GEOGRAFIJA HRVATSKE

Površina kopna: 56 542 km2

Površina mora: 31 607 km2
Geografski položaj srednjoeuropska i sredozemna zemlja.
3 prirodne cjeline: Primorka ili sredozemna, Gorska Hrvatska ( koja je prostorna najmanja ) i
Nizinska Hrvatska ( ona je najveća) .

3 su kulturno-civilizacijska kruga, a to su: 1. Sredozemni krug (katolicizam). 2. Srednjoeuropski

(katolicizam, protestantizam i judaizam). 3.jugoistočnoeuropski ili balkanski krug(islam i
pravoslavlje).

Hrvatska je svoju državnost i suverenitet stekla 25.LIPNJA.1991.

Hrvatska 8. LISTOPADA. 1991. proglašava nezavisnost
U SVIBNJU 1992. godine Hrvatska je primljena u UN.
2009. postaje članica NATO saveza, a 2013. članica EU
Oblik potkove -posljedica duge granice 2028 km
Hrvatska graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, ima najdužu granicu s Bosnom i
Hercegovinom i najmanju s Crnom Gorom, a na moru graniči i s Italijom.
Obalno more koji je dio hrvatskog teritorija se dijeli na unutarnje vode i teritorijalno more
Teritorijalno administrativnu podjelu čine 20 županija i grad Zagreb, a u sastavu županija se nalazi
128 gradova i 428 općina.

Reljef Hrvatske
Za vrijeme alpska orogeneza formirane su tri velike geomorfološke cjeline Hrvatske:
 Jadransko jonska potolina
 Panonska potolina,
 Dinaridi.
Hrvatska se nalazi na tektonskoj granici između Afričke i Euroazijske litosferne ploče (dvije afrička i
euroazijska ploča, pa dolazi do izdizanja .
Vrste stijena:
o sedimentne stijene (95%) od kojih dominira vapnenac 80% Hrvatske.
o metamorfne ili preobražene (2-4%)
o vulkanske ili eruptivne (1%) - nastaju hlađenjem lave ili magme

Reljef nizinske Hrvatske

-obuhvaća Panonski i Peripanonski prostor
-prevladavaju nizine
 reljefni oblici
o poloji – najniži dijelovi uz rijeke nastali akumulacijom riječnog materijala
 primjeri: Kopački rit (Drava, Dunav), Jelas i Crnac polje (Save), Lonjsko
polje (Sava), Crna Mlaka (Sava), prirodni rezervati (ornitološki - ribe,
ihtiološki - ptice)
o naplavne terase - najgušće naseljene
 o lesne zaravni - (prapor ili les) – nastali taloženjem lesa nakon zadnjeg ledenog
doba i najplodniji su dio Hrvatske
 Baranjska zaravan, Erdutska z.,Đurđevački pijesci(hrv.pustinje)
o pobrđa, gorice (do 500m) - Vukomeričke gorice, Bilogora
o sredogorja i gore (500-100m) Medvednica (1031), Ivančica, Žumberačko gora
(1178)

Reljef primorske i gorske Hrvatske

-područje krškog reljefa(karbonatne stijene građene od vapnenca i dolomita mezozoiske starosti)
-CaCO3 - vapnenacpropusna, porozna; uzrokuje nedostatak vode na površini, obilje u podzemlju
-oblici u kršu:
 površinski:
o zaravni
o kamenice
o škrape - vrlo mali otvori u kršu
o ponikve - polukruž. udubljenja u zemlji (vrtnjača),na dnu crvenica-plodna
o sedrene barijere (sedra - šupljikava stijena koja nastaje otapanjem i sedimentiranjem
CaCO3 u koritima krških tekućica) - na njima nastaju slapovi i jezera
o polja u kršu - moguće nastanjivati i poljoprivredno iskorištavati
 Sinjsko, Ličko, Krbavsko, Gacko
o krška uvala - nema vegetacije
 podzemni
o ponornice - izvori na površini su vrela iz koji nastaju polja u kršu
o jame – vertikalna udubljenja Lukina jama najdublja
o špilje – horizontalna udubljenja
-gorski reljefni oblici:
 krška pobrđa - izmjenjuju se ponikvama
 dinarsko sredogorje - 500m-1500m, dinarski smijer pružanja (Mosor, Kozjak, Svilaja, Maseć,
Promina,...)
- planinski reljef: Snježnik, Risnjak, Velebit, Velika i Mala Kapela, Plješevica, Kamešnica, Dinara,
Biokovo

