ZAHTJEV

V ZA OCJENU
U O POTREBI PROCJENE UTJECAJA
U NA OKOLIŠ ZA
A ZAHVAT
IZGRADNJEE BETONAREE U KASTVU

ADRIA
A BETON
N d.o.o.

ZA
AHTJEV ZA OCJE
ENU O P
POTREBII PROCJE
ENE UTJJECAJA NA
N
O
OKOLIŠ ZA ZAH
HVAT IZGGRADNJ
JE BETONNARE U KASTVUU

Faakultet keemijskog inženjersstva i tehn

nologije Sveučilištaa u Zagrebu

udeni, 2014.
Stu

 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

Nositelj zahvata: ADRIA BETON d.o.o.

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA

ZAHVATA BETONARA ADRIA BETON d.o.o. NA OKOLIŠ S
PRIPADAJUĆIM ELABORATOM

Ovlaštenik: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Zahtjev izradili:

Prof. dr. sc. Marko Rogošić, voditelj

Prof. dr. sc. u miru Antun Glasnović

Izv. prof. dr. sc. u miru Emir Hodžić

Suradnici: ADRIA BETON d.o.o.

Rikard Kovač, direktor tvrtke

Dekan

Prof. dr. sc. Bruno Zelić

Studeni, 2014.

 
 
 w

i *# e'.l 'tAdria BETON" d.o.o.,

512L5 Kastav,
S* ,!- Trinajstidi 98/8,,
OIB: 51581086806
Rijeka, 23.L2.2014. godine

Predmet : Punomo6 za sudjelovanje u postupku ocjene

#&0,' o potrebi procjene utjecaja na okoliS za zahvat
izgradnje betonare Adria BETON d.o.o. u Kastvu;
+F *n

kojom ja Rikard Kovad, direktor druStva:

"ffir r

"Adria BETON" d.o.o' Kastav

Yfi**tr*'

"ffit dajem Fakultetu kemijskog 'inzenjerstva i tehnologije sveudiliSta

u 2ugrebu, Maruliiev tig f 9 u Zagrebu punomoi u postupku ocjene
o pot?ebi procjene utjecaja na okoliS za zahvat izgradnje Betonare
.4 ,fi$ *f Airiu gffbN d,o.o. u Kastvu, Primorsko-goranska 1upanija'

'ffit {l

ova punomoc se daje iskljudivo u svrhu gore navedenih radnji,

*f te se u druge svrhe ne moZe upotrijebiti'

",ffi *

Za "Adria N" d.o.o.

*das *f +

Rika rd

..,,i fiS *tr *,

A ETOhI d.o.o.
)-t 15 |(ASTAV, Trinajstiii
98/B
",*s."
i nd ,fi$ *f

",.a# * :'
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

SADRŽAJ

Uvod .........................................................................................................................................................1 
Elaborat ...................................................................................................................................................1 
1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata .........................................................................................1 
1.1. IDEJNA SKICA ILI IDEJNO RJEŠENJE ............................................................................................................ 2 
1.2. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ...................................................... 7 
1.3. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ . 9 
1.4. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU ZAHVATA .......................................................................... 12 
2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata .........................................................................................12 
2.1. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM ZAHVATIMA ................................................................................................. 12 
2.2. ODNOS PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA................................................................................................ 15 
2.3. ODNOS PREMA EKOLOŠKOJ MREŽI ........................................................................................................... 17 
3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš .....................................................................19 
3.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA I OPTEREĆENJA OKOLIŠA: BILJNI
I ŽIVOTINJSKI SVIJET, TLO, ZRAK, KRAJOBRAZ, VODU, KLIMU I DR., ODNOSNO BUKU, OTPAD, PROMET19 
3.2. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ...................................................................... 22 
3.3. UTJECAJI ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA ........................................................................................ 22 
3.4. UTJECAJI ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU .............................................................................................. 23 
4. Prijedlog mjera zaštite okoliša ........................................................................................................23 
5. Izvori podataka .................................................................................................................................26 
6. Privici.................................................................................................................................................26 

 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Uvod
Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 61/14, (u daljem tekstu Uredba) između
ostaloga pobliže se određuju zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš
odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

ADRIA BETON d.o.o. iz Kastva namjerava sagraditi novu betonaru kapaciteta 30 m3 / sat.
Zahvat se može svrstati prema Prilogu III navedene Uredbe pod točku 3.2. Betonare nazivnog
kapaciteta 30 m3/sat i više, izuzev privremenih postrojenja.

Negativni utjecaj zahvata na okoliš procjenjuje nadležno Upravno tijelo u županiji

mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Sukladno
odredbi članka 25. stavak 1. Uredbe kada nositelj zahvata (u ovom slučaju ADRIA BETON
d.o.o.) utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II. odnosno III.
navedene Uredbe, može podnijeti nadležnom tijelu zahtjev za ocjenu o potrebi procjene koja
uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu ili može odmah
pristupiti izradi studije.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se Elaborat zaštite okoliša. Elaborat zaštite
okoliša obvezno sadrži poglavlja sa sadržajem kako je određeno u Prilogu VII. ove Uredbe.

Elaborat

1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

Zahvat pod nazivom Betonara ADRIA BETON d.o.o. se s obzirom na popis zahvata iz Uredbe
– Prilog III svrstava pod točku 3.2. Betonare nazivnog kapaciteta 30 m3/sat i više, izuzev
privremenih postrojenja. Negativan utjecaj zahvata na okoliš procjenjuje nadležno Upravno
tijelo u županiji mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Betonara je namijenjena za proizvodnju svježeg betona na samom gradilištu.

Podaci o nositelju zahvata:

Naziv tvrtke ADRIA BETON d.o.o.

Adresa sjedišta tvrtke Trinajstići 98/B, 51215 Kastav
OIB tvrtke 51581086806
Ime i prezime odgovorne osobe Rikard Kovač, direktor
Kontakt osoba Rikard Kovač
GSM: 098 481 321
e-mail: rikard.kovac@adriabeton.hr

Lokacija zahvata na kojima se planira, nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, u Gradu

Kastvu u radnoj zoni Žegoti na katastarskim česticama k.č. 3825, k.č. 3826/1, k.č. 3822, k.č.
3823, k.č. 3824 k.o. Kastav. Ukupna površina katastarskih čestica iznosi: 1545 m2 za k.č.
1 
 
 ZAHTJEV
V ZA OCJENU
U O POTREBI PROCJENE UTJECAJA
U NA OKOLIŠ ZA
A ZAHVAT
IZGRADNJEE BETONAREE U KASTVU

 
3825; 442 m2 za k..č. 3826/1; 390
3 m2 za kk.č. 3822; 2787 m2 za k.č.
k 3823; 3386 m2 za k.č. 3824.
Međutimm, zahvat se ne planira na cijelloj toj pov vršini već obuhvaća
o saamo njezinn dio od
2
4700 m (prema Ugovoru
U o davanju
d u zaakup zemljiišta u Kastv
vu, privitak IV), i to ciijele k.č.
3825, k.č. 3826/1, k.č.
k 3822 tee dijelove k..č. 3823, k.čč. 3824.

