Documenti di Didattica
Documenti di Professioni
Documenti di Cultura
OPEN
ECONOMICS
G Vol. 4, No 2, 2016
ISSN 2303-5005
Topić Rodoljub
Elektrokrajina a.d. Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Elektrokrajina a.d. Banja Luka, Bosnia and Herzegovina
Spasojević Boris
Ugostiteljsko-trgovinska-turistička škola Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Ugostiteljsko-trgovinska-turistička škola Banja Luka, Bosnia and Herzegovina
REZIME SUMMARY
1 Termin moderna poljoprivreda na prostorima 1 The term „modern agriculture“ in the former Yu-
bivše SFRJ prvi uvode Zorka Zakić i Vladimir goslavia was initially introduced by Zorka Zakić and
Stipetić Vladimir Stipetić.
96
T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I... ECONOMICS
da nestabilnost i rast cijena polјoprivred- It has been proven that instability and the
nih proizvoda na globalnom nivou mogu rise in prices of agricultural products on
dovesti do geopolitičkih i ekonomskih a global level can lead to geopolitical and
poremećaja u svijetu. Danas je više nego economic disorder in the world. It is more
očigledno da cijene polјoprivrednih proiz- than obvious that the prices of agricultural
voda imaju dugoročnu tendenciju rasta. products have a long-term upward trend.
U uslovima moderne polјoprivrede i ras- In the conditions of modern agriculture and
ta svjetske populacije najvažniji zadatak the growth of the world’s population, the most
ovog sektora je proizvodnja dovoljnih ko- important task of this sector is the production
ličina kvalitetne i cjenovno pristupačne of sufficient quantities of high-quality and af-
hrane. Stoga je primarni cilj moderne fordable food. Therefore, the primary goal of
polјoprivrede stvaranje uslova za veću, modern agriculture is to create conditions for
produktivniju i kvalitetniju proizvodnju, greater, more productive and higher-quality
ali i što bolјu poziciju ove oblasti u nacio- production, but also for the best position of this
nalnim ekonomijama. A nauka treba dati sector in national economies. As for science, it
odgovore na slјedeća pitanja: kako inkor- should provide answers to the following ques-
porirati polјoprivredu u razvoj naciona- tions: how to incorporate agriculture in the de-
lne ekonomije, kako dizajnirati reforme velopment of national economy, how to design
i procese transformacija u polјoprivredi, reforms and transformation processes in agri-
i konačno najvažnije, kako je izdvoji- culture, and, finally and most importantly, how
ti i ekskluzivno tretirati u odnosu na os- to isolate agriculture and treat it exclusively in
tale privredne sektore? U tom kontekstu, relation to other economic sectors? In this con-
i danas ostaju neriješene dileme koje se text, there are still some unresolved dilemmas
javlјaju pri utvrđivanju mjesta polјo- that occur in the process of determining the
privrede u ukupnom ekonomskom razvoju place of agriculture in the over-
koje se mogu sistematizovati u sljedećem: all economic development. The di-
• Koliki je značaj polјoprivre- lemmas can be presented as follows:
de u odnosu na ostale sektore privrede? • What is the importance of agriculture
• Kakve su šanse i postoje li mod- in relation to other sectors of the economy?
eli prevazilaženja limitirajućih fak- • What are the chances and whether
tora (prirodnih i ekonomskih) u cil- there are models for overcoming the limit-
ju veće i produktivnije proizvodnje ing factors (natural and economic) for the
poljoprivrednih proizvoda i hrane? purpose of higher and more productive pro-
• Kakva je pozicija moderne polјo- duction of agricultural products and food?
privrede u odnosu na ostale privredne grane? • What is the position of modern ag-
• I konačno, najvažnije, postoji li riculture compared to other industries?
politička volja za proglašavanje ove oblasti and finally and most importantly
za strategijsku, što podrazumijeva i posebne • Is there a political will for declaring this
strategije i stimulacije iz javnih fondova? sector as a strategic one, which includes specif-
Ukoliko su zadovoljeni prethodno na- ic strategies and incentives from public funds?
vedeni uslovi, nema posebnih prepreka Provided that the above conditions are met,
za brz i efikasan razvoj ove strategijske there are no particular obstacles for rapid and
grane. Veze polјoprivrede i ostalih sektora efficient development of this strategic sector.
privlače pažnju teoretičara. U klasičnim Bonds of Agriculture and other sectors attract
teorijama razvoja postoje modeli indus- the attention of theoreticians. Classical theo-
trijalizacije, modeli razvoja utemeljeni ries of development contain models of indus-
na rastu polјoprivredne proizvodnje ili trialization, development models based on the
modeli izbalansiranog (uravnoteženog) growth of agricultural production or models
97
ECONOMICS T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I...
