Zadatak 121 (Marino i Medax, srednja škola)

 x + x + y = 5
Koliko je x + y ako vrijedi:  ?
 x + y − y = 10
A. 1 B. 2 C. 3 D. 4 E. 5
Rješenje 121
Ponovimo!
Za realni broj x njegova je apsolutna vrijednost (modul) broj │x│ koji određujemo na ovaj način:
 x, x ≥ 0
x =
 − x, x < 0.
Ako je broj x pozitivan ili nula, tada je on jednak svojoj apsolutnoj vrijednosti. Za svaki x, x ≥ 0,
vrijedi │x│= x.
Ako je x negativan broj, njegova apsolutna vrijednost je suprotan broj – x koji je pozitivan. Za svaki x,
x < 0, je │x│= – x.
Postoje četiri slučaja!
Prvi slučaj
x≥0  x +x+ y =5  x+x+ y =5  2⋅ x + y = 5 
 ⇒   ⇒  ⇒  ⇒
y≥0  x + y − y = 10  x + y − y = 10  x + y − y = 10 

2⋅x + y = 5   metoda  2 ⋅10 + y = 5  20 + y = 5 

⇒  ⇒   ⇒  ⇒  ⇒
x = 10   zamjene  x = 10  x = 10 
y = 5 − 20  y = − 15   nema riješenja zbog 
⇒  ⇒  ⇒  .
x = 10  x = 10   y≥0 
Drugi slučaj

x≥0  x +x+ y =5  x+ x+ y =5  2⋅ x + y = 5   metoda suprotnih 

 ⇒   ⇒  ⇒  ⇒   ⇒
y<0  x + y − y = 10  x − y − y = 10  x − 2 ⋅ y = 10   koeficijenata 
2⋅x + y = 5 /⋅ 2  4 ⋅ 10 + 2 ⋅ y = 10 
⇒  ⇒  ⇒ 5 ⋅ x = 20 ⇒ 5 ⋅ x = 20 / : 5 ⇒ x = 4.
x − 2 ⋅ y = 10  x − 2 ⋅ y = 10 
Računamo y.
2⋅ x + y = 5   metoda 
 ⇒   ⇒ 2 ⋅ 4 + y = 5 ⇒ 8 + y = 5 ⇒ y = 5 − 8 ⇒ y = − 3.
x=4   zamjene 
Dakle, rješenje je
( x, y ) = ( 4, − 3)
pa je
x + y = 4 + ( − 3) = 1.

Odgovor je pod A
Treća slučaj
x<0  x +x+ y =5  −x+x+ y =5 −x+x+ y =5
 ⇒   ⇒  ⇒  ⇒
y≥0  x + y − y = 10  x + y − y = 10  x + y − y = 10 

y=5   nema rješenja zbog 

⇒  ⇒  .
x = 10   x<0 
Četvrti slučaj

1
 x<0  x +x+ y =5  −x+x+ y =5 −x+x+ y =5
 ⇒   ⇒  ⇒  ⇒
y<0  x + y − y = 10  x − y − y = 10  x − 2 ⋅ y = 10 

y=5   nema rješenja zbog 

⇒  ⇒  .
x − 2 ⋅ y = 10   y<0 
Vježba 121
 x + x + y − 5 = 0
Koliko je x + y ako vrijedi:  ?
 x + y − y − 10 = 0
A. 1 B. 2 C. 3 D. 4 E. 5
Rezultat: A.

Zadatak 122 (Tomislav, srednja škola)

Ako je a + b = 5, b + c = 7, c + a = 6, koliko je a ⋅ b ⋅ c ?
Rješenje 122
Ponovimo!
a=b 
 ⇒ a + c = b + d.
c=d 
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ) .
1.inačica
a+b =5 a+b = 5
   metoda 
b + c = 7  ⇒ b = 7 −c  ⇒   ⇒ (6 − c) + (7 − c ) = 5 ⇒ 6 − c + 7 − c = 5 ⇒
   zamjene 
c+a =6 a = 6−c 

⇒ − c − c = 5 − 6 − 7 ⇒ − 2 ⋅ c = − 8 ⇒ − 2 ⋅ c = − 8 / : ( − 2 ) ⇒ c = 4.
Računamo a i b.
a = 6 −c  a = 6−4  a = 2
 ⇒ [c=4] ⇒  ⇒ .
b = 7 −c  b = 7−4  b =3
Konačno je
a ⋅ b ⋅ c = 2 ⋅ 3 ⋅ 4 ⇒ a ⋅ b ⋅ c = 24.
2.inačica
a+b =5
  zbrojimo 
b+c = 7  ⇒   ⇒ a + b + b + c + c + a = 5 + 7 + 6 ⇒ 2 ⋅ a + 2 ⋅ b + 2 ⋅ c = 18 ⇒
  jednadžbe 
c+a =6
⇒ 2 ⋅ ( a + b + c ) = 18 ⇒ 2 ⋅ ( a + b + c ) = 18 / : 2 ⇒ a + b + c = 9.
Računamo a.
b+c = 7  b+c = 7   metoda 
 ⇒  ⇒   ⇒ a + 7 = 9 ⇒ a = 9 − 7 ⇒ a = 2.
a+b+c =9 a + (b + c ) = 9   zamjene 
Računamo b i c.
a+b =5 b = 5−a  b = 5−2  b=3
 ⇒  ⇒ [a=2] ⇒  ⇒ .
c+a=6 c = 6−a  c = 6−2  c=4
Konačno je
a ⋅ b ⋅ c = 2 ⋅ 3 ⋅ 4 ⇒ a ⋅ b ⋅ c = 24.

2
Vježba 122
Ako je a + b = 3, b + c = 5, c + a = 4, koliko je a ⋅ b ⋅ c ?
Rezultat: 6.

Zadatak 123 (Valentina, gimnazija)

2 2 2
Ako je 2 ⋅ x + 5⋅ y +z − 4 ⋅ x ⋅ y + 2 ⋅ x ⋅ z + 2 ⋅ y + 1 = 0, koliko je x + y + z ?
Rješenje 123
Ponovimo!
n 2 2 2 2 2 2
( a ⋅ b) = a n ⋅ b n , a − 2⋅ a ⋅b + b = (a − b) , a + 2⋅a⋅b + b = ( a + b) .
2 2 a =0
a +b =0 ⇒ .
b=0
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ) .
Preoblikujemo zadanu jednadžbu.
2 2 2
2⋅ x + 5⋅ y +z − 4 ⋅ x ⋅ y + 2 ⋅ x ⋅ z + 2 ⋅ y +1 = 0 ⇒
2 2 2 2 2
⇒ x −4⋅ x⋅ y + 4⋅ y +x + 2⋅ x⋅ z + z +y + 2 ⋅ y +1 = 0 ⇒

⇒ ( x 2 − 4 ⋅ x ⋅ y + 4 ⋅ y 2 ) + ( x 2 + 2 ⋅ x ⋅ z + z 2 ) + ( y 2 + 2 ⋅ y + 1) = 0 ⇒
x −2⋅ y = 0  x = 2⋅ y  x = 2 ⋅ ( − 1) 
2 2 2   
⇒ ( x − 2 ⋅ y) + ( x + z ) + ( y + 1) = 0 ⇒ x + z = 0  ⇒ x =−z  ⇒ x=−z  ⇒
  
y +1 = 0  y = −1  y = −1 
x = −2 
x = −2  x = −2  x = −2 
   
⇒ x = − z  ⇒ z = − x  ⇒ z = − ( − 2)  ⇒ z = 2  .
y = −1  y = −1  y = −1

 y = −1 

Sada je:
x + y + z = − 2 − 1 + 2 ⇒ x + y + z = − 2 − 1 + 2 ⇒ x + y + z = − 1.
Vježba 123
2 2 2
Ako je 2 ⋅ x + 5⋅ y +z − 4 ⋅ x ⋅ y + 2 ⋅ x ⋅ z + 2 ⋅ y − 8 = 0, koliko je x + y + z ?
Rezultat: 3.

Zadatak 124 (Vegy, gimnazija)

2 10
Neka je x = 1 + x. Ako je x = a + b ⋅ x, onda je a + b jednako:
A. 85 B. 86 C . 87 D. 88 E . 89
Rješenje 124
Ponovimo!
n m n⋅m 2 2 2 2 2 2
( )a =a , ( a + b) =a + 2⋅ a ⋅b + b , (a − b) =a − 2⋅ a ⋅b + b .
2 n m n+m 1 n n n a c a⋅c
( a) = a , a ⋅a =a , a =a , (a ⋅ b) =a ⋅b , ⋅ =
b d b⋅d
.

