SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET _______________________________

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA:__________

SMJER: ___________________________

OSNOVNA NAELA POSTUPKA PRED ICC

SEMINARSKI RAD

Travnik, 11.09.2017.

1
SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET _______________________________

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA:__________

SMJER: ___________________________

OSNOVNA NAELA POSTUPKA PRED ICC

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja (ime i prezime) student Sveuilita/Univerziteta Vitez Vitez, Indeks

broj:_________ odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad
izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora odnosno asistenata.

Potpis studenta:_______________

STUDENT:____________________

PREDMET:____________________

PROFESOR:___________________

ASISTENT:__________________

2
SADRAJ
1.UVOD . 3
2.HIPOTEZA . 4
3.MEUNARODNI KRIVINI SUD .. 5
3.1. Struktura Meunarodnog krivinog suda .................................................................... 7
3.2.Nadlenost meunarodnog krivinog suda 9
3.3.Uspostavljanje nadlenosti meunarodnog krivinog suda 10
4.OSNOVNA NAELA POSTUPKA PRED ICC ... 12
4.1.Pojam prava na albu u krivinom postupku 13
4.2.Pravo na albu prema Rimskom statute .... 14
4.3.alba protiv presude MKS-a 15
4.4.Pravo na reviziju protiv odluka MKS-a 15
4.5.Faze krivinog postupka pred MKS-om ... 16
4.6.Pretpostavke za zapoinjanje albenog postupka pred MKS-om 16
4.7.Tok albenog postupka pred MKS-om . 17
4.8.Komparativni prikaz slinosti i razlika albenog procesa pred MKS-om i pred 17
krivinim sudovima u BiH .

5.ZAKLJUAK......... 19
6.LITERATURA ... 20

3
 1. UVOD

Tema ovog rada jeste Osnovna naela postupka pred ICC (meunarodni krivini sud), kao
jedno od najbitnijih procesnih pitanja.

Meunarodni krivini sud (eng. International Criminal Court, akronim ICC) je stalni sud UN-a.
Osnovan je meunarodnim ugovorom koji je usvojen na konferenciji u Rimu 1998. godine.
Ugovor je stupio na snagu 2002, nakon to je je 60 drava od 120, odnosno 139 potpisnica
ratifikovalo ovaj ugovor. Trenutno ima 117, odnosno 118 poslije 1.12.2011. drava lanica suda.
Ovaj ugovor nosi naziv Rimski statut po gradu u kome je usvojen. Rimskim statutom su odreeni
organi Suda, definisane njegove glavne funkcije i regulisana pravila procedure. Meunarodni
krivini sud je prvi stalni, meunarodni krivini sud. On je takoe nezavisna organizacija, te ne
pripada sistemu Ujedinjenih nacija, ali odrava bliske veze sa ovom organizacijom. Kako bi
obavljao svoje funkcije, Sud ima status pravnog lica. Njegovo sjedite je u Hagu, u Holandiji, ali
moe zasjedati i u drugim mjestima, u skladu sa Statutom. Trokove Suda finansiraju drave
lanice, ali dobija i dobrotvorne priloge vlada drugih drava, meunarodnih organizacija,
pojedinaca, korporacija i slino. Meunarodni krivini sud predstavlja rezultat duge aspiracije
meunarodne zajednice da se stvori jedan stalni krivini sud, usljed napretka koji je ostvaren u
XX vijeku, posebno u pogledu konsenzusa oko definicije meunarodnih zloina kao to su
genocid, zloin protiv ovjenosti, ratni zloin, ali i zloin protiv mira. Prije Meunarodnog
krivinog suda, postojali su (neki i dalje postoje) meunarodni krivini tribunali koji su takoe
sudili licima optuenim za krivina djela. Meu tim tribunalima su Nirnberki krivini tribunal,
Tribunal u Tokiju, Krivini tribunal za bivu Jugoslaviju, kao i Krivini tribunal za Ruandu.
Meutim, svi ovi sudovi su bili ad hoc sudovi, ija je nadlenost bila ograniena na odreeni
prostor i na odreeni vremenski period. Zbog toga, stvaranje jednog stalnog meunarodnog
krivinog suda je bilo i dalje potrebno. Radni jezici suda su engleski i francuski.

