Sei sulla pagina 1di 688

Informazioni su questo libro

Si tratta della copia digitale di un libro che per generazioni è stato conservata negli scaffali di una biblioteca prima di essere digitalizzato da Google
nell’ambito del progetto volto a rendere disponibili online i libri di tutto il mondo.
Ha sopravvissuto abbastanza per non essere più protetto dai diritti di copyright e diventare di pubblico dominio. Un libro di pubblico dominio è
un libro che non è mai stato protetto dal copyright o i cui termini legali di copyright sono scaduti. La classificazione di un libro come di pubblico
dominio può variare da paese a paese. I libri di pubblico dominio sono l’anello di congiunzione con il passato, rappresentano un patrimonio storico,
culturale e di conoscenza spesso difficile da scoprire.
Commenti, note e altre annotazioni a margine presenti nel volume originale compariranno in questo file, come testimonianza del lungo viaggio
percorso dal libro, dall’editore originale alla biblioteca, per giungere fino a te.

Linee guide per l’utilizzo

Google è orgoglioso di essere il partner delle biblioteche per digitalizzare i materiali di pubblico dominio e renderli universalmente disponibili.
I libri di pubblico dominio appartengono al pubblico e noi ne siamo solamente i custodi. Tuttavia questo lavoro è oneroso, pertanto, per poter
continuare ad offrire questo servizio abbiamo preso alcune iniziative per impedire l’utilizzo illecito da parte di soggetti commerciali, compresa
l’imposizione di restrizioni sull’invio di query automatizzate.
Inoltre ti chiediamo di:

+ Non fare un uso commerciale di questi file Abbiamo concepito Google Ricerca Libri per l’uso da parte dei singoli utenti privati e ti chiediamo
di utilizzare questi file per uso personale e non a fini commerciali.
+ Non inviare query automatizzate Non inviare a Google query automatizzate di alcun tipo. Se stai effettuando delle ricerche nel campo della
traduzione automatica, del riconoscimento ottico dei caratteri (OCR) o in altri campi dove necessiti di utilizzare grandi quantità di testo, ti
invitiamo a contattarci. Incoraggiamo l’uso dei materiali di pubblico dominio per questi scopi e potremmo esserti di aiuto.
+ Conserva la filigrana La "filigrana" (watermark) di Google che compare in ciascun file è essenziale per informare gli utenti su questo progetto
e aiutarli a trovare materiali aggiuntivi tramite Google Ricerca Libri. Non rimuoverla.
+ Fanne un uso legale Indipendentemente dall’utilizzo che ne farai, ricordati che è tua responsabilità accertati di farne un uso legale. Non
dare per scontato che, poiché un libro è di pubblico dominio per gli utenti degli Stati Uniti, sia di pubblico dominio anche per gli utenti di
altri paesi. I criteri che stabiliscono se un libro è protetto da copyright variano da Paese a Paese e non possiamo offrire indicazioni se un
determinato uso del libro è consentito. Non dare per scontato che poiché un libro compare in Google Ricerca Libri ciò significhi che può
essere utilizzato in qualsiasi modo e in qualsiasi Paese del mondo. Le sanzioni per le violazioni del copyright possono essere molto severe.

Informazioni su Google Ricerca Libri

La missione di Google è organizzare le informazioni a livello mondiale e renderle universalmente accessibili e fruibili. Google Ricerca Libri aiuta
i lettori a scoprire i libri di tutto il mondo e consente ad autori ed editori di raggiungere un pubblico più ampio. Puoi effettuare una ricerca sul Web
nell’intero testo di questo libro da http://books.google.com
This is a reproduction of a library book that was digitized
by Google as part of an ongoing effort to preserve the
information in books and make it universally accessible.

https://books.google.com
12. za A. V. i za key

iz red as a 2

|-
…ſº … … ~*~— · … ſºv -- ~~~~
RJECSOSLOхJE
SLOVINSKO-ITALIANSKO-LATINSKO

JOAKIMA STULLI DUBROC SANINA


MISNIKA MALOBRACH ANINA S. FRANCESKA

P–Z
- V |- \

CSAST DRUGA, RAZDJELJAK DRUGI.


REGLA
MONACENSIS.
|-
3
-

sest: švši:
:
“ s;
} se si i “S i ze zе % 7.

szzarazzar: пингтине
N -

P P A
“. .
P. slövo neglasčvito, p, lettera consonan Padexan, exni, a, o, Lex. r. casuale, ca
sualis.
te, p, littera consonans. |-

Padiv, o Tadljiv, vi, a , o, caduco, cadu


P A CUIS .

Padnit, liti, a, o, caduto, cascato, lapsus ,


Pacov, ova, m. Buk. I. V. püh. prolapsus.
-

Pacse, anzi, anziche, Piuttosto , immo, Padnuti, Padam, uosam, Och. V. pådsti.
“ik.) imo, potius – pacsek josc, ma Tadnutje , a, n. cascata , casus.
ancora , sed etiam , verum etiam , quin Padovati, tijem , ovosam, V. zloglasiti.
etiam . Pādsci , a, e, che cade, caduco, cadens, ca
-Tacseli , Jos. anzi, imo, potius – koja sluxba ducus.
nie niscta protivna pismu, pacseli potvárdje Tādsti, Tâdam, Taosam, S. Minc. cascare,
na jest krepkimi razlozmi čec. cadere, cadere, excidere, ruere – padsti ,
Pacska , pacskati, Bel. V. scibba &c. padnuti, o padati komu na koljena , gettar
Padajúch, tichi, a, e, Br. gl. )
cadente, ap si ai piedi d'alcuno , аd pedes aliсujus pro
Padajúsct, tiscti, a, e, Lex. r. partenente , cidere, ad pedes, vel ad genua aliсujus pro
cadens, decidens, labans, pertinens, spe cumbere - svache târa na te padsti, tutta
ćtans. la colpa caderd sopra di te , in te harebit
Tadaliscte, &c. a, n. osteria , albergo, posa omnis culpa - krila komu padsti, perdersi
ta , Lex. r. cadavere, I. diversorium , 2. d” animo, animo cadere, animis deficere -
cadaver. padsti stren, cadere, cadere, ruere - pa
Pádalj, V. pedalj. dsti, tojest dochi, doprjeti, V.
Padanje , a, n. caduta , ruina, casus , ruina. Paguba, čac. Lex. r. V. Poguba &c.
Padateljan , eljni, a, o, Lex. r. V. padiv. ":
erdit.
e, f. Lex. r. colei che perde, quz
Padati, am, osam , Palm. cudere, cascare,
cadere, decidere, concidere, ruere, labi – vik, ika, m. Lex. r. perdente, perdens.
pod bremenom gdi tesckiem navodi se trepti, Pah , āha, ip., I. V. zastvava, 2. odore, esa
i pâda – pada vruchina , pada zima , il cal lazione , odor, exhalatio.
do, o freddo comincia a cessare, remittit Rahajúch, tichi, a, e, odorifero, redolens.
se calor, frigus – padati ko na koga, Talm. Pahalich , icha, m. focchetto, flocculus.
, venir addosso, assalire, aggredi, invadere. Tähalj, ahlja , m. focco, floccus.
Tadati sctogod na koga , āda, alоје, 1. appar Tahaljica , e, f. ventaglio, flabellum .
tenere, spettare, 2. accadere, 1. pertinere, Tahân , āni, a, o, sventolato, ventilatus.
spećtare, 2. accidere. Pahanje , a, n. odoramento, esalazione, odo
Tadav, avi, a, o, V. padiv. ratio, odoratus, us, odoramentum , exha
Padavac , avca, m. uomo che patisce il mal latio.
caduco , comitiali morbo laborans. Tahar, ira, m. Lex. r. V. orâcs.
Padavica, e, f. 1. mal caduco, morbus comi i'ahit , āta, m. alito, fiato, halitus.
tialis, 2. donna che patisce ili mal caduco, Täham , am, osam, Jos. odorare, render odo
mulier, quae morbo comitiali laborat. re, esalare, vaporare, olere, expirare, ha
Padeserica, e, f. Lex. r. figlia stra , privigna. lare, exhalare, flare – ugleda jednoda dro
Paden , eni, a, o, Stul. caduto, cascato , la kuna, koi ognjem pahu sce - pahati xitto,
Psus, prolapsus – a nevidiscli, dusco moja, sventolar il grano, e simili , frumentum s
pogárdjenja, koja podnosi padeni tvoj Jesus. hordeum ventulare. -

*šnje , a, n. Lex. r. V ruina, caduta, rui Tahiv, avi, a, o, vaporabile, qui ke- in va
ex, exi, f. Br. gl.
A 2.
) na , Ca SuS . pores reduci potest.
ci potest Pâh
4 p A T \
Páhcsac, ahcsca, m. ) odoruzzo, esalazionice - Takostno, Lex. r. malignamente, improbe,
la , tenuis odor, levis maligne, perverse.
Tahcsich, cha, m.
exhalatio. Pakostujich, a, e, Mis, gl. V. pakostiv.
Tahi, Lex. r. V. podpiscje. l'alac, alca, m. Pärse veliki, potlice, pollex .
Pähnuti, Lex. r. V. pahati. Palac, alica, m.scarmo, caviglia, sulla gutale
Pahôtan, čtni, a, o, Lex. r. V. oran - - - sti il remo, scalmus. |-

Pahotnica, Lex. r. V. texacsicca . Palacs, atsa, m. Lex. r. spia, carnefice, spe


Pahôtnik, ika, m. Lex. r. V. texik. culator, carnifex.
Paica, e, f. Mik. picca od grozdja, vinaccio, Palacsa, Hab. V. polâcsa.
vinaceum , vinaceus. i alan , alni, a, o, fuoco che si dilata, ignis ,
Pajdāsc, isca, m. Bel. V. driigi. qui grassatur, adj.
Pak , , ) Dim. di poi, poi , doro, di nuovo, Palanak, inka, t]]. trava, linaria, herba- genus.
Paka , } in oltre, postea, dein, deinde , de l'alasc, asca, m. Lex. r. V. macs.
inceps, rursus, praeterea – paka kako, do i'alascki, a, o, d'un rollice, pollicaris – ра
poche, postjuam, posteaquam - pak za lascki pārst, pollice, pollex – palascka sci
tiem , V. pak. |- -
rina , la larghezza, e grossezzu d'un pol
Pakal, akla, inferno, infernus , inferi, lice, latitudo pollicaris. |-
-ilakao, akla, m. ) orum , tartara , orum . Palaska , Bel. V. bukliа .
Palatka, e, f. Lex. r. padiglione , tentorium.
Pake, i Paki , Lex. r. V. pak.
Paklanac , ānca , m. trava , irea solis, sorta , Palech , Echi, a, e, Br. gl. bruciante, urens.
d" erba , herbae genus. , ! Palenie, a, n. Br. gl. incendio, incendium ,
Paklech , echi, a, e, impeciante , picans. incensio. | - - --

Paklich, cha, m. un po di pece, nonnihil picis. Palica , e, f. Br. gl. ba stone, e anche un pez
Pakliti, im, iosam, Gund. imperversare, Del. i zetto di legno, r. baculus., 2. ligni frustu
, impeciare, I. furere, debachari, 2. рicare, lum , paxillus. - - |-

impicare, pice oblinere. , . Palicsan, icsni, a, o, Lex. r. de littori, listo


Pakljčn, čini, a, o, I. infernale, infernus, a, rius. - |- . - . .
um, 2. di pece , impeciato, picatus , piceа Palicsica, e, f. bastoncelto, e anche un pez
tus - ponor, o jaz pakljeni, jamme paklje zetto di legno, r. bacillum ; 2. paxillus.
ne, inferno i inferi i orum , tartara , orum Palicsnik, ika, m. Lex. r. littore, lictor.
– bjesti rakijene, furie infernali, erynnes. Palihixa, e, c. g. Bel. abbruciator delle cu )
Pakljenak , āka, m. Canis, uomo donna to all' l'alikucha, e, c. g. - se, donorum incen
inferno : ad inferos damnatus – pakljenik - diarius. - - - - -

smårdechi &c. Talitělj, elja, m. Lex. r. colui, che Brucia ,


Paklienica ... e, f. donna dannata all inferno, qui combarit . . . . . . . .
mulier ad inferos damnata. Paliteljan, eljni , a, o, Lex. r. incenditivo,
Takljenik, ika, m. V. pakljenale - atto ad incendiare, comburendi vi poliens.
Pakljenski , a, o, Grad. infernale, internus, a, Paliteljica , e, f. colei, che i rucia , quae : com
um - razmisclja djevicca pakljensku muk burit . .
ku za utechju. Pāliti, im, iosam, Gund. accendere, bruciare,
Paklövati, ujem, ovosam, imperversare, fure-| accendere, incendere, succendere – sjeci ,
te , debachari . . - |-
pljeni , pali, i xechi – paliti koga sctogod,
Pakó , ākla , m. Jos. inferno , infernus, Del.
äli, ililoje frizare, urere.
pece , pix – pakô nevaren , pece non cot Paliv, ivi a, o, che facil mente abbrucia, qui
1a , , pix non coćta – pakô xitak, pece li &c. facile comburit. . . . . .
suida , pix fluida - pakô xivi, batume, bi Paljast, asti, a, o, ) i di crusca , ex .furfure ,
tu imen . - -
l'aljav, avi, a, o,
furfurosus.
) adj. 2. pieno. di crusca ,
Pako, adv. Hab. V. påk. |- . . . . . .

Pakóst, čisti, f. maligniti, malignitas, impro Paljavac , āvca, m. pane di crusca , panis ex
bitas, perversitas. furfure. . . . . .

Taköstan, čstni, a, o, Lex. r. ) maligno, ma l'aliavast , āsti a, o, V. paljav.


Takostiv, ivi, a, o, Br. gl. levolo , ma Paljaviti, im, iosam, in cruscare, coprir con
lignus, malevolus, perversus – pakostiv, crusca , furfure regere, opertre, adspergere.
Br. gl. nocivo, noxius , noculus. valje, a, f. pl. Nal. cru ca , semiola , furfur
Paköstnica, e, f. donna maligna, mulier ma – sljednikche taj pås bit, csestomu da pa
ligna , male vola . |- lja – palje prisjevine, cruschello , secun
Paköstnik, ika, m. uomo maligno, malignus dus furfur ( qui scilicet colligitur farina se
malevolus. cundo cribrata ) . . - Palјt
airt"
p A P A 5

falitetac, etca, m. racim olo, grappolo do imati na pameti, te ner a memoria , me


Talijetak, euka, m. po la vendemmia, ra moria aliquid tenere, memoriam aliсujus
Paljetcsac, etcsca, m. ( cemus post vindemias rei tenere – dozvattise pamětju , V. opo
l'aljetcsich, icha, m. residuus. menuti se – värchi s' pametju, dimenticar
Paljetkovalac, alca, m. ) colui, o colei che rac si, oblivisci – prispjetiti pamět, acconcen
l'aljetkovalica, e, f. coglie i racim oli ri ture, assentire, assentiri , consentire – do
masti dopola vendemmia, qui vel quae ra sclatie pamet po tragu, tardi ti sei accorto,
cemos post vindemias legit. |-
sero animadvertisti – u pamětimie, mi sti
Taljetkovanje , a, n. Del. il racim olatre, ra fitto in testa , mihi versatur in cogitatione
cemos vindemiis peraćtis legere, subst. – po mojoj paměti , a parer mio, meo
Taljetkôvati, tijem, ova sam, i lel. racimolare, videri , sicut mea fert opinio – vratitise u
racemos legere vindemiis peraćtis. pamet, ravvedersi, ad bonаm frugem redi
Paljevina , e, f. odor di cosa bruciata, rei re – vrachen u pamet, ravveduto, ad bo
combusta odor. nam frugem revocatus – slabbesam paměti,
Taljicce, V. mekinicce. - mi manca la memoria , memoria me defi
I'aljiv, i vi, a, o, acerbo, acerbus – ulje palji cit – zachi s' paměti, smestise pamětju, izi
vo &c. “ . |- -
ti iz paměti, zabljesctitise u paměti, za nár
Paljichi, a, e, Br. gl. fiamim eggiante, flammans. sitise, o bitti zamärscen u paměti , a 6 ut
Talka, e, f. Lex. r. palo, ronica , sublica, gliarsi neli u mente, mente aberrare – bit
sparus. -
ti zabjen u paměti, bitti tvárdo u pameti,
Balčcska, Lex. r. V. palicsica . star fisso nella memoria, memoriae insitum
Palosc , Osca, m. spada larga, e lunga, che esse – pamět koga neslixi, slixe noge ,
i taglia di ambe le parti , ensis latus. |- chi non i cervello , abbia gambe, pedibus
Palub, tiba, m. Lex. r. corsia, o ta voluto di compensanda memoria. |-

nave, fori, orum. |-


Pamětan , etni, a, o, mentale, di mente , .ad
Pamenit, iti, a, o, memorioso, memor. mentem pertinens. |-

Pamet, čti, f. memoria , poteza dell' anima, Pametan, etni, a, o, Gjorg. sa vio, dotto, sci
mente, gitidizio, memoria, mens, judicium ente, prudente, saggio, di buon giudizio,
- raspärscanie, o rastirkanje paměti, dis intendente, a vveduto , sapiente , sapiens,
trazione, divia men to d unamo, mentis eva sciens, doćtus, literatus, peritus, intelli
gatio - zacseti u pameti, V. namisliti – ligens, gnarus, sagax , sumno ingenio prae
stavljati, na pamet, tener a memoria , me ditus , &c. - pametnii , ia, ie, piii., suvio,
moria retinere – staviti, o postaviti pamět sapientior – pripametan , saviissimo, sa - “ “

na sctogod, attendere, ri/iettere, conside. pientissimus. . . . - - -

rare, attendere animo ad aliquid, conside Pametir , āra, m. Gund. Itom o di Zuona me
rare : perpendere – otiti, pöchi, o privráti - moria, vir menor – i u csasse zgoda ugle
tise komu pamet, izichi ko iz paměti. V. da, od ke nebi pametara – nie patnetara,
pobudaliti – nestaviti pamet, V. nemiri ki zna, dase to igda dogodi : nie pametāra ,
ti - zavártati, o zachi s pamětiu, far od toga : nie pametara, kije to csuo, non.
neticare, va cillar di mente, delirare – v e memoria di cio : cosa di citi non v e
zavarranje paměti s – frenesia, phrenesis memoria senza esem pio, cid non s e udito
- udjesti komu scto u pamet, in sinuare, mu i , post. hominum memoriam id nunquam
inculcare, in animum inducere aliquid, in accidit, evenit, fuit auditum. -

animis hominum instillare, infundere – Panmetarica, e, f. don na di buona memori« ,


imati rastirkanu pamet, skitatise pamětju, mulier memor.
distrarsi, aver distrazioni, mente, vel ani i'ametca, e, f. memoria leggera, memoriola.
mo vagari – statise s pametju V. osvjesti i'amětiti, im, iosam, Kemp. V. pametővati .
tise - upisati u pamět, stan par nella men l'ametnik, ika, m. uomo dotto letterato, vir
te, in mente imprimere, menti firmiter doćtus, literatus, summo ingenio praeditus.
committere – dochi u pamet, stattise s pa l'ametno , Gund. mentalmente, colla mente,
melju , ritornar in se, mentis compotem mentis cogitatione , adv. Gjorg sa viam ente,
fieri - uzdignuti, o upraviti pamět k neb saggiamente, a vvedutamente, sapienter,
bu, o put nebba. Utechi s painstiti k raju, scienter, sagaciter – pamětnie , piu sa vidi
o put raja, alzar. la mente a i cielo, men mente, sapientius – pripamětno , sa viissi
tem ad coelum elevare – dochi na pamet, mamente , sapientissime.
- opomenuti se – datti pamet, por men Pametovanje , a, n. Gris. memoria , ricorda
“ , a vvertire, intendere animum – izva zione, memoria , recordatio – za nascega
diti sumnje iz paměti, V. odsumnjitise –
pametovanja, a di no stri, nostris temporibus.
l'ame
6 P A P A
Pametővati, Gjorg. V. pametstvövati. Papagalski , a, o, papagallesco , di Papaga
Pametozlöban, obni, a, o, V. pametozlobnik. lo : psittaci , аd psittacum spectans.
Pametozlöbje , a, n. Lex. r. ricordanza, me Papak, ipka, m. Del. unghia di bestie gun
moria delle ofese , offensarum recordatio : drupedi, ungula – papak razdvojen, raz
Pametozlöbnik, ika, m. che si ricorda delle cjepljen., razdjeljen, unghia bifovcata, spac
ofese, injuriarum recordator, offensarum me cata , fe sa i ungula bifurca, fissa – pipak
I11Or .
l'ametozlobstvövati, lijem, ovosam, Lex. r. ri
;:dvojih čec.
10.2 .
unghia intiera, ungula so
cordarsi delle offese , offensarum recordari. Papatski , V. papacski. I

Tametstvövati, ujem, ovosam, Lex. r. ricor Papar, ipra, m. Del Pepe, piper – papar u
darsi, ramentarsi, rammemorarsi, tener mohuni , pepe d' India , piper Indicum –
a memoria , recordari, meminisse, memo papar vodeni, trava, pepe acquatico, persi
ria aliquid tenere , memoriam aliсujus rei caria , piper aquaticum , persicaria .
te nere .
Paparata, e, f. gengеvo canino , Pepe amari
Pamjat, &c. Mis. gl. V. pamet &c. cano , piper siliquarium .
Pamtiti, im, iosam, V. pametövati. Papaski, Br. gl. V. papacski ,
Tan, ana, m. V. gospodar. l'apati, Bel. V. prikliati.
Tanica, Lex. r. V. prosulja. Papatstvo Br. gl. V. papacstvo.
Tanikadilo , a, n. Lex. r. V. svjetnjak. * Papěr, era, m. V. lepenka.
Panј, anja, m. Ragn. tronco, truncus – vi l'aperit, ita, m. Lex. r. V. pritvör.
poznate, sascto suh panj lietti zene po värh l'aperkovati, V. klasopaljetkovati.
gore. Paperstok, ka, m. trava, Lex. r. sorta di
Panjkan , āni a, o, calumniato, calumniis im erba, herba genus.
petitus. Papert, Lex. r. V. udvorje,
Panjkanje , a, n. calumniamento, calumnia , Tapica, e, f. picha za djecce, pappa , infan
falsa criminatio. tium cibus ex pane.
Panjkaoc, oca, m. V. panjkavac. Päpin, ina, o, del Pontefice, Tontificis, ad
I'ānjkati, csem, o kam, kosam, Mik. саlon Pontificem spećtans – papino zelje, trava,
niare, calumniare, calumniari, falsum cri cardo santo, erba , attraćtylis hirsutior.
men in aliquem intendere, Gund. convince Papinski, V. papacski.
re, convincere – ni ti komu nebi dala za Papir, ira, m. trava, carice, erba, carex.
hrakrena djella u boju mox s razlogom pan Papniacski, a, o, dei talloni, talaris.
kat Cara, darxanmusi glavu tvoju. Papnjak, aka, m. tallone, talus.
Panjkavac, avca, ms callinniatore, calumnia Paporcsina, e, f. trava, pan porcino, erba,
tor ...
cyclaminus.
Panjkavica, e, f. саlunniatrice, quae calumnia Papčvati , ujem, ovosam, esser Pupa , papiz
:
1t .
quae falsum crimen in aliquem inten zare, l'ontificis M. munere fungi.
Paprast, asti, a, o, V. paprorödan.
Pantaruo , ula, m. Del. forchetta, fuscina. Paprat, ata, m. ) trava , Đel. felce, erba , fi
Pantiti, V. pametővati. Paprat, ati, f. lix - paprat, dübnja , pa
i anuti, V. padnuti. prat od hrasta , polipodio guercino , felce
Pao, palla, pallo, 1. caduto, cascato , lapsus, di quercia, filicula – paprat mala, zlatna,
prolapsus, 2. stantio, vietus, obsoletus - aspleno, scolopendarit, erba indorata, as
meso pallo &c. plenum - paprat, koja po zidu reste , tri
Paoma, e, f. dub. palma, albero, palma. comene, erba, herba genus – paprat vode
Taôman, omni, a, o, di palma, palmeus. ni , V. papratca.
Paomiscte, &c. a, n. palmeto, palmetum : Papritan , ātni, a, o, Del. di felce, filicis, adj.
Papa , e, m. Papa, Sommo Pontefice, Sum Ta pratca, e, f. trava, adianto, politrico , са
mus Pontifex, Maximus Tontifex. pel venere, erba, polytricon, polytrix, cal
Papacski, a, o, pontificio, Pontificis Maximi, litricon .
ad Pont. M, spećtams. Papraisete, &c. a, n. Del. luogo abbondante
Papacstvo, a, n. Mik. papato, pontificato , di felci, locus filicibus abundans. -

pontificatus, us, Pontificis M. munus, aut Papren, eni, a, o, pepato, appepato , pipera
dienitas. tus, pipere conditus – onje papreno zarno,
Papagal , o Papagao, ala, m. pticca , Del. pa-| ch'e foceso: cujus animus in cupiditatibus
Pagallo, uccello, psittacus. ardet.
Papagalica, e, f. Papagallessa , psittaci foe Paprenica, e, f. реpajuola, arnese per istaе
IIllina . ciar il Pepe, incerniculum Pro Pipere:
T A * P -A 7.
Paprenjak, aka, m. pan Pepato, Panis Pipe Párchivalac, o pårchivaoc, a, m, dotatore, do
tis dator.
ratus .
Papric, ica, m. trava, coriandelo, coriandro, Parchivan, Tvni, a, o, dotale, dotalis – u ime
coriandrum . N. parchivno, a titolo di dote, pro dote . .
Papric, ica, m. trava, serPollo, serpyllum. l'archivati , am, osam, dotare, dotem dare.
Paprica, e, f. Tires, arcsa, m. Del. becco, montone, hircus,
Papricsnjak, aka, m. V. paprenjak. caper.
Parcsen , eni, a, o, cliente, cliens.
Paprika, e, f. 1. pepe rosso, piper siliquarium Parcsenje, a, n. clientela : Patrocinio,
prote
2. pepe , piper .
r.: i:, Del. condir con peppe, pi zione, clientela, patrocinium, protećio.
- -

pere condire. Pârcsenje, a, n. l' andar in amore, (de bec


Paproplodan. Adal, a, o, Del. ) pepifero, che re,
chi) luxuriari, vel luxurioso amore dagra
subst. ( de hircis).
Paprotědan, čini, a, o, produce pepe,
piperis ferrax , ,, . Pârcsevina , V. jarcsevina.
Papticsa, e, f. spezie di Pianella in u so pres Parcsev, evi, a, o, ) di čecco, o montone ,
Párcsii, ia, ie, hircinus.
so i Turchi, crepidarum genus ap. Turcas. -

Papucsár, ira, m. pianellajo , crepidarius (in Tárcsica, e, f. formica, che morde, formica
sens. praeced.). rum genus, quz in eo ab aliis distinguun
Parac , ārca, m. Kas. av vocato, proccuratore, tur, quod vehementer mordent.
sollecitature delle cose altrui, advocatus , Parcsica, e, f. av vocata , patrona, advocata.
patronus, causidicus, causarum aćtor, causa. I'ārcsich, cha, m. mali pārcs, piccol becco,
patronus - nasc odvjetnik, i parac Otcu parvus hircus.
vјеcsnomu käxe prisvjetle ranne. Târcsina, e, m. becconaccio, beccone, magnus
Paralac, o Taraoc , a, m. chi scuce, chi spa hircus.
ra , qui dissuit, exenterat. Pârcsiti, im, iosam, )
andar in amore ( det
Parân , ini, a, o, scucito, sdrucito, s ventra Pârcsitise, imse, kе. J to de Beechi) lascivi
to, dissutus , exenteratus. re “) luxuriari, coitum appetere (dr. de hir
Parânag, anga, m. spezie di funi, che si le CIS O .

gano di gud. e di ld alla , testa delle mac Parcsiti, im, iosam : Matt. av vocare, difen
chine per tirar pesi, funis genus elevandis dere nelle liti , far l'avvocato, patrocina
ponderibus. ri , patroni, vel advocati munere fungi -
Taranje, a, n. lo scucire, lo sventrare, e an sârce Jesusovo svegjernamje raztvorëno, da
che il coito de cani, de gatti, 1. aćtus dis nas svegj usparcsi.
suendi, exenterandi , 2, coitus (de canibus, Párdac, irdca, m. Del. peto, coreggia, peditus.
fellibus) – jedniem paranjem klicske skita Párdacsac , ācsca, m. mali párdac, petuzzo, le
ju, - in un sol coito le cagne s ingra vida vis peditus.
; no, canes implentur uno coitu . Pärdecalac, o Târdecaoc, a , m. Del. che ti
Târati , am, osam, scucire, sdrucire, s ventrara calci, calcitro.
re, dissuere, exenterare . Pârdecanje, a, n. il tirar calci, calcitratus, us.
Paratise, andar in amore, riferito alle ca Târdecati , am, osam, Del. calcitrare, ti
gne , e gatte, catulire (de canibus) luxu Pärdècatise, amse, &c. rar de' culci, calci
riari (de fellibus). - trare, calcibus aliquem petere – pårdècati
* Parba , e, f. Del. lite, causa litigiosa, cau ko u vrata, o na vrata , dar de calci alla
sa , mischia , briga , contesa, lis , contro porta , insuitare fores calcibus. - - - -
versia , jurgium, dissidium. Târdecav, avi , а, о, у еalcitroso, ch'e soli
* Tarběch , echi, a, e, ligitante, litigans. Pärdecavac , āvca, m.
citrosus.
)
to a tirar calci, cal«
* Pärbiti, im, iosam, litigare, far lite, con
tendere, contrastare, disceptare, litigare, Pärdelj, elja, m. coreggiuola , sorta d'erba,
concertare, rixari cum aliquo. e porcellino terrestre, sorta d' in setto, r.
Târc: Niemi u parc korjena, non mi e afat. polygonus, 2. porcellio.
to Parente, nulla cognatio cum eo jungor – Pärdeljuska, e, f. gotata , colpo sulla gota,
toje bilo u Pärc korjena, cid e stato dal alapa , colaphus.
rincipio del mondo, id fuit ab orbe con Pårdjenje, a, n. Del. spetezzamento, pedere,
1tО . subst. aćtus pedendi.
* Pircati, am, osam, nutrirsi di cibi dilicati, Tárdjetti, im, iosam, Del. petezzare, tirar co
vesci cibis exquisitis, epulari. regge, peti, pedere. ----

archia, e, Del. dote, dos. Tirdnuti, uosam, tirar un peto, una coreg
"architi, im, iosam, dotare, dotem dare. in z, P
girl peditum emittere. Pane-
-8 - T A »T A

Ta činje , a, n. Lex. r. V. ljetanje. i posti: ose-ca, m. V. PIROHETET


Parestät, ita, m. Del. stipito, postis; is. . Päpos cenje, a, n. afannoneriu, a stratto draf
Párhäst, &c. V. pärhutast &c. -
fanno ne, PP. е. . id quod ardelionis vitium
COn St. It Ul1t.
Pirhljati, am, osam, V. opárhljati. - |- -

Pârhnuti, V. färhnuti . ." * 4


Pirposcich, cha, m. che si mostra atquanta
Párhit, uta, m. Del. forfora, forforaggine, affannohe, nonnihil ardelio. -1
- -

porrigo, furfures.
Párposcina , e, c. g. grand'affannone, magnus
-

ardelio .
Parhutast, &c. asti, a, o, Del. forforoso, pie Tarra, . . . .. . i |-
-
- -
no di forfora , porriginosus." e, f. Palm. vapore , esalaz ione , alito,
Tirhutina, e, f. forforaccia , pejoris qualitatis vapor, exhalatio , anhelitus – sviemse o
trovna vidi Parr kroz kirvave dimmit usne.
porrigo . .
Parip, ipa , m. M. Darx, giumento da soma, Parrica, e, f. esalazion celia ; modica exha
- |-

latio . «. ..“
jumentum – ukroti kobila objestna paripa. I'ārriti , &c. V. opärriti ske.
- - -

- - - -

Taripcsac, ipcsca, m. V. paripèc. . . .


, ārsni, a, o, del petto, petterule,
Paripcsad , ādi, f. moltitudine de giumenti da I'ārsan
ćtoris , аd pećtus pertinens.
pe

soma , jumentorum grex. Pársast, asti, a i o Pel. pettoruto , pećioro


Paripcse, čta, n. V. parip. sus - pársasti, ia, ie, piu pettoruto, petto
Paripcsenje , a, n. V. paripcsid.
)
Paripcsich, icha, m. picciol giumento da so TOS1O1 . -

Paripec , a, m. ma, parvum jumentum. Pärscan , ārscni , a, o, V. párscly.


i'āriti, im, iosam, Lex. r. V. ljetati – pariti, Pärsca nstvo, a, n. leggierezza, inconstanza,
levitas, inconstantia . . -

tojest spariti, V. |-

Pärscati , am, osam, essere inconstante, in


- Taritise, &c. V. paratise. constantem esse - pärscati glas, portar la
Parjách, achi, a, e, Br. gl. volatile , volatilis. “ jama, correre il rumore, dici , terri , ru
i,
Tarjat am, osam, Zlat. lascia re, e,
deporr re
morem
linquere, deponere, destituere – nibih josc Tärscech , spargi .“ ““ “ . .. . .

a
pristal ovako cvilec hi, a echi, a, e, Gjorg.
ti tuxbe parjal – giero , levis, inconstans, mobili in consante, leg
s, volubilis,
parjamo ta , lasciamo andur gueste cose, instabilis – Bog dârxi u maloj cjeni parsce
haec omittamus.
che , i nestâvne molitve.
Parlatti, am, osam, Br. gl, volare, volare.
- - -

Társciti, im, iosam, Gund. sbatere le ali, qua


Parkel, Bel. V. nokat. tere alas – pársciti glas, Gund. spargersi
Párkno , a, n. ano , culo, anus. em spargi – јtir na kri
Párkos , osa, m. dispetto, despećkus, contem una fama , rumor
-

liek od vjetar
- ptus - na párkos , a dispetto, ad onta, ilirsciv, ivi, a, o, vagab
a glas po svetnu svjetu pársci.
pet dedecus & ignominiam – tebbi na pár ondo, vagus, vagans,
u - - -
kos , a dispetto tuo, te invito – csiniti, o oberra ns. - -

i l'arsci vo, adv. vagan do, vagand o.


ucsinit komu na , pärkos , far dispetto a l'árscivöst, čsti, f. Stul. volubtlitd., volubil - . .-
itas.
qualcuno , injuria, contumelia aliquem af o , adv. V. párscivo . . . -
i'ārscn - -

ficere. . . |-
Pärscnochudan ; tidni, a, o, di antural voluži
-

Tárlabüch, titha, m. riven dugi iolo, rivendito -““ “ “ - -


- le, ingenio volubilis. “
s ve di piccole mercanzie, propola . . Pärscnochudničst, &c. čsti, f. natural volubile,
l'ārlina, e, f. terreno, possessione, ager, hu ingenium volubile. . . . . , i -
|-

mus, terrenum , praedium , fundus, posses Parsi, i, f. pl. Palm. petto, pećius - i ovo bi
S 10 .
l'àrliti, im, iosam, Jos. scottare, urere – mo mâcs, ki proleti nje najprie trixne parsi -
- - |-

jame zlocsesta putt, i gnjila párli veoma , i lüpatis e u pārsi, Jos. V. paršitise.
Pärsice, i, n. pettino, petto piccelo , exiguum
X62 Xe. -

Virljen , eni, a, o, scottato, ustus . . -


pećius. , “. . “ . . . . |-

ilirljenie , a, n, scottumento, ustio . "irsist, isti, a, o, V. pársast. -


* -

i 2 rljottina , e, f. scottatura , ambustio. Päfsitise ; imse, iosamse, S. Minc. percu otersi


* I'afima, e, f. ribba, Lex. r. V. barbun. il petto, tündere pećius - isctom ja pozi
rah , kolise pársasce.
i arnjic, ica, m. albagia, Boria , animi elatio. Pärska |- - -

nje , a, n. l' andar in a more delle ca


; Tarok , oka , m. V. xupnik – Tarokia, V.
pre, luxurioso amore flagare, subst. |-

Xupa . i irskati, tojest, sctrapati iz usta, V. poparskati.


- “

Parpbr, pöra, m. tumača marina grande, li tarskatise, andar in a more, luxuriari, (de
max , cochleа . |-

“: е, с. ca pris.
g. afannone, saccentone, ar irsnud örac, бrca, m. pettata , pećiori s ićtus ,
Gl 10 .
} |- i Tár

/
T A 9

jasnuti, Szc. Arsniva, irsnuloje, Gund, uscir Pārstěnicca, e, f. scattola da anelli, daćty
fuori le viscere, zrc... viscera. sećio ventre liotheca.
exire - pársnisce ocsi. Husainu. Pārstenik, ika, m. dito della mano, in cui
Társnutieh crjeva , V. izcrjevljen. si mette l' anello , anullaris digitus.
Pärst , ārsta, m. Gjorg. dito, digitus J. Pa: Pärstenovana, e, f. sposa, sponsa.
palacski V. palać - párst nöxni: dito del 'ārstenovanje , a, n. sposalizio, sponsalia. .
piede, digitus pedis - na pärstima podi ":iii, tijem, ovosam, sposare, despon
gnutiše, na párste pripetise, stare sulle pun ere .
ta de piedi, pedum digitis insistere - ume Társtich, icha. Pärstik, ika, m. V. pärstac.
tanje pårsta , giuoco di mora , lusus genus, Párstnoigra , V. párstnotlapa. -

aui digitis fit, veteres dixerunt micare absol. Párstnomčsac, čs-ca, m. Lex. r. che porta anet- * -
vel micare digitis, cum de eo lusu agebant lo al dito, qui anulum gestat, fert. i
– karsciti, o lömiti pārste, premier le dita Társtnotlapa , e, f. gherminella, giuoco di
nell' alzar le mani pet troppo dolore, con mano da far travedere, praestigiarum genus.
torquere digitos pra dolore – doklemu dâr Pārstnotlapac , āpca, n. colui, che gauocando
xisc meden párst u ustieh, priateljtie, all di mano , fi travedere, praestigiator.
desni brat, colu i vi e amico, finche gli da i Párstnotläpica , donna, ch' esercita ili mestiere
da mangiare, amicus est ille, usque dum del sudetto giuoco , praestigiatrix.
bene pascitur – art pársta, punta del dito, Párstnotläpiti ; in, iosam, giосоlare, joculari.
extremitas digiti – pirste oblixivati, lec Pärstopokaxivaoc, бca, m. additatore, qui di
carsene le dita, modus dicendi , quo signi gito ostendit. |-

ficamus cibum aliquem palato maxime satis Pärstopokazan , āni, a, o, additato , indicatus,
faćturum – pårst ipo, un dito e mezzo, digito ostensus.
mensura genus ap. Vitr. – pársti njesu svi Pärstopokazanje, a, n. additamento, l' addita
jednaci, tutti non possiamo esser ad un re, aćtus digito ostendendi, aćtus indicandi,
modo , tanti uomini , tanti animi , tante subst.
teste, tanti cervelli; quot homines, tot sen Pärstopokazati, aхüjem , o axivam , azosam,
tentiae : suus cuique mos. additare , mostrare a dito, indicare, digi
Társtac , árstca, Pärstak, irstka, dito piccolo, to ostendere.
digitulus. Pärstopolovan, бvni, a, o, largo un dito e
Társtaci, acă, m. pl. V. párstci . mezzo, sesquidigitalis.
Pärstan, irstni, a, o, V. párstovi. Pärstover, eta, m. pizzicotto, pp. est ea pul
Társtast , &c. àsti, a, o, che di dita , fornito veris v. g. quantitas, quam pollice & indice
di dita , digitatus. SU II1IIIlll.S.
Pārstci, arstaca, m. pl. dattili marini, balani Párstvo, a, n. l' arte dell' a v vocato , ars cau
ostreariae. A sidici .
I'ārstcsati, Lex. r. V. rukavicca. Pârt, irta, m. sentiero futto sulla neve, se
l'árstěn , eni, a, o, Br. gl. dell' anello, anula mita inter nives.
ris – pársteni párst. V. párstenik. Párten, eni, a, o, di lino, lineus.
Pārsten , ena, m. anello , anulus – pársten Pärtenar , āra, m. tessitor di panni di lino,
blagoslovjeni , zarücsni, xenidbeni , anello linteo.
sporalizio, anulus pronubus – párstěn s osc Pártenicca , e, f. guardaroböa di čiancheria,
cein, pârstěn dragiem kamenom , anello an vestiarium rei linteariae .
gemmato , anulus gemmatus – pársten na Parteniscte, &c. a, n. ) biancheria , panni li
taknuti, mettersi l' anello, anulum induere Pârtěno , ena, m. )
ni, panni , res linte
- pårsten skinuti, smaknuti, staknuti, le aria , lintea vestes.
varsi l' anello , a nulum deponere – pårstě Pârti, Pirem, Prosam , fermare, chiudere,
ne tkovati, lavorar gli anelli, anulos con claudere, occludere.
ficere - oso-ce u pārsten zatkovati, sveza Pârtiti, im, iosam, Gris. mettere addosso un
ti, inca strar la pietra nell' anello, gem peso ad alcuno , in caricarlo di qualche af
nam anulo includere, inserere. fare, alterius humeris pondus imponere, fig.
Pārstenac, čnca, Párstěncsac, encsca, Párste negotium aliquod alicu i mandare – broj ta
nak, enka, Pärstencsich, o i'ārstenich, icha, ko velik grjehá párti one nevöljne dusce.
m. anelletto, anellino, anellus. Partitise u sctogödi, Kemp. ingerirst in qual
"arstenak, ka, m. trava, Lex. r. pastinaca, che cosa , se immiscere alicui negotio – u
sorta d' erúa, pastinaca. tügje posle nepártise, non doverti entrar
Pārstenir, ära, m. orefice che fit anelli, anu ne fatti altrui, alienis rebus et faćtis ne te
larius, -
immisceas. |-

Razd. II, B l'āt-,


To . - T A P A
Partivo , a, n. V. pratex. irvanstva, i, n. p. Er ETV Evine.
Tártjen , eni, a, o, caricato d' un pero , inca Pârvjenstvo, a. n. Br. gl. Principio, princi
ricato d' un affare, ille, cujus humeris onus pium , exordium . - -

impositum est, cui negotium mandatum, adv. Pârvlje, Och. V. prie.


Târtljati, am, osam, caricar gli bagagli sopra Pârvo, Grad. Prima, primieramente, in pri
gli animali, sarcinas jumentis imponere. mo tuogo ; prius, primum, praecipue, Ante
Pirtljavina, e, f. ) fardello , carico , soma, omnia , primulum .
Târtljaxina, e, f. ) fagotto, sarcina . . Pârvobrazan, azni, a, o, Lex. r. prototipo,
Tirtljiv, ivi, a, o, da sona : sarcinarius. prima forma , qua aliis informandis inser
- Tartus, usa, m. Lex. r. V. jedro. vit adj. 3 -

. Pártva, e, f. Del. sporta , sporta : Parvobraznik, ika, m. protoplaste, primo for


Tartrica, e, f. mala pártva , Del. spertella , mato, cioе Аdamo, qui prinus inter homi
sportula , sportella. - A
nes creatus est, id est Adam .
Pârtvina, e, f. velika pártva , sportona , in Pârvobraznoе, а, n. Rus. modello, archetypus,
s gens sporta. o archetypum.
|-

Tarucsina, e, f. Lex. r. cortina , copertina, Párvocsâd , ādi, a, o,


plagula. Pârvocsadac, adca, m.
-
primogenito, natu
major, natu maxi
Parvac, irvca, m. primario, primarius. I'ārvocsadan , ādni, a, o, ITUS e
Pârvak, ika, m. primo guarto della luna, lu Párvocsado, a, n.
na falcata. . | Párvocsadstvo, a, n. primogenitura, jus natu
Pârvak , ārvka, m. Stul. V. párvac. majoris, vel id, quod hareditatis jure ad na
Pârvanji, a, e, Canis. primo, primitivo, tu majorem spećkat.
Pârvascnji, a, e, Turg. principale, prima Pârvocsin, ina, ino, del primo ordine, della)
Pârvast, asti, a, o, rio, primus, pri Pârvocsinac, inca, m./ prima classe, primi or
, mitivus, primigenius , principalis – cárkva dinis, primae classis, adj.
tako u sadascnja vriemena, kako u párva Pârvogantitje düsce, Pan. isp. primo moto,
nja , &c. primus motus.
Pârven, eni, a, o, primitivo, primitivus.
Pârvenec, eca, m. “
r. V. párvocsadac.
Pârvoglavac , āvca, m. ) principale, capo, ca
Tarvoglavir, ara, m. porione, princeps,
Parvenstvo, Lex. r. V. párvínstvo. primas. -

Párvenstvövati, ujem, ovosam, Lex. r. essere I'ārvoknjixnik, ika, m. Rus. protonotario, pro
Primo, primum locum , primas partes, prin tonotarius, vox Curiae Rom. -

- “ “ cipatum in re aliqua habere. Párvokopjanik, ika, m. capitano degli ala


Pârvi , a, o, Br. gl. primo, primus. bardieri, primus inter hastatos, hastatorum
Târvice, per la prima volta , pro prima vice, Centur1O .
primulum . |-
Pârvoljekar , āra, m. protomedico, medicorum
Tárviche , a, n. banchetto che danno i geni princeps.
tori alla sposa la prima volta dopo le noz Pârvomöchnik, ika, m. primo in potenza,
ze, prima coena , quae post nuptias a nupta Párvomoglichnik, ika, m. potentia primus. )
- parentibus datur, aliqui fortassis dicent re Párvomucsenicca, e, f. Gjorg. ) il protomarti
potia , sed antiquis repotia dicebatur coena Párvomucsenik, ika, m. ) re, lu proto
postridie nuptias, vel septimo die a nuptiis. martire, qui primus, vel quae prima pro
Pârvidan, idna, m. V. ponedjelnik . Christi religione sanguinem fudit – csatise
Pârvina, e, f. Cibr. ) primazie, primitiae - i njegova spomena ponositiem pristavkom od
Pârvine , inâ, f. pl. scto hügia, i opacsia bi Párvomucsenika Crc.
párvina nje Xivota , tolikose ixvársnia pak Pârvonacsâlnik, ika, m. Lex. r. V. párvoglavar.
, objavi nje dobrotta . Târvo něgo, prima che, antequam, priusquam.
Pârvinjak, aka, m. Stul. priore, prior. I'ârvonicst, sti, a, o, Br. gl. V. parvonikli.
3'ārvinstvo , a, n. primato, principatus, pri Párvonicsestvo, a, n. Br. gl. principj, primor
mus locus . dia , orum.
Pârvinstvövati, V. párvostolstvövati. Pârvonikli, a, o, primitivo, primitivus, primo
Pârviskinja, e, f. donna di pramo parto, mu adveniens, primum institutus , a, um.
lier primipera. Tárvopisar, ara, m. protonotarao, notatiorum
Pârvје, Lex. r. V. párvo. - princeps. -

Pârvjenac, Enca, m. Br. gl. V. parvocsadac, – Párvopisârstvo, a, n. protonotariato, notario


Eleazar pårvjenac onih, Eleazarus primitiae rum principis munus.
PO rul ITI, s Pârvopčidne , la mattina, mane.
Marvjeni , a, o, primitivo, primitivus.
-
i'árvopravitelj, elja, m. V. pirovisini; af
|-
P A P A II

Parvoredac, edca, m. del primo ordine, l'ärvozorje, a, n. crepuscolo mattutino , cre


Parvorêdan , edni, a, o, primi ordinis, adj.| pusculum matutinum.
-

varvoredovnik, ika, m. Gjorg. Pontefice, Prin Pârvozórno, Lex. r. a Prima vista, primo
cipe de Sacerdoti, Pontifex M. 1ntu i tu .
A 4

Párvorödan, odni, a, o, Giorg. V. párvocsadan. Pârvsci , a, e, Lex. r. priore, prior.


– od Egipta tvårda i prika Párvorodne po 'ārvstvo , a, n. Br. gl. V. párvostölje .
bioje. |- ...“ |- Pârvstvövati , V. párvostolstvövati.
r:blica, Lex. r. Tárvorodilja , V. párvis Pârvstvoljubac, ubca , m. Br. gl. chi ama il
kinja. primato, il primo posto, chi desidera es-2
г“ditelj , elja, m. Giorg. patriarca , capo ser il Primo, qui amat. Primatum , princi
d'una famiglia, patriarcha , vox Gr. pem locum.
Pârvoroditeljski, a, o, patriarcale, patriarcha Párxech, echi, a, e, solecito , anzioso, solici
lis, vox Eccl. tus, anxius.
Pârvorodjen, eni, a, o, Ivan. V. parvocsadac. Parxênje, a, n. il brustolure, aćtus ustulandi.
Pârvorodjenie, a, n. V. párvocsadstvo. Pärxin, ini, a, o, Br. gl. di arena, arenoso,
Pârvorödna, rodnjeh, n. pl. Br. gl. primizie, arenaceus, arenosus. |-

primitiae. Târxina , e, f. Gund. arena , arena – pri mor


Párvorödnik, ika, m. V. párvocsadac. ru uprav Sárbskieh strana u párrinah pusta
Párvorödstvo, Lex. r. V. párvocsadstvo . xāla lexi Troja ukopana – párxina vadljiva,
Pârvoroхden, eni, a, o, Lex. r. V. párvocsadan. arena di miniera , arena fossilis – parxina
Târvosjedaoc, oca, m. Giorg. primate, prima rjecska, arena di fiume, arena fluvialis ,
tu fruens. fluviatilis.
Tárvosjediscte, &c. a, n. arcipanca, panca Târzinacca, e, f. renaccio, glarea, terra are
, principale , primum subsellium . I1OS3 .
Pârvostol, ola, m. V. párvostolje. Párxinäst, asti, a, o, arenoso, pieno d'arena,
Párvostölan, ólni, a, o, Stul. metropolitamo, arenosus , arenaceus.
metropolitanus, vox Eccl. - carski gräd Párxinávstvo, a, n. arenositi , arenosa mate
párvostolni. ries. - -

Párvostolatelj, elja, Br. gl. metropolita , il Parxinicca, e, f. arena minuta , arenula .


primo Vescovo, primate d' una nazione, Pârxiniscte, &c. a, n. luego sabbionoso, sabu
d'un regno, primatu fruens. letum .
Târvostolje, a, n. primato, primatus, principatus. Párxinösca, e, m. renajuolo, bajulus, qui are
Pârvostölnik, ika, m. V. párvostolatelj. nam defert.
Pârvostólstvo, a, n. V. parvostolje. Pärxinoscetaoc, oca, m. che passeggia Per la
Pârvostolstvövati, ujem, ovosam, tener il pri rena , per arenam incedens .
mato, principem locum tenere. Párxinski, a, o, V. pårxin.
Târvostrig, iga, m. prima tom sura, prima ton Párxinstvo, V. párxinavstvo.
- sura , vox Eccl. Tárxiti, im , iosam . Palm. črustolare, ačbru
Pârvostrixenjak, aka, m. ch'e solo tom surato, stolare, Jos. tormenture, ustulare, ambure
prima tonsura initiatus, vox Eccl. re, cruciare - tko na ovomu svjetu parxi
Pârvostrixenje, a, n. V. parvostrig. putt svoju , i zlo påti, na onomuche svjetu
Pârvostvör, čra, m. elemento, elementum. pochi u Raj.
Párvostvöran , бrni, a, o, elementale, ad ele Tárxiv, ivi, a, o, che Brucia, qui &c. ita calli
menta spećtans. , . -
dus est, ut amburat- rjecs Párxlva, parold
Pârvostvoren, eni, a, o, Br. gl. V. párvobraznik. piccante, verbum pungens. |-

Pârvosvčsvechenik, Mis. gl. V. párvoredovnik. Pirixurutta , e, f. fritella, artolaganus.


Pavovárhövan, čvni, a, o, Lex. r. sommo, Tâs, psa, m. Jos. cane, unimale noto, o pe
summus . sce marino, o segno celeste, canis (pro ani
Párvovladao: , čca, m. presidente supremo, i male noto, vel pro signo coelesti, vel etiam
Párvovlastnik, ika, m. supremus praefećtus, pro pisce marino) - nebüdi psa, koi spava,
praeses. |-
non istuzzicar il cane, che dorme : prov.
ri: to » a,
Ta .
n. generalato, summa praefe denot. sорitum odium ne suscites, quietum
hostem, inimicum , adversarium ne lacessas:
Pârvozdan , āni, a, o, Br. gl. Primo fatto, for. noli carbones irritare – marim , koliko pas
;:
oga.
primus formatus – Tarvozdan od
v
za petu nogu, non me ne curo afiutto, non
flocci facio- ko psima ljega s buhani usta;
Pârvoačran, črni, a, o, dell' albu, add avan je, pric. chi
attacca, chi spratica
impaccia
un col
lupozoppo, gli urlu
im Pa“ “n.
ti giorno, antelucanus.
|- 2. }
-

}.
N.

I 2. P. A. P A
re, prov. den. ab improborum commercio es gualcuno, frequenter per contumeliam canem
se abstinendum, quia morum integritati ob aliquem adpellare.
noxium – gledatise kao pas i macska, es Pasjär , āra, m. can attiere, eki di eura dei cu
sere come il cane, ed il gatto, se invicem ni , canum custos .
obisse, odio sequi. |- Pasjövati, čijem, ovosam, abbajare a qualche
Tâs, isa, m. Gjorg. V. pojas. duno, adlatrare alicui.
Tisac , ās-ca, m. mali pâs , cinto lino, einćiieu Paskvica, e, f. trava, Del. piantaggine, eröа .
lus, exiguum cingulum . . plantago . .
-
- s

Pasalier, era, Pasalterac, erca, m. Pasa!jerese, Pasmich, cha, m. V. pasāmac.


i eta , n. Ilel. fra schetta , puer arrogant. l'asmo, a, n. matassa , mataха.
Pasamac, amca, Pasèmak , āmka, l'asancsac, Pasöv, čvi, a, o, Br. gl. pascuale, pascualis.
amcsca , Vasamcsich, icha, m. matassetta , Pastárma , e, f. meso slano, carne salata , са
parva mataха. -
ro salita .
Pasin , pasinje, V. opasān &c. Pastártva , e, f. ribba, trotta, pesce ehe si tro
|-

Pasar , āra, m. chi fii, o vende le cinte, zo Pastártvicca, e, f.


narius. ed altrove, truta .
)
va nel fiume Narenta,
k.
- |-

Pasati , āscem, asosam, Br. gl. cignere, cinge Pasti, Pasem, Tasosam, Gund. rascolare, pa
re, cingere - påsatise, cignersi, cinge scere, pascere, pasci – a njegővi såd unuci
Te Se. -

zemlju texu , stada pa su – csiem påsesc


* -

Pase , āsca, m. koije uzeo xeninu sestru , Del. tvoje misli 2 di che pascoli la tua mente 8
cognato, levir. quid mente agitas 2 – pasāsce sárce tasctoin
Pasca, e, m. vladaoc turski, passi, praefećtus naslädom , si pasceva di vana speranza i
- provincia, vel arcis, vel exercitus apud vana spe nutriebatur, pascebatur.
Turcas. Pastier, era, m. pa store, pastor – pastier du
Pasca, e, f. Bun. pascolo, pasco, pastura , hovni, curato, parochus ap. Christ. - pa
pascuum , pabulum , pascua , orum - svie stierev, eva, o, pastieröv, ova , o, del Ta
mje blaga i njih pase slatkom pascom od uf store, ad postorem spećtans. -

fånja - u pascu stado urènuti, na påscu go Pastjerсsac, ercsce, Pastierac, erca, Pastjer
niti, odagnati, spratiti, tjerati , menar al сsiсh, o Pastierich, icha, m. pastorello, ju
Pascolo, in pabulum propellere. venis postor.
Tascan, ascni, a, o, Palm. di pascolo, pascua Tastiercsad , ādi, f. Pastiercsénje, a, n. moliti
lis, pascuus – draga od röda spomentita s tudine de pa stori, pastorum turba.
piscne gore gre k svom domu. Pastiercse, eta, n. V. pastier. |-

Pasc-ce, eta, n. V. pas. Pastiercsica, rastiericca, Pastiericsicca, e, f.


Tascenèg, č8a, m. marito della sorella della V. pastierka – pastjericsin, ina, o, della
moglie, maritus sororis uxoris. pastorella , ad puellam gregis custodem
Pasciti, im, iosam, Lex. r. V. oratti. spećtans.
Piscnja, Lex. r. V. njiva. Pastieriti, im, iosam, Bun, fur da postore, Pa
Sasćtri , a, o, aspro , asper. storis munere fungi.
Pasech, echi, a, e, V. pastich. Pastierka , e, f. ) S. Minc. pa storella, puel
Pasen, ani , a, o, luogo giti paseolato, focus Pastierkinja, e, f. la gregis custos - i pa
-
:le carens, ubi pecudes jam paste sunt, stjerka josc nebrasce drobno cvjetje varh
f. |- -
livada. - . -

Pasenje, a, n. il pascotare, pascere, subst. Pastierövati, tijem, ovosam, V. pastieriti...


Pasiad, idi, f. V moltitudine de cani, canum "astierski, a, o, Br. gl. pustorale, pastoralis ,
Pasiadia, e, f. )
turba. -
pastoritius , pastorius.
Pasich, cha, m. mali pâs, cagnolino, catulus, Pastièrski, adv. na pastiersku , da pastere »
catellus. pastorum more.
Pasii, ia, ie, Gund. canino, caninus – pasii Pastierstvo, a, n. Del. I arte del pastore, pe
lük, aglio or sino, allium ursinum . cuaria , а .
Pasina, V. pojasina. ilastierstvovati, f. V. pastiériti.
Pasinčik, ka , m. Lex. r. figliastro , privi l'astir, pastircsac , &c. V. pastier &c.
gnus. ilastirenacsalje, a, n. Lex. r. primato de Pa
Pasinski , adv. da cane, canum more. stori, pastorum primatus. 3

Pasinski , a, o, dei cani, canino, canum, ad ilastirenacsilnik, ika, m. Lex. r. еapo de Pa


canes spećtans. stori , pastorum princeps.
Pasiãeski, V. pasinski. Pastirsctina , e, f. Syl. tugurio, capanna, tu
Pasjakati, am, osam, dar spesso del came a gurium . Rasti
p A | A 13
fascise isemse, isosamse, pascersi, pasci, Ratuljcsac, ulicsca, m.
Tastivan, ivni , a, o, Zlat. di Buon erba , dilatuljcsich v icha, m. pumilio. “
) nanerello , exiguus
|-

buon pascolo, solum Pascuis abundans . . Patuljica , e, f. donira di statara piccola, seo
Pastorac, orca, Pastörcsac, бrcsca, Pastórcsich, me un nano, muljer parva statura pumilio
icha, m. piccoli figliastro: parvus privignus. niS 1nStar .
Pastorád, o Pastorсsad, idi , f. moltitudine Paticsac , ticsca, n. mali pauk, ragnetto, e
de figliastri, privignorum multitudo. а7utlina , o sia campanelia sorta di fiore,
Pastorak, o Pastork, бrka, m. Pastorсse, eta i araneola , est etiam floris genus.
n. pastore, pastor. Paúcsan, ucsni, a, o, di ragno, araneus – os
Tastörcse, eta , n. V. pastorak. növa palicsna, orditura di ragno, textura
2. Ta flea . |-

Pastorcanje , a, n. V. pastoräd. |- |-

Postorka, o Pastorkinja, e, f. figliastra, privigna. Paucsich, cha, m. V. paucsac. * -

Pastorkinjica, e, f. piccola figlia stra , parva Taucsicsich, icha, m. mali paucsich, ragnate
pr ivigna.
Tastricca, e,
: “...)
* - luzzo, parvus araneus.
agresta, uva ompha Paticsii, ia, ie, simile a tela di ragno, ara
PastrogrčZdje , a , n. cia. ne OSUlS. |-

Pastroslatkopitje, a, n. agrestata, čevanda Paticsina, e, f. Gjorg. tela di ragno, araneum,


fatta con agresta , e i zucchero, potiо ех .aranearum textura - i da se onсsas ko pau
omphacio , & melle, aliave materia confećta. csina kösi , dere, i razcsinja . |-

Pastuh , Br. gl. V. pazduh . . Paucsinást, &c. àsti, a, o, pieno di tele di ra


“: “: Lex. r. V. pascan. gno , araneistelis abundans . .
astvima, e, f. Lex. r. Yevr Taucsnik, ika, m, trava, Lex. r. agroste, a
Pastvo, a, n. Br. gl. ) V. pasca. grostis, herba species, aliqui idem esse pu
l'asuch , uchi, a, e, che pascola, pascens. | tant, ac ap. Italos dente canino.
Pasvica, e, f. trava, solatro , solano, erba, Pauk, uka, m. zvjer, ragno, animal noto, e
- solanuin. - , . -
anche pesce, araneus, animal notum , est
Patcserica, Lex. r. V. pastörka. etiam piscis araneus dićtus – palik jedovit ,
Tâtcsii, ia, ie, ragno velenoso, phalangium aranei genus
)
Patcsin, ina, ino, d anitra , anatinus. cervis prasertim infestum .
i'ātiti, im, iosam, Gund. patire, sofrire, pa Paún , úna, m. pticca, Zlat. pa one s pavone,
ti, perferre - ku patim zjech tvoje jadövne pavo, avis nota. |-

ljuvezni , Tatinac, incsa, Patincsac, tincsca, Patincsich, o


Patjenje, a, n. Stul. patimento , aegrituđo, mo l'aunich, icha, m. pa voncello, pa voneino.
lestia - iskosam vazda ubjègnuti patjenja parvus pavo. A -

za tebbe &c. - -
Paunica, e, f. pavonessa , pavonis foemina.
Patka, e, f. anitra , anas. . Paunoslicsan, icsni, a, o, - simile tul Pavone,
Patkär, ara, m. koi csuva pätke, custode del pavonaceus.
le unitre, anatum custos. Paunski , a, o, del pavone, e della pavones
Patkin , ina, ino, V. patcsin . . . . . . sa , pavonius, ad pavones spećkans.
Patkocsinjak, aka, m. mjesto dje pitke kljuc Pav, ava, m. V. paun. |-

caju, luogo da tener anitre, locus, ubi a Pavecsernica , šec. Lex. r. V. povecsernica &c.
nates custodiuntur . Pavich , &c. V. paunich &c.
Patkovina, e, f. carne di anitra, caro ana-Tavka, V. paunica. “
- tina . . . . - - - Tavlin, ina, m. Lex. r. V. patim . . .
A -
-

Patoka, e, f. rastop zahārni , Lex. r. sciroppo, Pavsci , a, e, V. padajuch . . 3. -


i term. de' speciali , syrupus. Pavski V. patinski.
“ Patriarka, e, m. Mis. gl. V. párvoroditelj. Paxit, iti, f. Lex. r. -V. pasca. , “ “ a

“ Patriarski , Mis, gl. V. párvoroditeljski. Paxitan, itni, a, o, Lex. r. V. pascan.


Patrice , ā, f. pl. corona da fur orazione, glo- Pazar , āra, m. Del. fiera, mercato, nundi
buli filo trajeći, quibus utimur fundendis na , arum . |-

precibus. st. -
* Pazaran , ārni, a, o, spettante alla fera, nun
“atrina , e, f. fasco di vetro, lagena vitrea. dinalis, nundinarius. i iz

Patrinica, e, f. fiaschetto di vetro, exigua la-" Pazaren, eni, a, o, comprato, o venduto a


gena. -, ev s “
|-

mercato, in nundinis emptus, aut venditus :


“last , &c. V-
ospicsast. -
4 * Pazarenje, a, n. il comprure, o vendere ali
attle, V. ospice . . . . .. - -
|-
-
mercato, nundinatio. |-

Patulice , V;
ospicsice. i “ Tazarilac, ilca, m. mercante, che vd alle
Patüljak . Tiljka , m. нало, pumilio, nanus. fiere, qui nundinas frequentat. » i
- Ta

14 P A P. A., P E
* Vazariscte, &c. a, n. V. pazar. Peselinjak, ika, m. mjesto od peelli, TVRTI
* Pazariti, im, iosam, kupčvati, o prodavati od trave , apiario, e anche mellissa , sorta.
na pazaru, comprare, o vendere at merса d" erba odorifera , apiarium, melissophyllon.
to , in fiera , nundinari. 'csellscte, kе, а, n. ) alveario , alvearium,
* Pazarnik, ika, m. V. pazarilac. Pcelnik, ika, m. ) alveare.
* Pazarski, a, o, V. paziran. Pcelozobac, бbca, m. spezie di rondini, che
Pazdernik, ika, m. mjesec, Lex. r. ottobre, dinno il Petto bianco i e mangiano le api,
oćtober. apis , quae aves comedit . ve

Pazduh, tiha, m. konj neusckopljen , Gund.


i stallone, equus admissarius, vel admissarius, T TE
A

absol. – zelen pazduh u pončsna kraljevi


cha igra i skácse. Peccanje, a, n. mordimento, morsus.
Pazen, eni, a , o, veduto, osservato, visus, Pèccati, am, osam, Del. mordere, mordere.
observatus. Peccatise megiu sobbom , ubodnuti jedan dru
Pazenje , a, n. osservazione , animadversio, goga , pungersi l' un l' altro, se pungere &
aćtus observandi. N. repungere, --- .

Pazgva , e, f. Mul. cautela , cautela. Peccav, avi, a, o, mordace, mordaх.


Pazitelj, člja, n. costui che stri a vedere, os Peccăvo, mordacemente, modaciter.
servare, speculator, spectator. l'eccivo, a, n. arrosto, assum, caro assa.
Paziteljan,
osservare,eljni , a, o, che si dee guardare , Pěch , echi, a, e, V. pojtich.
intuendus. s

Pěch , echi, f. forno, furnus – реch vјеcsna,


Gjorg. inferno, infernus.
Paziteljica , e, f. colei che stili a vedere Crc.
speculatrix, spećtatrix - Pechan, echni, a, o, del forno, furnaceus -
Paziti, im, iosam, Mul. osservare, mirare, pěchni kruh, pane cotto nel forno, panis
guardar attentamente, custodire, tener l' furnaceus.
ecchio addosso ad alcuno, speculari, ob Techänje , a, n. l' informare, in furnum inde
servare, ad aliquid diligenter attendere, re, subst.
animadvertere, explorare, custodire, obser Pechâr , āra, m. formajo , pistor.
- - -,
|-

vare - prösimovas ponixeno, da i od sad


za nasce obcsuvânje tako pazite.
“: “: “... ) jornajo, pusillus pistor.
Tazitise, guardarsi, cavere. Pecharev, eva, evo, del fornajo, pistoris, ad
I'azlatan , itni, a, o, Zlat. gialliccio, biondo, pistorem spećtans.
nonnihil flavus, ad flavum vergens. Pecharica , e, f. for naja, mulier pistoris ar
Pazuha, e, f. Lex. r. Pazuho, a, n. ascella , tem exerCenS. - -

| axilla. Pecharicsin, ina, ino, della fornaja, mulieris


Pazisсtan , tisctni , a, o, Lex. r. sinuoso, si pistoris artem exercentis , vel ad mulierem
IlllOSUl.S. pistoris artem exercentem .
'cselka, e, f. ape piccola, apicula. Techarina, e, f. V. pechârstvo. -

Pcsella, e, f. l'alm. ape, pecchia , apis - Techáriti, im, iosam , far il formajo , pisto
rôdna iz dvora poelle izhode – posella med ris artem exercere. - - -

zbira, l' ape raccoglte il miele, apis mel Pechârnica, e, f. bottega del formajo , pistoris
colligit – roitisepcselle, ojese, oilesuse, officina . - - |-

scramar le api, apum examen erumpere - Techärscki , a, o, dei fornaj pistorius . . .


pcsellā groz, roj, röјba, rojenje, lo seiamar Pechirstvo, a, n. l' arte del formajo , pistoris
le api, apum examinis eruptio – razröitise) 2 TS . |- A “ -

pcselle, formarsi molti sciami, plura apum Pechati, am, osam, informare, in furnum in
examina erumpere - scikati peselle , , in dere. - -

саntаr leapi, apes ex examinis eruptione Techca, o Pèchica, e, f. formacella, fornacula


in alveare colligere. Techca, o Pechica, e, f. formacella, formacula -
Tcsellan, elni, a, o, Lex. r. V. pcselinj. Pechera, Mis. gl. V. pechinna. -

Pcsellär, àra, m. Lex. r. colui che di cura de Pêchi, ecséin, ekosam, Ekt. cuocere, arrostires.
gli alveari, apiarius. torrere, torrefacere, inassare - ta1csas Po
Posellec, Hab. V. pcselinjak. tekosce, ter ogani snitisce, varisce , , “
Pesellica, Del. V. pcsetka, kosce, kako sami htisce – pěchise. Pel
l'cseilinj, inji, a, e, bel. delle api, apum, ad arrostirsi, torrescere Br. gl. V. pobrinutise.
apes spećtans – poselinii list, Lex. r. pcse Pèchina, e, f. Mul. spelonca, specus s spe
linja ljub cca , trava, cedronella , m - ti sa lunca . - |- -

srbu , apiastrum.
a. -
- -
rechme , a, n. graticola, craticula. Pee
T E P E r;
Recima V2 , pechnica, čtc. Lex. r. V. PECHTEETEEnica, e, TIIIa, constitutio Tontificis M.
kcsa. Cz f. S. Minc. pezzo come di carne, l'ecsatnik, ika, m. sigillatore, obsignator.
- - - -

I'ecsatno, a forma di conio , cuneatim.


i pane zrc. frustum - da, znam luk i strilu l'ecsen
iskárscit u perce – izsjechi na pesce, Gund. , eni a, o, arrostito , tostus , assus.
tagliar a boconi, o a membro a membro, Pecsen , ena, m. Lex. r. arrosto, assum, ca
Pecsenica,
i membratim secare – osta izsjecsen vas na Pecsenja , e,e, f.f. Hab. I O tОSta .
* -

pesce - |-

Vecsast, V. komadast. - -
Pecsenje , a, n. l' arrostire, arrostimento,
-

-“
Vecsal, ali, Gund. affunno, afflizione, angoscia, aćtus torrendi , coquendi.
afiliatio, dolor, solicitudo , angor, moero , Pecsenka, e, f. Lex. r. Pecseno, oga, n. Del.
– tuge, pecsali, i nevölje, sârxbe, omra V. pecsenica.
ze, smeche čcc. |-
Tecsitise, imse, iosam, I. torcere il grifo,
Pecsalan, alni, a, o, Jos. afflitto, tribolato, ringi , labia distorquere, 2. camminar atti
afflictus, miser, anxius, moestus - tkose lato, eleganter incedere. . “

hoche spasiti, trebuje, da vazda zlo patti na Pecsljiv, vi, a, o, Syl. accurato, attento,
ovemu svjetu , i daje vazda ubög, i pecsa acuratus, attentus , sedulus.
lan za ljubav Jesussovu. Tecsljivo, Syl. accuratamente, attentamente,
Tecsalen, eni, a, o, Kemp. vessato , afflitto, accurate, attente.
tribolato, vexatus, afflićtus , arumnatus. Pecsljivost, čsti , f. Sуl... cura, sollecitudine,
Pecsale nje, a, n. Mis, gl. solecitudine, cura, attenzione, cura , solicitudo, attentio.
solicitudo , cura, – nascega pastirskoga Pecso, ali, f. V. pecsal.
pecsalenja radi, pro nostra pa storali soli Pecsovati, ecsújem, ecsovosam, Syl. V. bri
citudine . nutise. .

Tecsaliti, im, iosam, Gjorg. tribolare , afflig Pecsürak, tirka, m. Del. fungo, fungus, boletus.
gere, affligere, cruciare, excruciare, dive 'ecsüran, urni, a, o, dei funghi, fungorum,
xare &c. - pecsalitise, Gjorg. affliggersi, boletorum , adj.
affligi, cruciari, vexari , angi – csim s o Pecsurast, asti, a, o, fungoso, fungosus.
voga djete ohollo pecsalise, grize, i mori. Pecsürka, e, f. Del. V. pecsurak.
Pecsaliv, ivi, a, o, afliggitivo, dolorem af Pestirski , a, o, V. pecsúran.
ferens. -

Ped, edi, f. Del. ) palmo , palmus – od


Pecsalièn, čni a, o, V. pecsalan . . . i o Pedalj, edlja, m. Ekt. ) pedljamu rillo.
Pecsaljenje , a, n. V. pecsal. Pědanje, a, n. lentezza nell' operare, o par
Tecsalnik, ika, m. uomo afflitto, homo af lare, lenta aćtio , locutio.
flićtus. Pědati , am, osam, operare, o, parlare lenta
-

Pecsalno, Lex. r. dolorosamente, miseramen mente, lente agere, loqui (ac pene dormi
te, moeste, misere, Br. gl. V. brinutivo. tando). |-

Pecsalnöst , бsti, f. V. pecsal. i Pedav, avi, a, o, colui, o colei, che ope


Pecsalován , āni, a, o, Br. gl. V. pecsalen. Pedavac , āvca , m. ra Ćrc. lentumente,
Tessalovanje, Br. gl. V. pecsalenje, Pedavica, e, f. lente agens, loquens.
Tecsalovati , ujem, ovosam, Br. gl. V. pecsa Pedavo, operande lentumente, lente operando.
litise - uspecsalova David , contristatus I'edenj, Hab. V. ped.
est David . Pedepsa, e, f. Grad. castigo, ga stigo, pena,
Tecsan , ecsni, a , o, pericoloso, periculosus. punizione, castigatio, punitio, animadver
Tecsačin , čini , a, o, Jos. V. pecsalan. sto , poena . - |-

Pecsat, ata, m. Mis. gl. sigillo, sigillum, si Pedepsalac, o Pedepsaoc, a, m. cu stigatore,


gnum - utvärditi scto pecsatom, munire punitore, castigator, punitor.
9ualche cosa col sigillo, sigillo aliquid mu Pedepsalica, e, f. castigatrice, punitrice, quae
nire, obsignare. castigat, punit.
Pecsatan, atni, a, o, Del. da sigillare, signa Pedepsan, epsni, a, o, penale, poenalis, poe
torius, ad signandum spećians, qui obsigna na T1 U.S.
ri potest. - Pedepsán , āni, a, o, castigato, gastigato,
Tecsatárstvo, a, n. Lex. r. stampa, typus. punito , castigatus , punitus.
Pecsatiteljan , eljni, a, o, che si dee sigillare, Pedepsanje , a, n. Gjorg. V. pedepsa.
obsignandus . Pedepsatelj, &c. V. pedepsalac &c.
Pecsatiti, im, iosam, Mis, gl. sigillare, sug Pedepsateljan, eljni, a, o, che si dee punire,
gellare, signare, obsignare, signum alicui puniendus . |- A

rei imprimere, signis aliquid distinguere. Pedepsati, epscem, epsosam, Gris. castigare,
ab ali
Pecsatjen, pecsarjenie, &c. V. sapecsatjen &с.) ga stigare, punire, castigare, poenas
quo
g6 P E P E
Tquo sumere, animadvertere aliquem, poena Tekija, e, f. Palm. fibbia , maglia , Punto di
aliquem multare, afficere. culzetta , fibula , ansula , anulus, pundum
Pedepsav, avi, a, o, castigrubile , castigabilis. caliga - tu kieh rajska ruka uresi, gleda
Tedescscja , e, f. caso, casus. juse zracsne peklje.
Pedepsctich, tichi, a, e, castigante, castigans. Pekljati, V. petljati. -
Tedepsia, Jos. V. pedepsa - neka narod oso ličkauti, eccam, ekuosam, mordere, morsicu
vjecsanski podnese pedepsiu . re, mordere, ammordere.
- - - -

Pedepsnik, &c. V. pedepsalac &c. - Tekva, e, f. Bel. V. pokriv .


Teděpsno, penalmente, indićta poena, adv. l'êlda , e, f. immagine , imago. |- .

Tedepstvo, a, n. V. pedepsa: . . t'eldan, ni, a, o, Bel. esemplare, exemplaris.


Pedeset, broj, cinquanta , quinquaginta - ре 1"eljati, am, osam, I. privare, privare, 2. con
deset i pedeset, po pedeset, a cinquaginta, durre, ducere . -

uinquageni. i'eljeх, exa, m. orlo, o labóro de vasi, va


* * •

Pedesetak, aka, m. V. pedesetgodac. SOTultm OI 2 . -

Pedesetan , etni, a, o, di cinquanta , quinqua dellennisanje, a, n. l' operar con boria , super
genarius. ba aćtio.
Pedesetèrica, e, f. : cinquanta persone, quin Pellemisati, iscem, iosam , operar con bo
quaginta persona. -
'ellemisatise, iscemse , &c. ria , vanaglo )
J'edesetgödac, odca, Pedesetgodisctnik, Pede riarsi, milantarsi, ja ćtanter, superbe agere.
setgodnik, ika, m. Pedesetgodisctnica , Pe Tellèn, eni, f. G. pannicello de bumbi nim)
desetgodnica , e, f. Pedesetgodan , bdni , a, Pellena, e, f. ni, panniculus - u
o, Pedesetgodisctan , isctni, a , o , di cin koljevci njega zavi pellenami mekahnima .
guanto anni , quiquagenario, quinquaginta Pellène , a, f. pl. V. pellenice.
annorum , quinquagenarius. Pellenělka, Lex. r. V. pellena . .
Pedeseti, a, o, guinguagesimo, quinquage Pellěnice, a, f. pl. panna dei, bambini, infan
SI i IlllS . - |-
tium, panni. – -

Pedeseticca, V. pedesetnicca. -
Pellenjati, am, osam, Lex. r. V. upovoiti.
Fedeset i devet, cinguanta nove, undeseха Pellenki , Lex. r. V. pellènice. - -

ginta. - . . . . PellTca, e, f. coperta dei libri, tegumentum .


- -

Tedesetljettan , pedesetljetnik, V. pedesetgodac. * Pellikan, ana, m. ptica, Dim. V. nesasct.


Pedeset manje jedan , guarunta nove, unde Pellin, ina, m. Gjorg. salvia, salvia, Lex. r.
-
assenzio, absynthium – pellin divii, trava,
j:
Tedesetnicca , e, f. pentecoste, pentecostes,
|- . . ambrosia, ambrosia – pellin dugi, cárljeni,
- (vox Gr. ap. Christ.). t - . . . . . . . « cárni, matricale, artemisia maggiore, par
i'edesetnicsan , ācsni, a, o, di pentecoste , pen thenium , artemisia, major – peilin lüscki,
tecostis, adj. - centoniba, centonica, herba genus - Pel
Pedesetnik, ika, m. capitano di cinquanta uo lin mörski , as senzio marino, seraphium .
mini , dux quinquaginta hominum . . . . Tellinac, inca, m. l S. Minc. trava, sulvia
Pedesetoljettje , a, n. cinquantesimo, šust. spa Pellinak, inka , m. - piccola, parva salvia - )
zio di cinquanta anni, quinquaginta anno pellinak mali, trava, capno, summosterno :
rum intervallum . . . - erba, capnos, capnom . |- -

Pedipsati, &c. V. pedepsati &c. l'ellinč v , ova, ovo, ) di assenzio, absynthio


-

Pedjeps, epsa, m. Zlat. V. pedepsa – nu pe Pellinski , a, o, I mixtus. |-

djeps dostojan imachesс. |-Pen, Lex. r. V. panj. - -

ledjêpsati , &c. Ragn. V. pedepsati &c. Penek, ka, m. tronconcello , parvus truncus.
Pedlji, a, e, d'una spanna , unius palmi ma Penez , &c. V. pjenez &c.
i joris, adj. ( genus mensura). Penjanje, a, n. esaltazione, elatio , aćtus
i ehar , ara, m. Ekt. scodella di legno, scu. exaltandi. |-

tella lignea. |- Penjati, enjem, enjosam , Lex. r. V. stuxati,


Peharac , ārca, Peharcsac, arcsca, Peharcsich , Gund, esaltare, exaltare, extollere - ре
o Peharich : icha, m. scodelletta di legno, njati sârce. na visôko, Gund. V. penjatise vi
parva scutella lignea. . . . soko – oholast k nebbu penjati, in superbi
Tehati, am, osam, Br. gl. picchiare, pulsare. re, superbire.
Pehot, Lex. r. V. pjehota . Penjatise, salire, ascendere, scandere, ad
Pei, Lex. r. tronco d' albero, zeppo, pedale, scendere, conscendere – penjatise visoko,
caudex. aver le mire alte, alta spećiare, cupere -
Pek, o Pekar, &c. V. pechar &c. неpenjise na visoko, non cercar gli onor"
Pekel, pekliti, V. pakal &c. - -
“ , - “ “ troppo grandi , ne nimis sublimia Petr;
у е
p E F. F. 17

REVIEa - e, f. Matt balsamino, balsamum, Pered golovi, Lex. r. la purte davanti det
Mentati , &c. Hab. V. těpati &c. - capo, sinciput.
- Venteköstan , ostni, a, o, Br. gl. V. petde Peredinji, Lex. r. V. prednji. - - - "." - 3
setnicsan Perednjik zapon, Lex. r. V. zapregnacs . . .
* Rentekoste, a, n. Mis., gl. V. petdesetnica. Peregir, ara, m. Lex. r. fungo, fungus.
Tenuscica, e, f. trava, iva erba, chamaepitis, Peregrizati, Lex. r. V. prigrizati. . . . . -
abiga. Perelivati, Lex. r. V. priljčvati . . . . . .
Peom, ona, m. trava, Lex. r. V. boxurak. Perelom kameni, trava, Lex. r. sassifraga,
Repel, ela, m. Lex. r. V. pepeo. - saxifraga. - -

Perem, ma, m. fimbria , fimbria. . . ... . i


Pepelan, etni, a, o, Br. gl. di cenere, cinereus. Perčman , emni, a, o, fimóriato, fimbriatus,
Pepelisti , a, o, Lex. r. cinerizio, cineraceus.
Pepeliti, im, iosam, Dim. aspergere di cenere. Paremescka , e, f. intervallo , intervallum.
cinere adspergere – opchahu na sviti glave Peremerje, a, n. Lex. r. tragu«, induciae,
2I'll (11 . - - -- - - - - - - - - ''
pepeliti. |-
Tepeljast, &c. asti, a, co, Piemo, di cenere , Perên, eni, a, o, V. pěran. - - - - -- -

cinere abundans . . . . Pereplet, Lex. r. coprimento, copert«, tegu


ment Ulm . |-
Pepeljuh , uha, m. che cova ili fuoco , per -

petuo ad focum sedens. Perescnica, Lex. r. V. paprěnica.


Tepeljuha, e, f. trava, marročio, eréa , mar Perescnik divii, Lex. r. V. kopitnjik. ..
rubium – pepeljuha, tojest zmia ljuta, V. Perëtec, etca, i m. Buk. l. ciumbella, spira ,
i ljuticca. s crustulum. “. .

Pepelinast , āsti, a, o, V. pepelisti. Tereulok , oka, m. Lex. r. vico , vicus.


Tepelnica, e, f. Mis. gl. le ceneri, primo gior Perevarivati, am, osam, Lex. r. V. priváriti.
no di quaresima , dies cinerum ap. Christ. Perevjaslo, a, n. Br. gl. massa , massa –
(est dies mercurii post bacchanalia, quia eo prinesite perevjaslo smökvi , aferte mas
diе сinere mortis memoriam excitante fron sam ficorum.
tem operiunt). Perevoznik, ika, m. Lex. r. šarcajuolo, por
titОГ s
A
Pepelnjak, ka, m. Bel. V. kärstjenta.
Pepelovidan , idni, a, o, Lex. r. V. pepelan. “ Pergamin , ina, m. Lex. r. V. kvjer.
Pepeo, efa, m. cemere, cinis - pepelom po Pergisca , e, f. V. pregársct. |-

stiti, V. pepeliti. . .. |-
Perhauka, e, f. Hab. V. iskra . -

Peper, pepren, Hab. V. papar &c. Perhut, &c. Hab. V. párhut &c.
Pepestvorën , eni, a, o, fatio cenere, ridotto Perice, a, n. S. Minc. pennicciuolo , pennici
in cenere; in cinerem versus, lus, pennicillum - perice iz krila izkidij
sokola .
Pepestvoriti, iram, iosam, incenerare, ince
nerire, in cinerem redigere, convertere. Perila, Lex. r. sporto, Poggiole , pergula.
Terics, acsa, m. la vandajo, fullo . . Perina , e, f piumuccio, cuscino, pulvinar ,
Terácsicca , V. prallica : -
pulvinus.
Verao, črni, a, o, piumato, plumatus, plumifer. Peripcse, &c. Hab. V. paripcse &c. . . .,
Perast, asti, a, o, di color nero e bianco, е Periscko, a, n. Lex. r. V. perce.
anche pieno di piume, I. nigris albisque Perivoj, čija, m. Gund. giardino , viridiarium,
maculis adspersus, z. pinnatus. hortus - ima xenski stan ponase, i raz
Peravica, e, f. dlakka svinjska, setola di por koscne perivoje. - - -

co, seta. |-
Terivojac, бјca, Perivojcsac, ojcsca, Perivoj
Perce, a, n. pennelletto, pennicillus, penni сsiсh, o Perivoich, icha , m. giardinetto,
cillum. . | parvum viridarium.
Percsin, ina, m. spezie di ciufo, che gli o Perivčjan , бini, a, o, Gund. del giardino, vi
rientali portano in cima al capo, radendo zlatnom
ridarii, adj. - ma kitto perivojna
il resto dei capelli, sunt capilli in summa хiсcom svita.
| capitis parte, uti Turca communiter deferunt. Perivojast , &c. àsti, a, o, giardinato , poma
Percsinich, icha, m. ciuffetto, dim. super. riis plenus.
Perdec., &c. V. párdac. Perivojscte, &c., a, a. luogo pieno de giar
Perec, ca, m. Lex. r. V. papar – divii perec, dini , locus viridariis refertus.
, trava, Lex. r. V. kopitnjak. - Perivojnik, ika, m. giardiniere, viridarius.
“esan , ecsni, a, o, ) Lex.
Perjach , achi, a, e, volante, volans.
r. V. napa
Perecsen , eni, ena, eno, ) pren. Perjäcsiti, V. perjätiti.
|-

Perecsen, ena, m. Lex. r. compendio, com Perjan, anj, a, o, Lex. r. ch' e nelle ale
pendium. dell' esercito, e con gueste nome chiuma
17611 58.
Razd, II. C
18 T E p E
van si per lo più le truppe ausuliarie, alaris, scribendo nimium distendere - pero od mö
alarius. tike , manico della zappa, ligonis manu
Perjãnica, e, f. pennacchio, crista, conus. brium.
Perjanik, ika, m. pennato, penniger. Peröcsnik, ika, m. Lex. r. temperino, tem
Perjast, asti, a, o, koi ima perje, pen peratojo , scalprum.
Perjat , āti, a, o,
Terjatan , ātni, a, o,
} nato, pennuto, a
lato, pennoso, co scirpeus.
Peronicsan, icsni, a, o, di giunco, junceus,
-

perto di penne, pennatus, plumosus, piа Peronicsast, asti, a, o, giuncoso, che abšonda
natus . |-
di giunchi, juncosus.
Terjatiti, im, iosam, metter le piume, volare, Peroniscte, &c. V. xucsisete &c.
plumescere , volare. Peronja, e, c. g. võ perast, bue di color nero,
Perjatjenie , a, n. il metter le piume, il vo e bianco, nigris, albisque maculis bos di
lure, plumescere, subst. volatus, us. stinćtus.
Terjatti , am, osam, Br. gl. volare, volare. Peronjica , e, f. trava, giunco, cipera erba,
Terjatti sctogod, am, osam, )
non curarsi di Peronjika , e, f. )
Juncus, scyrpus, cyperus.
Perjattise csessa , amse, &c. qualche cosa, Teroshrannica, e, f. pennajuolo , capsulz
negligere , despicere, contemnere aliquid. Peroshranniscte, a, n. genus reponendis ca«
Perjavica, Bel. V. igla. -
lamis.
Perje, a, n. Llat. piuma, penna , pluma , plu Perper, perpren, Hab. V. papar &c.
mula , penna - tjemsu vidjet punni gizde Perpera , e, f. perpera , sorta di moneta in
nje pauni kad oholo perja steruch u okolo Ragusa, e degl' Imperadori Greci, monetae
ljepieh ocsi käxu zvizde – oditise perjem, genus. |- |-

niknuti komu perje, far, o mettere te piume, Perpris, isa, m. trava , serpillo, erba, serpillum.
plumescere - perje od kacige, V. perjenica, Pers, Mis. gl. V. prih.
– perjem odjetti, odjevati, nakittiti, im Perscatka , V. rukavica .
pennare, fur pennuto, plumis vestire. Percsin , ina, m. trava , petrosello , petrose
Perjenica, e, f. pennacchio, crista. molo, erba, petrosellinum.
Perjenicsica, e, f. Pennacchiuolo , pennacchi Perscnica, e, f. trava, scabbiosa , erba, scab
no, parva crista, cristula. -
biosa.
Perionoхас , bxca, m. ) che di le penne ai Persi, pers, perseten, &c. Lex. r. V. pársi &c.
Perjončxan, čxni, a, o, piedi, plumipes. Persnice, Hab. sofitta , palco, lacunar , la
Verlabuch, V. párlabuch. queare.
Pernast, o Pernat, ati, a, o, Lex. r. V. peran. Perüch, tichi, a, e, che lava, lavans.
I'ernatjeti, Lex. r. V. perjatiti. Perüchac, tichca, m. male dei bambini cagio
Pernica, e, f. Gund. materasso, culcita – nato dal primo latte, che alcune volte si
perniceim raskosnesu , gdi u bludih svu coagula nel loro stomaco, colostratio .
абch tönu . Perüchan, tichni, a, o, chi patisce il soprad
Pernicsar , āra, m. colui che fa i materassi, detto male, colostratione laborans.
qui culcitas conficit. Peruchast, &c. àsti, a, o, ta cui pelle e piena
Pčrnicsica, e, f. materas succio, culcitula, cul di croste prodotta dal sopruddetto male,
citella. cujus cutis obdućta est crustis a colostratione
Pernicsina, e, f. materas so grande , o vile, produćtis.
ingens culcita, vel vilis culcita . Peruchati, am, osam, contrarre sensibilnente
Pernik, ika, m. pennello, strumento da di il sopraddetto male , sensim colostrationem
- pingere, e anche materasso, 1. penniculum, contrahere. -

2. culcita. Perün, tina, m. Tex. r. V. trjes.


