Documenti di Didattica
Documenti di Professioni
Documenti di Cultura
Vikeke
ii
ABREVIATURA
Km = kilometru
m = metru
Cm = sentimetru
mm = milímetru
m2 = metrukuadradu
m3 = metrukubiku
g = grama
m/s = metru por segundu
m3/s = metrukubiku por segundu
kg/m2 = kilo grama por metrukuadradu
kg/m3 = kilo grama por metrukubiku
g/cm = grama por sentimetru
g/cm3 = grama por sentimetrukubiku
P = komulativupenetrasaun
Cn = rezultadupresaunhusi DCP ne’ebé sei prosesu
Cn-1 = rezultadupresaunhusi DCP ne’ebéhahu
K = konstante
A = todanhusibikanmamuk (weight of pan)
1
INTRODUSAUN
Desenvolvimentu infraestrutura iha Timót-leste kona ba Estrada, iha ninia papel ne’ebé importante
tebes, tamba sai nu’udar matadalan ba lina transporte teretre ne’ebé mak hatutan husi fatin ida ba fatin
seluk, ho rajaun ida ne’e mak tenke tau atensaun masimu ba estrada sai mos papel importante tebes ba
iha ekonomia iha rai laran no ba desenvolvimentu setór ekonómia iha nasaun ida ne’e nia laran.
Atu aplika meta desenvolvimentu nasionál maka atu hadia Estrada tenke iha kontrola ne’ebé mak
adekuadu ka maximum nune’e Estrada ne’e iha kualidade ne’ebé mak di’ak hodi uza ba iha tempo
naruk nia laran. Tambá Estrada sai hanesan aspektu iportante ba desenvolvimentu nasionál.
Konstrusaun pavimentu Estrada iha nia estrutura kamada ba pavimentu hó nia prosesu material oin-
oin. Pavimentu Estrada hanesan sistema ida ne’ebé mak iha durasaun tempu naruk nia laran, tambá
ne’e mak Estrada a’at antes ne’e tenke iha planu ba pavimentu ne’ebé mak iha.
Hare ba konstrusaun pavimentu Estrada ne’ebé la diak iha Timór Leste agora dadaun ne’e, tamba ne’e
material sira ne’ebe atu uza ba kostrusaun ida tenke liu husi laboratrium ka halo teste ba material
refere mak ita hodi uza.
Bazeia ba peskiza ne’ebé halo teste ba kualidade materiais rai mutin ne’e . Hakerek na’in foti material
iha Afaloicai. Hó ida ne’e mak hakerek na’in hakarak halo estuda peskiza ba titilu” Estudu
esperimental utiliza Material Rai-Mutin (Embankment) ba Estrada husi Suku Afaloicai, Postu
Administrativu Uatu-carbau, Munisipiu Viqueque.
Objetivu jeral
Hanesan kriteria ida oinsa atu hetan diploma hó nivel Licensiatura (S1) iha area Departamentu
Engenaria Civil, Faculdade Enjenaria Sinensia nó Tekgnolojia, Universidade Nasional TimórLoresa’e.
Objetivu espesifiku
a. Oinsa atu bele kontrola kualidade material nó halo teste ba material ne’ebe utiliza ba kamada ateru.
b. Atu halo teste bakualidade material rai mutin.
KAPITULU I INTRODUSAUN
Koalia kona ba, Fundu Problema, Formulasaun Problema, Limitasaun Problema, Objektivu Estudu,
Benefisiu Estudu, Sistematika hakerek.
KAPITULO V ENSERAMENTU
Iha kapitulu ida ne’e sei koalia kona ba konkluzaun no sujestaun.
Biblografia
Anexu
2
ENKUADRAMENTU TEÓRIA
d. Rai tahu/Silt (lanau), dimensaun particle fatuk mm 0.002 ba 0.074 mm. Silt no clay iha barak mak
ema haree iha sedimentasaun depózitu ba tasi ka besik iha tasi-sorin iha mota sira-nia ibun.
e. Rai (clay), partíkula mineral ne'ebé ki'ik liu 0.002 mm. Partíkula hirak ne'e mak fonte ida ne'ebé
boot ba koezaun halo rai metin.
f. Kolloids (colloids), partíkula mineral sira "nonook" ki’ikliu 0.001 mm.
Prazu ba rai iha área rai ne'ebé bele uza mekánika inklui material hotu-hotu hanesan clay, rai-henek,
gravel. Métodu ne'ebé uza iha konstrusaun sivíl ba diferensa no hato'o oin-oin ba rai, ne'eduni tebes
diferente métodu ne'ebé uza iha geologia ka siénsia rai. Sistema klasifikasaun ne'ebé uza iha rai sira
ne'ebé mekánika ne'e iha intensaun atufó informasaun kona-ba propriedade ne'ebé tékniku kona-ba
material ne'ebé iha, nuneʼe mós, hanesan mós geologically deklarasaun ho objetivu atu fornese
informasaun kona-ba orijen jeolójika kona-ba rai argila.[1]
ne’ebe lokaliza iha fatuk nia leten. Rai hanesan kompozisaun mineral, material organiku no mos partikula
sira ne’ebe mak kahur malu ho diametru hanesan. Diametru ba partikula rai nia iha tipu oioin, husi
diametru boot liu husi 100 mm no too diametru ne’ebe mak kiik liu husi 0.001 mm. Rai ne’e forma husi
parte rua (2) ka tolu (3). Ba rai ne’ebe mak maran forma ba parte 2 deit mak fatuk no rahun no indise de
vasios ba anin. Rai ne’ebe iha kondisaun kahur ho be’e forma husi fatuk rahun no indise vazios be’e nia no
ba rai ne’ebe ho kondisaun la kahur ho be’e forma husi parte 3 nia mak hanesan fatuk rahun ne’ebe mak
kaer malu metin indises vazio anin nia no indises vazios be’e nia.Prossesu formasaun tuir fisiku ne’ebe
transforma fatuk sai partikula sira ne’ebe ki’ikoan ne’ebe mak hamosu influensia ba erosaun (rai halai),
anin, jelu, ema temperature no klima. Formasaun tuir kimiku mosu influensia husi oksijenio, karbon
dioksida no be’e. Iha tipu rai oioin ba klassifikasaun rai nia tuir terenu mak rai henek, fatuk rahun, silt
nonorganiku, no organiku,clay, organiku no tahu.
