Sei sulla pagina 1di 6

Magna Carta

http://www.velikabritanija.net/2010/05/22/magna-carta-velika-povelja-...

HR & UK Knjige Kultura Mjesta Mozaik Povijest Putovanja RSS

Magna Carta
Pie: Dario Suanj , 22. 05. 2010.
Svia mi se 6 ljudi se ovo svia. Budi prvi od tvojih prijatelja.

Godina 1215. jedna je od najvanijih u britanskoj povijesti: tada je kralj Ivan bio prisiljen potpisati Magna Cartu, dokument koji je vladanje kralja sveo u granice zakona i omoguio odreene slobode plemstvu i obinim graanima. Kako Velika Britanija nema uobiajeni, pisani ustav, Magna Carta zapravo je jedno od ishodita britanske ustavnosti iji su poneki dijelovi i danas jednako aktualni kao i prije 795 godina kada je, ba u ovom dijelu godine, potpisana nakon kratkog svibanjskog graanskog rata i uspjene opsade Londona od strane pobunjenih baruna sa sjevera Engleske. U trenutku kada je Ivan Bez Zemlje potpisao Magna Cartu, raskrstio je sa stoljeem i pol grube i vrste normanske vladavine Engleskom te su udareni pravni temelji anglosaksonske zemlje.

Jedna od c etiri preostale kopije Magna Carte iz 1215. i ujedno jedna od dvije koje se c uvaju u Britanskoj knjiz nici. Kliknite na sliku za vec u verziju.

Katkada je uistinu dobro iskoristiti aktualne dogaaje kako bismo se podsjetili na one vaz ne povijesne: ovogodis nji )ilm Robin Hood Ridleya Scotta, koliko god se radilo o )ilmu koji kombinira )ikciju i stvarnost, zapravo prilic no dobro objas njava povijesne okolnosti koje su dovele do potpisivanja Velike povelje sloboda. Robin Hood, njegova ljupka Marion i dovitljivi suborci iz Nottinghama izmis ljeni su likovi s to potjec u iz legende, no aspekt u kojemu je ovaj )ilm ipak izuzetno uspjes an jest stavljanje tih likova u stvarni povijesni kontekst:

1 of 6

3.9.2011 1:24

Magna Carta

http://www.velikabritanija.net/2010/05/22/magna-carta-velika-povelja-...

kralj Richard I. Lavljeg Srca i njegov nasljednik Ivan Bez Zemlje (kralj John) posve su stvarne povijesne lic nosti, a dokument s to ga Ivan pri kraju )ilma odbija potpisati unatoc buntu i pritiscima engleskog plemstva zapravo je Magna Carta (odnosno, imajuc i u vidu godine u koje je smjes ten ovaj )ilm, vjerojatno neka njezina ranija verzija). Kralj Ivan bio je izuzetno nepopularan kralj. Nakon slavne vladavine Richarda I., kralja kojemu je vlastita hrabrost priskrbila nadimak Lavlje Srce, Engleska nije mogla dobiti goreg nasljednika od njegova brata Ivana. Kako nije bio prvi roeni sin, od svojega oca Henryja II. nije naslijedio bas nikakvu zemlju sve je pripalo Richardu no to nije jedini razlog zas to je prozvan Ivanom Bez Zemlje. Prijestolje je naslijedio 1199. nakon smrti Richarda u bitci, ali je vec do 1205. uspio izgubiti sve posjede koje je Engleska tada imala u Francuskoj s to je bio samo jos jedan dodatni razlog zbog kojega ga je taj nadimak jos vis e pekao. Sve to potaknulo ga je na niz novih osvajac kih pokus aja s ciljem vrac anja izgubljenih zemalja, a Engleska je svakom njegovom neuspjes nom bitkom tonula dublje i dublje u probleme. Richard je za sobom ostavio praznu kraljevsku blagajnu njegovi su kriz arski pohodi bili dugotrajni i skupi, no narod ih je ipak tolerirao kao prilic no uspjes ne ali ono s to je Ivan u narednim godinama uspio napraviti pokus avajuc i popraviti situaciju u Francuskoj bilo je jos i gore. Sljedec ih deset godina njegove vladavine, od 1205. nadalje, bit c e osim pohoda po Francuskoj obiljez eno brojnim sukobima unutar Engleske i velikim, rastuc im otporom kralju zbog njegovih pokus aja da uvoenjem novih poreza napuni kraljevsku blagajnu.

