ino Strada

ZELENI PAPAGAJI
Hronike ratnog hirurga

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H1 1 16.2.2009 11:19:25

 ZELENI PAPAGAJI
Hronike ratnog hirurga
ino Strada

Naslov originala
Gino Strada
PAPPAGALLI VERDI
Cronache di un chirurgo di guerra

Prijevod sa talijanskog
Ehlimana Hadihasanovi

Izdava
SEJTARIJA d.o.o. Sarajevo

Za izdavaa
Jasmina Sejtarija

Urednik
Jasmina Musabegovi

Recenzent
Ehlimana Hadihasanovi

Lektor
Alma oli

Dizajn , prelom i naslovna strana

Sanin Katica

Tira
1000

tampa
BRAVO PUBLIC TEAM d.o.o. Sarajevo

Sarajevo, april 2008.

ISBN 978-9958-39-052-4

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H2 2 16.2.2009 11:19:25

 ino Strada

ZELENI PAPAGAJI
Hronike ratnog hirurga

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H3 3 16.2.2009 11:19:25

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H4 4 16.2.2009 11:19:25
 Predgovor

U ovim naim mutnim i mlitavim vremenima, u mijenama ljud-

skih zgoda i nezgoda dok je krivulja usmjerena prema dolje, ono
to se najvie ponavlja je da nema vie vrijednosti.
Susreemo ovo aljenje i u nostalginoj varijanti onih koji se
odriu jer nema vie ideala za koje se moemo boriti.
Iskoritavanje, nasilje, rat, smrt, krenje prava, podjarmljivanje
slabih, ena, djece, ovjekovo potinjavanje vrijednosti novcu
i tritu (jedine ideologije koja uiva ideoloki imunitet), sve
je to ispred naih oiju, ali s obzirom da se slava frontalnog
sukoba vie ne nudi, senzibilitet prema tuoj patnji izgleda
posve umrtvljen.
Zar nije ljudska sloboda predstavljala vrijednost od koje se nije
moglo odustati, neto za ta se trebalo otimati?
I zar, stoga, sutina pitanja nije jednim velikim dijelom ista,
iako se se mijenjaju doba i nepogode?
Neki to i danas znaju, poznaju prius vivere, deinde filosofari,
zasuu rukave i urade ono to treba uraditi.
Ratni hirurg ino Strada, specijalista sa uglednih univerz-

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H5 5 16.2.2009 11:19:25

 iteta (savren curriculum za dobru karijeru), jedan je od onih
vrijednih ljudi koji imaju malo ideja, moda ne ni malo ve
samo jednu: pomoi ranjenom i obogaljenom ovjeku na kojeg se
sruilo nasilje njemu slinih.
Toj ideji oni posvete svoje znanje, svoja ula, svoje djelovan-
je koje se ne zasniva na sofisticiranim dostignuima klinike
hirurgije ve na onim tee razumljivim i objanjivim sredstvima
ljudske hirurgije, za koju bol jednog ljudskog bia predstavlja
lini bol.
Mene, koji se bavim koliko mogu jevrejskom etikom ino Stra-
da podsjea na osnovne principe jevrejske antropologije: svi
potiemo od istog ovjeka tako da niko ne moe rei kako je moj
predak bolji od tvog.
Pored toga svi smo drugaiji jedni od drugih zato to nismo jed-
nostavno ponavljanje modela, ve jedan nezamjenljivi unicum
koji stoga u sebi sadri cijelo ovjeanstvo. Dakle, ko je spasio
jedan ivot spaava cijeli univerzum i tako priprema spasenje
svih nas.
Mine, obrazac podlosti, orue smrti koje je okrenuto prema
budunosti mladih generacija jer su namjenjene djeci kao pred-
stavnicima budunosti naroda, proizvode i rasijavaju pristo-
jni ljudi koji sjede u meunarodnim odborima, a preprodaju
poslovni ljudi u koje se ne moe sumnjati, uz propisne ilus-
tracije o njihovoj efikasnosti.
Ovo metalno cvijee beskrajne ljudske niskosti, razdire, oslj-

