a.
As"endent odgoara zi!sko! solsti"iju + 0adir proljetnoj ranodneni"i + Des"endent
ljetno! solsti"iju i /C jesenjoj ranodneni"i. ,laneta koja tranzitira od As". do Des",
pro"i "e dakle A 2u"a koje predstaljaju Sjeernu $e!is.eru te!e. Oo kretanje je
paralelno kretanju Sun"a put Sjeera, od zi!skog do ljetnog solsti"ija. ,laneta se zati!
uspinje pre!a Sredini 0e#a, 5uznoj to"ki $oroskopa, i ra"a se ka As"endentu.
Rud$@ar je dao op"enito zna"enje tranziti!a unutar sakog od oa "etiri kadranta )
<. Zimski Kvadrant 3Intui"ija4 B ,eriod prolaska planete kroz pre tri 2u"e je period
!aksi!alne su#jektinosti. ,oput sje!ena koji se "ini da spaa zi!i , tako i noi i!puls
rodjen iz pret$odnog "iklusa sada kao da spaa. Rast je unutarnji i su#jektini i nista ne
prodire na porsinu. 0o ispod porsine se pripre!aju noa !o", noe sposo#nosti i noi
"iklus sud#ine.
=. Proljetni Kvadrant 3Osje"aj4 B 2ada planeta prodje 0adir i 2u"e IV, V i VI, unutarnji
rad na njenoj .unk"iji se prilagodjaa noi! potre#a!a oso#e i njene sud#ine. *aj rad
sada po"inje pokaziati anjske rezultate. Ono sto je #ilo su#jektino sada postaje
o#jektino, kao sto sje!e koje je zi!i proklijalo u ze!lji, u prolje"e pro#ija an.
C. Ljetni Kvadrant 3Osjet4 B 2ada planeta prolazi kroz 2u"e VII, VIII i ID, noe
sposo#nosti koje su se razile u pret$odno! kadrantu "iklusa tranzita kristaliziraju se
jasno u okolini. Oso#a "e se #olje i #olje s$a"ati ulogu koju ta planeta igra u njenoj
lastitoj oso#nosti. (iti "e sposo#na da sjesno upotrije#i tu .unk"iju kako #i ispunila
soju sud#inu u anjsko! sijetu.
?. Jesenji Kvadrant 3/isao4 B 0akon sto je planeta dotakla /C ona prolazi kroz 2u"e D,
DI i DII. Oo je razdo#lje zete sega onoga sto se lastiti! naporo! sijalo 3ili ne4
toko! pret$odni$ .aza "iklusa. U oo! kadrantu oso#a se suo"aa sa rezultati!a soji$
raniji$ ak"ija, da #i iz nji$ izukla osnoni zna"aj uspje$a ili neuspje$a. 2aki god #ili
plodoi 3pozitini ili negatini4, oni "e odlu"iti o s!jeru idu"eg "iklusa.
Ciklus ziota ) $olisti"ki pristup
,oten"ijal sakog "iklusa je ujetoan oni! sto se dogodilo ili je #ilo realizirano za
rije!e pret$odnog "iklusa. &..
2adrant $oroskopa najise naglasen tranzito! ,lutona ukazuje na podru"je u koje!
se!ir ili drusto najise zahtijevaju od oso#e. On takodjer pokazuje podru"je u koje!
oso#a !oze najzna"ajnije doprinijeti potre#a!a sog re!ena.
Istinski indiidualna upotre#a .unk"ije Urana je nazna"ena godina!a koje oso#a i!a
kada planeta pri put tranzitira neki kut natalne te!e. Ako se Uran npr nalazi u ?. 2u"i,
njego oso#ni "iklus "e zapo"eti tek kada Uran tranzitira Des". U to! slu"aju "e s!isao
ljetnog kadranta #iti pose#no azan za oso#u kao izor Uranoe inspira"ije.
Ciklusi Saturna i 5upitera popri!aju istinski indiidualni zna"aj kada pri put dotaknu
As". Od rodjenja do tog trenutka, oe planete EdjelujuE u o#liku nasljedni$, o#iteljski$ ili
drusteni$ utje"aja na rast pojedin"a.
5upiter i Saturn #i tre#alo prou"aati u nji$oo! !edjuodnosu , o#ratiti paznju na to gdje
u natalnoj te!i padaju konjunk"ije, kadrati ili opozi"ije 5upitera'Saturna u tranzitu.
2onjunk"ije su naro"ito azan klju" za razu!ijeanje osnonog !otia u odnosu oso#e
pre!a njenoj drustenoj i na"ionalnoj sud#ini.
...
Astrolog takodjer tre#a prou"iti "ikluse "oroa i eklipsi, kao i ponaljane retrogradne
"ikluse #rzi$ planeta) /erkura, Venere i /arsa.
Se to dio je "ikli"kog pro"ata #i"a u odnosu na tranzite.
-A2*OR :ODIS*A
:odine su posuda u koju se s!jestaju doziljena iskusta.
Isti dogadjaj i!at "e druga"ije zna"enje s o#ziro! na to koliko je godina i!ao "ojek kad
!u se on dogodio. Uz!i!o npr slu"aj nekoga tko je slu"ajno zaklju"an u kupaoni"i. Ako
je to dijete od = godine, to !oze #iti trau!ati"ni doziljaj, dok "e odrasla oso#a to
dozijeti kao nesto s!ijesno, ili kao gnjaazu.
Iako e"i #roj astrologa s$a"a, #are! teoretski, da se progresije i tranziti !oraju prou"iti
zaisno od godista konzultanta, u starnosti kod interpreta"ije natalne te!e "esto
zane!aruju .aktor godina i tu!a"e te!u onako kako su je nau"ili, odnosno !etodo!
6ku$injskog re"epta7+ naprosto je ne znaju interpretirati s o#ziro! na godiste.
OSNOVNA ASTROLOSKA PODUDARANJA S FAKTOROM GODINA
F. godina Rastu"i kadrat Saturna na njego natalni polozaj
<=. godina ,ri poratak 5upitera na natalni polozaj
<?. godina Opozi"ija Saturna na natalni Saturn
<G. godina 0oi "iklus "oroa 3po"etak4
=<. godina ,adaju"i kadrat Saturna na natalni Saturn
=?. godina Drugi poratak 5upitera na natalni polozaj
=F. godina ,oratak progresinog /jese"a na natalni polozaj
=>. godina *rigon Urana na natalni Uran B Inerzija lunarni$ "oroa
=G. godina ,oratak Saturna na natalni polozaj
CH. godina ,onaljanje natalnog aspekta Sun"e'/jese" u progresiji B
Opozi"ija 5upitera na natalni 5upiter
CA. godina Drugi rastu"i kadrat Saturna B C.poratak 5upitera na
natalni polozaj
C>. godina =. "iklus "oroa 3po"etak4
?=. godina Opozi"ija Urana na natalni Uran B Rastu"i kadrat 0eptuna
na natalni 0eptun B Opozi"ija 5upitera na natalni 5upiter
??. godina =. opozi"ija Saturna na natalni Saturn
?F. godina Inerzija polozaja natalni$ "oroa
?>. godina ?.poratak 5upitera na natalni polozaj
I<. godina = rastu"i kadrat Saturna na natalni Saturn
II. godina =. poratak progresinog /jese"a na natalni polozaj
IA. godina ,adaju"i trigon Urana na natalni Uran B ,o"etak ?. "iklusa
"oroa
IG'AH. god. =. poratak Saturna na natalni polozaj B I. poratak
5upitera na natalni polozaj B Rastu"i kadrat ,lutona na
natalni ,luton B =. ponaljanje natalnog aspekta Sun"a'
/jese", po progresija!a
AC. godina ,adaju"i kadrat Urana na natalni polozaj
AI. godina Inerzija polozaja !jese"ei$ "oroa
AA. godina C.rastu"i kadrat Saturna na njego natalni polozaj
F=. godina A. poratak 5upitera na njego natalni polozaj
FI. godina ,o"etak I. "iklusa "oroa B C. opozi"ija Saturna na
njego natalni polozaj
>H. godina C. padaju"i kadrat Saturna na njego natalni polozaj
>='>C. god. C. poratak progresinog /jese"a na njego natalni
polozaj
>?. godina ,oratak Urana na njego natalni polozaj B F.poratak
5upitera na natalni polozaj B Inerzija polozaja !jese"ei$
"oroa
S9D/O:ODIS05I CI2JUS
Saka godina u sed!ogodisnje! "iklusu i!a soje lastito zna"enje i daje pose#an
izrazaj periodu u kojeg padne. ,o"etak godine je ne"iji rodjendan i traje se do idu"eg
rodjendana. :lani tranziti i progresije ne raz!atraju se sa!o za "ita period unutar
kojeg se pojaljuju nego takodjer i u odnosu na oso#itosti pro!atrane godine.
Prva godina 3ra"una se od rodjenja te od rodjendana 7 !" #! #$ %& "# "' &( (% 7),
itd4
Razoj oso#e u sako! "iklusu od F godina zapo"inje noi! i!pulso! proizisli! iz
onoga sto se dogodilo u posljednjoj godini pret$odnog perioda. O#i"no taj i!puls nije
od!a$ jasan, !ada !oze proizi"i iz sasi! konkretnog dogadjaja. Cesto je oa godina
naro"ito nejasna, nesigurna i puna e!otine kon.uzije. Razoj zapo"inje iznutra, i to
podsjesno. Cojek se osje"a kao da je ni na ne#u ni na ze!lji. U odredjeni!
slu"ajei!a dolazi do poja"ane i!pulzinosti, eksperi!entiranja i intenzine e!otinosti
koji ponekad nose u se#i osje"aj oslo#odjenja i noog po"etka.
Druga godina 3zapo"inje sa rodjendani!a) ! $ !& ## #' %( "% &) &7 (" 7!, itd4
*oko! oe godine, noi i!puls i noi tok sud#ine !ogu ozna"iti noi praa" u ziotu
oso#e te pro!ijeniti njene te!eljne osje"aje. S druge strane, ono sto dolazi !oze nai"i na
gole!i otpor u o#liku stra$oa, sje"anja i so"ijalne iner"ije. Ono sto se razilo u
pret$odno! "iklusu od F godina !oze se suprotstaiti noo! pra"u kojeg se zeli
slijediti, ili pak noi i!puls !ora se#i na"i put koji se korak po korak nastalja na ono sto
je #ilo. /ogu"e su psi$i"ke krize ili .inan"ijski i drusteni pro#le!i. Oso#a !oze #iti
prisiljena donijeti neke azne odluke.
Treca godina 3zapo"inje sa rodjendani!a) # ' !( #% %) %7 "" &! &$ (& 7#, itd4
0oi pokusaj popri!a jasnu .or!u. O#i"no i!a!o predodz#u sto na! ziot sljede"e
nudi. Oo #i tre#ala #iti godina ak"ije i konkretni$ poduzi!anja !ada se "ojek !oze
osje"ati usa!ljeno + noi ideali se "ine neostarii a oso#ne !ogu"nosti neadekatne.
Cesto se taj !anjak !etode i prikladni$ na"ina osje"a na gorak na"in + pa ipak, oso#u
nesto du#oko gura naprijed, !akar to #io sa!o osje"aj, ira"ionalni entuzijaza! ili osje"aj
prirzenosti.
Prva trecina ciklusa (3 i pol godine pokazuje unutarnji razvoj s naglaskom na
!KT"#$%&T' pokusaj da se (%)L"*" novi impuls nastao u +, godini te nalazenje nacina
da se taj impuls P-%#.D. ( DJ.L%,
Cetvrta godina 3zapo"inje s rodjendani!a % !) !7 #" %! %$ "& &# &' (( 7%, itd4
Sada #i noa tenden"ija e" tre#ala #iti ugradjena u konkretne aktinosti. Otkriaju se
noe !ogu"nosti+ nailazi se na noe drustene i oso#ne pro#le!e. Oo #i tre#ala #iti
godina #or#e, suko#a i rlo "esto intenzinog rada, ali takodjer i du$onog sazrijeanja +
ina"e se "ojek #ezoljno prepusta stari! s$e!a!a. O#i"no se naprai B ili se osje"a
prisiljeni! napraiti B odredjeni iz#or, sjesni ili nesjesni, oso#ni ili drusteni. Oo se
!oze dogoditi to"no na sredini sed!ogodisnjeg perioda 3C i pol godine, trenutak
prekretni"e unutar "iklusa4 ali i ne !ora.
Peta godina 3zapo"inje s rodjendani!a " !! !$ #& %# %' "( &% () 7", itd4
Oo je "esto godina !aksi!alnog sa!oizrazaanja, trenutak u koje! se otkria
do!inantna nota "itaog "iklusa, godina pro"ata i sjesnog razoja u grani"a!a onoga
sto je ostareno ili za!isljeno toko! tre"e godine. O#i"no se u oo! trenutku ostaruje
kontakt s oni! najisi! u lastitoj prirodi do kojeg se !oze doprijeti u oo!
sed!ogodisnje! "iklusu. /ogu"e je da oso#a pronadje nekog 6u"itelja7, odi"a, anjsku
po!o" ili da sa!a postane odi". U najgore! slu"aju oo je godina unistenja nada )
prelast 6!aterije7 tj ljudske prirode nad du$o!.
&esta godina 3zapo"inje s rodjendani!a & !# !' #( %% ") "7 &" (! 7&, itd4
Oo !oze #iti godina r$un"a i donosenja plodoa, no osje"a se i potre#a za izjesno!
zrto! + !ozda odustajanje od dragi$ ideala i oso#ni$ kontakata. ,otre#no je raziti
suosje"anje i razu!ijeanje da #i se !oglo suo"iti s du#oki! i "esto tragi"ni!
iskusti!a, nezadooljsti!a, i stalni! osje"aje! .rustra"ije koji se !oze pojaiti "ak i
usred o"iglednog uspje$a i sre"e. *re#alo #i pokusati "ijeniti stupanj lastitog uspje$a ili
neuspje$a, te u naj#olje! slu"aju #iti spre!an uloziti napor da #i se ostarilo nesto noo
u #udu"nosti.
&edma godina 3zapo"inje s rodjendani!a ( !% #) #7 %" "! "$ && (# 7(, itd4
:odina'sje!e. ,eriod se priodi kraju i osje"a se potre#a za noi! rijednosti!a i noi!
razoje! sud#ine ili karaktera B ponekad s naglaseni! intenziteto!. Oo #i tre#ao #iti
period zete i prosjetljenja. U !nogi! slu"ajei!a preladaaju negatini .aktori+
potre#a i nada za ne"i! noi! ja"i su od sretnog dorsenja .aze koja zarsaa. Ipak,
uprao dorsenje stare .aze je ono sto stara nou. *a!o gdje je u!jesto ispunjenja
.rustra"ija ili osje"aj nedostatnosti pred o#iteljski! i drusteni! pritis"i!a, "ojek 6api
#ogu7 !ole"i za ispunjenje soje potre#e i nade u noi po"etak. U sako! slu"aju, oa
sed!a godina je sje!e koje "e se razijati u idu"e! "iklusu+ o#e"anje noog po"etka za
kojeg se !oze!o pripre!iti s pojerenje!.
Druga polovina ciklusa (od 3, i pol do /,godine oznacava vanjski razvoj i stavlja
naglasak na rast &#"J.&T", %vdje 0i tre0alo pokusati izraziti #-"J.D$%&T" i sve ono
sto oso0i Z$!*"1 putem ideja ili aktivnosti unutar grupe,
/59S9C9VI CVOROVI U 0A*AJ0O/ 1OROS2O,U
Uz!e!o li za po"etak jednog "iklusa !jese"ei$ "oroa trenutak kada Sjeerni "or
pada na natalni ASC 3a 5uzni "or na D9S4 tada "e Sjeerni "or pro"i kroz 2u"e
<=,<<,<H i do"i do D9S preko 2u"a G,> i F, deet godina poslije. *ako "e npr Sjeerni
"or, dok #ude u <=.ku"i natalne karte, zaprao #iti u sojoj lastitoj <. ku"i i odnositi se
na po"etak noe .aze integra"ije oso#nosti.
2ada Sjeerni "or prolazi $e!is.ero! iznad natalnog 1orizonta, on prolazi kroz soji$
pri$ A ku"a. U to! periodu oso#nost "e se razijati pod stalno! unutarnjo! prisilo! a
drusteni ziot je prepusten negatino'pasini! snaga!a sud#ine.
2ada Sjeerni "or dolazi do D9SC i krene ispod natalnog 1orizonta, drusteni ziot "e
od oso#e za$tijeati dodatni napor, a unutarnji ziot "e postati gotoo !akinalan tj
pasian.
Oaj "iklus, kao i retrogradne periode kretanja planeta, tre#a idjeti kao nesto sto se
odnosi na praa" suprotan od uo#i"ajenog toka ziotni$ aktinosti i instinktinog
ponasanja.
Tranziti *+oro+a ,o k-*a.a
Sjeverni cvor u svojoj 1, a natalnoj 12. kuci
Juzni cvor u svojoj 7, a natalnoj 6. kuci
(ez o#zira na do# u kojoj po"inje "iklus "oroa , taj period ziota odgoara noo!
po"etku. ,onekad "e, oisno o pret$odno! "iklusu i njegoo! uspje$u, suo"aanje sa
sojo! sud#ino! izazati du$onu krizu. Vanjski rezultati te krize "e se !ani.estirati
!nogo kasnije, kada 5uzni "or dodje na ASC. *oko! oog perioda napredak onoga u
sto s!o ulozili trud pokazat "e se kroz <. ku"u, dok "e F. pokazati gdje s!o postupili
slijede"i liniju !anjeg otpora, ponasaju"i se u skladu sa stari! i utrdjeni! naika!a. U
najgore! slu"aju "e!o #rigu za soj ziot prepustiti soji! suradni"i!a ili nekoj
zestokoj lju#anoj zudnji, riskiraju"i da izgu#i!o soj identitet u partneroo!.