3
 n n
n a a a=b  a b a −b
n= ,   = n ,  ⇒ a −c = b −d , − = .
1 b b c=d  n n n
a b a+b
+ = .
n n n
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ) .
Množenje zagrada
( a + b) ⋅ (c + d ) = a ⋅ c + a ⋅ d + b ⋅ c + b ⋅ d.
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
Nađemo prvo rješenja kvadratne jednadžbe.
2 2
2
x − x −1 = 0 
x = 1 + x ⇒ x − x −1 = 0 ⇒  ⇒
a = 1 , b = −1 , c = −1  

a = 1 , b = −1 , c = −1 2
 − ( − 1) ± ( − 1) − 4 ⋅1 ⋅ ( − 1)
⇒ 2
−b ± b − 4⋅a ⋅c  ⇒ x1,2 = ⇒
x1,2 =  2 ⋅1
2⋅a 
1+ 5 
x1 = 
1± 1+ 4 1± 5  2
⇒ x1,2 = ⇒ x1,2 = ⇒ .
2 2 1− 5 
x2 =
2 
Uvrstimo vrijednosti x1 i x2 u drugu jednadžbu
10
x = a + b ⋅ x.
1+  5 10
x=  1+ 5  1+ 5
• 2  ⇒   = a + b ⋅ ⇒
10   2  2
x = a + b⋅ x 
5 5
 2  2

⇒ 
1 + 5   1+ 5 1+ 2⋅ 5 +
⇒ 
( 5)  1+ 5
⇒

  2  
= a + b⋅  = a +b⋅ 2
2 4
   



5 5
1+ 2⋅ 5 + 5  1+ 5  6 + 2⋅ 5  1+ 5
⇒   = a + b ⋅ ⇒   = a + b ⋅ ⇒
 4 2  4 2
   
5 5
 2⋅ 3+ 5 
( )  2⋅ 3+ 5  ( )
⇒   = a + b ⋅ 1+ 5 ⇒   = a + b ⋅1+ 5 ⇒
 4  2  4  2
   
5 4 1
 3+ 5  1+ 5 3+ 5  3+ 5  1+ 5
⇒   = a + b⋅ ⇒   ⋅  = a + b⋅ ⇒
 2  2  2   2  2
     

4
 2
 2
 3+ 5   3+ 5 1+ 5
⇒  ⇒
  2  
⋅ = a + b⋅
  2 2
 
2
 2
 9 + 6⋅ 5 +
⇒ 
( 5)  3+ 5 1+ 5
⇒
4  ⋅ 2 = a +b⋅ 2
 
 
2
 9 + 6⋅ 5 + 5  3+ 5 1+ 5
⇒   ⋅ = a +b⋅ ⇒
 4 2 2
 
2 2
 14 + 6 ⋅ 5  3 + 5 1+ 5  2⋅ 7 + 3⋅ 5  3 + 5 1+ 5 ( )
⇒   ⋅ = a + b ⋅ ⇒   ⋅ = a +b⋅ ⇒
 4  2 2  4  2 2
   
2 2
 2⋅ 7 + 3⋅ 5  3 + 5
( ) 1+ 5  7 + 3⋅ 5  3 + 5 1+ 5
⇒   ⋅ = a +b⋅ ⇒   ⋅ = a +b⋅ ⇒
 4  2 2  2 2 2
   
2
⇒
49 + 2 ⋅ 7 ⋅ 3 ⋅ 5 + 3 ⋅ 5 ( ) ⋅
3+ 5
= a + b⋅
1+ 5
⇒
4 2 2
2 2
⇒
49 + 42 ⋅ 5+3 ⋅ ( 5) ⋅
3+ 5
= a +b⋅
1+ 5
⇒
4 2 2
49 + 42 ⋅ 5 + 9⋅5 3 + 5 1+ 5 49 + 42 ⋅ 5 + 45 3 + 5 1+ 5
⇒ ⋅ = a + b⋅ ⇒ ⋅ = a +b⋅ ⇒
4 2 2 4 2 2

⇒
94 + 42 ⋅ 5 3 + 5
⋅ = a +b⋅
1+ 5
⇒
2 ⋅ 47 + 21 ⋅ 5 3 + 5
⋅ = a +b⋅
1+ 5
⇒
( )
4 2 2 4 2 2

⇒
(
2 ⋅ 47 + 21 ⋅ 5 ) ⋅ 3+ 5
= a +b⋅
1+ 5
⇒
47 + 21 ⋅ 5 3 + 5
⋅ = a + b⋅
1+ 5
⇒
4 2 2 2 2 2

⇒
( 47 + 21 ⋅ 5 ) ⋅ (3 + 5 ) = a + b ⋅ 1 + 5
⇒
4 2
2
⇒
141 + 47 ⋅ 5 + 63 ⋅ 5 + 21 ⋅ ( 5) = a +b⋅
1+ 5
⇒
4 2
141 + 47 ⋅ 5 + 63 ⋅ 5 + 21 ⋅ 5 1+ 5 141 + 47 ⋅ 5 + 63 ⋅ 5 + 105 1+ 5
⇒ = a +b⋅ ⇒ = a + b⋅ ⇒
4 2 4 2

⇒
246 + 110 ⋅ 5
= a +b⋅
1+ 5
⇒
(
2 ⋅ 123 + 55 ⋅ 5 ) = a + b ⋅1+ 5
⇒
4 2 4 2

5
 ⇒
(
2 ⋅ 123 + 55 ⋅ 5 ) = a + b ⋅1+ 5
⇒
123 + 55 ⋅ 5
= a +b⋅
1+ 5
⇒
4 2 2 2
123 55 ⋅ 5 1+ 5
⇒ + = a +b⋅ .
2 2 2

1−  5 10
x=   1− 5  1− 5
• 2  ⇒   = a + b ⋅ ⇒
10   2  2
x = a + b⋅ x 

5 5
 2  2

⇒ 
1 − 5 
  = a + b⋅
1− 5 1− 2 ⋅ 5 +
⇒ 
( 5)  1− 5
⇒
  2   2 4
 = a +b⋅ 2
   



5 5
1− 2⋅ 5 + 5  1− 5  6 −2⋅ 5  1− 5
⇒   = a +b⋅ ⇒   = a + b ⋅ ⇒
 4  2  4 2
   
5 5
 2⋅ 3− 5 
( )  2⋅ 3− 5  ( )
⇒   = a + b ⋅1− 5 ⇒   = a + b ⋅1− 5 ⇒
 4  2  4  2
   
5 4 1
 3− 5  1− 5  3− 5   3− 5  1− 5
⇒   = a +b⋅ ⇒   ⋅   = a + b ⋅ ⇒
 2  2 
   2   2  2

2
 2
 3− 5   3− 5 1− 5
⇒   ⋅ = a + b⋅ ⇒
  2   2 2
  
2
 2
 9 −6⋅ 5 +
⇒ 
( 5)  3− 5 1− 5
⇒
4
 ⋅ 2 = a + b⋅ 2
 
 
2
 9−6⋅ 5 + 5  3− 5 1− 5
⇒   ⋅ = a + b⋅ ⇒
 4 2 2
 
2 2
 14 − 6 ⋅ 5  3 − 5 1− 5
 2 ⋅ 7 − 3⋅ 5  3 − 5 1− 5 ( )
⇒   ⋅ = a +b⋅ ⇒   ⋅ = a +b⋅ ⇒
 4  2 2  4  2 2
   
2 2
 2 ⋅ 7 − 3⋅ 5  3 − 5
( ) 1 − 5  7 −3⋅ 5  3 − 5 1− 5
⇒   ⋅ = a +b⋅ ⇒   ⋅ = a +b⋅ ⇒
 4  2 2  2 2 2
   
2
⇒
49 − 2 ⋅ 7 ⋅ 3 ⋅ (
5 + 3⋅ 5 ) ⋅
3− 5
= a +b⋅
1− 5
⇒
4 2 2

6
 2 2
⇒
49 − 42 ⋅ 5 +3 ⋅ ( 5) ⋅
3− 5
= a +b⋅
1− 5
⇒
4 2 2
49 − 42 ⋅ 5 + 9⋅5 3− 5 1− 5 49 − 42 ⋅ 5 + 45 3 − 5 1− 5
⇒ ⋅ = a + b⋅ ⇒ ⋅ = a +b⋅ ⇒
4 2 2 4 2 2

⇒
94 − 42 ⋅ 5 3− 5
⋅ = a +b⋅
1− 5
⇒
2 ⋅ 47 − 21 ⋅ ( 5 ) ⋅ 3− 5
= a +b⋅
1− 5
⇒
4 2 2 4 2 2

⇒
(
2 ⋅ 47 − 21 ⋅ 5 ) ⋅ 3− 5
= a +b⋅
1− 5
⇒
47 − 21 ⋅ 5 3− 5
⋅ = a +b⋅
1− 5
⇒
4 2 2 2 2 2

⇒
( 47 − 21⋅ 5 ) ⋅ ( 3 − 5 ) = a + b ⋅ 1 − 5
⇒
4 2
2
⇒
141 − 47 ⋅ 5 − 63 ⋅ 5 + 21 ⋅ ( 5) = a +b⋅
1− 5
⇒
4 2
141 − 47 ⋅ 5 − 63 ⋅ 5 + 21 ⋅ 5 1− 5 141 − 47 ⋅ 5 − 63 ⋅ 5 + 105 1− 5
⇒ = a +b⋅ ⇒ = a +b⋅ ⇒
4 2 4 2

⇒
246 − 110 ⋅ 5
= a +b⋅
1− 5
⇒
(
2 ⋅ 123 − 55 ⋅ 5 ) = a + b ⋅1− 5
⇒
4 2 4 2

⇒
(
2 ⋅ 123 − 55 ⋅ 5 ) = a + b ⋅1− 5
⇒
123 − 55 ⋅ 5
= a +b⋅
1− 5
⇒
4 2 2 2
123 55 ⋅ 5 1− 5
⇒ − = a +b⋅ .
2 2 2
Dobili smo sustav jednadžbi:
123 55 ⋅ 5 1+ 5
+  = a +b⋅
 od prve jednadžbe 
2 
2 2
 ⇒   ⇒
123 55 ⋅ 5 1− 5   oduzmemo drugu 
− = a +b⋅
2 2 2 
123 55 ⋅ 5  123 55 ⋅ 5  1+ 5  1− 5 
⇒ + − −  = a +b⋅ −a + b⋅  ⇒
2 2  2 2  2  2 
 
