Sei sulla pagina 1di 11

Antika Grka

GRKA Povijesna razdoblja: 1. Herojsko doba (~2000. - ~1200.) doseljenje grkih plemena plemenske zajednice rod-bratstvo pleme prva seoba Ahejci, Jonjani, Eoljani, druga Dorani 2. Homersko doba (~1200. 800.) raspadanje rodovskog drutva kralj bazileus stalei demos i eupatridi prve opine deme izvori Ilijada i Odiseja 3. Arhajsko doba (800. 500.) privredni i gospodarski razvoj prvi gradovi polisi akropola, agora kolonizacija 4. Klasino doba (500. 338.) Atena i Sparta grko perzijski ratovi zlatno doba umjetnosti 5. Helenistiko doba (338. 146.) makedonska i rimska vlast

Herojsko Doba
podruje: Egejski svijet jugoistona Europa most triju kontinenata vrijeme naseljavanja 3. tisuljee pr.Kr. EGEJSKA/KIKLADSKA KULTURA: - kultura bronanog doba stanovnici PELAZGI brodogradnja, pomorstvo, obrada kamena i trgovina KRETA (istoni dio Sredozemlja): MINOJSKA KULTURA: (1950 1450.) stanovnici PELAZGI gradovi Knosos, Phestos, Hagia Triada, Mallia nasljedne monarhije vlast kraljeva gospodarstvo poljoprivreda masline, vinova loza obrti, posredna trgovina najvea trg. sila na Sredozemlju vladaju nad morem - TALASOKRACIJA brodogradnja, pomorstvo kultura graditeljstvo palae KNOS slikarstvo mozaici, zidne slike keramika stil KAMARES pismo LINEAR A (17. stoljee) LINEAR B (15. stoljee) deifrirali Ventris i Chadwick religija kult plodnosti boica DIKTA (zmije) dinastija MINOJ kralj Minos (15. st.) - Minojska kultura istraiva Arthur Evans - 1900. godina Knos palaa Labirint dobio ime prema Labrysu (dvosjekla sjekira) kraj u 15. stoljeu erupcija vulkana na otoku Teri a nakon toga najezda napadaa s kopna MITOVI: Tezej - Egejev sin, bio poslan u labirint, ubio minotaura, vraa se doma, zaboravi jedra, egej se ubija Egej ubije minosovog sina na igrama, za kaznu alje Minos kretski kralj, naredi dedalu da gradi labirint, ne da mu otii,ubije g Minotaur- ovjek bik, ubio ga tezej, pomou niti, majka pasifaja, otac minos Arijadna voli tezeja, da mu nit, na kraju ga ostavlja zbog dioniza na nekom otoku Dedal- graditelj, labirint, gradi, bjei kod prijatelja koji onda ubija minosa Ikar pada u vodu I. VAL GRKE SEOBE: u 2. tisuljeu dolaze indoeuropska plemena (Heleni) preuzimaju kulturu starosjedioca Pelazga imaju sjedilaki nain ivota

naseljavanje: AHEJCI Peloponez JONJANI Atika, Eubeja EOLJANI Tesalija, Etolija, Beotija gradovi-drave: MIKENA, TIRINT, SPARTA, ATENA, TEBA

MIKENSKA KULTURA: pod utjecajem krete, uspon oko 1600.g.pr.Kr, mlaa od Kretske podruje: Peloponez gradovi: Mikena, Tirint, Arg MIKENA - podruje ARGOLIDA (suho tlo) stanovnici: prvi naseljavaju Ahejci u drugom tisuljeu istraivao Heinrich Schliemann 1876. godine naao utvren grad AKROPOLU, opasanu kiklopskim zidinama (gradili kiklopi), ulaz LAVLJA VRATA unutar zidina kraljeva palaa MEGARON (najljepa je bila dvorana za primanje) i nekropola izvan zidina grobnica (Atrejeva Riznica) u obliku THOLOSA (oblik konice) gospodarstvo poljoprivreda trgovina i obrt (keramika i obrada bronce maevi) kultura - utjecaj Krete (KAMARES stil keramike) pismo - LINEAR B (napredna varijanta kretskog pisma) oko 1440.g Mikena osvaja Kretu jer je Kreta dominirala sredozemnom trgovinom kraj u 12. stoljeu dolazak naroda s mora i Dorana, poetak eljeznog doba TROJANSKA KULTURA: TROJA/ILLION - podruje: sjeverozapadna obala Male Azije trgovaki odlian poloaj uspon od 3000. do 1200.g. istrauje Heinrich Schliemann od 1869. do 1873. godine pronaeno 9 slojeva najvaniji (Prijamov grad) je 7.a sloj u 13. stoljeu naseljuju Ahejci TROJANSKI RAT - oko 1194-1184. trajao dugo, Troja bila neosvojiva jer su Posejdon i Apolon gradili zidine Mitovi: Prijam kralj Troje Paris sin prijamov Helena otila od Menelaja u Troju s Parisom Menelaj zapoinje rat zbog Helene Agamemnon Menelajev brat, vladar Mikene Ahilej glavni grki junak, duri se zbog otete mu ljubavnice Briseide II. VAL GRKE SEOBE: seoba Dorana je bila posljednja seoba Helena DORANI ratniki narod, naseljuju Peloponez (posebno Sparta) seobom Dorana nestaju kretska i mikenska kultura PREMJETANJE: EOLJANI, JONJANI premjetaju se na otoke i obalu Male Azije AHEJCI premjetaju se na Sjever Peloponeza