4
2. HIPOTEZA

Polazimo od injenice da se naelo krivinog postupka pred meunarodnim sudovima danas

smatra opim naelom meunarodnog prava. Ono je posljedica interpretativnih tekoa koje
potenciraju procesne skupine s velikom teinom meunarodnih zloina za koja sude
meunarodni kazneni sudovi i s velikim brojem njihovih rtava.
Meutim, bez obzira na probleme uvaavanja i odmjeravanja interesa okrivljenikove odbrane u
takvim skupinama ograniavanje sastavnica naela pravinog postupka na tetu odbrane
doputeno je samo zbog posebnih okolnosti osnivanja takvih sudova i ostvarivanja njihovih
zadaa. Po tome se oni razlikuju od nacionalnih sudova.

5
 3. MEUNARODNI KRIVINI SUD

Meunarodni krivini sud je stvarno nadlean za sluajeve genocida, zloine protiv ovjenosti,
ratne zloine i zloine agresije poinjene od dana stupanja na snagu Statuta Meunarodnog
krivinog suda, odnosno od dana pristupa drave Konvenciji ili njezine izjave o prihvatu
nadlenosti Suda. Mjesno je nadlean za kaznena djela poinjena na podruju drava lanica i
drugih drava koje su prihvatile nadlenost Suda, a po personalnom kriteriju nadlean je i za sve
dravljane drava lanica, bez obzira na to gdje je kazneno djelo poinjeno. Sud primjenjuje
odredbe Statuta, Elemente kaznenih djela (u kojima se djela iz sudbenosti Suda potanko, ali ipak
samo primjerino, opisuju), Pravilnik o postupku i dokazima, a primjereno i meunarodne
ugovore, naela i pravila meunarodnog prava te opa pravna naela. Tuitelj pokree postupak
na poticaj neke drave lanice, Vijea sigurnosti UN-a ili po vlastitoj inicijativi. Prije pokretanja
postupka pred Sudom, tuitelj obavjetava dravu u jurisdikciju koje pripada kazneno djelo i daje
joj priliku da sama provede postupak. Sud ne provodi postupak ako je predmet ve bio ili jest u
postupku pred nacionalnim (domaim) sudom, ako je predmet ve presuen ili ako djelo nije
takve teine da bi se njime bavio Meunarodni kazneni sud. Provest e postupak ako domai sud
nee ili ne moe postupak provesti, ili ga ne provodi po uvrijeenim pravnim standardima.
Tijekom cijeloga postupka drave su dune saraivati s Meunarodnim krivinim sudom, o
suprotnom Sud obavjetava skuptinu drava lanica, odnosno Vijee sigurnosti. U istrazi tuitelj
prikuplja sve potrebne dokaze, ispituje osobe i poduzima potrebne radnje radi prikupljanja i
zatite dokaza; najznaajnije odluke, poput uhienja i pritvora, izdavanja poziva i naloga,
donoenja odluka vezanih za nacionalnu sigurnost drava, donosi na njegov prijedlog
Predraspravno vijee. Na poetku rasprave pred Raspravnim vijeem okrivljeniku se ita
optunica i upuuje pitanje osjea li se krivim. Teret je dokaza na tuitelju i presumira se
okrivljenikova nevinost. Tijekom postupka okrivljenik ima prava sukladna suvremenim
standardima postavljenim meunarodnim pravom i pravima demokratskih drava. Dokazni
postupak ustrojen je po uzoru na akuzatorni postupak angloamerikoga tipa, najprije se izvode
dokazi optube, a zatim dokazi obrane. Okrivljenik moe biti osuen na kaznu zatvora do
30 godina, a u posebno tekim sluajevima i na doivotni zatvor, moe mu biti izreena i novana
kazna, oduzeta korist koju je ostvario kaznenim djelom, a rtvi dosuena naknada tete. Pravni
lijekovi protiv presude jesu priziv i revizija, a o njima odluuje albeno vijee Suda. Zagovornici
ideje univerzalnoga i uinkovitoga meunarodnoga krivinog sudovanja upozoravaju da su u
6
postupku donoenja Statuta uinjeni mnogi kompromisi dravama koje su tu ideju uzimale s
rezervom. Bez obzira na to, osnivanje Meunarodnoga krivinog suda velik je korak u razvoju
meunarodnog krivinog prava.