2o!pleksi iz proslosti, starni ili iz!isljeni, iskrsnut "e u lju#ani! odnosi!a, a u
drusteni! o#eza!a "e stari o#ras"i ponasanja poeziati oso#u s proslos"u.
Sjeverni cvor u svojoj 2, a natalnoj 11. kuci
Juzni cvor u svojoj 8, a natalnoj 5. kuci
Sada je trenutak da se upotrije#i lastita !o" na noi na"in, i da se pazljiije pro"ijeni
kako oso#ne i kolektine naike utje"u na ostarianje oso#ni$ "iljea. Jinija !anjeg
otpora odje je preeliko oslanjanje na tudje resurse, naro"ito na one soji$ #liznji$.
Sjeverni cvor u svojoj 3, a natalnoj 10. kuci
Juzni cvor u svojoj 9, a natalnoj 4. kuci
Oaj polozaj "oroa za$tijea intelektualni napor da #i "ojek #io sposo#niji u$atiti se
ukosta" s pro#le!i!a soje okoline, i da #i to u"inio na prakti"niji i e.ikasniji na"in.
*re#alo #i napraiti zaokret i po"eti tu!a"iti stari na na"in druk"iji od dotadasnjeg, te se
po"eti sa!ostalno prilagodjaati sakodneni! ujeti!a. Jinija !anjeg otpora je ako se
odlu"i ostati u sijetu apstraktni$ prin"ipa ili !eta.izi"ki$ ideja. Odje se trazi pri!jena tj
ostarianje lastiti$ ideja u praksi.
Sjeverni cvor u svojoj 4, a natalnoj 9. kuci
Juzni cvor u svojoj 10, a natalnoj 3. kuci
0a ooj to""i sud#ina trazi od pojedin"a da ulozi napor u soj o#iteljski ziot radije nego
da se trudi u"rstiti polozaj u drustu. Odje "e se !o" storiti unutar "etiri zida i u
lastiti! osje"aji!a + uo#i"ajene pro.esionalne naike !ozda su razlog zane!arianja
soji$ korijena i unutarnjeg ziota. *renutak je da se istore!eno raziju lastita
oso#nost i staralasto, te da se po"ne ponasati u skladu s lastiti! du#oki! potre#a!a i
rijednosti!a. Ako se to ne u"ini sada, kasnije "e z#og oog propusta patiti pro.esionalni
ziot.
Sjeverni cvor u svojoj 5, a natalnoj 8. kuci
Juzni cvor u svojoj 11, a natalnoj 2. kuci
,eriod koji trazi ulaganje napora na lastito kreatino sa!oizrazaanje. Jinija !anjeg
otpora je oisnost o !isljenju e"ine. :u#e"i se u ideali!a grupe, "ojek riskira da
izgu#i soju starala"ku ini"ijatiu. Da #i se iz#jegla odgoornost razoja lastite
kreatinosti, !ogu"e je ezianje za neko op"e do#ro. ,rijateljsko okruzenje i drustene
aktinosti !ogu ugusiti entuzijaza! lastitog izrazaanja koji se odje trazi. ,otre#no je
osloniti se na lastiti sud radije nego na sud prijatelja + a ako se ipak poeze!o s neko!
grupo! ili organiza"ijo! potre#no je da to u"ini!o kao odja. :lana prepreka razoju
lastite kreatinosti je e!otina .rustra"ija z#og neuspje$a iz proslosti i nju tre#a iz#je"i
pod saku "ijenu.
Sjeverni cvor u svojoj 6, a natalnoj 7. kuci
Juzni cvor u svojoj 12, a natalnoj 1. kuci
Oe dije ku"e predstaljaju zarsnu .azu "iklusa oso#nog razoja kao i "iklusa
drustene aktinosti. Sada tre#a raziti noe te$nike u ziotu. 0aglasak je na zelji za
sluzenje!, i ona se izrazaa kroz pose"enost neko! idealu, op"e! do#ru, ili odji.
Odje se lako postaje zaokupljen so#o!, te se .izi"ki, e!otino i du$ono pola"i od
sijeta. ,onekad se u oo! periodu dorsaa ono sto je ostalo nedorseno za rije!e
deetogodisnjeg "iklusa drustene aktinosti i to trazi lastito preispitianje i noi na"in
prilagod#e lastite oso#nosti potre#a!a drusta. *rans.or!a"ijska kriza !oze izazati
zdrastene pro#le!e.
Sjeverni cvor u svojoj 7, a natalnoj 6.kuci
Juzni cvor u svojoj 1, a natalnoj 12. kuci
,o"etak noog perioda od deet godina ekstroertirane aktinosti, koja je sojsto
sakog prolaska kroz sed!u ku"u. Odje #is!o tre#ali po"eti raditi na razoju odnosa s
drugi!a. Vlastita sposo#nost suradjianja je staljena na kusnju i ise "e se nau"iti o se#i
kroz iskusto !edjuljudski$ odnosa nego kroz introspek"iju i !edita"iju. U najgore!
slu"aju "ojek "e proji"irati se#e i soje zelje na druge, nadi!aju"i se od ponosa i
prezauzet raz!isljanje! o lastiti! "iljei!a i kaliteta!a. ,otre#no je iza"i !edju
sijet, susretati se slo#odno s ljudi!a i #iti otoren radije nego #iti zaokupljen
egoisti"ki! raz!atranji!a. Jinija !anjeg otpora je u lastito! ogledalu.
Sjeverni cvor u svojoj 8, a natalnoj 5. kuci
Juzni cvor u svojoj 2, a natalnoj 11. kuci
,eriod za naglasaanje rijednosti koje !oze!o podijeliti s drugi!a. Razoj lastiti$
rijednosti, kao i opipljii$ prednosti, #iti "e rezultat ulozeni$ napora ili proziljenog
inti!nog iskusta. Jinija !anjeg otpora sastoji se u rasipanju lastiti$ resursa ili
nasilno! pokusaju proji"iranja soji$ rijednosti na partnera. ,ostoji !ogu"nost oso#ne
regenera"ije, ali ona se !ora ostariti kroz odnos i kroz !ogu"nost da se osjete tudje
potre#e i da se na nji$ odgoori.
Sjeverni cvor u svojoj 9, a natalnoj 4. kuci
Juzni cvor u svojoj 3, a natalnoj 10. kuci
,otre#a da se !entalni! naporo! nadidju sitni pro#e!i sakodnenog ziota. Usajanje
noi$ ideja, #ilo putoanji!a #ilo prou"aanje! .ilozo.ije ili religije, !oze po!o"i da se
izadje iz za"aranog kruga sakodneni$ pro#le!a, istore!eno pro!jeno! ponasanja
kao i pro!jeno! raz!isljanja. 0oi pogled !oze dati noi s!isao sakodneni"i. %a
rije!e oog tranzita tre#alo #i potraziti noe na"ine integriranja proslog i sadasnjeg,
poznatog i nepoznatog. Jinija !anjeg otpora lezat "e u rasipanju radije nego u
us!jeraanju soji$ pokusaja u jedno! odredjeno! pra"u.
Sjeverni cvor u svojoj 10, a natalnoj 3. kuci
Juzni cvor u svojoj 4, a natalnoj 9. kuci
Odje je naglasena suprotnost iz!edju o#iteljskog i pro.esionalnog ziota, li"a kojeg
pokazuje!o ku"i i u janosti. U to! slu"aju, jani sektor je prikladan kanal za lastitu
integra"iju te polje aktinosti na koje se tre#a!o potrositi do kraja. Sada ne #is!o tre#ali
#iti pretjerano uzne!ireni z#og lastiti$ osje"aja+ radije nego da se pou"e!o u se#e
tre#ali #is!o us!jeriti soju energiju na an , raziti soje drustene i pro.esionalne
sposo#nosti kako #is!o odigrali zna"ajnu ulogu u jano! ziotu. Oaj tranzit je naro"ito
azan u oo! "iklusu. On teoretski pokazuje konkretne rezultate sega onoga sto s!o
pokusaali posti"i otkako je Sjeerni "or presao As" prije <? ili <I godina.
Sjeverni cvor u svojoj 11, a natalnoj 2. kuci
Juzni cvor u svojoj 5, a natalnoj 8. kuci
U ooj 2u"i Ideala !o" koja odi sa!oostarenju radja se u podru"ju $u!anitariz!a i
so"io'!isti"ne aktinosti. Odje s!o na oaj ili onaj na"in staljeni na oprez pred
#udu"nos"u i okrenuti du$ono!, drusteno! ili kulturolosko!, odnosno radu na
pro!jena!a postoje"i$ ujeta i struktura.
Jinija !anjeg otpora sastoji se u to!e da slijedi!o soje zelje i da sa!i se#e preoz#iljno
s$a"a!o) da nastai!o s rado! na se#i na jedan egoisti"an na"in. Sada je naproti
trenutak da se se lastite sposo#nosti stae na raspolaganje drustu. Stoga je !ogu"e da
"e!o !orati uloziti gole! napor da #is!o otkrili tko su na! prai prijatelji i da #i s
nji!a radili za ideale koji su na! od oso#ne aznosti.
Sjeverni cvor u svojoj 12, a natalnoj 1. kuci
Juzni cvor u svojoj 6, a natalnoj 7. kuci
Oo je zarsna .aza "iklusa "oroa. Sada se gleda koliko s!o postali gospodari lastite
olje. ,onekad kar!a, nedorseni posloi ili drusteni rezultati iz pret$odni$ deet
godina !ogu izazati krizu, #ilo oso#nu ili drustenu. Sa!opro!atranje! #i tre#ali
prona"i s!isao i istinsku rijednost sega onoga sto s!o napraili, osje"ali ili !islili od
po"etka sa!og "iklusa.
Razu!ijeanje! te rijednosti 3"ak i ako zaklju"i!o da je negatina4 #iti "e!o u stanju
okrenuti se noo! "iklusu sa jasno! sijes"u o to!e sto #is!o tre#ali napraiti, a sto ne.
Jinija !anjeg otpora odje je predstaljena 5uzni! "oro! u A. ku"i ) ukoliko se ne
oslo#odi!o naika ste"eni$ kroz prirzenost idealu ili oso#no! pra"u iz zarsenog
"iklusa, ne"e!o !o"i ispuniti gore naedenu zada"u.
/IKLUSI 0KLIPSI
9klipse 3po!ra"enja4 su u pro! redu trenu"i izrazite naglasenosti "iklusa lunarni$
"oroa.
One nastaju kada se ,uni ili /ladi /jese" dogode na isto! stupnju ili pored istog stupnja
Sjeernog iKili 5uznog "ora. /jese"ei "oroi predstaljaju sintezu solarni$ i lunarni$
.aktora u ljudskoj sijesti+ eklipsa dakle si!#olizira po!ra"enje jednog od oi$ .aktora.
*o je si!#oli"ni suko# iz!edju LAndjela Sun"a6 i L:ospodara /jese"a6 koji upraljaju
proslos"u "oje"ansta.
9klipse nastaju kada /ladi !jese" pada unutar <>M zodija"ke longitude s jedne i druge
strane Sjeernog ili 5uznog "ora. *ako je saki "or unutar jednog zodija"kog podru"ja
od CAM na ko!e !oze do"i do solarni$ eklipsi. 2ako Sun"u tre#a CF dana da predje oa
podru"ja, a /jese"u =G i pol dana od jednog do drugog /ladjaka, iz toga proizlazi da #i
sake godine tre#alo do"i do jedne solarne eklipse na sako! "oru. /axi!alni #roj
eklipsi u jednoj godini 8 I, sto se desaa otprilike saka tri stolje"a. %adnji put se to
dogodilo <GCI. godine.
Junarni "oroi napreduju otprilike C !inute na dan, a ukupni "ilus traje <>,A godina. S
o#ziro! da je kretanje "oroa u zodijaku retrogradno, nji$oa zodija"ka longituda se
stalno u!anjuje. Sun"e dakle stize na 5uzni i Sjeerni "or sake godine se ranije.
/ladi /jese" se nadje u isto! danu na isto! stupnju %odijaka saki$ <G godina, ali
rijetko dolazi do po!ra"enja jer "iklus "oroa traje kra"e od toga.
Saki$ G ili <H godina ponalja se 6sezona eklipsi7 koja dodiruje iste natalne planete,
po"esi od prog kontakta s nji!a. U indiidualni! natalni! te!a!a "iklus tranzita
"oroa 3pored koji$ se ne!inono dogadjaju eklipse4 najjerojatnije je zna"ajniji od
sa!i$ eklipsi. 9klipse takodjer naglasaaju 2u"u u kojoj dodiruju natalne planete+ to
naglasaanje u e"ini slu"ajea pokazuje da se pojedina" !oze ise ili !anje dra!ati"no
na"i usred dogadjaja u sojoj regiji ili so! kolektiu.
/jese"ee eklipse nastaju kada ,uni /jese" 3%e!lja iz!edju Sun"a i /jese"a4 padne u
podru"je ok oko <=M i pol s jedne i s druge strane 5uznog ili Sjeernog "ora. Sake
godine = puta u periodu od =A dana !oze i ne !ora do"i do !jese"ee eklipse. ,ostoje
dakle dije prilike za eklipse godisnje) kada je Sun"e pored 5uznog i kada je pored
Sjeernog "ora. U ti! trenu"i!a je !ogu"a solarna ili lunarna ekiplsa, ili o#je.
9klipse na 5uzno! "oru tu!a"e se druga"ije od oni$ na Sjeerno!.
&olarna eklipsa na Juznom cvoru 8 do!ina"ija lunarni$ ele!enata, poja"ane potre#e ega,
trazenje oso#nog interesa, oportuniza!, egoiza!, naglasenost emotivnih potre0a
nastalih u proslosti,
&olarna eklipsa na &jevernom cvoru 8 /jese" pasini .aktor+ poja"ana olja, naglasenost
sun"ei$ "iljea, ak"ija. Oso#a !oze zauzeti odlu"ni sta pre!a ne"e!u sto se dogadja u
njeno! drustu tj regiji.
Op"e je prailo da kada /jese" ili neka planeta dotaknu Sjeerni "or, one i!aju
naro"ito jaku !o" proji"iranja i ekstroerzije, dok su na 5uzno! "oru ise introertirane
i re"eptine.
2ako /jese" predstalja proslost a Sun"e sadasnjost, za rije!e solarne eklipse proslost
"e nastojati za!ra"iti sadasnjost, a za rije!e lunarne sadasnjost "e #iti ta koja nastoji
iz#risati proslost.
1u!anisti"ka astrologija ne pokusaa predidjeti dogadjaje+ ona pokusaa po!o"i
pojedin"u da se#e #olje razu!ije i da osjeti, u astroloski! "iklusi!a, rit!i"ko odijanje
op"eg "ilja sog ziota i njegoo zna"enje.
U to! s!islu eklipse ozna"aaju intenzina suo"aanja sa si! oni! sto se u ljudskoj
prirodi protii du$ono! razoju i sto drzi pojedin"a pod stakleni! zono!, !a kako
udo#no i sretno ono #ilo.
S o#ziro! da za eklipsi pojedina" nije sklon to!e da po"isti ograni"aaju"e .aktore, taj
period !oze u nje!u prouzro"iti teske napetosti.
/ogu"e je da se "ojek lakse i konstruktinije nosi sa !jese"ei! nego sa sun"ei!
eklipsa!a. 0o astrolog uijek !ora znati da eklipse koje ne padaju na azne to"ke
natalne te!e, najjerojatnije ne"e izazati jake pore!e"aje u "ojeku.
2orisno je prou"aati !jese"ne kontakte /ladog !jese"a s natalno! te!o!, ako zna!o
da "e se saki kontakt ponoiti nakon <G godina. Oi /ladja"i ozna"it "e prilike za noe
po"etke u upotre#i onog ele!enta kojeg dodiruju u natalnoj te!i. Staise, saki noi
po"etak !ora #iti poezan sa sli"ni! kontakto! od prije <G godina jer je ujetoan oni!
sto sa! tada radili i pokusaali.
/IKLUS SUN/A
Ciklusi Sun"a pokazat "e na koji "e na"in anjski ujeti po!o"i ili od!o"i napore oso#e
u njeni! godisnji! pokusaji!a ispunjaanja solarnog ziotnog "ilja.
2ada Sun"e u tranzitu prelazi sake godine preko nekog 2uta te!e, to je trenutak da se
poja"a upotre#a psi$oloske .unk"ije ezane za taj 2ut i pripadaju"i !u kadrant)
ASC i <. kadrant staljaju naglasak na "ntuiciju i se pokusaje produ#ljianja sijesti o
se#i.
2ada Sun"e prelazi na 0adir i =. kadrant, najdu#lji aspekti lastite prirode koji su
naglaseni su %sjecaji i si pokusaji nji$oog izrazaanja.
2ada dodje na D9S i dok napreduje kroz C. kadrant, Sun"e sti!ulira oso#nu sposo#nost
%sjetilnog iskusta i istore!eno tjera na razoj per"ep"ije produ#ljeni! kontakti!a s
ljudi!a i o#jektini! anjski! sijeto!.