Perniti, im, iosam , impennellare, adoperare Perüni, a, o, Lex. r. fulmineo, fulmineus.
it pennello , pennicillo uti, pennicillum ad Perunika, cvit, V. bogisca.
hibere – trebujumu tvoja pera , tko iscte, Perunoudārati, Lex. r. V. trieskati,
djella två da pisce. Perunoudaren, eni, a, o, Lex. r. Percosso dul
Tero , a, n. Gund. penna, penna, calamus – fulmine, fulmine percussus.
- pero napravljeno, penna temperata, calamus Perunčvi, Lex. r. V. pertini.
scribendo incisus – umöcsiti pčro, intingere Perüsc, fisca, m. Bel. V. pirac.
la penna nell' inchiostro, calamum intinge Peruscaliscte, &c. a, n. luogo, dove si spiu
re (atramento) – pero istüpiti, spuntar la mano gli uccelli, locus detrahendis plumis.
pen na , calami acumen retundere – pero vide peruscatti.
iskrěcsiti, raskretsiti, gua star la penna scri Peruscan , āni, a, o, spiumato, cui pluma de
vendo con mano pesante, calami cruscula traća sunt, adj.
Peru
T E p E 19

jeruscanje, a, n. To spium argli uccelli, aćtusti čtak, čika, m. tojest mala péta, calcagnino,
detrahendi plumas avibus. parvun, calcaneum. . -

Peruscatti, am, osam, ) spiumar gli uccelli, Petak, eiki, a, o, V. petacsan . . -

Perusciti, im, iosam


here. -
)
plumas avibus detra-Petäki, aka, m. fanciullo di cinque anni,
puer quinquennis. -

Perüscina, e, f. penna, penna calamus. (Petakinja , e, f. funciulla , 27 с. puella &c. -

Tervi, pės, &c. Lex. r. V. pirvi &c. Tetakinji, a, e, Matt. di cinque anni , quin
Tesec, pescice, Hab. V. pjesac &c. |- quennis.
i: ani, 3 m. spezie di tovaglia, o di Tetao, Buk. I. gallo, gallus.
sciugatojo , cke gli Turchi, ed altri popoli "etati, &c. Bel. V. pipati &c.
portano sulle le, genus lintei , quod Tetdeset, &c. Lex. r. V. pedeset &c.
illyri aque ae Turca , aliique humeris de-Petdesetak, aka, m. V. pedesetgodac.
ferunt tergendis manibus. Tetdesetak, etka, m. V. pedesetinja.
Tesctera, Lex. r. V. pechina. Petdesetèrica, V. pedeseterica. N
Tesek, Hab. V. pjesak. Petdesetica, e, f. } cinquantina , numerus
Peset, peseti, &c. V. pedeset &c. quinquagenarius.
Petdesetinja, e, f.
Pěsma, pěsnik, Hab. V. pjesma &c. Petdesetnicca, e, f. Br. gl. pentecoste, cin
Pěsnica, e, f. Bak. I. V. pest. guanta giorni, pentecostes , vox Gr. – da
Pesöcsan, čcsni, a, o, Lex. r. V.: pârxinast. I nas skoncsa scesce dni petdesetnicce, hodie
Pesöcsik, ika, m. Lex. r. V. párxinica. completi sunt dies pentecostes .
Pesok , oka, m. Lex. r. V. pjesak. Petdesetoljettan, &c. Lex. r. V. pedesetoljet
Těst, esti, f. 1. pugno, pugnus, 2. Lex. r.) tan .
V. pech – pest stisnuti, chiuder la mano, Tetek, Bel. petak.
„ manum comprimere – pest komu opäriti, Peteler, sokolin, korjen njeke trave, Lex. r.
uvaliti, scuknuti, datti, dar un pugno al genziana , radice d' un erbat, gentiana.
gualcuno, pugnum alicu i impingere. Petelinec, eca, m. Hab. V. kokotich.
Pestajúch, co pugni, colle pugna , pugnis. Petelj, elja, m. Lex. r. V. kokot.
Pěstak, estka , m. pugnello, pugillus. Teteljka, Lex. r. V. petljica.
Pestan , &c. V. ispěstan &c. Peteloglascenje , a, n. Lex. r. V. kokotinja.
Testaoc, oca, m. atleta , che fi alle pugna , Peter, eri, a, o, Mul.
pugil , ilis. Petericsan, icsni, a, o, Lex. r.
) guintuplice,
quincuplex
Pestateljan ; eljni, a, o, spettante ad atleta, - u tvoje svete petere ranne priporucsamse.
che fi alle pugna , pugillatorius. Petericca, e, f, cinque uomini , quinque ho
Pěstati koga, V. ispěstati – pestatise s kiem , mines. - -

far u pugni con gualcuno , pugnis certare. Petërina , e, f. cinque volte tanto , quinquies.
Pestav , āvi, a, o, di pugni, pugneus. Peteriti, im, iosam, raddoppiare cinque parti.
Pestővati koga, ujem, ovosam, V. ispěstati. quinquies multiplicare, quinquies eandem
Testredini , a, o, Lex. r. vajato, variato, va- quantitatem sumere.
riegatus. - Petero , indecl. serie di cinque numeri , se
Pestranje, a, n. Lex. r. variamento, varietas. ries quinque numerorum - petero ljudi, V.
Pestri , a, o, Lex. r. V. pestredini. petericca . - -

Pestriti, im, iosam, Lex. r. varieggiare, va-Peterocsin, peterogodisctiti, Peteromjerje, &c.


riare, variare. V. petocsin &c. |-

Pestro, Lex. r. variumente, varie . . Peterodjeliti, V. razpeteriti. -

Reströst, osti, f. Lex. r. V. pestrenje. Veti, a, o, quinto , quintus.


Pestrüg, tiga, m. ribba, Lex. r. trota, sortal Petica, e, f. tojest mala peta, calcagnino',
di pesee, truta. parvum calcaneum.
Pet , broj, cinque, quinque - pet krat, pet pu-Petica, e, f. Bel. il numero cinque, quinarius
ta , V. petise – pet i pet, po pet, a cin-t numerus. |-

gue, quini. Petich , Hab. la guinta volta , quinto , quin


Teta , e, f. Prim. calcagno, calcaneum - ka ta vice.
peknuvsci vilu u petu . Petichi, icha, m. pl. bolest, Petecchite, mac
Petacs, acsa, m. guinta parte, quinta pars. chiette rosse, o nere, che vengono nelle
Petacsan, icsni, a, o, di venerdi, diei veneris, adj. febbri maligne, pustula ex febri ardenti.
Tetacsicca, V. petakinja. Peticsâstno, f: r. divise in cinque parti s
Petak, etka, m. scesti dan od nedjelje , ve-| guinquepartito.
merdi, dies veneris - petak veliki, V. pet-Tetidesetak, etka, m. Br. gi, cinquantina ; nu
kica. - - merus quinquagenarius. - |-

U a Pe
3O - E E , P E
Tetidesetan, etni, a, o, di pentecaste, penta Petog in , ina i ino , del quint ordine, quinti
costalis, vox Gr. ordinis, adj.
: ) cinquanta volte, quinguagies. Pétodnevan, čvni, a, o, di cinque giorni, quin
у у |-
que dierum, adj.
l'etidesetnica , Br. gl. V. pedesetnica. Petodněvje , a, n. cinque giorni, cinque gior-.
Petidesetovestni, a, o, Lex. r. gallera di cin nate, quinque dies.
i guanta remi, na vis quinquaginta remorum. Petogödac, bdca, m. di cinque anni,
Petinacsalnik, ika, m. Lex. r. V. petovladaoc. Petogodan , &c. Čdni , a, o, quinquennis. }
l'etinacsâlstvo, a, n. Lex. r. V. petovladanje. Petogodisctiti, im, iosam, durare can fue anni,
Petinadeset, broj, Lex. r. V. petnaest. quinque annis durare. -

l'etinadesetan , etni, a, o, Lex. r. V. petnaesti. Petokólni , a, o, Slog petokolni, macchine di


Petinali , ala, f. pl. pettignone, parte tra la cinate rotelle, due nella carrucola infe
pancia, e le genitali, pubes. riore , e tre nella superiore, pentasparon.
Retinja, e, f. Matt. una cinquina, guinque. Petokutje , a, n. pentagono, figura quinque la
Petipèrstan , erstni, a, o, Lex. r. di cinque|| teribus comprehensa, vulgo, V. pentagonus .
dita , quinque digitos habens. Petolist, ista, m. trava ; cinguefogito, pentafi
Petisc, Br. gl. cinque volte, quinquies. lo, eréa , quinquefolium. . .

Petistiscan, iscni, a, o, Lex. r. di cinque ver Petolistan , 1stni, a, o, da cinque foglie, quin
si, quinque versibus constans. quefolius , a, um . .
|-

Tetiusni , a, o, Lex. r. che di cinque bocche l'etolitrini, a , o, di cinque libôre, quinque


(detto del /iume) quinque ostia habens ( de libris . . - - -

flumine). Petoljettan , petoljettiti , &c. V. petogodan


Petje, a, n. V. pjenje. &c. - -

Tetka, e, f. Jos. venerdi, dies veneris. Petoljetije , a, n. cinquennio, quinquennio, lu


Petka, e, f. venerdi santo, (pp. e. dies stro, spazio di cingue anni , quinquennium,
Tetkica , e, f. ) veneris hebdomada sanctae ap. lustrum . -

Christ.). - Petoljettonosěch , echi a , e, che dura cinque


Petlja, e, f. Lex. r. sorta di cappio di corda, i anni , quinquennalis. |-

lana, 8:c. nodi genus ex fune &c. ětom , per la quinta volta , quintum . .
Tetljer, ara, m. Matt. mendico, mendicus. Petomjerje, a , n. pentametro , pentameter.
Vej SllS .
štljati , &c. Bel. V. prosjacsiti. |-

Petljatti, am, osam, accuppiare, legare con Petomjesecsan, ecsni , a , o, di cinque mesi,
, coppio, laxo nodo ligare. quinquemestris.
Petljića, e, f piccolo cappio di corda, kс. Petonòg, čiga, ogo, - . di cinque piedi , quin
dim: vocis petlja. Petonòxan, oxni, a, o, } que pedum , adj.
'etnadeset, Yauandici , quindecim – po pet Petonuglo, a, n. pentagono, pentagonum, voa Gr
Petnaest, } naest, a guindici , quindeni. Petopárst , ārsta, m. ) V. petolist – Petopár
Petnaestericca , e, f, guindeci persone, quin l'etopärsta, e, f. ) sta velika, trava, dia
decim homines. -
pensia , erdu , herba genus.
Petnaesterovladan, ani, a, o, di quindecemviro, Petopárstan , ārstni, a, o, V. petolistan.
quindecimviralis. Petopárstica, e, f. V. petolist.
Petnaesterovladanje, a, n. magistrato dei quin Petope dan, edni, a, o, di cinque Palmi, pen
dici , quindecimviratus. tadoron.
Petnaesterovladaoc, бca, m. guindecem viro, Petoredac, edca, m. ) del Quinto ordine.
uno del magistrato del guindici, quinde Petorědan , čdni, a , o, ) quinti ordinis, adj.
CIIIIV: 11 ... Petoredovězan , vözni, a , o, Korablja petore
Petnaesterovladaoci, oca, m. pl. it magistratoj dovč zna, nave a cinque banchi direm i , N.
del guanduci, quindecimviri. quinqueremis. -

Petnaestinja, e, f, guindecina, guindici, quin Petostolitrje, a, n. il pero di cinquecento lič


decim. |-

bre, quinquegenarium pondus. |-

Petnaestogodan, odni, a, o. Tetnaestogodisctan, Petostrucian, licsni, a, o, Petostruk, uki, a, o,


isetni, a, o; Petnaestogödac, Ödca, Petnae quintuplicato, quintuplo, quincuplex . .
stogodnik , Petnaestogodisetnik, ika, m. Pet Petostrüesiti, im, iosam, raddorpiure cinque
naestogodnica, Petnaestogodisctnica, e, f. volte, quinquies multiplicare, quinquies.
Petnaestoljettan, &c. etni, a, o, di quindeci eandem quantitatem sumere - petostrucsi
anni , quindecim annorum.. tise, inoin guarsi, quinquiplicari. -

Petobitje , a, n. guintessenza, pars substantia i etouncsani, a , o, da cinque oncie, quicun


aliсujus purior quavis ratione extrada... cialis .
----
Te".
р E.: I P I 2. I

Fetouncse, a, n. cinque on cie, quicunx , un to, ali mento, cibus, esca , cibaria, orum 3
cis. еpula , arum , edulium , nutrimentum , ali
Petovárst , ārsti, a,
Petovárstan , ārsti, a,
“) di ticinque spezie, sor
, quinque specie
mentum – pichu oslacsiti, aguzzar i ap
petito, gulam irritare, gulae irritamenta ex
rum , adj. - - - - - -
quirere. -

Petovesli, a , o, čarca con cingue ordini di i'ichan, ichni , a , o , Bl. gl. cičale, di cičo,
rema , quinqueremis- - -
delicioso, cibarius, deliciarum – vjencem pi
Tetovladanje, a , n. magistrato dei cinque, chnom zasсtit te, corona deliciarum prote
quinqueviratus. |- -
get te . “
Petovladaoc, бca, m. uno del magistrato dei Pichice , a, n. bevandina, modica potio.
cinque, quinquevir . Picilj, ilja, m. merletto, spezie di trina d o
-

Petoviadaoci, oca, m. pl. il magistrato dei ro filato, o altro per guarnire gli abiti, o
cinque, quinqueviri . . checchessia , genus ornamenti textilis ex fi
Tetrahil, ila, m. Lex. r. stola sacra , stola lo aureo, argenteo, lineo &c.
SACT3 . " -- - -

Plesicca, e, f. mala picca , dimin. vocis, picca.


Petrechise, errando gudi e liž, vagando. Pigolica, e, f. Lex. r. sorta d'uccello , avis
Petrillo, a, n. Matt. V. plana. genus. |-
|-

Petritise, imse, iosamse, camminare pei luo Pigücha, e, f. macchia, macula.


ghi sassosi, per aspera ambulare. Piguchav , āvi, a, o, Hab. macchioso, macu
Petrovac, бvca, m. V. petrovozelja. losus. -

Petrovacsa, e, f. Smokva petrovacsa, fichi fiо Tigva, e, f. Lex. r. cotogno, cydonium malum.
ri , sunt fici , quas ficus aestatis initio pro Tiha , e, f. Lex. r. V. hvastanje. -

ducit. lihati , Lex. r. V. razjeditise. - - -


Petrovozelja, e, f. trava; critamo, erba di Pilaniscnik, ika, m. trava, Lex. r. pseudone
S. Pietro, herbae genus . . lantio, sorta d' eréa , pseudomelanthium .
Petrusce, Lex. r. V. kokoscice. Pijavica, Lex. r. V. piavica.
Petruscka, e, f. Lex. “)
trava , appio, erba, Pikân , āni, a, o, Hab. pun to , punćtus.
Petrusin, ina, m. apium – petrusin Pikanje , a, n. Heb pugnimento, punćtio.
divii, caucale, erúa, caucalis. -
Petsat, broj, V. petstotina . . .
Pikat, ata, m. intestini degli animali, inte
st1na, Orum .
Petsati, V. petstoti . Pikatan , ātni, a, o, delle čudella, intestinus,
1'etsetinja, e, f. Matt. ciniu antina, quinqua a, um .
ginta. |-

Pikatarica, e, f. ventrajuola, donna ; che la


Petstoti, a, o, cinquentesimo, quingentesimus. va, e vende gli ventri, intestina vendens.
Petstotina , broj, cinquecento, quingenti. Trkati, am, osam, Hab. pugniere, pungere.
Pavati , &c. Hab. VI. pjevati &c. Piknjica , e, f. Hab, Picciol Puntura, levis
i evgöv, čvi, a, o, Br. gl. d' abete, abiegnus. punćtio. I k i
Revnica, Bel. V. pivnica. Pij, Lex. r. V. prih. . i -
- -

г и ilila, e, f. orudje, kimse tre dârvo, sega, serra.


Pitan , ilni, a, o, Lex. r. V. priscan . .
Pilenje, a, n. segamento, it segare, sećio.
Pi, i , voce di chi nausea, e ributta qualche l'ilica , e, f. mala pila , seghetta, serrula. -
laidezza, fi . |-
-

Pilicsan, icsni, a, o, Lex. r. V. piljixan.


“ian. ani , a, o, Radn. natrito; nutritus. Pilicsnik, ika, m. Ros. piccolo, párvulus. "
Piavica, e, :) Gjorg. cárv koi ispia kärv, san Pilik, ika, m. Lex. r. V. piljug . . .“ -

kiavka ... e, f / guiguga , mignatra, hirudo, Tiliti, im ... iosam , segare, secare - pi
sanguisuga - piavica kárvi nadojena, ta mi - Lex. r. V. präsciti . .. . |-

Smatt" ripiena di sangue, hirudo sanguine Piliv, a, o, segaćile, atto a esser segato, qui
Plena - piavice komu staviti, priljepiti, at &c. secari potest. . .. . . . .
taccar le mignatte a qualcano, hirudines Piljak, iljka, m. setola, gli peti più duri nel
aliсui adhibere. la schiena , collo črc, d alcuni anima
-

Picca, e, f. 1. nocciolo , nucleus, 2. granel - - li , Sefa . - -


- . -
- - - -

lo, granum, 3. vinacciolo, vinaceus, vina Tilitig, tiga, m. } Matt caccio, germaglio,
сеum - Picca masline, nocciolo dell'uliva, Piljuh , uha, m. j. gettito di pianta, germen.
sansa , sampsa. i sarculus, Br. gl. nibčio, forta d'uccello s
|- - “ “

Piccast, asti, a, o, granetoso, acinoso, gra i milvus, (7 milvius.


Pierav, avi, a, o, nosus, acinosas . . . . . * Piljula , e, f. Lex. r.
Picha »e, f. Br. gl. cibo, vivandu, nutrimanj
medicinale , pilula .
Pillola , paletiolina
- - -
Ti
33 P I P (
Piljuxac, uxса , l'ilju Kak, fixka, l'iljixcsac, Pipin , una, m. voche , mellоне , genus cu
ја

üxcsa, Piljuxсsiсh, o Piljuxich, icha , m. cumeris , quem aliqui melonem dici posse
1. Picciol caccio, picciol germoglio, parvum putant, aliqui cucumerem flexuosum certum
germen, 2. picciol ničio, pullus milvinus. videtur ignotum fuisse.
filјüxan, ixni, a, o, di ničio, milvinus. rt Pipinac , &c. inca, m. piccol mellone, dim.
Pilju кina, e, f. V. pilji g. vocis prac. - pipunich divii, cocomero asi
Piljixiti, im, iosam , far la voce di nibbio, nino,. o salvatico, cucumis silvestris, vel
milvii vocem imitari. Fest. aliique dixere +4
agrestis.
jugere, sed incerta lat. vor. Pipuniscte, a, n. melionajo, horti pars, ubi
Pilk, m. Mis. gl. ospizio, foresteria, alleg +:
Cll:Cunneres Crescuint.

giamento per i forestieri , hospitium . Pipinski, a, o, di melloni, cucumerum ad


Pille , pillich , &c. V. piple. cucumeres spećtans.
Pilliti, im, iosam, divorar cogli occhi, oculis Pir, irra, m. värsta od xitta , furro, sorta di
aliquid vorare (h. e. maxime appetere). biada, far. -

Tillo , a, a scafe, acquajo, aquarium, urna Pir, fra , m. Br. gl. nozze, nuptiae.
rium . Pirac, irca, m. Pticca, nottola , pipistrello, ve
Tilötina, e, f. limatura , scobs. spertilio, noćitua.
Pilövati, ujem, ovosam, Lex. r. V. präsciti. Piran , irni, a, n. Grad. nuziale, nuptialis –
linez, pinna, 8. с. V. pjenez &c. kiemsu djeviccam vrata pirna zatvorena.
Pinj, inja, m. Pigna , frutto del pino, nux Pirei, Lex. r. V. pijaniscnik.
pinea. |- Pirg, irga, m. Br. gl. torre, turris.
Tinjuo, jula , m. pinocchio, nucleus pineus. Piriti, im, iosam, crescere, crescere.
Pinuti, Pinam, uosam , G. Dárx. čere, čеve Pirnica, e, f. chi e in vitato alle i nozze,
re, bibere - kadgodise i pine. Pirnik, ika, m. )
conviva nuptialis.
Pipajuch , tichi, a, e, tastante, tangens, con Pirno, nuzialmente, uti in nuptiis fieri solet.
trećitans. udv. |- |-

Pipalac, o Pipaoc, a, in tastatore, qui tan Pirövan, бvni, a, o, Bas. V. piran .


git, contraćkat. Pirovanje , a, n. celebrazione di nozze, nu
Pipin, ani, a, o, tastato, taćius, contrećiа-| ptiarum celebratio.
ćtus. Pirovatelj, elja, &c. m. Lex. r. V. pirnik &c.
Tipanje, a ni, tastamento, il tastare, ta Tirovati, ujem, ovosam, celebrar le nozze,
stus, us, taćtio . Stul. nuptias celebrare - ne pird vati u vre
Pipati, am, osam, ta stare, toccare col tasto, mena zabranjena. |-
|-

- Palpare, tangere, contrećiare, attrećitare , Pirrich, cha, m. V. pirroxêg.


Palpare, manu traćtare – hoditi pipajúchi, Pirriti, im, iosam, Matt. crescere, crescere.
andar tastone, andar a tastone, tentabun Pirrög, oga, m. Lex. r. focaccia di farro, far
dum incedere (quod e. pp. illorum, qui in rCUITO . - *.

obscuris locis viam, vel rem aliquam mani Pirroposvetiti, etjujem, etiosam, offerir che fa
.bus disquirunt). -
сеvano gli sposi un particolar sacrifizio di
Pipav, avi, a, o, I. palpačile, qui dec. tangi, farro, e di sale in segno di lor congiun
Palpari potest, 2. lento nell' operare , piger zione, confarreare.
.in operando. Pirröv, čva, čvo, di farro , farreus , farra
Cell S.
Pipavec, ca, m. V. pipala«.
Pipayo, negligentemente, negligenter. Pirrővica, e, f. V. pirrög. -

)
Piperät, ita, m. trava , saponaja, erba , ra Pirroviteljan, eljni, a, o, da furro, farris, ad
Tiperata, e, f. dicula , herba lanaria. far spećkans. -
Pipiv , hvi, a, o, che si pud bere, poculentus. Pirrövnica, e, f. granajodu farro, granarium
fiple , eta, Tiplesc-ce, a, n. pulcino, pullus pro farre.
gallinaceus. “ Pirroxek, ka, m. Lex. r. focacciuola di far
Piplecsár, ära, m. pollajuelo, aviarius , galli ro, exiguum farreum .
naT1lls . . . Tirscèstvo , a , n. Lex. r. convito Pubblice,
Piplesc-ce, V. piple. i epulum . - -

Tiplescinjak, aka, m. Tirscestvövati , Lex. r. V. pirčvati.


Piplesciscte, a, n. ) pollajo, gallinarium. Pirski , a, o, V. piran . -

Pipletinji, a, e, pollino, gallinaceus. Pirski , adv. V. pirno.


Piplica, e, f. gailina giovine , gallina junior. i is, isa, m. letterina, epistolium .
Tipfich, Acha, m. V. pille. Pisac, is-ca, m. Gund. pittore, pićtor - ka
Tipliti, im, iosam, V. Piukati. koje izbrat môch u pis-ca, ki pisce pomisti
koje
P I P I 23
koje hoch, Gjorg. scrittore, scrivano, scri Tischan, ani, a, o, V. napisctan.
ptor scriba. Pisct, iscta, m. zampillo, filo sottile d' acqua,
-

Pisacsan, acsni, a, o, di pittore, o da Pittere, ch' esce da gualche luogo, aqua, vel arte ,
ad pićtorem spećkans . . vel natura ipsa ejaculata. (sed in parva guan
Pisacsich, icha, m. mali pisak, sorcoletto, par titate) “. Lex. r. V. picha.
vus surculus. - - Piscta , V. picha.
Pisácski, a, o, Syl. scrittorio; dello scrivere , Pisctajúch, tichi, a, e, zampillante, aqua,
scriptorius – cárnillo pisacsko, atramentum sanguis, &c. erumpens, exsiliens in seasu
scriptorium. -
vocis subsequentis.
Tisak, pisma, Bec. V. pjesak &c. Pisctala , e, f. Br. gl. zampogna , fistula.
Pisalac , o Pisaoc, m. V. pisar. * Pisctati, isctim, o isctam, isctosam, Gund.
Pisalcsich , o Pisaocsich, icha, m. notajuolo , sgorgare con impeto, zampillare, aquam,
sсriba parvi momenti. sanguinem , &c. in altum ejaculari - iz
Pisaliscte, a, n. scrittojo, locus scribendo, le kiek küxni ognji piscte.
gendoque destinatus. Pisctatise, umettarsi pian pismo, sensim ma
Pisalo, a, n. calamajo , atramenti librarii vas. descere, humećkari.
Pisalstvo, a, n. uffizio di notajo, di scrivano, Pisctavina , e, f. fonte, che sgorga dalla ru
sсribae munus, ars, officium . Pe, o dalla ghjaja, fons rupe , arena sca
Pisamac, imca, m. Matt. piccola scrittura , tUlriel S. -

parva scriptura. Pisctich, icha, m. za mpilletto, dim. vocis pisct.


Pisan , āni, a, o, scritto, descritto, composto, Pisctüch, V. pisctajúch.
dipinto , scriptus, descriptus, compositus , Piscich, tichi, a, e, che scrive, scribens.
pićkus, depićkus. Pisec, ca, m. V. pisar.
Pisance, Lex. r. V. pisanice. Piskati, am, osam, pigolare, pipire.
Pisanica, e, f. lettera, epistolium. Piskavika, e, f. Del. värsta trave, fengreco,
Pisanice, a, n. malo pismo, cedoletta , sche erba, foenum graеcum.
dula. Piskőr, čra, m. ribba, lampreda, Pesce, mu
|-

Pisanje , a, n. Br. gl. scrittura, composizione, T3ČIma . -

pittura , scriptum , scriptura, descriptio, Piskőrac, črca, Piskórcsac, бrcsca, Piskórcsich,


compositio, pićtura. o Tiskorich, icha, m. piccola lampreda, par
Pisano , , Lex. r. scritto, in scriptis - pisano V2 IIlll 2na .
scto ostaviti , lasciar scritto gualche cosa, Tiskuslicsan, slicsni, a, o, rassom igliante at
in scriptis aliquid relinquere. sorcolo, surculaceus. -
Pisabeski, a, o, dei scrattori, scriptorum, ad Tiskütati, titjem, titosam, V. pjehati.
scriptores spećkans. Pismèn, ena, m. Br. gl. lettera , littera -
Pisar, ara, m. Stul. scrittore, scrivano, no pisměn nedjelni, lettera domenicale, littera
tajo , autore, scriptor, scriba, aućtor. dominicalis.
Pisarje, a, n. Mis. gl. cancellaria , tabu Pismeni, a, o, Br. gl. appartenente alla scri
Visarnica, e, f. ) larium . tura, ad scripturam pertinens.
"isarski, pisarstvo, V. pisalski &c. Pisměno , a, n. Br. gl. lettera, carattere, lit
Pisateljan i eljni, a, o, che si dee scrivere, tera, charaćter.
scribendus . . “ “ Pismenstven, eni, a, o, gramaticale, gram
“ ** -

Pisati, iscem, Isosam, Luk. scrivere, descri maticalis. “

Pere, comporre, dipingere, scribere, exa Pismenstvena, i, n. pl. core gramaticali, gram.«
rare, describere, pingere, depingere – pi matica , orum.
sati skracheno, scrivere con abbreviatura , Pismenstvenich, icha, m. gramaticuzzo, vilis
compendiariis notis scribere – tajnicom pi grammaticus. “ .

sa: , Potajniem slovom pisati, scrivere in Pismenstvenik, ika, m. gramatico, gramma


cifra , arcanis notis scribere – svojom ru t1CUS. |-

kom pisati, scrivere di propria mano, ma Pismenstvèno, gramaticalmente, grammatice.


su propria scribere – pisatise s kiemgodi, Pismenstvo, a, n. Br. gl. gramatica, gram - R
carteggiare, tener corrispondenza di lette mat1C2 . -

- re, litterarum commercio uti. Pismja, e, f. V. pismèn.


-
V
Pisav, avi, a, o, da scrivere, scribendo desti Pismo, a, n. Br. gl. scritto, scrittura, scri
natus, utilis, aptus. -“ ptum , scriptura - pisma sastaviti, pisma
jsavac, avca, m. V. pisar. , . . -
megju sobbom primjerati, riscontrar le “
"isavati, am, osam, serivere spesso, scripta ture, exemplum ex archetypo recogno“re.
re, scriptare. “ “ “ “ - pismo glaseche, cedolone, inge“ ;:
24 P I P I

da - psovno pismo, pa s Turnata , pp. esti pitati po scto 2 dimandar a che. Prezzo F pe
genus satyra argutiae plena, brevibusque ver tere quanti ?
bis constans apud Italos originem duxit a Pitav, avi, a, o, interrogativo, interrogatio
statua Pasquini dićta Romae existente, cui nem continens.
ejusmodi satyrae scriptae affiguntur - pismo Pitckati, am, iosam, čere a sorso a sorso,
od düga , obbligazione, oćblago in iscrutto, exiguis haustibus bibere.
o sottoscritto di propria mano, syngrapha Pitcknuti : Ivam, uosam, bere alguanto, non
- pismo od promjene, lettera di cambio. nihil bibere.
o semplicemente cumbiale, genus singrapha: Titje, a, *) Bun, bevanda, potus, potio, po
in eo a communibus singraphis differens, pija, е, f. tatio - tebbi ; tebbi grjehse pti.
quod brevibus concepta est forensibus exce sti, jezbe i pitja izvan mjerre .
ptionibus, nulli subjacet, - pismo opchêno, Pitka, e, f. Lex. r. V. pitanje. - *
serittura pučálica, littera publica – pismo Titka, e, f. ribba , persico, pesce, perca. -
od zadovoljnčsti, quitanza, pp. est scriptum, Pitljiv, ivi, a, o, Lex. r. curioso, curiosus.
quo quis peeuniam ab alio solvendam acce Pitljivjahan, ahni , a , o, curio setto, nonnihil
pisse testatur: quave solutione quocumque curiosus. - . . . . . . . . . “. . |-

modo alium liberat – pismo od zadovolj Pitljivo, Lex. r. curiosa meate, curiose.
nosti komu ucsiniti, far ta guitanza a qual Pitljivost , &c. čsti, f. Lex. r. curiositi, cu
cuno, scriptum alicui dare, de quo scripto r1OSItaS. - “. |-

diximus in voce praec. - naucsen u sveto Pitom , bmi, a, o, S. Minc, addimestica


mu pismu, versato nelle sacre lettere, in Pitčman, čmni, a, o, to, man suefatto, do
divinis litteris versatus . . . mestico , famigliare, cortese, civilizzato,
Pismopomnjik, V. pismoshrannac. facilis, mansuefaćtus, domitus , civilis, fa
Pismorúk, uka, m. V. rukopis. miliaris - a tkoje od gorre da pride jur pi
Pismoshranna, o Pisnica, e, f. Pismoshranniscte tom - pitoma cselja d od kuche , gente di
&c. a, n. urchivio, tabularium. casa, persone domestiche, famigliari, fami
Pismoshrannac , ānca, m. archivista, tabularii liares - pitčmii, ia, ie, piti domestico, fa
CustО5 . miliarior - pripitom , familiarissimo, fa
Pismoumětnuti, umětjem, umětnuosam, ag miliarissimus . . . .
- giungere qualche cosa a un scritto, adscri Pitomec, ca, m. Lex. r. alumno, alumnus.
bere. “, “ Titomitelj, čija , m. domatore, domitor, do
Pismozgór, bra, m. Matt. scritto, iscrizione, matOT. |-

-
Titomiteljica , e, f. domatrice, domitrix.
:
Pismozlamenit iti a, o, geroglifice, jeroglificus. Pitomiti, im, iosam , dimesticare , domare,
Pisnuti, tiosam, tacere, tacere, conticescere. mansuefacere, domare. -

Pisovnica , e, f. registro, aćta, orum, aćtorum Pitomiv, ivi, a, o, domaćile, dome vole , do
codex , publica tabulae. mabilis. *
, , i .

Pitajúch, tichi, a, e, interrogante, interrogans. Pitomivati , V. pitómljati. “ “

Pitak, tka, m. interrogazioncella, interroga Pitomjen , ent, a , o , dimesticato, i domato,


tiuncuda. - . .. . . . . * - mansuefaćtus. |- |- |-

Pitan , itni, a, o, che si sud čere, buon da Pitomjenje, a, n. dimesticamento, domamen


- čere, poculentus - voda pitna čac. to, domitura, domitus, us. -

Pitán, ani, a, o, interrogato, addimandato, Pitómljati, am, osam, Jos. addimesticare a


dimandato , chiesto , interrogatus, rogatus , poco a poco, pedetentim mansuefacere , do
ostulatus. A - |- mare - terega vabljasce njimi, i pitomlja
Pitanje, a, n. interrogazione, đimanda, ri. sce kakono kragüјca.
chiesta i interrogatio , percunćtatio, petitio, Pitomno, domesticamente, famigliarmente,
postulatio &c. i - .. . -
amice , familiariter. -

Pitano , interrogativamente, cum interroga Pitomnöst, &c., čsti, i dimestichezza, fami


tione , adv. |- |-
gliarità, familiaritas. ,
Pitaoc, oca, m. dimandatore, petitor, rogator, Pitčimo, mansuetumente, mansuete .
postulator. ji'itta, e, f schiacciuta, focaccia, Placenta, tu
|-

Pitar , āra , m. giarra, va so di terra, testa. runda, coliphium .


Pitati, am, osam, Prim. interrogare, addiman Pittan , āni, a, o, Br. gl. eikato, nutrito , ali
dare, dimandare, chiedere , interrogare, mentato, sostanzioso, altus, nutritus, nu
percunćtari; quaerere, petere, postulare – triendi vi multa pollens.
pitati s velikom molbom , chiedere con is Pittanje, a, n. Br. gl. nutrimento, alimento,
tanza, flagitare, efflagitare, contendere - cibatus, nutritus, us, nutrimentum,
N
nije. It

Dr
T I P I. - F I ig
Fratelj, o Titateljnik, a, m. Br. gl. nutrito Pivscia, Br. gl. V. csésto,
re, nutricatore, altor. -- Pixdriti, im, iosam, rimirar fisso, intueri.
- - - -

Pittateljan, eljni, a, o, Br. gl. nutritivo, alibilis. I'ixma, V. pronatika.


Pittateljica, o Pittateljnica, e, f. nutritrice, --- . - - -

altrix. - - - -
- P J
Pittati, am, osam, Talm. cibare, nutrire, no
drire, alere, nutrire, enutrire, cibum prae Pjad, Lex. r. V. dlan. -

bere , alimenta suppeditare - svih nart Pjan , āna, ano, Gjorg. učbriасо , еčBrie , im
dno pitta , i zori, vrjeхi, bljudi, i odiva – őriaco, temulentus , ebrius, vinosus, pleaus,
imöоcar il fanciulio, ci
pittati, djete , &c. vini bibulus - pjanii, ia, ie, pii učbriaco,
bum in os pueri inserere, indere - pittatise, temulentior. " -
|- -

cičarsi, prender cióo , vesci. Pjinac, inca, m. V. pivator. ---- “ -

Pitteo, еa, m. V. kokot. Pjanacski, a, o, degli učbruachi, ebriorum, -

Pitti, piem, piosam, Ragn. čere, Bevere, bibe ad ebrios spećians. . . - -

re, potare – pitti cjelo, bez vode, nevö Pjanacski , adv. da učáriaco , temulenter.
dno, ćere il vino senz’ acqua , merum bi Pjancsich, hcha, m. mali pjánac, ubbrachello,
bere - pitti vödno, razvodnjëno, bere il ebriolus. - -

viuo coll' acqua, vinum bibere – pitti zdra Pjancsina, o Pjandèsca, e, m. V. pivator.
viccu komu V. napitti.
Pittjenje, a, n. Br. gl. alimento, nutrimenito,
": Pjanicsina,
ebrfa .
o Pjanka, e, f. ubiriaca,
|-

cibatus, nutritus, us. Pjaniscnik, ika, m. Lex. r. V. kuhölj.


Tittovati, Br. gl. V. pittati . - - -
)
Pjančst, čsti, f. uááriachezza, imbriacamen
P\tvina , e, f. Mul. V. pitje . . . .. , -- -- 'janstvo, a, n. / to, ebrietas, temulentia.
Piukånje , a, nitilapigolare, pipire subst.: Pjanstvövati, tijem, ovosam, imbriacarsi, ine
Piukati, ucsem, o tikam, likosam, pigolare, briari.
pipire, pipilare. - -
Pjanucajúch, uchi, a, e, che parla da ubbria
-

Piukav, avi, a, o, che Pigola , pipiens. . . co, ebriosorum more loquens.


Piva, e, f. V. pivo. l'janucanje, a, n. il parlar da ubbriaco, ebrio
|-

Pivac , V. pjevac, Nal. čevitore, potator – sorum more locutio.


necheje pivci pit, t ---- Pjanicati, am, osam, parlar da učbriaco, ebrio
Pivacs, acsa, m. čevitore, potator. . . . . sorum more loqui.
Pivacsica, e, f. be vitrice , potatrix. . . -, ni "jasca , e, f. Lex. r. pianta del piede, plan
Piva i tara, concorso, moltitudine, concursus, ta pedis. |-

frequentia, multitudo. i ra Piat, pjaterica, Lex. r., VI, pët &c. -


Pјvan , ivni, a, o, che si puč bere, buono, a l'jata, ć, f. Lex. r, V. kläk. ---- -
čere, poculentus. i na Piatilistnik, ika, m. trava, Lex. r. V. petofist.
Pivatār, čra, m. Mul. деvone, učbriacone, če Pjatnati, am, osam, Lex. r. segnare, signare.
vitore, multibibus, bibaх, valde ebrius, ebrio Pjatnica, e, f. Lex. r. venerdi, dies veneris.
sus, vinosus, bibulus vini, bibulus. , , х Pjatno, a, n. Lex. r. V., bilieg - pjatno re
Pivatórica, e. f. беvona, učáriaca , potrix, dimoje, Lex. r. V. madeх. |-
ebriosa. . . s in to - - -
Pjätok, V. petak.
i"
- -
Tivljiv, Ivi, a, o, čevitivo, poculentus. Pjegga, e, f. Gund. macchia , macula - pěd
Pivnica, e, f. Gris. cantina, cella vinaria. nogamse u krig. svija na zelene Pjegae, i
Pivnicsár, ara, m. tavernaro, oste, caupo bljede ljúta od sedam glava zmia ...: -
Pivnicsaricca, e, f. tavernara, astessa, caupo I'jeggast, asti, a, o,
nis uxor. - i . .- I'jeggav, avi, a, o, Gund.
taccato , maculis
distindus - su
)
Pivnicsica, e, f. cantinetta , cellula vinaria ha, xura, i pjeggava . . . . . , , u sto |-

Prvo, a, n. Grad. Bevanda, cervogia, birra , Pjegee, a, f. pl. macchie, ch' escono su viso,
potus, potio, cerevisia, zythum - ovoje maculae, lentigo.
njih Rajska jestoiska, i pivo, kim se pasu, Pjehajúch , tichi,
nasichaju, i opajaju - pivo. Boxie, netture Pjehalac, alca, m.
a, e, che
-

patisce
- c

difficoltà
i vodi respiro, anhelatis
}
nećtar. . .. . s. zv. - - i . Pjehalica, e, f. nibus laborans, etc.
Pivoboxii, xia, xie, nettareo, nedareus. Tjehânje , a, n. ansamento, a nelito, anhelitus.
Pivonar, nara, m. Lex. r. colui, che fu, o anhelatio. . . . . . . . . . i ti i , !

vende la birra, qui cerevisiam conficit, Pjehati, am, osam, ansare, anhelare . . . .
1"el vendit. . . .. . |-

Pivovar, ara, i m. Lex. r. colui che Beve la Pjehavac , živca, m.


birra, cerevisia potator. . . . -
sas.
difficultate, respirandi
Pjehavica, e, f. : ) slaborans, as i „.. .
Pjehāv, avi, a, o,
}
) asmatico , asthmaticus.“

Razd. II. D 4е
28 : i p J -
P J
Tjehnja, e, f. Matt. asima, u sma, nalattia "jeneznacsa, e, f. trava, stafisagra, eröa, Pi
, nota, respirandi difficultas. 4
. tuitaria.
Pjehöta, e, f. Lex. r. fanteria , peditatus, us. “eneznice: e. f. zecca, moneta.
}

Tjenez, eza, m. Br. gl. ) danaro, moneta, Pjeneznicsan, icsni, a, o, della zecca , mo
Pjenezi , eza, m. pl. .neta, ad monetam spećtans (in sensu prac.)
pecunia , nummus,
Pjenezi, ezf, f. pl. argentum , dena jene: ista, m. ) ban chiere piccolo,
rius - pjeneze komu izmamiti, strappar jeneznicsich, icha, m. ) nummulariolus.
del danaro a qualcuno , cuipiam nummos Pjeneznicski, a, o, di banchtere, ad nummu
, exprimere – izlizatise, pjenez, consumarsi . larium argentarium spećians.
la moneta a forza d'uso, pecuniam usu Pjeneznik, ika, m. banchiere, monetiere,
consumi – pjenez izlizan, moneta consu . zecchiere, operarius, qui monetam cudit.
mata a forza d usо , pecunia usu consum Pjeneznikovanje, a, n. arte del banchiero, ar
- sumpta – pjenez u tvårdu ; moneta efetti . gentara.
va, reale, pecunia – tvárdi pjenez, mone Pjeneznikővati, tijem, ovosam, far il banchie
ta d'oro, o d argento, aurea, vel argentea re, argentariam exercere.
pecunia – sitni pjenezi , moneta piccola, I'jenezni pitaoc V. mjedipitaoc.
parva pecunia – pjenezim u rtici, pienezim 'jenězno ; pecunialmente, con pecunia, pecu
gotovim , o izbrojenim, na gotove pjeneze , nia , adv.
u V. pjenezito – pjenez neostrixên , moneta 'ienjaz , &c. Lex. r. V. pjenez &c.
di peso, pecunia justi ponderis – pjenez Tjenje, e, n. Palm. can to , inno, cantus, hy
okostrixen , pjenez nedomjeran, moneta man mnus - ista zemlja pjenja plaha zacsu
cante, pecunia, cui pars aliqua abscissa est, urnebes treskôviti.
pecunia pondere deficiens – pjenez pribo Tjenna, e, f. schiuma, spuma, spuma – josc
gāt, prikomjeran , da naro avvantaggiato , nebejehu valovite tad poznalli plahe pjen ne
traboccante, pecunia praeponderans – tkôva - pjenne komu iz usti värviti, far la
ti pjeneze, šatter la moneta , pecuniam cu schiuma colla bocca , ore spumas agere,
dere – pjeneza nagárnutise, adunar il dana emittere ( dr. pp. de senibus). m

ro, pecuniam accumulare – ovi pjenez pro Pjennast, o Piennav, i, a, o, V. pjenniv.


hödi, ide, moneta corrente, pecunia, quae Tjennati, am, osam, far la schiuma, spumare.
in comuni usu est – pjeneze za vojnike od Pjennech , echi , a, e, spumante, spumans.
rediti assegnar il danaro per la milizia, Pjenněnje, a, n. lo spumare, spumare, subst.
militibus pečuniam determinare – pjenezi Tjennica , e, f. piccola schiuma , e anche bel
xјvi, uloxeni, danajo a guadagno, pecunia la nell' acqna, I. parva spuma, 2. bulla.
occupata - pjenezi mártvi , pjenezi neulo Pjenniti ko, im, iosam, mandar la bava dalla
xeni, da naro morto , pecunia nullo fenore bocca , salivarium lentorem emittere .
- collocata – pjenezi neizbrőjni , soma im Pjenniti, im, iosam , Lex. r. schiumare, dis
men sa , pecuniae magna copia - pjeneze u chiumare, despumare, Gund. köni , koise
sto ulčxitti, impiegar il damaro in qualche bjesan jaha s' napuhaniem nozdram prie ar
sosa, pecuniam in re aliqua collocare – : , pjenni, oganj paha, vihar vidjet svu
potrebövati pjeneza , esser corto a danari, je.
| pecunia deficere – uzeti pjeneze u zajam Pjenniv, ivi, a, o, spumoso, spumosus, spu
po visce zaklada, prender damaro sopra un mell3 .
- pegno, pignore pecuniam mutuare – pjene Tjennocsinech, echi, a, e, che faschiuma , spu
zi zagudjeni, danari acquistati con frodi,| miger, spumifer.
ed inganni , pecunia per fraudes acquisita Pjesacsac, acsa, m. malj pjesak, sorcolet
- pjenez glöbni, da najo rica vato dulle Pjesacsich, icha, m. )
to , surculus.
condunne, pecunia multatitia. Pjesak, eska, m. arena, e sorcolo, con cui
Tjenezac, ezca, Pjenezcsac, ezcsca, Pjenezcsich, si fa l' innesto, arena, surculus, insitivus.
o Pienezich, icha, m. danaruzzo, nummulus. Pjesan, esni, f. Ragn, canto, cantico , in no ,
Vjenezan , ezni, a, o, ricco, danajoso, dives, canzona , cantus , canticum, carmen., ode ,
locuples, pecuniosus, pecuniarius. hymnus – tiem spjevci pjesnima spjevaocu
Pjenezirnica, e, f. bottega di banchiere, ar stvore csist – pjesan karaju cha, satira ,
satyra. N.
gentaria . |- |-

Tjenezast, &c. àsti, a, o, molto ricco, ditissi Pjesan, esni, a, o, Ragn. poetico, di verso, poe
mus, locupletissimus . ticus – spjevalac ima uzdarje od njega zlat
|-

Pjenezina , e, f. danajaccio , vilis nummus . pjenez po svaki oranj pjesni - mjerra pje
Pjenezit, iti, a, o, ricco, da najoso, locuples. sna, metro, o misura poetica, metrum poe
Pjenezito, a danari contanti, pecunia numerata. . ticum. .. . . . -

Pje.
\
T у T J 27

Pjesánac, inca, m. enigramma , epigram i'jesnik, ika, m. Gund. poeta, cantore, mu


Tjesinca, e, f. Ivan. ma – veselit ako ćico , poeta , vates, musicus – slavni pies
Tjesäncsac , āncsca, m. bil uzrokje ikala , i nik gdi se oglasi pod zacsinke svoje mille.
- -

Tiesancsich, icha, m. sladke moja Vil pje Tiesnikov, ova, ovo, V. pjesnicsev.
Pjesancsich, Mcha, m. sunce da sklada. Pjesnina , e, f. canzonaccia, incondita cantio,
Pjesc, esci, a, e, Br. gl. u Piedi - izide vas incondituin carmen.
Israel, egressus est Israel pedibus suis. ljesnioc, oca , m. Ragn. V. pjesnik - ovoje
Pjesc, esca, m. Jos. pedone , fante, pe prilika pjesnioca . -

Pjescac, es-ca, m. des – posla uz toj ju “esnislagaoc, čca, m. V. pjesmar.


Pjescak, escka, m. ) nake mnoge i Pjesce , i tjesniti,
sificare.
im, iosam, poeture, Poeteggiare, ver
na konjeh – proseoje pjesci poljanu, non e
piti iu tempo, che Berta filava , den. felj Pjesniv, ivi, a, o, Ragn, poetico, poeticus –
cem a licujus conditionem non amplius exi pjesni ve naprave. - |-

stere, vel felicem jam quempiam ad inopiam Pjesnivac, ivca, m. Luk. poeta, cantore, mu
redaćtum esse. sico , poeta , cantor, musicus – ovoje pri
Pjescak, o escki, a, o, ) da pedone, pede
) Ster .
lika pjesnioca , kä na svjet nascega jezika
hötje csast objavit. r.
Pjescan, č.scni, a, o, ".

Pjësc-ci , escaca, m. pl. V. pjescnici. Tjesnivica , e, f. poetessa , foemina poetices


Pjesc-csina, e, f. sa s so breccio so, saxum gla perita.
YеOSU (T1 . Pjesnjak, aka, m. salterio, psalmorum volu
|-

Pjesce, V. pjescice. II) 6 n . ' . - :

Pjescehödac, Ödca, Lex. r. V. pjescac. Pjesnoglasan, asni, a, o, Br. gl. armonico, ar


Tjescestvovati, ujem, ovosam, Lex. r. V. pje - monicus - pjesnoglasno pjenje, psalmodiac
sciti. Cantus. |- |-

Pjesci, Lex. r. V. pjesac. Pjesnokaran , āni, a, o, difamato con satire,


, - “ “
Pjescice, adv. Och. a piedi , pedibus, adv. satyra impetitus.
– daje neizbrojne dârxave na nogåh pjesci Pjesnokaraoc, бca, m. satirico , satyratum -
" ,а
ce priscao. |- - scriptor. . .

Pjescinna, e, f. Matt. ghinja , glarea. Pjesnokarati, am, osam, satireggiare, far sa


Tjesciti, im, iosam, viaggiare, andar a pie tire , satyram scribere.
di, pedibus iter conficere. Pjesnokosioc, бca, m. V. pjesnokaraoc. " -
Pjescricca, e, f. colei che vi, che viaggia u Pjesnokôsiti, im, iosam, V. pjesnokarati.
predi , qua pedibus iter conficit. Pjesnopisaoc, oca, m. Rus. poeta, scrittor de'
Piescrici, iki, m. pl. V. pjescnisctvo. vérsi , carminum , hymnorum scriptor.
l'jescnik, ika, m. Talm. pedone, funte, pedes, i'jesnopjenje , a, n. Lex. r. il cantar gl” inni,
itis - prid njim grede skup pjescnika. hymnorum cantio.
Pjescnisctvo, a, n. infanteria , pedites , um , i'jesnopjetti,
Pjesnopièvati ,
} cantar gl' inni , hymnos ca
|-

peditatus, us. |- -
nere.

Pjesenka, Lex. r. V. pjesánka. i'jesnospjevec, ca, m. Lex. r. cantore degl' in


ljeskast, čtc. asti, a, o, ) della ghjaju , ghia ni , hymnorum cantor. . . * -

Pjeskovit, iti, a, o, )
joso, glareosus. Pjesnoplac , ācsa, m. elegia, elegia.
Pjesma, e, f. Canis. V. pjesan, esni, f. Pjesnoplacsan, acsni, a, o, elegiaco, elegia
1jesmår , ara, m. compositor dei canti, inni, Cll5 .
cantuuin , hymnorum scriptor. - Pjesnoslagati, am, osam, comporre versi s poe
Piesma , o Pjesna, e, f. Canis. V. pjesan, esni. mata condere. |-

ljesnicsak, cski, a, o, \ Giorg. poetico , mu Pjestovati, tijem, ovosam, Lex. r. V. djeto


1jenicsan, icsni, a, o, )
sico, poeticus, mu vodstvovati, M. Dârx. accurezzare, blan
.sicus - za pjesnicsko uzvelicsenje. diri – koja te njegöva , i pārsim ovim doi,
Pjesnicsev, eva, o, del poeta, poeta , ad poe i liepo pjestdva , i kako cvjet goi.
tam spećtans. |-
Pjestup, fipa, m. Lex. r. V. djetovoditelj.
Pjesnicsich, icha, m. poetino, poetuzzo, poe Pjestvo, a, n. Br. gl. cura, sollecutudine, im
tilla , parvus poeta . -
pegno, opera , cura , solicitudo, onus susce
"iesnicski , a, o, Gjorg. V. pjesnicsak . ptum - Arkadia Cesara pjejstvom, Arcadii
Vjesnicski , adv. poete voimente, poeticamente, Caesari s opera.
. poetice. |- |-
Vjetan, etni, a, o, Gjorg. musicale : poetale,
Pjesnicstvo, a, n. Gjorg. poesia , arte del poe musicus, poeticus – pjetno mahanje, V. vla
“re, poesis , poetica – uzmnoxit Slovin dopjenje.
sko pjesnicstvo.
“. . . 2.
jetili , o Pjeteo, ela, m. Lex. r. gallo, gallus - Pje
“...
23 ji i P I, P I,
Pjetje, a , n. Jos. canto, cantus, cantiо - Pjevati, am, osam, Jos. canture, cantare, ca
pjetje boxanstveno , ofizio divino, sacri ri nere - vidje dje pjeviju razlike pjevke, ko
tus, sacrae ceremoniae, sacra mysteria - gre je nikadare nie zacsullo umárlieh ubo –
djahu s velikiem veseljem, i njejem. stivno pjevati, cantar, a canto fermo; са
ljetnomierje, a, n. Gjorg. prosodia, misura de' nere ea modulatione , iis numeris, ut Siver
versi, prosodia, prosodia, vox Gr. dotes Christiani ritus peragendos solent –
Pjetnorudac, idca, m. } organetto, dim. vo visokiem glasom pjevati, far il contraliо,
Pjetnorudce, a, n. cis sequen. modulatione canere - najvisciem glasom pie
Tjetnoriidan, V. cjevnorúdan. vati, far il soprano, acutiore voce canere
Pjetnorfidje, a, n. Gjorg. organo, instrumen - srednjiem glasom pjevati, far il tenore,
tum musicum notum, quo in templis praeser voce subgravi canere.
- tim utimur . Pjevni , a, m. Lex. r. cantore, cantor.
Pjetnortidnik, ika, m. organista, qui ejusmo Pjevcsica , V. pjesanka.
di instrumenta conficit, vel sonat. Pjevcsich v icha , m. Polla strello , parvus pul
Pjetnotreptjenje , a, n. il far de' trilli, modu lus gallinaceus.
latio vocis in fine cantus , ut tremula appa Pjevcsii,
lies.
a, m. Lex.
-
r., V. pjevec.
reat (est maxime in usu ap. Italos). Pjevka, e, f. Gund canzane, cantilena, can-

Pjetnotreptjetti, eptim, eptiosam, fur de' tril tio , cantilena - ako pjevke stanem pjeti.
i li , est in fine cantus ita vocem modulari , Pjevec, ca, m. K. F. Cantore, Cantor .
ut tremula appareat. l'jevnik, pjevnica, V. pjesnik, pjesniva.
Pjetnovladanje, a, n. battuta, musices, nume-|Pjevtikaoc, oca, m. chi canta spesso, can
ri, modique, qui Pp. manus motu indicantur. titans.
Pjetnovladaoc, čca, m. chi batte i tempo, chuj jevtikati, licsem, o tikam, tikosam, cantic
fala battuta, qui canentes, sonantesque in chiare, cantitare.
, sensu vocis subseq. dirigit. -

Pjetnovládati, am, osam, Batter il tempo, o P I. .


far la battuta, canentes, sonantesque ital Plácha, V. plata. -

manu dirigere, ut musicos numeros, musi-l'lächac, achca, m. ) pagatore, qui solvit.


)i -
- - - - ". - - -

cosque modos observent. Plachalac, alca, n.


Pjetti, Tojem, Pojosam, Palm. cantare, ca Plachâlica, e, f. pagatrice, quae solvit.
nere, cantare – ljepottase nje ne poje, a Plachaliscte, a, n. duogo del pagamento, locus
. ljuvezanj njih ne placse. solvendo destinatus.
ljetih, tiha, m. Lex. r. V. pjettelj. Plächan , āchni, a, o, V. platan.
Pjeva , e, f. Pula, gusсio delie biade, apluda, Plachânje, a, n. pagumento, solutio.
, acus , eris. Plächati, am, osam , Gjorg. magare effettiva
“jevac, evca, m. gallo, gallus. mente, attualmente, aćtu solvere – pla
ljevac ; evča, m. Lex. r. V. pjevalac. cbati s várhom, Pagur generosamente, cu
Pjevacsicca, V. pjevalica. mulate solvere .
jevajuch , tichi, a, e, che canta, cantans. Plachca , o Plachica, e, f piccolo pagamento,
Pjevalac, o Pjevaoc, a, m. cantore, cantor, pensiuncula. |-

C20tatOT , |-

Placs, acsa; m. Gjorg. pianto, piungimento,


jevalacski, V. pjescnicski. duolo ; afflizione, tristezza i ploratus , fle
Pjevalica, e, f. cantatrice, cantrix. tus, lućtus, lacryma , aftlićtio, moestitia,
jevalicsinski, a, o, delle muse, museus. tristita – tvoriti, o stvöriti placs, V. plak
Pjevalisctan , isctni, a, o, corale, da coro, ad kati – otvöritise plac, prorom pere in pian
ehorum spećians . |- to , illacrymari – rastopitise u plac , niа
Pievaliscte, &c. a, n. coro, chorus. |- gnere direttamente, effundi in lacrymas -
Pjivan , o Evni, a, o, cantabile, che Pud can na plac koga ganuti , eccatar il dolore de'
tarsi, qui Stc. cani potest. peccati - nell' anim o di quulcuno, efficere,
Pjevan, ani, a, o, cantato, cantatus. ut quem poeniteat erratorum.
Pjevanje, a , n. Ragn. canto, cantamento, 1 lacsan , ācsni, a, o, Palm. piangente, lagri )
cantio - u pjevanju pristajati, popristajati , Placsevan, evni, a, o, mo so, sconsola
far pausa nel cantare, vocem in canendo to, afflato, luttuoso, lacrymosus, lugens,
tenere . |- |-
flens, lućtuosus, miser , aftlićius - njega
Pjevaocsich, icha, m. cantore di Roco pregio, mrjeti zemlja plácsna za krivine nasce vi
. vilis cantor . . .. - . . . dje – placsni, o placsevnii, ia, ie, pau ia
Pjevateljan ; eljni, a, o, čuono, Proprio pel grim ovo, lacrymosior.
. . centu »ad pracinendum pertinens. 1 lacsevnica, Lex. r. V. narikusca.
- - -
-
P I, P I, 29

FacsTV , vi, a, o, Lex. r. V. placsan. Plakati, acsem, akosam, Gund lavare, lava
Placsljivo, ) Gund. lagramo sam ente, luttuo re, abluere – Turskom kärvi pute plaka.
Plăcsno, } sam ente , piange volmente , lu i'läkkalac, a, m. piangitvre , piangitrice,
ćiuose, cum lacrymis, flebiliter, oculis la Plakkalica, e, f. ) flens, lugens. -

crymantibus – klicse i csite striscno , i Plakkan , āni, a, o, ptanto , compiunto, fetus,


plácsno, kako Poljak Cara dobi: -
defletus, deplorattis. i -, .. . ..

Placsnopjesnik, ika, m. serittor delegie, ele Pläkkanje , a, n. Dim. piagnimento, il piagne


giarum scriptor. re, fetus, plančius, ploratus ; us – i daj
Placsnopjevcsica , e, f. picciola elegia , brevis mi pliikkanje grjehova moih rad . .
elegia . * - -
i lakkaoc, oca, m. V. plakkalac . .
Placsnopjevka, e, f. elegia , elegia . Plakkati, acsem, akosam, Max. piagnere, pian
Placsоzvecsan, ecsni, a , o , tuttison o , lućti gere, compiangere, Here, defere, lugere,
sõnus. condolescere - da budem plakkut i cvilit
Placsúch , fichi, a, e, piangente, flens. ja do vik - plakkati görko, xestoko, gröz
Tlacsúsct, iscti , a, o, V. placsan. no, ljuto . . V. rastöpitise u placs – plakka
Placsuzröcsan, čcsni, a, o, lattifero, lućtifer. tise prid kiem, lamentarsi, querelarsi, far
Pladanj, adnja , m. piatto, orbis, lans. lamenti , apud aliquem queri – stat plak
Pladnjak, ika, m. piccol piatto, parvus orbis. :
, metters i u Piagnere , lacrymis se de
Plah , āhi, a, o, l'alm. frettoloso, fiero , in ere. -

domito, a spro , acerbo , furioso, impetuo Plakkäst , &c. asti, a, o, Iagrimo so, avezzo
so, pauroso, velоx , celer, properus, ferus , a Piagnere, lacrymosus, multum lacrymans,
ferox , indomitus, acerbus, furiosus, meti i lacrymabundus, facile flens, lugens. }

culosus – tad nenadnom trèscnjom plahom Plakkavac , āvca, n. V. plakkalac.


ustresese gröb studeni – plahii, ia, ie, pili Plakkavcsina, e, c. Piangolente , piagnolente,
frettoloso, velocior. ---- i piangoloso, qui, vel quae sape flet.
, Plaho, Gund in fretta , frettolosamente, fi Pläkkavica , V. plakkalica.
rio ramente, precipito ramente , inconside I'lakljiv, i vi, a, o, Matt. lagrimabule, luttuo
ratamente, pasurosam ente, cito, velociter, sо , lacrymabilis, lućtuosus.
inconsiderate, magno impetu, magna vi, pa I'lam, ama , m. Plamen, ena , n. , M. Dârx.
vide – pliho leti, jaka pada, gdiju desni fiamma , flamma – i várle nakazni u mor
ca snaхna värke – plahose dignuti, alzar skoj pucsini na ljubav priblazni i taj plam.
si in furta, furentis instar surgere – plaho jedini. - |- |-

hoditi, camminar frettolosamente, veloci Plamenac, enca, Plamenak, enka s Plamen


i ter incedere. . csac, encsca, Plamencsich , o Plamenich ,
Plahöcha, e, f. V. strāh. icha, m. fiammelia , flammuka . . .
Plahochudan, udni, a , o, di natural duro , Plameni, Plamenist »... Lex. r. Plamenit, i, a, o,
capriccio o , indole durus , asper, qui inge Gjorg. /ium meggiante , fammante, info
nio magis , quăm rationi indulget. cato , ardente, flammans, flammeus, flami
Plahochudnost, osti, f. natural duro , indoles miger – uzvisise, sudcse od svita , värh
dura. -
pristölja plamenita. .
Plahöst, čisti, f. Palm. 1. fretta , prescia, ti Plamenitise, Lex. r. V. plamenčvati... -

more, paura, properatio, properantia, fe Plaměnito , accesamente, ardenter, flagrantis


stinatio, timor, metus, 2. leggerezza , giо sime. - - t - "
vanile, levitas juvenilis. Plamenje, o Plamenovanje, a, n. ili fiammeg
. Plahôvati , tijem, ovosam , operar dissoluta giare, flammare, flammescere, subst.
mente, da licenzioso, inhoneste, luxurio Plamenčivati, čijem, ovosam, Palm. fammeg
se, impudenter agere – plahôvati bitje, giare, andur in fiamme, gettar famme,
xivot, mladöst , consumar le forze, la vi flammare, flammescere, ignescere - tajcsas
ta , te sostanze, vires, rem, familiarem &c.iskre sve gorúche plamenujuch meche uzgori.
censumere – neplahtij, bada, a te stesso, Plamenski, o Plamski , a , o, Br. gl. V. pla
alie tue core, attende tibi, consule rebus menit . . |-
e : «
t U IS . |Plamic . Planich, Plamik, a, Plamnec, eca, m.
Plahta, e, f. V. platno. V. plamenac. - “ ““

llāhtica, e, f. V. platnich. Plamnen, eni, a, o, inflammato, inflammatus.


Vlajhati, am, osam, V. bieliti. l'lamniti, o Plamčivati, V. plamenčivati. . . .
Plakan , ani , a, o, lavuto, lautus, lavatus, Plän, ana, m. Ragn. V. plam - nu nose. “
ablutus. -

". . } ra van tvu lipóst., täcs s ocsi tvih dogje 89“


0 3 lavatio. - i ruch Plan.
Plakinje, a, n. lavament -
RIare |-
-
3o P I, P I,
Pläna, e, f. Ciaus. puntello, che sostentu il Ulasa , e, f. campo di Tavoro , arvum .
colm o della casa , summa trabs quae tećtum Plasan, isni, a, o, Matt. nagro, macer, ma
sustinet, Vitr. dixit columen – jedvagasam cilentus.
nasсla pôd strehom na plani. Plasati , V. plantati.
Plandiscte, &c. o. I'landovaliscte, &c. a, n. Plascèch echi, a, e, che spaventa , terrificus,
3

Gund, luogo di riposo, guarnigione d' esta t1m Orem in Cult lens .
te, focus quietis, aestiva , orum - etoе ра Plascillo , a, n. pa ventacchio, spauracchio,
stir svratio stāda u podgörje na plandistie. terriculum .
Planditi, im, iosam, Ragn. Plandovati, ujem, Plascitelj, člja, m. spaventatore, terrorem in
ovosam , Gund. posare, ripo arsi, star ozio Cilt I CI) 5 . -

so, quiescere, otiari – i kad plandit ide Plasciteljica : e, f. donna, che spaventa, qua
stado, gdi vitri tihi hlade. terrorem 1 nCult 1 t .

Plandovanje, a, n., ozio, riposo, otium, quies Plasciti, im, iosam, V. poplasciti – plascitise,
I'landovaoc, oca, m. ozioso, otiosus, nil agens. temere, a vere puura , spa ventari, pavere,
Plandujúch, V. praznujúch. - timere, expavescere, formidare.
Plänicca, V. planikka. I'lasciv, ivi, a, o, tim ido, pauroso, pa ven
Planicsan, icsni, a, o, di coröezzolo, arbuteus. Plascivac, ivca, m. : to so, tinidus pavidus,
Plannikka , e, f. stabar koi ragja meginje i lascivica , e, f. formidolosus – plascivii,
arbuto , coröezzolo , arbero , arbutum , ia, ie, piu timido, timidior – priplasciv, ti
unedo. - - -
midissimo, timidissimus.
Planikkövina, e, f. legno di coröezzolo, lignum Plascivjahan, &c. àhni , a, o, timidetto, timi
ex arbuto. - -

dulus, trepidulus. -

Planina, e, f. Gund. monte, montagna, mors Plascivjahno, o Plascivјäscno , alquanto tim o


- směrni gorsctaci u planini materesu rosamente, con un po di timore, nonnihil
tvoje otci – planina obarcsna, monte fred timide. -

do, mons, qui perpetuo frigore riget – pla Plascivo, timidamente, paurosamente, tim o
nina odjevena, monte vestito d'alberi, mons rosam ente, timide, pavide - plascivie, pati
arboribus refertus. timorokamente, timidius – priplascivo, as
Planinast, &c. asti, a, o, V. gorast. sai tim orosam ente, timidissime.
Planinec, ca, m. montanaro, monticola, Plascivost , &c. osti, f. timore, tim idezza, ti -
Planinjanin, ina, m.
Planinka , e, f.
) 2, m. i miditi, paura, mancanza di coraggio, ti
donna che učita melle mon mor, formido, timiditas, metus, pavor.
Planinkinja, e, f. ) tagne, monticola, a, f. Pläsct, iscta, m. Br. gl. mantello, ferrajuolo,
Planinski , a, o, Palm. montano, montanesco, pallium – dobriem, o trgjaviem plasсtom
montаnus – sada dârpe, sad potëхu nad ogårnutise, aver buono, o cattivo nome.
planinske , vàrlji sârde. bene, vel male audire.
Planiscki , a, o, V. planicsan. Plasctac, o Plasсtec, sctca, Plasctich, icha, m.
* Planita , e, f. pianeta, veste, che porta il Sa mantelletto, palliolum .
cerdote sopra gli altri paramenti , genus Plasetanica, Lex. r. V. ponjava .
vestis säcerdotalis ap. Christ. quo in facien Plasctina , e, f. mantellaccio, mantello vile,
do utuntur. -

vile pallium.
|-

Plänja, e, f. pialla, ascia, ascia, dolabra. Plasсtir, ira, m. Lex. r. V. měcs, oblix.
Planjanje, a, n. piallamento, aćtus dolandi. Plasnuti, Prasnem, uosam, Matt. smugrirsi »
Planjasc, isca, m. pticca, tordo uccello, turdus. ma CeSCere.
Planjatti, am, osam, Del. piallare, dolare, Plassa, e, f. plöcsa gvozděna, lamma , pia-.
Iavigare. stra , lamina .
Planjica, e, f. mala, planja, ascetta, dolabella. Plassica, e, f. mala plassa , lametta , exigua
Plantajúch, tichi, a, e, che avvampa, che ar- | lamina.
_ de, flagrans. Plässina , e, f. piastrone, ingens lamina .
Plantati i am, osam, Gund. av vampare, ar Plassiti, im, iosam, V. poplocsiti. |-

dere da ogni parte, conflagrare - met. Plast, ista, m. Matt. fascio, fascetto , coro
gnjevnom sár жbom väs zaprjescten planta u na di fiore, grano , fasciculus. -

zlobnoj oholasti. Plastati, ribbu, Lex. r. sventrar i Pesce »


Planuti, &c. iijem, o jivam, uosam, Gund. ar piscem exenterare. -

dere come una stoppa , flagrare stupa in Plastina, e, f. Lex. r. V. küs, tisa.
star (hoc est, ut flamma exiguo tempore Plastinka, e, f. Lex. r. V. kusak -
- duret) - s moga ognja vjekovita kako mno Plata, e, f. Palm. mercede, pagumento, prezi
krat zgor i planu. 1
s
|-
k.
zo, sulario, ricompensa, merces, Pr:SOlivk
- P I, A
P L 31
endium, sala Platnobistren, eni, a , o, inamidato , amyle
solutio, pensio, pretium, stipendi ablutus.
rium, remuneratio – platu izbrbiti 3. V. pla
titi - na platu, vendibile, in endita ve Platnobistriti, im, iosam, inamidare, pp. est
nalis – za platu, mercenariamente , in amylum in lintea injicere, vel luntea amylo
modo mercenario, pro mercede. abluere. |- -

Platac, atca, m. V. plachac. Platocsnik, Platok, a, m. Lex. r. V. ubrusac.


Platan, itni, a , o, spettante a pagamento, Platta, e, f. Gjorg. turbine, bufera , turbo.
ad solutionem spećtans - na plitno ime Platutast , āsti, a, o, Snjeg platutast, fiocchi
tosam primio, cio d rice vuto : titolo di sa di neve, flocci nivei.
tario,, ātni,
Platan di paga,
a, o, id
di solutionis loco accepi
tela , linteus, lineus.
. Platuticca
floccus.
snjega , Gris, focco di neve, nivts
-

Platca , V. plachca. -
Plav , āvi, f. Gund. nave, na vidio, navis, na
- - -

Platenár, ara, m. che prepara il lino, qui li vigium - Rimskieh plavi, mnôх mogucha
num parat. nie tebbe pridobila, nego &c. -
Platenicca, e, f. Br. gl. panno lino, lenzuolo, Plăv , āvi, a , o, šiondo, sbiadito, flavus -
1inteum – plateniccu veliku, linteum ma plavii, ia, ie, piti biondo, magis flavus.
gnum . |-
Plavac, avca, m. colui che di i capelli Biondi,
Platenicsica, e, f. lenzuoletto, linteolum. vir, cujus capilli flavi sunt.
Platitelj , elja, m. Mul. V. plachalac. Plavanje, a, n. Matt. navigazione, navigatio.
Platiteljan, čljni , a, o, che si dee Pagare, Plăvati, am; osam, Canis. I. V. plivati , z. V.
solvendus . - -
bröditi.
Tlatiti, o Placham, iosam, Grad. pagare, ri Plavca , o Plavcsica, e, f. Ivan. šarchetta, lin
compensare, solvete, remunerari – platiti ter, navicula, cymbula - da u plauci kroz
od svoga, platiti svojom sctettom, pagar | pücsinu bàrzo progje. |-

del suo, de suo solvere – platiti iz opchi Plăvcsati, am, osam, Stul. viver lautamente,
, ne, pagar co danari del pučálico, ex aerario laute vivere.
solvere – platiti dobitak, pagar i interes Plavětan , Etni, a, o, di color turchino , cya
se, pecuniae usuram solvere – düg platiti neus – plaverna boja, color turchino , color
na rök, pagar il debito al tempo, ad diem cyaneus.
solvere – platiti do dlakke, pagar sino a Plaviporaz , āza, m. V. korabljoprovárxênje.
un bagattino, in assem satisfacere – platiti Plăviti, im, iosam, Del. andar biondeggian
pjenezima na kamatu uzetiem, pagar co da do , pedetentim flavescere, Palm. naviga
nari presi all” interesse, versuram facere . re, navigare – kako plavim bez brodara.
Plativ s ivi, a, o, pagačile , da pagarsi, sol Plavjähan , &c. ahni, a, o, Y biondetto , non
vendus . 'lavljast, asti, a, o, nihil flavus.
Plätjen , eni, a, o, pagato, ricompensato, so Plavocárljen, o Plavocárven, i, a, o, di color
lutus, persolutus, remuneratus. " rosso pallido, rubri coloris ad flavum ver
Platjenica, e, f. salariata , mercenaria , mer gentis, adj.
cede condućta . - - Plavöcha , e, f. V. plavöst.
|- |-

Platjenik, ika, m. salariato, mercenario, mer Plavodlak, aka, ako, di pelo biondo pilis fla 2

cede condućtus. - vis praeditus.


Platjenje, a, n. Gund. pagamento, racompen Plavokrug, uga , m. serpente con linee čian
samento, solutio, remuneratio, compensatio. che , e graile velenosa , serpentium genus,
flatnen, eni, a, o, V. platan. qui albis, flavisque maculis distinguuntur .
Plitnica, V. plachalica . Plavomödar, odri, a, o, di color indaco, co
Plätnica, e, f. 1. bottega dei panni di lino, loris indici , adj.
linteorum officina , 2. una sorta delle ta vo Plavomodraböja, e, f. indaco, colore tra il
- Ne, delle pertiche, genus assium, perticarum . turchino, e l' azzurro, indicum.
Platnich , icha, m. picciol panno di lino, lin Plavoshranna, e, f. Plavoshranniscte, &c. a, n.
teolum . |-
Plavospremma &c. arsenale, navale.
Plätnik, ika, m. Canis. V. plachalac – maz Plavöst, čsti, f. biondezza, flavus color.
dodatelj , ili platnik. Plavozelen, eni, a , o , di color verde pulli
Tlatno , a, n. Palm, tela , panno di lino , te do, viridepallens. “

la , linteum – i Prorocci Sveti gredu bje Plavscalac, o Plavscaoc, a, m. colui che sguaz
liem platnom povezani ponositu glavu sjedu. za , prodigus , profusus. -

- platno sukneno, panno di lana , pannus Plavscănje, a, n. sguazzamento, prodigen“ -


laneus - platno parteno, panne di limo, Plăvscati, am, osam , sguazzare, scialae“-
rannus lineus. -
i re, prodigere, profundere. rie
33 T T. P U
Plavstvövati, V. plutati . . | - . . . lius , clarius - pri plemenito, mogli ima
Plavuscica, e, f. colea, che i i capelli ion mente, nobilissime. . .«

di, mulier, cujus capilli sunt flavi. Plemenitorodnost, osti, f. la mobiltà del casa -

Plaz od ralla, dentale d' araira, dentale - . to, nitor. generis . . . . . .. - “

Tlazan, azni, a, o, V. mārstav. -“ “ Plemenitosircsnost, čsti, f. cuor nožile, spe


Tlazech, achi, a , e, rettile s repens, ser ćtus dite. . . . . “. - “ . - “ . -

pens. - - - - - - - - gi - .. . . * - , ! -

Plemenitost, &c. Osti, f. Gjorg. nositti, gene


Plazenje, a, n. lo strisciare, to strascinarsi rositi, nobilis nobilitas, prastantia, nobi
per terra , reptatio, reptatus, us. . . . . lium communitas - u potajänju rlemena Be
Plázica, e, f. sdrucciolamento, lapsus, us. nediktöva nastoja on svoju vremenitu s ple
Plaziti, im, iosam, Br. gl. strascinarsi, repta meni stot podusciti. |- “ “

re, serpere – plaziti jezik, Palm. cavar Plemeniti, im , iosam, nobilitare, nobilitare,
i fuori la lingua , , linguam educere - dixe nobilem reddere. . . . .

glavu jedovitu , plozi otrövna tri jezika.- I'lemenka, e, f. gentildonna, mulier nobili
Plazitise, sciogliersi, liquefarsi, solvi, li genere nata . . ' . . .. . . .. . |-

guefieri. . . . . . - ““
Plemenochildan, udni, a, o, di natural nošile, 2. -

Plaziv, vi, a, o, Ragn, sdruccioloto, sbriccio indole nobilis. |- |- * .

loso, lubricus – puzivasu i plazi va tva bla i'lemenochüdnost, &c. Osti, f. natural nobile,
xenstva punne smeche &c. “. . . . . . indoles nobilis. . . . .. .
Plecha, a, n. pl. dorso, spalla, dorsum i ter Plemenokuchan, tichni, a, o, della casata no
gum , humerus ; scapulae – plecha i komu bile, ex nobili genere, adj. ". . . .
omjerriti, dar delle ću stonate a qualcuno , Plemensctina, e, f. Och. 3 nobiltd, nobilitas.
- fustibus aliquem caedere. Plemenstvo, a, n. Ivan. * - o visino slav
“ |-

Plechast, asti, a, o, che i le spale larghe, di Plemetischina, e, f. 1)iv. ), nieh vila , o ple
spalile larghe, humerosus. f : - - menstvo, o kreposti . . . . . . . . . ..
Pleche, a, n. Gjorg. )
dorso, spalla, dorsum Plemich, icha, m. Gund. nobile , gentiluomo,
Plechi, echa, m. pl. ) , tergum, humerus - vir nobilis, nobili genere natus - jeda u
na plechi komu sjedsti, pripëtise, porsi sul mjesto od plemicha hlape na böj skuppiobi .
dorso di qualcuno, aliсujus humeris insi Plemjanicca, e, f. Lex. r. nipote, figlia del
stere - värchi, o metnuti za plechi, tras i fratello, o della sorella, neptis, filia fratris,
curare, preterire, gettar si dietro le pul vel sororis, vel filia ex fratre, aut sorore.
- le, negligere, practerire, posthabere. Plemjanik, ika, m. Lex. r. nipote, figlio del
Plecheköst, osti, f. omero , spalla , humerus,| fratello, nepos filius fratris &c. .
armlu S. - . . . . . . . |-
Plemka, e, f. ) nobiltd, nobilitas, M. Dárx,
Tlechice, a, n. spalluccia, parvus humerus. Plemkinja, e, f., djevöjku plemku - od do
Flèchina , e, f. spallaccia , immane tergum , brieh rodjenu , Gund. iz glühe pustinje Sa
immanis humerus. tirse dixe, da vile plemkinje susreta, i stixe.
- - - “ “

Plecsist, sisti, a, o, V. plechast . . . . . Plemsctina, e, f. Ragn. nobiltd, nobilitas – )


Plecso , a, n. Lex. r. V. plecine . . . . i'lemstvo, a, n. mru kraljevstva, mru kra
Pleh , eha, m. luminu, lamina . . . . , ljevi, i njih plemstvo trava krie.
I'lêmac, čimca , i lemenik, ika, m. Gund. V. Plen, pleniti, plenjati, &c. V. pljen &с.
plemich . . . . . . . . . . . . . . Plenice, V. pelenice . . . . . . . . . .
Pleme, ena, n. Gund. prosapia , stirps - i lepelica, V. prepelica. « . -

vrjedni, i dobri domachine, pleme tvoje po I'les, esa, m. V. plesanje.


vigji menni. . . . “ “ - tlesalac, o Plesaoe , a, m. calpestatore, con
Plemenicski , a, o, V. plemenit. . culcator. . .. . . . . . . |-

Plemenit, iti, a, o, Gund, nobile, d illustre Plesalica , e, f. calpe statrice, quae conculcat .
famiglia, celebre, eccellente, insigne, co Plesan, esna, m. Br. gl. pedata , vestigio, or
i spicuo, gentile, cavaleresco i signorevole, ma , vestignum . ““ “ “

nobilis, genere nobilis, natalibus clarus, na Plesan , āni, a, o, calpestato, conculcato , cal
talium splendore conspiсuus, honesto loco 12 саtus, conculcatus . . “.. . . .. .
, tus, illustris - plemenite tosu xelje, smi Plesanje , a, n. calpestamento, conculcamento,
| sli hrabrene i uzmnčxne - plemenitii, tia, conculcatio . . . . . . . . . .
a tie, pili nobile, nchilior - Priplemenit, mo Plesati, escem, Esosam , Gjorg. culpe stare,
čilissimo, nobilissimus. ,
'iescati , escem, escosam, conculca |- i "
)
Tlemenitelj, elja, m. nobilitatore, nobilitans. re, mettere sotto i piedi , proculcare, con
Plemenito, nobilimente, nobiliter, clare, splen culcare, pedibus proterere - prem gorkome
dide - plemenitie , pili nobiimente, nebi svakdanjome xestocsinom plescu, a i
-
.. . |- . . . Ple ge -
P L T“ T. –i-
TEsc, plesciv, V. pliesc &c. - Plevnjak : ika, m. V. pljevnica: . - ..
Ptesalari, plesсtiti, V. plěskati &c. l'lêzan, ezni, f. Br. gr. base , basis. -*
Tiescich, tichi, a, e, conculcante, conculcans. I'lhati , am, osam, Raga. ntiotare, natare, in
Pieskinje ruka od veselja , veselo Pleskanje, natare - ter pluta ribba onaj u tmorru, ki
jattimento di mani, plausus, *PPlausus. plie. |- u -
-
--
i o s
Pleskatelj, elja, m. Lex. r. lodatore, che ap Plih, ha, m. V. plimma . . . - “ “ ““““ -
laude, applauser - .. . .. Plihnuti, tiosam, o čsam, mancare, calare,
-

ri: : od veselja, applaudere, batte decrescere. I r. - |-

re le mani, plaudere, applaudere, manibus Plimma, e, f. flusso di mare, maris acces


plaudere - pleskati nogam, battere la ter sus - plimma i osek, plimma i rekessa,
ra coi piedi, supplodere. - flusso e riflasso di mare, maris accessue
-

Plesnice, a , f. pl. Br. gl. sandali, sandalia, & recessus. -- . . . . . .


orum... &c. V. pijesnaviti Plimmati , a, alоје , crescere, (detto dei fu
- - -
Plesniviti, kr. - V. pljesnaviti. mi ) , accrescere – rjeke plinamaju, i fiumi
:o Plesnöst, čisti, f. V. pljesnocha. cresceno, flumina accrescunt . . . 5
Plesno, a, n.
)
Plěsnica, e, f. tarso, superiore del piede , Plinati, am, osam, I. inondare , inun
tar SllS. |-
I'linuti, inam, inuosam, dare, undis obrue
Plesnja, e, f. Br. gl. pianta del piede Base, re, 1. esser inondato , inundari &c.
ј

planta pedis , basis - utvärdiscese njemu Plint, inta, m. Br. gl. mattone, Mater. “
pljesnje i gljeznје, consolidatae sunt bases Pliska, e, f. pticca, s guassacoda, codatremo
i ejus , 7 planta. la , uccello, motacilla.
Plasti, Pletëm, Tleosam, Gund, far calzette, Pliskanje, a, n, guizzamento, motus
lavorar di maglia, far reti, far funi, ac dum saltant &c. ricium |-
- comodarile trecee, far ghirlande, tibialia Pliskati, am, osam, r. guizzare, pp. est mo
acu elaborare, texere, acutexere, elabora tus piscium, cum saltant, vel elabuntur, z,
re, conficere i rete , texere fanes , comas divenir lascivo, laxivire, luxuriari.
, componere, coronas, serta intexere. Pliskavica, e, f. ribba, Vetr. delfino , pesce,
Plet , Lex. r. V. bics. . delphinus, delphin - navlascribbe pliski
Pleten, eni, f. Lex. r. V. pletenicce. vice, ke plovete sinje morre.
etën , čini, a, o, tessator, lavorаto, acu tex Pliskavicsica, e, f. piccol delfino, parvus del
tus, elaboratus, faćius. ove - -
phinus. - - -

Pletenicca, e, f. ricciolino , picciola ciocca di Piistövka, e, f. pticca, Lex. r. sorta di uccel


capelli urricciata artifiziosamente, cincin lo, avis genus.
nulus. at . . “ , . - -
Plit, ita, m. V. pljen. -- s
Pletenicce, a, f. pl. trecce, coma. |-
Plita, e, f. Lex. r. V. daska. - - -
Pletenicsaricca, e, f. colei che tesse, o lavo Plitak, itka, m. V. pliticca. s
ra con ago, mulier quae acu texit, pingit. "litak, itki, a, o, piano, senza caviti, pla
Tletenje , a, n. Lex. r. il tessere, textus, us. nus, absque ulla cavitate – voda plitka,
Mletenka, e, f. Lex. r. certella, calathus. acqua bassa , aqua reses.
Pleter, era, m. lavoro di vimini, canne črc. I'litica, e, f. M. Darx, piatto, patina, lanх
opus vimineum , uti canistrum, cista &c. – a mlada köxica lasctise na menni, ka
Pletilja, e, f. quella che fi le calzette colli kono plitica na kojoj pisma n1 .
ferretti, o cese simili, qua acu tibialia Pliticsica, e, f. piscol piatto, parva patina.
te X1t. Pliticsina, e, f. piattelone , ingens patina.
Pletivo, a , n. cosa da tessersi, res texenda Plitko, pianamente, plane.
- pletivo besjedno, il filo del discorso, Plitnica, e, f. patena, coperchio del calice,
contextus orationis , . . . .
est genus patinae, quo Sacerdotes ap. Christ.
Pletka , o Pletuscka, e, f. Lex. r. V. plete in faciendo calicem tegunt. -
nicce. -
I'litti, Pliem , iosam , galleggiare, nuotare,
I'letti, plevács, Lex. r. V. pljetti &c. innare, innatare, supernatare - plitti tra
-

I'letúch, a, e, che intreccia , innećtens. vu, V. pletti.


Plevan , o Plevelan, Lex. r. V. pljevan. Pliva, e, f. Canis.palla, guseio, lolla, lepsa,
Plevati, plevatva , V. pljuvati, pljetva . acus, eris , stramentum - tada navlasctita
Pleveliti, im, iosam, Lex. r. cangiarsa in lo potrjebno jest to djelio oncsâsno ... braniti
glio , in lolium degenerare. svoja stada, izgüliti plivu ; ilјtilj.
Plevšlj, elja, m. Br. gl. loglio, tolium. -
Plivajúch, tichi, a, e, nuotante, galleggiante,
"levisti, a, o, Lex. r. V. pljavan. s. v. natans, innatans. - |-
|-

|-

Plěvје , a, n. V. pleyelj i on a s -
Plivalac, o Plivaoc, a, m. nuotatore, f:
Razd, Il. E liva
34 P L P L
Plivatiscte, &c. a, n. luogo per nuotare, locus Pljesciv, ivi, a, o, Lex. TaTITETVI -
natationis destinatus. pljescivii, ia, ie, pri ralvo, magis calvatus
Plivinje, a, n. nuoto, nuotamento, aćtus na Pljesciviti, im, iosam, Lex. r. di venir catvo.
tandi - plivanje u blagu, u bogatstvu, u calvescere, calvefieri . 9

obilnosti, io esser ricco, e ben stante, di Pljesciviahan i če: ahni, a, o, alauanto calvo
vitiarum copia, rerum omnium affluentia. nonnihil calvatus. ."

Plivati, am, osam, M. Dârx, nuotare, galleg Pljesciv Öst ,, ђsti, f. calvezza, calvizie, cal
giare, natare, innatare, innare - korablje vizio, calvities, calvitium.
f: njih vjetrom svakoime – plivati u Pljesctati , V. pleskati.
lagu, u bogatstvu škc. esser ricco, ed ab Pljeskati, I. V. mljeskati, 2. Percuotere, per
čendante di tutte le cose, circumfluere, gl CUltere.
abundare omnibus rebus – plivati morre, Pljesn, esni, Pljesna, e, f. Lex. r. V. plje
V. bröditi, snöcha. .
Plja sati , &c. Lex. r. V. skakati &c. ljesnav, avi; a, 9; Rus. V. pljesav, esni, a, o.
Pljen , ena, m. ) preda, bottino, saccheg-Pijesnaviti, V. pljesniti.
Pljena, e, f. Palm. ) giamento, praeda, praeda Pjesnavjahan, ahni, a, o, mufaticcio, alguan
tio, populatio, depopulatio - na obilnu paka to muffato, mucore aliquo infećtus, cor
pljenu naripisce s brachom inom – smäknu ruptus. -

ti u pljenu , V. opljeniti. Pljesnevel, li, a, o, Lex. r. V. pljesan.


Pljeněch , echi, a, e, saccheggiante, praedans, Pljesnisc, is-ca, m. Br. gl. vestigie, orma , ve
depopulans. stigium - pljesnisci bleskom , vestigia cica
Pljenik, ika, m. Lex. r. schiavo, captivus. tricum .
Pljenitelj, elja , m. assassino, saccheggiatore, Pljesniti, o Pljesniviti, Pljesnjetti, o Pljesnje
Populator, depopulator, grassator, praedator. vjetti, im, iosam, Del. mufure, produrre
Pljeniteljan, eljni, a, o, che pud esser messo a mufa , mucere, mucescere.
“acco i, populabilis, qui &c. populari potest. Tljesnivčst, čsti, f. V. pljesnöcha.
Pljeniteljica, e, f. predatrice, qua praedatut, Pljesnöcha, e, f. Pljesnost, osti, f. muffa,
pradam facit. ImUlcОI .
rijeniteljski , a, o, dei Predatori, praedatorius. Pljestővati, tijem, ovosam, allevare, educare.
Pljeniti, im, iosam, Gund. assassinare, suc Pljetje, a, n. V. pljetva. “

cheggiare, predare, praedari, populari, gras-|Pljetőr, bra, m. Palizzata, term. di architte


sari, expilare – sjeci, plieni, pili, i xêchi. tura milit. steecato , recinto , siepe , val
Pljenjati am, osam, Br. gl. far schiavi, in ca lum , vel locus quicunque palis munitus,
“tem redigere, captivitatem alicui in sepes, septum , ambitus sepibus clausus.
erre . Pljettar, pljettarica, V. pljevac, pljevacsicca.
Pljenje, a, n. il nettur i seminati, segetum Pljetti, Pljevam, Pliosam , roncare, arronca
purgatio. re s runcare, eruncare.
Pljenjen , Eni, a, o, Br. gl. assassinato, sac Pljettoc, oca, m. V. pljevac.
cheggi«to , depopulatus, direptus. Tljëtva, e, f. il nettar le čiade dall' erba ,
ljenjenica, e, f schiava, captiva. runcatio.
Pljenjenik, Br. gl. V. pljenik. Pljetvár, &c. V. pljevac &c.
Pljenjenje , a, n. Br. st
assassinamento, di-|Pljev, Eva, m. ) Br. gl. palla , guseio, dolla,
reptio, depopulatio, pradatio. Pljeva, e, f. loppa, acus , eris , stramen
"lišno... a, e, Kac, preda, prada. tUlm .
Pljenohranillscte, a, n. Lex. r. prigione per|Pljevac, čvca , m.
Pljevacs, acsa, m.
) celuli, che arronca , run«
gli schiavi, carcer captivis detinendis. CatОI .
Tljenoprodavec, ca, m. Lex. r. venditor della Pljevacsa, e, f. ronca, onde i contadini ron
preda, o dei schiavi, prada, vel captivo. cano le biade, ferramentum , quo rustici
rum venditor. rulin Cant .