Homersko Doba

KULTURA DORANA prestaje razvoj egejskih, bronanih kultura i poinje razvoj dorske, eljezne kulture ovo razdoblje nazivaju helenskim srednjim vijekom jer nema nikakvih izvora osim opisa iz Ilijade i Odiseje stanovnitvo Heleni (zemlja Helada), tj. Grci (Graeci tako ih zovu Rimljani po plemenu Graikoi u Epiru) sjedilaki nain ivota (isprva su svi Grci bili nomadi) razvoj stoarstva, ratarstva, obrta i trgovine DRUTVENI USTROJ ureen krvnom vezom, patrijarhalni plemenski savezi GENS ROD FRATRIJA BRATSTVO nekoliko rodova FILA PLEME POLITIKA TIJELA: BAZILEJ voa (kralj ili vojskovoa) izvrna vlast AGORA narodna skuptina BULE vijee staraca dolazi privatno vlasnitvo podjela zemlje raslojavanje drutva: ARISTOKRACIJA - aristos+kratein plemstvo, bivi voe drugi naziv EUPATRIDI

DEMOS- narod, puk prve politike zajednice seoske opine DEME stanovnitvo DEMOS zemljoposjednici i vojskovoe EUPATRIDI (staro grko plemstvo)

iz prvih naselja formiraju se gr-dr POLISI nisu jedinstvene drave, ali ima vlastito gospodarstvo, vanjsku pol., demokraciju AKROPOLA utvreni dio, u poetku tu ive Eupatidi, sve javne graevine itd AGORA glavni gradski trg, gdje se sastaju Eupatridi AGER prostor izvan zidina gdje su zemljini posjedi Eupatrida, a tu ivi Demos GRKA polisi - male dravice, nepovezane politike zajednice - SPARTA, ATENA, TEBA, KORINT, ARG, MILET VEZA IZMEU POLISA jezik, pismo (od 7. st.), knjievnost, bogovi (svetkovine), Olimpijske Igre

mjesta zajednitva: Apolonov Hram u Delfima (proroica Pitija) Zeusov Hram u Olimpiji (776. tamo prve Olimpijske) Artemidin Hram u Efezu Herin Hram u Argosu Posjedonov Hram na Istmu Ilijada i Odiseja najstarija povijest Grka zajednika kulturna batina jezini i moralni standardi prenosila se predajom Homersko Pitanje PISMO u 7. st. pr.Kr preuzeto od Feniana + dodani samoglasnici sveukupno 24 slova