Klassifikasaun ba rai enjeralmente hanesan belit malu (ho koesaun) no rai ne’ebe la belit malu (la ho
koesaun). Uza sistema klassifikasaun la halakon nesesidade ba estudu ne’ebe klean liu atu koñese rai ka
oferese nesesidade ne’ebe sei determina teste ba karakteristika rai nia. (Bowles,1991).
Sistema klassifikasaun rai nia mak hanesan sistema klassifikasaun ida ne’ebe tuir sistematiku husi
karakteristika rai ne’ebe mak iha tipu hanesan iha grupu no sub grupo ba seia ba ninia utilizasaun
(Braja,M,das,1995).
Sistema klassifikasaun rai halo atu fo imformasaun kona ba karakteristika no tipu-tipu fisiku rai nian.
Tamba iha karakteristika oi-oin no forma rai ne’ebe uniforme liu, sistema klassifikasaun rai emjeralmente
atu halo grupo rai nia iha rai ne’ebe iha karakteristika fisiku ne’ebe hanesa. Klassifikasaun rai mos uja atu
halo estudu klean atu hatene kondisaun rai ho mos nesesidade atu teste hodi determina karakteristika
tekniku hanesan kompaktasaun, rai nia forsa, rai nia todan rasik no seluk-seluk tan (Josehp E. Bowles
1989).
Sistema klasifikasaun laos hanesan sistema identifikasaun atu determina karakteristika mekaniku no
jeotekniku. Ho nune’e, klasifikasaun rai laos dalan ida ne’ebe uja hanesan hun atu halo programa no halo
planeamento konstrusaun. Iha klasifikasaun rai babain uza mak hanesan tuir mai ne’e :
1.Sistema klasifikasaun rai unifikadu (USCS)
2.Sistema AASSHTO
Kosentrasaun kona ba A-8, turfa (gambut) no tahu determina ho klasifikasaun visual no la hatudu iha
tabela laran[2]
Grãnulos rai (35% ou menos husi exemplo hotu –hotu rai Rai limo – argila ( mais husi
Klasifikasaun ne’ebe liu ona husi pinheiro No. 200) 35% husi exemplo hotu –hotu
Geral rai ne’ebe liu ona husi pinheiro
No. 200)
A-1 A-3 A-2 A-4 A-5 A-6 A-7
A-1a A-1b A-2-4 A-2-5 A-2-6 A-2- A-7-
Klasifkasaun
7 5*
grupo
A-7-
6**
Save Analise
Liu Husi (%) Maks
No. 10 50 Maks Min
No. 40 Maks 50 51 Maks Maks Maks Mak Min Min Min Min
No. 200 30 Maks Maks 35 35 35 s 35 36 36 36 36
Maks 25 10
15
Karakteristika
traksaun husi
No. 40
Limite Liquido Maks Min Maks Min Maks Min Maks Min
(LL) Maks 6 NP 40 41 40 41 40 41 40 411
Plastisiddade Maks Maks Min Min Maks Maks Min Min
Index (PI) 10 10 11 11 10 10 11 11
Grupo Index 0 0 0 4 maks 8 12 16mk 20
maks maks s maks
Tipo Material Fragamento Rai Agregado no rai henek ne’ebé Rai limo Rai argila
mais dominante fatuk, henek limo ou argila
Agregado no Fino
rai henek
Avaliasãun nivel Diak liu to’o diak Medio to’o la diak
rai material
bassico
Glosar : * Para A -7- 5, PI < LL – 30
** Para A-7-6, PI > LL – 30
a. Rai grosu (berbutir kasar) kompostu hosi gravel no rai-henek no menus liu 50% hosi rai liu husi
pineira No. 200(F200 < 50). Símbolu hahú ho grupu G gravel (gravel) ka gravel (rai gravelly) ka S
ba rai-henek (rai-henek) ka sandy rai (sandy rai).
b. Rai Finu (berbutir halus) mak liu husi pineira No. 200 (F200 ≥ 50) liu 50%. Grupu símbolu ne'ebé
hahú ho M ba silt inorganic (inorganic silt), ka C ba inorganic rai argila (inorganic clay), ka O silt
orgánika no rai argila. Pt símbolu ne'ebé uza ba turf (peat), no fini ho konteúdu orgánika ne'ebé
aas.
Símbolu seluk ne'ebé mak uza klasifikasaun mak O ba diʼak graduado (mós graded), P bele hetan
graded negativamente (negativamente graded), L menus plasticity (plasticity ki'ik) no H aas plasticity
(plasticity a’as). Hanesan tuir Bowles, 1991 Prinsipál fini grupu iha sistema klasifikasaun Unified sira
hatudu iha Tabela 1 iha kraik.
