TEHNTEKI FAKULTET RIJEKA ZAVOD ZA OSNOVE KONSTRUIRANJA Bilten ESKON 3/92 Projekt 2-08-354/0%ujak 1992. UDK 621.882.1 Mr Zeljko Orlié Mr Jasna Cvitkovié PREDNAPREGNUTI VISGANI SPOJEVI SAZETAK U radu su dane upute za izbor 1 kontrolu centriéno opterecenog vijéanog spoja statigkon ili dinamitkom radnom silom. Ovim se na&inom moze utvrditi nosivost prednapregnutog vijéanog spoja kojeg tvore elastitan ili kruti vijak 1 stegnuta podloga. Osim osnovnin karakteristika materijala najteSce upotrebljava- nih za izradu vijaka dane su i preporuke za izbor koeficijenata trenja na navoju i podlozi. Osnovu ovog rada Eine preporuke VDI 2230/86 Ovaj je rad posluzio kao osnova za izradu software "VIJAK" za PC ravunalo kojim je owoguéen izbor i kontrola razliéito obli- kovanin vijaka dimenzija od Mé do M30x2.SADRZAJT Oznake 1. Uvod 2. Opis rada programa 3. Karakteristike materijala za izradu vijaka i matica 4. Montagna sila prednapona 5. Izbor veligine vijka 6. Podatljivost vijka 7. Podatljivost podloge 8. Deformacijski dijagram vijtanog spoja 9. Utjecaj hvatigta radne sile 10. Stvarni deformacijski dijagram 11. Kontrola naprezanja u vijku 12. Moment pritezanja vijka 13. Pritisak nalijeganja 14. Zakljutak Literatura Primjer 1 - proragun krutog vijka. sl Primjer 2 - proratun elastiénog vijka strana 1s 18 19 24 28 31 33 37 38 39 40 43OZNAKE AK - povr8ina nalijeganja, mm Ay - povrSina presjeka struka vijka, mm? Ap - povrSina presjeka zamjenskog cilindra, mm” Apotr - potrebna povrSina presjeka navojnog dijela vijka, As - povrSina naponskog presjeka, mm” z AS - povr8ina presjeka navojnog dijela vijka, mn? Ap - povrSina presjeka stanjenog struka vijka, mm? ce - krutost (karakteristika) vijka, N/mm cp - krutost (karakteristika) podloge, N/mm Da - promjer zone utjecaja jednog vijéanog spoja, mm a, - srednji promjer navoja, mm ay - promjer rupe za vijak, mm dg - promjer naponskog kruga, mm ay - promjer stanjenog struka vijka, mm ag - promjer korijena navoja vijka, mm a, - promjer oslanjanja matice/glave vijka, mm Ep - modul elastignosti materijala podloge, N/mm? Es - modul elastiénosti materijala vijka, N/mm? Fa - vadna sila, statiéka ili dinamitka, N a - amplituda danamicke komponente, N 7; - sila na podlozi, N Fgpotr ~ Potrebna sila na podlozi, N Fy - montagna sila prednapona, N Fs - ukupna sila na vijak, N Pax = dinamitka komponenta radne sile, N Fy - sila prednapona, N Fy - pad sile prednapona uslijed slijeganja, N £ - deformacija, opéenito, mn fp = skraéenje podloge, mm is - ukupno izdu%enje vijka u radu, mm is ~ slijeganje povr¥ina, mm hy - debljina brtve, mm by - uzduana dimenzija vijka, opéenito, mm by - debljina podioge koja se rasterecuje, mm Ty, - debljina podloge, mn My - moment pritezanja vijka, Nm Mg - moment trenja na navoju, Nmm My = moment trenja na podlozi, Nmm n - faktor rastereéenja povrSine P - korak navoja, mn Pp - pritisak brtvijenja, N/mm? 2 mnOZNAXE - nastavak pritisak nalijeganja, N/mm? granitni pritisak, N/mm? - granica razvlatenja materijala vijka, N/mm? vlaéna Evrstoda materijala vijka, N/mm sigurnost s obzirom na granicu rasvlagenja dinamitka sigurnost u navojnom dijelu vijka polarni moment otpora povrgine, mm? faktor pritezanja faktor hvati8ta sile, hvatiste ispod glave vijka faktor hvatiSta sile, hvatiSte unutar podloge podatljivost dijela navoja vijka, mm/N podatljivost dijela glave vijka, mm/N podatljivost dijela navoja matice, mm/N podatljivost slobodnog dijela navoja vijka, mm/N podatljivost podloge, mm/N radna podatljivost podloge, mm/N podatljivost vijka, ukupna, mm/N radna podatljivost vijka, mm/N faktor vrste opteredenja vijka koeficijent trenja na navojima koeficijent trenja na podlozi faktor iskoristivosti povrSine presjeka dinamitka Evrstoéa navojnog dijela vijka, N/mm? ekvivalentno (reducirano) naprezanje, N/mm? dinamitko naprezanje, N/mn’ naprezanje na vlak, N/mm? Maprezanje na torziju, N/mm?PREDNAPREGNUTI VIJGANI SPOJEVI 1. uvoD Vij€ani spo} pripada Sirokoj grupi rastavljivih spojeva i zasigurno predstavlja najéeS¢e koristeni natin vezivanja dva ili viSe elementa. Spoj mo%e biti izveden sa jednim ili vi8e vijaka, ali se kod viSevijéanog spoja proratun svodi na proracun jednog vijka. To znati da je za proratun vijéanog spoja potrebno odredi- ti opterecenje koje djeluje na samo jedan vijak. Dimenzije vijka odredene su prvenstveno tim opterecenjem, ali i karakteristikama materijala iz kojeg je vijak izraden. Danas je uobitajeno da se i statitki i dinamitki opteredeni vijéani spojevi proragunaju kao prednapregnuti vijéani spojevi To znati da se u vijtanom spoju (vijak + podloga) veé u stanju mirovanja, pri zatezanju vijka, proizvede odredena aksijaina sila, nazvana sila prednapona Fy. To je statitko optereéenje za vijéani spoj, koje u njemu izaziva statiéko naprezanje i pripada- juée elastigne deformacije. U radu na vijtani spoj djeluje i dodatno, radno optereéenje, u obliku stalne ili po veli€ini Promjenjive radne sile Fy. Uslijed toga dolezi do dodatnog izduzenja vijka i djelomitne relaksacije (rastereéenja) prethodro stegnute podloge Zbog odredenih pojava koje se pri tome u vijéanom spoju deSavaju (slijeganja podloge, pad sile prednapona i sl.) moze se zakljuiti da se proratunom vijéanog spoja provjerava prethodno dimenzionirani vijak, kao osnovni element vijéanog spoja, uzevSi u obzir slijedede ut jecaje: - klasu Gvrstoée materijala vijka i matice - smanjenje sile prednapona uslijed slijeganja ~ nejednolikost (rasipanje) postignute sile prednapona pri zatezanju - dinamitku tvrstocu vijka pri dinamitkom optereéenju - dodirni pritisak izmedu glave/matice vijka i podloge. Jedan od rijetkih proratuna koji je na sistematitan natin uzeo u obzir navedene utjecaje je onaj, kojeg je Udruzenje njematkih inkenjera (VDI) izdalo 1986. godine u obliku preporuka za proragun visokooptereéenih prednapregnutih vijfanih spojeva /1/ Osnovu ovog rada, kao i kompjuterskog programa “VIJAK", Zine pre-poruke dane u /1/. Iz ovih opSirnih preporuka izuzet je iz razma- tranja ekscentritno optereceni vijéani spoj, koji je zbog svojih geometrijskih oblika, koji variraju od konstrukcije do konstruk- cije, dodatno optereéen na savijanje. U radu Ge biti govora samo o centriéno optereéenom vijtanom spoju, kada aksijalna radna sila djeluje u smjeru osi vijka. I mnogi se ekscentrigno optereceni vijéani spojevi mogu (priblizno) proragunati na ovaj natin, uz pretpostavku da se radi o dovoljno krutoj konstrukciji koja se pod djelovanjen radne sile praktiki ne deformira. Takoder treba napomenuti da se proratun odnosi na Eelitne vijke i matice i da je podruéje primjene ogranigeno debljinom podloge Lg s 104 : 2. OPIS RADA PROGRAMA Funkcioniranje programa "VIJAK" moguée je ukratko opisati na slijedeéi naéin : Osnovu proraéuna Gini radna sila Fy (stauithke/ iM dinamicka) koja u radu optereéuje jedan vijak i njemu pripadajucu zonu podloge. Uz izabrani materijal vijka (razreda Evrstoce 8.8, 10.9 ili 12.9) i podloge (%elik C, sivi lijev Sb, nodularni lijev NL, aluminijske legure i sl.), te ukupne debljine podloge Ly odreduje se preliminarnim proraéunom osnovna veliéina vijka nazivni promjer navojnog dijela vijka izvedenog s metritkim navojem standardnog ili finog koraka. Na raspolaganju su 24 velitine vijaka, od Mé do M30x2, sa svim pripadajucim osnovnin karakteristikama: promjer korijena navoja dj, srednji promjer navoja dj, visina matice m, visina Sesterokutne glave vijka k, otvor kljuta s, te povrSina