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H6 6 16.2.2009 11:19:26

 epljuje, unitava dijelove ivota, stvara vrtloge anitmaterije,
projektuje ne-ovjeka.
Ali ba u tom nedostatku mesa, ivota, svjetlosti, ljudskost is-
kazuje svoju najbolniju prisnost.
U tim ljudskim prostorima koji su osujeeni i silovani, ine
Strade grade jedinu buduu ovjenost, jedinu koja je mogua.
Prave etike vrijednosti mogu se roditi samo u ivotu koji se
mjeri sa svojim granicama, strastima, strahovima, opiranjima,
ogorenju traganja za sobom i za drugaijim od sebe.
Ovo nam pria ino u svojoj knjizi, stilom nekoga ko pripovi-
jeda ono to radi, a ono to radi je u isto vrijeme tako neobino
i tako univerzalno, ludo i normalno, primjer onog to bi svako
ljudsko bie trebalo da trai u sebi.
I prianje tee suho i trezveno, a gane zato to pripovjeda neko
ko zna zbog ega radi ono to mora.
itati stranice ovog otrog hirurga koji se ne rasipa rijeima, ali
mnogo ini, pomae umrtvljenim ulima onih koji se preputaju
albama.
Vrijeme preobraaja apsolutnih i potpunih revolucija je gotovo,
ali postoje revolucije na nezamislivim mjestima: jedno od njih je
i skalpel ine Strade.

Moni Ovadija

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H7 7 16.2.2009 11:19:26

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H8 8 16.2.2009 11:19:26
 I
Osamdesetih godina, za vrijeme dugog rata izmeu Irana i Iraka,
granina zona blizu Haji Omrana, planine ija visina prelazi tri hiljade
metara, bila je, kako se obino kae, najuasnije poprite rata.
Hiljade vojnika je poginulo u tom ratnom pozoritu, glumci, ee
lutke beskrupuloznog rata.
Njihove kacige i njihove puke jo su tamo, na obroncima planine
Kija-i-Girdmand, zajedno sa neeksplodiranim bombama i granatama.
Na svako povlaenje Iraana, Iranci su razbacivali mine po osvojenoj
teritoriji. Isto su radili i Iraani na svako povlaenje Iranaca.
To je rat, ili bar ono to se zna o ratu Irana i Iraka. Ali kada se doe
na ove planine, kada se ide dolinom prekrivenom poruenim selima,
ruevinama i skeletima kua, kada se pree ivaraz i Rajat, Binkro i

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H9 9 16.2.2009 11:19:26

 oman, shvati da to nije samo bojite nego i zemlja Kurda.
Kurdistan se ne nalazi u geografskom atlasu, u knjigama historije
o njemu je napisano nekoliko redova. Nijedan Kurd ne sjedi u palati
Ujedinjenih nacija i niko ne govori u njihovo ime. Kao da ih nema, uklon-
jeni iz hronika i politike.
Ali, oni postoje, ovdje su. Oduvijek su ivjeli na ovim planinama, s
jedne i sa druge strane granice se govori njihov jezik, nose se njihove
arene nonje, plee se uz njihovu muziku, dre se za ruke i okreu u
krugu, dok prvi u redu maui okree bijeli rubac.
Trebalo je da budu gledaoci ove drame. A u stvari su bacani tamo-
amo od pobjednika koji su na redu, morali su da bjee mnogo puta kao
progonjena divlja, da pobjegnu od bombi i hemijskog oruja.
Nisu to uspjeli. Nisu to uspjeli mnogi stanovnici etiri hiljade kurd-
skih sela koje su unitili artiljerija i avijacija. Nisu to uspjeli ni osam
hiljada stanovnika u selima poredanim na rubovima doline, pobijeni
ko zna gdje, ije ene umotane u crninu jo uvijek ekaju nemogui
povratak, udovice bez ikakvih prava koje propadaju ekajui.
Protjerani ili prisiljeni na bijeg, svaki put su se skrivali u planinama.
Kad god su mogli da upere puke uvajui svoje kue, oni su to
inili. Kao 1991. kada su Sadamove trupe traile konano rjeenje
kurdskog problema, a nali su se pred ponosnom, naoruanom od-
branom.
Iraani su morali da se povuku. A Sadam je rekao:Povukli smo se, ali
naa vojska je jo tamo.
Aludirao je na milione mina posijanih po regiji, po breuljcima i polji-
ma, u blizini izvora i oko grobalja, po ostacima sruenih kua. Da se
zaustavi ivot.
Ali, Kurdi su jo uvijek tu. I u omanu su poeli da grade, po drugi