Pljenostaхinje , a, n. Lex. r. prigione, man Pljevâcsica, e, f, colei, che netta le biade,


cipium. qua runcat. -

Pljenski, a, o, che appartiene alla preda, ad Pljevan, evni , a, o, di paglia, stramineus.


praedam spećians. Pljevast, o Pljevav, i, a, o, pieno di follicoli,
-

Pljesan , esni, f. V. pljesnöcha. folliculis, vel globis refertus .


Pljesan .. čsni, a, o, mufo, mucido, mufato, i ljevati, am, osam, V. plietti.
mucidus, mucore infećtus. rijevên, eni, a, o, roncato, runcatus.
ljesci. Lex. r. V. pljescivost. Pljevina , e, f. pagliaccia , vilis palea.
I'ljesciti, im, &c. V. pljesciviti. - |Tljevljiv, ivi, a, o, pieno di Pula, palea plenus.
Pljev

-
P I, P I, 35
FTETE , e, f. capanna, tugurio, casa , tu-julji: , čijem, uvosam, sputnire, spuere, ex
Sptlere.
gurium . .. - - -

Pljevnicsar , āra, m. V. pljevnicsarin. -


'ljuvka, e, f. Och. sputacchio, sputo, sputum
Pljevnicsarica, e, f. contadina, che abita Zn
- pogledaj obraz pljuvkama portixen.
capan na , rustica , quae in, casa habitat. Pljuvonica, e, f. sud za pljuvati, sputacchie
Pljevnicsarin, ina, m. contadino, che abita in ra, vas ad expuendum.
capanna, rusticus, qui in casa habitat. Pljuvotina, e, f. Palm. sputacchio, sputo
Pljevnicsica, e, f. capunnella, capannetta, tu pljuvotinam sadga gårde.
guriolum, casula . . ... Plöcsa, e, f. Canis., lama, tamina , lastra,
Pljevsti, evem, evosam, V. pljetti. piastra di cavallo , Gund. lamina , saхеa
rijezan , ezni, f. Br. gl. vestigio, segno, stim lamina , solea ferrea, (jumentorum ) – ova
mate, vestigium, signum, stigma – pljez sad plocsa nemilla pokriva onu vil.
ni postradanja, vestigia passionis. Plöcsad : idi, f. Mis, gl. piazza, platea -
Plјеziti, im, iosam, strascinarsi, repere, an sagraditse plecsad, ardificabitur platea.
dar carpome, rumpicare, repere, reptare. Plocsir, ara, m. lastrajuolo, laminarum lapi
Pljezüch, tichi, a, e, V. plazúch. dearum faber. |-

Pljunovênje, Lex. r. V. pljunu tje. Plöscsica, e, f. piastrella per prender gli uc


Pljunuti, jūjem, junuosam, Br. gl. sputare, celli, e i topi, lamina saхеa avibus, muri
spuere, expuere - pljinu na zemlju – plju busve capiendis. |-

nuti na koga , sputare, o sputacchiare in Plöcsina , e, f. piastrone, ingens lamina.


viso ad alcuno, aliquem, vel alicui inspue Plöcsiti, im, iosam, V. poplöcsiti.
re, insputare. Plod, bda, m. l Nat. fratto, profitto, utile,
-

Pljunutje , a, n. sputamento, sputum . Plöd, bdi, f. guadagno, frućtus, utilitas,


Pljus, usa, m. scrocco d' acqua di pioggia, commodum , emolumentum , luсrum – da
effluvium aquae fluvialis. . . vam Bög joscte da velik vjek xivjeti, i da
Pljus, usa, m. trava, Lex. r. V. bărsctan. lod od ploda budete vidjeti. “.

Pljusctan , tisctni, a, o, Lex. r. V. plüchan. Plödan , odni, a , o, Mul. fruttuoso, fertile,


Pljuscte, Lex. r. V. pluche. fecondo, frutte vole, utile, frućtifer, frugi
Pljusctiti, i, iloje, piovere dirottamente, copio fer, frućtuosus, ferax, foecundus, utilis, pro
se pluere, largos imbres cadere, effusis im ficulus, fertilis – plodnii, ia, ie, pii frut
bribus pluere. tuoso, frućtuosior &c. – priplödan, fruttuo
Pljuska, e, f. Kom. schiaffo, guanciata , ma sissimo, frućtuosissimus. - - |-

scellone, alapa , colaphus - bi bien veoma Ploděch , echi, a, e, che feconda, foecundans .
scakami, pljuskami, zauscnicami – pljusku i loděnje, a , n. Grad. propagazione, genera
komu opariti, datti, dar un schiaffo, a gual zione, propagatio, generatio - kakobi tjelo
cune, colaphum alicui impingere, infringe duhovnie, slavnie, i csistie bilo, takoj i
re, incutere. njegovo plodenje.
Pljuskajúch, tichi, a, e, che versa, effundens. Plodiscte, a, n. Br. gl. pometo, luego de frut
ljuskan , ani, a, o, sparso, difuso, effusus. ti, pomarium .
iliuskanje, a, n. effondamento, effusio. Ploditelj, elja, m. fruttificante, frućtificans.
Pljuskati, am, osam, Br. gl. andar versando, Plöditi, im, iosam, Max. fruttifeare, frutta
sensim effundere. re, fruitum ferre, creare, edere - i zem
"ljusn, Lex. r. gamba, crus. lja ptistana nemoxe plöd plodit - Plöditi
Pljusnuti, I'litiskam, uosam, Kom. versare, ef se, Palm. multiplicarsi s propagari - oni
fundere – pljusnuti koga., Gund. spruzzar s glavnjam ognjenima, sárxba i smèche gdi
Tualcuno, aqua aliquem adspergere, con se plodi. - -

spergere, Kom. dar un schiafo a qualcano, Plodhv, ivi, a, o, generativo, genitale, gene
ala Pam alicui impingere – tüјmu jedan sli rationi aptus , genitalis.
ga poglavice popovskoga dâ zauscnicu, i o Plodjenje, a, n. fruttificazione, frustus, fru
gvozdenom rukom pljusnu ga. ćtificatio. |-

Pljusti, iloje, scorrere con forza (detto delle Plödnicca, e, f. donna feconda, si pud anche
cose liquide); impetu aliquo fluere, effluere. applicare, ancora alla terra, I. mulier foe
"ljuvâcsa, V. pljuvka. cunda, z. terra fertilis.
ljuvak , livka, m. sputo, sputum. Plodnik, ika, m. uomo, che d molti /igliuoli,
ljuvanje, a, n. lo sputare, adus spuendi.
Pliuvaе,» оса
OCA ,
Pljuvateli, elja. m.
i , elja,
(11. } -

ta , spuens . .
-
homo, cui multa proles.
colui, o colei che spu Plodno, fecondamente, fruttuosamente, fºr
titmente, foесunde, frućiuose, utiliter, ter
Pljuvateljca, e, f. * *
|-

– plödnie, Piui fecondamente


iliter -
tiliter -
fе , toe
CVlfNa
, - - - E. 2.
36 P E, P. I,
Scundius - priplödno s fecondissimumente , Plótac, čtca, Plötcsac, Ötcsca, Plotcsich, icha,
foecundissime. m. Piccola siepe, parva sepes.
Plodnomčsan, osni, a, o, I Br. gl. fruttifero, Plötan , čini, a, o, Lex. r. V. krjepak.
Plodnorödan, rödni, a, o, fecondo, frućti Plotar, ara, m. che Pianta, costruisce i recin
. fer, ferax, foecundus. - ti, steccatu Crc. sepium strućtor. -
-

Tlčdnost, čsti, f. fertilitd., feconditi, fertili Plötica, e, f. ribba rjeke, Lex. r. lasca di
.tas, feracitas, foecunditas. . . . . . acqua dolce, leuciscus. - |-

Plodnovit, plodnovito, V. plödan , plödno. Plötina , e, f. Lex. r. argine, agger,


Plodnuxivalac, alca, m.) u sufruttuarto, usu Plotisti, a, o, Lex. r. carnose, carnosus,
Plodnuxivaoc, бca, m. ) frućtuarius ap. JEtos, Plotnik, ika, m. Lex. r. V. dârvodjeljac.
latine pp. est is, qui cujuscunque boni fru Plotojadec , са , m. Lex. r. pietra cost detta
ćlus percipit, ejus vero proprietatem non dai Latini, perche in breve tempo consu
- habet
- - - -
i mu va glu cadaveri, sarcophagus (genus la
- - - |-

Plodnuxivanje, a, n. usufrutto, u sofrutto, u Pidis, qui mortuorum corpora brevi tempore


susfrustus, vox ista certo modo proprietuti absumit). |-

, apponitur . - - - - .-
Plötski , a, o, Lex. r. carnale, ad carnem spe
Plodonosech echi, a, e, fruttificante, frugi i ćlans. , , i ti . . . . - “ ““ |-

ferens . . . . . l'lottina, e, f. siepe grande, sepes magna. -


|-

Plodončsan ... čsni, a, o, V. plödan. . . - Plottiti, tim, i osam, assiepare, šepire. -i


Plodonoscinje , a, n.Lex. r. 1. V. plodnost, Plotva, e, f. Lex. r., alburno, Pescetto di Jiu
2. feto, foetus. . .. - - “ “ “ “ -
me, alburnus. . . . . . . a u ": -

Plodonositi, I. ex. r. V. |-
Plöv, бva, m. Zlat. nuoto, naratio - da ne
Plodorödan i odni , a, o, V. plodan. härlim, bratte, k tebbi priko motrauxelj -

Plodorodišnje; Lex. r. V. plodjenje. , , , . niem plovom. , . .. . . .


illodovit, plodovito, Br. gl. V. plödan &c. Plövac, ovca, m. V. plivalac - as , , . | - -
Plodstvövati, ujem, ovosam, V. pladiti. . . . lövan, 5vni, a, o, V. Plovich. “ i i
Ploh, ploho, Lex. r. V. hüd &c. .. . Plovanje, V. plovenje . . . . . . . - ,
- “
-

“loka, e, f. kam plosnast za igratti, piastrel i lovati , em, osam, Gjorg. galleggiare, super
. la , lamella rotunda lusoria ( pueri hujust natare - ko dâ plovem vas u blagu .
generis lamellis in note lusu maxime utun I'lóvcsica, e, f. mala plövka , antrella, ana
- i tur.). ј- 3 . . . . . . - . -- - . . .. . A |-
i ticula . -
. t - ,
Plös, čsi , a, o, i liscio , schiacciato, la Plövcsich, icha, m. anitrina, Pulcino dell'ani
Plösan s čsni, a, o, vis, pressus, simus ... | tra, pullus anatinus. - . .
Plosctad, &c. Lex. r. V. plocsad &c. I'lovcsii, ia, , ie, d'unitra, anatinus, anatarius .
Plosctadan, idni, a, o, Lex. r. spazioso, spa Plövec, ca, m. V. plivalac. \f
i tiosus : a ... , ," . Plověnje, a, n. galleggiamento, flućtuatio . .
Plosctádka, e, f. Lex. r. viottola , angiportum. Plövina , e, f. in ondazione, inundatio .
-

Plöskati, &c. V. pljeskati &c. * Plovio, iala, m. piviale , genus vestis , quo. |-

Ploskasea, e, f. ribba, Lex. r. passere T1 (IC-- in sacris Sacerdotes utuntur.


chiaso, pesce, passer maculosus. Plöviti, im, iosam, Vetr. galleggiare, star a
Plosnast, Plosnat, Plosnav, i, a, o, V. plösan. i gullu, supernatare, fluitare, ilućtuare - na
Plosnica, e, f- ta vola , aste piana, planca. vlascribbe pliskavice, ke plevete sinje morre.
Plosnončs, bgi, a, o, Lex. r. V. plosnončxac. Plövka, e, f. Gund a nitra , anas . - - -

Plosnonosi: čsi, a, o, Lex. r. chi i il nasо Plovkar , ara , m. plovki csuvaoc, a nitrajо „
Plosnanosac, čis- ca, m. . . schiaccia to, si
lus, a, um .
anatum custos . . u .-
Biosnomčsan, čisni, a, o, Plovom , Gund. a nuoto, natatu - tjekom pč
Plosnončхас, čxca 3 m. chi i i piedi piani, lja, göre skokom, rjeke plavom prihodiste.
plancus . . . . -
Plovstvo , a, n. nuote, natatio . - - -

Plosnoröхас, čxca, m. che di le corna Plovich, tichi, a, e, Palm. natante, natans


Plosnorðxan, čxni , a, o, . plovuchi kam, V. plovuchac . . . |
schiacciate ,
s cornuar pressa babens. ti i
Plovichac, tichca, m. pietra pomice , Pumek
|- - x- .

Plosnosliesan, losni, a, o, planiforme, di far Plovichan, tichni , a, o, di pomice, Pumice“ -


m a piana, formam planam habens. . . - riya: , &c., asti, a, o, Pomico“ s Pun!"
Tlostimice, in piano, ja planitie, adv. i COSllS. |- |-

Plot, ori, f. Br. gl. euroе ., caro, i , , , , , ; l'lovichen, eni, a , o , appomicciato, pumi
Plot orta, m. Giore. fratrag, siepe , sepes -- cat (15 . , . |- A |-

- htěch kђna visinu priskőt it od plotta, på i lovichiti, im, osam , appomiceiare , usar"
de, i u kupjenu nogamie zamota. Pomise, pumicare,i Pumice expolire "vu
VIO
u -
P. L. P. O -
P. O- 37

гR: TETE TV PRITTEE carieato me di portur le lettere, perime


Plücha, e, f. polimone, pulmo. . . -
litteras misisti – po plitu momu , per mez
Plüchan, tichni, a, o, da polimone, pulmonius. zo mio, mea ope, mei causa - po menni
Ptichice, a, n. polimon cello, exiguus pulmo. otiscalsi u Rim, per mezzo mio sei, andato
Plüchina, e, f. potmone grande, o guas to li a Roma, mei opera Romam petisti - po
“magnus, vel corruptus Palmo . . . t. Boxichu, dopo Natale, post i Christi s Nati
Pluchnjak, aka, m. trava, Polmonaria , erba,| vitatem – po scto prodavasc?еu audito ven
pulmonaria. - . . . .“ - i di? quanti vendis 2 - r or to .
-

|-

Plüchnobollan, člni, a, o, che di mate al pul Poárvatise s kiem, azzufarsi con gualeuno,
mone, polimonarius. cum aliquo praeliari. - "

Pobâcati, V. bicati . je - an i ...


Plug, uga, m. Gund, aratro , aratrum - er - -

- scto uzore za dan plugom , s opchinomuje Pobādati, am, čec. freg. V. pobědsti, i
- hrane dosta . . “ “ “ “ “ Pobagriati, am, osam, Lex. r. pescar coll amo,
Plut, uta, n.Lex. r. V. lupex . . . . . | hamo venari, hamo capere. * .
Plüt, uta, m. dub, sovero , suvero , sughero , Pobiljati, am, osam, freq. V. poboljetti.“
atáero, suber. : so - “. . . . . . . . . obaljatise, amse, osamse, ammalarsi spesso,
Plutajúch, uchi, a, e, che stil a gala, che vdi esser cagionevole, infirmae valetudinis esse.
a galla, sapernatans. - ““ , - . . . to Pobirati, am, osam, rovinare, ruere, demoliri.
Plütan , titni, a, o, di sovero, subereus. Pobárcsatti , &c. avam, osam, ristriagersi, sea
Plutanje, a, n. it galleggiare, supernatare, subst. dere, in tirizzire, minuli, imininui, rigere -
Plutati, am, osam, galleggiare , star a galla , pobárcsatesu smokve i fichi son o divenuti
andar a gallu, supernatare - plutajúchi. aridi dal freddo, fiei riguerunt .
po vodi, che resta sulta supeficie dell' acqua, Pobárdica, e, f. V. pobárdje. |-
|-

aquz innatans. sk
i'obardit, iti, a, o, erto, acclivis, arduus.
Plutnjacsan , acsni, a, o, neufarino, di neufar, Tobârditóst , &c. àsti, f. Pobardje, a, n. ertez
Plutnjacski , a, či, i )
ex nymphea , adj. - za , salita di monte, acclivitas, clivus.
Plutnjak, aka, m. trava, netifar, erba, nympheа. i'obârsckan , ani, a, o, umbrattato d' inchiostro,
Plutnjik, vika, n. epatica, hepatica. atratnento infećtus, conspurcatus. -

Tlutöv, ova, čvo, suverato, sugherato, sube Pobársckati, &c. avam, osam, in Bratar d' in
“re instrućtus. * , ----
chiostro, atramento inficere, conspurcare.
Plutovati, tijem, čvosam, Lex. r. V. 1upexiti. dobarxe, alguanto piti velocemente, nonni
Plutovina, e, f. legno di sughero, 1ignum ex hil celerius. et |-
subere. |-. . . . . . . . . .
Pobárziti, &c. ivam, iosam, afrettarsi a fa"
Plutóvstvo, Lex. r. V. tupeieiia
-
|-
“: cesa, festinare. - -

Pluxiti, V.: orati . . osli U Pobasctiniti, V. obâsctiniti. -- - - - - - -

Pluxnik, ika, m. Lex. r. colui che figli a Pobdjetti, &c. evam , eosam, Br. gl. vegliar
ratri , aratrorum artifex. algiunto, nonnihil vigilare - jedan csis
g. strase etni- ---- - ,
nemogöste pobdjetiti. , --
- in P O in |-
-
i oběchi, pobegnuti, pobiliti, &c. V. pobjechi &c.
- “ “ “ “ ““ - ".
i obed, pobeda, &c. V. pobjed &c. - “
Pě, rerve nella multiplicazione de numeri. Pobesjediti, &c. Ivam, iosam, Matt. favellar
come presso gi Italiani, via, per, e. g. tre un poco, aliquantulum loqui- i za koje po
via tre Tuattro multiplicato per guattro besjedio o njegovoj zamjeri. “.
latine per ; e pure tina particola, che prece Pobjati, am, osam, andar facendo strage, in
de, e induca u prezzo d' una cetat, come in i committenda caede esse.
Italiano a, per i significa ancorn meti, mez Pobignuti, pobiliti, &c. V. pobjegnuti &c.
za rarte, secondo, conforme, per, per mez Pobiljeхаn, exni, a, o, cosa certa secondo
39 , Per cagione, dopo : est particula, qua tutti i contrassegni visibili, omnibus in
Illyri utuntar in multiplici ndis nameris, uti diciis certus.
Itali via, per, latine fortassis reddi potast Pobilièxiti, V. zabiljeхiti. -

pere: particula etiam, quae in lingua illуr Pobiljeхno, secondo tutti gli contrassegni,
Praecedit prerium rei, uti apud Ital a, per: indizj, juxta omnia indicia, argumenta,
diimidium, semis, juxta secundum, per, causa.| notas adv. - |-

opera, post – po lirre, mezza libra, semis Pobirati, Lex. r. V. sabirati ,


sis - po priateljieh , per mezzo degli ami. "obiserên, eni, a, o, gemmato, gemmis dis -
“, per amicos. – po tvojoj völji, conforme tinétus, gemmatus.
a to votere, seeom do ta tua volonti, pri Pobiserenje, a, n. l' ornar con gemme, gen
tlo libitu - po menni poslosi liste, ji in mis distinguere. Robi
\
38 I O P O
Tobisëriti, &c. ivam, iosam, ornar con gemme, Pobjegnüt, iti, a, o, fuggito, scarpate, qui
- gemmis distinguere. aufugit.
Tobitan , itni, a, o, Lex. r. častonato, castiga Pobjegntitje, a, n. Och. fuga, fuga.
to , ammazzato, verberatus, castigatus, ne Pobjegnutti, Bjeхim, gnuosam, o gósam, Gjorg.
саtus . . fuggire, scappare, fuggir altrove, partire,
Tobitje, V. pobjenje. aufugere, diffugere, fuga, vel in fugam se
Pobitti, iam, iosam, Gjorg. far strage, cla dare, se conjicere, se conferre, fugam arri
dem, vel stragem afferre – on Egipta tvár pere, capessere - pobjeguch prid Saulom,
da i prika párvorödne počioje. razgovara sam sebbe.
Tobittise, azzuffarsi, venir alle mani, ma objegom , alla fuggita, furtim, festinanter.
nus conserere. obiliti. tijem, ojivam, iosam, Gund. \ – i nad
Pobivati, am, osam, Lex. r. V. pobitti. Pobjeljati, am, osam, Lex. r.
Pobjèchi, Bjeхim, Pobjegosam, V. pobjegnuti.) gom pobjelichu imbian care, dealbare -
snje )
Pobjed, eda m. vittoria, trionfo , vic tojest, osjediti, V. – pobjelitise, farsi bian
Pobjêda, e, f. Br. gl. ) toria , triumphus - co, biancheggiare, albescere, candescere, al
ovoje moj pobjed. bum fieri.
Pobjedan, čđni, a, o, Br. gl. trionfale, vitto Pobjeljen, eni , a, o, inbiancato, incanutito,
rioso, triumphalis, vićtoriosus. dealbatus, canus.
-

Pobjedast, o Pobjedav, i, a, o, che di riporta Pobjeljenje, a, n. inčiancumento, incanuti


te molte vittorie, qui kc. plures vičtorias! mento, canutezza, aćtus dealbandi, canities.
retufit. Tobjeljivati, am, osam, 6aancheggiar alguanto,
Pobjedati, am, osam, Br. gl. vincere, superare. i incanutir un poco, albicare, nonnihil albe
trionfure, vincere, superare, triumphare. SCere, canescere.
Pobjeden , eni, a, o, Br. gl. vinto, superato, P bjelokameniti, V. objelokaméniti.
vićtus, superatus. - Pobjelokostēn, V. ubjelokostēn.
Pobjedenje, a, n. Br. gl. V. pobjeda . Pobjen, čini, a, o, Gund. ammazzato , Battuto
Pobjedislavstvtich, tichi, a, e, Br. gl. trion-| grandemente, occisus, vehementer percusus
fante , triumphans. – kosti gole csim splesasce od pobjenieh
Pobjeditéli, elja, m. Br. gl. vincitore, trion- | Turskieh ljudi – vinograd gràiddom pobjen,
fatore, vićtor, triumphans. vignu dan neggiuta dalla grandine, vinea
Pobjediteljan, čljni, a, o, V. pobjedan : randine verberata , quam grando contudit -
Pobjediteljica, e, f. vincitrice, trionfatrice, Pobjenje, a, n. uccisione, strage, occisio, ca
- vićtrix, triumphans - |- des, strages, internecio.
Pobjeditelnaja, e, f. Lex. r. V. pobjeda. Pobjesan, esni f. mattezza, insania.
Pobiéditi, ivam, iosam, Canis. V. pobjedati. Pobjesniti, &c. Ivam, o ujem, iosam, Gund. ar
Pobjediv, ivi, a, o, V. pobjedan. rubbiare, rabidum fieri. -

Pobjedivsci, a, o, Mis. gl. V. pobjedan. Pobjeхаn, V. ubjèxas. |- |-

Pobjednik , pobjednica, Br. gl. V. pobjedi Pobjeхdati , &c. Lex. r. V. pobjedati &c.
telj &c. - Poblagoslaviti, V. ocséstititi. -

Pobjedno, vittoriosamente, vincendo, trium Poblagostiviti, &c. ivam, iosam, render propi
phantium more, adv. - zio, o favore vole, Placare con sagrifizj,
Pobjedonisac, os-ca, m. Rus trionfatore, propitiare. -

triumphans. Poblagõvati , Blagujem, ovosam, mangiare un


Pobjedoslava, e, f. ) Mis. gl. V. pobjeda – poco, aliquantulum comedere . . -

Pobjedoslavје, а, n.) kol dobro pobjedoslavu Poblattiti, V. izblattiti . -

Prorök ispiscuie, quam bene triumphum Pro Poblattién, eni, a, o, infangato, tuto infećtus.
pheta describit. Poblattjenje, a , n. l' infangare, delutamen
Pobjedoslavövati, o Pobjedoslavstvövati, Mis. k till III..
gl. V. pobjedati. i oblaxeniti, &c. ivam, iosam, Gjorg. beatifi
Pobjedovanje, a, n. Canis. V. pobjeda. care, albo beatorum adscribere.
Pobjeg, ega, m. i fugu, partenza precipitosa, Toblaxenjen, eni, a , o, Gjorg. beatificato »
Pobjega, e, f..
Sll S.
} velox fugax, prazceps disces
-
albo adscriptus.
Toblaxenjenje, a, n. Beatificazione, inter bea
objegati, am, osam, fuggir qui e li, fugitare. tos
tio.
adscriptio, in beatorum numerum rela
Pobjegli , a, o, Lex. r. V. pobjegnut. - -

Pobjeglost, čisti, f. Lex. r. V. pobjegnütje. Poblaxitelj, elja, m. čeatificatore, qui inter


Pobjegnik, ika, m. chi si ritira in qualche beatos refert. . -

“silo, in asylum confugiens. Poblaxiti, V. poblaхčniti.


|-

Tie
T O P O 39 \
FOblazniti, ivam, iosam, V. pomilovati... neufaje poboljscanje, i poupravljenje Ki
Poblihinje, a, n. vecchia paura, magnus timor. vljenja svojega.
Poblihatise, osamse, sgomentarsi, intimorire Toboljscatelj, elja, m. che migliora , melie
grandemente, animo deficere, pri timore T2 I 18.
tabescere. - - - -
Poboliscateljan, slini, a, o, V. poboljscav.
Pobjediti, &c. àjem, o ivam, iosam, impallidire, Poböljscati , &c. ivam, osam, Kas. migliorare,
divenir pallido, pallere, pallescere, expal meliorem facere, reddere – poboljscati ko,
lescere. |- - o poboljscatise, da venir migliore, melio
-

Pobljedjen , eni, a, o, impallidito, pallidus. rem fieri.


Pobljedjenje, a, n. t impallidire, pallor, Pal Poboljscav, avi, a, o, migliorativo, meliorem
loris contraćkio , aćtus pallendi. reddens.
Pobljuvati , Blјtijem, osam, infettare qualche Pobör, čra, m. Mis. gl. combattimento, pu
cosa nel vomitare, vomitu aliquid inficere jom certamen
gna ,- Lex. r.- v:pobjednik slavnim po
pobe -

– pobljivatise, rivomitare, revomere.


Poblüdan, lidni , a, o, tenerello , molliculus. Poböran , бrni, a, o, difensivo, defendens,
Pobluditi, ivam, iosam, Ad. errare, errare. propugnans.
Pobliditise , &c. ivamse, iosamse, S. Minc. Poboranje , a, n. combattimento, pugna, pu
darsi ad una vita delicata , genio indulgere. gna , certamen, pralium, conflićtus, dimi
Pobladjen, eni, a, o, effeminato, effoeminatus, Cat1O.
solutus. Poborati , am, osam, Mis. gl. combattere, čat
Pobludjenje, a, n. efeminatezza, animi mol tagliare, certare, decertare, pugnare, di
lities . .
micare, praliari – poboraj brani, praeliare
Pobödosti, bidam, bodosam, conficare, trafig bella. -

gere, configere. Poboraviti, Boråvim, iosam, dimorar alguan


Poboj, oja, m. Lex. r. strage, uccisione, to in qualcke luogo, brevi tempore alicubi
strages, clades. morari, brevi simul cum aliquo habitare.
|-

Poböjarise, Boimse, josamse, temer un poco, Poborčnје . Br. gl. V. poboranje.


subtimere. Poböriti, aram, oriosam, Br. gl. combattere,
Poböfiscati, V. poböljscati. confutare : rovinare, certare, pugnare, con
Poböjstvo, a, n. V. poböј. |-
futare, refellere, demoliri - poboriti brán,
Poboljahan, &c. àhni, a, o, cagionevole, in pugnare praelium .
fermiccio, valetudinarius. Poboriv, ivi, a, o, confutabile , qui &c. con
Pobölje, un pd meglio, meliuscule. futari potest. - .

Poboljén, eni, a, o, Bas. amm alato, infermo, Poborjati, am, osam, Br. fi. V. poboriti . . . .
addolorato, zger, agrotus, infirmus, afflićtus. Poborjen , eni, a, o, Br. gl. oppugnato, assa
Poboljenje, a, n. l'ammalarsi, il giacer infer lito, expugnatus , oppugnatus.
mo, pentimento, dolore, aegrotatio, infir Pobornik, ika, m. Lex. r. campione, propu
mitas, poenitentia , dolor. gnator, defensor.
Tolietti; šljam, oliosam, Zlat. ofendere, sen-Pobosiljen , eni; a, o, ozzimato, ozymo mixtus.
tire dolore, offendere, dolere, dolorem expe Pobötiti, &c. V. zbötiti &c.
riri - poboljettise, T.lat. 1. ammalarsi, mor Poböxan, čxni, a, o, Matt. pio, divoto , re
bo corripi, 2. ammalarsi alguanto, levi ligioso, pius, religiosus - kako veli Po
morbo corripi, 3. dolersi, condolersi, com borni Tomas, od Kempis.
atire, dolere, commisereri - mnome se Poboxanstven., V. poboxanstvenjen.
oli moja vil. Poboxonstveniti, V. poboxinstviti.
Pobolji, a, e, ch' e un poco meglie, melius Poboxanstvenjen, čini, a, o, deificato, superis,
culus. vel deorum numero adscriptus.
Poboljinak, inka, n. 1. miglioramento (di sa Poboxanstviti , &c. ivam, o ujem, iosam, deifi
lute) valetudo, 2. emendazione di costumi, care, superis, vel deorum numero adscribe
morum emendatio. - - re - poboxinstvitise, esser deificato , su
Poboljscajúch, tichi, a, e, 1. che comincia a peris , vel deorum numero adscribi.
ristabilirsi da una infermitd., qui dzc. va Pobčxnica, e, f. divota, pia, pietatis , reli
lere incipit, 2. a correggersi da vizi, erro gionis cultrix.
ri , qui čc. mores suos pedetentim corri Poböxnik, ika, m. divoto, Pio, religionis,
Rit, emendat. pietatis cultor. . “
Pobčljscan, ani, a, o, convalescente, convale-Poböxno, Stul. divotamente, piamente, pie
scens . . religiose, sande – kadse poidzno reka.
Poboljscinje, a, n. Canis. V. poboljinak -, dobivase prosctenje. Te
4o P O T O

Tobornost osti, f. V. Mul. divozione, Pietà , Pobrov ivi, а, о, ) numeračile, numera


}

Toböxtvo , a, n. ) pietas, religio, pietas in Pobrőjan, čini, a, o, bilis.


NIJeum - ;: Baxie poboznosti.
i Pobrojen, čni, a, o, contato , computato, nu
meratus, dinumeratus , supputatus.
Tobrajanje, V. pobrojenje: ,,...
Pobrajati, am, E V. pobrőiti. Pobrojenje, a, n. numerazione, computazio
Pobranati, V. bránati. ne , numeratio , comput.tio.
JPobrascniti, V. obrascniti. Pobrönzen , eni, a, o, coperto di bronzo, a
Pobratski, Matt. fraternamente, fraterne. ratus .
Pobratti, Pobirem, Tobrosam , M. Dárx. rac Pobrtisen , eni, a, o, aguzzato alguanto colla
cogliere, congregure, cogliere, raunare, cote, leviter cote exacutus. -

radunare, ammassare, colligere, excerpe Pobrusenje, a, n. leggiero aguzzamento colla


re, legere, eongregare, coacervare - sad cote, levis cote exacutio. |-

rèvi, toj hochu, sâdse, medo, oderi , naudi Pobrüsiti, čic. ivam, iosam, aguzzar leggier

sad vochu, i xelud počeri. - mente colla cote, leviter cote acuere.
Pobrattim , ima, m. Gund. che i giurato un” Pobübati, V. poliipati.

amor fraterno. Gl' Illirici dinno il costu Pobudalënje , a, n. il delirare, deliratio. -
me, gualora sono stretti, con qualcuno da Pobudalio, ila, ilo, fuor di senno, mente atie
lunga amicizia, di presentarsi al Parrocco, In at US.
di giurarsi fratellunza, rice vendene la be Pobudaliti, čic. ivam, iosam, ammattire, di
nedizione; qui fraternum amorem alteri ju venir matto, insanire, delirare .
rejurando promisit, usus invaluit ap. Illyr. Pobüditi, Br. gl. V. probuditi.
ut, qui amicitiz vinculo junćti sunt, coram Pobudka, e, f. V. budilo.
Sacerdote jurejurando spondeant, se tanquam Pobugariti, V. popčiti.
fratres in posterum habituros - dva ljub Pobuk i uka, m. Ekt. V. buk – pogjosce na
ljena pobrattima scnjega nagje smártna prjeda pobukom bucajuch.
Ta IlI.12 . Dobiren , eni, a, o, bagnato d' orina , urina
Pobrattimiti koga , Tvam, iosam, dar la Benemadidus, conspersus.
dizione sacerdotale a due amici, che si Pobüriti koga, Bürim, iosam, V. zamixatti -
giurano la fratellanza, benedićtionem in pobiritise, V. pomixattise.
sensu Christ. Scriptorum impertiri iis , qui Pobuscèlice, carpone, reptando - hoditi po
fraternum amorem sibi invicem coram Sa buscelice , andar, o star carpone, repere.
cerdote jurejurando promittunt. – pobratti Pobüsen , eni, a, o, coperto co cespugli, ces
mitise, promettersi reciprocamente un fra pitibus tećius. |-

terno amore; fraternum amorem sibi invi Pobüsiti, &c. ujem, o Ivam, iesam, coprir co'
cem jurare in sensu vocis praeced. cespugli, cespitibus tegere – pobusitise, iner
Pobrattimjen, eni, a, o, divenuto fratello in bare, convertirst in eröa , herbescere.
forza d' umicizia , vedi sopra , . frater ob Pobuxdavati, am, osam, spingere, impellere.
longam, sinceramque amicitiam ; vide su Tocakliti, V. ucakliti.
pra &c. Pocárkati, Cârkam, osam, Och. crepare,
Pobrattimjenje, a, n. ) la promessa d' amor Pocirknuti, Carcam , knuosam &c. }morare,
Pobrattimstvo, a. n. ) fraterno, come sopra, ( si dice di moliti vasi in sieme, come pu
promissum fraterni amoris modo supra indi re di molti animali ) rumpi, disrumpi ( dr.
cato faćtum . de vasis, & de animalibus, sed pluribus
Pobrattise, amse, osamse, Br. gl. ritirarsi, simul).
se recipere - u pustinjuse pobra, in soli Pocárkletiti, V. pozlatokozáriti.
tudinem se recepit.: |- l'ocárljenacsen , eni, a, o, arrubigliato, rube
Pobrinutiv , &c. V. brinutiv &c. faćtus.
Pobrinutti koga, Brinem, uosam, sollecitar Rocárljenacsiti, &c. ivam, iosam, arrubigliare,
- gualcuno , sollicitudine aliquem afficere arrubinare, rubefacere.
pobrinuttise, Gjorg. esser sollecito, pigliar l'ocárljeniti , &c. ivam, iosam, 1. arros sire ,
si pensiero , a vere soilecitudine, solicitum, rubescere, erubescere, 2. miniare, minio
anxium esse - nu se Boxie providjenstvo pingere. *

njima pobrane. -
Pocárijenjen, ćni, a, o, arrossito, rubefastus.
-

Pobrixiti , &c. Ivam, iosam, V, pobrinutti - i ocárljenjenje, a, n. arross imento, rubor, pudor.
pobrixitise, V. pobrinutise. Pocárnio, o l'ocárnil, ila, o, annerito, nigro
Pobrbiti , ajam, iosam, contare, computare, colore infećtus.
, numerare, supputare, recensere, dinumera Pocárniti , Clârnim, o Ivam, iosam, annerare,
re - pobrőitise, V. zabrbitise. far nero, met. disonorare, nigrare, deni
Erare ,
r о р O 41
grare, nigrefacere, nigro colore inficere, met. locsastnica, e, f. brindisi, pp. est dićtum ar
dedecus afterre – i oni da svu csast zahti gute adjunćto communiter voto pro alјcujus
du, da poedrne svjetlo lice, i kárvnici tamni incolumitate : putant aliqui, dici passe, pro
uzbudu , tács, poganne izdajnice - pocar pinationem - Ekt. rěcmo pocsascnicu obba
Initise, Jos. annerirst , vestirsi- di luto ni gospodaru.

A
- , , ; 5. је
rescere, veste lugubri induere - tko nebi Pocsast, isti, f. Br. gl. 7, premio della viito
plakkao, i pocárno se, gledajvсhi smårt prid ria , proemium , palma, 2. riverenza , re
ocsima. verentia - pridattiv komu pocsist, impen
Pocárnhvati ; am, osam, farsi alguanto nero, dere reverentiam. It it
v - }
i se - “ f : - ----
|-

nigricare. locsastan
|- i astni, a, o, V. pocsastav. , a, sa .
Pocarnje n , eni, a, o, annerito, annerato, ve Pocsastiteljan, eljni, a, o, cher si dee onarare
stito di lutto, niger, ater, denigratus, a honorandus, honore prosequendus. i ...
tratus , veste lugubri indutus. “. . . . . Pocsastiti koga, Csastim , iosam, M. Dârx. I. ri
Pocarnjenje, a, n. annegrimento, denigratio . verire i onorare, revereri, reverentiam pra
) ocárnjetti, juјěm, o ivam; iosam, annegrirsi, stare alicui , reverentiam adhibere adversus
nigrescere: - . . . .. . | aliquem , 2. regulare, largiri. . . . . «, m.s.
Pocirpanje, a, n. attign imento, haustus. '; Pocsastav, ivi, a, o, onore voie, honorificus.
Pocarpati , Cárpljem, osam, Br. gl. attignere, l'ocsastjen, &c. V. pocsitan &c. i t. zv. :
haurire: “ K. . . . . . . l'ocsistno, Ad. V. poscteno. va : . . . . 3, |-

Pocárveniti , &c. V. pocárljeniti &c. - i ocsati , am, osam, Rus. V. pocseti . . . . .


Pocerpalo, a, n. Rus. secchta , situla , situlus. Pocsekan, ini, a, o, aspettator, expećiatus.
Pochachko, a, m. padre adottivo ; pater ado Pocsekanje, a, n. aspettazione, expectatio.
ptivus, qui per adoptionem aliquem in fi Pocsekati i Csekam ; osam, aspettere, expećiа
tium surnit. * - - re, praestolari - diixnika pocsékati, dar
. .

Pochāditi, ivam, iosam ; i Mis, gl. perdonare, utem Po a um debitere di pagare i ruoi debi
parcere - ne pochadisce disci mojoj, noni - ti, dare dilationem nominibus, exsolvendis
реpercerunt anima meae : “ “ “ “ - ( h. e. ad debita solvenda ) . st. 3. su: s.
Töchi, Idem ; l'oscosam ; V. otit – pochi od Pocselo , a, en. Divk. principio, principium,
sebbe, andar del corpo, Salvum. exonerare initiam - scto nie- nigda csuveno ; ni vi
– pochi k komugod, amdar a trovare qual gjeno od pocsela svjeta, s t . . . . : s.
cano, convenire aliquem “ “ . . . . . Palm. perche 8 donde Picur?" qua Po csem ?
Po chüdi, Kemp. nutural mente, naturalitet. Policsemu º. u re, ? - -povigjnam, pozicsem
Pochudno, naturalmente, seconda da natura , znasc 2 » . . . . . v ti: i : -

"secondo l'inclinazione, secundum naturam. Pocsepateljan, čljni, a, o, che, sidee mettere


Pochütjeti , Châtim, iosain, V. pomilövati : sotto i piedi; proterendus. r. : . vu tri - i
Pocjediti , &c. jujem, o vem, iosam, lambicar Pocse pati, čec. Csepljem., osam, V. plžsati: ;
un poco, parum i distilitare . . . . “ “ “ “ “ Pocserk, erka, m. Lex. r. carattere, charader.
Pocjedjen, eni, a, o, lambicato un poco, pa Pocsernivati , Lex. r. V., poodrnjetti . . . . 51
- rum distillatus. , i = " i ocsernjeli , a, o, Lex. r. V. pocárnjen . . te
Pocjedjenje, a, n. il lamčicar un poco, mo i ocsernjenje, Lex. r. V. pocirnjanje. r. : s.
dica distilatio . . . “ “ “ “ “ “ “ “ “ , Pocserpati, Lex. r. V. pocárpati . . : s. :
Pocjelica i V. podcjelica. “ “ “ “ ““ Pocsesati, Csescem, esosam, grattar, un Poco,
i'ockati, “y. podatkati, “ .. . . . “ “ “у nonnihil perfricare. . . . . se 4.

-
Pocklitti, V. ucklitti, * . Pocsecskui, Lex. r. V. kärvavicce, i , ta rije
Pockněnje, a, n, tardamento, cunstatio, mo Pocsesnen, eni , a, o, che sente i aglio, al
ra , tarditas. " - . . . .“ ii r liatus. * 3 . . .“ i ti . . . . .
Pocknitti, &c. ivam, iosam, Zlat. tardare, o Pocsest, esti, f. Br. gl. pompa, pompa - po
tra i ten ersi alguan to , modicum morari - i csest pogrešnja . . . . . . . . . . . i sti
pockina, tko stvorit ku mlicsnu stvar spravlja. Pocsestan , Estni, a, o, onesto, onorata, hone * -3 |-
Pockvárh , árna, rp. Pockvärn , ārni; l'ockvár stus, honoratus. - ““ * seli su: izbor,
na, e, f. Syl. macchia , macula i s is Pocsestiteljan, eljni , a , o, Lex. r., calui che
Pockvärnjenje, a, n. Br. gl. lordezza , i spor , ricompensa per combattimento, per lančat
ciziti, sordes, spurcitia . . . , а taglia, qui certaminis ergo aliquem remu
Pockvärnutri, &c. Br. gl. Och. V. ockvärnut neratur . . . . . . . . Po » . . . . n. “
ti &c. “ i“ . . .. * * - - “ “ “ “““ “ Pocsestnást, čisti, f. Syl. onesti , honestasa
Tocsafranjen, eni, a, o, zafferenato i crocatus. Pocset , Eti, a, o, cominciato , incomini cisto s
Pocsalo, V, pocselo . . . . . . ... . . . . . . . . - incoeptus, inchoatus: * “, “
Pocsan , ocsni, a, o, V. palicsan . . ', .
“. . Pocsatak, a tka, m. Gjorg. Principie, -eontin
cia
Razd. II. N
4? T O P. O.
сiamento, incominciamento, e ordia, prin l'ocsist, ista , m. trava, cherva capazz mi
cipium , initium, exordium , fig. origine, nore, eréa , lathyris. -

causa, derivazione, causa, origo, deriva Pocsistati , am, osam, ) nettar algua i to, non
S tiо &c. - svieh uzroka uzrök pravi u po Pocsistiti, am, iosam, nihil purgare. |-

-i
esetku nepocsetu kc. - iz pocsetka , da Pocsistjen , eni, a, o, nettato u tu into, non
principio, nuovamente, ex integro , ab in nihil purgatus. |- -

tegro, a principio, ab nitio – od pocsetka Pocsistjenje, a, n, il nettar alguanto, modica


do svárhe, , da principio sino al fine , ab purgatio . -

initio usque ad finem. -


Pocsitan , ani, a, o, i, onorata, riverito, quem
Pocsčtan, čtai , a, o, iniziale, ad initium spe
honore & reverentia prosequimur, adj. 2.
ćtans, initium faciens. |- Pasteggiato, epulis donatus. -

Pocseti, injem, eosam, cominctare, incomin Pocsitanje , a, n. riverenza, osservanza, ve


ciare, principiare, inchoare, incipere, ad neratio, reverentia , observantia .
gredi, ordiri, exordiri - pocseti kivjet, Pocsitati koga , Csitam, osam, Gund. I. riveri
cominciar ad esser animuto (detto del fe re, onorare, gualcuno , reverentia aliquem
to) incipere vita frui, (dr. etiam de foetibus). prosequi, 2. pa steggiare, epulum dare.
- pocseti iz pocsetka, V. opetovati - po Pocsivajuch, tichi, a, e, Br. gl. guiescente, quie
csetise bitti, cominciar la battaglia, cer SCenS. |-

tamen inire. -

Pocsivalac, o Tocsivaoc, a, m. riposatore, qui


Tocsetje, a, n. V. pocetak. quiescit.
Pocsetljiv, i vi, a, o, che duž principio alle co Poesivalica, e, f. riporatrice, quae quiescit.
se, qui Sec. potest initium rebus dare. Pocsivaliscte, &c. a. n. ) luogo da riporo, lo
Pocsétnica, e, f. istitutrice, fondutrice, quae Pocsivalo , a, n., Och.
stinatus.
)
cus quiescendi de
condit, instituit.
Pocsetnik, ika, m. Mul. autore, institutore, Pocsivanje, a, n. Och. riposo, feriae.
fondatore, aućtor, institutor, conditor – Pocsivati , am, osam, Ivan. riposure, quiesce
pocsetnicse reda slavnoga male bräche. re – büdi da pocsivam tjelomu u grebu.
Po csetveronöge, Po csetveronöхе, Po csetve Pocsivno , tranquillamente, tranquille.
ronoximice, Po csetveronöxice hoditi, stu Pocska , e, f. Lex. r. bottome d' alcuni fiori,
pati, laziti, hmiliti, andar curpone, re | calyx.
pere, reptare. i Pocski , Lex. r. reni, renes.
Poesica , e, f. mezza maglia, dimidium ma Pocsnitelj , &c. V. pocsinjalac &c.
culae, plaga. Pocsovjecsitise, V. ucsovjecsitise.
Pocsimaoc, oca, m. V. pocsinjalac. Pocsta, e, f. Ad. culto, servati , onere, cul
Pocsimati, imljem, imosam, V. pocseti. tus, servitus , honor.
Tocsina , V. pañcsina. Pocsten, &c. Lex. r. V. poscten &с.
Pocsinak, inka, n. V. pocsinutje. Pocstenjensci, a, o, Lex. r. molto da onorar
Pocsinamõinjen, eni, a, o, condito con cannel si, valde honorandus. -

la , einnamomo conditus. Pocstitelj, elja, m. cultore, veneratore, cul


Pocsinjajuch, uchi, a, e, comineiante, inci tor, venerator.
piens. Pocstövati, &c. V. posctovati &c.
Pocsinati, injem, inosam, V. Pocsiti. Pocsulica, e, f. benda, fascia, vitta , reticulum.
Pocsinci, V. ocsimci. -
Pocsutti, Cslijem, uosam , ascoltar un poco,
Pocsiniti, Csinim, iosam, Och. fare, operare, subauscultare. -

facete, operari, patrare - esudesa neizbro Pocsuvân , āni, a, o, custodito, custoditus, ser
jena, kojaje poesinio nasc Sveti Francesko. vatus , conservatus .
Pocsinjalac, o Pocsinjaoc , a, m. Principiante, Pocsuvanje , a, n. cura, custodia , guardia,
incominelatere, Inceptor , tyro. - cura , custodia , aćtus custodiendi.
Pocsinjanje, a , n. in cominciamento, inceptio. Pocsúvati, Csuvam, osam, custodire, servare,
Pocsinjati, njem, injosam, V. pocsěti. custodire , servare.
Po csinu s Br. gl. I. a guisa , in guisa , in Poctiljati, Cúljam , osam, V. culitikati.
star, admodum, 2. Lex. r. erdinatamente, Tocviliti, &c. ivam, ios. m, S. Minc. gemere,
ordinatim. |-
alguanto, nonnihil gemere.
Pocsinati, Pocsivam, uosam, riposare, guie Pocvjetiti, &c. ivam, iosam . in forare, spar
tarsi, fermarsi, sosture, quiescere, requie gere de fiori, ornar con hori, floribus con
i ti, vel otio se dare. - spergere, ornare. -

Pocsintitje, a, m. ruposo, guiete, Psuse, quies, Pocvjetjen , eni, a, o, inforato, ornato co fo


requies, ocium . ri , floribus adspersus, ornatus. d

р () - Po 43

уSTITrap. ) Gund, sotto, di soto, sub, sub sistere - uzdavscise, naslonivcise, i poda
ter, Gjorg. in , nel, nella , nello, nei, nel piruscise na desniccu pomochi Gospodinčve.
je, negli , in – ja pôd starčst ucsit knigu; Todarati , am, osam, V. Podoratti.
koju mjesam pod mladost naucsio: Mul. a Podaren , V. nadáren.
motivo, causa, ergo, gratia -. dâ pod je Podârhchānje , o Podârhtanje, V. dirhchânje.
-

dan strah, i za jednu ljubav tvoje zapovjedi, Podárhchatti, chem, osam, tremare, tre )
Podžrhtatti, tjem, osam, Och. / mere, contre
nepristtipimo. - -
Pôd, бda, m. Palm. sofita, rodajo , apparta miscere, intremere, intremiscere.
mento, pavimento , tabulatum, contabula Podâriti, Ivam, iosam, I. dare, concedere, da
- tio, pavimentum , contignatio , cubiculum , re, tribuere, concedere, 2. premiare, re
sub tečko – put zlatnoga poda uzlazi munerari. -

pôd görnji, appartamento superiore, con Podármati , ármam, osam, V. dirmati.


tignatio superior - pčd donji , appartamen Podarok, ka, m. Lex. r. V. poklon.
to inferiore, contignatio inferior. Podârxân , āni, a, o, ritenuto , impedito, de
Podac, бdca, m. V. pòdak. tentus, retentus, impeditus.
Podadárt, trti, a, o, sfoderato, distrićtus , e Podârxânje , a, n. ritenzione, impedimento,
P “: edućtus. retinaculum , retentio, impedimentum . .
odadirati , irem, irosam,
Podadirati , Tram, irosam,
). .“
|-

V. podadrjeti. Podárxatti, &c. a vam, osam, te nere , ritene


re, impedure, tenere, detinere, retinere,
Podadiv, livi, a, o, che si pud concedere, qui impedire.
&c. concedi potest. Po dárkavah, Percia scheduna provincia, per
Podadrjeti, \rem, бsam, sfoderare, distringe provincias.
re ; e vagina educere. Podascitti, &c. ivam, iosam , eucir di sotto,
Podajänje, Lex. r. 1. V. davinje, 2. V. dojenje. subsuere.
Podajati, am, osam, I. allattar attualmente, Podascta piti, čtc. ivam, iosam, Gund. puntella
Iaćtare, lac praebere, 2. Br. gl. som ministra
re, fulcire – ni ne davi prie negosi sino
re, subministrare. vim se poda sctapio. -

Podak, бdka , m. Piccolo pavimento, area, Podasctapjen., eni, a, o, puntellato, fulcitus.


* exiguum tabulatum . . . Podasctapjenje, a , n. puntellamento , fulci
Podalecs, lungi, tontano, longe, procut. nile II . - |-

Podalecsan,
Podalek ecsni, a, o,
, a, o, ) V. d
. dalekāhan. Podascven i čini, a, o, cucito di sotto, suppan
nato , subsutus.
"odaleko, Matth. Iontano, procul , longe. Podascvěnje, a, n. il cucir di sotto, subsue
Podalje, alauanto lontano, tongule. re, vel aćtus subsuendi.
|-
-

Podalpinski, a, o, subalpine , subalpinus. Podasipati , am, V. podasuti.


Podân , āni, a, o, Br. gl. dato, conceduto, da Podaskati, &c. àvam, osam, intavolare, far
tus, concessus, Ragn, abbandonato, appli un ta volato, contabulare.
еuto , lasciaro, tra sportato, addićtus studio Podasut, uti, a, o, sparso di sotto, subter spar
aliсujus rei , relićtus, deportatus – mladci sus, met. subornato, corruptus. |-

bjehu na pitje od vina, i na blüd od veche Podastiti, asipljem, asuosam, sparger di sotto,
Prikirno podani. |-
subter spargere – podastiti koga , met. cor
Podanj, Palm. sotto di lui, in senso di mo rom per qualeuno, corrumpere aliquem .
to , sub illum – svione säge podinј měchu. Podatan , ātni , a, o, Lex. r. offerto, presen
Podanje , a, n. Mis. gl. concessione, permis tato, dato colla mano, traditus , datus.
tion e., concessio, permissio. Podati t , ārti, a, o, V. podatren.
Podaniek, ka, m. V. harács. fodatârti, atirem , atrosam , segardi sotte,
i odapart , ārti, a, o, V. podaprěn. subsecarz.
odaparti, apirem, aprosam, V. podaprieti. Podatelj, člja, m. V. davalac.
toga Pärtje, a, n. ) puntellamento, sostegno, Podatiranje , a, n. il segardi sotto, aćius sub
Podapiranje , a, n. }
fulcimen. secandi. - |-

odapirati, am, osam, V. podaprieti. Podatirati, am, osam, Gris. V. podatirti.


i odapor, V. podpor. Todâtje, a, n. Och. donazione, il dare, it
-

Podapren, eni, a, o, puntellato, appoggiato, donare , aćtus dandi , donandi - iskuscanje


sostenuto , innixus , fultus , suffultus. od ljubavi jest podat je od djelâ .
odaptenje, v. podapártje . Podatrenn , ečni, a, o, segato di sotto, subsećtus ј

rieti, apirem , aprosam, Canis. puntella SUCC1SUS.


re, fulcire, suffulcire – podaprietise, Canis. Podatti, ajem, o avam, a osam , Guad. dare .
“PPoEgiarsi, inniti s incumbere, admiti, in porgere, conferire, semministrure t
21
3 “: TI
44 I O T O

porrigere, conferre, subministrare , suppedi ga krix jurje podbio, obalio, i premogao jest
tare – sve mukke podi ste menni u dar. – podbitti sctogod, pigliar di peso, subli
Todavajúch , tichi, a, e, cenferente, che con mem arripere.
ferisce, conferens. Podbivati, Lex. r. V. pribivati.
Podavanje, a, n. il porgere, aćtus dandi, por Podbivka, e, f, Lex. r. trama, le fila da riem
rigendi. pir la tela , subtegmen. 4

Todavateljan, eljni, a, o, she si dee som mini Podbjècsva , e, f, sottocalza, tibiale interius .
strare, subministrandus . Podbjegati, am, osam, Lex. r. faggar di sop
Podavati, am, osam, Lex. r. V. podatti. piatto, suffugere .
Podavec, ca, m. Lex. r. V. davatelj. Podbjegli, a, o, Lex. r. che fugge di soppiatto,
Podaviti, Davim, iosam, strangolar tutti, stran suffugiens.
gulare, jugulare omnes. -
Podbjegnjivati , am, osam, fuggir sovente, o
Podivlen , eni, a , o , Lex. r. oppresso, op spessa , frequenter fugee . |-

pressus. "odbjegnuti, jivam, osam, V. podbiegati.


Podavlenje, a, n. Lex. r. oppressione, op odbjel , ela, m. Podbjelica , e, f. V. podbila .
pressio. "odbjen, eni, a, o, aferruto, preso, arreptus,
Todavljatelj, elia, m. Lex. r. oppressore, op apprehensus.
pressor. -
"odbjenje, a, r. aferramento, aćtus arripiendi,
Podâvljati, am, osam, Lex. r. opprimere, op apprehendendi.
primere. Odbocsen , eni, a, o, \ colle mani al fianco,
|- |-

Todaхdan , aхdni, a, o, Matt. alguanto piovo Podbocsenik, ika, m. ) manibus lateribus in


se, nonnihil pluvius. |-
nixis.
Podaхdjetti, piovere un poco, nonnihil pluere. Podbocsitise, ujem se, o Tvamse, iosamse, metter
Podaхigatise, accenderst, accendi. le man i al fianco, manus lateribus inniti.
Podbadajúch, tichi, a, e, che incita , in stiga, Todboden , &c. V. Podbidan čvc.
incitans, instigans. Todbodiv, ivi, a, o, V. podbadav.
Podbadalac, o Podbadaoc , a, m. stimolatore, i odbodsti, a dam, osam, Br. gl. I. pungere, o
i stigatore, instinćtor, instigator. ferir di sotto, subter pungere, 2. in citare,
Podbadalica, e, f. stimolatrice, instigatrice, spron are, stimolare, stimulare, exstimulare,
instigatrix , concitatrix. instigere. -

Podbadan, ini, a, o, istigato, spronato, insti Podboj, oja, m. imposta di porta, postis.
gato, provocato , instigatus , impulsus, inci i odbörje, a, n. Lex. r. roccu, ba tione, pro
tatus , concitus. |-
pugnaculum . -

Podbadanje , a, n. incitamento, spronamento, Podborodok, Lex. r. Podbradak, aka, m. men


i stigamento, provocamento, incitamentum, to, parte inferiore del voito, mentum.
incitatio , impulsio, stimulatio. Podbradcsac, adsca, m. I men to piccolor, exi
Podbadati , am, &c. V. podbödsti. i odbradcsich, icha m. ) gnum mentum.
Podbadav, avi a, o, incitativo, incentivus. Podbrati, irem, osam, cogiter di sotto, sub
Podbadavac, &c. avca, m. V. podbadalac &c. ter legere. “

Podbaivati, Lex. r. V. uvjesctavati. Podbremme, ena, n. pan no che si mette sut


Podbårdac, &c. V. podgörac &c. to i carichi sulle i palle , pulvinaris genus,
Podbårdje, a, n. ) falda di monte, pie di i guod humeris bajuli imponere solent oneri
Podbårdo, a, n. j. monte, montis radi, de bus facilius ferendis.
- clive montis. Podbriati, iam, &c. V. podbritti.
Podbavljati , &c. Lex. r. V. pribivljati , &c. Podbricsen , eni, a, o, raso di sotto , subijasus.
kodbiati, iam, iosam, Kemp. rafren are, cohi i odbricsiti , &c. ujem, o ivam, iosam, l'odbritti,
bere. iam, l'odbriavati , am, osam, Lex. r. radere
Podbila , e, f. trava, farfugio, farfaro , ugna di sotto, o alguanto, subradere.
od vallina, erba, tussilago, farfarus. Podbuhnjivati , am, osam, gonfiarsi lentamen
Podbiljeхen, eni, a, o, ch' e sotto i insegna , te, sensim tunnere, tumescene.
subsignanus. -
Podbuhnut, titi, a, o, gon fiato, gonfio, tuniens
Podbio vodeni, trava, V. podbila. turgens, inflatus, tumefaćlus.
Podbirati, Lex. r. V. pribirati. Podbühnuti, hnuiem, o hnjivam, hnuosam, o
Podbit, iti, a, o, shattuto, scosso, succussus. hosam, gon fursi, enfiarsi, tumere, exturnere,
„Podbitti komu sctogod , iam, iosam, jerrare, e X (u time SCere. -

arripere - podbitti koga, Kemp. sottoporre, Podbhuntitje, a, n. gonfanento, inflatio ...


soggiogare , shattere, scuotere, vincere, su i odbuniti , &c. V. nabiiniti &e.
Perare, subjicere, subigere, succutere – ko "o"odcjeli
cjelica , e, f.
t. cu
cu Ra, calantica
tki ; calant/ca ... Vod
o "p O I O 45.

Todcjelicsica, e, f. cufeta, parva calantica. Podgaonice, â, f. pl. culzoni di tela , subli


Podcjelicsina, e, f. cufione, magna calantica. gacula ex lino. - |-

Podcjepljati na scto, am, osam: Lex. r. attac i odgårnjën, eni, a, o, Br. gl. sottoposto, sup
care, suspendere – podcjepljati nogom, Lex. positus, subjećius. -

r. soppiuntare, supplantare : . “ Podgårnjenje , a, n, il sottopovre, sottoponi


Podcsascnik, ika, m. koi sluxi na tárpezi, сор mento, subjećitio. -, -,
":
piere, famulus a poculis: Podgårnjivati, am, osam, sottoporre frequente
Podcsascnjak, aka, m. sottocoppa , genus pa smente, subjicitare. -

tinae cantharis, aliisque vasis ferendis. Podgárnutti, tijem, o jivam, uosam, Br. gl. sot
Podcsetverostrük uka, o, suaguadruplo T. di toporre, sottomettere, subjicere, supponere.
prop. subguadruplus. |- - Todglavac , āvca, Podglāvcsac, avca, Podglav
Podcsiniteljan, čljni, a, o, Lex. r. subjuntivo, csich, icha, m. guancialetto, cuseinetto,
subjunctivus (ap. Gram.) . . - pulvillus, pulvillulus. - - - - . .
Todcsiniti, injan, iniosam, s V. podičxi ) Podglavје, а, n. Lex. r. cuscino setto il capo,
Podcsinjati, am, osam, Lex. r. ) ti. i gudinciale, pulvinar, pulvinus, cervical .
Podcsinjenje, a, n. subordinazione , subjećiа Podgnjěta, e, f fomite, fonentum.
- -- - -
dbedientia. -
Podgnjetati, am, osam, fomentare, fovere.
Podcsinno, Br. gl. più a časso, inferius - Podgðljati bridu, Lex. r. rader ta barba sot
podcsinno dolagaetse, subjungitur. - -
“total mento, barbam sub mento radere.
Podcsisctati dârvje , Lex. r. V. podbasctriti. Podgörac, бrca, m. colai, che abita a pie
i odcsrevje , a, n. Lex. r. V. podpüрje . . Podgoranin, ina, m. )
del monte, qui u mon
k
Podcsüpati, am, osam, rosicchiardi sotto, su tis radices incolit.
bedere. - - - i
|-
Podgorje, a, n. Gund, pie del monte, falda
Toddainik, ika, m. V. rob. del monte, montis radix - ettoe pastir
Poddan , āni, a, o, Lex. r. V. podloхën. - - svratio stado u podgorje na plandiscte
Poddanik, ika, m. ruddito, subditus. na podgorje, a pie del monte, ad montis
Poddanost, osti, f. Syl. } V. podloženje. radices.
Poddinstvo, a, n. Lex. r. Podgörka, e, f. - cotei, che abita a pie del
Poddatti, Lex. r. V. podičxiti . . Podgorkinja, e, f.
Poddignuti, ixem, gnuosam, o gósam, levare. ces incolit."
monte, quae montis radi ) |-

sollevare, sustollere, erigere. - Podgovoriti, ivam, iosam, V. podu


Poddjakön, čina, m. Lex. r. suddiacenio, sub Podgovorivati, am, &c. Lex. r.
diaconus, voir Eccl.
sctati. - )
|-

Podgovčrnik, ika, m. V. podustitelj. |-


Poddivatti ognaj, am, osam, Lex. r. sofiar il Podgraditi, jiijem, o ivam, iosam, V. podzidati.
fuoco, ignem sufflare. -
-
Podgradjanin, V. podgraхdanin.
Poddverje , V. prag donnji . -
Podgradje, a, n. territorio duna citti, borgo,
Poddvignuti, V. poddignuti. suburbanum, suburbium.
"oddvostricsan, strücsni, a, o, sudario, Podgradski, a, o, vicino, o setto a u
Poddvostrčik , uka, o, (T. della Podgraхdanin, ina, m. na citti, suburba
pr.) subduplus. - Podgraхdánka, e, f. nus , a, um .
Podebeliti, &c. Ivam, iosam, ingrossare, di Podgrinjalo, a, n. V. strugācsa.
Podebljati, am, osam,
Crassescere,
} vemir grosso,
- v. 1 - -
Podgristi, izam, izosam, corroder di sotto,
-- - - --
subter rodere.
Podeblièn, eni, a, o, ingrossato, crassus faćius. Podgrizan, ani, a, o, corroso di sotto; subter
Podebljenje, o Podebeljenje, a, n. l' ingros rОSl18. ----
-

sare, crassitudo , crassities. Podgrizanje, a, n. il corroder di sotto, subter


Podeblji, a, e, un po grosso, nonnihil crassus. i rodere, subst. -
Podebljivati, am, osam, lentamente divenir Podgrizati, am, osam, Jos. roder di sotto len
| grosso, pedetentim crassescere, crassum fieri. tamente, pedetentim subter rodere - bu
Podegnati, am, osam, V. podloxiti . . sakje oni svakoga csovieka xivot, koino pod
-

Podemliti , &c. ivam, iosam, Lex. r. V. pod grizaju dan i noch.


nôsiti.
Podgrizen, enia, o, V. podgrizan.
Poderin , āni, a, o, logoro algianto, subtritus. Podgrizovati, Lex. r. V. podgristi.
Voderati, am, osam, logorar alauanto, subte Podgrohosctiti, ivam, iosam, Lex. r. V. Po
rere – poderatise, logorarsi, atteri . prisсtiti. -

Poderina, e, f. straccio, scruta, orum. Podhaljina, e, f. tonica , tunica. - *


i odert, erti, a, o, distrutto, dirutus. Podhaljinica, e, f, camiceiuola , thorax.
Podezgan, V. izgorjen. -
rodbijani , a, o, V. podjarman - sa
OCi
46 р () P O
Podharicsan, acsni, a, o, i'odharacsen, eni , a, Todignuti, ixem, ignüosam , o igosam, Talm.
o, Podharacnik, o Podharacsenik, ika, m. Pod elevare, in nalzare, sollevare, elevare, eri
barãcsnica , &c. e, f. tributario, tributarius. gere, extollere, attollere - jur podixu svom
Podharácsiti , &c., koga, i vam, iosam, imporre jakösti na izmjeuu ruke plahe – podignuti
un tributo, render tributario, tributum im glavu prema komu, podignutise prema ko
ponere, imperare, indicere, inferre . mu, Gund. gettarsi addo so a gualcuno, in
Podhiban, ibni, a, o, Nal. malizioso, S. Minc. vadere in aliquein - zeljan starieh slavu
finto, falso, vafer, callidus, malitiosus, ver srěsti podixese na Poljaka s mnogom sillom,
sutus, falsus – da vjerna nie moja slixba, s mallom csesti . - |-

sad govori, neg daje podhiôna . Podignutje, o Podignjenje, a, n. alzamento,


Podhlbno, Bib. r. maliziosamente , fintamen in nalzumento, elatio, elevatio, evećbio.
te, falsаmente , astute, vafre, callite, ma Podigravati, am, osam, esultare, tripudiare ,
litiose, &c. – jezicci svojemi podhibno csi exultare, tripudiare. |- -

njahu , linguis suis dolose agešant. l'odiljan , Iljni, a, o, V. podtiljan .


Podhibnčst, čisti, f. Nal. astuzia , maliziа , Podiljati, jam, &c. V. podiljiti.
finzione, falsità, surrezione, astutia, calli Po diljini, per lungo, in lungo, in longum, - Se
bitas, malitia, fićtio, aćtus subripiendi – er cundum longitudinem . .
... kadbi i podhibnost u menni taj bila . Todiljiti, jam, iosam, 1. elevare, alzare, ele
Podhimb, imbi, a, o, Canis. \ ingannevole, vare, erigere, 2. stungare, producere - po
Podhimbên, čini, a, o, ) fallace, do- | diljitise, elevarsi, alzarsi, elevari, erigi,
extolli.
losus, fraudolentus, fallax – récse taj pod -

himbena xena. Podimanje, a, n. 1, il sottrarre, aćtus subtra


Podhimbenje, a, n. V. privara. hendi, 2. il togliere, ereptio.
Podhisctati, Lex. r. V. podhittiti. odimati, am, osam, Br. gl. r. sottrarre,
Podhiscten, Lex. r. V. podhittjen. i subtrahere ; 2. tegliere, eripere. -

Podhittanje, a, n. rućamento, furtum, latro Podimmiti, V. zadimniti.


C1n1t11n. Podinna, e, f. solajo cattivo, debole, tabula
Podhittati , am, osam, ručacchiare, frequenter tum male construćtum , debile.
furari. Po dio , per rata, pro rata parte. -

Podhittiti, am, osam, Br. gl. togliere nasco Podionica, e, f. donna partecipe, mulier par
stumente, rubure, subripere, diripere, furari ticeps. -

- podhittiti i dignuti, alzar dalla parte Podionik, ika, m. partecipe, particeps, con
inferiore, ex inferiori parte erigere. sors, socius – bitti podionik, esser parteci
Podhittjen, eni, a, o, Br. gl. tolto nascosta pe, participare, aliсujus rei participem esse
mente, ručato, subreptus, furto ablatus. – ucsiniti koga podionikom, farlo partecipe,
Podhittjenje , a, n. Br. gl. surrezione, subre aliquem aliсujus rei participem facere:
ptio – od svakoga podhittjeniа, vedhosti Podiran, ani, a, o, esacerbato, exarcebatus ,
da ocsistiti, ač omni subreptione vetu statis exasperatus. -

expurget. -
Podiranje , a, n. eracerbazione, irritatio .
Podhuhoriti, V. uhihoriti. Podirati koga, am, osam, esacerbare, esa spe
Podhvattati, V. primati. rare, irritare, exacerbare, exasperare, ir
Podhvatititi, V. primiti. “
ritare ... -

Podicsenje, a, n. vanto, il gloriarsi , il van Podirati sctogod, am, osam, S. Minc, strap
tarsi, gloriatio, ja ćtatio, ostentatio . pare, cavare eon violenza, vellere, avel
Podicsitise , &c. ivamse, iosamse, A. Bosk. glo lere, torquere, extorquere, &c. – mnoziem
riarsi, vantarsi, gloriari , se jaći are , se ef-| podire sârdacsce – podirati macs, s guainar
ferre insolentius – svako cvietie u zabiti, la spada, ensem educere – uzdahe iz sâr
istinaje , docna zene, mase moxe podiсsiti, ca podirati, Gund. gemere, ingemere, gemere.
dâ neopada, i ne věne. Podisati, dzc. avam, osam, alzar su guelche
Podig, iga, m. Br. gl. meto, movimento, al cosa colla fune, o coil ajuro altrui, tunes
zamento, motus, motio, sublatio, elatio –| vel ope aliсujus aliquid elevare.
uhititi na podlg, V. podbitti sctogod . Toditi, rodikem, osam, alzar un poco, Paullu
Podignitelj, elja, m. celuli, o colei che alza, i tum elevare, erigere. - - -

Podigniteljca, e, f., ) erigens. Pöditi, im, iosam, V popoditi. . -

Podignjen, eni, a, o, Br. gl. ) alzato, in nal voditti, idem, iscosam, Br. gl. sottentrare, subire,
Podignüt, titi, a, o, Palm. zato, elevaro, Podrvan, Tvni, a, o, Syl. ulauainto marti vi
sublatus, elatus, elevatus, evećbus – värh gliato, nonnihil mirus, mirificus.
sjediscta Podignuta postavljaju njega siêdsti. Podivatise, amse, čtc. V. podivitise. Podi
T. O P O 47
Podiven, eai, a, o, ammirato, admiratione Podjatan , atni, a, o, che si dee intraprendere,
, perculsus. , . "
suscipiendus.
– " - -
|-

Podivanje, a, n. Syl, ammirazione , mara vi Podjatelj, ćlja, m. Lex. r. colui che piglia,
glia, miratio : admiratio . prende, suscip ens, sunens.
Podivii, a, e, V. podivjacsen. - -- - - - Podjati , am, osam, Br., gl. accogliere, susci
Podivitise, &c. ivamse, iosanse, maravigliarsi, pere - jako podiat me, Tuia su cepisti me.
ammirare, mirari, demirari, emirari . . . Podjitje , a, n. Lex. r. antraprendimento,
Podiviv, vi, a, o, ammirative . admirantis susceptio. |-

(cum quaestio est de voce, signo, interjectione). Podjazicsje, a, n. Lex. r. sotto la lingua, sub
Podivjacsen , eni, a, o, ) arrozzi 19, rudis red
Podivjacsenica, e, f.
Podivjacsenik,
}
ditus, rudibus mori
ika, m. ) bus imbutus.
lingua-
Podjediniti, V, pobasctiniti .
Podjelics, acsa, m. Matt. distributore, divi
-

. |-

Podivjacsiti, &c. ivan, iosam, arrozzire i ru sore, distributor, divisor. . .


dem reddere, rudibus moribus imbuere - Podjelan, ilni, a, o, Br. gl. liberale, munik
podivjacsitise, arrozzarsi, rudes mores con co, liberalis, munificus, beneficus.
trabere. - - |-
Podjelitelj, člja, m. dispensatore, d stributor.
Podivjan , a ni, a, o, V. podivjacsen. Podjeliteljan , člini, a, o, csin podjelitělini,
Podivjatti , &c. avam, o am, osam, v. podi azione nella gusle trastta sila divisione, aćtio
V1aC51 t1 . |-
tributoria , (ap. JCtos.)
го: \xni, a, o, Br. gl. V. podixiv. Podjeliteljica, e, f. dispensatrice, quae distri
Podixen , eni, a, o, Br. gl. morso, commosso, buit.
motus, commotus – milosirdjem podixeni, Podjeliti, jajem, o jivam, iosam, Kas.
m i sericordia moti.
dis )
Podjeljati , am, osam, Br. gl. i pen
Podixênje, a, n. Br. gl. mobiliti, valubilita , sare , dustribuire, compartire, distribuere,
in costanza, mobilitas, volubilitas, incostan dividere, impertire – posobite milosti, i
tia – podixênjem sârca biasce sagrjescila, darove Gospodin podjeli ovoj djevicci.
moćilitate anim i pecca verut. Podjeljen , eni, a, o, Matt. compartito, distri
Podixiv, vi, a, o, mobile, mobilis. butto, divisо , distributus, divisus – kada
Podixiich , uchi, a, e, che alza, erigens. bismo ucsinili nalăg svieh milosti, izvärsno
Podizanje , a, n. moto, mobilità, motus, mo sti, dara värhunaravnieh podjeljenieh &c.
bilitas. Podielitnica, e, f у
che si sono divisi tra,
Podizati, ixem, izosam, Br. gl. muovere, com Podjeljenik, ika, m. J - se l' ereditd., i šenu ,
)
muovere, movere, commovere - podizaje ćirc. qui vel quz hareditatem, bona &c. in
zemlju od mjesta svoga, commovet terram ter se partiti sunt. -
de loco suo. Podjeljenje, a, n. Mul. distribuzione, divi
Podjacsen , eni, a, o, fatto cherico, clericis sione , divisio, partitio.
Todiacsenik, ika, m. ) adscriptus. Podjeljenčst , čisti, f. Mul. liberaliti, munifi
Podjacsiti se, ivamse , iosamse, farsi cherico, cenza, liberalitas : munificentia.
chericis adscribi (ap. Script. Eccl.) Podjeljivajúch , tichi, a, e, dispensante, di
Podjaman , amni, a, o, Br. gl. V. podhiban. stribuens. |-

Podiammica, e, f. саlunnia , calumnia. Po djellu, infatti, revera , reipsa. - |-

Podjam miti, &c. Tvam, iosam, imposturare, fal Podjelno, Br. gl. liberalmente, liberaliter,
sum crimen in aliquem intendere, munifice , large.
Todjamnik, ika, m. V. muzvjerac. Podjelnöst, бsti, f.
Podjamno, &c. V. muzuvjerno 8 c.
Podjamstvo , a, n. Br. gl. insidia, insidia ,
Todjelstvo , a, n.
beneficentia .
) literaliti, munificenza,
liberalitas, munificentia,
a Tulim . . - - -

Podjemojati : Mis, gl. V. podignuti.


|-

Todjareman , emni, a, o, V. podhiban. Podjesti, jedam, iosam, mangiar di sotto, su


Todjaremnik, ika, m. Lex. r. V. sehsana. bedere ... -

Podjarman , ārmni, a, o, soggiogato , sotto Podjetiniti, &c. jujem, o jivam, iosam, far rim
messo, subjugatus, subjugis. čamčir, gualcuno, efficere ut quis pueriliа
-

Podjarmånje, a, n. soggiogazione, a ćtus subi resumat, repuerascat – podjetiniti, o po


gendi. djetinise ko, rimbambire, repuerascere, pue
odjarmati , am, osam, Kemp.
Podjarmiti, čijem, o ivam &c.
) soggiogare, rilia resumere. |-

SOttomleft tº Podjetinjen, kni, a, o, rimčamšito, repuera


re: subigere, subjicere imperio. scens . . |-

odjarmien, eni, a, o, V. podjarman. Todjetinjenje , a, n, il rimčamšire, aćtis re


Podjarmjenje, V. podjarminje. puerascendi.
Pod
48
----
р () - - |- р о
l' bdka, e, f. trama, stame, trama, stamen, Podkövatti, i vam, osam, ferrare, ju
subtemen, subtegmen. } Podkovivati, am, osam, Lex.
-

pedes soleis ferreis inducere.


) i
I11ent Oful Ill
i
Podkāditi, &c. V. nakiditi &c. . . . . |-

. Podkapnik, ika, m. Berrettino , pileolus. " Podkovnicstvo , a , n. impiego, o dignitd. di


Podkidivati , Lex. r. V. podmetnuti. colonello, militum tribunatus . .. -

Podkidok, ka, m. Lex. r. figlio supposto , fi Podkövnik, ika, m. colonello; chitiarchus,


- 1ius supposititius. tribunus militum . ."
*
2. -
-

Podkiscla, e, f. trava , fava inversa, erba , Podkovnisctvövati, ujetnyovosam, amministrar


|- |-

* -
“.
telephium. |
la carict di colonello, tribunii militum mu
-

i s

Podkivati, am, &c. V. podkovatti. nere fungi . . “. . -- - - - “ - i

Podklad , ada, m. Canis. fondamento, čase, Podköxan, čxni , a, o, Lex. r. sotto la cute,
i fundamentum , basis. - - - sotto ta pelle , subtus "cute, subtus pelle ,
Todkládati , am, osam, adj.
} soggiugne
|- “. . .

Todkladivati , am, osam, Lex. r. re, sotto Podköxica, e, f. V. za vratcsich. * ,

porre i subjungere, subjicere, stipponere . . Podkradatise, amse, &c. Podkrádstise, adamse,


Podklanjati, Lex. r. V. skloniti . . osamse , andarsene, ritirarsi, clam disce
Podklinjen, čni , а , о, sosteritito pet di sotto dere. - - f1 . . .. -

i da conj. cuneis subter firmatis, adj. Podkradivati, Lex. r. Podkrágjati, am, osam,
Podkljet, Lex. r. V. podzemljusca. - : ručar secreta mente, rubacchiare, suffurari.
Podklonjën, &c. Lex. r. V. sklonjën &c. Podkragjanje, o Podkradivanje, a, n. furto na
Podkolesněn , eni, a, o, Lex. r. V. obljahan. sco sto ; secreto, furturn secretum . .
i odkoljenica, e, f. mjesto pod koljeno , garet Podkrascati, Lex. r. V. nakrasiti.
to, piegatura , o giuntura sotto it ginoc Podkriliti se, V. ukrilitise. |-

chio , poples . . . . . . » . . Podkrjepiti, o Podkrjepljati, Lex. r. V. ukrje


Podkoljenje , a, n. cuscino per in piti. . .. . . . .“

pulvinus pro genuum flexione .ginocchiari


* - “

3
. . Podkrjepka , e, f. Lex. r. V. ukriepljenje.
Podkoljeno , a, n. V. podkoljenica . . i odkrieplen, &c. Lex. r. V. ukrjepljen &с.
Podkoljenobölah , blni, a, o, che i il mule a i Podkuhacs, icša , m. rottocuoco 3 secundus a
garetti, suffraginosus. coquo.
- |- . . . . .. « 2. -

Podkoljenok, ka, m. Lex. r. V. podkoljenica. Podküp, tipa, m. Lex. r. actrescimento di


Podköp, opa, m. i. mina, cuniculus, 2. sea. prezzo (nei pubblici in canti) aućtio pretii.
- vatmento, suffossio – podköp supröch pod Podküpiti, u pljam, iosam,\ accrescer it prez
. köpu, V. premapodkop – susresti podköp, Podkupljati, am, osam, zo d'un a rosa (u )
incontrar la mina, cuniculum cuniculo ex dan no d'un comprutore (cid accade nell'in
cipere . . . . .. t
can to ) rei aliсujus pretium augere in alte
Podkopics , ācsa , , m. che mina , cuniculus a rius emptoris damnum ( fit pp. in aućtioni
gens. . . bus). |-

Podkopan , āni , a, o, scavato , suffossus. * Podküppiti ; tipijam, uppiosam, radunar di


Podkopanje , a, n. scavamento, suffossiо . sotto , subtus colligere . . . - |-

Podkopatelj, člja, m. V. podkopács. |Podküpsctiik, ika, m. Lex. r. chi accresce il


Podkopatti, a vam , osam , scavare, minare, prezzo d'un a cosa u dan no d'un compratore
suffodere, cunicolos agere . 3 c. rei aliсujus pretium augens in alterius
Podkopavalac
pacs - s
, o Podkopavaoc , V. podko
|- ** |- -
emptoris damnum ( vide podkupljati).
Podkürivati, Lex. r. V. nakāditi.
Podkopavati , 0 rodkopisati, Lex.
r. V. pod Podkuscanje , a , n. Gjorg. prova , sperienza,
kopatti . . “ experimentum , tentamen. .

Pod koprěnom , sotto pretesto, specie, nomi Podkuscateljan , eljni, a, o, che si dee tenta
ne , praetextu. re, tentandus .
Podkorën , eni, a, o, Lex. r. che trova si sot i odküscati, avam, o am, osam, Y 1. far prova,
to la radice, qui &c. sub radice jacet. Podkuscavati , am, osam, tentare, pro )
Podkositi , &c. ivam, iosam , ron car da parte vare, periculum , experimentum facere, ex
inferiore d' una pianta , in inferiori parte perimentis deprehendere, experimento pro
Tun Cafe. |- i “
bare, 2. cavar glu altrui sentimenti , in da
Podköv, ova, m. Podköv, ovi , Podköv, e, f. gare, procurar di saper, d'intendere, expi
ferro di cavallo , jumentorum solea ( hodie | Podkvascen,
scari , subtentare, investigare, perquirere &c.
V. podzakvascen. i
ferrea , de antiquis incertum).
Todkovanje, a , n. il ferrare, idem quod in Podlagajúch, Uchi, a, e, che cottomette, sub
subseg. voce subst, modo. ll in PC h 5
Jung s Pod
P O P O 49

Romaginje, Lex. r. V. podloxenje. Podlje , Lex. r. V. kôd, o blizu .