razvoja. Industrijalizaciju zastupaju of balanced development. Industrialization
Preobražemski, Hišman, Higins, La- is advocated by Preobrazhemsky, Huisman,
jbenštajn, Rozenštajn-Rodan, Luis i Higgins, Leibenstein, Rosenstein-Rodan, Lew-
drugi. Model prioritetnog razvoja polјo- is and others. Model of Priority Agricultural
privrede zastupaju Šanin, Rostov, Ni- Development is supported by Shanin, Rostov,
kolis, Kuznec i drugi autori, dok model Nicholis, Blacksmith and other authors, while
uravnoteženog razvoja zasutpaju Bu- a model of balanced development is promoted
harin, Nurkse, Miunt, Okava, Ranis-Fei by Bukharin, Nurkse, Miunt, Okawa, Ranis-Fei
i drugi. Kada se govori o savremenim et al.. When discussing about contemporary
pogledima na polјoprivredu 2 uočava se views on agriculture2 it can be seen that sus-
da su danas održiva proizvodnja, ru- tainable production, rural development and
ralni razvoj i proizvodnja tzv. zdrave manufacture of so-called healthy food in suffi-
hrane u dovolјnim količinama posta- cient quantities have nowadays become priori-
li prioriteti razvoja ovog sektora. 3 Ali, ties of the sector’s development.3 However, the
tranzicija ka tržišnoj ekonomiji i poseb- transition to a market economy and especially
no globalizam neminovno slabe uticaj globalization have inevitably weakened the in-
države, smanjujući njene subvencije i fluence of the state, reducing its subsidies and
različite vidove pomoći za poljoprivre- various forms of assistance for agriculture. Si-
du. Istovremeno, jača privatni sektor multaneously, the private sector gains momen-
i status polјoprivrednih proizvođača tum, thus supporting the status of agricultural
koji sa sve više sloboda odlučuju šta će producers who freely decide what to produce
i koliko proizvoditi. Da bi se ove su- and in which quantities. In order to reconcile
protnost pomirile država mora stvarati these opposites, the states must create the con-
uslove u zakonodavstvu i kroz kreiran- ditions in their legislation and through their
je razvojnih politika da se proizvode development policies enable the production of
dovoljne količine kvalitetnih poljop- sufficient quantities of high-quality agricultural
rivrednih proizvoda i hrane kao i da se products and food as well as to prevent possible
spriječe moguća monopolska ponašanja monopolistic behaviour and remedy unforeseen
i koriguju nepredviđene tržišne situaci- market situations. The ultimate goal is a more
je. Krajnji cilj je efikasnija, produk- efficient, productive and profitable agriculture.
tivnija i profitabilnija polјoprivreda. An example of a modern approach to the devel-
Primjer modernog pristupa razvoju pol- opment of agriculture is the European Union.
joprivrede je Evropska unija. Strateški The strategic objective of any country which
cilј svake države želi ući u Uniju kon- aspires to join the Union convenes with the ob-
venira sa cilјevima ZPP 4 EU. jectives of the EU CAP4.
To podrazumijeva subvencije i usmjer- This includes subsidies and channelling the
avanje sredstava na investicije koje će investments that will make agriculture more
polјoprivredu učiniti profitabilnijom, profitable, but also reduce certain subsi-
ali i smanjivanje određenih subvenci- dies for inputs while increasing grants for
ja za inpute uz povećanje bespovratnih rural development etc. Membership in the
sredstava za razvoj sela itd. Članstvom Union provides conditions for CAP sup-
u Uniji se stiču uslovi za podršku ZPP. port. The support system is directly linked
Sistem podrške je vezan za plaćanje po to the payment per unit of treated area, as
2 Popović Goran, Ekonomija Evropske unije, Ekon 2 Popović Goran, Ekonomija Evropske unije, Fac-
omski fakultet u Banjoj Luci, 2009, str. 239. ulty of Economics in Banja Luka, 2009, p. 239.