1.1. Ideejna skica illi idejno rješenje

Ukupnaa površina zahvata

z onare iznos i oko 1000 m2. Na zah
beto hvaćenoj poovršini smjeešteni su
na otvoorenom ili u zatvorenomm prostoru različiti saadržaji potreebni za funnkcioniranjee pogona
proizvodnje betonaa, kao i innfrastrukturnne instalaciije potrebnee za proizvvodnju i ossiguranje
određenne količine betona.
b

Betonskka baza sasttoji se od dv

va platoa, kkoje dijeli potporni
p zid. Ulaz za kaamion mijeešalicu je
na donjjem platou na kojem se nalaze silosi za ceement, te se s provodi miješanje betona i
punjenjee kamiona miješalice. Boksovi za agregat nalaze se na uzvišennom dijelu gdje se
pomoćuu stroja preenose u koššaru za agrregat, te se pomoću pokretne
p traake transportiraju u
miješaliicu betonskee baze.

Na slicii 1. shematski je prikazzana betonskka baza s prripadajućim sadržajimaa

Slik
ka 1. Shemattski prikaz bbetonske baaze s navedeenim sadržaajima

2 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Središnji dio baze je postrojenje betonare, sljedećih tehničkih karakteristika:

Model: MOBYMIX 1500is500

Kapacitet: 40 m3/h
Tip miksera: MSO 1500HL
Kapacitet miksera: 1,0 m3
Skladištenje agregata: 20–50 m3
Pretinci za agregat: 4
Kapacitet dozatora za vaganje agregata: 2,4 m3
Tipovi cementa: 3
Kapacitet miješanja cementa: 60 tona/h
Kapacitet dozatora za vaganje cementa: 0,700 m3
Kapacitet dozatora za vaganje vode: 0,350 m3
Snaga: 85 kW
Napon i frekvencija: 400 V – 50 Hz

Više tehničkih podataka o betonari je u tehničkom prospektu, u privitku I.

Na slici 2. shematski je prikazano postrojenje betonare.

10
8

5
4

2
1

13  

Slika 2a. Shema postrojenja betonare – nacrt

3 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
10 8

14
11 12

16

15 17

Slika 2b. Shema postrojenja betonare – tlocrt

10
8

16
11

Slika 2c. Shema postrojenja betonare – bokocrt

4 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Elementi postrojenja betonare su:

1. Silos dozatora agregata

2. Pokretna traka
3. Košara za dopremu agregata
4. Vaga za vodu
5. Vaga za cement
6. Miješalica za beton
7. Lijevak otvora miješalice
8. Silos za cement
9. Pužni transporter
10. Filter odzračnika
11. Komandna prostorija
12. Kada s posudama za kemijske dodatke
13. Kompresor
14. Kutija sa solenoidnim ventilima silosa
15. Električni kablovi
16. Upravljačka ploča
17. Kutija sa solenoidnim ventilima spremnika agregata

Prije samog procesa proizvodnje betona potrebno je ispod lijevka miješalice betonare
postaviti kamion miješalicu za beton. Proces proizvodnje započinje unošenjem recepture u
program za automatsko vođenje procesa.

Nakon sušenja u boksovima betonare, frakcije kamenog agregata se automatski, preko vage
doziraju prema zadanom granulometrijskom sastavu koji ovisi o marki zahtijevanog betona i
elevatorskim transporterom otpremaju u miješalicu betonare.

Cement se pužnim transporterom doprema do vage, te nakon vaganja dozira u miješalicu.

Količina cementa ovisi o zahtijevanoj čvrstoći gotovog betona.

Voda za pripremu betona dijelom je iz javnog vodovoda, a dijelom reciklirana. Dozira se

preko vage, a količina ovisi o željenim karakteristikama gotovog betona.

Ukoliko se koriste aditivi, doziraju se prema recepturi preko posebne vage.

Redoslijed doziranja sastojaka u miješalicu i vrijeme miješanja utvrđeni su recepturom za

određenu marku betona. Nakon završetka procesa miješanja, mokra smjesa betona ispušta se
u kamione miješalice za beton i otprema na mjesto potrošnje.

Za sigurno i pravilno funkcioniranje postrojenja potrebno je osigurati sljedeće infrastrukturne

sadržaje:

- razvod električne instalacije,

- razvod vodovodnih instalacija,
- sustav odvodnje oborinske, fekalne i zagađene vode te
- prometnice.

5 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Električne instalacije

Potrošači električne energije napajaju se preko razdjelnika iz elektroagregata.

Električna se energija troši za:

- rasvjetu pogona i zatvorenih objekata,

- pogon strojeva i
- kontejnere

Ukupna instalirana snaga postrojenja iznosi oko 85 kW. Strujni vodovi razvoditi će se
nadzemnim vodovima, a djelomično kanalnom mrežom.

Vodoopskrba

Za potrebe postrojenja potrebna količina vode će se osiguravati iz javnog vodovoda.

Na lokaciji betonare voda se koristi za sljedeće potrebe:

- za proizvodnju betona,
- za higijenske i sanitarne potrebe,

Za tehnološke potrebe-proizvodnje betona količina vode ovisi o kapacitetu proizvodnje i

marki betona. Za higijenske i sanitarne potrebe količina vode ovisi o broju zaposlenika.

Za gašenje požara koristit će se vatrogasni aparati, te se zbog toga ne planira protupožarna

voda.

Za opskrbu toplom vodom predviđen je električni bojler kapaciteta 150 litara.

Odvodnja

Na lokaciji je potrebno osigurati jedinstveni, mješoviti sustav odvodnje, koji prikuplja

oborinske i sanitarne otpadne vode. Budući da se sva tehnološka voda vraća u proces
proizvodnje betona, tehnoloških otpadnih voda nema.

Varijantna rješenja

Nisu razmatrane varijante predloženog zahvata iz sljedećih razloga:

- predmetni je zahvat u skladu s važećim dokumentima prostornog uređenja,

- instaliranjem postrojenja betonare unutar zone proizvodne namjene nema ni trošenja
okoliša u smislu zauzimanja i mogućeg onečišćenja novih prostora,
- na lokaciji nema nikakvih bioloških, prirodnih niti urbanih vrijednosti koje bi bile pod
zaštitom i koje bi mogle biti eventualno ugrožene planiranom izgradnjom,
- osiguran je povoljan pristup lokaciji,
- osiguran je kvalitetan i brz pristup brzim prometnicama.

6 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Voda

Budući da je cement hidrauličko vezivo, za proizvodnju betona potrebna je voda. Glavnina se

vode za proizvodnju betona osigurava iz vodovoda. Manji dio vode za pripremu betona je
reciklirana voda od ispiranja bubnjeva autocisterni, nakon izdvajanja kamenog agregata.

Vodena suspenzija odvodi se u zatvoreni metalni spremnik te kao reciklirana voda pumpama
doprema na vagu i dozira zajedno s vodovodnom vodom u proces proizvodnje svježeg betona.

Agregat

Frakcije kamenog agregata nazivnih klasa 0–4 mm, 4–8 mm, 8–16 mm karbonatnog su
porijekla. Dopremaju se iz šljunčare.

U neposrednoj blizini betonare nalazi se dva boksa (odjeljka) u koje se kamionima doprema
agregat. Iz tih se boksova agregat utovarivačem prevozi u boksove same betonare. Transport
agregata nema znatnijeg utjecaja na okoliš osim emisija prašine u suhom klimatskom periodu,
koje se sprječavaju polijevanjem (prskanjem) vodom pri istovaru. Agregat se dozira preko
vage kapaciteta 3000 kg.

Cement

Cement je hidraulično vezivo gustoće u rasponu od 2,9 do 3,1 kg/dm3.