Podlagăоc, Lex.m.r.
Podlagatělj, oca, ) V. itěli.
podloxitelj
i odličgati, Br. gl. V. podlechi .
Podljesnik, ika, m. trava, sanicula diapen
Podligati, am, osam , Palm. sottomettere, e siu, herba genus.
sottomettere spesso, subjicere , subjicitare - Podijetati , am, &c. V. podletjeti.
podlagaju Boga tebbe za i ja umrjet djella Podijettan, čtni, a , o, Lex. r. temporaneo,
- podlagatise, V. podlöxitise. temporaneus.
Podlaktnica, e, f. sostegno delle raccia, bra Podljettje , V. proljettje.
chiale (fulciminis genus sustinendis brachiis). Podljezanje, a , n. il sottentrare, adus su
Podlamati, am, &c. V. podlomiti. beundi. -
Podlamnica, e, f. ribba, orata , Pesce, aurata. Podljezati, am, osam, sottentrare, subire.
Podlan, ana, m. dub, cherva maggiore, sor odlög, čeа : m. ) il sottomettere, cosa sup
ta di pianta , riccinus. Podloga , e, f. Posta , subjećius , us ,
Podlasica, e, f. zvjer, donnola, animale, mu Podlogaj, aja, m. subjeći io - podloga, ma
stela. teria , materia - Podloga dalja, i blixnja,
materia remota , e pressima, materia re
Podlasicsica, e, f. donnoletta , parva mustela.
Podlaxati, Fil. V. podlagati. mota & proxima.
Podlazenje, a, n. Br. gl. frode, inganno, Podlömati , am, osam, Lex. r. romper di
fraus, dolus, fraudolentia. Podlömiti, imam, osam, sotto, suffringe
Podlaziti , &c. i vam, iosam, Br. gl. togliere di re - podlomiti ulisća, smelare, alvearia
nasco sto , surripere , furari. castrare, mel alvearibus educere, extrahere.
Podlechi, Podljegam, soccom Podlöst, čisti, f. Lex. r. umuti, humilitas.
Podlegosam, Stul. čere, sog Podlöxak, bхka, m. V. podloga.
Podlěgnuti, ljegam, legnuosam , glacere , Podlöxan, oxai, a, o, ) Gund. šottoposto, sup
o leguosam , SUlČCUlm Podlокčn, čini, a o, )
positus – akoje ki
Podlegnutise, ljegamse , &c. Och. bre, sub vot svoj podlozan menni, i môj josc bi njemu.
jacere. Podloхčnie, a, n. Gjorg. settoponimento, sot
Podlěsti , entrar di sotto, sottentrare, subire. toposizione, subjećio, subjećius, us – pod
Podietjeti, etam, etiosam , volar all ingui, loxenje ugödno, Matt. rassegnazione, con
deorsum volare. formatio voluntatis.
Podlev, coagulo, coagulum. Podloxicsan, icsni, a , o, Canis. dei sudditi,
Podlexak, exka, m. chi giace sotto, subjacens. ad subditos : ad subjećios spećians.
Podlexåscte, a, a. Lex. r. soggetto, subjećium. Podloxitelj, čija, m. colui che sottopone, qui
Podlexascti, a, o, Lex. r. che soggiace, sub subjicit . .
jacens . |-
Podloxiteljan, eljni, a, o, che si dee sottopor
Podlexati, am, osam, Lex. r. soggia cere, sub re, subjiciendus.
jacere. Podlöxiti, agam, oxiosam, Palm. sottomettere,
Podlii , a, e, Lex. r. umile, humilis. sottoporre, subjicere : supponere – i pod
Podlim , inni, a, o, Lex. r. certo, certus. lda i böjnom vlasti vele mjesta i gradovi –
Podlinno, Lex. r. senza dubbio, certamente, podlčxiti kuchu , basctinu 8:c. ipotecare, ali
absque dubio, certe. quid pro pignore dare – podlöxitise, Och.
Podlinnôst, čisti , f. Lex. r. certezza, certi sottoporsa , subjici - podlozio se jest prixe
tudо. -
stokim mukkam .
Podliscta , e, f. trava, Lex. r. acanto, erda , Podloxiv, vi, a , o, Kemp. disposto, pronto
acanthus. -
u sottomettersi , se submittere paratus.
Podjistiti, &c. ivam, iosam, Dim. sottentrare, Podlöxnica , e, f. Gjorg. suddita , subdita -
sottoporsi, soggiacere, subire, subjacere , priscadsci pohoditti svoje podudarnice, Lex.
se submittere – masi ti sam isti, i u vik r. concubina , concubina.
bitti höch, i nigdar podlistit pod niednu ne Podlöxnik, ika, m. Palm. suddito, subditus.
chesc möch. l'odlöxno, dipendentemente, juxta , secundum.
Todlivanje , a, n. Lex. r. lo sparger di sotto, Podloхnost, čisti , f. Och, soggezione , sem
aćtus subtus fundendi. |- missione , subjećiio.
Podlivati, am, osam, Lex. r. spargere, ver Podmaknuti, Podmicsem, kntiosam, o kôsam,
sare di sotto, subtus fundere. Mis. gl. sastituire, submittere, subjicere.
Podlivka, Lex. r. V. juha. Podmaskaritiše, &c. ivamse, iosamse, Och, bur
|

Podlizati, &c. ivam, osam, Lex. r. leccar di lursi, “:


cavillari , ridere, irride
Podlizovati, ujem, i:) sotto, subter lin re, deridere, illuđere – prem dâga pogár
di, njime podniaskarujuchise.
gere . Pod
-

Razd. II. G
5o I O P O

Podmasterje, a, n. Lex. r. architet to , archi Podomorski , a, o, cosa , cii e n el fondo det


tećtus. mare, qui čc. in maris fundo jačet.
Podmazati, xivam, zosam, )
Lex. r. ugner Pôd mücse, Och, in silenzio, tacitamen
Podmazovati, ujem, ovosam, di sotto, su Pôd mücsem , te , occuttamente, secreto,
blinire. l'ôd müklo, clam, occulte, abdite, ab
Todmeknjën , eni, a, o, sottratto, subtraćtus, scondite.
subdućtus. Podnacsalan , ālni, a, o, Lex. r. soggetto, sub
Todmeknjenje, a, n. sottrazione, subdućtio. jećtus. -, -

Podměknuti, &c. knjivam, knuosam, o kosam, Podnacsalje , a, n. Lex. r. sommissione, sub


sottrarre, subducere . missio . |-

Podmetak, etka , m. Matt. cosa sottoposta , Podnajstarii, iega, m. sottodecano, qui a de


res alteri subjećiа. cano secundus est.
Podmetati , echem, etosam, V. podmetnuti. Podnascanje i Lex. r. V. podnosenje.
Todmetnut, u ti, a, o, 1. supposto , suppositi Podnascati, Lex. r. V. podnositi.
zio, suppositus, supposititius , subdititius , Podnaucsitelj, elja, m. sottomaestro, secundus
2. castrato, castratus - sin podinetntit, fi a magistro , qui magistri vices gerit.
glio supposto , suppositizio, filius suppo Pod ne , eva, m.
situs.
)
mezzo di , mezzogiorno,
|-

'5dne , (indecl. ) meridies – u sred pod


Podmetntitje, a, n. il mettere sotto, subjećtus, ne , di mezzo giorno, de medio die , de
us, subjećio, submissio. meridie – prid podne, prima di mezzo di
Podmětnutti, echem, etnuosam, Gjorg. I. sot ante meridiem - oko pôdne, in torno a
tomettere, sottoporre, supponere, subjicere, mezzo di, circa meridien – do pôdne, sino
– er Bog isti , kije sctit njëmu ruke u po a mezzo di , usque ad meridiem – po po
môch podvárchemu, 2. castrare, castrare, dne, dopo mezzo di , post meridiem .
– podmetnutti konja , castrar il cavallo, Podneban , ebni, a, o, Br. gl. aereo , aerius
equum castrare. Podnebesan , esni, a, o, )
aetherius, aethereus.
Podmiccati, &c. V. podmaknuti. Podnebenje, a , n. Rus. paluto , palatum , e
Todmikāvati , am, osam , gua stare, labe faćtare. palatus. |-

Podmirje , a, n. M. Dárx, luogo fuor delle mu Podnebesje, a, n. Matt. aria, cielo , aer, aе
ra d' una citta , o attaccato alle mura , ther, coelum .
urbs extra muros, vel ad muros jacens – iz Podnebje , a, n. Matt. baldacchino , umbella.
podmirja u onoga . Vodnesen , &c. V. uznesen &с.
Podmisсiсsje, a, n. V. podläktnica. Podnesljiv, &c. V. pednosi v &c.
Podmititi , &c. koga , jujem, o ivam , iosam , Podněsti, V. podnieti.
Och. subornare qualcuno, renderlo favore Podneti, eti, f. Podnetek, a, m. V. podgnjeta .
vole , pecunia , vel muneribus corrumpere Podnětiti, V. podgnjetati.
aliquem – krivosvjedöka podmititi, subor Podněv, eva, n. V. podne.
nar gli testimonj, testes subornare. Podněvan , evni, a, o, Lex. r. V. svakcsasan .
Podmitiv, ivi, a, o, allettativo, illecebrosus. To dněvu , fra la giornata , interdiu.
i odmitjen , eni, a, o, subornato , subornatus , Po dnevu, i po něchi , di giorno, e di not
pecunia, vel muneribus corruptus. te, diu noćtuque . -
Podmitjenje , a, n. ili subornare, aćtus subor Podnicati, am, osam, Lex. r. arrendersi, s ot
nandi. tomettersi, se dedere.
Podmitti , Tvam, iosam, Lex. r. lavar di Podniccati, iesem, iccosan, V. podniknuti.
Podmivati , am, osam, ) sotto , subtus l'odniklo , a, n. Matt. rat i ro , ritura tez za , so
lavare. litudo, recessus, secessus.
Podmjena, Lex. r. V. promjena. Podniknut, u ti, a, o, na to sot to , subnatus.
Podmjenjati , Lex. r. V. promjeniti . . Podniknuti, nicsem , nikni osam, o nikosam ,
Podmjescati, Lex. r. V. smjescati. nascer sotto, s puntar sotto , subna sci .
Podmjescka , e, f. Lex. r. V. smjescănje. Podnimati, am, osam, \ S. Minc, so sten ere,
Podmjesecsan, ecsni, a, o, cosa sotto a luna, l'odnimiti, am, iosam, }
susti nere – svaki
qui &c. sub luna est. trüd podnim it ne sctedim sam sebbe.
Podmnogostrük, lika, o, summultiplice, sub Podnimitise, appoggiar la testa ai braccio ,
multiplex . cubito inniti.
Podmocsen , eni , a , o, Lex. r. al planto ba Podni mjen, eni, a, o, Canis. colla te ta
gnato , subriguus. Podnimljen, &c. eni, a, o, ) appoggiata al
Podmöga, e, f. Lex. r. V. pomoch. braccio, cubito innixus - stasce podnim lje
Podmogati , Lex. r. V. pomochi. na placsúchi, -

Tod
р о 1 () ji
i odni xian , 1xni, a, o, }
Kemp. umile umilia "odnoxci, oxca , m. pl. antipodi , antipodes.
Vodni xen , eni, a, o, to , som messo, sup i odnoxi, oxi, f. pl. )
scubello de piedi ,
pliche vole, humilis, despiciens sui, submis i odnoxje, a, n. Gjorg. predella , scabel
sus, supplex . lum , scamnum - komu oholi kram Nebes
Podnixenje, a, n. V. podnixenstvo. sa , a podno je zemlja csini.
Podni xeno, um il mente, supplichevolmente , Podnuchèn, ent, a, o.) Mis. gl. animato , in
humiliter, submisse, suppliciter. i'odnukan , āni, a, o, ) coraggito, sov verti
Podnixenost, Mul. Podnixnost, Och. Podnixõst, to , sedot to , incensus, animatus, excitatus,
osti, f. Кас. umiltd, animi depressio : eversus, fraude impulsus.
Podnix.iti, &c. ujem, o ivam, iosam, Grad. u Ponukanje , a, n. in coraggimento, sov versio
miliare, abbassare, deprimere, deprine ne , seduzione , fidentia, eversio, deceptio,
re, composcere, superbiam, vel arrogantiam corruptela. - -

aliсujus 1etundere – podni xiti se , umiliar Pondnukati, ukivan , ukosam , incoraggire,


si, superbiam abjicere, deponere. sov vertire, sedurre, metter si , dare, fa
Podnjeti, osim, iosam, l'alm. sofrire, patire, cere, addere , adjicere animos, seditionem
ferre, pati, perpeti – i sva tikna, i smi excitare, concitare, movere.
chena i u tjelu i u pameti sgibascese na Podnukivalac, o Podnukivaoc, a, m. sedizioso,
koljena za nemillu smirt podnjeti. sedutore, chi mette si, seditiosus, corruptor.
Podněgu ( indecl. ) comodo , facile, vicino, Podnukivati, am, osam, andar eccitando sa
- commodus, facilis, vicinus. dizione, discordue, in seditionibus, discor
Podnos, osa, m. I. V. podnoscenje, 2. Lex. r. diisve concitandis esse. -

V. uznescènje. -
Podoba, e, f. Syl. forma, figura, sembianza,
Podnosan , osni, a , o, I. superbo , superbus, forma, figura, species – podöba jest. Br. gl.
2. paziente, da sofferirsi, tolerans, tolera. fit. d. uopo, opus est, oportet, necesse est: “
bilis. Podobaju scti, a, o, Lex. r. ) I. atto, a bile ,
Podnoscèn , o Podnosen , eni , a, o, tolerato, Podöban, obni, a, o, Stul. )
capace, proprio,
sorportato, passus, toleratus. асconcio, aptus, idoneus, habilis, capax, pro
Podno scenje, o rodnesen je , a, n. pazienza , prius, 2. conveniente , opportuno , conve
tolleran za , so feren za , patientia , tole niens, opportunus, 3. degno, merite vole ,
rantia. -
dignus, benemeritus – podöban za svascta,
Podněsciti, Lex. r. V. uznieti. atto ad ogni mestiere, i doneus arti cuilibet
l'odnosilac , &c. V. podnositelj &c. – podčbnim nacsinom V. podobno – podo
Podnosit, iti, a, o, superbo , superbus. bnii, ia, ie, piti atto, aptior, habilior - po
i odnositelj, elja , m. colui, che tollera , sof. döbnim obrazom, in simil guisa, ni odo, mu
fre, tolerans, ferens. niera, eo modo, еa ratione.
Podnositeljan , eljni , a , o, che si dee soppor Todobateljno, Lex. r. V. podobno.
tare, perpetiendus . ". Podčbati, Br. gl. convenire, esser decente,
Podnositeljica , e, f. colet , che tollera, sofre, Podöbatise, ) convenire, decere. -

quae tolerat &c. i odoben, ni, a, o, Lex. r. ) Tan. isp. con


Podnositi, im, iosam , sofferire, sofrire, tol Podobit, iti, a, o, veniente, con
lerare, pa tire, s opportare, tolerare, ferre , vene vole, decente, conveniens, congruens,
pati, perpeti &c. – podnositi se , vanaglo consentaneus, decens . |-

riarsi , in superbirsi, gloriari, se ja ćtare , Podčbiti , &c. Canis. V. podobati &c.


animo efferi – podnositi se dobro, o zlo u Podobjähno , ) al guan to comodamen te , com
komu poslu, comportarsi bene, o male, Podobiascno , )module, commodulum .
in qualche cusa , bene , vel male in aliqua i odôbje , a, n. Gjorg. specie, species, Lex. r.
re se gerere. sim ili tudine, proporzione, similitudo, pro
Ponositost, osti, f. vanagloria , superbia , ja portio. . |

ćtantia , ostentatio , superbia. Podobjenstvo, a, n. proporzione, proportio,


Podnosi v , vi, a, o, tollera bile, tolerabilis. apta partium distributio, ( Vitr. grac. voc.
Podnosivati, am, osam, Kemp. V. podnositi. stmetriam dixit ) . |-

Podnosivo, } tolera bilm ente, toleranter, to Podobienstvom, proporzion almente, Servata.


i odnosno, lerabiliter. proportione, adv.
i odnosnost, čisti, f. V. podnoscenie. Podoblacsan, acsni, a, o, Lex. r. al guan to nu
Vodnox, čxa, m. NaI. V. podnoxje – noge volo to , subnubilus .
su csavlim pribjene radi vas, koiemsu za Podobnik, ika, m. Br. gl. imitatore, imitator.
podnox Nebessa i svjet vas. Podobnје , Br. gl. similm ente, similiter.
Podnoх се, а, : predellina , parvum scabellum. todobno, Br. gl. attamente, accon citi mente,
i 2. COn«
T O N
ј 2. P O
convenientemente, decentemente, apte, ido Podocinčst, osti, f. presenza, praesentia, ad
nee, concinne, decenter, convenienter - po spećtus, conspećtus.
döbno bitti komu, V. podobati – podobno Todoiti, ajam, oilasam, allature, e allatare
vjerri , credibilnente, credibiliter - po per qual che , tempo, laćžare, lac prebere, u
döbnie, pili attamente, aptius, habilius. bera puero aliquandiu praebere. -

Podobnčst , čisti, f. attitudine , abilati , сара Podojčn, čni, a, o, allattato, cui lac a ma
citd., destrezza, disposiziene, acconeezza, tre, vel nutrice datum est, adj.
faciliti naturale, habilitas, dexteritas, in Podojenie , a, n. allattamento, laćatus, us.
dustria, peritia, capacitas, opportunitas, faci Podöjka, e, f. balia , nutrix , nutricula.
litas naturalis . v.
Podajnik, ika, m. Lex. r. secchia , dove si
Podabonesrěchan, čchni , a, o, similmente , mugne il latte, mulétra.
egualmente infelice , acque infelix, Podoplatiti, čec. jujem, o ivam , iosam , sot
Podobopecsâlan , ālni, a, o, sottoposto all' istes trarre, subducere . -

se ungustie, miserie, iisdem acrumnis, an Podoralac, o Podoraoc , a, m. che ara di sot


gustiis subjećius , vexatus. to, subarator. |-

Podobosrěchan, echni, a, o, partecipe della Todorân , āni, a, o, arato di sotto, subaratus.


stessa fortuna , ejusdem fortuna consors, Podoratti, čtc. a vam,osam, arar di sotto, subarare.
socius, particeps . . |- . . . Podoröxan, čxni, a, o, Lex. r. V. naputan .
Podobostristan , astni, a, o, Lex. r. egualmen Podoroxnik, ika, m. Lex. r. V. xutjenica.
te apprissionato, aque animi affećtionibus Podosadan , ādni, a, o, V. dosadivjahan .
agitatus. |- Podöscka, e, f. Lex. r. pianta del piede, plan
"

Podobovjeriteljan , Eljni, a, o, Rus. credičile , ta pedis.


credibilis. - Podostbiti , &c. Tvam, iosam, degnificare, far
Podobovjeriteljno, Rus. crediöilmente, credi degno, dignum facere.
biliter. Pod stöjan , ojni, a, o, fatto degno, dignus
Podobren, eni, a, o, migliorato, fatto miglio habitus.
re, melior effećtus, redditus. Podostöjati , am, osam, V. podostoiti.
Podobrenje , a, n. miglioramento, aćlus me Podostoién , eni, a, o, V. podostojan.
liorem, reddendi, efficiendi. Podotarje, a, n. Mis. gl. predella dell' altare,
Podobritelj, elja, m. che migliora, meliorem scabellum , scamnum araе . - -

reddens, efficiens. -
Podozrjenje, a, n. Lex. r. sospetto, suspicio.
Podöbriti, ivam, iosam, Gris. migliorare, ren Todozrjetti, zirem, zrjosam, sospettare, suspi
der migliore, meliorem effigere, reddere – Ca II . . . -

podöbriti komu, ajutare, assistere, solleva Podpadajúch, tichi, a, e, Lex. r. che cade i ot
re, soеcorrere gualcuno, aliquem in acrumnis to, succumbens. -

sublevare, juvare – podobriti tko, illi – Podpadati, am, osam, Lex. r. cadere di sotto,
podöbritise, Gris. divenir migliore, melio succumbere.
rem fieri, reddi, evadere – da grescnik Podpaděnje, a, n. Lex. r. il cascar di sotto,
premjeni svoj xivot, i podobrise u svoieh Sll CCa SSuS , 115 . “,“

djellih. v |-
Podpadsti, V. podpadati.
Podobriv, ivi, a, o, migliorativo, meliorem Podpaliti, &c. ivam, iosam, Gund. - \ aеeender
reddendi vi pollens. - Podpáljati, am, osam, Lex. r. di sotto,
Podobrivati, am, osam, render successivamen subtus accendere. -

te alcun migliore , pedetentim meliorem Podpaljen , eni, a, o, accese di setto , subtus


aliquem reddere – podobrivatise, divenir 2 CCellSUS. - -

migliore successivamente, sensim meliorem Podpalzivati, Lex. r. V. hmiljati.


fieri. Podpirsje, a, n, pettorale, antilena .
Podobro, S. Minc. 5ene, bene, rećite – ja i Podpárt, V. podapárt. -

vila moja podobro najdraxe, svasmo srecha Podpärvinjak, aka, m. Stul. soppriore, vicarius,
tvoja. Podpasan , āni, i, o, cinto di sotto, succintus.
Podobrosriviti, V. oblagostiviti : Podpasati, &c. scújem, o sci vam, sosam, succi
Podobstvје , o po stvo, a, n. Br. gl. V. po gnere, succingere – podpasatjse, i cingers i
dobnost, di setto, se succingere.
Podčena , un po più tardi, tardiuscule. Podpascje, a, n. Lex. r. ascella, axilla.
Podöcsan, čcsni, a, o, presente, visibile, cosa Podpazuha, Lex. r. V. pazuha.
che sti, o cade sotto gli occhi, presens, visi Podpazuhan, uhni, a, e, che si porta sette.
bilis, spećtabilis, adspećtabilis. l'ascella, qui Scc. sub brachiis gestatur ( Nep.
Podocsinjak, aka, m. dente molare, dens molaris. de telo dixit subalare).
- Pod
P O р () 53

Podpeccati, am, osam, ) sottom ordere, Podpodiscte, &c. a, n. softto, tabulatum .


Podpeknuti, Peccam, uosam. / . partem infe i odpčditi, &c. ivam, iosan, far il pa vimento,
|-
riorem mordere. |-

. contabulare . .
Podpepelan ; elni, a, o. Br. gl. succinericcio, Podpodjên, eni, a, o, che d il tavolato, il ра
di otto la cenere Crc. sub cinere coćtus. vimento, contabulatus . . . . . .. .
Podpersina, e, f. V. podpársje. Podpodumijentin, ini, a, o, posto setto per fon
Podpeterostruk, uki, a, o, suTauintuplo , T. damento, loco fundamenti positus.
della propr. subguintuplus. Podpojasan, &c. Lex. r. V. podpasin &c.
A - A -

Podpiliti, &c. ivam, iosam, V. podatârti . . Podpojaska , e, f. Lex. r. V. pojas. -


.. . . . . -

Podpir, ira, m. Podpiracsa, e, f. V. podpor. Podpojasčvati, Lex. r. V. podpasati.


Podpirinje, &c. V. podaprěnje. . Podpoloxen, V. podpostavljen.
Podpirati, am; osam, Mul. puntellare, fulcire Podpoluga, e, f. sotteleva, pressio. ,, ,
. – akose podpiresc tvojem razborom. Vodpomagajúch, tichi, a, e, che coadjuva, si
Podpirka , Lex. r. V. podpčr. mul juvans. |-

Podpis, lsa, m. Ad. trattandosi di metter a Podpomagalac, o Podpomagaoc, &c. V. podpo


principio, o a fine d' una scrittura, dice si mochnik. -

- - - -
sotto scrizione, o so scrizione, subscriptio . Todpomaganje, a, n. ajuto, auxilium.
Todpisân , āni, a, o, Br. gl. sotto scritto, so Podpomagati, V. podpomöchi . |-

scritto, subscriptus. Podpomoch , ochi, f. Palm., ajuto, sussidio,


Podpisanje , a, n. Lex. r. V. podpis. soccorso, auxilium, adjumentum, adjutorium,
)
Podpisaoc, oca, m. Lex. r. che sotto serive. subsidium – Gjorg. mercede, merces, Br.
Podpisatelj, člja, m. subscriptor. .. gl. suffragio, suffragium . -
Podpisati , &c. scujem, o sci vam, sosam , sot Podpomochi komu, o koga, magam, magösam,
toscrivere, subscribere - podpisati se na scto, Gjorg. coadjuvare, simul juvare – podpo
approvare, probare, adprobare, comprobare. i möchi komu na izdahnutju, ajutar alcuno
Podpisavec, ca, m. V. podpisatelj. a ben morire, morienti adesse.
Podpisovati , V. podpisati. Podpomochnicstvo, a, n. coadjutoria , ufizio,
Podpitati, V. pripitati: . o digniti del coadjutore, munus, vel digni
Podpivati, am, osam, Lex. r. bere piti del bi tas coadjutoris, (ap. Script. Eccl.)
sogno, subbibere. - -- --
Podpomochnik, ika, m. coadjutore, coadjutor,
Podpjasctati, Lex. r. V. zapinjati. ( ap. Script. Eccl.) |-

Podpjevati, am, osam, Lex. r. Acantar dop Podpomoxenje , a, n. Br. gl. I. ajuto , auxi
un altro , succinere. liurn, 2. suffragio, suffragium . "

Podplakati, acsem, akosam, lavar sotto, sub Podpor, čra, m. Matt. ) so stegno, fulcimen
tus lavare. Podpčra, e, f. Lex.
-

Podplat, ata, m. S. Minc. suola della scarpa Podporacsa, e, f.


dárxatti sárce Jesu
sövo svoiem podporom
E
solea - ah bjedni Radatte, a tebbi nie möch i svakiem blagom.
ljubit nje podplate - podplat nöge, pianta Podporacsicca . e, f. - ) mali podpor, piccolo
del piede, planta pedis. Podporcsac, бrcsca , m. sostegno, exiguum
Podplatan, atni, a, o, )
della pianta del Podpčrcsich, icha, m. fulcimen.
Podplatonòxan, oxni, a, o, J piede, planta pe Podporen, &c. V. podapren &с. - -

dis, ad plantam pedis spećtans. Podporiti, &c. ivam, iosam, V. podaprjeti.


Podplavati, Lex. r. V. noriti. Pod Pörnja , e, f. puntello , sustentaculum . .
Podplesati, Lex. r., V. podpliasivati. -
Podpostavljen, eni, a, o, situato sotto, sub
Vodplesti, etam, etosam, Lex. r. intrecciar di ter situs. - -

Popletati , an, osam, sotto, subtus nećbere .


Podposuplen, Lex. r. V. zlovoljascan.
Podpljasanje, a, n. Lex. r. battimente de pie Podpratti, piram, prösam, lavar sotte, subtus
di contro all« terra , supplosio. lavare . . - -

Podpliasivati , am, osam,Lex. r. battere co pie Podpravljati, Lex. r. V. poispravljati.


di contro alla terra, supplodere. Podpregnuti, V. popregnuti.
Podplièznuti, tijem, o ivam, tiosam, Br. gl. Podpreа , &c., V. poda pren &с.
soppuanture, supplantare. Podpretati , V. poprětati.
Podplocsa, e, f. lama, che si mette setto, sub Podprati, V. poda prieti.
lamina . . Pod priateljstvom, sotto pretesto d' amicizia,
Podpois, asa, m. bracchiere, cinguli genus , amicitie specie. -

duo enterocelici utuntur. Podprieti, pirem , prösam , Gund. Puntella


odpodignuti, ixem, i gnuosam, o igosam, al- | re, fulcire - tvechesc carstvo Podpriet s
zar di sotto, elevare. tako .
** - Pod
54 ) () р ()

Podpriga, e, f. frittura leggera , nonnihil fri Podragokamenitise, I. farsi gemma , gem


gere, subst. - mescere, 2. ornarsi di gemme, gemmis or
Todprigân , āni, a, o, sofritto, aliquantulum 1121 1 .
frixus. - - - - - Podragokamenjen, tmi, a , o, ornato di gem
Todpriginje, a, n, il sofrigere, nonnihil fri me, gemmis ornatus, distinctus.
gere, subst. -
Podragomastiti, V. dragomastiti.
Podprigati, am, osam, sofrigere, aliquantulum Podragövati, V. pomilčvati.
frigere. -
Podramme, V. podbremme.
Pod prilikom, con pretesto , specie, obtentu, Podranak, anka , n. 1. l'alzarsi di čuon ora,
nomine. summo mane surgere, subst. 2. il lavoro fat
Podpröchi, prohodim , proscosam , passar sot to di buon ora , antelucanum opus, antelu
to , subtus meare . canus labor.
Podprodârt , ārti, a , o , logorato sotto, sub Podraniti, &c. ivam, o jujem, iosam, Gund, le
tritus. varsi da buon'ora , summo mane surgere –
Podprodrieti, direm , drösam, logorar di sot podriniti bjehu u zoru löv loviti izvan
to, subterere. grada .
Podprohöditi, im, iosam, I'vdranjen , eni, a, o, innanzi di , antelucanus.
“: : : V. podprochi. ) -

Podranjeno , a, n. a van ti giorno, prima dell'


Podprostiranje , a, n. il distender sotto, sub albu, dell' aurora , ante auroram.
Stratu S., lls. i'odrasctij , aja, m. adolescenza , adolescentia .
Podprostirüch, iichi, a, e, che distende di sut “odraslica, e, f. la giovine at guan to cresciu
to, substernens. ta , da migella , adolescentula.
Podprostrjeti , stirem, trosam, stender di sotto, "odraslich , ācha, m. il grovine alquanto cre
substernere . i ciuto, damigello , adolescentulus.
Podproviditelj, člja, m. sottoprovveditore, sub Podraslöst, osti , f. \ adolescenza a van zata ,
curator ap. J.Ctos, secundus a curatore. l'odrist , āsti, f. )
adolescentia provećta .
Podpriig, uga, m. cinghia con il často a Podraspremitelj, elja, m. V. podspremnik.
Podpruga , e, f. giumenti, cingula. Podrastao, o Todrasli , a, o, cresciuto , adulto,
Podpühati , &c. ivam, osam, Podpühnuti , &c. adultus. - -

ujem, o Ivam , uosam , o osam, I. sој ј-Podrastati, am, osam, Lex. r. crescere, andar
jiar di sotto, subter flare, 2. suggerire, crescendo, crescere.
suggerere. Podrastjenje, a, n. V. podraslost.
Podpun, lini, a, o, S. Minc. pieno, suficien Podrastjeti, astam, istosam, finir di crescere,
te, plenus, sufficiens – nebi toj podpuno adolescere.
mojoj mladösti. Podraxan, ani, a, o, dileggiato, schernito, ir
Podpuniti , jam , iosam , riempire, adempire, risus, illusus.
s oddisfare, supplire, replere, complere , Podraxānje , a, n. 1. V. podraxinénje, 2. Lex.
satisfacere, supplere. r. im i tuzione , imitatio .
Podpuno , A. Bosk. a pieno, pienamente, a Podraxatelj, člja, m. Lex. r. imitatore, imi
častanza, a sufficienza , ba stan temente, as ta (OT .

sa i , cumulate, satis , nimis, multum – Podraxati , am, osam, I. dileggiare, scherni


pacse takoj pri svjetlösti podpun oste sljepe re, dar pepe, irridere, illudere, 2. accre
sada . scer il prezzo, pretium augere, 3. Lex. r.
Podpunoma , nientedimeno, nihilominus. imitare, imitari – хitto svaki dan podrixa,
Podpunost , osti, f. pienezza, grossezza, cor il prezzo del grano cresce ogn: giorno piti,
pulen za , plenitudo, crassitudo. frumenti pretium in dies augetur .
Podpipak, upka, m. pettign one , pubes, Podrix dati , Lex. r. V. podroditise.
Podpüрje , a, n. Lex. r. )
pećken. Podraxnenje , a, n. Lex. r. scherno, dileggiu
Podpiisctati , &c. a vam, o am, osam, sottomet mento, irrisio, delusio.
tere, submittere. Podrazabratti, azabiram, azabrosam, V. podraz
Podpüscten, eni, a, o, Lex. r. sottomes so, lücsiti .
submissus. Podrazdieliti , &c. jutem, o jivam, kam) suddi
Podpuscrènje, a, n. Lex. r. sottomissione, Podrazdjeljati, am, osam, Lex. r. vide
submissio. re, denuo, secundo, irerum dividere.
Todpüstiti , tisctam, tistiosam, V. podpüsctati. Podrazdjelenje, a , n. Lex. r. sudili visione,
Podridiatise, amse, &c. V. podröditise. subdivisio . -

Vodira gokaměniti, im, iosam , ingem mare, or Podrazlucsiti, tijem, o ivam, iosam, fare una
nare di gemme, gemmis distinguere, crnare. seconda distinzione, iterum distinguere.
T
k'od
P (3 I O 55
Fodrediti, jujem, o ivam, iosam, subordinare, Podrugin, ani , a, o, beffatto, schernito, bef.
subiicere. v - - feggiato, dileggiato, illusus , irrisus, ludi
- -

Podrepina , e, f. V. pühvine. brio habitus, affećtus. -

Podrekivati, am, osam, tagliar spesso di sot-|Podruganje , a, n. Och. scherno, Beja, irri
to , saepe subtus cardere. sione , dileggia mento, irristo, derisio, illu
Podrezan , āni, a , o, tagliar di sotto, subtus sio, irrisus, derisus. |- |-

C32SU S . Podriigatise kiem, ugivamse, ugosamse , Och.


Podrezati, exújem, o exi vam, ezosam, tagliar beffare, burlare, schernire, da i eggiare, jo
di sotto, subtus caedere. cari, irridere, illudere, rusui, veli ludibrio
Podriet, eti, f. Gund. causa , origine, capo, aliquem habere – njimse podruga. i

discendenza, genealogia , stirpe, schiatta , Podrugivalac ; o Podrugivaoc, a, m. irri sore,


casato, causa , origo, caput, genus, stirps , befatore, burlatore, irrisor, derisor.
progenies, familia - ljudski rasap dobba u Podrugivalica, e, f. 6efatrice, schernitrice,
stara svegga traga , i podrjeti. quae illudit, illudens.
Podrieti, a , . o, causale, ad causam spećtans, I'odrugövatise, &c. V. podrugatise &c.
id quod ad causam refertur . l'odrtim , ima, m. cantina , cella vinaria.
Todriëti, frem, rosam, Gund. tirar fuori, edu- l'odrixiti , &c. Br. gl. V. sadrixiti &c.
cere, extrahere – jedva iz sárca najposlie i odruxiv, ivi, a, o, sociabile, di buona com
jedno tuxno vaj podrije – podrieti iza dna, pagnita , sociabilis.
s radicare, eradicare – podrieti macs, sa i odruxје , Lex. r. moglie, uxor.
blju , Gund. foderur la spada , ensem strin Podsada, e, f. Lex. r. in sidie, insidia , a
gere, – i pogje onсsas ; nu poruku carsku rtl (T. .
}
убјS-ci netom recse, podrje siblju svak u Podsaditi, jivam, iosam, piantar sotto, sub
ruku , osta izsjecsen vas na pecse. l'odsagjivati, am, osam, Sel'ere .
Podrietlo, a, n. Matt. V. podriet. Podscaptati, l'odsceptati, a vam, osam, Podsce
Podrivati , Lex. r. V. podkopivati. ptivati, am, osam, Lex. r. V. poscaptati.
I'odrjad, Lex. r. contratto, contraćtus. Podscit, iti, a, o, V. podsciven.
Podriadcsik, ika, m. Lex. r. conciliatore, con Podscitti, ivam, iosam , Lex. r. cucir
ciliator. l'odscivati , am, osam, )
di sotto, sub
Podrjaxati, am, osam, Lex. r. conciliare, con su ere. -

ciliare. Podscivěn , eni, a , o , cucito di sotto, sub


Podrièzati , Lex. r. V. podrezati. Sll tillS. - E * -

Podroba , e, f. zupi a, pane inzurpato nel vi "odscta piti &c. koga, csiem, ivam, iosam, risto
no, o altro liquore, pp. est pa nis contritus, rare, rifoculare, reficere, refovere, corrobo
ac jusсulo, vei sola aqua coćtus. rare – podscta piti koka dobriem objedom, ri
Podröbac, čbca, Podrobak, čbka, m. Podrobi stura r alcuno con un buon desnnare, abun
ca , e, f. Del. pappu, papparium . danter , opimo prandio aliquem reficere, re
Podróbiti , &c. Drobim, o ivam, iosam, V. drő fovere – podscta piti se, Matt. ristoritre i ,
biti . rifucillarsi le proprie forze, vires reficere ,
Podrödan , odni , a, o, Br. gl. nazionale, paе refovere (pp. edendo).
sano , dell' istesso paese, dell' istessa na Podscrap v , vi, a, o, corroborativo, corrobo
zione, concittadino, ejusdem gentis, natio randi vim habens.
nis, concivis. Podscta pjen, eni, a, o, rifоcillato, ristora to ,
Podröditise, adjamse , odiosamse, nascer di refećtus , co roboratus.
sotto , in inferiori contignatione nasci ( de i odscta pjenje , a, n. rifоcillamento, ristora
hominibus). men to , virium refocillatio, refećtio.
Todrodičn, eni, a, o, nato di sotto, subnatus. Podsctavka, e, f. Lex. r. puntello , tibicen.
i odroxnik, ika, m. trava, cicorea , rudicchio, Podscvatti, a vam, osam, V. podsсitti.
erbu, cichoreum. Podselje , a, n. Llat. territorio di castello , o
Podrubati , Lex. r. V. podsjechi . di villaggio, oppidi, seu ruris territorium,
I od tibiti, &c. Rübim, o ivam, iosam, orlare, Podslati, je vam , iosam , seminar sotto, sub
fur i orlo ali pun ni , on de non si s filacci Serere . |-

no , telam, vel pannum limbo circumdare. Podsik, ika , m. greda koja se stavlja pod du
Podrubjen, eni, a, o, orlato, limbo circumda var, trave, su la quale si fabbrica un mu
tus , circumclusus. ro, paries, cui trabs innititur . -

Pod tig, tiga , m. Br. gl. compagno, collega, Pods lati, am , osam, Lex. r. mandare sotto
socius , collega – recse podrugu svomu , di mano, di na costo , submittere . . .ssio.
kit ad collegam suum . Podsilka, e, f. Lex. r. il mandare, mi Pod
56 р O T O
Pod siliom , Vod sillu, Podsilno, per forza , Podstava, e, f. Mart. fodera dell'al, To, pan
vi, coaćte. nus vesti subsutus, Kemp. materia , maieria
Podsippati, pljem, ipposam, met. V. podmititi. - vechu podstavu za ognja hriniti, majo
Podsjecati, am, osam, ) tagliar di sotto, rem muteriam comburen da re er vatre -
Podsjechi, jecam, jekosam, / subtus cardere. podstava dalja i blixa, materia remota e
Podsjeda, e, f. V. podsjedenje . . . prostima , materia temota, či proxima.
Podsjedati, am, osam, I. V. posidjeti, 2. V. Podstavak, avka, m. I. base, basis, 2. fanctullo
posjedsti. messo in vece d'un attro, puer supposititius.
Podsjeden, ke. V. Posjeden &с. Podstavica, e, f. Del. V. xetak.
Podsjedsti, jedam, iosam, sssed are , obsidere, Podstaviti, avljam, aviosam, Kemp. sottoporre,
- obsidione cingere. soggettare, subigere, subjicere, Br. gl. pun
Podsjekati, Lex. r. V. podsjecati. tellar di sotto, suffulcire, Matt. foderair di
Podsjenjati, Lex. r. V. obsjenjati. sotto, subsuere.
Podsjevati , am, osam, V. podsiati. Podstâvka , e, f. Br. gl. ba te, basis.
Podskakivati , Lex. r. V. poskakivati. Podstavljajúch, V. podmechüch . .
Podski , a, o, di stame, ex stamine , adj. Podstavljati, am, &c. V. podstaviti.
Podskőcsnica , e, f. ballata , canzona , che si Podstavljen, eni, a, o, I. sottoposto , supposi
canta ballando, hymnus, carmen, quod in tus, subjećius , 2. foderato, subsutus.
saltationibus canitur. Podstavljenica , e, f. giubbone, veste che cuo
Podskčсsnicsica , e, f. canzonetta nel senso pre il busto, thorax.
preeed. cantiuncula in sensu vocis praeced. Podstavljenje, a, n. foderamento, aćtus sub
Podslasctivati, am, osam, tirar al dolce , dul suendi.
cedinem aliquantulum sapere. l'odstavljiv, ivi, a, o, suppositivo, positus.
Podslönitise, V. naslönitise. Podsterånje , a, n. lo stender sotto, aćtus sub
Podsluscivati , Lex. r. V. osluscivati. sternendi.
Podsluxen , eni, a, o, som ministrato, submi Podsterati, am, osam, stender sotto, sottopor
nistratus , suppeditatus. re, substernere.
Podsluxênje, a, n. }Br. gl. som ministrazio Podstil, ila, m. V. podstilka.
Podsluxevanje , a, n. ne, aćtus suppeditandi. Podstilati, Lex. r. V. podsterati.
Podsluxevati , am, osam, Mis. gl. ) som mini Podstilka, e, f. Lex. r. strame, stramen.
Podslixiti, lijem , o ivam, iosam, strare , Podstirati , V. podsterati.
Podsluxfvati, am, osam, Lex. r. submini Podstojanje, a, n. Br. gl. sussistenza, subsi
strare, suppeditare. stentia .
Podsmatrivateljan , eljni, a, o, Lex. r. atto ad Podstöiati, oim, ojosam, Br. gl. star di sotto,
ispiare, speculatorius. |-
sussistere, subesse, subjacere, subsistere.
Podsmatrivati, am, osam, Lex. r. spiare, spe Podstojech, echi, a, e, Led. sussistente , fir
culari .
mus, existens – od düsce razloxite, i Put
Podsmjejavatise, Lex. r. V. posmjehivatise. ti csovjecsje podstojechi . -
Pođsmuknuti, ujem, uosam, Matt. strascinar Podstölje, a, n. predella , che si mette sotto
sotto, subtus trahere, subtus reptare – pod lu sedia , scabellum.
smüknutise, Br. gl. strascinarsi, subrepere. Podstraхаnin , ina, m. ) sottoguardiano , sub
Podsoljen , eni, a, o, Lex. r. V. naslin . Podsträxnik, ika, m. CUSTOS. )
Podsolnecsan, ecsni, a, o, Lex. r. V. podstäncsani. Bodstregati, am, osam, Lex. r. custodire na
Todsolnecsneja, e, f. Lex. r. mondo, orbis ter scostamente, clanculum custodire.
rarum . Podstrichi, trizam, trigosam, Ekt. tagliar di
Podsolněcsnik, ika, m. Lex. r. ombrella , pa sotto colle forbici, forficibus subtus reseca
rasole, umbella. re – kad vlase, podstriza se, nad ustrixcim
Podsosecsni, a, o, Lex. r. V. neodsisten. nestoj.
Podspremnik, ika, m. sotto dispensiere, sup Podstrixên, eni, a, o, tagliato di sotto colle
promus, vel subpromus. forbici , forficibus subtus resećius.
Podstinstvo, a, n. Matt. sostanza, substantia. Podstrixênje , a, n. \ tagliamento di sotto col
Podstata, e, f. base, fondumento, basis, fun Podstrizanje , a, n.
damentum.
)
le forbici , forficibus in
|-

infima parte resećtio.


Podstätak, atka, m. Matt. Base, basis – budü Podstrizati, am, osam, V. podstrichi.
chi ovo postatak, i temelj svega &c. i odstrjeti, irem, čsam, V. podsterati.
Podstäti, V. podstöjati. i /
Podströscnica, e, f. sporto, substrućtio .
Podstätta , e, f. essenza i sostanza, essentia, Bodstüp, tipa, m. Matt. l' andar sotto, subire,
substantia .
subst, Gjorg. assalio, aggressio, age ressus
|- gra
I O T O 57
- gradovi stihu za padsti u párvomu pod Podtiskati, &c. ivam, osam, Podtisnuti, ujem,
stüpu nepriatelja. - - - -
o vam, uosam, spagnere sotto, subtus tru
dere. “ ,е .
Podstupati, am, osam, V. podstupiti. - |- |-

Podstupica, V. zasjeda. -
Podijagati, am, osam, Lex. r. sottendere, sub
tendere. “ - --
Podstupiscte, &c. a, n. a “salto, aggressio. -
|-

Podstupiti, am, osam, S. Minc, I. andar sotto, Podtknovčnje, Lex. r. V. pretknovênje.


sottentrare, subire, 2. succedere, succedere, Vodtčlcati , am, osam, Lex. r. far strepito
3. sopravvenire, sopraggiugnere, superve al guanto, nonnihil strepere. * ,
nire, de improvise adesse i 4. assaltare, ad Podtren , eni, a, o, Lex. r. V. protârt........ .
gredi, 5. assed are s obsidere. - Podtrjemak, Emka, m. V. pritvār. -

Podstupje, a, n. piedestalio della colonna, Pod tvèrditi, čac. Podtverxdati , &c. Lex. r.
basis, sive pes columnae, Vitr. vox Gr. stylо V. ukrjepiti &c. * ---
batem ad pellat. Poducsati, Lex. r. V. poucsitti. - . . .. .
Podstupjenje, a, n. Br. gl. sottentramento, il Poducsivati , am, osam, Br. gl. provocare, in«
venir dietro ad uno a gualche cosa, succes citare, provocare, incitare.
sione, successio. Poducsen , eni , a , o , Br. gl. ammsestrato,
Podstupnica, e, f. succeditrice, quz succedit. istruito , incetato, spinto, mosso, instru
Podstupnik, ika , m. Br. gl. successore, suc ćtus, edoćtus , incitatus, incensus, impul
CeSSOT. .. sus - ljubavi Hrista poducsen , amore chri
Podsunac, tinca, m. cvit, eliatropio, gira sole, sti percitus.
fiore, heliotropium. - |-
Poducsenje , a, n. Br. gl. persuasione, sugge
Podsunacsaa, acsni, a, o, Gjorg. posto sotto il stione , tentazione , esortazione, incitatio,
sole, sub sole positus – er sve stvari pod , instigatio, impulsio , persuasio, cohortatio .
sun csine na viscasu djella obrane. i oducsevati, am, osam, Br. gl. ammaе
Podsuncsan , āni, a, o, Gjorg. ch'e sotto il so Poducsitti, Ucsim , iosam, ) strare, inse«
le, qui, quae, quod sub sole i est – dâ sve gnare, persuadere, esortare, stimolare,
podsuncsine :“у“: za mal instruere, docere, suadere, persuadere, co
1o – vjetar podsuncsani , V. podsuncsanik. hortari , excitare. -

Podsuncsanik, ika, m. susolano, vento che "oducsiv, ivi, a, o, Persuasivo, suadendi vi


spira da oriente, subsolanus ventus (vel pollens.
subsolanus absol.). - odug, uga, m. debito, as alienum.
Podsve sille, a tutta forza, omni vi, velis re Podug i uga , tigo, Podugacsak , acski , a, o,
misque . . lunghetto, longulus, longiusсulus. ,
Podsvjechnica, e, f. Br. gl. саndelaðro , Podugovat, ati, a, o, molto lungo, oblongus.
Podsvjechnik, ika, m. )
cundelaere, Poduhitati, am, osam, di sotto, ):
саndelabrum – zgosce svjetilniki ixe na Poduhititi, tam, itiosam, ) ex inferiori parte
podsvjechnici biahu, uccederunt lucernas, Sumere.
aua super candelaðrum erant. Poduimati , am, osam, Br. gl. sottrarre, sub
Podtajalac, o Podtajaoc, oca, m. dissimula trahere .
tore, dissimulator. Podukrajan , ājni, a , o, Pieno fino all orlo,
Podtajan, ani, a, o, dissimulato, dissimulatus. ad oram usque plenus – ovi stid podukra
Podtajanje , a, n. dissimulazione, dissimulatio. jan uzdirki scest kutala . |- |-

Podtajati, am, osam, Br. gl. dissimulare, si Podukroscati, am, osam, Lex. r. mitigar al
mulare, dissimulare. quanto, nonnihil mitigare , lenire, placare.
Podtajivati, am, osam, Lex. r. liquefarsi, Poduljan, tiljni, a, o, V. podug.
-
-

consumarsi, liquescere, tabescere. Podulje, a lungo andare, con lunghezza di


Podtárti, Podtirem, Podtrösam, stropicciar sot tempo, aliquando, tandem.
to, subtus fricare. Podumetnuti, echem, etnuosam, V. podstaviti...
Podtechi, ecsem, ekosam, scorrer di sot Podumijenta, e, f. Grad. fondamento, funda
Todtekati, am, osam, Lex. r. ) to , subin mentum – potrebuje, da djevicca värhu
Podumijente od csistöche nastoi nadogradit
fluere. -

Podteküch, tichi, a, e, che cela setto , subter ljubav goriichu.


TTlana InS. Podumientin , āni, a, o, fundato , appoggiato
Todticcinje, &c. V. podbadanje &c. . ad und cosa , come a fondamento, funda
till:9 .
Podticcati, icsem, iccosam, Canis. V. podböd Podumjentanje, |-

sti , Lex. r. V. podbjegnuti . . . a, n. il gettar le fondamenta,


Podtikati, Lex. r. V. zapinjati. aćtus, fundandi, fundamenta jaciendi.
Podtirati , Lex. r. V. protârti. Podumjentati, ke avam, osam, fondare, star
е
Razd. II. H
P ()

Tle fondamenta , fundare, fundamenta po aualche cost rotolando, alicui rei afiquid
nere, jacere. volvendo subjicere.
Podumjentāvati, am, osam, esser occupato nel Podvaljen , eni, a, o, caccia to sotto a qualche
gettir i fondamenti, in fundamentis jacien cosa
ćtus.
rotolando, alicu i rei volvendo subje
dis esse.
Podümniti, &c. ivam, iosam , monacare, far Podvaljenje, a , n. ii cacciar sotto a qualche
monaca , virginem Deo vovere, ( in sens. cos a rotolando, alicu rei aliquid volvendo
Script. Christ.). subjicere, subst.
Podünuti, V. udünuti – Podupreti, V. poda Podvarati , am, &c., V. podvöriti. |-

prjeti. |-
Podvárchi, Podmechem, Podvárgosam, Gjorg.
-

Podupravitelj, elja , m. Lex. r. sottoprefetto, sottomettere, sottoporre, supponere , subji


secundus a praefećto. cere - er Bög isti, kije sctit njemu, ruke
u pmóch podvérchemu.
Poduscan , iscrni , a, o, legatario , pp. est is ,
cui aliquid legatur, seu testamento ex hae Podvärnuti, jujem, o jivam, uosam, Canis stra
reditate aliquid relinquitur : JCti legatarium volgere, detorquere, distorquere, invertere
vulgo dicunt . – poluvjernici, koi po varnusce vjerru.
Todüscen, eni, a, o, Gjorg. afogato , suffoca Podvarósc, бsca , m. sobborgo, suburbium .
to , suffocatus , praefocatus – u svjetovnieh Podvárxak, arxka, m. fanciullo messo in ve
- tasctināh podu scen dugo lexa. ce d' un altro , puer supposititius .
Toduscènje, a, n. afogumento, suffocamento, Podvárxen , eni, a, o, sostatuito, substitutus.
suffocatio . . " s
Podvárxenje , a, n. I. sostituzione, aćtus sub
Poduscitëlj, elja, m. colui, che suffoca , qui stituendi , 2. Br. gl. subbietto filo ofico, sub
suffocat . jećtum philosophicum – prikljucsajuchase
Podusciteljan , eljni , a, o, che si dee soppri bez podvárxenja u tom podstojaju , acciden
mere, occultare, supprimendus. tia sine subjećio in eodem subsistunt.
Todtisciti, scujem, o, scivam, usciosam, Gjorg. Podvárxiteljan , eljni, a, o, che si dee sotto
- afogare, suffocare, sommergere, met. na mettere, subjiciendus.
scondere, s opire, suffocare, prefоcare, sub Podvaxati, am, osam, nutar sotto acqua , sub
i mergere, met. occultare, abdere, sopire – aquis natare.
u potajanju plemena Benediktöva nastoja on Pod vecser , verso la sera , sub vesperum .
svoju vremenitu plemenitost podusciti – po Podvecseran , črni, a, o, dopo sera , post ve
düscitise, Gris. affogarsi, suffocari. speram , adj.
Podusci v , vi, a, o, che si pud occulture, qui Podvědsti, Pod vodim, Podveosam, V. podvöditi.
&c. occultаri potest. - Podverg, erga, m. V. podmetnutje . .
Poduscje , a, n. Poduscnja , e, f. Matt. legato Podvárgatelj, elja, m. Lex. r. colui che sotto
pio, legatum religionis ergo. pone, sottomette, qui subjicit.
|-

Toduscka , e, f. Lex. r. V. uzglavје . . Podvárgati , am, osam, Lex. r. sottomettere,


Poduscnjica , e, f. colui , о соlei, che la sottoporre, supponere , subjicere.
Poduscnjik, ika, m. ) scia gualche legato nel Todvez , eza, m. l'odveza, l'odveznja , e, f. le
testamento, qui čcc, aliquid legat, vel alicui gaccia delle calze, ligamen pro caligis. -
in testamento relinquit. i odvezân , āni, a , o, legato da sotto, subli
Podustati , &c., Lex. r. V. podticsitti &c., gatus.
Podustitelj, elja, m. Lex. r. ammonitore, ad i odvezanje , a, n. il legar di sotto, aćtus sub
monitor. ligandi.
Podustiteljan, čljni, a, o, Lex. r. incitativo, Podvezati , exújem, o exivam , ezősam, I. le
InCel) (IVUS . . -

gar di sotto, subligare, 2. obbligare, coge


Podustiti, ivam, iosam, Br. gl. V. podticsitti. re – podvezatise, 1. legars i di sotto, sub
l'oditka, e, f. Lex. r. guanciale, pulvinar. ligare se , 2. obbligarsi, se adstringere.
Poduxan, uxni, a, o, Syl. V. podugacsak. Podveznost, osti , f. astuzia, calliditas :
Poduxechi, uxixam, uxegosam, Poduxixati , Podvianje , a, n. voglia di vomitare, nausea.
am, osam, accendere di sotto, succendere. Podvrati s fam, i osam, legardi sotto con ja
Poduxexên, eni, a, o, acceso di sotto, succensus. scie, fasciis subtus ligare. .
Poduxica, e, f. mali podug, debituzzo, mo Podviatise komu , iase, ialose , aver voglia di
dicum es alienum . vom itare, nauseare ,
Podfixiti, V. prodiljiti – Podikitise, V. udu Podvig, iga, m. Lex. r. battaglia , combatti
хitise. -

mento, praelium, certamen , Br. gl. moto,


Podväliti , &c. jujem, o jivam, iosam, cacciar motus – stezati podvig sárca , cohibere mo
Podvaljati , am, osam, Lex. r. ) s Otto a tus cordis. \
Tod
P O P O уу

Podvignuti , &c. V. podignuti &c. i odvödcsik, ika, m. Lex. r. navigante, većtor.


-

Podvigonacsilnik, ika, m. Lex. r. capitano Podvoden , eni, a, o, di sotto acqua, qui, quae,
generale, maresciallo della battaglia , im quod sub aqua emergit.
perator, exercitus dux. i odvöditi koga , im, iosam, 1. scoprir le cose
Podvikivati, ujem, o am, osam, Och, gridare, altrui occultamente, aliena arcana detege
o esclamare di quando in quando , identi re, revelare, 2. ingannarlo, decipere ali
dem clamare – dobro zna, i csuje, scto quem , 3. condurlo giu, oppure ne lueghi
i csini ovi glas, i podvikuje: -
inferiori, in inferiorem partem aliquem de
Podvinik, ika, m. Lex. r. V. uzglavје. ducere.
. Podvinut, uti, a, o, Lex. r. V. podloxan. Podvödno, fintamente, frodolentemente, fi
Podvinuti, lijem, o ivam, uosam , V. podlo ćte , dolose, fraudulenter.
X1t1 . Po dvöicca, Po dva , a due a due , due per
Podvipolbxnik, Lex. r. V. podvigonacsalnik. volta , bini .
Podvit , i ti, a, o, Gund. Piegato , complicatus | Podvoj, čija, m. Br. gl. uno di quei due mem
– podvitiem koljenima sjedsti, sidjeti i in bri dell' usсio, che posano in sulla soglia,
crocciar i piedi, metter l'uno sopra l' al e reggono l'architrave, postes, anta , arum.
tro, decussare pedes (quod fit pp. sedendo) i odvöriti, varam, voriosam, S. Minc. corteg
– s podvitiem sprid koljenim sjedi Osman giare, e corteggiare alguanto, aliquem ho
Car cséstiti . . noris gratia comitari , officiis aliquantulum
Todvitak, i tka, m. V. sparra. prosequi – zatoj ja podvorih nje ljepost.
- -

Podvitti, iam , iosam, V. podviati – podvitti Podvörje, a, n. Rus. albergo, diversorium.


rep, attorcigliar la coda , caudam contor l'odvörnica, e, f. trava, centumnodia, lingua
quere. passerina , erba, sanguinaria , polygonus s
Podvћxan, ixni , a, o, Lex. r. che combatte, proserpinaca. |- - -
-

certans, pugnans, Br. gl. mobile, mobilis. Podvöхditi, Lex. r. V. podvöditi .


Podvixenje, a, n. Lex. r. battaglia, certamen, Podvöziti, axam, oziosam, V. podväxati.
praelium.
Todvixnik, ika, m. Lex. r. comčattitore, pu
l'odvrachati, o ti:
, am, osam, Br. gl.
-

V. podvratiti. A
gnator. l'odvratak, atka, m. pagliolaju , giogaja , la
Podvixno, Lex. r. a gara, certatim. pelle pendente dal collo de buoi , palear ,
Podvixnost, čsti, f. Lex. r. V. podvixenje. aris.
Podvizaliscte, &c. a , n. Lex. r. luogo della Podvratiti, atjam, atiosam, Br. gl. piegare ,
battaglia, certaminis locus . Podvratjati, am, osam, ) voliare, rivol
Podvizanje, a, n. Lex. r. eccitamento, esor tare, plicare, vertere, invertere - ruho
tazione , incitatio, exhortatio. podvratiti, piegur l'orio della veste, vestis
Podvizatelj, člja, m. ammonitore, admonitor. oras plicare.
Podvizatêlian, čljni, a, o, Lex. r. esortativo, Podvratjen , eni, a, o, piegato, voltato, rivol
exhortativus. -
tato, plicatus, versus, inversus. |-

Podvizati, am, osam, Lex. r. suscitare, esor Podvratjenje, a, n. piegamento, rivolgimento,


tare, ammonire , suscitare, hortari , ad plicatura, inversio &c. -
monere - podvizatise, Lex. r. combattere, Podvratnica , V. ovratnica.
fare alle pugna , praliari, pugnis certare. Podvuchi, vlacsim , vukosam, sottoporre, sub
Podvjazan, &c. Lex. r. V. podvezan &с. . jicere, supponere – podvuchise , entrare
Podvjäzka, Lex. r. V. podveza. dalla parte di sotto, ex inferiori parte in
Podviazovati, tijem, ovosam, Lex. r. V. pod gredi.
vezat1 . Podхаra, e, f. Matt. accensione de' vapori in
Podvjescèn, eni, a, o, attaccato sotto, subpa aria, exhalationum in aere inflammatio.
ćtus, suppaćtus. , - Podхеchi, ixem, egosam, metter fuoco di
Podvlacsiti, ivam, iosam, sottoporre, subjice sotto, succendere, met. in citare, incitare
re, supponere. podхěchi sârce na xelju od slave.
Podvlasten, eni, a, o, suddito, add. subjećius, Podхеxen , eni a, o, infiummato, acceso, suc
subditus. -
census, inflammatus, accensus.
Podvlastnik, ika, m. suddito, subditus. Podхеxenje, a, n. il metter fuoco di sotto s
Vodvlekati, Lex. r. V. podvlacsiti. succendere, subst. vel aćtus succedendi, met
odvöd, bda, m. Syl. inganno, dolus, fraus. in citamento, incitatio.
Podvödan, odni, a, o, frodolento, fraudolen Podхigati, Lex. r. V. podхěcki. sub
tus, dolosus. Podximati, am, osam, Lex. r. stringerer
Podvodini čini, a, o, v. podvodes. tringere - Tod
H. z.
-

----
6o I O P O

PodхTxati , &c. V. podхěchi &c. Pogan, ana, m. Grad. V. poganik.


Todzakvascèn, čini, a, o, Y bagnato, sette, su Pogan, ani, a, o, sporco, rozzo, immondo 3

Podzamocsen , eni, a, o, blutus.) spurcus, foedus, immundus, luridus, impu


Podzemaljski, o Podzemljan, eljni, a, o, V. pod rus, sordidus .
zemljiv . Pogánac, inca, m. Poganica, e, f. Del. poste
Podzemlje , a, n. luogo gotterraneo, o sotter ma, apostema, vomica .
raneo , assol. locus subterraneus. Pogančch, echi, a, e, violante, contaminante,
Podzemljiti, &c. Ivam, iosam, sotterrare, hu violans, contaminans."
mare, tumulare. Poganin, ina, m. Lex. r. Pagano, subst. fal
Podzemljiv, Podzemljen , Podzemljski, Pod sorum Deorum cultor.
zemljuh, i, a, o, sotterraneo, subterraneus. Poganinski , a, o, Mul. pagano, add. ad falsо
Podzemljuh, uha, m. zvjer, talpa, animale , rum Deorum cultores spećtans.
talpa. i ogan instvo, a, n. paganesimo, falsorum Deo
Podzemljusca, o Podzemljuscica, e, f. kúcha rum cultus.
pôd zemljom , casa sotterraneu, domus sub Poganinstvovati , ujem, ovosam, paganizzare,
terranea. vi vere da pagano , , vivere eorum ritibus,
Podzemljuscan, uscni, a, o, V. podzemljiv. qui falsa Numina colunt.
Pedzidati , am, osam, fabbricar di sotto, sub Poganitelj, elja, m. imbrattatore, qui inqui
Strulere . -
i nat.
Podzidje, V. podmirje. Poganiti, im, iosam , imārattare, sporcare ,
Podzimak , imka, m. autumno, autumnus. spurcare, conspurcare, inquinare, inficere.
i i
Podzimski , a, o, autunnale, autumnalis. oganiv s ivi, a, o, tutto ad esser imörattato
Vodziranje , &c. Lex. r. V. podzör. sporcato, qui čac. foedari potest.
Podzirati, am, osam, guardar in sü, suspi "og i nca, e, f. pagana, falsorum Deorum
Cere. Poginkinja, e, f. cultrix.
Podzivati, am, osam, Lex. r. chiamar di Pogano , sozzamente, sporcamente , turpiter,
Podzivljati , hvljem, zivljosam, sotto, ex| foede.
inferiori loco vocare . . Poganscriti, V. poganinstvövati.
Podzlamenjën , eni, a, o, ch' e sotto l' insegna, Pogănski, V. poganinski.
subsignanus. Pogănski, adv. Na pogansku, da pagano, al
Podzör, ora , m. Podzorstvo, Todzritelstvo, la pagana, more eorum , qui falsa Numina
Podzrjenje, a, n. il guardar sü, aćtus suspi- | colunt, adv. -

ciendi in sensu podzirati . . i oganstvo, a, n. 1. gentilesimo, paganesimo,


Podzrjevati , &c. V. podzirati &c. falsorum Deorum cultus, 2. sporchezza, im
Podzvix dati, &c.lvam, osam, koga,chiamar gual munditia , foeditas, spurcitiа .
cuno con fischio, sibillando aliquem vocare. Poganstvövati, V. poganinstvčvati.
Podzvjezdan , ezdni , a, o, V. podnebesan. Pogărati, am, osam, bruciar lentarnente, len
Poedinomu , Lex. r. ad uno ud uno, singula te comburere.
tim, singillatin. Pogárbaviti, čac. jujem, s ivam, iosam, far
Poemliti , &c. Ivam, iosam, Lex. r. prendere, divenir gobbo, gibbum reddere – pogárba
рigliare, accipere, sumere ... vitise , &c. ingobáire, divenir gobbo, gib
Rogacsa, e, f. focaccia , placenta . bum fieri. - “ a

kogaccsan , acsni, a, o, di focaccia , placenta, Pogárbavjen, eni, a, o, ingobćito, gibbus fa


ex placenta, adj. ““
ćtus.
Pogacsicca, e, f. focaccetta , focacciuola, par Pogárbavjenje, a, n. l' ingobbire, gibbum fie
i va placenta . - - - ri subst.
Pogacsina , e, f. focacciaccia, magna placenta. Pogárbiti, &c. V. pogárbăviti &c.
Pogagia , e, f. Matt. V. pogoda. Pogărcsen , eni, a, o, curvato, curvatus.
Pogogjajuch , uchi, a, e, che concede, accor Pogárcsiti se , &c. Ivamse, iosanse, curvarsi,
da , concedens. se flećtere, se curvare, inflećti.
Pogagjanje, a, n. convenzione » truttato, pa Pogárda, e, f. Palm. vituperie, obörobrio, in
ćtus , conventio, paćtio. giuria, afronto, vituperium, dedecus, pro
Pogigjari, am, osam, 1. secondare, obsecun brum, oppi brium, convicium, iniuria, con
dare, adsentire, obsequi, 2. dar nei segno, temptio, despećtio, – u pogardi s nárti silne.
Prender di mira, Gollineare – pogågiatise, Pogárdan , ārdni, a, o, vituperoso, contume.«
Canis. concerdare, convenire, concordare. lioso, turpis, inhonestus, probrosus, ignomi
Pogalitise, ivase, ilose, rasserenursi, serena niosus, contumeliosus.
ni , serenum fieri . Pogárdica . e, f. ingiuriuzzi: , levis init: 3. A

“ i 'Or
P O р O 61

Rogarditelj, elja, m. dispregiatore, villaneg Pogibati , am, osam, Jos. perire, perire – tko
giatore, vituperator : contemptor . . godjerje svoga chachka oxalostio, zlonje
Pogárditeljica, e, f. dispregiatrice, villaneg smarti pogić uo. -

giatrice, qua vituperat, contemptrix; Pogibel , Lex. r. Pogibil, i, f. Jos. V. pogibја.


-

Pogárditi, &c. ujem, o ivam, iosam, Palm. vil Pogibelan Lex. r. Pogibilan, ilni, a, o, Jos. V.
iuneggiare, strappazzure, disprezzare, bia pogiban. |- - |-

simare, far poco conto, non far caso, ne Pogibilno, V. pogibno. - -

gligere, vituperare, contemnere ; spernere , Pogibilnost, osti, f. Y V. pogibја – dovodi


negligere – i ovi Xivot vremeniti zajedno Pogibio, ia, m. Jos. csovjeka na pogibio.
samnom pogárdite za stech xivot vjeköviti Pogibion , oni, a, o, V. pogiban.
pogárditi csâst csigövu, infammar, gualcuno, Pogibja, e, f. Grad. pericolo, periglio, ris
infamiam alicui inferre – pogárditi, tojest Pogibie , a, n. )
chio, cimento, periculum, dis
Cr 1men .
i gird izachi, divenir brutto, deformem fieri. -

Togárdiv, ivi, a, o, vituperativo, injuriam de Pogibjobojčch, echi, a, e, che teme i pericoli,


decus inurens. pericula metuens.
Pogárdje, a n. V. pogárda. . . Pogibljiv, i vi, a, o, Kemp. pericoloso, rischio
Pogárdjen , eni, a, o, Gris. villaneggiato, ol so, periculosus, periculis plenus. -

vraggiato, strappazza to, disprezzato, inju "ogibnica, e, f. B. gl. ) colui, o colei, che Pe
ria, conviciis, contumeliis affećtus, vexatus, Pogibnik, ika, m. ri, qui vel quae periir. )
spretus, contemptus. Pogibno, pericolosam ente, con pericolo, peri
Pogárdjenje , a, n. Stul. )vituperio, ob culose, cum periculo – pogibnie , piu peri
Pogárdjenstvo, a, n. Kemp. . brobrio, vitu colo sumente, periculosius.
perium, dedecus, opprobrium – a nevidiscli Pogibnuch, tichi, a, e, pericolante, periclian
dusco moja, pogárdjenja , koja &c. te, periclitans, qui in periculo, in discrimine
Pogárdjujúch , tichi, a, e, disprezzante, di- | ver Satur . |-

spregrante, contemnens, despiciens. Pogibnuti, i vam, uosam, Br. gl. perire, perire.
Pogárdnik, ika, m. Kac. infame, infamis. Pogibsci, a, e, Canis. caduco, pericolato, ca )
Pogárdno, dispregie voimente, sprezze volmen Poginjiv, ivi, a, o, ducus, in periculum
te, ingiurio samente , , vitopero samente , tur addućtus - polaga svu misal svoju u stvari
piter, ignominiose, per dedecus, probrose. segasvjetnje pogibsce, i mimohodne. -
Pogárliti, &c. V. zagárliti &c. Poginiteljan, čljni, a, o, clie dee perire, qui
logârmiti , &c. i vam, iosam, infrascare, co &c. perire debet.
prire, o riempire di fra sca, ramis tegere. Poginut, titi, a, o, Grad. perso, perditus, de
Pogármiti, &c. iva, iloje, tonar legermente, perditus – moxete ucsinit, da dobro od
parum tonare. djevstva od vas pogine , ali nemoxete ucsi
Pogarofalichen, eni, a, o, garofanato, caryo nit, da se poginuto opet vrati.
phili odore imbutus, caryophilo conditus . Poginuti, jivam, o jujem, uosam, Palm. perire,
Pagarofalјchiti , &c. ivam, iosam, garofanare, morire, perire, interire, – ko svu pjesan do
caryophili odore imbuere, caryophilo condire. besjedi sred ustimu rjecs poginu, vid pota
Pogiscen, eni, a, o, smorzato, spento, extin mnje, lice ubijedi - Poginuti bez zamjene,
ćtus, restinćius. morir in vendicato, inultum mori, perire -
logascènje, a, n, Purg. estinzione, extinćtio, posctenieje poginuti, negli rixno хivjeti ,
Pogasiti, scujem, o scivam, siosam, Matt. meglio e assai morte on orata, che una vi
smorzare, spegmere, estinguere, extinguere, ta s vergognata , potius eligenda est mors =
restinguere – nitti oganj Boxie ljubavi po quam vita turpis. - “ “

ga sitchese igda u njemu. . . . Poginutje, a, n. perdita, rovina, amissio, da


Pogascivati, am, osam, smorzar successiva mnum, jaćtura . .
mente, ordinatim extinguere. Togizdanje , a, n. vanto, gloriatio, ostentatio.
Togaхdatelj, Lex. r. V. pogárditelj. Pogizdatise, &c. a vamse, o Gizdamse, osamse,
lodgaхdati, Lex. r. V. pogárditi. S. Minc, gloriarsi, vantarsi, gloriari, se
Togaхdenje , a, n., Lex. r. V. pogárda. - јаćtare . - “ “ “

logariti, ko. Gazim, iosam, V. plesati &c. Poglāditi, &c. Gladim, o ivam, iosam, spiana
“og ba, e, f. V. pog bil. i s t
re, piullare, lisciare, pulire, vezzeggiare ,
i Y i

“og bajúch, uchi, a, e, Br. gl. che perisce, periens. zguare, coacquare, laevigare, polire, expolire,
Pogiban , ibni, a, o, Gund. nericoloso, pericu permulcere.
losus - razmi samo jedno ime od pogibine Pogladjen, eni, a, o, spianato, Piallato, li
svim dobiti -, pogibnii, a, e, piš pericolaso, i scuato, pulito, aquatus, cuaequatus, dolatus,
Periculosior. “ , lavigatus, politus, expolitus.
“ “ “ . Pogla
62, - р () р O
Pogladjenje, a, n. spianumento, pulimento, | los in aliquem conjicere, veder di passaggio,
aequatio, aćtus laevigandi , aćtus expoliendi. per transennam videre.
Poglāvak, avka, m. V. poglavје. Pogledati , &c. Gjorg. r. mirar da lungi, pro
Poglāvan , avni, a, o, Palm. principale, prima-| spicere, 2. guardar sotto occhio, furtim ad
rio, capitale, primus, princeps, principalis, spicere.
capitalis – vêdri kralji kärv poglavna, kise Poglediv . . ivi , a , o, intuitivo, intuitivus,
od Jude narödisce. е ( vox Sch.)
Poglavar, ara, m. Mul. principale, capo, prin Pogljati , &c. Lex. r. V. pogledati &c.
ceps, aućtor, caput – za poglavare duhövne Poglosctateljan , eljni, a, o, Lex. r. facile da
i svjetővne . sorbire, da inghiottire, sorbilis.
Poglavarstvo, a, n. Matt. principato, prima Poglösctati , Lex. r. V. proхdrjeti . .
to, principatus , primatus. Poglosctěnje, Lex. r. V. proхdárlost.
Poglavica, e, m. Gjorg. V. poglavar. Poglosctitelj, elja, m. Lex. r. V. proхdārlac.
Poglavicsánstvo, a, n. Guc. pontificato, pon Pognatti &c. avam, osam, Br. gl. in seguire, per
tificatus. seguitare, persequi, insećtari – pogna silla
Poglavinstvo, Matt. V. poglavärtsvo. u sljed Cara, persecutus est exercitus Regem.
Poglavit , iti, a, o, Grad. V. poglavan – po Pognjatati, V. pognjatiti.
i glavitiem nacsinom, V. poglavito. 'ognjaten , eni, a, o, Br. gl. presso, oppresto,
Poglaviti, &c. V. uglaviti &c. pressus, depressus, oppressus.
Poglavito, Grad. principalmente, praecipue , Pognjate nje, a, n. oppressione, oppressio.
potissimum, praesertim . Pognjatiti, am, iosam, )
premere, compri
Poglavје, а, n. Br. gl. capitolo, articolo, ca Pognjaviti &c. ivam, iosam, mere, opprimere,
put – datti poglavja za razmiscljati, dare premere, comprimere, opprimere.
i punti da meditare, meditationis materiem Pognjavjen, &c. V. pognjaten &с.
partite alicui proponere – besjeduje svoju Pognjecsen, eni, a, o, ummaccato un poco,
u dva poglāvja razdjelio, egli d diviso il nonnihil contusus.
suo discorso in due punti, sunt duae illius Pognjecsenje, a, n. leggier ammaccamento,
orationis partes. levis contusio .
Poglavkinja, e, f. Matt. principessa , prin Pognjecsiti , Gnjecsim, o Tvam, Tosam, amm ac
Poglavnica , e, f. ) ceps (foemina ) . . car un poco, nonnihil contundere.
Poglavnici, ika, m. pl. Mul. principato, coro Pognjěsti, Br. gl. V. pognjaviti.
angelico, principatus , (ap. Scrip. Christ.) Pognjeta, e, f. fomite, fomes.
Poglavnik, ika, m. Stul. principe, principale, Tognjetati, am, osam, Br. gl. V. pognjatiti –
princeps, caput – uzmi zazivati Apostola pognjetasce svjedjenje, premebat conscientia .
poglavnika . - “
Pognjetën , &c. Br. gl. V. pognjatên &c.
Poglavno, Canis. V. poglavito. Pognjetti, jetam, jiosam, Br. gl. V. pognjatiti.
Poglavnost , бsti, f. principato, princi Pognjilliti, &c. ivam, iosam, incretare, creta
Poglāvstvo, a, n. Kemp. ) patus, us. obducere. |-

Pogled, eda, m. Gjorg. guardatura , sguardo, Pognjilljen, eni, a, o, incretato, creta obdućtus.
intuitus, adspećtus – jedan pogled blüdno Pognôiti , &c. i vam, iosam, alletamar un poco,
strjeljen, gladak posmjeh, rjecsca od meda aliquantulum stercorare.
– odjelitise, o odachi s pogleda, sparire, Pognoičn, eni, a, o, ulletamato un poco, non
evanescere, e conspećtu alterius se subtrahere, nihil stercoratus.
evadere – izbecseniem pogledom, a squar Pognojenje , a, n. leggiera letaminatura , levis
ci u sacco, con occhio baeco, torvis oсulis – stercoratio. 4
-

pogled svärnuti ; värchi, upraviti , driz Pognüsiti , &c. V. izgnúsiti &c.


zar la vista nell' oggetto per vedere, ad Pognüt, titi, a, o, Matt. ulauan to inchinato,
spicere . . .. . . i ti - nonnihil deflexus.
-

Pogledac, edca, Poglédak, edka, Pogledcsac, Pogod, odi, f. Zlat. compuncenza, piacere,
ëdcsca, Pogledcsich, icha , m. occhiattina, gusto, voluptas, delećiatio, oblećtatio – akoje
brevis intuitus. - .. mårtvima ka pogod u ovomu.
. N

Pogledan, ini, a, o, guardato, visus, adspe Pogod, oda, m. Gjorg. patto, eonvenzio
ćtus, a, um. |Pogöda, e, f.
- ne, accordo, capitola
Pogledânie, a, n. Gjorg. guardatura, intuitus, Pogodak, odka, m. У zione, appuntamento,
adspećtus, Och. spetta colo, spećkaculum. | condizione, accomodumento, pa ćtum, pa
Pogledati, Edivam, o edam, edosam. Dim. i dio, conventio, conditio, sors – pogöda :
guardare, rimivare, tener l'occhio addosso “ T.lat. V, pogöd, odi, – hochu, da ti menni
a qualcuno, adspicere, intueri, cernere, ocu } veliku pogodu ucsinisc, a tojest, da &c.
- Pogo
P O P O 6;
FogSaan , odni, a, o, Purg. concorde, conde Pogoran, Erni, a, o. Lex, F. V. göran.
scendente, compaaeente, d' accordо , con Pogorjati, Lex. r. V. pogorjetti.
cordevole, concors, consentaneus, indulgens, Pogorjen, eni, a, o, abbruciato, ustus, adustus,
obsequens, comis, facilis, humanus - Pogöd combustus.
ban birti s kiem , esser diacordo con quul Pogorjenje, a, n. Lex. r. abóruciamento, u
cuno, cum aliquo de re aliqua convenire. stio, adustio.
Pogödba, e, f. Gjorg. V. pogodak. Pogorjetti, aram, oriosam, abbruciare, e ab
-

Pogöditi, komu, adjam, odiosam, Jos. soddi bruciare alguanto, urere, comburere, non--
fare, contentare , accordare, alicui satisfa nihil urere - pogorjetti za kiem, innamo
cere, aliсujus animum explere - zasctomi, racchiarsi, leviter adamare.
sinko, ne pogodi se u maloj stvari, Jos. CIl Pogórscati, am, osam, r. att. peggiorare, far
trargli in grazia, aliсujus gratiam inire - peggiore, in pejus mutare, “:
andar
kobi duscu ciugodje spasao, Bogubi veoma di cattivo stato in peggiore, in pejus ruere,
3. aggravarsi nell' infermitd, ingravescere
pogodio, Och. pattuire, contrattare, pacisci, malum.
convenire – pogoditi tárgovinu, &c. Gjorg.
асconsentire, alicui adsentire - pogoditchu Pogospodariti, o gogospodiсsiti, V. ugospoda
tvojoj poхüdi , acconsentird al tuo volere, riti &c.
tua voluntati consentiam – pogöditi csiem Po gotövu, Matt. a man salva, liberamente,
o iz csessa, cogliere, colpire, investire, fe a strada fatta , tuto, sine periculo, libere,
rire, percutere, icere, petere – pogöditi pu &c. - akomuse sad ne opresc, poslieche po
sckom, lükom 8:c. iz puscke, iz lüka, &c. - gotovu ucsiniti &c.
pogoditise s kiem, Palm. accordarsi, conve Pogovaranje, a, n. brontolamen to, mussitare ,
nire, pattuire, convenire, concordem esse, subst. - -

consentire - sastanese, i pogodi mlad za Pogovarati, am, osam, brontolare, parlar sot
nessen s diklorn mladom – pogöditise s vrje to voce, tra i denti, mussitare, mussare.
menom, accordarsi col tempo, tempori in Pogovor , бra, m. Stul. brontolamento, mus
Servire .
sitare , subst. - bez ikakva pogovèra.
Togodiv, i vi, a, o, Matt. compiacente, in Pograbiti, Grabim, o ivam, iosam, рigliar da
dulgente, accomodareccio, dolce, obsequens ogni parte, rubare, compilare. - -

indulgens, comis, affabilis, humanus – bu Pograbien, eni, a, o, rubato, compilatus.


di blag, pogodiv, ljubexljiv &c. lograbienje , a, n. furto, rubamento, compilatio.
Pogodivo , piасеvolmente, indulgenter. Pogradjaniti, &c. V. ugradjaniti &c.
Pogódnica , e, f. )
colu i , о соlei, che fu Pogreb, eba, m. Br. gl. sepoltura, eseguie, fu
Pogodnik, ika, m. J patto, conventionem fa nerale, humatio, exequiae, funus.
ciens. Pogrebalnaja, Lex. r. V. pogreb.
Pogödno , concordevolmente, concordemente , Pogreban, čbni, a, o, sepolcrale, di sepolcro ,
d' accordo, accordata mente, concorditer, sepulcralis.
concordi animo, vel consensu, ex communi Pogrebaoc, Pogrebatelj, o Pogrebnik , V. po
sententia, una voce, unaniiniter. : kopaoc.
Pogogjaj, aja, m. Pogogjaj, ai , f. Togogjajstvo Pogrebateljan, eljni, a, o, V. pogreban.
a, n. accordo, concordia, concordato, unio Pogrebati, am, osam, Br. gl. seppellire, sepelire.
ne, buona intelligenza, concordia, conjun Pogreben, pogrebenje, Br. gl. V. pokopan čac.
ćtio, communis opinio, consensus, consensio, Pogrebiscte, &c. pogrebје , V. gröbје .
conspiratio, unanimitas – urechi pogogjaj Pogrebnje, a, n. Br. gl. funerale , funus, exe
s kiem, V. pogöditise. Ul. 12. -- |- -

Pogogjen, eni, a, o, accordato, paćlus, con pi , ebam, ebosam, Br. gl. V. pogrebati.
cors, compositus. Pogrebuljati , am, osam, raccogliere col ras
Pogogjenje, a, n. Jos. grazia, favore, compla tretlo, pećitinare.
cenza , acconsentimento, gratia, favor, stu Pogrebusca, o Pogrebulja, e, f. rastro, rastrel
dium , obsequium, consensus, adsensus – lo, rastrum . -

objetujmu velike stvari, i da muchesc ucsiniti Pogrebuscica, e, f. rastrellino, rastellum .


svako pogodjenje. Pogresciti, &c. V. prigrjesciti &c.
Pogolem, emi, a, o, grandotto, subgrandis – Pogrescnost, čisti, f. Lex. r. V. prigrjescènje.
pogolemii, ia, ie, alauanto piu grande, gran Pogrescpán, ani, a, o, Gund. incresputo , cor
diusсulus. rugatus, crispatus – pogresopana starra lica
Pogolötiti, &c. ivam, iosam, incristallare, sbabljen cárnac, gárd savisce.
crystallo, similem esse, vel videri. Pogrescpati, am, osam, increspare, corrugare ,
Togbr, čra, m. Mul. incendio, incendium. crispare.
P Po«
64 f O P O
Pogriân , āni, a, o, scaldato , risсаldato al vinare, consumare, da struggere , interre
guanto, calefaćtus, suffervefaćtus. cladem, interimere, perdere, destruere –
Pogriânje, a, n. riscaldamento, aćtus calefa i mnox djecce, kieh neredna u nevrième
ciendi, vel calefacere, subst. smårt pogubi - pogubitise, Max, perire,
Pogriati, jěvam, iosam, riscaldare, scaldare perire - er tiem ja stekoh cvil , i tiem se
alguanto, calfacere, calefecere, sufferveface pogućih :
- re - pogriatise, scaldarsi alguanto, suffer Pogubivajúch , uchi, a, e, rovinante, ruens.
vefieri, nosnihil calefieri - Pogubivati , am, osam , Guc. andar facendo
Pogrjescati, Lex. r. i Pogrjesciti, Dim. V. sa strage, in committenda caede esse.
grjesciti. Pogubје , a, n. V. poguba.
Pogrièscno, Lex. r. V. grièscno. Pogubjen , eni, a , o, Br. gl. distrutto, ro
Pogrievati , am, osam, scaldure Pian piano, vinuto , caede , damno , јаćlura affećtus,
pedetentium calefacere. pressus.
Pogrjazati s am, osam, Lex. r. sommergersi, Pogubjenje , a, n. Br. gl. V. pogüba.
submergi. Pogubljati, Lex. r. V. pogubiti.
Pogrjaznovènje , a, n. Lex. r. sommersione, l'ogübno, Gris. Perniciosamente, rovinoramen
aćtus submergendi. te, perniciose.
Pogrjaznuti, Mis. gl. V. pogrjazati . . Pogăliti, &c. V. izgüliti &c.
Pogrob , pogröbsti, &c. V. pogrěb &c. Pogümniti, &c. V. nagümniti &c.
Pogrbmiti, &c. iva, iloje, tonur legermente, Pogunjastiti , &c. V. zagunjastiti.
parum tonare. Pohaban , ābni, a, o, Lex. r. V. nagli.
Togröziti , &c. ivam, iosam, Pogrozövati, ujem Pohibiti, Ivam, iosam , corrompere, corrum
ovosam, minucciare, minari. | pere.
Pogrübio , ila, ilo, divenute brutto, deformis Pohabitise, cacare, cacare, ventrem, vel al
faćtus.
vum exonerare, evacuare.
Pogrübiti, ivam, iosam, Bun. 1. fur divemir Pohibjen, &c. V. pokvaren &с.
Brutto, deformem, turpem reddere, 2. neutr. Pohagjänje, a, n. Matt. visita frequente, fre
divenir brutto, deformem, &c. fieri - хе quens visitatio. -

lise u svem pogrubati, a tiem draxa vele Pohagjati, am, osam, Stul. visitare, visere,
izlazi .
invisere, visitare – pobagjati cárkve, i sctit
Togrubivati , am, osam, divenir insensibilnen ti duhövne hnjige. |-

te rutto, pedetentim deformem fieri. Pohajatise, V. hajatise – Pohalaviti, V. iz


Pogribjen, eni, a, o, divenuto Brutto, turpis hallāviti. |-

faćtus. Pohāra , e, f. rovina , distruggimento, ruina ,


Pogrubjenje, a, n. Matt. deformazione, de eversio. -

formatio.
Poharan, ani, a, o, 1. usato, o consumato al
Pogruxatelj, elja, m. Lex. r. colui che inti quanto, nonnihil usu consumptus, 2. stru
gne , qui intingit. pazzato, immoderate defatigatus, delassa
Pogrixati, pogrüxen, Br. gl. V. zamõcsiti &c. tus, 3. Gund. rovinato, distrutto, dirutus,
Pogub, uba, m. Br. gl. ) strage, perdita, dan vastatus, – poharana gräda zidje s desna
Poguba, e, f. Gjorg. ) no, rovina, uccisio
ne, strages, clades, occisio, internecio, da
ostavi Turcsin kraja .
Poharinje, a, n. 1. i usare, o consumar al
mnum, jaćiura, ruina, excidium – pogubom guanto, nonnihil usu consumere ( in sensu
ga ja ne placham . subseq. voc. subst.) 2. strapazzo, immode
Poguban, ubni, a, o, Talm. esiziale, fatale, rata defatigatio ( dr. de equis čac.) 3. desо
rovinoto , exitialis, perniciosus - s kiem lazione, vastatio .
šrve, s koim grede, na njih rasap zmaj po Poharati , Haram , osam , 1. usare, o com Ni
gubni . mare alquanto, nonnihil usu consumere :
Pogubilo ili, f. V. pogiba. 2. strapazzare, ( si dice de cavaili ć e )
Pogubitelj, elja, m. Kas. distrattore, estermi re aliqua negligenter uti itaut peioris con
nutore, destrustor, eversor -, párvi otac, ditionis fiat , 3. desolare, devastare ·
i pârvi grèscnik Adam pogubitelj svega röda Pohârcsiti, V. potrattiti čac. -

csovjecsanskoga. Pohärliti, &c. ivam, iosam, Gjorg. afrettarsi,


Pogubiteljan, eljni, a, o, che si dee ammaz festinare.
zare, interficiendus. Toharvátjen, eni, a, o, che da imparata la lin
Pogubiteljica , e, f. distruggitrice, quae destruit, gua , o presi i costum : della nazione sla
evertit. va, qui kc. Illyriorum linguam didicit, vel
Pogubiti, Ivam, iosam, Talm. far strage, ro eorum mores induit . .
Toha
1. O P. () 6;
Pohasсtrën , eni, a, o, diramato , cujus rami siderare ardentemente, concupiscere, anhe
amputati, recisi, adj. lare, cupiditate ardere - alli potom pogled
Pohasсtranje, a, n. il diramare, ramorum am ljepi ljepoj mladicci obsja zlato, slakomise
putatio, recisio . ". i pohlepi oni csâsjoj sârce na to.
Pohäsctriti, &c. Hasсtrim, o Ivam, iosam, di Pohlepiv i ivi, a, o, concu piscibile, id quod
ramare, tagliar i rami, ramos amputare , concupisci potest.
abscindere, recidere. Pohlepivčst, čisti, f. Pohlěpje, a, n. V. pohle
Poherivati, Lex. r. V. zagasiti. pjênje.
Pohisctatêlan, pohisctatelno, čtc. Lex. r. V. po Pohlepjen, eni, a, o, desiderato con an sietd.,
hitan &c. concupitus.
Tohisctati, am, čsam, Lex. r. rapire, rapere. Pohlepjenje , a, n. cupidigia , a viditi, cupidi
Tohisctenje, a, n. Lex. r. V. pohitnost. tas, aviditas.
Pohitac, itca, m. lesto , manesco, presto di Pohlěpka, e, f. Lex. r. brodetto, guazzetto,
mano, dexter, expeditus, manu promptus. mine stra , jusculum. N.

Tohitan , Ttni, a, o, Gund. testo di mano (nel Pohlěpnik, ika, m. uomo ingordo , cupidus,
i rubare) dexter in furando – iz tugje po avidus.
hitne ruke tvoiem bistriem umom čizc. – Pohlepno, Matt. ingov damente, a vidamente ,
bitti pohitan , rubacchiare, suffurari . . curio samente, a vide i cupide, anxie, curio
Pohitati, am, &c. V. pohititi. se - i u svakoj stvari pohlepno punniti
Pohititelj, elja, m. Lex. r. V. pohitnik. tvoju svetu volju.
Pohititi, itam, itiosam, I. far presto, prope Pohlepnouzdisati, iscem, isosam, Gjorg. sospi
rare, approperare, 2. intraprendere, assu rare arden temente, desiderio flagrare .
mere , suscipere, adgredi, 3. rapire, rapere. Pohlepnóst, osti, f. ) Stul. ingerdigia , cupi
Pohitnica , e, f. rubatrice, lesta di mano, Pohlepôst, čisti, f. digia, a viditd., a vidi
fur, uris , f. manu prompta. tas, cupiditas.
Pohitnik, ika, Pohitnoruk, uka, m. ladro, le Tohmiliti, H.milim, o Ivam, iosam, strisciar
sto di mano, fur, manu promptus. si, camminar lentamente, serpere, repta
Pohitno, furtivamente, con rapina , in fret re, proserpere, lente incedere.
- ta , furtim, raptim , festine , propere. Pohöchno, a piacere, ad libitum. -

Pohitnost, bsti, f. ) inclinazione ai ruñamen Pohöd, čda, m. Gjorg. A visita , visitamente,


Pohitstvo, a, n. ) ti, in furtum propensio, Pohödi, čdi, f. Och. viaggio , andata ,
- proclivitas. Pohöda, e, f. Gund. aćtus visendi , invi
Pohäxtvo, V. poküchstvo – Pohlábati, V. po Pohödak , odka, m. sendi , itio , iter
lökati. - Pohödba, e, f. Matt. svjedocsi svoju xi
Pohladnivo, a, n. anodino , lenitivo, mitiga vôchu ne samo pohodéam , klanjanima, raz
tivo del delore, medicamentum doloribus gledanjem &c. - pohod, Lex. r. spedizio
leniendis. ne , expeditio. |-

Pohläpiti, &c. Tvam, o Hlapim, iosam, spruz Pohodech , echi, a, e, visitante, visens.
zar alquanto, nonnihil adspergere ( in sen i'ohoditelj, elja, m. visitatore, qui invisit.
i su vocis ohläpiti ). Pohöditi, gjivam, diosam, Ekt. visitare, an
Tohlapjen, eni, a, o, pruzzato alauanto, non dar, o venir a vedere, visere, invisere,
nihil adspersus. adire, visitare – ah dâte jedankrat josc bu
Pohlep, epa, m. Gund, cupidigia , ingordi dem pohodio - pohöditi, tojest höditi mal
Pohlepa, e, f. )gia , curiositi , cupiditas, lo, camminar alguante, nonnihil deambu
lare.
, a viditas, curiositas – k tvomu Jesusu lju
i bezljivom pohlepom obratise – pohlepe ko Tohodjên, čini, a, o, visitate, visitatus.
mu ispuniti, nasittiti, zajaziti, V. poхüde Pohodjenje, a, n. Led. visita , aćtus invisen
ispuniti &c. di – pohodjenje Djevicce Marie k Elisa
Pohlepahan, ahni, a, o, Pohlepascan, ascni, a, beti.
o, curio setto, nonnihil curiosus. Tohödnik, ika, m. V. pohoditelj.
Pohlěpan , epni, a, o, Kac. ingordo, cupido, Pohodnja , e, f. Vetr. V. pohöd.
voglioso, curioso, a vidus , cupidus, cu Tohödnji, a, e, Gjorg. delia partenza, disces
f1OSUlS. sionis, adj. N
Pohlepitelj, člja, m. colui, che desidera, cu Pohölitise , &c. Kac. V. oholitise – budüchi
p1ens. se u tomu ponila , i poholila.
Pohlepiteljan, eljni, a, o, che si deе deside Pohöt, bti, f. Stul. V. pohotjenje – s kojom
rare, optandus . pohoti prigârlja Sveti Krix.
Pohlepiti , Ivam, e Hlepim, iosam, Gund, de Pohötan, čtni, a, o, Palm. bramore, deside
Razd, II, I - -

"-
rese,
66 P O pro

roso, concu piscevole, cupidus, appetens, l'ohtidio, ila, o , annerito, nigro colore in
libidinosus - pohotnoga sárca opaka zlu po fećtus. -

hlepu dâ zajazi. Pohuditi, ko, ivam, iosam, bila rimare, vitu


Pohothvac, Tvca , m. Br. gl. appassionato , perare.
Pohotivica, e, f. upparsionata , studio Pohudien , eni, a, o, a v vilito, futto nero, vi
aliсujus rei ardens, flagrans - nenasitno lis faćtus , niger faćius .
oko pohotivca , in ratiabilis oсulus a vidi. Pohudjenje , a, n. a vivali mento, annerumento,
Pohotjenje, a, n. ): cupiditi, desiderio, vilem fieri , subst. aćtus denigrandi.
Tohotjenstvo, a, n. passione , afetto, con- Pohtidjeti , ivam, iosam , avvulirst , annerire,
cupiscenza , affetti d' animo, voglia fre vilem fieri , nigrescere.
i
nata , brama cupiditas, libido, desiderium , Pohugjivajuch, tichi, a, e, vajo, che negreg
affećtus , studiam, concu piscentia, effaenata gua , nigrescens.
voluntas, a viditas – ah dusco moja , na za Pohulên , eni, a, o, Lex. r. maledetto, male
dovoljena pohotjenstva tvoja bihu priosćtri | dićtus.
a oni csavli čvc. - pohotjenstvu pridatise, Pohule nje, a, n. Lex. r. V. hulla.
püstitise , spustitise , lasciarsi van cere da Pohulitelj, člja , m. I. dispregiatore, čia si
* gli appetiti, cupiditgibus parere – po ho matore, 2. Lex. r. maldicente, 1. contem
tjenju, V. pohöchno: ptor, vituperator, 2. maledicus .
Pohotjetti, Pohöchu, Tohotiosam , desiderare, Tohuliteljica, e, f. dispregiatrice, contem
cupere, desiderare, optare . ptrix , quae vitu perat.
Pohötnja , e, f. V. pohotjenje. Pohuliti, jujem, o ji vam, iosam, Br. gl. čia si
Pohötno, Br. gl. avidamente, avide , arden mare, da spregiare, disprezzare, vitupera
ter . re, contemnere, spernere, despicere – Hri
Pohotnost, čisti, f. Och. cupidigia , deside i
sta pohuliti, Christum detestari .
Pohötstvo , a, n. Br. gl. ) rio, cupiditas, de Pohuliv, i vi, a, o, bila sime vole, vituperabilis.
siderium, Stul. disposizione, animi prom Pohitiljati , Lex. r. V. zlogovčriti.
ptitudo. Pohulien , eni, a, o, bias imato, dispregiato,
|-

Pohotstvövati , ujem , ovosam, Br. gl. deside vituperatus, contemptus &c. -

rare ardentemente, exoptare, concu piscere, i'ohuljenje, a, n. biasimo, dispregao , vitupe


cupiditate ardere . ratio, despećtio .
P ohrana, e, f. Gjorg. educazione, allevamen Pohulukati, am, osam, biasim are alguan to ,
to, custodia, guardaroba, dispensa , ri nonnihil vituperare.
i postino, deposito , educatio, custodia, cu Pohvala , e, f. Br. gl. lode, laude, panegiri
ra, promptuarium, promptuaria cella, cel co, laus , laudatio, panegyris, vox Gr. –
larium , depositum – staviti u pohranu , u pohvalu koga postaviti, Stul. lodar alcu
depositare, mettere in deposito, deponere " no, laudibus aliquem extollere.
- blagajna pohrana, Gjorg. te soreria , zra Tohvalan , ālni, a , o, Br. gl. degno di lode ,
rium - on na vrjeme vadi redom jak bla laude dignus – slava pohvalna da zvoni ,
gajne iz pohrline. gloraa luudis resonet . “ ,

Pohranen, &c., Lex. r. V. pokopan. l'ohvalba, e, f. Lex. r. juttanza, vanto, ja


Pohranitelj, elja, m. cului, che deposita, qui ćtantia, gloriatio. - -

deponit. Pohvalitelen, elni, a, o, Lex. r. V. pohvaliteljan.