USCS amostra klasifikasaun sistema kampu visual iha amostra ida-idak. Ida-neʼe mak folin-boot atu
bele determina inspesaun oin mai bele presiza atu bele hatutan, klasifikasaun hanesan mós
komplementár sei hala'o hodi nune'e bele evita tabela laboratóriu la bele sala.
Fatin:
a. Partikle Dimensaun
Gravel: rai pineira diameter nian 75 mm (3 inches) no analiza iha pineira No. 10 (2 mm).Rai-Henek:
rai pineita No. 10 (2 mm) no analiza iha pineira No. 200 (0.075 mm).
Silt no clay: rai pineira No. 200
b. Plasticity
Naran silty (lanau) ne'ebé uza bainhira parte ne'ebé ma rai iha índise 10 ka menus. Naran argillaceous
ne'ebé uza bainhira parte ne'ebé mak finely plastis, plástis índise kona-ba rai iha índise ida kona-ba 11
ka liu.
Bainhira fatuk (dimensaun boot liu fali 75 mm) mak hetan iha amostra sira-ne'ebé mak sei determina
kona-ba klasifikasaun ba rai, fatuk, tenke hasai uluk. Maski nune'e, persentajen dileluarkan fatuk tenke
halo rejistu.[3]
Tama iha can/cawan ne'ebé hatama sampel iha rai ho karasteriza ida kona-ba 1100c durante oras 24.
Konsidera kopu kona-ba amostra sira-ne'ebé iha ona, no sura persentajen konteúdu be’e.
Ensaiu ida atu identifika ka hatene montante bee ne’ebe iha espesimentu ida ne’ebe dehan persentazen
(%).
Espesimentu ka amostra katak espesientu ne’ebe sai hanesan rai ne’ebe atu teste, husi espesimentu
orijinal nomos la original ona.
Espesimentu original (undisturbed sample) katak espesimentu ne’ebe foti husi kampu ho metode
estandar, kuidadu diretamente atu labele mudansa densidade (density), water contet no niafiziku,
iklima, ema no ekipamentu.
Espesimentu la original (disturbed sample) katak espesimentu ne’ebe disturbed ona nia water content,
densidadae (density) nomos nia fiziku.[7]
Todan espesimentu ne’ebe atu teste, depende ba nia medida butiran sira
Ekuasaun:
Ms = Mb – Mc Ek.2.1)
Mw = Mc – Ma (Ek.2.2)
W = x 100 % (Ek.2.3)
Observasaun:
Ms :Todan Amostra
Mb :Todan kontainer + Rai ne’ebe hatama oven 24 horas
Mc :Todan Kontainer
Ma :Todan Kontainer + Amostra Original
1) Kalkula valor porsentu husi rai ne’ebe hela ha pineira retained (%) husi retained split.
Mi
J(%) 100 (Ek. 2.4)
Total Mi
Observasaun :
J = Porsentu husi rai ne’ebe hela ha pineirai retained (Retained split)
Mi = Todan husi retained (Retained split)
Observasaun :
Ni = Todan ne’ebe hela iha pineira (retained) (Accomulative)
Mi = Todan ne’ebe hela iha pineira (retained )(Retained split)
Ni
Ki(%) 100 (Ek. 2.6)
Total Mi
Observasaun :
Ki = Porsentu retained (Accomulative)
Ni = Todan retained (Accomulative)
Mi = Todan retained (Retained split)
Observasaun :
Li = Porsentu passing (Accomulative)
Ki = Porsentu retained (Accomulative)
Objetivu teste kompaktasaun atu hatene kualidade material ka atu hatene (tentukan) kompaktasaun atu
uza iha terenu (lapangan) ho objetivu:
a. Hamenus objetu nó forsa bee tama iha rai laran (daya rembes airnya)
Husi diferente metódu rua ne’e mak enerjia hala’o teste, metódu proctor estandarizasaun halo enerjia
ho 600 kn-m/m bo’ot 600 Kn-m/ , enkuantu metódu modifikasaun halo enerjia 2700 kN-m/ .
Tuir mai ne’e tipu rua ne’ebé la hanesan mak atu teste hodi halo kompatasaun mak hanesan tuir mai
ne’e :
Bainhira ita atu halo teste kompaktasaun, ita tenke halo uluk teste ba bee ne’ebé iha rai laran. Entaun
metódu standarte ida ne’e atu determina bee ne’ebé iha rai laran (kadar air) hó maneira halo maran ho
fornu (pengeringan). Ne’ebé realize iha fornu laboratorium nian. Teste ida ne’e relasiona ho bee
ne’ebé iha rai nó oinsá kuantidade ne’ebé fó influensia ba kompatasaun rai.
Husi valor bee iha rai laran (kadar air) menus/kiik mak dala barak rai sai rizidu nó susar kompatasaun
sai metin. Antes be’e iha rai laran (kadar air) aumenta, rai sai menus. Ba bee ne’ebé a’as, todan
volume maran (kering) menus. Kuandu anin mós iha rai laran hotu, hetan obrigasaun atu sai momentu
iha kompaktasaun nia laran, rai sei iha pozisaun tuur nó valor volume ne’ebé maran sei sai maximu.
Hó ida ne’e kondisaun pratika ne’e susar atu atinzi.
Husi resultadu teste kompatasaun iha laboratóriu mak parametru ne’ebé halao iha terenu, mak
hanesan:
a. Bee iha rai laran optimun moistur content (OMC) hanesan bee iha rai laran, oinsá to’o iha
densidade ne’ebé maximum nó kompatasaun.
b. Kompatasaun maran maximum (MDD), presiza fó atensaun ne,ebé maximum ba kompatasaun iha
kampu labele hetan rezultadu direitamente kompara ho resultadu ba teste laboratoriu ne’ebé la
presiza halo korresaun.