U postrojenje betonare doprema se autocisternama za cement. Na istovarnoj rampi

autocisterna se spaja na priključak silosa u koji se cement transportira pneumatski, zatvorenim
sustavom prijenosa. Silosi su opremljeni otprašivačima s filtrima koji pri odzračivanju
sprječavaju emisije čvrstih čestica u zrak. Cement se skladišti u dva silosa, kapaciteta 60 t
svaki. U proces se dozira preko vage kapaciteta 1000 kg.

Aditiv

Aditivi su kemijski dodaci organskog ili anorganskog porijekla, a dodaju se radi zahtijevanih
(željenih) svojstava cementa, odnosno gotovog betona (npr. otpornost na mraz, sol, habanje,
brzina vezanja betona i dr.). Uskladišteni su u posebnim kontejnerima kapaciteta 1000 litara.
Dodaju se preko dozatora ukupnog kapaciteta 20 kg. Od aditiva se koristi jedino
superplastifikator na bazi polieter karboksilata.

Recepture betona

U betonari se mogu proizvoditi dva tipa betona, transportni beton 0–16 mm i pumpani beton
0–16, u varijantama s pepelom ili bez njega. Sastavi betona bez dodatka pepela prikazani su u
Tablici 1, odnosno Tablici 2.

7 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Tablica 1. Transportni beton 0–16 mm

KLASA ČVRSTOĆE C 16/20 C 20/25 C 25/30

OZNAKA RECEPTURE 20T16UB-RI 25T16UB-RI 30T16UB-RI

CEMENT kg/m3 240 270 300

AGREGAT kg/m3 1865 1945 1910

0–4 kg/m3 1020 55% 1065 55% 1045 55%

3
4–8 kg/m 0 0% 0 0% 0 0%

8–16 kg/m3 845 45% 880 45% 865 45%

VODA kg/m3 210 171 175

SUPERPLASTIFIKATOR 1,2 0,5% 1,4 0,5% 1,5 0,5%

OMJER v/c 0,88 0,63 0,58

ZAPREMINSKA MASA kg/m3 2315 2386 2385

KLASA KONZISTENCIJE S3 S3 S3

KLASA SADRŽAJA KLORIDA CI 0,20 CI 0,20 CI 0,20

KLASA IZLOŽENOSTI X0 XC1 XC2

RAZVOJ ČVRSTOĆE srednji srednji srednji

Tablica 2. Pumpani beton 0–16 mm

KLASA ČVRSTOĆE C 16/20 C 20/25 C 25/30 C 30/37

OZNAKA RECEPTURE 20P16UB-RI 25T16UB-RI 30T16UB-RI 40P16UB-RI

CEMENT kg/m3 275 300 320 360

AGREGAT kg/m3 1800 1870 1860 1800

0–4 kg/m3 1040 58% 1080 58% 1075 58% 1070 59%

4–8 kg/m3 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%
3
8–16 kg/m 760 42% 790 42% 785 42% 730 41%

VODA kg/m3 226 189 168 174

SUPERPLASTIFIKATOR 1,4 0,5% 1,5 0,5% 1,6 0,5% 1,8 0,5%

OMJER v/c 0,82 0,63 0,58 0,48

ZAPREMINSKA MASA kg/m3 2301 2359 2366 2334

KLASA KONZISTENCIJE S4 S4 S4 S4
KLASA SADRŽAJA
CI 0,20 CI 0,20 CI 0,20 CI 0,20
KLORIDA
KLASA IZLOŽENOSTI X0 XC1 XC2 XC4

RAZVOJ ČVRSTOĆE srednji srednji srednji srednji

8 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Količine betona

U betonari se planira proizvoditi pumpani beton bez dodatka pepela, u godšnjim količinama
prikazanim u Tablici 3.

Tablica 3. Godišnji plan proizvodnje pumpanog betona

KLASA ČVRSTOĆE VOLUMNI UDIO KLASE KOLIČINA

C16/20 5% 1.500 m3

C20/25 15 % 4.500 m3

C25/30 60 % 18.000 m3

C30/37 20 % 6.000 m3

UKUPNO: 30.000 m3

Godišnji, te prosječni mjesečni, odnosno dnevni utrošak prikzani su u Tablici 4.

Tablica 4. Planirani utrošak sirovina za proizvodnju betona

GODIŠNJE MJESEČNO DNEVNO

(/12) (/270 RADNIH DANA)

CEMENT / t 9683 807 36

AGREGAT / t 55395 4616 205

0–4 / t 32190 2683 119

4–8 / t 0 0 0

8–16 / t 23205 1934 86

VODA / t 5258 438 19

SUPERPLASTIFIKATOR / t 48,45 4,04 0,18

Ovdje treba napomenuti da mjesečni, odnosno dnevni utrošak sirovina varira s obzirom na to
da je građevinska industrija pretežito sezonska djelatnost.

1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš

Kod proizvodnje betona kao otpadni materijal nastaju ostaci betona te voda od čišćenja
automiješalica. Projektom je predviđeno da se otpadna voda od čišćenja kamiona miješalica

9 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
obrađuje pokretnim postrojenjem za recikliranje i s ostacima betona vraća u proces
proizvodnje betona, tako da dodatnog otpada nema.

Kruti otpad

U proizvodnom procesu ne nastaje kruti otpad koji zahtijeva zbrinjavanje. Kruti otpad koji
nastaje prilikom pranja miksera vraća se u proizvodni proces proizvodnje betona.

Boravkom zaposlenika nastaju male količine komunalnog otpada koji se prikuplja i odvozi s
lokacije.

Kao opasni otpad može se pojaviti talog izdvojen na separatoru naftnih derivata (ukoliko je
došlo do izlijevanja derivata). Izdvojeni talog potrebno je prikupiti u nepropusne posude,
pravilno označiti i predati ovlaštenoj tvrtki na zbrinjavanje.

Otpadne vode

Otpadne vode koje nastaju radom postrojenja mogu se razvrstati na:

- oborinske otpadne vode

- sanitarne otpadne vode
- tehnološke otpadne vode.

Oborinske otpadne vode potječu s površina na kojima je instalirana betonara. Prosječna

godišnja količina padalina na mjernoj postaji Rijeka Grad iznosi 1522 L/m2 što za zahvat od
1000 m2 daje 1522 m3 godišnje. Način obrade i čistoća upuštenih obrađenih oborinskih voda
ovisi o lokaciji, količini oborina, infrastrukturi na samoj lokaciji, sustavu odvodnje,
izgrađenosti separatora te zagađenosti oborinskih voda tvarima s površina na kojima se
skupljaju.

Sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje nastaju kao posljedica boravka zaposlenika.
Količina fekalne otpadne vode koja nastaje u prostorijama blagovaonice i garderobe ovisi o
broju djelatnika. Planira se oko 960 L mjesečno. Voda će se ispuštati u kanalizaciju.

Na slici 3 prikazana je shema interne kanalizacijske mreže.

10 
 
 ZAHTJEV
V ZA OCJENU
U O POTREBI PROCJENE UTJECAJA
U NA OKOLIŠ ZA
A ZAHVAT
IZGRADNJEE BETONAREE U KASTVU

Slika 3. Shema innterne kanallizacijske m

mreže. Mon
ntažna nastaamba za raddnike sa saanitarnim
čvorom smještena je uz rub parcele, innterna se kanalizacijs
k ska mreža spaja na postojeću
p
gradskuu kanalizacijju.

Tehnolooške otpadnne vode

U proceesu proizvodnje betonaa ne nastajuu tehnološkee vode u kllasičnom sm

mislu. U teh
hnološke
otpadnee vode moggu se ubrojiti vode odd pranja maanipulativniih površinaa te vode od pranja
mikseraa.