Pohraniti, &c. jivam, o Hranim, iosam, 1. e Pohvalitelj, elja, m. lodatore, luudatore, lau
ducare , allevare, educare, nutrire, 2. си dator.
stodire, conservare, custodire , servare, Pohvaliteljan , čljni, a, o, che si dee lodare,
COПSerVare. laudandus.
Tohranjati, Lex. r. V. pokopatti. Pohvaliteljica , e, f. lodatrice, laudatrice, lau
Pohranjen , eni, a, o, custodito, conservato, datrix.
custoditus , servatus. |-
|Pohvaliteljski , a, o, besjeda pohvaliteljska , ra
Pohrekanje, a, n. V. hrakötina . negirico, discorso
negyricus sermo. in lode di qualcuno, Pa A -

Pohristjaniti, jam , iosam, far cristiano, ad


Christi fidem convertere – pohristjanitise, Pohvaliti, jujem, o jivam, iosam, Del. Pohva
- farsi cristiano, christianum fieri, christia ljati, lodare, approvare, commendare, lau
nam religionem suscipere. dare, adprobare – pohvalitise, Br. gl. glo
Pohristjaniën, čini, a, o, fatto cristiano, chri riarsi, gloriari, se jaćtare – pohvalitise od
stianus faćkus. tebbe, gloriabuntur in te . -

Pohudati , V. pohúdjeti – Pohüjscati, V. po Pohvaljen, eni, a, o, Br. gl. lodato , laudatus.


görsctati. Pohvaljenje , a, n. Syl. lode, laudatio .
. Tollya
р о р () се у -

Pohvaljiv, i vi, a, o, lode vole , laudabilis. re, excurrere – tad suze na lice iz ocsimi
Pohvaljivo, ) tode volmente , laudabilnente , | poidu. - "

Poitti, ilojem, Pojosam, Ekt. cantare, canere,


- Pohvalno, laudabiliter. :
Pohvatati, am, osam, ) r: tutto, totum саntаre – jedan nixe dirkech, drugi visce
Pohvatiti , am, iosam, capere, sumere. pojach – tko debello poje, it basso, o so
Pohve, ohvi, f. pl. ) koха koja se stravlja, pod prano, qui maxime sonora voce inter mu
Pöhvine , a, f. pl. )
rep konjski za uzdárxa S1 COS Cа П 1t.
i o izböru, con scelta, elećiе.
ti sedlo , groppiera , postilena. -

Poigratti, čc. ivam, osam, V. igratti &c., Poizcjeriti , &c. zube, ivam, iosam, ringhiar
Poiman , o Poimni , a, o, Lex. r. servile, schia um poco , subringi.
vesco , servilis. Po izgledu, ad esempio, ad exemplum.
Poiman , ā ni , a, o, Lex. r. preso, captus. voizmukli, V. pomukli – Poizravnati, V. is
Poimanje , a, n. Lex. r. cattiviti, prigion iа , praviti.
captivitas, servitus. i'oiznesen , o Toizveděn, V. poiskocsén.
Poimati, am, osam, Mis. gl. V. zvatti. Poizvidati, V. polje csiti.
Poimiti, imljem, iniosam, S. Minc. ricupera Pöj oja , m. Zlat. canto, cantus – csinichesc,
re, racquistare, recuperare i recipere - dache tvoj mnôgo bitti slagji glas , , i vele
vrjemeje i tebbi, da poim isc duscicce. visci poj., Palm. bevanda, potus ; potio.
. Poimiti, imam, imiosam, V. pomnjiti. Pojadati, V. proхdirati – Poja detelj, V. prox
Poimitise, imljemse , &c. ria versi dalla ma dör. - A

lattia , a morbo recreati. Pojahanje, a, n. il cavalcar alguanto, modi


Poimljatti, am, osam, Br. gl. assumere, pren ca eguitatio. -

dere, adoperare, servirsi, sumere, adsu Pojahati , &c. ahivam, ahosam, Jos. cavalcar
mere, capere, adhibere , uti. al guanto, nonnihil equitare, kada Josafat
Poimljen , čni , a , o, ricuperato, recupera pojaha po gradu. - |-

fUS . - - Po jakösti bitja svoga, V. ni odgovčr.


Poimljiv, i vi, a, o, ristorativo, reficiendi vim Pojalisctan , isctni , a, o; čorale, di coro, ad
habens. chorutn spećtans.
. Tojmnja , &c. V. pòmnia &c. Pojaliscte, &c. a, n. coro, chorus.
Poinostraniti , čtc. ivam, iosam, aforestierare, i'ojan , бјmi, a, o, da cantars , modulandus.
far forestiere, extraneum reddere. Pojana, e, f. V. pòd.
-

Poiskatti, a vam, osam, Br. gl. cercare, ricer tojanje , a, n. Ragn. canto, armonia , cantus ,
care, quaerere, inquirere, perquirere. concentus , harmonia – i za rad toga nebe
- Poiskocsen , eni , a , o, alguanto prominente, skoga pojanja. -

nonnihil prominens. Pojapniti, &c. V. ojapniti &c.


Poisküpljati, am, osam, raccoglier tutto in i ojas, asa, m. Gjorg. cinta, cintura , zona –
- Poisküppiti, ljam, :) sieme, cunćta si pojas od macsa, cinta di spada, balteus,
mul colligere. balteum - djete pod pojasom imati, nősiti,
. Poispödan, čdni , a, o, Br. gl. ch' e di sotto, esser gravida , gravidam esse – pojas pri
inter, a, um, – zemlja koliko odstoi od pois kinuti , ripudiar la moglie, uxorem dimit
tere.
podnih terra duanto ab inferis abest.
Poispovidjetti, jedan,
Poispovjedati, am, osam,
jan)
riconfessure, Pojasac , ās- ca, m. cinta piccola , parva zona.
iterum con Pojasár, ara , m. chi fa, o vende le cinte ,
- fiteri . zonarius, ii. |-

Poispraviti , &c. V. ispraviti – Poistiniti, &c. Pojasi na , e, f. gran cintura , magna zona .
V. uistiniti &c. Pojasiteljan , eljni , a, o, di cinture, zonarius ,
Poispravljati, am, osam, Br. gl. riparare, ri a, um . “ “

i „, storare, reparare , restaurare. Pojasnik, ika, m. Br. gl. ladro, fur, latro.
Po isti nacsin, medesimamente come, pari Pojasovati , ujem, ovosam, cignere, cingere.
ter ac . -

Pojat , āti, a, o, Br. gl. preso, tolto , as sun


To istini, Po istinje, Po istinu, Br. gl. V. za to, captus , prehensus, abreptus, absumptus.
zdravo. Vojatan , ātni , a, o, Lex. r. comprensibile, ca
Po istomu tragu, nell'istessa maniera, eodem pace, comprehensibilis , сарах.
modo. Pojatelan, čini , a, o, Lex. r. che si dee com
- Toitti, im, iosam, Kac. abbeverare, adaquare – prendere, comprehendendus .
gdi poje Xivotinu. Pojati, Pojem , Pojosam, Canis. spiccare, fare
Poitti, Toidem, Poiscosam, S. Minc. andare,I bella vita , optimam speciem pra se terre .
cauminare , scorrere, ire, vadere,
|- I 2. -
incede iPojatje , a, n. 1. Br. gl. presu, cattu“ : са
Ptura » .
-
62 F () р O

ptura, aćtus auferendi , 2. Lex. r. intellet Dârx. ripigliar il fiute, animam recipere -
to, intendimento, capacitd, intellećtus, in vrjemeje i tebbi, da pojmise düscicce – poj
telligentia , capacitas. miti snagu, pigliar forze, vires resumere –
Pojatta, e, f. Palm. mandra, capan na , stal pojmitise, ristabilirsi , ristorarsi, confor
la , mandra , tugurium , stabulum ; casa - tarsi, recreari, refovere, convalescere.
i csestite várh pojstte svoj gorúscti zrak u Pojnica , e, f. alseveralijo, aquarium.
stavi. Pojti koga, im, iosam, Del, V. napolitti.
Pojattar, ara, m. V. pojattarin. Pojti , Jdem, Grem, o Gredem , Poscoscam, V.
Pojattarica, e, f. contadina , che abita in ca pochi.
panne, villica , rustica, (mulier). Pojuch, tichi, a, e, che canta , canens.
Pojattarin , ima , m. contadino , che abita in i'ојtiche , a, n. bičita, še vuta, potatio.
capanne svillicus, rusticus. l'ojukanje, a, n. il canterellare, aćtus canti
Pojatti, jem, josam , Palm. cantare, cantare tandi.
canere - ljepottase një ne pdje, a ljuve Tojukaoc, čca, m. canterino, cantor (pp. dr.
zanj njih ne placse – pojatti düh, V. oda de iis, qui in theatro сanunt).
hnuti. -
Pojtikati, iicsem, o ukam, tikosam , biscanta
Pojattica , e, f. capannetta , casula. re, can terellare, cantitare .
Pojattina , e, capan none , magna casa. Pok, V. pauk - Pokâditi, V. nakāditi.
Pojaviti, avljam, aviosam, I. Br. gl. rivelare, Pokaduljen, čini, a , o , salviato , fatto colla
indicare revelare, indicare, 2. rinnovare , salvia, salvia conditus.
renovare, 3. rin vigorire, vires addere, adji Pokajan , āni, a, o, ) Stul. pentito, poenitentia
cere – pojavitise, rin vigorire, riprender vi Pokajanica, e, f. dućtus - prema mucse
gore, vires resumere, recipere. Pokajanik, ika, m. nomu Gospodinu, radi
Pojavljati, am, &c. V. pojaviti – pojavljatise, cessa pokajana recimu.
riprender sensibilnente le forze, sensim Tokajanje , a, n. Palm. pentimento, poeniten
vires resumere. tia – něgse joscte njim rugaju radi pčana
Pojecsati, am, osam , gemer alguanto, non pokajanja.
nihil gemere. Pokajateljan, eljni, a,o, da pentirsi, poenitendus.
Pojedati, V. Pojedsti – Pojednicsiti, V. sjed Pokajatise, Kajemse , osamse, Mul. pentirsi,
nacsiti. е
poenitere – za sve svoje grjehe svársceno,
Pojeděn, čini, a, o, mangiato, comesus, co to jest iz ljubavi Boxie pokajatise. *
mestu.S. Pokalaisati , &c. avam, osam , V. pokositëriti.
Po jedinomu, Br. gl. ad uno ad un o, uno per Pokaliti , &c. V. izblattiti .
volta, singillatim, sigillatim. Pokalugjerën , eni, a, o, fatto religioso, reli
Pojedsti . Pojedan, Poiosam, mangiar alguan gioso coetui adscriptus, qui religiosam vitam
to , aliquantulum comedere – pojedsti sve, amplexus. |-

mangiar tutto, totum vorare, comedere. Pokalugjericsiti, ivam, iosan, monacare, far
Pojekivati , am, osam, Och. minacciar fremen monuca , virginem Deo vovere .
do, fremitu minitari. -
Pokalugjeriti, i vam, iosam, annoverar tra gli
Pojen s kc. Br. gl. V. napojen &с. religiosi, religioso coetui adscribere - po
Tojenje , a, n. Canis. canto, cantus, kalugjeritise, Jos. farsi religioso, religioso
Pojeseni , a, o, ) che viene dopo autunno, coetui adscribi , religiosam vitam amplećti -
Tojesënski , a, o. / postautumnalis. . dogodise da jedan od dvorana kraljeva dvo
Po jestevstvu, Br. gl. naturalmente, naturaliter. ra najmilostiv priatelj ostavioje dvorbu poku
Pojestiti, Szc. ivam, iosam, afermare, dir di ludjeri se.
si , affirmare. Pokameniti , &c. plit, jujem, o jivam iosam, las
Pojestiv, ivi, a, o, afermativo, affirmans, af. tricar la stradu, viam lapidibus sternere.
firmandi vim habens. Pokamenjën, eni, a , o, lastricato , lapidibus
Pojevtiniti, &c. ivam, iosam, diminuir il prez-| Strat Uls . . -

zo, pretium diminuere, laxare . Pokamenjenje, a , n. lastricatura , viam lapi


Pojevtiniti, iva, iloje, diminuirsi il Prezzo, dibus sternere, subst.
Pretium minuli , laxari. Pokamforen , eni, a, o, canforato , mescolato.
Pojezditi, &c. Jezdim, o ivam, iosam, fos. са con cunforu, gummi mixtus, quod vulgo cam
*alcar alauanto, nonnihil equitare – ne horam recentiores medici dicunt . -

kase razgavorisc, i pojezdisc. rd: Lex. r. V. dokle – Pokapiti, V.


i ojka, V. pjevka. zakapiti .
Tojmati, am, osam, Och, V. pomnjiti - Pokanitise, &c. ivamse, iosamse, far sem bian
Pojmiti, am, iosam, pôjmiti düscu, M te di riсusare, recusantis speciem gerere .
Ruka
- i o P O 69
Poklapati, am, osam, Mul. seppellire, sepelire, Pokaxivajúch, o Pokaxujuch, uchi, a, e, Rus.
Po kaplju, a goccia u goccia, guttatim. dimo strante, demonstrans, ostendens.
Pokaralica , e, f. riprenditrice, quae objurgat. Pokaz, aza, m. \ m ostra , saggio, specimen ,
Pokarân , āni, a , o, Matt. ripreso, corretto. Pokaza, e, f. indicium.
ca stigato, reprehensus, objurgatus, correćtus, i'okazanje , a, n. Br. gl. dim ostrazione, argo
emendatus, castigatus, – da pokarani, i skrü mento, demonstratio , argumentum .
sceni në budeme na vjecsne pedepse &c. Pokazaoc, Pokazatelj, V. pokaxitelj &c. v.
Pokaranfiliti , &c. V. pogarofalichiti &c. Pokazateljan, čljni, a, o, dimostrativo, de
Pokaranje, a, n. Dim. ripremisione, correzio monstrativus, ad demonstrandum aptus, de
ne, castigo, objurgatio, reprehensio, correćtio, monstrandi vim habens. |-
* “,
|-

animadversio čac. Pokazati, aхüjem, o axivam &е. mostrure,


Pokaračci, oca, T1, ) Mis. gl. correttore, ri Pokazivati , am, osam, Gund. dim ostra
Pokaratelj, elja, m. prensore ćirc. correćtor, Pokazovati , ujem, ovosam, re, citare,
reprehensor &c. ostendere, monstrare, demonstrare, citare
Pokarateljan, eljni, a, o, du riprendersi , che – pokazati, Gjorg. V. pokaxati - pokaza
si dee riprendere, correggere, objurga ndus, ti po tanko, V. raspisati po tanko. -

corrigendus. Pokidati , am, osam, Lex. r. V. ostavljati.


Pokaratëljstvo, a , n. correttoria, l' ufizio del Pokidati , &c. Ivam, osam , kidati sve, strap

correttore, correćtoris munus. - pare tutto, cunćta avellere, extirpare.
Pokârati , Karam, бsam , Br. gl. riprendere, Pokimati glavom , Kimam, osam, Ekt. crollar
correggere, ca stigare, objurgare, reprehen il capo, far cenno di si col capo, nutu con
dere, corriggie", in aliquem animadvertere sentire, caput commovere minantis specie.
&c. – pokarati iskárnjega od tebbe do një Pokliniti &c. csinom, o zamjerom , ivam , iо
ga u zlu csinjenju. sam, accennare, fingere, most rare di far
Pokârchānje , a, n. indugio, mora , cundatio. ne, fingere, simulare. -

Pokârchati , &c. a vam, бsam, andugiare, mo Pokipjeti, Kipi, jelоје, Och. V. izkipjeti - po
rari, cunćtari. kipi na znoj.
Pokárba, o Pokársca, e, frovina, ruina, interitus. Pokisnuti, V. okisnuti – Pokistenjëп , V. po
Pokariv, lyi; a, o, riprem se vote, reprehensio kostanjen. . “

ne, vel animadversione dignus. Pokivati glavom, Mis. gl. V. poklimati glavom .
Pokarivo, riprensibilnente, cum reprehensio Poklacsiti, V. okläcsiti – Poklad, ada, m. V.
ne , adv. pogogjaj.
Tokarjati, čac. Lex. r. V. podlöxiti &c. Pokladan , adni, a, o, co ncorde , concors, con
Pokarpiti, &c. ivam, iosam, rappezzare, rat Sentane US.
toppare un poco, nonnihil resarcire. Pokladan , ādni , a, o, del carnevale, ad bac
Pokârscenje, a, n. Matt. rovina , ruina , inte chanalia pertinens.
ritus - kojase pripada od svake trüdnosti, i Pokládati , am, osam, Br. gl. mettere, ponere.
svakoga pokar scenja samovoljâ. Poklade, a, f. pl.
)
Tokarsciti, &c. ujem, o ivam, iosam, rovinare, Pokladi , ā, m. pl. carnevale, bacchanalia.
-

diruere, demoliri. Pokladiti, im, iosam, V. pokladěvati. -

Tokirscten, eni a, o, battezzato, sacro fonte Pokladno, V. pogodno – Pokladnost, V. po


ablutus.
gogjaj. -

Tokarsctenjak, aka, m. ch'e stato battezzato Pokladovaliscte, &c. a, n. luogo dove si fa ili
adulto: adulta ztate sacro fonte ablutus. carnevale, locus ubi fiunt baccanalia (aliqui
Pokârstiti , o lokárstjaniti, V. pohristjaniti. putant, dici posse absol. bacchanal.).
Pokârtiti , &c. Kärtim, o ivan, iosam, Gris. tar Pokladovanje , a, n. il far il carnevale, bac
dare, o tratteners i alguanto, nonnihil mo chanalia facere, subst.
rari i cunctari – buditi drago, da u tvomu is Pokladóvati, čijem, ovosam , celebrare, far il
kuscanju. za malo ja tobbom pokértim. carnevale , bacchanalia facere, celebrare.
lokirvaviti, Pokirviti, V. okarvaviti &c. Poklan , ani , a, o, Palm. scannato, jugulatus
Pokaxati, am, osam, Br. gl. riprendere, ca – viděchi toli nemilostno drage sinke sve
“tigare, reprehendere, corripere – pokaха! pokläne. - - - -

tes “sovjeka, corripuisti hominem. Poklanjaliscte, a, n. offerta, sacrifizio, res ob


okaxitelj, člja, m. dimo stratore, denonstrator. lata, sacrificium .
“:eljica, e,
rat .
f. dim ostratrice, quae demon "oklanjanje , a, n. Br. gl. adorazione , cultus,
adoratio .
Pokaziv , vi, a, o, dimostrašile, qui 8:c. de Poklanjatti, arn, &c. V. poklöniti - poklanjat
monstrari potest. -
tise komu,, Gjorg.
Gjorg V. poklonitkse
poklonitise. Te
7о - р () P O

. Poklanje, V. priklanje - Poklapati, V. po- | legationem obire, gerere , agere, legatione


klöpiti. fungi. |-

Poklastiti , kladam, klosam, Br. gl. V. poklidati. Poklisarovanje , a, n. V. poklisarstvo.


Poklatti, Köljem, osam, scannar tutti, omnes Poklisarovati, ujem, ovosam, V. poklisariti .
jugulare. Poklisirsctina, e, f. V. poklisarstvo.
Poklaха , e, f. Lex. r. deposito, fdecommesso, Poklisarski , a, o, degli ambasciadori, legato
depositum , fideicommissum . rum, ad legatos spećtans .
-

Pokle, Zlat. poiche, quoniam - pokle stvar Poklisarstvo, a, n. ambasceria, legatio.


odvèche stverisc prihüdu. Poklisarstövati , V. poklisarovati . . .
Poklecsati, Klecsim , osam, dimorar alguan "okliарi , a, o, Lex. r. declive, declivis.
. . to in ginocchioni, brevi flexis genibus mo oklji sati ... am, osam, Br. gl. piegare, curvare.
T3 T1 .
Poklitika , V. Iopika.
|-

Poklekati, am, osam, inginocchiarsi, in genua Poklón, čina , m. S. Minc. r. dono, presente ,
provolvere, adstare. regulo, donativo, donum , munus, 2. rive
Poklekivanje , a, n. inginocchiata, aćtus genua renza, in chino, obsequium, reverentia - po
flećtendi. - -

klon komu ucsiniti, V. poklonitise.


Poklekivati, am, osam, Gund. far la genu ges Poklónak, бnka, m. presentuccio, regaluc
tione, genua flećtere, in genua procumbere. Pokloncsich, icha, m. ) cio, munusculun .
Poklekněnje , a, n. inginocchiazione, inginoc Poklonik, ika, m. Lex. r. V. poklonitelj.
chiata, aćtus genua dečtendi, in genua pro i oklonit, iti, a , o, riverente, reverens, ob
- cumbendi. |- - Servans .

Tokleknјvac, Tvca , m. fallito, qui solvendo Poklonitelj, o Poklonik, а“. Lex. r. offeri
- nOn eSt .
ture, adoratore, veneratore , offerens, ado
-

Pokleknut, uti, a, o, I. V. pokleknivac, z. in ra nis, Venerator.


f:“; ad genua stans. Pokloniteljan, eljni, a, o, adorando, veneran
- -

Pokleknutje, I. V. poklekivanje, 2. fallimen do, adorаndus, venera ndus.


to, argentum decoćtum . Pokloniteljica , e, f. colei che offerisce, a dora,
Pokleknutri , &c. tijem, o Ivam, uosam, o osam, veneratrice, quae offerr. adorat , cultrix.
Gund. I. V. poklekati – ljevu něgu naprjedi'okloniti komu scto, klanjam, kloniosam, Palm.
stavlja , i njom mallo poklekniva, 2. failire, donare, regulare, presentare, offertre, sacri
cioe man car de” denari a mercanti, credi Jicare, donare, largiri, munerari, remunerari,
toribus, decoquere, cedere foro – pokle offerre, sacrificare – biasci tvärdiem ja za
- knutti komu na koljena, inginocchiarsi in vjetom djevstvo Bögu poklon illu.
nunzi ad alcuno, aliсujus genibus provolvi, Poklöniti koga , . ) S. Minc. riverir, salutar
alicu i genua ponere. -
Poklonitise komu , qualeuno, salutem ali
Pokle potom toga, Pokli, Grad. poiche, essen cui dicere – pokloniti Boga, o poklonitise
doche , da poiche, quoniam, quandoquidem, Bogu , a dorar D. o , far un at to d'adorazio
siquidem, postquam - poklisavam pocseo pisat. ne , Numen, Deum adorare, venerari , in
Toklicsati, V. poklekivati. genua cultus gratia procumbere .
Pokliknitelj, elja , m. celuli , the intona , qni Poklonito, V. poklöno.
- pratci nit. - - .. .
|- Pokloni v , vi, a, o, venerabile , venerabilis.
Pokliknut, fiti, a, o, intonato, (pp. est carmen, Poklonjatise , &c. Lex. r. V. poklonitise &c.
hymnus, &c., a quo primun cantus incipit ) . Poklonjen , eni, a, o, donato , offerto, presen
i Pokliknuti, i csem, knuosam, o ikosam, intonu ta to, dono datus , oblatus.
re, praecinere. Poklonjenje , a, n. V. poklon.
Pokliknutje , a, n. l' intonare, aćtus praecinendi. Poklono, Ganis. riveren tem ente, os se guiosa
Poktimati glavom, V. pokinati &c. mente , um ilmente, reverenter, obsequen
Poklisar, ara, m. amba sciadore, legatus – po ter, demisse – s Andielim csestokrát poklo
klisaruse glava neodsjeca , l' ambasciadore no, i prilexno pozdravljamo nju.
non porta pena, legatus non carditur, neque Poklonončsca, V. daronösca. |-

violatur. Poklöp , čра, Poklöpac, opca, m. coperchio,


Poklisarenje, V. poklisarstvo. operculum .
Poklisaricca, e, f. ambascadrice, legati uxor, Poklapan, брni, a, o, che si dee coprire, con
nuncia . tegendus . -

Poklisarich, icha, m. ambasciadoruzzo, vilis Poklöpiti, klapam, klopiosam, coprire, con


legatus. tegere, obstruere, operculare. - --

. Poklisarina , e, f. V. poklisarstvo. i oklopjanje , a, n, il coprire, aćtus operiendi i:


Poklisariti, im, iosam, andar in ambasceria, obducendi &c.
Poklo
fi O P O
|-

71
folkloriti, Szc. ivam, josam, V. proхdrjeti. Pokopan , āni, a, o, seppolto, sotterrate I Se«
Po knjixevski, o Po knjixki letterariamente, pultus , tumulatus, humatus.
3 -

scientifica mente, scite, perite . . Pokopanje, a, n. seppoltura , sotterramento,


Poko, S. Minc, dopoche, postquam - ter drux humatio. -

“ bi sve rekoh , pokose vidih van. Pokopaoc, oca, m. seppellitore, sepultor.


Pokobacatise, amse, osamse , stralunare gli Pokopati, čtc. a vam, osam, 1. seppellire, sot
occhi, venir meno, distorquere oculos, de terrare, sepelire, tumulare, humare, 2. zap
ficere, animae defećtionem, vel deliquium par un poco, nonnihil fodere.
pati. - - Pokopje, V. gröbје.
--- -

Pokohmiliti, im, iosam, V. izpokohmiliti. Pokôra, e, f. Ragn. penitenza, Pentimento,


Tokos cte, &c. a, n. Lex. r. luogo di riposo, poenitentia. -

quietis focus . -
Pokôtan , бrni , a, o, Talm. penitente, peni
Pokoiti, im, iosam, Gund. tranquillare, seda tenzuale, poenitens, poenitentialis – nu po
re, quietare s tranquillare, sedare , placare - korni mlâdac Sveti, Lex. r. V. podnixen
bojnom trubljom mjescte pjesni svegju scika – pjesni pokörne, salmi penitenziali, psal
i pokoi. mi poenitentiales.
Pokôj, čija,:) riposo, quiete , tranguillità Pokordekatise, amse, osamse, altercar alguan
-
}
Pokój, či, f. pace, quies, requies, tran to , nonnihil altercari , jurgare.
quillitas, paх – priati pokôj, aver quie Pokoren, eni, a, o, I. penitenziato, poena mul
te, quietem habere. tatus, affećtus, 2. umiliato, depressus, hu
-

Tokôjan , čini , a, o, Valm. duieto , tranguil milis.


lo, riposato, quietus, tranquillus, sedatus , Pokorenje , a, n. 1. pentimento, poenitentia,
pacatus – vi hrabreni, i pokojni pogárdju 2. obbedienza, osse Tuio, sommessione, obe
jete sve veselo. dientia , obsequium , submissio.
Tokojech, echi, a , e, riposante, quiescens, Pokôrica, e, f. penitenziuccia, 1evis poeni
requiescens. tentia. |-

Pokojenje, a, n. Kemp. V. pokoj. Pokbriti, &c. Tvam, iosam, koga , r. peniten


Pokojevati, am, osam, V. poköiti. ziure, castigare, puntre, castigare, punire
I'okójnica, e, f. : colei, che riposa , quae quie alique m , animadvertere in aliquem, 2. Mis.
scit, requiescit. gl. umaltare , arrogantiam aliсujus retunde
Pokpjnik, ika, m. colui, che Tc. qui čac.
re – poköritise, Ivan. pentirsi, far peni
Pokojno , L.lat. quietamente, tranquillamente, tenza,
riposatamente , quiete , tranquille, pacate . poenitere, poenitentiam agere – kad
Pokojnost, &c. čisti, f. V. pokoj. se pogjoh pokoriti, napastbime ostavila .
Pokornica, e, f. Gjorg. penitente, (donna) quam
Pokole , ) Talm. gaacche, poiche , dopoche , poenitet – ona ostavi grèscne ptite, ures
Pokoli , dopo d' aver, quoniam, ex quo, várže svoga od lica,
sred ljuti razpuknu
quandoquidem, siquidem - tim pokoli hu te ukopase pokornica. i
da zloba, i prijetniesu sve zamani. Pokornics ir , āra, m. penitenziere, penitenziа
Rokoleblemi, a, o, V. pomicsan . rio, che di autoriti d'assolvere de casi ri
Po koliko? a quanto ? quanti ? . . . . . servati , poenitentiarius, vox Eccl.
Pokoljenje, 2, n. Lex. r. rodoslövје. Pokornicsárnica, e, f. penitenzieria, u fizio,
Pokoljeno , a, n. 1. famiglia, familia, 2. tri
bi , tribus. -
e residenza di penitenzieri ; poenitentiario
rum munus, & sedes.
Pokomiliti, juiem, o jivam, iosam, Tokomoli Pokčr nik, ika, m. Kas. penitente, (uomo) pe
ti, &c. Pokomilitise, &c. Gjorg. sortire, af nitens – odlticsiti prasctati svakomu pokor
fucciarsi, egredi , exire, e fenestra &c. ad niku svakojake grjehe.
spicere.
Pokorno, Gjorg. con penitenza, cum poeniten
Pokón, čini, Grad. fine, finis – na ovu pokon tia, adv. Lex. r. obbedientemente , con
bi stvorena düsca razloxita. sommissione , obedienter.
Pokon , bni, a, o, ) Bun. ultimo, extremo , |Pokornóst , čisti, f. Och. penitenza, contrizio
Pokonj, bni, a, :) ultimus extremus, po ne, poenitentia, summus animi dolor, Mul.
stremus – alli odnjesce Boxie tjelo na po ubbidienza , sommessione, obedientia , de
konje pokopanje. - missio.
Pokop, čpa, m. V. pokopanje. Pokorriti, ivam , iosam , korru ucsiniti, far
Pokopajúch, tichi, a, e, sotterrante, che sep crosta , crustam obducere.
pellisce, inhumans. A Pokos, osa, m. Lex. r. Pokosěnje, a, n. l'ar
Pokop an, opni, a, o,esegui ale,funera le, exe roncure, runcatio.
quialis , parentalis . Pokosèn, čini, a, o, arroncato, tanci: O
O «:
"Tz |- P O P O
Pokosireren, o Rokositren, eni, a, o, stagna- Pokritti, vam, iosam, Gund coprire, na con
to, stanno obdućtus. . dere, telare, celare, met., difendere, proteg
Pokositëriti, &c. Kasiterim, Pokositriti, &c. Ko-gere, dissimulare, tegere, contegere, operi
sitrim , ivam, iosam , stagnare, stanno ob- re, cooperire, velare, transl. defendere, pro
ducere. . . . . tegere,- ova sad plöcsa nemilla pokriva
Pokositi, &c. Tvam, o Kosim , iosam , arron- onu vil. , ... * . » ...
“ care, runcare. , “ . .. . . okriv, iva, m. Ekt. ) coperchio, operculum
Pokosmåtiti, pokosmuraviti, V. okôsmātiti &c. Pokrivac, Tvca, m. 5- stavijoj pokriv, da
Pokostanjen , eni, a, o, inca stagnato, castanea Pokrivács, acsa, m. je prie zgotovi. ..
ligno obdućtus. - Pokrivacsa, e, f. benda, vitta, taenia. -
- Pokostanjiti , &c. ivam, iosam, inca stagnare, Tokrivajich , tichi , a, e, coprente, operiens.
coprir di legno di castagna, castanez ligno Pobrivajúchise, dissimulatamente, di ssimulan
obducere . ter . -, *

Pokraděn, čni , a , o , rubato, ereptus, surre-Pokrivalo, a, n. Br. gl. velo, velum, velamen
ptus . |- tum - pokrivalo jest na sárcih njih.
Pokradsti, Krãdem ; Pokrosan, Nal. 1. ruba-|Pokrivanje, a, n. Rus. pretesto, pretextus.
re , furari, 2. rubbar tutto, omnia furari - i okrivati, am, &c. V. pokritti – komu mitra
koje su pokralle socsivo, i ulje - pokradstise posvechena sjede prime pokrivasce,
-kuda, Nal. uscir per gualche luogo furti-| Tokrivcsica , e, f copertana, piccol pretesto,
vamente, clanculum aliсunde egredi - a parvum operimentum, levis praetextus.
niga jednu nčch poprixi, ti sada, terchesci Pokriven , eni, a, o, Palm. coperto, difeso, se
- nach, küdche pčch, i kud se pokrada. greto, occulto, tećius, contectus, opertus, se
Pohraina, e, f. Och. 1. spaaggia, lido, confine, cretus, occultus - dröbniem plöčsam mra
ora, litus , terminus, confinium : Giorg. 2. morniema tli gledaju pokriveno, pacse u
f: regio - glas koiem zamnjevahu sve slikku zvizdâ njima csüdniem redom nare
atinske pokraine . . |- sceno . . . . . - - -

Pokrainica, e, f. 1. spiaggetta , parva ora , 2. | Pokrivenje, a, n. coprimento, coverta, covertu


pae fetto, parva regio. ra, coperturu , operimentum, tegumentum &c.
- Tokraj, aja, m. V. pokräina. Pokrivčno , copertamente, occultamente , oc
Pokrajan , ajni , a, o, Matt. confinante, finiti- culte, clam, clanculum. |-

imo, vicino, finitimus, confinis, conterminus. Pokriviti , &c. V. okriviti &c., -


- skocsisce svi pokrajni ljudi. Pokrivka , e, f. Matt. copertu, pretesto, appa
Pokrajati, pokrapati, V. pokrbiti, pokropiti. | renza, tegmen, tegumentum, pretextus, Pra
Pokratiti, jam, jujem , o ivam, iosam, Pokra-| textum, species . . . . - --

tjati, am, &c. abbreviare, accorciare, scor Pokrivljati , &c. Lex. r. V. ukriviti &c.
ciare, scortare, imminuere, diminuere, con-|Pokrjep, epa, m. ) conforto, rifezione, rifo
trahere, decurtare – pokrãtitise, impiccoli-Pokrjepa, e, f.
re, divenir piccolo, decrescere. fećtio. -
- - ) i cillazione,
-
recreatio s re
Pokritjen, eni, a, o, Gris abbreviato, scorta-|Pokrjepan, epni , a, o, da rifоcillarsi, refi
to, accortuto, imminutus, diminutus, decur- | ciendus . -- -

tatus . . " . .«
-

Pokrjepillscte, &c. a, n. )“: conforto,


Pokratjenje, a , n. abbreviamento, accorcia-|Pokrjepiscte, &c. a, n. refettorio, locus re
“ men to , imminutio, diminutio , contrastio . .. .
creationis , coenaculum.
Pokrechati, am, osam, muover leggiermente, Pokrjepitelj, Lex. r. V. ukrjepitelj.
leviter movere. , i okrjepiti, &c. epljujem, o epljivam, epiosam,
Pokrenitelj, elja, m. motore, movitore, motor. Gjorg. confortare, rifоcillure, met. djutare,
Pokreniteljica, e, f. movitrice, quae movet. recreare, reficere, refovere, refocillare, tran sl.
Pokrenut iti, a, o, I. mosso leggiermente, le- adjuvare – akoga ne pokrjepi , neuzdigne,
vitér motus, 2. in citato , incitatus. " i neprosvjetli isti Bog. A . ---

Pokrenuti , čcham, uosam, muover alguanto, Pokrjepljatise, amse, osamse, Br. gi ristorarsi,
leviter movere, met. in citare, incitare : reficiarsi, se reficere, se recreare . . . .
Pokrenutje, a , n. picciol movimento, levisi okrjepljen , eni, a, o, confortato, rifоcillato,
i motio, met. incitamento, incitatio. rinforzato, recreatus, refećtus , refocillatus.
Pokrštati, V. pokrachati – Pokripiti, V. po i okrjepljenje , a, n. Och. V. pokrjep. . .
- krjepiti. . Pokrjepljiv, vi, a, o, confortativo, corrobo
-

“ Pokrik, ika, m. trava, Lex. r. mandragora , randi vim habens. “. .

erba, mandragora. |- Pokriepljivo, a, n. anonido, lenitivo, anonida,


|-

- Pokriscka, pokrit, Lex. r. V. pokriv, pokriven. orum. - “ “ ““ “ - “ a -o


-- - --- I'o-
|- -- - - - -
T O -
P O }}
R:Tkoga, Erijam, krojosam, tagliare i pan si distingne pp. dal servo) vir Tai remi fi
ni addosso a qualchuno , de aliсujus fama miliarem curat .
detrahere, aliсujus existimationem susarando Pokucsast, isti, a, o,
carpere &c. Pokucsat, āti, a, o, ) aguilino, aduncus
nôs pokucsast &c.
-
Pokrój, čja, m. Lex. r. taglio, incisio. Pokucsen, eni, a, o, Piegate, chinato, curvus,
Pokrom, čima, m. Lex. r. V. povoj. inflexus.
Pokrčp, čpa, m. V spruzzo, as Persione, sôruf Pokucsenje, a. n. Piegamehto, dexio, curva
Pokrčp, opi, m. )
famento, adspersio. tura , curva men .
Pokrčpiti, opljujem, opljivam, o opljam, opio Pokucsiti, ko ujem, o ivam, iosam, piegere
sam, Pokropjati, am, čo Lex. r. Pruzzare, o inchinare alguanto, nonnihil dedere, iа
aspergere : sbrufare, aspergere, conspergere. federe kr. - pokücsitise, pregarsi, o in
Pokropjên , čini, a, o, pruzzato, a perso, sáruf chinarsi alguanto, noanihil se deprimere,
fato, adspersus, conspersus. flećkere.
Pokropjenje, a, n. V. pokróp. Pokuctiv, vi, a, o, Pieghevele, dezilis, de
Pokrottiti, ivam, iosam, domar un poco, sub xibilis.
dovnare. |-

Pokuditi, &c. ivam, iosam, V. pogirditi.


Pokrottjen , eni, a , o, domato un poco, sub Pokuhan , āni, a, o, sosto leggermente, levi
domitus. viter coćtus.
Pokróv, ova , m. Och. tetto, patrocinio, te Pokuhati, am, osam, euocere leggiermente,
ćtum, patrocinium , tutela. leviter coquere.
Pokrövac, бvca, m. coperta, coperchio, felzo, Poklinitise, čec. ivamse, iosamse, akšassarsi
padiglione , tenda, operimentum , tegumen (Per narcondersi) incurvare se, fledere a
tum, stragulum, operculum, conopoeum, ten liquantulum corpus.
torium , &c. met. tetto, tećium – od po Poklinjen, eni, a, o, guatto, chinate, aščas
krčpca do poklopca , dalla nascitu fino al sato , qui ko se incurvat, corpus nonnihit
la morte, ab ortus die ad supremum usque. flećtit (in sensu vocis praec.).
Pokróvcsac, бvсsca, m. )
I. copertina, parvum Poklip, ipa, m. raccolta, raccoglimento, col
Pokróvcsich, icha, m. stragulum, 2. tettuc lećtio. S

cio, angustum tećium. Pokupac, tipca, Pokupitelj, elja, m. chi cem


Pokrovitelj, člja, m. Br. gl. protettore, prote | pra tutte, qui totum emit.
ćtor – pomochnik, i pokrovitelj bistmi. Pokupati, am, osam, Lex. r. Pokapiti, plijem,
Pokrčiviti, Ivam, iosam, fur un tetto, tećium pivam , o pljam , piosam , comprar tutte,
Construere, cunćta emere.
Pokrovnica , e, f. V. pokróvac. - Pokupiteljan , eljni, a, o, Lex. r. da comprar
Pokróvnicsen , eni, a, o, coperto di embrici , si , emeadus.
imbricatus. 1 Pokupjen, eni, a, o, comprato tutto, totus
Pokrovnicsenje, a , n. il coprir d embrici, a emptus, tota empta , totum emptum.
ćtus imbricandi. Pokupjenje, a, n. ) il comprar tutto, cun
Pokrovnicsica, e, f. V. pokróvcsac. Poküpka, e, f. Lex. r.) da emere, subst.
Pokrovnicsiti , &c. ivam, iosam, coprir d'em Pokupljati, am, osam, andar congregando, ra
ôrici, imbricare. dunando, in accumulatione esse.
Pokrutiti, &c. ivam , iosam, Br. gl. violare, Pokuppak, čipka, m. r. a vanzo del racce
s vergognare, violare, corrumpere, vitiare. gliersi, o raccolto, reliquiae ex collećtis,
Pokrutitise , &c. ivamse , iosamse, ina Prire, vel colligendis , 2. nato in ultimo luogo,
saеvire. natu minimus.
Pokrutjenje, a , n. violazione, violatio, cor Poklippiti, uppljam, uppiosam, adunare, con
ruptio. gregare, raceogliere, congregare, collige
Pokuccanje, V. kuccukanje. re, cogere, accumulare.
Pokuccati, am, osam, V. kuccúkati. Pokuppliv, ivi, a, o, collettizio, ragunaticcio,
Pokuchan, uchni, a, o, domestico, familiare, collećtitius.
domesticus, familiaris. Pokupрjen, eni, a , o, congregato, adunato,
Poküche, a, n. masserizia di casu, ruccolte, congregatus, collećkus, coaćtus.
Pokuchlscte, &c. a, n. ) mobili, utensili, sup Pokupрjčaje, a, n. adunamento, raccoglumen
pelletile , supellex . to, collećtio , accumulatio.
Pokuchnica, e, f. donna, che i črc. mulier, Fokusinje, a , n. il mangiar tutto un piatte
uz &c. col cucchiajo, aćtus edendi totum esculeа
Pokuchnik, ika, m. uomo che di cura della ca tum cochleare.
sa, 4 facendo guasi le veci dei Padrone, e Pokusati, Küsam, o am, osam, mangiar tutte 640
Razd. IX. k
/
74 P O P O
un piatto col cucchjajo, esculentum totum Polaskati, am, osam, allettare, a descare al
cochleare edere. licere, prolećtare, delinire. - -

Pokuscaj, aja, m. V prova, saggio, specimen , Tolaskav, avi; a, o, allettevole, illecebrosus.


Pokuscaj, ai, f. : libamentum . i'olata, e, f. Polatje, a, n. Br. gl. solajo , ta
Pokuscatti, avam, osam, Matt. provar, o as bulatum . |-
“ “ “

saggiar alguanto, nonnihil libare, deliba Tolatinski, Talm. latinamente, latine.


re, degustare - pokuscaj, scto zamjeraju Polatka , e, f. Rus. trabacca, tentorium.
prignütja, i Poxude tvoga sarca. rolaziti , Lazim , o i vam , , iosan, cam minare,
Tukuscènje, a, n. Lex. r. V. pokuscaj. partire, ambulare, incedere, discedere.
Tokviren , V. isctettjen – Pokvassiti, V. za Polbjeli , a, o, Lex. r. V. bjeljahan.
, kväsiti. Polbög, oga, m. - - - -

Pokviriti, Kvirim, o ivam, iosam, Mul. gua l'olböxan, oxni , a, o, ) semideo, semideus.
stare , corrompere, corrumpere , depra volcsanin , ina, m. Lex. r. V. vojnik.
- vare. . . . . |-
volcsetvárti , a, o, sesqui Tuarto, sesquiquartus.
Töl , olli, f. Br. gl. mezzo, metaš, dimidium , Tolcsiscte, a, n. Lex. r. V. polk. |-

dimidia pars - u pol sedmine , in mеdio Polcsitise, imse, iosamse, Br. gl. accamparsi,
hebdomadis - u. pòl, nel mezzo, in mеdio attendarsi, castrametari . , - “ “ “

– pčl, tojest spol, V. Polсsovjek polkena, ermafrodita, androgynus,


-

Polacsa, e, f. Gund. palazzo, a des , palatium -hermaphroditus. - - - - -

– jednakose od nje tlacse siromâscke ku Polde, Polden, Lex. r. V. poludne.


- charice, i kraljevske politсse. -
Poldeni, Lex. r. Toldněvan, V. poludanji.
Polacsina, e, f. palazzotto , palazzo grande , Poldnik, ika, m. Lex. r. merenda, merenda.
palatium ingens. Poldrugi , a, o, sesquialtero, di una volta e
Polagahan , āhni, a, o, Polagascan , а scni, a, o, mezza, sesquialter. - - - - |-

leggieretto, nonnihil levis. Poldruxica, e, f. un danajo e mezzo, num


Polagahno, o Polagascno , Och. pianpiano, mus cum dimidio. - -

adagio, sensim , pedetentim. Pole, Lex. r. V. polje, 2. margine , margo. -


Polagahnost, osti, f. flemma , lentezza, tar Peleati, V. poljevati – Poleg. V. polak.
- ditas, cunćtatio, lentitudo. Polechenje, a, n. volo , volamento, evolare,
Polaganje, V. poloxenje. abvolare, subst. -

Polagateljan, čljni, a, o, Lex. r. ehe si dee Polěcheti, ljecham, o ljetam, letiosam , Ivan.
porre, mettere, ponendus . volarsene, evolare , abvolare, avolare –
Polagati , am, osam, Stul. collocare, porre, kako soko, kad kreljute za polechet svoje
imporre, locare, collocare, imponere , po razkrili . |- |-

nere – za dâga budem polagut u tvoj skut Polechi, ljegam, legosam, coricarsi un poco,
ne vech izranje na , nego slävna . riposarsi un poco, aliquantulum jacere, quie
Polagscatti, avam, o am, osam, moderare, fa scere – polěchi kojoj stvari , soggettarsi,
cilitare, moderari , facilem reddere. subjici – хittoje od daхda poleglo, si co
Polagsci, o Polâscnji, a, e, pii leggiero, levior. ricoron o le biade rovesciate dalle piogge,
Polihati, Laham, o am, osam, correre, cur procubuere segetes imbribus – polěchi scto
refe . god u gārlo, restar qualche cora in gola
Polahscatti , &c. am, osam, Mis. gl. moderare, nel mangiare, gula aliquid in edendo hae
. . moderari. Tere .

Polak, r. vicino, appresso, prope , apud, pe Poleděn, čini, a, o, congelato, congelatus.


nes, juxta , 2. a motivo, causa, ob. Poledenje, a, n. congelamento, congelatio.
Polako, V. polagahno - polako polako, – pian Tolediti, ujem, o ivam, iosam, agghiucciare,
piano, poco per volta, sensim, pedetentim. congelare, congelare – poleditise, conge
Polaktan , ni, a, o, Lex. r. di mezzo cubito , larsi, obrigere. -

- semiсubitalis. d'olediv, ivi, a, o, cosa che pud congelarsi,


Polamanje, a, n. spezzamento, rompimento, qui, quae , quod obrigere potest . . |-

aćtus frangendi. Poledivati, am, V. polěditi – poledivatise,


Polamati , am, &c. Br. gl. V. polômiti. • cominciar ad indurarsi pel freddo, obri
Polanda, e, f. ribba, palamida , pesce, pala geseere.
mis, midis. Polegnuti, ljegam, gnuosam, o gósam, V. po
Polaskan , āni, a, o, allettato, a descato, ille lěchi .
ćtus , allećius . . |-
i olehku, V. polako – Polëljati, V. pocú
Polaskanje , a, n. allettamento, a desca mento, 1jati . .
- allećtatio , il lecebrae, illicium , illećtus, us. Polekcsica , e, f. alleggerimento, levatio.
* l'ole
р () р () 75

Pojepiscatti, am, osam, far un pd di rumore Polizovati,


Zati.
ujem, ovosam, Lex. r. V. poli
cotle penne nel volure, plumis volando, non
nihil strepere. |- - -
Poljacsac, acsca, Toliacsak , ācska , m. trava,
Poletar , āra, m. uccello , che comincia a vo puleggio i erbu, pulegium , pulejum .
lare, a vis, quae incipit volare . . . Poljak, a, Poljanian , ina, m. V. poljār.
Poletavati, Poletiti, V. polechetti. Töljan , oljni, a, o, Syl campestre, campestris.
Polevi, a, o, Lex. r. V. Poljski. Poljanka, Poljankinja, V. poljaricca.
Polezan, ezni, a, o, Lex. r. V. I. koristan 3 2. Poljanna, e, f. 1. suole , terra, solum, ter
- usuale, usualis . . i “ ra, 2. pianura , planities, campi patentes,
Polezan, ezni, f. Marn, uso : usus. -
3. piazza, platea. “ “

Polëzno, poleznčst , Lex. r. V. koristno, korist. Poljannica, e, f. I. picciola pianura, parva


Tolglavje , a , n. Lex. r. meti del capo, di planities, 2. piazzetta , parva platea.
umidium capitis. Poljanski, V. poljan – i'oljce, V. poljice.
-

Tolgoda, e, f. mezzo anno, dimidium anni. Poljar , āra , m. csovjek od polja, Kemp. con
Poli, trava , Lex. r. V. pulisc. tadino , rusticus, agricola.- “ |-

Polica, e, f. scafale, spezie di scansia , (pp. Poljaricca, e, f. contadina ( donna ) rustica


sunt tabular superpositae adaćtis paxillis) – (mulier). |-

policsica, e, f. dim. vocis praec. Poljarich, cha, m. contadinello, rusticulus.


Polich, icha , m. mezza misura , pars media Poljaricsicca, e, f. contadinella , rusticula.
cujuscunque mensura eorum , quae vase, ali Polje , a, n. Gund. campagna , pianura, ter
quo metiuntur. |- |- reno , ager , arvum , Ragn. piazza, platea
Polichati, V. poljetati - Policsak, V. zau - xelechse objesit jedan sküp lakomac, oti
scnica. - |-
de na polje za kupit končpac – poljeje pli
To licu , apparentemente, in apparenza, ex nulo , , il terreno e stato innondato , ager
trinsecus, sub specie veri . inundatus est – poljeje poplinulo, ai terre
Polin, ina, m. trava, Lex. r. a sirenza, absyn , no e stato ulauan to in nondato, ager non
, thium . nihil innundatus est – poljeje odplinulo, il
Polipsati, am, o avam , osam, Nal. man care, terreno , finita l' in nondazione, e divenuto
deficere – list, ingvas s rukami jednaga a sciutto , ager exsiccatus est , , ager inunda
i polipsa, ovotse suza mi napokon dopisâ . tione liberatus - pčljeje na plinulo, ili ter
Polipsavati , am, osam , consumarsi a poco a reno e stato annondato u sat , ager ninis
i poco, lenta tabe peredi. inundatus – ostati na pôlju s oruxjem, re
Poliskati, am, osam, 1. leccur alquanto, non star in campo vittorioso, hostem praelio vin
nihil lingere, 2. V. polaskati. “ cere - na pôlje, na pôlju, pučálicumente ,
Polistati , am, osam, ornare colle fron in propatulo – izāchi, o prikazatise na boj
Polistövati , ujem,
XOrnare.
krum)
di, frondibus e
-
no polje, metters i in cumpo, accumpursi,
castra ponere. . .

Polit , i ti, a, o, V. polivěn. Poljechati, V. poljetati. |-

Politak, i tka, m. pane intinto nel brodo, pa Poljčcsiti, &c. Ljecsim, o ivam, iosam, Polje
nis jusculo madidus. - kariti , &c. Ljekarim &c. medicare, curare
|-

Politi, je vam, iosam, bagnare, irrorare, ma per poco tempo, brevi tempore mederi , ac
defacere, irrorare – suze koga pôliti, V. gri curam habere.
zaplakkati se – politise, bagnarsi, madefe Poljegånje , a, n. il giacer spesso, frequenter
ri , madescere . |- cubare, subst. |-

Politre (indecl. ) mezza libëra, selibra. Poljegati, am, osam, gincer spesso, frequen
i olivati ; am, osam, Lex. r. V. politi. ter, ut plurimum cubare. |-

Nolivěn, eni , a, o, bagnato, udacquato, ma Poljence, poljeno, Lex. r. V. dârvce, dárvo.


defactus , rigatus , irrigatus. Poljenica, e, f. Lex. r. catasta delle legna, -

Polivenje, a, n. in nafiamento, adacquamen lignorum strues. -

to s rigatio , irrigatio. Toljepiti, V. uljepiti - Poljepisca, V. giz


Polivka, e, f. Lex. r. V. politak. delin . - i “

Polixivati, am, osam, leccar leggiermente, le Poljeren , eni, a, o, gigliato, seminato, o


viter lingere. sparso di gigli, liliis distindus, consitus
Volizan , āni, a, o, leccato, linćtus , a, um. Poliescivati, am, osam, Canis. maneare, de
kolizanje, a, n. leccatura, leccamento, lam ficere. . у - -

imento, aćtus lambendi, linćtus, us, m. Poljetajúch, tichi, a , e, che s volazza, voli
Poliznuti, &c. ujem, o jivam, uosam, ieccare tan S. |-

un poco,
* * -
r;":
2
lingere. - * * Poljetinje, a, n. do svoiavar, volu“:
76 I O P O
Toljetati, an, osam, svojuzzare, volitare. Lex. r. bipartire, dimezzare, Siparire, in
Poljetkovati, V. paljetkôvati - Poljetti, V. duas partes dividere.
i pljetti. - - -
Polmux, V. polumux - Polni, Lex. r. v.
|-

Poljevajich , tichi, a, e, Poljevaoc, oca, m. che pun .


. in nafta , irrigans. . Polnagi , a, o, Lex. r. mezzo nudo, seminu
Poljevalo, a, n. innafiatojo , nasiterna. dus. - J

Poljevân , poljevinje, V. poliven &с. Polniti, polno, Lex. r. V. pliniti &c.


Poljevati, am, osim, čagnare, udacquare, in Polnog i Lex. r. mezzo Pie, semipes. , :
nafiare s madefacere, irrorare, irrigare. Polnomjesache : a. n. Lex. r. plenilunie, lu
Poljezan, ezni, a, o, Br. gl. V. koristan. na pierta , plenilunium . - .. . . .

Poljeziti, im, iosam, strisciarsi per terra, co Polnčst , бsti, pol nota , e, f. Lex. r. V. pu
me fannele serpi ćirc. reptare. nôst.
Poljice , a, n. malo pôlje , campetto, campi Polobrazan. atni, a, o, Lex. r. mezzo forma
cello , agellus. to, semiformis. -

Poljobogatan , ātni , a, o, ricco di campagne, Polëg , čеa, V. Polëxak - Toloi , Lex. r. V.


dives agris. " pulisc. - “ . . |- .

Poljomjerënje, a, n. arte di misurar i campi, Poloitelj, čija , m. adulatore, assentator, ad il


ars metiendi agros. lator, palpator. - -

Poljomjerioе , oca, m. agrimensore, misurato Poloiteljica , e, f. adulatrice, assentatrix.


re de terreni, decempedator. Polôiti, čac. Lex. r. Loim, o ivam. iosam, 1.
Poljski, a, o, Br. gl. V. poljan. ugnere col sebo, sebare, 2. adulare, assen
Poljabiti, &c. Ljubim, o ivam , iosam , Del. tari , blandiri, adulari – polčiti drjevo,
šaciare, Basciare, basia re, osculari , deoscu spalmare, navim pinguedine ungere – po
lari - poljubitise, Canis. Buсiarsi, se invi löitise, nggkiacciarsi, gelari, vel gelare.
cem osculari . |- - Polojan , бјmi, a, o, adulatorio, adulatorius.
Poljubjen, eni, a, o, Div. Baciato, basiatus , Poloični , eni, a, o, unto coi seve, sebatus.
osculatus – Jakob posla Poljubjenoga Sina Polojenje, a, n. 1. l' in se vure, aćtus sebandi,
Josifa . . . 2. aduluzione, adulatio. . .: |- |-

Poljubjenje, a, n. baciamento, osculatio. Polčino , adulatoriamente, assentatorie.


“:ti i: C.
, poljubovnik, Lex. r. V. ljubnu Polökati, Löcsem , osam , bere tutto, riferito
«lle bestie guadrupedi, ebibere, epotare,
Polk, olka; m. Lex. r. frotte, squadra, a (ea voce utuntur Illyrii, cum de quadrupe
gmen, phalanx, Br. gl. alloggiamenti di: dibus sermo est). - - - -

soldati, castra, orum - uzvratiscese ljudi Tolčm, čima, m. Polômje, o Polomjenje, a, n.


u polk, reversus est populus ad castra. spezzamento, rompimento, aćtus frangendi.
Polka, V. spremma - Polkruxie, Lex. r. V. Tolomiti, amam , omiosam, spezzar, o rom
polukrug. per tutto, omnia frangere, rumpere, (de re
Polkövnik, ika, m. Lex. r. legionario, di le bus ligneis dicunt Illyr.) |-

gione, legionarius. Polomjen, eni, a, o, spezzato, rotto, fraćtus,


|- |-

“ e, ;: meti, dimidium, 2. telo, (pp. ruptus ( in sensu vocis polömiti).


sunt partes componentes intea quaecunque, Tolosmi , a, o, sesquiottavo, sesquioćtavus.
mappas , sudaria). Polotnjani , a , o, Lex. r. di telu, linteus, li
|-

|-
Pollakötan , kôtni, a, o, Lex. r. V. polaktan. TellS . v . . .. |- -

Pollitrje, V. politre - Polma, V. popolla. Polötno, Lex. r. V. platno. |-

Pollövan , švni , a, o, S. Minc. dimezzato , Polöviti, Lövim, iosam, Bun. prender caccian
diviso in due parti, dimidiatus, bipartitus do tutti gli uccelli, pescando, tutti gli pe
- od sad tve veselje samnom büd pollevno. sei ( in un dato duogo) omnes aves venan
Follövica, o Pollèvina, e, f. Jos. meti, mez do, vel pisces piscando capere – da bi glad
zo, mezza parte, dimidium , semis - pol na i nesvjestna polovila zvjeri od gore.
loviccom manje, la metd mene con i verbi Polóvnica, e, f. mjerra, foglietta, hemina.
di comprure, o vendere, dimidio - minoris Polovnik, ika, m. r. mezzuju olo, guegli, con
-polloviccon veche, la metaš pak, dimidio cui abbiamo gualche cosa a cemune, e la
pluris - polloviecu manje, la metak meno, dividiamo, partiarius, 2. Lex. r. cucchjajо
v senza i suddetti verði, dimidio minus (ab grande, spatola, cochlear ingens, rudicula.
soli) – poloviceu veche, la meti piis, di Polovnjak, ika, m. mezze meggio, dimidium
midio plus . -
- - “. . . i ». . .
modii. -

Poilovin , ini, a, o, Lex. r. V. poffбvan. . . Polохај, aja, m. strana od vrata, stipite, po


Poloviti , &c. o Polloviniti, čec, ivam, iosam, | stis s is -
i
-
“.“

Polč
р () P. o. 71 .
Tolčxak , ozka, mi jaje kojese dárki na gniez i olúdjen, eni, a, o, sсiocco, sciniunito., stuta.
du, gueli uovo, che si tieme nel nido, e che; -tus, bardus. | . . . . . . . . ..
serve rad in vitar le galline a deporvi sem Poludjeti, ivam, iosam, farsi scieceo, ope
pre gli proprj. ovum in gallinarum nido de Poliidjetise, ivanse, &c. rar da teiocco, 4 -

positum, destinatumque iisdem ad eniten insanire, infatuare, fa tue oper “ “ “ ““““


t.

dum invitandis. |-
* * -
Poludne , tvi, f. . ) Prim. V. -

Polowan, бxni, a, o, V, poloxiv. Polidne, tie: i i: i ». ) -

Poloхčn, čini, a, o, Stul. posto, collocato, po-j. meridie, meridiano tempore z: Polu
situs, situs - er párvo, i unj grjeh poloxen. dnem sunca gorri. . . . . . . . . . “ “

Poloxenje, a, n. Lex. r. Posizione, positio. Poludnevan, čvni, Poludnevski, Poludnji, V.,


Polöxicca , e, f. propaggine, propago . poludanji. - - - - - - " " r. i . . . .
Poloxitelj, elja, m. Lex. r. che pone, mette, Poludna vinje, Lex. r. V. pocsivšnje, p.
“ . |-

- ponens. - -
|-

Poludnik, ika, m. Lex. r. mezzogiorno, mu


----

Poloxiteljan , čljni, a , o, Lex. r. che si deе |


stro, vento, meridies, auster. ,
porre, ponendus. ... . Poludnittise, ivase, ililose, Br. gl. esser vici
Polôхiti, kе. ivam, o agam , iosam, Jos, por no mezzogiorno, meridiem instare . . . .
re, portere, mettere , situatre, /iccare, pone Toludnokrajac , ājca, Poludnokrajanin, ina, mn.
re, locare, collocare, figere, - Majkaga nje l'oludnokrajánka, Poludnokrajankinja, Polu
göva poldaci u jasli - Polöxitise, coricarsi, i dnokrajka , , &c. e., f. Br. gl. abitante delle.
cubare. - s. - s

region i Australi, regionis australis, vel au


Poloxiv, livi, a, o, collocabile, qui dec. collo stralis abs. incola . . . . . . . ... . .
cari potest. - - Poludöbica, V. polucsasa - Polug. V. poloxak.
Tolpljesciv, Lex. r. V. polupljesciv. Poludospiven, čini, a , o, mezzo terminato,
Poisèdmi , a, o, sesquisettimo, sesquiseptimus. mezzo finito, cujus dimidium perfećtum, con
Polisnjedan, edini , a , o, Lex. r. mezzo man fećtum est, semifaćtus. - -

giato, dimidia parte comestus. |-


Poludövati, ujem, ovosam, operar. da sciocco,
Polt, Mis. gl. V. püt. fatue agere, operari. - - - - -- - - “ “ -

Poltrěchi , a, c, sesaulterzo, sesquitertius. Poludricca, e, f, chitarra, fides, ium, chelys.


Polubög, čsa m. semideo , semideus. Poludricsan, icsni, a, o, citerea, di cetra, ad.
Polubracha po otcu, fratelli di padre sola fides pertinens. , ,. . . . . -

mente, fratres consanguinei - polubracha Poludricsaricca, e, f. ceteratrice, citharistria.


po matteri , fratelli di mudre solamente , Poludricsicca, e, f., chitarrino, parva chelys . .
fratres uterini. i t.
Poludvostrük, uki, a, o, Mis. semidorpio, st
Polubübanj, tibnja, m. p:
cembalo , cin semiduplex (ap. Scrip. Eccl.) . . . .
balum - sladkoglá Poluga,
Polubübnjica, e, f. većiis, e,palanga,
f. Och. phalanga.
palanga, lieva, manevilla, i v

sniem hvalitega polubušnjim sred veselja . “. . i - - v. |-

Polucsasa, e, f. Lex. r. mezz' ora, semihora . Poluglasan , āsni , a , o, d i mezza vocale, sé


i'olucsasn, Lex. r. V. pollövicca . mivocalis. . - - - |-

Politicsati, am, osam, Lex. r. ricevere, aver Poluglüh, a, o, mezzosordo, semisurdaster.


in sorte, ottenere, conseguir a caso, exci Polugroznicca, e, f. febbre semiterzana , he- -
pere ; sortiri, adipisci, obtinere. mitritzus , i. e. u 4 - - - -

Polucsenje, a, n.Lex. r. acquisto, consegui Polugladnica , V. prig udnica. - -


mento, udeptio , consecutio. Poluhöcha, e, f. Gris. volonti imperfetta, i
. ..

Polucseznátje, a, n. basimentuccio, piccol sve Poluhochenje, a, n. ) desiderium imperfećtum. .


nimento, levis animi defećtio . . Poluizgorjen, eni , a, o, mezze bruciato , se
Polucsovjek, čka, m. mezz uomo, semivir. miustus. |- * - . “ “ “ “ . . . ..

Polucsovjek poluxêna, V. polcsovjek &c. Poluizgubiti , &c. ivam, iosam, perdere a me


Poludanje, Br. gl. V. padne. i td. di gualche cosu, dimidium aliсujus rei i
Poludanji, a, e, meridiano, meridionale, amittere. - - k s
-
S. . . . vs
Poludanski, a, o, J., meridianus. . .. . Poluizmikal, tikli, 4. O,
alquanto foce, flone
Poludárhtânje, osemiparaitsi, imperfećta ner Poluizmuklēn, eni, a, o, ).
vorum resolutio. - , - -
Poluizmuknit, fiti, a, o, ). nihil taucus . .
Toluditi, &c. Ivam, iosam, V. poludjeti. Poluixvinit , uti, a s o, semis1vo ito, fere lu
Poludivii, a, e, Palm. mezzo salvatico, semi Xatus . 4 . , . . “ “ “ “ “ “ -

fer - tako u staroj kad planini poludi Polujarac, i arca, m. rezzo becco, la figura ,
cseljâd stoje. - del di cui corpo la metd. e d' uomo, e l'
Poludjakön, V. ipodiakön. “ . tra di Beece, semicaper (epit. Kaunorum »..
Poludje » Zlat. V. podne - poludja u vrime Satyrorumque). . . . .“ . . - “ “
roto u “T

\.
*--
78 р () р O
Polujesën , čini, a, o, ) di mezzo autumno, me Polunepodlöxan, čxni,
miliber.
a, o, mezzo libero, se
Polujesënski , a, o, dii autumni, circa me
dium autumnum , adj. Poluneznan , āni, a, o, semignorante, semi
Polukoncsán, ani, a, o, Syl. V. poludospivěn . doćius. |- - “

Polukönj i polucsovjek, centauro, mostro fu Polunjčkati, jecsem, o jekam, jakosam, nega


voloso, centaurus. re in qualche maniera , guasi negare, sub
Polukončр, дра , m. mezza corda, semifu negare, fere negare. - "
nium. -
Polunjemac, čimca, m. mezzo Tedesco, semi
Polukorablja, e, f. šurchio, barca nota, aphra germanus. - -

ćtum . Polunčch, ochi, f. Polunoche, a , n. Gjorg.


Polukrajan, ajni, a, o, pieno fino all” orlo, us mezza notte, media nox - posla potajniem
que ad oram plenus. plövom uz rjeku od Tevera dvie korablje
Polukrug, tiga, m. Luz. mezzo circolo, emi punno viteza u glüho dobba od polundchi .
sfero , semicirculus, hemisphaerium - voj Polunčchan, čchni, a, o, di mezza notte, me
ska na polukrug izredjena . diae noćtis , adj. “

Polulāktan, aktni, a, o, di mezzo cubito, se Polunčchi, Miss. gl. V. po něcha.


micubitalis . Polunochnica, e, f. Lex. r. mattutino, pre
Poluljetski , a, o, I. di mezz' anno , ghiere, che si fanno u mezza notte, ma
Poluljettan , etni, a, o, ) medii anni, adj. 2. tutinum , (T. Eccl. ) preces , quas Sacerdo.
di mezz' estate, mediae aestatis, adj. tes media noćte fundere solent.
Polulukav , āvi , a, o, Lex. r. cattivello , im Polunochnjak, aka , m. settentrione , vento,
probulus. septentrio.
Polumagarac, arca, m. mezzo asino, hemicillus. i'olunog, oga, o, della lunghezza d' un mez
Polumártav , ārtvi, a, o, Lex. r. mezzo mor zo piede, semipedalis , semipedaneus. -

to, semimortuus, semianimis. Polunčsctan, polunčiscte, &c. V. polunochan &c.


Tolumivěn , eni , a, o, mezzo la vato, semi Polunčsctnik, ika, m. värsta pticce, Lex. r.
lautus . sorta d' ucello, nyéticorax , vox Gr. : *

Polumjesěcsan, ecsni, a, o, semilunare, che i Poluobli, a, o, semirotondo - fere rotundus.


figura di mezza luna, crescentis luna figu Poluoblina, e, f. Poluokolisc, isca, m, emisfe
ram gerens, vel habens. ro, hemisferium. - - " -- e
Polumjesecsje, a, n. lo spazzio di mezzo me. Poluobrazan, azni , a, o, mezzo formato, se
- se, semestrium. miformis. - A “. “ “ “ “

Polumčkar, čkri, a, o, mezzo iagnato, semi Poluobrian , āni, a, o,


madidus.
) mezzo raso, semira
|-
Poluobricsen, eni, a, o, / sus. - ---- - -- - --

Polumörski , a , o, mezzo maritimo, semima Poluodklopjên, eni, a, o, mezzo aperto, semi


apertus. i s “ “ - -
I1IlllS.

Polumoхdân , āni, a, o, di poco cervello, he Poluoka, e, f. un mezzo d oca , m i sura , di


betis ingenii, adj. midium ponderis noti , quod Illyr. ocam vo
Polumüx , tixa , m. Ragn. V., polucsovjek - Cant . - .. . . -

polimux polжеna roditse tebbi. Poluokoliscan , iscrni , a, o, semicircolare, se


Polunakircan, ani, a, o, i mezzo carico, qui micircularis. -

Polunapártjen , eni, a, o, )
dimidium ponde Poluokrug, uga , m. Poluokolica, e, f. semi
i ris, cujus gerendi est capax, fert. adj. circolo, semicirculus. * “, “ |-

)
Polunasljedan, edni, a, o, erede della metaš, Poluokruxen, eni, a, o, fatto in forma di se
Polunasljednik, ika, m. semissarius haeres micircolo, semicirculi forma faćtus.
h. e. gui semissem, seu dimidium haredita Poluoplakan , āni, a, o, mezzo luvato, se
tis habet. Poluopran , āni, a, o, i milautus. )
Polunaslonjen , čni , a, o, appoggiato per la Poluoruxân , ani, a, o, mezz. armato , semer
meti, semifultus. mis, semermus.
Polunatucsen, čni , a, o, mezzo pesto, semi Poluostiscen, eni, a, o, mezzo secco , ferme
tritus.
: čka,a, Im.
Polunaticsan, licsni, a, o, semiaddottorato, File:
Poluotöcsje, n. .
) penisola - |-
-

Polunaucsen , eni, a, o, ) semidoćitus. , peninsula.


Polunauznacsice i mezzo supino, semisupinus. Poluotvoren, eni, a, o, mezzo aperto , semia
Polunesa, e, f. Lex. r. mezzoncia, semuncia. pertus. |-

Polunesani, a, o, d'una mezz' oncia, semun Polupirstan , ārstni, a, o, grandezza d'un mez
i cialis, semunciarius. |-
zo dito, qui habet magnitudinem dimidii
Polunebje , a, n. emisfero , hemispherium. digiti. Vitruv, semidigitulem dixit.
Volu
I O, P O 79
TOTEKT, V. proliipati . . Polusicsia , e, f. cacchessia, malattia facile
Polupecsen, eni, a, o, mezzo arrostito , se a convertirsi in tisichezza, cachexia , voz.
miassus. Gr. ap. Cels. - . -

Tolupescki, furtivamente, furtim, furtive, Tolusiröv, ovi, a, o, V. popuren . - - - - - -

clam. Tolusjed, edi, a, o, mezzo cunuto, ex parte


-

Polupexiti, Lupěхim, o ivam ... iosam , ruba: C2 ПllS. - - -

- re, e rubar tutto, furari, vel cuncta simul Poluskladnopjevâос, бca, m. semimusico, fer
furari – polupexitise, metter si a fur il la me musicus. |-

dro , latrocinium exercere . . Poluslästan, astni, a, o, che non i il sapore,


- -

Polupјасentin , ina, ina, mezzo Piacentino, che deve avere, non bene sapidus. -

- semiplacentinus. - Poluslikovan , āni, a , o, mezzo formato, se


|-

Polupjan, ani , a, o, Lex. r. mezz' učáriaco, miformis. |- - -


... fere ebrius . . . - |-
Poluslobč dan, čdni , a, o, mezzo libero, se
Polupjesnik, ika, m. semipoeta , semipoeta. miliber. “ -

I'olupljescah , escni , a, “) mezzo culvo, ex Polusmárvjen,


tr1t.Ul S.
eni, a, o, mezzo pesto, semi
Polupljesciv, ivi , a , o , parte calvatus. - “ -

Polupodii scen, eni, a, o, ) mezzo Polusovårsceni, V. poludospiven.


coperto, -

Polukriven, čini, a, o, - dimidia parte Polusoxxên, Lex. r. V. poluizgorjen, . . .


obrutus. |- - Polusrjedomjerra, e, f. semidiamet ro, diame
Polupölni , a, o, Lex. r. mezzo pieno, semi tri dimidium . . |-

plenus. Polustar, ara, aro, mezzo vecchio, semisenex.


|-

Toluponovljen, eni, a, o, mezzo rifatto, ripa Polustih, iha , m. mezzo verso, dimidiatus
rato, o ristabilito, semiretećkus. VerSllS.
Poluporezan , āni, a, o, mezzo tagliato, semi Polustrën , eni, a, o, semidiruto, mezzo re
putatus. N.
- -
vinato, fere dirutus, fraćtus. ,
Polupostolle, a, f. pl. mezze scarpe, semiplo Polustrücsan, ucsni, a, o, sudduplo, T. di prop.
t1a , orum . subduplus.
Polupotöcsac, čcsca, m. mezzo canaletto, di Polusugub , uba, ubo, Mis. gl. semidorpio, se
midius canaliculus.
miduplex, ap. Script. Eccl.
Polupoznanje , a, n. cognizioncella, levis co i'olusuxanj, uxnja, m. mezzo schiavo, semi
gnitio . liber.
Tolupráz, aza, m. V. polujärac. l'olusvilan , ilni, a, “)
di mezza seta, (dr. de
Poluprazan, azni, a, o, mezzo vuoto, semi Polusvibn , bni, a, o, pannis, cujus materia
I) dП15 . -
, partim constat ex filo serico , partim ех la
Polupremaljettan , Poluprimaliettan , Polupro na , lino Bcc.). -

ljettan , etni, a, o, Poluprimaljetski , &c. a, Polusvucsen , čini, a, o, "Pogliazzato, dimidia


o, di mezza primavera, medii yeris , circa parte spoliatus , nudatus.
medium ver, adj. Politan , titni, a, o, I. prole d' un matrimo
-

Tolupun., V. polupolni – Poluröb, V, polu nio di suguale, guando v e gran disugua


suxani).
glianza nella na scita , o schiatta dei spo
Polurazlitjen , eni, a, o, mezzo spalancato, sa , 2. parto di due animali di diverso ge
ex parte hians ... *
nere, come il mulo, il guale si genera
Polurazoren , eni, a, o, mezzo rovinato , dall' asino, e dalla cavalla , oppure dul
Polurazruscèn, eni, a , o, ) ex.parte dirutus. cavallo, e dall'asina, I. filius , vel proles
Poluribnjak, aka , m. mezza peschiera , pic inzguali cognatione, 2. partus e duobus ani
ciola peschiera , semipiscina, dimidium pimalibus diversi generis, ut mulus , qui ex
scina , parva piscina. - asino , & equa, vel ex equо, & asina gigni
|-

Poluroxnik : ika, m. la metà del colmigno tur : dici etiam potest monstrum absol.
d'un a fubbricu, semifastigium. Poluticca, e, f. meti, dimidium, media pars.
Polusannogovoriti, im, iosam, barðugliare, Polutrepetàv, avi, a, o, mezzo tremante, ex
detto di coloro, che fuvellan o ri sveglian Polutresâv , āvi, a, o, ) , parte trepidus.
dosi, turbata mente loqui, confuse loqui. Poluucsen , eni, a , o, Lex. r. mezzo dotto,
Polusarce : a. n. Bas. velileiti, inanis volun semidoćtus . . 4

tas – ljubit koga s polusarcu. Poluucsinjen, eni, a, o, mezzo fatto, semifa


Polusestre po otcu , sorelle di padre solamen ćtus. -

te , sorores consanguinea – polusestre po Poluuherezen, eni, a, o, V. polupian.


matteri, sorella di m adre solamente, soro Poluukopin , āni, a, o, mezzo sepolto , semi
res uterina. -
sepultus. I'o-
to ... P O
Poluukriven , čini , a, o, mezzo coperto, non Polzovanje, Lex. r. V. koristjenje.
bene tećkus . - Volzovati, Lex. r. glovare, prodesse.
Poluumiven, eni, a, o, mezzo lavato, semi Poma, е: f. dub , pulma, albero, palma.
lautus. - -
Pomagajilch , tichi, a, e, che ujuta, juvans,
Poluuvehnut, šti, a, o, mezzo vieto , semi adjuvans.
vietus . . -- - -
Pomagan, pomaginje, V. pomoxen &с.
-

Poluuxexiteljan, šljni , a, o , da aščruciarsi Pomagaoc 5. oca , Pomagatelj , blja, m. ajuta


per la metd., ustulandus . tore , adjutor , auxiliator.
Poluvárh , ārha , m. la metak del colmigno d' Pomagateljca , &c. e, f. ujutatrice, adjutrix.
una fabbrica , dimidiatum fastigium. Pomagati, am, osam, Stul. ujutare, soccorre
Potuvidjen, eni, a, o, che si vide per la me re, sov venire , juvare, adjuvare, auxiliari
tiž, qui 8tc. dimidio conspiсitur . – Pomagajuchi nih pri nihovieh potrebih
Poluvirac, Irca, m. Gaud.) eretico , haereticus, – Pomaga Bog, Dio ti salvi, salve - ро
Poluvjerac, jerca, m. i , vox Eccl. mägati, tojest utisctiti, V.
Poluvjeran, črni, a, o, ereticale, haereticus, Pomagliti, &c. glujem, o glivam, gliosam, an
a, um, vox Eccl. nebbiar alguento, nonnihil obnubilare –
Poluvjernica, e, f. eretica ( donna ) haeretica pomaglitise, anneččiarsi, obnubilari .
(mulier). е
Pomagljen, čini, a, o, calliginoso, oscuro, ca
Poluvjernik, ika, m. Gjorg. V. poluvjerac - liginosus, obscurus. |-

zamjera i s jedne strane Aria poglāvicu od Pomagljenje , a, n, caligine, caligo.


olu vjernika . Pomagnütje, a, n. Canis. cenno, nutus, signum,
Poluvjerno, eretičamente, haereticorum more. indicium – na pomagnutje tutako sliikiti.
Toluvjernőst , čisti ,“: V. poluvjerstvo. Po mahalieh , di rione in rione, per regiones.
Poluvjerski , a, o, Mul. V. poluvjeran. Pomahati koga, Br. gl. accennare, dar segno
Poluvjerski , adv. V. poluvjerno. colla mano , manu nicere - pomahati ko
Poluvjerstvo, a, n. Gjorg. eresia, haresis, vox ga (mahalom) far vento a qualcuno , ven
Eccl. – ustasce razlika poluvjerstva za po tillare.
- cirniti csistěchu od pravovjernieh. Tomahnuti, uosam , Br. gl. accennare, dar
Poluvo, ola, m. mezzo šue, semibos. segno colla mano, manu nicere – poma
Poluvölja, e, f. V. poluhochenje. hnuvsciemu Igumen glagolati, annuente si
Poluxan, uxni , a, o, di leve, većicularius. bi Praeside dicere .
Poluxica, e, f. Piccola palangu, parva Pa Tomajka, e, f, madre adottiva, mater ado
langa . . е ptiva. - “.

Poluxiv, Tvi, a, o, Lex. r. semi vivo, semi Pomakati, am, &c. V. pomčсsiti.
vivus. Pomakntit, titi, a, o, mosso alguanto, nonni
Poluzaglavljen, eni, a, o, Guasi conchiuso, fe hil motus.
re conclusus. Pomaknuti , &c. micsem, o knivam, knuosam,
Poluzatvoren, čini, a, o, mezzo chiuso, ex par o kosam, muovere, e muovere alguanto, I.
te clausus. movere, ciere , 2. nonnihil movere &c.
Toluzelen , eni, a , o, mezzo verde, fere vi Pomaknutje , a, n. muovimento, motus, motio .
ridis. l'omiljati , am, osam, Gjorg. pregare, orare ,
Toluzimski , a, o, di mezzo inverno, media rogare – pomiljati, tojest miljati, V.
hyemis ; circa mediam hyemem., adj. Tomallahni , ia , ie, alauanto più piccolo,
Poluzjajúch., tichi, a, e, 1. colla Bocca Tuasi minusculus.
sperta, ore fere hianti, adj. 2. mezzo uper Po maliahno,
i)
poco per volta , a poco
to , semiapertus. |-
o mallascno
i
"
a poco, paullatim.
} -

Poluzrio, zrella , o, mezzo stagionato, mez To mallo, Br. gl.


zo futto, semicoćtus, non bene maturus. Po mallo csčsto, di rado, rare volte, raro,
Poluzvjer, eri , f. Gund. mezzo šestia, semi rare .
fera. |-
Po mallője, cid accade rare volte, id raro
Poluzvjeran , jčrni, a , o, Y mezzo salvatico , even1t .
Poluzvjerski , a , o, semifer. Po mallo krati, Po mallo puti, poche volte,
Polza, e, f. Mis. gl. utilitiž, utilitas – ka raro; perraro, non saepe.
podza u kärvi moje º guae utilitas in san To malo paka, Br. gl. poco doro, paullo post.
guine meo ? |-
l'o mallo po mallo, Nal. s peco a poco, paul
Polzati, V. smücati - Polzina, V. puzivčst. latim, pedetentim - gasnuchi ovako po mal
Polziti, im, iosam, Br. gl. giovare, prodesse. lo po mallo.
Polzok, a, o, Mis. gl. V. Puziv. Po mallu, Lex. r. V. po mailo po mallo.
“ . Poma
T O P O Sr
Temama, e, f. Och. smania , furia, pazziu , attenebrarsi, obscurari, tenebris ofundi -
insania, furor vesania sunce pomárcsa - pomárcsatti u svjesti, V.
Pomânan , āmni, a, o, Och, furioso, rabbio- izlüdjeti . . . . - "- -

so, feroce , furiosus, furens, furibundus – Pomircsén, eni, a, o, Matt. annerito, nigro
kako poman otide – pomamnii, ia, ie, pili colore infećtus - zaglüscen psovkam, po
furioso, furentior, furiosior. . . márcsén potvorenjima. - : ---- N.

Ponimiti &c. koga, amljujem, o amljivam, Pomárcsěnje, a, n. annerimento, cancellusio


amiosam, Palm. far impazzir gualcuno, in ne , nigritudo, deletio... . - B - “ “ “

sanum aliquem reddere - pomamitise, im Pomárcsina, V. pomárka. - |-


|-

pazzire , divenir pazzo, insanire, fure Pomarcsiti , &c. ivam, o Marcsim, iosam, an
, re, delirare - pomamitise za csiem, Palm. nerire, (att. ) nigro colore inficere . . it.
i desiderar appassionatamente qualche cosa, Pomárka, e, f. oscuritd, eclisse, obscuritas,
aliquid maxime cupere - svieh privara caligo, tenebrae, eclipsis. - --
tvörac csini , da se kärvnik zli pomami.-Pomárkli , a, o, Lex. r. V. pomarcsin . . . .
Pomâmjen, eni, a, o, infuriato , impazzito, Pomárkuuti, knujem, o knjivam, kniosam, s
jurabondo, furioso, furens, amens, furore kôsam, Grad. V. pomárcsatti.
aćtus, correptus, concitatus, insanus, de Pomárljatti, &c. avam, osam, V. izgnüsiti . .
mens, mentis inops. Pomármjati, am, osam, Pomármosciti &c. ivam,
|-

Pomamjenje, a, n. impazzimento, furore, in o Mármoscim, iosam, mormorare, o borbot


sania , furor. - -
. tare alguanto, aliquanto, nonnihil anurmu
Pomâmno, Och. pazzamente, furiosamente, rillare. is . - |-

insane , furenter, insipienter, furiose. Pomársèn, eni, a, o, scussato, scancellate,


Töman ; браni, a, o, Grad. attento, diligente, deletus , obliteratus. " - |-

, assiduo , esatto, sollectto , vigilante, at Pomársenje, a, n, cancellatura , cancellazio


tentus, diligens, sedulus, solers, sollicitus, ne, litura , obliteratio. “ - v i |-

assiduus, vigilans – pomnii, ia, ie, piii at l'omársiti, ujem, o Ivam, iosam cassare,
tento, attentior – pripóman , attentissimo, Tomársivati , am, &c. Purg. cancel
attentissimus. , - .. . lure, delere, abolere, expungere, oblite
-

o manjemu različgu, con meno ragione, mi Tare . -

“. . . . . . .- - - -- -

nori ratione , minus probabiliter. Tomárti, V. pomrjeti Pomártvjeti, V. U -

Tomanji, a, e, Stul. alguan to minore, minu mártvjeti . . . --


- , ,

sculus – a ti ako upadesc u kojugod ma Pomárz. árzi, Pomárza, e, f. Tomárzenje, a,


lahnu nemoch, olli u koigod pominji trud n. odio, aversione, odium, aversatio,
čke. , . - . .
Pomárzjetti koga, o na koga , Märzim, iosam,
Pomanjkajúch , tichi, a, e, Och. difettoro, man Gjorg. odiare qualcuno, habere odiam in
co, imperfetto, mancus, imperfećius, defe aliquem, odisse aliquem, odio aliquem pro
ćtu aliquo, laborans . . . . . . . .; sequ1. - “ sa i
omanjkanje, a, n. Matt. difetto, imperfezio Pomárznuti koga, o na koga, tijem, o vam,
ne , defećtus, vitium, mendum – vidjelise uosam. Gund. V. pomárzetti – pomarznuti
kojegőd pomanjkanje – pomanjkanje , to scto , V. smärznutise. |-
-
““
jest nestajanje, V. Tomascten, eni, a, o, Canis. r. unto, undus,
Pomanjkatti, &c. a vam, iosam, Ivan. manса 2. tinto , tinćitus. -“ . . . .. . . ,
re, difettare, venir meno , , deficere - da Tomasctenje , a, n. I. unzione, undio, undtu
pomanjkam, da nestanem – pomanikatti u ra, 2. tintura, tindus, us, tinatura:-
vjerri, man car di fede, a fide deficere. Pomaskaritise., &c. ivamse , iosamse , šarlar,
Pomanjkav, avi, a, o, che mancherit, ch' e per o scherzar alguanto, nonnihil jocari, os
mancare, abfuturus. Pomast , o Pomav, i, a, o, abbondante di pal
Temanjkavajuch , uchi, a, e, chler ra , che fal me . Palmiger, palmosus. , . . . .“
la , errans. -
Pomis; , isti, f. Zlat. r. unguento, unguentum
Pomaon, oni, a, o, di palma , palmeus. - dråzieh pomasti nanj stavi, pravoje, da
l'omaranec, ca, m. Lex. r. V. naräncsa. onieh svak csasti, koi csist dostoja, 2. со
Pomarati, am, &c. V. pomoriti . . . . . . . lore i uspetto, sembianza, color, adspeaus,
Pomárcbina, e, f. spoglie, exuvia , arum. : 3. oglia, oleum – pomast mirisava , unguen
Pomircsin , āni, a, o, oscurato, obscuratus. to odoroso, unguentum odoriferum - po
Tomarcsinje, a, n., Och. Foscurazione, obscu mast sveta , oglio santo, oleum sanetum,
ratio - pomircsánje suncsano, eclissi, e
i (voх Eccl.) – csovjek ljepe pomasti, uomo
clipsis, (T. Astron.). , . -

; bell' aspetto, vir ore venastus, facie- -pul 9


Tomárcsatti, &c., avam, osam, Jos. oscurarsi, Cher. - -
|- |-
|-

Razd. II. L. Te
82, T O р O
Po matteriski , maternamente, matris adin rabilis - pomenivo ono stvori, memora bile
star, matris affećtu , adv. illud effecit.
|-

Pomivati koga, Lex. r. V. pomahati. Pomeniteljan , eljni, a, o, men orando, degna


Pomaxati, Fil. V. pomigati. - di memoria, memorandus, commemora n. s.
Pomaxiteljan, čljni, a,
Pemaxiv, ivi, a, o,
“) d'unzione, undto Pomeniv, i vi, a, o, memorabue, memorabilis,
r1 U.S. commemorabilis.
Pomaxivaoc, oca, m. chi ugne, unćior. Po menni, tojest, koliko za me, in quanto d
Pomaxivati, am, osam, ugnere sovente, un me, quantum ad me spećtat, per me.
ćlitare. Po mennise ucsini , per mezzo mio si jece,
Pomaza, e, f. V. pomazanje. opera mea id faćkum est.
Pomazan , āni, a, o, unto, unćius . Pomenovati, ujem, ovosam, V. pomenuti.
Tomazanac , ānca, m. Br. gl. unto , unćtus. lomènscatti, V. ornanjscatti. |- |-

Pomazanje , a, n. Br. gl. unzione, ugnimen Pomenuti : &c. sctogod, V. napomenuti, Br. gl.
to , ungimento, unćtio, unćtura . - pomenutise od sctagod, ricordarsi, re
Pomazati, ivam, o ujem, osam , Gjorg. unge cordari, meminisse.
re, ungere, inungere – on branitelj moj Pomertvjeli , a, o, Lex. r. V. mrtich.
spasenji, on me kraljom romazo. Pomertvjenje, Lex. r. V. umártvје nje.
Zlomazica, e, f. malo pomazanje , unzioncella, 'omerzati, Lex. r. V. smarznutise.
levis unćtio. |-

Tomesti, Metem, eosam, Gjorg. scopare, spaz


Pomazovati, ujem, ovosam, Lex. r. ungere, zare, verrere , scopis mundare.
ugnere, ungere, Inungere. Tomestise, etamse, eosamse, Dim. turbarsi,
Tomechatti, echem, echosam, Gjorg. gettar via confondersi , imbrogliarsi , turbari , per
con disprezzo, disprezzare, ejicere, con turbari, confundi – neka se svi kroz toj po
temnere, spernere – er sve düsce nepra Tm tº tll .
ledne ti pomechesc ko smetliscte . Pomět, eta, m. Lex. r. rif uto , cosa raget
Tomecsen , eni, a, o, amma ccato, conculcato, Pometak, etka, m. )
tator, scopatura, res
compressus, conculcatus. projećta , projećtio, sordes, purgamentum .
Pomecsenje , a, n. ammuccamento, culpesta Pometan , etni , a , o, escrementoso, che di
mento, conculcatio. - escremento, foeculentus.
Poměcsiti, očec. ujem, Ivam, o Mecsim, iosam, Pometatelj, elja, m. Lex. r. V. metelnik.
ammaccare, calpestare, comprimere, con Pometati , Lex. r. V. pomesti – pometatise,
- culcare, proculcare, contundere, pedibus V. pomestise. |-

proterere. Pometen, eni, a, o, 1. scopato, spazzato, sco


Tomediti , &c. Ivam, o Medim , iosam, indol pis mundatus, 2. turbato, confuso , turba
cire, render dolce, far divenir dolce, dul tus, confusus.
ce reddere . -

Pometenje, a, n. r. scopa mento, spazzamen


Pomedjen , eni, a, o, melato, mellitus. to, aćtus purgandi , sordes, purgamentum ,
Tomedliti , &c. i vam, iosam, Br. gl. fermarsi, 2. errore, error.
trattenersi, manere, subsistere – pomedli Pometina , e, f. (os. escremento, excremen
te, dondexe pridem k vama , manete, do tum – ona ljepota vigiascemuse gärdia , i
- nec veniumus ad vos . . smårdechia , negoli csovjecsja pometina.
Pomedljenje , a, n. Br. gl. indugio, mora. Pometnut , titi, a , o, I. rigettato, buttato ,
Pomekiniti , V. upaljaviti . gettato, I. ejećtus, projećtus, extrusus, 2.
Pomeknjënec, ca, m. V. pirposca. di su sato, obsolutus, inusitatus , qui in usu
j'omekötiti , &c. ivam, iosam, romper le zоl amplius non est.
le, glebas frangere. Pometnuti, echem, uosam, rigettare, gettare,
Pomekscán , āni, a, o, mollificato , mollitus. buttare, gettar van, lasciare, deporre, eli
Tomekscanje,a, n. mollificamento, mollimentum. cere, projicere, excludere, extrudere, re
Pomekscatti , &c. avam, osam, far molle, mol spuere, relinquere, deserere, deponere.
s lificire, e mollificare un puco, mollire, Pometnu tje, a, n. rigettamento, buttamento,
i emolire, parum mollire. ejećio, projećtio .
lomelo : V. metla - Pomena, V. spomena. Pomiccati, licsem , iccosam , V. pomaknuti –
omenek, ka, m. parlare, ragionamento, col pomiccatise, muoversi , risolvere, moveri,
loquium . - - statuere, decernere.
Pomenik, ika, m. Br. gl. catalogo, catalogus, t'omicsan, icsni, a, o, )
series, index – toga u pomenik svetih pri Pomicsiv, i vi, a, o, Br. gl. mobile, mobilis.
, pisa , eum Sančiorum catalogo inscripsit. Pomidlохčn, eni , a, o, in saponato, sapone
Somenit, iti, a, o, Br. gl. memoručile, memo- oblinitus.
* s Pomi
р о P O 83
Pomidlöxiti, i vam, iosam, in sapon are , sa Po Pomirenje, a , n. pacifieazione, pacificatio,
ne oblinire ... - v -
animcrum conciliatio.
Pomigovati, ujem, ovosam, V. migati . . Pomiritelj, člja m. Matt. paciere, paciaro, pa
Pomiljanje, a , n. scoprimento , scopritura , cificatore, pacator, pacificator – pocsetak
aćtus detegendi. svakoga nascega dobra posrjednik, i pomi
Pomiljati, am, osam, Guad. veders i , sco ritelj.
Pomiljatise, amse, čc. )
prirsi, spuntare, in Pomiriteljica, e, f. paciera , pacificatrice, quz
cominciar a nascer, o apparire, videri, a d pacificat. |-

spici, detegi, apparere, – pomiljajuch i za Pomfriti, ujem, o Ivam, iosam, Matt. Pacifi
gora glavu rusam nakitijenu – ovi kami is care, rappacificare, pacificare, pacare, pla
сtom iz zemlje pomilje, o pomiliase &c. – care, sedare, pacem inter aliquos conciliare
pomiljat se, toiest pokomolitise V. -
– kochenas pomiriti s Jesusoviem sârcem –
Pomilliti, &c. koga, ivam, i osam, Dim. V. po pomiritise, accordarsi, pacificarsi, conve
i millővati &c. Itos. V. blazniti. nire, concordem esse, conciliari.
Pomiljen , &c. V. pomillovan &c. i omiriv, i vi, a, o, V. pomiran.
Pomillostiviti, V. poblagöstiviti. Pomirivati , am, osam, travagliare allu pace,
Pomillovalac, alca , m. colui, che di miseri alla riconciliazione de' nemici, concilian
cordia , che compassiona , compiange, mi dis animis, pacificandisque inimicis studere.
Seren S. “ Pomirrën , eni , a, o, mirrato, condi to con
Pomillovalica, e, f. colei, che dirc. quae mise mirra, mirrhatus, vel murrhatus, myrrha
“,
retur . conditus.
Pomillővan , бvni, a, o, pietoso, clemens. Pomirriti, &c. Ivam, iosam, condire con mir
Pomillovan , āni , а у о , Br. gl. accarezzato , ra, myrrha condire. -

compiunto , computito , illećtus, banditiis, Pomiscliái, aja, m. V. pomiscljanje.


deploratus , cuius ali i miserentur, adj. Pomiscljalac, alca, m. ) pensatore, pensatri
Tomillovanje, a, n. Mul. I. a cca rezzamento, Pomiscljalica , e, f. : )
ce, cogitans, meditans.
branditiae, 2. pieti, mi sericordia , compas i'omiscljanje, a, n. Br. gl. pensiero, cogitatio,
sione , pietas, benignitas, clementia, mise meditatio.
ricordia, 3. propiziazione, propitiatio. Pomiscljati, am, osam, pensare, considerure,
Pomillovatelj, &c. V. pr. millovalac &c. rifettere, cogitare, recogitare, meditari »
Pomillovati, o Pomili uvati, ujem , ovosam , considerare, perpendere . -
Matt. accarezzare, aver misericordia, com Tomicsсljen , eni, a, o, pensato, considerato,
passione, blandiri, misereri, miserari, – cogitatus, recogitatus. -

ljubiscme, sárce boxansveno, totchescme po Pomisсljenje, a, n. Jos. }


pen samento,
millovati. Pomiscljeno, oga, n. Br. gl. pensiero, co
Pomilujuch , tichi , a, e, accarezzante , blan gitatio, meditatio – koimeche suditi od Po
diens. miscljenoga , recsenoga , i ucsinjenoga.
Vominak, inka , m. Br. gl. monumento, me Pomisсljeno, adv. pensiero samente, a posta.
- memoriale, monumentum , memoriale. – i futta , cogitatim , data opera .
svoje mukke pominak vjecsni, passion is suae Vomiscte, čc. 2, n. palmeto, palmetum . . . .
memoriale perenne. Pomisli, misli, f. Lex. r. V. pomiseljenje -
Pominanje, a, n. Canis. V. napomena. Pomisliti, iscliam, isliosam, Br. gl. pentare,
Pominatelj, elja, m. Lex. r. V. napomenji considerare, riflettere, cogitare , meditari,
valac . contemplari, mente, vel animo cogitare -
Tominateljan, Lex. r. V. pomeniteljan . Pomiva , e, f. V. pomet. |- -

Pominati, am, osam , L.lat. ricordare, ram Pomivati, Lex. r. V. umitti, oplakati. 4

mentare : memorare, commemorare, men Pomivki, Lex. r. V. ocsimci. -

tionem facere – a csemu dubravku pomi Pomixân , āni, a , o, bagnato d'orina , urina
na sc, a poslie uzdiscesc? – pominatise Br. madefaćtus. . i |-

gl. ricordarsi, recordari , meminisse. Pomixati koga, V. zamixati – pomaxatise s


Pominök, oka, m. Lex. r. V. pogrebalnaja. Mixamse, osamse, orinare, pisciarsi uddos
Pominuti, tijem, o ivam, uosam, Br. gl. pas so, super se ipsum mejere, urina seipsum Per
sare , tundar oltre, a vanti , transire, trans fundere, conspurcare – dochise komu po
v gredi . . mixati, pobiriti, omokriti, aver voglia di
lomiran, irni, a, o, pacificažile, placabilis. pisciure, mićturire : -

Pomirati, Lex. r. V. pomrieti. Pomizati, Lex. r. V. migati – Pomja V.


