Sei sulla pagina 1di 20

UNIVERZITET U TUZLI – MAŠINSKI FAKULTET

TIAN 2 – SIMATIC sistemi


Seminarski rad

Predmet: Tehnika procesnih računara


Ime i prezime: Osmić Ruvejda, III-43/15
Mušanović Ermina, III-23/13
Halilović Admir, III-30/15
Islamović Mersad, III-23/14
Odsjek: Mehatronika

Tuzla, Avgust, 2019.


Sadržaj

1. UVOD ..................................................................................................................................... 4
2. Komponente SIMATIC automatizacijskih Sistema .......................................................... 5
2.1. SIMATIC WinAC ................................................................................................................ 5
2.2. SIMATIC WinCC ................................................................................................................ 5
2.3. SIMATIC HMI .................................................................................................................... 5
2.4. SIMATIC NET .................................................................................................................... 6
2.5. SIMATIC DP ....................................................................................................................... 6
2.6. STEP 7 ................................................................................................................................. 6
3. SIMATIC kontroleri – hardevrska platforma ................................................................... 7
3.1. Komponente SIMATIC jedinice .......................................................................................... 8
4. STEP 7: Inženjerski alat za SIMATIC ............................................................................. 10
4.1. Pregled varijanti STEP 7 .................................................................................................... 10
4.1.1. STEP V5.5 .................................................................................................................. 10
4.1.2. STEP 7 Professional ................................................................................................... 11
4.1.3. STEP 7 Lite ................................................................................................................. 12
4.1.4. STEP 7 Basic V11 ( TIA Portal )................................................................................ 12
5. Programski jezici ................................................................................................................ 13
6. Izvođenje SIMATIC programa ......................................................................................... 14
7. Operatorsko upravljanje i nadzor ..................................................................................... 16
8. Zaključak ............................................................................................................................. 19
9. Literatura............................................................................................................................. 20

2
Popis slika
Slika 1. Komponente SIMATIC automatizacijskih Sistema -------------------------------------------- 7
Slika 2. Korisnički interfejs STEP 7 V5.5 ---------------------------------------------------------------- 11
Slika 3. Korisnički interfejs STEP 7 Basic V11 ( TIA Portal ) ---------------------------------------- 12
Slika 4. Program8ski jezici u STEP 7¸ -------------------------------------------------------------------- 14
Slika 5. NAčini izvođenja SIMATIC korisničkog programa ------------------------------------------ 15
Slika 6. Pregled SIMATIC HMI uređaja------------------------------------------------------------------ 17
Slika 7. Izgled jednog SCADA sistema upravljanog TIA Portal-om --------------------------------- 17
Slika 8. Redoslijed i opis operacija u TIA Portalu ------------------------------------------------------ 18

3
1. UVOD

Automatizacija industrijskih postrojenja dovodi do rastuće potražnje za komponentama koje


su sve različitije i složenije. Stoga, novi izazov nije daljnji razvoj visokospecijalizirajućih uređaja,
nego optimiraje njihovog među djelovanja.

Koncept potpuno integrirane automatizacije omogućava jedinstveno upravljanje svim


automatizacijskim komponentama s pomoću jedne platform i alata s jedinstvenom korisničkom
pozadinom. Taj je zahtjev ispunjen u novom SIMATIC-u, koji osigurava jednolikost pri
konfiguriranju, programiranju, upravljanju podacima I komunikaciji.

STEP 7 inženjerski alat koristi se za kompletno konfiguriranje i programiraje svih komponenti.


Dodatne opcije za proširenje funkcionalnosti mogu se jednostavno uključiti u STEP 7 ako imaju
isto načelo rada. SIMATIC Manager u STEP 7 V5.5 i u TIA Portal-u Step 7 V11 koordinira radom
svih alata i središnje upravljanje automatizacijskim podacima. Svi alati imaju pristup središnjem
upravljanju podacima tako da su spriječeni dvostruki unosi i koordinacijski problem od samog
početka.

Integrirana komunikacija među svim automatizacijskim komponentama preduslov je za


distribuiranu automatizaciju. Međusobno podešeni komunikacijski mehanizmi omogućavaju
besprijekorno međudjelovanje kontrolera, vizualizacijskih Sistema i distribuiranih I/O bez
dodatnih troškova. To omogućava da je plodonosni koncept “distribuirana inteligencija” nadohvat
ruke. Komunikacija sa SIMATIC-om nije samo jedinstvena unutar sebe, nego je i otvorena prema
vani. To znači da SIMATIC primjenjuje općenito korištene standard kao što je PROFIBUS za
uređaje u polju, industrijski Ethernet i TCP/IP protocol za najbolju moguću vezu prema uredima
i razini upravljanja.