123 55 ⋅ 5 123 55 ⋅ 5 1+ 5 1− 5
⇒ + − + = a +b⋅ − a −b⋅ ⇒
2 2 2 2 2 2
123 55 ⋅ 5 123 55 ⋅ 5 1+ 5 1− 5
⇒ + − + = a +b⋅ − a −b⋅ ⇒
2 2 2 2 2 2
55 ⋅ 5 55 ⋅ 5 1+ 5 1− 5
⇒ + = b⋅ −b⋅ ⇒
2 2 2 2
55 ⋅ 5 55 ⋅ 5 1+ 5 1− 5
⇒ + = b⋅ −b⋅ /⋅ 2 ⇒
2 2 2 2

7
 ⇒ 55 ⋅ 5 + 55 ⋅ 5 = b ⋅ 1 + ( ) (
5 − b ⋅ 1− 5 ⇒ )
⇒ 110 ⋅ 5 = b + b ⋅ 5 − b + b ⋅ 5 ⇒ 110 ⋅ 5 = b + b ⋅ 5 − b + b ⋅ 5 ⇒

⇒ 110 ⋅ 5 = b + b ⋅ 5 − b + b ⋅ 5 ⇒ 110 ⋅ 5 = b ⋅ 5 + b ⋅ 5 ⇒
1
⇒ 110 ⋅ 5 = 2 ⋅ b ⋅ 5 ⇒ 2 ⋅ b ⋅ 5 = 110 ⋅ 5 ⇒ 2 ⋅ b ⋅ 5 = 110 ⋅ 5 / ⋅ ⇒ b = 55.
2⋅ 5
Računamo nepoznanicu a.
b = 55 
 123 55 ⋅ 5 1+ 5
123 55 ⋅ 5 1+ 5  ⇒ + = a + 55 ⋅ ⇒
+ = a +b⋅  2 2 2
2 2 2 
123 55 ⋅ 5 55 1 + 5 123 55 ⋅ 5 55 + 55 ⋅ 5
⇒ + =a+ ⋅ ⇒ + =a+ ⇒
2 2 1 2 2 2 2
55 + 55 ⋅ 5 123 55 ⋅ 5 55 55 ⋅ 5 123 55 ⋅ 5
⇒ a+ = + ⇒ a+ + = + ⇒
2 2 2 2 2 2 2
55 55 ⋅ 5 123 55 ⋅ 5 55 123 123 55 123 − 55
⇒ a+ + = + ⇒ a+ = ⇒ a= − ⇒ a= ⇒
2 2 2 2 2 2 2 2 2
68 68
⇒ a= ⇒ a= ⇒ a = 34.
2 2
Rješenje zadatka glasi:
a + b = 34 + 55 ⇒ a + b = 89.
Odgovor je pod E.
Vježba 124
2 10
Neka je x = 1 + x. Ako je x = a + b ⋅ x, onda je b − a jednako:
A. 19 B. 20 C. 21 D. 22 E. 23
Rezultat: C.

Zadatak 125 (Karlo, gimnazija)

 x 2 − y⋅z = y −x

 2
Riješi sustav jednadžbi:  y − x ⋅ z = z − y .
 2
 z − x ⋅ y = x − z
Rješenje 125
Ponovimo!
a=b  2 2 2 2 2
 ⇒ a+c =b+d , ( a − b) =a − 2⋅a⋅b + b , a +b = 0 ⇒ a = b = 0.
c=d 

− y⋅z = y−x 
2
x

2   zbrojimo 
y −x⋅z = z − y  ⇒   ⇒
2   jednadžbe 
z −x⋅ y = x−z 

2 2 2
⇒ x − y⋅z + y − x⋅z + z −x⋅ y = y −x+ z − y + x−z ⇒

8
 2 2 2
⇒ x − y⋅z + y − x⋅z + z −x⋅ y = y −x+ z − y + x−z ⇒
2 2 2 2 2 2
⇒ x − y⋅z + y − x⋅z + z − x⋅ y = 0 ⇒ x +y +z −x⋅ y −x⋅z − y⋅z = 0 ⇒
2 2 2
⇒ x +y +z − x⋅ y − x⋅z − y⋅z = 0 /⋅ 2 ⇒
2 2 2
⇒ 2⋅ x + 2⋅ y + 2⋅ z −2⋅ x⋅ y −2⋅ x⋅ z −2⋅ y ⋅ z = 0 ⇒
2 2 2 2 2 2
⇒ x −2⋅ x⋅ y + y +x −2⋅ x⋅ z + z +y −2⋅ y ⋅ z + z =0 ⇒

⇒ (x 2 −2⋅ x⋅ y + y 2) + (x 2 −2⋅ x⋅ z + z 2) + (y 2 −2⋅ y⋅ z + z 2) = 0 ⇒

x−y =0
2 2 2 
⇒ ( x − y) + ( x − z ) + ( y − z ) = 0 ⇒ x − z = 0  ⇒ x = y = z.
y−z =0 
Rješenje sustava je svaka trojka realnih brojeva oblika:
( a , a, a ) , a ∈ R.
Vježba 125
 x 2 + x = y⋅z + y

 2
Riješi sustav jednadžbi:  y + y = x ⋅ z + z .
 2
 z + z = x ⋅ y + x

Rezultat: ( a , a, a ) , a ∈ R.

Zadatak 126 (Katarina, maturantica)

Zeleni čaj pakiran je u kutije od 20 g i 50 g. Kutija od 20 g košta 11.30 kn, a kutija od 50 g
košta 25 kn. Veletrgovac je 5200 g čaja platio 2743 kn. Koliko je ukupno kutija čaja kupio?
A. 75 B. 107 C . 170 D. 354
Rješenje 126
Ponovimo!
Sve jasno!
Neka je x broj kutija od 20 g, a y broj kutija od 50 g. Kutija od 20 g košta 11.30 kn, a kutija od 50 g
košta 25 kn.
Veletrgovac je:
• kupio 5200 g čaja pa vrijedi jednadžba
20 ⋅ x + 50 ⋅ y = 5 200
• platio 2743 kn pa vrijedi jednadžba
11.30 ⋅ x + 25 ⋅ y = 2 743.
Dobijemo sustav!
20 ⋅ x + 50 ⋅ y = 5 200   metoda suprotnih  20 ⋅ x + 50 ⋅ y = 5 200 
 ⇒   ⇒  ⇒
11.30 ⋅ x + 25 ⋅ y = 2 743   koeficijenata  11.30 ⋅ x + 25 ⋅ y = 2 743 / ⋅ ( − 2 ) 

20 ⋅ x + 50 ⋅ y = 5 200 
⇒  ⇒ − 2.6 ⋅ x = − 286 ⇒ − 2.6 ⋅ x = − 286 / : ( − 2.6 ) ⇒ x = 110.
− 22.60 ⋅ x − 50 ⋅ y = − 5 486 
Računamo y.

9
 x = 110  x = 110  x = 110 
 ⇒  ⇒  ⇒
20 ⋅ x + 50 ⋅ y = 5 200  20 ⋅ x + 50 ⋅ y = 5 200 / : 10  2 ⋅ x + 5 ⋅ y = 520 
⇒ 2 ⋅110 + 5 ⋅ y = 520 ⇒ 220 + 5 ⋅ y = 520 ⇒ 5 ⋅ y = 520 − 220 ⇒ 5 ⋅ y = 300 ⇒
⇒ 5 ⋅ y = 300 / : 5 ⇒ y = 60.
Veletrgovac je ukupno kupio 170 kutija čaja.
x + y = 110 + 60 = 170.
Odgovor je pod C.

Vježba 126
Zeleni čaj pakiran je u kutije od 2 dag i 5 dag. Kutija od 2 dag košta 11.30 kn, a kutija od 5
dag košta 25 kn. Veletrgovac je 520 dag čaja platio 2743 kn. Koliko je ukupno kutija čaja kupio?
A. 75 B. 107 C . 170 D. 354
Rezultat: C.

Zadatak 127 (Darko, gimnazija)

2 2 2 2
x− y⋅ x −y y − x⋅ x −y
Ako je zadan sustav jednadžba = a, = b, a, b ∈ R, tada
2 2 2 2
1− x +y 1− x +y
2 2
je x −y jednako:
2 2 2 2
A. a + b B. a − b C. a +b D. a −b
Rješenje 127
Ponovimo!
n n
a a 2 2 2 2 n n n
 
b
=
b
n , (a − b) =a − 2⋅ a ⋅b + b , ( a) =a , (a ⋅ b) =a ⋅b .

a b a −b a=b
− = ,  ⇒ a − c = b − d.
n n n c=d 
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).