popretnog presjeka korijena vijka a3. Uz prethodno ‘izabrani: - tip vijka: vijak s glavom (g) usadni vijak —(u) a ~ oblik vijka: elastiéni vijak (e) sa izvedenim stanjenim stru- kon krutivijak (k}-ca-strukom konstantnog promjera utvrduju se duzinske mjere vijka i odreduje krutost vijka i podloge. Izborom koeficijenata trenja na navoju i podlozi (izmedumatice i podloge, pri zatezanju) odreduje se minimalna Fyin 1 maksimalna montana sila prednapona Fymax: One su posljedica rasipanja koeficijenata trenja i na navoju i na podlozi koji nikad nisu jednoznaéno odredeni, veé variraju od neke minimalne do neke maksimalne vrijednosti. Posljedica toga je i donja Manin 4 gornja Mama G¥anica momenta pritezanja. Pritezanjem vijtanog spoja momentom pritezanja unutar ovih granica osigurano je posti- zanje sile prednapona unutar potrebnih montagnih sila prednapona, ime je ujedno osigurana ispravnost funkcioniranja vijéanog spoja. Kontrola naprezanja u navoju i struku vijka (kod elastiénih vijaka) izvodi se uz maksimalna opterecenja kojima je vijak u potetnom periodu rada izvrgnut. To su gornja granica montazne sile prednapona Fymax i dio Fg, radne sile Fq (sl. 14). Nepropusnost (brtvijenje) vijéanog spoja se kontrolira uz donju granicu montagne sile prednapona Fyqin i pripadajuci pad sile prednapona Fy uslijed slijeganja dodirnih povrBina. vijéani spoj je ispravan ako u njemu ne dolazi do podizanja (odvajanja) dodirnin povrSina stegnutih podloga, tj. kad je preostala pritis- na sila na podlogu Fx > 0 (sl. 10). Program je tako koncipi- ran da se itav navedeni tok proratuna moze izvesti i uz zahtjevanu silu brtvljenja Fx koja mora postojati na dodirnim povrinama vijtanog spoja. U slufaju da nije zadovoljan nekom od unijetin velidina, medurezultatom ili konaénim rezultatom proratuna, korisnik tije~ kom izvrSenja programa moze vrSiti potrebne izmjene i dopune. Korisnik mo%e, uz sve ostale zadrZane podatke, zahtijevati izbor prvog po povrSini veéeg vijka ili, kada se radi o velikoj zahtijevano} sigurnosti, i vijak znatno ve¢ih dimenzija. Rele- vantni pokazatelji, kao Sto su naprezanja i postignute sigur- nosti, ispisuju se na ekranu monitora nakon nekoliko sekundi. Uvjezbani korisnik mo%e proratun vijanog spoja izvesti za 20-tak sekundi, a uz znatne izmjene ulaznin podataka za priblizno 40-tak sekundi Funkcioniranje programa se mo%e upoznati iz pojednos- tavljenog dijagrama toka (sl. 1)Siw) Liiizac siege J pouelrsie] Laas veleine 2 G ° ai 2A Tia i iain). _¥e siniai caw vita] ara joditon ered via} = Se (Frratos potsinen paige Cachan plone vita ew A) ¥E_G) DA [Pearse Bredu) (co SL. 1 DIJAGRAM TOKA 3. KARAKTERISTIKE MATERIJALA ZA IZRADU VIJAKA I MATICA Kao osnovni materijal za proizvodnju vijaka i matica slugi Selik visoke istezijivosti (izduzenja Ag = 8 - 208) koji omoguéuje visoke elastitne deformacije bez opasnosti od naglog, krtog loma. Materijal za vijke je podijeljen u razrede (klase) Evrstoée oznaéene sa dva broja odjeljena totkom (npr. 5.6, 8.8, 10.9, 12.9), dok je materijal za izradu matica odreden razredom i jednim brojem (npr. 5, 8, 10, 12). Razredom Evrstoce utvrdene su donje granice vlatne tvrstoée materijala Ry i granice razviadenja Rg, odnosno Ryo 2, kao i donja granica izdugenja epruvete pri lomu As. Ove osnovnekarakteristike materijala propisane su standardima DIN ISO 898, 7.1 1 DIN 267, T.3. a dane suu tab. 1. TAB.1 OSNOVNE MEHANICKE KARAKTERISTIKE MATERIJALA ZA VIJKE AZRED — CVRSTOCE MATERIJALA KARARTERISTINA ao [oe | a6 Tio |e Visews tvrstoca R Nim 400 500 800 1040 1220 ranicn tee a ] | razvlaten ja N/mm 240 300 640 940 1100 Taduren je | pri Lom 5 3 | wf ow] a 9 8 Brojéana oznaka razreda Evrstoce omoguéuje lako odredivanje dviju osnovnih karakteristika materijala: vlatne Gvrstoce Ry i granice razvlatenja Ry. Kod materijala viSih kvaliteta kad u Hookovom dijagramu granica razviatenja nije uotljiva utvrduje se tehnitka granica razvlatenja Ryo.2- To je ono naprezanje koje v epruveti prilikom probe razvladenja na kidalici proizvede rela- tivno izdugenje (plastitna deformacija!) od 0,28. Npr. oznaka razreda tvrsto¢e 8.8 oznatuje 1. broj ~ stoti dio Evrstode na viak, tj. 8 = Ry/100 , a odatle je donja granica évrstoce Ry = 8 100 = 800 N/mm? broj (decimalni) - omjer granice razvlatenja Rg i Evrstode Ry +8 = Ry (Rpo.9) / Ry Odakle je , uz poznato Ra = 800 N/mm? donja vrijednost granice raz- vlavenja Re = 0,8 Ry = 0,8 - BOO = GAO N/mm? Na isti se natin iz jednocifrene oznake razreda Gvrstoée mote odrediti minimalna vrijednost vlatne @vrsto¢e materijala 2a izradu matice.Npr. oznaka materijala za izradu matice 10 odreduje materijal minimalne Evrstoée Ry = 10-100 = 1000 N/mm? Ovakva podjela na razrede évrstoce omoguéuje proizvodatu vijaka i matica dana tr2istu nade najpogodniji (najjeftiniji) materijal 1 da ga po potrebi termiéki obradi, a da pri tome taj materijal udovoljava postavljenim uvjetima razreda tvrstoce. Tako se npr., vijak razreda 12.9 moe izraditi iz slijedecin materijala: 0.4131, €.4732 ili &.5431, ovisno o tome koji se od ovih materijala mo%e trenutno prona¢i na tr2iStu, ali je sigurno da svaki od navedenih materijala, nakon termiéke obrade pobolj- Banja, zadovoljava uvjete razreda 12.9 dane u tab. 1. Vijci izradeni iz materijala kvalitete 4.6 i 5.6 se koriste za sporedne, ne suviSe vane vijtane spojeve, dok se vijci izradeni iz materijala viSeg razreda tvrsto¢e (8.8 - 12.9) koriste za odgovorne Konstrukcije. U posljednje navedene razrede spadaju Selici za pobol jSanje Treba napomenuti da pravilan vijéani spoj zahtijeva izbor materijala istog razreda vrstoce i za vijak i za maticu. Npr. ako je vijak izraden iz materijala razreda 10.9 i matica koja ¢e se s tim vijkom koristiti u vijfanom spoju mora biti izvedena iz materijala razreda 10. Materijal matice nizeg razreda &vrsto¢e (6 ili 8) magan hi dovesti do lanZanog amika navoja matice, dok bi matica vide kvalitete (12) mogla izazvati smik navoja vijka. 4. MONTAZNA SILA PREDNAPONA Minimalna potrebna montana sila prednapona, dabivena prite- zanjem vij€anog spoja, moze se odrediti iz—jednog-ed-dva‘ uvjeta: 4.1, Kada je zadana potrebna sila pritiska Feooe, = pkmin na dodirnoj povrBini podloge, time se osigurava nepropusnost vij- anog spoja. Tada je prema sl. 14: Fumin = Fy + Fg = Fermin + Fea + Fz gdje je Fz ~ pad sile prednapona uslijed slijeganja i djelomitnog zagladivanja povrSina dodira podloga i navoja.ova se sila odreduje prema 2 = £,/(85 +6p) gdje je f, ukupno slijeganje metalnih dijelova vijka i podloge odredeno sa £, = 0,00329 (Ly/a)-34 & 65 i Sp su podatljivosti vijka i podloge, koje za sada, u pofetku proratuna, jo8 nisu dostupne korisniku. Ni preostala sila wu podlozi Fp, nije poznata dok se ne odrede podatljivosti &5 4 bp. Stoga je u ovoj fazi proratuna moguée, bez vece greske, odre- @iti minimainu montafnu ailu prednapona pomodu radne eile Fa: + za vijtane spojeve bez brtve ili sa metalnom brtvom Fymin * Fxmin * Fa ~ Fymin = Fymin + (2 - 4)Fq - za vijane spojeve sa elast. hrtvom (azhest, karton i sl) 4.2. U drugom slugaju, kada Fypoer nije definirana, moguée je silu Fyggin Odrediti prema vrsti opterecenja i tipu vijtanog spoja, a prena Fumin = ® Fp Faktor # odreden je vrstom optereéenja vijtanog spoja- Odabire se prema slijede¢oj preporuci: a) statidko centritno optereéenje 10b) statitko ekscentritno opterecenje i dinamitko centritno optereéenje ¢) dinamiéko ekscentritno opterecenje @) statitko ili dinamitko opterecen, popretno opterecen vijéani spoj Ovdje se jo jednom napominje da je program "VIJAK", Gije se funkcioniranje i osnovni izrazi Zele ovim radom objasniti, Prvenstveno namjenjen proratunu statitki ili dinamitki centritno opteredenog vijéanog spoja, dok za druge vrste spoja moze pred stavljati samo dostatno toéan, ali ne i apsolutno toan postupak. anPostignuta montana sila prednapona ovisi o mnogim faktorima, medu kojima su od bitnog utjecaja - moguée razlike izmedu stvarnih i za proratun usvojenih koeficijenata trenja na navoju pg i podlozi py = geometrijski oblik vijéanog spoja - upotrebljena metoda kontrole postignutog momenta pritezanja - totnost upotrebljenog alata za pritezanje i totnost ofitavanja Tako se, npr. koeficijent trenja pg izmedu matice i vijka, ovisno o izvedbi povréina i njihovoj podmazanosti, moze odabrati u vrlo Sirokom rasponu (tab. 2). TAB. 2. KOEFICIJENT TRENJA NA NAVOJU yg CELICNI ViJak pobol jsan ili fostatiran| galy. cinean| galv. kadniz. navoj val jan rezan | navoj_valjan i1i_rezan suho [ poin. [¥08, | podn.