10

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H10 10 16.2.2009 11:19:26

 put. Prave neku vrstu kua od kamena sa krovom od velikih grana
povezanih slamom i pokrivenih zemljom.
Opet su poeli da obrauju zemlju punu mina, esto plaajui
ogromnu cijenu.
Realna ekonomija, tako je nazivaju eksperti, gdje za kuhanje, gradn-
ju i grijanje treba drvo zimi kad puu hladni vjetrovi, gdje, da bi ishranio
porodicu, mora da obradjuje zemlju, gdje ivotinje moraju da jedu
da ljudi ne bi pomrli, nema alternative: moraju se penjati na planine,
svake godine vie, da uberu neku biljku izmeu ljemova i neeksplodi-
ranih bombi, da pronau travnjak blizu potoka gdje e rasti ito. Tako
se ponavlja smrtonosni obred kojim Sadamova nevidljiva vojska ubija
siroti svijet.
ini se da Kurde prati neko prokletstvo. Svaki put kada bi se spori
genocid utiao, kada bi se nazirao mir i mogui ivot, dogaalo se
neto to ih je tjeralo nazad, u njihov geto, neto to je ubijalo nadu.
Dugo vremena ignorisani, nekoliko puta prevareni od strane
monika svijeta i meunarodne diplomatije, podjarmljeni totalitarnim
reimom, desetkovani kadgod je to bilo mogue, prisiljeni da ive van
zakona na svojoj zemlji, poeli su ponovo da se nadaju poslije pobune
1991. godine.
Iz rata u Golfu izali su osvojivi safe haven, sigurno skrovite.
Siromana i razruena, puna mina i bijede, ali je bar naa zemlja,
rekao mi je jednog dana prijatelj Faik.
Ali su ga slagali. Sigurno skrovite je oskrnavljeno, ponieno ratom
izmeu kurdskih plemena koji donosi nove rtve.
Svako selo kontrolie vojska jedne od partija u sukobu. Hiljade ljudi
koji lutaju cestama, s kalanjikovom na ramenu i cigarom u ustima,
ili koji bivakuju na kontrolnim punktovima, dok ene obrauju zemlju i

11

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H11 11 16.2.2009 11:19:26

 hodaju povijene sa brdom drva na ledjima.
Stvorene su nepremostive pukotine, ljudi se gledaju sa sumnjom,
politiari postaju neprijatelji koje treba eliminisati. Izgleda da tako
nestaje problem Kurda, zemlje koja ne postoji a ve je podijeljena,
skrovite postaje sve manje.
A medju njima mnogi ne znaju ta bie sa tim partijama, oni ele
posao i hranu, kole i bolnice, a rizikuju da se naviknu na rat, uvijek i na
svakom mjestu.

12

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H12 12 16.2.2009 11:19:27

 II
4.april.
Na brdu iznad omana je groblje, picasto kamenje usaeno u
livadu gdje rastu makovi i tulipani. I groblje je minirano. Mnogi su nam
rekli da je miniranje izvora vode i grobalja praksa koja se koristi u ovim
krajevima. To su mjesta, lahko je pogoditi, gdje ljudi moraju da dolaze.
Na prvo, svaki dan dok su ivi, na drugo kad umru, a doi e neko i da
ih posjeti.
Ve due vrijeme demineri rade na groblju, ali to je dug posao. Za
stanovnike sela mine i toliko neeksplodirane municije su izvori smrti,
ali, uz traginu ironiju, i preivljavanja. Zato to, na primjer, Valmara
69, sadri lagani cilinder od aluminija, koji se na pijaci prodaje za dolar.
Tako iznad groblja, u grupama po etvero, nastoje izvaditi eksplozivnu