3 Zakić Z., Agrarna ekonomija, CID, Ekonomski 3 Zakić Z., Agricultural Economy, CID, Faculty of
fakultet Beograd, 2001, str. 245-331 Economics in Belgrade, 2001, p. 245-331
4 Zajednička poljoprivredna politika (ZPP, CAP) 4 Common Agricultural Policy (ZPP, CAP)
98
T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I... ECONOMICS
jedinici obrađene površine, kao i za ra- well as to certain environmental criteria.
zličite kriterijume zaštite životne sredine. Therefore, new member states, prior to
Dakle, nove članice i prije ulaska u Evrop- joining the European Union must reform
sku uniju moraju reformisati i modernizo- and modernize agricultural production
vati agrarnu proizvodnju što podrazumije- which includes:
va: • Intensive use of scientific-technologi-
• Intenzivnu upotrebu naučnotehnoloških cal achievements.
dostignuća. • Productivity increase.
• Povećanje produktivnosti. • Expansion of farm area and mar-
• Ukrupnjavanje imanja i proizvodnju za ket-oriented production.
tržište. • Adjusting to priorities that apply in the
• Prilagođavanje prioritetima koji važe u European Union (subsidies and sustain-
Evropskoj uniji (subvencioniranje i održi- able production).
va proizvodnja). •Rural development based orientation
• Orijentacija prema ruralnom razvoju i and cooperation with other sectors and
saradnja sa drugim sektorima i politikama. policies.
99
ECONOMICS T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I...
stalna i rastuća tražnja koja je garanci- stant and growing demand which is a
ja sigurnijeg plasmana tih proizvoda. guarantee for secure placement of such
Bez obzira na protivrječnosti ovih tema, products. Regardless of the contradic-
zemlje koje teže ka evrointegracija- tions of these topics, countries aspiring
ma prvo trebaju ispuniti standarde koje to EU integration must first meet the
nameće ZPP EU. standards imposed by the EU CAP.
100
T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I... ECONOMICS
101
ECONOMICS T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I...
102
T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I... ECONOMICS
Rast stanovništva, klimatske promjene i in the broadest sense.
promjene potrošačkih navika, faktori su Population growth, climate change and
koji utiču da je polјoprivreda u samom changes in consumer habits are the factors
vrhu ekonomskih prioriteta. Tržišne that influenced the emergence of agricul-
ekonomije su razvijale polјoprivredu ko- ture to the very top of economic priorities.
risteći različite oblike direktnih i indirekt- Market economies developed agriculture
nih subvencija. Ali, mjere agrarne politike using various forms of direct and indirect
su nekada ugrožavale male farme. Podsti- subsidies. However, means of agricultural
caji za nove tehnologije su koristili veli- policy once threatened small farms. The in-
kim kompanijama, dok mali proizvođači centives for new technologies benefit large
nisu mogli dobiti ni poreske olakšice koje companies, while small producers struggled
su odobravane za krupna ulaganja. Sistem even to obtain tax benefits granted for large
kreditiranja je naklonjeniji velikim kom- investments. The credit system is more fa-
panijama jer su banke sigurnije u takve vourable to large companies as banks place
plasmane. Prezaduženost i česte likvi- more trust in such placements. Indebtedness
dacije prate uglavnom sitne proizvođače. and frequent liquidation tend to relate main-
Značaj porodičnog gazdinstva. Polјo- ly to small producers.
privreda se ne odriče porodičnih modela i The importance of family farms. Agriculture
pozicionira ih u ruralni razvoj.7 Porodič- does not renounce any family patterns but
no gazdinstvo je važno zbog ekonoms- positions them in rural development.7 Fam-
ko-socijalne, ali i političke uloge. Defini- ily farm is important for its socio-econom-
sanje porodičnog gazdinstva se razlikuje ic and political role. Definition of a family
od zemlјe do zemlјe. Uglavnom se smatra farm differs from one country to another. It
da je to posjed veličine od 10 do 100 hek- is generally considered that it is the property
tara obradivog zemlјišta koji se obrađuje sized from 10 to 100 hectares of arable land
prvenstveno radnom snagom članova po- which is treated primarily by labour of fam-
rodice. Porodična gazdinstva obezbjeđuju ily members. Family farms provide greater
veću ruralnu populaciju koja u sebi nosi rural population which carries more feeling
više osjećanja za zajedništvo. Ublažava- of togetherness. They mitigate the prob-
ju probleme zapošlјavanja, stanovanja, lems of employment, housing, water supply,
snabdijevanja vodom, odlaganja otpada i waste disposal and the like. Family farm
sl. Porodično gazdinstvo se ne može sa- cannot be perceived without the involve-
gledati bez uklјučivanja u veći sistem, ment into a larger system, which it is part
čiji je ono dio. Zapadni teoretičari sma- of. Western scholars believe that the family
traju da će porodično gazdinstvo u polјo- farm shall play an important role in agricul-
privredi razvijenih zapadnih zemalјa ima- ture of developed western countries, either
ti važnu ulogu, bilo kao idealna struktura as an ideal structure for regulating the crisis,
6 Razvoj nauke i tehnologije, naučnoistraživačka ak- 6 Development of science and technology, scientific
tivnost i globalna kretanja utiču da se u ekonomskim research activity and global trends jointly contribute to
politikama važno mjesto daje polјoprivrednoj politici. providing an important role in economic policies to agri-
Krediti za polјoprivredu, agrarni budžet, subvencije i cultural policy. Loans for agriculture, agricultural budget,
investicije u ovom sektoru čine prioritete ekonomske subsidies and investments in this sector make the priorities
politike. of economic policy.
