1.

GEOGRAFIJA

- geografija je znanost o Zemljinoj površini (geoprostoru) na kojoj proučava najvažnije

prirodne i društvene čimbenike (elemente)

- geografija je mosna znanost koja povezuje prirodne i društvene znanosti

-javlja se u Staroj Grčkoj u 3. st. pr. Kr. -> ocem geografije smatramo Eratostena

- podjela geografije na 4 osnovne grupe

1. opća geografija

2. fizička geografija

3. društvena geografija

4. regionalna geografija

- opća geografija proučava Zemlju kao svemirsko tijelo, unutar nje nalazi se kartografija te
istražuje razvoj geografije kao znanosti

- fizička geografija proučava prirodne sastavnice Zemljine površine:

- reljef (geomorfologija)

- klima i vegetacija (klimatologija)

- vode (hidrogeografija)

- tlo (pedogeografija)

- društvena geografija proučava društvene elemente Zemljine površine:

- stanovništvo (demogeografija)

- gospodarstvo (ekonomska geografija):

- industrijska geografija, turistička geografija, prometna geografija, agrarna geografija

- regionalna geografija primjenjuje dostignuća opće, fizičke i društvene geografije na manjim
prostorima, odnosno regijama

Ekologija

-znanost koja proučava procese i pojave narušavanja okoliša

- masovno narušavanje počelo je za vrijeme prve industrijske revolucije

-ekosustav je sustav koji se sastoji od biocenoze i biotopa

2. OBLIK I DIMENZIJE ZEMLJE

- u prošlosti su postojale pogrešne predodžbe o obliku Zemlje, tako jedna od njih glasi:
Zemlja je ravna ploča koju na leđima nose četiri slona, a njih na leđima nosi jedna velika
kornjača

- u 16. st. Magellanova ekspedicija dokazala da je Zemlja sfernog (zaobljenog) oblika nakon
što je oplovila Zemlju

- to je točno jer Zemlja na sebi ima različita udubljenja i izbočenja pa se njen oblik ne može
geometrijski definirati, a taj neobičan oblik nazvan je geoid

2.1. Gibanja Zemlje

2.1.1.Rotacija

- okretanje Zemlje oko svoje osi ( zamišljeni pravac koji prolazi kroz polove i središte
Zemlje) i traje 24

- posljedica su izmjena dana i noći

- sumračnica - linija (pojas) između dana i noći

 2.1.2. Revolucija

- okretanje Zemlje oko Sunca - 365 dana 5 sati

- posljedica okretanja Zemlje oko Sunca i izmjena godišnjih doba

- polarni krug - od južne/sjeverne polutke do pola ima izmjenu polarnog dana (min. 24 h),
polarne noći

2.2 Godišnja doba

- posljedica zemljine revolucije

- sobzirom na kut upada Sunčevih zraka postoje razlike u tajanju dana i noći

- dan kada noći i dan noć jednako traju zove se ravnodnevnica i dešava se na prvi dan prolječa
i jeseni

- prvog dana ljeta je tzv ljetni suncostaj dan traje 16 , a noć 8 sati, dok je prvog dana zime
situacija obrnuta dan osam , noć 16 sati traje

2.3. Toplinski pojasevi

- zbog nejednolikog zagrijavanja Zemlje razlikujemo 5 toplinskih pojaseva

- žarki pojas nalazi se u sredini Zemlje i u njemu su visike temperature cijele godine

- sjeverni i južni umjerni pojas u kojem imamo pravilnu izmjenu godišnjih doba

-sjeverni i južni hladni u kojem imamo izmjenu polarnog dana i noći

2.4. Pojasno vrijeme

- krajem 19. st. u Washingtonu je uvedeno pojasno (zonalno) vrijeme

- Zemlja je podijeljena na 24 vremenska pojasa od po 15° pa je razlika između susjednih

pojasa 1 sat
- početni vremenski pojas se veže uz granični meridijan koji je označen sa 0°

- granice vremenskih pojasa ne prate strogo podnevnik, već se pomiču zbog praktičnih
razloga kao što su granice država ili administrativnih regija velikih država

- datumska granica je dogovorena linija pri čijem prelasku moramo dodavati ili oduzimati
jedan dan, nalazi se na 180. meridijanu

2.5. Kalendar

- cilj kalendara je što bolje uskladiti građansku godinu (s cijelim brojem) sa tropskom
godinom (koja nije cijeli broj)

- tako su nastali različiti kalendari

- julijanski kalendar - dobio naziv prema Juliju Cezaru, a uveden je 45. g. pr. Kr.

- uveo da svaka četvrta godina bude prijestupna

- danas ga koriste neke pravoslavne crkve -> npr. Ruska pravoslavna crkva

- gregorijanski kalendar - prema papi Grguru XIII.

- uveden 1582. g.

- svaka 4. godina je prijestupna, osim godina kojima završava stoljeće, a nisu djeljive s 400
(npr. 1700, 1800, …)

3. Predočavanje Zemlje na globusu i geografskoj karti

Zemlju možemo predočiti na globusu i geografskoj karti pri tome se nastoje očuvati elementi
vjernosti:
1. GLOBUS

- vjerna umanjena predodžba Zemlje→očuvani svi elementi vjernosti

2. KARTA

- umanjena predodžba Zemlje na ravnoj plohi( papiru)→zbog količine sadržaja i praktičnosti

najvažniji je oblik predočavanja

- oblik zemlje nije moguće prikazati na ravnoj plohi bez pogrešaka→stoga karta ne
zadovoljava sve elemente vjernosti

- elementi svake geografske karte su:

a) geografska mreža

b) naslov

c) tumač znakova

d) mjerilo

3. 1. Kartografske projekcije

- postupak projiciranja Zemljine zakrivljene površine na ravnu plohu naziva se projiciranje, a

tako dobivena slika kartografska projekcija

- problem je u tome što zakrivljenu Zemljinu površinu nije moguće bez deformacija prenijeti
na ravnu plohu