Obala i podmorje Jadrana

-obala nastala u holocenu (prije 10.000 god)
-izdizanjem mora - za 96m
-erozivna djelovanja valova naziva se ABRAZIJA i nastaju  na strmim obalama nastaju klifovi
-akumulacija (taloženje) - nastaje:
a. -sprud (Zlatni rat na Braču)
b. -žalo (plaža) - šljunčana ili pješčana
c. -delta (Neretva)
-Jadran se geološki dijeli na dva dijela
 Sjeverozapadni dio
o prostorno veći, ali plići (prosječna dubina oko 100m)
 Jugoistočni dio
o površinom manji, ali dublji (prosječna dubina oko 500m)
 o max. dubina 1233m (Južnojadranska kotlina) - J od Dubrovnika
-gospodarsko značenje:
-najviše u turističke svrhe (novo: alpinizam, ekoturizam...)

Klima
-klima - prosječno stanje atmosfere nad nekim prostorom koje se proučava 30 godina
-vrijeme - trenutno stanje atmosfere
--Hrvatska je u sjevernom umjerenom pojasu
-nema ekstremnih temperatura, 4 godišnja doba
- na klimu Hrvatske utjeću
 geografski smještaj
 Sredozemno more -zimi grije, a ljeti hladi kopno
 Reljef
 vjetrovi
Raspored temperatura zraka
-ovisi o INSOLACIJA - osunčanost površine Zemlje
-prosječno trajanje insolacije
 max insolacija (Hvar 2674h)
-temperature zraka
-primorska - toplije kako se ide od SZ  JI
-kontinentalna - ljeti toplije, a zimi hladnije kako se ode od Z  I

Padaline
-Hrvatska - umjereno humidna (vlažna) zemlja (suprotno od humidna je aridna)
-prosjek 800-1000mm - povoljno za poljoprivredu
-Gorski kotar - može i do 5000mm - najhumidniji dio Europe

Vjetrovi
-maestral (zmorac) - puše po danu i to s mora na kopno (kopno se zagrije, a more i dalje hladno)
-ugodan vjetar
-kopnenjak (noćnik) - puše po noći s kopna na more (kopno se ohladi a more i dalje toplo)
-jugo (široko) - pritjecanje kontinentalnog toplog zraka iz Afrike
-s mora na kopno, topao, ciklonalni (padaline), niski tlak
-puše konstantno i daje najveće valove na Jadranu
-bura - s kopna na more, puše na mahove, brz (i do 160m/s)
-donosi anticiklone, visoki tlak, hladnije temperature, suh vjetar
-najjača u podvelebitskom kanalu
-tramuntana - dolazi iz Italije preko Alpa; sjeverozapadni vjetar

Osnovni tipovi kline (prema Koppenu)

a. umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetima Istra, Kvarner, unut. Dalm.
b. umjereno topla kl. s toplim ljetima nizin. i gorska Hrv
c. mediteranska - obalni i otočni dio Dalm.
d. snježno-šumska klima (izolirane planine)
Osnovne klimatsko vegetacijske zone
1. PRIMORSKA HRVATSKA
 submediteranska - Istra, Kvarner, sjev. Hrv. primorje, unutrašnjost Dalmacije
-vruća ljeta, zime svježije
-vegetacija - polusredozemne šume - hrast medunac, bijeli grab
 tipična mediteranska - otoci i obala Dalmacije
-vruća ljeta, malo padalina, blage i kišovite zime
-vegetacija - prilagođeni suhoći i vrućini ljeti
- zajednica zimzelenog hrasta crnike i alepskog bora, čijom sječom nastaje
MAKIIJA – grmolika vegetacija sredozemne klime (mirta, lovor, ružmarin...)
-sječom makije nastaje garig, a uništavanjem