.................................................................................................................(Ek2.9)
Ho niaformulasaun ne’ebé utilize hodi halo kalkulasaun mak hanesan tuir mai :
1) Kalkula pezu husi rai ne’ebé ho kondisaun maran (Weight of oven driedsampel).
W
s
W b Wc (Ek. 2.10)
Observasaun :
WS = Todan husi rai ne’ebé ho kondisaun maran (Weight of oven driedsampel)
Wb = Todan kontainer + rai ho kondisaun maran (Weight of can.+oven (dry) sampel)
Wc = Todan kontainer (Weight of can.)
Observasaun :
Ww = Todan bé (Weight of moisture loss / Weight of water)
Wa = Todan kontainer + rai ho kondisaun bokon (Weight of can.+(wet) sampel)
Wb = Todan kontainer + rai ho kondisaun maran (Weight of can.+oven (dry) sampel)
3) Kalkula kuantidade (water moisture content )husi representasaun sample (Moisture content).
Wa Wb
W
Wb W 100 %
c
(Ek. 2.12)
Ww
W 100 %
WS
Observasaun :
W = Moisture content (kadar air)
Ww = Todan bé (Weight of moisture loss / Weight of water)
WS = Todan husi rai ne’ebé ho kondisaun maran (Weight of oven driedsampel)
Wa = Todan kontainer + rai ho kondisaun bokon (Weight of can.+(wet) sampel)
Wb = Todan kontainer + rai ho kondisaun maran (Weight of can.+oven (dry) sampel)
Wc = Todan kontainer (Weight of can.)
Ho nia formulasaun ne’ebé utilize hodi halo kalkulasaun mak hanesan tuir mai :
1) Kalkula pezu husi rai ne’ebé ho kondisaun maran (Weight of oven driedsampel).
Observasaun :
WS = Pezu husi rai ne’ebé ho kondisaun maran (Weight of oven dried sampel)
Observasaun :
Ww = Todan bé (Weight of moisture loss / Weight of water)
3) Kalkula umidade bee (water moisture content) husi representasaun amostra (Moisture content).
Wa Wb
W 100 %
Wb Wc
(Ek. 2.15)
Ww
W 100 %
WS
Observasaun :
W = Moisture content (kadar air)
Ww = Todan bé (Weight of moisture loss / Weight of water)
WS = Todan husi rai ne’ebé ho kondisaun maran (Weight of oven driedsampel)
PL
W (Ek. 2.16)
Cant.(cawan )
PI LL PL
Observasaun :
LL = Liquid limit
PL = Plastic limit
PI = Plastic index
w = Somatoriu husi moisture content
Objetivu husi teste ne’e atu hatene kondisaun liquid limite rai nian nó plastik limit bá IP rai nian
(untuk mengetahui kondsi tanah atau batas cair tanah dan batas plastis) ne’ebé ho nia.[6]
Cascalho 2.65-2.68
Areia 2.65-2.68
Atu kalkula ba teste espesific gravity ho nia formulasaun mak tuir mai ne’e :
Formulasaun
Kms =
...................................................................................................................(Ek.2.18
3
METODOLOJIA PESKIZA
Afaloicai, Uatu-carbau
Haeconi, Baigia
LaboratoriumDepartament
o Eng. Civi
g. Teste kompaktasaun
Ensaiu ida atu identifika ka hatene montante bee ne’ebe iha esperimentu ida ne’ebe dehan persentazen
(%)
1. Ekipamentus :
d. Spatula
a. Espesimentu original (undisturbed sample) katak espesimentu ne’ebe foti husi kampu ho metode
estandar, kuidadu diretamente atu labele mudansa densidade (density), water contet no nia fiziku,
iklima, ema no ekipamentu.
b. Amostra la original (disturbed sample) katak espesimentu ne’ebe distribui ona nia water content,
densidadae (density) no mos nia fiziku.
