Sei sulla pagina 1di 33

SATU-TUJU

LALALAOK KOSELHU PROGRAMA FAMILIAR SATU=TUJU

Wainhira fo konsellu espesial ba kliente Programa Familiar ne’ebe foun presiza implementa dalan 6
ne’ebe mos konesidu ho inisial SATU TUJU. Implementasaun SATU TUJU refere la presiza halo ho
tui-tuir malu ka kontinuidade tamba pesoal saude tenke apar ho nesesidade kliente. Kliente balun presiza
fo atensaun masima kona-ba lalaok ida kompara ho ida seluk.

Lia-fuan prinsipal SATU TUJU mak hanesan tuir mai:

SA: Sapa no Salam (Hase)

Hase no komprementa kliente naturalmente no ho etika. Fo atensaun masima ba sira no ko’alia iha fatin
ne’ebe seguru nomos garante privasidade kliente nian hodi hetan konfiansa. Husu ba kliente saida deit
mak presiza hetan ajuda no mos esplika atendimentu saida deit mak sei aplika.

: Tanya (Husu)

Husu ba kliente informasaun kona-ba hato’o esperiensia Programa Familiar no saude reprodutiva,
objetivu importante, nomos saude no moris familia nian. Husu kontrasepsaun ne’ebe presiza husi
kliente. Fo atensaun ba kliente saida deit mak hato’o bazeia ba lia-fuan hatudu no nia dalan. Koko atu
hetan laran ka konfiansa husi kliente. Hatudu katak ita komprende. Ho komprensaun, nesesidade no
interese kliente ita bele ajuda sira.

U: Uraikan (mensiona)

Hatudu ba kliente kona-ba eskolla no fo hatene reprodutivu ida ne’ebe mak merese atu hili, inklui
eskolla kontrasepsaun sira. Ajuda klie nte iha modelu kontrasepsaun ne’ebe interesante, no esplika
modelu sira selun ne’ebe iha. Nomos fo mos alternativu kontrasepsaun seluk ne’ebe bele presiza husi
kliente. Hatudu mos kona-ba risku hadaet HIV/SIDA no hili metudu par.

TU: Bantu (Ajuda)

Ajuda kliente hodi desidi ninia eskolla. Ajuda kliente hodi desidi ida ne’ebe mak apar ho kondisaun no
nia nesesidade. Suporta kliente hodi desidi ninia hakarak no hato’o pergunta. Atende ho nakloke. Pesoal
ajudante kliente halo komparasaun entre kriteria no hakarak husi kliente hasoru kada modelu
kontrasepsaun. Husu mos karik kliente nia fen ka laen sei suporta ho hili eskolla sira refere ba ninia
parseiru. Ikus mai, tenki klareza katak halo ona desijaun ruma ne’ebe definitivu. Pesoal tenki husu: ita
boot deside ona modelu kontrasepsaun? Ka modelu kontrasepsaun eskollidu nebe mak uja.

1
J:Jelaskan (Esplikasaun)

Esplika ho detalla oinsa uza kontrasepsaun nebe hili ona hafoin kliente hili ninia modelu kontrasepsaun,
karik presija hatudu mos sasan ka ai-moruk kontrasepsaun nian. Esplika kona-ba sasan ka ai-moruk
kontrasepsaun refere ninia uza. Dala ida tan, fo garantia ba kliente hodi husu no pesoal atendimentu
esplika ho detalla no nakloke. Fo mos esplikasaun kona-ba benefisiu dupla metudu kontrasepsaun nian,
hanesan kondom nebe bele prevene infeksaun seksual hadaet. Revista kunesimentu kliente kona-ba uza
kontrasepsaunnebe nia hili, gava kliente karik bele respostaho los.

U :Kunjungan Ulang (Vizita Fila Fali)

Presija halo vizita fila fali. Ko’alia no halo konkordansia, bainhira mak kliente fila fali atu halo
tratamentu ka husu halo kontrasepsaun karik presija. Presija mos fo hatene bebeik kliente atu fila fali
wainhira akontese probleba ruma.

A. METODU KONTRASEPSAUN IMPLANT

1.Preparasaun

Inportante katak ekipamentu ho kondisaun ne’ebe diak (exemplu trokar skalpel tenki kroat) iha seluk
fali, revista ekipamentu hotu no sasan sira seluk ne’ebe halo ona esterilisasaun ka DDT.Inplant nia
kain rai iha esterilu nia fatin, falun ho sur-tahan, no prevene husi manas. Alko refere sei nafatin
esterilu ba tinan tolu durante la at no la rai iha fatin ne,ebe manas.

2. prepasaun kliente

Maske kulit no ninian instrumentu susar atu halo ninia, esterilisasaun, fase no tau antiseptiku iha
areA operasaun inplanean no sei hamenus kuantidade mikro organismu iha area kulit klente nian.
Asaun rua refere realidade benifisia tebes atu hamus risku akontese infeksaun iha insersia ka hasai
inplant no noplant.

3. Ekipamentu no instrumentu.

a. Mesa konsulta ba kliente hodi latan

b. Ekpamentu tane liman

c. Inplant nia kain iha plastiku

d. Fatin instrumentu

e. Hena hodi taka esterilu (dis infeksaun nivel altu) no mos manku hodi tau inlpant norplant

2
f. Hena esterilu ne’ebe iha kuak

g. Uza luvas boracha livre husi po no esterilisa ona

h. Sabaun hodi fase liman

i. Kontamisaun antiseptiku kona-ba infeksaun kulit (betadin ka modelu gol povidon iodin no seluk
tan), konpletan ho manku antiferuzin

j. Zat anastesia lokal

k. Semprik(ml 5-10), no daun sona ( 22 G) medida 2,5 -4 cm (1-2 ½ inch)

l .Trokar no 10 no mos madrin

m. Eskalpel 11 ka 15

n. Plester

o. Kasa esteril no kompreja

p. Epinefrin ba anafilaktik (tenki prepara ba nesesidade emergensia)

q. Ai habit ka porsep moskitu

r. Ai-moruk anastesia lokal

s. Kapsula norplan tomak ida (fulan 6-10) eskalpel ne’ebe kroat.

4. Xave susesu uja monta

a. Ba fatin monta kapsul, hili liman/ kabas kliente ne’ebe nunka uja
b. Uza metodu prevensun infeksaun ne’ebe sujere ona.
c. Klarese kapsula sira refere tau iha minimu cm 8 iha sikulu leten area medium liamn nian
d. Insensiu ka monta tenki kiik, so tama deit iha kulit kalpel /trokar ne’ebe kroat hodi halo insensiu
e. Hatama trokar liu husi kanek insensiu ho lidum ne’ebe kiik, supervisial iha kedas kulit nia
okos.momentu monta trokar labele obriga
f. Trokar tenki bele foti kulit bainhira deit, atu garantia monta iha kulit nia okos
g. garante kapsula ida tebes duni sai husi trokar molok monta kapsula seluk (atu prevene sapsula
ne’ebe at no fraku, ka kapsula ne’ebe uza ona ho liman fuan klaran no hatama trokar nei-neik
liu husi liman fuan refere)

3
h. Hafoin monta remata,wainhirsa lkapsula nia rohn sai ka besik liu kanek insensiu, tenki fokit
kuidadu no monta fila fali oposisaun ne’ebe los.
i. Labele fokit trokar nia rohan husi fatin insensiu molok kapsula monta kompletu no revista
posisaun kapsula nia tomak.ida ne ‘e garantia katak kapsula 6 ne’ebe monta ho los no iha area
ne’ebe hanesan iha kulit okos.
j. Kapsula dahuluk no daneen tenki forma lidun grau 75 figura fatin kapsula refere iha
rekordamediku no halo notas karik iha akontesementu ne’ebe akontese la bai-bain durante
monta.