3.1.Struktura Meunarodnog krivinog suda

Sudije Meunarodnog krivinog suda se biraju iz redova lica visokih moralnih osobina,
nepristrasnosti i estitosti, i lica koja zadovoljavaju kriterijume za izbor na najvie sudske
funkcije u svojim zemljama. Kandidati za izbor lana suda moraju da ispunjavaju jednu od dvije
kategorije kriterijuma:

1. Da su struni u oblasti materijalnog krivinog prava, krivinog postupka i imaju

neophodno relevantno iskustvo kao sudija, tuilac ili advokat, ili
2. Da imaju priznatu strunost u relevantnoj oblasti meunarodnog prava: meunarodno
humanitarno pravo, pravo ljudskih prava, i da imaju veliko pravniko iskustvo.

Takoe, potrebno je da kandidat poznaje i teno govori bar jedan od zvaninih jezika Suda
(zvanini jezici suda su arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i panski).

Drave lanice Suda mogu da predloe kandidate za izbor na mjesta sudija Meunarodnog
krivino suda ili na osnovu postupka predlaganja za najvie sudske funkcije u toj zemlji ili na
osnovu postupka za predlaganje kandidata za Meunarodni krivini sud propisano statutom tog
Suda.

Svaka drava lanica moe da predloi jednog kandidata po bilo kojem postupku. Taj kandidat ne
mora da bude njen dravljanin, ali mora da bude dravljanin jedne od drava lanica. U svrhu
izbora se formiraju dvije liste:

1. Lista A, koja sadri spisak imena kandidata i njihovih kvalifikacija propisanih prvom
kategorijom kriterijuma (strunost u oblasti krivinog materijalnog prava);
2. Lista B, koja sadri listu imena kandidata i njihove klasifikacije propisanih drugom
kategorijom kriterijuma (strunosti u relevantnoj oblasti meunarodnog prava).

Oni kandidati koji ispunjavaju obe kategorije kriterijuma mogu da izaberu na kojoj listi e se
nai.

7
Sa Liste A se bira najmanje 9 sudija, a sa Liste B najmanje 5 sudija.

Izbor se vri od strane Skuptine drava lanica, koja se u tu svrhu saziva. Sudijom se smatra onaj
kandidat koji je dobio najvei broj glasova i 2/3 veinu drava lanica u Skuptini. Ukoliko ne
budu popunjena sva sudska mesta, organizovae se dodatni izborni krugovi propisani Statutom.

Nijedna drava ne moe da ima vie od jednog sudije. Oni kandidate koji imaju dravljanstvo
vie drava, smatrae se dravljaninom one drave u kojoj obino koristi svoja graanska i
politika prava.

Prilikom izbora sudija, uzee se u obzir da budu zastupljeni glavni pravni sistemi, da budu
pravedno zastupljena podruja svijeta i da bude ravnopravna zastupljenost mukaraca i ena.

Sudije Meunarodnog krivinog suda imaju mandat od devet godina, ali bez mogunosti da budu
ponovo birani na ta mjesta. Sudije u sastavu Raspravnog i albenog vijea, bez obzira to im je
mandat zavren, ostaju na predmetu, koji su ve uzeli u raspravu, do kraja suenja.

Sudije obavljaju puno radno vrijeme pri Sudu i zbog toga im nije dozvoljeno da se bave bilo
kakvim zvanjem profesionalne prirode.