2. GORSKA HRVATSKA
-svježa ljeta, hladne zime
-obilne padaline (1200-2000mm), Gorski kotar do 4000mm (najhumidniji u Europi)
-prirodna vegetacija (šume sačuvane)
-smreka 900-1100m
-jela, bukva do 1300m
-bukva iznad 1300m (bukva jedna od najprilagodljivijih)
-planinske goleti i pašnjaci - od 1500-1600m
3. KONTINENTALNA HRVATSKA
- vruća ljeta, te hladne do oštre zime
-količina padalina se smanjuje od zapada (1000mm) prema istoku (700mm)
-pogodno za poljoprivrednu proizvodnju (temp. padaline i tlo)
-vegetacija:
 niži slojevi - hrast lužnjak najkvalitetnije drvo RH(slavonski hrast)
 viši dijelovi - hrast kitnjak, grab, jasen
 iznad 300m - bukva, jela, kesten
 lesne zaravni - šumske stepe (niske trave)

OBILJEŽJA TLA I ŠUMSKO BOGATSTVO

- TLO - površinski ili pedaloški pokrov na stijenama

- 4 čimbenika djelovanja na tlo:
 sastav stijena u podlozi
 klimatski čimbenici
 vegetacijski čimbenici
 antropološki čimbenici - djelovanje čovjeka
- ANTROPOGENO tlo - tlo nastalo intenzivnom ljudskom obradom kroz dulje
vremensko razdoblje (npr. isušivanje, navodnjavanje, dodavanje
humusa)
1. MEDITERANSKA ZONA
- smeđe tlo na vapnencima i dolomitima (rahlo) - mora se
 navodnjavati
- crvena

2. GORSKA ZONA
- podzoli (isprana) tla  pogodno za razvoj šuma
- reliktna crvenica
- planinska crnica
- agrikultura: krumpir, zelje
3. KONTINENTSKA ZONA
- prava crnica (černojza) - najvažniji poljoprivredni prostor (na lesu)
- močvarna i aluvijalna crnica

ZAŠTIĆENA GEOGRAFSKO-PRIRODNA PODRUČJA

- nacionalni parkovi - (8): Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Kornati, Mljet,

Brijuni, Krka, Sj. Velebit
- parkovi prirode (11) : Kopački rit, Medvednica, Velebit, Biokovo, Telaščica,
Lonjsko polje, Papuk, Učka, Žumberak - Samoborsko gorje, Vransko jezero
(Biograd n/m), Lastovsko otočje
- strogi rezervati: Hajdučki i Rožanski kukovi, Bijele i Samarske stijene,
- 750 zaštićenih prirodnih posebnosti
- ostali stupnjevi zaštite: posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik
(suhozid), spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture (Maksimir,
dvorci Zagorja), biljne i životinjske vrste

- NP Plitvička jezera - (1949) 16 jezera (nastala sedrenim barijerama), na

Korani, najveće jezero Kozjak, zaštićena šuma bukve 73%, najstariji NP u Hrv
- NP Paklenica - (1949), 70-ak špilja, zaštićene geološke forme
- NP Risnjak - (1953) - vapnenački sastav stijena, vegetacija, životinje...
- NP Mljet - (1960) - SZ dio zaštićen; benediktinski samostan iz 12.st., pećine,
vegetacija, 2 slana jezera, meduze, prstac, periska, jakobova kapica...
- NP Kornati - (1980), 150 otoka, klifovi (rasjedni)
- NP Brijuni - (1983) 14 otoka
- NP Krka - (1985) sedrene barijere, zaštićeni Roški slap i Skradinski buk te
otočić Visovac (samostan)
- NP Sjeverni Velebit - (1999) geološke forme, Hajdučki i Rožanski kukovi,
najviše endemskih vrsta
 JADRAN

- površina: 135 000 km2  manje obalno more u svijetu (0,38% svjetskog
mora)
- razvedena obala:
- index razvedenosti 11