- s obzirom na površinu na koju projiciramo zakrivljenu Zemljinu površinu, projekcije se

dijele na:

1. valjkaste ili cilindrične

2. stožaste ili konusne

3. horizontalne ili azimutalne

VALJKASTE ILI CILINDRIČNE PROJEKCIJE

- Zemljina površina prenosi se na plašt valjka koji dodiruje Zemlju najčešće duž jedne
kružnice (najčešće polutnik = ekvator);

STOŽASTE ILI KONUSNE PROJEKCIJE

- Zemljina površina prenosi se na plašt stošca koji dodiruje Zemlju duž najčešće jedne
kružnice

HORIZONTALNE ILI AZIMUTALNE PROJEKCIJE

- Zemljina površina se prenosi na ravninu koja dodiruje Zemlju u jednoj točki - centar ili pol
projekcije

3.2. Vrste karata

- karte se dijele prema pouzdanosti i sadržaju

IZVORNE I PREGLEDNE KARTE (PREMA POUZDANOSTI)

- izvorne krate nastaju snimanjem pa detaljno predočavaju izgled i sadržaj prostora (imaju
modul do 200 000)

- izvorne karte u krupnome mjerilu od 1:10000 nazivaju se planovi -> predočavaju mali dio
Zemljine površine u krupnome mjerilu

- pregledne karte ne predočavaju stvarni izgled prostora jer nastaju generalizacijom izvornih
karata (imaju modul preko 200 000)

- imaju sitno mjerilo (1:200000 i sitnije) pa je sadržaj uopćen

OPĆE I TEMATSKE KARTE (PREMA SADRŽAJU)

- opće karte predočavaju geografsku sliku nekog kraja

- prikazuju elemente prirodne osnove (reljef, odnos kopna i mora, vode) i društvenog sadržaja
(ceste, pruge, cjevovode, naselja) pa su kompleksne
- tematske karte predočavaju prostorni raspored neke prirodne ili društvene pojave/procesa
(jedna od dvije teme)

- primjeri tematskih karta su :geološke, geomorfološke, hidrološke, klimatske, vegetacijske,

pedološke, povijesne, političke, demografske, gospodarske, cestovne karte

3. RELJEF

- reljef označava sve oblike Zemljine površine (franc. relief - izbočina)

- nastaje djelovanjem endogenih (unutrašnjih) i egzogenih (vanjskih) sila

- endogene sile: Zemljina unutrašnja toplina, tlak i sila gravitacije -> pod utjecajem tih sila
nastaju najveći reljefni oblici na Zemlji

- egzogene sile: Sunčeva energija, sila gravitacije (Sunca i Mjeseca) i sila gravitacije Zemlje -
> preoblikovanje reljefa nastalog endogenim silama

- osnovni oblici reljefa:

- uzvišenja

- udubljenja

- ravnice

3.1. Geološke prošlosti Zemlje

- fosili - ostaci životinja i biljaka iz proteklih razdoblja; otisci organizama u naslagama

sedimentnih stijena

- fosili omogućuju da se rekonstruira prošlost Zemlje; zahvaljujući znanosti o evoluciji koja je

utvrdila da su se organizmi razvijali od jednostavnih prema složenijima

- posebice je raširena metoda koja se temelji na vremenu (polu)raspada izotopa ugljika C14 -
vrijeme poluraspada je 5730 godina te se može izračunati starost do 70 000 godina

- povijest Zemlje dijeli se na eone -> ere -> periode -> epohe -> doba
- eoni:

Hadij (4,5 milijardi g. pr. Kr. - 3,5 milijardi g. pr. Kr.)

Arhaik (3,5 milijardi g. pr. Kr. - 2,5 milijardi g. pr. Kr.)

Proterozoik (2,5 milijardi g. pr. Kr. - 550 mil. g. pr. Kr.)

Fanerozoik (550 mil. g. pr. Kr. - do danas)

- prva tri eona nazivaju se još prekambrij - iz tog razdoblja je 20% današnjih stijena

- fanerozoik se dijeli na 3 ere: paleozoik (545 mil. g. pr. Kr. - 245 mil. g. pr. Kr.), mezozoik
(245 mil. g. pr. Kr. - 60 mil. g. pr. Kr.) i kenozoik (60 mil. g. pr. Kr. - danas)

- početkom mezozoika svi su kontinenti bili spojeni - Pangea

- zatim se zbog tektonskih pokreta počinju razdvajati

- kontinenti su došli u današnji položaj u kenozoiku, a u epohi pleistocena pojavljuju se homo

habilis i homo erectus (ljudi)

- pleistocen su obilježila izmjena ledenih i međuledenih doba, po završetku ledenog doba

razina mora se je podigla za oko 130 m (u literaturi se navodi 100 m, ali to je pogrešno)

3. 2. Litološki sastav

- nakupine jedne ili više vrsta minerala nazivaju se stijene

Vrste stijena prema postanku:

1. vulkanske stijene (magmatske, eruptivne)

- nastaju hlađenjem (kristalizacijom) magme ili lave

a) intruzivne: nastaju u Zemljinoj unutrašnjosti, dugo i polagano hlađenje magme, lijepa i

zrnata struktura (granit, peridot)
b) efuzivne: nastaju na Zemljinoj površini, kratko i brzo hlađenje lave, nema kristalizacije ili
ako do nje dođe nastaju sitna zrna minerala (bazalt, andezit)

c) žične: nastaju u „dimnjacima“ koji povezuju Zemljinu unutrašnjost sa Zemljinom

površinom

2. sedimentne stijene (taložne)