Meunarodni krivini sud uiva privilegije i imunitete na podruju drava lanica kako bi
ostvario svoje ciljeve. Takoe, sudije, tuilac, zamjenik tuioca i sekretar uivaju privilegije i
imunitete kao i efovi diplomatskih misija prilikom obavljanja poslova Suda ili s njima povezane
poslove. Povlastice i imuniteti sudije ili tuioca mogu biti otklonjeni apsolutnom veinom
glasova sudija.

Meunarodni krivini sud se sastoji od etiri tijela:

1. Predsjednitvo,
2. Sudska odjeljenja: albeno odjeljenje, Predraspravno odjeljenje i Raspravno odjeljenje,
3. Kancelarija tuioca i
4. Sekretarijat.

Predsjednitvo je zadueno za sveukupno upravljanje Sudom, sa izuzetkom kancelarije Tuioca, i

za sve druge funkcije koje su mu dodijeljene Statutom. Predsjednitvo se sastoji od tri sudije,
koje su izabrane u predsjednitvo od strane svojih kolega- sudija apsolutnom veinom glasova na

8
period od tri godine sa mogunou da jo jednom budu izabrani na to mjesto. Te tri sudije
izabrane u predsjednitvo imaju funkcije predsjednika Suda, prvog potpredsjednika i drugog
potpredsjednika Suda.

Sudska odjeljenja se sastoje od osamnaest sudija i pojavljuju se u tri glavne formacije:

Predraspravno odjeljenje, Raspravno odjeljenje i albeno odjeljenje. Sudije iz svakog odjeljenja
su zadueni za razmatranje predmeta u razliitim stadijima suenja. Postavljanje sudija u
odreeno odjeljenje se izvodi na osnovu funkcija koje odjeljenje ima i na osnovu strunosti i
kvalifikacija sudija. U ovom izboru se vodi rauna da su u svakom odjeljenju zastupljene sudije
sa strunou iz razliitih polja relevantnih za suenje: krivino pravo, procesno pravo i
meunarodno pravo. albeno odjeljenje se sastoji od predsjednika i 4 sudije, a Raspravno i
Predraspravno odjeljenje od najmanje 6 sudija. Poslove Suda u okviru odjeljenja obavljaju vijea:
Prizivno vijee se sastoji od sudija lanova albenog odjeljenja; Raspravno vijee se sastoji od
najmanje tri lana Raspravnog odjeljenja; i Predraspravno vijee se sastoji ili od najmanje tri
lana Predraspravnog odjeljenja ili od sudije pojedinca lana Predraspravnog odjeljenja. Mandat
sudija u Raspravnom i predraspravnom odjeljenju je tri godine, dok sudije iz albenog odjeljenja
obavljaju tu funkciju tokom itavog sudijskog mandata.

Kancelarija tuioca je zaduena za primanje predstavki i informacija zloinima poinjenim u

jurisdikciji Suda, za istraivanje, sprovoenje istragi i za sudsko gonjenje pred Sudom.
Kancelariju tuioca predvodi Tuilac, koji je izabran od strane Skuptine drava lanica na period
od 9 godina. U radu mu pomae Zamjenik tuioca.

Sekretarijat je zaduen za nesudske aspekte upravljanja Sudom. Na elu Sekretarijata se nalazi

Sekretar.

3.2.Nadlenost meunarodnog krivinog suda

Meunarodni krivini sud ima nadlenost (stvarna nadlenost) u pogledu najteih krivinih djela
koja su kao takva proglaena od strane itave meunarodne zajednice. Ova krivina djela su
pobrojana u lanu 5 Statuta Meunarodnog krivinog suda: genocid, zloin protiv ovjenosti,
ratni zloin i zloin agresije.