13

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H13 13 16.2.2009 11:19:27

 kapsulu.
Jedan nagao pokret i beng! Pomo dolazi brzo. Tim deminera je
udaljen nekoliko stotina metara, najveom brzinom do bolnice koja je
samo etiri kilometra daleko.
Dalal, trinaest godina, doao je gotovo mrtav. Asad i Mohamed,
42 i 36 godina, odmah su operisani, prvi na grudnom kou, drugi na
stomaku, pogoen Valmarom na deset mjesta. Omar, 16 godina, ima
jednu nogu amputiranu i duboke rane, moda je on aktivirao minu.
Umro je ejakui svoj red za operacionu salu.
Dvojica ranjenih e proi bez komplikacija. Bilans: dvoje mrtvih za
jedan dolar. Ni jednu hiljadu lira za ljudski ivot, neprihvatljiva cijena,
bar za one koji vjeruju u njegovu neprocjenjivu vrijednost.
5 april.
U bolnicu stie Haidar. Dolazi iz planinskog sela u dolini Sidikan, tri
sata kolima od omana. Ima tamo jedan mali dispanzer, posjetili smo
ga prije nekoliko sedmica, tu je nekoliko bolniarki, ali ni jedan ljekar.
Haidar, 14 godina, dolazi odatle, prepoznajemo elastine zavoje i
braunilu koje smo odnijeli u Sidikhan, desna noga mu je umotana ispod
koljena. Vodio je stado koza na livadu na planini. Vidio je minu u po-
sljednjem trenu, momenat prije nego je nagazio. Odmah ga operiemo,
ali sa tom nogom se vie nita ne moe uraditi. Dan poslije operaci-
je pokazujemo mu katalog mina koje smo skupili kao to se radi u
policijskoj stanici sa fotografijama saobraajnih znakova.
Prepoznaje jednu vs-50, jednu od tolikih malih mina italijanske
proizvodnje. Ali, nisam vidio ovaj crni zatvara u sredini, govori. To je
gumeni poklopac koji izaziva eksploziju kad se na njega stane.
Imao je sreu, vjerovatno je ova mina bila okrenuta pa nije vidio met-
alnu ploicu.Tako je vei dio eksploziva istresen u zemlju, i djeak je

14

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H14 14 16.2.2009 11:19:27

 ostao samo bez jedne noge.
12. april.
Haidar je na fizikalnoj terapiji, ubjeujemo ga da e dobiti protezu,
da e opet moi da hoda. Vratie se na svoje planine da vodi koze na
ispau, nema drugog izbora. Ako mu se ponovo dogodi da nagazi minu,
nadamo se da e to uraditi umjetnom nogom.
14. april.
Sati 5:45. Najdrai, obeao sam da u vam poslati nekoliko redova
pozdrava i dobrih elja za va dananji poetak u Milanu, da vam jo
jednom kaem koliko je vana bitka koju vodite da se okona uasni
masakr koji prave nagazne mine i da se zaustavi patnja tolikih nes-
retnika.
Sada mi je to teko, poslije svega ovoga to se desilo u nekoliko
zadnjih sati. U pet sati poslije podne 13. aprila, u selu Mortka, blizu
Darbandikhana, etvero djece, tri brata i jedan roak, igrali su se ne-
punih sto metara od kue.
Farhad Hamid, 5 godina. Bahjat Majed, 12 godina. Naat Majed, 8
godina. Rifat Majed, 6 godina.
Ganjali su se kad je jedno od njih nagazilo jednu italijansku minu, jed-
nu Valmaru 69. Majka trojice brae, koja je bila u kui, prva je dotrala
u pomo.
Mortka je malo, izolovano selo, nema transportnih sredstava do
kojih se odmah moe doi. Djeca su stigla u bolnicu Emergency deset
minuta prije ponoi.
Za Naata i Rifata nismo mogli nita uraditi: ve su bili mrtvi kad
su stigli u bolnicu. Bahjat ima nekoliko povreda na prsima i na zglobu,
ali nije u direktnoj opasnosti. Farhad je u oku, odmah ga prenosimo u
operacionu salu. Metalni dijelovi Valmare probili su mu grudni ko, jed-

15

ZELENI PAPAGAJI_HRONIKE RATNOG H15 15 16.2.2009 11:19:27