- nastaju taloženjem ili sediemntacijom minerala

- prepoznatljive po slojevima

- nastaju na i pri Zemljinoj površini (najveći dio stijena na Zemlji)

3. metamorfne stijene (preobražene)

- nastaju preobrazbom već postojećih stijena u Zemljinoj unutrašnjosti pod utjecajem visokog
tlaka i temperature

- od vapnenca je nastao mramor, a od granita gnajs

3.3. Zemljina građa

- Zemljina unutrašnjost je izgrađena od 3 dijela (lupine): jezgra, plašt i kora

Jezgra - izgrađena od teških metala: nikal i željezo

Plašt - od 2900 km do otprilike 40 km u dubinu

- dijeli se na:

a) gornji plašt - od 100 km do 40 km

b) donji plašt - od 2900 km do oko 200 km

Zemljina kora - najtanji sloj Zemlje

- s obzirom na sastav, Zemljinu koru dijelimo na:

a) oceanska kora - (debljine od 4 do 20 km), a zauzima 59,5% površine Zemlje

b) kontinentska kora - izgrađena od granitnog i bazaltnog sloja (debljina joj doseže do 70 km),
a zauzima 34,5% površine Zemlje

c) prijelazni tip kore - karakterističan je za prostore dodira oceanske i kontinentske kore a

zauzima 6% površine Zemlje

- gornji dio plašta (u čvrstom stanju) i Zemljina kora čine čvrstu (stjenovitu) cjelinu koja se
zove litosfera (grč. lithos = kamen, stijena) koja je razlomljena na litosferne ploće koje se
gibaju

3.4. Globalna tektonika ploča

- zbog gibanja magme u plaštu i litosferne ploče su u pokretu

- danas je poznato da se litosfera sastoji od oko 20 manjih ili većih litosfernih ploča

- kretanje ploča i njihov aktivnost najizraženija je duž njihovih granica (rubova), a na to

upozorava raspored potresa i vulkana u svijetu

- razlikujemo tri tipa granica litosfernih ploča

KONSTRUKTIVNE GRANICE

- označuju područja gdje se litosferne ploče međusobno udaljavaju

- kroz razmake, pukotine, izbija magma gradeći i oblikujući oceanska gorja ( srednjooceanski
hrptovi) uz snažne potrese stvarajući novu Zemljinu koru

- Atlantski ocean je nastao razmicanjem Pangee - odvajanjem Amerika i Afrike

- Island je oceanski hrpt -> oceanski hrptovi najduži lanci na svijetu, također tu je i veća
razina mora

DESTRUKTIVNE GRANICE

- obilježava podvlačenje jedne ploče pod drugu

- ploča koja se podvlači lomi se i puca pa se javljaju potresi, a na površinskoj ploči pojavljuju
se vulkani i nastaju ulančani planinski lanci i otočni nizovi
- to je najnestabilnije područje na Zemlji, jer se litosfera razara

KONZERVATIVNE GRANICE

- označene su rasjednim pukotinama duž kojih dolazi do smicanja dviju litosfernih ploča što
izaziva česte i jake potrese

- nema stvaranja nove ni nestajanja stare Zemljine kore -> otuda naziv (lat. konservare =
očuvati)

- primjer ovakve granice predstavlja oko 1000 km dug rasjed San Andreas u Kaliforniji, duž
njega dolazi do smicanja Pacifičke i Sjevernoameričke litosferne ploče -> glavno potresno
područje uz pacifičke obale SAD-a

3.5. Vulkanizam i potresi

Vulkanizam- odnosi se na sve pojave i procese vezane uz izbijanje užarene magme na

površinu Zemlje

3.5.1. Vulkani

- kad lava izbija iz jednog kanala (dimnjaka) ili više njih, tada se lava nagomilava i hladi te
oblikuje uzvišenje (vulkanska kupa) - ta uzvišenja nazivamo vulkani

- dijelovi vulkana: na vrhu je ljevkasto udubljenje (krater) koje je s kanalom (dimnjak)

povezano sa vulkanskim ognjištem

- ognjište - dio Zemljine kore u kojoj je nakupljena magma- izbijanje magme na Zemljinu
površinu naziva se erupcija, može biti mirna (Hawaii), ali i eksplozivna

- to ovisi o količini vodene pare u lavi

- najveći vulkanski niz je tzv. Pacifički vatreni prsten

- vezan je uz granično područje litosfernih ploča na rubovima Pacifika -> dodiruje se velik
broj ploča

- unatoč opasnostima, vulkanska područja su gusto naseljena zbog velike plodnosti tla

- aktivni i ugasli vukani

- aktivni su oni koji danas djeluju ili imamo povijesne podatke o njihovoj aktivnosti

- ugasli vulkani nisu aktivni i nemamo pisane tragove o njihovoj aktivnosti

- popratne pojave uz vulkane su fumarole su mjesta na kojima, kroz pukotine ohlađene lave,
izbija vodena para

- uz vulkane se pojavljuju i gejziri - iz njih voda i vodena para izbija periodički u obliku
vodoskoka

3.5.2. Potresi

- potresi su iznenadna i kratka podrhtavanja tla, a nastaju zbog naglog oslobađanja energije u
litosferi

- potrese prema postanku dijelimo na:

1. urušni - dio podzemlja se uruši; krški oblici - najslabiji

2. vulkanski - izbijanje magme na površinu Zemlje

3. tektonski - javljaju se na rasjedima, najjači su i najčešći, nastaju zbog tektonskih gibanja

- mjesto u litosferi gdje nastaje potres zove se hipocentar

- iz hipocentra se oslobođena energija valovima prenosi u obliku koncentričnih kružnica

- mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar, nalazi se točno
iznad hipocentra

- jačina potresa se mjeri na dva načina:

a) na temelju ljudskog doživljavanja učinka potresa na površini Zemlje i mjeri se Mercalli-