Todan amostra ne’ebe atu teste, depende ba nia medida butiran sira
a. Se butiran halus todan espesimentu ne’ebe atu teste mak 10 a 50 gr
b. Se butiran kasar todan espesimentu ne’ebe atu teste mak 50 a 100 gr
3. Prosedur teste :
a. Prepara material no sample ne’ebe ita presiza
b. Tetu todan moistur can ho kondisaun mamuk, numeru moisture can no mos (Mc) gr
c. Hatama espesimentu ne’ebe atu teste ba moistur can no tetu nia todan (Mcms) gr
d. Halo maran (hatama) espesimentu ho moistur can ne’eba fornu ho temperature 110oC durante 24
oras
e. Hasai no hatama ba desikator 10 minutu pois tetu nia todan (Mcds) gr
f. Wainhira halo teste ba water content espesimentu tenke esperimenta dala talu (mostur can)
4. Formulasaun :
formula ( rumus) water conten mk tuir mai ne’e :
1. Ekipamentus :
a. Piknometru ho kapasidade 100 ml
b. Dasi
c. Fornu, ne’ebe ho nia pengaturan suhu hodi halo manas masimum (110 ± 5) c no Desikator no
d. termometru,
e. moisture can
f. Funil
3. Prosedur teste :
a. Hakerek numeru piknometru, todan piknometru ho nia matan. Piknometru ne’e ho kondisaun
mamuk, moos no maran (Md) gr
b. Ense piknometru ho bee too nakonu ho mos nia matan kuak ense hotu no tetu nia todan (Mpw) gr
c. Loke piknometru nia matan sukat nia temperature ho termometru bee ne’ebe iha piknometru laran
no hakerek valor temperature bee ne’ebe iha piknometru laran ne’e (Tx)
d. Depois hasai fali bee ne’ebe iha piknometru laran ne’e mais ou menus 50% ,depois foti
espesimentu liu pinieru numeru 200 hatama ba piknometru tetu nia todan (Mpws) gr
4. Formulasaun :
a. Ms = Weight of sample of oven dry soil ( g )
b. Ms =Mds – Md
c. Gs =
–
a. Ensaiu ou esperimentu atu determina rai nia klasifikasaun husi medida partikula, komesa husi
0.001 mm (colloid) too diametro 50.8 mm (gravel)
b. Ensaiu ne’e fahe Iha klase rua (2), klase primeiru parte ordinariu (coarser part), utilize pineru
(sieve) husi medida 2.00 mm too dimensaun 50.8 mm, Klase segundu parte optimu (finer part)
divididu ba maneira rua, maneira primeiru uitiliza pineru (sieve) medida 0.074 mm too medida 2.00
mm, maneira segundu ho analiza velosidade sendimentasaun partikula-partikula rai, utilize
ekipamentu specific Gravity (hidrometru) ba diametru partikula rai ne’ebe ki’ik liu husi 0.074 mm
c. Ilustrasaun kurva gradasaun partikula husi rezultadu teste hodi determina klasifikasaun partikula rai
1. Ekipamentu
ne’ebe mk uza ba teste sive analysis mak tuir mai ne’e
a. Pineru (sieve)
b. Sieve Shanker
c. Dasi
3. Prosedur teste :
a. Prepara equipamentus no Amostra / sampel.
d. Tetu Pan ne’ebé atu tau amostra/sampel ba. (hakerek tiha nia grama ).
e. Ense Amostra /sampel ba pan ne’ebé tetu tiha ona.(Resultado tetu pan mamuk + Amostra ne’ebé
atu teste 500 gramas).
f. Fakar Amostra ne’ebé tetu tiha ona ba Pineira/Sieve ne’ebé preparadu ona.
g. Prepara Stopwatch.
h. Tau ba Shanker hodi komesa grading/ doko Sieve ne’ebé kompletu ho amostra.
Formulasaun
a. Soil Retained = (Mass of sieve + soil Retained ) – (Mas of Empty sieve)
a. Ensaiu ka amostra atu determina valor water content ba limitasaun entre kondisaun plastisidade rai
sai fali likidu no dehan porsentu (%)
b. Dehan katak rai ba limitasaun likidu, bainhira rai (iha ekipamentu casagrande moisture can),
ne’ebe determina ona nia alur no rabat malu fali mais ou menus 1 cm ba blows 25 (N=25)
1. Ekipamentus :
a. Unit Ekipamentu Casagrande
b. cawan,
c. spatula,
d. dasi,
e. Fornu, ne’ebe ho nia pengaturan suhu hodi halo manas masimum (110 ± 5)ċ
f. grooving tool
g. pineru (sieve) numeru 40 (0.42 mm),
h. container
i. aquades
3. Prosedurteste :
a. Hili moistur can 4 ka 5 ne’ebe (mamuk, mos no maran) no tetu nia todan ho kodigu sira (Mc)
b. Tau espesimentu ba mangkok no aumenta bee oituan-oituan aumesmu uza spatula hodi kedok too
ita haree hanesan plastisidade.
c. Tau espesimentu ba iha container ekipamentu casagrande no hatetuk ho nia tebal mais ou menus liu
1 cm.
d. Halo alur ka coakan (grooving) ka hafahe espesimentu ne’ebe iha container ekipamentu casagrande
(grooving tool foti husi diresaun 12 ba diresaun 6).
e. Halo drobs (ketukan) ba container ekipamentu casagrande ne’ebe espesimentu ita hafahe ona too
drobs ne’ebe determina ita haree espesimentu rabat ka hakbesik ba malu 1.27 cm (1/2 inch)
f. Foti ka hasai oituan iha container ekipamentu casagrande nian tau iha moistur can ne’ebe ita hatene
ona nia todan pois tetu (Mcms)
g. Tau ou hatama moistur can no espesimentu ne’eba oven ne’ebe ho nia temperature 105oC ± 110oC
durante 24 oras.
h. Halo repetisaun husi trasu 2 too trasu 6 ba espesimentu ne’ebe nia water conten diferensa ba malu
espesimentu ne’ebe to’o 1.27 cm ba total drobs husi 25 ba leten no 25 ba kraik( < 25 > ) rua-rua.
i. Foti mostur can espesimentu iha oven ne’e halo malirin ho desikator pois tetu (Mcds)
Plastic limit PL
Objetivu
a. Esperimentuou teste atu determina limitasaun valor water content (WP), ba espesiemntu rai, husi
kondisaun semi plastisidade sai fali plastisidade dehan persentazen
b. Dehan rai katak limitasaun plastisidade, wainhira rai refere komesa hatudu kotu-kotu ± 1.5 cm ho
Ø 3 mm, bainhira ita dulas-dulas rai refere uza liman iha vidru leten
2. Ekipamentus
a. Vidru ho nia medida 30cm x 40cm x 1cm
b. Cawan
c. Fornu ho Desikator
d. Dasi
e. Spatula
f. Container
a. Espesimentu ou amostra ne’ebe atu teste tenke hamaran anin no liu pineru numeru 40 ka
dimensaun 0.42 mm
a. Prosedur teste :
b. Prepara plat vidru no container water content no tetu nia todan ho nia numeru
c. Hasai amostra husi desikator (ne’ebe ita uza ona ba teste liquit limit no komu atu nune’enia water
content hanesan hotu no halo hanesan bola ki’ik tau ba iha plat vidru leten
d. Komesa hili ida-idak, uza liman halo dulas ba mai too diametru ka dimensaun ne’ebe refere no ita
hare nia komesa kotu-kotu (retak) Ø 3mm ±1.5 cm
e. Rezultadu amostra refere halo ba sample tolu ka container tolu ka liu tetu tau ba fornu durante 24
horas ho temperature 110oC.