7 Sredinom 20. vijeka razvijene zemlјe pokreću 7 In the mid-20th century, developed countries initi-
programe zaštite porodičnog gazdinstva u rural- ated programs to protect family farms in rural areas.
nim područjima. Porodični model polјoprivrede Family model of agriculture has embodies a tenden-
je težnja razvijenih da konfrontacijom filozofije cy of developed countries to utilisy confrontation of
velikih i malih usmjere agrarne politike i oču- philosophies of large and small producers direct their
vaju ravnotežu među interesno suprotstavlјenim agricultural policies and maintain a balance of interest
akterima unutar agrosistema. between competing actors within the agricultural system.
103
ECONOMICS T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I...
u regulisanju kriza, ili kao značajno mjes- or as an important place for the elaboration
to za elaboriranje novih modela razvoja of new development models adapted to con-
prilagođenih uslovima svake zemlјe koji ditions of any country, which are nowadays
se danas artikulišu kao modeli integral- articulated as models of integrated rural de-
nog ruralnog razvoja.8 velopment.8
104
T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I... ECONOMICS
taje pojavom pokreta ”Životni standard“ it was applied in industrialized countries.
tridestih godina prošlog vijeka. Koncept It emerged through the appearance of trend
je lansiran kao projekat „Osnovnih po- “Living Standard” in the 1930s. The concept
treba“ i predstavlja početak sistemske was launched as a project of “basic needs”
podrške ruralnim prostorima. and represents the beginning of systemic
Temelјi ruralnog razvoja u EEZ postavlјe- support to rural areas.
ni su 1968. godine, Manšoltovim (Man- The grounds of rural development in the
sholt) planom. Veže se za modernizaciju EEC were set in 1968, through Mansholt
polјoprivrede i strukturne promjene u plan. It binds itself to the modernization of
proizvodnji, preradi, marketingu kroz agriculture and the structural changes in pro-
zajedničke akcije finansirane fondovima duction, processing, marketing through joint
EEZ. 11 Manšoltov plan polazi od tvrdnji actions financed by EEC11 funds. Mansholt
da su: plan is based on the assertion that:
• politika netržišne podrške cijenama • Policy of non-market support to prices
sama ne rješava fundamentalne prob- does not solve the fundamental problems of
leme polјoprivrede, i agriculture by itself, and
• da su cijene u EEZ previsoke da bi • the prices in the EEC are too high to allow
omogućile izvoz po zadovolјavajućim export with satisfying results.
rezultatima.
Manšoltovim memorandumom je ubrza- Mansholt’s memorandum expedited adapta-
na adaptacija agrarnih struktura. Ut- tion of agricultural structures. Regional dif-
vrđene su regionalne razlike i pred- ferences were established and measures for
ložene mjere za razvoj slabije razvijenih. the development of the less developed ones
Prvi put se uvodi teritorijalni pristup za were proposed. For the first time a territorial
rješavanje problema ekonomske i so- approach to solving problems of economic
cijalne jednakosti i životne sredine u and social equality and environmental pro-
polјoprivredi i ostalim djelatnostima ru- tection in agriculture and other activities of
ralne ekonomije. 12 rural economy was introduced.12
Tako nastaje ruralna politika Evrope It is how the rural policy of Europe was
koja se gradi i mijenja reformama preko formed and has been built and changed
40 godina. through reforms for over 40 years
Iz definicije koju prihvata Evropska uni- The definition, as accepted by the Europe-
ja, ruralni razvoj (u odnosu na društve- an Union, states that the rural development
ni) ima trostruku ulogu i to: (in relation to the social) has a triple role, as
follows:
10 Zakić Zorka, Stojanović Žaklina, Koncept integral- 10 Zakić Zorka, Stojanović Žaklina, Kon-
nog ruralnog razvoja EU i mogućnosti njihovog ko- cept integralnog ruralnog razvoja EU i mo-
rištenja u Srbiji, Institucionalne reforme i tranzicija ag- gućnosti njihovog korištenja u Srbiji, Insti-
roprivrede u Srbiji, Ekonomski fakultet Beograd, 2002. tucionalne reforme i tranzicija agroprivrede u