Cancani-Siebergovom ljestvicom, ima 12 stupnjeva

b) na temelju određivanja jačine oslobođene energije u hipocentru (naziva se magnituda) i

mjeri se Richterovom ljestvicom, ima 9 stupnjeva, instrument se naziva seizmograf

3.6. Egzogeni procesi i reljefni oblici

- reljef oblikovan endogenim silama biva mijenjan vanjskim ili egzogenim silama
- egzogene sile su: Sunčeva energija i sila gravitacije (Zemlje, Mjeseca i Sunca)

- Sunčeva energija utječe na pokrete zraka, vode i leda, a to su čimbenici koji oblikuju reljef u
egzogenim procesima

- postoje različiti tipovi reljefa oblikovani vanjskim procesima: fluvijalni, marinski, glacijalni,
krški, eolski reljef

3.6.1. Fluvijalni reljefni oblici

- atmosferska voda pada na zemljinu površinu i otječe prema nižim područjima ili ponire na
propusnoj podlozi.

-TEKUĆICE koje otječu prema nižim dijelovima i mehaničkim djelovanjem (erozijom)

oblikuje FLUVIJALNE RELJEFNE OBLIKE.

- erozijski fluvijalni reljefni oblici su riječno korito i riječne doline (u presjeku imaju oblik
slova v)

- prema odnosu na glavne smjerove pružanja reljefa doline mogu biti:

LONGITUDINALNE ( uzdužne) i TRANSVERZALNE ( poprečne )

- na ušće transportna moć prestaje i nastaju akumulacijski fluvijalni riječni oblici delta ili
estuariji

3.6.2. Obalni reljefni oblici

- djelovanjem mora i jezera ograničeno je na uzak pojasa kopna- obalu.

- abrazija je razarajući utjecaj valova na obalu i najizrazitija na strmim obalama koje su

izložene i vjetrovima.

- na strmim obalama abrazijom nastaju klifovi, dok na niskim obalama nastaje morsko žalo
 3.6.3.Krški reljefni oblici
- nastaju na područjima koja su izgrađena od topljivih stijena ( vapnenac i dolomit ).
- vapnenac se ne bora pa nastaju brojne pukotine koje omogućuju proniranje vode, a
djelovanjem vode tj. otapanjem vapnenca nastaje krški reljef
- krški oblici se dijele na površinske i podzemne

Površinski krški oblici:

- škrape- žljebovi koji nastaju na strmim padinama otjecanjem vode
- kamenice
- ponikve- tanjurasta udubljenja nastala erozijskim djelovanjem vode koja ponire
- polja u kršu – najveći krški reljefni oblici
- krške zaravni
Podzemni krški oblici
- špilje
- jame
- razlika špilje i jame je u nagibu njihova kanala
- špilje su sistem kanala paralelan s površinom, dok kod jame kanali su okomit na
površinu

- taloženje kalcij karbonata (vapnenca) nastaje spiljski nakit SIGE

- STALAKTITI- vise sa svoda
- STALAGMITI- uspinju se s poda

3.6.4. Eolski reljefni oblici

- nastaju radom vjetra koji prenosi i taloži pijesak u pustinjskim prostorima koji su bez
vegetacije
- eolski reljefni oblici:
- dina – uzvišenje građeno od pijeska, a nastaje kad vjetar pri nailasku na zapreku
počinje odlagati pijesak.
- vadi - suha riječna korita
 4. KLIMA

- vrijeme označava trenutačno stanje atmosfere nad određenim prostorom (određuje se prema
dominantnom elementu)

- klima označava prosječni tijek vremena ili prosječno stanje atmosfere na određenom
prostoru u razdoblju od 25 do 35 godina

- klimu proučava klimatologija, a vrijeme meteorologija

5.1 Atmosfera

- atmosfera je zračni omotač oko Zemlje; najveći je udio čine dušika (78%) i kisika (21%)

a) troposfera (0-10 km)

- u njoj se odvija glavnina procesa koji utječu na vrijeme i klimu

b) stratosfera (10-50 km)

- zbog povećane koncentracije ozona još se naziva i ozonosfera

c) mezosfera (50-80 km)

- najhladniji dio atmosfere

d) termosfera (80-600 km)

- u ovom sloju povećana je koncentracija iona -> ionosfera, sloj važan za telekomunikacije

- u atmosferi pored plinova nalazimo i primjese (vodena para, krute i tekuće čestice)

- povećana koncentracija primjesa koja remeti prirodne procese i ugrožava život na Zemlji
zove se onečišćenje atmosfere

- onečišćivači zraka se još ovu aeropolutanti

- aeropolutant klor flour ugljik (CFC) ili freoni urokuje smanjenje sloja ozona -> posljedice su
nastanak ozonskih rupa

5.2 Klimatski elementi

- to su pokazatelji koji karakteriziraju klimu nekog mjesta i mogu se mjeriti:

1. Sunčevo zračenje

2. Temperatura

3. Tlak

4. Vjetar

5. Vlažnost zraka

6. Naoblaka

7. Padaline

8. Snježni pokrivač

5.2.1. Temperatura

- najvažniji klimatski element ovisi Sunčevom zagrijavanju (geografska širina) i podlozi

- insolacija -osunčanost nekog područja

5.2.2. Vlažnost zraka i padaline

- vlaga zraka označava količinu vodene pare u zraku (oblaci, magla )

- kada se u zraku nalazi najveća moguća količina vodene pare, kažemo da je zrak zasićen
vodenom parom -> ako se u stanju zasićenja poveća količina
- topli zrak može primiti više vodene pare nego hladni, a temperatura na kojoj zrak postaje
zasićen vodenom parom zove se rosište

- relativna vlažnost zraka je pokazatelj vlage u zraku, a mjeri se u %

- kada relativna vlažnost prijeđe 100% nastaju padaline tj. vodena para prelazi u kapljice vode
(kondenzacija) ili u kristaliće leda (sublimacija)