RELIGIJA: 12 glavnih bogova koji stoluju na Olimpu graani obavljaju ulogu sveenstva pa nema povlatenog sveenikog sloja MITOLOGIJA kozmogonija (nastanak svijeta) i teogonija (nastanak bogova) rtve hrana i pie, pjesnika i sportska natjecanja, predstave PANATENEJSKE SVEANOSTI vjerska sveanost, svake 4 g. u Ateni, posveeno Ateni pjesniki i sportski dio + povorka DELFI: proroite na posveenom tlu planine Parnas (dom Apolona i 9 muza) glavna proroica PITIJA dvosmisleni odgovori oko hrama riznice pojedinih polisa Delfi su bili sredinja banka Grka tu se sklapaju savezi susjednih drava AMFIKTIONIJE KALOKAGATHIJA sklad izmeu duhovne i tjelesne ljepote za kojim Grci tee OLIMPIJSKE IGRE : 776. prve osnovao Heraklo u ast Zeusa u Olimpiju za vrijeme odravanja vlada sveti mir EKEHEIRIA EPSKO PJESNITVO: aedi pjesnici, profesionalni pjevai koji su opjevavali epove uz instrumente, prilagoavajui jezik prema uhu sluatelja rapsodi pjesnici koji bi recitirali epove. HESIOD najvei epski pjesnik osim Homera Postanak svijeta (Teogonija) opisuje mitoloki nastanak svijeta i bogova Poslovi i dani (Erga kai hemera) radi i budi pravedan, opisuje teak ivot seljaka LIRSKO PJESNITVO: razvija se u eolskim i jonskim maloazijskim gradovima glazbena i plesna pratnja KITARA, AULOS, LIRA elegija pjesma moralnog sadraja i poruke predstavnik Tirtej jamb aljiva i podrugljiva pjesma predstavnik Arhiloh (7.st.) solo pjevanje monodija razvijeno na Lezbu Sapfo i Alkej (7.st) korske pjesme javna dogaanja predstavnik Pindar (5.st)

FILOZOFIJA Grci prvi pokuavaju rastumaiti volju bogova i prirodu otac filozofije TALES IZ MILETA (6.st): odbacuje mitoloko vienje nastanka svijeta voda je element iz kojeg sve potjee svijet se upoznaje putem zakona prirode i materije ANAKSIMANDAR IZ MILETA (6.st): smatra pramateriju (apeiron) poetkom svega otkrio sunani sat, zemljopisnu kartu ANAKSIMEN IZ MILETA (6.st): sve izniklo iz zraka PITAGORA (SICILIJA): matematika, astronomija, akustika, glazba sustav svijeta je utemeljen na brojevima i njihovim odnosima HERAKLIT (6.st): iva vatra nositelj je promjene i sklada stalna borba suprotnosti donosi napredak elejska kola smatraju da je um izvorite svijeta i spoznaje DEMOKRIT (5. st): razvija teoriju atoma RANA LIKOVNA UMJETNOST: geometrijsko doba (10-8.st) keramika (dipilonske vaze) meandar beskrajni trakasti motivi ARHAJSKA UMJETNOST (8-6.st) poznato samo preko rimskih kopija slikarstvo na vazama: ranije razdoblje (crni likovi na crvenoj podlozi) kasnije razdoblje (crveni likovi na crnoj podlozi) KIPARSTVO: dekorativna uloga, osim kad slui za velianje tijela KORE djevojka uredna, obuena ideal djevianske skromnosti i ljepote KOUROS mladi gol ideal snage i ljepote mladog ratnika i sportaa ARHITEKTURA razvila se iz pravokutnog sredita stambene kue zvanog MEGARON (nalazimo ga ve u Mikeni) HRAM: pronaos predvorje naos kip posveen zatitniku opisthodomos riznica REDOVI STUPOVA zajedniki postolje, nosivi stup, glavna greda i zabat dorski - jednostavan jonski zavijutci korintski detalji BOGOVI: svijet je nastao iz beskrajnog prostora kaosa iz kaosa proizlaze tama/no i svjetlo/dan, a zatim i Zemlja, podzemlje i ljubav Zemlja rodila Urana koji je pobijedio kaos, ali ga je svrgnuo bog vremena Kron Kron guta vlastitu djecu, ali ih spaava najmlai sin Zeus, ije je roenje njegova majka Reja zatajila Zeus vrhovni bog Hera zatitnica braka i poroda Demetra boica plodnosti zemlje i poljoprivrede Afrodita boica ljepote i ljubavi Artemida boica lova i prirode Atena boica mudrosti i pravde Apolon bog svjetla i ljepote Ares - bog rata Hefest bog vatre, sagradio boanske palae na Olimpu Hermes bog trgovaca i putnika, glasnik bogova Had bog podzemlja, caruje u Carstvu sjena i mraka Posejdon bog mora Dioniz bog vina i veselja