5 . prosedura monta programa familiar inplant

a. molok monta

1. presija fo konselhu ne’ebe klaru no forte ba paseinte programa familiar hodi haoin hikas uza
kontra sepsaun tuan no folin ne’ebe karun.
2. no kanidadu asepstor fo konselhu no KIE ne’ebe kompletu kona-ba koinhesimentu inplant nian
hodi nune’e kanidatu aseptor komprede duni no simu hanesan modelu kontrasepsaun ne’ebe sei
uza no fo iformet consent hodi asina husi fen laen.

b. Faze monta

1. 1.Haruka pasiente fase liman, area fatin(liman karuk ) atu monta fase ho sabaun
2. faje dahuluk : fase liman ho sabaun husi be ne’ebe suli tun ,hamaran ho hene ne’ebe mos ka
tolha rasik
3. paseinte hatoba iha fatin toba ni liman karuk tau iha meza leten besik pasiente iha toba fatin
4. faje daruak: uza luvas modelu esteril ka DTT troka luvas ba kada kliente ho intensaun
prevene komtaminasaun
5. faje datoluk: prepara sasan no material hodi nune’e fasil atu foti. Sura salpula hodi klareza
ninia kuantidade.
6. faje dahaat: prepara fatin insensia ho konbinasaun antiseptiku
7. fajedalima: area fati monta inplant taka ho hena esterilu ne’ebe kuak
8. fajedaneen : hafoin klareza la alerjia kona-ba ai-moruk anatesia,ense jaringan ho ai-moruk
anastesia ml 3(1% la ho epinefrin)
9. halo injeksaun ai-moruk anatesia kuaje cm 6-10 iha sikun leten
10. fajedahitu: hatama daun aserta iha kulit okos iha fatin insensiu nian (besik sikun) tuir mai
halo espirasaun hodi halo klaru katak daun la tama too urat ran nian.sona ai-moruk anastesia

4
iutuan hodi halo kafuan kiik iha kulit okos.tuir mai hatama iha kulit nia okos (subdermis)
kuase cm 4.ida ne’e sei halo kulit dermis fati an husi linha ne’ebe mamar iha ninia okos.tuir
mai dada daun nei-neik hodi nune’e forma dalan akompanha sona ho ai-moruk anastesia ho
kualidade ml 1iha fatin ne’ebe atu monta sapsula.

c. monta inplant

molok halo insensiu, book fatin insensiu ho daun ka eskapel (tudik opera) hodi klareza ai-moruk
anastesia servisu ona.
1. Faze 1: kaer eskapel ho lidun grau 45, ho insensiu la klean ka mihis para atu tama kulit deit.
2. Feze 2: hanoin hikas uza daruak sinal iha trokar. Tenki kaer ho tutun ne’ebe meik sae ba
leten.sinal primeiro besik nia hun hatudu limitasaun trokar hatama ba kulit nia okos molok
hatama kada kapsula.sinal daruak besik nia tutun hatudu limitasaun trokar ne’ebe tenki nafatin
iha kulit nia okos hafoin monta kada kapsula
3. Faze 3: ho tutunne’ebe kraot sae ba leten no ninia bomba iha laran hatama trokar nia tutun liu
husi kanek insensiu ho lidun ne’ebe kiik. hahu husi karuk ka los hanesan kakehe, movimentu
trokar ba oin no para iha momentu tutun kroat iha kulit okos (sentimu husi ttun ne’ebe
kroat).hatama trokar labele ho obriga.
4. Faze 4t: atu tau kapsula aserta iha kulit okos, e trokar ba leten hodi nune’e kulit hiit an.
5. Faze 5: bainhira trokar tama to’o sinal haduluk, losu bomba husi trokar.
6. Faze 6: hatama kapsula dahuluk ba trokar laran.dudu kapsula tama hotu ba trokar laran no htama
fila fali bomba.
7. Faze 7: uza bomba hodi dudu kapsula ba trokar nia rohan to’o senti iha rohan.
8. Faze 8: kaer bomba ho aperta iha nia fatin ho liman ida hodi netraliza.kuidadu bomba iha fatin
nia fatin no la dudu kapsula ba linha.
9. Faze 9: wainhira trokar nia hun kona boracha bomba nian, sinal daruak tenki here’e iha kanek
insensiu no lapsula nia ninin iha momentu neba sai husi trokar iha kulit nia okos lolos.
10. Faze 10: tuir mai muda trokar husi grau 15-25, at halo ida ne’e dala uluk fiksasaun kapsula.
primeiru ho liman hatudu no hatama fali fali trokar ho liman ne’e hanesan sinal ida.
11. Feze 11: ba instalasaun kapsula tuir mai, atu hamenus risku infeksaun ou ekspulsi, sertifike
katak kapsula rohan ne’ebe besik menus husi 5 mm husi kanek transisi ninian.
12. Faze 12: antes hasai trokar, raba kapsula atu serfike instala kapula hotu.
13. Faze 13: rohan husi kapsula hotu tenki la iha kanek insisiasaun (iha 5mm).
14. Faze 14: depois kapsula instalasaun hotu no kada posisaun kapsula konsulta hotu ona.
15. Faze 15: kontrola kanek iha ou lae.

5
16. Faze 16: se la iha sangramentu taka kanek ho kasa steril, no jeral la presija suku.
17. Faze 17: fo hanoin pasiente atu labele halo kanek ne’e bokon durante loron 4 no mai fali sai iha
problema ruma.

MANEIRA HALO REVOGASAUN BA IMPLAT

1. Feranentus ne’ebe presisa alem husi feramentus be’ebe presisa se kuandu instalasaun kapsula
implant presisa proceps retu ida ho proceps bengkok ida.
2. Determina lokalisa posisaun kapsula implant (kapsula 1-6) sei bele kapsula dudu ba area fatin
instalasaun sei hala’o.
3. Roba fatin hala’o revogasaun atu sertifike la iha rohan kapsula ne’ebe iha instalasaun okos kleur
no determina lokaliza husi kada kapsula ho meneira aproximadante 5 mm husi rohan kapula
okos, entaun fo sinal ho spidol.
4. Uzadu asaun didisinfeksi atu prevene infeksaun, entaun area instalasaun taka ho hena steil
ne’ebe mak kuak.
5. Injesaun oituan (la liu husi 3 ml) ai-moruk anastesi lokal iha kapsula nia okos besik insisi kleur
no hala’o anastesia lokal, labele fo injesaun anastesia iha implant nia leten tamba kulit bubu sei
satan atu hare’e husi implant fatin.
6. Entaun hala’o insisi taun laran mais ou menus 5-7 mm rai besik liu ho kapsula implant.
7. Ba insisi transversais ne’ebe kiik mais ou menus 4mm ho uzadu skapel (labele halo insisi ne’ebe
boot).
8. Fasep hatama liu husi furu inkisaun no kapsula dudu ho liman fuan ba diresaun forsep ponta.
9. Hahu revogasaun kapsula ne’ebe fasil atu roba husi liur ou ne’ebe mak besik fatin insisi.
10. Dudu rohan kapsula diresaun inkisaun ho liman fuan to hare’e kapsula rohan ba kanek infikaun.
Momentu hare’e kapsula rohan, hatama klem lenkung (mosquito ou crile) ho lenkungan habit
hatene ba leten, entaun habit kapsula rohan ho klem ne,e. Se kapsula araska atu book ba
diresaun inkisaun hirak ne,e parese kausa husi rede ou formasaun rede fibrous ne,e haleu
kapsula.
11. kapsula rohan okos.
12. Habit kapsula ne’e mak expostu ho uzadu klem, hasai klem primeiru no hasai kapsula ho meius
ne,ebe neineik ho mamar ho hena segundu. Se kapsula araska atu hasai, haketak ho maneira
nei-neik restu rede kesi ne,ebe belit iha kapsula no uza kasa oou skapel.
13. Depois kapsula hasai sussesu rai ba magkuk kiik ne’ebe konten klorin 0,5 % atu
dekomtaminsaun antes soe.
14. Taka kanek inkisaun:

6
a. Hamenus fatin inkisaun no nia area uzadu kasa berantiseptik. Uza klem atu kaer kanek fatin
rua durante inkisaun 10-15 sesfundus atu hamenus sanogramentus husi kanek inkisaun,
entaun kontinua ho hafalun kanek inkisaun.
b. Inkisaun kanek inkisaun depois taka ho band aid (plaster ba kanek kaman) ou kasa steril no
plester.
c. Konsulta se bainhira iha sangramentu.

MANEIRA KONTRASEPSI UID

IUD takat alat ida ne,ebe mengalami ho akontese pebuluhan ou inplantasi ,ne’ebe tenki troka bainhira
uza ona durante periodu tertentu , IUD hanesan maneira kontrasepsi prosesu naruk naran populernya
hanesan spiral.