Vrste padalina:

- padaline pri tlu: rosa, mraz, inje

- padaline iz oblaka: kiša, snijeg, tuča

5.2.3. Tlak zraka

- tlak zraka je pritisak stupca zraka na Zemljinu površinu (1 cm2)

- mjeri se hektopaskalima ili milibarima

- normalan tlak iznosi 1013 hPa - iznad je visok, a ispod niski tlak

- tlak zraka ovisi o temperaturi zraka (topliji zrak = niži tlak) i o nadmorskoj visini (veća
visina = niži tlak)

- polje visokog tlaka zraka - anticiklona (A) - suho i stabilno vrijeme

- polje niskog tlaka zraka ciklona (C) - promjenjivo vrijeme i padaline

5.2.4. Vjetar

- vjetar je horizontalno strujanje zraka i to uvijek iz područja višeg prema području nižeg tlaka
zraka

- stalni vjetrovi nastaju pod utjecajem stalnih polja tlaka zraka i pušu cijele godine u istom
smjeru

- Vrste vjetrova
- planetarni – stalni vjetrovi: polarni vjetrovi, zapadni vjetrovi i pasati

- lokalni vjetrovi- jugo, bura, maestral

- sezonski vjetrovi- monsuni ( jugoistočna i južna Azija)

5.2.5. Zračne mase

- to su „paketi“ ili volumeni zraka ujednačenih svojstava

- prema temperaturi mogu biti tople i hladne, prema vlažnosti kontinentalne (suhe) i
maritimne (vlažne), prema geografskoj širini: ekvatorske, tropske, polarne i arktičke
(antarktičke)

- zona dodira dvaju zračnih masa u kojoj se miješaju (sukobljavaju) njihova svojstva zove se
frontalna ploha

- presjek frontalne plohe i Zemljine površine zove se fronta - nastanak ciklona

5.3. Klimatski modifikatori

- čimbenici koji utječu na klimu nekog područja, a za razlika od klimatskih faktora nisu
mjerljivi

- najvažniji modifikatori su: geografska širina, nadmorska visina, odnos mora i kopna,
morske struje, reljef….

5.4. Tlo

- rastresiti površinski sloj Zemlje koji nastao pod utjecajem klime, sastava stijena, biljnog
svijeta i čovjeka

- sastoji se od zraka, vode, anorganskih i organskih tvari

- s obzirom da klima utječe na razvoj tla, tla se grupiraju prema zonama tzv. zonalna tla
koje se podudaraju s klimatskim zonama

- primjeri zonalnih tla su crnica, crvenica, podzoli …

 - uz zonalne postoje je još i tzv. azonolna tla koja se javljaju u različitim klimatskim
zonama ( aluvijalna tla)

- plodnost tla ovisi o količini organske tvari tzv. humusa

- tlo je danas ugroženo različitim procesima kao što su dezertifikacija (širenje pustinja),
salinizacija(porast slanoće tla) i erozija

VEGETACIJA

- vegetacija nekog područja uvelike ovisi o klimi tog dijela Zemlje zbog čega razlikujemo
vegetacijske geografske zone

1.) Tropske kišne šume – guste teško prohodne šume, nalaze se uz ekvator, visoka
vlažnost i temperatura, rastu kaučukovac, vanilija, tropsko voće

2.)Savana – područje visoke trave, izmjena suhog i vlažnog razdoblja, uzgoj kave,
pamuka

3.)Pustinje – najsuša područja bez vegetacije

4.) Stepa - nekada područje niske trave, danas područja uzgoj žitarica

5.) Mediteranska zona - suha ljeta, blage kišovite zime, uzgoj maslina, vinove loze,
smokve

6.) Listopadne šume - sjevernije od stepskog područja

7.) Tundra – polarna područja, sastoji se od lišajeva i mahovina

5. VODA NA ZEMLJI

- oko 2/3 Zemlje pokrivaju mora i oceani, a tek 1/3 kopno

-vode na Zemlji dijelimo na morske (mora i oceani) i kopnene(jezera, rijeke, ledenjaci…)

- na Zemlji slana voda zauzima 97,6% vodene mase, a preostalih 2,4% je slatka voda od kojih je samo 1 %
dostupno

5. 1. More
- sva mora međusobno je povezano u jedinstvenu prirodnu cjelinu nazivamo svjetsko more

- dijelovi svjetskog mora su oceani, mora te zaljevi i morski prolazi

- mora dijelimo u dvije skupine: sredozemna mora (mora duboko uvučena u kopno npr. Crno
more) i rubna mora (mora na rubovima oceana npr. Norveško more)

- u reljefu podmorja razlikujemo s obzirom na dubinu: šelf, slaz, dubokomorski bazeni i

dubokomorski jarci

5.1.1. SVOJSTVA MORA

1. SALINITET ili SLANOST:

- otopljene soli u moru (Na, Cl, Mg, K, Ca i S)

