Sei sulla pagina 1di 22

Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str.

239-241 239

s obzirom na aktualnost teme ova knjiga


Prikaz
može potaknuti daljnja istraživanja u tom
području. Zrinjka Peruško, urednica knji-
ge, ističe da se medijska teorija rijetko
Zrinjka Peruško (ur.) koncentrira na civilno društvo. Ona u Uvo-
Mediji, kultura i civilno društvo du postavlja pitanje što je civilno društvo
Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko
i postoji li u Hrvatskoj. S raspadom soci-
sociološko društvo, Zagreb, 2008, 230 str. jalizma i promjenom političkog sustava
mijenja se i uloga pojedinca u društvu,
nastaju problemi s razumijevanjem ideje
aktivnog građanstva, medijski posredova-
ne komunikacije, razvoja institucionalnog
Knjiga Mediji, kultura i civilno društvo ras- okvira civilnog društva te ostvarenja i po-
pravlja o ulozi i doprinosu civilnog dru- pularizacije njegovih ciljeva.
štva demokratizaciji medijskog i kulturnog U prvom dijelu knjige, koji je naslovljen
prostora u Hrvatskoj. Knjigu obilježava Fokus komunikacija, Zrinjka Peruško u
aktualnost: pojavila se u vrijeme intenziv- tekstu “Mediji i civilno društvo: paradoks
nih aktivnosti europskog civilnog društva interaktivne publike” razmatra pojmove ci-
u medijima i kulturi. Europske udruge ci- vilnog društva i medija te njihov odnos s
vilnog društva, okupljene oko Platforme teorijskog i empirijskog stajališta, poziva-
za interkulturnu Europu, donijele su 2008. jući se na radove K. Müllera, M. Kaldor,
dokument pod naslovom Knjiga duginih C. Hendriks, S. Splichala, K. Jakubowi-
boja (The Rainbow Paper) kao ključni cza i drugih stručnjaka za medijski razvoj
politički dokument za nove odnose izme- i demokratizaciju društva. Autorica izno-
đu civilnog društva i europskih institucija si vlastita promišljanja o odnosu medija
u okviru problematike interkulturnog di- i civilnog društva i zalaže se za pozitivan
jaloga i suradnje. Taj je dokument poziv doprinos medija ostvarenju demokracije
na promjenu, od obrazovnih i medijskih u širem smislu, odnosno aktivnom sudje-
politika do politika za mlade, prava ma- lovanju građana u javnom životu (javnoj
njina i položaja migranata, a njegove su raspravi) i demokratskoj politici. U analizi
preporuke sažete pod motom “Građansko strukturnih i programskih aspekata medij-
zalaganje i javna odgovornost nužni su za skog krajolika u Hrvatskoj (tiskani medi-
razvoj”. Možda će Europska Unija jednu ji, televizijski sustav, treći medijski sektor)
od sljedećih godina proglasiti godinom ci- ispravno naglašava da se danas pitanje slo-
vilnog društva, što bi bilo važno prije sve- bode medija od države ne postavlja, već
ga za zemlje Jugoistočne Europe, u kojima se pretpostavlja, ali pitanje autonomije i
se civilno društvo razvija sporo, a organi- profesionalnosti ostaje aktualno: “Koncen-
zacije civilnog društva još su uvijek slabo tracija vlasništva i nadzora nad medijima
uključene u kreiranje javnih politika i us- danas je u Hrvatskoj ozbiljna prijetnja plu-
postavljanje suradničkih odnosa. ralizmu medija i medijskih sadržaja” (23).
U Hrvatskoj se mali broj istraživača ba- Kvaliteta tog sadržaja sa stanovišta sudje-
vio sustavnim empirijskim istraživanjima lovanja medija u civilnom društvu upitna
civilnog društva u medijima i kulturi, pa je. Situaciju dodatno usložnjava digitalni
240 Osvrti, prikazi, recenzije

medijski krajolik i njegov odnos s civilnim jevanje građanskih prava – ona povezuje
društvom te uloga novih interaktivnih pu- javne institucije s privatnim životima na
blika. Z. Peruško konstatira “da još ne zna- nacionalnoj i međunarodnoj razini. Štovi-
mo kolike će promjene u društvene odnose, še, u današnjem globaliziranom svijetu, u
politiku, odlučivanje i participaciju građana kojem je kultura postala strategijsko mje-
u budućnosti unijeti novi digitalni mediji” sto povezivanja s industrijama i komuni-
(39). Područje interaktivnih publika digi- kacijom, građanska su prava u središtu
talnih medija otvara se kao novo područje kulturnih politika, jer se kulturne politike
istraživanja i očekivanja – očekivanja da će bave resursima koji definiraju i oblikuju,
interaktivni mediji u budućnosti stvarati in- omogućuju ili ograničavaju identitete. A.
teraktivni program od javnog interesa. Uzelac zaključuje da je “civilno društvo
U realizaciji novih odnosa medija i ci- važan čimbenik u oblikovanju demokrat-
vilnog društva važnu ulogu ima medijska ski utemeljenih kulturnih i medijskih poli-
pismenost, kojoj je, kao dijelu komuni- tika budući da osigurava stvaranje ponude
kacijskih znanosti, posvećen tekst Nade koja odgovara potrebama građana” (100).
Zgrabljić Rotar “Medijska pismenost i me- Ta razmatranja uvode nas u drugi dio
dijska etika u civilnom društvu”. Medijska knjige, koji nosi naslov Fokus kultura i u
pismenost “priprema građane za osviješte- kojem Nina Obuljen i Ana Žuvela Bušnja
no i učinkovito korištenje medija, za spo- raspravljaju o temi “Civilno društvo i pro-
sobnost analitičkog i kritičkog primanja ces donošenja odluka u hrvatskoj kulturnoj
medijskih sadržaja” (47). Stoga su mnoge politici”. Njihovo istraživanje pokazuje da
nevladine udruge u Hrvatskoj prepoznale u Hrvatskoj postoje velike razlike u stup-
važnost medijskog odgoja i uključile ga nju uključenosti civilnog društva u proce-
u svoje aktivnosti. Autorica iznosi niz ini- se formuliranja politika i donošenja odluka
cijativa koje pridonose razvoju koncepta te da neformalni proces konzultiranja ci-
medijske pismenosti i ističe potrebu kon- vilnog društva još uvijek nije usvojen kao
tinuirane edukacije, osobito kada je riječ o najdjelotvorniji način donošenja odluka u
dječjim medijskim pravima. Zalaže se za području kulturnih politika. Autorice citi-
izradu strategije za provedbu tog koncepta raju Ch. Gordona “da su učinkovitiji oni
u skladu s europskim standardima. policy modeli koji uzimaju u obzir stavove
U prilogu “Informacijsko društvo – trži- civilnog društva nego oni koji su nametnuti
šte ili civilno društvo?” Aleksandra Uze- iz središta”. U okviru analize triju aspeka-
lac razmatra kulturu i komunikaciju kao ta sudjelovanja civilnog društva u procesu
osnovu civilnog društva te ističe važnost formuliranja i provedbe kulturnih politika
utjecaja civilnog društva na kulturnu poli- (opći pravni okvir za sudjelovanje civilnog
tiku, ali i na druge javne politike. Kulturna društva, proces decentralizacije donošenja
politika specifična je u usporedbi s drugim odluka i uloga kulturnih vijeća te zagovara-
javnim politikama, jer uspješna implemen- nje i lobiranje) iznesen je niz teškoća i pro-
tacija većine mjera kulturnih politika ovisi blema na putu afirmacije civilnog društva
o civilnom društvu. Pozivajući se na rado- kao ravnopravnog partnera u tom procesu.
ve C. Mercera, autorica iznosi stav da je N. Obuljen i A. Žuvela Bušnja ispravno
kulturna politika važna domena za razumi- navode da “iako nisu direktno pozvane u
Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str. 239-241 241

proces donošenja odluka, organizacije ci- na probleme u komunikaciji između me-


vilnog društva nameću se kao značajni ak- dija, civilnog društva i javne sfere. Mediji
teri u policy-making procesu... poticanjem su veoma važni za razvoj i djelovanje ci-
šire javnosti na sudjelovanje u rješavanju vilnog društva, ali je njihova međusobna
određenog problema” (124). komunikacija slaba. Rezultati istraživanja
U članku “Kulturni turizam između dr- pokazuju da se veći dio odgovornosti za
žave i civilnog društva” Daniela Angelina takvo stanje prebacuje na medije, a manji
Jelinčić ističe kulturni turizam kao ogleda- dio na civilno društvo. Posebno je pitanje
lo suradnje civilnog i javnog sektora, pri odnos države i civilnog društva: civilno
čemu civilni sektor utječe na nužne pro- društvo nije “servis” države, već, kao što
mjene. Autorica istražuje manjak koordi- je naglašeno u istraživanju, realizacija par-
nacije među sektorima, osobito nedovolj- ticipativne demokracije.
nu suradnju sektora kulture i turizma, te se Posljednji dio donosi selektiranu i ano-
zalaže za intersektorski razvitak i osniva- tiranu bibliografiju hrvatskih autora o ci-
nje tijela koje će postati referentno mjesto vilnom društvu u razdoblju 1976-2007.
za prevladavanje nedostatka koordinacije: (knjige, poglavlja u knjigama, natuknice
“Lobiranja civilnog društva za osnivanjem u enciklopedijama, članci u časopisima,
referentnog tijela tražila su od države viši www-izvori) koju su izradili Hrvoje But-
stupanj organiziranosti i stručnosti u pod- ković i Snježana Ivanović.
ručju kulturnog turizma koje bi bilo u sta- Knjiga otvara nove pristupe problematici
nju odgovoriti na brojne probleme u tom odnosa medija, kulture i civilnog društva.
sektoru” (139). Svi su autori naglasili ili analizirali ulogu
Treći dio knjige, Fokus civilno društvo, mreža, umrežavanje i inovativne modele
obuhvaća istraživanje prezentirano u tek- suradnje. Bilo je to neophodno, jer civil-
stu Helene Popović “Civilno društvo u no društvo promiče zajedničko djelovanje
Hrvatskoj”. Istraživanje o civilnom dru- putem mreža kao tolerantnog i nehijerarhij-
štvu i medijima, provedeno u Hrvatskoj skog načina povezivanja. Istaknuta je po-
2005. godine (uz primjenu metode fokus treba uspostavljanja horizontalnih intersek-
grupa, prema R. A. Krueger: Focus Gro- torskih i interdisciplinarnih veza i suradnje,
ups – A Practical Guide for Applied Re- osobito između kulture, turizma, znanosti i
search), pokazalo je da je definiranje i ra- politike razvoja u cjelini. Takav pristup da-
zumijevanje civilnog društva vrlo različito nas se pokazuje neophodnim na svim razi-
kada je riječ o tri grupe sudionika u fokus nama: globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj.
grupama (znanstvenici i stručnjaci, pred- Vrijednost je knjige u otvaranju kruci-
stavnici udruga u kulturi te predstavnici jalnih pitanja i pomnoj analizi novih fe-
medija). Moguće je, ipak, izdvojiti zajed- nomena s kojima se suočavaju suvremena
ničko temeljno shvaćanje civilnog društva društva. Civilna kompetencija, prije svega
kao spontanog samoorganiziranja građa- medijska pismenost i angažman u politič-
na “odozdo” s ciljem postizanja određe- kom i društvenom svijetu mogu dati tim
ne društvene promjene. Da bi se promje- fenomenima dostojan odgovor.
na postigla, potrebna je suradnja različitih
društvenih aktera. Istraživanje je upozorilo Biserka Cvjetičanin
242 Osvrti, prikazi, recenzije