Osobine Jadrana:
1. TEMPERATURA - ljeti 22-25°C / zimi 5-15°C
- sjeverni Jadran se brže grije i brže hladi (zato jer je plići)
2. PROZIRNOST - na pučini i do 56m, zbog biološkog siromaštva
- na obali od 22 - 33 metra
3. BOJA - modra (Makarska rivijera - najljepša boja mora)
4. SLANOĆA - 38‰ (više od svjetskog prosjeka)
- slanost veća na pučini  na obali slatke rijeke i vrulje - salinitet niži

Gibanja Jadrana:
1. MORSKE MJENE
- plima i oseka zbog utjecaja Mjeseca i Sunca
- nisu jako izražene (do 0,5 metara) osim ako se pojave u isto
vrijeme kao i plimni val  najjači u sjevernom Jadranu
2. MORSKE STRUJE
- tople morske struje ulaze u Jadran i idu našom stranom, a hladne
se vraćaju talijanskom stranom
3. MORSKI VALOVI - najviše ih uzrokuje jugo (5-6 metara)

- biološka svojstva - more siromašno organizmima

RIJEKE I NJIHOVO ZNAČENJE

- korist: promet, hidroenergija, turizam, navodnjavanje, voda za piće, sport,

ribolov...
- slivovi
1. CRNOMORSKI (Dunavski) SLIV - 62%
- rijeke Crnomorskog sliva su sporije, duže, plovnije, dublje, ali i zagađenije
- granica između 2 sliva se približava i na 10 km od Jadrana kod Mrzle
Vodice (Gorski Kotar)

a. SAVA - najduža (562 km)

- pluvijalni režim (puni se kišama), zbog bujice nije plovna u svom
 gornjem toku (tek od Siska), donji tok - jako meandrira
- lijeve pritoke: Sutla, Krapina, Lonja, Orljava, Bosut
- desne pritoke: Odra, Kupa, Una, Vrbas, Bosna
b. DRAVA - oko 500 km
- pluvijalno-nivalni (puni se otapanjem snijega) režim
- tri hidroelektrane (veliki protok po m3)
- plovna od Donjeg Miholjca, najveća luka - Osijek
c. DUNAV - oko 200 km kroz Hrvatsku (ukupno oko 3 000 km)
- najveća luka Vukovar, plovni put kroz Srednju Europu (8 država)
d. KUPA - oko 300 km

2. JADRANSKI SLIV - 38%

 Dragonja, Mirna, Raša, Rječina, Zrmanja, Krka, Cetina, Neretva...
 samo su Neretva, Cetina i Zrmanja plovne
 3 ponornice: Lika, Gacka, Krbava
 rijeke su pogodne za izgradnju hidroelektrana  najviše ih ima
Cetina kod Peručkog jezera
 rijeke su čišće, brže (pad je veći) , pliće, kraće...

JEZERA

- korist: ribolov, sport, slatka voda, natapanje, turizam...

- prirodna jezera u Hrvatskoj:
 nastala potapanjem udubljenja, karakter. za kontinentalnu H.
 jezera u kršu: nastaju na sedrenim barijerama; Plitvička (Kozjak),
Prokljansko; potopljena krška udolina; Mljet-Velika i Mala jezera,
Vransko na Cresu (najdublje u Hrv. ), Vransko kod Biograda (najveće
u Hrv. Po površini), Baćinska jezera; Crveno i Modro j. kod Imotskog
(nastala urušavanjem površine vapnenačkih pukotina)
- umjetna jezera u Hrvatskoj:
 nastala nakon 2.svj.rata stvaranjem brana; akumulacija vode,
električna energija; Peručko(13 km2, najveća akumulacija u kršu),
Dubravsko (17 km2, najveće), Varaždinsko, Lokvarsko, Fužinsko

