I.

OPĆI PODACI UMJETNIČKA AKADEMIJA U

Ime i prezime studenta/ice: Kristian Boni OSIJEKU
Studijski program: Glazbena pedagogija ODSJEK ZA GLAZBENU
Studijska godina: 4. godina UMJETNOST
Osnovna škola: III. gimnazija Osijek Akademska godina: 2017./2018.
Predmet: Glazbena umjetnost Predmet: Pedagoška praksa
Učitelj mentor: mag. Lidija Neznanović Profesor: doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić
Nadnevak izrade priprave: 5.5.2018. Asistentica:mag. Majda Milinović

PRIPRAVA ZA JAVNI NASTAVNI SAT

II. OPĆI METODIČKI PODACI

1. Nadnevak održavanja nastave: 8.5.2018.
2. Razredni odjel: 6.b
3. Nastavni sat: 27.
4. Mjesto održavanja: Učionica Glazbene umjetnosti
III. PRIPRAVA NASTAVNE DJELATNOSTI
1. Nastavna jedinica: Concerto Grosso
2. Cilj sata: upoznavanje nove glazbene vrste te njenih glavnih značajki
3. Tip sata: obrada, ponavljanje i vježbanje, vrednovanje i ocjenjivanje, kombiniran.
4. Odgojno-obrazovni ishodi (učenik će moći):
- Objasniti concerto grosso kao glazbenu vrstu
- Imenovati najznačajnija glazbena djela koja predstavljaju glazbenu vrstu
- Nabrojati najbitnije značajke glazbene vrste
5. Ključni pojmovi: koncert, barok, brandenburški koncerti,
6. Nastavne metode: demonstracija, pjevanje, slušanje glazbe, sviranje, ples/pokret, usmeno
izlaganje, razgovor, pisanje, rad s tekstom.
7. Oblici rada u nastavi: frontalni, grupni,u parovima, individualni.
8. Nastavna sredstva i pomagala: kreda i ploča, udžbenik,partiture/slike/fotografije,
CD/DVDplayer i disc, glasovir, Hi-Fi linija, računalo i projektor.
9. Izvori za izradu priprave (stručna, didaktička i metodička literatura, udžbenici,
priručnici, nastavna dokumentacija i dr.)

1
  Rojko, P. (2005.) Metodika glazbene nastave, praksa 1. i 2. dio: Slušanje glazbe.
Zagreb: Jakša Zlatar.
 Ščedrov, Lj., Perak Lovričević, N. (2018.) Glazbeni susreti druge vrste, udžbenik
glazbene umjetnosti za 2. razred gimnazije. Zagreb: Profil.
 Ščedrov, Lj., Perak Lovričević, N. (2018.) Glazbeni kontaki 1, udžbenik glazbene
umjetnosti za 1. razred srednje škole s dvogodišnjim programom. Zagreb: Profil.

IV. STRUKTURA I TRAJANJE NASTAVNOG PROCESA

UVODNI DIO Slušanje primjera (A. Vivaldi: koncert za Vrijeme

violinu i orkestar u E-duru, I. stavak,
proljeće), razgovor o odslušanome. 5 min.

SREDIŠNJI DIO Razgovor – concerto grosso; osnovne

značajke. Slušanje primjera (J. S. Bach:
35 min.
Brandenburški koncert br. 2 u F-duru, I.
stavak), razgovor, definicija. Slušanje 2. i 3.
stavka istog djela uz razgovor – tutti i soli,
barokni rondo, podjela stavaka

ZAVRŠNI DIO Zaključne informacije. Čitanje i ponavljanje

iz udžbenika.
5 min.

2
V. TIJEK NASTAVNOG PROCESA ZAPAŽANJA

UVODNI DIO
Na početku sata predstavit ću se učenicima. Najavljujem slušanje
jednog glazbenog primjera (A. Vivaldi: koncert za violinu i orkestar
u E-duru, I. stavak, proljeće) uz zadatke određivanja karaktera,
izvođača te koji se izvođač ističe te (dvorska glazba; orkestar; solist 5 min
na violini). Nakon razgovora o djelu, učenicima otkrivam naziv
skladatelja i djela (koje su vjerojatno djelomično prepoznali) te
pišem podatke na ploču.
https://www.youtube.com/watch?v=TKthRw4KjEg