za europske proizvode. Nova su tržišta Eu-


Prikaz
ropi nužno trebala za višak njezinih proiz-
voda ukoliko je željela istim intenzitetom
nastaviti uzlaznu putanju razvoja, a budući
Livia Kardum da je potkraj 19. stoljeća kolonijalna po-
Suton stare Europe: Europska djela uglanom bila završena, europska je
diplomacija i Prvi svjetski rat ekspanzija nastavljena u obliku borbe za
tzv. zone utjecaja. Unutar same Europe
Golden marketing – Tehnička knjiga,
Zagreb, 2009, 407 str. najžešća konkurencija i borba za prevlast
na tržištima razvila se između Velike Bri-
tanije i Njemačke, koje su bile industrijski
najrazvijenije i obje su sve više ovisile i
o izvozu svojih proizvoda i o uvozu hra-
Velikim ratom 1914-1918. okončano je ne. Važno je istaknuti da je praktična pri-
dugo 19. stoljeće koje je u najvećoj mjeri mjena novih znanstvenih otkrića omogu-
bilo obilježeno dominacijom europske po- ćivala veću eksploataciju i proizvodnju, a
litike nad ostatkom svijeta. Ta se politika veći je profit izravno poticao industrijalce
bazirala na politici ravnoteže snaga koja da ulažu sredstva u razvoj znanosti. Teh-
je u konačnici dovela do sukoba dvaju su- nološka je inicijativa iz britanskih ruku u
protstavljenih tabora – Antante i Central- potpunosti prešla u njemačke, ali Njemač-
nih sila. Profesorica Livia Kardum u knji- ka je imala mnogo manje uspjeha u borbi
zi Suton stare Europe dosljedno prikazuje za tzv. koncesije, odnosno ugovore o eks-
sve događaje koji su prethodili Velikom ploataciji uglavnom rudnog bogatstva ze-
ratu i koji su najbolji primjer slabosti tra- malja koje to same nisu bile u stanju. Tu je
dicionalne europske diplomacije tog raz- Velika Britanija bila u velikoj prednosti jer
doblja. Sam rat, jedan od ključnih događa- su joj bili na raspolaganju izvori sirovina
ja u cjelokupnoj svjetskoj povijesti, obra- u njezinim kolonijama. Autorica ističe ka-
đen je detaljno i precizno. ko je nemoguće u potpunosti odrediti ima
Europa je na prijelazu iz 19. u 20. sto- li u imperijalizmu politika prednost pred
ljeće bila na vrhuncu svoje moći, kako u ekonomijom ili ekonomija pred politikom.
materijalnom tako i u duhovnom pogledu. Možemo slobodno govoriti o jednoj vrlo
Ovdje se odmah nameće pitanje zašto baš uskoj kooperaciji ekonomije i državne po-
tada dolazi do njezina kraja, do njezina litike.
sutona? Autorica odgovor daje prikazom Na čemu se zapravo temelje suparni-
ekonomskog imperijalizma, kolonijaliz- štva europskih velesila na početku 20.
ma te izrazitog nacionalnog ponosa ka- stoljeća? Kardum navodi nekoliko važ-
rakterističnog za politiku ravnoteže snaga. nih događaja: poraz Rusije od Francuske
Doktrine o rasnoj superiornosti europskih i Velike Britanije u Krimskom ratu (1854-
naroda nad “crnim” i “žutim” razvijene -1856); ujedinjenje Italije; poraz Francuske
su kao izgovor da se Africi, Aziji i Južnoj u Francusko-pruskom ratu (1870-1871)
Americi nametnu europske ekonomske po- koji je doveo do ujedinjenja Njemačke i
trebe i da se tako pretvore u idealno tržište njemačke aneksije Alsacea i Lorene. Kri-
Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str. 242-246 243

ze koje su prethodile Velikom ratu – prva turskoga jarma. Iza tog agresivnog nacio-
marokanska kriza (1905), aneksijska kriza nalizma balkanskih državica zapravo je
(1908), druga marokanska kriza (1911) te stajala Rusija, eksponenti čije su politike
Balkanski ratovi (1912-1913) – u knjizi su na Balkanu bile Srbija i Bugarska. Spora-
u potpunosti obrađene i najbolji su prikaz zumi koje su državice međusobno potpisa-
napetosti koja je postojala u Europi tog le sadržavali su klicu rata ne samo protiv
razdoblja. Iako je prvu marokansku krizu Turske nego i protiv Austro-Ugarske, što
izazvala Njemačka s namjerom razbijanja je izravno ugrožavalo mir u cijeloj Europi,
“srdačne Antante” između Velike Britanije a ne samo na Balkanu. Iako se u početku
i Francuske, rezultat je bio obrnut – pri- činilo da Rusija sve drži pod kontrolom,
donijela je njezinu učvršćenju. Pouke iz balkanske državice odlučile su sudbinu
marokanske krize potakle su Veliku Bri- uzeti u svoje ruke i objavile su rat Tur-
taniju da promijeni svoju dosadašnju po- skom Carstvu. Turski poraz ponajviše je
litiku izolacionizma koja se prvenstveno potresao članice Centralnih sila, ponajpri-
temeljila na ravnoteži snaga. Slabljenjem je Austro-Ugarsku. Naime pobjeda Srbije
Rusije nakon poraza od Japana ravnoteža znatno je utjecala na Južne Slavene unutar
snaga bila je narušena na štetu Francuske, Dvojne Monarhije, jer su mnogi na Srbiju
zbog čega su se razvili kontakti između gledali kao na Piemont Južnih Slavena.
Pariza i Londona. Antanta (Trojni spora- Atentat na austrougarskog prijestolona-
zum) između Velike Britanije, Francuske sljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda
i Rusije stvorena je kao protuteža Central- 28. lipnja 1914. godine dogodio se upra-
nim silama – Njemačkoj, Austro-Ugarskoj vo na vrhuncu politike ravnoteže snaga,
i Italiji. Pritom je važno naglasiti da taj kad je suparničkim snagama ponestalo
sporazum nije sadržavao nikakve obaveze, manipulacijskog prostora za uzmicanja i
već samo obećanja suradnje i prijateljstva. kad je za izbijanje ratnog sukoba bio po-
Aneksijsku krizu izazvala je Austro-Ugar- treban samo povod. Srpanjsku krizu koja
ska aneksijom Bosne i Hercegovine. Ta je je uslijedila Kardum detaljno obrađuje te
kriza najbolji primjer nesposobnosti i ne- prikazuje kako su odlučnost, ali i koleba-
spretnosti austrougarske diplomacije. Iako nje imali veliku ulogu kod vodećih poli-
je imala sve preduvjete da bude uspješno tičara velikih europskih sila. Ultimatum
realizirana, austrougarskoj je diplomaciji koji je Austro-Ugarska poslala Srbiji, koju
uspjelo ono nevjerojatno: “navući na se- je držala odgovornom za atentat, Srbija je
be bijes ne samo Srbije i njezine zaštitnice gotovo u potpunosti prihvatila. Sporan je
Rusije kao i nezadovoljstvo Francuske i jedino ostao zahtjev da austrijski istražni
Velike Britanije, nego izazvati ljutnju vla- organi na teritoriju Srbije provedu istragu
stita saveznika – Njemačke” (37). o krivcima za atentat. U knjizi je prikaza-
Balkanski su ratovi primjer kako male no i raspoloženje u Srbiji nakon atentata,
države mogu izmaći kontroli velikih sila. koje je obilježeno snažnim nacionalnim
Balkanske ratove izazvale su male balkan- šovinizmom i samopouzdanjem te izrazi-
ske države koje su željele prigrabiti što tom velikosrpskom propagandom koja je
veći dio posrnuloga i oslabljenog Turskog pozivala na preuzimanje južnoslavenskih
Carstva i osloboditi svoje sunarodnjake provincija Austro-Ugarske i na njezino
244 Osvrti, prikazi, recenzije

uništenje kao velesile. Iako je vodeći srp- dvije fronte. Međutim u tome nije uspjela.
ski političar Nikola Pašić Srbiju želio pri- Iako Austro-Ugarska nije saveznik njemač-
kazati kao pomirljivu žrtvu koja će poku- kih želja, boljeg saveznika Njemačka nije
šati učiniti sve da spasi mir, nije se moglo imala. U ratnim okolnostima diplomacija
zanemariti raspoloženje u samoj državi. sa svojim metodama nije imala nikakve
Srbija je igrala prvenstveno na kartu od- mogućnosti ponuditi političko rješenje kri-
cjepljenja južnoslavenskih provincija, sko- ze, već se usredotočila prvenstveno na pri-
re revolucije u Bosni i Hercegovini te ne- dobivanje preostalih neutralnih država na
pouzdanosti slavenskih četa austrougarske ulazak u rat na jednoj ili na drugoj zaraće-
vojske. Neispunjavanjem ultimatuma u ci- noj strani. Početni uspjesi Njemačkoj nisu
jelosti započeo je sudbonosni proces akti- osigurali brzu pobjedu, već, naprotiv, du-
viranja prijateljskih obveza Rusije prema gotrajan rovovski rat. Odmah na početku
Srbiji, Njemačke prema Austro-Ugarskoj formirana su tri bojišta: zapadno, istočno
te Francuske i Velike Britanije prema Ru- i balkansko. Obje zaraćene strane smatra-
siji. Nitko, naravno, nije znao da je na po- le su zapadno bojište primarnim, međutim
molu najkrvaviji i najrazorniji rat u Euro- proboj Antantinih snaga dogodio se u rujnu
pi i svijetu. Nitko to od vodećih političara 1918. na sporednom, dugo zapostavljenom
Europe nije ni htio. “Nitko od njih nije bio solunskom bojištu. Iako je Italija pripadala
dorastao tako opasnoj političkoj situaciji. I Trojnom savezu, 1915. godine, potpisav-
Bethman-Hollweg, i Berchtold, i Sazonov, ši tajni Londonski ugovor, ušla je u rat na
i Poincaré i Grey bili su bez svake sumnje strani Antante. Tajne pregovore zaraćenih
iskusni političari, ali svima njima manjka- strana sa svim neutralnim zemljama auto-
la je poduzetnost, elastičnost, maštovitost i rica posebno obrađuje kako bi istaknula
čvrstoća volje. Osim toga, na čelu Njemač- prevrtljivost i egoizam određenih država.
ke, tadašnje najjače kopnene vojne sile bio U knjizi su također prikazani i odno-
je car Vilim, tašt i rastrgan između svojih si sa SAD-om kao svjetskom silom koja
ambicija i realnih mogućnosti. Od starog je u prvom dijelu rata ostala izvan suko-
cara Franje Josipa, a i od melankoličnoga ba. Prema Monroeovoj doktrini, američka
ruskog cara Nikole nije se mogla očekivati je politika već tradicionalno vođena pod
nikakva spasonosna inicijativa” (75). geslom “Amerika Amerikancima” i sami
Valja istaknuti kako je Kardum dala op- Amerikanci nisu željeli biti uvučeni u “da-
sežan prikaz borbenih planova, kopnenih leki” europski sukob. Američki predsjed-
i pomorskih snaga te samog odnosa izme- nik Wilson, kao deklarirani pacifist, na sa-
đu suprotstavljenih tabora. Velika prednost mom je početku rata nudio posredovanje
Centralnih sila bio je njihov teritorijalni u cilju postizanja sveopćeg mira. Međutim
kontinuitet, što je bilo od velike važnosti tada zaraćene strane još nisu bile spremne
zbog lakog prebacivanja trupa s jedne bo- na primirje. Kada je SAD 1917. objavio rat
jišnice na drugu, dok je Antantina prednost Centralnim silama zbog neograničena pod-
bila u velikom sirovinskom potencijalu iz morničkog rata, Wilson je jasno isticao da
njezinih kolonija. Ono što je najvažnije Amerikance ne vodi sebična želja za rat-
spomenuti kad je riječ o Njemačkoj jest to nim plijenom ili povećanjem teritorija, već
da je po svaku cijenu željela spriječiti rat na isključivo želja da se obrane temelji među-
Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str. 242-246 245