STANOVNIŠTVO HRVATSKE

- 2011.god. - 4.2 mil.stan. (75 st/km2) / 1991.god. - 4.8 mil.stan. (84 st/km2)
- procjene:
 10.st.(Tomislav) - 1.5 mil.st;
 18.st. - 1.5 mil.st;
 1857 (Habsb.Mon.) - prvi popis stanovništva - 2.1 mil. stanovnika;
 1910. - 3.5 mil.st.; pad zbog 1. svj. rata;
 1931-1948 - pad zbog 2. svj. rata;
  1991-2001 - 3. pad zbog Domovinskog rata
- od 1961. - popis svakih 10 godina  spor porast broja stanovnika; postotak
starog stanovništva je 22%
- neravnomjeran raspored stanovništva; razlike u gustoći
 utjecaj prirodne osnove  Središnja Hrvatska (115 st/km2);
Gorska Hrvatska(13 st/km2); razlika između urbanog i ruralnog prostora
(najbrže depopulira);
razlike u gušći naseljenosti:
- Središnja Hrv. - 35% površine / 50% stan.
- Gorska Hrv. - 14% površine / 3% stan.

GOSPODARSKO OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

- Ekonomska struktura: aktivno st. 40%

2011.god; uzdržavano st. i umirovljenici 60%

- Biološka struktura: sastav po dobu i spolu

- rodnost: 12‰(broj rođenih na 1000 st.)
- smrtnost: 14,2 ‰ (broj umrlih na 1000 st.)
- negativni priraštaj: -2,2‰
- Hrvatska ima konstruktivni tip (stari) dobno-spolne piramide (okrnjena
piramida)
- 52% ženskog stanovništva; 48% muškog st.

OPĆE KRETANJE STANOVNIŠTVA

- OPĆE KRETANJE ST.(ono što utječe na broj st.) ovisi o:

A. prirodnom kretanju - ovisi o rodnosti i smrtnosti
B. mehaničkom kretanju - emigracija i imigracija
(MIGRACIJSKA BILANCA - razlika između emigracije i imigracije)
- Hrvatska demografski egzodus; posljedica male rodnosti i velikog iseljavanja

DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

- MLADO (0-14 god)  15,2 %
- ZRELO (15/20 – 64 god) 67,1%
- STARO (>65 god)  17,7%
- senilizacija – proces starenja stanovništva
- očekivana dob u Hrv: žene 75, muškarci 68 god
- STARI (KONSTRUKTIVNI) TIP DOBNO-SPOLNE PIRAMIDE – oblik urne
- 52% žena u Hrv  posljedica rata i modernizacije
- DEMOGRAFSKA TRANZICIJA – proces prijelaza s visokih stopa rodnosti i
smrtnosti na niske stope rodnosti i smrtnosti
- Stanovništvo RH danas
- stopa rodnosti počinje padati '85.god (isto i u eu. zemljama)
- stopa smrtnosti se povećava od '67.g (veliki postotak starog stan)
- negativni prirodni prirast 1991.-1994.
- stopa smrtnosti dojenčadi – 4,7‰ (umire 4,7 na 1000 dojenčadi)

GOSPODARSKO - OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

 EKONOMSKA STRUKTURA:
1) primarni sektor – 5%
2) sekundarni sektor – 40,7%
3) tercijarni sektor – 55%  zap.Europa oko 70%
 OBRAZOVANJE:
 bez škole – 7.8%
 osnovna škola – 21,2%
 srednja škola – 52,4.6%
 završen visoko obrazovanje– 15,6%

NARODNOSNA I RELIGIJSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

- do 1991. Hrvatska je bila heterogena zemlja, a danas je homogena

UTJECAJ NA STRUKTURU: položaj; pov. tokovi i migracije; osvajanja Turaka;
ratovi i krize
NACIONALNE MANJINE
- 4.4% SRBI – granični dijelovi (prema Srbiji i BiH)
- 0.7% BOŠNJACI
- MAĐARI – Baranja (Dunav, Drava, mađarska granica)
- TALIJANI – Istra (općina Buje)
- ČESI – općina Daruvar (2. pol. 19.st. planskom migracijom)
- ALBANCI I SLOVENCI
- NAJHOMOGENIJA PODRUČJA: Krapinsko – Zagorska žup., Mađimurje,
Varaždinska ž., Splitsko – Dalm., Zg.ž, Koprivničko – Križevačka
- NAJMANJE HRVATA U: Istarska ž., Vukovarsko – Srijemska, Bjelovarsko –
Bilogorska, Sisačko – Moslavačka