2ada Sun"e dodiruje sredinu ne#a 3/C4 i tranzitira ?. kadrant, naglaseni su sposo#nost
2isljenja i napori da se na zna"ajniji na"in u"rsti u drustu i postane njego dio.
/IKLUSI MJ0S0/A
/jese" predstalja ponaljani, gotoo auto!atski na"in na koji u sakodneno! ziotu
reagira!o na izazoe i utje"aje okoline.
On pokazuje nas oportuniza!, ko!pro!ise koje s!o spre!ni napraiti kako #is!o
izukli ono naj#olje iz okolnosti, ili kako #is!o odrzali tjelesnu i osje"ajnu sre"u i
udo#nost.
Sakog !jese"a, /jese" se ra"a na soj natalni polozaj i naglasaa natalne sklonosti.
Dakle ako se pokusaa!o oslo#oditi ko!pulzini$ naika, dani kada /jese" prolazi kroz
soj natalni znak pruzaju priliku za to, sa!o ako s!o toga sjesni. Ako s!o odlu"ni
nesto poduzeti u ezi toga, !oze!o iskoristiti naglasak sto ga /jese" u tranzitu stalja
na uo#i"ajene s$e!e natalnog /jese"a da #is!o i$ se oslo#odili i idjeli koji je #io
razlog izjesni$ odgoora i staoa.
/jese" je instrument solarne sud#ine ili #i to #are! tre#ao #iti, a naj"es"e ozna"aa
ele!ente koje #i tre#alo preazi"i ili trans.or!irati prije nego uz!ogne!o istinski zijeti
u skladu sa solarni! o#e"anji!a.
Uo#i"ajene naike pojedin"a !ogu #iti do!inantne na tri razli"ita nioa) na niou
aktinosti, osje"aja ili !isli+ oni astroloski odgoaraju 2ardinalni!, -iksni! i
,ro!jenjii! znakoi!a.
K!"#$%$# &J'S'(
Ako se natalni /jese" nalazi u neko! kardinalno! znaku, "ojek i!a tenden"iju da
uijek jednako reagira na uo#i"ajene izazoe ziota. *aki ljudi su ini"ijatori ak"ija.
MJ0S0/ U OVNU1
Onaj tko i!a natalni /jese" u Onu reagirat "e iz sog osje"aja nesigurnosti. Reak"ije
oe oso#e o#i"no proizlaze iz trenutni$ e!o"ija i raspolozenja. One se stalno !ijenjaju+
tako drugi !ogu jeroati da se na oaku oso#u ne !oze ra"unati. 0jezina glana
ziotna preokupa"ija) #iti pri. Ona se pokusaa ponasati tako da je si pri!ijete. U
katastro.a!a zadrzaa sa#ranost+ takodjer da #i se osjetila zio!, trazi prookantne
situa"ije i neprekidna uz#udjenja.
MJ0S0/ U RAKU
Oa "e oso#a ograni"iti polje soji$ aktinosti na to"no odredjenu s.eru i unutar tako
utrdjeni$ grani"a izraziti "ijelu ljesti"u i #ogatsto soji$ e!o"ija. Ona sudi stari i
ljude pre!a so! te!pera!entu i s o#ziro! na njeno oso#no iskusto. I!at "e stoga
poneke tesko"e u suo"aanju sa situa"ija!a koje nadilaze grani"e njenog iskusta.
Iskusta iz djetinjsta, naro"ito odnos s !ajko!, !ogu #iti izor reak"ija koje "e se
ponaljati "ita ziot. Sje"anje na e!otine porede u nji!a ostaje zio, i ono !oze
odesti u su!ornost i sa!osazaljenje. /jese" u raku se takodjer !oze pokazati
suosje"ajni!.
/J0S0/ U VAGI
5aka zelja za drusteni! priznanje! odi u ekstre!nu osjetljiost na !isljenja drugi$.
Oso#a je sigurna da je drusto prosudjuje pre!a isti! kriteriji!a drusteni$ rijednosti ,
ideala i standarda pre!a koji!a ona sa!a prosudjuje druge. 2ako se osje"a prosudjiana
od strane grupe kojoj pripada, ona razija jak osje"aj za klasu se dok ne postane
oportunist u so! iz#oru prijatelja i suradnika. /jese" aga prije sega zeli da se #ude
ugodno , sar!antno . Ona !rzi prostote i tesko se suo"aa sa gru#i! starnosti!a
ziota. %#og toga "e se potruditi da #ude okruzena lijepi! stari!a i ljudi!a i "ak "e
proji"irati na nji$ soje ideale.
MJ0S0/ U JAR/U
Oso#a s oi! polozaje! /jese"a neprestano "e traziti da se oprada pred drusto!,
truditi se da zasluzi odo#raanje i pokaziati da je rijedna toga da #ude oljena. U
osnoi te nesigurnosti postoji osje"aj da nije ni oljena ni zeljena, koji potje"e iz
djetinjsta,. 2ao suprotnost ti! osje"aji!a e!otine nesigurnosti, oa "e oso#a traziti da
postigne konkretni o#lik drustene !o"i + ona !oze koristiti soj polozaj ili prirzenost
oni$ koji je ole za postizanje lastiti$ "iljea. 0jena joj se sud#ina "ini o"ito!, i ona
!oze zrtoati #ilo sto i #ilo koga za postizanje onoga sto zeli, jer u njeni! o"i!a "ilj
opradaa sredsto. *esko "e raditi i !oze na za"udju"uju"i na"in reagirati na krize.
Iznad sega oso#a /jese"5ara" zeli osjetiti da je potre#na i se "e napraiti sto je u
njenoj !o"i kako #i ujerila druge da i! je ono sto ona radi neop$odno.
OSO2N0 PLAN0T03 M0RKUR V0N0RA I MARS
%a $u!anisti"ke astrologe, %e!lja predstalja 3si!#olizira4 ljudsko #i"e.
-eno!eni retrograda"ije planeta su zaprao opti"ka arka. U #iti planete uop"e ne idu
unatrag + !i i$ sa!o tako idi!o za$aljuju"i polozaju %e!lje u to! trenutku.
Iz!edju %e!lje i Sun"a su dije planete) enera i !erkur.
*o su tz 6unutrasnje planete7 koje se odnose na unutarnji ziot "ojeka, e!otini
3Venera4 i !entalni 3/erkur4.
Ako gleda!o pre!a an, najudaljeniji! grani"a!a solarnog siste!a, pra planeta koju
idi!o je /ars. %ato je on poezan s !o"i ini"ijatie tj na"ino! na koji poduzi!a!o
stari i ispoljaa!o soju energiju.
INVOLUTIVNO40VOLUTIVNI TOK
U sojoj knjizi 6,rakti"iranje astrologije7 D.Rud$@ar goori o jedno! toku, pli!i, u
"irkuliranju energija unutar solarnog siste!a. U skladu s ti!, se planete dostruko
"irkuliraju+ pro ezane uz soju progresinu eksterioriza"iju solarne energije, od Sun"a
pre!a Saturnu, a zati! uz progresini eolutini poratak, od Saturna ka Sun"u, koji
zna"i porast sijesti.
9nergija si!#olizirana Sun"e! je osnoni solarni poten"ijal, neizdi.eren"irani, koji se
prostire u se!ir i progresino #ia iz!ijenjen sako! planeto! koju dodirne. /erkur je
pri di.eren"ijator sun"ee ziotne energije, Venera drugi. Oe dije unutarnje planete
dakle odredjuju prirodu, sustinu sake konkretne !ani.esta"ije, elektro'!agnetsko polje.
/erkur o!ogu"aa elektri"itet, Venera !agnetiza!.
/erkuro elektri"itet je onaj o#lik elektri"iteta koji, pre!a aktualni! nau"ni!
trdnja!a, "ini dina!i"nu srz organskog ziota, onaj poten"ijal koji u si! zii! #i"i!a
"ini !ogu"o! !edjustani"nu iz!jenu. Cirkuliraju"i u zi"ani susta, oa energija
o!ogu"uje !isi"nu aktinost te prenosi osjetilne nadrazaje u !ozak, priskr#ljuju"i tako
.iziolosku osnou za pro"es raz!isljanja. /erkur istore!eno si!#olizira taj os"iliraju"i
tok, pro!jenjii, #ipolarni, kao i pose#an karakter elektr.poten"ijala sto ga "ini
upotre#ljii! za organiza!, po"esi od gole!og rezeroara i!personalne solarne
energije. U natalnoj te!i /erkur ne predstalja isklju"io sa! zi"ani susta, nego
du#lje, kalitetu organskog elektr.poten"ijala koji ga ani!ira.
Ciklusi /erkura pokazuju pro!jene polariteta u distri#u"iji oog elektr.poten"ijala+
njego polozaj u odnosu na Sun"e priliko! rodjenja odredit "e rstu polariza"ije
istore!eno u zi"ano! sustau pojedin"a kao i u eteri"no! tijelu koje je energetski
dojnik .izi"kog organiz!a.
Venera, drugi di.eren"ijator sun"ee ziotne energije, prila"i zati! taj elektr.poten"ijal i
daje !u ar$etipsku .or!u staraju"i tako elektro'!agnetsko polje. 2ao sto !agnet
naodi ko!ad zeljeza da prati jedan predodredjeni !ada neidljii plan, tako
!agnetiza! Venere !oze #iti de.iniran kao !o" daanja .or!e. Inolutina Venera je
dakle si!#ol sakog sje!ena'.or!e B onoga sto daje sakoj su#stan"i jedinsteni
karakter soje !agnetne snage ko$ezije. Venera se odnosi na ono sto "esto zoe!o 6Vise
ja7 ili ,rao 5a, latentni du$oni ar$etip pre!a ko!e oso#nost koja raste !oze teziti, ako
zii u skladu sa soji! i!pulso! odnosno soji! razlogo! i "ilje! postojanja. Ona nije
sa!a du$ona srz, nego mogucnost, urodjena sakoj su#stan"i da postane ono sto ona u
sustini jest.
Idu"i korak u inolutino! toku je /ars koji si!#olizira !o" ini"ijatie. ,rije nego se
osnoni solarni "ilj jedne ljudske sud#ine !oze oslo#oditi u e.ikasnoj ak"iji pute!
/arsa, on !ora #iti polariziran na elektri"nu i zi"anu .unk"iju sog organiz!a 3/erkur4
a zati! do#iti pose#nu .or!u u !agnetsko! polju Venere. /ars dakle predstalja i!puls
djeloanja pre!a so! pose#no! karakteru i sa soji! pose#ni! potre#a!a. *o je ono
sto razlikuje /arsou i Sun"eu energiju.
Sun"e u natalnoj te!i pokazuje gdje se nalazi izor oso#nog du$onog poten"ijala.
,ute! elektro'!agnetskog polja /erkur'Venera taj solarni poten"ijal popri!a
indiidualni karakter i kalitetu, i postaje organska !o" na raspolaganju pojedin"u u
skladu s njegoi! "ilje!. Dakle /ars postaje sredsto oslo#odjenja oe !o"i kroz
ini"ijatiu i anjsku ak"iju u skladu s pose#no! .unk"ijo! i karaktero! pojedin"a. *o
zna"i da je ak"ija /arsa ujetoana kaliteto! i kantiteto! elektri"nog poten"ijala
/erkura 3potre#nog za !arsosku !isi"nu aktinost4 i pose#ni! karaktero!, potre#a!a
te rijednosti!a koji oso#i daju njenu jedinstenost tj ar$etipnu .or!u predstaljenu
Venero!.
/IKLUS V0N0RA 5 MARS
Astrono!ski, Venera i /ars "ine ko!ple!entarni par, jedan sa sake strane ze!lje.
2ako su te planete naj#lize %e!jli, one si!#oli"ki predstaljaju najinti!nije .aktore
ljudske oso#nosti ) najneposrednije i najspontanije izrazaje ljudske prirode.
Iz!edju oe dije planete postoji du#oka interak"ija koja konstantno daje !jeru
najdu#lji$ i najoso#niji$ direktni$ odgoora neke oso#e na se sto susre"e u ziotu, o
ko!e god i "e!u god da se radilo. Oso#a nalazi soju !otia"iju preko oi$ planeta i
odatle utrdjuje lastitu nor!u.
Osje"aj za ja i osje"aj da si druk"iji od si$ ostali$ koji idu s instinktino!
spoznajo! onoga sto rijedi i sto je do#ro i zadooljaaju"e za taj 5a, ezani su uz
.unk"iju Venere.
/ars predstalja zelju i sposo#nost spontanog izrazaanja tog osje"aja.
2ada Venera odlu"i da netko ili nesto !oze #iti rijedno, /ars kre"e u osajanje toga+
takodjer ako Venera nesto ili nekoga nalazi opasni! ili !rski!, /ars "e na to nasrnuti ili
od toga po#je"i.
/ars i Venera se dakle odnose na se sto naodi pojedin"a da reagira spontano i
prriodno, a sto ne!a eze s anjski! drusteni! ujeti!a 3koji ulaze u si!#oliku
5upitera i Saturna, drusteni$ planeta4. Oni odgoaraju oso#ni! za$tjei!a ) Venera
odredjuju"i pose#ne potre#e i karakter, /ars upraljaju"i i!pulso! za djeloanje pre!a
njegoo! pose#no! karakteru i za$tjei!a. 2ako rezultati tog !arsoskog izrazaanja
donose pojedin"u iskusto uzitka ili #oli, zadooljsta ili razo"aranja, nade i o$ra#renja
ili o"aja i stra$a, Venera "e za$aljuju"i ti! iskusti!a izraditi ljesti"u oso#ni$
rijednosti.
Osje"aj za do#ro i zlo se staraju na osnou iskusta Venere i /arsa + na osnou nji$ se i
reagira. Osi! sto utrdjuje indiidualni karakter i potre#e oso#e, Venera takodjer
odlu"uje da li neko iskusto zaista odgoara organski! i psi$oloski! potre#a!a te
oso#e.
2ako se oso#a postepeno osa!ostaljuje i utrdjuje soju oso#nu starnost B soj osje"aj
*o sa! ja ' osnoni !odeli Venere "e napredoati od #ioloskog do e!otinog nioa,
te kona"no i
do du$onog, u skladu s du$oni! ar$etipo! pre!a koje!u tezi.
Stari i ljudi #iti "e pro"ijenjeni kao do#ri ili losi, !rski ili pozeljni, ne sa!o na osnou
lastiti$ potre#a i karaktera, nego takodjer i na osnou drustene nor!e.
9!o"ije ' sa!a rije" potje"e od gr"kog ex B !otion, izan'kretanje B ter!in je koji
pripada ise /arsu nego Veneri. U #iti, e!o"ije su ,RO592CI59 osje"aja + one prate
osje"aje kao sto /ars prati eneru.
Jju#a koju si!#olizira Venera u *A !ora #iti sagledana u !nogo sire! kontekstu nego
sa!o oso#ni osje"aj. Ona je izrazaj unierzalnog zakona prila"enja i od#ijanja, i kao
taka ne!a puno zajedni"kog s osje"aji!a. 0atalna Venera pokazuje 2VAJI*9*U
ne"ije sposo#nosti za lju#a, rijednosti koju oso#a daje lju#ai, a ne na"in na koji je
izrazaa 3sto lju#a za nju zna"i4. 0a"in na koji "e!o se suo"iti s lju#alju, ako se oa
pojai, oisit "e o rijednosti!a koje pripisuje!o osje"aji!a i na osnou koji$ daje!o
etiketu pozeljnog ili nepozeljnog nekoj oso#i, ideji ili situa"iji + ona dakle !oze
#iti ujetoana i negatini! unutarnji! .aktori!a.
0a niou si!#olizirano! /arso! i Venero! !i iskusaa!o osje"aje i izri"e!o soje
e!otine sudoe. Oi osnoni ele!enti ljudske prirode "esto su de.or!irani ili i! se
suprotstalja sjesni ego. Sjesni ego ne otkria jasno osnoni karakter oso#e + on sa!o
pokazuje progresino razradjenu strukturu sijesti koja je rezultat onoga sto je oaj
osnoni karakter iskusio u soji! kontakti!a s anjski! sijeto!, naro"ito s
ponasanje!, osje"aji!a i !isli!a drugi$.
Sjesni ego je !ani.esta"ija Saturna i /jese"a, i pokazuje kojoj utrdjenoj .or!i s!o
prilagodili soj enerijanski ziotni karakter.
Odnos Saturna i /jese"a pre!a paru Venera'/ars u natalnoj te!i pokazat "e do koje
!jere anjski izraz 3/ars4 unutarnjeg du$onog #i"a 3Venera4 !oze #iti de.or!iran ili
za!agljen roditeljski! ili o#iteljski! pritis"i!a, ili pak drusteni! !odeli!a ponasanja
i raz!isljanji!a sredine.
NATALNA FA6A V0N0RA4MARS
Ciklus /ars'Venera po"inje s nji$oo! pro! konjuk"ijo! u natalnoj te!i. Cak i ako u
natalu ne!a aspekta iz!edju Venere i /arsa, ipak !edju nji!a postoji odnos, #ilo da je
on RAS*UCI 3sekstil, kadrat,rastu"i trigon ili opozi"ija4 ili ,ADA5UCI 3oozi"ija,
padaju"i trigon i sekstil, konjuk"ija4.