Arhajsko Doba
promjene privredni i politiki razvoj NATURALNO GOSPODARSTVO Peloponez , Sjever Grke SPARTA (plodna zemlja) NOVANO GOSPODARSTVO Atika ATENA (trgovaki putovi, neplodna zemlja) u 7. st. javlja se kovani novac potjee iz Lidije u Maloj Aziji posljedice: DUNIKO ROPSTVO KOLONIZACIJA trgovina otoci Delos i Samos gradovi: ATENA, KORINT, MILET, EFEZ, DELOS, SAMOS SPARTA: podruje: poluotok Peloponez, Lakonija naseljavaju: u 2. tis Ahejci, oko 1100. g Dorani 900.g osnovana SPARTA u poetku gadni ratovi s Mesenjanima (3 rata) poetak 8. st Likurg strogi zakoni stanovnitvo: SPARTANCI DORANI aristokrati, ratnici imovinska jednakost aristokracije zajednika zemlja, robovi, nema privatnog vlasnitva HELOTI AHEJCI dravni robovi bez slobode i politikih prava, bievani jednom godinje KRIPTIJE pokolji helota da se sprijee pobune PERIJECI AHEJCI obrtnici, trgovci, seljaci slobodni ali bez politikih prava, ive u neutvrenim naseljima, laki orunici aristokratska monarhija POLITIKI USTROJ: 2 KRALJA loza Argijada i Eupontida neograniena vlast u doba rata provode odluke geruzije vrhovni suci i vojskovoe 5 EFORA 5 nadzornika izvrna i savjetodavna vlast predsjedaju geruzijom i apelom GERUZIJA vijee staraca 28 l + 2 kralja svi spartanci iznad 60 g starosti zakonodavna, sudska i upravna vlast APELA narodna skuptina svi spartanici iznad 30 g (jer tek tada postaju stanovnici Sparte) prima ili odbacuje odluke geruzije gospodarstvo: naturalno gospodarstvo zemlja je dravna spartanski odgoj: od 7. godine gimnazije lakonski odgovori vrlo kratki odgovori nakon 18. (do 60.) aktivni vojnici sa 30 osnivaju obitelji vanjska politika: Peloponeski savez - vojno politiki savez vojska HOPLITI (teko naoruani pjeaci) + 4 HELOTA ATENA: podruje: Atika nastanjuju: Jonjani legenda osniva Tezej brdo AKROPOLA hramovi AGORA sredite PIREJ luka stanovnitvo:

EUPATRIDI plemstvo DEMOS METECI stranci ROBOVI aristokratska monarhija do 683. 10 kraljeva (BAZILEJA) 683. aristokratska republika Ustroj: ARHONTI izvrna i upravna vlast AREOPAG vijee aristokrata zakonodavna, savjetodavna i sudska vlast BULE vijea predstavnici rodova i bivi arhonti zakonodavna vlast EKLEZIJA narodna skuptina svih Atenjana, bez prevelikog utjecaja drutvo sukobi za zemljite, dovode do: DUNIKO ROPSTVO demos bi se zaduio i onda morao zaloit posjed i ivot kamen hipoteka bi oznaavao ropstvo ako ne otplate postaju robovi ATENSKO ZAKONODAVSTVO 630.g. eupatrid KILON pokuava oteti vlast 621.g. arhont DRAKON ozakonjuje obiajno pravo krvna osveta, duniko ropstvo itd 594.g. arhont SOLON - reforme drutva uvodi TIMOKRACIJU drutvenu podjelu prema bogatstvu, i sve podjelio u 4 razreda: 1. najbogatiji arhonti, lanovi areopaga - konjanici 2. lanovi areopaga konjanici 3. lanovi areopaga pjeaci 4. lanovi eklezije pomone trupe ukida duniko ropstvo uvodi i mijenja BULE sad imaju 400 lanova, a u bule mogu i bogati lanovi demosa uvodi HELIJU prizivni sud vrhovno sudbeno tijelo u dravi drutvo i dalje u sukobima PIZISTRAT (561/560-528) pozitivni tiran gospodarsku uspon, jaanje demosa uvodi plaeniku vojsku uvodi poreze uvodi PANATENEJSKE i DIONIZIJSKE SVEANOSTI sinovi HIPIJA (do 510.) i HIPARH (do 514.) svrgnut Hiparh, Hipija uspostavlja tiraniju, kasnije Hipija prognan, na vlast dolazi: 510.g KLISTEN ukida timokraciju podjeljuje ATENU u 10 FILA (okruga) = 100 DEMA, podijelio ih po teritorijalnim principu BULE politika prava za sve Atena postaje demokratska republika pojaava se uloga arhonta i stratega ostracizam tajna glasanja ispisuje se ime mogueg tirana, ako je na 6000 ostrakona - izbaen iz grada na 10 god GRKA KOLONIZACIJA:

vrijeme: od 8. do 4.st.pr.Kr. UZROCI KOLONIZACIJE: grki polisi nisu imali mjesta za irenje porast stanovnitva prehrana stanovnika ivotni prostor stanovnika bijeg od dunikog ropstva proizvodnja vea od potronje KOLONIJE apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i samostalne, politiki neovisne o matinom gradu, veu ih zajednika kultura i vrste trgovake veze (izvoz ito, vino, vuna, lan, kovine), jedni drugima pomau u ratu, svetkovine, OI -