11 Strukturni fondovi: Fond za evropski regionalni Srbiji, Faculty of Economics in Belgrade, 2002.
razvoj (ERDF), Evropski socijalni fond (ESF) i Ga- 11 Structural Funds: European Regional Develop-
rantni fond (EAGGF) sa dvije sekcije (Guarantee and ment Fund (ERDF), European Social Fund (ESF)
Guidance). and European Agricultural Guidance and Guaran-
12 Vidjeti više: Z.Vujatović-Zakić i Ž.Stojanović: tee Fund (EAGGF) with two sections (Guarantee
op.cit., str. 215-216. and Guidance).
12 See more: Z.Vujatović-Zakić and Z.Stojanovic
op.cit.,p. 215-216.
105
T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I... ECONOMICS
• Ekonomsku, (razvoj osigurava brži rast, • Economic (development ensures faster
ali i sigurniju proizvodnju i zalihe hrane). growth, but also more secure production and
• Ekološku, (očuvanje životne sredine, food supplies).
flore, faune i diversiteta, u funkciji proiz- • Ecological (preservation of environment,
vodnje hrane). flora, fauna and biodiversity, as a function of
• Društvenu, (zbog specifičnosti živlјen- food production).
ja, ruralno stanovništvo čuva običaje i • Social, (due to the specificity of life, rural
tradiciju). people preserves customs and traditions).
Ruralnu Evropsku uniju čine prostori na Rural European Union is made of areas
kojima dominiraju: polјoprivredno zem- dominated by: agricultural land, forests,
lјište, šume, sela i mali gradovi. Članice villages and small towns. Members of the
Evropske unije implementiraju ruralnu European Union implement the rural policy
politiku Zajednice, uz mogućnost prim- of the Community, with the possibility of
jene mjere sa nacionalnog nivoa, nara- applying measures from the national level,
vno ukoliko nisu protiv zajedničkih, ili of course, provided that they are not against
interesa ostalih članica. Cilј svih je veća the common, or the interests of other mem-
konkurentnost, kvalitet života i zaštita bers. The aim is to obtain a higher level of
životne sredine, iako članice i kandidati competitiveness, quality of life and envi-
za članstvo imaju specifične pristupe ru- ronmental protection, although members
ralnom razvoju. Ruralna područja u Uni- and candidates for membership have specif-
je pokrivaju oko 90% ukupne teritorije ic approaches to rural development. Rural
sa blizu 60% stanovništva. Do prije de- areas in the Union cover about 90% of the
cenije razvoj ruralnih područja se oslan- total territory with close to 60% of the pop-
jao na ZPP, ali je nakon promjena 2003- ulation. Until a decade ago, development of
2004. podrška polјoprivredi usmjerena rural areas relied on the CAP, but after the
na kvalitet, nove razvojne mogućnosti i change in 2003-2004 agriculture support fo-
životnu sredinu. Uz ove promjene uvodi cused on quality, new development opportu-
se politika ruralnog razvoja 13, u periodu nities and the environment. These changes
2007-2013. usmjerena na cilјeve: introduced rural development13 policy in
the period 2007-2013, specifically focused
Jačanje konkurentnosti polјoprivrede i on the following goals:14
šumarstva.
• Bolja zaštita životne sredine. Strengthening the competitiveness of agri-
• Pobolјšanje kvaliteta života ne rural- culture and forestry.
nim područjima. • Better environmental protection.
• Podrška ekonomskoj diverzifikaciji • Improvement of the quality of life in rural
na ruralnim područjima. areas.
Ruralna ekonomija (RE). Ona nema • Support to economic diversification in ru-
opšte prihvaćenu definiciju; konveni- ral areas.
ra sa terminom agrarna ekonomija. Ovi Rural economy (RE). It has no generally ac-
termini su direktno vezani za reforme cepted definition; it corresponds to the term
agrarne politike u razvijenim zemlјa- agricultural economics. These terms are di-
ma ranih 1980. Agrarna politika u tim rectly related to the reform of agricultural
13 Rural Developments, European Commision for Agri- 13 Rural Developments, European Commision for Agri-
culture (DiGVI), cap 2000, Working Document 1997, p.2 culture (DiGVI), cap 2000, Working Document 1997, p.2
106
ECONOMICS T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I...