Oa "e .aza uijek jerno opisati na"in na koji Venera i /ars .unk"ioniraju unutar oso#e.
Izor, kar!i"ki ili an"estralni, osje"aja i e!otini$ sklonosti izrazeni$ u natalu, nalazit "e
se u konjuk"iji Venera'/ars koja se desila prije rodjenja.
*oko! rastu"e .aze, Venera je u sluz#i /arsa, sto zna"i poja"anu zelju za
sa!oizrazaanje! i sti"anje! iskusta na osnou instinktini$ rijednosti. U oo!
slu"aju "e se rijednosti iskusta otkriti ,OSJI59 djeloanja. Stoga je rastu"i kadrat
Venere i /arsa ezan uz "injeni"u da rezultat nekog iskusta, sto se ti"e inti!ne s.ere
oi$ planeta, nije ono sto se o"ekialo da "e se posti"i. O#ratno, aspekti toko! padaju"e
.aze i!aju soj izor u opozi"iji Venere i /arsa, koja je u naj#olje! slu"aju si!#ol
e!otine o#jektinosti, a u najgore! !oze razotkriti jednu #ezizlaznu e!otinu
situa"iju, neodlu"nost ili suko# iz!edju zelje i olje da se reagira. *akodjer !oze zna"iti
nesposo#nost da se pokrene dooljno energije za postizanje onoga sto se zeli. ,adaju"i
kadrat !oze ozna"aati griznju sajesti izazanu suko#o! iz!edju zelja i utrdjeni$
rijednosti. Cojek je tada prisiljen ponoo raz!otriti rijednosti koji "ine osnou
njegoog ponasanja, kao i soje sjesne !otie sto se ti"e e!otinog.
!')!*+!"$ ,'$'!
Retrogradna Venera zna"i da "e rijednosti i prosud#eni osje"aji #iti druga"iji od onoga
sto drusto s!atra 6nor!alni!7. *a razli"itost !oze oso#u u"initi ise'!anje
o#jektino! pre!a rijednosti!a i sudoi!a sredine u kojoj zii. U so! e!o"ionalno!
ziotu ona !oze reagirati suprotno pri$a"eni! eti"ki! na"ini!a reagiranja.
Retrogradna Venera za$tijea od oso#e da se oslo#odi prirodni$ i!pulsa koje kao e"ina
posjeduje, kao i da se oslo#odi uo#i"ajeni$ pritisaka koje drusto na!e"e glede
izrazaanja isti$ pute! kulturolosko'religijski$ i eti"ki$ standarda. 0a taj na"in oso#a
!oze postati introert ili "ak !istik+ takodjer !oze i!ati seksualni$ pro#le!a. Astrolog
oakoj oso#i !ora po!o"i da s$ati kako kako njena e!otina i seksualna .rustra"ija
!oze i!ati pozitinu du$onu rijednost s o#ziro! na osnoni "ilj njenog ziota.
Retrogradna Venera je si!#ol razoja koji ide suprotno od tz prirodnog+ prao 5a
takog pojedin"a oslo#odjeno je uo#i"ajeni$ ko!pulzini$ za$tjea 3preziljaanje
rste4 stoga on i!a ise sansi od oni$ 6nor!alni$7 da zii u skladu sa sojo! lastito!
istino!.
!')!*+!"$# &!S
2ao se anjske planete /ars je retrogradan u trenutku kada je u opozi"iji sa Sun"e!+
tada je naj#lizi %e!lji i pod puno! je sjetlos"u Sun"a 3kao /jese" kada je pun4. Iz tog
razloga je .aza opozi"ije "iklusa Sun"e'/ars si!#ol O(592*IV0OS*I U
D59JOVA05U. Retrogradni /ars nije sla#. 0aproti, kako planeta "ini zaokret i
pri#lizaa se skroz %e!lji, njena "rena sjetlost i prisutnost se se ise na!e"u ljudskoj
sijesti. 2ad je /ars retrogradan, $u!anisti"ki astrolog #i tre#ao pokusati sto jasnije
idjeti s!isao oso#ne .unk"ije /arsa u natalu, i naj#olji na"in da se ona upotrije#i.
%a rije!e retrograda"ije, !arsoska energija, ina"e ekstroertirana, okre"e se put unutra
i suptilno orijentira u neko! drugo! pra"u. Ona !oze #iti i na neki na"in zadrzana ili
potisnuta. 2ako je /ars i!puls djeloanja B anjska !ani.esta"ija rijednosti Venere B
retrogradni /ars "e stoga #iti indikator neke deija"ije ili in$i#i"ije u izrazaanju
Venerini$ rijednosti.
0itko ne !oze znati $o"e li retrogradni /ars #iti regenerator ili "e #iti autodestruktian u
neko! slu"aju + uijek je !ogu"e i jedno i drugo. 0o op"enito, oso#a rodjena s oaki!
/arso! !ora #iti upozorena da us!jeri soju e!o"ionalnu energiju pre!a unutra i
pripre!i se da je kontrolira.
2ada se prou"aaju zioti ljudi rodjeni$ s retrogradni! /arso!, ustanoljaa se da je
nji$oa glana preokupa"ija #ila da zie pre!a neko! !oralno!, du$ono! ili
religiozno! idealu sarsensta. ,orsno gledaju"i, nalazi!o tu "ita asorti!an seta"a i
ljudi od kazalista, zrtaa i !uzi"ara, proroka i prin"ea. 0alazi!o ljude koji su se
zrtoali za ono u sto su jeroali, poput /artin Jut$er 2inga, kao i one koji su postigli
slau poput Jorda (@rona i /ozarta. ,roro"i poput 0ostrada!usa i pioniri poput Annie
(essant 3kontrola radjanja4 ili Sig!unda -reuda, i!ali su retrogradni /ars u natalu +
takodjer i (eet$oen i Alan Jeo, teozo. i ota" !oderne astrologije u 9ngleskoj. -aktor
koji poezuje ou grupu ljudi je nji$oa otpornost ili nji$oa zajedni"ka suzdrzanost u
nor!alno! izrazaanju instinkata B seksualni$ ili neki$ drugi$ B #ilo z#og na!etnuti$
razloga kao *oulouse'Jautre", #ilo slo#odno! oljo! kao *$o!as /ann. Iako oa
grupa uklju"uje takodjer i neke sslane u#oji"e i reolu"ionare 3,an"$o Villa, Jeon
*rotsk@4 rijetko tu nalazi!o ljude uklju"ene u neku natje"ateljsku djelatnost , kao npr
politiku, sport itd.
Ako je retrogradan /ars u natalu na !jestu prije opozi"ije, tada se pro#le! /arsa !oze
rasijetliti u trenutku kada sekundarno! progresijo! dolazi u opozi"iju ) u to! trenutku
je !ogu"e da "ojek postane SV59S*A0 pro#le!a i njegoog !ogu"eg rjesenja. 0o,
ako je opozi"ija e" prosla prije rodjenja pro#le! /arsa "e #iti podsjesni kar!i"ki
.aktor ili "e se odnositi na nasljedna ili drustena ograni"enja u sud#ini pojedin"a.
(#K%-S )!$.#) &!S/,'$'!
Oaj "iklus poput si$ ostali$ i!a soje osnono zna"enje u astrono!ski! "injeni"a!a.
0ajuo"ljiija to"ka kod njega je naglasak na #roju I. Iako se konjuk"ije /arsa i Venere
desaaju otprilike sake dije godine, !oze!o odrediti "iklus od I konjuk"ija gdje se
saka Ita dogadja kada je Venera retrogradna. 0o, Venera je retrogradna i u drugi!
!o!enti!a, ali ne za rije!e soje konjuk"ije s /arso!. *aj naglasak na #roju I je
interesantan ako pro!otri!o osnoni si!#ol Venere) zijezdu sa I krakoa ili
,entagra!, koji takodjer si!#olizira "ojeka'starao"a. 2onjuk"ija retrogradne Venere i
/arsa je dakle usko poezana s kreatini! poten"ijalo! usadjeni! u sako! "ojeku.
2onjuk"ije /arsa na retrogradnu Veneru dogadjaju se otprilike saki$ FF !jese"i, no
one se ponaljaju i sake C= godine u isto! %naku na stupnju od FM=H.
0u!eroloski, #rojei C= 3godine4 i FF 3!jese"i4 daju I.
Dakle kako god pogleda!o, konjuk"ije /ars'retro.Venera slijede jedan rita! ute!eljen
na #roju I i on sugerira da je taj odnos ezan uz .unk"iju Venere.
*renutak konjuk"ije /arsa'retrogradne Venere prilika je da se pro!ijene lastite
rijednosti
si!#olizirane Venero!, i da se dade du#lje du$ono zna"enje lastiti! ak"ija!a. *re#ali
#i pokusati i"i slo#odnije i osje"ajnije, u skladu s lastiti! karaktero! i potre#a!a,
pre!a ono!e sto se "ini rijedni! i pozeljni!. Oe periode !oze!o upotrije#iti i za to
da postane!o o#jektiniji glede soje inti!ne prirode+ npr da prepozna!o u kojoj !jeri
je nase ponasanje ujetoano anjski! strani! ele!enti!a.
/IKLUS SUN/04V0N0RA
:ledano sa %e!lje, Venera nikad nije udaljenija ise od ?M zodija"ke longitude od Sun"a+
stoga ona ne radi uo#i"ajeni krug od CAHM oko Sun"a tj ne ide od konjuk"ije do opozi"ije
pa natrag. U!jesto toga, ona ide od konjuk"ije do polukadrata 3zaprao ?>M prije Sun"a4
zati! se retrogradno ra"a do konjuk"ije i polukadrata 3?>M4 gdje ponoo !ijenja
praa" i napreduje pre!a konjuk"iji.
Oa konjuk"ija se kada je enera direktna zoe 6superiorna7) Venera je tada na sojoj
naje"oj udaljenosti od %e!lje i #lista puni! sjaje!. %a rije!e te konjuk"ije idi!o
Veneru iz!edju Sun"a i %e!lje 3kao /jese" u !ladjaku4.
U <H godina Venera "e napraiti <H konjuk"ija sa Sun"e!) I direktni$ 3superiorni$4 i I
retrogradni$ 3in.eriorni$4+ to odgoara #roju I puni$ "iklusa Sun"a i Venere. Oi se
"iklusi odnose na razoj oso#ni$ rijednosti ute!eljeni$ na e!otini! prosud#a!a
Venere. 0o za razliku od "iklusa Venere i /arsa, oi poezuju e!otine rijednosti
Venere sa du$oni! poten"ijalo! Sun"a 3 a ne s ak"ijo! /arsa4. 9olu"ija oso#ni$
prila"nosti i od#ojnosti je u oo! "iklusu poezana s iskusto! Se#sta, nezaisno od
drusteni$ staoa 35upiter i Saturn4 ili potre#e da se oni eksterioriziraju 3/ars4.
2ada je tranzitna enera retrogradna, pojedina" tada se#i pruza sansu da postane
o#jektiniji pre!a rijednosti!a na koji!a gradi soj identitet. 0jegoa sijest se !oze
od!aknuti od urodjeni$ i ste"eni$ i!pulsa koji !u ina"e us!jeraaju ziot i sagledati i$
o#jektino.
In.eriorne konjuk"ije !ogu otkriti 0OVI skup rijednosti i noe standarde ponasanja, i
oni !ogu postati osnoa za noe osje"ajne rijednosti. *o su poten"ijalni trenu"i Uida i
,rosjetljenja+ trenu"i otkrianja soga praog 5a. 0o oni se !ogu dogoditi na niou
nesjesnog, #ez da oso#a uop"e zna da je napraila nesto sto "e joj pro!ijeniti ziot. *o
je !ogu"nost a ne prailo. Sjesna paznja odje ne podrazu!ijea napor olje da se
pro!ijene lastite rijednosti nego radije napor da se "ojek skon"entrira na starnost
onaku kaka ona zaista jest.
,olozaj 2u"e u koju pada konjuk"ija pokazat "e u koje! podru"ju ziota "e!o #iti
suo"eni #ilo s pro#le!i!a Venere, #ilo s potre#o! da sagleda!o soje rijednosti, ili s
dorsenje! ne"ega sto je ezano uz Veneru.
/IKLUS SUN/04MARS
/ars je pra anjska planeta %e!lje. 0jego "iklus po"inje s konjuk"ijo! Sun"a i doseze
soju kul!ina"iju u opozi"iji. Opozi"ija /arsa i Sun"a pada usred retrograda"ije /arsa +
to je najazniji trenutak "iklusa. /o" oslo#odjenja u konjuk"iji sada se !oze o#jektino
s$atiti s o#ziro! na solarni "ilj. *o je azno ako zna!o da se oslo#odjenje e!otine
energije psi$e ili li#ida naj"es"e dogadja sasi! slijepo i kaoti"no. /arsoska energija je
gotoo uijek z#rkana, egoisti"na i "esto izor pro#le!a. %#og toga je on tradi"ionalno
nazan !ale.iko! . 0o pro#le! nije u /arsu nego u nasoj upotre#i njegoe energije.
2on.uzna i ego"entri"na aktinost koja zapo"inje konjuk"ijo! Sun"a i /arsa "esto je
ujetoana .rustra"ija!a iz proslosti i neuspjeli! prilagod#a!a ega u prosli! "iklusi!a
/arsa. Rastu"i kadrat je naro"ito tezak. 0akon njega /ars nastalja napredoati, ali
pritisak onoga sto nije u redu si!#oli"ki ga usporaa se dok ga naizgled sasi! ne
zaustai. Onda kada se nalazi naj#lize %e!lji 3 u opozi"iji sa Sun"e!4 pro#le! kojeg je
/ars storio !ora se na oaj ili onaj na"in razrijesiti. *oko! preostale poloi"e "iklusa
ono sto se pri to!e nau"ilo dopire do sijesti i stalja se u praksu. Ako se pro#le! nije
rijesio nego storio jos destruktiniji stra$ i strasteniji suko# tada "e ostatak "iklusa
poe"ati ego"entri"nost, nasilje i tragi"nost teskog tereta prosli$ propusta ega. ,roslost
se, narano, ne !oze iz#risati, ali ako se u trenutku opozi"ije sagleda s noi!
razu!ijeanje! i odlu"nos"u da se podiz!e ono sto se !ora poduzeti, !ogu"e je posti"i
sasi! noi, pro!ijenjeni sta pre!a ziotu. *o u stari zna"i dati noo zna"enje
ziotni! iskusti!a. 2ada "ojek s$ati da je se ono sto se desaalo #io sa!o korak
odnosno .aza u glo#alnije! pro"esu Ostarenja ziotnog "ilja, tada je u stanju pro!ijeniti
zna"enje sog ziota. *o uop"e nije lako posti"i + nesto se u na!a protii toj pro!jeni
s!isla iskusta. 9go kao da se ne zeli odre"i soji$ uspo!ena i tada je lako postati zrta
sa!osazaljenja.
Ipak, u trenu"i!a opozi"ije Sun"a i /arsa, ziot kao da na! pruza ruku i olaksaa
sa!oanalizu i sa!o'trans.or!a"iju.
2ada se energije spontano upotre#ljaaju za zadooljenje nekog oso#nog "ilja, kad je
/ars direktan, tada ne!a!o !nogo re!ena za poduzi!anje trans.or!a"ije tj
pro"is"enje soji$ zelja. 0aproti, kad je /ars retrogradan, oklijea!o glede na"ina na
koji da i$ ostari!o + osje"a!o se z#unjeni i u unutarnje! suko#u B nesto nas odla"i od
uo#i"ajene !arsoske ak"ije i to je idealan trenutak za pro!jenu na"ina upotre#e te
energije.
/ars je oso#na planeta i djeluje u .unk"iji ega.
Opozi"ija Sun"a i /arsa na! pruza priliku da prepozna!o kako je uzrok si$ pro#le!a u
to!e sto s!o nastojali ziotu na!etnuti soju olju.
Oi "iklusi ne"e #iti jednakiza si$ + no u ziotu sakog pojedin"a postojat "e trenutak
kada "e retrogradni /ars razotkriti rezultate pretjerane ili pogresne
upotre#e !arsoske energije i pozati oso#u da pro"isti soje !otie i reorijentira soje
aktinosti.
2u"e u koje opozi"ija pada ukaziat "e na podru"je ziota unutar kojeg pojedina"
najjerojatnije tre#a pro!ijeniti soj na"in djeloanja z#og pro#le!a sto ga je oaj u
proslosti izazao. Se planete u ooj 2u"i "e #iti uklju"ene u pro#le! ili izazo /arsa.
,otre#no je takodjer pogledati ku"u u kojoj se desila konjuk"ija Sun"a i /arsa jer ona je
#ila ,o"etak "iklusa, sje!e onoga sto je nastalo kasnije.
/IKLUS M0RKURA
/erkur je planeta naj#lize Sun"u + gledano sa %e!lje, on kao da se nalazi u isto! odnosu
sa Sun"e! kao /jese" u odnosu sa %e!ljo!. /erkur se kre"e natrag pa naprijed pre!a
Sun"u i pre!a %e!lji C puta godisnje. /erkur i /jese" su tako distri#uteri solarne
ziotne energije. ,re!a tradi"iji, oni si!#oliziraju du$, !entalno + /erkur ise ezan uz
zi"ani susta, intelekt i er#alno izrazaanje a /jese" uz pa!"enje.
