Sei sulla pagina 1di 8

Medicinski fakultet Banja Luka

Stomatologija

Seminarski rad

MOTORNI PUTEVI
CNS-a
Nastavni predmet: Anatomija

Profesor:
Prof. dr Zlatan Stojanović

Banja Luka, Januar 2016.


SADRŽAJ

1. MOTORNI PUTEVI CNS-a ................................................................................................... 3


1.1. Piramidalni put (tractus corticospinalis) .......................................................................... 3
1.2. Kortikonuklearni put (tractus corticonuclearis) ............................................................... 5
1.3. Ostali motorni putevi........................................................................................................ 7
2. LITERATURA ........................................................................................................................ 8

2
1. MOTORNI PUTEVI CNS-a

Motorni putevi su nishodni, eferentni. Motorni neuroni u kičmenoj moždini kao i motorna jedra
moždanih živaca su pod uticajem impulsa koji nishodnim vlaknima grupisanim u manje ili više
složene puteve (traktuse i fascikuluse) dolaze iz moždane kore, retikularnih jedara i lateralnog
vestibularnog jedra.

Putevi koji polaze iz kore velikog mozga dijele na direktne i indirektne.

Direktni motorni putevi povezuju koru velikog mozga sa prednjim rogovima kičmene moždine
ili motornim jedrima moždanih živaca. Ovi putevi imaju dva neurona (gornji u moždanoj kori i
donji u motornim rogovima kičmene moždine.

Indirektni motorni putevi imaju veći broj interneurona u kojima se prekidaju prije završetka u
motornim rogovima kičmene moždine.

1.1. Piramidalni put (tractus corticospinalis)

Piramidalni put je najveći direktni motorni put koji povezuje primarno motorno polje u kori
velikog mozga sa motornim neuronima u prednjim rogovima kičmene moždine. Piramidalni put
reguliše voljne pokrete djelovanjem na spinalne motorne centre. Ovaj put sadrži oko million
vlakana.

Više od polovine vlakana kortikospinalnog puta polaze iz primarnog motornog polja. Primarno
motorno polje obuhvata gyrus precentralis i prednje dvije trećine lobulus paracentralisa. Ostala
vlakna ovog puta potiču iz premotornog polja koje leži ispred precentralne vijuge i predstavlja
koordinacioni centar, i iz primarnog somatosenzornog polja koje leži iza precentralne vijuge.
Više od polovine vlakana piramidalnog puta polazi iz malih piramidalnih ćelija motornog polja
dok drugi dio vlakana potiče iz velikih piramidalnih ćelija.

Vlakna ovog puta kao snop bijele mase prolaze kroz frontalni dio zrakaste krune velikog mozga
(corona radiate) ulaze u zadnji krak unutrašnje moždane čahure (capsula interna) gdje su vlakna
piramidalnog puta smještene iza kortikonuklearnog puta, potom prelaze u bazalni dio moždanog
stable. Piramidalni put u mezencefalonu prolazi kros crus cerebri i zauzima njegove dvije petine

3
između traktus kortikonuklearisa koji je unutra i tractus parieto-temporo-occipito-pontinusa koji
leži s polja. U bazalnom dijelu ponsa dotle zbijena vlakna kortikospinalnog puta se razdvajaju u
uzdužne snopove koji se probijaju između brojnih relejnih jedara ponsa (nuclei pontis). U
produženoj moždini vlakna ovog puta ponovo se skupljaju u masivnu vrpcu koja na njenoj
ventralnoj strani izdiže oblo uzvišenje (pyramis). Pri prelazu iz produžene u kičmenu moždinu
najveći dio vlakana kortikospinalnog puta se ukršta i prelazi u (funiculus posterolateralis)
kičmene moždine.

Slika 1: Tractus corticospinalis

4
Neukrštena vlakna piramidalnog puta prolaze kroz funiculus anterior kičmene moždine i pružaju
se do donjih torakalnih segmenata. Ova vlakna silaze do odgovarajućeg segmeta kičmene
moždine, prelaze na suprotnu stranu i tu se završavaju. U slučaju potpunog ukrštanja u
decussatio pyramidum cijeli piramidalni put prelazi u kontralateralni funiculus posterolateralis.
Vlakna piramidalnog puta se spuštaju i završavaju u motoneuronima odgovarajućeg segmenta
kičmene moždine. Manji broj ovih vlakana završava se direktno, sinatipčkim spojem sa alfa i
gama motoneuronima, dok se većina vlakana u njima završava preko interneurona.

Mali dio kortikofugalnih vlakana koja su u sastavu kortikospinalnog puta polazi iz primarnog
somatosenzornog polja, završava se u relejnim jedrima produžene moždine i u pihtijastoj masi
zadnjih rogova kičmene moždine. Ova vlakna imaju inhibitorni efekat na pomenuta relejna jedra
i utiču na sprovođenje senzitivnih impulsa pema kori velikog mozga.