narodnog prava koje je ugrozio njemački (385). Wilsonov mirovni program predo-
militarizam. Sjedinjene Američke Države čen javnosti u obliku “14 točaka” pobudio
zauzele su stajalište samo pridružene sile je nadu poraženim i potlačenim narodima
Antanti, zadržavši na taj način potpunu u buduće pravednije odnose u međunarod-
slobodu odlučivanja i u vojnom i u poli- noj zajednici. Vjerovalo se da će politika
tičkom pogledu, a time i moćno sredstvo voditi računa o želji naroda o čijoj sudbini
pritiska na članice Antante. odlučuje i da će se poštovati etničko nače-
Kardum nam daje uvid u sve velike bit- lo pri određivanju granica. Međutim sve su
ke Prvog svjetskog rata, za koji se može te nade splasnule nakon rata uslijed izra-
slobodno reći da je bio prepun besmislenih zito nepravednih mirovnih ugovora. Poli-
i neuspješno realiziranih bitaka s krvavim tičke ideje o pravima naroda na jednakost,
završetkom na objema stranama, za koje je sigurnost i samoodređenje proklamirane u
moguće procijeniti da su se manje vodile doba rata pokleknule su u trenutku pobjede
razumom, a više egoizmom i svojim po- pred političkim realitetom mira.
sebnim interesima. Također, to je bio rat u Pri obradi ove uvijek aktualne tematike
kojem su tragično i jadno završavale veli- autorica se nije uvijek strogo držala kro-
ke ideje kada se nisu znale ili nisu mogle nologije, nego je u opisu nekih događaja
prikladno provesti (Galipoljska ekspedici- prednost dala tematskom pristupu. Tako
ja). Najbolji je primjer za to često pretpo- je jedno cijelo poglavlje, izrazito važno
stavljanje britanskog ugleda racionalnim za našu nacionalnu povijest, posvećeno
odlukama, kao i talijansko izbjegavanje Južnim Slavenima za vrijeme rata i Jugo-
rizičnih poteza u kojima talijanski intere- slavenskom odboru koji stavlja na scenu
si nisu evidentno bili na prvome mjestu. ugledne hrvatske emigrante – Antu Trum-
Važno je spomenuti kako je velik problem bića i Franu Supila. Ono se prvenstveno
Antante bilo to što nije imala jedinstveno bavi diplomatskom borbom oko stvaranja
vojno zapovjedništvo, što je Njemačkoj, s jugoslavenske države koju obilježavaju
druge strane, u cijelom ratu davalo udar- sukobi unutar samog jugoslavenskog tabo-
nu snagu. Iako su Centralne sile u cijelom ra s jedne strane i različitih interesa velikih
ratu nizale pobjedu za pobjedom pod vod- sila s druge, dok se u središtu nalazi Srbija
stvom vrsnih vojnih stratega i sposobnih na čelu s Nikolom Pašićem i njegovom ve-
generala Paula von Hindenburga i Ericha likosrpskom politikom. Posebna je pažnja
von Ludendorfa, Antanta je uspjela pobi- posvećena Krfskoj deklaraciji kao rezul-
jediti samo zahvaljujući američkoj pomo- tatu iscrpljujućih rasprava između srpske
ći. Njemačka je sa svojim saveznicama, vlade na čelu s Pašićem i Jugoslavenskog
Austro-Ugarskom, Turskom i Bugarskom, odbora pod vodstvom Trumbića. “U dekla-
doživjela ne samo neočekivani poraz ne- raciji se ističe da će se država jedinstvenog
go i neočekivano teške uvjete primirja ko- troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovena-
ji nisu osigurali smirivanje međunarodnih ca zvati Kraljevina Srba, Hrvata i Slovena-
odnosa. Pobjednici su u svojem trijumfa- ca, da će biti slobodna, nezavisna, ustavna,
lizmu zaboravili “da se poraženog neprija- demokratska i parlamentarna kraljevina
telja nikad ne smije poniziti do te mjere da s jedinstvenim teritorijem i jedinstvenim
on umjesto da prihvati mir, poželi osvetu” državljanstvom na čelu s dinastijom Ka-
246 Osvrti, prikazi, recenzije

rađorđević” (279). Potrebno je spomenuti sti vladajućih. Takav opsežan uvid u stanje
kako je uspjehu konferencije umnogome Rusije, prije i tijekom rata, čitatelju omo-
pridonio Trumbić, koji je, iako teško, svje- gućuje bolje razumijevanje daljnjih zbiva-
sno popuštao u mnogim pitanjima unu- nja, pa i samog, za Ruse izrazito nepovolj-
tarnjeg uređenja nove države. Autorica se nog, potpisivanja mira u Brest-Litovsku.
usredotočava i na problem međunarodnog Ruske su revolucije od velike važnosti i za
priznanja Jugoslavena te na samo urušava- političko shvaćanje daljnjih događanja u
nje Dvojne Monarhije od strane potlačenih Europi, jer je strah od “šačice” boljševika
naroda. Proklamirano pravo naroda na sa- omogućio dolazak fašista na vlast u Italiji
moodređenje davalo je određene izglede i te nacista u Njemačkoj. “Strah od ‘crve-
Južnim Slavenima za realizaciju njihovih ne opasnosti’ obilježit će cijelo međuratno
težnji, pogotovo kada Antanta, pred kraj razdoblje politike zapadnih demokracija, a
rata, više nije bila za očuvanje Austro- nastavit će se u obliku hladnog rata i na-
-Ugarske. kon 1945” (8).
Autorica je jedno poglavlje posveti- Valja istaknuti da je knjiga obogaćena
la mirovnim ponudama i inicijativama, uvijek potrebnim kartama koje daju jasnu
obrađujući bezuspješne mirovne pokuša- sliku cjelokupnog ratnog vihora. Svi vo-
je mladog austrougarskog cara Karla te deći političari prikazani su objektivno, sa
mirovne inicijative pape Benedikta XV. svim svojim vrlinama i ljudskim manama.
i mirovne pokušaje njemačkog državnog Svakog političara, od njemačkog kancela-
tajnika Kühlmanna. Dio poglavlja posve- ra pa do britanskog premijera, autorica je
ćen je mirovnim prijedlozima obaju zara- karakterno opisala, što je od velike važno-
ćenih tabora, pa tako i Wilsonovu mirov- sti ukoliko se žele shvatiti i uvidjeti razlozi
nom programu u kojem se govori o miru njihovih postupaka u danom trenutku. Na
bez pobjednika. Važno je spomenuti da se dosljedan način autorica iznosi sve bitne
ovaj program vrlo lako mogao interpreti- činjenice vezane uz tematiku, uz pokoji
rati na različite načine, a i mnoge su točke anegdotalan, ali istinit detalj opisuje jedan
bile kontradiktorne same u sebi, stoga je svijet po mnogo čemu drugačiji od današ-
naknadno objavljena neophodna interpre- njeg. Poznavanje povijesnih događaja od
tacija svih točaka. izrazite je važnosti za sve koji se žele ba-
Jedan od velikih doprinosa knjige jest viti ili se bave međunarodnim odnosima,
poglavlje koje obrađuje ruske revolucije. jer bez poznavanja povijesti nije moguće
Autorica daje vrlo detaljan prikaz revolu- kvalitetno razumjeti ni današnju međuna-
cionarnih zbivanja u Rusiji 1917, prateći rodnu politiku.
logičan slijed uzročno-posljedičnih veza
događaja koji eskaliraju već na prijelazu iz Bruno Korea Gajski
19. u 20. stoljeće, ali kulminiraju tek 1917.
uzastopnim revolucijama. Poglavlje obra-
đuje Rusiju od početka 20. stoljeća i opi-
suje kritično stanje zemlje koja je prožeta
korupcijom, posvemašnjom zaostalošću za
Europom te ogorčenjem zbog nesposobno-
Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str. 247-249 247