2ao Venera, druga unutarnja planeta, /erkur je uijek #lizu Sun"a + nikad nije od njega
udaljeniji ise od =>M zodija"ke longitude. Dakle ne !oze ga se idjeti na zenitu. 5utro!
se dize prije Sun"a i nestaje sa zoro!, a nae"er sjaji na isto"no! $orizontu i prati Sun"e
ispod linije naseg zapazanja. /erkur je dakle poput enere 5utarnja i Ve"ernja zijezda.
Rud$@ar je jutarnji /erkur nazao /erkur',ro!etej, a e"ernji /erkur'9pi!etej, pre!a
da gr"ka #rata *itana. /erkur',ro!etej predstalja progresini !entalitet okrenut
naprijed, dok /erkur'9pi!etej si!#olizira konzeratini !entalitet koji te!elji soje
sudoe na iskusti!a iz proslosti. ,ri je ezan uz !entalitet koji zrtuje se sto se
odnosi na sadasnjost za nesto sto o"ekuje u dalekoj #udu"nosti, dok posljednji
si!#olizira pristup ziotu #aziran na tradi"ionalni! isprani! staoi!a.
,ro!etejski tip !oze do te !jere zijeti za #udu"nost da nije sjestan ni"ega sto se
desaa u sadasnje! trenutku, z#og "ega riskira da izgu#i spontanost u odnosu na ziotna
iskusta. 9pi!etej sa soji! daro! za perspektiu !oze i!ati potesko"e z#og tenden"ije
da najprije reagira a tek onda raz!islja. *akodjer se preise zaustalja na iskusti!a iz
proslosti !isle"i o ono!e sto je tada tre#ao uraditi naustr# onoga sto #i !orao uraditi
sada.
!')!*+!"$# &'!K-!
Retrogradni /erkur djeluje si!#oli"no u jednoj do!eni koja se suprotstalja
instinktinoj prirodi i nor!alno! toku ziotne energije. %a oso#u rodjenu s oaki! /9,
naje"i du$oni rast !oze proizi"i iz kontrasta iz!edju ra"ionalni$ !entalni$ rijednosti
i instinktini$ osje"ajni$ prosud#i.
2ao u slu"aju sa retro. /A i V9, tako i kod retrogradnog /9 postoji tenden"ija ka
introertiranosti+ unutarnji !entalni razoj "e #iti azniji od anjskog uspje$a. %aprao,
u zioti!a e"ine ljudi postoji nekoliko pro!jena polariteta u podru"ju !entalnog. *e
pro!jene se !ogu izra"unati sekundarni! progresija!a i direk"ija!a /9. One su azne
i koin"idiraju sa zauzi!anje! sjesni$ staoa, kao i s pro!jena!a elektri"nog i
zi"anog poten"ijala u organiz!u.
U $u!anisti"koj astrologiji, sa retrogradna kretanja ozna"aaju poratak izoru tj
.aktori!a ukorijenjeni! u rasnoj ili du$onoj proslosti, koji dopiru do sijesti pod
pritisko! kar!i"ki$ snaga.
Ciklus tranzita /erkura po"inje u trenutku in.eriorne konjuk"ije sa Sun"e!, usred
perioda retrograda"ije. 2ada /erkur doti"e soju in.eriornu konjuk"iju i nalazi se
naj#lize %e!lji, on je iz!edju Sun"a i %e!lje. *o je kao da si!#oli"ki naro"ito snazno
us!jeraa na nas tu solarnu energiju. 2onjuk"ija ozna"aa preokret polariteta u
elektro!agnetno! polju si$ zii$ organiza!a i potre#u za prilagod#o! u si!
!erkurski! pitanji!a i .unk"ija!a. Iz tog razloga in.eriorna konjuk"ija i "ita period
retrograda"ije /9 odnose se na azne pro!jene u poslono! sijetu i zioti!a
pojedina"a. 2lju" za ono sto se dogadja dat je stupnje! i znako! in.eriorne konjuk"ije.
Upotre#a si!#ola stuja najise "e toga rasijetliti astrologu psi$oloske i du$one
orijenta"ije.
%a rije!e retro/9 postojat "e op"a tenden"ija ka !entalnoj introertiranosti. *o zna"i
da "e satko #iti zauzet soji! posloi!a i i!ati !anje energije za #ilo sto o#jektino i
za !edjuljudske odnose. *ada je dakle !udrije ne .orsirati nikake odluke i ne upustati
se u noe planoe, s o#ziro! da se nitko ne zani!a za projekte drugi$. %a retrogradnog
/9 naj#olje je pro!atrati i "ekati, pokusati razu!jeti sto se desaa u lastiti! !isli!a i
zioti!a ljudi oko nas, reorganizirati i pro"istiti !entalno tijelo i ostaiti za kasnije se
eentualne pro!jene.
2u"a kojo! tranzitira retrogradni /9 ozna"it "e polje koje! !ora!o pokloniti pose#nu
paznju. Ona "e us!jeriti retrogradni /9 da po#oljsa kalitetu !isljenja i potrazi noe
kriterije i ideale u ziotu.
0ajazniji periodi retrograda"ije su narano oni u koji!a retrogradna planeta pada na
neki 2ut natalne te!e, pose#no na ASC. *aki se tranziti odnose na potre#u regenera"ije
ili preispitianja lastitog staa. Oi periodi ne #i se tre#ali upotre#ljaati za zapo"injanje
ni"ega noog + ipak, oni "e pruziti priliku, !akar pod pritisko! i uz rizik da se stari
pogorsaju, da se doede u red se ono sto se u ziotu naprailo pogresno ili neadekatno.
/IKLUS JUPIT0RA
U tradi"ionalnoj astrologiji 5upiter se s!atra za elikog #ene.ika , planeto! za saku
priliku) oso#no #ogatsto, drustenu aznost, posloni prestiz, isoku politi"ku .unk"iju.
2ada se astroloska si!#olika doede u ezu sa psi$ologijo!, 5upiter popri!a daleko sire
zna"enje+ si o#li"i napu$anog sa!olju#lja, sa!odostatnosti i pretjerano sa!oujereni$
trdnji takodjer dolaze od 5upitera.
5upiter je naje"a idljia planeta na ne#u+ takodjer je sireg o#uj!a od si$ ostali$
planeta zajedno. Iz toga proizlazi da je jupiterski i!puls u pojedin"u i u drustu izraz
.ilozo.ije Sto ise, to #olje . 2ako #ezgrani"no sirenje nije uijek do#ro, lek"ija za
5upiter u si! do!eni!a starnosti odnosi se na shvacanje vaznosti ogranicenja.
U sako! podru"ju B .izi"ko!, psi$olosko! i drusteno! B do jupiterskog sirenja !oze
do"i sa!o unutar de.inirani$ grani"a, si!#oli"ki odredjeni$ Saturno!+ 5upiter i Saturn
tore dakle ko!ple!entarni par.
Ako 5upiter u neko! natalu do!inira nad Saturno!, postoje elike sanse da taka oso#a
i!a o"i e"e od zelu"a . Apsorp"ija je e"a od !ogu"nosti asi!ila"ije i na ono!
niou na koje! se ona desaa, do"i "e do Epro#ani$E s!etnji.
%eli li 5upiter pridonijeti ostarenju solarnog "ilja oso#e, njegoa sklonost sirenju !ora
#iti us!jerena.
5upiter i Saturn su drustene planete + one si!#oliziraju nasljedne .aktore i .aktore
okoline koji o!ogu"uju pojedin"u rast ali takodjer postaljaju grani"e to! rastu.
5upiterska potre#a za rasto! !oze o!ogu"iti pojedin"u da realizira poten"ijal sadrzan u
okolnosti!a njegoa rodjenja ) o#itelji i drustu u koji!a je rodjen. Iz toga slijedi da se
astroloski !oze razu!jeti drustena neprilagodljiost prou"e li se polozaji i natalni
aspekti 5upitera i Saturna, kao i .aza odnosa nji$oog "iklusa tranzita u trenutku
pojaljianja tesko"e kao i u trenutku njenog rjesenja.
0-$K(#J J-1#)'! - J-$+*,SK*J 1S#2*%*+#J#
5ung poezuje .unk"iju 5upitera sa persono! , tj ko!pro!iso! iz!edju oso#e i
drusta, iz!edju za$tjea drustene okoline i unutarnji$ potre#a pojedin"a.
*o je !aska storena drusteno! ulogo! koju igra!o, a s kojo! se sjesno 5a "esto
poistoje"uje. ,reko persone, oso#a se "ini kao nesto sto ona po prirodi nije.
,od utje"aje! te drustene !aske pojedina" "e se u jano! ziotu ponasati na na"in
dija!etralno suprotan na"inu na koji se ponasa u priatno! ziotu.
On se !oze "initi drusteno sarseno prilagodjen, dok u starnosti !oze #iti
neprilagodjen sojoj praoj oso#nosti.
/ar" 9d!und 5ones s!atra 5upitera i Saturna planeta!a 6duse7. U jungosko!
kontekstu to i$ poezuje s .unk"ija!a ani!eKani!usa koji otkriaju unutarnji nesjesni
sta, nadopunu sjesnog staa persone. 2ada je sjesna !aska na neki na"in ugrozena, ne
uspijea se posti"i o"ekiani rezultat drustenog priznanja 3drustena .unk"ija 5upitera4 i
tada se 5upiter okre"e pre!a unutra. ,ojedina" "e preus!jeriti soju paznju s jani$
uspje$a na unutarnji rast i trazit "e B "esto $ipere!otino i ira"ionalno B tz du$one
rijednosti. Dati "e najaznije !jesto lastito! !entalno! razoju i gledati da ga razije,
radije nego da razija kontakte s anjski! sijeto!.
*u "e do"i do izjesne introertiranosti i taka "e pojedina" po"eti proji"irati soje
zenske karakteristike an se#e 3zena "e proji"irati !uske karakteristike4. *a inerzija
jupiterske .unk"ije !oze se pro!atrati paralelno s retrogradni! kretanje! planete
Da #i 5upiter djeloao pozitino, oso#a !ora u pro! redu i!ati zdra osje"aj za
postizanje lastitog ziotnog "ilja. 0a osnou tog osje"aja "e oso#a zeljeti s drugi!a
sudjeloati u ne"e!u sto je e"e od nji$ sa!i$ i "ega je oso#a dio.
0aposljetku, jupiterski i!puls za sirenje! i rasto! tre#ao #i oditi punoj !ani.esta"iji
oso#nog solarnog "ilja. Deija"ije oog idealnog jupiterskog razoja su op"enito
izazane ulogo! Saturna u ziotu pojedin"a. Saturn utrdjuje predujete na koje 5upiter
reagira, sredinu kojoj on !ora dati soj doprinos.
S'"& (#K%-S J-1#)'!
Ciklusi 5upitera odgoaraju #roju <= i F, pose#no zato sto 5upiteru tre#a <= godina
3to"nije << godina i <H i po !jese"i4 da naprai krug oko %odijaka i stoga sto jedan
ar$etipski ziot 3>? godine, "iklus Urana4 sadrzi F "iklusa 5upitera.
%na"enje #roja <= jasno je sa!o po se#i 3%nakoi i 2u"e4+ no to je takodjer i #roj
5upiteroi$ satelita. Satko je e" osjetio #are! jedan poratak 5upitera na natalni
polozaj, u godina!a <=, =?, CA, ?>, AH, F= i >?. Rita! oi$ "iklusa "e opisati u
poten"ijalno silaznoj spirali pokusaje rasta oso#e, toga da ona postane 6ise nego
pojedina"7. Oni "e izraziti ne sa!o pokusaj da se prosiri pre!a an nego takodjer i uis.
(#K%-S J-1#)'! *" 12 +*"#$
Saka godijna "iklusa 5upitera je poezana s jedni! znako! %odijaka.
,ra godina "iklusa je tako :odina Ona, druga je :odina (ika, i tako dalje redo!.
,otre#no je podsjetiti da se ta zodijakalna podudarnost odnosi na polozaj 5upitera u
natalnoj te!i i da je ne tre#a po#rkati sa %nako! u koje! se nalazi tranzitni 5upiter.
Ako je natalni 5upiter na <HM Vage, tada "e ,ra godina "iklusa tj :odina Ona po"eti
kada se 5upiter rati na soj natalni polozaj i trajati se dok ne dodje na <HM Skorpiona.
5edna godina "iklusa 8 CHM znaka po"esi od stupnja natalnog 5upitera.
3%D"$! %#$! B 0oi po"etak tj renesansa jupiterskog prin"ipa u ziotu pojedin"a.
*renutak je da se zapo"nu noi drusteno'pro.esionalni projekti i po"ne sjesno raditi na
nji$oo! ostarenju. Sada je trenutak da se upotrije#i lastita !o" ini"ijatie i posadi
sje!e drustenog rasta. Satko "e zapo"eti oaj "iklus u onoj ku"i u kojoj se nalazi
njego natalni 5upiter. *a "e 2u"a odrediti u koje! podru"ju "e se !ani.estirati
jupiterska .unk"ija. Ako se npr 5upiter nalazi u <H. ku"i, to "e zna"iti da je oso#a u stanju
o#nasati drusteno aznu .unk"iju. Odje je pruzen izazo jupitersko! i!pulsu da se
prosiri an grani"a koje je zauzi!ao toko! pret$odnog "iklusa u anjsko! sijetu.
3%D"$! )"K! B %a rije!e druge godine, noa jupiterska .unk"ija#i se tre#ala idjeti
na djelu, konkretizirana jos ise. Oso#a #i !ogla i!ati preodz#u o to!e sto joj je !ogu"e
a sto ne posti"i, sto "e #iti potre#no a sto suisno da uradi. U slu"aju oso#e kojoj je
natalni 5upiter u <H. 2u"i, on je sada u <<. i to !oze zna"iti da oso#a tre#a s!anjiti soj
entuzijaza! i ne prekidati naglo eze s ljudi!a koji su joj po!ogli da postigne uspje$
toko! pret$odnog "iklusa 5upitera. 0jeni ideali tre#aju #iti realni, taki da i$ !ogu
pri$atiti ljudi iz njenog okruzenja i njeni posloni suradni"i.
3%D"$! )L"Z!$!*! B Oa .aza "e poja"ati !o" ko!unika"ije s okolino!. /ogu"e je
intenzinije "itanje i pisanje da #i se prosirio du$ i #olje organizirale lastite ideje.
,otre#no je uloziti napor da se noi jupiterski i!puls upotrije#i na prakti"an i zna"ajan
na"in. 5upiter iz naedenog pri!jera sada tranzitira <=. ku"u, sto zna"i da "e oso#a
prona"i odgoor na neke podsjesne potre#e soje grupe, ili "e dopustiti da je preplae
.anto!i iz proslog "iklusa 5upitera. Oa .aza "e odlu"iti $o"e li noi "iklus uistinu unijeti
i noe ele!ente u oso#nu prilagod#u drustu ili "e z#og !anjka $ra#rosti ili !o"i olje,
noo #iti sa!o ponaljanje starog.
3%D"$! -!K! ' Oa .aza ujedno odgoara rastu"e! kadratu 5upitera na natalni
polozaj + oo je kriza djeloanja . u .azi raka oso#ni iz#or postaje neop$odan.
,otre#no je iza#rati drustenu aktinost koja naj#olje odgoara ono!e sto se zeli uistinu
posti"i. Ako oa .aza odgoara prolasku jupitera kroz natalnu <. ku"u, tada "e oso#a
!orati odlu"iti da se stai na raspolaganje neko! drusteno! poduze"u ili grupi koja
odgoara njenoj iziji iz pre .aze ona. Oso#a !ora #iti spre!na da se potpuno poseti
kolektiu ili djelu za koje joj se "ini da naj#olje predstaljaju njene drustene ideale.
3%D"$! L!#! B Dok je .aza raka prekretni"a u napori!a koje pojedina" poduzi!a da
#i se razio oso#no i drusteno, sljede"a .aza laa poja"aa ono sto je e" utrdjeno.
Snoi iz prog kartala odje postaju starnost, i tre#a #iti spre!an na odredjene rizike
da #i i$ se realiziralo.
Ako jupiter tranzitira =. ku"u za rije!e godine laa to "e #iti test za oso#u da iza#ere
iz!edju zelje za drusteno! !o"i koja joj je pojerena i e.ikasne organiza"ije te !o"i.
upotrije#i li ona !o" zato da #i na$ranila lastiti ego ili zado#ila priilegije, tada "e
"iklus postati negatian gledano s du$one strane.
3%D"$! DJ.#"*. B %a rije!e oe .aze se zanju rezultati lastitog drustenog
predstaljanja, sto "esto za$tijea pro!jenu u drusteno! ponasanju. Izostanak uspje$a
toko! .aze laa tre#alo #i sada potaknuti pro!jene i po#oljsanja. Oa .aza naprosto
!oze zna"iti usajanje neke noe drustene te$nike.
*oko! oe .aze oso#a !ora #iti spre!na rasti tako sto "e #iti poslusna i sluziti. Od nje "e
se traziti e"a e.ikasnost u doprinosu produktinosti i rastu zajedni"e.
2ada .aza djei"e odgoara tranzitu jupitera kroz C. natalnu ku"u !ogu"e je da tada
postoji potre#a za #olji! uo"aanje! sto se ti"e na"ina na koji upotre#ljaa!o soje
noe drustene ili du$one ideje. Reak"ija okoline, roditelja ili #liznji$, !oze po!o"i da
#olje uidi!o taj na"in, i eentualno s$ati!o da u nasi! ideja!a postoji nesto sto nije
onoliko rijedno ili pri!jenjio kao sto s!o u po"etku !islili.