f. Liu tiha 24 horas hasai husi fornu laran halo malirin iha desikator pois tetu hetan nia water content
ida-idak halo average.
4. Formulasaun (rumus) :
a. Water cotent (W) =
b. Mass of Soil ( Ms ) = Ma – Mb
c. Mass container ( Mc ) = Mb – Mc
1. Ekipmentus
a. Mol (tabung silinder)
b. Rammer (
c. Conainer mamuk
d. Dasi (timbang)
e. Oven
komesa
Prepara material
espesifikasaun
Diskusaun nó
resultadu
NO
yes
Konklusaun
nosujestun
sujestaun
remata
4
ANALIZA DADUS NO DISKUSAUN
Teste amostra rai ne’e halo iha Laboratorio Fakuldade Engenharia Ciensia e Tecnologia,
Departamento Engenharia Civil, UNTL. Tuir estandarizasaun American Society for Testing
Material (ASTM).Teste ne’e refere, utiliza material raimutin (embankment) hodi ateru estrada,
Propriedade fisika rai forma hanesan:
Original Uzadu
No.container 37 22 33 9 43 11
Mass of wet Soil + cont 91.843 7.682 100.651 100.207 82.673 76.856
Mass of dry soil + cont 83.719 79.678 93.046 93.709 75.754 72.027
3. Moisture Content, %
W6
N blows 1 2
Sample Orginal
Variable
No 1 2 3 4
No.of Droping 37 31 26 16
No. of can 22 39 30 33 9 43 10 40
Mass of wet 42.1 41 37.2 38.1 37 34.2 36.1 38.2
sample+can
Mass of dry 39.2 38.2 35.7 36.6 35.9 33 33.9 37.4
sample+can
Mass off can 27.7 27.7 28.8 28.7 28.8 28.6 29 28.6
Mass of water 2.9 2.8 1.5 1.5 1.1 1.2 2.2 0.8
Mass of dry soil 11.5 10.5 6.9 7.9 7.1 4.4 4.9 8.8
Water Content 25.942 26.667 21.79 18.987 15.493 27.273 44.898 9.091
LL 23.67
Sample Uzadu
Variable
No 1 2 3 4
No.of Droping 39 33 27 16
No. of can 24 50 11 26 4 27 45 43
Mass of wet 38.4 41.1 45 36.1 39.3 39.2 40 40.1
sample+can
Mass of dry 36.6 39.2 42.3 35.1 37.9 37.4 37.7 37.7
sample+can
Mass off can 28.7 27.7 29 27.8 27.7 27.8 27.8 28.8
Mass of water 1.8 1.9 3.1 1 1.4 1.8 2.3 2.5
Mass of dry soil 7.9 11.5 13.3 7.3 10.2 9.6 9.9 8.8
Water Content 22.785 16.522 23.308 13.699 13.725 18.750 23.232 28.409
LL 20.05
Husi resultadu ne’ebe mak halo teste iha laboratorium. Hakerek nain sei halo kalkulasaun index
plasticity, utiliza formula mak hanesan tuir mai ne’e :
Kalkulasau Plasticity Index ba Amostra Original;
IP = LL- PL
IP = 23.67 – 14.29
IP = 9.4
Kalkulasaun plasticity Index ba AmostraUzadu;
IP = LL- PL
IP = 20 – 10.00
IP = 10
Tuir resultadu grafiku moiture content % liquid limit teste ba amostra original tama iha klasa A-2-4,
no amostra uzadu tama iha klassa A-2-6, tamba ne’e tuir resultadu material rai mutin refere ho
kualidade ne’ebe diak,bele uza ba ateru estradas la presiza kahur tan ho material seluk.
Tuir resultadu teste spesifik gravity (GS) nia resultadu hetan valor 2,66 tuir tabele sistema AASHTO
standar spesific gravity nia tama ba iha tipu rai Lanau anorganiku bele mosta tama ba iha tipu rai
raihenek no tipu rai gravel.
Antes halo kalkulasaun medida efektivu (effective size), koefisiente uniforme (uniformity coefficient),
no koefisiente gradsaun (koefficent of gradation ). Diameter kurva medida granulasaun ne’be liu husi
peneira 10 % define hanesan medida efectivu (D10) alende D10 = 0,5precisa hatama valor D30 = 1 no
D60 = 2. Valor D hetan husi kurva % diametro partikula (mm).