Kralj Ivan Bez Zemlje (John) jedan je od najomraz enijih engleskih vladara ikad. Njegovi ratovi nisu imali za posljedicu samo gubitak brojnih teritorija u Francuskoj vec su i pokus a ji njihova vrac anja bili katastrofalno neuspjes ni. Kraljevsku blagajnu, presahlu nakon mnogobrojnih pohoda, pokus ao je popuniti uvoenjem visokih poreza i nameta.

Otpor Ivanu rastao je u svim dijelovima zemlje, ali je bio naroc ito izraz en u sjevernoj Engleskoj gdje baruni vis e nisu htjeli plac ati nerazumno visoke poreze kralju Ivan bi od njih katkada zahtijevao i tisuc e funta u porezima i davanjima, s to c e nakon potpisivanja Magna Carte biti svedeno na svega stotinjak funta po barunu. Splet okolnosti uc init c e buduc i dokument, Magna Cartu Libertatum, uistinu prvim britanskim dokumentom: s kotski kralj Aleksandar II. i vels ki vladar Llewelyn ap Iorwerth bili su takoer na strani pobinjenih baruna sa sjevera.

2 of 6

3.9.2011 1:24

Magna Carta

http://www.velikabritanija.net/2010/05/22/magna-carta-velika-povelja-...

Pritisak na kralja Ivana tako je rastao doslovno sa svih strana: situacija je dos la do toc ke kljuc anja kada se Ivan 1214. vratio u Englesku nakon jos jednog katastrofalno neuspjes nog pokus aja da povrati ranije engleske teritorije u Francuskoj. Proteklih desetak godina ovakvi su se neuspjes ni ratovi u kojima je Engleska sustavno gubila zaredali, a nakon potpune katastrofe i poraza kod Bouvinesa te godine Ivan se nas ao u uistinu ranjivoj poziciji. Povrh svega, njegova je kraljevska blagajna bila prazna, praznija no ikad dotad, unatoc visokim porezima koji su razinu nezadovoljstva u cijeloj zemlji vec podigli nevjerojatno visoko. Pobuna baruna krenula je sa sjevera, iz podruc ja gdje je Ivan vladao naroc ito c vrstom rukom. Kada su se u svibnju 1215. baruni sa sjevera i sluz beno odmetnuli te odbacili svoju lojalnost kralju bio je to poc etak graanskog rata. Taj c e rat protiv kralja, meutim, biti prilic no kratkog vijeka jer su samo dva tjedna kasnije Londonc ani (kojima je takoer pucao )ilm) otvorili vrata grada vojsci baruna sa sjevera i pustili ih u grad. Engleska je prijestolnica odjednom bila u rukama baruna koji su se pobunili protiv kralja, a da stvar za Ivana bude gora, s kotska i vels ka podrs ka nije izostala! Ipak, baruni nisu ostvarili brzu vojnu pobjedu niti su se njoj mogli nadati Ivan je zadrz ao velik broj tvrava s irom zemlje (ukljuc ujuc i i londonski Tower) pa je ovaj kratki rat zavrs io primirjem i nizom pregovora u Runnymedeu u Surreyu. O povelji se pregovaralo izmeu 10. i 15. lipnja 1215. a kralj Ivan svakoga je dana jahao iz Windsora do Runnymedea; pobunjeni baruni ovdje su utemeljili svoj kamp, odmah uz Temzu. Dani su bili ispunjeni brojnim pregovorima i natezanjima: kralj Ivan bio je nepopustljiv, pokus avs i zadrz ati vec inu svojih uistinu s irokih i velikih prava kao monarha, dok su istovremeno baruni pokus ali ispregovarati potpisivanje povelje koja c e znac ajno ogranic iti vladavinu monarha i staviti je u podnos ljiv i precizno reguliran pravni okvir. Ivan se nadao da c e povelja biti tek simbolic an znak njegove darez ljivosti i popustljivosti kao vladara, dok su baruni z eljeli dokument koji c e biti striktno primjenjivan i koji c e se u buduc nosti nadopunjavati, dodatno ogranic avajuc i vlast engleskog monarha. Moglo se i pretpostaviti da c e Ivan uc initi sve da izbjegne svaku stvarnu primjenu Magna Carte. 15. lipnja 1215. kralju Ivanu napokon je, nakon vis ednevnih natezanja oko svake sitnice u buduc oj povelji, prekipjelo: odbio je bilo kakve daljnje ustupke i ponudio trenutac nu verziju povelje barunima po principu take it or leave it! Time je izveo jedan od uspjes nijih politic kih trikova tijekom ovih pregovora jer se u povelji jos nisu nalazila imena 25 baruna koji su trebali nadzirati kako monarh vlada; popis u tom Kralj Ivan Bez Zemlje nakon s est dana pregovaranja s trenutku jos nije bio )inaliziran jer je ovo vijec e tek pobunjenim barunima potpisuje Magna Cartu u Runnymedeu, trebalo odabrati. Iako je engleski, a kasnije i britanski 1215. Slika iz jedne povijesne knjige iz 1902. U stvarnosti, vladar ovim dokumentom stavljen u okvir zakona, kralj i baruni nisu potpisali Magna Cartu, vec se na njoj izostavljanjem liste 25 baruna koji c e kontrolirati nalazio samo kraljevski pec a t. monarha izostala je zapravo ustavna moguc nost da se vladara uistinu prisili na ono s to je propisivala Magna Carta. Bilo je i brojnih drugih zakonskih rupa zbog kojih c e Engleska prolaziti kroz brojne sukobe u narednim stoljec ima primjerice, nije bilo de)inirano kako c e kralj birati svoje ministre i savjetnike ali baruni su toga 15. lipnja 1215. ipak odluc ili potpisati Magna Cartu Libertatum u obliku koji se toga c asa nalazio na stolu u Runnymedeu. Velika Britanija nema klasic an ustav u pisanom obliku, ali Magna Carta jedan je od ishodis nih dokumenata britanske ustavnosti. Najvaz niji element Magna Carte svakako je aktualan i danas: njime je ogranic ena svojevoljna vladavina monarha te su vladari stavljeni u zakonski okvir unutar kojega su mogli djelovati. Po prvi puta engleski je kralj imao dokument po kojemu se morao ravnati, i to dokument s c ak 63 vrlo detaljno razraene toc ke. Magna Cartom ustanovljene su takoer i neke druge osnovne pravne kategorije poput pravde osueni su pokus aji njezinog odugovlac enja ili uskrac ivanja te je zabranjeno suenje, izricanje presuda, pritvaranje ili oduzimanje zemlje i drugih vlasnis tva osim pred sudom jednakih graana. Iako su Magna Cartom

