Provetravanje stanova ima sve veci znace] zbog povecane nepropustljivosti savremenih konstrukcija prozora i vrata. Njihova odllena zaptivenost predstavlja izuzetan tehnieki napredak, a ujedno zahteva nova resenja za dovod svezeg i odvod istrosenoq vazduha. Tu ulogu preuzimaju sistemi za provetravanje. U danasnjlrn uslovima gradevinske tehnike sistemi ventilaeija prvenstveno su nuznl kod sanitarija, kuhinja, kotlarniea itd.
Osnovu svih Sehiedelovih sistema za provetravanje cine serijski izradeni elementi od lakog betona, razlicitih tipova i dimenzija, debljine spoljnjih zidova 2,5 em i jedinstvenom visinom od 33 em, pornocu kojih se mogu graditi odqovarajuci kanali. Kod izrade potrebno je obratiti paznju na odgovarajuce zakonske propise i toplotnu provodljivost, odnosno protlvpozarnu zastitu,
Ventilaeije koje deluju po prineipu
terrnickoq uzgona daju jednostavna relienja. Nemaju pokretne delove, cdrzavanje nije potrebno i ne stvaraju buku. 'Ierrnicki uzgon zavisi od temperaturne razlike izmedu vazduha u prostoriji koju provetravamo i okoline. Efikasnost ovih instalaeija zavisi od jacine termlekoq uzgona. Sve prednosti (jednostavnost, ekonornlenost, odsustvo buke) mogu se iskoristiti sve dok terrnlckl uzgon pruza dovoljan stepen provetravanja. Kod viliih zgrada i u nepovoljnim uslovima provetravanja (stan bez poprecnog pravetravanja), kao i kod dobra zaptivenih prazora i vrata, moraju se predvideti ventilaeije na rnehanicki pogon (sa ventilatorima) .
246
Schiedel ventilacije
Provetravanje pomoeu pojedinih kanala (DIN 18017/1)
Hamburlki nal!in provetravanja
Izlaz vazduha na suprotnim stranama.
Presek svskog otvors jednsk je preseku kanals.
po
-
~
~ -.....:::
U potkrovlju i i
crepa treba pr
tkrovlje toplotnu izolae
sprat min. 2
~
Dovod
iz suse
prostori
otvor-
sprat +- ~n.15
"""f f===l
.Jregrada
Otvor
kanala
min. 1
izemlje .. dovo 2.
1.
pr
Instalacije za provetravanje na toplotni uzgon primenjuju se u unutrasnjirn sanitarnim prostorijama u stambenim objektima sa najvise 8 spratova.
Kod visih zgrada i u nepovoljnim uslovima provetravanja, kao npr. kod stanova bez poprei!nog provetravanja i kod izuzetno dobro zaptivenih vrata i prozora, najcelishodnija je ugradnja ventilacija sa mehanii!kim provetravanjem.
znad edvideti iju!
Provetravanje pomoeu kanala
em
Ovaj nacin provetravanja predstavlja najbolje resenja ventilacionih sistema koji deluju na principu terrnlekoq uzgona. Kod visih zgrada potreba za veclrn prostorom nadoknaduje se veclrn provetravanjem (u poredenju sa ventilacijom sabirnih kanala).
vazduha Kod provetravanja pomoeu kanala svaka dne prostorija prikljui!ena je na vlastiti kanal je kroz svetlog preseka 150 cm2•
50 ern", d
Prilikom provetravanja odredenog prostora svez vazduh se uzima iz preostalog dela stana. U zavisnosti od zaptivenosti prozora i vrata vazdusnl tok dolazi iz prostorija stana iii iz hodnika u prostoriju koju provetravamo. Ovakav nacln kretanja vazduha izaziva stalno melanje, odnosno obnavljanje vazduha u ostalim prostorijama. Pored toga, vazduh dolazi u unutrasnje sanitarne prostorije vee delirnicno zagrejan na sobnu temperaturu.
247
VE~I
Schiedel ventilacije
Provetravanje pomoeu pojedinih kanala (DIN 18017/1)
Kelnski naein provetravanja
Izlaz vazduha na suprotnim stranama. Presek svakog
otvora jednak je preseku kanala.
~
~ <;
krovlje
· sprat
· sprat
4-""u odvod
r--'-- pregrada
· sprat j_-;: dovod
~-+ ova sve eq v pol
3
2
do svefeg vazduha
Dovodni kanal sa dve suprotne strane objekta ima svetli presek min. 80% ad ukupnog preseka kanals.
~
• Podrueje primene: zgrade do 8 spratova.
• Preduslov: stanovi moraju imati prozore na suprotnim stranama Ipopreeno provetravanje).
• Normalno zaptiveni prozori: kod izuzetno dobro zaptivenih prozora treba predvideti kelnski naein provetravanja (sa dovodom vazduha pornocu popreenoq kanala u podrumu) iii mehanleko isisavanje.
• Ukoliko prostor dozvoljava, u plan ukljucltl provetravanje kroz samostalni otvor: veei uclnak provetravanja i nema prenosa buke.
.Otvori za provetravanje, suprotno od dimnjaka, zabetonirani su u ploearna pojedinih spratova.