4
2. Komponente SIMATIC automatizacijskih Sistema

SIMATIC automatizacijski sistemi sastoje se od mnogo komponenti međusobno povezanih


konceptom “potpune integrirane automatizacije” ( eng. Totally Integrated Automation, TIA ).
Potpuno integrirana automatizacija ( TIA ) predstavlja automatizaciju s integriranom
konfiguracijom, programiranjem, spremanjem i prijenosom podataka.

Kao programabilni logički kontroleri ( eng. Programmable Logic Controller, PLC ) SIMATIC S7
kontroleri čine osnovu automatizacijskih Sistema. SIMATIC S7-200 I S7-1200 mikrosistemi su s
najnižim rasponom mogućnosti koji se koriste kao samostalno rješenje ili u sabirničkoj mreži.
SIMATIC S7-300 sa standardnom CPU i dodatnim modulima klasično je rješenje kod proivodnih
linija u industriji. Najbolji je uređaj s najviše mogućnosti od svih SIMATIC kontrolera SIMATIC
S7-400 koji omogućuje sistemska rješenja za proizvodnju i industrijske procese.

2.1. SIMATIC WinAC

Ovo je Windows automatizacijski centar ( eng. Windows Automation Center ) kombinira


funkcije upravljanja u otvorenoj petlji, tehnologiju, obradu podataka, vizualizaciju i komunikaciju
na jednom PC-u. Uzima se kao prvi izbor ako je potrebno upravljati sistemom preko PC aplikacija
uz klasični rad PLC-a

2.2. SIMATIC WinCC

Windows upravljački centar ( eng. Windows Contol Center ) inženjerski je softver kao i softver
za rad u realnom vremenu za uređaje utemeljene na radu PC-a. HMI uređaji konfiguriraju se
WinCC inženjerskim softverom, dok WinCC softver za rad u realnom vremenu pretvara lične
računare u HMI uređaje za industrijska postrojenja i procese.

2.3. SIMATIC HMI

Označava komunikaciju čovjek – mašina ( eng. Human Machine Interface ) i predstavlja


komunikaciju između operatera i mašine. Od najjednostavnijih tekstualnih prikaza pa do

5
operatorskih jedinica, komunikacija čovjek – mašina omogućava sadržaje potrebne za upravljanje
i nadzor nam mašinom ili postrojenjem. HMI prikazuje stanje postrojenja s događajima i porukama
o pogreškama, upravlja receptima i arhivama mjerenih vrijednosti te pomaže operaterima
postrojenja pri rješavanju problema, servisiranju i održavanju.

2.4. SIMATIC NET

SIMATIC NET povezuje sve SIMATIC jedinice i osigurava nesmetanu komunikaciju


podataka. Različiti sabirnički sistemi sa stepenastom izvedbom omogućavaju povezivanje uređaja
neovisno o proizvođaču ako su uređaji ili procesni lični računari spojeni na upravljačkoj razini.
Promet podataka može se odvijati i izvan granica različitih podmreža, npr. Prijenos podataka
automatizacije kao što su mjerenje vrijednosti, alarmi ili rješavanje problema središnjeg mjesta u
mrežnoj grupi.

2.5. SIMATIC DP

SIMATIC DP predstavlja distibuirane ulaze/izlaze ( I/O ). On proširuje komunikaciju između


središnjeg kontrolera I mašine ili postrojenja s I/O modulima smještenim izravno na postrojenju.
Distribuirani I/O, koji su prostorno odvojeni od kontrolera spojeni sun a središnje upravljanje
preko PROFIBUS DP I PROFINET I/O sabirničkog Sistema, čime se smanjuje ožičavanje.
SIMATIC kontroleri, ET 200 I/O moduli i uređaji neovisnih proizvođača mogu se koristiti kao i
distibuirani I/O.

2.6. STEP 7

-je inženjerski softver koji se koristi za konfiguiranje, parametriranje i programiranje


SIMATIC komponenti. SIMATIC Manager u “klasičnoj” STEP 7 verziji i u novoj TIA Portala
glavni je alat za upravljanje podacima automaticaije I povezanih uređivača softvera u obliku
hijerarhijskih organiziranog projekta.