[ suho | podn | suho | podm. | ahs 0,12-| 0,10- | 0,08-] 0, 10- 0,10- 0,08- 3] |2 0,18 }0,16 Jo2| 016 }- ous |- | or Fl =P] | 2 [or 0,12-] 0,10- |} B][ 3] So] =} or | - = - 0,20 | 0,18 | - = ©] 8] 5| ¢] 0,08- 0,12] 0,12 SlejE}ou |- |- |- |- |- Jone] ons 5) -/1,6/- zatezanje moment-kljuem sa zvutnim signalom (klik!). Prethodno se izvode probna ispiti- vanja zatezanja, prije montaze, uz kontrolu izduzenja vijka - 1,8 - zatezanje moment-kljutem, uz procjenu koefi- cijenata trenja. Nite se vrijednosti odabiru uz jednoliko pritezanje, bez trzaja a, = 1,7 - 2,5 - zatezanje pomocu pneumatskog ili elektritnog rotacionog zatezata a, = 2,5 - 4 - zatezanje impulsnim (udarnim) zatezatem - bez moguénosti mjerenja momenta a= 4 - rutno zatezanje vijka Znatenje faktora pritezanja a, lako je uotljivo na sl. 2, gdje se rasipanje montagne sile Fy postiglo primjenom moment~ k1juda. SL. 2 RASIPANJE SILA I MOMENATA PRITEZANJA 142a sigurno funkcioniranje vijéanog spoja potrebno je u njemu proizvesti montainu silu prednapona Fygin (t- 1 na sl. 2). Uz pretpostavku da se ona postize uz najvece gubitke (najvece koef. trenja p), slijedi zbrajanjem momenata trenja na navoju Mg i podlozi My minimalni moment pritezanja Manin (t+ 2)- Zbog utjecaja greSke moment-kijuga i o&itanja postavljene vrijednosti momenta, moze uslijediti povecanje sile prednapona za Fy(ya) (t- 3), odakle slijedi i gornja granice momenta priteza- 132 Manax: Uz pretpostavku da je procjenjeni koeficijent trenja Bxmax POprimio vrijednost lggin (2b0g podmazanosti podloge), kao 5to i koef. trenja na navoju Ugnay moze poprimiti vrijednost Hgmins doSlo bi do poveéanja sile prednapona za Fy(y) (t- 4) Tz slike tada slijedi + Fmax = Famin Fu(way + Fu(y) a odatle 9, = Fyimax/Femin 5. IZBOR VELICINE VIJKA Kao osnova za izbor velitine (promjera) vijka usvojena je najmanja potrebna povrSina presjeka vijka na navojnom dijelu: Fymax/(Re 1) Apotr Faktor iskoristivosti povr¥ine se moze odabrati prema istrazivanjima nosivosti vijaka koje je Orli¢ izvrsio za vijke Poznatih proizvodata /2/ - /5/ = 0,75 - za keuti-vijak = 0,723 (dqy/dy)?+4 - za elastigan vijak Omjer promjera stanjenog struka vijka dp i promjera korijena navoja d3 se uobitajeno odabire sa dy/d; = 0,9, iako je moguce usvojiti i neke druge vrijednosti unutar podruéja: (0,7) 0,85 < dp/dy < 0,95 45.Promjer korijena navoja dy moze se odrediti iz tab. 4 ili po 4, =~ 1,22687 P gdje je P korak navoja. TAB. 4 OSNOVNE KARAKTERISTIKE NAVOJA I VIJAKA KARAKTERISTIKCA 24 M2dx2 M27 M27x2 M30 M30x2 22,051 | 20,319 | 32% | 353 | s6]a3,6/1s | 36 | 24 22,701 | 21,546 | 365 | 384 25,051 | 23,319] 427 | 459 | 4138 |17 | 40] 27 25,701 | 24,546 | 473 | 496 5 | 27,727 } 25,706 | 519 | 561 | 46 | 42,7 | 18,7] 45 | 30 28,701 | 27,546 | 596 | 621 OZNAKA | vox | PROMJER | POVRSTNA 5 JUS M.B1.051 \ N.B1.120} wayors | F ma an? DIN 931 DIN 912 am Ay [as |s k 3 1,25] 7,168 | 6,466] 32,8] 30,6] 13] 11,6] 5,3]13] 8 MBx1 1 7/350 | 6,773 | 36° | 39,2 mio 1,5 | 9,026} 8,160 | 52,3] 58 | 16] 14,6] 6,4] 16] 10 miox1,25| 1125] 9,188 | 8,466 | 56.3] 61,2 mioxl” |1' | 9,350 | 8,713 | 60,4] 61,5 m2 1,75] 10,863 | 9,853 | 76,2| 84,3| 18| 16,6] 7,5] 18/12 Mi2x1,5_ | 1,5 | 11,026 |10,160 | 81,1] 88,1 mi2x1,25 | 1,25] 11,188 |10,466 | 86° | 92,1 m4 2 {12,701 11,543 fio. fas | 21} 19,6] 8,8] 21 | 14 miisa,s | 2,5 | 131026 J 12/160 |116 | 195 me 2 14,701 [13,546 }144 | 157 | 24] 22,6] 10 | 21 | 16 Mi6x1,5 1,5. } 15,026 |14,160 |157 | 167 ms 2,5 | 16,376 [14,933 }175 | 192, | 27] 25,3 11,5] 27] 18 misx2 | 2’ | 16,701 15,546 | 190 | 204 Misx1,5 | 1,5 | 17,026 | 16,160 | 205 | 216 N20 2,5 [16,976 16,999 | 225 | 249 | 90] 20,2 | 12,5 | 30 | 20 w2ox2 | 2° | 18,701 | 17,546 | 242 | 258 m2ox1,5 | 1,5 | 19,206 | 18,160 | 259 | 272 M22 2,5 | 20,376 | 18,933 | 282 | 303 | 34] 31,7|14 |} 33] 22 w22x2 | 2" | 20,701 | 19,546 | 300 | 318 M22x1,5 | 1,5 | 21,026 | 20,160 | 319 | 333 3 2 3 2 3 2 16Nakon izvrSenog proratuna potrebne povrSine presjeka navojnog dijela vijka Apoer, Prema tab. 4 se konatno usvaja vijak tija je povrSina presjeka preko kori jena navoja > ®potr Napominje se da seu tablicama karakteristika navoja pristu- pa&nim studentima, kao Sto je npr. Strojarski priruénik od B. Krauta, pojavljuje stara oznaka povrSine korijena navoja A, koja je brojano jednaka povr8ini novije oznake A3. A Opisanim postupkom odabrana velivina vijka moze se usporediti s velidinom vijka odabranim prema preporukama u tab. 5. Za zadanu radnu silu F, u XN moe se, ovisno o tome da li se radi o statitkoi, dinamitkoi (centriéno optereéenje!) ili popred- noj sili, ustanoviti priblizna nazivna velitina vijka u zavis- nosti o odabranom razredu Evrstode materijala vijka. . TAB. 5 PRIBLIZAN IZBOR VELIGINE VIJKA OPTERECENJE| PROMJER VIJKA d PRI RADNOJ SILI Fy kN | starieko [4 [6,3 Ji [ie ]25] «0 [os {loo [100 [250 [dinamicko 6,3[10 {16 25 [ao [63 | 100 fioo popre¢no 8 |12,5] 20 rT 31,5) SO, 56 ufo | a eles 1 fo § 20.9 tape [20 | 27 [0 = Sho [s § 8 [8 10 12 16 20 | 4 30. NAPOMENA: Tablitue viijeduusti nezivnih promjera vijka odnose se na krute vijke izvedene s tijelom konstantnog promjera d i stan- darnim korakom. Kod izbora velitine elastitnog vijka. izvedenog stanjenim strukom potrebno je odabrati vijak s jednim stupnjem viSim optereGenjem. Npr. ako je vijak optereéen dinamitkom silom F, = 10 KN 4 izraden iz materijala koji zadovoljava uvjete propi- sane razredom Svrstode 10.9, slijedi da je maguée odabrati: - vijak M10 ako se on izvodi kao kruti vijak, ili vijak M12 ako se on izvodi kao elastitan vijak. Ovaj je vijak odabran uz fiktivno opterecenje radnom silom Fy = 16 XN. Izbor velitine vijka prema tab. 5 nije mogué ako vijéani spoj sadr2i i elastitnu, nemetalnu brtvu. 176. PODATLJIVOST VIJKA Cilindriéno tijelo povr8ine popretnog presjeka A i duzine L izradeno iz materijala s modulom elastitnost E izduzuje se pod djelovanjem sile F za vrijednost £ = F L/(A E) Ove izduzenje, svedeno na jedinicu sile, naziva se elastiéna podatljivost, ili skraceno, podatljivost 6 = £/P = L/(A E) Tijelo vijka se sastoji od niza cilndritnih elemenata te se za evakog od njih moSe odrediti i pripadajuéa podatljivost prema i = Ly/(A Bg) gdje je Es modul elastitnosti materijala vijka ( 2a Gelik je Bs = 215000 w/nm?). O¥ito je da se podatijivost pojedinih dijelova i cjeline vijka moze utvrditi tek nakon izbora uzduznih dimenzija pojedinih dijelova vijka Ly, a sve unutar ukupne debljine podloge Ly. Te se dimenzije odabiru prema zahtjevima konstrukcije. Svaki od ovako éefiniranih dijelova ima i njemu pripadajucu povrSinu presjeka Aj LY RX | ae ye me SL. 3. ODREDIVANJE PODATLJIVOSTI ELASTI@NOG VIJKA Na sl. 3 je pokazan opéi oblik elastinog vijka s glavom i maticom, dok su u nastavku dani izrazi za proratun podatljivosti dijelova vijka i matice koji ufeotvuju u ukupnoj deformacisi £. 