Adolf Loos je rođen 10.prosinca 1870.godine u Češkoj.

Kao dvadesetogodišnjak odlazi u

Ameriku gdje radi kao zidar. Sa 26 godina se vraća u Europu i smješta se u Beču. Između
1900. i 1910.godine uredio je velik broj stanova u Beču, a 1904.započinje s gradnjom vile na
Ženovskom jezeru. 1906.godine je osnovao školu. U svojim predavanjima je obrađivao sva
pitanja vanjske kulture.
Uz boravak u Americi, za Loosa je od naročitog značaja njegovo studiranje japanske
stambene arhitekture. Japanski stan, bez namještaja, slobodan i montažan, bio je Loosov
nedostižni ideal u bečkoj sredini.
Svoje teze o uklanjanju ornamenta i o arhitekturi objavljuje u eseju Ornament i zločin,
1908.godine.

“ Rekao sam ožalošćenima: Otvorite oči i gledajte. Veličina našeg vijeka upravo je u tome,
što mi ne možemo stvoriti novu ornamentaciju. Nadvladali smo ornament: naučili smo da
budemo bez njega. Evo, nadomak je novi vijek u kojemu će se ostvariti najljepše obećanje.
Uskoro će gradske ulice zasjati kao ogromni, bijeli zidovi. Grad 20.stoljeća bit će blještav i
jednostavan kao Zion, sveti grad.”

ORNAMENT I ZLOČIN

Adolf Loos inzistira na likvidaciji ukrasa, kritizirajući folklorni, nacionalni, povijesni, modni,
secesionistički ornament.
U ukrašavanju Loos vidi zaustavljanje napretka, simbol psihičke zaostalosti i maltretiranje
modernih radnika. Smatra da je ornament zločin zbog rasipanja radne snage i materijala.
U principu, ornament je nespojiv s novim vremenom.
“Ne ljuti me estetska, već ekonomska šteta. Na brzu se ruku prave ornamenti od raznog
materijala, od srebra, a i od ljudskog života. Evo, to je zlo, to je onaj zločin, kraj kojeg ne
smijemo ostati skrštenih ruku.”.

Adolf Loos je jedan od prvih arhitekata koji se okrenuo protiv dekoracije secesijskog stila.
Teži “čistoj arhitekturi”, oslobođenoj utjecaja drugih umjetnosti. Smatra kako je arhitektura
organizacija prostora, te da ona nije umjetnost. Samo mali dio arhitekture spada u umjetnost-
grobnice i spomenici. Zastupa stav, prema kojemu namještaj i oprema interijera ne spadaju u
područje koje bi arhitekti trebali oblikovati.

“ Danas su ukrašeni samo oni predmeti koje izrađuje jedan mali dio čovječanstva, koje
nazivam nekulturnim dijelom čovječanstva: to su arhitekti! “
Time on izražava svoje gledanje na veći dio arhitekata svog doba, koji pod umjetničkim
radom vide obrt, a arhitekturu pretvaraju u umjetničko obrtnu robu, zapostavljajući osnovni
ljudski prostor koji se oblikuje i razvija.

U 20.stoljeću arhitektura je uznapredovala uporabom novih materijala te inovativnošću

konstrukcija čime su nastale građevine novih funkcija i raznolikih oblika.
Loos inzistira na upotrebi kvalitetnih, prirodnih i jeftinih materijala jer oni djeluju ljepše
nego imitacije oblika iz prirode ili izmišljeni ornamenti.

 Odbacuje ukras kao izražajno sredstvo moderne arhitekture i pridržava se nekoliko

osnovnih načela u oblikovanju:
- glatke plohe
- funkcionalnost
- čisti volumen kojeg slaže pod pravim kutom
- unutrašnje zidove boja
- njegove intervencije i promjene na arhitekturi su vidljive samo na vanjskim
zidovima (pročelju), dok u unutrašnjem prostoru ne vrši nikakve zahvate
- naglašavanje ritma bez kojeg nema arhitekture
Kartner bar (American bar), 1907.god.

- Optički ga proširuje pomoću zrcala stavljenih iznad zidnog obloga. Stupovi i grede na
stropu su obloženi zelenim mramorom, dok je strop kasetiran svijetlim mramorom.
Goldman i Salatsch, 1909.god.

- Pročelje objekta je obloženo zelenim mramorom, a stupovi na ulazu su mramorni monoliti.

Gornji dio objekta je bijela ožbukana ploha u kojoj su postavljeni prozori bez ikakvih ukrasa.
Kuća završava vijencem.

Khuner, ladanjska vila, 1930.god.

- Građena je od drva u ladanjskom pejzažu. Ovdje Loos pokazuje poštovanje prema prirodi.
Dominantan je prostor velike dnevne sobe, koja je okružena galerijama.
Palača Tzara, 1926.god.

- Svi prostori u palači su okrenuti prema dvorištu. Velika niša na pročelju je jedini plastični
element, koji je također strogo funkcionalan. Pojedine sporedne prostorije imaju manju visinu
od stambenih ili dnevnih. Naročita pažnja je posvećena dnevnoj sobi koja je na dva kata
međusobno spojeni.

Kuća Steiner, 1910.god.

-Građevina ravnih volumena sa ravnim krovom bez vanjskih ukrasa; apstraktna čistoća i
geometrijska jasnoća.
Literatura:

- Adolf Loos: Ornament i zločin, Zagreb, 1952.god.

- Wikipedia
Umjetnička Akademija Sveučilišta u Splitu
Odsjek: Likovna kultura i Likovna umjetnost
Godina studija: 2010/2011.
Semestar: IV

ADOLF LOOS: ORNAMENT I ZLOČIN

Naziv kolegija: Umjetnost 19.stoljeća- opći problemi i komparativne studije

Nositelj kolegija: dr.sc. Dunja Pivac, viši predavač
Studentica: Tihana Dražić

Split, 28. travnja 2011.