9
to se tie vremenske nadlenosti Suda (nadlenost rationae temporis), Sud je nadlean samo za
ona krivina djela koja su poinjena nakon stupanja na snagu Statuta- poslije 1.07.2002. godine.
Ukoliko neka drava kasnije pristupi ovom Statutu (to jest nakon to je Statut stupio na snagu),
onda je Sud nadlean u sluaju te zemlje za krivina djela poinjena nakon datuma kada je ta
drava pristupila Statutu. Dakle, vremenska nadlenost Meunarodnog krivinog suda nije
retroaktivna.

Postoje dva preduslova za vrenje nadlenosti suda:

Da je lanica Meunarodnog krivinog suda:

1. Drava na ijoj je teritoriji izvreno krivino djelo i

2. Drava iji je okrivljeni za poinjenje krivinih djela dravljanin.

Ova dva preduslova nisu kumulativna, to znai da je dovoljno da je jedan od dva preduslova
ispunjen. Dakle, Sud ima nadlenost i u sluaju da krivino djelo poinjeno na teritoriji drave
koja nije strana ugovornica Statuta, ili u sluaju da je okrivljeni dravljanin drave koja nije
drava lanica Suda.

Neka drava koja nije lanica Suda moe da prihvati nadlenost Suda u konkretnom sluaju
deklaracijom koju dostavlja Sekretarijatu Suda.

3.3.Uspostavljanje (pokretanje) nadlenosti Meunarodnog krivinog suda

Sud moe postupati prema svojoj nadlenosti za krivina djela navedena u lanu 5. u skladu s
odredbama ovoga Statuta:

1. Ako drava stranka, u skladu sa lanom 14, uputi Tuiocu sluaj u kojem smatra da je
poinjeno jedno ili vie takvih krivinih djela; prijava treba da precizira relevantne
okolnosti i injenice i treba da bude podrana odgovarajuom dokumentacijom.
2. Ako Savjet bezbjednosti koje djeluje na temelju Glave VII. Povelje Ujedinjenih nacija
uputi Tuiocu sluaj u kojem se smatra da je poinjeno takvo jedno ili vie takvih
krivinih dela. Ovo odraava primarni cilj Savjeta bezbjednosti- odravanje
meunarodnog mira i bezbjednosti. Ne moraju da budu ispunjeni preduslovi za pokretanje
nadlenosti iz lana 12. Statutom je predvieno (lan 13) da Savjet bezbjednosti najprije

10
 treba odreenu situaciju da determinie kao akt agresije, naruavanje mira ili prijetnju
miru. Nakon to Savjet bezbjednosti prijavi odreenu situaciju Tuiocu, on je nezavisan u
svom daljnjem radu, sa izuzetkom onoga to je propisanu u lanu 16. koji propisuje da
Savjet Bezbjednosti moe da usvoju Rezoluciju kojom zahtijeva od Suda da se uzdri od
bilo kakve istrage i sudskog gonjenja, a Sud je u dunosti da se povinuje ovakvom
zahtjevu u narednih 12 meseci.
3. Ako je Tuilac pokrenuo istragu o jednom takvom krivinom delu u skladu sa lanom 15.
Tuilac moe da pokrene istragu na osnovu soprtvene inicijative (proprio motu). To
podrazumijeva da tuilac moe inicirati istragu po sopstvenom uvjerenju, bez potrebe za
pethodnom prijavom upuenom od strane drave lanice ili Saveza bezbjednosti.
Djelovanje na soptvenu inicijativu, meutim, nije obaveza, ve diskreciono pravo tuioca.
Kada tuilac zakljui da postoji opravdan osnov za pokretanje istrage, on mora podnijeti
sudskom vijeu koje vodi prethodni postupak zahtjev za sprovoenje istrage sa popratnim
materijalima koja su do tada prikupljena. Ovlaenje tuioca da na soptvenu inicijativu
pokrene istragu treba da se protumai u smislu pokretanja preliminarnih ispitivanja. Da bi
mogao da pone sa pokretanjem pune istrage, u krivino- procesnom smislu, potrebno je
da Vijee taj zahtjev odobri.