18Podatljivost vijka oblikovanog prema sl. 3 je 1s = Se + 8; + By + by + 64 + 6, + BG + Oy 0,44/(Ay Eg) ~ podatljivost dijela glave vijka, duzine 0,40 Ly/(Ay Bg) i 53 = L3/(Ay Bg) - podatljivost dijelova struka vijka izvede nih s promjerom d i pripadajucom povrSinom presjeka Ay = d2n/4 82 = Lo/(Ap Es) 4 64 = U4/(Ap Bg) ~ podatijivost dijelova stanjenog struka, izvedenih s promjerom dy i povrSinom Ag = dy?n/4 Lp/(A3 Bg) ~ podatijivost optereéenog dijela navoja. PovrSina presjeka preko navoja je Ag = 432n/4 0,54/(A3 Eg) - podatijivost dijela navoja vijka, dugine 0,5d u zahvatu s navoiem matice 0,4d/(Ay Eg) - podatijivost dijela navoja matice, duzine 0,44, koji je u zahvatu s navojem vijka Navedene duzine dijelova glave vijka i navoja koje udestvuju u ukupnom izduzenju vijka odredene su preporukama u /1/. Drugatiji oblik vijka dovodi do drugatijeg izraza ukupne podatljivosti vijka. Npr. za kruti vijak na sl. 4, podatljivost iznosi + 6, + 8, + Bg + by 81 = Ly/(Ay Eg) - podatljivost cilindriénog struka vijka n= bp/(Az Eg) ~ podatijivost opteredenog dijela navoja vi jhe 19Podatljivosti 6,, 6g i 5y Su odredene prije navedenim izrazima. bh 4 SL<\4 ODREDIVANJE PODATLJIVOSTI KRUTOG VIJKA Reciprotna vrijednost podatljivosti se naziva krutost (karak- teristika) vijka cg = 1/85 koja se u novijim proratunima rijede koristi. PONATEITVOST PONTOGR Iu vijkom stegnutoj podlozi dolazi do elastigne deformacije, tj. do skra¢ivanja podloge. Stoga se i za podiogu moze, po uzoru na vijak, odrediti podatljivost podloge prema: Sp = Ly/(Ap Ep) gdje je Bp —_modul elastitnosti materijala podloge. U kompjutor- skom programy se izbor Ep izvodi na potetku proraguna. Program dozvoljava izbor slijedeéih vrsta materijala stegnute podloge MATERIJAL OZNAKA Ep N/mm? 1. &elak & 215000 2. Geli@ni lijev 200000 3. Sivi lijev SL 200 105000 4. SL 250 115000 Se SL 300 130000 ° bb 330 140000 20MATERITAL O2NAKA Ep N/nn2 1 SL 400 160000 8. Nodularni lijev NE 370 165000 9. NL 500 175000 10. NL 600 185000 145 NL 700 195000 12. NL 800 185000 13. Legure titana 110000 14. Legure aluminija 73000 15. Legure magnezija 40000 16. Mjed (mesing) 80000 Desetinama godina je bio problem totnog odiedivanja povssine Ap preko koje se unutar podloge prenaga pritisak s jednog na drugi dio podloge. Godinama se povr¥ina Ap odredivala Rotscher-ovim konusom, kasnije Fritsche-ovim paraboloidom, dok se u novijoj literaturi koristi israz definiran u /1/. Ovaj je isras potvrden mnogobroj— nim ispitivanjima i proizvodata vijaka i korisnika ay A zona pritiska sees zamjenski Suplji \| . -cilindar SL. > ODREDIVANJE POVRSINE Ap a.Povr¥ina Ap predstavlja povr3inu presjeka nekog zami8ljenog (zamjenskog) Zupljeg valjka (sl. 5) koji ima ista elastiéna svojstva (podatljivost) kao i realna podloga. Velitina ove povr8ine je odredena sa Ap = W/4 (ay? - ay?) + 0/8 dy (Dy - Ay) (x + 1)? -2) gdje je x = (Ly dy/D,2)2/3 @, - promjer rupe za vijak. Za visokopterecene elastitne vijke je, najéeSée, promjer rupe jednak nazivnom promjeru vijka, ti. a, = 4 Za obitne, krute vijke, dobro je koristiti promjer dy prema slijedeéoj tabeli: TAD 6 PROLAZME ROPE 7A VITKR DIN 180 273 KVALITET ] soturan eeeaee xavosa wire [ws [= [mo [wo [me [mo [ma] mo [ma [wee [rer] wo tino 64 | 841105) 13 fis [a7 [as | at | 23 | 25 | 28 | arednje oe] 9 [it [13,5] 15,5 [17,3 | 20 [26 [7% 7 wate a [7 [of | es fies Pes wife fe Obitno se koriste rupe srednje kvalitete (m), rjede fine (f). Sesterokutnom i cilindritnom glavom je d, dan u tab. 4, dok se 2a maticu moze priblizno odrediti sa dy = 0,9 8, gdje je s otvor kljuta ratunatog vijka (tab. 4). Da - promjer zone utjecaja jednog vijtanog spoja na podlogu. Promjer Dy jako ovisi o konstrukciji, te je potrebna sto preciznija njegova procjena. Kad se radi 0 usko3 konstruk~ ciji vijéanog spoja, kao npr. kod klipnjate motora na s1.12, promjer D, je za dvije debljine stijenke veci od promjera rupe dy. Kod vijéanog spoja poklopca spremnika moze D, biti znatno vedi, ali more ysteti unutar promjera poklopea (al. 6). 22stvarni D, ~ teoretski D, SL. 6 ZONA UTJECAJA VIJCANOG SPOJA Izraz 2a proramunavanje povréine Ap vrijedi u podrudju By £ Dy S dy + Dy te stoga zahtjeva Sto totniju procjenu D, Ako je Da < d, (ali ne znatno, jer se amanjuje Avrstoéa pod- loge!), zanemaruje se drugi Elan u Ap, a povrSina se tada odredu- je prema Ap =m (aj? - 4,2)/4 U sludaju kada je zona utjecaja vijfanoq spoia velika, ti kada je Dy > d,+ Ly treba u proratun povrSine Ap uci sa Da = dy + Ly. Rezultat takvog pojednostavijenja je manje tctna povrSina Ap i manje totna podatljivost bp. podat13 P Debljina podloge Ly vijéanog spoja odreduje se prema njegovoj izvedbi, sl. 7. Reciproéna vrijednost podatljivosti 6, se naziva krutost (karakteristika) podloge: Cp = 1/8, 238 DEFORMACIJSKI DIJAGRAM VIJCANOG SPOJA Veé je ranije spomenuto da se pritezanjem vijtanog spoja u njemu proizvodi montana sila prednapona Fy, koja varira od Fymin do Fymax: Silom Fy je vijtani spoj opterecen u stanju mirovanja, odmah nakon izvrSenog pritezanja vijka momentom M,. Na takav vijéani_spoj zatim potinje djelovati radna sila Fa, koja moze imati Konstantnu ili promjenjivu vrijednost. Pod djelovanjem Fy dolazi, nakon nekoliko tisuéa do nekoliko miliona promje.a op- tereéenja, do slijeganja i djelomitnog zagladivanja povrSinskih hrapavosti podloge i navoja vijka i matice. Slijeganje povrSina iznosi fz = 0,00329 (1/4) 34 Bto dovodi do pada montazne sile prednapona za velitinu Fz = £2/(85 + p) Preostala sila prednapona je radna sila prednapona, nazvana jednostavno samo sila prednapona Fy: I ona, isto kao i Fy, mo%e poprimiti granitne vrijednosti Fymin + Fymax: Iz navedenog slijedi da se u stegnutom vijéanom spoju, nakon navedenog broja promjena opteredenja i zavrSenog slijeganja, ne mo%e vive ni u zaustavijenom ctanju (spoj nije optereden radnom 24silom - stroj miruje) ofekivati statitku silu Fy veé samo preo~ stalu silu prednapona Fy. Ona u vijku i podlozi postoji i u mirovanju. Njezino prisustvo dovodi do elastitnog izduzenja vijka za-f, i elastitnog sabijanja (skracenja) podloge za fp. Pomocu ovih deformacija i sila fy i Fy, moze se iscrtati deformacijski dijagram Gija apscisna os pokazuje-deformaciju, a ordinatna os silu. Primjer crtanja deformacijskog dijagrama uz neku opéu postignu- ‘tu montaznu silu prednapona Fy prikazan je na sl. 8. Fi FL? aan i Fy! _ texdsFy | tem OeFy | ‘ izduzenje | skraéenje SL. 8 OSNOVNI DEFORMACIJSKI DIJAGRAM Ako na veé “razradeni" vijéani spoj djeluje i radna sila Fa, onda se ona crta u mjerilu sile tako da se njena vrijednost unese paralelno ordinati izmedu produzetka krutosti vijka Cg i krutosti podloge Cp (sl. 9). Bez obzira da li je radna sila mirujuéa, stalne vrijednosti Fy, 414 dinamitka s promjenom inteziteta od Famin 40 Famax: Samo dio Fg, radne sile dodatno optere¢uje vijak, dok ve¢i preost dio Fpa rastereéuje podlogu. Slijedi da je zbog elastitnosti vijtanog spoja i njegove osnuvne deformacije u stanju mirovanja fg i fp, vijak u racu optereéen silom + Foq © Fy + Fy tj. vijak