107
T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I... ECONOMICS
jima se implementira ruralna politi- Policy. Rural areas are characterized by
ka (RP). Ona je okrenuta ka ruralnoj the implementation of Rural Policy (RP).
privredi u kojoj polјoprivreda nije je- It is focused towards the rural economy in
dina privredna djelatnost. Na određen which agriculture is not the only econom-
način RP mijenja agrarnu politiku i šti- ic activity. To a certain extent, RP changes
ti ruralne prostore, čineći ih održivim, agricultural policy and protects rural ar-
ekonomskim, demografskim, prirodnim, eas, making them sustainable, economic,
socijalnim i kulturnim cjelinama. Ona demographic, natural, social and cultural
nastoji zadržati populaciju, diverzifiko- entities. It aims to preserve the population,
vati ekonomsku osnovu izvan primarnog diversify the economic base outside the pri-
sektora i povećati zaposlenost. Krajn- mary sector and increase the employment.
ji cilj je izjednačavanje nivoa razvoja i The ultimate goal is to equalize the levels
blagostanja ruralnih i urbanih sredina. of development and well-being of rural and
Za mjerenje efikasnosti politike IRR ko- urban areas.
riste se različiti načini i modeli mjerenja To measure the effectiveness of IRR poli-
ruralnosti, 16 pri čemu prednost imaju sli- cies, different methods and models of mea-
jedeći pokazatelji: surement of rurality are used,16 giving pri-
• Demografski (slabije naselјena pod- ority to the following indicators:
ručja su uglavnom ruralna). • Demographic (less populated areas are
• Osnovna djelatnost stanovništva sa mostly rural).
posmatrane teritorije (npr. polјoprivre- • Main activity of the population with-
da, turizam i dr). in the observed territory (e.g. agriculture,
• Prihodi (mjeri se nivo siromaštva ili tourism, etc.).
blagostanja ruralnih područja). • Income (level of poverty or prosperity
• Prostorni pokazatelјi (geografske of rural areas is measured).
karakteristike; različit tretman u odnosu • Spatial indicators (geographical charac-
na urbane centre). teristics, different treatment in relation to
Ruralna područja se definišu prema ad- urban centres).
ministrativnim kriterijumima i gustini Rural areas are defined according to ad-
naselјenosti. Prema administrativnom ministrative criteria and population density.
mjerilima većina manjih opština se ub- According to administrative criteria, most
raja u ruralna područja; veći gradovi su smaller municipalities belong to the rural
uglavnom urbane sredine. OECD podje- areas; larger cities are mostly urban areas.
la po gustini naselјenosti je kriterijum za OECD survey by the population density is
razlikovanje ruralnih od urbanih područ- the criterion for distinguishing between rural
ja. Na lokalnom nivou granica podjele je and urban areas. Distinction limit at a local
150 stanovnika na km 2. Na regionalnom level is 150 inhabitants per km2. At the re-
nivou postoje tri grupe područja, zavisne gional level, there are three groups of areas,
od procenta stanovništva u regiji koje dependant on the per cent of the population
živi u ruralnim lokalnim područjima. Iz in the region living in rural local areas. The
ovoga proističu podjele na: above provides for the following divisions:
• Pretežno ruralne regije (preko 50% sta- • Predominantly rural regions (over 50% of
novnika regije živi u lokalnim ruralnim the region population lives in local rural ar-
sredinama). eas).
16 Najpoznatiji evropski ekspert za ekonomske as- 16 The most prominent European expert on eco-
pekte ruralnog razvoja u Evropi je prof. Bryden. Vi- nomic aspects of rural development in Europe is
djeti: Bryden, J., Section 3, Rural Development, In prof. Bryden. See Bryden, J., Section 3, Rural De-
Landsis: Proposal on Agri-Environmental Indicator velopment, In Landsis: Proposal on Agri-Environ-
PAIS, Luxembourg, 2001. mental Indicator PAIS, Luxembourg, 2001.
108
ECONOMICS T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I...