Bubnjevvi automiješšalice nakon istovara bbetona (na mjestu

m potrošnje) odm mah se ispiruu vodom
kako osstaci mokroog betona ne bi očvrrsnuli do povratka u matično poostrojenje betonare. b
Otpadnaa voda iz buubnjeva auttocisterni isspušta se u uređaj za reecikliranje, u kojem see kameni
agregat ispiranjemm vodom odvaja
o od ccementnog mlijeka, otprema
o i pponovno ko oristi za
priprem
mu betona. Vodena suspenzija odvodi se u zatvoreni metalnii spremnik te kao
recikliraana voda puumpama doprema na vvagu i dozira zajedno s vodovodnoom vodom u proces
proizvodnje svježeg betona.

Emisije u zrak

Lebdećee čestice promjera

p manjih
m od 30 μm leebde u zraaku duže vvrijeme, a nastaju
prometoovanjem kaamiona i kamiona
k mmiješalica, prilikom
p prretovara aggregata, te manjim
dijelom
m tijekom prrijenosa cem
menta u sppremnike (oobvezno ko
oristiti filterre prilikom utovara
cementaa).

11 
 
 ZAHTJEV
V ZA OCJENU
U O POTREBI PROCJENE UTJECAJA
U NA OKOLIŠ ZA
A ZAHVAT
IZGRADNJEE BETONAREE U KASTVU

1.4. Pop
pis drugih aktivnosti
a za
z realizaciiju zahvata
a

Zahvat će se realizzirati u radn

noj zoni Žeggoti, na kojooj postoji  sv
va potrebnaa infrastrukttura tako
da nisu potrebne druge
d aktivn
nosti potrebbne za realizzaciju zahvaata, poput iizgradnje prristupnih
cesta, voodoopskrbnne, kanalizacijske ili eleektrične mreže.

2. Pod
daci o lokaaciji i opiss lokacije zahvata
2.1. Od
dnos premaa postojećim
m zahvatim
ma

Betonskka baza sm mještena je u Primorskko-goransko oj županiji, u Gradu K Kastvu. Naa slici 4.

prikazann je ortofotoo snimak diijela Grada Kastva, crv venom bojo om je označčena granicaa parcele
na kojojj se postavllja betonskaa baza. Zemmljište se naalazi u Grad
du Kastvu, R Radnoj zonni Žegoti
na katasstarskim česticama k.č. 3825, k.č.. 3826/1, k.č. 3822, k.čč. 3823, k.čč. 3824 k.o. Kastav.
Parcela je smještenna u podru učju koja jee prostornimm planom predviđeno
p kao radna zona, u
blizini parcele nallaze se objjekti čija j e pretežita namjena skladištenje
s e materijalaa. Nema
objekataa niti postroojenja koji utječu na ookolni ekolooški sustav ili koja iskkorištavaju prirodne
resurse.

Slika 4. Ortoffoto snimak dijela Grad

da Kastva. Granice
G parccele
planirano og zahvata ppodebljane su crvenom
m linijom.

12 
 
 ZAHTJEV
V ZA OCJENU
U O POTREBI PROCJENE UTJECAJA
U NA OKOLIŠ ZA
A ZAHVAT
IZGRADNJEE BETONAREE U KASTVU

 
Na slicii 5. prikazann je izvadak
k iz Katastarrskog plana Grada Kastva s ucrtannim zahvato
om.

Slikka 5. Izvadaak iz Katastaarskog planna Grada Kaastva s grafiičlim prikazzom betonarre na

katastaarskim čestiicama. Gran
nice parcelee podebljanee su crnom linijom,
l graađevinski je zahvat
označčen crvenom m bojom. zeemljište je ooznačeno kaao k.č. 38255, k.č. 3826//1, k.č. 3822
2, k.č.
3823, k. č. 3824 k.o. Kastav.

Prostornni plan uređđenja Gradaa Kastva (ddalje Prosto orni plan) jee prema člaanku 45a Zakona
Z o
prostornnom uređennju (NN 30 0/94, 68/98,, 61/00, 32/02 i 100/0 04) i usklađđenju s Ureedbom o
uređenjuu i zaštiti zaaštićenog ob
balnog podr
dručja mora (NN 128/04 4) dobio suuglasnost daatiranu 7.
ožujka 2006. i obbjavljen je u Službennim novinam ma Primorssko goranskke županijee 14/06.
Zahvat se nalazi u poslovnoj zoniz Žegoti,, koja je, preema prostorrnom planuu, područje poslovne
p
namjenee namijenjeeno gospodaarskim djellatnostima koje k zahtijeevaju veće ppovršine: uslužnim,
trgovačkkim, skladišnim, servisnim, obrtnničkim, man njim proizvodnim pogoonima i sl, uz uvjet
da ne zzagađuju okkoliš i ne prouzrokuju
p u nedopušteenu buku. Najmanja uudaljenost objekata
planiranne betonare od granicee parcela je 13 m, što je u skladu s odredbam ma Prostorno og plana
koje preedviđaju minimalnu ud daljenost od 6 m.

Na slici 6. prikazzan je izvad

dak iz Prosstornog plaana (u privitku II) u mjerilu 1 : 5.000 s
ucrtanim
m približnimm položajem
m zahvata uunutar radnee zone Žegoti. Slika jaasno pokazu
uje da je
predviđeni zahvat u skladu s Prostornnim planom m. Udaljennost predviiđenog zahhvata od
izgrađennog dijela građevinsko
g og područjaa naselja (N1) iznosi 20
00 m, a od nneizgrađeno
og dijela
(N2a) iiznosi 100 m zračne linije.
l Važnno je napoomenuti da radna zonna Žegoti graniči
g s
građevinnskim podruučjem naselja, ali sam zahvat ne.

13 
 
 ZAHTJEV
V ZA OCJENU
U O POTREBI PROCJENE UTJECAJA
U NA OKOLIŠ ZA
A ZAHVAT
IZGRADNJEE BETONAREE U KASTVU

Slika 66. Izvadak iz

i Prostornog plana GGrada Kastv va. Približaan položaj zzahvata ozn
načen je
crvenomm plohom i nalazi se unutar
u radnee zone Žego
oti, označen ne oznakom
m K1 i naraančastom
bojom.

Na slicii 7. prikazaan je izvad

dak (u priviitku III) izz Urbanističčkog plana radne zonee Žegoti
(Službene novine Primorsko goranske županije 37/04), 3 s ucrtanom
u lookacijom zahvata i
predložeenim rješennjem promettne infrastruukture.

U privittku IV je preslika
p Ugo
ovora o davvanju u zak
kup zemljišta u Kastvuu koji se od
dnosi na
predmettnu lokacijuu.

14 
 
 ZAHTJEV
V ZA OCJENU
U O POTREBI PROCJENE UTJECAJA
U NA OKOLIŠ ZA
A ZAHVAT
IZGRADNJEE BETONAREE U KASTVU

Slika 7. Izvaadak iz Urbaanističkog plana

S p radne zone Žegotti.
Približan pooložaj zahvvata označenn je crvenom
m strelicom
m.