SREDIŠNJI DIO
Slijedi otkrivanje nastavne teme kroz razgovor: koju smo glazbenu
(instrumentalnu) vrstu slušali (koncert), po čemu se razlikuje od npr.
simfonije (manji orkestar i solist naspram simfonijskog orkestra),
mogu li prepoznati stilsko razdoblje odslušanog (barok). Iduće
govorim učenicima da u baroku postoje dvije vrste koncerta –
solistički koncert i concerto grosso, te najavljujem da ćemo danas
govoriti prvenstveno o concertu grossu (tal. veliki koncert), a da je
prijašnji primjer bio jedan solistički koncert. Pišem podatke na ploču.
Najavljujem slušanje idućeg glazbenog primjera (J. S. Bach:
Brandenburški koncert br. 2 u F-duru, I. stavak) uz zadatke
određivanja izvođača, koji su solistički instrumenti te koliko solista
35 min
nastupa u usporedbi sa prijašnjim glazbenim primjerom.
https://www.youtube.com/watch?v=3HSRIDtwsfM
Nakon slušanja razgovor o odslušanome (barokni orkestar – gudači,
čembalo; više od jednog solističkog instrumenta, točnije četiri –
barokna truba, poprečna flauta, oboa, violina). Zaključujemo da su
solistički koncert i concerto grosso u osnovi različiti po broju
izvođača, točnije po broju solista (dva do četiri solista u concertu
grossu naspram jednog u solističkom koncertu). Pitat ću učenike jesu
li primijetili odnos orkestra i solista i način sviranja solista u
usporedbi s orkestrom (solisti sviraju virtuoznije, izmjenjuju se

3
skupina solista sa orkestrom u pratnji čembala i kontrabasa – basso
continuo). Pojašanjavam učenicima da se nastup solista naziva
concertino (na tal. mali koncert), a nastup cijelog orkestra tutti.
Slijedi definicija verbalno i na ploču (Concerto grosso je vrsta
koncerta kao glazbene vrste u kojem se izmjenjuju orkestar (tutti) i
manja skupina solista (concertino ili soli), najvažniji predstavnik je
Johann Sebastian Bach).
Ponovno slušamo isti stavak uz zadatak uočavanja izmjena između
concertina i tuttija te ću učenicima reći da obrate pažnju pojavljuje
li se tema (prvi nastup tuttija) kasnije u primjeru. Kroz slušanje
učenici se javljaju ili podižu ruke na pojavu glavne teme. Nakon
slušanja, učenike ću pitati prepoznaju li karakteristike jednog oblika
gdje se jedna tema ponavlja između solističkih isječaka (rondo) –
otkrivam učenicima da je ovaj stavak pisan u obliku tzv. baroknog
ronda; Tema ovoga oblika naziva se ritornello (tal. refren) koji se
kroz djelo ponavlja nekoliko puta djelomično ili u cjelosti; za nastup
teme zaslužan je tutti (cijeli orkestar), a između nastupaju soli
(solisti).
Slušamo idući primjer (II. Stavak istog brandenburškog koncerta,
Andante) uz zadatke određivanja tempa i izvođača u usporedbi sa
prijašnjim primjerom. Otkrivamo da je tempo polagan (andante) i
izvođači su tri solista (klavir, oboa, flauta) uz pratnju bassa continua
(kontrabas, čembalo). Učenicima otkrivam da je ovo 2. stavak istoga
brandenburškog koncerta te pišem naziv stavka na ploču.
Nakon razgovora slušamo i treći stavak istoga djela uz zadatke
određivanja tempa, koji izvođač se ističe te prepoznaju li oblik
stavka. Nakon slušanja zaključujemo da je ovaj stavak ponovno
bržeg tempa (Allegro) te se priključuje cijeli orkestar u sličnom
izmjenjivanju orkestra i solista kao i u prvom stavku; učenici
zaključuju da se ponovo radi o baroknom rondu. Učenike navodim
da se concerto grosso sastoji od tri stavka koja su u međusobnom
kontrastu prvenstveno po tempu (podjela stavaka brzi – polagani –
brzi). Pišem naziv stavka i podatke na ploču.

4
ZAVRŠNI DIO
Učenicima ću objasniti da je concerto grosso bio najzastupljeniji u
baroku, ali kasnije je ostalo vrlo malo predstavnika ove glazbene
5 min
vrste koji su održali originalnu formu; međutim, ova glazbena vrsta
koju je usavršio J. S. Bach zaslužna je za razvoj koncerta kakvog ga
prepoznajemo danas. Za kraj sata pročitat ćemo sažetak iz udžbenika
– učenici će se javljati na čitanje pojedinih odlomaka.

REZERVA AKTIVNOST
Kao rezervnu aktivnost možemo poslušati još jedan primjer
Brandenburškog koncerta (J. S. Bach: Brandenburški koncert br. 5, I
stavak).
https://www.youtube.com/watch?v=ZK6-x9sdEYo

VI. PLAN PLOČE

Concerto grosso

A. Vivaldi: koncert za violinu i orkestar u E-duru, I. stavak, proljeće

Solistički koncert
Koncert CONCERTO GROSSO

J. S. Bach: Brandenburški koncert br. 2

- Allegro
- Andante
- Allegro

Concerto grosso (tal. veliki koncert) – vrsta baroknog koncerta

- Izmjenjuju se orkestar (tutti) - solisti (concertino)
- Predstavnik J. S. Bach
- BAROKNI RONDO – ritornello (tema)
- Podjela stavaka brzi-polagani-brzi

5
VII. ZABILJEŠKE VODITELJA VJEŽBI

VIII. ZABILJEŠKE UČITELJA MENTORA

IX. OCJENA:

OPISNA

Potpis voditelja vježbi

_______________________

BROJČANA:

Potpis učitelja mentora

_______________________

X. PRILOZI