da zaštiti vlastite građane od nasilja, sklo-


Prikaz
nost da sebe smatra izuzetim iz okvira do-
maćeg i međunarodnog prava – što pru-
ža slobodu da provodi nasilje i agresiju,
Noam Chomsky te na kraju ozbiljan demokratski deficit.
Promašene države – zloporaba Prethodno navedena obilježja suprotna su
vlasti i napad na demokraciju proklamiranim vrijednostima – jednakosti,
slobodi i istinskoj demokraciji, zbog čega
Naklada Ljevak, Zagreb, 2008, 335 str.
se autor poziva na načelo moralne univer-
zalnosti – na sebe primijeniti ista načela
kao i na druge, ako ne i čvršća.
Te tvrdnje autor potkrepljuje konkretnim
Knjiga Promašene države nova je u nizu primjerom, ratom u Iraku i događajima ko-
sličnih publikacija najpoznatijeg kritiča- ji su mu prethodili. Vođeni samo jednom, i
ra američke vanjske politike. Svojevrstan to neprovjerenom, pretpostavkom – o po-
je nastavak bestselera Hegemonija ili op- stojanju oružja za masovno uništenje, SAD
stanak, u kojem Chomsky raspravlja o je okupio koaliciju i započeo rat. Narav-
pojmu promašene države. Pritom polazi no, bez suglasnosti Vijeća sigurnosti, što
s posve neočekivanog aspekta. Naime u je prouzročilo i konflikte među zapadnim
knjizi izneseni navodi i činjenice prokazu- demokracijama. Rat i agresija ne samo da
ju upravo SAD i njegovu vanjsku politiku nisu smanjili mogućnost terorističkih na-
kao promašenu državu i generator nesta- pada na demokratske zemlje već su radi-
bilnosti u modernom svijetu. Iako je knji- kalizirali i dotada mirne skupine islamista.
ga izdana prije dvije godine, možemo je Rat je pružio podlogu i razlog za regruti-
smatrati aktualnom, a posljednje američ- ranje bombaša samoubojica i terorističkih
ke izbore protumačiti kao rezultat stanja i aktivista. U isto vrijeme, u zemljama koje
aktivnosti na koje se autor referira (prven- su tradicionalno imale veliko povjerenje u
stveno na vanjskopolitički smjer Bushove SAD ono je nestalo te se pojavila bojazan
administracije). od sljedećeg “preventivnog” rata na tim
Knjiga je podijeljena na šest većih cjeli- područjima – npr. u Indoneziji. Svojim dje-
na, prožetih autorovom namjerom da po- lovanjem SAD je postao jedini pravi savez-
budi sumnju i skepsu čitatelja u pogledu nik Osame bin Ladena, ali i pokazao da ni-
odnosa SAD-a prema drugim državama, je vjerodostojan u ponašanju prema drugim
ali i da ukaže na bifurkaciju između javnog međunarodnim akterima. Na područjima
mnijenja i bivše administracije. od interesa zahtijeva izručenja svih zarob-
Autor na početku definira najveće opa- ljenika povezanih s terorizmom, dok na
snosti za današnji međunarodni poredak: svom teritoriju skriva odgovorne za poči-
nuklearni rat, ekološka katastrofa i činje- njenje istih zločinačkih djela na području
nica da najjača sila svijeta potiče prve dvi- Južne Amerike. Naravno da time poništava
je. Pokazuje da američki sistem u cjelini vlastiti kredibilitet, jer je i sam Bush nagla-
zapada u probleme i da poprima obilježja sio da svi oni koji pomažu teroristima jesu
država protiv kojih se (barem nominalno) teroristi. Usprkos tome SAD i dalje mir-
bori. To su nesposobnost ili nespremnost no plovi međunarodnopravnim vodama,
248 Osvrti, prikazi, recenzije

uspješno se izuzimajući iz okvira koji je koji je u vrijeme počinjenja monstruoznih


praktički sam kreirao. Paradoks je u tome zločina, za koje mu je kasnije suđeno, ski-
što se međunarodno pravo ne shvaća kao nut s popisa država koje potpomažu terori-
normativni okvir, nego se tumači fleksibil- zam (1982. godine, u vrijeme Reaganove
no, kao svojevrsne političke smjernice (na- administracije). Autor pritom naglašava da
ravno, u korist interesa samog SAD-a). Kao SAD nije započeo takvu politiku i povla-
primjer autor spominje Protokol iz Kyota či paralelu s imperijalističkom Britanijom.
te dvostruku politiku prema državama ko- Obje države smatraju sebe izuzetnima. J. S.
je rabe nuklearnu energiju u civilne svrhe. Mill pisao je o Engleskoj kao o novosti u
Što se tiče navedenog protokola, poznato svijetu, o naciji koja ne želi ništa za sebe
je da ga SAD ne provodi (što je u potpunoj i koja djeluje samo u korist drugih, onih
suprotnosti sa stavovima američkog javnog koji ne znaju za bolje te ih treba poučiti.
mnijenja). No veći se apsurd ogleda u dru- Taj stav odnosio se na britansku politiku u
gom pitanju. Iako je član projekta reduci- Indiji povezanu s kontrolom opijuma, što
ranja nuklearnog naoružanja i uporabe nu- neodoljivo podsjeća na sadašnju situaciju
klearne energije u civilne svrhe, u SAD-u SAD – Irak – nafta.
ne postoji politička volja vrha vlasti da se Ono što SAD čini pod geslom promica-
tom projektu doprinese. Dok se neke drža- nja demokracije u svijetu dovodi do uru-
ve, poput Izraela, konstantno opskrbljuju šavanja njegova kredibiliteta širom svijeta.
konvencionalnim oružjem, politika prema Chomsky tako navodi primjere iz Latinske
Iranu potpuno se okrenula nakon revolucije Amerike, gdje su tajne službe SAD-a utje-
i promjene njegova statusa od prijateljske cale na demokratski izborni proces te na
države do neprijatelja – što potvrđuje au- vlast instalirale poslušne režime. Spome-
torove navode o nekonzistentnosti vanjske nut ću primjer 11. rujna, ali 1973. godine,
politike najjače svjetske sile koja ide u pri- dan na koji je izvršen udar na vlast u Čileu.
log samo saveznicima i klijentima. Legitimno izabrani predsjednik počinio je
Sljedeći primjer, da tako kažemo, lice- samoubojstvo, a na vlast dolazi general
mjerja SAD-a njegov je “doprinos” širenju August Pinochet. Samo prvoga dana ubi-
demokracije po svijetu. Naravno da se to jeno je oko 6 000 ljudi, dok ih je mučeno
odnosi na one države koje Amerika progla- oko 30 000, te je uništena najstarija demo-
si banditskim ili promašenim državama. Još kracija Južne Amerike. Sve uz “nadzor”
jednom autor naglašava da je bitan kriterij SAD-a. Svijet se tada nije previše “uz-
određivanja takvih država. Zaključak je da budio”, iako je započeta operacija širenja
je status države klijenta ili sluge naspram takvih režima širom Latinske Amerike.
SAD-a najbitnija referenca u vanjskim od- Takvih primjera ima napretek, no ja ću se
nosima Amerike. Sva zvjerstva i zločini ni- koncentrirati na područje Bliskog istoka.
su važni ako se vrše radi ostvarenja ciljeva Jedan je od dokaza uznapredovale demo-
(zna se čijih), no čim se skrene s takvog kratizacije, naravno, visok stupanj slobo-
puta, pojedinci postaju neprijatelji među- de medija. Baš je zato apsurdno nastojanje
narodnog poretka te u skladu s tim nepri- SAD-a da u predizborno vrijeme u Iraku
jatelji SAD-a. Savršen je primjer takve po- onemogući normalno funkcioniranje svih
litike Irak za vrijeme Saddama Husseina, medija koji ne podržavaju njegova kandi-
Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str. 247-249 249

data. Jedna od TV-kuća koja je bila šikani- kandidata, a to je, naravno, pomno režira-
rana jest katarska Al-jazeera. Na primjeru no. Što se tiče Bushova izbora 2004. godi-
izbora u Iraku, ali i u Izraelu vidimo da je ne, Chomsky naglašava da je većina birača
pravi moto SAD-a: “izbori su dobri ako je mobilizirana uspješnim marketinškim po-
ishod pravilan”. Sve dok je Jasser Arafat, ticanjem straha od terorizma koji je zapra-
kao nepokolebljivi palestinski vođa, bio vo, pomalo paradoksalno, poticala upravo
živ, izbori nisu bili poželjni jer bi nesum- vanjska politika Bushove administracije.
njivo potvrdili njegov legitimitet. Također, Tako se pokazalo da tadašnji izbori nisu
svi su neuspjesi tokom pregovora pripisani donijeli ništa dobro američkom stanovni-
njemu kao lošem diplomatu. S obzirom na štvu. Naprotiv, velike korporacije nesme-
nedavnu izraelsku vojnu intervenciju u Po- tano su nastavile iskorištavati kapitalistič-
jasu Gaze Chomsky se pokazuje kao dobar ki sustav koji im je išao na ruku. Danas
prediktor. Svojom argumentacijom o Izra- vidimo do kakvog je gospodarskog sloma
elu kao državi klijentu SAD-a potvrđuje dovela takva situacija, dok su tada anali-
neminovnost vojne intervencije. Naime tičari zaključivali da “rekordni trgovinski
autor prikazuje Izrael kao glavnu prepreku manjkovi nisu prijeteći kao što se čini”.
miru zbog toga što je nasilno preuzeo kon- Još jedan dokaz u prilog tvrdnji o SAD-u
trolu nad najvažnijim resursima i potpuno kao promašenoj državi jest loša koordina-
marginalizirao Palestince, kojima ne omo- cija službi spašavanja i nadležnih institu-
gućuje ni osnovna ljudska prava. Chomsky cija nakon pustošenja uragana Katrine.
uz Izrael otvoreno optužuje SAD za iskriv- Iako su mjerenja i istraživanja vjerojatno-
ljavanje slike stvarnog stanja na terenu (uz sti sličnog događaja uvelike upućivala na
potporu pristranih medija) i za direktno New Orleans, pod pritiskom krupnog ka-
sabotiranje pregovora i pokušaja dogovora pitala većina sredstava za upravljanje ri-
između dviju sukobljenih zajednica. zikom ovakvog tipa prebačena je u vojne
Nakon rasprave o širenju demokracije svrhe. Država se nije mogla pobrinuti za
širom svijeta Chomsky prebacuje fokus na sve unesrećene jer se takav problem nije ni
istu situaciju u SAD-u. To može zvučati nalazio na ljestvici prioriteta.
čudno s obzirom na to da se radi o zemlji U ovoj zanimljivoj knjizi autor nasto-
s nekoliko stoljeća starim demokratskim ji razotkriti temeljna načela politike da-
institucijama, ali i s isto toliko starom de- našnje najjače svjetske sile. Iako se SAD
mokratskom kulturom. Ono što autora za- predstavlja kao čuvar i promicatelj de-
okuplja jest demokratski deficit američkih mokracije širom svijeta, principi i kriteri-
izbora 2000. i 2004. godine. On smatra da ji nisu jednaki za sve. Autor pokazuje da
su tamošnji glasači slabo upućeni u izborni je potpora stvarnoj demokraciji moguća
proces i stavove kandidata te da je na djelu samo onda kada se poklapa s američkim
obmanjivanje javnosti od strane dobro or- strateškim i ekonomskim interesima. Jed-
ganizirane stranačke PR-industrije. Velika nostrana kritika Noama Chomskog ima ja-
većina birača ima različite političke sta- san cilj – prikazati SAD kao najveću pro-
vove od onih kandidata za koje su glasa- mašenu državu svijeta.
li, dok im je percepcija pomaknuta prema
različitim karakternim crtama i osobnosti Boris Babić
250 Osvrti, prikazi, recenzije