• Značajno ruralne regije (15-50% sta- • Significantly rural regions (15-50% of the
novnika regije živi u lokalnim ruralnim region population lives in local rural areas).
sredinama). • Predominantly urban regions (less than
• Pretežno urbane regije (ispod 15% sta- 15% of the region population lives in rural
novnika regije živi u ruralnim lokalnim local communities).
sredinama). Finally, the IRR model is a modern approach
Konačno, model IRR je savremeni pristup to development in revaluation of rural com-
razvoju u revalorizaciji ruralnih komplek- plexes. Deficits of most non-renewable re-
sa. Deficiti većine neobnovljivih resursa, sources, overloaded urban and industrial ar-
preopterećenost urbanih i industrijskih eas, as well as the development potential of
zona, i razvojni potencijali ruralnih pod- rural areas affect the reallocation of develop-
ručja utiču na realokaciju razvojnih sred- ment resources in rural areas. The IRR model
stava na ruralna područja. U modelu contains a more rational utilisation of natural
IRR je uključeno racionalnije korištenje resources. Alongside with faster economic
prirodnih rasursa. Uz brži ekonomski rast, growth, RP positive affects demographic pol-
RP povoljno utiče na demografsku politi- icy and spatial distribution of the population.
ku i prostorni raspored stanovništva.
109
T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I... ECONOMICS
ZAKLJUČAK CONCLUSION
Razvoj poljoprivrede i ima značajno Development of agriculture occupies an
mjesto u ekonomskom razvoju većine important place in the economic develop-
razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. ment of most developed countries and de-
Pri tome, savremeni pristupi razvoju su veloping countries. Simultaneously, modern
nezamislivi bez održivosti kao važnog approaches to development are unthinkable
segmenta proizvodnje poljoprivred- without sustainability as an important seg-
nih proizvoda i hrane. Rezultat svake ment of production of agricultural products
moderno organizovane poljoprivredne and food. The result of any modern orga-
proizvodnje se vidi u snabdijevanju nized agricultural production can be seen in
stanovništva kvalitetnim polјoprivred- supplying the population with quality agri-
nim proizvodima, proizvedenim na pro- cultural products, produced in a productive
duktivan način, pri čemu je kroz kon- manner, whereby the controlled production
trolisane proizvodno-tehnološke procese and technological processes ensure maxi-
maksimalno očuvana životna sredina. mum preservation of the environment.
Danas je moderna polјoprivreda mno- Today’s modern agriculture is much more
go više od proizvodnje poljoprivred- than a mere production of agricultural prod-
nih proizvoda. Ona je sirovinska baza ucts. It acts as a raw material base of the
prehrambene industrije, industrije pića, food industry, beverage industry, it is an
važan snabdjevač trgovinske djelat- important supplier of commercial activities
nosti i turizma itd. Dakle, proizvodnja and tourism, etc. Thus, production and trade
i razmjena u polјoprivredi su složene in agriculture are complicated and complex
i kompleksne ekonomske aktivnosti. economic activities.
Globalnim aspektima trgovine polјo- Global aspects of trading food and agricul-
privrednimm proizvodima i hranom tural products are matters of importance for
bave se i svjetske organizacije; WTO world organizations as well; WTO being
je jedna od najvažnijih. Pored nje one of the most important ones. In addition,
postoji niz regionalnih organizaci- there are a number of regional organizations
ja koje se bave problemima trgov- dealing with issues of trade in agricultural
ine polјoprivrednim proizvodima. products.
Strategijski izbor većine razvijenih ze- The strategic selection of most developed
malja je implementacija politike rural- countries is the implementation of rural de-
nog razvoja. To je slučaj Evropskom velopment policy. The same applies for the
unijom. Strategija IRR donosi brojne European Union. IRR strategy brings many
prednosti, naslonjena je na klasičnu advantages, leaning on classic agriculture
poljoprivredu, a razvija se „u i oko and developing “in and around agriculture.”
poljoprivrede“. Model IRR traži har- IRR model seeks harmonization with other
monizovanje sa ostalim ekonomskim i economic and development policies there-
razvojnom politikama, čime se postiže by achieving synergy in the economic and
sinergija u ekonomsko-socijalnom raz- social development, employment growth,
voju, rastu zaposlenosti, čuvanju životne preservation of the environment and a better
sredine i boljoj demografskoj situaciji. demographic situation.