Prepara material IU

a) Bak instrument
b) Hascoon 1 pasan
c) Spekulum
d) Perlak no alasnya
e) Pelak no alasanya
f) Bengkok
g) Kapas DTT
h) Kom kecil
i) Korentang
j) Lampu
k) Baki
l) Cairan antiseptik
m) Tamong tang
n) Sonte uterus
o) Gunting
p) Tena kulum
q) IUD
r) Alas dan penutup
s) Lixu fatin

Passu instalasaun IUD

7
a. Passu 1
1. Esplika ba pasiente ne’ebe mak iha halo no fo tempu ba pasiente atu husu pergunta.
2. To’o pasiente dalaruma senti moras oituan ba passo hirak ne’e tempu pemsang no sei fo
hatene to’o passo tersebut.
3. Pasiente tenki halo maluk kadung kemih.
b. Passu 2
1. Cek genitalia atu cek iha ulkus pembekakang kelenjar getah berning(bubu) pembengkakan
kelenjar bartolini no kelenjar skene.
2. halo pemeriksaan ek iha spekulumatu cek iha xairan vagina servisitisno pemeriksaan
microskopis ne’ebe presija.
3. Halo pemeriksaan cek pangul atu menentukan boot posisi uterus konsistensi no mobilitas
uterus atu cek iha moransgoyang serviks no tumor ba adneksa ou ba iha kavum douglasi.
c. Passu 3

Halo pemeriksaan microskopik ne’ebe akontese no iha indikasi atu cek iha jamur trikomona,
bakterial vaginosis (prepara basah saline no pemeriksaan Ph) atu cek iha gonorea ou klamidia.

d. Passu 4
Hatama liman AKDR copper T -380 A iha kemasaan steril
e. Tana kuluk atu habit serviks iha posis 1 jam ou 11 jam
f. Passu 6

Hatama sonde uterus atu menentukan no kondisaun kavum uteri hatama sonde dala ida hatama
ho teknik la iha sentuh (no ruch) atu mengurangi risku infeksi.

g. Passu 7
1. Forma letak biru no tabun insenter liu ho iha kavum uteri.
2. Dada tenakulum (ne’ebe sei habit serviks ne’ebe halo ona sonde uterus) wainhira kavum
uteri kanalis servikalis no vagina iha garislurus ida nia laran.
3. Hatama no neineik no kuidadu tabun insenter ne’ebe besik ona IUD iha kanalis serviks nia
laran no hatan iha posisaun iha knoruk biru iha area horizontal.
4. Sesuai ho arah no posisaun kavum uteri dorong tabun insenter to’o kakorok biru kona
serviks ou to’o no senti iha folha husi fundus uteri pasti kakarok biru nafatin.
h. Passu 8
Hasai material sira ne’ebe uza terkontaminasaun antes husik luvas liman.hamos kanek ne’ebe
terkominasi

8
i. Passu 9
Halo dekontaminasaun material sira no luvas liman depois uza hotu kedas.
j. Passu 10
1. Fo hatene ba pasiente maneiera oinsa atu koko /ce kabala IUD(ho modelo nee’ebe akontese)
2. Husu pasiente atu hein iha klinika durante 15-30 menit depois pasan IUD.

HASAI IUD

1. Prsedimentu emplementasaun.
a. Passu hasai hasai IUD
1. Passu 1
a. Hase pasiente sopan no ramah
b. Esplika ba pasiente saida mak atu halo no fo tempu ba pasiente atu husu.
c. Esplika objetivu no prosedimentu implementasaun ba pasiente.
d. Hatan hasoru reaksi husi pasiente.
e. Fiar an.
f. Husu ibu atu hamamuk kandundang kemih no hamos area jenitalia.
g. Hamos ibu latan iha leten bed/ginckologi no forma posisaun.
h. Kandung kemih mamuk duni no labele halo bot oan fatin.
i. Uza APD/(demek masker kacamata penutup kepala ).
j. Fase liman 7 lankah.
k. Hamate ho lakan lampu sorot iha area jenitalia.
l. Uza sarun tangan esteriel.
m. Halo vulba hijiene hamoos vulba.
2. Passu 2
a. Hatama espetakulun atu hare serviks no benag IUD.
3. Passu 3
Mengusap vagina oserviks ho larutang anti septik 2 to 3.
4. Passu 4
a. Foti pasiente ba kraik agora atu halo pensabutang husu pasiente atu hakmatek no dada
iis naruk fo hatene dala ruma hamosu moras maibe ne’e normal.
b. Hasai normal habit kabala ne’ebe besik serviks no uza klen lurus atu sociedade
(ekstrator ) ne’ebe DTT ona ho esteril no dada kabala neneik labele dada makas. IUD
biasa bele hasai ho fasil atu hamenus nia kabas ne’ebe kotuk dada ho makas nafatin

9
IUD ho ne-neik kabas kotu antes dada maibe IUD nia rohan sei bele hare mak habit
IUD nia rohan no dada sai.
c. Hasai defisil IUD lahare cek iha kanalis servikalis no uza klen lurus ou iha sociedade
bainhira lahasoru kanalis servikalis tama klen ou sasan hasai IUD iha kabun utero nia
laran atu habit kabas ho IUD ne mesak.
d. Iha parte IUD dada sai ona akontece defisil dada hotu husik kanalis servikalis muda ne-
neik no nafatin dada durante pasien keisa katak moras.
5. Passu 5
a. Haruma fali sasan no tau iha klodin nia laran.
b. Fase liman iha larutang klodin 0,5 % /hasai sarung tangan no hatama ho kondisaun
ne’ebe diak.

1. PROSESU MONTA SASAN

1. Sasan atu bele kontamina.

Dekontaminasi mak maneira primeiru iha momentu hare’e materiais sira.prepara materiais sira hanesan
luvas no mos buat sira ne’ebe terkontaminasi. Dekontaminasi halo materia sira ne’e seguru atu atende
pessoal saude iha momentu ha Higene. Atu kuidadu dok liu ,uza luvas ne’ebe boracha ne’ebe mak
mamar ou luvas uma husi boracha ben,wainhira ita senti sasan ne’ebe ita uza tiha ona ou foer, lalais
bainhira iha monentu ne’ebe ita uza tiha ona, hatama sasan ne’ebe terkominasi iha laran liquidu klorin
0’5 durante minutu 10. Nee mak lalais liu atu hamate virus hepatis B no HIV, ita tenke hare’e sasan
ne’ebe terkontaminasi ba buat sira ne’e hoban iha klorin nia ben.

Formula liquido klorin 0,5% husi konsetrasaun ne’ebe mak liquidos

% liquido husi be konsentrasaun

Montante be :.................................................................-1

% liquido ne’ebe mak ita hakarak

Ezemplu sasan liquido 5,25 %

Total bee : 5,25% – 1 = 10 –1=9


0,5 %
Montante :....................5,25%

Husi be matak: parte 9, klorin parte 1

10
2. Fase no solur.

Fase mak maneira ne’ebe efetivu atu halakon fatin boot husi boot makroganismu ba materia ka
instrumentu sira ne’ebe foer no sasan sira ne’ebe ita uza ona ne’ebe mak esterlisasi tiha ona no
desinfektasi iha parte ne’ebe aas iha fatin ne’ebe la efetivu ne’ebe la iha prosesu fase iha antes. Depois
sasan sira terkontaminasi ne’ebe labele fase lalais wainhira dekontaminasi ,solur sasan ho be atu evita
ho kalorik halakon sasan sira ne’ebe organik, depois fase halo didiak ho lalais.

3. Buat sira ne’e ita uza atu fase sasan sira.

a. Luvas boracha ho mahar ou luvas uma no liman ne’ebe lateks.

b. Kose ho mamar, ou kose nehan .

c. Fatin tau daun ho medida 10 ml mak solur parte husi laran kateter, hatama hotu katetetr sira supa supa

ita nia kaben tasak.

d. Fatin ruma ne’ebe husi plastik atu husi banja anti karat .

e. Be mos.

f. Sabaun ho deterjen.

4. Etapa fase no solur.

a. Uza luvas mahar ba liman rua.

b. Foti sasan ne’ebe uza tiha ona no kontamina ona.

c. Atu labele entrega sasan ne’ebe halo uza plastik ou boracha, labele fase hamutuk dala ida ho sasan
ne’ebe halo uza logan.

d. Fase buat sira ne,ebe kroat fase keta-ketak no kuidadu:

1) Kose ho eskova sabaun no be atu halakon ran restu no foer sira

2) Loke engsel tizora no klem

3) Kose bei-beik iha parte tutan malu no ninin liu

4) Hamos didiak atu labele iha restu ran no foer ne’ebe iha sasan sira

11
5) Fase sasan sira ne’e hotu tenki to dala tolu ho be sabaun no deterjen

6) Solur sasan sira tuir mai ho be mos

e. Repete fali prosesu hirak ne’e ba sasan sira seluk.

f. Wainhira sasan hirak ne’e desinfeksi iha parte ne’ebe aas liu halo ho maneira kimia, exemplu iha
liquidu klorin 0,5%, tau sasan iha fatin ne’ebe mos no husik to maran no halo fali prosesu DTT.

g. Sasan ne’ebe atu desinfeksi iha parte ne’ebe aas liu halo ho maneira ne’ebe kukus ou daan halo
autorizasaun iha fatin autlokaf ou open ne’ebe manas no maran, lalika hamaran antes prosesu DTT ou
esterlizasaun hahu.

h. Wanhira uza nafatin luvas, fase luvas ho be no sabaun ikus mai solur hanesan ne’e bei-beik uza be
mos.

i. Tara luvas no husik maneira husik .( Ambarwati 2009:114).