Pomiren , eni, a, o, pacificato, uppaccato, pa pomnja.
-
саtus s placatus, conciliatus. Pomnjanovênje, a, n.Lex. r. V. pogrebalnaja. Pomje
2.
| 84 P O P O
Pomjeděn, čini, a, o, cuperto di rume, rumu pomnja, érama smoderata di quaiche cosis,
to, zratus, ere colligatus. affećtatio.
Pomjediti, dzc. ivam, iosam, coprir di rume, Pomnjen , eni, a, o, ben lavorаto, ben trava.
aere colligare. gliato, ben studiato, bene elaboratus, elu
Pomjendeljen, V. namjendeljen. cubratus. |-

Po mjerri, a proporzione, pro ratione. Pomnjiti, o Pomnjiviti na scto, im, iosam, Br.
Pomjecsajúch, tichi, a , e, mischiante, mi-| gl. Por cura, por mente a qualche cosa, u
SCenS . sur diligenza , ad aliquid animum attende
Pomjescan , āni, a, o, mescolato, meschiato, re, advertere, adhibere &c.
mixtus., immixtus , permixtus . Pomnjiv , ivi, a , o, Pomnjivac, ivca, m. Po
Pomjescanje , a, n. Canis. mescolumento, mi mnjivica , e, f. attento, diligente, Grc. at
stura , permixtio, mixtura . tentus, ditigens &c. - pomnjivi, state at
Pomjescano, mescolatamente, mixtim, mi tenti , attendite - pomnjivii, ia, ie, piti at
stim, promiscue. tento, attentior - pripomnjiv, attentissi
Pomjescatêljan , eljni , a, o, da mescolarsi, mo, attent1ss1mus .
miscendus. Pomnjivo, o l'omno, Gund. attentamente, di
Pomjescati , &c. avam, osam, mescolare, mi ligen temente, accuratumente, esattamente,
schiare, meschiare, miscere , immiscere, attente, diligenter, sedulo , solerter, accura
permiscere, admiscere, &c. , te čac.
Pomjescav, avi, a , o, miscišile, atto a me i'omnjivčst, &c. čsti , f. Mul. V. pomnja –
seolarsi, qui čac. misceri potest. dajmi u duхnomu poslu pomnjivost.
Tomjesctèn, čini, a, o, trasportato, translatus. i'omnjukati, iikam, o ticsem, tikosam, por cu
Pomjesctenje, a, n. trasportamento, translati ra su vente a qualche cosa, sape ad aliquid
Pomiesctik, ika, m. Lex. r. Padron del fondo, animum advertere.
fundi dominus. Po mnogo, V. po vele – po mnogo krati ,
Pomjesctvје , a, n. Lex. r. fondo, fundus. ilii po mnogo puta, V. mnogi sc.
To mjestieh , V. od mjesta do mjesta . Po mnogledân , āni, a, o, udocchiato, conspe
Pomjestiteljan , čljni, a, o, che si dee tra spor ćtus.
tare, transferendus. Pomnogledati , am, osam , guardar /isso, in
Pomjestiti , &c. ivam , o tijem , iosam, Matt. tentis oсulis adspicere.
trasportare, transferre. -
Pomnopazenje, a , n. circon spezione, a vver
Pomjestiv, ivi, a, o, mobile, mobilis. tenza, os servazione , circumspećtio , obser
Tomjestivöst , &c. osti, f. mobiliti, mobilitas. vatio.
Pomlacsen , eni, a , o, intiepidato un poco, Pomnopaziti, im, iosam , star in osservazio
nonnihil tepefaćtus. ne, observationi operam dare.
Pomlacsenje; a, n. l' intiepidar un poco, non Pomčch, ochi, f. Dim. djuto, soccorso, auxi
nihil tepefacere, subst, lium , subsidium, Div. rimedio, remedium,
|-

Pomlácsiti, &c. i vam, o Mlacsim, iosam, in Gund. suffragio, suffragium, Br. gl. patro
tiepidar un poco, nonnihil tepefacere. cinio, patrocinium – ucsutti pomoch csiu ,
Pomladitelj, elja, m. che fa ringiovenire, qui sentire patrocinium cujuspiam – bitti ko
, juventutis vires restituit, alacrem reddens. mu na pomčch , datti komu pomoch, a ju
Jºomladiti, jujem, o ivam, iosam, Ragn. ) rin tar qualcuno , opem alicu i ferre – pomoch
Pomladitise, jujemse , o ivamse, &c. )
gio komu sakrãtiti, negar i ajuto a qualcuno ,
venire, rin verdire, repubescere, revirescere. opem ali cui denegare - vapiti, pitati, o
Pomladivatise, amse , osamse , a poео и росо prösiti pomöch u koga, chiamar gualcuno in
ringuovenire, sensim repubescere. ajuto, in auxilium aliquem invocare - na
Pomladjen , eni, a, o, Gjorg. ringiovanito, vi pomoch komu ustati, sköcsiti, tárcsati, ve
ridis faćius. |-

nir in a juto a qualcuno, cuipiam auxilio ve


Pomladjenje, a , n. ili ringiovanire, repube nire – pomoch djelujúcha, djellotvörna, »
- scere, subst. ajuto efficace, auxilium efficaх – pomoć
Pomlagji, a, e, alguanto minore, minusculus. nedjllujúcha, nedjellotvörna, ujuto inefica
Pomlatiti, Pomlednjetti, V. omlatiti, omár ce, auxilium inefficax – bi za i jaka. Po
SCaV1t1 . môch, a juto presto ed efi. ace, auxilium
Pomnja , o Pomlja, e, f. 7.lat. diligenza , at validum – pomoch zaludnja , a juto vano
tenzione, cura, rollecitudine, esattezza, at ed in efficace, auxilium invalidum – zamje
- tentio, diligentia, sedulitas , solertial, acu na od poměchi , zamjenita pomčch , ujuto
ratio, solicitudo &c. – pomnju ulāхiti dâr scambie vole , auxilium mutuum – pomách
xati, staviti, V. pomnjiti na scto - zaliha se höche , Pomčchje potrěbita . rom:
р O р O 25
rod potrebe, ci vnoi ajuto, auxilium est ne 'omoliti komu za koga , Pomaljam, iosam,
cessarium , auxilio opus est. Mul. pregare, rogare, supplicare.
Pomčchan, ochni, a, o, Matt. au filiario, d" a Pomolitise komu za koga , Matt. V. pomoliti
juto, auxiliaris, auxiliarius - kojachu stvo komu čec. - pokorniem processiunom sâr
jom pomochnom milosti pidobivati - poměch cu Jesussovu pomolise. -

ne csette, truppe au siliari, agmen auxiliare. Domoljen , eni, a, o, Prega to, supplicato, ro
Pomochi koga, Pomagam, Pomogosam, Gjorg. gatus.
ajutare, sov venire , soccorrere, govare, Pomoljenje , &c. a , n. Stul. orazione, pre
dar man forte , dar appoggio, assistere, ghiera , preces, precatio , deprecatio, obte
juvare, adjuvare, auxilium terre alicui, sup statio , obsecratio - njegoviem pomoljenjem.
petias ferre aliсui, subvenire alicui – po jacsom poměchi budemo pokrjepjeni.
mochi siromâche, rollevar i poveri, miseros l'omolnica , e, f. Led. coiui , о соlei che
sublevare – poměchi isctom, pomöchi tako l'omolnik, ika, m. ) supplica , supplicans.
tako, a jutare qualche poco, aliquid auxiiii Pomolno, supplican temente, suppliche volmen
dare. - te, suppliciter. |-

Pomochnik, ika, m. Matt. ajutatore, adjutor, Po momu djelu , per mezzo mio, opera meа
auxiliator – k tebbise za to vjerno utjecse - po momu sudu, V. po mojoj pameti.
mo, veliki csudotvörcse, milosârdivi i tele Pomoplödan , čdni, a, o, V. pomorödan .
sâ, i duscă pomochnicse. Pomor, ora , m. Matt. mortaliti, mortifera
Pomochonosca, e, c. g. che porta soccorso, lues - kuge pomorom mjestia opustiju, a
opifer. groböve napunjaju. “ a

Pomocsen , eni , a , o, in tinto un po , parum Tomorac, бrca , m. Palm. marinaro, nauta,


intinćius. - täcs pomorci mudri csine dio mechuchi,
Pomocsenje, a, n. i intinger un poco, parum snose ostalo.
intingere, subst. |-
Pomoran, orni, a, o, Ragn. marittimo, mari
Tomčсsiti, akam, o Ivam , iosam , intingere timus.
un poco , parum intingere . Pomoranac, inca , m. Gund. maremmiano,
Tomodrën, ēni , a, o, inli vidito, lividus fa i'omoranin, ina, m.
ćtus.
marinaro , mariti )
mus, nauta - s pusckam duziem na ramenu
Pomodrenje , a, n. li videzza, livor. pomoranci svesu ono .
1'omodretti, &c. o Pomodriti, ujem, o ivam, Pomorenje, a, n. mortificazione, corporis, vel
iosam, Palm. Pomodrettise , &c. divenir li animi afflićtatio .
vido, livescere. Pomoriti koga , āram, oriosam , mortificare
Tomogajúch, tichi, a, e, Rus. Gusiliario, auxi qualcuno , afflićtare aliquem. |-

liaris. Pomorje, a, n. Lex. r. maremma , regio ma


Pomogånje , Lex. r. V. pomoxenie. ritima.
Pomogatěljan, eljni, a, o, Lex. r. V. poměchan. Pomormöriti, čtc. ivam, iosam, V. pomármö
Pomogati , Lex. r. V. pomagati. sciti.
Pomognuti &c. komu , gnujem, o gnivam, i'omornik, ika, m. Zlat. V. poměrac - u ti
gnuosam , o gosam, Mul. V pomochi koga zi pogibnoj ne bude pomornik, kad mörske
– pomögnutiše, ricrearsi, rifucillarsi, re sillösti arvega strascni val. |-

creari , refocitlari. Pomornóst, čisti, f. V. pomor.


Pomognütje, a, n. V. pomčch. . . . Pomorödan , odni, a, o, abbondante di palme,
i.

Po moglichstvu, per quanto e possibile, quam palmiger.


maxime fieri potest . . Pomorski , adv. marinescamente , Palltaru (13
Pomoj, Lex. r. V pomet. more, adv. |- - -

Pomojanje , a, n. Radn. cenno, nutus. Pomčrski“, a, e, Palm. marittimo, maresco,


To moje ruke, per mezzo mio, opera mea – marin a resco , maritimus, nauticus - gdi
po mojoj paměti, a mio giudizio, meo ju pomorsku trisсlju gore , dokle progie noch
dicio , meа setentia, ut mea fert opinio. – sumnjiva – list pomorski, carta da na vi
po mojoj, o tvojoj völji, a mio, o tuo piасе gare, charta nautica. -“.

re, volon tri , meo , vel tuo libitu . - . . «


Pomčrstvo , a, n. 1. marinere sca, ars nauti
Pomokriti , &c. Ivam, iosam, V. pomixatti. са , 2. V. pomor.
Tom član , бlni , a , o, Br. gl. supplichevole , Pomosct, pomosctnik, V. pomách &c.
supplice, supplex . . .
Pomost, osta; m. Br. gl. sotajo, tetto, appar
Pomoliscte, &c. a , n. oratorio, zdicula , sa temento, tabulatun , pavimentum , tećkum
cellum , sacrarium. “ “ “ od dolnih uzhodascese na pomosti, de infe
Pomolitelj , &c. V. pomolnik &c. i
rioribus udscendebutur ad superior“ - To
86 1. O P O
Tomost, porcenaja trava, Lex. r. and gallide, Tomücsitise
operama navare E
za koga,, adope
adoperursi per r gualcuno,
eröa , anagallis . |

Pomostnica, e, f. sorta delle ta vole, perti Pomudriti &c. koga, ujem, o ivam, iosam,
che erc. tabularum , perticarum genus. render savio, prudente qualcuno , sapien
Tomotân , āni, a, o, aggomitoluto un poco, tem, veli prudentem facere aliquem – po
parum glomeratus. mudriti ko, divenir savio, prudente, sa
Tomčitati, &c. avam, бsam, aggomitolare un pientem, prudentem fieri.
poco , parum glomerare. Pomüdro Canis. V. müdro.
-

Pomoxen , eni, a, o, ujutato, adjutus. Pomuk, uka, m. Matt. silenzio, silentium } -

Pomoxenje , a, n. Br. gl. ajuto , auxiiium - i omukli , a, o, alauanto roco , subraucus.


Pomozi Bog, Dio ti salvi, salve. Pomusti, Múzem, Pomuzosam, mugnere,
Pomozitelj, elja, m. fautore, ajutore, fautor, mulgere. |-

- adjutor. Pomutiti, &c. Mutim, o Pomuch vam, iosam,


1'omoziteljan , eljni, a, o, Och. in torbidare alguanto, nonnihil turba
Pomoziv, ivi, a, o, V. pomochan. re, turbidum reddere. -

Pområcsan, acsni, a, o, Br. gl. apocrifo, apo Tomütjen , eni, a, o, intoriidato , turbidus.
cryphus ( vox Gr. ap. Script. Eccl. vel incer Tomutjenje , a, n. leggier intorbidamento, non
ti aućtoris). nihil turbare, subst.
Pomracsan , āni, a, o, V. pomracsen. Pomuzên, eni, a, o, muntu , emunćius . . .
Pområcsánje , a, n. offuscamento, obscuratio. i omuzenie , a, n. il mugnere, munctus, us,
Pomracsati, a vam, o am, osam , oscurare, e emunćtio . |-

oscurare un poco, oscurarsi, e oscurars i Tonacsiniti, jam, iosam, V. ponapraviti.


un poco, obscurare, & nonnihil obscurare , Ponacsinjati, am, osam, V. pona pravljati.
obscurari , & nonnihil obscurari – pomra Po nacsinu, Canis. a guisa , alia maniera , а
csatise, oscurarsi, e oscurarsi alguanto, modo e verso, ad instar, admodum, rite.
obscurari , & nonnihil obscurari. Ponagibati, am, čtc. V. ponagnuti.
Pomrácsen , eni, a, o, Br. gl. ofuscatus , ob Pona glavice, V. poglavito.
SCUlra tllS ... Vonagnuti, agibam, agnuosam , in chinar al
Pomracsenje, Br. gl. V. pomrasanje. quanto, parum inclinare.
Pområcsiti , &c. i vam, o ujem, iosam, Br. gl. Ponahomiritise , &c. ivamse, iosanse, turbar
Pomrakovati, ujem, ovosam, V. pomrácsati. si alguan to in vulto, non nihil conturbari.
Pområka , e, f. саligine, caligo. Ponamiren , eni, a, o, pacificato , pacificatus ,
Pomramoren , eni, a, o, incrostato di marmo, pacatus , sedatus.
marmoratus , marmore ebdućtus. | Ponamiriti , &c. iiiem, o ivam, iosam, Purg. pa
Pomramorénje, a , n. l' incrostar col marmo, cificare, pacificare, pa care, sedare, placare –
aćtus marmore obducendi. akose nepovrati stecsen9 s kamatom, i po
Pomramoriti, &c. ivam , iosam , in crostar di T1(tm I rl . -

marmo, marmore obducere, obtegere. l'onamisli, V. razmnivo.


Pomrjeti, Pomárlisu , Div. morir molti, plu Ponapiatise, iamse, osamse, Y bere alguan to ,
)
res mori, mortem obire – svi su kolici po I'ona pittise, iamse, iosamse, nonnihil bibere.
smågli, i pom drli za blagom. Ponapose, V. pona se.
Pomücsan, icsni, a, o, V. potrüdan . Ponapravan , avni, a o, V. pona praviv.
Pomicsati, am, osam, Nal. star zitto, sile Ponapravitelj, člja , m. acconciutore, conci
re, tacere – ucsini, da vjetri , i morre po na for .
TT1 (ICS 63 ... Pona praviteljan , Elini, a, o, che si dee rinno
Tomucsech, echi, a, alauanto tacito, tacitulus. vare, instaurandus . .
lomucsen , eni, a , o, tormentato , vessato, Pona praviteljica, e, f. acconciatrice, quae con
molestato, cruciatus, excruciatus , vexatus, cinnat. |-

divexatus. i enapraviti, avljam , aviosam , Gjorg. rinno


Pomucsen , eni, a, o, infarina to alquanto, vare, acconclare, emendare, instaurare ,
farina parum adspersus. concinnare, emendare – sladkoglasniem iz
Pomucsenje , a, n. tarmentagione , tormento, mjenicam, i pjesnicskiem orúdjem sadru x i, i
doior, cruciatus. pon aprivi – ponapraviti perö, temperar lu
Po mucsiti, Mucsim , iosam, termentare, ves penna, calamum scribendo incidere.
- sure, molestare, cruciare, excruciare , ve I'ona praviv, ivi, a, o, emendabule, emendabilis.
xare, dive kare. Pona pravljen , &c. Br. gl. V. popravjen &с.
Pomicsiti, Mücsim, o ivam, i sam , infari Ponapravjeno , acconeiamente, apte, apposite s
nur alguunto a farina Paruna aris; ergere. rećie, concinne.
Pona
P. O. P O 87
TOTapravljajuch, uchi, a, e, che rinnova, ac Ponejestiv, vi, a, o, negativo, negans, negan'
concia Crc. renovans, concinnans &c. di vim habens. -

Ponapravljatti i, am, &c. V. ponapraviti. Ponelixe, Mis. gl. dopoche, posteaquam.


Ponaprjed, o Ponaprjeda, va avanti, perge. Po nemallo csesto, I'o nemallo krati, Po ne
Toaaravan , āvni, a , o , connaturale, natura mallo puta , V. mnogi sc.
consentaneus. |-
Ponenavidjeti, im, iosam, in vidiar alguanto,
Po naravi, Kemp. naturalmente, secondo la subinvidere. s - “

natura , secondo l' inclinazione, secunduin Ponesen , eni, a, o, portato, tra sportato, por
naturam, naturaliter. tatus, deportatus, translatus.
Ponaraviti, avljan, aviosam, Tonaravljati, am, Ponesenje , a, ni portamento, trasportamento,
osam, con naturare, fare d'eguale, e simil exportatio, deportatio , advećbio.
natura , similem efficere - ponaravitise &c. Po nesrěchi , o Po nezgodi, infelicemente ,
divenire naturale, naturale, vel pene inna disgraziatamente, infeliciter.
tum evadere. Ponestati , V., nestati . “ “

Tonaravski , a, o, V. ponaravan. Ponetkatise, Netkamse , &c. Tonévatise , &c.


Pona scati, am, &c. V. ponositi - ponascatise, V. pokanitise. |- -

Canis. gloriursi, pa vuneggiarsi, gloriari, Poneuzdatise, Neuzdimse, osamse, diffidar al


sese efferre – prem dâ se hvale puna scaju, guanto, subdiffidere.
i nadaju. |-
tonevjerren , eni, a, o, divenuto infedele, qui
Ponase, Gund. indisparte, scparatamente, christianam religionem abjuravit, qui christia
se orsim , secreto, seorsus, separatim - ima no cultui renuntiavit. -

xenski stan pona se, i razkoscne perivoje. i onevjerriti, &c. Ivam, iosam, fur divenir in
Ponaspöriti, param, poriosam, Ponasparati, am, fedele, efficere, ut quis christianam religio
osam, alumentare, accrescere, ricompensa nem abjuret, christiano cultui renuntiet -
re alguanto, nonnihil augere, adaugere, ponevjerritise, divenir infedele, christiano
remunerari . S cultu i renunciare.
Ponatjeccatise, tjecsem se, tjeccosamse , dispu Po nevölji, Kemp. controvoglia, sforzatamen
tare, o contendere alguanto leggermente, te , invite, invito animo. “ , -

leviter, nonnihil cum aliquo de re aliqua di Ponexe, Lex. r. perche , poiche, quia, quo
sputare, contendere. niam – poneze ubo, Mis. gl. poi che, quan
|-

Ponaucsan, ucsni, a, o, ) am maestrato, addo doquidem.


Ponaucsèn, eni, a, o, )
trina to ali uanto, i o neznanju, ignorantemente, imprudente
nonnihil doćtus, instrućtus. mente, indoćte, imprudenter, inscite, im
Ponaucsiti, Ucsim , iosam , Jos. am maestrare, perite. - - -

addott run are alguanto, nonnihil docere, in i oni , Mis. gl. almeno, saltem – i Traröka
struere - govorechi, dabiga joscte ponaü prisvetoga u prostöre vjecsne poni.
сsio od stvari. - |- |
Ponicati, icsem, icosam, Llat. in curvarsi, cur
Ponaucsiv, ivi , a , o , apprende vole, appren-i vari, flećti, inflećti – ah ljubavi u tüzi po
dibile , qui čcc. percipi potest. - -
- nicse cvilechi. -

Ponati csno, un po dottamente, nonnihil doćie. To nicsem , Po njedan nacsin , Po niedan put,
Po nauku , ad esem pio, in exemplum. in nessuna maniera , nullo modo -
Po navadi, V. po obicsaju. Poniklo, a , n. Matt. ratiro, duogo solitario,
Ponavljati, jam, josan, Kemp. rinovar spes recessus, locus solitarius, solitudo - xivie
so, frequenter renova re - ponavljatise, ti u poniklu djevojacskomu - \

Dim. rinuo varsi , rin vigerire, redintegrari, Poniknit , uti, a, o, chino , boca one, pronus .
vires resumere – tako se prem duh moj, i Poniknuti, icsem, uosam, o osam, Nal. pros
sârce u menni ponavlja . . . . . . . trarsi, ioginochciarsi, cader boccone, hu
Po nazada , dopo il fatto, re faćka. i mi se prosternere, genua submittere, feste
Ponazivljanje , a, n. invitatorio, invitatorium, re, pronum , vel in faciem ruere – Njesu
- ( vox Eccl.) * , |- - " nasca bijeda lica kako njegda od nemira Po
Pone, Br. gl. almeno, saltem – pone da, niknula k zemlji nica – poniknuti glavu,
Br. gl. senza che , quin. tu .tener il capo chino per tristezza, demis
Ponedjelnicsan, icsni, a , o, di lunedi, diei sum caput tenere. \,

luna , adj. |- Tonјriati, am, osam, Br. gl. penetrare, pene


Ponedjelnik, ika, m. Penedjelja, e, f. Br. gl. trare - ponirjajúchi u domi, Tui penetrant
: istok.
U II122 .
ka, m. Lex. r. iunedi , , dies domos. -

irri
- -
Ponisctiti, ivam , &c. Och. annientane
Tonejestiti, &c. ivam, iosam, negare, negare. tum facere. -

Te
38 T O P. G
To niscta, V. ponicsem – po niscta pro
To niscto , } dati, kupiti, comprare a bas
Ponisctare , ) - so prezzo, vili vendere, emere.
Ponosit, ati, a, o, Gjorg. orgoglioso, a Tero,
superbus, elatus - usci i gārlo ponosito go
ri u zrācieh zlatna plama. |-

Ponikati, Lex. r. V. podni xiti : - - i onositelj, elja, m. Lex. r. V. prikaralac.


Po nixe , Lex. r. pili gii , inferius . . Ponositeljan , elini, a, o, Lex. r. V. prikóran.
Tonjati, am, osam, capire , capere. Ponositeljno, Lex. r. V. prikorno.
Ponjava, e, f. lenzuolo, linteum. Ponositjahan , &c. ahni , a , o, orgogliosetto,
Ponjavica, e, f piccolo lenzuolo , linteolum. nonnihil elatus . .
Ponjegovati, čijem, ovosam, V. pomillovati. Ponosito, orgoglio samente, altieramente, su
Po njekad , A.d. per gualche tempo, aliquan perbe. |- “

diu ad tempus. Ponositôst , &c. čisti , f. Stul. alterigia , orgo


Ponjekati, Njëcsem, osam, negare in qualch e glio , superbia , fastus – ter iz moje glave
maniera, subnegare. izvaditi svu ponositost i dim vaskolik.
Ponjëti, Ponosim, l'oniosam , portare, tra Tončsitti, im, iosam, portare, e portar via,
sportare, portar via , togliere, ferre, por portare, a sportare, exportare .
- tare, transferre, gestare, perferre, perducere. Ponosittise, ivamse, iosamse, A. Bosk. gloriar
Tonjiva , V. prosulja. si, grandeggiare, vanagloriarsi, gloriari,
|-

Po něcha , indecl. mezza notte, media. nox superbire, se jaćtare – ljubi stanje u skro
- o po nocha , u mezza notte , media vitu, nise dicsi, ni ponosi. -

- noćite . . . . I'ončsivo, a, n. soma, carico , sarcina , onus.


Tončchan, čchni , a, o, di mezza notte, me l'onč sje, a, n. V. ponos. “a -

dia noćite, adj. Ponosnica, e, f. donna che si milanta, pom


Po něchi, V. po něcha. - peggia , se jaćtans.
Ponog, čsa, m. Br. gl. culzare, calceamentum. Ponosnik, ika, m. colui che si milanta, pom
Ponor, ora, m. Gjorg. voragine, precipizio, peggia, se ja ćtans. , . |-

profonditi, vorago, praecipitium, locus prae Ponosnjahan , &c. V. ponositjahan &c.


ceps, vel praeruptus , altitudo – najeхenieh Pončsno, V. ponosito. -

iz ponova cárne magle ljut izměche &c. – Ponosnogеvorenje, V. ohologovorenje.


ponor gorusctii, Palm. inferno, infernus. Ronosnohödan , čdni, a, o, che rende superbo,
Pončran“, бrni , a, o, Palm. V. ponorit - po orgoglioso, superbum reddens, faciens.
tisnunas i obori u ponorne jamme ove – Ponóvan , бvni, a, o, che si dee rino vare, no
* ponoritom glavom, a cupo časso, chino, in vandus . .
caput praeceps. Ponovitelj, elja, m. rinnovatore, ristoratore,
Tonorice , boccone, colla pancia di rotto, renovans, restaurans. |-

pronus. - Ponovitěljan , člini, a, o, V. ponovan.


Ponorina, e, f. Ponoriscte, a, n. V. ponor. Ponovitěljica , e, f. rinnovatrice, 3 c. quae re
Ponorit , iti, a, o, Gjorg. precipitoso, scosceso, novat &c. |-

profondo, praeceps, profundus, altus - hri Pončviti , бvljam, ovi osam, Gund. rinnovare,
di ponorite, koje pod prozorom od stana rifare, ristorare, renovare, restaurare, re
Benediktöva &c. - - - -
ficere – opet drixstvo, i uvjerte ponoviti
Pončriti, tijem, o ivam, iosam, nuotare sotto stare xeli, - poněviti se, rin vigorire, rin
l' acqua , urinari , urinare, inurinare. novellarsi, vires resumere, recipere, firma
Ponorito, o Tončrno, trabochevolmente, sco ri, corroborari . -

scesamente, ali ingiu , alte, precipitanter, Ponoviv, o Ponovljiv, ivi, a, o, che si rinno
deorsum. v .. . . . . va , instaurativus, - “

Ponoritóst, bsti, f. V. ponor. : Ponovjen, eni, a, o, Br. gl. rinnovato, risto


Pončs, čsa , m. I. portataru , vettura , porta rato, renovatus , restauratus.
- tus, većtura , comportatio, 2. prezzo della Ponovljenje, a, n. Br. gl. rianovazione, risto
i vettura , portatura , pretium većturac, vel razaone, renovatio.
* portatus , 3. juttanza, alterigiu, јаćtantia, Ponoxati, am, osam, Br. gl. rimproverure, ex
ostentatio, 4. infamia, ramprovero , infa i probrare, . . . . -

mia, 2 ignominia - ponos, Lex. r. V. cse Ponoxenje, a , n. Br. gl. obörobrio , oppro
stosranje, sernica – ponos kärvavi V. sár brium – otimi ponoxenje moje, amputa op
dobolja. - - - , , . probrium meum . .
|-
|- |-

Pončan, čsni , a, o, Gund. V. ponosit , Lex. Ponuda, e, f. Zlat. -allettamento, ader camen
r. V. prikoran . |- . . .. to , , irritamento, in cita mento, allećtatio ,
Ponoseati, am, osam", Br. gl. rimproverare, illećtus , irritatio , incitatio , incitarnentum .
exprobrate. - “ “ Ponudati, am, osam, Br. gl. V. ponuditi.
- Ponu
P O T O t9
Ponuditelj, elja, m. Lex. r. che viola, che Poobechati, &c. avam, osam, dare una mezza
sforza , violator. |- promessa , fere polliceri.
Ponuditi, &c. ivam, o Nudim, iosam. Br. gl. To obitsaju, Mis. gl. secondo il solite, se
adescare, allettare, indurre ... forzare, condo al solito, more, de more, ex more.
necessitare, illicere, inescare, allicere, Pro Po objed, Lex. r. dopu pranzo, post praa
lećare, delinire, suadere, compellere , co dium.
gere, urgere, &c. -i. ponidi uniti, com Poobjedje, a , n. ciči dopo il pasto, tragema
Peile intrare – ponuditise, forzarsi, co ta, vox. Gr. cupediae.
nari, niti. - - - Pooblácsen , eni, a , o, annu volato, nubibus
Ponudiv, vi, a, o, aliettevole, qui čec allici obdućtus.
potest. -
Tooblacsenje, a , n. annu volamento, nubibus
Ponudjen, eni, a, o, Br. gl. indotto, sforzato, obducere, sućst. -

indućtus , impulsus &c. - Pooblacsiti, &c. ujem, o Tvam , iosam, annu


Ponudjenje, a, n. inducimento, sforzamento, volare, nubibus obducere – pooblicsitise,
persuasio, indućtus , impulsus, conatus, us. annu volarsi, nubibus obduci.
Ponugaj, Lex. r. V. papagal. Pooblakscanje , a , n. un Pd di sollieve, non
Po niglieh , a angoli , per angulos. nihil levaminis. -

Pontijati, am, osam, offerire , offerre. Pooblakscatti, ko. avam, osam, alleggerir um
Ponika, e, f. V. ponukovanje. po un male, parum levare. N
Ponukan , āni, a, o, Gjorg. ammonito , esor Po oblasti osobitój, di potenza assoluta, po
tato , incitato, indotto, monitus, admoni tentia absoluta , ( modus dicendi ap. Th. et
tus, hortatus, cohortatus , excitatus, insti Thil. ) jure suprema potentiae.
gatus , impulsus. Poocsim , o Poocsin , &c. a, m. padre adot
Ponukanje , a , n. Gjorg. ammonizione , esor tivo, pater adoptivus.
tazione, hortatio , cohortatio, monitio, ad Poocsimski , paternamente, patris aftećtu, adv.
monitio, excitatio , simulatio. l'oocsimstvo, a, n. i beni del padre adottivo,
Ponukâос, беa, m. V. ponukivalac. patris adoptivi bona.
Ponukati, &c. ivam, o am, osam, Gris. am mo Poodpiisctati, o Poodpusctavati , V. poodpü
nire, esortare, hortari, exhortari, monere, SCtlt1 .
admonere, incitare. i odpüscten , eni, a, o, allentato un poco, non
Ponukav, avi, a, o , stimolativo, stimulandi nihil remissus.
vim habens. Poodpusctenje , a, n. l' allentar un po, levis,
Ponukavac, avca , m. Goz. V. ponukivalac – exigua remissio.
ponukavca glava neböli , a nium confortato Poodpüsctiti, am, iosam , allentar un poco,
re dolse mai testa, facile omnes, cum va nonnihil remittere.
lemus, rećta consilia agrotis damus. Poohölitise, V. ohölitise. - --

Ponukavica, V. ponukivalica. Pookolisc, isca, m. emisferio, hemisphaerium.


Ponukivajúch, tichi, a, e, stimolante, hortans, Pookolo, intorno, d' intorno, circum, circa.
exhortans, monens, admonens, impellens. Pooloviti, čvljam, oviosam, Poolóvljati, a n ,
Ponukivalac , alca, m. ammonitore, stimola osam, impiombare, plumbare.
tore, incitatore, monitor, stimulator, exsti Poolovljen, eni, a , o , impiombato, Plumba
i mulator. v.
tuS.
Ponukivalica, e, f. stimolatrice, incitatrice, Poolovljenje, a, n. l'impiomčare, aćtus plum
stimulatrix, instigatrix. bandi - - - “ -
Ponukivanje, V. ponukanje. Poopácsiti, V. sopácsiti.
Ponukivaoc, бca, m. V. ponukivalac. Poopecsen , čini, a, o, ammattonato, fateribus
Ponukivati, am, &c. Mul. V. ponúkati. StratUls .
Ponukčvati, tijem, ovosam, Matt. ammonire, Poopecsenje, a, n. ammattonamento, aćtus
esortare, monere, a dinonere, hortari - ka sternendi lateribus.
kote ljubav Jesusova bôlje ponukuje. Poopecsiti, ivam , iosam , ammuttonare, la
Ponutcsica, e, f. ) esortazioncellu, levis hor teribus sternere.
Ponutka, e, f. tatio . Poopruxati, am, osam, Pooprlixiti, &c. ujem,
lonutkati , &c. V. ponukati . . o ivam, iosam, V. poodpusctiti.
Ponuxdateljan , čljni, a, o, Lex. r. V. ponudiv. Poortacsitise, V. ortacsitise.
Ponuxdati, V. ponuditi. Poosctrèn, čini, a, o, aguzzato alguanto, noa
Ponuxdeno, Lex. r. violentemente , violen nihil acutus.
ter . . Poosctrenje, a, n. 'aguzzar alguanto , i levia
Ponixdje, Lex. r. necessariamente, necesse. exacut IO. Tol
Razd, II, M

----
9о р O T O
Toosctriti, ze. Osctrim, o Tvam, iosam, Br. gl. Popiljati, Lex. r. V. popaliti.
aguzzar alquanto, nonnihil acuere. Topaljaviti , &c. V. upaljaviti &c.
Pooslabjèn, čini, a , o , alguan to lento, len Popiljen , a, o, abbruciato, messo a fuoco e
- tulus. -
fiamma , combustus, concrematus.
Po ossam, a otto a otto, oćtoni. Popaljenje, V. izgorjenje.
Po ossamdeset, a ottanta a ottanta, odogeni. Popa Prčn, eni, a, o, impepato , pipere asper
Pootac, otca, m. padre di colun , che i giu SllS.

zato un'amor fraterno , , pater illius , qui lopaprěnje, a, n. l' impepare, piperis asper
fraternum amorem alteri jurejurando promi SIO .

sit ( vide pobrattim ) . . Popapriti, 3:c. ivam, iosam, impepare, pipere


Pootröcsiti , V. podjetiniti. aspergere .
I'ôр, čра , m. prete, sacerdote, sacerdos – Popardalac, Popärdivalac, alca, Poparda oc, Po
- pop zlatar, cantarella , e canterella,“can párdivaoc, oca, Popardavac , āvca, m. chi
tha . . tira peti , cujus venter crepitat.
Popadalac, o Topadaoc, a , m. arrappatore , Popärdivanje , a, n. il spetezzar spesso, ven
raptor. trem crepitare, subst.
Popadalica , e, f. arrappatrice, quae rapit. Popardivati , am, osam, Popárdjetti, divam,
Popadan, adni, a, o, rapido, velоce, rapidus, diosam , spetezzar spesso, ventrem crepi
velox. ta fе .

Popadanje , a, n. Stul. aferramento, rapina , Popárscati , ávam, osam, Gjorg. esser alguan
comprehensio, rapina – sctose zove popu to in constante, esse nonnihil inconstantem
danje, alliti grabsca. – njih spomena , njih zahvala komse uspe
Popadati , am, osam, Kemp. aferrare, portar sce k zvjezdam gori za malloje popárscallu
in fretta , apprehendere, abripere. jakno хamor vjetra u göri .
Popaděn, eai, a, o, Gjorg. aferrato, portato Popirskati, &c. a vam, osam, V. scträpati iz
in fretta , apprehensus, abreptus. ustā, spruzzar colla bocca piena d' acqua,
Popaděnje, a, n. afer ramento, comprehensio. adspergere aqua ore emissa, sputar udaos so
Poradia, e, f. popova xena, Lex. r. moglie a qualcuno , contem nere, spernere.
d' un prete, sacerdotis uxor. Popárstan , ārstni, a, o, d' un mezzo dito, se
Popadiv, i vi, a, o, rapace, rapax . midigitalis .
l'opadno, Syl. rapidumente, velocemente, ra Popárxen , eni, a, o, abbru stolito, tostus.
i pide, velociter. ('opárxenje, a, n. l'abóru stolire, torrere, subst.
Popadnost, čisti, f. rapiditi , rapiditas. Popárxiti, čic. Ivam, o Párkim , iosam, abbru
)
l'opadnuti, adam, adnuosam, aferrare, por stolire, torrere.
l'opadsti, adam, osam, Palm. / tar in fretta. l'opasān , āni, a, o, leggiermente cinto , levi
apprehendere , abripere. ter cinćtus.
Pöpak, брka, m. zvjer, koja u vecser skvär Popasao , pasla, paslo, che s' e pasciuto, epa
csi , grillo , an imale , gryllus. Stul.S.

Popäkliti, ujem, o ivam, iosam, I. impeciare, Popasati, am, osam, cignere leggermente, le
impegulure, impeciare un poco, picare, im viter cingere. |-

рicare , pice oblinere, parum picare. i opasca , V. pasca.


Topakljen , eni, a, o, impegolato, e impegola Popasèn, eni, a, o, pasciuto , pascolato , Pa
to un poco , picatus, parum picatus. stus, exsaturatus.
Topakljenje , a, n. l' impegotare, aćtus impi Popasenje , a, n. pascolamento, pa seimento,
candi , vel impicare, subst. pastus, us, cibus, pabulum , depastio.
Popalitelj, elja, m. Lex. r. colui, che Brucia, Popasti, Pasem, Popasosan, pa s cere, e con
dui comburit, concremat. sumar pascendo, pascere, pasci, depasci.
Popaliteljan , eljni , a, o, Lex. r. che di virtu Popechi, Topicsem , i opekosam , 1. discotture,
di abbruciare, comburendi vim habens. ricuocere, torrere, recoquere, 2. arros"
Popaliti, Palim , iosam, Dim. accendere, ab un poco, parum assare – kruh popěchi , bi
bruciare, metter a fuoco e fiamma , com scottare, bis coquere.
burere, concremare - jakino dubrava , ka Popechise, Br. gl. V. brinutise.
daju popale – grad popiliti, abbruciar la i opecsak, ecska, m. V. oxeg.
città , urbem incendio devastare - popali Popecsen , eni, a, o,- čiscottato, bis coćtus, to
tise, ali ruciarsi, accendi , inflammari , ar stus – kruh popecsen , biscotto, panis nau
dere &c. ticus.
Popaliv, i vi, a, o, coměustibile, ad comburen Popecsanje, a, n. Lex. r. 1. V. brinije, 2. il
dum uptus. ći scottare, recoquere, subst.
Pope
р O р O 9I
Fopedepsati, am, osam, castigar leggiermen Popivěn, popivanje, V., popit kc.
te, leviter castigare. Popjelica, e, f. zvjer, zibellino, animale, mus
. Popek, ka , m. pticca , smer89, uccello, mer ponticu: - - . - - -

gus. -
Popjen, V. popit – Topjetti, V. pojukati.
Popelinjen, eni, a, o, salviato, fatto con sal Popjevajuch , uchi, a , e, cantante, canens,
via, salvia conditus. - -
Popjevalac, o Popjevaoc, a, m. cantatore, cantor.
Popeliti, jujem, o, jivam, osam, coprire, tege Popjevalica, e, f. cant atrice, cantrix.
re, obtegere, obducere ., , , . Popjevati, am, osam, Gund, canture, canere,
Popeljati, am, osam, v. odvedsti. саntаre – strenitelja Turskieh silla popje
Popěljen , eni, a, o, Gris. coperto, testus , ob vahu u sve glase.
te stus, obdućtus – pjenez mjedeni zlatniem Popievcsica, e, f, canzonetta , cantiungula.
listkom s z dvora pokriven , i popeljen . . Popjevcsina , e, f. cantilenaccia , mala cantio.
- vopelje nje ; a, n. il coprire, aćtus obtegendi, I'opjevka, e, f. canzone, inna, lauda, i ode ,
obducendi, vel obtegere, subst. carmen, canticum. |-

Popelsnovênje, a, n. Mis. gl. sdrucciolamen Poplaha, e, f. Gund. fuga per timore, spa
to , lapsus, us. vento, timore, costernuzione , fuga pra ti
Popereti, V. poplesati – Popersine, V. pod more, pavor, timor, terror , coasternatio,
navus timor.
pársje. - -

1'opersnicsati, V. popoditi – Popëti, V. na Poplakati, Plácsem , osam, lavar leggiermen


peti. te, leviter lavare.
Topëstati koga, V. ispěstati – popë statise, far Toplakkati, i lacsem , osam, Matt. Tiagnucco
a pugni con qual cheduno, pugnis certare. lure, piagnere alguan to , aliquantulum lu
Topetina, e, m. pretaccio , malus sacerdos. gere - poplakkatise komu, o prid kiem na
Pepetise, Popinemse , eosamse, salire, mon koga , Matt. guerelarsi d' alcuno piangen
tar su , adscendere. do, de altquo quaeri lugendo, flendo.
Popevati, popevac, V. popievati &c. Poplanjati, am, osam, dar una pialluta, non
Popich, icha, m. pretazzuola , sacerdos, cu nihil dolare.
jus valde exigua est aućtoritas. Poplasečn, eni, a, o, impaurito, sra ventato,
Popikavanje , a, n. titučazione , titubatio, va perterritus, perterrefaćtus.
cillatio. Poplascènje , a, n. l' im paurire, pa ventamen
Topikavatise, amse , osamse, titučare, tituba to, terror, pavor, terricula, terriculum , ti
re, vacillare. In Or .

Popina, V. popetinja – Popinjatise, V. po Poplasciti &c. koga , ujem , o ivam , iosam,


petise. Och. im paurare, metter paura, metter alcu
Popipan , āni, a, o, palpato , toccato , palpa no in fuga , terrorem injicere, inferre, in
tus, taćtus, contrećtatus. cutere alicui, terrere, perterrere, perterre
Popipanje, a, n. it palpare, toccumento, aćtus facere, in fugam aliquem dare – poplasci
palpandi , taćtus , taćtio. tise Palm. impaurire, aver Paura, darsi al
Popipati, am, o Pipam, osam, toccare, pal la fuga , timere, pavere, expavescere, for
pare, ta stare, palpare, attingere, contre midare, in fugam se dare, fugam capessere
ćtare. – nu po malo bivsci mlado s godisctimse
Popirati, \rem, irosam, Br. gl. I. urtare, im popla scala . |- -

pingere, urgere, impellere – popirajúch Poplat, ata, m. suola , solea .


na puteh svoih , impungentes in viis suis, Poplatak, arka, m. Syl. tributo , tributum .
2. V. plesati. Poplavan , āvni , a, o, del torrente, torrentis ,
Popiriti , &c. ivam, iosam, crescer alguanto, adj. -

nonnihil crescere, augeri. Poplavati, am, osam, innondar sensibilnente,


Popisati, &c. V. ispisati &c. sensim inundare.
Popјt , i ti, a, o, Br. gl be vuto tutto, epotus. Poplavica, o l'oplava, e, f. Palm. allagazione,
Popita, e, f. pipita , special male, che viene innonduzione, torrente prena de fium i, di
sulla punta dellu lingua alle galline , pi luvio d' acqua, alluvies, inundatio , exun
tuita . |-

datio , torrens, diluvium – tako kadse niz


To pitje, a, n. il bever tutto, integra potatio. brieg stärmi poplavica plaha obarne.
Po pitti, Piem , iosam , Gund. bere tutto, ebi Poplavicsan, icsni, a, o, V. poplavan. -

bere, epotare – tvárdi sctiti, cjeli oklopi, Poplaviсsno, a guisa di torrente, torrentis in
josc izranjen nije itko, nicsie kärvi josc ne star, adv.
ropi ijdne kaplje gvozdje britko. Poplavio, ila, o, divenuto Biondo, flavus faćtus.
Po piv, ivi, “M: e he beverd , Poturus. Topliviti , o Popla vjeti . V. oplavjeti voli.
2}
92. fi O “T ()

Toplaviv, vi, a, o, inondačile, qui kc. inun-Topljuvka,


dari potest. til T1 .
o Popljuvotina, e, f. sputo, spu . . . . .

Toplavjen, eni, a, o, allagato , innonda to, Toplocsen , čni, a, o, lastricato dirc. lapidibus
inundatus. Stra t.Ul S.

Poplavjanje, a, n. allagazione, innondazione, Toplöcsiti , &c. Ivam , iasam , lastricare, co


inundatio, exundatio. rir il suolo della terra co’ sassi, lapidi
u 5 sternere .
Toplivscati, V. plavscati - poplavscati bitje i : -

consumar gli suoi Beni, le sue sostanze , Poplötiti, V. oplötiti – Poplöv, V. poplavica.
i patrimonium conficere. Poplovan, čvni, a, o, che atlaga , , inundans.
Poplazica, e, f. sdrucciolamento, lapsus, us. Poploviti, i vam, iosam, innondare, aliagare,
Poplazitise , &c. iijemse , o ivamse , iosanse, inundare, exundare . .
sdrucciolare, labi, elabi. Poploviichiti, V. naploviichiti.
Poplemeniti , &c. jujem, o ji vam, iosam, no i oplun, V. pokrovac – Popodanji, V. popod
bilitar, far nobile, nobilitare, nobilem ex něvan . - “ “ “

plebejo aliquem donare , in nobilium ordi Popòcsinuti, csivam, csinuosam , riposarsi ul


nem aliquem adscribere - popleměnitise, quanto, Paullulum interquiescere . .
nobilitarsi, nobilitari. Popodiscte, &c. a, n. pod od dasaka, palco di
Poplemenjen, eni, a, o, nobilitato, nobilitatus. legnami , contabulatio , contignatio . 4-

Poplesati, čec. sci vam, sosam, Dim. V. plesati. Popčiditi, jujem, o ivam, iosam, far softto,
Poplesctati , V. popljeskati. anta volare, contabulare.
Poplesti , Topljetam, eosam, tessere, e tessere *opodjen, eni, a, o, tavolato, fatto a ta vole,
alguanto, texere, nonnihil texere . contabulatus. : - -

Popleten, eni , a, o, te suto alguanto, nonni Popodienje , a, n. ta volatura , сontabulatio.


hil textus . -
Po podne, dopo mezzo di , a meridie, post
Poplinuti , &c. jújem, o jivam, uosam, in non meridiem . |-

, dar alguanto, nonnihil inundare. Popodnevan, dnevni , a , o , dopo mezzo di ,


“ , V. popla vjenje – poplitti, V. na add. pometidianus, postmeridianus.
plitt1 . Topohajanje, a, n. cura , rollecitudine, cura ,
Poplivanje, a, n. nuoto, nuotamento, aćtus) sollicitudo.
natandi. Popohajati, am, osam , V. pobrinu tise.
Poplivati , am, osam, nuotare un poco, natare , Popohöditi, im i iosam, camminer al guan to ,
innatare, adnatare, innare, nare, parun nare. paullulum ambulare. |- |-

Popljenitelj, čija, m. predatore, saccheggiuto Popoliti, &c. ojam, ojosam, S. Minc. V. pojti
re, praedator, prado, populator. kati da kadgod möх, popoj . |-

Popljeniti , &c. Gjorg. V. opljeniti &c. “ Popojedati , an, osam, } v. postarovati -

Popljesctati, o Popljeskati koga, am, osam, Per i opojedsti , jedam, iosam, -

сuotere sulla nuda carne qualcuno colla Popoköritise, 1. V. kajukatise, 2. V. podnix.itise.


Palma della mano, aliquem nudatum palma Popokuhati, am, osam, V. popovariti.
percutere. Popoljubčvnik, ika, m. pretajo , che si com
Poplištati, am, &c. V. poplesti. piace ne preti, che volentieri tratta con
Popljiv, kva, m. ) preda, saccheggiamento, essi, cui sacerdotum societas chara est, qui
Topliev, čvi, f. J praeda, praedatio. libenter cum sacerdotibus societatem init.
- Popličvsti, roncar alguanto, nonnihil runcare. Po polla, To pollam, Lex. r., a dimezzato s
Popljeziti, &c. Pljezim, o ivam, iosam, stra a meta , per meti, dimidiatim .
scin ursi pian Piano, leggiermente, pede Popoliti, o Popollöviti, V. razpollöviti.
tentim, repere, reptare. Po polde, popoldněvan, V. po podne &c.
Popljuvalac, alca, m. che sputa sov vente, spu Topolzatise, anse, osamse, sdrucciolare, labi,
tator: , “ , elabi, fallente vestigio.
Popljuvin , āni, a, o, imārattato di sputi, spu Topolznovènje,
: ka, a,m. n. ) Lex.
r. V. popuzenje
|- - - ““

tis inquinatus. , e e |-

Popljuvati, am, osam, Ivan. im brattar dispu Popomaganje , a, n. Br. gl. ujuto, met. ““
ti, sputis conspurcare – masu lica poplju gno, auxilium , adjumentum, met. fulcrum .
vana : da ti ostanesc ocsistjena – popljiva Popomagati koga , am, osam, ujuture, Juvare,
ti svoje poluvjerstvo, abbiurare, rinunzia adjuvare, auxiliari.
“re ad un' opinione contraria alla fede in Popomillövati koga , tijem, ovosam, accarez
Presen za dei superiori, opinionem religioni zar atquanto, subblandiri.
christiana contrariam coram ecclesiasticismo Popomöchi komu, o koga, pomagam, pomogo
deratoribus ejurando deponere. ј sam, a jutare s auxiliari , juvare, adjuvare -
-

Popč
р O P 0 93

Top Snac, 5mca, m. ) trava, Serpillo , edera Popoxivjeti, iviosam, campar poco tempo, bre
Toponak, inka, m. J silvestre, serpyllus, ser v1 v1 Vere . - |-

pyllum, hedera silvestris; i opran , ani , a, o, 1. la vato algutanto, noti


Poponochan, čchni, a, o, dopo mezza notte, nihil lotus, 2. Lex. r. calcato, calcatus.
post mediam noćtem , adj. Popránje , a, n. 1. il lavar alguanto, levis la
-

Poponochi, Pan, isp. dopo mezza notte, post vatio , 2. calcitrazione, calcitratus, us.
mediam noćitem. -
Popráscati, Br. gl. V. plesati.
-
- - :
Popópitise, &c. ivatmse , i osamse, fursi prete, Poprascen, eni, a, o, impolverato, pulve
sačerdote, sacerdotium inire, in sacerdotium adspersus.
venire, sacerdotii ordini adscribi. “ ".
Toprasciti, ivam, o Priscin, iosam, impolve
Popopjên , eni , a , o, fatto prete, sacerdote, rare, pulvere adspergere.
sacerdotii ordini adscriptus, qui sacerdotium Poprasctiti, č:c. ivam, iosam, romoreggiar al
iniit, adj. |-
guanto, nonnihil strepere. |-

Popbpstvo, a, n. vlast misnicska , sacerdozio, Popratelj, člja, m. Lex. r. V. plesaoc.


sacerdotium . i opratti, am, osam, Mis. gl. V. plesati . .
Poporinuti, &c. jivam, uosam , spingere al Popratti, Popirem, бsam, luvar alauanto, non
guanto, suburgere. -
hil lavare. -

Toporotnik, ika, m. trava, Lex. r. V. pa prat. Poprattiti, V. odprattiti.


Topose, V. ponase. i opráv, adv. Nal. V. popravicino.
Poposkakanje , a , n. il saltellare, aćtus salti Poprav , āvi, a, o, } retto, schietto, veroz
tandi , vel saltitare, subst. Popravan , āvni , a, o, / ce, rećitus, ingenuus,
Poposkakati , acsem , o akam, akosam , saltel sincerus, candidus. - -

lare, saltitare . To pravdi, To pravednosti, di ragione , jure,


Poposlövati, am, osam , travagliare di tempo merito.
in tempo, identidem laborare. Popravlcsan, licsni, a, o, V. popravan. .
Popotisnuti, &c. V. poporinuti &c. Popravicsno, rettamente, schiettamente , sin
Popotitise, V. poznóitise. ceramente, rećte, ingenue, sincere.
1'opouznicsati, am, osam, coprir con pertiche, Popravitelj, Lex. r. V. ispravitělj.
perticis contegere. Popraviti, avljam, aviosam, Br. gl. V. risto
Popov, čva, o, dei prete, del sacerdote, sa rare, rifure, rannovare, reficere, instau
cerdotis, ad sacerdotem spećtat – popovo fare, renovare.
,, , .
gumence, popova skufia, vārsta trave, Lex. Popraviv, V. ponapraviv. :- -:
r. dente di teone , sorta d'erba, dens leo Popravka, Lex. r. V. isprava. -

nis, herba genus . . - -


fopravljati , &c. Lex. r. V. popraviti.
|- |-

Popčvac, бvca, m. V. popčvak. Popravljen, eni , a, o, ristorato, rifutto, re


Popovacsan , acsni, a , o, futto di timo, thy i stauratus, refećtus, renovatus...
tminus, a, um. |-

Topravljenje , a, n. Lex. r. restaurazione, re


Popovak, бvka , m. trava, timo, apitimo, stauramento, rifacimento, renovatio, refe
erbu, thymum, vel thymus, i – popovak ćtio , instauratio. - - - -

mali, trava , cuscuta, erba, cuscuta . Popravno, V. popravicsno – Popraxiti, V.


Popovaren , eni , a, o, cotto un poco, paullu popärxiti. - - . -, -

lum coćtus, elixatus. A


Poprechati, V. popretati - Poprěchi, V. pa
Popovăriti, &c. ujem, o ivam, iosam, cuocere pregnuti.
un poco, paullulum coquere, elixare. I'opredinje, a , n. il filar lentamente, lente
Popovezati , exuiem, exivam, o ezam, &c. le nere, subst. - -- -

ger leggiermente, leviter ligare. Popredati, am, osam, filar lentamente, lente
Popovi, ova, m. pl. molti preti insieme, plu nere. - |-

res Sacerdotes simul . Popredati , am, osam, temer alguanto, nonni


Topčvica, e, f. figlia d' un sacerdote, sacer hil timere. -

dotis filia. -

fopreděn , eni, a, o, fluto un poco, aliquan


Popovina , e, f. Parrochia,
Script. Eccl. ) “ i “
- parochi. , (ap. tulum netus, (sed par. lat.) , |-

Po prednjemu Br. gl. secondo il passato , se


Po povinski ,, aa ,, oo,. parrocchitite, hiali
hiale parochialis,
cundum pristinum. - |- -

(ap. Script. Eccl.) - Popredsti, Popredam , eosam , filar un Peco,


Popòvstvo, a , n. vlast misnicska , sacerdo nonnihil nere. -

zio, sacerdorium – smaknuti koga s popov Popregnút, titi, a, o, stretto colla cigaa, cia
stva , degradar un sacerdote, sacerdotali gula cinčbus. |-

dignitate aliquem privare. Topregnuti, konja, gnijem s 9 sivim.“


94 P O р O

sam, o gösam, strignere la cigna al caval Poprjetjenje, a, n. Br. gl. minaccia, minatio,
lo, cingula jumenta stringere . . -
comminatio .
To premnogu, Lex. r. molto pili , eo magis. Poprechje, njekolikoje za proch , non e cos i
Popiescno, alauanto pii festinatamente, cele breve la strada , iter non est tam breve .
riuscule. Poprotisnuti , &c. ujem; o javam, uosam, spin
Popretan , āni, a, o, coperto di cenere, cinere gere un peco, Ronnihil impeilere.
contećtus. Toprug, liga, m. cigna , cingula .
Topretati, am, osam, coprir di cenere, cinere Poprixati,
“: , iam, osam,
vam, iosam, } -

V. popustit
. -

contegere.
Poprezati, am, osam, Nal, aspettar un poco, Popstvo, V. рербvstvo.
aliquantulum, brevi expećtare – a nuga je Popuhnuti, komu scto, čijem, o jivam, uosam,
dnu noch poprexiti sada, terchesc nach kud o osam , ricordure, o richiamure alla me
che p5ch, i küdse pokrada. moria di qualcheduno gualche cosa, sugge
Poprezliscestvu , Lex. r. abbondantemente , rere, vel revocare aliquid in aliсujus memo
abundanter. riam .
Popria , o Poprie . Br. gl. prima, prius. Popuhnütje, a , n. suggerimento, consilium ,
Popriateljiti , &c. V. spriateljiti , &c. aćtus suggerendi, vel revocandi aliquid in
Popric, ica, m. V. popěnac. aliсujus memoriam. |-

Poprica , e, f. Lex. r. meta, meta. Poplin, V. popunica – Popunac, V. poponac.


Poprice, a, n. Lex. r. stadio , stadium . i optinica, e, f. doppia rete per la Pesca dei
Poprich , a , m. Br. gl. miglio, Pietra indice pesci piti grossi, rete duplex majoribus pi
de migli, milliarium , mille passus – tri scibus capiendis.
p: dalecse od grada, tertio ab Urbe Popuniti, jam, iosam, supplire, supplere.
арide. Popunjati , am, osam , supplire pian piano,
Poprigin , āni, a, o, fritto leggermente, levi a poco a poco, paullatim supplere.
- viter frixus. Popuren , eni, a , o, mezzo cotto, mezzo ar
Poprigati, am, osam, friggere, e friggere leg rost to , semicoćbus, semiassus.
giermente, 1. frigere, 2. leviter frigere. Popiriti, i vam, o Purim, iosam , сносеге, о
Poprigibati, am, osam, chin a r alyuan to , arrostir alguanto, nonnihil torrere, coquere
Poprignuti, ibam, uosam ): inflećtere. – hljeb popuriti, cuocer alguanto il pane,
Poprikladati , am, osam, Lex. r. dar esempio, nonnihil panem coauere. -

exemplum praebere. Popusctaj, aja, m. allentamento, remissio.


)
Po priko, V. priko – Poprischen, V. popris Popusctaj, ai , f.
Cten . Popusctan , āni, a, o, rallentato, rilla ssato ,
Po prilici, Gaud. in , o sotto l'apparenza, ap remissus, relaxatus.
parentemente, per esempio, specie, exempli Popusctänje , a, n. V. popusctij .
gratiа . |- i upusctati, a vam, o am, osam, Br. gl. rilas
Po primnôgo, Br. gl. in gran quantitd, ab šare, rallentare, relaxare, remittere.
bondan za , maxime , magna copia. Popusctavati, am, osam, rita sctare, railenta
Poprisctatise, ase, alose, V. poprisсtitise. re leggiermente, paullatim relaxare, remit
Popriscte, a, n. Lex. r. stadio, stadium. tere .

Poprisсtemjeratelj, čija, m. Lex. r. che spiа Topuscten , eni, a, o, rila seiato, rallentuto ,
na la misura dello studio, qui stadia metitur. cendonato, relaxatus, remissus. |-

Topriscten, eni , a , o, pun prisсti , pien di Topusсtěnje, a, n. Br. gl. ritasciamento, ral
bulle , pustulis scatens, laborans. lentam ento, remissione, condon azione, re
Poprisсtitise, ase, o ivase, ilose, aver delle laxatio, remissio, venja – na stôimo na trjet
bolle, pustulis laborare . veno popusctenje, demus operam sobriae re
Popristaj, aja, m. V. poprisсre. TTl l S. i 6) Il I .

Popristajati, am, osam , fermarsi alauante , Popisctiti, &c. Tvam, iosam, rilasciare, rad
“ modicum consistere. lentare, condon are, perdonare, relaxare ,
Popriti, pridim, priscosam, S. Minc, urtare , remittere, parcere.
veemente men te , vehementer urgere – ed Topustiteljan , eljni , a, o, Lex. r. che si dee
mörske pucsine kad sille popridu. concealere, concedendus. |-

)
Popriecsan, ecsni, a, o, ali u anto traverso, Topustise, Popuzivimse , o Popuzujemse, Po
Poprjecsen , eni, a, o, nonnihil obliquus ... puzosamse , Palm, sdrucciolare, labi, dila
- Poprjetiti &c. komu , jujem, o i vam, iosam,| bi – gdi sva u lasti zakopāna na xivot:e-
minacciare, e m in acciar alauanto, I, mi- | zao popuze . |-

aari, 2. leviter minari. Popustiti, &c. V. popisetiti &c.


ti: Popu
P. O P O 9f
For ITE, TE m trava, Lex. r. V. paskvica. re, progignere, procreare - poragjarise"
Poputnica, e, f. Picciola Provvisione, exiguum generarsa , generari, gigni.
viaticum . - Poramenicca . e, f. cantura per tenere souleva
-

Po put niedan , Matt. V. po niedan nacsin. te le gonelle, calzoni, cingulum.


Poputnina, e, f. viatico, cibo, o altra cosa, Toranniti, Rannim , iosam, V. ranniti.
che si porta per viaggio per sostentarsi,Po rannu, Lex. r. V. ranno.
viaticum . - - Porasárditise, Särdimse, o ivamse, iosamse, adi
To putu, per la strada, a proposito, inter rarsi leggiermente, subirasci.
vias, ad rem, apposite . . Porasárdjen, eni, a, o, adirato leggiermente,
Topčizak, uzka, m. luogo sdruceiоloso, locus subiratus.
lubricus . - roristari , am, osam, pio vigginare, rorare.
Popuzen, čini, a, o, sdrucciolato, lapsus, de Porasctij , āja, m.
Porasctij , ai, f.
) adolescenz«,
tiа .
adolescen
lapsus, prolapsus :
Popuzenje, a, n. sdrucciolamento, lapsus, us. Porasli , a, o, adulto, cresciuto, adultus.
Popuziv, ivi, a, o, Br. gl. lubbrico , sdruccio Poraslich, icha, m. adolescente, adolescens.
oso, lubricus, Praeceps. Porist, isti, f crescimento, accrescimento
Popuznivac, ivca, m. fallito, qui solvendo incrementum, accretio, accrementum .
nOn est . - Porastan, astni , a, o, vegetabile, qui kr. ve
Popuznovanje, V. popuzenje. getare potest.
) – – - - - - - -“ -
-

Popuzněvatise, lijemse , ovosamse , Br. gl. V. Poristjeti, Rastem, istosam, Mul. erescere,
popustise. crescere, accrescere, adolescere .
Popuznut, titi, a, o, V. popuzën. Porastupan , U pni, a, o, V. dalecsan.
Topuznuti, ujem, o ivam, uosam, o zosam, fal Poravniti, V. sravniti. -

lire, cioe mancare de denari de' mercatan i'oräxati , &c. Lex. r. V. poraziti &c.
ti , creditoribus decoquere, foro cédere. Poraz, aza , m. I'alm. destruzione , estermi
Popuznuti, ujem, o ivam, uosam, ) Palm. nio, rovina , eversio, excisio, demolitiо -
Popuznuti se , ujemse, o ivamse, &c. / edruc grjeh, i poraz da zagárle. |-

ciоlare, labi, dilabi – s koga na grjeh zli Porazan , āzni, a, o, Matt. rovinoso, distrut
popuze – gdi sva u lasti zakopana na xi tive, exitialis, perniciosus – budüchise uxe
vot se zao popuze. gla porazna kugga po Provenzi &c.
Popuznutje , a, n. Grad. I. V. popuzenje, 2. fal i'orazbiati, am, osam, Purg. rompere, fran
imento , eioe mancam ento de denari a gere, effringere.
mercatanti , decoćtum argentum . Porazblüditise, &c. Tvamse, iosamse, darsi al
Pop zlatar, popa zlatara, zvjer, cantarella , quanto ai piaceri, se nonnihil voluptatibus
an imale, cantharis. -immergere.
Pora, e, f. Lex. r. V. vrieme. Porazen, eni, a, o, distrutto, disfatto, abbat
Porabljivati , am, osam, V. poposlövati. tutto, destrućtus, eversus.
lorabosctati, Lex. r. V. podjärmati. Porazenje, a , n. Matt. destruzione, eversio,
Poraboscten, &c. Lex. r. V. podjarmin. – sârce Jesusovo jest porazenje svieh zliek.
Porabčtati, am, osam, Br. gl. servire, far ser pohotjenstva. -

pazio , servire, deservire. Porazgnjevitise, V. porasirditise. -

Po rad, )
per, a cagione , per motivo, ob, Porazitelj, elja, m. distruggitore, estermina
tore, destrućtor, eversor ,
Po radi, propter, per.
Po radi csessa , Canis, V. radi csessa. Poraziteljan , čljni, a, o, che ti deе distrug
Po radi sebbe otiti, andar al necessario, ven gere, destruendus .
trem exonerare. Poraziteljica , e, f. distruggitrice, estermina
Poriditi. Radim, iosam, faticar alguanto, non trice, quae destruit, evertit.
nihil laborare, agere. Poraziti , &c. ujem, o Ivam, i osam, Gund. di
Poradno, Syl. bene a proposito, rite, concinne. struggere, esterminare, destruere, exter
Poradovanje, a, n. rallegramento, gaudium, minare – a srěcha ima chüd kad koga pri
lactitiа . blazi, dåga pak kroz nje svud zlosârdno po
Poradôvatise, Radujem se, osamse, Br. gl. ral razi – zlom smirtju koga poraziti, am
legrarsi, e rallegrarsi aiguanto, I. gaude mazzar alcuno crudelmente, crudeliter ali
re, latari, 2. nonnihil gaudere &c. quem trucidare, interficere.
Poragjajuch, tichi, a, e, genitivo, genitivus, Toraziv, ivi , a, o, da struggittivo, atto a di
1/or Gram. struggere , destruens.
Poragianje, V. porodjenje. Porazlicsiti, &c. ivam ... iosam, Rus. diferen
l'oragjati, am, iosam, Br. gl. generare, gigne ziare, distinguere, discernere. P
O

Bayeri. cha
Staatsbivi i nak
1. t. -
. N

98 -r- I O P 0
To razlogu, di, o con ragione, jure, mevito. Porinjivanje, V. porintitje.
To razmjeru, a proporzione, proportione, pro! Porinjivaoc, бca, m. spignitore , impulsor.
тata parte. - - - - Porinjivati, am, osam , Gris. spigner spesso,
Poraznik, ika, m. Gjorg. V. porazitelj. trusare, trusitare. |-

Porazno, rovinosamente, perniciose. |- Porintit, i ti, a, o, Mul. spinto , impulsus.


Porazva, Gris. V. poraza - u ovake grjehe i orinuti, jujem, o jivam, uosam, Palm. spin
zla izgleda, i porazve, duhovnomu bitju i gere, spagnere, dar un a spinta , impeliere,
skárnjega upadaju. urgere, trudere – korablju porinuti, Palm.
Porcsa, e, f. Lex. r. V. otröv. varure, cucciar la nave in acqua, deduce
Porcsellana , e, f. värsta zemlje, porcellana , Te na V1Im.

murrha, vel myrrha. Torinutje, a , n. spinta , urto, impulsio, im


Porcsenaja pomčsct, Lex. r. trava , anagalli pulsus, us.
de erba, anagallis. Poriti, Lex. r. V. parati.
-

Torec, eca , m. ijecsna trava, 5oragine, sorta Porivalo, a, n. pertica di ferro, trudes ferrea.
-
d erba bot. borago. Porivan , āni, a, o, Kemp. sbalzato, sbanda
Porechi, Poricsem , Porêkosam , disdire, ri to, ejećius, projećius, dissipatus – brőd od
trattare, retraćtare – porechise, Gund. di valovi porivin , na vis a faučilibus impulsa.
sdirsi, ritrattarsi, se retra ćtare, reprobare l'orjadöcsan, čcsni, a , o, Rus. ordinato , in
- s' mita od zlata , s sprjetnje od böja od ordinem redaćius. -

vjerrese ne porecse. Porjadok, ka, m. Lex. r. classe, classis.


Poreciteljan , eljni, a, o, che si dee ritrattare, Porjecsitise , &c. ivamse, iosamse, contra stare,
retraćtandus. “
ristare alauanto, paullisper rixari, conten
Poreciv, ivi, a, o, ) che si pud ritrattare, dere.
Porecsan, čcsni, a, o, qui &c., se retraćkare Porjediti , &c. ivam , iosam , lasciar maggior
potest. spazio tra una cosa, e l' altra , majus spa
Porecsenje , a, n. Lex. r. ritrattazione, retra tium quascunque inter res relinquere.
ćtatio. Po rjedko, o Po rjetko, V. riedko.
Pored , ) Gjorg. al pari, insieme, acque, pa Porjekati , ecsem, o ekam, ekosam, suggerire,
Poreda, riter, ex a quo, simul, una . consigliare , dettare, suggerere, suadere,
Poredak, edka, m. ordine, ordo. docere .
l'orčdan , edni, a, o, ordinato, messo, pian Torjeti, Pogovorim, Porekosam, S. Minc. con
tato per filari, o in ordine, ordinatus. tradire, contradicere - nebi nje xivot moju
Porediti, im, iosam, V. uporediti . . zapovjed porekal – Br. gl. suggerire, det
Poredno, ordinatamente, ilo per filo, per tare, suggerere, dićtare – jako vrieme po
ordine , in ordinanza, ordinate, ordinatim. recse, prout tempus dićta verit, Isti, dire ,
Pored samnom , a par di me, sicut ego. dicere – tako da mimohoděchi poreku, siа
)
Poredom , l'alm. ordinatam ente, ordinatim li jest ona Jesavel, ita ut praetereuntes. di
Po redu , ) - josc kadbih ja hotil izriti po cant heccine est illa Jesabel – porjetise,
redom . V. porêchiise.
Poreklo, a, n. Lex. r. V. prozvanje. Porjez , eza, m. dazio, gubella, većiigal, cen
Porepolotnaja, trava, Lex. r. V. vekesc. sus, stipendium .
korescettati, V. prorescettati. Porjezati , exivam , extijem, o ezam, ezosam,
Porez, eza, m. Och. V. porezak. metter dazj, gabelle, većiigal, censum ,
Worêza , e, f. Stul. tassa , taxatio. stipendium imponere.
Porezak, tzka, m. taglio, intaccaturu, inci Porêb, oba , m. denaro, che si paga dal reo
Sll T3 . -

ai sbirri, o altri ministri della grustizia,


Porezanje, a , n. taglio, azione di tagliare, pecunia, quae lićtoribus, &c. exsolvitur a
incisio , incisura , sestio. re O s

Porezati koga , (briachom , &c.) exujem, o i'oröba, e, f. Ad. schiavitii , cattivitd. , pri
exi vam , čizosam , 1. far un taglio, caesio gionia , captivitas, servitus.
nem, incisionem facere, 2. V. porjezati. Porobitelj , &c. V. pljenitelj &c.
Porfid i ida , n. mramor sctrampani, porfido, Porobiti, ivam, iosam, Kac. depredare, pra
Porphyreticum marmor, porphyrites. dari – porobisce svu zemlju Jordansku .
Poricatelj, Lex. r. V. zleglasitelj. Poröbjati, am, osam , far, o render schiavi ,
Poricati, Lex. r. V. zloglasiti. captivos facere reddere.
Poricatise, V. porechise. Porobjènica , V. röbinja.
i origati, am, osam, V. pobljuvatise. Potobjenik, ika, m. V. rob.
lorinjen, eni, a, o, V. Porinut. Porobstvo , a, n. V. poroba.
Poröb
T O F O 97
Torocsian , ocsni, a, o, ) Br. gl. macchioso, pie Porokcnac, okcsa, m. ) Pieciola macchia , la
Poröcsast, asti, a, o, no di macchie, ma "orokcsich, iha, m. ) becula. - “ ““ “
culosus – prinos, V. ruxan. l'orom , oma, m. Lex. r. čarca da traghettar
|-

Porocsen , eni, a, o, macchiato, contaminato, Jiume, ponto. *“ -

maculatus , contaminatus. " Porosctiti, &c. Lex. r. V. prisciti &c. -


Porocsiti, &c. ivam, iosam , Lex. r. macchia Poroscok, a, m. Lex. r. V. pris-csac. -- s. -
re, contaminare , maculare contaminare. Porosenčki, a, m. Lex. r. V. präsccsich.
Porod , bda, m. Gjorg. ):
parto, na sci Porösiti, ivam, iosam, V. poriscati. . ..
Poröda, e, f. Lex. r. - ) ta, stirpe, tchiatta, Porost, trava morska, Lex. r. V. voga , .
razza, posteriti, proles, progenies, ge Porostovi, a, o, Lex. r. V. vogast. - “
nus, fitii, nepotes, posteri, partus, us, stirps, l'orosikati, am, osam , pievigginar per poce
generatio, posteritas – plödna Matti Dje tempo, brevi pluere. |- -

viccaje, i u porodu kä bi Djeva , po porodu Poroxan, bxni , a , o, Lex. r. vacuo, veto,


osta Djeva – bitti pri porödu , esser vicino VaCU US . . . » . . . . .“
al parto, partum instare - izvedsti porod, Poröхditi, Lex. r. V. poröditi. . . . . «
i dar in luce u parto, procreare filium. l'ortiscte, Lex. r. V. párteniscte . . .
Torödan , дđni, a, o, Br. gl. I. na talizio, na i'ortomoja, Lex. r. V. prallica. u “ “ -

talis, natalitius – po porodnjem boljeznam, Portib, tiba, m. orlo, fimbria, ora.


post partus dolores, 2, generativog genita Porubiti , &c. ujem, o ivam, iosam, orlare,
talis, 3. del parto, ad partum spećtans. vestium oras consuere.
Porödbina, e, f. paren tela , parentado, pa Porubjen, enj, a , o, orlato, cujus ora ve
- rentuggio, aftinitas, agnatio . stium suta est, adj.
Porödcsac, odcsca , m. ) creaturella , filiolus, Porubjenje , a, n. l' orlare, vestium oras coа
Vorödcsich, icha, m. filiola . . suere, subst. - . .

Porodica, l'alm. V. i poroditeljica – alli uz Porucsánstve , V. porticstvo. -


mnôxna ljettin Anna nje kripostna Porodica. Porticsati, am, osam, Br. gl. V. poricsiti...
Poroditelj, elja, m. genitore, genitor. l'Arucsatise, Lex. r. mallevare, esser malle
Poraditeljica, e, f, genitrice, genitrix . . vadore, fidejubere, spondere pro aliquo.
Poröditi, ragjam, rodiosam, Stul. partorire, Porucsen , eni, a, o, Syl. I. imposto, injun
generare, cagionare, produrre, parere, par ćtus, Br. gl. 2. raccomandato , commenda
turire, eniti, generare, gignere, procreare, tus. - - va “ , * .
efficere, producere – koisu nas porodilli, Porucsenje, a , n. 1. av viso, a vvertimento,
- dalinam bitje – poroditise, Jos. nascere, monitum , denunciatio, 2. commissione, man
112 SCl . . . . -- -k, , - - -- datum , 3 raccomandazione, commendatio,
Porodiv, ivi, a , o, generabile, producibile , 4. Lex. r. malieverine, sicurtai y“ sponsio.
generabilis, qui &c. produci potest. Porucsitelj, člja, m. chi fa chiamare, qui ac
Porodjicsiti se, V. urodiacsitise. “ “ cersit. ** . . . . . . . . .“ “
Vorodjaj, aja, m., o Porodjaj, ali, f. V. porod. l'orticsiti komu , utem, o Ivam , iosam , Gjorg.
Vorodjen, eni , a, o, Palm. parto, nato, par fur supere, significare, a vvertire, certiо
tus , genitus, editus, natus – värsta ljudi rem facere aliquem, alicui significare, Syl.
Porodjena u kamenoj tisnoj strani trudit vas commettere, imporre, mandare, injungere,
vjek naucsena i u malloi Xivjet hrani . . Br. gl. raccomandare, commendare - po
Porodjenje , a, n. Stul. nascita, nativiti, par rucsimo sami sebbe u tárpjenieh , a commen
to, partus, nativitas, dies natalis, vel nata demus nos metipsos 29 c. - porucsiti komu,
litius - porodjenje Gospodinovo. i mandar a dire, mittere ad aliquem - po
Porodnost, čisti, : generabilitik , generandi vis, rücsiti po koga, far chiamar gualeuno, vo
potestas. . . - |- care aliquem - porucsitisei, V. porãcsatise.
Torödstvo, a, n. I. V. porodnost, 2. V. poröd. Porticsivati , am, osam, chiamar spesso, fre
Po rodu (indecl.) discendente, che true i o , quenter arcessere. - |-

rigine da Črc. oriundus. . .. Porticsnik , vika , m. r. esecutore degli ordini


-

Torog, a, II). . Lex. r. i V. pråg. o ko one i altrui, qui mandata , vel jussa alterius exe
Toroh , a, m. Lex. r. V. prih. v i | quitur, 2. Lex. r. mallevadore, sponsor.
Voruhovi, a, o, i.ex. r. di pol vere, pulvereus. Torucstvo, a, n. sicurtai, malleveria, sponsio.
Porök, oka, m. Br. gl. macchia, colpa, delit Poruga, e, f. Lex. r. ostaggio, obses . .
to, macula, nota , tabes, culpa, noxa, de Porugacs, aca, l'orugalac, alca, Porugaoc, oca,
lićtum – podobaetbo Episkopu bez poröka Porugatelj, elja, i orugavac, avca, Porugiva
bitti, oportet enim Episcopum, sine crimine lac, alca , Porugljivac, ivca, m. befatore ,
ef. e. - -
| schernitore, derisor, irrisor.
Poru
|- -

Razd. II. N.
98 р O T O
Forugacsicca, Torugalica, lorugateljica &c. e, no sem i di piante, e di erbe, per tra En
f, befatrice, quae irridet. |- -
tare, seminarium.
Porugih, ani , a, o, ćefeggiato, derisus, ir Posadanjen, kni, a , o , ammodernato, novis
risus. usibus арtatus. |-

Toruganje, a, n. šefa , irrisio , derisio. Posadanjiti , &c. i vam, iosam, ridurre alla u
Porugati koga, ugljem, o ugivani ugosam, To san za moderna , novis usibus арtare. -

rugatise komu, o kiem čkc. befure, befeg Posadice, o Posadimice , a perpendicolo, ad


giare, irridere, deridere. - -
perpendiculum.
-

Torugav, avi, a, o, Porugiv, ivi, a, o, šeffe vo Posadiliscte, čic. o Posadiscte &c. a, n. Kas. se
le, irridendus, vel irrisione dignus. de, luogo da sedere, sedes – ljube párva
Poruhnut, uti, a , o, vestito di lutto, veste posadi seta u Sinagogah .
iugubri indutus. “ Posaditelj, elja , m. plantatore, sator, qui
Poruk, tika , m. mallevadore, jussor. plantat, serit.
Poruka, e, f. Gund. ambasciata, nuncium, Posaditeljan, čljni , a, o, I. Buono a trapian
nuncius - i pogje onсsas, nu poruku câr tare, plantarius, 1. d' investitura, domi
sku vöjci netom recse, podrje sâblju svak u nii , adj.
ruku , osta izsjecsén vas na pècse – donjeti Posaditičljica , e, f. colei che Pianta , quae plan
komu portiku, portar un ambasciata a qual tat , serit .
еuno , nuntiate alicui – opovidjetti, o pri Posaditeljstvo , a, n. V. posadjenje.
kazati poruku, fare un'amčasciata a qual Posiditi, jujem, o ivam, iosam, Del. pian tare,
сило, nuncium , vel mandata alicu i referre . plantare, Br. gl. costituire, perre, colloca
Porukavac , āvca, m.) colui, o colei, che vi re, constituere, ponere, collocare – sih po
Torukavica, e, f. )
carpone, reptans. sagjajte stiditi, constituite ad judica ndum ,
Porukovatise, tijemje, ovosamse , V. Porticsa Jos. porre alcuno a sedere, efficere, ut quis
t1Se. - -
sedeat (juvando) – posaditi sve uredno, V.
Porumeniti , &c. Rumenim , o ivam , iosam , razrediti – posaditi koga u imānje, confe
Rumenitise čec. arrossire, vergognarsi, eru rire ad ulcuno per mezzo di certe forma
bescere, verecundari . . liti legali il dominio d'unu cosa , rei ali
Porumenjën , eni, a, o, arrossito, rubore per cujus , e. g. praedii &c. dominium a licui con
i fusus. -
ferre – posaditise , S. Minc, mettersi a se
Porumenjenje, a, n. arrossimento, rnbor, ve dere, sedere – zapovidi svoj cseljadi, da
recundia . ubrőjne druxbe redom na travnose tle posa
Torunjaviti , V. orunjaviti. di – posaditi se za tárpezom, sedere alla
Po rusag, perciascheduna provincia, per pro ta upla , ad mensam accumbere .
V111C 125 . )
Posadivati , am, osam, Br. gl. collocare, por
Toruscan , iscri, a, o, tuguêre, lugubris. Posadjati , am, osam, re, costituire, po
Poru scen, eni, a , o, Gund. vestito di lutto, nere, constituere, collocare.
atratus , pullatus, veste lugubri indutus – Vosadjen, eni, a, o, piantato, posto, colloеa
poru scena u cirnillu vechi dio lexisc ptista. to, plantatus , positus, collocatus – posâ
Porusciti, ivam, o tijem, iosam, G. Bun. spa djen u imanje, posto, o messo in posses so
rare, ornatu exuere - isctese u svem po d'un a cosa , aliсujus boni possessione do
rusciti , nu sviem tiem se pazi. natu 5 .
Poruscitise, &c. tijemse, o ivam se &c. vestir Posadjenje , a, n. piantamento, piuntagione,
si di lutto, met. perdersi d' animo, veste plantatio – posadjenje u imanje, il dar il
lugubri induere se , met. animis cadere. possesso, aćtus conferendi dominium alicu
Portiscno , luttuoramente, con lutto, lućtuose. jus rei. |-

Torutitise , &c. ivamse &c. Mis. gl. cascare, Posidka, e, f. Picciola piantagione, levis plan
cadere. tatio. -

Porutnik, ika, m. Lex. r. luogotenente, che Posagati, am, osam, Br. gl. maritarsi, nubere.
tiene il duogo di alcuno , vicarius , vicem Posagjivati, V. poloxivati – posagjivatise, Gund.
- gerens. fermarsi in gualche luogo, alicubi consi
Poruttjen, eni , a, o, ruttom pomjescan , rut Stere .
tom zacsinjën , mescolato con ruta , condi i osagsci , a, e, Br. gl. maritato , matrimonio
to COn ruta , rutatus. junćtus.
Porixen , &c. V. pogárdjen &с. Posahao , o Posahli, a, o, seccato, detto de'
Portikiti , &c. ivam, iosam, V. pogirditti. fiori , alberi , o piante, aridus, exsiccatus.
Posid, ada, m. ) miesto posadjeno, semenza Posahnjivati , am, osam, a poco a poco seccar
Posada, e, f. jo, luogo, dove si pongo si, divenir secco , paullatim arescere.
Posah
р () P O 99

Torahn je a, n. eccam To, Gridezza, ari - uhittitise koga posla, napártitise koien
diti, siccitas, ariditas, a ritudo. poslom , uzeti nase, o pridase koj posao,
Pesahnutti, hnüjem, o hnjivam, hnhosam , o intraprendere qualche cosa, aliquid adgre
hösam, seccarsi, divenir secco , appassire, di – to nie moj posao, io non mene intri
arescere, exsiccari , languere. go, mea nihil interest, me nihil interpono
Posalac, alca, m. ) negozietto, birognino, ne – stati bez posla, V. dangubiti – stati u
Posalak, alka, m. } gotiоlum. poslu, V. poslövati - tko svoj posao csini,
ruka nemárlja, chi fi i fatti suoi , non s"
Posaljati, jam, kć. V. Posoliti .
Posalstvo, a, n. Br. gl. ambasceria , legazio- | im bratti, ne minem pudere deberet sua curare.
ne, legatio. -
Posanitren , eni, a, o, mescolato con nitro, ni
Posalstvövati, tijem, ovosam, Br. gl. far i am tro mixtus , nitratus. -

- basceria , legationem gerere – posalstvöva Posapina , e, f. pelle della schiena degli ani
ti zakonim posalstvom k Rimljanom druxbe mali , cutis dorsi animalium.
radi , fungi legitima legatiene apud Roma Posârchati, chem, chosam , scappucciare, in
nos de amucitiа . ciam nare, offendere, impingere, illidere
Po samovolji, a capricio , ad libidinem. in aliquid.
Posao, o Posal, osla, m. Zlat. negozio, fac Posârditi se, V. porasárditise.
cenda , ofizio, opera , afare, occupazione, Tosârkanje , a, n. il soróir tutto, aćtus per
ćiriga , fatto, impaccio, traffico , pena, fa sorbendi , vel persorbere, subst.
ticu , travaglio, carico , commissione, ser Posârkati , &c. kivam, o kam, kosam , sorbir
vigio, impiego, negotium, res, officium , tutto, persorbere. -

munus , opus, occupatio , exercitatio , stu Posárkivati, am, osam, } centellare, sor rat
dium , molestia, faćium , poena , labor, onus, Posârknjivati , am, osam, re, sorbillare, hau
debitum – znatti várlo svoj posao, bitti o stibus potare.
birtan u svomu poslu, far bene i suoi af Posârkntit, fiti, a, o, serbite, absorptus.
fari, rem suan bene gerere – csoviek ve Posârknuti, knjivam, o knlijem, knuosam, Br
1icieh posala , uomo na to, fatto per le cose gl. V. posârkati. -

grandi, ad summa natus - posao prizaple Posârknjivaoc, oca , m. colui, che inciampa,
ten, I aftre in contra molte diffcolti, e offendens (in aliquid).
molto arauo, res nodosa est, & intricata – l'osirnuti , &c. àrnjivam, o irnjujem, irnuosam,
bitti u poslieh zapleten, zamärscèn, essere urtare, inciampare, impingere , offendere
infaccendato, negotiis implicari, detineri (in aliquid).
– tvojje posao, r ufizio tuo, tuum est, Posârnütje, a, n. inciampo, offendiculum , of
ad te spećtar – csiniti svoj posao, koiga gle fensio.
da , fur l' ti fizio suo, suum officium praesta Posârtati, am, osam, V. posârnuti.
re, suo officio fungi – zachi u svomu pos Posâsnuti, ujem, o ivam, uosam, V. sâsnuti.
lu , man care al suo dovere , officio deesse Posaхdati, am, osam, Lex. r. V. posaditi.
– uhittiti za glavu posao: hittitise posla za Poscadsci, e l'oscamsci, a, e, andande, iens,
sve dvaest nokata : prionuti k poslu kao piа еuntis.
vica : adoperarsi con tutto lo s forzo, cena Poscakkati, am, osam, Battere leggiermente co'
ri, omni ope & opere niti – téxak, go pugni, pugnis leviter caelere.
lem , iaki, o velik posao , afare grande , Poscalina, e, f. febbre terzana spuria , febris
magnum negotium – upártitise u texak &c. tertiana levis.
posao, mettersi u gramd' impresa , adgredi Töscanj, osenja, m. socsivo, fagiolo, legu
res praclaras – radi posla, o posali , per me, phaselus, vel phaseolus .
- affare, Per afiri, negotii, vel negotiorum Poscanjac, anјca, Toscanjesae, ānјcsca, m. fa
causa – poslom nedovárscèniem , senz aver giolino, exiguus phaseolus.
terminuto l' affare , senz u ver conchiu to Poscinjski , a, o, di fugiolo, phaselinus.
nulla , re infećta – poslom svoiem pri vidjet Poscaptajúch , uchi, a , e, che parla all” orec
ti, Posao svoj prigledati, dar ordine a suoi chao, insusurrans.
fatti, rebus suis consulere – na vărchi, spu Poscaptan , āni, a, o, cosa detta all” orecchio,
stiti, o naslöniti posao na koga , o u csie insusurratus.
ruke. Pridati, o Priporticsiti komu posao, Poscaptanje, a, n. parlata all” orecchio, astus
addo star un negozio u guaicuno, negotium insusurrandi. -

aliсui mandare, committere – posao mu Poscaptati , &c. Poscapchati, &c. o Posceptati


csni prihititi, mucsna posla prihittiri se, lan komu , a vam , o Scaptjem , osam , Jos. par
ciar il palo, fig vale, far alcitna difficule, lar ali orecchio, fischiar altrui nes“ orce
o faticoia

gr: “.
23
arduum opus adgredi chi 2.. insusurrare alicui. . . .
Posса
N
I ĐO р () I O
Postasti, a, o, andato , profećtus. si, met. firmare se – nu ne davi prie ne
Poscastje, a, n. Zlat. andata, partenza, di gosi sinovim se posctapao.
Poscastvo, a, n. )scessus, abitus, us, abitio, Poscta piva tise, amse, osamse, caminar col ča
profećtio – dalliche smårt moja po scistje stone, baculo incedere, met. stabilirst , fir
ovo bit ? II12 re See

1'oscausci, V. poscadsci. l'osctedan , čđni , a, o, Br. gl. parco sumpti 2

Posceljak, ka, m. voche, fra vola, fragra, orum. bus parcens, parvo contentus.
Po scest, a sei a se i , seni. Posctedjenje, V. sctedjenje.
Poscet, eta , m. Posceta, e f. Gund. passag Posctedjeti, Sctedim, iosam, Br. gl. risparmia
gio , transitus. re, adh bere parsimoniam, parcere.
Poscevaren, eni , a, o, incunnucciato, calamis Posctedno, Br. gl. V. sctedno.
obtećtus. l'oscten, čini, a, o, Grad. onesto, honestus –
Poscevariti, &c. i vam , iosam, in cannucciare,
poscteniem nacsinom, decente mente, decen
chiudere, o ceprire di cannucce, calamis ter, honorifice - posctèna djella , a za oni
obtegere. erotche , grand imprese, praeclara facinora . .
Poscibbati, Scibbam, Poscibikati , Scibikam, l'oscteniti koga , V. oposcteniti – poscteniti
am, osam, Bacchetture leggermente, brevi se, čic. ivamse, iosamse, passar da un ono
virga coedere. | re all altro , honores continuo consequi.
Posciljaju ch , o Toscilj üch, tichi, a, e, man Tosctenje, a , n. S. Minc. on ore, one sti, ho
dan te , mittens. nor, honestas – voljehti posctenje nositi, a
Posciljalac, o Tosciljaoc, a , m. mundatore, tuxiti, neg s tvoiem smidjenje prirokôm
missor. sadruxiti.
Posciljati , &c. V. poslatti &c. i oscteno, one stamente, honeste.
Poscipköviti , &c. Ivam, iosam, arros sire, di Posctenorodjen, eni, a, o, di buona famiglia,
venir rosso, erubescere. honesto loco natus.
Poscirje, Lex. r. pri largamente, latius. Posctenovati, lijem, ovosam, one steggiare, pro
Posckaljiti se, ivamse, iosam se, sdrucciolare, labi. cedere, trattare con onestri, honeste se ge
Posckôditi , i vam, iosam, far dan no, damnum Pere .
inferre . Posсtettiti, V. isctettiti.
Posckodiv, i vi, a, o, dan noso, damnosus. i osctina , e, f. Kemp. V. posctenje.
Posckrapanje, V. okropjenje. Posctiti koga , i vam, iosam, V. pocstiti.
Tosckrapati, am, &c. V. pokröpiti. Posсtitti, Sctiem , iosam , 1. leggere, legere ,
Posckripanje, a, n. stridore , stridor. 2. legger un poco , nonnihil legere.
Posckripati, am, osam, Mis, gl. stridere , Posctiv, i vi, a, o, A.d. on ore vole, venerabile,
Posckrixêtati, am, osam, )stridere. lode vole, honorificus, honorus, laudabilis ,
Tosckrobochatti, Tosckrobotatti, am, osam, ro- | veneratione dignus.
moreggiur alquanto, nonnihil strepere. Pocstivo, A.d. on oratam ente, decorosamente,
Posckröpiti , &c. ipam, o opivam , opiosam, honorifice, honeste.
spruzzare, adspergere, conspergere. Pocstivost, čisti, f. Ad. on ore, decoro, rispet
Posckropien, čini, a, o, spruzzato, conspersus , to, culto, honor, decorum, respećtus, cultus.
adspersus. l'oscto , Br. gl. ia onde , quare, quamobrem :
Posclin, ini, a, o, Lex. r. V. haracsan. |Posto 2 Br. gl. l. perche 2 per qual cagione º
Tosclina, e, f. Lex. r. V. haracs. cur? quare? 2. a quanto prezzo 2 a che prez
Poscilinoimec , са , m. Lex. r. guestore, te so zо ? guanti ?
riere, quaestor. Posctobude, Posctomu drago, a qualunque prezzo
Poscljica, e, f. in Muenza di malattia, lues epi sissia, quovis pretio, quoquo modo , qua
demica. que ratione . |-

Poscmarkati, poscmarknutti, V. posárkati &c. Posetővan , бvni , a , o, Palm. venerabile, ve


Posepotan , ani, a, o, burlato, deriso, irrisus, nerabilis, venerandus, veneratione dignus .
derisus. Posrtovi n , āni, a, o, Palm. riverito, on orato».
|-

Posepotinje, a , n. scherzo, čurla, irrisio, jo honoratus , observatus , cultus, veneratus -


Cus, Jocat1o. nad sve ine posctovani. -

Post potati koga , am, osam, Toscpotatise kiem Posctovanje, V. pocstanje – posctovanje ko
&c. birlarsi, scherzarsi, irridere, illudere. mu datti, V. poklični rise.
Poscpotljivac, ivca, m. befatore, derisor. Tosctovino, venerabalm ente, honorifice.
oscpotljivica , e, f. brff strice, quz illudit. Posctovateljan , eljni , a , o, che si dee vene
Roscprihalka, V. scprihálka . rare, venerandus .
Posetipitise, ivamse , iosamse, Gund, stabilir Tosctěvati koga , ujem, ovosam, Stul. venera
*-,
rt 2
р () P O IC I

re, FTPetare, Venerari, colere – cservárta Posian, ani, a, o, Palm. seminuto , satus, con
situs.
zapovjed narediva, da se posctije otac i matti. -

Posctovno , riverentemente, con ris Petto, re Posiãnje , a, n. seminatura , seminazione, sa


Velenter. tio, seminatio.
Posctrap , āpa, m. ) zafata, e pp. 7uello Posiati, jevam, iosam, 1. seminare, serere,
- 3

seminare, semen spargere, 2. finir di se


Posсträp, api, f. spruzzo impetuoso d'un
liquore al momento, che si tira da un va minare, sementem peragere .
so il turucciolo, pp. e.illa. impetuosa asper Posilav, avi, a, o, sutivo, che si semina, sa
sio liquoris vase aliquo subito exsilientis. tivus.
Posctrapaiúch, tichi, a, e, pruzzante, adsper Posichi, &c. V. posjechi &c.
gens, conspergens. Posidjeti, Sjedim , Posidiosam , S. Minc. se
-

. Posсtrapan, a ni , a , o, pruzzato , schizzato, dere un poco, conversare, nonnihil consi


adspersus, conspersus. dare, modicum insidere, conversari.
Posctrapanje, a , n.
mento, adspersio.
spruzzamento,
i
schizza Posidovan , āni, a, o, posseduto, tenute, pos
Se5 Sll S.