NAIN KOLONIZACIJE. prvo idu u Delfe, pitati Pitiju za savjet uzimaju svetu vatru iz hrama matinog grada i prenose u koloniju odreuju zemljite za grad i grade zidine podjele zemlju meusobno posveuju grad zatitniku matinog grada SMJEROVI KOLONIZACIJE: Sicilija (Sirakuza) Jug Italije (Magna Graecia) Obale Crnog Mora Juna Francuska (Masilija) panjolska (Sagunt) Egipat (Naukratis) Libija (Kirena) POSLJEDICE KOLONIZACIJE: razvoj robno novane privrede razvoj trgovine, brodogradnje nove poljoprivredne kulture vinova loza, maslina irenje grkog pisma i umjetnosti PRVA KOLONIJA: 8.st iz grada KIMA (Mala Azija) nastaje gradu Cumae u Italiji (naziv kyme valovi) nakon toga kolonija NEAPOLIS (Napulj) Sirakuza, Posidonija, Tarent, Taras, Sibaris, Selinunt, Akragas (Agrigento) mnogo grkih kolonija u Junoj Italiji i Siciliji ime Megale Hellas Magna Graecia Velika Grka

KOLONIZACIJA NA JADRANU prva kolonija Grci s Krfa/Korkire osnivaju Korkyra Melaina (Crna Korkira) (tamo je bila jo jedna kolonija kojoj ne znamo ime ali o postojanju svjedoi LUMBARDSKA PSEFIZMA) Sirakuani u doba Dionizija Starijeg osnivaju Issu 386.g.pr.Kr doseljenici s grkog otoka Parosa osnivaju Pharos 385/384.g.pr.Kr. trgovita na obali EMPORIJE - Tragurion (Trogir), Epetij (Stobre), Epidaurus, Salona posljedice grke kolonizacije: nove kulture razvoj brodogradnje (brodovi liburne) trgovina, obrti raspadanje ilirske rodovne zajednice porodice, patrijarhalno ropstvo

Klasino Doba
GRKO-PERZIJSKI RATOVI (492.-449.) izvor Herodot (485-424) Historiae (9. knjiga) uzrok irenje Perzijskog carstva prema Zapadu: KIR 2. VELIKI, KAMBIZ 2., DARIJE 1. osvojili cijelu Malu Aziju i jonske gradove u Maloj Aziji preko njih trguju s Grkim polisima povod 500.g jonski ustanak predvoen Miletom u pomo dolaze samo Atena i Eretrija s 20 brodova 495. grko brodovlje poraeno, nisu pomogli jonskim gradovima 494. Milet razoren 492. g Darije 1. sprema kaznu za Atenu i Eretriju, alje zahtjev za zemljom i vodom perzijska mornarica (na elu MARDONIJE) napreduje, ali ih zaustavlja oluja kod HALKIDIKE, unitena mornarica 490. g novi pohod Darija 1. preko mora do Atene i Eretrije perzijski vojskovoe DATIS i ARTAFERNO spaljuju Eretriju, a perzijska mornarica se iskrcava na Atici, BITKA NA MARATONSKOM POLJU 13. rujna, najvea do tada, 30 000 Perzijanaca, 10 000 Atenskih hoplita, kojima zapovijeda MILTIJAD, koji uz pomo Herodotove strategije izvlai pobjedu KSERKSO 1. (486.-464.) priprema se za novi pohod nakon Maratona 481. u Korintu se sklapa SVEGRKI SAVEZ protiv Perzijanaca SPARTA pjeadija ATENA mornarica (sukob Temistoklo s pomorskom str. eli mornaricu, Aristid i kopnena str. pjeatvo) odluuje se za mornaricu (Drveni e zidovi titi Atenu Pitija) i gradi se 200 TRIJERA (troveslarki)

