Genom i gen
Molekularna biologija
Genom i gen
Molekularna biologija
Genom i gen
Molekularna biologija
Genom i gen
Molekularna biologija
Genom i gen
Gljive
Molekularna biologija
Genom i gen
Protisti
Molekularna biologija
Genom i gen
2. JEDINSTVENE SEKVENCE
Molekularna biologija
Genom i gen
SATELITI
su kratke sekvence od nekoliko nukleotida koje se uzastopno ponavljaju i predstavljaju
visoko ponovljene sekvence
Kod čoveka čine manje od 10% genoma
Smešteni uglavnom u regionu centromera
Smatra se da učestvuju u sparivanju homologih hromozoma, kao i održavanju strukture
hromozoma
Molekularna biologija
Genom i gen
Čine ih :
2.FAMILIJE GENA
Molekularna biologija
Genom i gen
Molekularna biologija
Genom i gen
FAMILIJE GENA
Molekularna biologija
Genom i gen
2. JEDINSTVENE SEKVENCE
Molekularna biologija
Genom i gen
Količina DNK u genomu eukariota daleko premašuje zbir gena koji kodiraju sve proteine prisutne u ćelijama.
To znači da deo genoma sadrži nizove nukleotida koji ne nose šifru za sintezu proteina.
Segmenti gena koji sadrže informaciju za sintezu proteina su nazvani EGZONI, a nekodirajući nizovi između
njih su INTRONI
ATACCGATGAAACAGGACCACACCTTACGCCGAAATTTAGCCCAGCTAGACATT
Kod prokariota introni ne postoje ili ima vrlo mali broj introna, pa su njihovi geni neprekinuti nizovi
kodirajućih nukleotida.
Molekularna biologija
Genom i gen
Geni eukariota su diskontinuirani (mozaični, modularni) – sadrže kodirajuće– EGZONI i nekodirajuće
sekvence - INTRONI
5’ kraj 3’ kraj
E1 I1 E2 I2 E3 I3 E4 I4
E1 E2 E3 E4
E1 E2 E3
E1 E2 E4
Najveći gen u genomu čoveka je gen koji kodira mišićni protein distrofin; distrofin je
veliki protein (sadrži 3685 aminokiselina) pa je i gen koji ga kodira ogroman. Introni
kojih ima 79 u njemu zauzimaju više od 99% ukupne dužine a egzoni ostalih 1%.
Molekularna biologija
Genomika
4% 17%
96% 83%
Sisari
8%
92%
Molekularna biologija