Poscträparti, am, osam, spruzzare, schizzare, Posidovanje, a, n. Och. possesso, possedimen


conspergere, adspergere, exilire – iz usta to , possessione , il possedere, aćtus possi
posctrapati V. popđrskati. -
dendi.
Posctra potrina , e, f. zafataccia, mala adsper Possidovati , ujem, ovosam, Kac, possedere, pos
sio, V. poscträp sidere. |-

Posctrôpiti , &c. ivam, iosam, V. posctrapatti. Posih, Br. gl. dopo cio , post haec.
Posctujuch , uchi, a , e, on orante, honorans. Posilacs, acsi, a, e, V. posilav.
Poscumechati, o Roscumetati , am, osam, Br. Posilati, am, osam , Gund. mandare spesso,
gl. far strenuto smuovendo paglia , feno, saepe mittere, iterato mittere – jur na sjen
foglie d' alberi, o cose simili , paleam, foe ni sred pustinje hridna zabit, ke posila
nutn , arborum folia commovendo edere stre noch &c.
pitum – poscimeta obje usсi ego, tinnient Posilav, avi, a , o , da potersi mandare, qui
ambae aures ejus. &c. mitti potest.|-

Posciuniti, V. scumiti. i'osilka, e, f. Lex. r. V. poslanje.


Poscurinjatti , &c. am , osam , sventolare al Posillan , ilni, a, o, violento, tiran nico, vio
quanto, paullulum ventilare. lentus, tyrannicus .
Poscvěn, čini, a, o, Gjorg. ricamato, acu pićtus Posilenje, Syl. V. posillје . - “ “ “

– dogie sljedjen od dvornikâ u odjechah Po silli, (adv.) Pan. isp. per forza, forzata
porcvenieh zlatom, i draziem kamenjem po mente, vi, coaćte, per- vim.
nizanieh. Posilliti, &c. ivam , iosam, Syl. sforzare ,
Pose, Ragn. V. napěse – nebili vam dosti, angariare s violentare : cogere, compellere,
da pose svaki vas budemi čac. adigere, impellere, vim alicui aferre, in
Toseban , ebni, a, o, so stantivo, che puo star ferre .
da per se, substantivus. -

Posillје, а, n. Gjorg. violenza, tirannia, vio }

Po sebbe, i Och. da se, da se stesso, da per se, lentia, vis, tyrannis.


Po sebbi, di sua spontanea volonti , per Posilmice, Pan. isp. V. po silli,
se, a se, sponte, sua sponte - nekase cse Posilnica, e, f. donna tiran na , mulier tyran
sto näxu i po sebbi oviem uljem. nidem exercens . |-

To sedam , a sette, a sette, septeni. Posilnik, ika, m. tiran no , tyrannus.


Posehnuti, V. posahnuti – Posekëvati, V. po Posilno , violen temente, forzatamente, tiran
sjechi . nicamente, contro voglia , vi, coaste, per
Posel ; ela, V. poslanik – Posěliti, V. naseliti. vim, violenter, tyrannice, invite.
To selieh , per te ville, pagatim. Posilnost, čisti, f. Gjorg. V. posillje.
Poseljanin, Lex. r. V. seljanin. Posin , ina, Posinak, inka, Posinenik , o Posi
Poseljanstvo, a, n. Lex. r. rusticitd. , rusticitas. novienik, ika , m. figlio adottivo, filius
Toseljatise, Lex. r. V. naselitise. adoptivus.
loselstvo, V. poslanje – poserkövati, V. po Posinen, o Posinovjen, eni , a, o, adottato,
- sárkati. ---- adoptatus. - -

i osem, Br. gl. dopo, post, deinceps. Posiněnje, o Tosinovjenje, a, n. Stul. adotta
Posestrina, e, f. sorella in Cristo, soror in mento, adoptio – Bog jest Otac nasc stvo
Christo. renjem, i posinovjenejem . - |-

Poshichati, am, osam, Mis, gl. visitare, vi Posinitelj, o Posinovitelj, elja, m. adortarore,
-

. . .. . adoptans. |-

Posi
RO3 I O P O
Tosiniti, &c. o Tosinëviti , &c. àjem, o ivam, Posjedati am, osam, Gjorg. possedere, possi
iosam, Br. gl. adattare, Prender alcuno per dere, Lex. r. Presedere, praesidere, pra
suo figlie, adoptare - Sin Boxii nas Otcu eSše .
svoemu posinovil jest u sine, Filius Deo Pa Posjeděn, čini, a, o, as sediato, obsessus, obsi
tri suo adostavit filies . dione cinćtus. -

Posinčvski , in medo filiale, more filiali . Posjedenje , a, n. assedio , assediamento, ob


Posioni, pesiono, V. posillan , pesilno. sidio, obsidium.
Posipács, acsa , m. rolverino , vu etto, dove Posjedinaviti, kе. i vam, o Sjedinavim , &c. in
si tiene certa polvere buona ad a sciugar I canutare, canescere, incanescere.
|

uno scritte, vasculum arena plenum scriptis Posjedinavjeа, tni, a , o , in can utito, canus,
exsiccandis. - |- 1 nCa Intl. S .

Posipin , āni, a, o, Br. gl. sparso, (di terra, Posjedinavjenje, a, n. incanutimento, canities.
sale &c.) sparsus, conspersus, ( pulvere , Posjediscte, a, n. duogo della conversazione,
terra , sale &c.). conversationis, recreationis locus.
Posipanje , a, n. spargimento, (di sale, pol Posjediti, egjivam, o Sjedim, iosam , Grad.
vere &c.) aćtus conspergendi, (sale, pul inca mutire canescere, incanescere, ter pod
vere &c.). snjegom vársi bjeli planinamsu posjedili .
Poslpati, pljem, o ipam, i posam, spargere, o rosjediti, im, osam, Jos. possedere, possidere
gettare gudi e li terra , sule, e cose simi - hodite blagosovljeni Otcem mojem, tere
li , terra, sale &c. conspergere. posjedite kraljevstvo.
Posipljen , &c. V. posipan &c. Posjedjajuch , uchi, a, e, Br. gl. assidente, as
Posirãoc, бca, m. cacatore, cacans. sistente, presente, assideas, assistens, prae
Posiratise , amse, osamse , V. posrattise. Sens .

Posiren, eni, a, o, incaciato, caseo conditus. Posjedjen, &c. V. posjedinavjen &с.


Posirenje, a , n. l'incaciare, caseo condire, Poslědnica, Grad. V. posjedalica.
subst. Posjednik, ika, m. Gjorg. posseditore, posses
Posiriti, ivam, iosam. in caciare, condire con sor - Posjednik pristölja Isukärstova.
cacio grattato nelle vi vande, caseo condire. Posjednuti , edam , ednuosam , Syl. mettersi
Posisinje , a, a. lattamento, laćtatus, us. a sedere, udagiarsi, accumbere , sedere.
I'osissati , Sissarn, osam, I. lattare, laćtere, lac Posjedsti, jedam, iosam, Led. fermarsi, pos
sugere, 2. lattar un poco, modice laćtere. sedere, a s sediare, consistere, subsistere,
, Posjatti, jevam , josam , sfоlgorar alquanto, morari, possidere, obsidere - oniche pu
nonnihil coruscare. sjedsti zemlju. |-

Posjecanje, V. posjecsenje. i osjegati , Lex. r. V. oxenitise.


Posjecati, am, &c. V. posjechi . dosjegsca , e, f. Br. gl. maritata , aupta.
l'osjechati , am, osam, Br. gl. visitare, visitare. i osjejanje, Lex. r. V. posiãnje.
Posjechenje, a, n. Br. gl. visitazione, visitatio. Posjeiatelj, elja, m. Lex. r. V. sialac.
Posjechi, Posjecam, Tosjekosam, Br. gl. ta "osjejati, Lex. r. V. posiati . .
gltare , tron care, scapezzare, mozzare, i osjek, eka, m. Br. gl. selva - iskorjeni
coedere, secare, resecare, abscindere, obtrun posjek, succidit lucos . -

care , detruncare, interimere – bjehu go Posjekatelj, elja, m. Lex. r. che taglja, tron
rom , kad su tekli na zaprjeku Puta opchena са , саdens, amputans.
strascne dubja mnosc Posjekli. l'osjekati, am, osam, Lex. r. V. posjechi .
Posjecsen , čini, a, o, tagliato, tron cato, tron i osjercsanjen , eni , а , о, sjerkom pomjescan »
co, szapezzato , amputatus , abscissus, ca i sagginuto, millio indico commixtus.
sus, sećtus, resećitus. Posiesctari , am, osam, Posjetiti, im, iosam, Br.
Posje esenje , a, n. Lex. r. taglio, tagliamen- | gl. vi itare, visitare .
to, amputatio , abscissio, resećitio. * siesctenje , &c. Lex. r. V. pohodjenje.
Posjed, eda , m. conversazione, consuetudi i osjevati, am, osam, Gund, lampeggiar ulauan
ne , consuetudo , coaversatio . to, nonnihil coruscare, Lex. r. sen inture ,
Posièda, e, f. as sedio , obsidio, obsidio. Serete .
Resiedajúch, iichi, a, e, as sediante, obsidens. Poskakati , ácsem , o ikam, ako sam , danzar
Posje Alac , a i osjedaoci, a, m. poss editore, un poco, nonnihil s. Itare, tri pudiare.
possessor. - Poskakivajúch, iichi, a, e, che salteiia , sal
Posjedâlica, e, f. posseditrice, quae possidet | titáns. -

Posjedan , edni , a, o, posseduto, possessus. Poskakivajúchi, adv. saltellando, subsultim .


Po jedinje, V. posidovanje , , , , . Toskakivalac, o. Poskakivaoc , a, saltellan te »
Razjedatelj, Lex. r. V. pridsjedatelj. saltitans.
Poska
m
P (9 P. O. S nog
Foskakivanje, a , n. il saltellare, frequens, Poskupak, upka, m. I. resto d' unucosa, re
ac brevis saltatio . liquiae, arum, 2. l'ultimo dei figli, filius na
Poskakivati, am, osam, saltellare, subsilire, tu minimus.
saltitare. Posktipati, am, osam, ) alzar il prezzo,
Toskakövati, ujem, бvosam, Lex. r. V. ska Poskupiti, upam, upiosam, pretium augere.
kati. Poskupno , ) Gjerg. scar samente, a varamen
Poskakujuch, tichi, a, e, che salta, saltans. i oskupo, te, caramente, avare, magni -
Poskitan , itni, a, o, traviato, errans. prodati po skupo tārgovine.
Poskitatise, Skitamse , osamse, V. skitatise. i oskuppiti , poskupsti, V. isküppiti &c.
Poskocsiti, 1. V. sköcsiti, 2. saltar un poco, Poskviknutati, am , osam , abbajare, come i
nonnihil saltare, tripudiare. A
cani dietre le fiere, latrare, uticanes in
Poskoosnica, e, f. ballatta , canzone, che si feras. -

canta ballando, cantiо (guam saltantes ca Poskviknuti, knijem , o knivam , knuosam, o


nunt). kôsam , abbajare una sol volta nel senso
Poskocsnicsica, e, f. ballatella , picciola can prec. semel latrare in sensu praec.
zone a ballo, cantiuncula . Poslabljanje , a , n. Br. gl. in debolimento, ri
Toskok, čka, m. a spide, aspis. |- las samente , debilitatio, relaxatio .
Poskokcsac, čkcsca, m. Y aspidetto, aspidis ca Poslabljati , am, osam, Br. gl. indebolire, ri
Poskčkcsich , icha, m. )
tulus. lasciare, debilitare, remittere, relaxare.
Poskokcse, o Poskokom , saltando, per saltus. Posläditise, V. naslāditise. “

Poskoknut, uti, a, o, cantato, e rappresenta Poslammiti, čec. ivam, iosam, coprir di paglia,
to cantando, saltatus – i pjesni moje jesu palea contegere.
csěstje od naroda poskoknu te , ed i miei Poslammjen, eni, a, o, coperto di paglia, pa
versi sono a quando a quando dal popolo lea contećkus.
cantati ballando, & mea sunt populo sal Poslän, ani, a, o, mandato , licenziato, mis
tata poemata saере, Ov. sus, dimissus.
Poskolzibatise, amse, osamse, Lex. r. scorre Poslanec, a, Poslanik, ika, m. Br. gl. inviato,
re, cascare, labi, cadere. apostolo, legatus, apostolus.
Poskon, Lex. r. V. končplje. Poslänica , e, f. lettera , epistola.
Poskoni , a, o, Lex. r. V. konč pljan . Poslanje , a, n. 8r. gl.
Poslinstvo . a, fi. i: )
missione ,
- - -

missio.
-

Poskoriti, čac. ivam, iosam, afrettarsi alguanto,


nonnihil festi nare. Voslatêlni , a , o, Lex. r. poslatêlna pisanja,
Poskortipan, tipni, a, o, superficiale, superfi lettere dimissorie, litterae vulgo dimissiora
cialis . . -

les, quibus episсорus quemdam initiatum te


Poskoriipiti , &c. Njem, o ivam, &c. prender il statur, vel alteri episсоро соmendet, ut sa
meglio d'un a cosa , potiorem aliсujus rei cerdotii ordinem eidem conferat.
partem sumere – poskorupitise morre, in Poslatti, Tosciljem , osam, Palm. mandare,
cresparsi, (detto del mare) mare inferve in viare, far supere, licenziare, congedare,
cere, crispari. mittere, nuntiare, significare, missum face
“or pje : a, n. superficie, superficies. re aliquem, discendendi dare facultatem, ali
Poskortipien, eni, a, o, 1. cosa, dalla quale cui – on poscilje molit, tebbe - poslatti
i e tolto il meglio, de quo potior pars a po koga, poslatti zvat koga t. mandar a
blata est, adj. 2, increspato, (detto del ma chiamar qualcuno , accersere aliquem :
re; ) crispus. Poslausci, a, e, Br. gl. chi di mandato , in via
Po skorupu, superficialmente, superficie tenus. to, qui &c. misit.
Poskrunitelj , elja, m. violatore, violator, pu Poslavitise, Matt. gloriarsi alguanto, nonni
dicitiz corruptor. - hil gloriari.
Poskriniti, ujem, o Ivam, iosam, Br. gl. vio Poslaviljen, eni, a, o, salviato, fatto con sal
lare, contaminare, violare, contaminare, via , salvia conditus. |-

corrumpere, polluere . . Poslen, eni, a, o, negozioso, applicato, afa


Toskriniv, ivi, a, o, violašile, violabilis. ticato, occupato, negotiosus, occupatus, di
Poskrunjen, eni, a, o, Br. gl. violato, conta stentus, distrićtus, defatigatus - dan pos
minato, violatus , contaminatus – krivinoju lěni, giorno di lavoro, dies profestus.
poskrinjen , injuriu violatus. Poslenica, e, f. 1. lavorаtrice, operaria , 2. а
-

Toskrunjenje, a , n. Br. gl. violamento, vio sina , asina. -

lazione circ. violatio. - Poslenik, ika, m. Mul. I. lavoratore, opera


Poskruscitise, ivamse, iosamse, V. kajuka rius – akosi poslenik za platu , 2. asino s
t1See a Slmus . rodi P

ј
ro4 T O T O

FONT TOPU , TJ. , post, postea, deinceps, de | l'osljedovanje , a , n. Lex. r. sequela , conse
. in , deinde. guenza , sequela , consequentla .
Poslie, Gjorg. dopo, poi , finalmente, alia fi Posljedovatelj, elja, m. Lex. r. seguace , se
ne, post, postea, demum , tandem - pos guitatore, sećtator.
lie kada , poslie kako, poslie negoli , da Posljedovateljan, eljni, a, o, Lex. r. conseguen
poiche, dopoch.: , posteaduam, postguam, te, consequens.
ut – poslie mallo , poco dopo, paullo post Posljedovateljno, Lex. r. V. posljedce.
– poslie nakon vele godina , dopo molti Posljedovati, ujem, ovosam, I. Lex. r. segui
anni, infra multos annos, multis post annis tare, seguire, sequi, sećtari, 2. succedere,
, – poslie paka kako, dopocke poi, uti simuli succedere .
ас – poslie toga, dopo cio, dipoi , posteа, Posljedövno, Lex. r. V. posljedce .
dehinc, deinde, dein – poslie scto 2 cosa Posljedstvo , a, n. Stul. posteriti, posteritas –
, da cio nusce º gual conseguenza ne viene? najprie ljubechemu posljedstvu nekabih na
guid inde? pokön uzdanie pridao, i poklonio.
Poslijesca , e, f. pospasto, frutta , epidipnides, Posljedstvovati, Br. gl. V. posljedovati.
- dum, f. pl. frućtus , aliave, quae in extrema Posljedstvujuch , l'osljedujusctich, a, e, Lex. r.
coena inferuntur. V. posljedech.
Posliscati, V. posluscati. Poslovacsan, acsni, a, o, V. poslěn – djetich
Poslistaviti , āvljam, aviosam, V. podstaviti. poslovacsan, servo, facchino di casa , fa
Posliv, i vi, a, o, infaccendato, negotiosus, ne mulus. - |-

gotiis implicatus. - -
l'oslovacs, acsa, Poslovalac alca , Poslovaoc,
Posljed , edi, f. Br. gl. estremitri , extremitas oca, Poslovatelj, elja, m. lavoratore, ope
– na posljedi , in fine, nell' estremo, in rarius.
extremis. Poslovalica , &c. e, f. lavora trice , operaria.
Posljedak , edka , m. fine , finis – na poslje Poslovaliscte, &c. a, n. bottega , officina .
dak, V. posljedok, adv. Poslovan , бvni , a, o, V. poslen.
Tosljedan , edini, a, o, Palm. ultimo, estremo, Poslovan, ani, a, o, lavorаto, fabrefaćtus, ex
seguente , vegnente, discendente, Rus. re trućtus.
siduo, ultimus, extremus, postremus, sub Poslovanje, a, n. Mul. lavoro, operazione, ne
sequens, descendens, residuus. gozio , affare, opus, operatio , negotium,
Posljedce, Br. gl. Po sljedjenju, conseguente IeS.

mente, per consequens. Poslovati, ujem, čvosam, T.lat. operare, futi


|-

Tosljeděch , echi, a, e, Br. gl. seguente, sus cure, lavorare, operari , facere, efficere,
, seguente, sequens, proximus, consequens, laborare, aliquid operis facere – sctochemo
subsequens. poslovat, koili sljedit red 2
Posljede cha, echieh , n. pl. Br. gl. cose se Poslovetan, etni , a, o, Matt. V. poslen .
guenti , consequentia, ium , n. pl. | Poslovetnost, osti, f. la moltitudine delle fac
Posljediti, Sljedim, iosam, V. sljediti. cende, negotiorum , seu rerum agendarum
Posljedjati, am, V. posljedjeti. copia. |-

Posljedje, a, n. Rus. posteriti, posteritas. Poslovica, e, f. Lex. r. proverbio, proverbium .


Posljedjeti, sljedjam, ediosam, Br. gl. possede dosloviti , &c. ivam, iosam, V. slaviti.
re, possidere . Po slövski, letterulmente, ex genuino verbo
Posljedna , ednieh , n. pl. Br. gl. novissimi . rum sensu, de verbo ad verbum .
gli estremi , novissima. i oslovikati, ticsem , o tikam, tikosam , slabo
i'osljedni , a, o, Grad. secondo, altro, ultimo, poslövati , lavoricchiare, remissius operari,
secundus, alter, postremus, agere.
- |-

Posljednik, ika, m. Kac. discendente, descen do slucsaju, Lex. r. V. po srěchi .


dens. Poslih , tiha , m. I. ubbidienza , obbedienza ,
Posljednji, ieh, m. pl. Br. gl. )
posteri, po ebedientia, obtemperatio, 2. Lex. r., testi
Posljednjici , ieh, m. pl. Rus. steri , poste ni onio, testimonium – positih na sljepac
ritas, nepotes. sku , posluh trenüch, obbidaenza ceca, obe
Posljedno, a, n. Br. gl. cosa ultima , estremo, dientia ad nutum – posluh konu datti, pri
fine, res extrema , extremum , finis. kiöniti, na poslih bitti konu, ušli idire, obe
Posljednčst, čisti, f. ) posteriti,
posteritas. dire, obedientiam praestare – pod sveti po
Posliedok, ka, m. sluh, in virtu di santa u 6bidien za , pp. e.
Posliedok, adv. Mis. gl. ultimamente, novisi phrasis monacorum , qua significant quemquam
, sine , nuperrime . . i in speciali casu ad obtemperandum vi veti
Posljedövan, óvni, a, o, Lex. r. V. posljedech. emissi ebedientiae sine ullo examine teneri ,
i vulgo ,
. P O - T O roy
vulgo, in virtute sanje obedientie ». dicunt Posmärtesac ; irtсsca, Posmartсsak, arreska,
- posluh komu stâviti, V. podloxiti. Posmärtnik, ika, m. Posmärtсse, eta, n. dje
Posluhivalac, alca, m. ) colu i , о соlei , the te rodjeno po otcsinoj smårti, figlio postu
Posluhivalica, e, f. J ascolta nascostamen mo , filius posthumus.
te, subauscultans. Posmärtnica, e, f. figira postuma, filia &c.
Posluhivanje, a , n. l' ascoltare na sco stamen Posmetati , am, osam, turbar alauanto, non
te, aćtus subauscultandi. nihil turbare. |- 3

Posluhivati, am, osam , ascoltare na scosta i osmianje, a, n. il sorridere, levis risus.


mente, subauscultare. l'osmiatise, Smiemse, osamse, \ Br. gl. sorri
Posluhnik, V. posluscnik. I'osmiavatise, amse, osamse,
dere, leviter ridere.
)
dere, subri
Posluhnjen, eni, a, o, V. posluscan. |-

Posluhnuti , &c. ujem, o ivam, uosam, o hö i osmilitise, &c. ivamse , iosamse, \ S. Minc.
sam , Mul. ubúidire, esaudire, obedire , I'osmillovatise, ujemse, ovosamse, m ULO Vera )
exaudire – o blaxeno Trojstvo posluhni nas. si un Po a compassione, paullulum misere
Poslujúch , āchi, a , e, operante, lavorante, ri, miserari - ar mnokrat i ljubav na mese
operans, laborans. posmilli. -

Posluscajúch, tichi, a, e, Stul. ubbidiente , Posmjeh , sha , m. Gund. sorriso, sust. levis
. Posliscan, uscni, a , e, )
o66ediente, obe risus - jedan pogled bitidno strjeljen, gla
diens, obtemperans - kako mu posluscni je dak po smjeh, rjecsca od meda.
su Andjeli na Nebu – posluscan bitti komu, i'osmjehiv, V. porugiv.
Br. gl. ubbidire a qualcuno , aliсujus volun i osmjehnut, iti, a, o, čurlato, irrisus, risu
tati obsequi. exceptus.
Posluscan, ani, a, o, udito, a scoltato, auditus, Posmjehnutise, hnüjem se, o hnivamse, hnuo
auscultatus. samse , o hosamse, Gjorg. sorridere, subri
Posluscanje, a , n. Mis. gl. l' a scoltare, obče dere - posmjehni se sad , a sada skri tvè
dienza, auscultatio, obedientia. lice , sadga ukaxi. -

Posluscatti, am, osam, Br. gl. ascoltare, ub- Posmjehnu tje, a, n. sorriso, sust. levis risus
bidire, auscultare, obedire, obtemprare, i osmjehovanje , a, n. irrisione , šefa, irrisio,
parere. illusio.
Posluscenstvo, a, n. Mis. gl. učbidienza, obe- Posmjehovatelj, V. porugatelj. “

dientia. i osmjehovateljan , eljni , a, o, V. porugiv.


Posluscestvövati , Lex. r. V. svjedöcsiti. Posmjehovateljno, scherze volmente, jоcose.
Posluscljiv, ivi, a, o, Br. gl. V. posluscan. i osmiehövatise, tijemse, ovosam se,\ kiem, scher
Posluscnica, e, f. ) colu i , о соlei che obbe Posmjejatise, amse, osamse, Lex. :)
nire, bef
Posliscnik, ika, m. ) disce, obediens. fare, irridere, deridere, jocari, illudere.
Posliscno, Syl. obbedientemente, obedienter. i osmjehujuchise , sorridentemente, risu. -
l'oslixba , e, f. Br. gl. servigiv, servizio, of Posmjescèstvo , a, n. Lex. r. V. posmianje.
jizio, servitus , famulatus, oficium – po Posmolen , eni, a, o, unto con gomma , gum
sluxba Boxia, Br. gl. oficio divino, officium mi linitus.
divinum (ap. Christ.). -
Posmöliti, čic. I vam, iosam, Br. gl. unger con
- Poslixen , eni, a, o, servito , cui alter famu gomma , gummi linire.
latur, adj. Posmraditi , &c. ivam, iosam, V. osmraditi.
Posluxenje, 2, n. Br. gl. serviti: , ministerio, i 'osmican , a ni, a, o, strascinato , traćtus.
oficio , a nuministrazione , servitium , servi
i osmucanje , a, n. stracinamento, traćtus, us.
tudo, ministerium , administratio . l'osmicati, uci vam, o lican, ticosam, strasci
Posluxiti , &c. koga, tijem, o Ivan, iosam, Gund. nare, trahere .
servire un poco, paullulum servire, inser i osmuran , posmirnost, Lex. r. V. mracsan &c.
vire, famulari, Gjorg. servire, od in signi Posmutiti, čec. jujem, o i vam, iosam, in torbi
ficato di rendere qualche servizio, servire dare, e in torbidare al quanto, 1. turbare,
absol. favere, Br. gl. udorare, venerare, 2. nonnihil turbare , turbidum reddere –
adorare, coiere, venerari – poslixitise, Br. posmutitise, Jos. turbarsi alguanto, nonnihil
gl. servira i , prevalers i di quale he cosa, turbari – kako djevojka ugleda Aniši.
utilitatem, commodum de re aliqua capere. pristrascise, i posmuti. -

Posmågnuti, Smågnem, gnuosam , o gosam , Posmu tjen, eni , a, o, in torbida to alguan to ,


Div. venir. meno per la fume, viribus pra nonnihil turbatus.
fame destitui. Posnaxen , eni, a, o, corroborato, fortificato ,
Posmártan , ārtni, a, o, Stul. postupio, adj. po roboratus, corroboratus.
sthumus , a, am . Posnaхiti , &c. iijem , o ivam , iosam “E CON", O
f) J (li
IRazd. II. O
1o6 P O P O
I čorare, fortificare, roborare, corroborare, Pospjescan , Escni, a, o, Dalm. fretto o T.
fortificare. - lecito , Properus , preproperus, festinus, ce
Posnii, ia, ie, posteriore, tardi vo s posterior , ler kc. - mnox na svako zlo pospjescina .
serotinus. -

Tospjescati, Palm. V. Pospjesciti – put Solim


Tosnjaxen , eni, a, o, nevato, rinfrescato col skieh miri sada on posrijesca, stupaj birzi.
la neve, ni ve refrigeratus. lospjescen: eni, a, o, afrettato, festinatus,
Posoban, obni, a, *)
Kas. proprio, particola Pospjescènje , а у П. afrettamento, fretta , fe
|
Tosobit, iti, a, o, re, proprius , particu stinatio , properatio .
laris – posobite milosti , i darove Gospodin Pospješcestvuјtich, uchi, a, e, Br. gl. assiduo,
podjeli ovoj djevicci. | assiduus.
Posobito , specialmente, particolarmente, prae Pospjesctvövati, Lex. r. V. pospjêsciti.
cipue , maxime, praesertim . i 'ospiescice, V. pospjehom.
Tosobitóst , osti, f. particolariti, specialiti, | Pospjescitelj, elja, m. acceleratore, festinator,
singula rei aliсujus adjunćka. festinans.
Tosobnik, ika, m. privato, opposto a chi tro Pospjesciteljan, čljni, a, o, da afrettarsi, che
vasi in esercizao di digniti , o cariche pub si dee affrettare, properandus.
bliche, privatus homo. |-
Pospjesciteljica, e, f. cole i , che si accelera,
l'osobno, Canis. &c. V. posobito 8čc. quae festinat.
losobnoxitje , a, n. vita privata , vita privata. l'ospjesciti, ujem, o ivam , iosam, a frettare,
Posöbstvo, a, n. r. V. posobitstvo, 2. Lex. r. urgere, accelerare – pospjescitise, Matt.
V. pončch , 3. V. sђbstvo. affrettarsi, far presto , festinare, propera
Tosobstvövati, Lex. r. V. pomagati. re, approperare – pospjescisce se pogasiti
Posoh , bha, m. Lex. r. verga, ba stone, scet u sebbi svaki plam rasárxbe &c. – s puta
tro , virga, baculus, sceptrum. se pospjesciti, far in poco tempo un viag
Posol , ola, m. Lex. r. V. poslanik. gio , perstringere celeriter cursum aliquem.
Tosoliti , áljam, oliosam, salare, salire, sale Pospjesci v , vi, a, o, accelerati vo , festinans.
re, sale adspergere, conspergere. Pospjescivast, asti , a, o, l'isanica pospjesciva
Posöljan , бljni , a, o, di salume, salsamenta sta, lettera s critta in fretta , plena festina
rius . tionis epistola .
Posblje, a, n. salume, o in genere ogni sorta Pospjescnica , e, f. donnu attiva , mulier ala
di carne salata , 1. salsamentum (de pisci cris , prompta.
bus) 2. caro sale condita (ad diuturnum u l'ospjescnik, ika, m. uomo attivo, alacer, prom
- - sum ). ptus.
Posoljen, čini, a, o, salato, salsus, sale adsper Pospjescno, A. Bosk. frettolo samente, presta
sus, conspersus. mente, celeriter, properanter – ter pospje
- Tosoljenje , a, n. il salare, aćtus saliendi. scno veselechi zajednose uputismo čvc. - po
Posolstvo, Lex. r. V. poslanje. spjescnie , piti presto, velocius .
Posolstvovati, tijem , ovosam, Lex. r. V. po Pospjescnost, osti, f. Stul. V. pospjeh.
silati. -
Pospoliti, a, o, Lex. r. V. opchen.
Posopisati , Posopisasce, morir molti, rife Posramiteljan, eljni, a, o, Lex. r. che fa ar
rito a i bruti , plura animalia mori ( de rossire, pudorem incutiens.
brutis). Posrimiti, &c. I osramljati , Lex. r. V. posti
Tosos, osa, m. V. sctit. diti.
l'ososcek, ka, m. Lex. r. V. sctitak. Posramovanje, V. postidjenje.
Posěscnik, ika, m. Lex. r. V. sctitonòsca . Posramõvatise, ujem se, ovosamse, Gjorg. ver
Pospanje , a , n. il dorm ir alauanto, modica gognarsi alguan to , subpudere – razlog,
dorinitio. koimbise i luda pamet posramovela .
Pospatti, &c. a vam, osam, Och. dormir alguan Posrån , āni, a, o, sconcacato, merda inqui
to, addormentarsi, modicum somnum ca In at US .

pere, sopire, soporare. Posranje , a, n. lo sconcacare, merda inquina


Tospjeh , eha, m. Y Gund. celeriti: , prestez. re, sušst.
Pospieha, e, f. )za , fretta , properatio, Posrasanje, a, n. spia namento, o pareggiamen
estinatio, celeritas – vrachahu se u pospje to della mi sura, mensura aequatio.
hu - na pospjeh, V. pospjehom. Posrasati , &c. a vam, osam , pianure, o pa
I'ospjehati, Syl. V. pospjesciti. reggiare la misura dai non liquidi, to
I'ospjehom, prestamente, sušitumente, fret glien doli il colmo, mensuram equare, exa
toloramente, velociter, celeriter, propere , quare. - |-

properanter, cito, subito , illico , statim. Posratti, Serem, o Tosiram , osam, sconcaca
re ,
р () р O 1o7
re, merda foedare, inquinare – posrattise, Post, čista, m. Och. digi uno, jejunium , absti
cacare, andar del corro, cacare , alvum , nentia a cibo – imati pôst, V. postiti – post
vel ventrem exonerare – posrattise u ga suhi, digiuno u pane, ed ac?ita, abstinentia
che, cacarsi sotto, dice si di chi per tim i ab omni cibo ac potu, pane će aqua exceptis.
diti, o per altro nel trattar dualche nego Postaja, e, f. Postajanje, a, n. V. postanje.
zio si perde, ed esce da se, tal volta an Postajnik , a, m. ubitatore in paese foresto,
incola.
. cora per aver paura, animo deficere, ani
mum despondere. - i ostajich , tichi, a, e, cominciante, incipiens.
Posrebârn , ārni, a, o, V. potrebirnjen . . Postaklitti, V. ustaklitti.
Posrebârnitelj, elja, m. argentatore, qui me i ostan , čstni, a, o, Lex. r. di digiano, jeju
talla, ligna argento tezi . nii (ut dies jejunii ).
Posrebir niti, &c. tijem, o ivam , iosam, inar Postanak, anka, m. Mul. creazione, esisten
gentare, argenteum colorem alicu i rei in za , creatio , existentia – od postan sca
ducere, argento aliquid obducere. svjeta . - -

Posrebârnjem , čini , a , o , argentato , argento Postaniscte, čkc. a. n. luogo di dimora, locus


obdućtus. mansionis.
Posrebárnjenje , a, n. l' in argentare, aćtus ar Postanitise , &c. ivamse, iosamse, S. Minc. fer
gento obducendi. marsi, consisteres, subsistere – a nigda po
Posrebljati, o Posrebriti , V. posrebirniti . stanih, ter zircsih nje obraz.
I'o srěchi , Gris. accidental mente, a sorte , а Postanje , a, n. stazione , statio .
ca so, casu, fortuito, obiter. Postanje , a, n. Br. gl. creazione, e sisten za ,
To sred , Matt. net mezzo, in mezzo, tri , jorm azione, Principio, incom inciamento,
fri , in mеdio, inter – posred veselj a , i creatio, existentia, formamentum , princi
slava nebes-cieh. pium , initium.
Posrědan , sredni, a, o, di mezzo, che stil in Postānuti, &c. ujem, o Tvam, uosam, Mul. di
mezzo, ch'e in mezzo, medius. venire : diven tare , fieri , evadere – cso
Posrediscte, &c. a, n. maniera , modo, me vjekse kano pri porodi, i postdine Sin Boxii.
dium , via , modus, ratio. Postara n , āni, a, o, Gund. attempu to , gran
Posrednica , e, f. mediatrice, conciliatrix. davus - po starano lice i tmasto, käxe od
Posrednik, ika, m. Matt. mediatore, che s” in köxe suhor blidi.
terpone, conciliator – pocsetak svakoga na Postaranje, a , n. l in vecchiarii, senescere,
scega dobra, posrednik , i pomiritelj. subst. -

Posrednje, mediocremente, mediocriter. } Postarati koga, Staram, osam, Gund. far in


Posrednčst, čisti, f. intervallo, spazio, intervecchiar qualcuno, senem facere aliquem .
vallum , spatium . Postaratise , in vecchiarsi, senescere, vetera
Posredővati , čijem , ovosam , mediare, in me SCG | C .
dio esse. |-

Postarii, ia, ie, a vanzato in eti, a tate pro


Tosredstati, oim, ojosam, Br. gl. intervenire, većtus.
4 у

trovarsi presente, interesse, a desse, inter Po starini, kakoje ko starii, secondo l' eti,
Ventre , uli u sunza degli antichi , juxta aetatem.
Posredstätnik , &c. V. posrednik. Postariti , &c. ivam, iosam, V. postaratise.
Posredstojatelj, elja, m. che si ritrova presen Postati, oim, osam, po sar si , quiescere.
te, praesens, interveniens. Postáti, Postajem , Postojosam , Prim. durare ,
Posredstojati, V. posedstäti. perseverare, venire, farsi, fermarsi, e
Posredstven, eni, a, o, Lex. r. V. posrědan. ferm arsi al guanto, divenire, com in ciare,
i osredstvenik , Lex. r. V. posrědnik. durare, perseverare, permanere, persistere,
Posredstvèno, Lex. r. V. posrednje. venire, fieri , subsistere, & subsistere bre
Posredstvie , a, n. V. posrednčst. vi, evadere, incipere.
Posredstvo, a , n. Lex. r. meti, il mezzo, Postâv , ava , m. tela , panno di lino , tela,
medietas. linteuin.
Posredstvövati , Lex. r. V. posredstati &c. Postava , e, f. Br. gl. statuto , costituzione ,
Posredulāziti, im, iosam, Posreduljesti, ulazim, constitutio – Pan. ispr. deposito, depositum
uljezosam , interporsi, tramettersi, se in – Del. tamo, labrum – staviti na postavu,
terponere. mettere in leposito, depositare deponere
Tostiedi, ke. Lex. r. V. posred &c. aliquid apud aliquem, aliсujus fidei aliquid
committere.
Posrjednjik, aka, m. interstizio, intervallo . Postavir, -

intervallum , disrantia, spatium.


ara, m. territore, o mercante di
Posrjčxiti , V. postrjeхiti. } tela 2., tela opifex,
plieх 2 mercator -. Posta va

- 2.
-

roS P to I O
Mostavati, am, osam, Gund. fermarsi, trutte Posteljen, eni, a, o, Br. gl. sottome o sub
ners i in qualche luogo, immorari , subsiste jećtus, subditus.
re – csas poklisar ne postava , nu pospje Posteljica , e, f. letticciuolo, lettino, lettici
scno naprjed hödi. no, lećtulus.
Postavec, ca, m. Lex. r. V. spremma. i ost čijina, e, f. lettaccio, vilis, vel incommo
Postavica, e, f. piccol tino , parvum labrum . dus lećbus.
Postaviti, avljam, aviosam, Palm. mettere, por- Posteljiti, im, iosam, Br. gl. sottom ettere, sub
re, collocare, riporre, situare, costituire, jicere, submittere - ne postelji se svakom u
stabilire, decretare, ordinare, ponere, lo csovjehu, ne subjicia s te omni homini.
care, collocare, reponere, statuere, defigе Postelika, Lex. r. V. posteljica . |-

re, constituere, etatuere, decernere, sanci i osteljnica, e, f. lettiera , leći fulcrum , ful
re – värh sjediscta podignuta postdivljaju C i The Titul In . |-

njega sjedsti – postaviti u djello, effettua i osteljski , a, o, V. postěljan .


re, mandar ad effetto, efiicere, exequi - "ostelnics, icsa , m. Lex. r. V. loхmicsar.
postâviti sve xelje u scto, attendere, ope Posten , eni, a, o, V. postan.
ram dare - postavitise na scto , applicarsi, 'ostenje , a, n. Br. gl. digiuno , jejunium .
accingersi, metter mano, accingere se, ac-ji'osti dan, i dni , a, o, Och. verecondo, vergo
cingi ad rem , adgredi aliquid. gno so, modesto, verecundus, pudibundus,
Postavjen, čini , a , o , Br. gl. messo , posto , pudens, modestus – postidnii , ia , ie, piii
collocato, riposto, situato, cost i tuito, sta verecundo, verecundior.
bilito, positus, locatus , collocatus, reposi- "ost diti, čac, koga , ivan, iosam, ispirar del
tus , situs , stabilitus – postavljen na scto , ross ore , vergogna a qualcuno, pudorem
V. uxdvignut . alicu i incutere – postiditi se, Br. gl. arrot
Postavjenje , a, n. Br. gl. posizione, riponi sire, vergognar i al guanto, rubescere, eru
mento, collocumento, collocazione , statu bescere, subpudere.
to , costituzione, ordinazione, regola men Postidiv, i vi, a, o, capace d' arrossire, pudo
to, positio , collocatio, repositio , statutum, I is Capa X.
constitutio, modus, regula, norma , lex, Postidivatise, Br. gl. arros sir pian piano, sen
praescriptio, praescriptum. sim erubescere. |-

Tostavljati, am, osam, Mis, gl. V. postaviti. Posti dien, eni, a, o, arrossito, pudore perfusus.
Postavljiv, ivi, a, o, che pud collocarsi, qui i ostidjenje , a, n. Br. gl. vergogna , vere con
čkc. collocari potest. dia , pudor, verecundia.
Postavnica, e, f. colei, che istituisce, quae in Postidno, vergogno samente, verecunde, pu
stituit. denter. -

i ostavnik, ika, m. Gjorg. institutore, institu Postidnost, osti , f. Och. verecondia, mode
tor – zazvanje on imenom od Izna scaoca i stitu , verecundia, modestiа .
Postavnika. |-

Postigati , am, osam, Hr. gl. Postignuti, ujem,


Postaх , axi, f. Rus. V. potka . o jivan, uosam, arrivare, sopraggiugnere,
Postech , echi, a, e, digium ante, jejunans. adsegui. -

Postěchi , o Postichi, Stixem, Postigosam, Mis. Postilati, am, osam , Lex. r. sternere, ster
gl. V. postignuti. nere . |- -

Postelja , e, f. Nal. letto, lećium , i , lećtus, i , Postfika, e, f. Lex. r. strato, letto, stratum ,
– ah, krixu prisveti, ah kote izdjelja , da lećtus. -

momu Sinku ti da buděsc postelja – poste Postirics, acsa, m. pannolino , che si so spen
lju nacsiniti, rifar il letto, sternere lećtum de al collo dei ragazzi, che non bruttino
- postelja zakonska , zakonita , zarucsena, gli abati , linteoli genus.
talumio , thalamus – sköcsiti iz postelje, Postitelj , &c. m. V. postnik.
levarsi prestan ente dal letto, celeriter sur i čistiti, im, iosam, } digiu nare, a ci
gere. Postitise, imse, &c. Br. gl. bo, vel carna
Posteljajúch, tichi , a , e, che stende , exten abstinere – postitise od grjeha, jejunare a
dens. culpa .
Posteljan , Elini, a, o, Br. gl. spettante a let Postitichi , a, e, Br. gl. digium ante, jejunans.
to , ad lećbum spećlans. Postixan, ixni, a, o, Lex. r. V. postixiv.
Postelji nje, a, n. Br. gl. stendimento, exten Posti xdati , &c. Lex. r. V. postiditi čec.
S1O . -

": , a, n. Lex. r. comprensione, com


Posteljati , am, osam, Br. gl. r. stendere, ex prehensio.
tendere, 2. l« stricare, lapidibus, vel lignis Postixiv, ivi , а у о , Br. gl. compren sibale.
stendere. comprehensibilis. |-

Postis
1. t.) р о ис9
posisno , consequentemente, consequenter. Postrjekatelj, čija, m. Br. gl. stimolo, sprone,
postizati, V. postigati - Postje, V. postěnje. pungolo, stimulus, aculeus, calcar.
vöstnica, e, f. digiunatrice, qua: a cibo ab Postrjekati, am, osam, Br. Vogl. stimolare, sti Cy

stinet. mulare. -

Postnicseski, Lex. r. Pöstno, digitinando, cum Postrielivati, Lex. r. V. strjeliti.


abstinentia cibi , adv. -
i ostrielj, elja, m. Lex. r. apoplessia, apoplexia
-

Postnicsestvovati, Lex. r. V. pčstiti . . – postrjelj hamenei, trava, Lex. r. V. pra


Postnik, ika , m. digiunatore, qui a cibo ab timux.
stinet . -

Postriljenik, V. prostrjeljenik.
Postojan, čini , a, o. Lex. r. V. stavan . i ostrjeхen , eni, a, o, I. inta sato, empito di
Postojano, Lex. r. V. stivno: ta so, 2. agg. del verbo strjeх. I. gumma
postojanstvo, a , n. Lex. r. V. stavnčst. ex vini fecibus confećta tećius , obdućtus ,
Postojanstvovati, ujem, ovosam, esser costan sparsus, 2. adj. vocis strje. .
te, constantem , firmum esse. Postriexiti, čic. Ivam , iosam , in tasare, em
Postojati, im, ojosam, Br. gl. stare, star fer piere di ta so, gumma ex vini faecibus con
mo, conservars , stare, consistere, conser fećta aliquid tegere, obducere, spargere.
vari. "oströiti, &c. ivam, iosam, Br. gl. ristorare,
Postol, tolla, n. scarpa, calceus, calcea men remu nerari.
turn – obutti postolle, metters i le scrirpe, i ostrojenje , a, n. Br. gl. ristorumento, remu
cakceos induere. neratio.
Postolarka , e, f. pticca, smeriglio, uccello , Poströjka, e, f. Lex. r. V. sazidanje.
nisus. Postrugati, V. poplanjatti.
Postolcsac, olcsca , Postolcsich, icha , m. Po Postrunjaviti, &c. Ivam, iosam, divenir scto
stolica, e, f. mali postol, scarpetta , са I lo so, setosum fieri.
i ceolus. i ostup, upa, m. prosso, grado, scalino,
)
Tostólga, e, f. pticca, gheppio, o a certello, Postupaj, aja, m. andatura , modo di an
Postolka, e, f. uccello , cenchris , idis , ti Postupaj, ai, f. dare, passus, gradus, gres
nunculus. sus, incessus, us.
Postollár , āra, m. calzolujo, calceolarius, sutor. Postupanje , a, n. gradazione , gradatio.
Vostoli irsctina, e, f. V. postollarstvo. Uostupati, am, osam, Mis. gl. I. cum minare ,
Postoli irski , a, o, dei calzolaj, sutorius . ambulare, incedere, 2. tra s currere, prolabi,
Postotlarstvo, V. crevijarstvo. 3. cum minar pianpiано , lente incedere . .
Postollina , V. crevijettina. Postupcsac, upcsca, m. \ scaglion cino , par- s
)
Postollokirpács, acsa, m. ciabattino , sutor Postupcsich, icha , m. vus )
gradus. V

Postollokârpesca, e, m. veteramentarius. Postupica, e, f. in sidia , i ngan no , frode, in


Postradanje , a , n. Br. gl. passione , tormen sidia , arum , met. fraus.
to, supplicao, dolores, cruciatus, tormenta. Postupice , grada tamente , gradatim.
I ostradati, am, osam, Mis. gl. patire, pati. Postupiti, am, i osam, Br. gl. andar avanti,
l'ostradivi , a , o, Mis. gl. il duale i putito , a vanzarsi, praire, praegredi, Gund. tras cor
qui passus est. rere, prolabi, Gris. entrare, intrare, in
Po stranam, Lex. r. V. po sve strane. gredi, Gjorg. camm i nare, progredi - po
Postrann, anni , a , o , A.d. tagliato, recisо, stüpiti iz kuche , uscir di casa , domo e
subsecivus. gredi.
Postrascitise, ujemse , o ivamse , iosamse , V. Postupiv, ivi , a , o , gressibile , atto a cam
pobojati se. m in are , aptus ad ambulandum.
Potresti , esam, esosam, Br. gl. scuotere, ex Postupka, e, f. Lex. r. partenza, profećtus, us.
Cll tere .
Postupijavati, V. scettikati.
Postrichi, izam, igosam, V. postrigati. Postupljen , eni , a, o, stupima poda pren, so ·
Postrigatelj, člja, m. Lex. r. barbiere, ton stenuto da collon ne , columnatus.
SOT . Postupljenje, a, n. gradja od stupâ, colonnato,
Postrigateljan, čljni, a , o, Lex. r. che serve columnarum , sedes.
a to sare, tonsorius. -
Postupnicski , a, o, andante, camminante, am
Postrigateljnica , e, f. Lex. r. to sa trice, ton bulans. -

strix. Postupnik, ika, m. andatore, cam minatore ,


Postrigati, o Postrizati, am, osam, Lex. r. to ambulator. -

sare, tondere. - |-

Postupno, Lex. r. V. postupice.


Postrixen , eni, a, o, ) Lex. r. to sato, deton vostuponapravljen, eni, a, o, futto a gradi e
Aostrixenik, ika, m, ) sus. scaglioni, gradatus -
N } Po
I lO 1 (). I O

Po stvöru , dopo il fatto, re faćta . To svaki dan, Br. gl. quotidianamente, ogni
Posuda, e, f. Och. vase, vas, Lex. r. utensili, giorno, quotidie, singulis diebus, per singu
utensiliа . los dies.
Posudba, V. kamita. )
Po svāki nacsin , Och, in ogni modo, omni.
Posudische , a, n. va sellame, vasarium . Po svaki plit, no, prorsus.
l'ostiditi, gjivam, o Südim, iosam, Matt. giu. Po sva lietta , eternamente, aternum.
dicare, stimare, opinari , existimare, sen Po sve, Kac. del tutto, aja to, omnino , pror
tire - ne posudit, i zaglavit, daje duxan sus – koja bi po sve , uredna . |-

tolikoj ljubavi &c. -


Posvechen, eni , a, o, I'alm. consecrato, san
Posudjenje, a , n. Kemp. giudizio, discerni tificato , canonizzato , consecratus , sanćtifi
mento, judicium , cognitio. саtus, in Superum , vel Divorum numerum
Posudnik, ika, m. creditore, creditor. relatus - komu mitra po svechena sjede pra
Posukacs, acsa, m, caten accio, chiavi stello, me pokrivasce.
većtis , pessulus. Posvechenica, e, f. sa cerdotesta , sacerdos,
Posukan , āni, a , o, torto un poco, nonnihil otis, f.
tОrt US . Posvechenicsev, čva, o, V. posvecheniköv.
Poslikati , &c. ukivam , tikosam, torcere un Posvechenicski , a, o, i acerdotale, sacerdotalis.
i poco , nonnihil torquere. Posvechenik, ika, m. Kas. sacerdote, sacerdos
Posul, Lex. r. V. poklon. – matti prislavna velikoga Posve hemika .
Postiman, Umni, a, o, dubbioso, ambiguus. Posvechenikov, ova, ovo, del sacerdote, sa cer
Posumljiti &c. o Posumnjiti, &c. jujem, o ji dotis, ad sacerdotem spećtans.
vam, jiosam, Canis. dubitare, sospettare, e i'osvechenisctvo, a, n. sa cerdozio, sacerdotium,
dubitare alguanto, I. dubitare, ambigere, 2. i'osvechenje, a , n. consecrazione , santifica
subdubitare. zivne, canonizzazione, censecratio hostiae
Postimno, dubbiosamente, ambigue . (ap. Christ.) consecratio , in Superum , vel
Posumporiti , &c. V. osampôriti &c. Divorum numernm relatio – posvechenje
Poslinuti, jivam, o tijem , &c. in stigare, in cárkve, consecrazione della chiesa , templi
-Stigare. consecratio .
Posuplen , eni, a, o, Lex. r. V. pecsalan. Posvechivati , am, &c. Br. gl. V. posvetiti.
Posuplenje, a, n. Lex. r. V. pecsil. Posvěda, e, f. piccol ali i rucia menito, levis
Posupleno, Lex. r. V. pecsilno. ustio, met. arden te desiderio di qual che co
Posupljati ocsi, Lex. r. V. saхeti ocsi. sa , magna aliсujus rei appetentia.
i osti plja tise, Lex. r. V. pecsalitise. Posveditelj, člja , m. desideratore ardente,
Posliscan , iscni, a, o, Guc. che vi per terra, appetens.
terra iter faciens – tárgövac toliko posu Posvedjenje, a , n. piccial až ruciamento, le
scni, koliko pomorni &c. vis ustio . - - -

Posliscati , am, osam, V. posusciti. Posvedjeti scto, Svědi, ilоје , alárucciarsi un


Posuscen, &c. V. osliscen &с. poco, leviter uri, aduri.
Poslisciti, tijem, i vam, o Stiscim, iosam, sec Posvedjeti na koju stvar, o za kojom stvarju,
care, far secco, a sciugare, e a sciutare un Sve dim, i osam, aver voglia ardentissin, a
Poco, I. siccare, exsiccare , are facere, 2. di qual che cosu , aliquid maxime appetere.
parum siccare. |- Posve dnevan, čvni, a, o, continuo, continuus,
Poslit, iti, a , o, spolverizzato, sparso di assiduus. -

polvere ćirc. pulvere &c. ad persus, insper Posvednevno, ) Br. gl. continuan, ente, Tuoti
sus – ovoje pčrnica vjerenikova sva ljerima Po sve dni, dia namente, ogni giorno,
posuta, i rusam . sempre, assidue , perpetuo, sine intermis
Pestiti, Posipljem, uosam, spolverizzare, spar sione , quotidie, in dies, semper.
gere di pol vere ćirc, puivere &c. adsper Posvednost, čisti, f. desiderio , ardore , appe
gere, Inspergere. tito, desiderium , ardor, appetitus.
Po sutra, V. priko sjutra. To svem , o Po svemu, Br. gl. affatto, in
Poslixnjiti, V. poröbiti . tieramente, del tutto, ex toto, omnino ,
Posuziti, čac, i vam, iosam, piagnticolare, piа per omnia.
gnere alguanto, flere, lugere, parum lugere. Po svem scirokomu svjetu, per i universo,
l'osvaditise , &c. Tvamse, iosamse, V, svåditise. per universum , per totum terrarum orbem .
i osvajajuch , uchi, a, e, occupante, possiden Po svem tomu, V. niscta ne manje.
te , occupans, possidens. Po svemu , afutto, intieramente, del tutto,
Posvajati, am, osam, V. posvčiti. ex toto, in totum , omnino. -

ko svak csas. Nal. V. na svak csas. Po sve nacsine, Gris. in ogni conto, modo ,
per
р () I O II I

per tuti i versi, on ni namente, omni modo, 'osvjasctati , Lex. r. V. posvetiti.


omnino , prorsus , plane. "osvjasctenje, Lex. r. V. posvechinje. -

Po sve strane, V. svud . Posvjedocsen , eni, a, o, Och, testificato , te


Posvetan , etni, a, o, Br. gl. sacro , sagro, sa stimonio confirmatus.
grato, santo , sacer, sacratus , san ćtus. Posvjedocsenje , a, n. Och. 1. testimonianza,
Posvetach, echi, a , o, santificante, sanćtum testimonio, testificatio, testimonium, 2. pro
reddens. testa , protestagione, aćtus quo quis vei co
Posvetilicsan, lesni , a, o, di sacrificio , atti ram judice aliquid vel uti falsum , vel uti
nente a sacrifizio, sacrificus, sacrificalis. juri contrarium declarat.
Posvetitiscte, &c. a, n. Grad. sacrifizio, Mes Posvjedocsiti , &c. ivam, o Svjedocsim, iosam,
sa , olocausto, santuario, sacrificatio , sa Posvjedocsitise, ivanse, &c. Och. 1. far testi
crificium, sacrum , res divina , Missa sacri monianza , testificare, testificari, testari,
ficium , holocaustum , sanćtuarium, – budú testimonium facere, 2. protestare, declara
chi djevicca sama od sebbe Gospodinu po re vel coram iudicare aliquid, vel uti fat
vetiliscte ucsinilla – posvetiliscte za mir sum , vel uti juri contrarium – svechuvam
tve namjeniti, prikazati, applica r il sacri ovo danas po svjedocsiti iz svetieh listova.
ficio per i morti, sacrum offerre pro mor 'osviestitelj, elja, m. ammonitore, monitor.
stuis – ucsimfti posvetiliscte, offerir il sa "osvjestiteljica , e, f. colei che ammonisce,
crifizio , offerre sacrificium , sacrum perage quae monet.
gere, persolvere, sacrificium facere. i osvjestiti , &c. ujem, o Tvam , &c. osam, Br,
Posvetilovati , ujem, ovosam, Kas. sacrificare, gl. ammonire, monere, admonere.
immolure, uccidere la vittima , immolare Posvjestjen , eni, a, o, Kemp. ammonito, mo
– macs od pravde Boxie, komga imasce nitus, admonitus. - -

posvetilovati. i'osvjestjenje, a, n. ammonizione , monitio,


Posvetiscte, &c. Canis. V. posvetiliscte &c. admonitio.
Posvetitelj, elja, m. Gjorg. sacerdote, sacer Posvjetliti, &c. komu , i vam, o Svjetlim , &c.
dos – Gospodinu Posvetitelju Remigi u 8:c. io sam, far lume a qualcuno, lumen alicui
Posvetiteljan, elini, a, o, V. posvetilicsan . praebere, lucernam admovere.
Posvetitelje v , a, o, Y del racerdote, sacerdo Posvjetljan , āni, a, o, nettato, o purgato un
Posvetiteljov, a,
ćtans.
:) tis, ad sacerdotem spe poco, leviter politus, mundatus, politus.
i osvjetljanje , a, n. nettamento, purgamento,
Posvetiteljski , a, o, Gjorg. racerdotale, sacer modica purgatio.
dotalis. i'osvjetljatti , &c. ivam, osam, nettare, o pu
Posvetiteljski , adv. Gjorg. alla sacerdotale, lire un poco, nonnihil polire , mundare,
da sa cerdote, more sacerdotum. purgare.
Posvetiteljstvo, a, n. sacerdozio, sacerdotium. Posvjettovan , āni, a, o, consigliate, consultus.
Posvetiti, jujem, o ivam, iosam, I. consecra Posvjettovanje , a, n. consigliu, consilium.
re, consecrare, (in sens. Christ.) 2. canoniz Posvjettővati , ujem, o Svjettujem, čvosam,
zatre, santificare, Divis adscribere, in San consigliare, e consigliar alguanto, consi
čtorum album referre, 3. dedicare, offerire, lium dare, consilio juvare.
dicare , offerre – cárkvu posvetiti, conse Posvoitělj, elja, m. possessore, posseditore,
crur la chiesa , templum dicare – posve possessor.
titise, divenir santo, esser santo, sanctum!Posvoiteljan , eljni , a, o, che si dee possede
evadere. re, possidendus . - -

Posvetiv, ivi, a, o, cosa che pud con sacrarsi, Posvoiteljica , e, f. posseditrice, quae possidet.
qui čec. consecrari potest. Posvčiti, ivam, o l'osvajam , iosam, Bun. im
Posvetnica, e, f. vittima, vićtima. padronirsi, occupare, possedere, potiri re
Posvetnicski , V. posvechenicski . aliqua , occupare rem, aliquam, possidere –
Posvetnik, Gjorg. V. posvěchenik. od zlieh duha slobodime, kime bjehu pos
Po sve vieke, ) per sempre , eternamente , voilli .
Posvoi v , vi, a, o, possessivo, possessivus.
l'o sve vjeka , 2Čternum .
Po sviem teziem , V. po svem tomu . i osvöjan , бјmi, a, o, V. posvoiteljan.
l'osviliti, &c. ivam, iosam, svilom pokritti, in Posvojeu , eni, a, o, occupato , posseduto , oc
setare, serico obducere. cupans, possessus. - - -

Posviriti, &c. i vam, iosam, suonar un poco la Posvojenje , a, n. occupazione, l' impudronirsi
zampagna Črc. nonnihil sonare calamo čec. da gualche cosa , occupatio.
Posvјtiti, &c. Ivam, iosam, Mul. risplendere, Po svoj silli, Kemp. violentemente, violenter,
fulgere. Per yim . -
- 1'o
I I1 T O T O
. To svojoj volji, V. povčljno. i otaknii v , ivi, a, o,
-

Po svuda, o Po svude, Br. gl. da per tutto, Potak njivac, Tvca, nm.
)
tator – köni pota
che inciampa cespi
undique. knjiv, cavaito, che inciampa, -equus cespi
Pot, ota, m. V. znčj. tat Or.

Potabliti, V. popoditi. Potaknjivatise, inciampar spesso, offensare.


Potaen, potaenje, Lex. r. V. potajan &c. Potaknut, uti, a, o, Ragn, incitato, spinto ,
Potaevati , Lex. r. V. potâjati. incitatus , impulsus, stimulatus – terchu bit
Potaliteljan , eljni , a, o, che si dee occult are 3 pravedno potaknut.
- supprimendus. - Potaknutje , a, n. s timolo, spinta, incitamen
Totaiti , &c. ivam, iosam, V. potajati. to , inctum po , intoppo, stimulatio, incita
Potaj, a u v. V. potajno. mentum , impulsio , offendiculum. “ “

Potaja, e, f. Ragn. segretezza, segreto , ar Potaknutti, i eticsem , o Potaknjivam, knjiо


cano , arcanum – ti koi skrovene u svako sam , o kosam, Cibr. in citare, i stigare, s tuz
mu cvitu potrije ljuvene moх znatti na svitu. za care, provocare, spingere, spronare, a iz
Totajan , ājni, a, o, Palm. secreto, segreto, oc zure, esort are, incitare, excitare, inflam
culto, na sco sto, a scoso , latens, latitans, mare, exstimulare, instigare, stimulare, im
secretus, absconditus – u potajne dvöra sta pellere , sollicitate , . provocare, lacessere,
, nje u najvisce uzhödimo – potajniem nacsi hortari – kletva höche , svjet potice, da
nom, V. potajno. nejmamo nigdir stana – potaknuti se, in
Potajanje , a, n. Gjorg. narcondimento, occul сiampare, in toppare, ofendere, offensare,
tamen to , occultatio – u potajanju plemě pedem ad aliquid inpingere.
na Benediktova nastoja &c. Potamjaniti, čic. Ivam, iosan, incem s are, thus
Potajati, Taim, o am, osam, nascondere, ce incendere, adolere, thuris honores dare, thu
lare, occulture , occultare, abscondere, ab re locum aliquem vaporare, met. adulare,
dere, celare – nechese moch zakritti, i adulari .
potajati tvoje prema menni várhovito, i je Potamjanjen, čini, a, o, incen sato, thuris odo
dinstveno dobrocsinstvo, – met. coprire, te re perfusus, thuris honore donatus.
gere, čontegere – potajati se, nas condersi, Potamjanjenje, V. otamjanjenje.
latere , latescere , delitescere. "otamnitti koju stvar, tijem , o j vam, iosam ,
Potijen, potajenje, V. potajan &е. ofuscare, oscurare, intenebrare, obscurare,
Po taj nacsin, cave, vale a dire, per appunto, offuscare, tenebris offundere, obducere.
nimirum , nempe, videlicet. Potamnitti koja stvar, Gund. divenir occuro,
Potajnica , e, f. V. potajniscte. oscurarsi , obscurari – nije mog Nichstvo
i otajnicski , potajnicstvo, V. tajnicski &c. svieh lipsalo, i njih slava potamnilla.
Potajnik, ika , m. Gjorg. 1. na sconditore, oc Potamniv , i vi, a, o, Gund. che puo u scurarsi,
cultator, 2. segretario , a secretis – potaj qui čac, obscurari potest.
nik. otajstva Boxieh. Potamnjen, eni, a, o, oscurato, ofuscato, cb
Potajniscte, &c. a, n. gubinetto, luogo segre scuratus, obfuscatus.
to, penetrale , latibulum . Potamnjenje, a, n. o. curumento, obscuratio.
Potajno, Palm. occultumente, na sco stamente, Pötan , бini, a, o, Zlat. suda to, sudore made
di nascos to , in segreto, celutamente, se faćtus. - -

gretamente , occulte , abdite ; latenter, se Potancati, čic. a vam, osam , ballar un poco,
creto 8zc. – i potajno i kritichi iz templase parum saltare, tripudiare.
svak ukrade. i'otancsati , a vam, osam, V. potancsiti.
Potajnogovor, bra, m. en imma , a nigma , vox Potancsen , eni , a , o , assottiglia to un poco,
Gr. dićtum obscurius allegoriam continens, nonnihil attenuatus.
aut quaestionem , in qua aliud sensu, aliud Potancsénje, a, n. l'assottigliar un poco, mo
verbis significatur . dica attenuatio.
Potajnogovčran , бrni, a, o, enim matico , a nig i otancsiti , &c. tijem, o ivam, iosam, assotti
maticus, vox Gr. gliar un poco, parum attenuare.
Potajnogovorno, enim matica mente, cum aenig Potanko, \ Gjorg. minuta mente, sottiimente ,
mate, adv. -
l'otanku, )
diligen temente, minute , subtili
Postajnóst , bsti, f. V. potaja. ter, diligenter, accurate – tak s velihu sil
Po taj put, I)im. in tal maniera , talmente, ne i prjeke bljede smarti sestre vile, koje
tanto, illo modo, illo paćko, adeo, ita , sic, snuju po sve sviek sve putanko csesti umárle.
usque adeo . Potapati, am, &c. Br. gl. V. potopiti.
Pôtak, бika, m. sudoretto, levis sudor, Potapuljati , an, osam, undare pari passo, z
Po taki nacsin, V. po taj put. quali gressu intedere .
A Totár
T O P O trg

PotArba, Pan. isp. V. potreba . Potaxiti , &c. ivam, iosam, acaulietar un poco,
Potarbuscan, iscni , a, o, colla pancia di sot nonnihil sedare.
to, subdućto ventre, adj. Potebavatelj, člja, m. Br. gl. esattore, exa
Potarbuscice, boccone, pronus - hoditi potár ćtor.
buscice, V. poljéziti. Po tebbi da te stesso, tu stesso, tu ipsemet.
3

Porirbuscina , e, f. pelle della pancia degli a Potechi, Potjecsem , Potekosam, Ekt. correre,
nimali, pellis ventris animalium . andar Presto , scorrere, dare una scorsa |-

Potircsajúch, tichi, a, e, Br. gl. corrente, cur currere, excurrere , percursare - tajcsás
TeПS . potekosce, ter oganj snitisce, varisce, i pe
Potarcsan , ārcsni, a, o, Och. velоce, pronto, kosce, kako sami htisce – potěchi po tko
velox , citus , celer – potárcsne noge na ga ; andar correndo in cerca di qualcuno,
kårvi prolitje . sollicite aliquem quaerere – potěchi ko
Potarcsanje, a, n. corso, corrimento, cursus. nja , correre a cavallo, equo currere – po
Potarcsati , Tárcsim, osam, V. potirkati. těchi na pomoch, correre in ajuto, accur
Potarën , čini, a, o, messo sotto i piedi, con rere in auxilium .
culcato, proculcatus, conculcatus. Poteg, ega, m. tiro , tirata, jastus, idus –
Potarenje, a, n. il metter sotto i piedi, con za poteg, a dirittura , direćke, rećka.
culca mento, proculcatio. Potegnjěn, čini, a, o,
Potárkati, ivam, osam, correre un poco, pa "otegnüt, u ti, a, o, ) Pesato, ponderatus.
i tim Cilrrere. "otegnuti, Totexem, gnuosam, o gesam, pe
Totarkivalac, alca , m. colui che corre qui e sare , . Ponderare, pendere – potegnuti k'
la , cursitans . sebbi koga , V. primitati – potegnuti, to
Potarkivanje , a, n. il correre qui e li , cur jest vărchise, metatise, V. .
sat1O . Potegnutje, a, n. il Pešure, aćtus ponderandi.
Potárkivaoc, oca, m. V. potirkivalac. Potekal, ekla, eklo, scorso, pererratus,
Potirkivati, am, osam, correre qui e li, cur Poteküch , uchi, a, e, che corre, excurrens.
sare, cursitare. Potem , dopo, dope cid, indi, post, posteа,
Totärkljen , eni, a, o, sostentato da pali, pe inde.
datus. Potemeljiti &c. V. utemeljiti &c.
Potárkljiti , &c. ivam, iosam, palare una vite, Potem temu, cid non ostante, con tutto cid,
o altri arboscelli, pedare. tamen, attamen, nihilominus.
Potárknuti koga , mandare, spedire, solleci Poten &с. V. oznojen – Potencati V. po
tan CS2. In .
tamente alcuno, mittere perquam cito ali -

quein . Potepati, am, osam, ) Br. gl. ca stigare,


Potárknuti sctogodi, V. utárnuti. Potepsti, Epam, eposam , emendare, casti
Potirkusca, o 'otárkivalica , e, f. colei, che gare, punite, corrigere, emendare.
corre qui e li , cursitans. Poteptati, V. plesati - Potepuh, V. skitalac.
Potárljatti čc. avam , Gund. calcare co' pie Potessan, ani , a, o, a sciato un poco, parum
di, conculcare, culpe stare, conculcare, pro dolatus.
culcare, pedibus proterere – poхeglisu i Potessati , Têscem, o am, osam, a sciar un po
Potárli, pacse smakli varno u pljenu. co , parum dolare. 4.

Potárnuti, V. udünuti. Potexak, o Totescki, a , o , aliguan to grave.


I'otarpiv , potárpjenje, V. pritarpiv &c. alguan to molesto, subgravis, submolestus.
Potárpjetti, pljujem, o pivam, piosam, Br. gl. Potexan, exni, a, o, V. pospjescan.
s opport are con pazienza , perseverare, pa Potexatise, Gund. V. pospjescitise – scnjima
ti , ferre, sustinere, perseverare. se Omer svud poteха.
Potārstiti, &c. ivam, iosam, in cannucciare, co Potexi, a, e, piti grave, piu pesante, gravior,
prir di cannucce, calamis obtegere. ponderosior. -

Totárstjen , eni, a, o, in cannucciuto, calamis Potexiti &c. Gund. V. pospjesciti &c. – po


obtećtus. texitise, An. Bosk. afrettarsi, far fretta ,
Potárt , ārti, a, o, 1. messo sotto i piedi, con festinare, properare – něka zemlja otvori
culcato, proculcatus , conculcatus, 2. stro se, da iz srěchna krila svoga nami plodit
Picciato , stritolato, fricatus, contritus. potexise Spasitelja x udjenoga.
Potárti, Potirem, Potrosam , Gund. mettere Potextich,- tichi, a, e, che lancia , jaculans.
sotto i piedi, conculcare, culpe stare, pro i otezalo, a, n. contrappeso, id , quod ponde
culcare, conculcare, 2. stropicciare, strito ri, vel uti loquuntur physici cuivis potenti"
lare, fricare, defricare – poхeglisu, i po acquandae inservit, Vitr. equipondium dixit.
terli, pacse smakli virno u pljenu . i
Potezanica , e, f. donna vagabonda , poco cu
ran te
Razd. II. I'
- rr.4 р O р O
rante del suo onore, mulier, quae sexus ho i otisniv, i vi, a, o, che spigneri , impulsurus.
nori non parcit "otisnut, uti, a, o, spinto , disprezzato, pul
Potezanje , a, n. tiramento, traćius, us. sus, impulsus , , met. contemptus.
Totezati, čxem, ezosam, I. tirare, trahere, 2. Potisnuti, čkc. ujem, o ivam , tiosam, Palm.
pesare, ponderare - potezati na koju boju, spingere, SPigmere, met. disprezzure, im
tirar a un colore, cioe approssimarsi a Pellere, propellere, urgere, met. contemne
quello, in aliquem colorem vergere. re - i potisnu nas, i obori u ponorne jam
Poticcalac, o Potjecaoc, a , m. stimolatore, me ove .
impulsor. -
Potisnu tje, a , n. Gris. Stul. spinta, ripulsa,
Posticcalica, e, f. stimolatrice , stimulatrix, Pulsus, impulsus, impulsio, repulsa.
instigatrix. Potitise, imse, iosamse, Kemp. sudare , sudare,
l'oticcanje , a , n. instigazione , spinta , inci sudorem emittere. -

tatio , irritatio , instigatio , stimulatio. i'otiv, potjenje , V. znov &c.


Peticcitkljan , eljni, a, o, che si dee stimola Potjeccanje , a, n. galoppo, cursus gradarius.
- re, incitandus. Potjeccati, čcsem, eccosam, galoppare, currere,
Toticcati koga na scto, Poticsem, o am, osam, (de equis).
Babul. istigare, instigare, incitare – iz Potjeha, V. utjeha – Potjenje, V. znojenje.
brana nje
је ljepôst
јер svakoga potic se na csast, li'otjera , e, f. Gund. l' in seguire, aćtus inse у

i na krepôst &c. quendi – sred potjere plahe, i bjega – u


Poticcav, avi, a , o , in citativo, incitandi vi potjeru za : , těchi , lecheti, in se
pollens. guire, correre dietro, insequi.
Poticsüch , tichi, a, e, i stigante, incitans. Potjeran , a ni , a, o, in seguito, quem quis in
Potiho, Ekt. V. tiho. sequitur . |- i

Totikatise, amse , osamse , Syl. combattere, Potjeranje, a, n. scara muccia , levis pugna.
pugnare .
Potiljak, iljka, m. V. zavratak.
Potjerati koga, Kac. V.
ti se, scara muciare, velitari.
i isti – potjera
Potimariti, ima rim , o ivam, iosam, strigliure Potjerica , V. potjera.
al guanto, jumenta strigili nonnihil perfrica Potjerka , e, f. picciola scaramuccia , punćta
re, expolire. -
riola.
To ti nacsin, Och, V. po taj put. - Potjerükatise, amse, osam se, badaluccarsi, pa
Potipanje , a, n. inciampo, offendiculum , of , rum velitari . . -

fensio. Potjesan, esni, a, o, Br. gl. stretto, ristretto,


Potipatise, V. potaknutise. angusto, arćtus, angustus.
Po ti ptit, V. po taj put. Potjescan, escni , a, o, Lex. r. giоcondo, al
Totirati , r. V. potjerati, 2. V. Lex. r. otirati. legro, jucundus, hilaris.
Potiscan , iscri, a, o, Gaud. V. potiscten. Potjesciti , &c. Ivam, o Tjescim, iosam, con
Potisciti , &c. V. utisciti &c. solar un poco , nonnihil solari aliquem, so
Potiscten , eni , a , o, Gjorg. vile, depresso ; latio esse aficuli.
abbieto, vilis, abjećtus – terme rüxna prid Potjeseno, Lex. r. giоcondamente, allegra
sviem ljudim pogårgjiva , u necjenni izmet , mente, iucunde, hilariter. -

püka potiscteni – potisctenii, ia , ie, pa u i otjesno, Br. gl. ristrettamente, strettamen


. vile , vilior - pripotiscten , vilissimo, vi te , arćte , anguste. -

lissimus . Potjeti, Lex. r. V. potitise.


Potisctenica, e, f. donna vile, mulier vilis. i'ôtka , e, f. trama , stame, met. ingan no ,
Potisctenik, ika, m. uomo vile, homo vilis. trama , stamen , met. dolus, machinatio .
Potisctènitise , imse , iosamse , a v vilirsi , cioе Potkan , āni, a, o, tessuto , textus.
far azioni vili, evilescere. Potkanje , a, n. te situra , intextus, us.
Totisctenje, a , n. Stul. viltà , depressione, Potkatti, &c. àvam, osam, intessere, intexere.
igravia , inertia , demissio, abjećio – po Potkattise s kiem, Br. gl. attaccar ta mischia,
tisctenje siromascadi. la zufa , venir alle mani, pugnam com
Potisctëno, villmente, turpiter, ignave, ignaviter. mittere – potkajuchise, i biuchi, inito cer
Potisctenost, osti, f. Gris. V. potisctenje. tamine .
i otiska , e, f. кrtone, spinta , impulsio. Potknovên, V. uvrjedjen.
Potiskanje, potiskivanje, o potiskovanje, V. Potlacsen eni, a, o, Mul. sprezzato, dispre
potisnutje . ;: vilipeso, contemptus, spretus, despe
Potiskati , &c. Ivam, osam, spingere , spi US.
Potiskővati, ujem, ovosam, gnere, impelle Potlacsenje, a, n. disprezzo, disprezzumento,
re, propellere. contemptio, despećtio.
Pot
р () I O 1I5

potacsitelj, elja , m. Mul. conculcatore, qui subito che , appena che , post, postea, quo
conculcat, niam, quandoquidem, ut, ubi, simulac, sta
Potlacsiti, &c. ivam, iosam, Stul. sprezzure , tim atque , ut primum . -

disprezzare, contemnere, spernere, despi Potomki , Lex. r. tenebre, tenebrae .


cere – ah jednom potlac sije, ter sva bo i'otom toga , Grad. da poi , dein, deinde .
lěstna čec. - |-
Potone nje, V., potoniitje.
Potle, o Potlje, Och. dopo, post, postea, Gjorg. Totonuo, ulla, ullo, afondato , submersus.
in terra , humi. Potönuti, &c. ujem, o ivam, uosam, affondar
si , sommergers: , mergi, submergi – od
Potlèn, eni, a , o , la stricato , add. lapidibus
SUI 2 tuS . robstvabi davno u valih potonulla Italia.
-

Totlenje, a , n. lastricato, sust. pavimentum Potonu tje, a, n. sommersione, a fondamento,


- submersio.
lapidibus stratum . -
|-

I otimice, terra terra , humi proximus . Potop, čра , n. Gjorg. diluvio, in ondazione,
lotliti, im, iosan, lustricare, lapidibus ster diluvium , inundatio, exundatio, aquarun
I) 6. Te , |- inundatio - potöp tmastieh tmina, inferno,
Potliv, Lex. r. V. znojiv. infernus.
Potmimrak, aka, m. cupo, cioe che parla po i otopan , čpni, a , o, Br. gl. del diluvio, di
co, e non dice quel , che sente, vafer, qui luvii, ad diluvium spećians.
i cogitationes silentio premit. Potopati , am, osain, Br. gl. Potöpiti, apam,
Rottninaviti , i otminiti , Totmitti, Totmlisса opiosam, S. Minc, I. annegare, komimerge
viti, i otmusciti, i vam, iosam, oscurare, re, submergere, 2. dinnegar tutti, submer
ettenebrare, obscurare, tenebras alicui loco gere omnes – pacse sama tva děsnica silu
offundere . ustavi, tjek zaklopi, da nevjerna poplavi
Pottmusciv, potaminaviv, potminiv, potmusciv, ca sve kärstjanstvo nepotopi – putopitise,
potmuscaviv, ivi, a, o, che si puo oscurare, l'alm. annegursi, sommergersi, mergi, sub
ottenebrare, q i čkc. obscurari potest. mergi. N
Pötnica, V. znôjnica. Potopiv, ivi , a , o, che pud esser in ondato,
Potöcsac, ocsca, Potöcsak, čcska , Potocsich qui čkc. inundari potest.
icha, m. ruscelletto, rivulus. Potöрje , a , n. Br. gl. V. potöp.
|-

Poröcsan, čcsni, a, o, Syl. del torrente, tor i otopičn, eni, a, o, Palm. un negato , sommer
rentis, adj. so, mersus , submersus, aqua obrutus.
Potocsanin, ina , m. colui, che sti, o abita i'otopjenik, ika, m. uomo annegato, homo
vicino a ruscelli, a rii, ed acque correnti, aqua obrutus.
riparum incola, m. Potopjenje , a, n. an negamento, sommersione,
Potocsen , čini, a, o, rivoluto a basso, devo aćtus submergendi. -

lutus. Potopliti, čic. ivam , iosam, Potopljati, am,


Potocsice , 7uasi per canaletti, caniculatim . osam, Lex. r. scaldar un poco, nonnihil ca
Potöcsina , e, f. Br. gl. canale, o scolo lefacere.
lotocsiscte, 27 fl. d' acqua, canalis.
Potopljaj, aja, m. Mis. gl. V. ponor.
Potocsiti, in , iosan , rivolgere a basso, ca Potöpnica , e, f. V. potopienje.
lar gili, devolvere. i'otor, bra, m. arte di far il pane, ars pistoria.
otčeska ... e, f. ) i , che sti, o abita Potörka , e, f. panettiera , formara , pistrix.
l'otěcskinja, e, f. vicino a ruscelli, a rii, Potornicsich ; icha, n. dim. di formajo , par
) ed acque correnti, riparum incola, f. vus pistor. -
-

Potok, čka, m. Alb. torrente, torrens – Potornicski, a, o, dei formaj, pistorius.