- izražava se u promilima ‰ = gram soli u kilogramu morske vode

- ovisi o temperaturi, količini padalina i dotoku rijeka s kopna

- toplija i zatvorena mora su slanija dok su manje slana mora polarnih krajeva

- svjetski prosjek 35 ‰, Jadransko 38 ‰,

2. TEMPERATURA MORA:

- uvjetovana kutom upada Sunčevih zraka

- temperatura more opada od ekvatora prema polovima

3. PROZIRNOST I BOJA MORA:

- Prozirnost je dubina do koje vidi ljudsko oko

- ovisi o količini organske tvari i refleksiji sunčevih zraka

5.1.2. GIBANJA MORA

1) VALOVI MORA

- valovi su kretanje morske vode najčešće uzrokovan vjetrom

- dijelovi vala: brijeg, dol,

- tsunami -posebna skupina valova nastala kao posljedica erupcije ili potresa

2) MORSKE MIJENE – PLIMA I OSEKA

- podizanje razine mora = plima

- spuštanje razine mora = oseka

- nastaju zbog gravitacijskog privlačenja Mjeseca i Sunca

3) MORSKE STRUJE

- horizontalna kretanja morske vode

- uzrokuju ih stalni vjetrovi

- tople struje (crvene) se kreću od ekvatora prema polovima

- hladne struje (plave) se kreću od polova prema ekvatoru

5.2. Vode na kopnu

- se dijele na podzemne vode, tekučice, jezera, močvare i led

Podzemne vode

- nastaje prodiranjem vode ispod površine i ispunjavanjem šupljina u tlu iznad

nepropusnih slojeva

- takvu vodu zovemo temeljnica i do nje dolazimo bušenjem Zemlje

- važna je za vodoopskrbu stanovništva

- u kršu mjesta gdje voda izvire iz podzemlja zovemo vrela, ako se nalaze ispod razine
mora izvori pitke vode zovu se vrulje
Tekučice

- spadaju potoci i rijeke koje se kreću zobg dijelovanja gravitacije

- glavni dijelovi svake tekućice su izvor, korito, obala i ušće

- vodostaj je razina vode u koritu i neprestano se mijenja

Jezera

- pokrivaju 1,8 % površine kopna

- prema postanku se dijele na tektonska, vulkanska, ledenjačka, krška

- postoje i umjetna jezera koja se najčešće koriste za HE

Led na kopnu

- pokriva 11 % površine kopna

- dijeli se na ledenjake i ledeni pokrov

- najveći ledenjački pokrov nalazi se na Antartici, zatim na Grenlandu

- ledenjaci su velike ledene mase koji se kreču pod utjecajem gravitacije

Onečišćenja vode

- voda je neophodna za život na Zemlji

-prosječna potrošnja je 2 do 3 litre po stanovniku na dan

- najveći potrošači vode su 1. Kućanstva 2. Industrija 3. Poljoprivreda

-najveća opasnost za mora su izljevi nafte

- vode na kopnu ugrožavaju kemikalije koje se koriste u poljoprivredi i industriji

 7. STANOVNIŠTVO

7. 1. Razmještaj svjetskog stanovništva

- danas u svijetu živi oko 7 milijardi ljudi -> prosječna gustoća naseljenosti Zemlje (510
milijuna km2) iznosi 13.73 st/ km2

𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑠𝑡𝑎𝑛𝑜𝑣𝑛𝑖𝑘𝑎 𝑠𝑡.

-> formula za izračunavanje prosječne gustoće naseljenosti: = 𝑘𝑚2
𝑝𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑛𝑎

- ekumena (grč. oikoymene = naseljena) je naseljeni dio kopna

- anekumena je nenaseljeni prostor na Zemlji

- 4 najgušće naseljena područja na svijetu imaju gustoću naseljenosti veću od 100 st/ km2 :

1. Istočna Azija (Kina)

2. Južna Azija (Indija)

3. Europa

4. jugoistok Kanade i sjeveroistok SAD-a

- velike razlike u gustoći naseljenosti s obzirom na:

1. hemisfere ili polutke

-> na sjevernoj hemisferi živi 9/10, a na južnoj hemisferi 1/10 st. svijeta

2. kontinenti

-> na kontinentima Starog svijeta živi 85%, a u Novom svijetu 15 % st. svijeta

-> u Aziji živi 60 %, dok u Australiji i Oceaniji 0.5 % st. svijeta

3. primorski i kontinentski dijelovi

-> primorja u prosjeku dva puta naseljenija od unutrašnjosti kontinenata

4. nadmorska visina

-> do 500 metara nadmorske visine živi 80 % st. svijeta

7.2. Kretanje stanovništva kroz povijest

- stanovništvo se kroz povijest vrlo sporo kretalo zbog društvenih problema (rat, bolest), ali
također i prirodnih problema (suša, poplava, prirodne katastrofe)

- prvi veći porast stanovništva zabilježen je prije 10 000 g. u neolitiku zbog uzgajanja
životinja i biljaka i tako ljudi lakše dolaze do hrane

- u Kristovo vrijeme najveći dio stanovništva živi uz dolinama velikih rijeka i području
Mediterana( oko 256 milijuna ljudi)

- od 1500. g. do 1800. g. stanovništvo se udvostručilo zahvaljujući napretku poljoprivrede

(nove poljoprivredne kulture)

- od 1800. g. do 2012. g. stanovništvo se povećalo više od 7 puta -> demografska revolucija

- demografsku revoluciju potaknuo napredak u proizvodnji, odnosno uporaba parnog stroja

koja je dovelo do porasta u proizvodnji hrane, ali i napretka u medicini čime su mnoge do
tada neizlječive bolesti izliječene

7.3. Opće kretanje stanovništva

7.3.1 PRIRODO KRETANJE STANOVNIŠTVA

- ovisi o rodnosti ( broj rođenih na 1000 st) i smrtnosti ( broj umrlih na 1000 stanovnika)

- razlika između rodnosti i smrtnost naziva se prirodna promjena koja može biti pozitivna
pa govorimo o prirodnom porastu ili negativna pa se govori o prirodnom padu

7.3.2.MIGRACIJE

- proces seobe stanovništva, a uključuje procese iseljavanja emigracije i useljavanja –

imigracije

- razlika između broja useljenih i iseljenik naziva se migracijski saldo koji može biti
pozitivan kad je već broj useljenih ili negativna kada je veći broj iseljenih
 7.4. Strukture stanovništva

7.4.1. GOSPODARSKA STRUKTURA

- gospodarski sastav stanovništva pokazuje sastav stanovništvo po sektorima djelatnosti