VJERSKA STRUKTURA:
1) najzastupljenija RIMOKATOLIČKA CRKVA – 86,3% stan.
Zagreb (Kaptol) – glavno središta katoličke crkve u Hrv.
4 nadbiskupije – Zg, Ri, Zd, St
2) PRAVOSLAVLJE – Zg, Knin, Pakrac, Dalj (ist. Slavonija)
 - Srbi, Makedonci, Crnogorci, Ukrajinci
3) EVANGELISTIČKA I ISLAMSKA – središta u Zg
4) ostale – GRKOKATOLIČKE, STAROKATOLIČKA, ŽIDOVSKA

JEZIČNA STRUKTURA
- službeni jezik: standardni hrvatski književni jezik
- 3 glavna narječja: štokavsko, kajkavsko, čakavsko

OSNOVNI DEMOGRAFSKI I MIGRACIJSKI PROCESI

SELIDBE (MIGRACIJE) – svako kretanje stan. s jednog mjesta na drugo

- dijele se prema prostoru i dometu (vanjske i unutarnje) i vremenu
(dnevne, tjedne, godišnje…)
HRVATSKA – unutrašnje migracije
- vanjske  razlikujemo 6 velikih emigracijskih faza
Posljedice migracija su:
1. DEAGRARIZACIJA – proces napuštanja poljoprivrede kao izvora prihoda
2. DERURALIZACIJA – proces napuštanja sela i smanjenja seoskog stan.
- seoska naselja depopuliraju, a gradovi demografski jačaju
- stupanj urbanizacije niži je nego u razvijenim zemljama
 HRV – 69 % stan. živi u gradovima
 BELGIJA – 97% urbanog stan.
- DEPOPULACIJA – smanjenja broja stanovnika u nekom kraju ili regiji
- najizraženija je depopulacija u Gorskoj Hrvatskoj, Dalmatinska zagora,
otoci i seoski dijelovi Slavonije

VANJSKE MIGRACIJE
- izvan Hrv. danas živi oko 2 200 000 Hrvata (broj iseljenika bez potomaka)
- 6 emigracijskih etapa:
 PRVA ETAPA – do kraja 18.st.
- imigracija i emigracija Hrv. u susjedne zemlje (Aust., Mađ, Ita,
Slovačka, Češka)
 DRUGA ETAPA – tijekom 19.st.
- otišlo 350 000 stan.
- glavni uzrok: bolest vinove loze, AGRARNA KRIZA
- u Sj. i J. Ameriku i Australiju + Kalifornija i JAR
 TREĆA ETAPA – između 2 svj. rata
- Australija, J. Amerika, zap. Europa
 ČETVRTA ETAPA – od početka 2.svj.rata do 1960.
-političke migracije
 PETA ETAPA – od '60-ih do'90-ih (Domovinski rat)
-''privremeni rad u inozemstvo'' – većina se nije vratila
e - Njem, Aust, Švic, Šved
 ŠESTA ETAPA – od 1991- do danas
- glavni uzrok – Domovinski rat, a danas govorimo o gospodarskoj
migraciji

-ZAJEDNICE HRVATA U SVIJETU

- najmanje iseljenika u Aziji
- GRADIŠĆANSKI HRVATI /raspoređeni u Češkoj, Slovačkoj, Aust. i Mađ)
- BARANJSKI HRVATI (Mađ)
- KARAŠEVSKI HRVATI (Rumunjska)
- MOLIŠKI HRVATI (Ita)

HRVATI U SUSJEDNIM DRŽAVAMA

Hrvati u BiH
- autohtoni narod; u BiH došli za vrijeme velike seobe naroda (od 5.st)
- u srednjem vijeku cijeli prostor oko Drine - Hrvatska država
- turskim prodorima došlo do miješanja naroda - multietnička država
- danas 3. narod po broju u BiH
- suveren i konstitutivan narod, do sredine 20.stoljeća njihov se broj povećao
zbog velikog prirodnog priraštaja
- najhomogenija koncentracija Hrvata: srednja i zapadna Hercegovina,
sjeverna i srednja Bosna