• Izlazni otvori iznad krova ne smeju se nalaziti u podruelu stambenog dela, vee bi trebalo da su iznad najvilieg dela zgrade.
• Kod bocnoq izlaza vazduha treba predvideti otvore na dve suprotne strane, slobodna povrliina preseka sa svake strane mora biti najmanje jednaka poprecnom preseku otvora.
• Kod vertikalnog izlaza vazduha treba azduha predvideti Venturios zavrsetak iii Meidingerovu ploeu, Razmak od izlazne povrslne do poklopea kod provetravanja pornoeu jednostrukih otvora mora biti najmanje 10 em.
• Kod provetravanja sa samostalnim otvorom, pregrada se mora ugraditi uvek neposredno ispod resetke za vazduh. Kontrola se moze vrsiti preko relietke koja se vadi.
248
Schiedel ventilacije
Provetravanje pomoeu sabirnih otvora (DIN 18017/2)
Jedan glavni i jedan pomoenl otvor
2. sprat
1. sprat
prizemlje
pregrada pod rum
reviziona vratanca - svetli presek
-t- 400 em'.
>50
++n+--t--H.IWC
kuhinja ~
Sabirne ventilacije na terrnicki uzgon ugraduju se same u slueaiu da nema prostora za pojedine otvore za provetravanje. Ako nema dovoljno prostora za ventilaciju to obicno dovodi do smanjenog efekta, odnosno do loliijeg provetravanja.
Dok je kod provetravanja sa jednostrukim kanalima za svaku prostoriju namenjena povrliina kanala od 150 cm-, kod sabirnog otvora je preenik za pojedine prikljucke povrsine priblizno 50 crn-', lito iznosi samo jednu treclnu, Izrada sabirnog otvora za provetravanje i rnoqucnostl prikljucenja prikazane su u narednim liemama.
249
VE~I
Schiedel ventilacije
Provetravanje pomoeu sabirnih otvora (DIN 18017/2)
Jadan glavni i dva pornoena otvora
1. sorat
Uporedni prikljueci treba da su pomereni ZB 33 em
prizemlje
odvod ~~ pregrada ___.::::_
reviziona vratanc
- svetli presek 400 em'. --t-
r- ~_Io5°....LLJLL...L..---.,I;p:::;Odrum
pregrada
kUP.~
we tfmJ
• Podrueje primene: zgrada do 8 spratova.
• Preduslov: stanovi moraju imati prozore na suprotnim stranama Ipopreeno provetravanje) .
• Otvori za provetravanje su suprotno od dimnjaka i zabetonirani su u ploearna pojedinih spratova.
• Kod bocnoq izlaza vazduha treba predvideti otvore na dve suprotne strane, slobodna povrsina preseka sa svake strane mora biti najmanje jednaka poprecnom preseku otvora.
• Kod vertikalnog izlaza vazduha treba predvideti Venturius zavrsetak iii Meidingerovu plocu, Razmak od izlazne povrsine do poklopca, kod provetravanja pornoeu jednostrukih otvora, mora biti najmanje 15 em.
• Kod provetravanja sa sabirnim otvorom mora se u podrumu predvideti kontrolni otvor sa revizionim vrataneima.
L13 10001 3 3 x 10/15 54/15 64
L 14 100001 4 4 x 10/15 71/15 82 Debljina zida 2,5 em, visina elemenata 33 em.
251
VE~I
Schiedel ventilacije Proizvodni program
Sabirna vantilaciona cavi
Br. Sabirne ventilacione Unutrai ja mera Spoljasnja Tezina
artikla cevi Glav. kanal Priklj. kanal mera kg/m
cm/em em/em em/em
LS1 ID[JI 20/17 9/17 22/35,5 55
LS2 20/20 12/20 25/38,5 61
LS3 25/20 12/20 25/43,5 65
LS11 10001 20/17 2 x 9/17 22/47 72
Ls12 20/20 2 x 12/20 25/53 83
LS13 25/20 2 x 12/20 25/58 87 Tabela za izbor ventilacionih cevi na termicki uzgon (DIN 18017/2)
Presek Broj prikljucaka Unutrainja mara Spoljai.
Br. glavnog kod aktivna visina: Glavni Tazin.
Prikljucni mera
artikla kanala kanal kanal kg/m
em
em' < 10 m 10· 15 m > 15 m em/em em/em
LS 1 340 8 7 8 20/17 9/17 22/35,5 55
LS 2 400 8 9 10 20/20 12/20 25/38,5 61
LS 3 500 10 11 12 25/20 12/20 25/43,5 65
LS 11 340 6 7 8 20/17 2 x 9/17 22/47 72
LS 12 400 8 9 10 20/20 2 x 12/20 25/53 83
LS 13 500 10 11 12 25/20 2 x 12/20 25/58 87 Srednja aktivna visina je aritmeticka sredina razdaljina od sredine otvora za provetravanje u pojedinim prostorijama do izlaznog otvora sabirnog kanala.
252
Ostali proizvodni program Unutrasnji kamini
Vise podataka 0 tipovima unutrasnjih kamina nacicete na www.schiedel.co.yu
253
Ostali proizvodni program Bastenski rostiljie
Vise podataka 0 tipovima bastenskih rostilja nacleete na www.schiedel.co.yu