 
2 
2 2 2 2  2
x− y⋅ x − y
2

x− y⋅ x − y  x− y⋅ x − y 2    =a2
=a =a /
  
2 2  2 2  2
1− x + y
2

1− x + y  1 − x + y   
 ⇒  ⇒ 2  ⇒
2 2  2 2  
y −x⋅ x − y y − x⋅ x − y  2 2 
=b =b /2  y −x⋅ x − y  =b2 
2 2  2 2    
1− x + y  1− x + y  2 2
 1− x + y  

10
  2 2  2
x− y⋅ x − y   2 
  =a2  2 2 2  2 2
x −2⋅ x⋅ y ⋅ x − y + y⋅ x − y  
2    =a2 
 2 2 
 1− x + y  2 2 
   1− x + y 
⇒  ⇒  ⇒
2 2
 2 2  2 2 2  2 2 
 y −x⋅ x − y   y −2⋅ x⋅ y ⋅ x − y +  x⋅ x − y  
  =b2    =b2 
2  2 2 
 2 2 1− x + y
 1 − x + y  
  

2 2 2 2  2  2
2
x −2⋅ x⋅ y ⋅ x −y + y ⋅ x  −y 
  =a2 
2 2 
1− x +y 
⇒  ⇒
2
2 2 2 2  2 2 
y −2⋅ x⋅ y ⋅ x −y + x ⋅ x −y  
  =b2 
2 2 
1− x +y

x
2
−2⋅ x⋅ y⋅ x
2
−y
2
+y
2
⋅ x ( 2
−y
2
) = a 2 
 2 2
1− x   oduzmemo 
+y
⇒  ⇒  ⇒
 jednadžbe 
2 2 2 2 2
y −2⋅ x⋅ y ⋅ x − y + x ⋅ x − y
2
=b 
2

( )
2 2 
1− x + y 

⇒
x
2
−2⋅ x⋅ y⋅ x
2
−y
2 2 2
+y ⋅ x −y
2
( ) − y 2 −2⋅ x⋅ y ⋅ x
2
−y
2 2 2
+x ⋅ x −y(2
) = a 2 −b 2 ⇒
2 2 2 2
1− x +y 1− x +y
2  2 2 

⇒
x
2
−2⋅ x⋅ y ⋅ x
2
−y
2 2 2
(
+ y ⋅ x − y − y − 2⋅ x ⋅ y ⋅ ) 
x
2
−y
2 2 2
(
+x ⋅ x −y  ) = a 2 − b 2 ⇒
2 2
1− x +y

⇒
x
2
−2⋅ x⋅ y ⋅ x
2
−y
2 2 2 2
( 2
+ y ⋅ x − y − y + 2⋅ x⋅ y ⋅ ) x
2
−y
2 2 2
−x ⋅ x −y (
2
) = a 2 −b 2 ⇒
2 2
1− x +y

⇒
x
2
−2⋅ x⋅ y⋅ x
2
−y
2 2 2 2
( 2
+ y ⋅ x − y − y + 2⋅x⋅ y⋅ ) x
2
−y
2 2 2
−x ⋅ x −y (
2
) = a 2 −b 2 ⇒
2 2
1− x +y

⇒
x
2 2 2 2
(2 2 2
+ y ⋅ x −y −y −x ⋅ x −y
2
) ( ) = a 2 −b 2 ⇒
2 2
1− x +y

⇒
x
2
−y
2 2 2
(
2 2 2
−x ⋅ x −y + y ⋅ x −y
2
) ( ) = a 2 −b 2 ⇒
2 2
1− x +y

11
 ( x − y ) − x ⋅(x − y ) + y ⋅(x − y )
2 2 2 2 2 2 2 2
2 2
⇒ = a −b ⇒
2 2
1− x +y

( x − y ) ⋅ (1 − x + y ) ( x − y ) ⋅ (1 − x + y )
2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
⇒ = a −b ⇒ = a −b ⇒ x − y = a −b .
2 2 2 2
1− x +y 1− x +y
Odgovor je pod D.
Vježba 127
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 128 (Vesna, ekonomska škola)

Razred od 26 učenika bio je na izletu. Cijena toga izleta po učeniku iznosila je 2100 kn za
plaćanje na rate, 1995 kn za jednokratno plaćanje. Razred je izlet ukupno platio 52185 kn. Koliko je
učenika toga razreda izlet platilo jednokratno?
Rješenje 128
Ponovimo!
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
1.inačica
Neka je:
• x broj učenika koji plaćaju na rate
• y broj učenika koji plaćaju jednokratno.
U razredu je 26 učenika pa vrijedi jednadžba:
x + y = 26.
Izlet je ukupno plaćen 52185 kn pri čemu je cijena za plaćanje na rate 2100 kn, a za jednokratno
plaćanje 1995 kn po učeniku. Zato je valjana jednadžba:
2100 ⋅ x + 1995 ⋅ y = 52185.
Iz sustava jednadžbi izračunamo y.
x + y = 26   metoda zamjene,  x = 26 − y 
 ⇒   ⇒  ⇒
2100 ⋅ x + 1995 ⋅ y = 52185   supstitucije  2100 ⋅ x + 1995 ⋅ y = 52185 
⇒ 2100 ⋅ ( 26 − y ) + 1995 ⋅ y = 52185 ⇒ 54 600 − 2100 ⋅ y + 1995 ⋅ y = 52185 ⇒
⇒ − 2100 ⋅ y + 1995 ⋅ y = 52185 − 54 600 ⇒ − 105 ⋅ y = − 2 415 ⇒
⇒ − 105 ⋅ y = − 2 415 / : ( − 105 ) ⇒ y = 23.
2.inačica
U razredu je 26 učenika. Neka je x broj učenika koji plaćaju jednokratno. Tada je 26 – x broj učenika
koji plaćaju na rate.
Izlet je ukupno plaćen 52185 kn pri čemu je cijena za plaćanje na rate 2100 kn, a za jednokratno
plaćanje 1995 kn po učeniku. Vrijedi jednadžba:
2100 ⋅ ( 26 − x ) + 1995 ⋅ x = 52185 ⇒ 54 600 − 2100 ⋅ x + 1995 ⋅ x = 52185 ⇒
⇒ − 2100 ⋅ x + 1995 ⋅ x = 52185 − 54 600 ⇒ − 105 ⋅ x = − 2 415 ⇒
⇒ − 105 ⋅ x = − 2 415 / : ( − 105 ) ⇒ x = 23.

12
Vježba 128
Razred od 26 učenika bio je na izletu. Cijena toga izleta po učeniku iznosila je 2100 kn za
plaćanje na rate, 1995 kn za jednokratno plaćanje. Razred je izlet ukupno platio 52185 kn. Koliko je
učenika toga razreda izlet platilo na rate?
Rezultat: 3.

Zadatak 129 (Siniša, ekonomska škola)

Marko ima 16 novčanica i njihova je ukupna vrijednost 250 kn. Neke od novčanica imaju
vrijednost 10 kn, a sve ostale 20 kn. Za koliko je veći iznos u novčanicama od 20 kn, nego u
novčanicama od 10 kn?
A. za 90 kn B. za 100 kn C . za 110 kn D. za 120 kn
Rješenje 129
Ponovimo!
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
1.inačica
Neka je:
• x broj novčanica koje imaju vrijednost 10 kn
• y broj novčanica koje imaju vrijednost 20 kn.
Marko ima ukupno 16 novčanica. Slijedi jednadžba:
x + y = 16.
Ukupna vrijednost:
• svih novčanica od 10 kn je 10 · x
• svih novčanica od 20 kn je 20 · y.
Njihova je ukupna vrijednost 250 kn pa pišemo jednadžbu:
10 ⋅ x + 20 ⋅ y = 250 ⇒ 10 ⋅ x + 20 ⋅ y = 250 / : 10 ⇒ x + 2 ⋅ y = 25.
Dobije se sustav jednadžba:
x + y = 16   metoda suprotnih  x + y = 16 / ⋅ ( − 1)  − x − y = − 16 
 ⇒   ⇒  ⇒  ⇒ y = 9.
x + 2 ⋅ y = 25   koeficijenata  x + 2 ⋅ y = 25  x + 2 ⋅ y = 25 
Računamo x.
y=9 
 ⇒ x + 9 = 16 ⇒ x = 16 − 9 ⇒ x = 7.
x + y = 16 
Računamo za koliko je veći iznos u novčanicama od 20 kn, nego u novčanicama od 10 kn.
20 ⋅ y − 10 ⋅ x = 20 ⋅ 9 − 10 ⋅ 7 = 180 − 70 = 110 kn.
Odgovor je pod C.
2.inačica
Neka je x broj novčanica koje imaju vrijednost 10 kn. Tada je 16 – x broj novčanica koje imaju
vrijednost 20 kn jer Marko ima ukupno 16 novčanica.
Ukupna vrijednost:
• svih novčanica od 10 kn je 10 · x
• svih novčanica od 20 kn je 20 · (16 – x).
Njihova je ukupna vrijednost 250 kn pa pišemo jednadžbu:
10 ⋅ x + 20 ⋅ (16 − x ) = 250 ⇒ 10 ⋅ x + 20 ⋅ (16 − x ) = 250 / : 10 ⇒ x + 2 ⋅ (16 − x ) = 25 ⇒
⇒ x + 32 − 2 ⋅ x = 25 ⇒ x − 2 ⋅ x = 25 − 32 ⇒ − x = − 7 ⇒ − x = − 7 / ⋅ ( − 1) ⇒ x = 7.
Računamo za koliko je veći iznos u novčanicama od 20 kn, nego u novčanicama od 10 kn.

13
 20 ⋅ (16 − x ) − 10 ⋅ x = [ x = 7 ] = 20 ⋅ (16 − 7 ) − 10 ⋅ 7 = 20 ⋅ 9 − 70 = 180 − 70 = 110 kn.
Odgovor je pod C.

x⋅ y⋅
Vježba 129
Marko ima 14 novčanica i njihova je ukupna vrijednost 210 kn. neke od novčanica imaju
vrijednost 10 kn, a sve ostale 20 kn. Za koliko je veći iznos u novčanicama od 20 kn, nego u
novčanicama od 10 kn?
A. za 60 kn B. za 70 kn C . za 80 kn D. za 90 kn
Rezultat: B.