480. Kserkso prelazi Helespont osvojili Trakiju, Makedoniju, Tesaliju BITKA U TERMOPILSKOM KLANCU - 300 hoplita voenih kraljem Leonidom, Spartanci znaju da e umrijet, ali se bore 3 dana hrabro, no uhoda pokae put Perzijancima koji su potukli Spartance i nastavili do Atene koju su zatim spalili i poruili BITKA KOD SALAMINE 28.rujna, poraz Perzijske mornarice od atenskih trijera 479. u proljee sukobi na kopnu BITKA KOD PLATEJE - perzijski vojskovoa Mardonije i grki Pauzanija (Leonidin sin) najvea kopnena bitka, Grci pobijedili, Sparta se povlai iz rata BITKA KOD RTA MIKALE Grci pobjeuju 478. DELSKI SAVEZ sklapaju ga Atena i 200 polisa na otoku Delu kako bi oslobodili trgovinu morem Sparta nije ula jer se nije htjela borit dalje od Peloponeza 450. BITKA KOD CIPRA - Perzijska mornarica potpuno unitena 449. Kalijin Mir izmeu Atene i Perzije (Perziji ostaje Cipar, a Atena ima pravo trgovine na Sredozemlju i Crnom Moru)

ZLATNO -

DOBA GRKE/PERIKLOVO DOBA: procvat Atene, preko delskog saveza doli do novaca doba obnove i izgradnje te kulturnog i drutvenog napretka 444.g - PERIKLO (495-429) vojni strateg (funkcija koja se bira jednom godinje) do smrti velike ovlasti (vojskovoa, zasjeda u narodnoj slubi, sudjeluje u radu dravne slube) niz reformi POLITIKE zakonodavne ovlasti daje Narodnoj Skuptini demokratizacija, smiju donosit zakone NOVI POLITIKI USTROJ: EKLEZIJA vrhovno politiko tijelo, narodna skuptina BULE vijea, izvrno tijelo vlasti AREOPAG vjerska pitanja HELIJA sudbena vlast 10 STRATEGA vojno zapovjednitvo SLUBENICI POLICIJA dravni robovi uvodi DHETE dnevnice koje se isplauju ljudima iz bula obnova Atene spaja Atenu i luke Pirej i Faleron obrambenim zidom AKROPOLA sve obnovljeno u 5. st PARTENON graditelji IKTIN i KALIKRAT, uz pomo Fidije - DORSKI STIL EREHTEON oko 421., graditelj MNESIKLO, Karijatide JONSKI STIL NIKIN HRAM KALIKRAT JONSKI STIL PROPILEJI ulaz na Akropolu MNESIKLO DORSKI STIL razvoj atenske umjetnosti i knjievnosti uvodi TEORIKON kazalini novac razvoj gospodarstva i obrta KERAMEIKOS etvrt obrta i radionica ERGASTERIJ dravne radionice u kojima se proizvode razne keramike metalne i kone stvari pomorska trgovina osigurava trgovake puteve (Egejsko i Crno More, Juna Italija) politika i gospodarska dominacija Atene ATENSKI POMORSKI SAVEZ bivi Delski savez, 300 lanova, riznicu seli iz Delfa u Atenu, neki ele izai ali Atena ne da, iz ravnopravnih saveznika prelaze u podanike Atene, visok porez, atenska mjerila

PELOPONESKI RAT (431.-404.) : njime zavrava Klasino razdoblje izvor Tukidid (460.-396.) Povijest Peloponeskog Rata (prvo kritiko iznoenje povijesti) uzrok politike i gospodarske suprotnosti Atene i Sparte razlike: ATENA SPARTA demokratska republika aristokratska monarhija Atenski Pomorski savez (300 l) Peloponeski savez (Sparta, Korint, Megara) novano gospodarstvo poljoprivredna zemlja prevlast na moru prevlast na kopnu iri trita prema J Italiji i Siciliji upada u krizu i gubi mo pomau Korint i Megara i ele rat s Atenom povod KORINT glavna luka Peloponeskog saveza i vodei trgovaki grad na Sredozemlju Atena napada Korintsku koloniju Potideju, a Sparta staje na stranu korinta