izlaze iz ljudske prirode, povijesti i du-


Prikaz
boko ukorijenjenih načina razmišljanja”,
Galbraith smatra da se “prilagodba povi-
jesnim kretanjima može poboljšati, učiniti
John Kenneth Galbraith suosjećajnijom kako bi se omogućio bolji
Dobro društvo: Humani plan život osjetljivijim elementima” (19).
Algoritam, Zagreb, 2007, 147 str. U drugom poglavlju Galbraith upućuje
na temeljne povijesne promjene u eko-
nomskom poretku i situaciju koja je iz toga
proizašla. To se prije svega odnosi na sve
veće razlike i sve neravnopravniju borbu
Autor knjige John Kenneth Galbraith između bogatih i siromašnih te na njihove
(1908-2006), “jedan od najcjenjenijih eko- različite poglede na ulogu države, počevši
nomista na svijetu, zagovornik Keynesove od socijalne skrbi pa sve do problema oko-
doktrine, odnosno američkog ekonomskog liša. Galbraith smatra “da se u dobrom i
liberalizma i progresivizma” u 18 kratkih pametnom društvu politika i djelovanje ne
poglavlja knjige Dobro društvo: Humani podređuju nikakvoj ideologiji ni doktrini”
plan vrlo sažeto i jasno iznosi svoje viđe- (27). Nastupilo je doba praktičnog prosuđi-
nje problema današnjeg modernog društva vanja i “djelovati moramo na temelju pre-
i načine na koje bi ti problemi mogli biti ri- sudnih činjenica u svakom pojedinačnom
ješeni. Njegova razmišljanja odnose se na slučaju” (27). Uz neupitnu važnost načela,
trenutačnu svjetsku situaciju (knjiga je prvi uloga i zakonitosti slobodnog tržišta autor
put izdana 1996. godine), s posebnim na- preispituje mogućnosti i potrebe za držav-
glaskom na ulogu Sjedinjenih Američkih nom intervencijom u javno-privatnoj sferi.
Država u toj globalnoj priči. Također, ne- Razvoj i širenje modernoga gospodarstva
moguće je ne primijetiti da je Galbraitho- državi nameće sve više obaveza, a s druge
vo shvaćanje ekonomije uvelike determi- strane jaz koji se stvara između privatnih i
nirano povijesnim, društvenim i kulturnim javnih usluga sve je veći, tako da s gospo-
aspektima, a njegov jednostavan izraz čini darskim razvojem raste i važnost društvene
ovu knjigu dostupnom širem krugu čitate- akcije. Iako Galbraith naglašava nemoguć-
lja, ne samo ekonomskim stručnjacima. nost ostvarenja ekonomske jednakosti, on
Kako sam kaže u prvom poglavlju, svrha se zalaže za dobar i koristan gospodarski
je knjige pokazati što bi bilo dobro (misle- sustav u kojem će svi imati jednake mo-
ći pritom na “dobro društvo”), ali također gućnosti za napredovanje. “Dobro društvo
naglašava da pod pojmom “dobrog dru- mora razlikovati društveno prihvatljivo i
štva” smatra prije svega ostvarivo društvo, neopasno bogaćenje od bogaćenja o dru-
društvo u kojem će “svi građani uživati štvenom trošku” (34).
minimum blagostanja, rasnu i etničku jed- I dok je nekad temeljna dihotomija bila
nakost i imati mogućnosti za život koji ih ona između rada i kapitala, današnji eko-
ispunja zadovoljstvom” (11). nomski i politički poredak na jednoj strani
Uzimajući u obzir činjenicu da u “stvar- ima bogate nasuprot siromašnima. No za
nome svijetu postoje ograničenja koja pro- razliku od nekadašnje kapitalističke klase
Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str. 250-255 251

“bogati i dobro situirani danas su mnogo naravno, dovodi do sve veće razlike izme-
brojniji i međusobno različitiji, a i mnogo đu “javnog i privatnog životnog standar-
jasnije izražavaju svoje političke stavo- da”, čime raste i važnost društvene akcije,
ve” (14). Na suprotnoj strani siromašni su ali i potrebe za državnom intervencijom.
potpuno zapostavljeni, neobrazovani i ne Galbraith ističe kako zbog svega toga “pri-
glasuju. To znači da “demokracija posto- vatizacija nije nimalo bolji kontrolni okvir
ji, ali u nemaloj mjeri pripada imućnima”. za javno djelovanje od socijalizma” (26),
Sve to, smatra Galbraith, posljedica je po- čime potvrđuje svoju već mnogo puta ra-
vijesnih promjena i društvenih kretanja. nije isticanu misao vodilju, a to je da “ovo
Naravno, te dvije skupine različito shva- nije doba doktrina, već doba praktičnog
ćaju ulogu države (u stvarima kao što su prosuđivanja” (26).
socijalna zaštita, zdravstveno osiguranje, U sljedeća dva poglavlja Galbraith obra-
problemi okoliša, pouzdanost proizvoda, đuje ekonomske pojmove poput inflacije
izdaci za vojsku, državna intervencija pri i deficita te njihovu ulogu u gospodarskoj
spašavanju propalih financijskih instituci- slici zemalja. Temelj, odnosno sama dru-
ja, pomoć velikim korporacijama u vre- štvena osnova svakog dobrog društva jesu
menima krize itd.). S jedne strane javljaju jednake ekonomske mogućnosti za sve, a
se zahtjevi za ukidanjem mnogih funkcija to jednostavno znači povećanje zaposleno-
socijalne države, to jest za ograničavanjem sti i proizvodnje te gospodarski rast. Jed-
uloge države u cjelini, dok je s druge strane nom riječju, snažna i stabilna ekonomija
jedino intervencija države kakav-takav za- osnova je dobrog društva. To ne znači da
log ostvarenja dobroga društva. Galbraith svi možemo imati jednaka primanja, ali
u svojoj knjizi predlaže javne i političke gospodarstvo svakome mora pružiti jedna-
mjere kao put prema dobrom društvu. ku priliku za sudjelovanje i napredovanje
U poglavlju “Doba praktičnog prosuđi- u skladu sa sposobnostima i ambicijama.
vanja” Galbraith kritizira ustaljena ideo- Unatoč svemu tome puka činjenica ko-
loška shvaćanja gospodarstva. On smatra ja obilježava cijeli tržišni sustav jesu pe-
kako se ideološkim određivanjem izbje- riodične epizode kroz koje gospodarstva
gava neželjeno razmišljanje i donose se prolaze. Galbraith tu prije svega misli na
općenite, “shematizirane” odluke. Danas periode recesije i stagnacije koji utječu
takvim shvaćanjima više nema mjesta u na nezaposlenost i u svakom slučaju ne
modernim gospodarstvima ukoliko se želi pridonose gospodarskom rastu, a često je
ići za ostvarivanjem dobrog društva. “Do- uzrok tome upravo “pretjerano špekulira-
bro gospodarstvo ima jasnu svrhu: djelo- nje u dobrim vremenima...”. Kao korek-
tvorno proizvoditi dobra i pružati usluge te tivne mjere u teškim vremenima Galbraith
razdjeljivati stvorene prihode na društveno nudi nekoliko načina za povećanje priljeva
prihvatljiv i gospodarski funkcionalan na- agregatne potražnje, što je samo još jedan
čin” (21). pokazatelj ovisnosti tzv. slobodnog tržišta
Naime očigledno je da se s razvojem o državnoj intervenciji.
modernoga gospodarstva državi nameće Također, prema Phillipsovoj krivulji,
sve više obveza, a to se prije svega odnosi visoka zaposlenost moguća je jedino u
na usluge koje privatni sektor ne pruža. To, “kombinaciji” s inflacijom nasuprot neza-
252 Osvrti, prikazi, recenzije

poslenosti i relativno stabilnim cijenama, a najvažnijih civilizirajućih čimbenika u su-


ciljevi dobrog društva trebali bi biti usmje- vremenom gospodarskom životu” (65), a
reni prema postizanju ravnoteže između za sve one koji nisu u sindikatima (a tak-
inflacije i nezaposlenosti. To se ponekad i vih je u SAD-u u posljednje vrijeme sve
ne čini lako ostvarivim s obzirom na to da više) mora osigurati sredstva za zdravstve-
“financijski krugovi prednjače u davanju no osiguranje, naknadu za nezaposlenost i
prednosti stabilnosti cijena pred nezapo- socijalno dostatna minimalna primanja.
slenošću” (47). No unatoč tomu Galbraith Ipak, Galbraith smatra da je u ostvarenju
smatra da u vezi s tim pitanjem sindikati dobrog društva ključna uloga obrazovanja.
moraju voditi računa o spirali plaća i cije- Osim što ima središnju ulogu u gospodar-
na na način da se “plaće ugovaraju u okvi- stvu, obrazovanje ima i bitnu političku i
ru postojećih cjenovnih struktura” (48). društvenu ulogu, a to je, po Galbraithu,
I tu je očigledno da Galbraith poziva na i mnogo važnije od gospodarske uloge
ostvarenje dobrog, humanog društva koje obrazovanja. Naime “obrazovanje ima
će štititi one najugroženije, imajući pritom presudan utjecaj na društveni mir i spo-
na umu raspoložive ekonomske kapacite- kojstvo jer pruža nadu i realnu mogućnost
te. “Niska razina nezaposlenosti je nužna za bijeg iz nižih, zanemarenih društvenih
i taj se cilj mora ostvariti, no sjediniti je s i gospodarskih slojeva u više” (68). Osim
apsolutnom stabilnošću cijena nije u okvi- toga obrazovanje omogućuje ljudima da
ru mogućega nego je to čista utopija” (50). racionalno upravljaju svojim životom te
Jednom riječju, nezaposlenost nikako ne bi da istinski uživaju u njemu. No problem
smjela biti instrument za regulaciju i stabi- je u tome što obrazovanje nije jednako do-
lizaciju cijena. stupno svima. “Siromašni nemaju jednak
U poglavlju “Raspodjela dohotka i mo- pristup javnim visokoobrazovnim ustano-
ći” Galbraith iznosi pet ključnih točaka za vama jer im loše, slabo financirane osnov-
razboritu i civiliziranu raspodjelu dohotka ne i srednje škole, osobito one u većim
u društvu, a svakako kao glavnu stvar tre- gradovima uskraćuju tu mogućnost” (71).
ba istaknuti nužnost progresivnog opore- Upravo iz tog razloga Galbraith smatra da
zivanja. Naime svi smo svjesni da “jedna- još veća javna sredstva moraju biti raspo-
kost nije u skladu ni s ljudskom naravi ni loživa; upravo bi zbog toga dobro društvo
s prirodom, a ni s motivacijom suvreme- trebalo prije svega nametnuti poreze, toč-
nog gospodarskog društva” (59), ali tako- nije, odreći se privatnih prihoda, izdataka
đer smo svjesni i činjenice da “raspodjela i skupog obilja privatne potrošnje u korist
dohotka u suvremenom gospodarstvu pro- kvalitetnijeg obrazovnog sustava čija gos-
izlazi u krajnjoj liniji iz raspodjele moći, podarska i politička korist uopće nije upit-
koja je opet i uzrok i posljedica načina na, a također je zalog kvalitetnijeg života
na koji se dohodak dijeli” (64). Galbraith njegovih građana.
smatra da država mora ukinuti postojeće Očigledno je da se Galbraith zalaže za
porezne povlastice koje daje imućnima javnu regulaciju i intervenciju prije sve-
(poslovne subvencije, potpore) te s druge ga zbog štetnih učinaka gospodarstva na
strane spriječiti slabljenje moći sindikata, zdravlje i život čovjeka te na okoliš, ali i
jer “organiziranje radnika ostaje jedan od zbog zaštite privatnih podataka i smanje-
Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str. 250-255 253