5. Defektasi fatin ne’ebe aas no mos.

Mesmu esterlisasi mak mabeira ne’ebe mak efektivu liu no hamate mikriganismu esterlisasi ne’ebe la
hanesan no pratek. DTT mak alternativa ida ne,ebe mak sai ba situasaun ida ne’e bele DTT uza ho
maneira ne’ebe daan, kukus ou ho maneira kimia.

a. DTT maneira ho daan nian

1) Taka ho sanan ne’ebe mak rabat

2) Troka be lor-loron menderinfeksi sasan sira

3) Hoban sasan atu nune’e hoban hotu iha be

4) Hahu hamanas be

5) Hahu sura oras wainhira be hahu manas

6) Labele aumenta sasan saida deit ba be manas depois ne’ebe hahu

1) Hoban durante minutu 20

2) Hakerek oras sira wainhira sasan sira iha hela kukus laran

12
3) Husik sasan sira to maran ho maneira husi anin depois uza ou armazena /rai

4) Depois sasan ne’e maran ona, uza kedas agora ou rai iha fatin desinfeksi ne’ebe aas no taka sasan bele
rai to’o semana nia laran katak ita taka ne’e labele loke.

b. DTT ho vapor ne’ebe mak makas

Antes atu liman iha kontaminasaun ne’ebe mak liman hodi prepara ho vapor ne’ebe mak makas.

1.Uza sana ho forma tolu hodi sasan ka badeiza de vapor.

2. Hadulas iha parte liman, nune’e liman hodi uza buat ne’ebe mak iha kontaminasaun ne’ebe foun.

3. Koloka ba liman parte ne’ebe mak kuak iha kraik bele muda ou hasai husi parte leten no koloka hodi
hanehan liman labele vapor ba liman.

4. Kontinua prosesu refere ba bazeia vapor hodi ense liman ho forma bandeira vapor tolu ense be,
koloka ba sana ne’ebe mak hamutuk iha fugaun.

5. Koloka ho taka iha sana iha leten ne’ebe ho be manas nune,e, be manas oituan resultadu ho lais, sei
prsesu ba temperaturan la to’o atu minogranisme, be ne’ebe mak liu maka ho velocidade lais ho material
ne’ebe mak soe.

6. Wainhira hahu entre sana vapor, hahu konta tempu hakerek tempu vapor livru espesifiku.

7. Hanehan, liman durante 20 minutu.

8. Foti bandeiza vapor iha leten ense be restu hetan liman liur.

9. Koloka bandeixa vapor iha sana leten ne’ebe mak mamuk iha fugaun seluk.

10. Komtaminasaun fase refere nune’e bandeiza vapor ne’ebe ense liman no forma sana ne’ebe mak
mamuk, koloka hodi taka no jeralmente liman malirin ho moras maske ihAkontinuasaun.

11. Liman bele maran ho anin sai maran iha sana durante iha 4-6 horas, hanoin liman bele malirin
durante 5-10 minutu no uza tempu minutu 30 ba tempu tuir mai.

12. Wainhira liman la uza, antes maran uza pinset no nivel ne’ebe liu ona, taka liman refere bele rai to’o
semana ida.

13
DTT Kimika

1. Koloka fasilidade ne’ebe mak maran iha ona kontaminasi ho fase iha tempu refere ho solusaun
ba kimika.
2. Parese iha fasilidade dubmersu iha solusaun kimiku.
3. Submersu fasilidade durante 20 minutu.
4. Hakerek tempu durante submersu iha solusaun kimiku.
5. Wainhira ekipamentu ho be no ninin sau maran ou bele rai iha desinfeksaun nivel altu.
6. Wainhira maran fasilidade ou equipamentu uza hodi rai iha desinfeksaun ne’ebe aas no hojiene
(Ambawari/2009:116).

PROSESU MATERIAL NE’EBE UZA KONTAMINASAUN

Submersu iha solusaun klorin 0,5% Durante 10

Wainhira fase

Uza Deterzente No Eskova

Uza luvas servisu

ESTELIZASAUN <-> DTT

Otoklat Manas Malirin pervidu kimiku

106 kpa 170% tein taka sana submersu

30 embulada 60 minutu 20 minitu 20 minutu

TEMPULASAUN LIXU

1. Objetivu

a) Proteje servisu

b) Proteje no presentasaun infeksaun

c) Estran estrangular transmisaun infeksaun ba komunidade

d) Se materia ne’ebe perigosu ho livre (Ambawarti 2009:116)

2. Modelu se lixu kontaminasaun

14
a) Derramandu liquido ou lixu ne’ebe ba sistema sira lixu ne’ebe taka.

b) Insenerasaun ou sunu atu kahur material mikro organismu.

c) Ense lixu kontamisaun atu kontinua manipulsaun (Ambawarti : 2009:117).

3. Manipulasaun lixu kontaminasaun ne’ebe lais.

a) Uza kontiner plastik ou dobradu metal hodi taka.

b) Uza kontiner hare’e liu husi soe foer ou lixu objetus protiguladus.

c) Fahe kontiner lixu besik ho kolokasaun akontesimentu lixu no muda.

d) Ekipamentu atu akumula no foti lixu la uza atu hanoin no fo sinal.

e) Fase kontiner lixu ho solusaun kontaminasaun ne’ebe justu.

f) Uza kontiner perdidu lixu ne’ebe maka sunu ho seidauk soe.

g) Uza kompletu hodi proteje manuseva lixu.

h) Fase liman no uza material antiseptiku alkohol, solta manuseva lixu.

4.Tipu lixu kontaminasaun no modelu manuseva.

a) Lixu maran.

Tipu-tipu lixu maran hanesan agulha algudas absolren higeniko bisturi, quebra lixu maran fahe
lixu

otganiku, ho manusensiu nia sunu iha inseserator, restu sunu ne’ebe objejtivu interikos fontagadu

iha ne’ebe mak loke.

b) Lixu bokon

Tipu-tipu lixu bokon hanesan rede plasenta parte ne’ebe la ses husi ona, transformasaun no seluk

tan.lixu bokon fahe ba mak hanesan (Ambawarti 2009:177).

5.Manusear soe lixu iha kuak ne,ebe mak taka.

a) Fasu fasu soe foer lixu

15
1) La bele serdisaun hodi taka agulha

2) Dekontaminasaun ho solusaun klorino 0,5% no barak liu dala tolu.

3) Ense objetu interikos ne,ebe mak iha.

4) Wainhira kontiner iha ona ense tolu no haat muda baseia hodi soe.

b. Fasu-fase soe lixu kontiner objetu interikos.

1) Uza liman iha laran.

2) Kontiner ne,ebe ense tolu ou haat iha parte ne,ebe mak ho plastik iha parte la iha objetu

interikos no hatudu kontiner.

3) Soe lixu kontiner ho modelu sana tumulu.

4) Loke liman, fase loron tenke hare’e foer.

5) Fase liman ho hamaran liman ho toala mos.

c. Fasu-fasu soe lixu liquido

1) Uza PPD
2) Soe-soe lixu iha haris fatin ho atensaun ho be.
3) Wainhira sistema soe lixu oferese, soe lixu mak sala.
4. Manuser lixu kontaminasaun ne’ebe fase.
5) Loke liman fase lor-loron wainhira hare’e foer.
6) fase liman no hamos toala ho hogene.

d. Fasu-fase soe tixu silidu.

1) Uza liman uma laran.


2) Soe lixu liquidu iha manusear, metal ou plastik hodi taka.
3) Akumula manusear lixu regular muda regular muda no bele sunu iha insinsenator ou area sunu.
4) Loke liman, fase liman ou toala ne,ebe mos(Ambawarti 2009:118).

16
2. KOMPRESAUN AMNIOTOMI

Amniotomi mak hanesan aksaun ida at7u prevene ketuban/be manas iha momentu ne’ebe nakloke
an kompketu.amniotomi artifisialisisi hala’o ho maneira ne’ebe prevene kutuban/be manas ne’ebe
ddiak iha okos parte oin (fore water) nomomos iha parte kotuk (hind water) ho alat kusus (Drewsmit
catheter) to agora seidauk hatene ho lolos oinsa mak entretompe amnoitomi estimulasaun sasukat
kontraksi rahim. Amniotomi nakfera tena pemecah selaput ket8ba be manas hala’o karaik selaput be
manas sei tomak no iha dorongan ne’ebe boot. Benifisiu ne’ebe hanoin mak perselisihan aumentsn
lalais, detekta kazu mencemar mekoniu ba likidu amniotomi, no iha oportunidade atu tau elektroda
ba janin no mos hatama presure catheter ba ronga uterus nia laran.karik amniotomi hala’o tenki uza
tekniku aseptiku. Importante ba janin nia ulun nafatin iha serviks no la hasai husi telen durante halo
prosedur : tamba aksaun hanesan ne’e sei hamosu prolaps husar talin (Obdstetri wiliam eds
:21cuningham dkk 2006, 343) durante be manasa sei tomak, janin sei hadok an husi infeksaun
asfiksia likidu amniotik funsaun hanesan perisia ne’ebe mak portese janin husi presaun ne’ebe
nakonu tamba iha kontraksi . tamba ne’e ita presisa hadok amniotomi dini ba kala 1. Normalmente
selapu be manasa sei nakfera ho lalais.