3%D"$! #!3. B Oa .aza ozna"aa sredinu "iklusa 5upitera) r$una" anjski$ napora
koje je oso#a ulozila da #i ostarila no jupiterske rijednosti u ziotu.
Se sto je #ilo zapo"eto toko! godine ona i u"rs"eno u godini raka tre#alo #i sada na
neki na"in dosegnuti soj krunid#eni r$una".
U ooj .azi !oze takodjer postojati jaka zelja da se po#jegne od se#e ili izgu#i soj
identitet u nekoj drustenoj aktinosti ili ezi. staise, oso#a !oze #iti izazana
jupiterski! i!pulso! da izgu#i saki s!isao za soje indiidualno ja preuzi!aju"i na
se#e preteske i prea!#i"iozne projekte. istore!eno postoji i !ogu"nost postizanja
e"eg drustenog prestiza) azne drustene eze, #raka, ili kona"no otkri"a soga praog
pro.esionalnog puta.
2ada oa .aza odgoara tranzitu jupitera kroz ?. ku"u, kul!ina"ija drusteni$ i du$oni$
napora zapo"eti$ u proj godini ona doesti "e do jakog osje"aja oso#ne !o"i. *o "e
o!ogu"iti oso#i da u"rsti soj ziot na jos ja"i! osnoa!a. Unutarnji ziot tre#a #iti
jos #ogatiji, osje"aji se ise siriti a pojerenje u se#e u"rstiti.
3%D"$! &K%-P"%$! B Se ono sto se postiglo toko! Lpunog !jese"a6 .aze age u
godini skorpiona #i se tre#alo jos ise u"rstiti. to o#i"no uklju"uje i nekaku reiziju ili
reorijenta"iju. Odje su !ogu"i pro#le!i #ilo z#og potre#e da se oso#no jos ise
prilagodi drusteno! kontekstu, #ilo z#og oso#nog opreza glede drusteni$
tradi"ionalni$ rijednosti. Oa .aza jupitera je najaznija sto se ti"e postizanja starnog
oso#nog uspje$a. Ako "ojek nije dooljno realan i ne pri!jenjuje sjesno soje
drustene napore, tada #i !ogao dozijeti nji$o neuspje$.
Ako u ooj godini tranzitni jupiter prolazi I. ku"o! tada #i se !oglo projeriti soje
drusteno ponasanje koje se razilo toko! perioda age, i dokazati rijednost noe
teoretske drustene oso#nosti. naro"ito tre#a paziti da se iz#jegnu ponos, ljutnja ili
napadaji porijedjene tastine+ oni otkriaju da "ojek nije gospodar u sojoj lastitoj ku"i
i da u!jesto indiidualnog ega nji!e ladaju energije ljudske prirode.
3%D"$! &T-"J.L*! B Oa .aza !ogla #i #iti .aza istinske drustene ekspanzije.
,ostaju azni eti"ko'!oralni prin"ipi. ,ojerenje u se#e rezultirat "e sigurnos"u koja "e
se ste"i sjedinjenje! soji$ energija sa energija!a grupe. Ako jupiter sada tranzitira
natalnu A. ku"u, postoji !ogu"nost da se nadje noi i #olji posao. 0oe prilike proizi"i "e
iz oso#ne sposo#nosti da se pri!ijene e.ikasne !etode u sakodnenoj rutini. ponekad
oaj period !oze donijeti krizu sto se ti"e reak"ije na neku nou drustenu ili na"ionalnu
potre#u.
3%D"$! J!-*! B Oa .aza odgoara padaju"e! kadratu tranzitnog jupitera na njego
natalni polozaj + radi se dakle o jos jedno! periodu ispraljanja. Sada se tre#a zapitati
sto predstalja !oj sadasnji rad ili karijera za !ene oso#no ; Sto o"ekuje! od njega ;
5esa! li so! poslu dao se sto sa! !ogao; U kojoj !jeri sa! se dosad uskladio s
ideali!a i kolektini! ponasanje!;6
U idealno! slu"aju, saki "ojek !ora doprinijeti drustu ono sto !u tre#a. Rad kojeg
o#alja u anjsko! sijetu tre#ao #i posluziti da se rijese oso#ni pro#le!i i istore!eno
pro#le!i drusta. Ono sto je #itno to je prilika da se dade zna"ajan doprinos drustu a da
to #ude uskladjeno s lastito! oso#nos"u i jedinstenos"u.
Ako jupiter u ooj .azi tranzitira F. ku"u tada "e se isprake odnositi na oso#ne odnose i
sta pre!a anjsko! sijetu.
3%D"$! #%D.$J!K! B Oo je trenutak preispitianja si$ ideja i drusteni$ ideala,
trenutak u koje! se uidja potre#a za daanje! noe rijednosti oso#ni! drusteni!
aktinosti!a. (iti "e potre#na do#ra doza zdraog razu!a da #i se !irno i o#jektino
odredile starne potre#e drusta, potre#e prijatelja i soje lastite potre#e.
U oo! trenutku "ojek "e takodjer #iti lako potresen #ilo drusteni! odo#raanje! ili
drusteno! osudo!.
Oaj #i period tre#ao pro#uditi zelju za noi! $orizonti!a.
ako jupiter prolazi kroz natalnu >. ku"u, to zna"i da sada tre#a dati o#lik odnosi!a
.or!irani! u pret$odno! razdo#lju+ na kusnju tre#a staiti soje lastite sposo#nosti
odsta. !oze se #iti pozan na ispraljanje ili rjesaanje razli"iti$ pro#le!a ezani$ uz
!edjuljudske odnose, kao i na produ#ianje e!patije i razu!ijeanja pre!a drugi!a.
Ako je "ojek spre!an staiti soje resurse na upotre#u op"e! do#ru, slijedi uspje$.
3%D"$! -")! B Oa kona"na .aza "iklusa je .aza trans.or!a"ije. ak"ije ili odluke koje
se sada donesu !ogu usporiti sposo#nost suo"aanja s noi! ujeti!a i noo! okolino!
koji se o"rtaaju na $orizontu. 0oi jupiterski i!puls ne"e #iti uistinu noi ako se u
godini ri#a ne po!etu jeroanja i staoi ezani za proslost. *oko! oe .aze potre#no
je usojiti sto ise noi$ i nepoznati$ rijednosti, "ak i ako one na pri pogled izaziaju
antagoniza!. sa!o je tako !ogu"e pripre!iti se za noi "iklus jupitera+ jer e"a lju#a i
e"e razu!ijeanje oise o sposo#nosti pojedin"a da prigrli ono naizgled nepoznato i
strano.
TRAN6IT JUPIT0RA KRO6 SOLARN0 KU/0
2ada je sat rodjenja nepoznat, "esto se upotre#ljaa te$nika solarni$ ku"a.
astrologija solarnog znaka i!a spe"i.i"nu rijednost koja daleko nadilazi do!ete tz
6popularne7 astrologije.
Sto se ti"e tranzita jupitera, oa te$nika se pri#lizaa op"enitoj tenden"iji koju jupiter i!a
glede njegoog polozaja u znaku i solarnog znaka pojedin"a. 0pr prolazak 5upitera kroz
#lizan"e <GFF. najprije je utrdio op"u at!os.eru i storio !ogu"nosti za se ljude.
/entalitet siju tada je #io o#ojan jupiterski! karakteristika!a s o#ziro! da #lizan"i
ladaju !entalni!. I, satko je na tu op"u tenden"iju reagirao na soj na"in, u skladu sa
sojo! natalno! te!o!. 0o na neki na"in satko je takodjer reagirao u skladu sa soji!
solarni! znako!.
Solarna ku"a ne"e pokazati oso#ni odgoor nego ise polje iskusta u koje!u "e op"a
tenden"ija do"i do izrazaja. *a je tenden"ija za pojedin"a anjska i on na nju reagira kao
drusteno #i"e. Cak i ako !u je ziot pro!ijenjen z#og pritiska oi$ anjski$ snaga,
sa!a !otia"ija je kolektina+ ona nije rezultat oso#nog razoja i pojedina"ne sud#ine.
Ako tranzit jupitera kroz #lizan"e nudi nesto op"enito sto satko !oze pri!ijeniti
oso#no, u "itao! sijetu, "injeni"a da je netko rodjen sa sun"e! u djei"i dati "e
astrologu pre"izniji kadar unutar kojega "e s!jestiti oaj tranzit. ,re!a solarnoj
tipologiji, kod take oso#e "e se jupiter na"i u <H. ku"i. Astrolog "e tada !o"i o#jasniti
oaj tranzit kao indikator op"enite !entalne ekspanzije B razoj uz po!o" noi$
kontakata i pojaa noi$ planoa.
saki solarni tip "e odgooriti na op"enitu tenden"iju s o#ziro! na tranzit kroz solarnu
ku"u + sto je oso#a jernija so! solarno! tipu, to "e interpreta"ija s o#ziro! na solarni
znak #iti istinitija.
INDIVIDUALNI /IKLUS JUPIT0RA
Indiidualni "iklus zapo"inje u trenutku kada tranzitni jupiter padne na as" 3sto se dogodi
prije ili kasnije unutar pri$ <= godina ziota4.
,rolazak kroz pre tri ku"e 3kadrant zi!e4 odnosi se na rast osnone .unk"ije
pro!atrane planete. 2ako jupiter napreduje pre!a nadiru njegoa .unk"ija i se sto se na
nju odnosi razija noa li"a na su#jektian na"in.
Sljede"e tri ku"e 3kadrant prolje"a4 odnose se na !ogu"nost pojedin"a da upotrije#i
.unk"iju planete. iz toga slijedi da kada jupiter napreduje od nadira ka des", kaliteta
njegoe .unk"ije postaje o"itija i jasnija u ziotu oso#e + nesto po"inje iz#ijati na
porsinu.
*re"i kadrant ljeta odnosi se na rastu"i napredak u upotre#i jupiterske .unk"ije. 2ada se
planeta popne od des" na !" oso#a "e pokazati kako .unk"ionira unutar drustenog
konteksta, da li do#ro ili lose 3tj da li je usojila noe sposo#nosti ili nije4.
Od trenutka kada jupiter dotakne des", on !ora i"i iznad sa!oga se#e i susretati druge
kao se#i rane. /ora iza#rati ljude s koji!a osje"a da !oze posti"i noi drusteni "ilj na
koje!u radi. S nji!a "e dozijeti noa iskusta koja ne #i i!ao da je ostao sa!. "ilj
odje tre#a #iti lju#a i suradnja + asi!ilirati ono sto se ranije "inilo strani! i
nepoznati!. Cojek takodjer tre#a #iti spre!an da pri$ati !noge pro!jene do koji$
!ora do"i kada se lastita izija pokusa uskladiti s izija!a drugi$.
0a posljetku dolazi i kadrant jeseni, koji se odnosi na porast utje"aja oso#e na te!elju
njeni$ starni$ drusteni$ dostignu"a. Ako je se islo kako tre#a, njego utje"aj sada
tre#a rasti se ise i ise na podru"ju iza#rani$ aktinosti.
0o u to! trenutku se postalja azno pitanje ) sto u"initi s postignuti! rezultati!a ;
poznjeli su se plodoi lastiti$ napora otkako je jupiter presao as" + no, naro"ito toko!
prolaska kroz <=. ku"u, za oso#u "e #iti izazo da da slijedi soj unutarnji razoj koji
nadilazi ono sto je postigla u anjsko! sijetu. unutarnje odluke o to!e kako nastaiti s
ti! razoje! ujetoat "e radjanje noe kli"e koja "e se !o"i po"eti razijati nakon
sljede"eg prolaska jupitera na as", tj u idu"e! <=godisnje! "iklusu.
0ekreatini ljudi koji nisu zapo"eli pro"es indiidua"ije, i!at "e otprilike jednaka
iskusta u sako! noo! "iklusu tj ne"e se !i"ati s istog nioa. oni ne"e ni"i!
pridonositi drustu ni grupi kojoj pripadaju, stoga od nje ne !ogu o"ekiati nikaku
nagradu ni pose#no priznanje. ,a ipak, uprao ti neplodni ljudi, "esto .rustrirani i
preplaseni, najise #i koristi i!ali od sajeta jednog $u!anisti"kog astrologa. kada #i
u"ili sjesno raditi na rastu"oj pli!i soje jupiterske .unk"ije !ogli #i zasigurno po"eti
zijeti interesantniji! i rijedniji! zioto!.
,ozitian du$oni ziot podrazu!ijea da trazi!o na"in na koji !oze!o, podrgaaju"i
se do neke !jere drusteni! nor!a!a, iznijeti i utkati u drusto soju lastitu iziju i
s!isao drustenog "ilja. 2reatini pojedina" "e us!jeriti sredsta sto i$ staraju ljudi
koji rade zajedno u posloe kao sto su kultura ili religija te "e i$ znati inteligentno
upotrije#iti u sr$u #udu"eg "ilja.
/IKLUS URANA
*ri planete izan Saturnoe or#ite 3Uran, 0eptun, ,luton4 si!#oliziraju trans"endentne
etape ljudskog razoja. One su oni noi .aktori koji utje"u na ljudske aktinosti, .aktori
koji neprekidno ruse status Nuo !isli i djeloanja na sako! drusteno! podru"ju.
Od re!ena nji$oog otkri"a zapadna "iiliza"ija se nalazi u krizi, dijelo! z#og du#oki$
ekono!sko'so"ijalni$ pro!jena koje su nastale za$aljuju"i !odernoj nau"i i te$nologiji.
Staise, posljedi"e se osje"aju i na oso#no! planu jer ljudi se #ez prestanka osje"aju
potreseno.
& 0ajnoije skole psi$ologije de.iniraju krizu kao .azu rasta, #ilo pojedin"a #ilo
drusta. 2riza je potre#na razoju, s ti! da se o#lik pod koji! se ona pojai !oze
sjesno iza#rati.
2riza nastala toko! oso#nog razoja ne !ora se neiz#jezno pojaiti kao #olest, neuroza,
ludost ili tragi"ni gu#itak.
Cini se da postoje da osnona pristupa kriza!a u psi$ologiji. 5edan, nazalost rasireniji,
sastoji se u pokusaju pononog uspostaljanja nor!alnog stanja koje je kriza
pore!etila. *o je "ilj drusteni$ psi$ologa i .reudoa"a i astroloski ga !oze!o poezati
s .unk"ioniranje! 5upitera i Saturna. Drugi pristup sto ga je ueo C.:. 5ung sastoji se u
to!e da se krize upotrije#e kao izazoi rasta, na"ini unutarnje !eta!or.oze oso#nosti.
Oaj sta se !oze poezati sa Urano! i 0eptuno!&
Dok je na niou 5upitera i Saturna pred "ojeka staljen izazo da postane e"i i #olji
u!jesto da pri$ati uo#i"ajeni status Nuo, na niou Urana i 0eptuna postoji druga"iji
izazo ) da se postane ise nego "ojek.
Vise ne susre"e!o ljude na niou oso#ni$ zelja nego na niou ise realnosti na kojoj
radi!o skupa s nji!a. %eli!o li sa!o #iti nor!alni kao #ilo tko drugi, tada "e kriza
Urana i 0eptuna izgledati destruktino i kao nesto proti "ega se tre#a #oriti se dok se
stari ne rate u uo#i"ajenu nor!alu. 0o pro#le! je sto ta nor!ala ise nikada ne"e
#iti jednako udo#na kao sto je #ila, i njezin krajnji rezutat "e sada #iti stra$, .rustra"ija, i
osje"aj da se patilo #ez razloga. Oaka rezultat se zoe du$oni neuspje$.
1u!anisti"ki astrolog !oze po!o"i so! klijentu da pronadje pozitian s!isao kriza
Urana i 0eptuna i zauz!e pre!a nji!a pozitian sta, upozoraaju"i ga najprije koliko
"e one trajati. Astrolog zati! !oze naglasiti o"igledni uzrok oi$ kriza i njegou !o"
trans.or!a"ije u karakteru i ziotu klijenta. Odje astrolog !ora uzeti u o#zir ne sa!o
"jelokupnu natalnu te!u, uklju"uju"i i progresije, nego i takodjer .aktor godina. S to!
in.or!a"ijo! oso#a !oze sjesno raditi na pro!jena!a koje kriza od nje za$tijea,
u!jesto da se #ori s nji!a.
S $u!anisti"kog stajalista, Uran pozitino djeluje kao otkria" e"i$ sjetoa i
o#u$atniji$ istina. Uran inspirira, on je snaga koja neprestano nastoji pro!ijeniti do#ro
utrdjene autokratske putee Saturna. Danas ne !oze!o dosegnuti unierzalne
rijednosti koje Uran si!#olizira, osi! reolto! proti priilegija i do!ina"ije ustaljeni$
s$e!a Saturna.
0o taj reolt ne tre#a polaziti od !rznje ili osetolju#iosti, jer to "e doesti do
negatinog izrazaja, kao sto su anar$ija ili so"ijalna reolu"ija na drusteno! te
eks"entri"no i #izarno ponasanje na oso#no! planu.