nije dodatno opterecen Eitavom radnom silom Fa, ved samo jednim njenim djelom, xomponentom Fgq. 25F J = i | ™ Fy, Fx \ Le ft SL. 9 RADNA SILA U DEFORMACIJSKOM DIJAGRAMU Kod dinamitki opteredenih vijéanih spojeva (npr. na glavi motora) je najée8¢i slutaj promjene radne sile izmedu 0 i nomi- nalne vrijednosti Fa. Deformacijski dijagram takvog vijéanog spoja je slitan onome na sl. 9, uz napomenu da se dijagram crta uz najvece optereéenje Fq, dok se medustanja zanemaruju. Naime, kad je F, = 0, vij€ani je spoj u stanju mirovanja i na vijak tada dieluie sila Fz = Fy. Optereéenjem stroja potinje rasti radna sila F, i njena komponenta Fg, (sl. 10). Time se + opterecenje vijka Fg = Fy + F'gq kontinuirano mijenja, sve dok radna sila ne postigne svoju nominalnu vrijednost Fa = Famax- Su. 10 DINAMIZKX OPTEREGEN VIJEANI SPOS 26Tada je u vijku postignuta najveéa sila Fy sastavljena od Fg = Fy + Fea Komponenta Fg, predstavija dvostruku amplitudu dinamitke komponente dodatnog optereéenja vijka. (sl. 10), tj--Fgq = 2 Fa- Wa sl. 9 4 sl. 10 sila Fy predstavlja preostalu silu podloge, tj. silu kojom su podloge medusobno stegnute za vrijeme trajanja optereéenja vijéancg spoja silom Fa. U_stanju mirovanja je Fx = Fy, dok se u radu vrijednost sile u podlozi smanjuje na Fx. Kada se veé govori o sili u podlozi Fx, dobro je napomenuti da je obavezno potrebno, kod svih vrsta vijéanih spojeva i u svim konstruxcajama, osigurati postojanje ove sile; tj. uvjet svih konstrukcija je Fe > 0 Ako ovaj uvjet nije ispunjen dolazi do odvajanja (odizanja) stegnutih aijelova podloge { do propusnosti cpoja. Stoga se kod vijéanih spojeva koji. moraju osigurati odredenu.nepropusnost sistema (posude pod pritiskom, glava motora) zahtjeva totno odredena najmanja vrijednost sile u podlozi Pymin = Frpotr Kola €e tu nepropusnost osigurati.. 0 tome je bilo rijeti kod odredivanja Fymin U toeki 4 SL. 11 USPOREDBA ELASTICNOG I KRUTOG VIJKA U dinamitki optereéenim konstrukcijama bezuvjetno treba teziti Bto niZoj vrijednosti dinamitke komponente sile Fg, (sl. 11). Razlog tome je manja dinamicka 1zarzijivost materijala vijka u 27odnosu na statigku. Veca sila Fg, dovodi u vijku do vi8ih dinamitkih naprezanja a to znaéi i do ranijeg loma uslijed umor- nosti materijala. Veéa se podatljivost vijka 6, postize elastitnijim vijkom. Takav se vijak prilikom pritezanja potetno vise izduzuje, ali zato kasnije, u radu, bolje "amortizira" promjenjiva radnu silu Fa. Prednost elastitnog vijka (sa 6s, Cg) u odnosu na kruti vijak (sa 65', Cg'), uz istu silu prednapona Fy i istu radnu silu FP, te uz istu podatljivost podloge 6p, vidljiva je na sl. 11. Rezultat Je Fgq < F'ga- 9. UTJECAS HVATISTA RADNE SILE Kod centritno opteredenog vijtanog spoja hvati8te radne sile FP, mote biti tik ispod matice/glave vijka (sl. 12.a) ili u_unu tra¥njosti podloge (sl. 12.b ic). Odatle slijedi da je hvati8te sile definirano konstrukcijskim oblikom vijéanog spoja. Utjecaj polo%aja hvatiSta se u proratunu vijtanog spoja uzima u obzir faktorom hvati8ta radne sile. Faktor predstavlja odnos dinamitke sile Fgq i radne sile F, i za odredenu konstrukciju ima konstantnu vrijednost. Pri hvatiStu sile odmah ispod matice/glave vijka (sl. 12.a) se vrijednost faktora hvati8ta sile odreduje prema 2x = Fea/Fa = 6p/(65 + 6p) faktor odreden sa Oy = Fea/Fy = 0 Faktor n se naziva taktor rastereéenja podloge a predstavlja ednes udaljenosti by hvativta aile Ta i ukupne debljine podloge bx n = Lj/Ly = dio Ly koji se silom Fg, rasterecuje/Ly Faktor n se procjenjuje prema obliku vijéanog spoja (sl. 12), @ njegova se vrijednost naite¥¢e krece u granicama n = 0.5 - 0.75 28(1 kod hvatista ispod glave). Kod zajednitkog poklopca (glave) motora, kao Sto je to slutaj kod automobilskog motora, mo%e se faktor n odabrati prema n= 0,12 - 0,20 SL. 12 UTJECAJ HVATISTA SILE Iz definicije faktora rasterecenja podloge n slijedi da se podloga na duzini Ly = n Ly’ pod djelovanjem sile Fa, rastereéuje (relaksira), dok se preostali dio na duZini Ly - 1, dodatno opterecuje. Uz ovakvo fiktivno smanjenje debljine podloge se njena podatljivost smanjuje na radnu podatljivost Spr = 0 Sp Znati da pod djelovanjem radne sile Fy uz hvatiste unutar podloge (n < 1) dolazi do privremenog poveéanja krutosti podloge i do isto takvog smanjenja krutosti vijka. Nova, radna podatljivost vijka je Bsr = 8s + (1 - n)bp Radne podatljivosti dovode do promjene deformacije vu vijtanom spoju: vijak se dodatno izduzuje a podloga se rastereéenjem relaksira, pri Cemu jo} se smaujuje putetna deformacija. 29ova privremenost promjene krutosti traje samo dok djeluje radna sila Py. Prestanak njezinog djelovanja dovodi do povrata na podatljivosti 65 i bp. Iz navedenog slijedi da za vrijeme djelovanja radne sile Fy dolazi do iskrivljenja deformacijskog dijagrama. Od svog osnovnog oblika danog na sl. 9 ana sl. 13 pokazanog ertkanom linijom, rotacijon oko vrha sile Fy u smjeru kazaljke sata dosadainji deformacijski dijagram prelazi u novi, radni deformacijski dija~ gram pokazan punom linijom na sl. 13. SL. 13 RADNI DEFORMACIJSKI DIJAGRAM Na slici su kotirane osnovne deformacije vijka i podloge u mirovanju (uz 6g i 6p) iu radu (uz (8s, i Spy). Takoder je pokazano i dodatno izduzenje vijka fq nastalo djelo- vanjem komponente sile Fgq. Iz navedenog slijedi da se u radu moze otekivati ukupno izduzenje vijka od: fg = Ser Fy + 85x Psa = Ssr(Fy * Fon) = Sr Fs Iz sl. 13 je lako uofljivo da je zbog privremene promjene Krutosta vijcanog spoja doSlo 1 du istovremenog omanjenj= sile 30Fgq jer je pravac radne krutosti Cg, postao polozitiji, a radne krutosti podloge Cpp strmiji oOdavde slijedi zakljutak da se promjenom konstrukeijskog oblika vijéanog spoja moze (najéeSée) utjecati na polozaj hvatiSta radne sile. Fy. -Pomicanje hvatista sile u unutra&njost podloge (smanjenje faktora rasterecenja podloge -n) dovodi do smanjenja dinamiéke komponente Fgqa, Sto je vrlo bitno kod dinamitkog optereéenja. 10. STVARNI DEFORMACIJSKI DIJAGRAM Uzevsi u obzir dvije grani¢ne vrijeanosti montazne sile pred- napona Fyimin + Fymax (Vidi t. 4) dobivene pritezanjem vijka, korekciju sile prednapona Fz uslijed slijeganja povrSina, kao i utjecaj hvatiSta sile, moguce je odrediti stvarni deformacijski dijagram za ta dva graniéna prednaponska opteredenja, sl. 14. SL. 14 STVARNI DEFORMACIJSKI DIJAGRAM U ovom konatnom obliku dijagrama nije uobitajeno ertati titav pravac radne krutosti vijka Csp, veé samo jedan njegov dio. Takoder nije potrebno crtati ni pravac krutosti podloge u miro- vanju Cp. Ovim pojednostavljenjima deformacijski dijagram postaje pregiedniji. 31Kao Sto je veé ranije naglaSeno, uz minimalnu montagnu silu prednapona Fyyajn treba istraziti da 1i je spunjen uvjet Fmin > 0 Pri tome je potrebno koristiti slijedece izraze: Fymin = Fumin ~ F; Fsan = @n Fa Fy 2Fgq/2 Fon = Fa ~ Fea = (1 - &)¥q Fymin = Fymin ~ Fea Ako se vijtani spoj koristi za postizanje nepropusnosti (glava motora, posuda pod pritiskom), tada mora biti ispunjen uvjet Femin > Fkpotr zbog sprijetavanja odvajanja podloga mora uvijek biti Fymin > 0 Gornje granice opteredenja vijéanog spoja, odredene uz pos- tignutu monta%nu silu prednapona Fymax, Odreduju sigurnost vijka na lom Vijak je najoptereceniji u prvim trenucima rada, odmah nakon dovréene montaze i puStanja u pogon. U tom trenutku jo3 nema zgnatnijeg slijeganja podloge, te se i-pad sile prednapona za vrijednost F, mo%e zanemariti. Na vijéani spoj tada djeluju slijedeéa optereéenja: Fymax = Fumax Fsa fm Fa Fa +Fgq/2 Fea Fa ~ Fsa Fymax = Fmax ~ Fea Ps Fumax * Fsa Najveéa sila u vijku Fg mora biti manja od granitne sile Fpo 2 koju vijak mo%e izdr¥ati kada se u njegovom opasnom presjeku proizvede naprezanje na viak jednako granici razvlatenja Rpo,2 ili Rg. 