3. EPISIOTOMI

1. Difinisaun Episiotomi

Episotomi hanesan insisaun ba pernium ne’ebe mak kauja ba seluput lender vagina ne’ebe mak
koa an, kadeli hylmen rede septum rectu vaginal isin-isin no fasia perenium, hamutuk ho kulit
sorin no oin perinium atu haluan dalan moris nian ho nune’e fasil hahoris (Arief Masjaer, kapita
selekta kedokteran 2001)

Episiotomi hanesan aksaun ida operatif berpura sayatan ba perinium, ne’ebe kobre seleput
lender vagina, kadeli seleput ran nian, rede ba septum recto vaginal, isisn-isin no fassia perinium
no kulit oin perium.

Episiotomi normalmente servisu besik perpara hotu ou ba feto ho perinium kaku.

2. Obejetivu no benifisiu episiotomi

Episiotomi nia objetivu atu prevene repture perinium no fasil atu halo diak perinium kaku.
Episiotomi hala,o wainhira perinium ne’ebe mak mihis no ulun janir ne’ebe la tama fali ba
vagina (Arief Masjoer kapita selekta kedokteran 2001)

17
 Halo lais partus ba tempu no esperiensia janin kegegatan.
 Halo lais prosesu partus
 Fasilitas ba partus ba kaju-kaju los.
3. Indikasaun no konta kontra indikasaun hala’o episiotomi.

Tuir Arief masjoer iha nia livro kapita kedokteran 2001 hala’o indikasaun episiotomi no tipu oi-ion
husi episiotomi hanesan tuir mai ne’e :

 Iha indikasaun ne’ebe mak bele akontese repture uteri.


 Janin permature ou bele iha gawat janin.
 Janin letak sungsang persalinan no ekstrasi cuman vakum no janin boot.

Kontra Indikasi

 Karik distansia / konsertar la direita pervagina.


 Karaik hetan kondidasun atu akontese ran fakar mak barak hanesan moras kelainan ran bele
mos hetan varises mak luar ba vuva no vagina.
4. Tipu Episiotomi

Iha tipo 4 episiotomi bazeia ba diresaun insisiasaun mak: Episiotomi medialis, episiotomi

mediolateralu, episiotomi laterais no inisiasaun schuchardt.

 Episiotomi mediana, mak hanesan inisisaun mak fasil liu atu hadia, oituan liu ba ran fakar,
penybuhan diak liu. Episiotomi ne’e bele kauja ruptur totalis episiotomi medialis mak hala’o
iha linha klaran.

Benifisiu : marneira dratomis natural liu, hadok an pembulu ran no saraf fasil liu atu suku.

Perigo : karik espondidu bele memanja liu husi sfingter ani.

 Episiotomi mediolateral mak hanesan tipo insisiasaun ne’ebe mak hala’o barak liu tamba
seguru. Episiotomi liu linha klaran hadok an husi anus.

Benifisiu : nia luan sei sai kiik sei bele akontese liu husi sfingter ani.

Perigo : karik atu diak sei senti moras liu, sei difisil atu suku no parese ran sei lakon barak liu. (APN,

Revisi 2007).

18
 Episiotomi laterais ; 1-2 cm iha komsimura posterior nia leten, iha episiotomi lateral nia
sorin, sei la prejisa tan no sei hetan relaksasi introinus oituan, ransukan fakar sei barak liu
sukar direparasi.
 Episiotomi sekunder / insisisaun schuchardt mak hanesan reptur perini ne’ebe badakou
episiotomi medialiw ne’ebe nakloke no nune’e parese sei sai reptura perini totalis ho nune’e
sei tesi ba sorin.

Haktuir berson no pernol (2009). Agora ne’e so iha deit iha tipu 2 episotomi ne’ebe uza
mak

episiotomi ba iha inha riska klaran (medyne episiotomi) no episiotomi medialateral.

 Episiotomi iha linha klaran (medynne episiotomy) ou media sayatan ne’ebe mak halo iha
linha klaran, iha ne’eba inisisiasaun ou sayatanhahu husi rohan no sei lori introitos vagina ka
sei lori ba komissura posterior nia linha klaran to’o isin-isin sfingter ani nia batas husi leten
(sei l to’o ba serabut sfingter ani).

Vantagen husi episiotomi medialis ne’e mak:

= Ran fakar ne’ebe sukat husi kanek episiotomi oituan liu ho nune’e area ne’ebe relatif oituan
ne’ebe kontamina pembuluhan ran.
= Sayatan bersifat no anatomi ho nune’e atu suku sei fasil liu no nia
diak sei memuaskan.
= Insisiasaun sei fasil liu atu diak, tamba fitar husi insisiasaun refere fasil atu halo rabat.
= Ho nune’e sei la moras ba iha momentu nifas ho mementu ne’ebe atu partus.
= Dispareuni la naran akontese.

Kerujian mak perluasan laserasi ba sfingter ani (laserasi mediam sfingter ani) ho nune’e akontese
laserasi penerei level eskada iii inkomplet, ou laserasi menjankau to’o rektum (laserasi dingding
rektum). Ho nune’e akontese reptur perinei kompletu ne’ebe bele hamosu (megakibatkan) ran mak
barak mak lakon no difisil liu atu suku.

 Episiotomi Mediolateral.

Sayatan ne’ebe mak halo iha linha / risku klaran, sorin lao ba anus finji hala’o hadok husi
isin sfingter ani nian atu hapara reptura perineli level / tinnkat iii, iha ne’ebe insisiasaun sei
hahu husi rohan parte okos intriotos vagina nian no liu ba kotuk no sorin karuk ou los parte
klaran entre spina ischiadica no anus. Hala’o ba inan ne’ebe mak iha perinium badak, penah

19
raptur \grande 3, ho nia ranuk sayatan besik 4 cm, no insisiasaun halo ba sedut 45 grau
hare’e ba forset posterior ba parte sorin karuk ida ou ba kuana /loms depende ba ema ne’ebe
normalmente hala’o.

- Benifisiu husi episiotomi mediolateral mak perluasan lasesari iha posibilidade sei sai
kiik liu to’o isin sfingter ani nian no rektum ho nune’e bele prevene akontese la serasi
perinei level iii bele mos laserasi perinium ne’ebe mak aat liu to’o ba rektum.
- Perda episiotomi medialateral kanek husi hemorazia barak liu tamba inklinaan iha iha
area ne’ebe barak ho pembuluh ran nian, area insisi riku ho fleksus venosas.
- Isin-isin husi perinium koa’an ho nune’e kanek ne’ebe suku difisil liu no wainhira
prosesso atu diak sente moras no kleur atu diak.
- Insisi lateral bele hamosu distorsi penyampan valansu ba baze pelvis nian.
- Isin-isin ne’ebe difisil liu atu halo saida deit/ hamutuk ho lolos (posisi todan) nune’e
bele forma rede ba kabur ne’ebe mak ladun diak.
- Sente moras ba kaju ½ (sepertiga) durante iha loron balu nia laran no dalaruma tuir
disporeuni (sente moras wainhira halo relasaun)
- Resultadu ikus husi anatomik sempre la diak(pada 10% kasus) pelebaran introitos
vagina.
5. Prosedimentu ba aksaun episiotomi pernapasan.
 Garante indikasaun atu hala’o episiotomi no garante katak episiotomi refere inportante ba
seguransa no sente dika ba inan no oan.
 Garante katak ekipamentu hotu-hotu no sasan ne’ebe trata sei disponivel (tersedia) no iha
kondisaun ne’ebe disinfeksi level aas ou esteril.
 Utilija/ uja tekniku aspektik ou antiseptic iha kualker momentu, fase liman no uja luvas
disinfeksi level aas ou esteril.
 Esplika ba inan menapi no presisa episiotomi no diskusaun kona-ba prosedur ho inan. Fo
rajaun ne’ebe rasional ba inan (APN.Revisi 2007)
- Fo anastesi lokal.
Fo anastesi lokal ho maneira sedu atu nune’e ai-moruk iha tempu ne’ebe naton atu fo
efek antes episiotomi hala’o.
Episiotomi mak hanesan aksaun ne’ebe sente moras no uja anastesi lokal mak parte husi
asuhan sayag ibu.
 Esplika ba inan saida mak inan tenke halo no ajuda kliente atu sente hakmatek.