- sektori djelatnosti su:

I. primarni -> poljoprivreda, ribolov, lov, šumarstvo

-> prve djelatnosti kojima su se ljudi bavili

II. sekundarni -> proizvodni obrti, industrija, rudarstvo, građevinarstvo

III. tercijarni -> promet, trgovina, uslužni obrti, bankarstvo, ugostiteljstvo, turizam

-> javlja se kao nadogradnja I. i II. sektora

-> iz tercijarnog sektora je izdvojen još jedan sektor -> kvartarni

IV. kvartarni -> državna uprava, kultura, medicina, obrazovanje, vojska, duhovne službe

- I. i II. sektor su proizvodni sektori, dok su III. i IV. sektor uslužni sektori

7.4.2. RASNA, RELIGIJSKA I ETNIČKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

- rasa je skupina ljudi koju povezuju neke nasljedne osobine od kojih je najvažnija boja kože

- tri su osnovne rase stanovništva: 1. bijela ili europeidna

2. žuta ili mongolidna

3. crna ili australidna (negridna)

- četiri najzastupljenije svjetske religije: kršćanstvo, islam, budizam i hinduizam

- kao petu veliku religiju izdvaja se judaizam (židovstvo) zbog povijesnog značenja i
rasprostranjenosti, a ne zbog broja vjernika

1. kršćanstvo

- kršćani čine oko 33% svjetskog stanovništva te je kršćanstvo religija s najviše vjernika
- kršćanstvo ima tri grane: katolici (rimokatolici)

pravoslavci

protestanti

2. islam

- muslimani čine oko 20% svjetskog stanovništva

- najbrojniji su na području nekadašnjeg arapskog carstva

- dijele se na dvije velike skupine suniti i šijiti koji su u manjini

3. budizam

- budisti čine oko 6% svjetskog stanovništva

- najbrojniji su na području istočne i jugoistočne Azije

4. hinduizam

- hinduisti čine oko 13% svjetskog stanovništva

- najbrojniji su u Indiji

- etnička struktura prikazuje sastav prema nacionalnoj pripadnosti (grč. ethnos = narod)

- narod je zajednica koju povezuju zajednički jezik, prostor, kultura, povijest, a može i vjera

- nacija je isto što i narod samo što ima svoju državu

- nacija može biti i viši pojam od naroda jer dva ili više naroda mogu činiti naciju (Švicarska,
UK, Belgija, BiH)

- u svijetu živi oko 2000 naroda, a samo 10% njih prelazi milijun stanovnika i na njih otpada
95% svjetskog stanovništva

7.4.3. BIOLOŠKI SASTAV

- sastav stanovništva prema spolu i dobi

a) spolna struktura (sastav) stanovništva

-> pokazuje brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva,

b) sastav po dobi

- sastav po dobi je slika povijesnog razvoja i iz njega se čita sadašnjost i nazire budućnost

- tri velike dobne skupine:

I. mlado stanovništvo (0 - 19 g.|0 - 14 g.)

II. zrelo stanovništvo (20 - 59 g.|15 - 59/64 g.)

III. staro stanovništvo (60 - ... g.|60/65 - ... g.)

- ako je udio starog stanovništva veći od 12 % govorimo da je stanovništvo zemlje staro, a

kada je udio mladog stanovništva veća od 35 % govorimo o mladom društvu

-> biološki sastav stanovništva možemo izraziti grafički pomoću dobno-spolne piramide

7.4.4. RAZLIKE U RAZVIJENOSTI

- postoje velike razlike u razvijenosti zemalja

- pokazatelji gospodarski razlika :

- potrošnja hrane u džulima po stanovniku- ¾ stanovništva je neishranjeno

- prosječno trajanje života (vjerojatnost doživljene dobi) važan je pokazatelj društvene

razvijenosti, standarda života i općeg zdravlja stanovništva

- BNP (bruto narodni proizvod) je indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga
proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama
 8. NASELJA I OBLICI NASELJENOSTI

8.1. Obilježja nastanjenosti i naselja

- nastanjenost je prisutnost čovjeka odnosno ljudi u nekom prostoru

- naselje je mjesto ljudskog obitavanja, tj. obitavalište

- obilježja naselja su funkcije, veličina i oblik

1. veličina

- odnosi se na broj stanovnika

2. oblik

- odnosi se na raspored kuća i način gradnje

- mogu biti raštrkana, zbijena, pravilna, nepravilna i izdužena naselja

- podjela naselja prema trajnosti:

a) stalna ili permanentna -> nastanjena od svog postanka do danas

b) periodična ili povremena -> nastanjena povremeno, u određenom dijelu godine

(transhumantno stočarstvo označava prijelaz sa stokom dijela stanovništva određenog naselja
iz nizine u planina i nakon nekog vremena povratak u nizinu)

c) privremena naselja -> u prošlosti nastanjena, a kasnije napuštena (pokretne nastambe)

- najčešća podjela naselja je na gradska i seoska naselja

8.2. Selo

- naselja u kojima se stanovništvo bavi primarni djelatnostima

- seoska naselja se dijele prema veličini na osamljena gospodarstva, zaseoci i sela

- prema izgledu koji ovisi o terenu i rasporedu zemljišta razlikujemo raštrkana, zbijena i nizna
sela

8.3. Gradovi

- naselja u kojima dominiraju sekundarne i tercijarne djelatnosti, a prvi gradovi nastaju prije
5000 godina na Bliskom istoku

- grad ima višestruke uloge u prostoru: proizvodna uloga -> središte industrijske proizvodnje

uslužna uloga -> trgovačke, školske, znanstvene funkcije

upravne uloge -> sjedišta organa vlasti

- gradovi pružaju razne usluže djelatnosti (trgovina, školstvo, zdravstvo, kultura, promet ), a
njima se osim stanovništva grada koristi i stanovništvo okolnih naselja koja gravitiraju gradu