Zadatak 130 (Ana, ekonomska škola)

Pomiješa li se 16 L toplije vode s 4 L hladnije, temperatura smjese je 66 ºC. Pomiješa li se
14 L toplije vode s 6 L hladnije, temperatura smjese je 59 ºC. Kolika je temperatura toplije, a kolika
hladnije vode?
Rješenje 130
Ponovimo!
− a + a = 0.
Neka je x temperatura toplije vode, a y hladnije vode. Iz uvjeta zadatka dobiju se dvije jednadžbe sa
dvije nepoznanice.

16 ⋅ x + 4 ⋅ y = (16 + 4 ) ⋅ 66  16 ⋅ x + 4 ⋅ y = 20 ⋅ 66  16 ⋅ x + 4 ⋅ y = 1320 
 ⇒  ⇒  ⇒
14 ⋅ x + 6 ⋅ y = (14 + 6 ) ⋅ 59 
 14 ⋅ x + 6 ⋅ y = 20 ⋅ 59  14 ⋅ x + 6 ⋅ y = 1180 

16 ⋅ x + 4 ⋅ y = 1320 / : 4  4 ⋅ x + y = 330   metoda suprotnih 

⇒  ⇒  ⇒   ⇒
14 ⋅ x + 6 ⋅ y = 1180 / : 2  7 ⋅ x + 3 ⋅ y = 590   koeficijenata 
4 ⋅ x + y = 330 / ⋅ ( − 3)  − 12 ⋅ x − 3 ⋅ y = − 990 
⇒  ⇒  ⇒ − 5 ⋅ x = − 400 ⇒
7 ⋅ x + 3 ⋅ y = 590  7 ⋅ x + 3 ⋅ y = 590 
⇒ − 5 ⋅ x = − 400 / : ( − 5 ) ⇒ x = 80 ⇒ 80 C toplija voda.
Računamo y.
x = 80 
 ⇒ 4 ⋅ 80 + y = 330 ⇒ 320 + y = 330 ⇒ y = 330 − 320 ⇒
4 ⋅ x + y = 330 
⇒ y = 10 ⇒ 10 C hladnija voda.
Vježba 130
Pomiješa li se 8 L toplije vode s 2 L hladnije, temperatura smjese je 66 ºC. Pomiješa li se 7 L
toplije vode s 3 L hladnije, temperatura smjese je 59 ºC. Kolika je temperatura toplije, a kolika
hladnije vode?
Rezultat: 80 ºC toplija voda, 10 ºC hladnija voda.

Zadatak 131 (Katarina, ekonomska škola)

Temperatura T(t) izražena u ºC mijenja se prema formuli T ( t ) = A ⋅ cos ( B ⋅ t + C ) + D, gdje je
t vrijeme u satima. Kolike su vrijednosti parametara A i D ako je maksimalna temperatura 29 ºC,
minimalna 13 ºC, A < 0?
A. A = − 16, D = 21 B. A = − 16, D = 45
C . A = − 8, D = 21 D. A = − 8, D = 45

14
Rješenje 131
Ponovimo!
Parametar
Vladimir Anić, Ivo Goldstein, Rječnik stranih riječi, Novi Liber, Zagreb, 2002.
Veličina, obično realna varijabla, čije vrijednosti služe za razlikovanje elemenata nekog skupa točaka
funkcija, jednadžbi ili drugih matematičkih objekata.
Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1983.
Veličina o kojoj ovisi funkcija ili oblik krivulje.
Funkcija cos x ima:
• maksimum cos x = 1
• minimum cos x = – 1.
Budući da je A < 0 (uvjet), funkcija T imat će:
• maksimalnu vrijednost za cos ( B ⋅ t + C ) = − 1 pa vrijedi jednadžba
A ⋅ ( − 1) + D = 29 ⇒ − A + D = 29
• minimalnu vrijednost za cos ( B ⋅ t + C ) = 1 pa vrijedi jednadžba
A ⋅ 1 + D = 13 ⇒ A + D = 13.
Iz sustava jednadžba dobije se:
− A + D = 29   metoda suprotnih 
 ⇒   ⇒ 2 ⋅ D = 42 ⇒ 2 ⋅ D = 42 / : 2 ⇒ D = 21.
A + D = 13   koeficijenata 
Računamo A.
A = 21 
 ⇒ A + 21 = 13 ⇒ A = 13 − 21 ⇒ A = − 8.
A + D = 13
Odgovor je pod C.
Vježba 131
Temperatura T(t) izražena u ºC mijenja se prema formuli T ( t ) = A ⋅ cos ( B ⋅ t + C ) + D, gdje je
t vrijeme u satima. Kolike su vrijednosti parametara A i D ako je maksimalna vrijednost 29 ºC,
minimalna 13 ºC, A > 0?
A. A = 16, D = 21 B. A = 16, D = 45
C . A = 8, D = 21 D. A = 8, D = 45
Rezultat: C.

Zadatak 132 (Vesna, ekonomska škola)

Cijena C najma automobila određuje se prema formuli C = n · D + m · K, gdje je n broj dana
na koji je automobil bio unajmljen, D cijena najma automobila na jedan dan, m broj prijeđenih
kilometara, a K cijena jednog prijeđenog kilometra. Cijena najma automobila, koji je iznajmljen na
dva dana, s prijeđenih 160 km iznosi 866 kn. Cijena najma automobila za tri dana i 120 prijeđenih
kilometara iznosi 723 kn.
1) Kolika je cijena najma automobila po danu?
2) Koliko je plaćen najam automobila koji je u četiri dana prešao 240 km?
Rješenje 132
Ponovimo!
Sve je jasno!
1)
Rečenicu ''Cijena najma automobila, koji je iznajmljen na dva dana, s prijeđenih 160 km iznosi 866
kn.'' možemo napisati kao matematički izraz (kao jednadžbu).

15
 n=2 

m = 160  ⇒ [ C = n ⋅ D + m ⋅ K ] ⇒ 866 = 2 ⋅ D + 160 ⋅ K ⇒
C = 866 

⇒ 2 ⋅ D + 160 ⋅ K = 866 ⇒ 2 ⋅ D + 160 ⋅ K = 866 / : 2 ⇒ D + 80 ⋅ K = 433.
Rečenicu ''Cijena najma automobila za tri dana i 120 prijeđenih kilometara iznosi 723 kn.'' možemo
napisati kao matematički izraz (kao jednadžbu).
n=3 

m = 120  ⇒ [ C = n ⋅ D + m ⋅ K ] ⇒ 723 = 3 ⋅ D + 120 ⋅ K ⇒
C = 723 

⇒ 3 ⋅ D + 120 ⋅ K = 723 ⇒ 3 ⋅ D + 120 ⋅ K = 723 / : 3 ⇒ D + 40 ⋅ K = 241.
Dobili smo sustav jednadžba.
D + 80 ⋅ K = 433   metoda suprotnih  D + 80 ⋅ K = 433 
 ⇒   ⇒  ⇒
D + 40 ⋅ K = 241   koeficijenata  D + 40 ⋅ K = 241 / ⋅ ( − 1) 

D + 80 ⋅ K = 433 
⇒  ⇒ 40 ⋅ K = 192 ⇒ 40 ⋅ K = 192 / : 40 ⇒ K = 4.8.
− D − 40 ⋅ K = − 241 
Računamo D.
K = 4.8 
 ⇒ D + 40 ⋅ 4.8 = 241 ⇒ D + 192 = 241 ⇒ D = 241 − 192 ⇒
D + 40 ⋅ K = 241 
⇒ D = 49 kn cijena najma po danu.
2)
Najam automobila koji je u četiri dana prešao 240 km iznosi:
n=4 
m = 240 
 ⇒ [ C = n⋅D + m⋅K ] ⇒ C = 4 ⋅ 49 + 240 ⋅ 4.80 ⇒ C = 1348 kn.
D = 49 
K = 4.80 

Vježba 132
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 133 (Mira, ekonomska škola)

2
Riješite nejednadžbu ( 2 ⋅ x − 1) + 3 ⋅ ( 2 ⋅ x − 1) + 2 > 0 i napišite rješenja uz pomoć intervala.
Rješenje 133
Ponovimo!
2 n
(a − b) = a 2 − 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , ( a ⋅ b) =a
n
⋅b
n
,
1
a =a , a
n
:a
m
=a
n−m
.
a b a b
a>b , c>0 ⇒ > , a<b , c>0 ⇒ < .
c c c c
a >0 a<0
a ⋅b > 0 ⇒  ili .
b>0 b<0
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.