KoefisienteUniforme
Cu = D60 / D10
Koefisiente curvatura
Cc = D302/D10xD60
Trial 1 2 3 4 5 6
Number
Can number 29 37 39 11 33 43 9 22 10 50 26 24
Mass of 27.80 27.60 27.70 27.60 28.70 28.60 28.8 27.7 29 27.7 27.9 27.6
empty can
Mass 5000.0 5000.0 61.60 63.30 63.20 57.70 56.4 59.1 66.6 59.9 70.3 73.1
can+sol 0 0
(wet)
Mass 4875.0 4875.0 60.30 61.90 61.20 56.10 54.2 56.3 63.1 56.7 65 67.7
can+Soil 0 0
(Dry)
Mass of soil 4847.2 4847.4 32.40 34.30 32.50 27.50 25.4 28.6 34.1 29 37.1 40.1
0 0
Mass of 11125. 125.00 1.30 1.40 2.00 1.60 2.2 2.8 3.5 3.2 5.3 5.4
water 00
Water 2.6 2.6 4.0 4.1 6.2 5.8 8.7 9.8 10.3 11.0 14.3 13.5
content W
Trial 1 2 3 4 5 6
Number
Can number 22 50 45 4 11 37 40 10 30 29 27 47
Mass of 27.60 28.90 27.80 27.80 29.00 29.20 28.6 27.7 28.8 27.8 27.9 27.8
empty can
Mass 5000.0 5000.0 58.10 59.10 68.20 62.30 68.3 58.4 66.8 60.2 56.6 59.7
can+sol 0 4987.0
(wet) 0
Mass 4987.0 4987.0 57.50 58.30 66.40 60.80 66.2 56.6 64 57.5 53.9 56.5
can+Soil 0 0
(Dry)
Mass of soil 4959.4 4858.1 29.70 30.50 37.40 31.60 37.6 28.9 35.2 29.7 26 28.7
0 0
Mass of 13.00 13.00 0.60 0.80 1.80 1.50 2.1 1.8 2.8 2.7 2.7 3.2
water
Water 0.3 0.3 2.0 2.6 2.04 4.7 5.6 6.2 8.0 9.1 10.4 11.1
content W
Bazea ba resultadu teste kompaktasaun ida nee iha valor Max dry density ba Amostra Original =
2.00 g/ccnoAmostraUzadu =2.065 g/cc nia valor Optimum mosture content % ba amostra Original
hetan = 10.00 % no Amostra Uzadu =7.0.
Tuir padraun ne’ebe iha valor Max dry density tenke liu valor >2.00 mak foin tama kriteria padraun
ne’ebe maka iha. Maibe na realidade, resultadu teste tama duni iha kriteria ne’ebe maka iha, tamba
hetan resultadu liu valor > 2.00.
5
KONKLUZAUN NO SUJESTAUN
5.1. KONKLUZAUN
Bazeia ba analize no kalkulasaun peskiza ne’ebe hakerek na’in halao teste ba kualidade material rai
mutin iha laboratoriu, UNTL, Fakuldade engenharia ciencia e tegnologia no Departamentu engenharia
civil nian maka tuir mai hakerek nain halo konkluzaun katak:
1. Hosi resultadu analiza dadus ba water content ne’ebe hetan resultadu bavalor Amostra Original=
14.064 no Amostra Uzadu= 11.987
2. Hosi resultadu analiza dadus ba atterberg limit ne’ebe husi ;
a. liquid limit hetan resultadu ba valor Amostra Orignal LL = 23.69 %, no Amostra Uzadu LL=
20%
b. plastik limit hetan resultadu ba valor Amostra Original PL = 14.29 %, no Amostra UzaduPL=
11 %
c. plastik index hetan resultadu ba valor Amostra Original PI = 9.4 %, Amostra UzaduPI= 10%
bazeia ba resultadu refere autor konklui katak rai refere diak ka ho kualidade ne’ebe diak no to’os hodi
halo ateru ba estrada ka konstrusaun ruma tamba rai refere nia valor IP (Index plastic) ne’ebe tuir
padraun < 12 %
hosi resultadu analiza dadus ba teste Specific Gravity (Gs) htan resultadu ba valor Amostra Orignal
Gs = 2.65 no Amostra Uzadu G= 2.66, Ho resultadu ida ne’e bazea ba tabela spesific gravity tama ba
gategori klasificasi rai Gravel.
5. Hosi resultadu analiza dadus ba Amostra Original, Grop index hetan GI = -3, no Amostra Uzadu,
Grupo Index hetan GI= -1, Bazea ba resultadu material refere tuir tabela Sistema Klasifikasaun
Rai AASHTO rai mutin husi Amostra Original tama iha klase A-2-4, no Amostra Uzadu tama iha
klasse A-2-4. Tipo Material mais dominante, Agregado no rai henek ne’ebé limo ou argila.
5.2. SUJESTAUN
Atu hatene klean liu konaba karakteristika rai nian ho konkluzaun iha maka hakerek nain sujere katak:
1. Tenke halo estudu klean liu iha parte geoteknia nian antes atu halo konstrusaun hanesan Estrada,
ponte, edifisiu, no seluk tan. Hodi nune’e bele asegura ba iha konstrusaun refere.
2. Sujere mos atu uza rai mutin neebe maka hakerek nain halo esperimental iha laboratorium, ba iha
Estrada liliu iha kamada ateru (Embankment), tamba rai mutin refere tama kriteria ka tuir
espesifikasaun neebe iha.
3. Estudante, hirak ne’ebe iha satisfasaun ho tópiku ne’e no atu kontinua karik bele fó hanoin atu
dezenvolve diak liu tan ho hanoin konstrutivu iha futuru.