6
Slika 1. Komponente SIMATIC automatizacijskih Sistema

3. SIMATIC kontroleri – hardevrska platforma

SIMATIC kontroleri, koji su jezgra automatizacijskog Sistema, upravljaju proizvodnim


mašinama, proizvodnjom u postrojenjima ili industrijskim procesima. U nastavku će uglavnom
biti opisani programabilni logički kontoleri. Siemens takođe nudi i PC temeljene na SIMATIC
kontrolerima.

7
 SIMATIC S7 programabilni su logički kontorleri koji su dostupni u četiri izvedbe:
o SIMATIC S7-200, kompaktni mikro PLC;
o SIMATIC S7-1200, modularni mikro PLC;
o SIMATIC S7-300, modularni PLC srednjih radnih osobina I
o SIMATIC S7-400, modularni PLC visokih radnih osobina.

S7-200 jedinica sastoji se od osnovne jedinice i može se proširiti dodatnim modulima. Kod S7-
300/400 jedinica, jedinica napajanja, CPU modul i I/O moduli ugrađeni su u isti montažni okvir.
Takva središnja konfiguracijamože se proširiti okvirom za proširenje kako bi se mogli ugraditi
dodatni I/O moduli. Okvir za proširenje može biti izdvojeni uređaj te može biti postavljen
odvojeno od glavnog okvira. Za programiranje SIMATIC S7-200 kontorlera koristi se STEP 7
Micro programski jezik, dok je STEP 7 s različitim programskim jezicima predviđen za
programiranje kontrolera serije SIMATIC S7-300/400.

PC temeljena automatizacija opšti je izraz za PLC-ove temeljene sa ličnim računarom ( PC ):

- Industrijski računar dostupan je kao Rack ili Box PC;


- SIMATIC PC panel kombinacija je HMI uređaja i kontrolera;
- SIMATIC WinAC generički je izraz za programske pakete SIMATIC PC temeljene
automatizacijom. WinAC izovdi se na standardnim PC-u koj ima operacijski sistem
windows. Distribuirani I/O moduli predstavljaju vezu prema procesu. Kod SIMATIC PC
temeljene automatizacije kontroler može biti potpuno softversko rješenje ili utaknuta
kartica.

3.1. Komponente SIMATIC jedinice

Kompletan programabilni logički kontroler zajedno sa svim I/O modulima naziva se jedinicom.
Jezgru čini CPU, koji se, ako je potrebno, možr proširiti s I/O modulima. Sljedeća lista prikazuje
komponente od kojih se može sastojati SIMATIC jedinica:

8
- Okviri
Okviri služe za smještaj modula I čine temelj za glavne jedinice i jedinice za proširenje.
Kod S7-1200 I S7-300 koriste sejednostavne montažne širine čija se dužina određuje prema
broju I širina modula koje će biti ugrađeni. Kod S7-400 koristi se metalni okvir koji ima
definisan broj slotova sa pozadinskom sabirnicom I konektorima.
- Napajanje
Njime se osigurava unutrašnji napon napajanja; ulazni napon iznosi 120/330 [ V ] AC ili
24 [ DC ].
- CPU
CPU sprema i procesira korisnički program; komuniciras uređajem za programiranje I
svim drugim jedinicama premo MPI sabirnice; upravlja glavnim I distribuiranim I/O
modulima; može biti i DP I slave na PROFIBUS DP ili I/O uređaj na PROFINET I/O
- Moduli komunikacije
Moduli komunikacije međusobno povezuju okvire.
- Signalni moguli
Singalni moduli prilagođavaju signale dobijene iz upravljanog postojenja na unutrašnju
razinu rignala ili upravljaju sklopnicima, aktuatorima, svjetlima itd. Signalni moduli
dostupni su kao ulazni I kao izlazni moduli za digitalne I analogne signale te se mogu
korsitit za spajanje senzora i aktuatora koji se nalaze u zonama opasnosti 1 i 2.
- Funkcijski moduli
Ovi moduli izvode kompleksne ili vremenski kritične procese neovisno o CPU-u kao što
su brojanje, upravljanje položajem ili upravljanje u zatvorenoj petlji.
- Komunikacijski procesori
Oni povezuju SIMATIC jedinicu s podmrežama kao što su industrijski Ethernet,
PROFIBUS FMS, AS komunikacija ili serijska direktna komunikacija.