I. FAZA RATA ARHIDAMOV RAT (431.-421.) 431.g Sparta napada Atiku na poticaj Arhidama gospodarski unitava Atiku i unitava izvore hrane u Ateni izbija glad i kuga (umire i Periklo) ratovanje na kopnu (Sparta) ratovanje na moru (Atena) U Ateni se javlja gospodarska i politika kriza narod slua demagoge demagog KLEON potie na rat 422.g BITKA KOD AMFIPOLA: neodluen umire i Kleon i Brasida (Sparta) 421.g - NIKIJIN MIR (Nika atenski vojskovoa) primirje na 50 godina 20 godina zatija: Atena u krizi djeluju demagozi ALKIBIJAD nagovara na napad na Sirakuzu, korintsku koloniju Sparta jaa novano ju za izgradnju mornarice pomae Perzija II. FAZA RATA SICILIJANSKA EKSPEDICIJA (415.-413.) 415.g Atena napada Sirakuzu Alkibijad bjei Spartancima i ostavlja neorganizirani Atenu 413.g poraz Atene kod Sirakuze Sparta gradi mornaricu III. FAZA RATA DEKELEJSKI RAT 404.g poraz Atene kod EGOSPOTAMA na Helespontu Lisandar iz Sparte sklapa savez s Perzijom i zajedniki unitavaju Atenu Atena je pod opsadom 9 mjeseci osvojena luka Pirej potpisuje se mir: rue se zidine oko Pireja (uz zvuke svirala) rasputa se Atenski pomorski savez predaje Atensku flotu (osim 12 brodova) Atena mora plaat veliku ratnu odtetu u Ateni vlada 30 spartanskih aristokrata oligarhija (vladavina nekolicine bogatih) na elu KRITIJA POSLJEDICE RATA: opada mo Atene Sparta politiki jaa (do 371.g) Teba preuzima prevlast (do 362.g) Grka je opustoena jaaju Makedonija i Perzija GRKA KULTURA KLASINOG DOBA: klasino razdoblje veliki polet u znanosti i umjetnosti najvanije: ATENSKA AKROPOLA KIPARSTVO: Fidija osmislio izgled Partenona Miron - Diskobol Poliklet Diskoforos i Diadumenos Praksitel Hermes s malim Dionisom Skopas Afrodita, Menada u plesu DRAMA: dramske predstave bile su dio vjerskih sveanosti KAZALITE pozornica (orchestra) i gledalite (theatron) razvila se iz DITIRAMBA pjesme u ast Dionizu na praznik plodnosti TRAGEDIJA: glavni glumac protagonist iz zbora satira kor prvo 2, zatim 3 glumca nastanak tragedije: buna i vesela satirska sveanost mitoloko povjesni sadraj s herojskom patnjom glavnog lika tragedija ime dobila prema tragos jarac, jer su se u jarca oblaili Dionizovi satiri 1. natjecanje PIZISTRAT Dionizijske sveanosti 534.godine pobjednik TESPIS najvei tragiari Eshil, Sofoklo, Euripid ESHIL: (525.-456). velia rtvu pojedinca u ispunjenju sudbine

Orestija, Tebanska Tetralogija SOFOKLO (479.-406.) - sukob glavnog lika s okolinom Kralj Edip, Antigona EURIPID (480.-406.) likovi su borci protiv lanog morala i predrasuda Medeja, Elektra, Ifigenija