16
 a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Skup zadajemo nabrajanjem njegovih elemenata ili opisom karakterističnih svojstava koja posjeduju
njegovi elementi.
Unija skupova A i B je skup koji sadrži sve elemente koji se nalaze u skupu A i sve elemente koji se
nalaze u skupu B. Označavamo ga A ∪ B.
Presjek skupova A i B je skup koji sadrži sve elemente koji se nalaze i u skupu A i u skupu B.
Označavamo ga A ∩ B.
Preoblikujemo nejednadžbu.
2 2
( 2 ⋅ x −1) + 3 ⋅ ( 2 ⋅ x −1) + 2 > 0 ⇒ ( 2 ⋅ x ) − 2 ⋅ 2 ⋅ x ⋅1 + 1 2 + 6 ⋅ x − 3 + 2 > 0 ⇒
2 2 2
⇒ 4⋅ x − 4 ⋅ x +1+ 6 ⋅ x − 3 + 2 > 0 ⇒ 4 ⋅ x − 4 ⋅ x +1+ 6 ⋅ x − 3 + 2 > 0 ⇒ 4 ⋅ x −4⋅ x + 6⋅ x > 0 ⇒
2 2 2
⇒ 4⋅ x + 2⋅ x > 0 ⇒ 4⋅ x + 2⋅ x > 0 /: 2 ⇒ 2⋅ x + x > 0 ⇒ x ⋅ ( 2 ⋅ x + 1) > 0.
Umnožak je pozitivan ako su oba faktora pozitivna ili oba negativna.
Prvi slučaj
x>0 
x>0  x>0  x>0  
x ⋅ ( 2 ⋅ x + 1) > 0 ⇒  ⇒  ⇒  ⇒ 1 ⇒
2⋅ x +1 > 0  2 ⋅ x > −1  2 ⋅ x > −1 / : 2  x>− 
2
 zajednički 
⇒   ⇒ x > 0 ⇒ x ∈ 0, + ∞ .
 presjek 

-∞

1 0 +∞
-
2

Drugi slučaj
x<0 
x<0  x<0  x<0  
x ⋅ ( 2 ⋅ x + 1) > 0 ⇒  ⇒  ⇒  ⇒ 1 ⇒
2 ⋅ x +1 < 0  2 ⋅ x < −1  2 ⋅ x < −1 / : 2  x<− 
2
 zajednički  1 1
⇒   ⇒ x < − 2 ⇒ x ∈ − ∞, − 2 .
 presjek 

+∞

-∞ 1 0
-
2

Rješenje zadane nejednadžbe je unija intervala (skupova).

1
x ∈ − ∞, − ∪ 0, + ∞ .
2
Vježba 133
Odmor!
Rezultat: …

17
Zadatak 134 (Mira, ekonomska škola)
 log ( 3 ⋅ x + z ) = 1
 x − y
Riješite sustav jednadžba  5 = 0.04 .
 y + 3⋅ z = 0

Rješenje 134
Ponovimo!
−n1 f ( x) g( x)
a n = , a =a ⇒ f ( x) = g ( x).
a
Logaritam broja a po bazi b je broj c kojim treba potencirati bazu b da se dobije broj a.
Mnemotehničko pravilo za pamćenje osnovne veze eksponencijalne i logaritamske funkcije:
c c
log a = c log a = b a=b
b b
→
Dekadski logaritam
Logaritamska funkcija log10 označava se simbolom log. Broj log x zovemo dekadski, Briggsov ili
obični logaritam.
log 10 x = log x.

log10 = 1 , log f ( x ) = log g ( x ) ⇒ f ( x ) = g ( x ) .

Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
Decimalni broj piše se u obliku decimalnog razlomka tako da se u brojnik napiše zadani decimalni
broj bez decimalne točke, a u nazivnik se napiše dekadska jedinica (10, 100, 1000, 10000, 100000, …)
koja ima toliko nula koliko decimalni broj ima decimala (znamenaka na decimalnom mjestu, tj. iza
decimalne točke ili decimalnog zareza).
Najprije preoblikujemo prve dvije jednadžbe sustava (napišemo njima ekvivalente jednadžbe):
• log ( 3 ⋅ x + z ) = 1 ⇒ log ( 3 ⋅ x + z ) = log10 ⇒ 3 ⋅ x + z = 10
x− y x− y 4 x− y 4 x− y 1 x− y 1
• 5 = 0.04 ⇒ 5 = ⇒ 5 = ⇒ 5 = ⇒ 5 = ⇒
100 100 25 2
5
x− y −2
⇒ 5 =5 ⇒ x − y = − 2.
Sada imamo sustav od tri linearne jednadžbe s tri nepoznanice:
3 ⋅ x + z = 10 

x − y = − 2 .
y + 3⋅ z = 0 

Treba riješiti ovaj sustav! Prava sitnica! Pokažimo tri načina. Ako želite i sami nađite još neki.
1.inačica
3 ⋅ x + z = 10  z = 10 − 3 ⋅ x uvrstimo u drugu i treću jednadžbu 
   metoda 
x− y = −2  ⇒ x− y = −2  ⇒   ⇒
 zamjene 
y + 3⋅ z = 0 
 y + 3⋅ z = 0 


18
 x− y = −2  x− y = −2  x− y = −2   metoda suprotnih 
⇒  ⇒  ⇒  ⇒   ⇒
y + 3 ⋅ (10 − 3 ⋅ x ) = 0  y + 30 − 9 ⋅ x = 0  − 9 ⋅ x + y = − 30   koeficijenata 
⇒ − 8 ⋅ x = − 32 ⇒ − 8 ⋅ x = − 32 / : ( − 8 ) ⇒ x = 4.
Računamo y i z.
x=4 
 4− y = −2  − y = −2−4  − y = −6  − y = − 6 / ⋅ ( − 1) 
x− y = −2  ⇒  ⇒  ⇒  ⇒  ⇒
 z = 10 − 3 ⋅ 4  z = 10 − 12  z = −2  z = −2 
z = 10 − 3 ⋅ x 
y=6 
⇒ .
z = −2 
Rješenje sustava glasi:
( x, y , z ) = ( 4, 6, − 2 ) .
2.inačica
3 ⋅ x + z = 10 
  zbrojim drugu i  3 ⋅ x + z = 10  3 ⋅ x + z = 10 
x− y = −2  ⇒   ⇒  ⇒  ⇒
 treću jednadžbu  x − y + y + 3⋅ z = − 2 + 0  x − y + y + 3⋅ z = − 2 
y + 3⋅ z = 0 

3 ⋅ x + z = 10   metoda suprotnih  3 ⋅ x + z = 10 / ⋅ ( − 3)  − 9 ⋅ x − 3 ⋅ z = − 30 
⇒  ⇒   ⇒  ⇒  ⇒
x + 3⋅ z = − 2   koeficijenata  x + 3⋅ z = − 2  x + 3⋅ z = − 2 
⇒ − 8 ⋅ x = − 32 ⇒ − 8 ⋅ x = − 32 / : ( − 8 ) ⇒ x = 4.
Računamo y i z.
x=4 
 4− y = −2  − y = −2−4  − y = −6  − y = − 6 / ⋅ ( − 1) 
x− y = −2  ⇒  ⇒  ⇒  ⇒  ⇒
 3 ⋅ 4 + z = 10  12 + z = 10  z = 10 − 12  z = −2 
3 ⋅ x + z = 10 
y=6 
⇒ .
z = −2 
Rješenje sustava glasi:
( x, y , z ) = ( 4, 6, − 2 ) .
3.inačica
3 ⋅ x + z = 10 
  zbrojimo sve 
x− y = −2  ⇒   ⇒ 3 ⋅ x + z + x − y + y + 3 ⋅ z = 10 − 2 + 0 ⇒
  tri jednadžbe 
y + 3⋅ z = 0 
⇒ 3⋅ x + z + x − y + y + 3⋅ z = 8 ⇒ 3⋅ x + z + x + 3⋅ z = 8 ⇒ 4 ⋅ x + 4 ⋅ z = 8 ⇒
⇒ 4 ⋅ x + 4 ⋅ z = 8 / : 4 ⇒ x + z = 2.
Promatramo sustav
3 ⋅ x + z = 10 
.
x+z =2 
3 ⋅ x + z = 10   metoda suprotnih  3 ⋅ x + z = 10  3 ⋅ x + z = 10 
 ⇒   ⇒  ⇒  ⇒
x+z =2   koeficijenata  x + z = 2 / ⋅ ( − 1)  −x−z = −2 
⇒ 2 ⋅ x = 8 ⇒ 2 ⋅ x = 8 / : 2 ⇒ x = 4.

19
Računamo y i z.
x=4 
 4− y = −2  − y = −2−4  − y = −6  − y = − 6 / ⋅ ( − 1) 
x− y = −2  ⇒  ⇒  ⇒  ⇒  ⇒
 4+ z = 2  z = 2−4  z = −2  z = −2 
x+z =2 
y=6 
⇒ .
z = −2 
Rješenje sustava glasi:
( x, y , z ) = ( 4, 6, − 2 ) .
Vježba 134
 log ( 3 ⋅ x + z ) = 1
 x − y
Riješite sustav jednadžba  10 = 0.01 .
 y + 3⋅ z = 0

Rezultat: ( x, y , z ) = ( 4, 6, − 2 ) .