3 of 6

3.9.2011 1:24

Magna Carta

http://www.velikabritanija.net/2010/05/22/magna-carta-velika-povelja-...

uspostavljeni novi sustav pravde i feudalni sustav, najvaz niji c lanak bio je upravo ovaj koji se tic e graanskih sloboda, a vrijedi i danas:

No free man shall be seized or imprisoned, or stripped of his rights or possessions, or outlawed or exiled, or deprived of his standing in any other way, nor will we proceed with force against him, or send others to do so, except by the lawful judgement of his equals or by the law of the land.

Magna Carta bila je tako direktna posljedica nac ina na koji su kralj Ivan i njegovi normanski prethodnici vladali Engleskom, iskoris tavajuc i propise do maksimuma, utjec uc i na suenja i grabec i po zemlji s to god se moglo prigrabiti. Prethodnici kralja Ivana, kraljevi koji su pripadali francuskoj liniji Anz uvinaca, nisu s godinama postajali nis ta bolji, pa je tako njegov otac Henry II. prigrabio mnoge posjede s irom zemlje za sebe. Bio je to jedini nac in da se ovi kraljevi nose s problemom )inanciranja brojnih ratnih pohoda i konstantnom prijetnjom francuske invazije, ali sada, nakon 1215. i potpisivanja Magna Carte, vis e nikome nije mogla biti oduzeta zemlja odlukom kralja a da prije toga nije provedeno pravedno suenje (dodus e, kriteriji s to se smatralo pravednim u 1215. bili su, dakako, pones to drugac iji od onih danas njih). Vis e od trec ine c lanaka de)iniralo je upravo feudalni sustav i ogranic avalo je moguc nost kralja da ikome oduzme zemlju. Potpisivanjem ove povelje dokinuta je ova za Englesku prilic no iscrpljujuc a tradicija normanske vladavine c vrstom rukom kakva je u praksi postojala jos od 1066. i normanskog osvajanja Engleske. Magna Carta predstavlja poc etak nastajanja jedne nove Engleske na anglosaksonskim pravnim temeljima, a kako se kraljevstvo kasnije s irilo ukljuc ivanjem Walesa i SI kotske, podanici monarhije u tim c e se zemljama takoer nac i pod zas titom ove povelje.