2.2. Od
dnos premaa zaštićenim
m područjim
ma

Na slicii 8. prikazaan je izvaddak iz Prosstornog plan na u mjerillu 1 : 25.0000 (u privittku V) s

ucrtanim
m približnim m položajem m radne zoone Žegoti i zahvata unutar
u podruučja Grada Kastva.
Predviđđeni zahvat ses nalazi ko
ojih 300-tinjjak metara od
o naselja Bani
B i od saamog centraa Kastva.
Budući da je lokacija radne zo one Žegoti ppredviđena prostornim planom kaoo poslovna zona, ne
nalazi sse u blizinii zaštićenih područja. Šuma Lužiina kao zašštićeni krajoolik (ZK) lokalnog
l
značenja (u prijedloogu) nalazi se na više ood 1.000 m zračne linije od lokacijije zahvata.

Radna zzona Žegotii je građeviinsko podruučje izvan naselja

n za izzdvojene – poslovne namjene,
n
namijennjeno gosppodarskim djelatnostiima koje zahtijevaju u veće poovršine: uslužnim,
trgovačkkim, skladišnim, servissnim, obrtnničkim, man
njim proizvoodnim pogoonima i sl., uz uvjet
da ne zaagađuju okooliš i ne prou
uzrokuju needopuštenu buku.

15 
 
 ZAHTJEV
V ZA OCJENU
U O POTREBI PROCJENE UTJECAJA
U NA OKOLIŠ ZA
A ZAHVAT
IZGRADNJEE BETONAREE U KASTVU

Slikaa 8. Izvadakk iz Prostorn

nog plana G
Grada Kastvva. Približan
n položaj zah
ahvata označčen je
crvvenom plohhom, a radnaa zona Žego
oti crvenim mnogokutoom.

16 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Građevinsko područje radne zone Žegoti (K1) formirano je na način da svojom djelatnošću ne
ugrožava obližnja novoformirana građevinska područja naselja N2-a (obuhvaća dio
administrativnog naselja Kastav: naselja Žegoti i Pavletići) i N2-b (obuhvaća dio
administrativnog naselja Kastav: naselje Bani). Uz građevinsko područje radne zone Žegoti
formiran je zaštitni zeleni pojas (prosječne širine 50 m) izuzev uz već izgrađene dijelove
radne zone i građevinskog područja naselja N2-a gdje to nije bilo moguće postići.

Prema navedenome može se zaključiti da predviđeni zahvat izgradnje betonare ne ugrožava

zaštićena područja.

2.3. Odnos prema ekološkoj mreži

Na slici 9. prikazan je izvadak iz Karte ekološke mreže RH – EU ekološka mreža Natura 2000
(u privitku VI) s ucrtanim približnim položajem zahvata. Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži
(NN 124/2013) zahvat se ne nalazi u obuhvatu Ekološke mreže.

Najbliže područje od lokacije zahvata je HR2000658 Rječina koje je udaljeno nešto više od
5 km. Udaljenija područja su još HR2000034 Gotovž, HR2000601 Park prirode Učka i
HR1000018 Učka i Ćićarija.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13), popis ciljeva očuvanja vrsta i stanišnih tipova
za područja najbliža planiranom zahvatu prikazan je u tablicama u Prilogu VII.

Uz provođenje mjera zaštite u Natura područjima, ne očekuje se negativni utjecaj zahvata na

ciljeve očuvanja i cjelovitost područja Ekološke mreže.

17 
 
 ZAHTJEV
V ZA OCJENU
U O POTREBI PROCJENE UTJECAJA
U NA OKOLIŠ ZA
A ZAHVAT
IZGRADNJEE BETONAREE U KASTVU

Slika 9.. Izvadak izz Karte ekolloške mrežee RH – EU ekološka

e mrreža Naturaa 2000 (u prrivitku) s
ucrtannim približnnim položajeem radne zoone Žegoti i zahvata un nutar područčja Grada Kastva.
K
Približan položaj
p zahhvata označeen je zelenim
m krugom.

18 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš

3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša:
biljni i životinjski svijet, tlo, zrak, krajobraz, vodu, klimu i dr., odnosno buku,
otpad, promet

Utjecaj na zrak

S obzirom na to da na području Grada Kastva ne postoje značajni lokalni izvori onečišćenja

zraka, procjenu kakvoće zraka moguće je donijeti temeljem analize rezultata mjerenja s
mjerne postaje Viškovo koja predstavlja reprezentativnu postaju zapadnog dijela područja
Rijeka prsten.

Rezultati ispitivanja pokazuju da zrak na područje Grada Kastva pripada prvoj kategoriji
kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćeni zrak. Godišnje vrijednosti emisija sumporovog
dioksida i dima su ispod preporučenih vrijednosti kakvoće zraka.

Daljnjim mjerama i aktivnostima potrebno je zadržati postojeću kakvoću zraka na način da

onečišćenje zraka i dalje ne prekoračuje vrijednosti kakvoće zraka propisane odgovarajućim
zakonskim aktima.

Potencijalni izvori onečišćenja na području Grada Kastva su proizvodni pogoni unutar

naselja, te izgrađeni i planirani kapaciteti unutar planirane radne zone Žegoti, te drugi subjekti
(male kotlovnice i promet u svim oblicima).

Uz definirano građevinsko područje poslovne namjene (radna zona Žegoti), kao potencijalnog
onečišćivača, određen je zaštitni pojas u širini cca 50 m. Unutar zaštitnog pojasa potrebno je
zadržati postojeće zelenilo, odnosno ozeleniti dijelove na kojima zelenilo nedostaje. Zaštitu
zraka potrebno je provoditi sukladno zakonskoj regulativi.

Od mogućih utjecaja betonare na okoliš, utjecaj na zrak u okruženju betonare imaju lebdeće
čestice. Čestice promjera manjih od 30 μm lebde u zraku duže vrijeme, dok se čestice većeg
promjera talože blizu izvora emisija. Najveća emisija čestica bit će uzrokovana
prometovanjem kamiona i kamiona miješalica, pretovarom agregata, te manjim dijelom
prijenosom cementa u spremnike što može imati izravni kratkoročni utjecaj na zrak u
okruženju planiranog zahvata. Zbog toga je obvezno koristiti filtere odzračnika prilikom
manipulacija s cementom, a koji je i sastavni element postrojenja betonare (Slika 2 c. na
stranici 4.). Performanse filtarskog uređaja sprječavaju emisije čvrstih čestica (PM10) u
okolišnu atmosferu ispod dozvoljenih vrijednosti, tako da se ne očekuje značajan utjecaj
emisija čvrstih čestica na okoliš.

Prilikom radova održavanja na opremi može doći do izravnog kratkotrajnog onečišćenja zraka
lebdećim česticama unutar granica postrojenja.

19 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Utjecaj na tlo i vode

Područje Grada Kastva nalazi se na u zoni krša i zoni pokrivenog krša koje je općenito
pogodno za izgradnju.

Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Grada Kastva, provedena je valorizacija

zemljišta kao jedan od programskih elemenata prostornog plana iz čega proizlaze načela za
zašitu zemljišnih resursa.

Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera zaštite, normativa i
uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog
inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti
prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.

Na području Županije izdašnost izvora vode zadovoljava potrebe vode za piće, ali je potrebno
zaštititi kakvoću vode što je vrlo kompleksan zahvat obzirom na hidrogeološke specifičnosti
krša. Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko goranske
županije 32/13) pokazuje da se područje Grada Kastva ne nalazi u zonama sanitarne zaštite
vode za piće. Najbliža udaljenost do prve zaštićene zone je 2,5 km – to je zona IV. stupnja
zaštite na području Viškova u slivu Rječine. Prema Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u
slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (Službene novine Primorsko
goranske županije 35/12), u području IV. stupnja zaštite nije dozvoljeno, između ostalog:

 ispuštati nepročišćene otpadne vode te pročišćene otpadne vode izravno u podzemne

vode (što planirani zahvat ne predviđa)
 graditi postrojenja bazne kemijske, metalurške industrije ili postrojenja koja koriste
radioaktivne tvari (što planirani zahvat nije)
 itd.