20
 Hisap 10 ml larutan lidokain 1% tampa epinefrin sona ba isin laran ho steril sukato to’o 10
ml (tabung suntik boot liu bele uja karik presija) karik lidokain 2% ho seksaun iha cairan,
garam. Fisiologis ou be ditilasi esteril hanesan exemplo larutan 5 ml lidokin iha 5 ml liquidu
masin (cairan garam) fisiologis ou be esteril.
 Garante katak isin ne’ebe sona iha jarum (agulha) sukat 22 no naruk 4 cm uja daun naruk liu
bele uja karik presija).
 Tau liman fuan rua ba vagina entre bebe nia ulun no perinium .
 Hatama jarum (agulha) daun iha feuchefe nia klaran no hadutu daun ho nia naruk ba fatin
episiotomi.
 Aspirasaun (karik batang pengsihapan) atu fo hatene deit katak daun la iha pembuluh ran
nia laran, karik ran tama ba isin ne’ebe sona no labele sona lidokain , dada daun refere sai.
muda posisaun daun no sona fila fali. Alasan, inan bele mengali kejang no bele akontese
mate, karik lodokin ita sona tama ba pembulu ran nian.
 Dada daun nei-neik sambil sona ho maksimal 10 ml lidokain.
 Dada daun karik fila fali ba pontu ba iha daun ne’ebe sona ba kulit melembung tamba
anastesi bele hetan no palpasi ba perinium iha linha ne’ebe mak halo episiotomi (APN.
Revisi 2007).

Prosedur iha episiotomi haktuir livru Apn Revisi 2007 tuir mai ne’e:

 Muda asaun episiotomi to’o perinium mihis no pucat 3-4 cm hetan bebe nia ulun iha
momentu kontraksi, ho rasaun hala,o episiotomi sei hamosu hemorasia labele hala,o demais
liu.
 Hatama liman fuan rua iha vagina nia laran entre bebe nia ulun no perinium book liman
fuan rua ho fo presaun mamar oituan ba liur perinium nian. Ho rajaun; buat sira ne’e bele
salva bebe nia ulun husi tesoura no hanesan ho perinium ho nune’e bele halo fasil liu atu
dieposiotomi.
 Uja tezoura kroat disinfeksi level aas ou esteril. Tau tezoura iha klaran-fourchete posterior
no tezoura hatudu ba kata/sidun ne’ebe ita hakarak atu nhala’o episiotomis. Mediolateral
(karik laos dikal episiotomi medio lateral ne’ebe hala’o iha parte karuk fasil atu suku)
garante katak hala’o palpase ou atu identifika sfingter ani eksterna no hatudu tejoura tenke
dok ba sorin atu hadok an husi sfingter.

21
 Tejoura pwerinium sekitar 3-4 cm ho nia diresaun mediolateral uja tejoura ida ou rua ne’ebe
mak diak tesi rede (jarigan) oituan-oituan tamba bele hamosu nia rohan ne’ebe la hanesan
ho nune’e defisil atu suku no tempu atu diak kleur liu.
 Uja tejoura atu tesi sekitar 2-3 cm ba vagina nia laran.
 Karik bebe nia ulun sedauk hetan, halo presaun ba kanek episiotomi atu ajuda hamenus ran
sai hemorazia.
 Kontrola ulun, kabas no sasan bebe nian atu hamenus perluasaun episiotomi.
 Depois iha bebe ho plasenta moris, revista ho kuidadu ba epsiotomi, perinium no vagina
hetan perluasan ou laserasi, ka lae suku fali karik akontese peluasaun episiotomi ou laserasi
tambahan.
6. Klasifikasaun laserasi episiotomi

Laserasi sei klasifika tuir nakles ne’ebe mak luan.

 Derajat i; mukosa vagina, komisura posterior no kulit periniun.


 Derajat ii; mukosa vagina, komisura posterior , kulit perenium no isin perinium.
 Derajat iii; mukosa vagina, komesa poterior, kulit perinium isin (otot) perinium no isin
sfingter ami no dinding depan rektum (APN.Revis 2007)
7. Anjuran episiotomi
Hala’o livru panduan APN Revis 2007 iha tempu uluk atu hala’o episiotomi ho rutina ho nia
objetivu atu prevene nakles ne’ebe mak liu ba perinium. Halo hanesan kanek nia ninia ho nune’e
fasil atu suku. (reparasi) prevene no difisil atu ulun ne’ebe tahanan no infeksi maibe buat sira
ne’e refere afinal la apoiu husi prova. (bukti)husi sientitas sira ne’ebe mak naton.
Maibe buat sira ne’e la signifika katak episiotomi la fo lisensa tamba indikasaun refere atu halo
episiotomi hanesan persalinan ho ekstrasi curam, distisia haahu revista perinium ho nia parte
seluk.

Episiotomi rutin la rekomenda tamba hetan kauza :

 Aumenta kuantidade ran ne’ebe lakon ho nia resiko hematoma.


 Akontese laserasi grau 3-4 barak liu episiotomi rutina kompara ho la uza episiotomi.
 Aumenta resiko infeksi (terutama karik prosedur PI di abaikan)

Episiotomi labele halo tamba :

22
 Partus no moris mak hanesan prosessu normal.
 Sei aumenta tan hemorazia.
 Laserasi perinel nia laran bele aumenta.
 Aumenta tan resiko at spinoterani nian.
 Sente moras aumenta durante loron primeiru PP.
 Seidauk iha provoka sientista ne’ebe mak hatudu benifisiu episiotomi.

Iha maneira seluk ne’ebe mak bele hala’o ba inan isin rua atu nune’e iha momentu prosesu partus karik
hadok an husi episiotomo? Resposta mak iha mak hala’o pijat (kumu) perinium iha fulan 2 ikus hakat ba
partus ou treinu kegel (terutama ba fase relaksasaun) bele hadok na husi episiotomi. Dalaruma uja
kompres morna atu ajuda perenium teleks. Wainhira bebe atu sai Doutor ou parteira sei hetan perinium
no sira nia liman fuan, iha posibiladade efektivu liu hadok an husi aksaun episiotomi mak ho hala’o
prosesu ba partus ne’ebe mak los, hasai bebe nia ulun ho neineik hanesan ho nivel nakloke alat kelamin.
Hein refleksi hanehan, ho maneira alamian ne’ebe mak sei hasoru. Hadok an husi presaun ne’ebe mak
obriga an liu.

8. Kurativu luak

Haktuir wash (2008) prosesu kurativu akontese iha fase 3:

Fase 1; Antes ne’e cadera responde ran fakar hamosu aliran ran aumenta ba ita nia jaringan
(rede) akumula (tau hamutuk) leukosit ho fribosit. Leokosit sei produs enzim proteulitik ne’ebe
mak han (rede) jarinja hasoru cadera.

Fase 2; Antes iha laron tuir mai fibroblas sei forma hanesan kabas-kabas kologem ba fatin
cedera.

Fase 3; Ikus mai, kologem ne’ebe mak naton sei melapis jarigan (rede) ne’ene mak at tuir mai
bele taka kanek.

Faktor-faktor ne’ebe mak afeita prsesu kanek:

 Estatus nutrisaun ne’ebe mak la to’o halo tarde kurativu kanek.


 Toman ho fuma bele halo tarde kurativu kanek.
 Tinan aumenta halo tarde, kanek ne’ebe mak atu diak.
 Kosekuensia husi potensia (peningkata) kortikosteroid estres bele halo tarde kurativu ba
kanek.

23
 Ganguan oksigenisasi bele icomoda (menggangu) sistesis kolagem no halo tarde epitelisasi
ho nune’e halo tarde kurativu kanek.
 Infekdaun bele halo tarde kurativu kanek.
9. Komplikasi episiotomi

Komplikasi episiotomi mak:

 Moras post partum no dyspareunia.


 Sente moras antes atu partus sente hela deit ba pasiente ne’ebe mak bekas episiotomi linha
suku (kustura) episiotomi sei hamosu sente moras. Rede/jaginga parut ne’ebe mak akontese
ba fitar kanek, episiotomi nian bele hamosu dyspareunia se wainhira suku metin liu.
 Sente moras wainhira menstruasaun ba fitar episiotomi.
 Trauma perinium poterior todan.
 Trauma perinium anterior.
 Infeksaun fitar, episiotomi, infeksaun lokal iha kulit nia fases superfisie sei fasil atu tetu ba
fitar episiotomi.
 Gangguna (incomado) iha relasaun seksual nia laran karik fitar ne’ebe ita suku la metin liu
ita bele hamosu no sei sai kendur no hamenus sente gostu ba pasagan nain 2 wainhira halo
relasauk seksual.

4. ESTIMULASAUNRAN FAKAR

► Ran fakar ba postpartum katak ran fakar barak liu husi volume 500-600 ml iha tempu 24 horas
bainhira bebe moris tiha ona iha ran ran fakar ne’e tamba retensio plasenta.

► Tuir tempu ne’ebe akontese fahe ba parte rua:

a. Ran fakar ba postpartum primer (early postpartum hemorahge) ne’ebe akontese ona iha 24
oras bainhira bebe moris tiha ona.
b. Ran fakar postpartum sekunder ( late postpartum hemorahge) ne’ebe akontese ona iha 24 oras,
tempu entre iha loron 5 to’o loron 15 postpartum.