Evropska unija decenijama implementi- The European Union has for decades im-
ra, reformiše i unapređuje vlastiti model plemented, reformed and improved its own
IRR. Ona ga provodi kroz tzv. zajedničke IRR model. It is implemented through the
politike. Strateški dokumenti Unije sa- so-called common policies. Strategic docu-
drže i probleme ruralnih sredina, inden- ments of the Union contain the problems of
110
ECONOMICS T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I...
tifikuju prioritete i glavne pravce razvo- rural areas, identify priorities and main direc-
ja. 17 A strateški ciljevi razvoja ruralnih tions of development.17 The strategic goals of
sredina u EU su: rast konkurentnosti, rural area development in the EU are as fol-
održivo upravljanje prirodnim resursi- lows: the increase of competitiveness, sustain-
ma, kvalitet života i diverzifikacija ru- able management of natural resources, quality
ralne ekonomije. Većina članica spaja of life and diversification of the rural economy.
proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih Most member states combine the production
proizvoda i hrane za domaće potrebe i of quality agricultural products and food for
izvoz sa integralnim razvojem ruralnih domestic needs and export with the integral
područja, gdje se uz klasičnu poljop- rural area development, where in addition to
rivredu pružaju turističke i druge usluge, conventional agriculture, tourist and other ser-
valorizuju svi prirodni i demografski re- vices are provided, all natural and demograph-
sursi, i sve više dolazi do novih ideja i ic resources are valorised, with increasing
inovacija. trend of new ideas and innovations.
17 Jedan od stvaraoca modela ruralnog razvoja u EU 17 More than ten years ago, one of the creators of the
prof. Brayden je prije više od desetak godina konsta- rural development model in the EU - prof. Brayden not-
tovao da je model IRR EU dostigao punu zrelost. Teori- ed that the EU IRR model reached its full maturity. The
ja je dala maksimum, pa je potrebno pratiri realizaciju theory has reached its maximum, thus it is necessary to
modela u praksi. monitor implementation of the model in practice.
111
T. Rodoljub, B. Spasojević: SAVREMENI ASPEKTI ODNOSA POLJOPRIVREDE I... ECONOMICS
LITERATURA LITERATURE
1. Bryden, J, Section 3, Rural De- 1. Bryden, J., Section 3, Rural De-
velopment, In Landsis: Proposal on velopment, In Landsis: Proposal on
Agri-Environmental Indisator PAIS, Agri-Environmental Indisator PAIS,
Luxenbourg, 2001. Luxenbourg, 2001.
2. John Kenneth Galbraith, Do- 2. John Kenneth Galbraith, The Af-
bro društvo/humani redosled, PS fluent Society/The Humane Agenda, PS
Grmeč-Privredni pregled, Beograd, Grmeč-Privredni pregled (eng.: Eco-
2001 nomic Review), Belgrade, 2001
3. Jovanović N. Miroslav, Evropska 3. Jovanović N. Miroslav, Evropska
ekonomska integracija, CID, Ekonomski ekonomska integracija (eng.: European
fakultet Beograd, 2006. Economic Integration), CID, Faculty of
4. Popović Goran, Ekonomija Ev- Economics, Belgrade, 2006.
ropske unije, Ekonomski fakultet u Ban- 4. Popović Goran, Ekonomija Ev-
joj Luci, 2009. ropske unije (eng.: Economics of the Eu-
5. Prokopijević Miroslav, Evrops- ropean Union), Faculty of Economics,
ka unija, JP Službeni glasnik, Beograd, Banja Luka, 2009.
2005. 5. Prokopijević Miroslav, Evropska
6. Richard Baldwin & Charles Wy- unija (eng.: The European Union), JP
plosz, The economics of european inte- Službeni glasnik (PE Official Gazette),
gration, McGraw-Hill, 2006. Belgrade, 2005.
7. Rural Developments, European 6. Richard Baldwin & Charles Wy-
Commision for Agriculture (DiGVI), cap plosz, The economics of european inte-
2000, Working Document 1997. gration, McGraw-Hill, 2006.
8. Zakić Z, Agrarna ekonomija, 7. Rural Developments, European
CID, Ekonomski fakultet Beograd, 2001. Commision for Agriculture (DiGVI), cap
9. Zakić Zorka, Stojanović Žaklina, 2000, Working Document 1997.
Koncept integralnog ruralnog razvoja 8. Zakić Z., Agrarna ekonomi-
EU i mogućnosti njihovog korištenja u ja (eng.: Agricultural Economy), CID,
Srbiji, Institucionalne reforme i tran- Faculty of Economics, Belgrade, 2001.
zicija agroprivrede u Srbiji, Ekonomski 9. Zakić Zorka, Stojanović Žaklina,
fakultet Beograd, 2002. Koncept integralnog ruralnog razvoja
EU i mogućnosti njihovog korištenja u
Srbiji, Institucionalne reforme i tranzici-
ja agroprivrede u Srbiji (eng.: Concept
of Integrated Rural Development of EU
and Possibility of its Implementation in
Serbia, Institutional Reform and Transi-
tion of Agribusiness in Serbia), Faculty
of Economics in Belgrade, 2002
112