Stoga za planirani zahvat ne postoje posebna ograničenja s područja zaštite voda.

U procesu proizvodnje u planiranom zahvatu nastaju samo manje količine otpadnih voda (od
pranja vozila, pranja i vlaženja manipulativnih površina te pranja miješalica), a budući da se
sva tehnološka voda vraća u proces proizvodnje betona, tehnoloških otpadnih voda nema.
Oborinske vode s parkirališta, internih prometnica i manipulativnih površina betonare trebalo
bi prije ispuštanja provesti kontroliranim sustavom kanalizacije kroz taložnik/separator ulja i
masti. Sanitarne će se otpadne vode ispuštati u sustav javne odvodnje tako da se ne očekuje
njihov utjecaj na kakvoću tla i voda.

Utjecaj na krajobraz i bioraznolikost

Područje Grada Kastva pripada zoni submediteranskih listopadnih šuma, za koje je

karakteristična ljetna suša (vegetacija ima izraziti kserofitski značaj). Bujnije submediteranske
šume nalaze se na području Grada Kastva u šumi Lužina.

20 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Oko povijesne jezgre Grada Kastva nalaze se manje, dijelom znatno degradirane
submediteranske šumice i šikare s raznim termofilnim vrstama drveća i grmlja, kao što su
bijeli grab, razni submediteranski hrastovi, crni grab, javor šestil, drijen, svib i brojne druge
Područje ispod 350 m nadmorske visine pripada spomenutoj užoj, toplijoj zoni
submediterana.

Postrojenje betonare locirano je u radnoj zoni Žegoti izvan zaštićenih prirodnih područja.
Izgradnja novog postrojenja neće bitno utjecati na promjenu krajobraza u širem smislu. U
užem području, izgradnja planiranog postrojenja izmijenit će sadašnji izgled krajobraza, a
budući da je Prostornim planom Grada Kastva to područje namijenjeno za izgradnju,
promjena krajobraza je nužna i sukladna planiranim promjenama. 

Uz osiguravanje adekvatnih mjera zaštite sastavnica okoliša (voda, zrak, tlo), te pravilno
postupanje s otpadom, planirani zahvat neće imati utjecaja na raznolikost unutar vrsta,
životnih zajednica te raznolikost ekosustava.

Buka

Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(NN 145/04), najviša dopuštena razina vanjske buke je sljedeća:

Najviše dopuštene razine buke na granici zona Danju Noću

dB(A)
Zona za odmor i rekreaciju, kulturno-povijesni lokaliteti 50 40
Turistička zona, naselja, odgojno-obrazovne institucije 55 45
Poslovno-stambena zona s objektima javne namjene 60 50
izvan gradskog središta, dječja igrališta
Zone duž autoputeva i glavnih gradskih prometnica 65 50
Gospodarska namjena* 80 80
*Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči

Lokacija na kojoj je predviđena izgradnja betonare svrstava se u zonu gospodarske namjene

koja okružuje promatrani poslovni objekt sa svih strana, odnosno ne nalazi se na samom rubu
zone pa je dopuštena granica buke i danju i noću 80 dB(A).

Izvori buke betonare su:

 miješalica betona,
 transporteri,
 kompresor za transport cementa iz cisterni u silose

Predviđen je rad betonare isključivo danju, što smanjuje rizik prekomjernog opterećenja
bukom.

21 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Za dovoz i odvoz sirovina i gotovog betona koristit će se kamioni. Brzina kretanja vozila
unutar poslovnog kompleksa je ograničena na 10 km/sat, a u zaustavnom stanju vozila moraju
imati ugašen motor.

Utjecaj buke iz navedenih izvora na okoliš kratkoročnog je karaktera i neće prelaziti

propisane granice.

Otpad

Tijekom rada postrojenja nastaje određena količina komunalnog otpada zbog boravka
zaposlenih na prostoru zahvata. Komunalni otpad se prikuplja i odvozi putem ovlaštene
tvrtke.

Kao otpad nastaje i otpadna ambalaža od aditiva. Otpadom će se gospodariti na način da se

izbjegne i smanji nastajanje otpada, a nastali otpad će se odvojeno prikupljati i predavati
ovlaštenim osobama, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13),
Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14) te Pravilniku o ambalaži i
ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11,
38/13, 86/13). U konkretnom slučaju radi se o plastičnim 50-litarskim spremnicima s
ojačanjem koji se vraćaju isporučitelju, po sistemu prazno za puno.

Kako je navedeno, osim oborinskih i sanitarnih voda, te manjih količina otpadnih voda
betonara ne generira otpad jer se voda i kruti otpad recikliraju u proizvodni proces.

Promet

Postrojenje se nalazi unutar radne zone Žegoti, s dobro riješenom prometnom infrastrukturom
i pristupom brzim prometnicama te se ne očekuje znatno dodatno opterećenje okoliša
prometom.

3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Nema vjerojatnosti značajnih prekograničnih utjecaja. Najbliža državna granica sa

Slovenijom nalazi se na 12 km zračne linije i u slučaju oštećenja opreme mala je vjerojatnost
dospijeća oblaka lebdećih čestica do državne granice.

3.3. Utjecaji zahvata na zaštićena područja

U granicama zahvata nema postojećih niti planiranih zaštićenih područja u nekoj od

kategorija zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13).

22 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
Budući da se zahvat nalazi u planiranoj radnoj zoni u kojoj je prema planskim dokumentima
dozvoljena gradnja i ostalih objekata, izgradnjom predmetnog zahvata ne očekuju se utjecaji
na zaštićena područja.

3.4. Utjecaji zahvata na ekološku mrežu

Uz uvjet da se poštuju pozitivni zakonski propisi, posebice iz područja zaštite okoliša i vode,
te uz pridržavanje tehnoloških uputa vođenja procesa proizvodnje betona, ne očekuje se
znatan utjecaj zahvata na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže

4. Prijedlog mjera zaštite okoliša

Zaštita zraka

 Emisije iz betonare svesti na minimum korištenjem učinkovitog sustava za

otprašivanje.
 Provoditi kontrolu djelotvornosti sustava otprašivanja u skladu s propisima.
 Prema potrebi na dozatoru miješalice ugraditi gumenu zavjesu ili druge otprašivače.
 Izbjegavati istovar sitnijih klasa granulata u suhom obliku za vrijeme jačih vjetrova.
 Provoditi prskanje sitnog agregata pri istovaru.
 Održavati rubni pojas zelenila koji je zaštita za imisiju prašine i buke te koji je
predviđen Prostornim planom.
 Redovito kontrolirati vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih
izvora te uspoređivati s propisanim graničnim vrijednostima.
 Boksove za deponiranje sitnih kamenih granulata izgraditi u natkrivenoj izvedbi.
 Provoditi pranje kotača vozila na izlazu iz kruga betonare.
 Smanjiti emisiju prašine s manipulativnih i prometnih površina njihovim redovitim
pranjem.

Sukladno članku 10. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz
nepokretnih izvora (NN 117/12, 90/14), prvo mjerenje onečišćujućih tvari obavlja se tijekom
pokusnog rada nepokretnog izvora, a prije ishođenja akta za uporabu prema posebnom
propisu kojim se uređuje gradnja za taj nepokretni izvor, ali najkasnije dvanaest mjeseci od
dana puštanja u pokusni rad. Za pojedini nepokretni izvor učestalost mjerenja emisija
onečišćujućih tvari u otpadnom plinu iz nepokretnog izvora određuje se na temelju rezultata
mjerenja tijekom pokusnog rada.