► Ran fakar ho nune mos ran fakar postpartum, hanesan buat ida sai afeita primeiru mate ba inan iha
hahoris. Tamba ne’e iha lalaok tolu ne’ebe presija ita hanesan klean liu tan atu ajuda hahoris ho
kompliksaun ran fakar postpartum ma:

1. Hapara ran fakar no.

24
2. Kuidadu atu labele mosu hakfodak.

5. ATONIA UTERU

a. kosep dasar

Atomia uteri (relakasi ha’at uterus) hanesan uteri la kontraksi laran 5 detik liu tiha mensagem fundus
uteri plasenta sai ona definisi husi atomia uteri sai buat ruma asuntu ne’ebe akontese tiha ona
falhansu husi ha’at rahim ne’ebe akontese pembuluh darah (ran) ba restu inplantasi plasenta nia loke
atu hamosu ran.

b. Etiologi

Akontese buat bai-bain buat ne’ebe akontese ba mama sira ne’ebe hanesan atomia uteri sira seluk:

- Overdision uterus hanesan: gemati, makrosomia pelihidramion ou pavitas aas.


-Jinan ne’ebe demais klosan ou katuas ferik.
- Multipava, hanesan distansia kous badak
-Partus kleur partus levlantau.
- Mall nutrisaun.
- Sala pemanganah fo hakas hahoris plasenta nia dadaun lolos seidauk sai husi uterus.
- Glandmultipava.
- Uterus ne’ebe fo terlalu demais rasik astresante.

- Plasenta nia plevia ho solosio plasenta.

- Hipertensi lavan ba sira be’ebe kous.


- Infeksi uterus.
- Anemia todan.
- Masase no kompresi bimanual, masase no kompresi manual sei meens timulasi kontraksi uterus
ne’ebe sei hapara ran fakar mensagem fundus uteri agora depois partus plasenta ( iis detik) se
kuandu uterus kontraksi maibe ran fakar uterus lansun ba enekap ka lae perinium vagina no serviks
akontese laservasi no suku no pasa ba agora.
- Wainhira ita nia uterus halo kontraksaun maka ita hamos ran ou foer rumah kuak ne’ebe iha vagina
nia ou dalan serviks nia hanesan kuak (2) serviks pastikan halo kandun kemih ne’ebe mamuk halo
kompresi bimanual internal kb, nia kleur palin 5 menit.

25
Maneira halo komprasi bimanual atomia uteru.
Sasan ; luvas liman estrim mais laran halo ho liman mamuk ne’ebe fase .
Teknik;

- Basun genitalia esterna hamutuk laran disinfekta laran darurat lae halo .
- Ekplorasi hamutuk ho liman
- Sisip tisu ba laran forniks anterior vagina.
- Liman kanan liur hanehan dinding abdomen iha leten fundus uteru no kaer uterus husi
kotuk iha leten.
- Liman laran hanehan uterus ba leten ba iha liman liur.
- Nia lao hanesan hanehan uterus maibe hamutuk meragan ran fakar oferese ne’ebe klean
mais ho menus kompresi uterus bimanual ne’ebe hetan susar laran husi jam 10;15 menit
bai-bain no nia demais ho ita kontrol perigu no hapara bie-beik ran no bele hapara ran ho
diak.

Lalaok kompresi bimanual mak hanesan tuir mai ne’e :

- Fo suporta emosional
- Halo konehesementu ne’ebe bele hapara.
- Hamamuk kandun kemih
- Ita nia plasenta ne’ebe ita partus kompletu
- Ita nia ran tama ba atomi uteri
- Lansun kompresi bimanual enternal kleur 5 menit
 Hatama ita nia liman ba ho posisaun absoteri iha liman vagina nia laran no mudah hanesan ulun
no hatoba ita nia kotuk liman fuan klaran ne’e no halo rotasaun halo kabuar ou sukit iha serviks
kraik no dudu sekmen kraik ba uterus no ba krania anterior-anterior.
 Bele lori liman tahan netik iha parte kotuk iha uterus ni-nia halo diak liu tan.
 Halo manas uterus uja liman tahan ho liman kotuk halo bok an iha uterus nia laran.
 Fo nafatin presaun ho hanehan to ran uterus nia ne’ebe hasoru to para.
 Karik uterus hasoru malu mak ita tahan nafatin posisaun ne’e.
 Uterus hasoru malu ho diak mak ho durasaun tempu 2 minutu tuir etapa por etapa no husik ita
nia liman rua kontinua kedas nakfakar ka fakar metin kedas ou rigorojo.
 No hein aseguru kala 4 ho rigorojo no kuidadu.
 Karik uterus labele hasoru mak fo tempu ba familia sira halo fali prosesu manual : hasai liman
nei-neik no fo ergometrim 0,2 mgim(labele fo wainhira tensaun aas hela) (who 2013) no tau

26
soru uja daon ho nia medida 16 ou 18 no fo 500 L NaCL/ml rl + 20 unit oksitosi di Goyour
durante 10 m/15 menit ho diak lais karik infus 20 urit oksitosi ringel laktap iv 60 tetes/menit
repete fli KBI.
 Se’e uterus halo kontraksi tenke fokus ba pasienti hamutuk seksma kleur kala empat.
 Se’e uterus la kontraksi mak tenke ba pindah agora.
 Hanesan ninin halo preparasaun ne’ebe mak iha lian i
 Hakerek: ita fokus ba pasien wainhira ita halo tratamentu ga fo partus ema . Durante 5 menit nia
laran ita kompresi no presaun manual iha laran no halo komprasaun atu dudu ou muda fatin
wainhira hetan kanek ruma iha vagina nia sorin (2).
 ha uterus nia kotuk no uteri iha ita nia isin lolon entre no ita kaer ho liman fuan ne’ebe mak bot
ho proleger ne’e haketak iha uterus nia oin no hodi liman satan.

6.MANEIRA HASAI PLASENTA

Halo movimentuasaun liman laos ba karuk uza liman los, ao mesmu tempu muda ba krania to’o iha
superfisie plasenta maternal nian bele hasai ho livre.

Kaer plasenta no hasai liman hamutuk ho plasenta.

Fo oksiton 10 IU iha likidu 500 ml i.v (vinger lactax) 60 gotas perminutu no halo menssasgem ba uteru
hodi halo kontrasaun. Maintenes 20 gl/m respongo ba frekensia iha gota rl. Wainhira ran fakar barak fo
erigomentin0,2 mg.im ka prostagladin 600 mg no rektal 400 mg, halo kontrasaun ba plasenta kpmpletu
ga lae, wainhira lae, halo eskprorasaun ba kavidade uterina. Konsulta no hadia reptura servikal vagina
ou kanek episiotomia.

Problema

Wainhira plasenta hanehan husi uterus kausa dala 3 ho durasaun kleur mak plasenta manual difisil atu
halo. Tenta halo movimentu digital ho ate abortus nian ou ho kanuru / kolher ne’ebe luan.

Halo manipulasaun depois de asaun:

Monitora konsentralisasaun husi sinais vitais nian kada 30 minutus por oras 6 no manten altura klean
hodi garante katak konsentrasaun permanente ho diak.

Kontaminasaun hala’o infusaun no fo transfunsaun ran wainhira presija.

27
 Karik plasenta labele hasai husi superfisie uteru, posivel ba plasenta atu aserta ho prepara
laporatomi hodi hala’o hiterektomi supravaginal.

7.KOMPLIKASAUN BA ASAUN PLASENTA MANUAL

Asaun plasenta perpusaun ba uterus, mosu infeksaun kausa husi restu plasenta membrana ho bakteria
bele dudu ba kavidade uteri nia laran. Akonteses ran fakar hemorasia tamba atomia uterin. Atu diminui
komplikasaun bele hala’o asaun profilaksia ho:

Fo uterutonika intravena ou intramuscular konta tamponade uteru vaginal, fo antibioka monta foun no
prepara transfusaun ran.

KUIDADUS PARTEIRA BA POS PLASENTA MANUAL

Halo observasaun no kontrasaun ba uterus kada 15 minutus husi oras 1 primeiro. Ba oras segundu kada
30 minutus. Halo observasaun TD no pilḉo kada 15 menit husi primeiro hora. observasaun ATFU,UC
no bexiga mi iha fatin 15 minutus husi oras primeiro. Ba segundo oras 30 minutus. Tenke 6 oras ba
retensiu plasenta, observasaun ran fakar.

Atendimentu ba nesesidade likidu RL, atendimentu ba nesedidade alimentus hahan ,nutrisaun, fo terapia
ai-moruk prinsipalmente antibiotiku analgesik, fo tableta fe, fo vitamina A.