KOMEDIJA: razvija se iz podrugljivih napjeva i oponaanju likova iz svakodnevnice, ime prema skupini pjevaa Dionizovih pjesama komos, vrhunac u 5. stoljeu ARISTOFAN Ptice, Ose, Vitezovi FILOZOFIJA: SOKRAT napada neznanje i navodi sugovornika da sam doe do odgovora SOFISTI uzdizanje ovjeka iznad bogova i tradicije PLATON kola Akademija ARISTOTEL kola Licej POVJESNIARI: Herodot opisuje grko perzijske ratove Tukidid opisuje peloponeski rat LJENITVO: Hipokrat odvaja lijenitvo od magije, autor sveane prisege lijenika USPON MAKEDONIJE: poloaj sjever Grke na rijekama AKSIJU (Vardar) i STRIMONU (Struma), izmeu Tesalije i Trakije MAKEDONCI bave se ratarstvom i stoarstvom seoska kultura patrijarhalnog tipa razjedinjeni vojna kraljevina dinastija Argeada biraju ih plemenski starjeine FILIP 2. (382.-336., vlada od 359.) poetak politikog uspona Makedonije provodi drutvenu reformu jaa kraljevska vlast prijestolnica PELA reorganizira vojsku - slobodni seljaci zamijenjeni plaenicima FALANGA 16x16 redova, kratki ma, tit i koplje (SARISA) organizirao KONJICU teritorijalno proiruje dravu vojno: prema obali u unutranjost rudnici u gorju PANGEJU zlato (zlatni novac) na Sjever prema Crnom Moru diplomatski: potkupljuje grke gradove ukljuuje se u politiki ivot grkih polisa (zatitnik Delfa zbog bogatstva ATENA se boji za demokraciju i samostalnost grkih polisa stvara se protumakedonska stranka i makedonska stranka koja podupire Filipa II. DEMOSTEN (384-322) 349. godine FILIPIKE (govori protiv Filipa) prognan na Rhodos gdje otvara filozofsku kolu 338.g savez Atene, Korinta i Tebe protiv Filipa II. Filip ulazi sa svojom vojskom u Grku BITKA KOD HERONEJE (BOECIJA) poraz grkih polisa lijevim krilom zapovijeda 18ogodinji Aleksandar vlast u grkoj preuzima Filip nestaju grki polisi stvara se zajednika grka drava potie osvajanje svegrkog saveza KONFEDERATIVNI SAVEZ skuptina u Korintu - zima 338.g nastaje KORINTSKI SAVEZ ulaze svi grki polisi osim Sparte, ostaju politiki i gospodarski neovisni proglaava se ope zemaljski mir stvara se novi vojni savez protiv Perzije - PANHELENSKI SAVEZ posljedica polisi gube slobodu 336.g Filip ubijen na svadbi svoje keri u Egi, nasljeuje ga sin Aleksandar, koji nastavlja politiku svog oca.

ALEKSANDAR VELIKI: sin Filipa II. i Olimpijade, Aristotelov uenik 334.g - prelazi Helespont napada Perzijsko Carstvo (Darija Treeg) BITKA NA RIJECI GRANICOS

333.g

332.g

331.g

327.g 323.g

Perziju predvodi grk Memnon oslobaa JONIJU, osvaja MILET nakon neznatnog otpora osvaja GORDIJ BITKA KOD GRADA ISA novi poraz Darija 3. osvaja Siriju, Palestinu, Fenikiju grad Tir prvi puta upotrebljeni opsadni strojevi osvaja EGIPAT Siva Amonovo svetite, postaje sin boga Amona osniva ALEKSANDRIJU kree na AZIJU BITKA KOD GAUGAMELA konani poraz Darija 3. (bjei u Baktriju) osvaja Babilon, Perzepolis i Suzu proglaava se kraljem nad kraljevima kree na INDIJU poraz kralja Pora (200 borbenih slonova) povratak prema Babilonu umire od malarije

DRAVNI USTROJ DO RASPADA CARSTVA: Aleksandar voa grkih polisa, kralj Azije, faraon Egipta, kralj nad kraljevima ideja svjetskog carstva kozmopolitizam vjenavao svoje vojnike s lokalnim enama vjenanje Europe i Azije (njegove ene - Roksana i Statira) uprava domae plemstvo: satrapije jedinstven monetarni sistem, razvoj obrta i trgovine gospodarska kriza u Grkoj novi gradovi - III. kolonizacija Grka (vojnici, iseljenici) irenje helenske kulture i jezika HELENIZAM RASPAD CARSTVA Aleksandrova smrt 323.g ratovi oko nasljedstva nasljednici se zovu DIJADOSI Antigon Gonate ANTIGONIDI Makedonija, Grka Seleuk SELEUKIDI Mala Azija, Perzija, Sirija Ptolomej Lag LAGIDI Egipat, dio Palestine dinastija PTOLOMEJEVIA osamostaljuju se Pergam, Bitinija, Kapadokija, Pont i Armenija apsolutne birokratske monarhije posljedice: nestaje Perzijsko carstvo razvoj novanog gospodarstva trgovake veze Istoka i Zapada nova roba HELENIZAM, KOZMOPOLITIZAM gradovi Aleksandrija propast grkih polisa jaaju monarhije kultura, umjetnost, znanost HELENIZAM FILOZOFIJA izbacuje Boga iz svakodnevnog ivota transformacija religije orijentalni utjecaji tajni kultovi boice plodnosti i zemlje DEMETRE misterije boga DIONIZA u Europu prodire kult IZIDE orijentalni misteriji vezani za uskrsnue vegetacijska boanstva koja u proljee uskrsavaju Feniki ADONIS, Sirijski ATIS, egipatski OZIRIS, perzijska MITRA

Potrebbero piacerti anche