nja štetnih ekonomskih utjecaja na život Nezavisna vojna sila još je jedno od pod-
“malog čovjeka”. Osim ekonomskim Gal- ručja koja Galbraith obrađuje u svojoj
braith veliku pažnju posvećuje globalnim knjizi. Naime puno je primjera u svijetu
društvenim problemima kao što su pro- gdje vojska ima neograničenu autonomiju
blemi okoliša, migracije, siromaštva, bi- što se tiče vojnog proračuna (a nerijetko
rokratskog sindroma, ratova i nezavisnih pod izlikom vojne tajne i potpunu tajno-
vojnih sila, a upravo su to teme koje obra- vitost što se tiče trošenja tih sredstava).
đuje u narednim poglavljima. Ako se uzme u obzir da su to javna pro-
Naime iako ne osporava tržišne sustave i računska sredstva, dolazi se do paradoksa
njegove poticaje, Galbraith smatra da “pro- nespojivog s pojmom dobrog društva i te-
izvodna tvrtka nema bogomdano pravo na meljnim demokratskim načelima (u ovom
slobodno poduzetništvo i slobodu izbora slučaju “demokratska kontrola je zapravo
kao ni njeni potrošači ukoliko to šteti inte- ukinuta” (95)). Galbraith smatra da dobro
resima šire zajednice (klimi, blagostanju, društvo ni na koji način ne smije prepuštati
iscrpljivanju resursa)” (83). Iz tog razloga vlast vojnoj sili jer “suvremena vojna sila
predlaže neke mjere koje mogu pomoći nije obvezna služiti općem javnom intere-
adekvatnoj zaštiti okoliša. Što se tiče pro- su ma koliko se svi u to ozbiljno i svečano
blema migracije, Galbraith taj pojam prije zaklinjali; ona se rukovodi vlastitim inte-
svega veže uz pojam rada, i to prije svega resom koji, da stvar bude gora, može jako
misleći na teški fizički rad, s obzirom na to ugroziti opće javne potrebe i ciljeve” (96).
da su strani visokoobrazovani kadrovi go- Upozorava da su danas sve jači zahtjevi za
tovo uvijek dobrodošli u stranim zemlja- trošenjem javnih sredstava s mnogo strana,
ma. Problem je s onim emigrantima koji u a vojsku treba smatrati posebnim slučajem
potrazi za boljim životom dolaze u zemlje čija moć proizlazi iz organizacije te je tre-
zapadnog svijeta. Naime činjenica je da ba podvrgnuti što djelotvornijoj demokrat-
upravo zahvaljujući tim radnicima opsta- skoj kontroli.
ju mnoge velike industrije Zapadne Euro- No organizacijska pitanja ne odnose se
pe, jer radnici iz siromašnijih zemalja rade samo na vojsku, već i na cijeli državni
uglavnom poslove koje domicilno stanov- aparat, a upravo o tome Galbraith govori
ništvo ne želi raditi. Galbraith smatra da u u poglavlju “Birokratski sindrom”. Glavni
vezi s tim pitanjem zemlje zapadnog svije- su problemi koji se javljaju u gotovo svim
ta moraju imati politike prema stranim rad- državnim birokracijama nedostatak ino-
nicima jednostavno kako bi zaštitili radna vativnosti, koju zamjenjuje kultura udob-
mjesta svojih stanovnika. To se odnosi na nosti i discipline, te neprekidan rast broja
broj stranih radnika u nekoj zemlji, ali što osoblja. Takve politike vode birokracije do
se tiče njihova položaja, Galbraith smatra propasti i do otpuštanja nepotrebnih i pre-
da se ti radnici ne smiju tretirati kao ulje- kobrojnih radnika usred kriznih vremena.
zi, nego se moraju promatrati isključivo s Takvi birokratski problemi mogu se rije-
obzirom na važnost posla koji obavljaju, šiti jedino “obazrivim rukovođenjem u iz-
pazeći pritom da imaju mogućnost ostva- vršnom i zakonodavnom sektoru vlasti, a
rivanja svih prava koja ostvaruju i domaći rješenje je nužno potrebno radi uspješnog
radnici. funkcioniranja dobrog društva” (104).
254 Osvrti, prikazi, recenzije

U ostvarenju dobrog društva vanjska po- u koštac s imperijalnim naslijeđem – du-


litika također ima značajnu ulogu, a petna- bokom i doista nepodnošljivom ljudskom
esto poglavlje Galbraithove knjige obrađu- patnjom koju je za sobom ostavio” koloni-
je taj aspekt. Prema njemu, “dobro društvo jalizam (121). U sljedećem poglavlju, koje
mora se suprotstaviti stajalištu koje zago- se nastavlja baviti istom temom, Galbraith
vara vojna sila, i poreći ga, prema kojemu se bavi konkretnim mjerama koje dobro
je rat neizbježan vid ljudskog postojanja” društvo mora ostvariti kako bi pridonije-
(106). Predstavnici vlada u vanjskoj se po- lo napretku u najsiromašnijim zemljama.
litici danas sve više usredotočuju na ras- Tri su stvari ključne: dobra vlast, obra-
prave o gospodarskim pitanjima, a ubu- zovni sustav i dobar sustav prijevoza (po
duće će te rasprave ići u smjeru socijalne mogućnosti). Činjenica je, a ujedno i jedna
skrbi, fiskalne i monetarne politike i njiho- od ključnih stvari koje Galbraith ističe, “da
va usklađivanja. Ključna stvar i suvreme- bez stabilnog političkog poretka i općeg
ni imperativ dobrog društva jest napraviti obrazovanja za široke mase” (124) jedno-
odmak od poistovjećivanja samo s nacio- stavno nema prosperiteta za one najsiro-
nalnom državom. Ono danas jednostavno mašnije. Ako u zemlji vlada mir, sljedeći
“mora prepoznati i podržati opće među- prioritet svakako mora biti obrazovanje,
narodne sile o kojima pojedinačne države a tu bi veliku ulogu trebale odigrati boga-
ovise” (113). tije zemlje, čiji obrazovani kadrovi mogu
Dva posljednja poglavlja Galbraith po- pomoći onima kojima takvi kadrovi nedo-
svećuje onima najugroženijima, što suge- staju. Uz to najsiromašnije zemlje imaju i
rira i sam naslov poglavlja, “Svjetski siro- brojne druge probleme, a tu svakako treba
masi” (I. i II.). U prvom dijelu objašnjava izdvojiti slom pravnog poretka, koji je vrlo
uzroke siromaštva u svijetu, s posebnim česta pojava u mnogim zemljama svijeta,
naglaskom na bližu povijest najsiromašni- te svakako teške i osjetljive probleme unu-
jih zemalja koja je u većini slučajeva usko tarnjih sukoba gdje je reakcija Ujedinjenih
vezana uz razdoblje kolonijalnih osvajanja naroda često osjetljivo pitanje (Jugoslavi-
i zapadnjačkog imperijalizma. Galbraith ja, Ruanda, Somalija, Liberija). Galbraith
istražuje uzroke pada kolonijalnog impe- poziva na konkretnu brigu za svjetske si-
rijalističkog sustava, ali i mogućnosti za romahe i na preuzimanje dijela njihovih
nove oblike zapadnjačkog imperijalizma u troškova, ali i na brigu za brojne zemlje
obliku privatnih transnacionalnih korpora- Istočne Europe koje teško prolaze kroz
cija. On je svjestan globalne slike i stanja tranziciju prema stabilnim demokratskim
u siromaštvom najugroženijim zemljama društvima.
svijeta te odgovornosti koju za tu situaciju U posljednjem poglavlju knjige Galbraith
dobrim dijelom snose i nekadašnji okupa- rezimira i zaključuje svoje djelo osvrtom
tori – zapadne kolonijalne zemlje. Smatra na demokratski proces i ključni problem
da vanjske politike nekad kolonijalnih ze- današnjih demokratskih društava. Naime
malja i dalje moraju biti osjetljive prema dihotomija između bogatih i siromašnih u
svemu što bi moglo upućivati na ponov- modernim je društvima snažnija nego ika-
no oživljavanje kolonijalizma. Ali ne sa- da. Za prevladavanje tih razlika ključno
mo to, “bogate se zemlje moraju uhvatiti je dovesti na vlast one koji će se zalagati
Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str. 250-255 255

za interese siromašnijih (Galbrath otvore-


Prikaz
no poziva na glasovanje za Demokratsku
stranku u SAD-u, koja je za razliku od Re-
publikanske stranke okrenuta svim svojim
građanima, a ne samo bogatima). Ali sve
Lidija Kos-Stanišić
to nije ostvarivo ako siromašniji građani Latinska Amerika –
ne izađu na izbore i ne izraze svoju volju Povijest i politika
putem glasačkih listića. “Zato je najbitni-
Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb,
ji element za ostvarivanje dobrog društva 2009, 280 str.
postizanje savršenijeg načina za izražava-
nje demokratske volje; demokracija mo-
ra postati stvarna, sveobuhvatna” (132).
A nakon toga potrebno je formirati savez Knjiga Latinska Amerika – Povijest i po-
brižnih, suosjećajnih i onih koji su izvan litika prva je knjiga u Hrvatskoj posve-
političkog sustava kako bi dobro društvo ćena Latinskoj Americi. U njoj autorica
steklo temeljni preduvjet za svoje ostvare- daje prikaz njezine povijesti, politike, ali
nje. i drugih društvenih procesa. Knjiga je po-
Knjiga Johna Kennetha Galbraitha Do- dijeljena na dvije velike cjeline. U prvom
bro društvo: Humani plan, djelo jednoga poglavlju prve cjeline definirana je regija,
od najvećih ekonomista 20. stoljeća, u nakon čega autorica u drugom poglavlju
svakom je slučaju dragocjen i koristan sa- daje pregled njezine političke povijesti od
žetak razmišljanja ovog autora koji je za početka 16. stoljeća do danas. U trećem
života izdao više od pedeset knjiga. Gal- poglavlju autorica obrađuje društvo i po-
braith je u knjizi ponudio svoje odgovore litiku, s posebnim naglaskom na političku
na temeljne probleme modernog društva, kulturu, identitet Latinske Amerike i struk-
ističući pritom ulogu stabilne vlasti i po- ture vladavine. Četvrto poglavlje posveće-
sebno obrazovanja kao glavnih odgovo- no je intraameričkim odnosima i organiza-
cijama te sukobima u toj regiji, dok se peto
ra na probleme siromašnih. Upravo je to
poglavlje bavi procesima demokratizacije
shvaćanje sažeto u njegovoj rečenici: “na
regije. Drugi dio knjige studija je o osam
ovome svijetu nema pismenog stanovni-
izabranih država Latinske Amerike (Mek-
štva koje je siromašno, ni nepismenog koje
siko, Argentina, Brazil, Čile, Venezuela,
nije” (126).
Kolumbija, Paragvaj i Urugvaj).
Autorica navodi kako su se terminom La-
Matej Zeba tinska Amerika početkom 19. stoljeća prvi
počeli služiti Francuzi kako bi legitimira-
li svoju politiku prema američkom konti-
nentu južno od SAD-a. Taj termin odnosio
se na sve zemlje “latinskog”, odnosno ro-
manskoga govornog područja. Otada se taj
termin često upotrebljava, iako geografsko
određenje Latinske Amerike nije potpuno
jasno utvrđeno.
256 Osvrti, prikazi, recenzije