Zadatak 135 (Lucija, ekonomska škola)

U pet posuda nalazi se ukupno 200 bombona. U prvoj i drugoj posudi zajedno nalazi se 104
bombona, u drugoj i trećoj 86 bombona, u trećoj i četvrtoj 60 bombona, a u četvrtoj i petoj 54
bombona. Koliko je bombona u prvoj posudi?
Rješenje 135
Ponovimo!
a=b  a=b 
 ⇒ a+c =b+d ,  ⇒ a − c = b − d.
c=d  c=d 
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
1.inačica
Neka je x1, x2, x3, x4 i x5 broj bombona u prvoj, drugoj, trećoj, četvrtoj i petoj posudi. Iz zadanih
podataka dobije se sustav jednadžba.
x1 + x2 + x3 + x4 + x5 = 200 

x1 + x2 = 104 

x2 + x3 = 86 .

x3 + x4 = 60 
x4 + x5 = 54 

Iz sustava jednadžba dobijemo:
x2 + x3 = 86 
  zbrojimo 
x3 + x4 = 60  ⇒   ⇒ x2 + x3 + x3 + x4 + x4 + x5 = 86 + 60 + 54 ⇒
  jednadžbe 
x4 + x5 = 54 
⇒ x2 + 2 ⋅ x3 + 2 ⋅ x4 + x5 = 200.
Promatrajmo sustav jednadžba:

20
 x1 + x2 + x3 + x4 + x5 = 200    oduzmemo 
 ⇒   ⇒
x2 + 2 ⋅ x3 + 2 ⋅ x4 + x5 = 200 
  jednadžbe 

( )
⇒ x1 + x2 + x3 + x4 + x5 − x2 + 2 ⋅ x3 + 2 ⋅ x4 + x5 = 200 − 200 ⇒

⇒ x1 + x2 + x3 + x4 + x5 − x2 − 2 ⋅ x3 − 2 ⋅ x4 − x5 = 0 ⇒

⇒ x1 + x2 + x3 + x4 + x5 − x2 − 2 ⋅ x3 − 2 ⋅ x4 − x5 = 0 ⇒ x1 + x3 + x4 − 2 ⋅ x3 − 2 ⋅ x4 = 0 ⇒

⇒ x1 − x3 − x4 = 0 ⇒ x1 = x3 + x4 .
Iz sljedećeg sustava izračunamo x1.
x3 + x4 = 60 
 ⇒ x1 = 60.
x1 = x3 + x4 
2.inačica
Neka je x1, x2, x3, x4 i x5 broj bombona u prvoj, drugoj, trećoj, četvrtoj i petoj posudi. Iz zadanih
podataka dobije se sustav jednadžba.
x1 + x2 + x3 + x4 + x5 = 200 

x1 + x2 = 104 

x2 + x3 = 86 ( ) (
 ⇒ x1 + x2 + x3 + x4 + x5 = 200 ⇒)

x3 + x4 = 60 
x4 + x5 = 54 

⇒ x1 + 86 + 54 = 200 ⇒ x1 = 200 − 86 − 54 ⇒ x1 = 60.
Vježba 135
U pet posuda nalazi se ukupno 165 bombona. U prvoj i drugoj posudi zajedno nalazi se 33
bombona, u drugoj i trećoj 55 bombona, u trećoj i četvrtoj 77 bombona, a u četvrtoj i petoj 99
bombona. Koliko je bombona u prvoj posudi?
Rezultat: 11.

Zadatak 136 (Vicka, ekonomska škola)

U četirima kombijima i šest autobusa ima ukupno 356 sjedala, a u dvama kombijima i osam
autobusa 448 sjedala. Za koliko je više sjedala u autobusu nego u kombiju. Napomena: Svi autobusi
imaju jednaki broj sjedala i svi kombiji imaju jednaki broj sjedala.
Rješenje 136
Ponovimo!
Sve je jasno!
Neka je:

x broj sjedala u kombiju

y broj sjedala u autobusu.

Rečenicu ''U četirima kombijima i šest autobusa ima ukupno 356 sjedala, …'' zapišimo u
obliku jednadžbe.
4 ⋅ x + 6 ⋅ y = 356.
Rečenicu ''…, a u dvama kombijima i osam autobusa ima 448 sjedala.'' zapišimo u obliku jednadžbe.
2 ⋅ x + 8 ⋅ y = 448.

21
Riješimo sustav jednadžbe.
4 ⋅ x + 6 ⋅ y = 356   metoda suprotnih  4 ⋅ x + 6 ⋅ y = 356 / : ( − 2 ) 
 ⇒   ⇒  ⇒
2 ⋅ x + 8 ⋅ y = 448   koeficijenata  2 ⋅ x + 8 ⋅ y = 448 
− 2 ⋅ x − 3 ⋅ y = − 178 
⇒  ⇒ 5 ⋅ y = 270 ⇒ 5 ⋅ y = 270 / : 5 ⇒ y = 54.
2 ⋅ x + 8 ⋅ y = 448 
Računamo x.
y=5 
 ⇒ 2 ⋅ x + 8 ⋅ 54 = 448 ⇒ 2 ⋅ x + 432 = 448 ⇒ 2 ⋅ x = 448 − 432 ⇒
2 ⋅ x + 8 ⋅ y = 448 
⇒ 2 ⋅ x = 16 ⇒ 2 ⋅ x = 16 / : 2 ⇒ x = 8.
U autobusu je 46 sjedala više nego u kombiju.
y − x = 54 − 8 = 46.
Vježba 136
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 137 (Anita, ekonomska škola)

Zlatar raspolaže s dvije smjese. Prva sadrži 40% zlata, a druga 60%. Koliko grama svake
smjese mora zlatar pomiješati da bi dobio 20 grama smjese s 52% zlata?
Rješenje 137
Ponovimo!
Stoti dio nekog broja naziva se postotak. Piše se kao razlomak s nazivnikom 100. Postotak p je broj
jedinica koji se uzima od 100 jedinica neke veličine.
Na primjer,
9 81 4.5 547 p
9%= , 81 % = , 4.5 % = , 547 % = , p%= .
100 100 100 100 100
Kako se računa ''... p% od x...''?
p
⋅ x.
100
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
1.inačica
Neka je:
• x količina prve smjese
• y količina druge smjese.
Rečenicu ''Koliko grama svake smjese mora zlatar pomiješati da bi dobio 20 grama smjese …''
zapišemo u obliku jednadžbe.
x + y = 20.
Rečenicu ''Prva sadrži 40% zlata, a druga 60% … da bi dobio 20 grama smjese s 52% zlata?''
zapišemo u obliku jednadžbe.
40 60 52 40 60 52
⋅x+ ⋅y= ⋅( x + y) ⇒ ⋅x+ ⋅y= ⋅ ( x + y ) / ⋅ 100 ⇒
100 100 100 100 100 100
⇒ 40 ⋅ x + 60 ⋅ y = 52 ⋅ ( x + y ) ⇒ 40 ⋅ x + 60 ⋅ y = 52 ⋅ ( x + y ) / : 4 ⇒
⇒ 10 ⋅ x + 15 ⋅ y = 13 ⋅ ( x + y ) ⇒ 10 ⋅ x + 15 ⋅ y = 13 ⋅ x + 13 ⋅ y ⇒

22
 ⇒ 10 ⋅ x + 15 ⋅ y − 13 ⋅ x − 13 ⋅ y ⇒ − 3 ⋅ x + 2 ⋅ y = 0.
Riješimo sustav jednadžba.
x + y = 20   metoda suprotnih  x + y = 20 / ⋅ 3  3 ⋅ x + 3 ⋅ y = 60 
 ⇒   ⇒  ⇒  ⇒
−3⋅ x + 2 ⋅ y = 0   koeficijenata  − 3⋅ x + 2 ⋅ y = 0  − 3⋅ x + 2 ⋅ y = 0 
⇒ 5 ⋅ y = 60 ⇒ 5 ⋅ y = 60 / : 5 ⇒ y = 12 grama.
Računamo x.
y = 12 
 ⇒ x + 12 = 20 ⇒ x = 20 − 12 ⇒ x = 8 grama.
x + y = 20 
2.inačica
Neka je:
• x količina prve smjese
• y količina druge smjese.
Rečenicu ''Koliko grama svake smjese mora zlatar pomiješati da bi dobio 20 grama smjese …''
zapišemo u obliku jednadžbe.
x + y = 20.
Rečenicu ''Prva sadrži 40% zlata, a druga 60% … da bi dobio 20 grama smjese s 52% zlata?''
zapišemo u obliku jednadžbe.
40 60 52 40 60 52
⋅x+ ⋅y= ⋅ 20 ⇒ ⋅x+ ⋅ 20 / ⋅ 100 ⇒
⋅y=
100 100 100 100 100 100
⇒ 40 ⋅ x + 60 ⋅ y = 52 ⋅ 20 ⇒ 40 ⋅ x + 60 ⋅ y = 52 ⋅ 20 / : 20 ⇒
⇒ 2 ⋅ x + 3 ⋅ y = 52.
Riješimo sustav jednadžba.
x + y = 20   metoda suprotnih  x + y = 20 / ⋅ ( − 2 )  − 2 ⋅ x − 2 ⋅ y = − 40 
 ⇒   ⇒  ⇒  ⇒
2 ⋅ x + 3 ⋅ y = 52   koeficijenata  2 ⋅ x + 3 ⋅ y = 52  2 ⋅ x + 3 ⋅ y = 52 
⇒ y = 12 grama.
Računamo x.
y = 12 
 ⇒ x + 12 = 20 ⇒ x = 20 − 12 ⇒ x = 8 grama.
x + y = 20 
3.inačica
Neka je x količina prve smjese. Budući da je ukupno 20 grama smjese, druge smjese bit će 20 – x.
Sada napišemo jednadžbu.
40 60 52 40 60 52
⋅x+ ⋅ ( 20 − x ) = ⋅ 20 ⇒ ⋅x+ ⋅ ( 20 − x ) = ⋅ 20 / ⋅ 100 ⇒
100 100 100 100 100 100
⇒ 40 ⋅ x + 60 ⋅ ( 20 − x ) = 52 ⋅ 20 ⇒ 40 ⋅ x + 60 ⋅ ( 20 − x ) = 52 ⋅ 20 / : 20 ⇒
⇒ 2 ⋅ x + 3 ⋅ ( 20 − x ) = 52 ⇒ 2 ⋅ x + 60 − 3 ⋅ x = 52 ⇒ 2 ⋅ x − 3 ⋅ x = 52 − 60 ⇒ − x = − 8 ⇒

⇒ − x = − 8 ⇒ − x = − 8 / ⋅ ( − 1) ⇒ x = 8 grama.
Druge smjese treba:
20 − x = 20 − 8 = 12 grama.
Vježba 137
Zlatar raspolaže s dvije smjese. Prva sadrži 40% zlata, a druga 60%. Koliko grama svake
smjese mora zlatar pomiješati da bi dobio 40 grama smjese s 52% zlata?
Rezultat: x = 16 grama, y = 24 grama.