Mnogo toga, dakako, Magna Cartom nije bilo rijes eno na naroc ito visokoj razini u usporedbi s kasnijim, modernijim kriterijima. Primjerice, nejednakosti izmeu mus karaca i z ena i dalje su postojale, pa su tako z ene mogle naslijediti zemlju samo ako nisu imale brac e. Magna Carta je u svojem izvornom obliku dovela i do brojnih problema sa zemljom u Engleskoj u 13. stoljec u jer su supruge baruna imale pravo naslijediti trec inu zemlje nakon smrti svojih supruga (ostatak bi pripadao kraljevstvu) ali kako ih monarh vis e nije mogao prisiliti da se ponovno udaju, nevjerojatno velike povrs ine Engleske odjednom su zavrs ile u rukama udovica. Bas kao i z ene, niti seljaci nisu pros li mnogo bolje: iako kralj vis e nije imao direktnoga utjecaja na njih, bilo je propisano da davanja seljaka odreuju zemljoposjednici i baruni, pa su tako oni ponovno zavrs ili na milosti i nemilosti nekih drugih osoba, s to i nije bila bitno drugac ija situacija od trenutaka kada su njihovim z ivotima upravljali agenti kralja. Za razliku od z ena i seljaka, prava plemstva i pojedinih gradova bila su vrlo precizno ureena Magna Cartom dakako, u njihovu korist. Nac elno su svim engleskim gradovima zajamc ena odreena prava, ali samo je jedan grad London bio poimence spomenut u Magna Carti. Ne samo s to je London s 40 tisuc a stanovnika tada vec bio najvec e naselje u Engleskoj, vec se radilo i o znac ajnom uporis tu pobunjenih baruna pa je Magna Carta morala propisivati da se unutar londonskih zidina nikada nec e naplac ivati dodatni proizvoljni porezi i nameti, osim onih unaprijed dogovorenih, kao i da gradu ostaju sva vec stec ena prava:

Prva stranica ukras e nog izdanja Magna Carte iz 14. stoljec a pod punim naslovom "Magna carta cum statutis angliae", odnosno - Velika povelja s engleskim statutima. Tri c lanka Magna Carte vrijede i danas!

4 of 6

3.9.2011 1:24

Magna Carta

http://www.velikabritanija.net/2010/05/22/magna-carta-velika-povelja-...

The City of London shall have all the old Liberties and Customs which it hath been used to have. Moreover We will and grant, that all other Cities, Boroughs, Towns, and the Barons of the Five Ports, as with all other Ports, shall have all their Liberties and free Customs.

Samo tri stavke Magna Carte sluz beno vrijede i danas, ukljuc ujuc i i ovu koja kaz e da u Londonu i svim ostalim gradovima i mjestima vrijede ranije utvrene slobode i povlastice. Preostala dva c lanka Magna Carte koja vrijede i nakon 795 godina odnose se na vec spomenute ljudske slobode i nemoguc nost da bilo koji slobodni graanin bude izvlas ten, pritvoren ili da mu budu oduzeta njegova graanska prava ako nije u sukobu s trenutno aktualnim zakonima zemlje.