Pišući o sastavu stanovništva regije, au- Latinskoj Americi i njihovim pozitivnim


torica navodi da je u prvim stoljećima na- posljedicama, zbog velikog stupnja krimi-
kon otkrića stanovništvo Španjolske Ame- nala, ali i čestih sukoba i ratova, vojska po-
rike bilo podijeljeno na sedam razreda: 1. stala izuzetno važan politički akter, a time
poluotočani – Španjolci rođeni u Španjol- i velik izazov demokraciji. Izuzev Kostari-
skoj; 2. Kreolci – Španjolci rođeni u Ame- ke i Meksika niti jedna druga država regije
rici; 3. mestici – bijeli otac, majka Indijan- nije uspjela uspostaviti civilnu supremaci-
ka; 4. mulati – bijeli otac, majka crnkinja; ju nad oružanim snagama. Važno je spo-
5. zambi – mješanci crnaca i Indijanaca; 6. menuti i to da države regije spadaju među
crnci; 7. Indijanci. Glavne društvene grupe najkorumpiranije države na svijetu (na listi
u Latinskoj Americi podijeljene su na elitu, deset najkorumpiranijih država svijeta na-
srednju klasu, industrijske radnike, seljake, lazi se pet država Latinske Amerike).
lumpenproletarijat i etničke manjine (au- Nadalje, autorica nas upoznaje s politič-
tohtone narode i Afrolatinoamerikance). kim sustavima zemalja regije. Tako je 16
Autorica zaključuje da su etničke manjine, država uređeno unitarno, dok su Meksiko,
iako čine znatan dio stanovništva Latinske Argentina, Brazil i Venezula federalne dr-
Amerike (između 34 i 40 milijuna, što je žave. Prezidencijalizam je na snazi u 18
približno 8-10% ukupnog broja stanovni- država regije. Zakonodavna vlast u regiji
ka), uglavnom na marginama društva. uglavnom je reaktivna, dok se sudska vlast
Pored strukture stanovništva u knjizi ne smatra odvojenom od ostale dvije grane
je prikazana i religijska slika regije. Sve vlasti niti jednakom njima. Nadalje, auto-
donedavno Katolička je crkva kontrolira- rica nas upoznaje i s najvažnijim integra-
la gotovo sve aspekte života, a i danas je cijama u Latinskoj Americi poput SICA,
katolicizam najznačajnija i većinska vje- MERCOSURA, UNASURA i Andske
ra u Latinskoj Americi. Zanimljivo je da zajednice, kao i s najpoznatijim gerilskim
je Crkva institucija u koju stanovnici re- pokretima regije kao što su kolumbijski
gije imaju najviše povjerenja. Ne smije se FARC ili meksička Zapatistička nacional-
međutim zanemariti činjenica da se u dr- no-oslobodilačka vojska.
žavama Srednje Amerike osjetno poveća- U drugom djelu knjige autorica nam
va broj protestanata i da je protestantizam ukratko objašnjava povijesni kontekst te
prema broju pripadnika druga najvažnija političke i ekonomske prilike u osam zema-
religija Latinske Amerike. Došlo je i do lja Latinske Amerike. Za razliku od ostalih
promjene odnosa među spolovima obli- država regije u Meksiku je, jedinoj državi
kovanog pod utjecajem Katoličke crkve, regije koja se geografski nalazi u Sjever-
čime je dovedena u pitanje tradicional- noj Americi i koja sa SAD-om dijeli gra-
na mačistička kultura. Osim što su dobile nicu, uspješno provedena revolucija. Mek-
pravo glasa, ženama je omogućen i raz- siko je veći dio 20. stoljeća imao najviši
vod, a došlo je i do liberalizacije njihovih stupanj političke stabilnosti u regiji. Tom
majčinskih i imovinskih prava. Pored toga zemljom članicom NAFTA-e, koja se odli-
žene su počele aktivnije sudjelovati u po- kuje posebnom vrstom prezidencijalizma,
litičkom životu regije. Zanimljivo je i to 70 je godina vladala stranka PRI. Tranzi-
da je, unatoč valovima demokratizacije u cija prema demokratizaciji u Meksiku za-
Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str. 255-257 257

vršila je 2000. godine. Autorica zatim pri- tički izolirana. O Urugvaju se često govo-
kazuje političke prilike u Argentini od 19. ri kao o Švicarskoj Južne Amerike zbog
stoljeća pa do danas. Riječ je o vladavini kolektivnog predsjedništva, ekonomskog
nedemokratskih režima tokom 20. stoljeća prosperiteta i socijalnog zakonodavstva.
te o procesu povratka demokraciji koji je No ni ta država nije bila imuna na diktatu-
započeo 1983. i koji je do kraja 20. stolje- re, vojne vladavine i represiju.
ća gotovo dovršen. Zanimljivo je to da su, Knjiga Latinska Amerika – Povijest i po-
unatoč mačističkoj kulturi u regiji, funkci- litika autorice Lidije Kos-Stanišić iznimno
ju predsjednika države obnašale i dvije že- je zanimljivo i važno politološko djelo.
ne. Od 19. stoljeća pa sve do 1973. Čile je Radi se prvenstveno o kvalitetnoj studiji
bio primjer uspješne demokratske zemlje. iz područja komparativne politike. Štovi-
Tada na vlast dolazi vojska i August Pino- še, riječ je o prvoj regionalnoj studiji o La-
chet. No Čile se vraća demokraciji 1990. tinskoj Americi u hrvatskoj znanstvenoj i
godine. Brazil je jedina država regije ko- stručnoj literaturi.
ja je nakon stjecanja nezavisnosti zadržala
monarhijski oblik vladavine. Isto tako Bra- Borna Zgurić
zil je jedina država Latinske Amerike ko-
ja je kratko vrijeme imala i polupredsjed-
nički sustav vladavine. Autorica prikazuje
Prikaz
i teške socio-ekonomske prilike u kojima
se ta država nalazi. U dijelu knjige posve-
ćenom Venezueli autorica nas upoznaje s
Gearoid Ó Tuathail,
ambivalentnim shvaćanjem vladavine Hu-
ga Cháveza. Dok je njegovi kritičari sma- Simon Dalby, Paul Routledge
traju diktaturom, Chávez tvrdi kako želi Uvod u geopolitiku
obnoviti pravu demokraciju u kojoj vla- Politička kultura, Zagreb, 2007, 317 str.
daju pravda, sloboda i jednakost. Ono po
čemu je Venezuela posebna, u okvirima re-
gije, njezino je bogatstvo naftom. Nadalje,
autorica nam pokazuje i političke prilike u
susjednoj Kolumbiji, jednoj od najstarijih Geopolitika je nastajala u onim trenucima
demokracija u regiji. Unatoč tome to je kada je nacionalna moć, njezino širenje i
država koja je trenutačno slaba i u kojoj posljedice, postala interesom mnogih au-
ljevičarske gerile, narkotrafikanti, desni- tora. Možemo je promatrati na dva načina.
čarske paramilitarne grupe, ali i same sna- Uže razumijevanje obuhvaća znanstvenu
ge državne sigurnosti stalno krše ljudska geopolitiku, dok se ono šire bavi različi-
prava. Uza sve to Kolumbija ima i najveću tim utjecajima geografskih čimbenika na
stopu “običnog” kriminala na kontinentu. donošenje političkih odluka. Ne postoji
Na samome kraju knjige autorica piše i o jedna jedinstvena definicija geopolitike
povijesti i politici Paragvaja i Urugvaja. jer se njezine definicije uvijek pojavljuju u
Paragvaj, mala država bez izlaza na more, različitim kontekstima koji utječu na nji-
tijekom povijesti bila je geografski i poli- hovo formuliranje.
258 Osvrti, prikazi, recenzije

Knjiga Uvod u geopolitiku (Geopolitics su uvrstili niz novih tekstova ističući da iz-
Reader) daje nam mogućnost da kroz raz- bor nije bio lak i da postoji još niz tekstova
ličite pristupe autora i njihova promišlja- koji zaslužuju pozornost, a nisu mogli biti
nja uočimo razlike u poimanju geopolitike. uključeni u ovo izdanje. Stoga su pozvali
Od svojih početaka geopolitika se mijenja- čitatelje da sami, prema svojem interesu,
la i bila je pod utjecajem različitih škola, odaberu one koje će naknadno pročitati.
pristupa i učenja. Ova knjiga to izvrsno Prvo hrvatsko izdanje Uvoda u geopoli-
pokazuje. Ó Tuathail, jedan od autora, ka- tiku iz 2007. godine pokazalo je da je pre-
že: “cilj ove knjige je stvoriti kritičko raz- poznata važnost ovakve literature u znan-
mišljanje o prošlim i sadašnjim oblicima stvenom području, posebno u nastavnom
geopolitičkog diskursa”. procesu. Između ostaloga, ovakva literatu-
Prvo izdanje knjige nastalo je kao poslje- ra pokazuje se izvrsnom za širu javnost jer
dica razvoja kritičke geopolitike 80-ih go- privlači svojom jednostavnošću i čitkošću,
dina 20. stoljeća, kada se nastojala poticati što se može zahvaliti stručnom i kvalitet-
kritika dotad “nepoljuljanih” geopolitičkih nom prijevodu.
stajališta. Kritička geopolitika temelji se Prvo poglavlje bavi se imperijalnom
na istraživanju odnosa moći i uključivanju geopolitikom obilježenom rivalstvom veli-
u javne rasprave o globalnom političkom kih carstava i brojnih država čije su težnje
životu. Ona uvažava promjene kao što su bile usmjerene k teritorijalnoj ekspanziji
procesi globalizacije i informatizacije i ne i rasizmu. Tim imperijalnim razdobljem,
zasniva se, kao klasična geopolitika, na koje je trajalo od druge polovice 19. sto-
oprečnostima (mi/oni, unutarnji/vanjski i ljeća do kraja Drugog svjetskog rata, do-
sl.). miniralo je Britansko Carstvo. Britansko
Nakon prvog izdanja autori se odlučuju Carstvo, velika imperijalna i kolonijalna
na nadopune, pa je drugo izdanje objavlje- sila, djelovalo je kao predvodnica pomor-
no 2006. godine. Razlozi tomu različite su skih sila nasuprot Njemačkoj, dominantnoj
promjene u svjetskoj politici. Posebnu po- kontinentalnoj sili, i Ruskom Carstvu, koje
zornost autori su posvetili izboru tekstova je uspjelo u širenju u euroazijskom prosto-
u kojima se kontekstualizira djelovanje ad- ru. Upravo se u vezi s mogućom ekspan-
ministracije predsjednika Busha nakon te- zijom Ruskog Carstva pojavilo jedno od
rorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. najprisutnijih geopolitičkih stajališta, koje
godine. je razvio Halford Mackinder. On je polazio
Drugo je izdanje, kao i prvo, podijelje- od teze o prirodnom sukobu pomorskih i
no na pet dijelova. Prva dva dijela bave se kopnenih sila koji se vodi oko utjecaja na
klasičnom geopolitikom (imperijalna geo- ključne geostrateške točke svijeta. Upravo
politika i geopolitika Hladnog rata). Slje- je takva geopolitika, nabijena osvajačkim
deća dva bave se suvremenim geopolitič- emocijama, stvorila niz različitih geopoli-
kim problemima (geopolitika 21. stoljeća tičkih diskursa, što je u knjizi dobro pri-
i geopolitika globalnih prijetnji). Zadnje kazano izborom ključnih tekstova iz tog
poglavlje knjige uvodi nas u tekstove u ko- razdoblja. Autori su na taj način uspjeli
jima se izražava otpor geopolitici (antigeo- prikazati različite geopolitičke poglede
politika). U izdanje iz 2006. godine autori koji su nastali kao posljedica potrebe da se
Politička misao, god. 46, br. 3, 2009, str. 257-260 259