Gradišćanski Hrvati
- do 1918. Gradišće u zapadnoj Mađarskoj; razgraničenjem Austrije i
Mađarske veći dio Gradišćanskih Hrvata ostao u JI Austriji
Italija
- južni dio - došli u 16./17. stoljeću iz doline Neretve i Podbiokovlja
- žive u pokrajini Molise
Albanija/Kosovo
- Janjevci

Crna Gora
- Barska i Kotorska biskupija
- do 1918. Boka Kotorska s Budvom bila sastavni dio Austro-Ugarske
- u SiCG - 1991. - 150 000; 2002. - 110 000
NASELJE
Naselja se dijele u tri kategorije:
1.seoska naselja
2. gradska naselja
3. mješovita naselja
- udio gradskog stanovništva:
1857. 12%
1931. 22%
1971. 42%
1991. 55%
2011. 69%
- INDUSTRIJALIZACIJA - povećanje broja zaposlenih u industriji
- DEAGRARIZACIJA - prestanak bavljenja poljoprivredom
- DERURALIZACIJA - napuštanje ruralnih naselja i smanjenje seoskog
stanovn.
- URBANIZACIJA - povećanje udjela gradskog stanovništva

- 80% sela ima manje od 500 stanovnika

- dosta zavisnih naselja - ovise o većem naselju u blizini
- 6 500 naselja - od toga 127 gradskih (tri nova: Sv. Nedjelja, Otok,)

Seoska naselja po obliku

1. cestovno (nizno) - uzduž ceste; često u Slavoniji i Gorskom kotaru
(npr. Severin na Kupi ili Dugo Selo)
2. disperzno (raštrkano) - karakteristično za brežuljkasti kraj; ovise o
konfiguraciji tla  Zagorje, Lika, Dalmatinska zagora, Gorski kotar
3. okupljeno (zbijeno) - prevladavaju
+ akropolski tip - na brežuljku zbog obrane (Motovun, Višnjan, Grožnjan)
4. osamljeno gospodarstvo - par takvih čine zaselak

- fosilizirani pejzaž - zapuštene površine  može se obnoviti - revitalizacija

Povijesni razvoj gradova:

- prvi gradovi nastaju za vrijeme grčke kolonizacije Issa, Pharos, Korkyra
- Rimsko Carstvo - provincije - Panonia Savia, Panonia Secunda, Dalmatia,
Histria – mreža gradova se širi i na unutrašnjost RH
- gradovi ( Siscia, Cibalia, Pola, Iadera, Salona, Epidaurus)
- Srednji vijek: grad podijeljen na burg (Gradec, Kaptol) i suburbi (podgrađe -
Nova Ves, Harmica)
- razvijaju se gradovi koji dobivaju status slobodnog kraljevskog grada
- 2. polovica XX. stoljeća  industrijalizacija (deagrarizacija, deruralizacija,
urbanizacija)
- XXI. st. - tercijarna urbanizacija (iz centra na vanjski rub grada)
- gradovi svojim funkcijama privlače stanovništvo okolno područaja, područje
koje gravitira nekom gradu nazivamo nodalna regija
- na osnovi broja funkcija koje grad obavlja gradove dijelimo u 4 kategorije:
Makroregionlana središta ( ZG, ST, RI, OS)
Regionalna središta
Subregionalna središta

GOSPODARSTVO HRVATSKE
- u razvoju gospodarstva RH razlikujemo čak šest faza razvoja
- posljednja faza započela je 1990. i traje do danas
- zadnja faza obilježena je privatizacijom, padom industrijske proizvodnje i
rastom nezaposlenosti

Poljoprivreda
- 55% teritorija RH su poljoprivredne površine
- najvažnije poljoprivredno područja Slavonija -uzgoj žitarica

Energetika
- Hrvatska mora uvoziti 33% svoj energenta, najviše nafta i zemni plin
- 48 % električne energije dobivamo iz HE
- 10 % od nuklearne elektrane Krško

Turizam
- razvoj turizma počinje sredinom 19. stoljeća
Turističke regije:
1. Primorska Hrvatska
2. Gorska Hrvatska
3. Panonska Hrvatska