- područje koje gravitira nekom gradu naziva se nodalna regija ILI GRAVITACIJSKO
PODRUČJE (lat. nodus = čvor)

- između gradskih naselja postoji hijerarhija -> veća naselja imaju bolje razvijene centralne
funkcije i imaju veće gravitacijsko područje

- tako razlikujemo gradove s višim ili nižim stupnjem centraliteta (makroregionalna,

regionalna, subregionalna i mikroregionalna središta)

- urbanizacija proces rasta gradova i gradskog stanovništva

- razlikujemo primarnu urbanizaciju (rast broja gradova i gradskog stanovništva) od

sekundarne (širenje gradskog načina života u okolici gradova)

- stupanj urbanizacije je udio gradskog stanovništva u ukupnom broju stanovnika

- danas stupanj urbanizacije nepreastano raste pogotov u zemljama u razvoju

- urbani sustavi je sustav koje čine svih gradovi neke zemlje ili područja koji su funkcionalno
povezani

- mogu biti pravilni ili nepravilni

- nepravilni sustavi se javljaju u bivšim kolonijama gdje dominira glavni grad

9. GOSPODARSTVO

9.1. Primarne djelatnosti

- djelatnosti s kojima su se ljudi najranije počeli baviti, a to su poljoprivreda, ribarstvo i

šumarstvo

POLJOPRIVREDA

- proizvodnja biljaka i životinja za hranu stanovništva i sirovina za industriju

- važna djelatnost nerazvijenih zemalja

- u prošlosti je dominirala samoopskrbna poljoprivreda proizvodnja za vlastite potrebe

- moderna poljoprivreda karakteriziraju farme, veliki posjedi, korištenje mehanizacije i

suvremenih agrotehničke mjere, visoki prinosi

- najzastupljenija poljoprivredna kultura su žitarice od koji se najviše proizvodi pšenica,

zatim riža i kukuruz

- od povrća najviše se uzgaja krumpir i soja

- najraširenije industrijske biljke šećerna repa i trska, uljarice (soja, suncokret, maslina),
tekstilne biljke ( lan, konoplja, pamuk)

- grane stočarstva su govedarstvo, peradarstvo, svinjogojstvo i ovčarstvo

RIBARSTVO

- najbogatija ribolovna područja su plićaci do 200 m dubine bogati planktonima

- zbog prekomjernog izlova raste važnost marikulture ( umjetni uzgoj morskih životinja
zbog potrebe prehrane stanovništva)

ŠUMARSTVO

- djelatnost obnove i iskorištavanja šuma

- šume imaju veliku ekološku i gospodarsku važnost

- deforestacija – proces uništavanje šuma

- danas je izgubljeno 40% nekadašnjih šuma

- danas šume ugrožavaju požari i kisele kiše

9.2. Sekundarne djelatnosti

- djelatnosti koje se snažno razvija nakon prvi industrijske revolucije

ENERGETIKA

- izvori energije se dijele u dvije grupe neobnovljivi ( ugljen, nafta, zemni plin i atomska
energija) i obnovljiv izvori ( hidroelektrane, geotermalna energija i energija vjetra i sunca)

RUDARSTVO

- obuhvaća vađenje i preradu ruda

- rude koje se najviše iskorištavaju su željezna ruda, boksit, cink i olovo

- važnu ulogu u rudarstvu imaju i plemeniti i rijetki metali poput platine, zlato, srebro,
živa…

INDUSTRIJA

- snažan razvoj nakon izuma parnog stroja

- industrija se dijeli na baznu – tešku industriju (metaloprerađivačka i Elektro kemijska

industrija) i laka industrija (proizvodi robu široke potrošnje)

METALURGIJA

-proizvodnja sirovih metala

- dijeli se na crnu metalurgiju ( proizvodnja čelika i željeza) i obojenu metalurgiju

(proizvodnja obojenih metala poput bakra, aluminija, cinka..)
 9.3. Tercijarne djelatnosti

-djelatnosti koji obuhvaćaju pružanje neke uslugu (trgovina, promet, turizam,

ugostiteljstvo…)

PROMET

- djelatnost koja obuhvaća prijevoz ljudi, roba i informacija

- prema prostoru gdje se odvija promet dijelimo na kopneni, vodeni i zračni

- oblici kopnenog prometa su: cestovni, željeznički, promet unutarnjim vodama i cjevovodni
promet

- za razvoj kopnenog prometa važni su izumi željeznice i automobila

- pomorski promet najvažniji je oblik prometa za svjetsku trgovinu

- za razvoj pomorskog prometa važni su izumi parobroda, a kasnije izum motornih brodova,
kao i prokopavanje Sueskog i Panamskog kanala

-telekomunikacijski promet koji se odnosi na prijenos informacija snažno se razvija nakon

izuma telegrafa i telefona

- zračni promet je najmlađi i najskuplji oblik prometa

Negativni utjecaj prometa

- zagađenje zraka ispušnim plinovima iz automobila

- buka i vibracija

- degradacija prostora

TURIZAM

- djelatnost vezana uz putovanja i promjenu mjesta boravka

- privlačni faktori koji potiču razvoj turizma su: prirodne ljepote, klima, kulturne
manifestacije i znamenitosti
- države s najvećim brojem turista su Španjolska, Francuska, Italija …

TRGOVINA

- djelatnost kojoj je cilj prodaja i kupovina robe i usluga

- prema opsegu razlikujemo trgovinu na veliko i malo

- važne međunarodne trgovačke organizacije:

- EFTA ( Europsko udruženje slobodne trgovine)

- OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

- GATT Opći sporazum o carinama i trgovini

- najveći udio oko u međunarodnoj trgovini ostvaruju zemlje članice EU, SAD i Japan