ро
tok proscla jest düsca nasca. Votörnik, ika, m. panettiere, formaro, pistor,
Potolast , isti, f. Stul. libert i frenata, licen panifex.
tia (hoc est intemperans libertas) – datti Potrajati, am, osam, Dim. eon sumare, consu
komu Potolast, lasciar una frenata liber mere - na koju potrijah svu mladost.
ti ad alcuno di far checchessia, licentiam Potrattiti &c. ivam, o Trattim, iosam, Palm.
alicui concedere, (h. e. intemperantem li spendere , , consumare, impiegare, facere
bertatem agendi, uti vult). sumptus , impendere, consumere, insumere
Potole , ) dopo, in poi , in appresso, post, – svescto imasce tàsсte u ljeke tuxna bje
Potoli, postea, deinceps, in posterum . sce potratilla .
*otolica, e, f. Jos. V. potolast. Potrattjen, eni, a, o, speso, consumato , im
Potolok, ka, m. Lex. r. pulco, softta , la piegato, expensus, consumptus, impensus -
Cunar. potrattjeno vrititi, rifar le spese, impendium.
Potom, Och. dopo, dopo cio, poiche, tosto che, reddere.
Pot
) 2
I I6 ( () l O

Potrattjenje , a, n. spesa , sumptus, inpensa . Potrebschina , e, f. Kemp. bi sogno, necessi


impendium. Potrebsctina , e, f. ) ti , in opia , indigentia,
Potrava , e, f. Lex. r. vi vanda , ferculum , egestas.
obsonium . Potrepteljcsiti, čtc. V. pozlatokozariti &c.
Potraviti &c. ivan , iosam , I. inerbare, her Potres, esa, m. tremore, tremor.
bis spargere, 2. ammaliare, fascinare, in Potresan , āni , a, o, agitato al nuanto, nonni
саntаre – potravitise, verdeggiare, comin hil agitatus.
ciar a coprirsi d' erba , herbescere. 'otresinje, a, n. digitazion cella , levis a gitatio.
Potravjen, eni, a, o, I. inerbato, herbis spar l'otresati, o 'otrjasati, am, osam, Lex. r. a
sus, 2. ammaliato, fascinatus , veneficio , gitar ulguan to , nonnihil agitare.
affećtus. Potresen, čni, a , o, commo: so, commotus,
Potreba, e, f. afare, ficcenda, bisogno, indi e XC' t d t u S. -

genza , necessiti, negotium , munus , opus, Potresenje, a , n. commozione, commotio.


res, egestas, inopia, indigentia , necessitas 'otresti , esam, esosam, Br. gl. commuovere,
- imati potrěbu, a vere bisogno, egere, commovete, excitare – potrěstise, tremare,
indigere - potreba najtexa , necessiti gra tremere, contreariscere, intre mere, intre
pe, necessitas gravis – potrěba glavna, ne In 15 cere . |- -

cessiti estrema , necessitas extrema – pri Potriba čec. V. potrěba &c.


potrěbi , in bisegno, in necessiti, in neces i'otrimak , āka, m. uomo che n s serva ten a ce
sitate, necessitate, ub sol. – za potrebu , ra mente il segreto , homo abstrusus.
di potrebe, per affare, per afari, negotii, 'otrisсljenica, e, f. trava, ca medrio , chamae
vel negotiorum causa – potreba pristupna, dris, herba genus. - -

necess itd. vicina, necessitas propinqua . Potrisсljenik, ika , m. trava , sorta d' erba,
Potrebahan, ahni, a, o, Potrebascan, ascni, a, herba genus, vulgo fuga doemonum .
o, poverello , pauperculus. Potrjebiti , jiijem , o ivam, iosam, Br. gl. di
Potrěban, ebni, a, o, Mis. gl. po vero, bisogno sperdere, distruggere, ca s rare, can ceilure,
so, necessario, opportuno, utile, pauper, disperdere, profiligare, destruere, delere,
egens, indigus , necessarius , opportunus, abo!ere .
utilis - potrebnii, ia, ie, pili bisogno so, e t'otrjebljen , eni, a, o, disperso, distratto, cas
gentior. sato, cancellato, dispersus, destrućtus, de
Potrebica, e, f. bisognino, dim. vocis po letus, abolitus.
treba. Potrjebljenje, a , n. esterminio, dispersione,
Potrebit, o Potrebitan , itni, a, o, V. potreban. distruzione , dissipatio, destrustio, deletio .
Potrebitelj ; elja, m. che annulla, distrugge, i otrjem , ema, m. spezie di portico , tetto ap
qui abolet . - poggia to ad u na sola mu ruglia , porticus ,
Potrebljati, Lex. r. V. potrjebiti. sive tećtum absque iateribus. -

Potrebljiv, čec. Canis. V. potreban &c. Potrjemak, emka, m. picciol portico, porticu
Potrebnica, e, f. donna bi sognosa, mutier la , vide vocem praec. -

1nops. Potrje man, emni , a, o, del portico , peristy


Potrebnicsich, cha, m. poverello, pauperculus. li , u tj. |-

Petrebnik, ika, n, uomo Bisogno so, vir men Potrjeskatelj, elja , m. stimolo, sprone, pun
dicus. golo , stimulus, aculeus, incitanentum .
Potrebnitóst , osti, f. V. potreba . "otrjeskati, am, osam, stimolare, stimulo ex
Potrebnjensci, a, o, Lex. r. utilissimo, neces citare , ferire, pungere .
sarissimo, utilissimus, sumne necessarius . Potrok , oka, m. Lex. r. animelle , laćales, i um.
Potrebno, Palm, necessartamente, necessario Potroscacsac, acsca , Potroscacsich, icha, m.
– potrebnoje umrjet menni – potrebnoje, mali potroscak, spesetta , exigua expensa .
e necessario, necesse est, opus est, oportet. Potröscak, oscka , m. consumo, spesa, sum
Potrebnoxitje, a , n. Br. gl. vita indigente, ptus , impensa, impendium. -

povera , vita indigens, vita miserabilis. Potroscen, eni, a, o, speso, consumato , im


Potrebovateljan , eljni, a, o, Lex. r. abusivo, pensus, consumptus.
res, qua homines abuti possunt. Potrosce nje, a, n. Stul. spesa , il consum are,
Potrebovateljnje, Lex. r. abusivamente, abu impensa, sumptus – i sva ina potrosce
S1 Vе .
nja Crc.
Potrebővati ko kojom stvarju, ujem, ovosam , Potrösciti &c. ivam, o Troscim, iosam , Mul.
Potrebovati komu scto, uje, ovaloje, Br. gl. spendere, consumare, e consumare spen
sõõisognare, aver bisogno, indigere, opus dendo, consumere, impendere, sumptus fa
2556 .
cete, sumptus faciendo consumere .
-
Vo
P O р () I 7

porosc TV, HV , a , o, che fi grandi spese, Votutoljenje, a, n. occuttamento, occultatio .


- sumptuosus. ".
Potutoljeno , occultamente, occulte.
potröscno, sontuosamente, sumptuose. Potuxenje, a , n. lumento, questus , querimo
niа .
potribiti &c. ivam, iosam, sonar un Pocola - -

, trom a , parun bucinare. Potüxiti &c. ujem , Tvam , o Tüxim, iosam,


Potruditi, Trüdim, iosam s fatica, alauano s essere in miserta, in zrumnis versari . .
leviter laborare – potruditise, Br. gl. uffi Potüxitise komu na koga, ujemse , o ivamse ,
iosamse , S. Minc. lamentarsi, querelarsi,
Potrudno , conari
. ticarsi, , eniti, laborare . . , submo -

alauanto molestamente lagnarsi, doler si , , lamentari , queri, con


leste . - -
queri, dolere – sliscite umirli, da vam se po
til2 ili .
Potrtisen, eni, a, o, a sperso alauanto di sale
dro, sale &c. nonnihil adspersus. Potvirati, Br. gl. V. potvorati.
Potrust nje, a, n. l'a pergere alguanto eon sa Potvårda, e, f. Luz. pruova , conferma , ar
le, e simili, aćtus adspergendi modico sale čc. gumentum , probatio, comprobatio – teme
Potrtisiti &c. iijem , o ivan , i osam , spargere ljita potvárdu. -

al guanto (detto di sale, repe 2 e.) non Potvårdati , am, osam, Och. indurare, indura
nihil spargere, (e. g. sale et similibus) - re – Mis. gl. approvare, probate.
Potrüsiti solli, V. nedosоlliti – potrüsiti koga, Potvárditëlj, elja , m. affermatore, conferma
met. dir male di qualcheduno, detrahere tore, qui afirmat, confirmator.
de aliquo. Potvārditeljan , eljni, a, o, che si dee confer
Potski , a, o, di stame, stamineus. mare, confirmandus . -

Potuchi, Tucsem , 'otukosam , disfure , bat i odvárditeljica, e, f. afermatrice, conferma


tere, mettere i u rotta , coedere. trice, quae affirmat , confirmat.
Potucsen , čini, a, o, disfutto, coesus. Potvárditi, o t'otvárdjetti, jujem, o ivam, iо
Potucsenje, a, n. rotta, disfatta, clades, coedes. sam, Br. gl. rassodare, confermare, auten
Potugjen , eni, a, o, alienato, alienatus, aba ticare, provare, u ssicurare, in coraggire,
lienatus. fortificare , , indurare, solidum et firmum
Potugjenje , a , n. alie nazione, alienamento, reddere, solidare, firmare, confirmare, fi
alienatio , abalienatio. dem facere, asserere, affirmare, probare ,
Potugjitelj, elji, m. alienatore, qui alienat. fortificare, indurare – potvārditi molbu,
Potigiti, jujem, o j vam, jiosam , alien are , vapaj, V. slisciti.
alienare, abatienare. Potvārdiv , i vi, a , o, a fermati v o, affirmandi
Potugjivati , am, osam , andar alienando, in vim habens. - “

alienando esse. Potvárdivajuch, tichi, a, e, afermante , adfir


Potukati &c. Grad. V. ponukati. (1) 3 11 3 .

Porulitise &c. Ivamse, iosamse , appiattarsi, Potvárdivost, čisti, f. probabiliti , id, per quod
na condersi, se abdere, se occulere . aliquid probabile est.
Totiljen , eni , a, o, "Luz. appiattato, abditus. Potvárdjati, am, osam, Kemp, fortificare, for
“otuljenje, a , n. appiuttamento, occultatio. tificare. |-

Potuljeno, appiattamente, occulte. Potvårdjen, eni , a, o , Pan. isp. rassodato ,


Poturcsen , eni, a , o, fatto turco, Mehemet confermato, autenticato, provato, appro
religionem amplexus , a , um. vato , afermato, fortificato , solidatus , fir
|-

Poturcsenica , e, f. don na fatta turca, mulier, matus, confirmatus, afirmatus, comproba


quae Mehemet religionem amplexa. tus &c. -

Poturcsenik , ika, m. ) uomo fatto turco, i otvårdjenje , a, n. Mul. conferm azione , au


Poturcsenjak, jaka, m. )
vir, qui Mehemet tenticazione , afermazione, approvuzione,
religionem amplexus. ratificazione, confirmatio , afirmatio, com
-

Poturesiti, ivam, iosam , far tureo, efficere, probatio.


ut quis turca evadat, turcam reddere – po Totvärdjeno , assertivam ente, as severantemen
túrcsitise, farsi turco, turcicam religionem te , asSeveranter . .
amplećti. i . . . “ ““ “ Potvårdjujtich, V. potvárdivajúch.
istrica , e: с. g. V. poturcenik &c. Potvöra, e, f. Syl. саlunnia , calumnia , falsa
"oturitise, &c. Ivamse, iosamse, V. poturсsitise. criminatio.
Votutlati, am, o avam, osam, i'otutoliti, ivam, Potvörac, Örca, m. V. potvoritelj.
osam, occulture, nas condere, occultare, i otvoran, orni, a , o, calumnioso, calumnia“
} abdete, occulere, contegere.
-
- .
... continens, calumniis plenus.
|- »
Potu;оljen, eni, a, o, occuitato, nascosto, oc Potvörati , am, osam, calunniar attual ment“.
cultu s occultatus, abditus. astu calumniari.
Totvo

-
N
I 18 1. U ( ()
l'otvoren , eni, a , o , culunniato , caluinniis I'ouskrititi, Br. gl. V. pokrititi .
impetitus. Poustanuti , ) Br. gl. V. ustajati – poustani
Potvorenje , a, n. Matt. calunnia , calumnia – Toustajati, mo na koga ratti, consurgumus
pomircsen potvorenjima, priminu silno sma in aliquem in praelium . *-

knut. Poustárpjetiti &c. ivan , iosam , sopportar al


Potvoreno , calun nio ramente, cum calumnia . quanto, modicum ferre .
Potvoritelj, elja, n, calunniatore, calumniator. Poustegnut, uti, a, o, te so, rafrenato, repres
Potvoriteljica , e, f. саlunniatrice, quae calu so, moderato, tensus, refanatus, cohibi
mniatur . tus, coercitus.
Potvöriti, šram, o aram, oriosam, calumniare, Poustegnuti, exem, egosam, o eguosam, Br. gl.
calumniari, calumniis aliquem impetere. tendere, rufrenare, reprimere ul guanto,
Potvornik &c. m. Gjorg. V. potvoritelj &c. tendere, reffenare, cohibere, coercere, re
Po ubsctvu, secondo la poverti, pro pauper primere, compescere &c. – discu od grje
tate .
hovnih pohotjenih poustegni, an imam a pec
Poucsinje , a, n. Br. gl. meditazione , eserci catorum concu piscentia reprime.
tazione , meditatio , exercitatio. Poustegnutje, V. ustegnutje .
Poucsatelj, Lex. r. V. ucsitelj. Poustezati, am, osam, tendere, o rafrenar al
Poucsateljan, Lex. r. V. ucsiteljan. quanto, nonnihil tendere, cohibere &c.
Poucsati, am, osam, Lex. r. V. poucsitti. i'oustiti &c. i vam , iosan , Br. gl. suggerire,
Poucsatise, Br. gl. mediture, esercitur si, me persuadere, persuadere.
ditari , se exercere. Poustnik, ika, m. Br. gl. ammonitore, moni
Poucsen , eni, a, o, Stul. ummaestrato, istrui tor – da budu njeci poustnici misli, sint
I to , addottrinuto, eruditus, edoćtus, instru aliqui ni onitores mentis.
ćtus – alli da istinitiem recsem samomu Poutaxên, eni, a , o, tranguillato alauan to ,
i izgovaranju, poucsen Čre. nonnihil sedatus.
Toucsenje , a , n. Br. gl. ammaestramento, Poutaxiti &c. Ivan , o Taxim , iosam , tran
istruzione, dottrinu, eruditio, documentum, quillar, o render tran guillo alguanto, non
doćtrina , praeceptio. nihil tranquillare, tranquillum reddere -
Poucsiliscte, a, n. Lex. r. pulpito, suggestum. pout axitise, Canis. tranquillarsu un poco ,
Poucsitti, Ucsim, iosam, Stul. ammaestrare, modicum conquiescere .
istruire, ammaestrare un poco, erudire, Poutka , V. potka.
instruere, edоcere, subdocere. Poutoriti, im, iosam, Br. gl. V. poutòrjati.
Poudricca, V. polubübanj – Poudski, V. potski. Poutorjanje , a, n. ripetizione , iteratio , repe
Poufattise, Mul. V. pouzdattise. titio. |-

Poukrčtiti, čec. ivam, iosam, domar un poco, Toutoriâос, беa, m. ripetitore, repetitor.
nonnihil domare. 'outčrjati, am, osam, br. gl. ridire, ripetere,
Po ulicieh , V. od ulice do ulice . iterare, repetere.
Poumiti, ko. Tvam, iosam, in sospettire, su Po utru, Lex. r. V. ranno.
spicare, in suspicionem venire. Poutvärditi, Br. gr. V. potvárditi.
Roumjen, čni, a, o, in se spettito , in suspicio Pouvjeхbati, am, osam , ammonir alauan to ,
nem addućtus. nonnihil monere.
Poupadinje, a, n. il ricadere, recidere, subst. Touxiti, Uxim, iosam , Matt. ristringere al
Toupâdati , am, osam, upadati opet , ricadere, quanto, nonnihil restringere.
recidere. -
iouxivanje, a, n. il goder per breve, breve
gaudium . A A
Poupadāv, avi, a, o, recidivo, recidivus.
Toupadavac, avca, m. uomo recidivo, homo Pouxivati , am, osam, goder per poco tempo,
recidivus. - brevi frui.
Poupadavica , e, f. donna recidiva, mulier re Pouzdan, ani, a, o, conferito, collatus, res de
cidiva. ua cum aliquo disputatum est, vel sermo
Poupaděn , eni, a, o, ricaduto, relapsus. it; adj. .
Pou paděnje, V. poupadanje. Pouzdan , āni, a, o, fidato , confidato , con
Toupâdsti, idam, osam, V. poupadati. Pouzdanica, e, f. fidente, fedele , fidus ,
Poüpiti, i vam, iosam, gridar alguanto, non Pouzdanik, ika, m. ) fidelis. s

nihil clamare. -

Pouzdanje, a , n. conferenza, colloquium de


Poupraviti, Canis. V. popraviti. re aliqua.
Po irre, mezz' ora, semihora. Pouzdanje, a, n. Matt. fiduеia , confidenza. 2

Pouskársenski, a, o, dopo tu resurrezione, post fiducia, spes – pouzdanje u dobrotu , koje


resurrećtionem , adj. vox Eccl. i runne sárce njegővo prema menni.
Touza
р O P O 119

Fouzdano , confidentemente, con fiducia, con l'ovirnivati, am, osam, ritornar indietro, re
siсurezza, sicuramente, fidenter, amice, gredi. -
|-

familiariter, fidenti animo. Povirnja, Lex. r. V. kuhinja,


Pouzdaoc, čca, m. ) colui che si fida , qui Povárnuti, Povárchem, uosam, rivoltare, tras
Pouzdatelj, člja, m. fidit, confidit. ferire, piegare, dare volta , vertere, inver
Pouzdateljica, e, f, colei, che si fida , qua fi tere, convertere, torquere . .
. dit, confidit. Povirnuti, ujem, o Ivam, uosam S. Minc, ri
Poüzdati , am, osam, conferire, conferre . tornare, redire – rekbi csas nestoja, opetse
Poüzdatise, amse, osamse, fidarsi, confidarsi, Povérnu, - povárnutise . V. vratitise - po
fidere, confidere, fiduciam habere . . virnuti, tojest povratiti V.
Pouzdav, avi, a, o, che si fida , fisus , a, um. To varoscieh , di castello in castello, per op
Pouzdignüt, titi, a, o, sollulzato, parum su pida.
blatus. “
Povársc, irsca, m. Talm. cima de' monti, mon
је

Touzdignuti, ixem , ignuosam, o igosam , Po tis fastigium - to da u gorskoj nje povársci.


dizati, am, osam, sollalzare, parum tollere. Povárscac, irsc-ca, m. V. povárscanin.
Poüznica, e, f. pertica , pertica . l'ovárscaj, aja, m. V. povársc.
Pouznicati , am, osam, coprir colle pertiche , Povárscak, irscka, m. dim. vocis povársc.
perticis tegere. . - Povirscan, ärscni , a, o, Povárscni ljudi, che
Pouzviscen, eni, a, o, V. pouzdignut. | abitano le cime de' monti, qui montium fa
Pova, e, f, cinta , con cui si ferma il sasto | stigia incolunt.
di sotto il giumento, cingula. Povirscanin, ina , m. colui che abita le cime
Povaditi, ivan, o Vladim , iosam , sfoderare, de monti , qui montium fastigia incolit.
distringere, e vagina educere . Povirscie, a, n. Gjorg. V. povărsс.
Tovadka, V. navada. * |-

Povárscka , e, f. colei, che abita le cime de' mon


-

Tovaliti , &c. jújem, o jivam, iosam, Br. gl. at ti, quae montium fastigia incolit.
terrare, gettare a terra, distruggere, ro Povirski, Lex. r. V. kuhacski .
vinare, rovesciare, demolire, a6battere, Povirtan , ārtni, a, o, ortense, hortensis.
perturbare, e cavando sotterrare, evertere Povirtje, o l'ovártlje, a, n. erbaggio, olus.
demoliri, diruere, vastare, humi, vel ad Povárvjeti , &c. Várve , o vivaju , vjellisu , ac
terram sternere, prosternere, infodere – currere gente, accurrere, confluere.
povalitise, coricarsi, decumbere, procum Povárxak, arxka , m, ultimo uovo, ovum ul
. . bere – povaliti se , tojest pridpadati, V. timo loco partum.
Povaljati, am, osam, voltolare, rivoltare, Povárxên, eni, a, o, Br. gl. Buttato, gettato,
volutare – povaljatise, rivoltarsi, se volu rigettato, disusato, ejeđus, projećtus, ex
tare. |-
clusus, extrusus, obsoletus , exculcatus.
Tovaljen , eni, a, o, Br. gl. atterrato, gettato kuvárxenik, ika, m. uomo reprobo, homo ne
a terra, distrutto, rovinato, rovesciuto Cre. quam -

eversus, demolitus, dirutus, vastatus , hu Povárxênje, V. pometnutje . - -

mi vel. ad terram stratus, prostratus. Povaхden, eni, a, o, Lex. r. V. obicsan.


Povaljenje , a, n. atterramento, il gettar a i'ověchan, ani , a, o, aumentato , ingrandito,
terra Crc, eversio, demolitio, dejećio. accresciuto , aućtus, adaućtus, amplificatus.
Tovapiti, V. poupiti. Povechanje, a , n. aumento, accrescimento.
I'ovar, ara, m. Lex. r. V. kuhac. ingrandinento, accretio, aućtus, us, incre
Povárche , a, n. ortaglia, erbaggio, olus. Ime 11tulim .
Povárchi, Pomechem, irgosam, Gjorg. getta i'ověchati &c. ivam , o am , osam i Mul. au
re, rigettare, buttare, gettar vtu, eiicere, mentare, accrescere, ingrandare, augere ,
projicere - zabjen tugom nenadnome, van adaugere, amplificare &c. “ .

sebbesam jednom reko iz pod sebbe povár Po vèche, un poco piu, alguan to piu , plu
gome čtc. - povárchise, disusarsi, obso sculum , aliquanto plus.
lescere. Po vechèmu razlogu Gris. con maggior ragio
Tovaren , eni, a, o, mezzo cotto, semicoćtus. ne , piu probabi imente, majori ratione, pro
Povárhnost, osti, f. Lex. r. superficie, super babilius .
ficies. Po věche svaki dan S. Minc, ogni giorno pit,
Tovarica, Lex. r. V. kuhacsica. magis in dies.
Poviriti &c. Ivam, iosam, fur boliir alguan Povechi, a , e, Llat. alguanto pili grande,
P to , parum coquere, elixare.
A V A
|- grandiusсulus, grandiculus.
ovarniv, ivi, a, o, che pud ritornare, reme Povecseranje, a, n. Povecserka , e, f. Pusigne.
abilis. aćtus comissandi.
Pove
- 3.9 ( () 1. O
Povecserati, i vam, iosam, jedsti iza vecsere, I'ovezanje, a , n. ligumento, ligamen, vinci
Pusignare, mangiare dopo cena, comissari. culum , nexus.
Povecserje, a, n. Povecsernica, Povecsernja, e, Povezati, čxujem, o čxivam, ezosam , Palm.
f. Br. gl. compieta, completorium, vox Eccl. i i igare, impastojare, abbendare, ligare ,
Poveden , čini, a, o, Br. gl. condotto, ductus, devincire s facia ligare – i Prorocci Sveti
dedućtus, perdućtus . gradu bieliem platnom povezani ponositu
-

Povedenje, a, n. condotta , conducimento, de glavu sjedu - povezati, tojest vezati malo,


dućtio. - - -

legur un poco , parum ligare.


Povedsti, Povodim, Poveosam, "alm. condur-l'oviао је , a, n. fasciatura, aćtus fascia li
re, ducere, deducere, perducere. - gandi. |-

Povekcsati, V. povechati. . | i oviati, iam , iosam , fasciure, fascia obvoi


Po vele , abbondan temente ogni volta , pluri Vere. -

mum singulis vicibus - nemoj jedsti po loviazka, e, f. Lex. r. benda, fascia, vitta.
vele vocha. 'ovi dati ; am, osam, I. V. povjedati, 2. V. po
To vele krati, o puta , V. mnogisc. vracsiti . |- - |-

. Povelicsak, icski , a , o, Povelik, iki, a, o , Poviditelj, elja, m. V. povjedalac.


grandetto, grandiusсulus, grandiculus. Povidjen , eni, a, o, riferito, relatus, detatus.
Povelicsati, am, osam, magnificare, esaltare, "ovidjenje , a, n. a v viso, relazione, raccon
magnificare, exaltare. to , relatio , delatio, relatus, us.
- |

Povelitelj, člja , m. Br. gl. che ordina , che Po vidjenju, secondo i apparenza a prima
precetta, precipiens, przcepta, vel jussa vista , visu, primo obtutu .
ferens. - -
ilovidjetti, idam, o jedam, idiosam, Gund. av
Poveliteljan, Rus. V. zapovjediteljan. visare, riferire, riportare, ridire, rappor
Povelitěljno, Lex. r. V. zapovjedno. tare, recare, dire, rappresentare, dar par
Poveliti, eljam, eliosam, Mis. gl. comandare, or te, etporre, narrare, ritcontare, facere
dinare, imperare, praecipere, edicere, jubere. certiorem, significare, referre, deferre, re
Povelja, e, f. Gund. comando, decreto, pra nunciare , afferre, exponere, narrare &c. -
ceptum, decretum – kad put Skadra csüsce vrjedni i dobri domachine pleme tvoje po
čni, da na cárno snösi morre Câr s pove vigj menni.
ljam ć7 с. -
Povikanje , a, n. piccol go ido, exiguus clamor. -

Poveljati, am, osam, Mis. gl. V. poveliti. Povikati &c. ivam, osam, gridar un poco, pa
Poveljen ; eni, a, o, Br. gl. comundato , ordi rum clamare. |-

nato, jussus. |- |- -
ilovinen , eni, a, o, Br. gl. reo – povinen bil
Poveljenje, a , n. Stul. comando, comanda de tjelu , i krovi Gospodina, reus erit cor
mento, mandatum , praeceptum , jussum -i - poris Č sanguinis Domini .
tvoiem hotjenjem, povelenjem tvoiem, k Povinovitise &c. Lex. r. V. podičxittise &c.
tvojom blagodarnoju. i'ovinuti, ujem, o ivam, uosam, Br. gl. V. pod
Povena , e, f. svem imento, indebolimento, löxiti. -

deliquiurn. |- Poviranje , a , n. piccol bollim ento, modicus


Poventit, iti, a, o, a mm oscito, languefaćtus , fervor, coćtio.
flaccidus faćius. Povirati, a , alloje, bollir alquanto, parum
Povènuti, o Povehnuti, ivam, o Venèm , uo fervere ( de aqua, aliisve liquoribus) non
sam, Ragn. am moscire, flaccescere – u nihil coqui , decoqui (de carnibus, oleri
zemlji kad pomakön pomene raste, veoma busve ). |-

- na pospjeh povene. - Poviriti &c. ivam, iosam, 1. affacciarsi nasco


-

Povergati, Lex. r. V. pomětnuti. stamente, clam adspicere, 2. guardar den


Povernuti &c. V. povărnuti &c. – povărtnica tro un poco, modicum inspicere, introspi
V. rodakva . Ce1 6 . |-

Poveselitise, povesmo, V. obeselitise, pasmo. Poviscati , am, osam, Br. gl. crescere, in nal
Pověsti, ezujem , o ezivam, ezosam , Bun. ri zarsi, crescere, se extolliere .
camare, acu pingere, phrygio opere distin i ovisce , piu alto, da sopra , altius , superius,
guere – ko s kraljem od istöcsi zlato i bi i'oviscen, eni, a, o. Syl. innalizato, esultato.
ser kad povezu. - sublatus, elatus, elevatus , evećtus.
Povexivati, am, osam, legar attualmente , aćtu Poviscenje, a, n. in nalzamento, esattamento,
“ ligare. “.
esaltazione , sublatio, elatio, elevatio.
Povez, eza , m. V. povezanje. Povisci, o Povisoki , a, o, Br. gl. alterello, piu
Povezan , āni, a, o, ligato , impastojato , ab alto : alauan to pii alto, aliquantum altus,
benduto, ligatus , vinćtus , fascia ligatus. grandiusсulus . J

Povi
1 O T O NET

Tovisiti &c. àjem, e i vam, iosam, Syl. in nal Povjerovanje , a, n. fed e, testimonianza di
zare, elevare, esaltare, elevare, erigere , gualche cosa , fides . -

- extollere, tollere, attollere, evehere. Povjerrovati komu , ujem, ovosam, confidave,


Poviscujuch, uchi, a, e, ch' eleva , elevans. affidare, Ridere, confidere.
Povisitti, o l'ovisjetti o csemu, illi na cse Povjescen, eni, a, o, Lex. r. appeso, appic
i mu, Br. gl. pendere, e pendere alguanto, gato , appensus, suspensus. -

pendere, aliquantum pendere. Povjescenje , a, n. Lex. r. appiccamento, im


Povisoko, Canis. altamente, excelse. piccamento, aćtus suspendendi.
Povit, iti, a, o, S. Minc. involto, fasciato, Povjesiti, scujem, o scivam, siosam, Br. gi.
involutus , obvolutus , fascia ligatus. appendere, appiccare, appendere, suspea
Povitak, Ttka, m. fasce, o pannicelli, incu dere. |-

nabula. Povjest, esti, f. Povjestje, a, n. Matt. istoria,


- -

Povitje, a, n. V. poviãnje. narrazione, narratio, historia - sctimo ta


Povitti, iam , iosam, A. Bosk. in volgere, fa-| kodjer u Povjesti xivota mnozieh svetaca.
sсiare, involvere, obvolvere, fascia ligare, Povjestan, estni, a, o, Br. gl. istorico, histe
colligare – tu Djetësc-ce Boxanstveno u ricus, ad historiam pertinens.
povojce - Majka milla tako u jaslih postavje Povjestati, am, osam, V. povjestiti . .
no, ljubavim je svom povila . i'ovjestca, e, f. istorietta , brevis historia.
Povitti, im, iosam, Kemp. dire, narrare, di Povjestitelj, elja, m. manifestatore, manife
- cere, narrare – tovam pravo povima, r Stan S. . . |-

Povivanje , a, n. u fizio di le vatrice, obstetri i ovjestiti &c. am , o ivam, iosam , manife


i cia , orum. |-
- stare, raccontare, rivelare, manifestare,
Povivati, am, osam, Lex. r. far da le vatri narrare , revelare. - -

“ се , obstetriсis tnunus exercere. i'ovjestnik, ika, m. istorico , hiscoricus, i . .


-

Povjazka , e, f. Lex. r. legame, vin colo, li Povjestno, istorialmen te , historiae ad instar.


i gamen , vinculum. Povjestvotelj, elja, m. Lex. r. storico , scrit
- - |-

Tovjazövati , Lex. r. V. povezati. tore di sterie, historicus, i . -

Poviedajúch , tichi; a, e, rapportante, referens, Povjestvovan , āni, a, o, istoriato, simulacris |


deferens, narrans . distinćtus, ornatus , pićtus.
1 : -

Povjedalac, o Povjedaoc, a, m. rapportatore, Povjestvovateljan, Lex. r. V. povjedateljan .


Ien u InCluks. |-

Povjestvövati , ujem , ovosam, Br. gr. istoria |-

Povjedalica, e, f. rapporta trice, quae refert, re, historias pingere. * .

nuntiat , renuntia t. d - Povjetar, etra, m. aria , aura , aer


Povjedanje, a, n. Lex. r. rapporto, relatio, Povjetârce, a, n. Gjorg. ) aether, aura, ven
delatio, relatus, us. tulus – ah otrüjse kú Xinu u dahu povjetar
Povjedačcski , a , o, istoriule, historicus, a , ce najmillie - povjetârce navucseno , za
ll (T) . . . .. . . . .
- a -

magljeno, namagljeno, zadüsceno, aria an


Povjedačcski , adv. istorialmente, historize ad nu volata, aer nubilus - vedro povjetarce,
instar. , . - |-
aria senza nu vola, aer nubilus, coelum se
Povjedatelj &c. V. povjedalac &c. renum – povjetârce okuxêno, kugom otro
Povjedateljan , eljni, a, o, Lex. r. raccontabi vino , aria appe stata , aer, morbidus - po
- le, narrabilis. r. -
vjetârce nezdravo , uria cattiva , coelum
Povjedati, am, osam, Povjedovati, tijem, ovo malum – povjetârce csisto , aria pura , coе
sam, Br. gl. rifferire, rapporture, riporta lum purum – povjetârce meko, aria mite,
- re, dire, ridire, apportare, rappresenta dolce, coelum clemens - povjetarce priklik
re, dar parte, annunziare, confessare, re no, povjetârce sasma nezdravo , aria pessi
ferre, deferre, narrare, renunciare, enar ma, coelum gravissimum – povjetârce tě
rare, recitare, dicere, iterare, repraesenta scko, debello, aria grossa , coelum crassum
re; significare, annunciare, fateri . - – povjetarce lexeche , aria collata, aer
Poviedav, V. pripovjedāv. - “ “ pinguis – na povjetarce stogod objesiti, ap
Poviedcsica , e, f. ireve racconto, narratiun pendere una cosa all'aria, in vento aliquid
cula. , - -
suspendere . . . .. - --
|-

vjencsinju,. per mezzo del matrimonio, Povjetarski , a, o, aereo , aerius.


Pomatrimonio |-

k -

Povjeхbati, am, osam, Matt. ummon ir alguan


": , an , osam ,
2 re .
Lex. r. provare, pro
:- -
to, nonnihil monere – povjerbajme, scte
imam csiniti &c. . . .“
Povjerka, e, f. Lex. r. prova, approvazione i Povlácsen &с. V. povucsen &с. . . i

probatio. (Povlicsiti, im, iosam, V. poviichi .
Ruzd. II. Q Povla
122 P O - P O
Tovladin , āni, a, o, diretto, direćitus. |- voluntario . . ex voluntate – povoljno ро
Povladanje , a, n. direzione, directio. xârtvim tebbi.
Povladati, am, osam, dirigere, dirigere, rege-l'ovoljnost, čsti , f. ) Br. gl. volonti, volun
re, moderari. . l'ovoljstvo, a, n. tas, cupiditas.
Povlaka , e, f. in voglio, involucrum. i'ovosctiti , V. ovčsctiti .
1 ovlastelliti, V. poplemeniti. Povezan , ozni, a, o, fucile a condursi, dedu
Povlaxan, V. vlaxan. | ćtu facilis.
l'ovlaxe, mollemente, molliter – hoditi po- i ovozduha , m. arua, aer, aether.
vlaxe, camminar adagio, sensim, pedeten-lovozdust “m suscni, a , o, aereo, aerius, ae
tim incedere. i reus, athereus.
Povlöka, Lex. r. V. povlaka . - rovoznik, ka, m. condottiere, cocchiere, du
Povčd, Öda, m. occasione , occasio. i ćtor , auriga :
lovodan, odni, a, o , Ekt. ccadotto per la Povracha. e., f. V. povrachinje.
mano, manu dućtus - i konji povodni , kii'ovrachajúch , uchi, a, e, che rende , che re
jezdit umiu. stituisce, reddens, restituens.
Povčdanj, odnja, m. Stul. pioggi i copiosa , Povrachan, achni, a, o, V. povratan.
diluvio, largus imber, diluvium. Povrachanje , a, n. rendimento, restituzione,
Pověditi, im, &c. V. povědsti &c. restitutio.
Povodnica, e, f. zatta , fodero, ratis. Povrachâос, бca, m. restitutore, restitutor.
Povčdnik, ika , m. chi e condotto, qui du-| Povrachati, am, osam, rendere, restituire, red
ćtus est. dere, restituere – povrãchatise, Gjorg. ri
Tovodnja , V. potöp – Povoiti, V. povitti. tornare, redire, reverti – povrachum se , i
lovoj, oja, m. Gund. fasce, o pannicelli, in- promjenjivam , i za vodi vöde mille.
cunabula, orum – za koljevku sctitoj poda, Povracsen , eni, a, o, medicato alguunto, bre
a oklopja za po voje. | vi curatus.
Povčjac, бјca, l'ovojak, čijka, Povojcsac, oj- Povracsenje, a, n, il medicar alguanto, levis,
csca, i'ovoich, o Povojcsich, icha, m. A. Bosk. vel brevis medicatio.
piccole fasce, o pan nicelli, parva incu na- Povracsiti čoc. i vam, iosam, medicar per poco
bula - tu Dietesc-ce Boxanstveno u povoj- tempo, o leggermente, leviter, vel brevi
ce Majka milla. | mederi.
Povojevanje , a, n. combattimento, pugna, cer-l'ovrat, ata, m. Och. ritorne , reditus ,
tamen , praelium. Povratak, arka , m. reversio – da xdjeti na
Povojevati, ojujem, ojevosam, Y Br. gl. milita-| povratke , piovere interrottamente, iterato
Povčjsctiti, Vöjsctim , iosam, )
re, combat-| pluere – bez povratka, Stul. irrevocabimen
tere, pugnare, certare, decertare, dimicare. | te, irrevocabili conditione.
Povolihno , \ Och. un pochetto per volta , per- Povratan , ātni, a , o, 1. recidivo, recidivus ,
Povoliscno , ) pauxillum , perpaullulum – od- | 2. reciproco, mutuus. -

luku ucsinille nigdase povolihno na grihe "ovratitelj &c. Br. gl. V. povrachaoc.
nepovratiti. Povratiteljan , eljni, a, o, che si dee restitui
Povolja, e, f. volonti libera, libero arbitrio, re, restituendus.
voluntas libera , liberum arbitrium. Povratiti, Povracham, iosam, Kom. rendere,
lovoljan , бljni, a, o, ) Stul. volontario, vo- | restituire, reddere, restituere – ima hva
Povoljen , ni, a, o, luntarius – csovjeku- | liti onoga , kadmu inako nemoxe bolje glas
böjstvo povoljno. povratiti – povratiti sve do mince , rim
Tovoljenje , a, n. Mul. desiderio, desiderium , | 6orsare intieramente il denaro, ad assem
votum , cupiditas. impendium reddere – povratitise, A. Bosk.
Povoljetti, jujem, iosam, A.d. compiacere, con- ritornare, redire, reverti – punnieh mi
discendere volentieri, libenter obsequi, mo- ra i veselja Andjelinas ostavisce , i sla
rem gerere. věchi Stvoritelja na Nebose povratisce -
Po völji, a beneplacito, volontariamente, ad povratitise u se, ravvedersi, ad bonаm fru
arbitrium , ad bene placitum , ad libitum –| gem redire – povratitise na xivot, ritor
po völji bitti, Purg. piacere, soddisfare, nar in vita , reviviscere, in vitam redire
appa gare, contentare, placere, arridere, – povratitise na isto, V. opetovati.
satisfacere, aliquem, vel animum aliсujus i "ovrativ, V. povărniv.
explere – po volji Boxiој, рег voler divi- Povratjen, eni, a, o, Br. gl. restituito, ren
no , Deo disponente , Dei nutu. - duto, restitutus, redditus. |- -

Povčljno, Alb. volontariamente, per elezio- |'ovrätjenje, Och. V. povrachänje.


ne, ultro , sponte, sua sponte & voluntate, 'ovratnica , V. poupadavica.
Po
р () р () 113

Povratnik, ika, m. Gris. V. роupadavac – ne Poхаricsan, icsni, a, o, risipolato, erysipelate


srěchni povratnici imaju sumnjiti, da svoje laborans.
ispovjesti njesu dobre. Poхаricsnik, ika , m. uomo, che patisce ri
|-

Povraz, aza , m. munico della secchia , situ sipola , vir &c.


la capulus . - - -
Poхdrlast &c. V. proхdärlast.
Povretti, Vri, Povriоје, Povrellaje, Povrellоје, Voxárt , ārti, a, o, Br. gl. sacrificato, immo
bollir un poco , nonnihil bullire. latus. -

Povreхdati, am, osam , Lex. r. V. uvrje Poхärtje , a, n. Br. gl. sacrifizio, immolatio,
diti . - - - -
sacrificium .
Povreхden, Lex. r. V. uvrjedjen. Poхártvèn, čini, a, e, V. poхárt.
-

Povrjediti, S. Minc. V. uvrjediti – povrjedi Poxârtvitelj, člja, m. sacrificatore, sacricola.


tise ranna, Gjorg. rinnovarsi la piaga , vul toxártviteljan, eljni, a, o, attinente al sacri
nus integrascere . fizio, sacrificabilis.
Povriès, esa, m. V. povraz. Pox artviti &c. i vam, iosam, Alb. sacrificare,
Touriésc, Esca, m. \ monte, colle, mons, col sacrificare, immolare – poveljno poхаrtvem
Povrjesc, esci, f. lis . tebbi. -

Povsedněvan čac. Lex. r. V. posvedne van. Poхártvován , āni, a, o, V. poхárt.


Povsjudu , Lex. r. V. svitd. Toxirtvovanje, V. poхdrtje .
“.

Povichi, l'ovlicsim, Povukosam , strasci nare, 'oxártvovati , ujem &c. Canis. V. poхártviti.
trahere, reptare, raptare – ocsi na koga Poхártvovav, avi, a, o, V. poхártviteljan .
povichi, guardar gualcuno a travers o, tor i'oxártvujúch , uchi, a, e, sacrificante, sacri
vis oсulis aliquem intueri – zemlju povi ficans, immolans.
chi, spianar la terra , terram aequare – Poхахda, e, f. Br. gl. libidine, libido.
povichi macs, s guainar la spadu , ensem Poхäxica, V. poхāricca .
distringere – vinose povuklo, il vino di co Poхdrjeti &c. S. Minc. V. proхdrjeti &c.
minciato a far il fiore, vinum mucorem I'oxechi, ixem , egosam , Gund. abbruciare,
contraxit. mettere, a fuoco e famima, comburere, con
Tovucsen , eni , a, o, I. strascinato , trećtus, cremare - poхegli su, i potārli, pacse sma
reptatus, 2. sguaina to, distrićtus , edućtus kli varno u pljenu.
Povucsenje, a, n. stra set namen to , traćtus, us. doxednio, jella, jello , assetato , sitiens, siti
Poxaditi &c. Lex. r. V. xeljati. bundus
Poxalina , e, f. epidemia , in Muenza di malat Poxednje nje , a, n. sete, sitis.
i tia , epidemia , vox Gr contagio . Poxednjetti ko , Kédnim , iosam , patir sete ,
Poхāliti koga , Xalim , i osam, i alm. complian aver sete, sitire, sitim pati – poхednjetti
gere , dolers i , affiggersi, compatire, do koga , assetare, indur ćete , sitim aferre ,
lere, moerere, sese affličtare, angi – da inducere. |-

budemo poraliti ukopana ljubljenoga . Poxeg, V. pogor – Poxelânje, V. poхüda.


Poxalien , čini , a , o, compian to , deploratus , "охelavati, V. peхüdjeti – Poхelinna, V.
deflećtus. poxuda . -

Toxaljenje, a, n. Stul. compiungim ento, con i'oxegi, V. pogör - Poхelanje, V. poхuda :


doglienza, commiseratio – razmisclia iuchi i oxela vati, V. poхudjeti – Poхelinna, |-

uzdanje, koje ostavi dobri Jesus Veronici u poхüda.


djetlo po-calljenja. Poхelitelj, elja, m. desideratore, cupidus.
|-

l'oxaliv, ivi, a, o, deplorabile, compassione "oxe liteljica , e, f. desideratrice, quae cupit.


i vole, deplorandus, misera ndus. Tl'oxeliv, ivi, a , o, desiderabile, optandus ,
Poxalovan , āni, a, o, Lex. r. V. poхаljen. optabilis, desiderabilis, expetibilis.
foxalovanje, V poхаljenje. Poxeljak, elika , m. trava , koja jagöde ragia ,
Poхаlövati , V. poхаliti . fragraria , erba, fragraria.
Toxar, ari , f. Br. gl. face, facola, fax – Poxeljen , eni, a, o, Och. desiderato, brama
gornche k bludu poхаri od Diavola podna to , optatus , exoptatus.
scah se , arden te s ad libidine in faces ei a Poxeljenje , a, n. Mul. V. poхüda.
Diabolo subjiciebatur. i oxeljetti, o Poхelitti, Xelim , i osam, Nal.
Poxar, ara , m. Giorg. I. legno mezzo a bru desiderure moito, cupiditate ardere – kad
ciato, lignum semiustum, siccum , 2. incen potreban stvar počeli , kli odveche vi imate.
dio , , incendium – i ko po cir moje kosti i 'oxeněnje, a , n.Lex. r. persecuzione , per
izgorjene usahösce. secutio . - -

Poхаrica, e, f. nemoch, risipola, erysipelas Poxeniari , am, osam , Lex. r. perseguitare »


170. Gr, Persequi To
Q 22.
It 4 U O р ()
Toxert , V. proхdârt, l'oxeruh, V. proxidor. očuditeljica, e, f. desideratrice, quz cupit.
Poxetti, Xenjem , eosam , finir di mietere , Toxudiv. ivi : a , o, appetićale, desiderabie
messen absolvere.
optibilis, desiderabilis. 3
Poxexên, eni, a , o, abbruciato, incendiato , Toxudjeliti &c. ivam, iosam, far ebreo, Ju
combustus, concrematus. darum reddere. -

Foxexênje , a, n, )
Br. gl. aðbruciamento, in Foxidjen, eni, a , o, bramato, desiderato ј
l'oхganje, a, n. cendio , adustio, ustio, optatus, desideratus.
combustio, incendium . Toxudjenje , a 3 n. Stul. appetito, desiderio,
Toхgati, am, osam, Canis. að öruciare, incem concu piscenza , appetitio, desiderium , libi.
dere, urere, adurere, comburere, cremare, do - ux darxanje csini, da dárximo na uz
concremare – kada poхěchih, illi porgatih di porudjenja bezurèdna .
bude kako slammu . Poxidjeti, Xudim, iosam, Talm. ôramare, de
Poxidati , Lex. r. V. pocsekati. side rare, deriderare, cupere, optare, exo
Poxigati , Lex. r. V. poхgati. ptare.
Poxillica, e, f. lividura, lividezza, livor, vibeх. Poхudno, Palm. hram osam ente, desiderata
Poxinjati, Lex. r. V. poхetti. mente, desiderabitmente, cupide, ardenter,
Poxirajuch, Br. gl. V. poхártvujúch. a vide. -

Poxirak, irka, m. gola , gula. Poxudnost i osti, f. Gund. desiderio, desiderium


i oxirānje , a, n. ghiottoneria , golositi , hel - těre sja vas u pokoju od ljuvenieh poхud
luatio, ingluvies. I) OSt. 1 .
Poxiratêli , Lex. r. V. proхdárlac. Poxun, una, m. grad u Magjarskomu, Presburgo,
Poxiratêljan , elini, a, o, attinente al sacrifi cittd in Ungheria, l'osonium .
zio, sacrificabilis . Toxiiijen , eni, a, o, ingtali i to , flavus fastus.
Toxirati, Br. gl. V. poхártviti , Lex. r. V. prox Pox utjenje, a, n. it divenir giullo, flavescere,
drjeti. | subst.
Poxirav , āvi, a, o, V. poхártviteljan . PoхItjeti, Xutim, o ujem, iosam, ingialiire,
Toxiravac , živca, m. ghiotto, golo so, helluo.i flavescene - poх utjeti koju stvar, render
i'oxiscati, am, osam, Br. gl. servirsi, preva | giallo , flavum reddere . .
lers i , uti, adhibere. Poxvachati, Kvachen , Poxvikati , acsem , o
ToхTvjeti, XI vem, iosam, Matt. campar lungo akam, i oхvatati, X.vitjem, I'ox vatti, am,
tempo, diu vivere – mnogo ljetti u tom osam, ma s tº cur un poco, parum mandere.
bitju porivje , S. Minc. viver alguanto, Poхxen &с. Lex. r. V. poхеxen &с.
, nonnihil vivere. -
Pozabitti &c. i vam, iosam, i ozabittise &c. Llat.
Poxnjetti &c. jevam, iosam, l'alm. V. poхetti. scordarsi, dimenticarsi, oblivisci – ne
Poхrenje, a, n. Br. gl. sacrificio , oblazione, cjeni, date sam pozabil ja zaroj.
sacrificium , oblatum . Pozabljiv čec. V. zaboravljiv &c.
Poхrjeti &c. Br. gl. V. proхdrjeti . Pozachi, Lahodim, i'ozascosam, S. Minc. r.
Poхrjetti, Br. gl. sacrificare, sacrificare, im tramontare, occidere, 2. errur alguanto,
molare. parum errare, 3. u scir fuori di strada, a
Poxuberiti &c. Tvam, iosam , can tare, (detto rećta via defiedere .
degli uccelli) canere, (de avibus). Pozabaren , eni, a , o, inzuccherato, saccharo
Toxucsiti , V. uxucsiti. conditus, adspersus.
Poхüda, e, f. Palm. appetito , desiderio , con Toza hariti &c. Ivam, iosam , inzuccherare,
cupiscenza, appetitio, desiderium, libido – saccharo condire, adspergere.
kada moxesc, ah privárni tej po citde, te "ozakoniti &c. Ivam, i osam, legittimare, na
odluke – poхüda bezrědna, upretito disor talibus restituere.
dinato, cupiditas eftranata – poх tide komu Pozakorjen &с. V. uzakoničn &c.
zadovoljiti , ispuniti, zajaziti, suziar le vo i ozan, bzni, a, o, koi poslie dolazi Talm. tar
glie, cupiditates explere – poхüdu komu do, venturo , futuro, posteriore, tardus,
uzbüditi, in vaghire, far divenir vago, o serotinus, venturus, futurus, posterior -
desideroso d' un a cosa , cupiditatem aliсujus neg se joscte njim rugaju radi pozna pokajanja.
rei cuipiam injicere. Pozavati, Mul. V. pozivati.
Poхüdan , udni, a, o, desideroso, Bram oso, Pozavidjen, eni, a , o, in vidia to alauan to ,
a vidus, cupidus, desiderio ardens. subinvisus.
Toxidati , am, osam., Br. gl. V. poх tidjeti. i'oza vidjeti &c. idjam, idiosam , in vidiar al
Poхüdica, e, f. vogliuzza , levis cupido, leve quanto, subinvidere.
desiderium . . Poza zlittise, V. uzazlittise.
Toxuditelj, člja, m, desideratore , cupidus. rozboriti &c. ivam, o Zbori m, iosam, consul
- igre 2.
T O P O 12 ј

tare, far discorse, consilium ha bere, ser Vozemljski , a, o, terren o, di terra, terrenus,
monem instituere. terrestris. |- -“

Pozdan, ozdni, a, o, Br. gl. V. pozan. . Pozibatise, Lex. r. V. сtiljatise.


Pozdárxân, ani, a, o, ritarda to, ritenuto, re Poziblemi , a, o, V. pomicsan .
tardatus, retentus , detentus. Pozirajúch , uchi, a, e, che guarda fisso, ad
Pozdárxânje, a, n. Syl. ritardamento, riteni spiciens. |- |-

mento, retardatio, retentio. Poziranje , a, n. il guardar fisso, adspećtio.


Pozdárxatti &c. àvam, osam, Syl. 1. ritardare, Pozirati, am, osam, S. Minc. guardar fisso,
ritenere, retardare, retinere , detinere, 2. riguardare, rimirare, considerare, adspi
impedire, impedire. cere, inspicere, intueri, contueri, conside
Pozdati, a, o, Lex. r. V. kasni. rare – isctom ja pozirah, kolise pársasce.
Pozdati , ājem, o am, osam, Mis. gl. aspetta Poziriscte, a , n. Br. gl. stadio , stadium –
re, expećtare. brahse u pozirisсtu , pugna vi in studio.
Pozdi, pozdo : Lex. r. V. pozan, pozno. i'ozivalac, o i'ozivaoc , a, m. attore, cului che
Pozdignuti, V. uzdignuti. chiuma un altro in giudizio, aćtor.
Pozdrav, ava, m. Gjorg. saluto , salutazione, Pozivan , āni. a, o, V. pozvan .
salutatio - sveta obicsaj, po kojoj stô i pe Pozivanje , a, n. V. pozov.
set puta prikaхivase Andjelski pozdrav Bo l'ozivati, am, osam, Gund. d' in vitare, invi
xiој Majci &c. – odvratiti pozdrav komu , tare - u napravah bez procjene nepriatelje
odgovoriti na pozdrav komu , render il sa pozivaju . - » - "

luto ad alcuno, resalutare aliquem, red Pozivljiv, i vi, a, o, appellativo, appellativus ,


dere salutem alicui - pozdrav po komu po (ap. Gran. ).
slati, V. pozdraviti po komu. Pozjabati , Lex. r. V. ozebsti.
Pozdravan, ivni, a, o, Gjorg. salutatorio, del Pozlasctati , Lex. r. V. pozlátiti.
la salute , salutare, salutatorius , salutaris. Pozlata , e, f, indoratura , auri indućtio.
Pozdravitelj, elja, m. salutatore, salutator. Pozlatitelj, elja, m. indoratore, inaurans.
Pozdraviteljca , e, f. salutatrice, salutatrix. Pozlatiti &c. ivam, o jujem &c. Gjorg. indo
Pozdraviti koga , avljam, aviosam, Br. gl. sa rare, aurare, inaurare, auro obducere .
lutar qualcuno , salutare, salutem alicui di Pozlatjen, eni, a, o, Gjorg. indorato, inaura
cere, dare – pozdraviti koga po komu, sa tus , auratus - sunce s kola I ozlatjena
lutare qualcuno per mezzo d' un altro, sa svjetu prtixa dan veseli. -

lutem nunciare – pozdravitise s skiem, sa Pozlatjenje, a, n. indorumento, auri indućtio,


lutar si, se invicem salutare, inter se con obdućtio.
salutare. Pozlatokozaren , eni, a , o, in orpelato , area
Pozdravljalac, Tozdravljatelj, V. pozdravitelj. braćlea tećbus.
Pozdravljati, Lex. r. V. pozdraviti. Pozlatokozarenje, a , n. in orpellamento, are is
Pozdravljen , eni, a, o, salutato, salutatus. braćteis tegere, subst. -

Pozdravljenje , a, n. Och, salutazione , salu Pozlatokozariti čcc. ivam, iosam , in orpellare ,


tatio. braćteis areis tegere.
Pozdravnositeljstvo, a , n. i u fizio di portar Pozlediti &c. ivam, iosam, ) S. Minc. mali
saluti, salutatorium. i ozleditise , ivamse &c. gnare, malignum
Pozdravonosca, e, c. g. che porta altrui i sa fieri. |-

luti del suo padrone, o d altri, salutige Pozledjen, eni, a , o , m alignato , malignus
rülus. faćtus. /
Pozebsti, V. ozebsti. Pozlitti &c. Ivam, iosam, fur mal vagio, ma
Pozelenitti koju stvar, i vam, iosam, fur ver i igno, improbum , scelestum reddere, face
de, viridem efficere – pozelenitti koja stvar, re – pozlittise, V. uza zlittise.
o pozelenittise, in verdire, divenir verde, i'ozlöban, V. zloban.
V i re SCere . Po zlobi, o t'o zlobice, V. zlobno.
Pozelenjen, čini, a , o , inverdito, divenuto i ozlobiti &c. Ivam, iosam, in vidiare alguan to,
verde, viridis faćius. subinvidere. \
lozemljak, aka, m. che giасе , o si stra sci Pozlobno, V. zlobno – l'ozlobnost, V. zlöba.
i na per terru, qui repit, qui reptat, repta Poznatüch, uchi, a, e, con oscente, cognoscens.
bundus . i'oznamenovati, V. znamenovati.
} - )
Pozemljast, asti, a, o, sotterraneo, subterra i'oznan , a ni , a , o, Palm. con osciuto , noto .
Pozemluh , uha, tiho, neus – kucha po chaarito, pubblico, notus, cognitus, perspe
zemljasta, pozemljuha, casa, che stá sotto ćtus, evidens, publicus – u pozndina davno
terra , domus subterranea. gostatuse uklonih na uzdano -
Poz
126 I O I O
Poznanac, anca, m. ) Palm, conosciuto, cogni
Poznanik, ika, m. )
tus – Rajski zakon spo Pozoriti &c. ivam, iosam, os servare, observare,
1nspicere.
vjedati i poznancim, i inostrancim.
Poznanje , a , n. conoscimento, cognizione, Posov, ova , m. Gund. I. disfida, provocatio
notizia , cognitio, notio, notitia. - nie potriba da Car jedan na pozove tve
Poznano , con oscióilmente, evidentemente , izlazi, 2. chiamata , accitus, us, 3. apple
lazione , appellatio – primiti pozov, am
clare, evidenter, perspicue .
l'oznanstvo, a, n. Kemp. V. poznanje. metter l' appello , recipere appellationem
- odvárchi, o neprimiti pozöv, ributtar
Poznat , āti, a, o, V. poznán. l' appello, appellationem rejicere.
Poznat , āti, f. Lex. r. V. poznanje. Pozóv
an, óvni, a, o, V. v.pozovi
i oznateljno , Br. gl. V. poznano. Pozovich, icha, m. in vitatore, invitator.
Poznatti, am, osam, Br. gl. V. poznavati – Pozoviteljan, eljni, a, o, d' anpellazione ,
poznam od tebbe svako moje dobro , attri Pozoviv, vi, )
appellatorius.
i a, o,
buis co a te ogni mio bene, omnia tibi ac Pozóvka, e, f. V. pozöv.
cepta refero - poznatti scto, u komu lexi, Pozovnik, ika, m. in vitatore, sfidatore, invi
conoscer qualcuno nei fondo del cuore, in tator, provocator.
tus & in cute aliquem noscere. nje, a , n. Gjorg. sguardo, intuitus, ad
Poznavajuch, tichi, a , e, conoscente, cogno i'ozre
spećtu s – zgledno pozrenje Boxanstveno.
SCen S.
Vozretti, o Pozritti, Pozirem, Pozrosam, Gjorg.
Poznavaoc, oca, Poznatelj, elja, m. Br. gl. considera r attentamente, contemplare, spe
intenditore, conoscitore, intelligens in re
aliqua , cognitor. colare, meditare, intueri, contemplari, con
siderare, speculari – er tve bistro znanje
Poznavanje, V. poznanje. umie pozret misli najskrovnie.
Poznavaoc, oca, m. V. poznatelj. Pozritelj, elja, m. Gjorg, contemplatore, spe
Poznavati , an, osam, Jos. conoscere, ricono culatore, speculator.
scere, sapere, intendere, attribuire, no i Pozriteljica, e, f, colei che contempla , specola,
scere, cognoscere, agnoscere, intelligere, quae speculatur, - -

tribuere, dare &c.


", zriv, ivi , a, o, intuitivo , intuitivus, (ap.
Poznavav, avi, a , o, Br. gl. con oscibile, che Sch.).
si pud comoscere, qui čec. cognosci potest. 'ozvan , āni, a, o, chiamato, citato , vocatus,
i čizni , a, o, posteriore, posterior – pčZni si accitus, in jus vocatus.
novi, posteri , posteri . "ozvanik, ika, m. reo, colui, ch' e accusato
Tözno, L.lat. tardi, sero, tarde – poznie, pili in nanzi al giudice, reus.
turdi, serius. Pozvanje , a, n. Mul. V. pozöv.
l'oznobljati, Lex. r. V. ohlāditi. Pozvatti, ozivljem, o ozivam, ozvosam, Ivan.
Poznoittise &c. Ivamse, iosamse, sudar un po chiamure, in vocare, un viture , citare , vo
co, parum sudare .
Pozobân , āni, a, o, mangia to tutto, adj. ( det care, advocare, accire, invitare ... citare -
silno carstv o tve poziva i na sablju i na köpie
to della voc. sus. ) comestus , (in sensu vo – pozvatti koga na razloge, sindicare, ratio
cis subseq.). nes accurate conficere, expandere - pozvatti
Pozobati, Löbljem , osam , mangiar tutto, koga na pravdu, ili i na stid, chiamar, gital
(detto del frutti, che dinno gli acin i , ) cuno in giudizio, in jus, vel in judicium
cuncta conedere, (dićtum de frućtibus, qui aliquem vocare – pozvattise prid koga :
acinis constant). appellare, ( da una sentenzit gi i da: ad
Pozoj, oja, m. zvjer, dracone, animale, draco - un altro giudice , ) novum judicem appellare,
lozor, ora , m. Palm 1, guardo, adspećius , (ab uno ad atium iudicem adpellare).
intuitus, 2. occhio, oculus – raznieti, o Pozvedeti, V. iziskivati.
raznositi pozore, guardar a torno , circum i'ozvedjenje, V. iziskanje.
spicere - odnje ti, ponjeti, o odvárnuti po l'оzvixdinje, a, n. il fischiar alquanto , non
zor od koga , volger lo s guardo da gual nihil sibillare, subst.
cuno , oculos ab aiiono avertere. Tozvi Xdati, ix divam, o T.vix dim , iosam, Br.
Pozoratai, aia, m. Lex. r. V. pozritelj. gl. fischiar atquanto, nonnihil sibillare .
Pozorice, a, n. Lex. r. V. pozoriscte . Pozvjezden, eni, a, o, insteliuto, stellis exor
Pororiscran, srtni, a , o, Lex. r. spettabile , 11a tll S. |-

degno da veders i , spećtabilis. Pozvjezditi &c. ivam, iosam, instellure, orna


Pozorisсte &c. a, n. Br. gl. teatro, spetta colo, re di stelle, stellis exornares. |-

theatrum , spećtaculum - okrestno pozoris


сte, an/i teutro , amphitheatrum .
Tra s
T R P R 117
lana , fiоco, lana , vel capillorum Roccus -.
P R biesce zlatan pram várh csela za razbludu
razpustila.
Pra, e, f. Br. gl. causa, lite, controversia, Pram , ili Prama (prep.) V. prema – pram
causa, lis , Irtigium, controversia. kuda, verso dove ? guorsum º – pram amo, a
Trababba, e, f. Lex. r. 6 i sava , proavia. verso auri , horsum – pram onamo, verso
Prababbin, ina , ino , della bisava, proaviae, guel luogo , illorsum - pram tomu, verso
ad proaviam spećtans. costa , istorsum.
Prabrattich, icha, m. bisnipote, relativamen I'rāman , āmni, a, o, crinito , crinitus.
te al f, atello, pronepos (ex fratre). i ramasc-ce, a, n. ciuffetto di capelli, o lana
Prabraticsna, e, f. la bisnipote da canto del fiocchetto, lana, vel capillorum flocculus,
fratello, proneptis (ex fratre). l'ramast, V. vlasast.
Tracha, e, f. Br. gl. fonda, from bola, funda. i ramen, čina, m. Zlat. V. pram , ama.
Prachar, ara, n. V. prachnik. l'rami , āmā , m. pl. capelli, crines, coma.
Prachnik, ika , m. Br. gl. fromboliere, fun Prân , a ni , a, o, lavato, locus, lavatus.
ditor. Pranje , a, n. lavamento, bucato, lotura in lixivia.
Tracska , Lex. r. V. pralja. 'račtac, бtca, m. Rus. antennato, primus pa
Tradislöviti, im, iosam, prologare, parlar pri ren S.
ma, o innanzi d'altri, proloqui, praeloqui. Prapčr , čra, m. Lex. r. segno, signum .
Pradislövje , a, n. prologo, prologus. 'rapčrac, бrca, m. sonaglio, tintinnabulum.
Pradjed, eda, m. Lex. r. bi sa volo, proavus. Praporsctik, ika, m. Lex. r. alfiere, signifer.
Tradjedan , edni, a, o, Lex. r. i radjedin, ina, Praprababba, e, f. arca vola , abaviа .
ino, 'radjedöv, ovi, a, o, del bi sa volo, pro Prapradjed , a, f. arca volo , abavus.
avi, ad proavum spećtans. Praprát, ata, m. ) trava , felce, felice, erba,
Tradnicsest vje , a, n. Br. gl. celebrita , solen Praprat , āti, f. filix – praprat zlatna, tra
nati , celebritas, solemnitas – prazdnicse "raspratca , e, f. ) va , polipodio, erba , po
stvје орhö dno, celebritas anniversaria. lypodium.
Tradundo, a, m. zao del padre, o della ma 1"ra pratiscte, a, n. luogo pieno di felci, fili
dre, patris , vel matris avunculus, vel pa ćtum . -

t I llll S. Prapraunuk, uka, m. Rus. figliuolo del proni


Prag, aga , m. Palm. soglia, limen – präg pote, pronepos.
görnji , soglia superiore della porta , super Prapraunuka , e, f. figliuola del črc. proneptis.
liminare – prag dôni, soglia di sotto, li i raprtitac , titca, m. V. praprat.
men infernum – staviti nogu izvan praga, Prapunnica, e, f. madre della suocera , pro
metter il piede fuor della soglta, limine SOCTUS. |-

exire. Praroditelj elja, m. Lex. r. progenitore, pro


Pragan, agni , a, o, della soglia, che appar genitor. “.

tiene alla soglia , liminaris, e. )


Praroditeljan, čljni, a, o, Lex. r. degli an
Pragnjenje, a, n. desiderio, desiderium . Praroditeljski , a, o, tennati, majorum,
Prah , aha, m. Rus. polvere, pulvis – u prih ad majores spećtans.
zbitti, obratiti, ridurre in pol vere, in pul Prasac, as-ca, m. porco, e sorta di pesce di
verem redigere – prah od puscke, polvere guesto nome, sus – prasac, morska zvjer,
dello schioppo, pulvis pyrius. perce spinose, histrix.
Traha, e, f. esca da batter fuoco, fomes. i rasad, adi , m. gran numero de porci , ma
'rahomagla, e, f. V. prahoza duscenje. gnus porcorum grex ·
Prahoteküch, tichi, a, e, \ dobnik prahoteku Prasca c, asc-ca, m. ) r: minuta , pulvi
Prahotöcsan, bcsni, a, o, )
chi, prahotčcsni, i rascak, ascka, m. sculus .
orologio a polvere, horologium arenarium . Prascan , āscni, a , o o Jos. pieno di polvere,
Prahotvörnik, ika, m. polverista, pulveris py polveroso, pulverulentus - takogamu uka
rii opifex. zasce cárna, i pre scna .
Pralac, o Praoc, a, m. uomo che lava i pan Prascănje , a, n. guesito, dim andu , quaesitum . .
ni , qui lineas, vel laneas vestes lavat. i rascarnica , e, f. polveriera , pyrii pulveris
Praliscte, o Pralo, a, n. la vatojo , lavationis officina .
locus . Prascast, asti, a, o, V. prascan .
Tralia, o Plalica, e, f. lavandaja , lavanda Prascati, am, osam, Dim. interrogare, doman
ra , quae lineas, vel laneas vestes lavat. dare, chieder per sapere, far in stanza, in
Praljka, V. tuscka . terrogare, sciscitare, sciscitari - ne umjeh
Prim , ama , m. Gund. ciuffo di capelli, o di tuxan lik, ni pomoch Prascat zgar. P Ta
128 - - T R v

N
-
T R
Prasc-csar , āra , m. Koi pazi prasc-ce, por "rasicsicca, e, f. mala prasica, porchettu,
cajo , subulcus, porculator. porcelletta, sucula , porcula.
Prasc-csevina, e, f. meso prasc-csie, carne i rasii, ia, ie, porcino , su illus , porcinus.
i del porco, caro suilla, suera. Prasinovac, prasinov &c. V. prabrattich &c.
Trasc-csich, icha , m. porchetto, porculus , Prask: aska, m. Praska, e, f. Br. gl. V. pra
i, porcellus. v. „“ .. |- -
sćtjenje. /
Prasc. csii, ia, ie, Gund. porcino, suillus, por i raskajuch, tichi, a, e, che scroscia, strepens.
cinus – u njekiehsu prasc-csia rilla vucsiu i raskati V. prisćtiti – praskvica, V. prascsica .
cseljust tko razglaba čec. Praskva, e, f. stabar, persico, alAero , persi
Trasc-csiscte, a, n. porcile, suile. cus, i, f - praskva, vocke, persica , frut
rasc-csina , e, f. porcaccio , vilis porcus . to , Persicum . - “

Trasc-csovina , e, f. köxa prisс-csia , pelle deli Praskvovina, e, f. legno di persico, lignum


porco , carium suillum . e malo persica.
Trasceti, eni, a, o, impolverato, pulvere ad Prasluk, uka, m. Porro, specie di cipolta ,
spersus. . porrum .
Praschati, V. präsctati. "rasnuti, ivam, uosam, Gund. 1. spuntare,
Prascina, e, f polvere, pulvis. oriri, nasci (de planetis), 2. provom pere,
Präsciti, im, iosam, impolverare, alzar la pol prorumpere, erumpere, 3. percuotere, per
vere, pulvere adspergere, pulverem excitare. cutere – prasnuti u tuxne glase , u placs,
l'rasciv, ivi , a, o, di polvere, pulvereus. u suse, u tu xbu, prorom pere in piunto ,
Trascsica, e, f. mala praskva , persichetto, e in lumenti , in lacrymas, in querelas erum
“.
xiguum persicum. - pere.
I'räscki i da porco, ad similitudinem suis. Trast, Br. gl. polvere, pulvis . . . .
1 riscnica, e, f. .) il focone del fucile, ca- Psastric, ica, m. fratello deu a volo, propa
Prascnik, ika, m. i vus igniarius. | tfulll S. - - -

Prascnozaduscènje, a, n. polverio, polvere le- Prastrina, e, f. sorella dell' a volo, avi soror.
vata , ed ugitata dal vento, nubes pulverea. Prasvekar, ara, m. padre del suocero , pro

Prascsövina , V. svinjčvina. SOCG r .
Prastta , prasćtnik, Lex. r. V. pracha &c. Prasvekárva, e, f. madre della suocera , so
i'rasćtajúch , uchi, a, e, che perdona , igno Crtts Illater .
scens, veniam dans. Pratâst, asta, m. il pa dre del suocero, soceri
Prasćtalac, o Prasćtaoc, a, m. perdonatore, pater. |-

qui ignoscit , parcit, veniam dat. Prātba, o Prātnja, e, f. accompagnamento,


D.2.: -

Präsćtalica, e, f. perdonatrice, quae &c.


-

| corteggio, dedućtio , comitatus, us.


-

Prasćtinje, a, n. S. Minc. perdono, venia, Pratëtka, e, f. zia del mio padre, o m adre ,
rem 1SSNO . patris, vel matris amita , matertera.
Träsćtati , am, osam, Kas. perdon are , ignosce Pratex , exa, m. ) Gjorg. bugaglio , sarcina ,
re, remittere, veniam dare – odliicsiti pra Pratex , exi, f. impedimenta , orum – inu )
sćtat svakomu pokörniku svakojake grjehe. pratea neunese izvan jedne bodexljive ko
Prasćtiti ko, im , iosam, spiatellar unu bu streti – pratex svitti, smötati , zamotati ,
giu , a perte mentiri . svezati V. upratexiti .
J'rasćiti , i, iloje, scrosciare, detto d' acqua , Pratexac, exca, 'ratex csac , excsca, Pratex
che bolle di legno secco, che arde, stre csich, Pratexich, icha, m, Pratexca , e, f.
- pere - zora prasćtjasce, l'aurora spunta i ratexce, a, n. bagagliuccio , sarcinula.
va , aurora oriebatur – präsćti snjeg, ne Pratexan, exni, a, o, di Bugaglio, sarcinarius.
viga , ningit. i ratexâr , āra, in, bugaglione, colui che con
Prasćtjenje, a, n. croscio , strepitus, v. g. li duce it bagaglio, calo, onis.
gnorum aridorum . "ratexarstvo, a, n, mestiere di Bagaglione s
Prasćtur, ura, m. Lex. r. bisarca volo, atavus. calonis imunus. |- |-

l'rase, ēta, n. porco , porcus, sus. Pratexarstvovati, tijem, ovosam, far il buga
Prasenje , a, n. V. prasad. glione, calonis munus exercere.
Prasestrich, icha, m. bi nipote, relativamente Pratexiti, im, iosam, affardellare, colligare
alla sorella , pronepos (ex sorore). in sarci nas. |-

Prasestricsna, e, f. la čisnipote, da can to "ratorsćtik, ika, m. Lex. r. V. stjegončsca.


della sorelia , proneptis (ex sorore). Prattech, echi, a, e, V. prattiteljan. -

Präsica , e, f. porca , porca , sus. Pratti, i erem , i'rösam, Palm. la vare, lava
Prasicsan , ācsni, a, o, di scrofa , di troja , re, abluere – tili sluzi tvomu peresc nč
porca , adj. ge, Gospodine moj primilli? Br. gl. calca
re ,
P R P R 119
-

7. Calcare, premere – ti Peret tocsillo, tigare, litem habere , Stul. 2. giustificarsi,


ipse calcat torcular. |-
de re aliqua purgari. - - -
“ I „-
-

Prattigia, e, C. E. Prattilo , a, Trattioc, oca, Pravditise, imse, iosamse, Br. gl. giustificarsi,
m. guida , dux, dućtor. purgare se alicui, vel apud aliquem de re
Prattiteljan, čljni, a, o, concomitante, con aliqua , amovere a se culpam . N.
comitans . Pravdiv, ivi, a, o, Br. gl. V. pravedan.
Prattiti, im, iosam, Palm. accompagnare, cor Pravdocsinech , echi, a, e, chi fa la giusti
teggiare, condurre , deducere, comitari – zia, justificus. - -

mnoxtvo ljudi gdiga pratti. Pravdosjedan , edni, a, o, tribunale, add. ad


rattièm , eni, a, o, corteggia to , comitatus. tribunal spećtans.
“: , a, n. accompagnamen to , comita Pravdosjedisćie &c. a, n. tribunale,
bunal.
sust, tri
tus, us, dedućtio , comitatus officiosus. |-

Trauc, uca, 'raujac , tijca, Pratijan , ujna, m. Pravdosjedno, tribunalmente, pro tribunali .
zio di mia madre, matris avunculus. Pravdoslövan &с. Lex. r. V. pravednoslěvan &c.
Traujna, e, f. zia di mia madre, matris ma Pravdosudan , tidni, a, o, Br. gl. chi giudica
teritera . giustamente, juste judicans.
Praunucsac , ticsca, Praunucsich, icha, m. ni Pravdostidje, a, n. Lex. r. giudizio retto, ju
potino, filii, vel filiae nepotulus. dicium rećitum. -

Traunucsica , e, f. pronipotina , filii , vel filia Pravdovati, ujem, ovosam, operar giu stamen
neptis, dim. te , juste agere.
Praunuk, uka, n. pronipote, filii, vel filia Pravěch , echi, a, e, Br. gl. dirigente, rege
nepos. ---- lante , dirigens, regens, moderans.
Praunuka, e, f. la pronipote, ni , )
vel filiae Pravědan , edni, a, o, Gund. innocente, giti
neptis. travedljiv, vi, a, o, sto, retto, innocens,
Prav, avi, f. Canis. decreto, autoriti: , istru justus, acquus – koi kivot svoj odredi tako
mento, scrittura, documento, patente, de csisto i pravedno – pravednii., o pravedlji
cretum , aućtoritas, instrumentum , scriptu vii, ia, ie, piu innocente , innocentior -
ra , documentum , diploma . pripravedan , o pripravedljiv, innocentissi
-

Präv , avi, a, o, Gund. giusto , vero , inno mo, innocentissimus . . - -

cente, dovuto , i egittimo, lecito, diritto, Pravedljivo , V. pravedno. |- -

meritato , intero , perfetto, justus, aequus, Vravedljivost, osti, f. Syl. V. pravěcha.


verus, innocens, debitus, legitimus, lici Pravednicca, e, f. donna innocente , inno
tus, direćitus , meritus , probus , integer, cens, f. |- . . . .

perfećtus. Pravednik, ika , m. Gjorg. uomo innocente ,


|-

Pravac, avca, m. V. pravednik. gusto , innocens, insons, justus – imoje u


Prävan , āvni, a, o, Rus. I. morale, moralis sebbi düh, i krepôst od svieh pruvednika.
Goz. 2. V. prav. Pravednjak, aka, m. V. pravednik.
Travda, e, f. Br. gl. giustizia , equiti: , di i ravedno, Br. gl. innocentem ente , juste –
rittura , rettitudine , justitia, aequitas, re pravednoje e ragione vole, justum est, de
(tum , probitas &c. – pravdi tüxitise na ko cet – pravědno bitti, Br. gl. esser conve
ga , accusar qualcuno in giustizia , in ju nevole, ragione vole, spediente, decere.
dicium aliquem adducere, nomen aliсujus Pravednoslövac, čvca, m. Lex. r. giudice,
apud judicem deferre – po pravdi, per giu judex. *

stizia, secundum justitiam – pravdu s kiem Pravednoslövan , бvni, a, o, Lex. r. giuridi


vöditi, litigar con qualcuno, litem habere co , juridicus, a, um .
cum aliquo – pravdu otárgnuti, prisjechi, Pravednosioviteljan , eljni, a, o, Lex. r. giu
troncur la late, litem dirimere – priv da ridizionale, juridicialis. |-

zakonima utvárdjena, poda párta, causa čen Travednoslovje , o Travednoslovstvo , a , n.


fondata , causa egregie ab jure instrućta. Lex. r. giurisdizione , jurisdićtio.
Pravdacski, a, o, della lite, litis, adj. Pravednoslövno, giuridicumente , secundum
Pravdalac, alca, m. V. pravdaoc. jus . s

Pravdalica, e, f. litigatrice, quae litigat. Pravednoslovstvövati , ujem, ovosam, Lex. r.


Pravdanje , a, n. Gris. lite, causa, controver parlar con veriti, vera loqui.
sia , lis, rixa, controversia, jurgium , dis Pravednost, čisti, f. Stul. innocenzu , giti
sidium . Pravednovanje , a, n. ) stizia , innocentia,
Travdaoc, a, Pravdacs, acsa, m. litigatore, justitia – drago moja dobro, evo dje za
litigator. - buscena tvojom pravednosti.
Pravdatise, amse, osamse, Gund. I. litigare, li Pravednovati, ujem, ovosam, essere innocen
žRazd. II. ---- R te ,
139 P R. p R
- te , essere giusto , innocentem, justum ravohristjanski, a, o, Gjorg. V. PRVO TVan
- е

eSSe .
Pravoizobraхšnje
|-

tentia moralis.
, a, n. Rus. moralita , sen
Pravěn, eni, a, o, Syl. detto, dićtus - dösta
o tom praveno, de hoc satis dičium . Pravoktitac, Utca, m. rettangoletto, paryum
Travica, e, f. V. pravost – spristitise na pra rećitangulum .
vicu, adempiere al dovere , soddi fare al Pravok tiran , titni, a, o, rettangolo, add re
dovere, juri satisfacere - pric, pravica om ćtangulus, a, um.
- -
}
razu poradja , la veritd. non piace, veritas, Pravokutje, 2, T. rettangelo , rećtangulum ,
“ odium parit . ( 1. Matth. ) figura quadrilatera.
Pravicsan &c. icsni, a, o, V. pravedan čac. Travoli krivoli , eon ragtone o senza , Jure ,
Pravilan, ilni, a, o, Lex. r. regolare, regu vel injurua .
laris. Pravomjera: , črni, a, o, di giusta misura,
Pravilce, a, n. Lex. r. 1. linea , linea , 2. re justi pontiers, 4 i - -

| goluzza , parva regula. i ravomjeritan , , , o, d" ugual peso, aqua


Travilno, Br. gl. regolarmente, ad regulam, i s ponderis, u j. |- |-

ad normam, adamussim. Pravomjeriti , in , iosam , equilibrare, mette


Pravilo, a, n. Br. gl. I. regola, norma , re re in - 1uilibrio, ad libramentum constituere.
gula , norma , Rus. 2. gnomone, gnomon "ravonič e, a, n. eguiliorio , a guilibrium,
- pravilo misse, canone della messa , са acquilibritas. -

non missae (ap. Script. Eccl.). Travonigi , a, o, ret tangolo add. restos an
Travitelj, elja, m. Br. gl. governatore, ret gulos habens. |-

tore , rećitor. 'ravoniglo , a, n. rettingvio , figura quadri


Praviteljica, e, f. governatrice, rećitrix. latera , vel restos angulos habens.
Pravitelstvo, a, n. Lex. r. V. uprava . i Pravonu glösc-ce, a, n. rettangoletto , dim.
Pravitelstvövati , ujem, ovosam, dirigere, re praec. .
gere, amministrare, dirigere, regere, gu 'ravopis, Pravopisje, Rus. V. pravopisanje.
bernare, administrare. Pravopisac, is- ca , m. ortografo, qui ortogra
|

Traviti, im, iosam, Talm. 1. dire, dicere, lo phiae regulas docet , vel servat.
qui – on zacsudjen prüvi : tili sluzi tvo 'ravopisanje , a, n. Stul. ortografiat , ortogra
mu peresc noge 2 2. dirigere, regere, go phia – biah upodobio moje pravopisanje.
vernare, dirigere, regere, gubernare, 3. Pravopisati, iscem, isosan, ortografizzare,
chiamare, nominare, vocare nominare, 4. juxta ortographiae regulas scribere.
fare, facere – scto pravisc 2 che fa i º quid Pravospisno, secondo le regole dell' ortogra
facis - pravitise, 1. dirsi, dici, 2. Lex. r. fia, juxta regulas ortographia , adv.
giustificarsi se purgare. Pravoputan , titni, a, o, Bas. diretto, rećitus.
'ravje , a, n. Br. gl. V. pravost. i'ravopitno, a diritto, a dritto, direttam en
Travlenje, Lex. r. V. upravljenje. te, direćite, rećta. |-

Travljati, am, osam, V. praviti. Pravora van , āvni, a, o, giusto, a quus, Justus.
Travlje o Pravie, Och. pili rettamente, pii Pravoravnost, čisti , f. equitdi, aequitas, justi
giu stamente, innocentius, justius. tia, rećitum .
l'ravo, V. pravedno – pravo tvöriti, stvoriti, Pravoredan , edni, a, o, ben ordinato, bene
csiniti , operar rettamente, bene agere, direćtus. - -

еperari – pravo da &c. e vero che &c. ve Travosârcsan , ārcsni, a, o, V. pravosird.


rum est quod &c. – nie pravo, dà &c. – Pravosarcsiti , im, iosan, V. pravednovati.
non e vero che &c. non est verum , quod &c. Pravosârd , ārdi, a, o, )
di cu i anim o e
Pravo , a, n. Br. gl. dritto, ragione, rećium, i'ravosárdan. ardni, a, o, puro , cujus ani
justitia , ratio , instum, aquum. mus malitia caret, adj.
Pravčcha . . e, f. Mis. gl. eguita , aquitas. Pravoslavac, avca, m. Rus. ortodosso, cut
Travotsastje, a, n. vero omore, verus honor. Pravoslavan, avni, a, o, ) tolico , ortodoxus,
Travodjejanje , a, n. Lex. r. buon azione, ope catholicus, vox Eccl.
ra , bona aćtio . Pravoslavje , o Pravoslavjenje, a, n. Lex. r.
Pravoduscje, a, n. sineeriti, sinceritas, can. ortodossia, vera fede, orthodoxia , vera
dor. religio.
Pravoglagolan, člni, a, o, Travogovoran , бrni, Pravoslövac, Uvca, m. V. pravoglagolan.
a, o, Pravogovoritëlj, elja, m. veridico , ve Pravost, 5sti, f. Lex. r. equiti, giustizia,
ridicus. -

acquitas, Just1 t1a .


Pravoglagolânje, o Pravogovorenje, a, n. ve "ravostasan, asni, a, o, impetiti to , diritto col
- racitd., id per quod quis vera loquitur . la persona , erećito corpore, u dj.
- - Vra
i R P R I 21
Pravostjecciteljan , čijni , a , o, che gua du- i razdinocsastje, a, n. } culto vano, e super
gna onorificamente, qui čc. honorifice lu-| Prazdnosćtovje , a, n. stizioso, falsorum
cratifr. -
Numinum cultus. , “.

Pravostidac, uđea, m. giudice giu sto , judex Prazdnoslövac, ovca, m. Lex. r. cicalone,
justus , probus. Trazdnoslovan čvni, a, o,
|-
) ciarlone, blate
Pravosudan, tidni, a, o, Lex. r. che giudica ro, vaniloquus.
con giustizia , che pensa bene , juste judi Prazdnosloviti, im, iosam, cicalare, ciarla
cans, rećte sentiens. re, blaterare, garrire.
Pravostidie, a, n. Lex. r. giustizia , justitiа . Trazdnoslovje, a, n. Lex. r. cicaleria, vanilo
Pravosudne, rettamente, con giudizio, re quentia .
ćte, prudenter, sapienter. Prazdnost, čsti, f. Trazdnostje, a, n. Br. gl.
Pravosudstvövati, ujem, ovosam, Lex. r. giu pigrizia , ozio, ignavia , otium.
- dicar con giu stizta, pensar bene, juste ju Prazdnovanje, a, n. Lex. r. solen niti, festa,
dicare, rećite sentire . solemnitas, dies festus.
Travosviestnica, e, f. donna di čuona coscien Trazinovatelj, elja, m. Lex. r. colui che fa
za , mulier rećtar conscientiae . la festa, qui festum agit.
Travosvjestnik, ika, n. uomo &c. vir čic. i razdnovateljan , eljni, a, o, Lex. r. V. praz
Pravöta, e, f. V. pravčist. dnicsan.
Pravětan, otni, a, o, V. pravedan. Trazdněvati , ujem, ovosam, Lex. r. far fe
Pravovati, ujem, ovosam, V. pravedněvati. sta, festeggiare, festum agere.
Pravovjerac, črca , Pravovjernik, V. pravo Prazet, eta, m. bi genero, muri to deiia nipo
slavac. te, rispetto all avo, ma non ripetto al
Travovjernica, e, f. cattolica , catholica. zio, nepris vir.
Pravovjernicski , o Travovjerski , a, o, catto Prazii, V. jircsii.
“lueo, adj. catholicus , a, um, vox Eccl. Prazje , a, n. Br. gl. superficie, superficies –
Pravovjerac &c. V. pravoslávac. piscu chi na prazje stjene , scribentis in su
Pravovjerno, cattolicam ente , uti catholicum perficie parietis.
decet, adv. - Prazniti, im, iosam, votare, evacuare.
Pravovjernost, čisti, f. Gjorg. ortodossia, vera Praznjahan, ahni, a, o, Praznjacan, ascni, a,
fede, ortodoxia, vo: Gr. vera religio – o, &c. al guan to vuoto, subimans.
zamjera velikoga Basilia braniti pravo vjer 'razno, Del. vanamente, in vano , indarno,
nost bogoslovniem pisanjem. | imaniter, frustra , incassum, Br. gl. ozio sa
Praxiti, Palm. V. párxiti – tacs käd ljene mente, otiose – ni prazno velise, nec otiо
sred vruchine sione susce zemlju praxe. se dicitur .
Traxka, e, f. Lex. r. linguetta , ligula. | i raznčcha, e, f. Del. vacuiti, vano, inanitas.
Praz , āza , m. Del. montone , aries. Praznochudan , udni, a , o, di natural vano,
i rāzan , āzni, a, o, Palm. vuoto, vacuo, va indole vanus.
cuus, vacivus, inanis – prazne mrexe iz i raznochudnost, čisti , f. natural vano , indo
- teza hu, Br. gl. pigro, ozioso, piger, otiо les vana . -

sus - prazan, tojest izprazan V. – prazna Praznolice , a, n. apparenza vana , mera ap


sárca , a digiuno , jejune, jejurio stomacho. parenza , species falsa.
Präzdan , āzdni, a, o, Syl. V. prazan. Praznolicsan, icsni, a , o, che di l' apparenza
Prazdnicca, e, f. Lex. r. V. Prazdnik. d' infinito, simulans.
Prazdnicsan, icsni, a, o, Lex. r. festivo, so Praznorucsac, ucsca , Praznoruk, uka, m. che
lenne, festivus, solemnis . di le mun i vuote, che stili cotle man i utla
Trazdicsestvје , a, n. Br. gl. V. svetkovina. cintola , ozio so, sciulacquatore, cujus ma
Prazdnicsich, icha, m. V. svetkovinica. nus vacua sunt, nihil manibus deferens, o
Prazdnicski , a, o, Br. gl. festivo, solenne, tiosus, profusus homo.
festus, solemnis . i raznorticse, Praznorucsice, I'raznorâcsno, col
Prazdnik, ika, m. Br. gl. festa, festivitd, so le muna vuote, manibus vacuis, adv. met.
len nitri , festum, dies festus , feria , solem
оzio sumente, segniter.
nia , ium , solemnitas – prázdnik sugub , Praznosloviti, im, iosam, errare nello scrive
festa di rito doppio, festum duplex, vor re, o parlare, errare in scribendo, vel in
Eccl. – prazdnik polusugub , festa di rito loquendo.
semidoppio, festum semiduplex – prázdnik 'raznost, čisti, f. Br. gl. V. praznčcha.
: festa di
plex .
rito semplice, festum sim i raznovalac, o Praznovaoc , a, m. sci operato:
оzioso, cessator » otiosus, desidiosus, nihil
Prazdno kc. V. prazno kc. } 28em 5 .
R. 2. Praz
r22 P R |- - I R
- -

Praznovalica, e, f. scioperata , ozio sa , quae Predivan , ivni, a , o, di Pennecchio, pensi .


compressis manibus sedet. adj. -

Praznovanje , a, n. ozio, riposo, otium , de Predivo, a, n. pennecchio, quantiti di Iana,


"sidia, quies &c. « o lino , che si mette sulia rocca per filar,
Praznovati, tijem, ovosam, Kas. star in ozio, pensum , netum .
i prender riposo, far feria i star colle mani Predjel, ela, m. Lex. r. metu , meta.
alla cintola, cessare, otiari, otio frui – 1'redljiv. ivi, a, o, ombroso, pavidus – konj
nikadar ona ne praznova sce: predljiv &c.
Praznujúch , iichi, a , e, Br. gl. ozioso, ne Predlog, oga, m. Rus. proposizione, propo
hittoso, otiosus, socors, piger. sitio. *, *,

Praznujuch , adv. otio samente, segniter. Predloxen , čni, a, o, Rus. opposto , oppositus.
Prazövan, čvri, a, o, V. jarcsii. t'redloxenje, a, n. Rus. V. predlog.
Prebaviti, preba dati &c. V. pribaviti &c. Prednacsinatelj, elja, m. Lex. r. V. pridpje
Trecha &c. V. pracha &c. – Prechi, V. prichi . valac. -

Precse, Gjorg. piu presto , citius. Prednaznamenovati, tijem, ovosam, Lex. r. pre
Precsenje, a, n. Mis. gl. frem to, fremitus. dire, dire un a v viso anticipato, praesigni
Precsi, a, e, presto, sollecito, corto, breve, ficare. . . .

expeditus , celer, sollicitus , curtus, brevis. 'rednji, a, e, Gund. primo, pristino, ante
Trecsica, precsist, V. pricsica &c. riore, primus, pristinus, prior, anterior –
-

Pred &c. Lex. r. V. prid &c. - prednje zgode za nauke ljettaboti ne daju
Predan , āni, a, o, S. Minc. consegnato, com – prednja csetta , antiguardia, frons exer
missus, traditus, fidato , of dato, confisus, citus.
creditus. -

Prednjik, ika, m. Rus, antecessore, priore,


Prědanj, ednji, a, e, Lex. r. antecedente, an decessor, prior.
teriore, praecedens, antecedens, anterior. Trednuti od straha, Predam, dnuosam , o do
Trědanje , a, n. trepidazione , trepidatio. sam , intimorire, aver timore, potura , ex
Tredati , am, osam , L.lat. trepidure, trepida pavescene : - -

re, pavere – on tāmo otide predajuch plin Prednihtje, V. predanje.


sümnje – predati svu noch, passar tutta i'redog, č8a, m. Och. av veröio , adverbium.
la notte in timore, noćtem plenam timori Predosloviti, im, iosam, Mis. gl. premettere ,
bus habere. premittere. -

Predati, ajem, o avam &c. S. Minc. I. conse Predoslovje , a, n. Rus. proemio , prologo, pro
. gnare, dare, tradere ; 2. affidare, aliсujus emium , prologus.
fidei comm