23
Zadatak 138 (Mario, ekonomska škola)
Riješite sustav linearnih jednadžba metodom suprotnih koeficijenata, metodom zamjene
(supstitucije) i metodom uspoređivanja (komparacije)
x+3 
y −1
− =3
2 3 
.
x −1 x + 2
+ =3
4 3 
Rješenje 138
Ponovimo!
a=b 
 ⇒ a + c = b + d.
c=d 
Dva različita broja koji imaju jednake module zovemo suprotni brojevi. Njihov zbroj je nula.
− a + a = a − a = 0.
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ).
Najmanji zajednički nazivnik je najmanji prirodni broj koji može biti zajednički nazivnik dvaju ili više
zadanih razlomaka.
Sustav preoblikujemo u jednostavniji oblik tako da se najprije riješimo razlomaka. Svaku jednadžbu
pomnožimo s najmanjim zajedničkim nazivnikom.
x+3 y −1 x + 3 y −1 
− =3  − = 3 /⋅ 6 
2 3  2 3  3 ⋅ ( x + 3) − 2 ⋅ ( y − 1) = 18 
 ⇒  ⇒  ⇒
x −1 y + 2 x −1 y + 2 3 ⋅ ( x − 1) + 4 ⋅ ( y + 2 ) = 36 
+ =3 + = 3 / ⋅ 12  
4 3 
 4 3 

3 ⋅ x + 9 − 2 ⋅ y + 2 = 18  3 ⋅ x − 2 ⋅ y = 18 − 9 − 2  3⋅ x − 2 ⋅ y = 7 
⇒  ⇒  ⇒ .
3 ⋅ x − 3 + 4 ⋅ y + 8 = 36  3 ⋅ x + 4 ⋅ y = 36 + 3 − 8  3 ⋅ x + 4 ⋅ y = 31 

Metoda suprotnih koeficijenata

3⋅ x − 2 ⋅ y = 7  3⋅ x − 2 ⋅ y = 7 
 , .
3 ⋅ x + 4 ⋅ y = 31 
3 ⋅ x + 4 ⋅ y = 31 
Uz nepoznanicu x koeficijent u: Uz nepoznanicu y koeficijent u:
• prvoj jednadžbi je 3 • prvoj jednadžbi je – 2
• drugoj jednadžbi je 3. • drugoj jednadžbi je 4.
Pomnožimo prvu jednadžbu s – 1, tako da koeficijenti uz nepoznanicu x budu suprotni brojevi – 3 i 3.
Zatim jednadžbe zbrojimo i dobijemo jednu jednadžbu s jednom nepoznanicom, y.
3⋅ x − 2 ⋅ y = 7  3 ⋅ x − 2 ⋅ y = 7 / ⋅ ( − 1)  −3⋅ x + 2⋅ y = − 7 
 ⇒  ⇒  ⇒ 6 ⋅ y = 24 ⇒
3 ⋅ x + 4 ⋅ y = 31  3 ⋅ x + 4 ⋅ y = 31  3 ⋅ x + 4 ⋅ y = 31 
⇒ 6 ⋅ y = 24 / : 6 ⇒ y = 4.
Izračunamo nepoznanicu x.
y=4 
 ⇒ 3 ⋅ x − 2 ⋅ 4 = 7 ⇒ 3 ⋅ x − 8 = 7 ⇒ 3 ⋅ x = 7 + 8 ⇒ 3 ⋅ x = 15 ⇒
3⋅ x − 2 ⋅ y = 7 
⇒ 3 ⋅ x = 15 / : 3 ⇒ x = 5.

24
Rješenje sustava je uređen par
( x, y ) = ( 5, 4 ) .

Metoda zamjene (supstitucije)

Iz jedne jednadžbe sustava (na primjer prve) izrazimo jednu nepoznanicu (na primjer x ili u našem
slučaju još je bolje 3 · x) i zatim je uvrstimo (supstituiramo) u drugu jednadžbu.
3⋅ x − 2 ⋅ y = 7  3⋅ x = 7 + 2⋅ y 
 ⇒  ⇒ 7 + 2 ⋅ y + 4 ⋅ y = 31 ⇒ 2 ⋅ y + 4 ⋅ y = 31 − 7 ⇒
3 ⋅ x + 4 ⋅ y = 31  3 ⋅ x + 4 ⋅ y = 31 
⇒ 6 ⋅ y = 24 ⇒ 6 ⋅ y = 24 / : 6 ⇒ y = 4.
Izračunamo nepoznanicu x.
y=4 
 ⇒ 3 ⋅ x = 7 + 2 ⋅ 4 ⇒ 3 ⋅ x = 7 + 8 ⇒ 3 ⋅ x = 15 ⇒ 3 ⋅ x = 15 / : 3 ⇒ x = 5.
3⋅ x = 7 + 2 ⋅ y 
Rješenje sustava je uređen par
( x, y ) = ( 5, 4 ) .

Metoda uspoređivanja (komparacije)

Iz jedne i druge jednadžbe izrazimo istu nepoznanicu (na primjer x ili u našem slučaju još je bolje
3 · x) i onda dobivene izraze izjednačimo.
3⋅ x − 2 ⋅ y = 7  3⋅ x = 7 + 2 ⋅ y 
 ⇒  ⇒ 7 + 2 ⋅ y = 31 − 4 ⋅ y ⇒ 2 ⋅ y + 4 ⋅ y = 31 − 7 ⇒
3 ⋅ x + 4 ⋅ y = 31  3 ⋅ x = 31 − 4 ⋅ y 
⇒ 6 ⋅ y = 24 ⇒ 6 ⋅ y = 24 / : 6 ⇒ y = 4.
Izračunamo nepoznanicu x.
y=4 
 ⇒ 3 ⋅ x = 7 + 2 ⋅ 4 ⇒ 3 ⋅ x = 7 + 8 ⇒ 3 ⋅ x = 15 ⇒ 3 ⋅ x = 15 / : 3 ⇒ x = 5.
3⋅ x = 7 + 2 ⋅ y 
Rješenje sustava je uređen par
( x, y ) = ( 5, 4 ) .
Vježba 138
Riješite sustav linearnih jednadžba metodom suprotnih koeficijenata, metodom zamjene
(supstitucije) i metodom uspoređivanja (komparacije)
x+ y x−y 
+ =0
3 5
.
2⋅ x + y x −2⋅ y
− =4
2 3 
Rezultat: ( x, y ) = ( − 1, 4 ) .
Zadatak 139 (Nikola, ekonomska škola)
 x = 2⋅ y + 4
U sustavu jednadžba  izračunajte nepoznanicu x.
 y = 2⋅ x + 7
Rješenje 139

25
 Ponovimo!
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).

x = 2⋅ y + 4   metoda 
 ⇒   ⇒ x = 2 ⋅ ( 2 ⋅ x + 7 ) + 4 ⇒ x = 4 ⋅ x + 14 + 4 ⇒
y = 2⋅ x + 7   zamjene 
⇒ x − 4 ⋅ x = 14 + 4 ⇒ − 3 ⋅ x = 18 ⇒ − 3 ⋅ x = 18 / : ( − 3) ⇒ x = − 6.
Vježba 139
 x = 2⋅ y +1
U sustavu jednadžba  izračunajte nepoznanicu x.
 y = 2 ⋅ x −8
Rezultat: x = 5.

Zadatak 140 (Luka, gimnazija)

Riješi jednadžbu x2 – y2 = 1987 u skupu cijelih brojeva.
Rješenje 140
Ponovimo!
2 2
a − b = ( a − b) ⋅ ( a + b) .
Cijeli brojevi jesu brojevi:
..., − 5, − 4, − 3, − 2, − 1, 0, 1, 2, 3, 4, 5, ...
Oni čine skup cijelih brojeva koji označavamo slovom Z, a zapisujemo kao
Z = { ..., − 3, − 2, − 1, 0, 1, 2, 3, ... } ili Z = { 0, 1, − 1, 2, − 2, 3, − 3, ... } .
Prosti brojevi (prim – brojevi) su prirodni brojevi djeljivi bez ostatka samo s brojem 1 i sami sa
sobom, a veći od broja 1.
Preoblikujemo jednadžbu.
2 2
x − y = 1987 ⇒ ( x − y ) ⋅ ( x + y ) = 1987.
Primijetimo da je broj 1987 prost broj. Zato vrijedi:
x − y =1   metoda suprotnih 
( x − y ) ⋅ ( x + y ) = 1987 ⇒ ( x − y ) ⋅ ( x + y ) = 1 ⋅1987 ⇒  ⇒   ⇒
x + y = 1987   koeficijenata 
⇒ 2 ⋅ x = 1988 ⇒ 2 ⋅ x = 1988 /: 2 ⇒ x = 994.
Računamo y.
x = 994 
 ⇒ 994 + y = 1987 ⇒ y = 1987 − 994 ⇒ y = 993.
x + y = 1987 
Rješenje je:
( x, y ) = ( 994, 993) .
Vježba 140
Odmor!
Rezultat: …

26