Distribuirani I/O moduli spojeni na jedinicu dio su te jedinice. Ako je distribuirani I/O sistem
spojen preko PROFIBUS DP-a, DP master upravlja “svojim” DP slave-ovima , a time i uređajima
u polju. Ako je veza preko PROFINET I/O-a, I/O kontroler upravlja I/O uređajima. DP slaveovi
ili I/O uređaji integrirani su u adresno područje glavnog I/O Sistema te su načelo identični kao i
I/O moduli instalirani lokalno u glavnom okviru i okvirima za proširenje.

9
4. STEP 7: Inženjerski alat za SIMATIC

STEP 7 Inženjerski je alat za SIMATIC koji za rad zehtjeva standardan PC s Microsfot Windows
operacijskim sistemom. Trenutačno je u toku smjena generacija. Osim standardnih V5.x verzija
STEP 7 ( “STEP 7 sa SIMATIC Managerom” ) tu je sada i nova verzija STEP 7 V1x ( “STEP 7
unutar TIA Portala” ). Najvažnije su osobine nove verzije poboljšana korisnička komunikacija I
integracija STEP-a 7 u TIA Portalu u kombinaciji sa drugim alatima za automatizaciju kao što su
WinCC, inženjerski alat za HMI uređaje, pri čemu je ostvareno upravljanje podacima različitih
aplikacija.

4.1. Pregled varijanti STEP 7

4.1.1. STEP V5.5

STEP 7 osnovni je softver za SIMATIC S7-300/400, SIMATIC ET 200 CPU I SIMATIC


WinAC programabilne logičke kontrolere. Kao središnji alat, SIMATIC Manager upravlja svim
podacima automatizacijskog Sistema i svim alatima koji se koriste za obradu tih podataka. Uz
pomoć alata STEP 7 korisnik može konfigurirati hardver SIMATIC kontorolera, parametrirati
module I postaviti njihove adrese te konfigurirati njihove komunikacijske veze. STEP 7 takođe
omogućava korisniku da uz pomoć programskih jezika Ladder-logika, Funkcijski blok dijagram i
lista naredbi napiše korisnički program za kontorler.

Za korištenje alata STEP 7 potrtebna je licenca ( autorizacija korisnika ). Licenca se isporučuje na


USB disku. Ako nakoninstalacije alata STEP 7 ne postoji autorizacijski ključ na tvrdom disku, od
korisnika će biti traženo da napravi autorizaciju. Autorizaciju je moguće napraviti i kasnije. U
slučaju izgubljene autorizacije, npr zbog neispravnog tvrdog diska, može se koristiti probna
licenca isporučena sa STEP 7, koja vrijedi određeno vrijeme dok se ne dobije nova licenca.

10
Slika 2. Korisnički interfejs STEP 7 V5.5

4.1.2. STEP 7 Professional

STEP 7 Professional obuhvaća STEP 7 i dodatne pakete S7-GRAPH. S7-SCL I S7-


PLCSIM. Osim PLC programskih jezika koji se koriste u STEP 7, Ladder-logika, Funkcijski blok
dijagram I lista naredbi, STEP 7 Professional podržava i preostale IEC jezike: GRAPH I strukturni
upravljački jezik ( SCI ). S7-PLCSIM omogućava offline simulaciju korisničkog programa.
Zahtjevi za instalaciju I rad inženjerskog alata STEP 7 Professional isti su kao i za STEP 7 V5.5

11
4.1.3. STEP 7 Lite

STEP 7 Lite jeftina je alternative za jednostavne I samostalne aplikacije sa SIMATIC S7-300, ET


200S I ET 200x. Uz pomoć STEP 7 Lite konfigurira se hardver za SIMATIC S7-300 uključujući
i distribuirane U/I jedinice. U potpunosti su podržani programski jezici LAD, FBD i STI.
Korisnički programi kreirani sa STEP 7 Lite mogu se dalje procesirati na STEP 7. U kombinaciji
sa STEP 7 Lite mogu se koristiti dadatni paketi S7-PLCSIM I TeleService. U verziji 3.0 sa SP4,
STEP 7 Lite radi sa operacijskim sistemima MS Windows XP Home SP2 I SP3 I sa MS Windows
XP Professional SA SP2 i SP3 te sa MS Internet Explorer 6.0 ili novijom inačicom.