'e Mora, dakle, biti ispunjen uvjet: Fumax ¢ Fs < Fo.2 = Rpo.2 Ap (ili Ag kod neelastitnog vijka) 32Na sl. 14 se mogu uofiti 1 deformacije koje do%ivijava dija~ gram u trenutku postizanja granitne sile Fpg 2- Tada pravac radne podatljivosti vijka Cg, prelazi u horizontalnu liniju (e). Na istom je dijagramu, informacije radi, pokazana i deformaci- ja radne krutosti podloge Cp, do koje bi doSlo u sluéaju ekscen~ tritnog hvatiSta radne sile Fa (g). Kod centritno..opterecenog vij€éanog spoja karakteristika zadrZava oblik pravca. 11. KONTROLA NAPREZANJA U VIJKU Ova se kontrola izvodi uz gornju razinu optereéenja, tj. uz sile Fymax: Fsa i Fg- Osim sila razii®itih veliéina potrebno je razlikovati i statitka od dinamitkih optereéenja. Statitko optereéenje Fymax izaziva u vijku i statitko naprezanje, dok dinami¢ka komponenta Fgq = 2) Fq inducira u vijku dinamitko naprezanje. To je razlog Bto se kontrola naprezanja vr8i u dva nivoa. a) Statitko naprezanje MontaZna sila prednapona Fypax Proizvodi u popreénom presjeku tijela vijka vlatno naprezanje koje, ovisno o obliku vijka, moze biti edredeno slijeda¢im tzrazina: ~ za elastiéan vijak, izveden sa stanjenim strukom promjera dy Oy = Funax/Ag 2 Ag = Aq?n/4 - za kruti vijak, izveden sa neoslabljenim strukom promjera d oy = Frmax/As opasan presjok je kod krutog vijka u predjelu navoja. On je odreden presjetnom ravninom okomitom na os vijka. PovrSina ovak- vog presjeka je priblizno jednaka povrSini elipse 1 naziva se naponska povrSina presjeka As, slika 15: = y/2)2 = 2 Ag = ((dz + d3)/2)? n/4 = dg? n/4 veijeanosti promjera dj 1 03, Kav 4 poveSine Ag, dene ou u tab. 4 33SL. 15 MAPONSKA POVRSINA PRESJEKA ada se pritezanje vijéanog spoja izvodi obitnim ili moment- klju¥em, zakretanjen matice (ili glave vijka) proizvodi se na navojima moment trenja Mg kojeg treba savladati. Ovaj moment dovodi do kutnog zakretanja - uvijanja ("tordiranja") tijela vijka u odnosu na mirujudu glavu vijka (ili podlogu). Torziono naprezanje koje se zbog toga u opasnom presjeku vijka pojavljuje tik pred zavrSetak pritezanja, kada je u vijku postignuta sila prednapona Fymax, 12N0si: Te = Mg/Mp gdje je Mg moment trenja na navoju, a Wp, polarni moment otpora Povrine kritignog presjeka. Buduéi da se na navojima vijka i matice moZe o&ekivati koefi-~ cijent trenja izmedu pgnin i Ugmax, Gjelovanjem kojih se u vijku mogu ostvariti i razlitite montagne sile prednapona Fymax ili Fymins Potrebno je odrediti moment trenja Mg za oba granigna slugaja. Ti se momenti, uvjetno nazvani Mgmin i Memax Prema silama Fymin + Fymax koje se za njihov proratun koriste, odreduju pomocu: 34Monin = Fumin 42/2 tan(y + ¢'nax) Nonax * Finax 2/2 tan(y + Onin? " Ovdje je aut An y = ta (p/(ay 1) ~ kut uspona navoja vijka P| ~ korak navoja t= dspeavijent kot trenja odredéen sa max 7” tan™*(Bgnax/Cos 30) min = tan”*(Hgmin/Cos 30) U izraze za proratun torzionog naprezanja potrebno je uvrstiti vedi od dva izra%unata momenta trenja na nayojul Polarni momenti otpora povrSine presjeka jesu: ~ za elastitni vijak, na struku promjera dp wy = 4:3 w/i6 - za kruti vijak, na naponskom promjeru navoja dg ag? n/16 NAPOMENA: Torziono naprezanje t, postoji samo kod vijéanih spo- jeva kod kojih se zatezanje matice izvodi pri opterecenoj matici. Ono ne postoji kod hidraulitkog pritezanja, jer se tada vijak optereéuje silom prednapona Fymax Posebnom hidraulitkom vlaénom napravom. Kod postignute zahtjevane sile Fymax (tj. postignutog propisanog hidraulitkog pritiska u vilatnoj napravi) matica se rukom zategne dok se ne osloni na podlogu. Tek rasterecenjem vlaéne naprave dolazi matica pod optereéenje, ali se vise ne zakreée i ne izaziva pojavu torzionog naprezanja. Kod visokooptereéenih vijaka moguée je konstruktivnim oblikom izbje¢i pojavu torzinog naprezanja. U tu se svrhu na slobodnom kraju vijka (na strani navoja) izvodi vijak sa tetveroxutnim (414 s dvije paralelne plohe) izdankom na kojeg se pri zatezanju oslanja dodatni kljut za proizvodnju protumomenta, sl 16. 35SL. 16 IZDANAK VIJKA Istovremenim ajelovanjem vlatnog i torzionog naprezanja u istom presjeku (struk vijka) pojavijuje se w ujemu ekvivelentno ili reducirano naprezanje: ag = Voy Postignuta sigurnost s obzirom na granicu razvlatenja iznosi: + 3%2 < 0,9 Ryo. (424 Re) Se = Rpo.2 (Re)/Se Kod elasti€nih vijaka, izradenih iz visokokvalitetnih i skupih materijala, 2ahtjeva se Sim veéa iskoristivost materijala i im veéa podatljivost. Ona se postize uz minimalne dimenzije vijke Sloye se kod ovih vijaka zahtjeva relativno niska sigurnost koja se, uobigajeno, kre¢e u granicama Se = 1,1 - 1,6 veéa sigurnost od 1,6 ukazuje na predimenzionirani vijak i elabo iskerixteni skupi materijal od kojeg je vijak izraden. Kod krutih se vijaka zahtjeva sigurnost veca od 1,5, iako i ovdje granica od pribligno 3 vkazuje na predimenzioniranost vijka. b) Dinamitko naprezanje Poznato je da navoj vijka, zbog koncentracije naprezanja koja se u njemu pojavijuje, ima kod svakog oblika vijka najmanju dina mitku izdrljivost. sStoga se kontrola dinamitkog naprezanja izvodi samo u popretnom presjeku korijenog dijela navoja vijka povrBine A3. 36Dinamiéka komponenta F, = * Fgq/2 proizvodi u presjeku povr- Bine Aj dinamitko naprezanje: Ogn = & Fgq/(2 Ag) ¥ * OQ pri emu je povrSina opasnog presjeka: Ag = 432 1/4 Dinamitka Evrstoéa navoja vijka oq usko je vezana za postupak izrade navoja. Kada je navoj izraden (valjanjem, narezivanjem) i nakon toga podvrgnut termitkoj obradi pobolj¥avanja, dinamicku Evrstocu je moguée odrediti prema: oy = 0,75 (180/d + 52) Veéa dinamitka tvrsto¢a navojnog dijela vijka se postize kada se navoj izradi valjanjem u prethodno poboljSani materi jai: 0,75 (180/A + 52) (2 - Fyuax/Po.2) oA Postignuta dinamitka sigurnost vijéanog spoja je tada: O,/Osq > 1,5 Kod kontrole dinamitke nosivosti viika” potrebno je da bude ispunjen i slijedeci uvjet: Foa = @n Fa © Od Rpo.2 Ag. tj. vrijednost dinamitke komponente Fgq moze iznositi samo 10% od maksimalne prenosive sile navojem. 12. MOMENT PRITEZANJA VIJKA Uz veé spomenuti moment otpora trenja na navoju Mg, pri zakre- tanju opterecene matice/glave vijka po sunoj 113 podmazanoj podlozi dolazi i do pojave momenta otpora trenja na podlozi. Ova; moment trenja ovisi o koeficijentu trenja izmedu matice/glave vijka 4 podloge koji je veé ranije usvojen $4 Uxmin 1 PKmax: Ovaj moment trenja, zbrojen s onim na navoju, daje ukupni moment pritezanja vijka Mp. 37Ne rafunajuéi zasebno momente trenja na podlozi, jer se oni nigdje drugdje i ne koriste osim kod proratuna Ma, moguée je dati konagne, pojednostvaljene izraze za proratun gornje i donje vrijednosti priteznog momenta (vidi i sl. 2): Mamin = Femin (0,16 P + 0,58 Hemax 42 + 9,25 Mymax (dy + dy)) Mamax = Fumax (0/16 P + 0,58 Benin @2 + 0,25 Bxmin (dy + dp)) Uobitajeno je da se graniéne vrijednosti M, daju u Nm. Ponekad se, zbog male razlike izmedu izratunatih vrijednosti Manin i Mamax 9tanitne vrijednosti momenta pritezanja moze usvojiti i u neSto Sirim granicama, ovisno o postignutoj sigur- nosti Se. e 13. PRITISAK NALIJEGANJA Dodirni pritisak koji se pojavijuje na mjestu nalijeganja Belitne matice/glave vijka na podlogu je takoder potrebno kontro- lirati. Proizvedeni pritisak mora biti manji od graniénog pritis- ka pg kojeg odredena vrsta podloge joS moze podnijeti. Inate moze doéi do plastitne deformacije podloge i nekontroliranog smanjenja sile prednapona vijtanog spoja, Sto moze dovesti do potpunog ili djelomitnog gubitka njegove funkcije. Proizvedeni pritisak je odreden najveéom postignutom silom u vijku Fg i povrSinom nalijeganja matice/glave vijka na podlogu Aq Pk = Fs / AK S Pe PovrSina nalijeganja matice/glave vijka je: Kk = (dy? = ay?) n74 Granitne vrijednosti pritiska za neke teSée upotrebljavane materijale dane su u tab. 7: TAB. 7 GRANIGNI PRITISAK 6.0645 |¢.1590| caine] @. 