,asina podloznost tradi"iji i utrdjeno! na"inu ziota tre#aju se pro!ijeniti jedno!
dina!i"no! potrago!, pozitino! i tako! koja "e storiti noe i o#u$atnije
rijednosti i "iljee. ,ojedina" pri to! ne tre#a unistaati saturnijanske grani"e lastitog
5a, nego i$ pokusati prilagoditi i u"initi !anje ograni"aaju"i!a. /ora postati oljan da
kroz nji$ pusti ono sto !u se na pri pogled "ini "udni! + !ora ispitati soje jeroanje
da su one rijednosti koje on pri$a"a, #ile one rasne, kulturoloske ili du$one,
superiornije od si$ drugi$ rijednosti.
/ora #iti otoren za !ogu"nost da djeluje na neuo#i"ajene i neistrazene na"ine te
pri$atiti !ogu"nost da pro!ijeni sta kako #i se s drugi!a poezao na noi na"in koji
nadilazi oso#ne rijednosti.
2u"a u kojoj se Uran nalazi ozna"it "e u koje! ziotno! podru"ju se najerojatnije
!ora!o pro!ijeniti i koje na! je "esto pore!e"eno.
0e postoji li pokusaj sjesne upotre#e Urana u natalnoj ku"i ne"e se do"i do azne
trans.or!a"ije te "e uran djeloati pute! drusteni$ prilika, uzrokuju"i pore!e"aje koji
"e izgledati nerazu!ni te kao taki prijetiti dezintegra"iji oso#nosti.
Uran otara ono sto je 5ung nazao kolektino nesjesno i ti!e odi ka pro"esu
Indiidua"ije B !eta!or.ozi koja dopusta oso#i da s$ati kako ego nije glani odi"
unutar li"nosti. On je takodjer klju" eentualne genijalnosti + !nogo "es"e ozna"aa
aanturisti"ki du$ ili neko azno preiranje. *o preiranje !oze #iti izraz unutarnje
potre#e da se prekine s ujeti!a ziota koji su uzrokoali nezadooljsto ili neuspje$.
Ono je !o" da se krene ispo"etka. Dokle god trazi!o sre"u ili uspje$ slijede"i utrdjene
drusteno pri$a"ene putee i ograni"aaju"i se na nio sijesti 5upitera i Saturna koji ne
dopusta nikaku du$onu ili drustenu trans.or!a"iju, energija Urana "e se izrazaati
iznutra u o#liku nezadooljsta ili neuspje$a.
2ada Uran po"ne djeloati, sjesni ego ujetoan naslijedje! ili jupitersko'
saturnosko! okolino! #ia ispunjen #ozanski! nezadooljsto! .
Ako u natalnoj te!i ne!a azniji$ aspekata iz!edju Urana i Sun"a, /jese"a, Saturna ili
neke druge do!inantne planete, tada tranzit Urana preko natalni$ polozaja ne"e o#aezno
i!ati du#lje oso#no zna"enje. 0o se sto tranzitni Uran dotakne u natalnoj te!i #iti "e na
noi na"in oziljeno ili du#oko potreseno. %a oso#u "e uijek postojati poten"ijalni
izazo da upotrije#i .unk"iju planete koja je dotaknuta na to! unierzalno! i neoso#no!
niou. Ukoliko se tranzitu ne dade nekaka trans"endentni "ilj, on "e tada sa!o
koin"idirati s nekako! #ezna"ajno! anjsko! pro!jeno! ili pore!e"aje!.
Oa !isti"na !o" unutar psi$e tezi trans.or!irati osnoni karakter oso#e i u"initi je
radikalno druga"ijo! nego sto je #ila prije izazoa Urana.
Drustene rijednosti i ideali "e se prikazati u noo! sjetlu i s o#ziro! na nou iziju
jerojatno kao ograni"aaju"i .aktori.
(#K%-S S)-!$ # -!$
Uran si!#olizira se ono sto re!eti uo#i"ajene s$e!e ak"ije i reak"ije, !isli i osje"aja.
2ontakti Saturna i Urana otkriaju konstruktinu rijednosti posijesti.
0ji$oi "iklusi "esto i!aju uzne!iraaju"i e.ekt. :lano pitanje za sakoga toko! oog
"iklusa glasi 62ako !ogu konstruktino upotrije#iti !o" Urana koja re!eti udo#nost i
sta#ilnost !og ega;7
Odje je #itno iz#je"i da jednaka zla) oisnost i ra"anje natrag u proslost ili radikalnu
trans.or!a"iju koja "e unistiti dio proslosti azne za #udu"nost.
2od konjuk"ije UR i SA Uran'po#unjenik, koji proji"ira slike i #ozansko
nezadooljsto , nastoji srusiti prepreke i otoriti siro! prozore na "rsto! zidu
saturnskog ega. Iz njega izire jaka potre#a za oni! sto je iza grani"a Saturna i ona
donosi uzne!irenost si!a oni!a koji se ole prilagodjaati drusteni! nor!a!a.
0ji$oo zadooljsto sa!i! so#o! i osje"aj da su na prao! putu sasi! "e nestati.
Uranska trans.or!a"ija oso#ni$ ega i poistoje"ianja sa so"ijalno! klaso!,
trans.or!a"ija uo#i"ajene starnosti i sega onoga sto se s!atra logi"ni!, kao i !isli i
djeloanja, tre#ala #i izazati krizu sajesti iz koje "e proizi"i reizija lastiti$ rijednosti
i !otia.
5edini na"in na koji se !oze!o pripre!iti za izazoe "iklusa Saturna i Urana jest da
pri$ati!o "injeni"u da je odupiranje pro!jeni u kona"ni"i uzaludno+ to je zaprao
odupiranje psi$olosko! i du$ono! rastu.
/IKLUS N0PTUNA
0eptun nadopunjaa Uran+ oni zajedno pokazuju kako oso#a ujetoana Saturno! i
odredjeno! so"ijalno'geogra.sko! okolino! !oze postati ujetoana du$o! i sposo#na
organizirati soj ziot u skladu s Viso! starnos"u. Dok Uran predstalja iziju e"e
"jeline "iji s!o !i !ali dio, 0eptun se odnosi na pokusaj kolektine organiza"ije ziota s
!aksi!alno! inkluzinos"u. 0i Uran ni 0eptun se ne !ogu srstati pod !ale.ike i
#ene.ike, do#re ili lose. Oni ne !ogu .unk"ionirati pozitino u ziotu oso#e koja nije
sjesna da se te dije planete odnose na isu "jelinu i ako se ne osje"a sa!a kao sastani
dio te "jeline.
,re!a Rud$@aru, negatini 0eptun je ko!penza"ija nezdraog ziota punog .rustra"ija.
*o je slu"aj kada oso#a postaje ro# kolektinog entuzijaz!a i kolektini$ za$tjea, ili ro#
!oralni$ standarda. 0egatini 0eptun je si!#ol u!jetnog raja ' z#rke, zaodljiog
sar!a, iluzija, razni$ o#lika #ijega od starnosti, alko$ola i droge B sto je rezultat
od#ijanja pojedin"a da se suo"i sa Ukupnos"u ziota. Dok negatini 0eptun uijek
nastoji iskljuciti neki dio seukupne starnosti, pozitini 0eptun "e se u"initi da ukljuci
se sto postoji. %#og toga /ar" 5ones u 0eptunu idi odgoornost ili o#aeze pojedin"a
pre!a drustu odnosno grupi kojoj pripada.
*ri trans"endentalne planete se odnose dakle na o#lik sto ga popri!a kolektina sud#ina
u dato! poijesno! trenutku.
*aj o#lik "e se na!etnuti sakoj pojedina"noj sud#ini koja zii u dato! re!enu. 1ipi
genera"ija je do#ar pri!jer oog pro"esa. ,o#una $ipika proti esta#lis$!enta nije #ila
po#una pojedina"a nego genera"ijske grupe. Clanoi te grupe su se organizirali u ne'
kon.or!isti"ke krugoe, "itao rije!e strogo se prilagodjaaju"i utrdjeni! !odeli!a
ponasanja, odijeanja pa "ak i goora.
*a!o gdje se ta po#una pokazala uzaludno!, postojala je op"a tenden"ija #ijega od
starnosti u droge. 0a taj na"in je "itaa genera"ija trazila #ijeg u jedno! u!jetno
izazano! raju.
*a tenden"ija je astroloski ezana uz konjuk"iju Urana i ,lutona u Djei"i u sekstilu s
0eptuno! u Skorpiji ' aspekt prisutan od <GAC do <GA>.
,ro!atra!o li oe tri unierzalne planete s to"ke gledista pojedin"a, idi!o i$ kao tri
osnona koraka na putu trans.or!a"ije.
,ri korak na to! putu je osje"aj nezadooljsta i nelagode glede starnosti i trenutne
situa"ije. *o je nezadooljsto kaliteto! oso#nog ziota i postaljeni! "iljei!a. Radi
se o tz 6#ozansko! nezadooljstu7 rodjeno! iz zelje da se #ude 6ise od "ojeka7. *o
je uransko nezadooljsto i !oze doesti do pokusaja da se nadidje tradi"ija i zakora"i
put 6onostranog7, odnosno pre!a do!eni e"oj od lastitoga #i"a i sijesti. Uran utje"e
na oso#u prensteno na .enta7no. niou, radjaju"i radikalno noe i izazone ideje.
S druge strane 3drugi korak4 0eptun ise utje"e na osje*aje pojedin"a, odnosno njego
osje"aj rijednosti sega sto !isli i radi. /ogu"e je #iti otoren nooj uranskoj iziji a
istore!eno nesposo#an izraziti je z#og stra$a ili nesigurnosti. U to! slu"aju 0eptun
pro !ora djeloati na Saturn, na sirenje saturnoski$ grani"a i stra$oa, tako sto "e
ponuditi oso#i zaodljie snoe i izije !isti"ne trans.or!a"ije. 0e tre#a !isliti kako je
dooljno sa!o proesti u djelo nou ideju inspiriranu Urano!+ tre#a takodjer osjetiti da
je to potre#no. 0oo stanje se tre#a jako zeljeti i i!ati apsolutno pojerenje u to da ga je
!ogu"e dosegnuti.
*ada ,luton !oze poduzeti tre"i korak a to je potre#a djeloanja+ to djeloanje "e polaziti
od uranske izije i neptunske jere. 0a taj na"in, s odlu"nos"u "ojeka da se potpuno
preda kao pojedina" a ne ise kao kon.or!isti"ki "lan neke grupe, !oze se u potpunosti
sudjeloati u ziotu drusta ili u religijsko! s!islu, #iti u skladu s 6oljo! (ozjo!7.
Oa oso#na upotre#a unierzalni$ planeta #iti "e !ogu"a sa!o u slu"ajei!a kada je
saturnski ego spre!an otoriti se e"oj i seo#u$atnijoj starnosti.
Ve"ina ljudi na oe tri planete sa!o reagira+ tek !anji #roj uistinu djeluje u skladu s
nji!a.
,okazatelji kolektine sud#ine na koju utje"u oe tri planete su takodjer i neprekidne
opasnosti u pro!etu, zagadjenje $rane, ode i zraka kojeg udise!o i stalna opasnost
radioaktinog zra"enja+ epide!ija gladi u nerazijeni! ze!lja!a te zalosno stanje
pojedini$ "etrti u eliki! gradoi!a #ogati$ ze!alja. Jjude se !u"i z#og nji$oi$
oso#ni$ ujerenja, #ilo .izi"ki ili psi$i"ki, i to je takodjer jedan od izraza kolektine
sud#ine danasnjeg "oje"ansta.
Si oi o#li"i kolektine sud#ine utje"u na sakog pojedin"a koji zii u sadasnje!
re!enu, !akar i ne #io direktno pogodjen nji!a.
,re!a /ar"u 5onesu 0eptun je planeta drusteni$ o#aeza.
0a odredjeniji na"in, #ilo u natalu ili tranzito!, 0eptun nastoji de"entrirati .unk"iju tijela
ili psi$e koji su predstaljeni %nako! i planeta!a poezani! s nji!e. On de"entrira jer
je njegoa zada"a rastopiti grani"e to"no utrdjene 5upitero! i Saturno!. 0a taj na"in
sve ono sto $eptun dotakne vise ne moze ostati isto kao prije tog kontakta. Sigurnost i
pojerenje u se#e su naruseni+ ira"ionalni i nesjesni ele!enti psi$e preplaljuju sjesni
ego i rastapaju se sto se "inilo "rsti!, sigurni! i rijedni! u oso#no! ziotu.
,si$oloski, 0eptun za!jenjuje ono poznato, sigurno i ogradjeno daleko siri! i !anje
poznati! rijednosti!a koji!a se oso#a !oze predati. Osje"aji su potaknuti snazno! i
du#oko! zeljo! za oni! sto je iznad sega poznatog+ radjaju se eliki snoi o
praednije! sijetu , !edjuljudski! odnosi!a s puno ise radosti i zasnoani!a na
suosje"anju i unierzalnoj lju#ai.
Ako reagira!o na 0eptun na negatian na"in tada "e planeta ozna"aati nase pokusaje da
po#jegne!o saturnoski! ograni"enji!a u drogu, alko$ol, seks ili snoe o neko!
druga"ije! ziotu& -eno!en negatinog 0eptuna je takodjer pojaa !ediju!a utoliko
sto se tu "ojek sasi! prepusta nesjesni! snaga!a u!jesto da #ude nji$o sjesni
posrednik.
0atalni polozaji 0eptuna i ,lutona po %nakoi!a i 2u"a!a ukazuju na rstu ira"ionalni$
energija koje su aktiirane u kolektino! nesjesno!. Drugi! rije"i!a, tre#a potraziti
korijen nekog pro#le!a ili krize 3koja popri!a karakteristike %naka sto ga 0eptun
tranzitira4 u ono! znaku gdje se nalazi natalni 0eptun.
(#K%-S -!$/$'1)-$
<GG= 0eptun i Uran su praili konjuk"iju u 5ar"u. Ono sto "e se raziti u nji$oo!
noo! "iklusu od <GG='=<AC 3koji po"inje od konjuk"ije, saki$ <F< godinu4 oisit "e o
to!e sto je #ilo u"injeno iz!edju <GII 3.aza padaju"eg kadrata4 i <GG=.
/oze!o re"i da se 0eptun u 5ar"u odnosi na pokusaj produ$oljenja !aterije i
!aterijaliz!a, odnosno !aterijaliza"ije du$a. Rud@ar trdi da 5ara" i!a da li"a ) li"e
Cezara i li"e 2rista.
Is$od "e oisiti o na"inu na koji ljudi protu!a"e izazo 0eptuna) kao pozi na noo
rodjenje 2rista ili na utrdjenje autoritarne Drzae.
Ciklusi Urana i 0eptuna odnose se na poijesne dogadjaje koji su odredili ujete drusta
u koje! trenutno zii!o. Astrolozi "esto za#oraljaju "injeni"u da je e"ina pro#le!a s
koji!a se "ojek susre"e u so! ziotu uglano! posljedi"a azni$ dogadjaja,
na"ionalni$ ili interna"ionalni$, koji su se z#ili u proslosti.
2ako "e i sljede"a konjuk"ija =<AC takodjer #iti u 5ar"u, "ini se da "e upotre#a i
zloupotre#a drustene !o"i najise utje"ati na "oje"ansto u re!eni!a koja dolaze.
Jek"ija koju iz oog "iklusa !oze!o izu"i jest lek"ija o upotre#i !o"i koju s!o do#ili
uranski! pro!jena!a i otkri"i!a u korist siju a ne sa!o polasteni$ pojedina"a.
,olozaj 0eptuna u 2u"i ukazat "e na podru"je ziota "iji razoj !ogu zako"iti ili
zaustaiti tradi"ija, drusto, proslost i uspo!ene sa"uane u podsjesno!.
(#K%-S J-1#)'!/$'1)-$
O#je oe planete su, saka na soj na"in, si!#oli kolektinog djeloanja. 0ji$oa
konjuk"ija se dogadja saki$ <C godina, i saka <Cta u otprilike isto! znaku.
Dakle oaj "iklus je poezan sa si!#oliko! #roja <C 3prin"ip 2rista B si!#ol triju!.a
nad s!r"u i si! !ogu"i! ograni"enji!a4
0eptun susre"e 5upiter sa!o jedno! u sako! znaku koji! prodje. %#og toga je Rud@ar
zaklju"io da je konjuk"ija 5U i 09 !o"ni period prolaska 0eptuna kroz dati znak.
5upiter uijek i!a tenden"iju da se siri i u susretu s 0eptuno! !oze do"i do pretjeranog
poja"anja te tenden"ije. Iz tog razloga se "iklusi 5U i 09 "esto odnose na
$iperproduk"iju, in.la"iju, nekontrolirano go!ilanje do#ara, proizoda i rijednosti na
sako! niou ' intelektualno! i psi$olosko! kao i so"ijalno'ekono!sko!. 0eptun se
to za"injaa prili"no! dozo! kon.uzije i zaraze, a !oze doesti i do idealiza"ije pod
saku "ijenu, te iluzija koje se o"ituju u su!anutoj potrazi za onostrani!.
Datu!i konjuk"ija ) =?.ID <GI> na ?M S"o
<G.I <G>? na <M 5ar"a
3opozi"ija ) A.VI <GGH na <?MRak'5ara"4
/IKLUS PLUTONA
Iako astrono!i trde da postoji jos jedna planeta an ,lutonoe or#ite, ,luton i dalje
ostaje planeta najudaljenija od Sun"a i predstalja najekstre!nije grani"e ljudske sijesti.
On se zadrzaa u jedno! znaku od <= do C= godine, prosje"no oko =H i pol godina.