4.1.4. STEP 7 Basic V11 ( TIA Portal )

Slika 3. Korisnički interfejs STEP 7 Basic V11 ( TIA Portal )

12
STEP 7 Basic ( TIA Portal ) alat je za programiranje SIMATIC S7-1200 programabilnog logičkog
kontrolera. Sa STEP 7 Basic može se konfigurirati hardver S7-1200 kontrolera, parametrirati
moduli i konfigurirati komunikacija između S7 jedinica I HMI uređaja.

Korisnički se program piše u programskim jezicima LAD, FBD I SCI. STEP 7 Basic također
podržava testiranje, puštanje u pogon, servis te konfiguraciju tehnoloških funkcionalnosti I
funkcionalnosti vezanih uz upravljanje brzinom i pozicijom integriranih na CPU 1200. Nadalje,
STEP 7 Basic sadržava inženjerski alat WinCC Basic za konfiguraciju SIMATIC HMI osnovnih
panela koji podržavaju PROFINET komunikaciju.

Verzija V11 sa SP 2, STEP 7 Basic zahtjeva operacijski sistem MS Windows XP ili MS Windows
7, 21 i 64-bitni.

5. Programski jezici

Programski jezici koriste se za pisanje korisničkog programa. Korisniku je na raspolaganju


nekoliko programskih jezika I metoda programiranja koja bira ovisno o svojim potrebama I
željama. STEP 7 V5.5 podržava programske jezike LAD, FBD i SCI. SCL i GRAPH dostupni su
kao dodatne opcije, STEP 7 ProfessionalV11 unutar TIA Portala podržava LAD, FBD, SCI, STL
i GRAPH ( Slika 4.)

Svaki programski jezik ima određenu funkcijsku domenu koja ovisi o tipu CPU-a za koji je
korisnički program namijenjen. Na primjer, postoje funkcije za logičke operacije nad stanjima
binarnih signala, za aritmetičke operacije I za upravljanje izvođenjem programa.

Vrijednosti koje upotrebljavaju korisnički program nalaze se u posebnim dijelovima memorije koji
se zovu adresna područja. Postoji razlika između globalnih adresa koje su dostupne samo u tom
bloku. Da bi se adresirao podatak, potrebno mu je dodijeliti adresu. Kod apsolutnog adresiranja
koristi se oznaka memorijskog područja, dok se kod simboličkog adresiranja koristi niz znakova
( ime ). Tipovi podataka specificiraju raspon vriejdnosti I unutarnju strukturu ( spremanje podataka
) varijable. Postoje osnovni tipovi podataka, koji se mogu uređivati korištenjem “jednostavnih”

13
naredbi programskog jezika, i složeni tipovi podataka, koji se sastoje od pojedinačnih komponenti
i čine jednu cjelinu.

Slika 4. Program8ski jezici u STEP 7¸

6. Izvođenje SIMATIC programa

Kompletan program CPU-a sadržava operacijski sistem korisnički pogram ( upravljački progam ).

Operacijski sistem skup je svih naredbi i deklaracija internih operacijskih funkcija ( npr.
Spremanje podataka u slučaju nestanke električne energije, aktivacija prioritetnih kategorija itd. ).
Operacijski sistem fiksni je dio CPU-a koji korisnik ne može nijenjati. Međutim, korisnik može
ponovno učitati operacijski sistem npr zbog aktualizacije programa.

Korisnički program skup je svih naredbi I deklaracija koje je korisnik programirao za obradu
signala s pomoću kojih se, u skladu sa upravljačkim zadatkom, utiče na postrojenje ili process
kojim se upravlja.

Organizacijski blokovi komunikacija su između operacijskog sistema I korisničkog programa.


Organizacijski blokovi dio su korisničkog programa koje poziva I završava operacijski sistem kada

14
se pojavi određeni događaj. Organizacijski su blokovi podijeljeni u prioritetne kategorije koje
određuju redoslijed izvršavanja programa koada se pojavi nekoliko događaja.

Slika 5. NAčini izvođenja SIMATIC korisničkog programa

Objašnjenje za primjer na slici 5.