vlastita država promatra u globalnim od- odmiče se od klasičnog rivaliteta dviju si-
nosima i da se stvaraju pretpostavke odr- la. U središte razmatranja stavlja SAD, što
žanja ili povećanja njezine međunarodne se opravdava napadom 11. rujna 2001. go-
moći. dine koji je imao velike posljedice za SAD,
Drugo poglavlje posvećeno je geopoli- ali i za cijeli međunarodni geopolitički po-
tici Hladnog rata, njegovu nastanku i po- redak. Autori se, kroz analizu, ali i izbor
sljedicama takvoga geopolitičkog pogleda tekstova, pitaju što se zapravo događa sa
u vrijeme velikih strateških suparništava. SAD-om u kontekstu njegove upotrebe
Ovo poglavlje, jednako kao i prvo, teme- moći u međunarodnom prostoru, a koja se
lji se na rivalstvu dviju velikih sila koje događa praktično izvan kontrole svih me-
su nakon Drugog svjetskog rata nastojale hanizama kojima raspolaže međunarodna
učvrstiti svoju moć s ciljem ostvarivanja zajednica. Razlozi su tome američka inter-
vlastitih interesa i dominacije suvremenim pretacija napada 11. rujna i mjere koje su
svijetom (ili barem nad onim dijelom ko- poduzete, uz odbacivanje međunarodnog
ji se nalazio u njihovim interesnim sfera- prava i ugovora, vodeći se načelom “tko
ma). Razdoblje Hladnog rata obilježila je nije s nama, taj je protiv nas”. Upravo je
borba slobode protiv totalitarizma i na tom ta interpretacija za posljedicu imala ruše-
dualizmu razvijao se geopolitički diskurs. nje vlada u Iraku i Afganistanu u sklopu
Sovjetski Savez borio se za svoje teritori- “borbe protiv terorizma”. Tipični američ-
jalno područje koncentrirajući se na potpu- ki geopolitički diskurs opet je naglašavao
nu dominaciju nad Središnjom i Istočnom borbu dobra protiv zla, borbenost i prije
Europom. Uspostavio je geopolitički po- svega moralnost kako bi pokušao oprav-
redak utemeljen na komunizmu, nastojeći dati svoju “borbu”, “obranu” i sve ono što
održati monolitnost komunističkog bloka. je poduzeto s ciljem smanjivanja straha i
Logična posljedica bila je razvoj doktri- opasnosti od terorizma.
ne ograničenog suvereniteta kao opravda- Četvrto poglavlje knjige, pod naslovom
nja djelovanja unutar država koje su bile “Geopolitika globalnih prijetnji”, opet se
pod utjecajem komunističke ideologije i veže uz SAD kao dominantnu svjetsku silu
Sovjetskog Saveza kao najveće i najjače i one geopolitičke teme koje su njemu važ-
države komunističkog svijeta. SAD je, s ne. Naglasak je na okolišu i njegovoj za-
druge strane, kao predvodnik zapadnog, štiti kao faktoru koji bi trebao biti što više
slobodnog svijeta, odlučio zadržati svoju prisutan u geopolitičkim promišljanjima,
prisutnost na europskom prostoru s ciljem kako zbog bolesti koje mogu biti velika
pomoći u oporavku Europe nakon rata te ugroza tako i zbog biološkog oružja koje
radi sprečavanja razvoja komunizma i nje- je postalo jedan od glavnih novih izazova.
gova širenja. Geopolitički poredak SAD-a Poseban položaj SAD-a i njegovo djelo-
oslanjao se na svoju ulogu “spasitelja” svi- vanje u međunarodnom prostoru određuje
jeta i “zadržavanje” komunizma, na razvoj izbor tekstova i u ovom poglavlju. Takva
kapitalizma i prodiranje američkog utjeca- pozicija proizlazi iz veličine i moći, ali i
ja u sva interesna područja važna za SAD. interesa SAD-a. Jednako tako, nove vrste
Treće poglavlje posvećeno je pitanjima prijetnji nisu geografski određene, što pod-
i geopolitičkim problemima 21. stoljeća i razumijeva potrebu za globalnom prisut-
260 Osvrti, prikazi, recenzije

nošću. Ratovi oko prirodnih izvora, utje- kodnevno događa. Upravo iz tih razloga
caji klimatskih promjena, opasne bolesti, Uvod u geopolitiku je koliko stručna, toli-
samo su neke ugroze koje pogađaju cijeli ko i knjiga namijenjena široj javnosti koja
svijet. Zato bi ta vrsta borbe trebala biti za- nastoji prepoznati i obrazložiti promjene
jednička, a ne pojedinačna ili pak monopol koje se događaju oko nas. Geopolitika se
onih koji posjeduju moć dovoljnu za mani- stoga čini kao dobra metoda, koja u obzir
pulaciju ostatkom svijeta. uzima kontekst, ali i geopolitičku tradici-
Peto poglavlje knjige govori o antigeo- ju te oblikuje jednostavnije slike vrlo slo-
politici. Autori su u ovom poglavlju imali ženog i dinamičnog svijeta. Upravo je to
namjeru predstaviti teme koje su suprotne i razlog njezine prihvaćenosti u znanstve-
uvriježenim shvaćanjima geopolitike i nje- nim i stručnim krugovima. Na kraju valja
zine prakse. Prema Foucaultu, ne postoje naglasiti da je knjiga Uvod u geopolitiku
odnosi moći bez opiranja. Tako se i anti- odličan pregled razvoja geopolitike te do-
geopolitika javlja kao jedna specifična sila, bar prikaz rasprava o geopolitičkim tema-
bilo politička bilo kulturna. Otpor se pri- ma unazad stotinjak godina. U svakom po-
tom može javiti u različitim oblicima (unu- glavlju autori daju svoje viđenje i svoj stav
tar poretka geopolitičke moći, kao različiti prema tekstovima koje su izabrali, a nakon
oblici dominacije unutar samog poretka te toga njihove originalne verzije. Takav pri-
kao posljedica dominacije države). stup omogućava dublji uvid u geopolitičke
Uvod u geopolitiku knjiga je koja daje iz- teme i izbjegavanje jednostranih interpre-
vrstan pregled razvoja geopolitike vodeći tacija. Knjiga je, prije svega, namijenjena
nas kroz različita povijesna razdoblja. Na onima koji se na akademskoj razini bave
taj način najbolje možemo vidjeti koji su suvremenim geopolitičkim temama, ali se
događaji, okolnosti i akteri inspirirali au- istodobno može, zbog koncepcije, pristu-
tore te na koji su način modificirali tadaš- pa i poruka, preporučiti širem čitateljstvu.
nji kontekst, ali i našu današnju stvarnost. Ipak bi valjalo napomenuti da bi njezi-
U cijeloj knjizi do izražaja dolazi dinami- no čitanje najviše koristilo onima koji se
ka koja nam ukazuje na to da je svijet pun u okvirima državnog sustava bave praće-
promjena i previranja i da je područje istra- njem međunarodne okoline i koji sudjeluju
živanja puno novih izazova, kako za autore u donošenju odluka u području vanjske i
tako i za čitatelje. Shodno tome, može se sigurnosne politike. Pristup autora i poruka
vidjeti kako su se i sama izdanja mijenja- da se međunarodni događaji moraju gledati
la i prilagođavala današnjim problemima kontekstualno, a ne na temeljima predrasu-
i temama koje vrijedi promišljati i istraži- da i mitova, umnogome bi pomogli krea-
vati. Tragom toga lakše sagledavamo sam torima odluka u njihovu promišljanju vr-
pojam geopolitike i njegov razvoj, stavlja- lo kompleksne međunarodne okoline. Na
jući geopolitiku u određeni kontekst koji kraju, valja izraziti zadovoljstvo i zahvalu
nas vodi razumijevanju onoga što se sva- izdavaču na realizaciji ovog projekta.

Maja Banovac

Potrebbero piacerti anche

  • Upravna F.
    Upravna F.
    Documento2 pagine
    Upravna F.
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Uspjeh
    Uspjeh
    Documento2 pagine
    Uspjeh
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Domovina
    Domovina
    Documento2 pagine
    Domovina
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Livada
    Livada
    Documento4 pagine
    Livada
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Napad
    Napad
    Documento1 pagina
    Napad
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Dubrovacki Ugovor
    Dubrovacki Ugovor
    Documento2 pagine
    Dubrovacki Ugovor
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Suma
    Suma
    Documento1 pagina
    Suma
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Nalazista
    Nalazista
    Documento3 pagine
    Nalazista
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Svjetski Turistički Kongres
    Svjetski Turistički Kongres
    Documento3 pagine
    Svjetski Turistički Kongres
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Dubrovački Konzulati
    Dubrovački Konzulati
    Documento1 pagina
    Dubrovački Konzulati
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Fenicija
    Fenicija
    Documento1 pagina
    Fenicija
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Bosko Vic
    Bosko Vic
    Documento1 pagina
    Bosko Vic
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Europa
    Europa
    Documento2 pagine
    Europa
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Ljetne Igre
    Ljetne Igre
    Documento1 pagina
    Ljetne Igre
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Superbrzi
    Superbrzi
    Documento2 pagine
    Superbrzi
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Hrv. Selo
    Hrv. Selo
    Documento6 pagine
    Hrv. Selo
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Agrarna Politika
    Agrarna Politika
    Documento7 pagine
    Agrarna Politika
    Markiša
    Nessuna valutazione finora
  • Ljudski Faktor
    Ljudski Faktor
    Documento6 pagine
    Ljudski Faktor
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Artur
    Artur
    Documento2 pagine
    Artur
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Helicopter Main Rotor Conceptual Design
    Helicopter Main Rotor Conceptual Design
    Documento6 pagine
    Helicopter Main Rotor Conceptual Design
    Deniz
    100% (1)
  • Migratorna Odluka
    Migratorna Odluka
    Documento13 pagine
    Migratorna Odluka
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Interes I
    Interes I
    Documento7 pagine
    Interes I
    Markiša
    Nessuna valutazione finora
  • Susjedi
    Susjedi
    Documento8 pagine
    Susjedi
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Upravljanje
    Upravljanje
    Documento5 pagine
    Upravljanje
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Plan Iran Je
    Plan Iran Je
    Documento6 pagine
    Plan Iran Je
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Broj
    Broj
    Documento1 pagina
    Broj
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Ruralna
    Ruralna
    Documento6 pagine
    Ruralna
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Temat
    Temat
    Documento4 pagine
    Temat
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Koncepcija
    Koncepcija
    Documento6 pagine
    Koncepcija
    ivanko
    Nessuna valutazione finora
  • Razgrad Nja
    Razgrad Nja
    Documento5 pagine
    Razgrad Nja
    ivanko
    Nessuna valutazione finora