8.NAKLES KONSULTA VAGINA NO PERINIUM NE’EBE

Iha nivel (4) mak ita hetan bainhira partu akontese matan been:

1. Nivel i : kustura iha membrana no lender vagina no jaringa tesidu deit.


2. Nivel ii : kustura kona-ba komuza vagina, jagingan tesidu no ruin nia okos maibe la iha kona-ba
spingter.
3. Nivel iii : kustura kona-ba transeksaun kompletu no muskulu spingter ani.
4. Nivel iv : kustura to’o mukoza rektum.
 Prisipiu kustura kanek episiotomi/ laseraun perinium
 Indikasaun episiotomi
- Bebe /janin grave
- Servisu per vagina hodi penyulit (suna sana aksaun vakou ou forsep)
- Rede /jaringa parut ( perinium no vagina) maka haleu atu atu avansa servisu.

28
 Objetivu kostura
- Atu halibur rede/jaringan ne’ebe mak kanek.
- Impede lakon ran.
- Utilisasaun anastesia lokal.

= Inan senti hakmatek liu(hadomi inan)

= Parteira laran luak liu atu kostura.

= Patu presija kostura lalais (atu hamenus ran ne’ebe fakar)

= Trauma ba rede/jaringan oituan (hamenus infeksaun)

= Lidokain 1% maksei uza ba likidu.

 La halakon utilisasaun
- Lidokain 2% (nia konsentrasi aas liu no hamosu tan rede/jaringan nekrosis).
- Lidokain ho epimephine.

Kazu ne’ebe presoija tau atensaun atu halo kostura presija atensaun mos kona-ba:

- Laserasi nivel ida ne’ebe mak hasoru hemorazia entaun la presija halo kustura.
- Utiliza kostura tau oituan .
- Atu utiliza hela deit tekniku aseptiku.
- Utuliza anastesia lokal fo atu fo livre ba inan.
 Fo hanoin ba inan sira:

Kustura ne’e hala’o liu tiha, parteira fo hanoin ba inan sira. Katak kazu ne’e util liu atu inan sempre

kuidadu no halo tratamentu ba kanek ne’ebe mak kustura tiha ona, iha mos hanoin balun tan;

- Kuidadu bei-beik inan nia perinium iha kondisaun maran no ne’ebe mak mos nia laran.
- Evita no utiliza ai-moruk tradisional ba nia kanek.
- Fase perinium karik ho be ne’ebe mos no sabaun ba bei-beik.
- Fo hatene inan atu han hahan gizi ne’ebe aas.
- Halaokon mos be barak.
- Partus no kanek ne’ebe kustura ne’e to’o liu tiha semana ida hanesan ne’e mai visita no
koko fila fal

29
9.KOSTURA NAKLES IHA NIVEL I NO II

Parte boot husi nivel i taka iha spontanea ne’ebe la iha kustura:

 Revisau jeral fali ba iha prinsipiu tratamentu.


 Fo suporta no haforsa emosional. Uza anstesia lokal hodi ho lidokain.
 Husu mos ba asistensi atu koko uterus ne’e no assegura katak uterus berkontraksi hela.
 Koko fali vagina, perinium no serviks ne’e halo kuidadu.
 Se perinium nakles naruk no iha laran insfeksi to’o assegurasaun katak la iha nivel iii no iv;
- Hatama liman fuan ne’ebe uza ona luvas ne’e no hatama liu husi anus.
- Foti sae liman sae liman fuan ne’e kuidadu no identifika spingter.
- Koko tonus muskulus ne’e no lalais spingter
 Troka luvas ne’ebe mak mos, steril ou DTT tiha ona.
- Se spingter cedera hela, entaun here’e mos kustura parte nakles iha nivel iii no iv.
- Se spingter la cedera atu nune’e kontinua hodi kustura.
a. Hamos dalan respirasun nian
b. Halo maran bebe nia isin lolon
c. Hala’o kedas aksaun
 Tesi usar talin.
 Hatoba bebe iha meja leten hodi koko ho alas morna no data to’os oituan.
 Halo resutasaun kedas atu nune’e pasan langoiskop hodi hala’o esplorsaun lalais foer ne’e no
pasan endotrakeal tube(ET).
 Hala’o artifisial respirasaun nian.
 Fo 02 umidu no “AMBU BAG” (ibun ba ibun)
 Bainhira hala’o masajen fuan (DJJ) <60x/ minutu, 1 x artifisial respirasaun 3x mesagem fuan.
 Fo bikarbonatus natrikus 1-2 mg/kg BB nia laran ho rektrase 5-10% fo direita liu husi umblikus
iv ho luvas, liu tiha 3-4 minutu esforsu iis spontanea ne’e falha.

Tuir ,Maureen Boyle (2007;h 25) nia kompresaun katak kausa husi bebe moris mai hala’o respirasaun
ne’e falha.

Akontese intrapartum ne’ebe mak pejudika , poe exemplu; halo persalinan difisil, bebe grave. Ai- moruk
ne’ebe atu fo ba inan imaturitas sepsis halo normal sistema respiratorio ho hernia diagrama obstruksi no
trauma.

30
10. OBSERVASAUN

Kala iii Tumpu datolukfoin ( husik urina)

Hafoin tempu daruak, kontrasaun uterus para durante minutu 5-10.urina ne’ebe husi ou modelu
schultze ne’ebe bai-bain la iha instrusaun molok plasenta iha no ran sai barak hafoin plaseta moris
maibe hasai plasenta ho modelu duncan mak plasenta ses an husi ninin, bai-bain ran sulin sai entre
membrana ketuan (Mochtar,1994). Plasenta ne’ebe husi an liu husi tau atensaun ba sinal sira
hanesan tuir mai:

a. Uterus sai kabuar;


b. Fundus uterus senti konstraksaun ne’ebe forte;
c. Uterus dudu ba leten tamba plasenta husik an ba segimentu ovarium okos;
d. Husar talin aumenta naruk;
e. Akontese ran fakar;

Kala iv Tempu dahaat (observasaun)

Tempu dahaat ho sentidu atu observa ran fakar post partum. Sempre akontese ran fakar iha oras 2 da
uluk, ne’ebe presija observa mak:

a. Kosiensia ;
b. Sinais vital sira;
c. Kontrasaun uterus;
d. Akontese ran fakar sira bele temi normal wainhira ninia kuantidade la liu husi ml 500;

11.ATENDE BEBE MORIS TIHA ONA

a. Hamos dalan respirasaun no supa sai foer ho kasa steril.


b. Iha minutu ida dahuluk ne’e atu hatene kona-ba valor APGAR artifisia nian.
c. Halo maran bebe nia isin lolon.
d. Atu bebe labele malirin ne’e hatoba bebe iha inan nia hirus matan /kabun.
e. Sambil hein no halo avaliasaun APGR iha minutus 5 nia laran;
- Koko
- Tesi usar talin.
f. Se valor APGAR iha minutu 5 hanesan ne’e ou boot liu 7 maka iha akordu ba bebe ne’e to’o
tratamentu hamutuk ,
g. sfalun bebe nia sisin lolon no hena.

31
h. tau iha inan nia hirus matan no fo susu kekas.
i. Iha akordu ida atu fo haris to’o oras 6 moris mai.
 Asfiksia sedan (ho valor aas 4-6)

Sinais sintomas :

- Frekensia fuan tun 60-8/x


- Dada iis tarde
- Tonos muskulu bai-bain ho kodisaun diak nia laran
- Bebe seidauk bele fo reasaun liu husi rangsang ne’ebe fo
- Bebe mosu mos sianonis
- Atende BBL bainhira moris mai
 Hamos dalan respirasaun (hanesan mos bebe ne’ebe moris normal)
 Esforsu atu bebe dada iis espontan . fo o2 liu husi inus , fo estimulat tenke hodi hamamuk etepa.

Se maneira ida leten ne’e la efika maka ita sei hala’o espirasaun artikisial ibun-ibun hodi bulaun no
masker

a. Se bebe bele dada iis espontan entaun sambil valor APGAR sei minutu 5 primeiro no halo
avalisaun ba cacak iha ga la iha .
b. Bainhira valor APGAR iha minutu 5 hanesan 1>7 entaun bebe ne’e iha akordu ida atu ba
tratamentu hamutuk.
c. Tesi husar talin.
d. Asfiksia todan( ho valor aas 0-3)

Sinais no sintomas:

a. Frekensia ba fuan ne’e kiik oan <40>/ minutus .


b. Iha esplorasaun respirasaun.
c. Tonus muskulus mesmu fraku no kauza la iha.
d. Bebe la heta no la hatan reasaun estimula ne’ebe fo.
e. Bebe mosu ion kamutis, no mos to kor malahuk.
f. Akontese menus oksigen ne’ebe kontinua molok persalinan hotu.

32
33

Potrebbero piacerti anche