I/O modul detektuje hardverski prekid i šalje rezultate CPU-u. CPU tada prekida izvođenje
glavnog programa i poziva organizacijski blok koji je pridružen tom događaju. Taj blok sadržava
program za obradu hardverskih prekida. U svakom organizacijsom bloku programski kod može se
struktuirati korištenjem dodatnih blokova.

SLika 5. Prikazuje grubi pregled tipova programa SIMATIC CPU-a : startnu rutinu, glavni
program, program za obradu prekida i program za obradu pogreške. Izvršavanje programa u CPU-
u počinje startnom rutinom.Nakon izvršenja startne rutine CPU započinje izvođenje glavnog
programa. Ako je CPU završio izvođenje glavnog programa, počinje ga opet izvodit od početka.
To cikličko izvođenje programa tipično je za programabilne logičke kontrolere.

15
Glavni program ima najniže prioritet izvođenja. Svaki događaj može prekinuti glavni program
nakon svake naredbe; CPU tada izvodi produženi program za obradu prekida ili program za obradu
pogreške; a potom se vraća na izvođenje glavnog programa.

7. Operatorsko upravljanje i nadzor

Upravljanje mašinom ili postrojenjem znači nadziranje procesa proizvodnje i intervencije u


procesu kada je potrebno. SIMATIC HMI osigurava potrebne uređaje i alate.

SIMATIC HMI uređaji zadovoljavaju sve zahtjeve koji se postavljaju na HMI uređaje, od
jednostavnijih panela sa tipkama i HMI uređaja s ekranima osjetljivim na dodir u različitim
veličinama za operatorsko upravljanje i nadzor na razini mašine sve do SCADA sistema za
upravljanje i nadzor procesa u distribuiranim višekorisničkim sistemima s redudantnim serverima
i rješenjima za mrežne klijente na raznim mjestima. ( Slika 6. )

Ovisno o dizajnu HMI uređaji komunikacijski su povezani s PLC-om preko MPI komunikacije,
PROFIBUS-a ili industrijskog etherneta.

WinCC unutar TIA Portala, WinCC flexible i WInCC SCADA sistem jesu HMI inženjerski alati
za konfiguriranje HMI uređaja. HMI uređaji kao što je npr PC panel prilazuje aplikaciju koja
omogućava operatorsko upravljanje I nadzor procesa. Brojni dodatni paketi proširuju
funkcionalnosti softvera za inženjeringa i vizualizaciju. Ovo poglavlje opisuje dostupne određene
HMI uređaje.

16
Slika 6. Pregled SIMATIC HMI uređaja

Slika 7. Izgled jednog SCADA sistema upravljanog TIA Portal-om

17
Slika 8. Redoslijed i opis operacija u TIA Portalu

18
8. Zaključak

Izrada upravljačke logike pojedinih komponenti procesa, vizualizacija procesa te mogućnost


reakcije na process u stvarnom vremenu postala je nezaobilazna potreba u industriji od početka pa
sve do danas. U tu svrhu najčešće se koristi PLC računar i HMI sistem preko kojeg čovjek nadzire
I upravlja mašinom. Radi boljeg razumijenvanja procesa te lakšeg nadziranja I upravljanja
procesom, izrada vizualizacije na HMI uređajima od velike je važnosti.

Sistemi automatizacije u proizvodnim procesima mogu biti jednostavni do vrlo složenih. U tu


svrhu su se razvila univerzalna i specijalistička rješenja sistema automatizacije proizvodnih
procesa.

U TIA Portalu spomenuti kontrolni moduli mogu biti izvedeni kao funkcije ili funkcijski blokovi
koji se programiraju i pozivaju u glavnom programu OBI. Nedostatak korištenja FBD u odnosu na
funkcije je to što se za svaki poziv funkcijskog bloka treba kreirati I pripadajući podatkovni blok,
čak iako se više puta poziva jedan te isti blok.

19
9. Literatura

Mario Belošević – Izrada upravljačkog programa za moduče opreme unutar programske podrške
TIA Portal vl.2; Zagreb, 2013

Dario Krklec – Izrada HMI interfejsa za module opreme unutar programske podrške TIA Portal
vl.2; Zagreb, 2013

Siemens; SIMATIC HMI – WinCC vl.2 Runtime Professional, Priručnik, izdanje 2013

Goran Malčić, Danijel Maršić – Programabilni logički kontroleri, Tehničko veleučilište u zagrebu,
Elektrotehnički odjel, Zagreb, 2009

20

Potrebbero piacerti anche