Vitezovi su Magna Cartom dobili aktivnu ulogu u svim suenjima kako bi se osigurala njihova pravednost, ali buduc i da su mogli samoinicijativno istraz ivati i suzbijati ponas anje kraljevskih sluz bi koje bi bilo u suprotnosti s potpisanom poveljom, njihovo je djelovanje na terenu dovelo do brojnih sukoba s Ivanom vec u prvim danima nakon s to su vitezovi revno krenuli provoditi svoje nove duz nosti na terenu. Baruni su poveljom smanjili svoja davanja kralju s nekoliko tisuc a funta na samo stotinu i ogranic ili kraljev pristup zemlji koja je pripadala barunima, pa se tako u svakom sluc aju moz e rec i da je Magna Carta ponajprije is la na ruku plemstvu. Crkva u Engleskoj u c ijem se posjedu tada nalazila c etvrtina zemlje takoer je dobro pros la: proglas ena je autonomnom i posve slobodnom. Dakako, takvo s to nije se dopalo tadas njem papi Inocentu III. pa je 24. kolovoza 1215. vec proglasio Magna Cartu nis tavnom, s to je bio tek politic ki potez kralja Ivana kako bi izbjegao daljnju primjenu ovog za njega prilic no nepovoljnog dokumenta i to vec svega nekoliko mjeseci nakon s to ga je potvrdio vlastitim pec atom kod Runnymedea.

Jedan od kasnijih sukoba u srednjovjekovnom Londonu: pobuna radnika nakon s to je Richard II. u 14. stoljec u ponovno pokus a o nametnuti vec e poreze kako bi )inancirao svoje ratne pohode.

Dva originalna primjerka Magna Carte - od kojih je jedan, naz alost, os tec e n u poz a ru u dvorcu u Doveru u 17. stoljec u - c uvaju se danas u Britanskoj knjiz nici (British Library) u Londonu, zajedno s drugim vrijednim dokumentima poput izvornih Shakespeareovih rukopisa. (Foto: Visit London Images / Britain on View)

5 of 6

3.9.2011 1:24

Magna Carta

http://www.velikabritanija.net/2010/05/22/magna-carta-velika-povelja-...

No koliko god nesavrs ena bila, Magna Carta je odraz avala drus tvenu strukturu vremena u kojemu je nastala, pa niti poloz aj z ena niti poloz aj seljaka u njoj ne treba posebno c uditi zemljom je tada upravljalo plemstvo, a revolt protiv kralja Ivana takoer je krenuo iz tih krugova. Ideja da kralj mora odgovarati svome narodu i da se mora ponas ati unutar precizno de)iniranog okvira kojim je ogranic ena njegova vlast bila je prilic no radikalna i napredna za 1215. godinu, a monarsi su od tada morali razmis ljati i o c injenici da bi svaki odmetnuti monarh koji bi od kraljevstva napravio tiraniju mogao biti smijenjen ili da bi mu mogle biti bitno smanjene ovlasti nekim daljnjim ovakvim dokumentom. Dio vlasti i odgovornosti za vlast nepovratno je pres ao s kralja na graane. Magna Carta podjednako se smatra i prethodnicom americ kog ustava i tamos nje Povelje o pravima (Bill of Rights) pa se tako njezina vaz nost protez e i daleko izvan granica same Engleske a u anketi koju je BBC proveo 2006. vec ina je graana poz eljela da se Danom Britanije proglasi upravo 15. lipnja, dan kada je Velika povelja sloboda potpisana. To bi i imalo smisla s obzirom na vec izrec enu c injenicu da se Magna Carta moz e smatrati prvim zajednic kim britanskim dokumentom jer je njezino potpisivanje bilo posljedica nezadovoljstva u Engleskoj, SI kotskoj i Walesu. Dodus e, u jednom se drugom istraz ivanju kasnije pokazalo se da gotovo polovica Britanaca nema pojma s to je uopc e bila Magna Carta niti s to je u njoj, barem okvirno, pisalo
Objavljeno u kategoriji Povijest | Obiljeeno tagovima British Library, Ivan Bez Zemlje, Magna Carta, monarhija, pravo, Richard I., Robin Hood, ustav

Dario Suanj
Dario Sus anj je osnivac i glavni urednik bloga VelikaBritanija.net. Vis e informacija o njemu moz ete pronac i na www.dariosusanj.com.
Copyright 2009-2011 VelikaBritanija.net & Dario Sus anj Informacije o stranicama About this site Powered by WordPress and Hybrid Framework Trenutac ni broj c lanaka: 504 Zas to ne biste proc itali neki nasumce odabran c lanak?

6 of 6

3.9.2011 1:24