Referensia No Bibliografia
4. Perencanaan penangulangan lonsoaran pada proiek jalan di lokasi Bayah, provinsi Banten pada
STA 2 + 920 S.D STA 3 + 920
5. Buku pengujian tahah
ANEKSU TABELA
Tabela : 4.1.Rekapitulasaun resultadu dadus ba teste kualidade material rai mutin (timmbunag)
Original Uzadu
No.container 37 22 33 9 43 11
Mass of wet Soil + cont 91.843 7.682 100.651 100.207 82.673 76.856
Mass of dry soil + cont 83.719 79.678 93.046 93.709 75.754 72.027
N Blows 1 2
Sample Orginal
Variable
No 1 2 3 4
No.of Droping 37 31 26 16
No. of can 22 39 30 33 9 43 10 40
Mass of wet 42.3 41.1 37.6 38.8 38 34.4 38.1 40.2
sample+can
Mass of dry 39.2 38.2 35.7 36.6 35.9 33 33.9 37.4
sample+can
Mass off can 27.7 27.7 28.8 28.7 28.8 28.6 29 28.6
Mass of water 3.1 2.9 1.9 2.2 2.1 1.4 4.2 2.8
Mass of dry soil 11.5 10.5 6.9 7.9 7.1 4.4 4.9 8.8
Water Content 26.957 27.619 27.536 27.848 29.577 31.181 85.714 31.18
LL
Sample Uzadu
Variable
No 1 2 3 4
No.of Droping 39 33 27 16
No. of can 24 50 11 26 4 27 45 43
Mass of wet 38.5 42 45.5 36.9 40.6 39.9 40.4 40.8
sample+can
Mass of dry 36.6 39.2 42.3 35.1 37.9 37.4 37.7 37.7
sample+can
Mass off can 28.7 27.7 29 27.8 27.7 27.8 27.8 28.8
Mass of water 1.9 2.8 3.2 1.8 2.7 2.5 2.7 3.2
Mass of dry soil 7.9 11.5 13.3 7.3 10.2 9.6 9.9 8.8
Water Content 24.051 24.348 24.060 24.658 26.471 26.042 27.273 36.364
LL 26.66
Tabela : 4.10 resultadu analiza dadus ba teste sieve analysis ba Amostra Original
Trial 1 2 3 4 5 6
Number
Can number 29 37 39 11 33 43 9 22 10 50 26 24
Mass of 27.80 27.60 27.70 27.60 28.70 28.60 28.8 27.7 29 27.7 27.9 27.6
empty can
Mass 5000.0 5000.0 61.60 63.30 63.20 57.70 56.4 59.1 66.6 59.9 70.3 73.1
can+sol 0 0
(wet)
Mass 4875.0 4875.0 60.30 61.90 61.20 56.10 54.2 56.3 63.1 56.7 65 67.7
can+Soil 0 0
(Dry)
Mass of soil 4847.2 4847.4 32.40 34.30 32.50 27.50 25.4 28.6 34.1 29 37.1 40.1
0 0
Mass of 11125. 125.00 1.30 1.40 2.00 1.60 2.2 2.8 3.5 3.2 5.3 5.4
water 00
Water 2.6 2.6 4.0 4.1 6.2 5.8 8.7 9.8 10.3 11.0 14.3 13.5
content W
Trial 1 2 3 4 5 6
Number
Can number 22 50 45 4 11 37 40 10 30 29 27 47
Mass of 27.60 28.90 27.80 27.80 29.00 29.20 28.6 27.7 28.8 27.8 27.9 27.8
empty can
Mass 5000.0 5000.0 58.10 59.10 68.20 62.30 68.3 58.4 66.8 60.2 56.6 59.7
can+sol 0 4987.0
(wet) 0
Mass 4987.0 4987.0 57.50 58.30 66.40 60.80 66.2 56.6 64 57.5 53.9 56.5
can+Soil 0 0
(Dry)
Mass of soil 4959.4 4858.1 29.70 30.50 37.40 31.60 37.6 28.9 35.2 29.7 26 28.7
0 0
Mass of 13.00 13.00 0.60 0.80 1.80 1.50 2.1 1.8 2.8 2.7 2.7 3.2
water
Water 0.3 0.3 2.0 2.6 2.04 4.7 5.6 6.2 8.0 9.1 10.4 11.1
content W
ANEKSU GRAFIKU
Figura 4.6 : Grafiiku moisture content % ba liquid limit test ba Amostra Orizinal.
Figura 4.7 : Grafiiku moisture content % ba liquid limit test ba Amostra Uzadu.
Figura 4.8 : Grafiiku moisture content % ba liquid limit test ba Amostra Uzadu.
ANEKSU FOTOGRAFIA
Biodata Autór
Hakerek na’in moris iha Uato-carbau, iha loron 10-04-1996, nu’udar Oan
ikun husi maun alin nain ne’en, Aman Pedro Pinto no Inan Domingas Pinto.
Remata eskola primaria iha 2006 iha eskola Públika Afaloicai, Pre-
Sekundariu iha tinan 2009 iha eskola Dr. Sergio Viera de Mello Becora no
Sekundariu iha Ensinu Tékniku Vokasional (ETP-GTI Becora Dili), iha tinan
2015 Autór tama iha Departamentu Enjeñaria Sívil iha Universidade Nasionál
Timór-Lorosa’e– (UNTL)
Bazeia ba kurikulum Departamentu molok atu remata kursu iha Grau
Lisensiatura Akadémika nian, sei hala’o Estajiu profisional durante fulan 2
(rua) iha Projetu konstrusaun Ponte ho naran DR BJ HABIBIE husiBTK, ho traballu final estudu nian
mak Autór foti kona-bá“Estudu Esperimental Utiliza Material Rai-Mutin (Embackment) ba
Estrada husi Suku Aflaoicai, Postu Administrativu Uato-Carbau, Minisipiu Viqueque ”.