Očekuje se da će primjena gore navedenih mjera osigurati da se neće prekoračiti granične

vrijednosti ukupne taložne tvari (UTT) od 350 mg/m2/dan na godišnjoj razini, sukladno
Prilogu 1. Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12).

23 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
U slučaju pritužbi provest će se mjerenja ukupne taložne tvari (UTT) u 350 mg/m2/dan.

Zaštita podzemnih voda i tla

 Izvedbu manipulativnih i parkirališnih površina, prometnica, treba predvidjeti s

optimalnim padom radi što brže odvodnje oborinskih voda, na način da se spriječi
njihovo razlijevanje u okolni teren i procjeđivanje u podzemlje.
 Oborinske vode s parkirališta, internih prometnica i manipulativnih površine betonare
prije ispuštanja provesti kontroliranim sustavom kanalizacije kroz taložnik/separator
ulja i masti.
 Sanitarne otpadne vode treba priključiti na sustav javne odvodnje.

Buka

 Svi se radovi trebaju izvoditi danju pri čemu se treba pridržavati zakonskih odredbi o
zaštiti buke propisanih člankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke
u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).
 Da bi se razine buke održale u dopuštenim granicama, tijekom rada betonare treba
posvetiti posebnu pozornost redovitom održavanju postrojenja i vozila.
 Također, pri nabavci nove opreme/uređaja treba voditi računa o razini zvučne snage.
 Održavati rubni pojas zelenila koji je zaštita za imisiju prašine i buke koji je predviđen
Prostornim planom.

Osigurat će se da razina buke na granici građevine čestice unutar zone ne prelazi dopuštene
vrijednosti određene za zonu gospodarske namjene, a na granici zone, da buka ne prelazi
dopuštene razine zone s kojom graniči, sukladno članku 5. Pravilnika o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04).

Ostalo – Prostorni plan

 Pridržavati se uvjeta definiranih Prostornim planom za radnu zonu Žegoti:

 Predvidjeti sve sadržaje tehnološkog procesa, posebice građevine, glavne i pomoćne
ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku
infrastrukturu i sl.
 Osigurati širinu kolnog prilaza od barem 6,0 m.
 Udaljiti građevine od ruba čestice za barem 6,0 m.
 Ne prijeći ukupnu izgrađenost čestice od 50 %.
 Ne prijeći maksimalnu visinu građevine od 9 m.
 Paziti na propisanu minimalnu udaljenost od susjednih građevina.

24 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
 Osigurati interno prometovanje i parkiralište za zaposlenike, posjetitelje i vozila
uključena u tehnološki proces.
 Urediti neizgrađeni dio čestice.
 Ozeleniti barem 20 % ukupne površine čestice.

25 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
5. Izvori podataka
Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13)

Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13).

Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14).

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10,
10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13).

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14).

Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04).

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

(NN 117/12, 90/14).

Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko goranske županije

32/13)

Prostorni plan uređenja Grada Kastva (Službene novine Primorsko goranske županije 21/03,
14/06).

Urbanistički plan radne zone Žegoti (Službene novine Primorsko goranske županije 37/04)

Uredba o Ekološkoj mreži (NN 124/13).

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u
Bakarskom zaljevu (Službene novine Primorsko goranske županije 35/12, 31/13 i 39/14)

Stručne podloge operatera

6. Privici
I. Tehnički prospekt betonare

II. Prostorni plana uređenja grada Kastva, kartografski prikaz 4.2: Građevinska područja N2a,
N2b, N2c, N2d, G2 i K1

III. Urbanistički plan uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1, radna zona
Žegoti, kartografski prikaz 4: Načini i uvjeti gradnje

IV Preslika Ugovora o davanju u zakup zemljišta u Kastvu

26 
 
 ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT
IZGRADNJE BETONARE U KASTVU

 
V. Prostorni plana uređenja grada Kastva, kartografski prikaz 3A: Uvjeti korištenja i zaštite
prostora, Područja posebnih uvjeta korištenja

VI. Karta ekološke mreže

VII. Popis ciljeva očuvanja vrsta i stanišnih tipova za područja najbliža planiranom zahvatu

27 
 
PRIVITAK I. Tehnički prospekt mobilne betonare
SIMEM

CONCRETE BATCHING PLANTS

SIMEM

The SIMEM MobyMix series of mobile batching and mixing plants offers the latest technology for all kinds
of "on-site" concrete production. The MobyMix series is the perfect choice for contractors and ready mix
producers in need of a mobile solution for projects like roads, airports, tunnels, dams or any other application
where mobility and installation time are deciding factors.

SIMEM MobyMix is the Right Choice:

• Transport on standard trucks. No special
equipment or permits required.
• The heavy duty, solid structure for the mixer
and aggregate storage, provides a stable
support typically only found on stationary
plants.
• The aggregate section is designed as a square
containing weighing devices, skip hoist, and a
foldable support structure (if applicable) within
its limits.
• A uniquely designed mixer platform, which
includes the patented foldable legs, keeps the
necessary foundation space to a minimum.
• During transport the mixing platform supports
the mixer, as well as the foldable structure for
the skip hoist drive unit or the belt conveyor.
• The mixer support structure is equipped
to support the cement, water, and additive
dosing units on top of it. With the pre-wiring of
electrical and pneumatic equipment, a short
install time is guaranteed.
• The Simem MobyMix is delivered in 4 diff erent
versions, with capacity from 25 - 90 m3 per
hour, integrating (depending on model) the
Simem MSO twin shaft or SUN planetary
mixers.
SPECIAL REQUIREMENTS ,
Concrete temperature, and the control of it, is very important and even more crucial when providing
high performance concrete, SCC or large pours. To ensure that requirements are met, the SIMEM
MobyMix series can be supplied with housing, insulated or not, for the complete plant or specific
parts of the plant. The plant and the control system can be easily prepared to work with heating
systems as well as cooling solutions, like ice and chilled water, satisfying the highest demands in
the toughest possible climates!
TRANSPORT AND INSTALLATION
The dimensions of the mixer support platform and
aggregate module are designed so that the transport
position will fit within the maximum allowed load on a
standard truck. The frames have integrated lifting points
for easy lifting operation, only needing one crane for
unloading from trucks or containers as well as during
installation. For models with aggregate charging into the
mixer by belt conveyor, the conveyor is located above
the mixer during transport. During installation the belt is
moved into the correct position hydraulically.

When on-site, the crane lifts the mixing unit using the
integrated lifting hooks and the support frame folded
down to the ground in a controlled movement.

The next step is to lift the support structure, which

contains water, cement and the additive scale, as well
as the dust collection unit (depending on model), on
top of the mixer unit. With all electrical and pneumatic
equipment pre-wired and pre-plumbed, the installation
time is reduced to a minimum.
CONCRETE FAST & EASY
The SIMEM MobyMix series is designed to:
• Guarantee the highest possible quality of concrete.
• Ensure the shortest possible delivery time for
concrete on-site.
The SIMEM MobyMix series can integrate either the
SIMEM MSO twin shaft or the SIMEM SUN planetary
mixers (depending on model). The MobyMix is designed
to work with up to 3 cycles simultaneously. This allows
for 40-45 cycles per hour which is a very substantial
output for a very compact mobile plant.