20] 9.60] aon an] Atos [5 te sao] m9 | 0 [suo | 90 [109 | toe [ 200 | 140 38Pri motornom zatezanju vij%anog spoja potrebno je odabrati granitni pritisak pg ni%i za priblizno 25¢ od tablignih vrijed- nosti. U slufaju prekoratenja granitnog pritiska mo¥e se, kod nekih konstrukcija, ispod matice/glave vijka koristiti podloine plotice, 14. ZAKLOUEAK Vijak 1 vijéani spojevi su najéeS¢e primjenjivani konstrukci j- ski elementi. Poznavanje njihovih dimenzija, elastitnih karakter- istika i naprezanja, naroéito kada se radi o dinamitki opte- reCenim spojevima, pruza konstruktoru Si:vku moyucuust optimels— zacije. U nastavku su pokazana dva primjera proratuna vijtanog spoja~ jednog izvedenog sa obitnim, krutim vijkom, i drugog izvedenog sa elastitnim vijkom. Literatura /1/ VDI-Richtlinie 2230: Systematische Berechnung hochbeanspruch ter Schraubenverbindungen, VDI-Verlag GmbH, Diiselldorf, 1986. /2/ Bauer & Schaurte Karcher GmbH, Neuss - informacion: mater. /3/ KAMAX-Werke Rudolf Kellermann, Osterode am Harz - inf. mat. 74/ UNBRAKO Schraube GmbH, Koblenz - inf. mat. /5/ RIBE Richard Berger AG, Schwabach - inf. mat. /6/ IMP Inzenjersko maSinski prirutnik, sv. 2, Zavod za ud%benike i nastavna pomagala, Beograd, 1987. /7/ DIN 2505 Berechnung von Flanschverbindungen /8/ Stahl G.: Zylinderkop£-Dichtverbindungen, MTZ Motortechnische Zeitschrift 42(1981)7/8 i 10 39PRIMJER 1 Spoj leZajne uke izradene iz CL.0545 i osnovne plote iz SL250 izveden je sa dva vijka sa cilindritnom glavom (vidi sliku). USka je optereena pretezno mirujudom silom Fy, = 24 kN. Prite- zanje vijaka se izvodi moment-kljutem, uz lagano podmazani navoj. Procijeniti koeficijente trenja na navoju i podlozi. RIJESENJE Radna sila na jedan vijak: Fy = Fy/2 = 24/2 = 12 kN = 12000 6 Minimalna montana sila prednapona: PMpin = @ Fq = 1,2-12000 = 14400 N Maksimalna montagna sila prednapona: Fumax = %q Fyin = 1/7-14400 = 24480 N uz usvojeni prema str. Odabirom materijala vijka razreda tvrstoGe 8.8 (Ryo.2 = 640 N/nn? slijedi potrebna povrSina presjeka navojnog dijela vijka: Apotr = Fax/(Rpo.2 7) = 24480/(640-0,75) = 48 mm? Usvojen je vijak izveden s navojem M10 povrSine Ay = A = 52,3 mn? i normalnim korakom P = 1,5 mm (tab. 4) izbor velitine vijka se poklapa sa izborom prema tab. 9. 40Ostale dimenzije vijka M10 jesu: a = 16 mm, k = 10 mm (tab. 4) Ls ly + m+ 2P = (30 + 25 - 11) +8 +3 = 55 mm b= 2d 412 = 2-10 + 12 = 32 mm t=k#1=10+1= 11mm Promjer prolazne rupe: dy = 11 mm (tab. 6, srednji kvalitet) Kod statitki optereéenog vijka nije neophodno izvesti potpunu kontrolu vijéanog spoja. Dovoljno je odrediti da li je ispunjen uviet Fumax ‘ Fo.2 1 odrediti moment pritezanja. Graniéna sila vijka navedene kvalitete je: Fo.2 = Rpo.2 Ag = 40°38 = 57120 N > Fymax - 24400 8 uz Ag = 58mm iz tab. 4 Iz navedenog slijedi da je vijak pritegnut silom Fyay koja iznosi 65,9 % graniéne sile Fy 7. Dozvoljeni omjer je = 75 8. Iz tab. 2 94 procjenjene granicc koof. tronja za paohalj®an Geligni vijak, podmazan, i Cisti, nepodmazani navoj rupe: Bemin = 0,10 Bemax = 0.16 Iz tab. 3 eu za Zeligni vijak = kovanem, podmazanom glavom i Geli&nom, glodanom i nepodmazanom povréinom legajne uske, usvo- jene vrijednosti koef. trenja na podlozi: Uxmin Pxmax Granitne vrijednosti momenta pritezanja: Mamin = Fymin (0,16 P + 0,58 Bgmax 42 + 0/25 Bxmax (dy + dn)) Mymin = 14400(0,16°1,5 + 0,58-0,16°9,026 + 0,25-0,18(16 + 11)) Mamin = 33000 Nmm = 33 Nm Mamax = Funax (0/16 P + 0,58 Bomin 42 + 9,25 Bxmin (@y + Gn)? 24480(0,16-1,5 + 0,58.0,10-9,026 + 0,25-0,10(16 + 12)} 35215 Nmm = 35 Nm Usvaja se moment pritezanja Ma =.33.- 40 Nm. Naime, uz iskorigtenu silu pritezanja fymax 0d 65,9 % od moguce 41Fo. postoji moguénost da se vijak pritegne malo vi8im momentom, pri Gemu se u njemu pojavijuje i vi8a sila Fymax- U ovom bi se slufaju, pri minimalnim vrijednostima xkoeficijenta trenja na navoju i podlozi i pri momentu My = 40 Nm moglo u vijku otekivati SilU Fyimax = 27815 N, Sto je jo3 uvijek manje od granitne Fg 2 = 37120 N (= 75 %). Proizvodati vijaka dozvoljavaju Fymax = 28500 N Pritisak nalijeganja glave vijka na tijelo lezajne uke: PK = Fs/Ax = Fymax/Ax = 27815/106 = 262 N/mm? uz povrSinu oslanjanja glave vijka: Ag = (dy? - dy?) w/4 = (162 - 112) 0/4 = 106 mm? Prema tab. 7 je pg = 420 N/mm? za C.0545 te je zadovoljen uvjet Px < Pg Pritisak matice na podlagn ix SI. 250 je adraden na Px = Feimax/Ax = 27815/67,8 = 410 N/mm? Povr¥ina oslanjanja matice je odredena promjerom ad, = 0,9 s = 0,9-16 = 14,4 mm Otvor kljuéa s 16 mm odabran je prema tab. 4 za vijak M10. Uz promjer prolazne rupe d, = 11 mm (tab. 6) je povrSina oslanja- nja matice na podlogu Ay = (4,2 - 4,2) n/4 = (24,4? - 11?) n/4 = 67,8 mm? Buduéi da je ispunjen uvjet Pg = 410 N/mm? < pg = 800 N/mm? za SL 250 (tab. 7) moze se zakijutiti da vijtani spoj zadovoljava. Kod statitkog optereéenja detaljnija kontrola vijéanog spoja nije potrebna! 42PRIMJER 2 U cilindru promjera D = 80 mm nekog 4-cilindritnog automobil- skog motora proizvodi se max. pritisak izgaranja p = 40 bara. Sila pritiska se preko krutog poklopca cilindara (glava motora) prenaa na tetiri elastitna vijka smjeStena oko cilindra.u kojem se odvija radnitakt..Poklopac motora je sa ukupno deset vijaka pritvrSéen uz kuéiSte motora. Vijci su izradeni iz materijala razreda évrsto¢e 10.9, s omjerom promjera dg/d3 = 0,9. Vijci se zatezu moment-kljuéem, uz procjenu koeficijenata trenja. Navoj je lagano podmazan. Podlo&ka je kaljena i brugena. J proratunu uzeti u obzir i dodatno sli jeganje azbestno-metalne brtve. aktivna povr8ina brtve iznosi 240 cn®. RIJESENJE Uz max. radni pritisak u cilindru p = 40 bara = 4 N/mm* slijedi radna sila jednog vijka Fy = p D2 n/4 1/z = 4-807 n/4-1/4 =-20200-N S20 Minimalna sila na podlozi Fymjn Cdredena je minimalnim pritiskom brtvenja Ppmin- On se odabire prema preporukama u npr. /6/ 4 /7/, 43a za ovaj primjer je odabran sa Ppmin = 2 P = 2:4 = 8 N/mm? Uz povrSinu brtve svedenu na jedan vijak Ay = 2400/10 = 2400 mn? slijedi Femin = Pomin Ap = 8-2400 = 19200 N Minimalnu montaznu silu prednapona se moze procijeniti sa Fumin ~ Femin + 3 Fa = 19200 + 3-5025 = 34275 = 34500 N Pri montazi se moze u vijku otekivati max. sila prednapona Fymax ~ & Fumin = 1/6°34300 - 95200 N (a prema str. 14) Uz zadani omjer promjera struka dp i korijena navoja 3 dp/d3 = 0,9 slijedi faktor iskoristivosti povrSine n= 0,723 (ay/a,)2+4 ~ 0,723-0,02+4 = 0,56 Potrebna povr8ina presjeka navoja vijka Apotr = Fumax/(Rpo.2 1) = 55200/(900-0,56) = 109,5 mn? Prema tab. 4 je usvgjen po povrBini prvi veéi navoi M4x1,5 sa Aj = 116 mn? > 3 Apotr 13,026 mm = 12,160 mm 125 mn 21 mm Promjer stanjenog struka vijka dy = 0,9 dz = 0,9-12,160 = 10,944 = 10,9 mm Wa osnovi slike zadtka, za usadni vijak sa navojem na