Saka genera"ija je o#iljezena prolasko! ,lutona kroz jedan zodijakalni znak, ili
0eptuna u da znaka zaredo!, jedan pozitian drugi negatian. Rud$@ar je sugerirao da
se sadasnje genera"ije podijele s o#ziro! na konjuk"iju 0eptuna i ,lutona <>G<'GC.
*re"a genera"ija oog "iklusa rodjena je iz!edju <G?= i <GFH dok je 0eptun #io u Vagi a
zati! u Skorpiji.
%nak u koje! #orai ,luton op"eniti je pokazatelj tz ziotnog stila neke genera"ije
ili do#ne skupine. ,luton je dakle si!#ol kolektinog !entaliteta neke genera"ije,
rodjene toko! njegoog tranzita kroz odredjeni %nak. Stoga on u indiidualnoj te!i
soji! s!jestaje! pokazuje gdje je usmjeren pritisak oog kolektinog !entaliteta.
Se dotle dok s!o poistoje"eni s kolektini! !entaliteto!, ne"e #iti pro#le!a,
odnosno natalni ,luton ne"e djeloati . 0o on "e uijek djeloati soji! tranzito!,
predstaljaju"i pro!jene u pritis"i!a i za$tjei!a kolektia u sako! trenutku.
0apri!jer, ljudi rodjeni s ,lutono! u Djei"i B tranzit koji nas prisiljaa da postane!o
sjesni si$ pro#le!a proizisli$ iz jere kolektia u znanstenu te$nologiju B to su
uprao oni ljudi koji "e #iti u stanju prona"i rjesenja za oe pro#le!e, ali sa!o oni !edju
nji!a koji uspiju upotrije#iti soj natalni ,luton na oso#an na"in. 0atalni ,luton ukazuje
na oe pro#le!e s o#ziro! na znak u koje! se nalazi+ takodjer ukazuje i na rstu rjesenja
koju ti pro#le!i nalazu.
0jego polozaj u 2u"i pokazuje ono podru"je unutar kojega je potre#no traziti rjesenje.
*S*3$# (#K%-S 1%-)*$
2ako se ,luton sporo kre"e, o#i"no je toko! njegoog tranzita pose#no naglasen jedan
kadrant natalne te!e. *aj "e kadrant #iti pokazatelj eentualnog doprinosa pojedin"a
njegoo! re!enu. Staise, kada ,luton predje preko nekog Ugla natalne ili solarne
te!e, od pojedin"a se trazi da pre"iznije odredi prirodu soje sud#ine i soj drusteni "ilj.
Saka planeta dotaknuta ,lutono! u tranzitu predstaljat "e pozi na noi poredak stari
sto se ti"e oso#ne upotre#e te planete.
,luton uijek za$tijea.
Uran insprira izana , 0eptun apsor#ira ili raslojaa, no ,luton za$tijea renesansu,
reintegra"iju na noe putee i sjesno sa!opozrtoanje.
0atalna 3ili solarna4 2u"a u kojoj se nalazi natalni ,luton pokazat "e kako "e se
pojedina" suo"iti s kolektini! !entaliteto! soga re!ena i njegoi! za$tjei!a.
,olozaj u ku"i ne"e ozna"aati oso#ni odgoor na te izazoe nego ise rstu odgoora
koja je pojedin"u !ogu"a.
S druge strane, polozaj u ku"i toko! tranzita ozna"it "e na koji "e na"in oso#a naj#olje
odgooriti na trenutne drustene za$tjee.
"$D"#"D(!L$. K-"Z. PL(T%$!
Aspekti tranzitnog ,lutona na natalno Sun"e su eo!a azni, naro"ito ako e" postoji
nekaka !edjuso#ni aspekt u natalnoj te!i. S o#ziro! da ,luton si!#olizira osnoni
ziotni "ilj pojedin"a u okiri!a drustene sud#ine, a da se Sun"e odnosi na oso#nu
starala"ku !o", tranzit ,lutona preko Sun"a !oze ozna"aati !o"nu i aznu
trans.or!a"iju.
Drugi azni kontakt koji se !ozda ne !ora dogoditi toko! ziota, jest tranzit Urana na
natalni ,luton.
2rize koje !ogu proizi"i iz aspekata sto i$ tranzitni ,luton prai s natalni! odnose se
ise na op"a z#ianja. ,ojedina" "e se s nji!a suo"iti unutar onog podru"ja ozna"enog
ku"o! u kojoj se nalazi natalni ,luton. *a ku"a za sakoga ozna"aa naj#olji i
najprirodniji na"in suo"aanja s plutonoi! kriza!a u lastito! ziotu.
,ojedina" nikada ne iskusi prae plutonske krize na zna"ajan na"in ukoliko Uran i
0eptun za to nisu pret$odno pripre!ili put. U si! ostali! slu"ajei!a ,luton naprosto
ozna"aa kolektine pritiske koji!a je "ojek podlozan kao "lan drusta.
R0TROGRADNO KR0TANJ0 VANJSKI8 PLAN0TA
Retrograda"ija je geo"entri"ni .eno!en.
S o#ziro! da se odnos %e!lje s drugi! planeta!a ne kre"e po paralelni! linija!a nego
kruzni! putanja!a, iluzija retrograda"ije je re!enski .eno!en i praa perspektia se
#rzo ponono uspostalja.
Do retrograda"ije dolazi kada se %e!lja i odredjena planeta nadju s iste strane solarnog
siste!a i nastoje se izjedna"iti sa Sun"e!. Se su planete tada naj#lize %e!lji sto !ogu
#iti i tada se ide u "itao! so! sjaju.
Ono sto se starno desaa, geo"entri"ki, kada jedna planeta postane retrogradna to nije
njezino kretanje unatrag, nego nastanak kruzni"e idljie u prostoru koju planeta stara
dok se pri#lizaa %e!lji. ,laneta se "ini kao da je napustila soju uo#i"ajenu or#itu,
priu"ena %e!ljo!, i kao da stara kruzni"u u pra"u %e!lje.
Unutarnje planete Venera i /erkur gledane sa %e!lje uijek se "ine #lize Sun"u. One
nikad ne !ogu #iti u opozi"iji sa Sun"e!. Sako tu!a"enje retrograda"ije !ora uzeti oo
u o#zir jer na taj na"in se o#jasnjaa razlika u kretanju iz!edju unutarni$ i anjski$
planeta.
Sa $elio"entri"nog gledista, planete nikad nisu u retrograda"iji.
1elio"entri"no glediste dodaje nou di!enziju "ojekooj sijesti o se!iru. Ono
si!#oli"ki predstalja ljudski kapa"itet s$a"anja unierzalni$ ziotni$ zakona na
o#jektian na"in.
U astrologiji planete si!#oliziraju prirodne ziotne energije koje pokre"u i us!jeraaju
oso#nost.
1elio"entri"ni pogled na sun"e siste! daje astrologu prai opis na"ina na koji se oe
ziotne energije u ljudskoj unutrasnjosti !ogu slo0odno razviti1 u skladu s vlastitim
ritmom i 0ez svjesnog uplitanja "ojeka. Oa $elio"entri"na kretanja planeta su stalna,
redoita i uijek direktna+ ona otkriaju rita! ziotni$ energija u nji$oo! prirodno!
instinktino! stanju.
:eo"entri"ki pogled sa soje strane otkria ono sto se uistinu dogadja u "ojekooj
okolini. *i starni dogadjaji su proizodi ne slo#odnog razoja ziotni$ snaga nego
nji$oog stalnog mijenjanja uz po!o" olje, !isli i osje"aja sjesnog ega.
-aze retrograda"ije planetarni$ "iklusa su dakle .rapantni pokazatelji sjesnog uplitanja
"ojeka u rita! ziotni$ energija unutar se#e sa!oga.
2ada jedna planeta opise krug pre!a %e!lji, tada si!#oli"ki !oze!o i!ati #olji i
pre"izniji pogled na njenu italnu energiju i .unk"iju, i takodjer nau"iti kako da stekne!o
nou perspektiu ili po"ne!o gledati na noi na"in "itau situa"iju.
Retrogradna planeta je planeta spre!na odgooriti na oso#nu potre#u koja je rezultat
aktinosti iz proslosti+ ona se !ora poranati s noi! "ikluso! oso#nog izrazaanja. One
se dakle odnose na utje"aje iz proslosti. 0itko ne zna $o"e li oso#a konstruktino
upotrije#iti retrogradnu .azu planete. /ogu"nost uijek postoji+ u to! trenutku nju je
!ogu"e ispuniti. S druge strane, oso#na potre#a se !oze poe"ati ako je ne sagleda!o
o#jektino. U to! slu"aju sijest "e postajati se ise i ise preplaljena stra$o!,
.rustra"ija!a, osje"aje! neuspje$a i gor"ino!.
Retrogradni "iklusi anjski$ planeta 3/ars, 5upiter, Saturn, Uran, 0eptun, ,luton4 u
sustini se odnose na anjski ziot pojedin"a.
Razu!ijeanje! pose#ne uloge koju i!a energija planete u odredjenoj prili"i, !ogu"e je
nadi"i z#rku sto je planeta !ogla izazati.
Uran, 0eptun i ,luton ne predstaljaju uo#i"ajene zna"ajke ljudske prirode onake kaku
je !i sada poznaje!o. One nisu poslani"i Sun"a nego jedne galakti"ke !o"i i na"ina
ziota u osnoi druk"ijeg od naseg uo#i"ajenog 5a us!jerenog na Sun"e.
Oe tri planete su retrogradne gotoo toko! pola godine+ nji$oa retrograda"ija dakle
!oze i!ati sa!o op"eniti zna"aj. S o#ziro! na razliku koju s!o naglasili iz!edju
nji$oog unutarnjeg zna"enja kada su direktne odnosno retrogradne,najazniji trenu"i "e
#iti trenu"i !ijenjanja pra"a kretanja) iz direktnog u retrogradno i o#ratno.
Iskusto je dosad pokazalo da se uprao prije nego neka planeta postane retrogradna ili
ponoo direktna stari u#rzaaju, stizu do kriti"ne to"ke. Dok su indika"ije Urana
op"enito nagle i nasilne, pod 0eptuno! je ak"ija pod!ukla i "esto neidljia u dato!
trenutku. Sto se ti"e ,lutona koji u jedno! znaku ostaje od <C do CH godina, on o#i"no
poti"e opsesine ideje i instinkte !o"i u pojedin"u.
6AKLJU/AK
1u!anisti"ki angaz!an nije lagan, jer i"i sjesni! pute! zna"i postati istinski "ojek, a
za postati istinski "ojek tre#a se najprije distan"irati od ostali$, od onoga sto pri$a"a
e"ina koja zii nesjesno. *re#a se dakle pro psi$oloski izolirati od ostatka sijeta.
,ro"es indiidua"ije auto!atski podrazu!ijea izola"iju, #are! u pro rije!e. *o je
op"enito najtezi dio sakog pro"esa) oslo#oditi se si$ pritisaka i predrasuda lastite
okoline i si$ ideja i rijednosti koje su drugi pri$atili kao nesto sto se sa!o po se#i
podrazu!ijea.
U astrologiji se nikad ne #i tre#ali pitati kako upotrije#iti soju 6slo#odnu olju7 da #i
iz#jegli #ioloske ili indiidualne krize sto i$ planete nagoijestaaju. Astrolog #i !orao
znati da krize razoja moraju do"i sako!e. 2rize su neiz#jezne jer su dio rasta
oso#nosti. Oso#na slo#oda se ne sastoji u to!e da se odlu"i $o"e li se ili ne pro"i kroz
krizu, nego radije da joj se pronadju s!isao i zna"enje.
,ro!ijene li se rijednosti na koji!a se te!elje lastita djela, osje"aji i !isli, tada "e se
pro!ijeniti i s!isao postojanja. Iz toga proizlazi da ako astrolog predidi !ogu"nost
nekog dogadjaja ili etiketira neko iskusto kao negatino sa!o zato sto su
tradi"ionalne astroloske knjige utrdile da su planete koje u to!e sudjeluju !ale.i"i
ili su prisutni aspekti negatini ili je stupanj na ko!e se se desaa poezan s
.iksno! zijezdo! koja donosi tragedije, njegoo "e tu!a"enje o"igledno negatino
utje"ati na klijenta. S!isao sto "e ga klijent izu"i iz predidjenog dogadjaja ili iskusta
"e stoga takodjer #iti negatian, a to je psi$oloski zlo"in. %ato je neop$odno da astrolog
sto prije nau"i da (IJO 2O5I aspekt ili astroloska situa"ija !ogu doesti do du$one
po#jede. Astrolog koji nije u stanju oo priznati i koji "e stoga nastaiti kariti du$onu
po#jedu klijenta negatini! sajeti!a sto poti"u stra$, krinju ili in.eriornost, prijetnja je
drustu.
,rilike za rast s koji!a se ne suo"aa!o u potpunosti ostaljaju okus ne"ega
nedorsenog na sto se kad'tad u ziotu ra"a!o. U to!e je starni s!isao kar!e) nju
"ine nedorseni posloi iz proslosti. 0o ako se potrudi!o izrsiti se ono sto ziot od nas
za$tijea, ne"e ise #iti repoa koji se uku+ posti"i "e!o du$onu zrelost. 0o to nije
kraj du$onog razoja. Dodje!o li do to"ke na kojoj !oze!o re"i da s!o postigli se sto
s!o tre#ali posti"i kao pojedina", #ia!o pozani da preuz!e!o na se#e e"e
odgoornosti, da preuz!e!o kar!u grupe i eentualno "itaog "oje"ansta. *o je
du$oni ideal "iji pri!jer je ziot Isusa 2rista.
Da #is!o uspjesno sladali izazoe ziota i napredoali kao 6sjesno 5a7 !ora!o
najprije znati da !i jes!o to 6sjesno 5a7 koje i!a soj "ilj i tu je da postigne odredjenu
zrelost. Onaj tko to ne zna i ne osje"a, nikada ne"e #iti u stanju da sjesno i na zna"ajan
na"in upotrije#i energije i !o"i, sjesne i nesjesne, .izi"ke i psi$i"ke, koje !u njegoo
naslijedje i njegoa okolina nude kao sredsto izrazaanja. *e !o"i i snage "e upotrije#iti
njega+ astroloski, druga "e ku"a do!inirati pro!. Oso#a "e se osje"ati kao sredsto
pute! kojeg se jedan za drugi! izrazaaju razli"iti instinkti, po#ude i zelje, i to u onoj
!jeri u kojoj njegoi! natalo! do!iniraju oa ili ona progresina ili tranzitna planeta.
U sako! slu"aju, prije negoli ista kaze ili napise, astrolog se !ora pitati sto klijent !oze
uciniti s in.or!a"ijo! koju "e !u on dati.
0i za jednog "ojeka sud#ina nije unaprijed zape"a"ena. Razli"ite i #rojne !ogu"nosti
neprestano su otorene sako! pojedin"u u sakoj ziotnoj do#i. Saka !ogu"nost u
se#i sadrzi latentnu energiju koja od nje !oze napraiti starnu "injeni"u. Astroloski
.aktori opisuju vrstu !ogu"nosti koja se oso#i nudi i to je ono sto astrolog !ora razjasniti
klijentu.
Ako oso#a ne uspije proesti soju olju u odredjeno! pra"u, ili se za to osje"a
nesposo#na, ono sto "e se dogoditi "e #iti naprosto posljedi"a elana iz proslosti.
(udu"nost "e #iti odredjena lastito! nedorseno! proslos"u+ stari! stra$oi!a i
.rustra"ija!a, kao i o#iteljski! pritis"i!a ili pritis"i!a okoline i na"ije. 0e uspije!o li
sa!i odlu"iti o sojoj sud#ini, tada "e proslost odlu"iti za nas+ oo "e naro"ito rijediti
ako se #oji!o ponaljanja nekog neugodnog iskusta. ,o!o"u stra$a !oze!o u"initi da
#olna iskusta iz proslosti od !ogu"nosti postanu starnost. 0e!a!o prao kriiti
astrologiju ako u!jesto da se a.ir!ira!o u sjesno oda#rano! pra"u, pasino "eka!o
da se nesto dogodi i pri$a"a!o ono sto ziot nudi #ez unaprijed odredjenog "ilja.
0au"i!o dakle upotre#ljaati astrologiju kao na"in da zii!o sjesno, sredsto uz po!o"
kojega "e!o #iti #udniji i sjesniji onoga sto se dogadja kada dodju trenu"i azni$
odluka. 2riti"ne .aze B konjuk"ije, polukadrati, kadrati i opozi"ije B si$ planetarni$ i
interplanetarni$ "iklusa uijek predstaljaju trenutke odluke, trenutke u koji!a !ora!o
#iti sjesni da ne !oze!o nastaiti sa stari! staoi!a ili situa"ija!a koje ograni"aaju
nas rast ili nas drze zaro#ljeni"i!a proslosti.
U ziotu se sa si!e suo"aa!o s oni! u na!a sto na! se u tom trenutku "ini naj#olji!
i za sto se osje"a!o sposo#ni. 2oji god sta da zauz!e!o, zauzi!a!o ga zato sto nas
nasa unutarnja ranoteza poti"e na taku reak"iju i jer jeruje!o da je to ono naj#olje sto
u to! trenutku !oze!o napraiti. Uz po!o" kriza i #rojni$ djelo!i"ni$ pro!asaja
u"i!o polagano !ijenjati tu 6unutarnju ranotezu7 i na taj na"in raste!o. 0e!a drugog
na"inaO