1.2. Kortikonuklearni put (tractus corticonuclearis)

Kortikonuklearni put je direktni motorni put koji povezuje primarno motorno polje u kori
velikog mozga sa motornim jedrima moždanih živaca. Ovaj put polazi iz donje trećine
precentralne vijuge u kojoj leži primarno motorno polje i iz dijela premotornog polja kao i iz
frontalnog očnog polja koje leži u zadnjem dijelu srednje čeone vijuge. Ovaj put omogućava
kortikalnu kontrolu motornih jedara kranijalnih živaca.

Vlakna ovog puta idu zajedno sa kortikospinalnim putem i u početku čine njegov unutrašnji dio.
Kortikonuklearni put prolazi kroz frontalni dio bijele mase velikog mozga, zatim kroz koljeno
unutrašnje moždane čahure i prelazi u ventralni dio moždanog stabla. U mezencefalonu
kortikonuklearni put leži između kortikospinalnog puta i tractus frontopontinusa. Kada uđe u
pons, kortikonuklearni put se razdvaja od kortikospinalnog puta. Najveći dio njegovih vlakana
rotira put dorzalno, prema tegmentumu moždanog stabla i završava se preko umetnutih neurona
u motornim jedrima moždanih živaca. Vlakna kortikonuklearnog puta završavaju se uglavnom
obostrano u motornim jedrima kranijalnih živaca. Samo vlakna za donji dio motornog jedra
facijalisa i motorno jedro hipoglosusa prelaze u cjelini na suprotnu stranu. Spinalno motorno
jedro nervusa acesorijusa dobija vlakna iz kontralateralnog kortikospinalnog puta.

5
Slika 2: Tractus corticonuclearis

6
1.3. Ostali motorni putevi

Skoro cjelokupna motorna aktivnost odvija se preko već pomenutih direktnih motornih puteva
kao i preko retikulospinalnih i vestibulospinalnog puta. Impulsi iz proprioceptivnih i mnogih
drugih receptora odlaze u koru malog i velikog mozga. Da bi na nadražaje iz ovih receptora
uslijedio adekvatan motorni odgovor, u čitav motorni sistem uključuje se nekoliko bitnih sivih
masa: bazalne ganglije, thalamus, nuclei pontis, donji olivarni kompleks, vestibularna jedra i
retikularna formacija. Ove strukture označene su kao ekstrapiramidalni motorni sistem. Danas se
smatra da bi pod tim nazivom mogli da se obuhvate retikulospinalni i vestibulospinalni put, a
nikako ne putevi koji polaze iz baznih ganglija. Bazalne ganglije dobijaju aferentna vlakna iz
cijelog neokorteksa, talamusa, supstantiae nigrae, a eferenta vlakna odlaze preko nuc.ventralis
anterior thalami i prednje dijela nuc. ventralis lateralis thalami u premotornu i suplementarnu
motornu koru. Na taj način se bazalne ganglije uključuju u transfer informacija iz cijelog
neokorteksa u pomenute motorne regione i imaju značajnu integrativnu ulogu (kontrolišu
redoslijed naučenih pokreta, njihovo započinjanje, tok, završavanje). Kontrolu motorne
aktivnosti pored bazalnih ganglija obavlja i cerebellum. On je povezan sa kontra lateralinim
neokorteksom pomoću korikopontinskih i pontocerebelarnih puteva koje svrstavamo u indirekte
motorne puteve. Mali mozak je povezan sa ipsilateralnim proprioceptivnim receptorima u
mišićima, tetivama i zglobnim čahurama kao is a vestibularnim aparatom i donjim olivarnim
kompleksom. Jedra malog mozga preko nekoliko puteva šalju impulse u kontralateralno
ventrolateralno jedro talamusa i nuc. ruber, bilateralno u retikularnu formaciju i ipsilateralno u
vestibularna jedra.

Tractus reticulospinalis polazi iz intermedijarne zone retikularnih jedara produžene moždine i


ponsa, prolazi kroz bijelu masu kičmene moždine i završava se na interneuronima u lamina VII,
a samo mali broj vlakana se završava na neuronima lamine IX. S obzirom da se kolaterale
pojedinih aksona retikularnih neurona završavaju u cervikalnim, torakalnim i lumbalnim
segmentima kičmene moždine, smatra se da retikulospinalni putevi kontrolišu koordinisane
pokrete mišića trupa i udova pri hodu, trčanju i plivanju,

Tractus vestibulospinalis se rađa iz ipsilateralnog nuc. vestibularis lateralis-a, prolazi kroz


funiculus anterior medullae spinalis i završava se na interneuronima lamine VIII, a neka vlakna
grade sinapse sa dendritima alfa i gama motornih neurona. U eksperimentalnim uslovima
električna stimulacija nuc. vestibularis lateralis-a dovodi do kontrakcije ipsilateralnih, a dijelom i
kontralateralnih mišića ekstenzora trupa i udova, uz istovremenu relaksaciju fleksora. Smatra se
da su neuronski krugovi koji poveziju ovo jedro i put, donji olivarni kompleks i mali mozak
odgovorni za učenje vještih poktera uz istovremeno održavanje ravnoteže.

7
2. LITERATURA

(1) Anatomija centralnog nervnog sistema; Ilić A. Blagotić M. Malobabić S. Radonjić V.


Prostran M. Toševski J.; Savremena administracija a.d.; Beograd 2010;

Potrebbero piacerti anche