CONTROL SYSTEM
SIMEM MobyMix is delivered with SIMEM control
systems to ensure optimal utilization of the plant.
The plant can be delivered with a range of control rooms
providing a climate controlled space for the operator
and electrical panels, away from dust and noise created
by trucks. The electrical panel is pre-wired with the
"plug and go" system so the only electrical installation
required internally on the plant, is to bring the wires
(with plugs pre-assembled) to the electrical panel and
plugging them into their matching contact, which are
clearly marked.

MODULAR FLEXIBILlTY
The aggregate storage hoppers in the SIMEM MobyMix
series are based on a modular design for easy transport
and short installation time.
• Storage capacity from 20-100 m3 (depending on
model).
• Divided into 4 separate compartments.
• Units are assembled with pins or bolts in precise
pre-cut holes. No welding is required.

AGGREGATE LOADING SYSTEM

All SIMEM MobyMix plants can be supplied with
ground aggregate loading systems to meet any
need, on any site.
 Model MOBY MIX 750 1500 2500 3000S

Concrete outpu t (m3/ h) 25 40 65 90

MSO
Mixer (type) SU N 750 MS01500HL MSO 3000H LS
2500HL

Mixer capacity (m3) 0,5 1.7 2,25

Aggregates storage (m3) 20-50 20-50 20- 50 70-100

Aggl'egates compartments (n) 4 4 4 4 Q)

o
"-
cl
9
Aggregates weighing hopper capacity (m3) 1,8 2,4 3,4 13 z
~
~

(n) 2 3 3 4 ::::
Cement types

Cement screw rate (tonih) 25 60 60 90

Cement weighing hopper capacity (It) 300 700 1000 1000

Water weighing tank capacity (It) Volumetric 350 600 600

Power rating (kW) 50 85 120 155

Voltage 400 V - 50Hz (*)

* Alternatives available upon request.

SIMEM CONCRETE BATCHING PLANTS

Viale dell' lndustria 24 - 37046 Minerbe (Verona) Italy
~,
. J,. . In'\, O Phone: +39 0442 640014 - Fax: +390442640273
www.simem.com-info@simem .com

I
PRIVITAK II. Prostorni plan uređenja Grada Kastva,
kartografski prikaz 4.2: Građevinska područja N2a, N2b, N2c,
N2d, G2 i K1
PRIVITAK III. Urbanistički plan uređenja građevinskog
područja poslovne namjene K1, radna zona Žegoti,
kartografski prikaz 4: Načini i uvjeti gradnje
PRIVITAK IV. Preslika Ugovora o davanju u zakup zemljišta
u Kastvu
PRIVITAK V. Prostorni plana uređenja Grada Kastva,
kartografski prikaz 3A: Uvjeti korištenja i zaštite prostora,
Područja posebnih uvjeta korištenja
PRIVITAK VI. Karta ekološke mreže
PRIVITAK VII. Popis ciljeva očuvanja vrsta i stanišnih tipova
za područja najbliža planiranom zahvatu
Popis ciljeva očuvanja vrsta i stanišnih tipova za područja najbliža planiranom zahvatu
Dio 1. Područja očuvanja značajna za ptice

Status
Identifikacijski broj Naziv Kategorija za Znanstveni Hrvatski naziv G=gnjezdarica
područja područja ciljnu vrstu naziv vrste vrste P = preletnica;
Z = zimovalica
jarebica
1 Alectoris graeca G
kamenjarka
Anthus primorska
1 G
campestris trepteljka
1 Aquila chrysaetos suri orao G
1 Bubo bubo ušara G
Caprimulgus
1 leganj G
europaeus
Circaetus
1 zmijar G
gallicus
1 Crex crex kosac G
Dryocopus
1 crna žuna G
martius
Učka i 1
Emberiza
vrtna strnadica G
* DP – DiHR1000018
Ćićarija hortulana
1 Falco peregrinus sivi sokol G
Glaucidium
1 mali ćuk G
passerinum
1 Gyps fulvus bjeloglavi sup P
1 Lanius collurio rusi svračak G
1 Lullula arborea ševa krunica G
1 Pernis apivorus škanjac osaš G
1 Picus canus siva žuna G
1 Strix uralensis jastrebača G
1 Sylvia nisoria pjegava grmuša G
Phylloscopus
1 gorski zviždak G
bonelli
Kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članaka 3. i
članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; 2 = redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem
članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ
Dio 2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Kategorija za
Znanstveni naziv
Identifikacijski Naziv ciljnu Hrvatski naziv vrste/hrvatski
vrste/Šifra stanišnog
broj područja područja vrstu/stanišni naziv staništa
tipa
tip
HR2000034 Gotovž 1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310
1 močvarna riđa Euphydryas aurinia
1 jelenak Lucanus cervus
1 alpinska strizibuba Rosalia alpina*
1 hrastova strizibuba Cerambyx cerdo
1 velika četveropjega cvilidreta Morimus funereus
1 veliki vodenjak Triturus carnifex
1 žuti mukač Bombina variegata
1 velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii
Rhinolophus
1 mali potkovnjak
hipposideros
Leptodirus
1 tankovratni podzemljar
hochenwarti
1 čvorasti trčak Carabus nodulosus
1 mirišljivi samotar Osmoderma eremita*
Euplagia
1 danja medonjica
quadripunctaria*
Park
Ilirske bukove šume (Aremonio-
HR2000601 prirode 1 91K0
Fagion)
Učka
Istočno submediteranski suhi
1 62A0
travnjaci (Scorzoneretalia villosae)
Karbonatne stijene sa hazmofitskom
1 8210
vegetacijom
Šume pitomog kestena (Castanea
1 9260
sativa)
1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310
1 Istočnomediteranska točila 8140
Planinski i pretplaninski vapnenački
1 6170
travnjaci
Suhi kontinentalni travnjaci
1 (Festuco-Brometalia) (*važni 6210*
lokaliteti za kaćune)
Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati
1 6230*
vrstama
Sabanejewia
1 zlatni vijun
balcanica
1 potočna mrena Barbus balcanicus
 1 velika pliska Alburnus sarmaticus
Romanogobio
1 bjeloperajna krkuša
vladykovi
1 gavčica Rhodeus amarus
1 plotica Rutilus virgo
Romanogobio
1 Keslerova krkuša
kessleri
Romanogobio
1 tankorepa krkuša
uranoscopus
1 mala svibanjska riđa Hypodryas maturna
Euplagia
1 danja medonjica
quadripunctaria*
Karbonatne stijene sa hazmofitskom
1 8210
vegetacijom
Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz
1 rijeke i šume (Convolvulion sepii, 6430
Filipendulion, Senecion fluviatilis)
Aluvijalne šume (Alno-Padion,
1 91E0*
Alnion incanae, Salicion albae)
Izvori uz koje se taloži sedra
(Cratoneurion) – točkaste ili
1 vrpčaste formacije na kojima 7220*
dominiraju mahovine iz sveze
Cratoneurion commutati
Vodni tokovi s vegetacijom
1 Ranunculion fluitantis i Callitricho- 3260
Batrachion
Austropotamobius
1 bjelonogi rak
pallipes
HR2000658 Rječina
Karbonatne stijene sa hazmofitskom
1 8210
vegetacijom
Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena
temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ

*znanstvena imena divljih vrsta ili stanišnih tipova zbog kojih je pojedino područje određeno kao područje
ekološke mreže (ciljne vrste i staništa) uz posebno označavanje prioritetnih divljih vrsta ili prioritetnih stanišnih
tipova