oba kraja, Je podatljivost vijka odredena sa Bg = 2 (8 + By) + 64 + 8, Bg = 1/85 2(0,5d/Rg + 0,44/ay) + Ly/Aq + Un/Ag Bg = 1/2,1-109 2(0,5-14/116 + 0,4-14/154) + 75,2/93,3 + 7/116 6s = 5,05-1076 mn/n 44Upotrebljene vrijednosti Ay i Ap jesu a2 n/a = 142 n/a = 154 mm? ay dy? n/4 = 10,9% n/4 = 93,3 mm? Ap Podatljivost podloge se sastoji od podatljivosti podlo&ke 6poq, glave motora 6, i brtve 5p, Podatljivost podlo’ke, na koju se matica oslanja na pronjeru dy a, = 0,9 s = 0,9-21 = 18,9 = 19 mm 4 unutraSnjem promjeru d'= 16 mm (uzevSi u obzir zakoSenje) moze se odrediti nakon proracuna povréine zamjeushuy valjka, us prom)- er zone utjecaja jednog vijka Dy = 30 mm A= (a2 - a2) n/4 + nye a, (Dy - ay) (x + 1)? - 1] Uz x = (b dy/D,2)1/3 = (5 19/302)1/3 = 0,473 i navedene promjere slijedi poviSine A- 270, 4mm? 4 podatijivost podlakke L/(A E) = 5/(178,4:2,15-105) = 0,13-1076 mm/u ®p0d zbog velike debljine i krutosti kaljene podloSke moze se pretpos- taviti da se ona oslamja na glavu motora na, promjeru ojatanja oko rupe Da - 30 mm. Stoga je povrsina preko koje se kroz glavu prena¥a pritisak odredena povrSinom kruznog vijenca A= (Dy? ~ dy?) n/4 = (302 - 15%) 0/4 = 530 mn? Uz odabrani mogul elastitnosti aluminijske legure glave motora R = 73000 N/mm? slijedi podatliivost glave motora Bg = L/(A £) = 75/(530-73000) = 1,94 1076 mm/x Podatljivost brtve predstavlja najveéi problem, jer se ovdje radi 0 nemetalnoj brtvi sa nekonstantnim modulom elastitnosti E. Brtva ima osnova od azbesta isprepletenu 2i€anom mreZom radi ojatanja, a na rubovima otvora cilindara ima uske bakrene rubove. vaatie joj naziv azbestno-metalna brtva. Promjenom modula E mjenja se i krutost brtve. Ispitivanjima objavljenim u /8/ mo%e se doéi do priblitnog izraza za odredivanje podatljivosti nove (nekoriStene) brtve 6 = 0,014 ho/(Pp Ap) 45Sto uz usvojenu debljinu brtve hy = 1,2 mn daje bp = 0,014-1,2/(8-2400) = 0,875-10°6 mm/n Ukupna podatljivost podloge Sp = Bpoa + 8g + Bp = (0,13 + 1,94 + 0,875). 10°F Sp = 2,945°107© mn/n Faktor hvati8ta sile pri zahvatu radne sile ispod matice %q = bp/(Sp + Bs) = 2,945/(2,945 + 5,05) = 0,37 Buduéi da je eksperimentima ustanovijen faktor rastereGenja pod- loge u granicama n = 0,12 - 0,20 moze se, usvajanjem n = 0,15, odrediti faktor hvati8ta radne sile unutar podloge nh % = 0,15-0,37 = 0,055 Velitina slijeganja metalnih dijelova podloge mote se odrediti sa 0,00329.(80/14)9"34 = 0,006 mm £, =0,00329 (L'/a)0r34 Slijeganje azbestno-metalne brtve mo%e se, na osnovi izvrSenih nierenja, procjeniti unutar f, = 0,050 - 0,150 mn. Zbog relativ- no malog pritiska brtvljenja (pp = 8 N/mm?) moZe se oekivati i malo pofetno slijeganje brtve. Procjenjeno fy = 0,050 mm. Ukupno slijeganje svih dijelova nakon izvrSene montaze iznosi fu = 0,006 + 0,050 = 0,056 mm Bto dovodi do pada sile prednapona za vrijednost F, 0,056/(7,995:107) = 7000 N = £,/ (6g + Bp) Ako se pritezanjem vijka postigne donja (minimalna) vrijednost montagne sile prednapona Fymin Proizasla iz max. vrijednosti koeficijenata trenja, tada se pri tom nivou opterecenja postizu slijedede sile: Fymin = Famin ~ Fz = 34500 - 7000 = 27500 N Fgq @ F, = 0,055°5025 = 276 N Fa 4 Fga/2 - 4276/2 = + 1390 46= Fy Fgq = 5025 - 276 = 4750 8 Femin = Fymin ~ Fpa = 27500 - 4750 = 22750 N i pritisak brtvijenja Ppmin = Frmin/Ap = 22750/2400 = 9,5 N/mm? Kada se uz najmanje procjenjene vrijednosti xoeficijenata trenja pri pritezanju postigne u vijku max. montaZna sila predna~ pona Fymax, onda se u tom trenutku i pri prvim radnim opte- reéenjima, dok jo nije doSlo do potpunog slijeganja, moze otekivati slijedee sile i pritisak brtvljenja: 55200 N/mm? Fs Fyek 4 Fg, = 59200 + 270 = d>4r0N Fymax = Fymax ~ Fpa_= 55200 ~ 4750 = 50450 Pomax = Frmax/Ap = 50450/2400 = 21 N/mm? Fymax = Frimax Kao Sto je ut. 10 reeno, ova max. optereéenja su kratkotrajna i realno pokazuju granitnu moé noSenja vijéanog spoja. Ako vijak Uspije » cdyovarajucom sigurnoSéu prenijeti ovako vicoka optere- Genja, jo8 sigurnije Ge prenijeti ne8to niza opterecenja nastala slijeganjem. Tada, dodu’e, pada i pritisak brtvljenja pp, ali je i tada njegova vrijednost Pp > Ppmin Kada bi se, npr. uz postignutu silu Fymax = 55200 N procjenilo ukupno slijeganje povr¥ina dodira sa fy, = 0,1 mm (ranije 0,056), tada bi pad eile prodnapona za PF, ~ 12500 N doven An sile na pod1024 Fymax-= 37950 N i pritiska pp = 15,8 N/mm? > Pomin- Statitkom komponentom Fynax U vijku proizvedena naprezanja u stanjenom struku vijka promjera dy jesu: Naprezanje na viak: Oy = Fypax/Ap = $5200/93,3 = 591,6 N/mm? Kut uspona navoja vijka y= tan“? (P/(d2 m)) = tan™+ (1,5/(13,026-m)) = 2,099229 Iz tab. 2 usvojeni koeficijenti trenja: = 0,10 pripadajuéi kut trenja Opin = 6,586776° Pomin Benax = 9,16 Omang = 10,4675° 47Iz tab. 3 usvojeni su koef. trenja na podlozi: Bymin = 0,26 Bymax = 0,22 Pripadajuéi momenti trenja na navoju: Fumin 42/2 t0n(7 + Cmax) 38358 13 02672 tan(2,09822 + 10,4675) = 50090 Nnn Memin Momin Monax:= Frinax 42/2 tan(y + ¢' min) Memag = 59200 13,026/2 tan(2,09922 + 6,586776) = $4920 Nan Uz polarni moment otpora povrSine presjeka Wp = dp? 1/16 = 10,93. 0/16 = 254,3 mm? slijedi naprezanje na torziju (uvijanje) uz Mg = Momax! t= Monax/Wp = 54920/254,3 = 216 N/mm? Ekvivalentno naprezanje: fe = oye + 3 2 = 591,62 + 3-216? = 700 N/mm? Sigurnost s obzirom na granicu razvlaenja: °, Se = Rp9.2/%e = 900/700 = 1,29. Sto je unutar uobiajenih granica sigurnosti. Dinamitko naprezanje u navojnom dijelu vijka iznosi: Osa = t Fgg/(2 Az) = # 276/(2+116) = * 1,2 N/mm? Ako je navoj izraden i nakon toga vijak poboljan, njegova dina~ mitka Gvrstoéa iznosi: Gq = 0,75 (180/a + 52) = 0,75-(180/14 + 52) = 48,6 N/mm? Dinamitka sigurnost navojnog aijela vi3Ka: Sp = O,/0gq = 48,6/1,2 = 40 to je daleko iznad uobi- ajenih granica. U drugoj kombinaciji, kada se na veé poboljSanom vijku izradi navej, Svretosa bi bila oq, = 65 N/mm? a oigurnost ey - 54. 480,1 Ag Rpg.2 je ispunjen jer je << 0,1-125°900 = 11250 N Moment pritezanja vijka mora biti unutar slijedeéih granica: Manin = Famin (0,16 P + 0,58 Pomax 42 + 2,25 Pymax (dy + Gy)? Mamin = 34500(0,16-1,5 + 0,58-0,16-13,026 + 0,25-0,22(19 + 15)) Mamin = 114500 Nom = 115 Nm Mamax = Famax (0/168 P + 0,58 Hgmin dg + 0,25 Bxmin (dy + 4y)) Mamax = 55200(0,16-1,5 + 0,58-0,10°13,026 + 0,25-0,16(19 + 15)) Mamax = 130140 Nm = 130 Nm Za vjerovati je da moze pritisak oslanjanja podloSke ua mwhani materijal glave motora (Al legura) biti problemativan te ga je stoga potrebno kontrolirati. PovrSina oslanjanja: Ag = (Dy? - a'?) n/4 = (302 - 162) n/a = 505,8 mm? pritisak: Px = Fg/Ax = 55476/505,8 = 109,7 N/mm? < pg = 200 po tab. 7 Naprijed je pokazan proratun kompliciranijeg vijtanog spoia. kojim je uzet u obzir i utjecaj elastitne brtve. U konkretnom bi slufaju, nakon prijedenih 1000 - 1500 km, sve vijke glave navede- nog motora trebalo otpustiti i ponovno, po odredenom redosljedu, pritegnuti izratunatim momentima My. Pritezanje se obitno izvodi u dva koraka: 1. svi se vijci pritezu momentom pritezanja = 50% nazivnog momenta (u konkretnom sluéaju sa = 65 Nm) 2. istim redosijedom se izvede dopritezanje sa konaénom vri- jednoSéu My = 115 - 130 Nm. Veé kori8tena (razradena) brtva postaje sada znatno kruca (podat1jivost razradene azbestno-metalne brtve je moguée odrediti sa 5p = 0,009 hg/(Pp Ap) %ime je i ukupna podatljivost podloge smanjena (strmiji pravac Cp), To dovodi do manje dinamiéke sile Fg, i jo8 sigurnijeg pogona. 49