Individualna krivina odgovornost

lan 25. Rimskog statuta:

Sud je nadlean samo za fizika lica. Svako ko poini krivina djela koja su predviena ovim
Statutom, individualno je krivino odgovoran i bie kanjen u skladu sa odredbama ovog Statuta.

11
 4. OSNOVNA NAELA POSTUPKA PRED ICC

Naelo pravinog postupka pred kaznenim sudom pojavilo se u meunarodnim izvorima o

ljudskim pravima nakon II. svjetskog rata iz kojih se potom proirilo na pravnu praksu brojnih
zemalja. Problem tumaenja i primjene naela pravinog postupka pred meunarodnim kaznenim
sudovima kao i pred nacionalnim sudovima lei u tome to se pojedine njegove sastavnice
razliito klasificiraju i tumae. Na prvi pogled ne mogu postojati razni standardi pravinosti
postupka, postupak jest ili nije pravian, ne moe biti manje ili vie pravian. Ali odreivanje
granice na kojoj postupak postaje nepravian u procesnim skupovima u kojima sud treba
optuenikova osobna prava i prava odbrane uskladiti sa zahtjevom za kanjavanjem i s interesima
velikog broja rtava jezgrenih meunarodnih zloina, dakle u potrebi da se osudom postignu ne
samo generalno preventivni uinci kanjavanja nego i da se rasvijetli (politika!) kriminogeneza
jezgrenih meunarodnih zloina, dovodi do toga da se pojedine sastavnice naela pravinog
postupka podvrgavaju segmentiranu instrumentalnom vaganju. Pri tome se najee dogaa da
sud istrauje samo je li povrijeena koja posebna sastavnica toga naela (kao to su minimalna
prava odbrane), a rjee je li rije o povredi neke ope sastavnice (kao to su institucionalna
jamstva i moralna na-ela za provedbu postupka). U takvom vaganju moe se dogoditi da e
meunarodni kazneni sud, primjerice, u sluaju u kojem je izabrani branitelj otkazao punomo
dati prednost pravu na slobodan izbor branitelja i prekinuti postupak do angairanja novog
branitelja, a u drugom istovjetnom sluaju e to pravo u interesu pravde ograniiti i dopustiti
voenje postupka s postavljenim braniteljem, u jednom sluaju e prednost dati pravu na
zatitu privatnosti i izdvojiti iz materijala dokaze pribavljene nezakonitim pretragama doma, a u
drugom, nakon prosudbe teine povrede privatnosti pri takvoj pretrazi i teine kaznenih djela
koja se, meutim, bez zapisnika o takvoj pretrazi ne mogu dokazati, dopustiti njegovu upotrebu
pri dokazivanju. Takav relativizirani pristup odreivanju sadraja naela pravinog postupka
nailazi u teoriji na kritiku koja upozorava da se na pozicijama razliite teine pojedinih
sastavnica ne moe donijeti zakljuak o prirodi naela pravinog postupka kao opeg naela
meunarodnog prava. Istie se da se prema l. 14. Meunarodnog pakta o graanskim i
politikim pravima (na koji se poziva statutarno pravo meunarodnih kaznenih sudova) i praksi
Odbora UN-a za ljudska prava kao glavne sastavnice naela pravinog postupka javljaju razna
prava kao to su pravo na poznavanje predmeta optube i razloga uhienja, pravo na branitelja po
slobodnom izboru ili na plaenog branitelja u interesu pravde te neometanu komunikaciju s
12
njim, pravo na pretpostavku nedunosti, pravo na nazonost suenju i na nazonost tumaa,
pravo na javno suenje bez odugovlaenja pred zakonitim i nepristranim sucem, pravo na
jednakost oruja, pravo konfrontacije s dokazima optube i iznoenje vlastitih, pravo na
povoljne uinke zabrane retroaktivne primjene kaznenih zakona i na zabranu ponovnog suenja
za isto kazneno djelo i pravo na pravni lijek protiv presude.

Naelo pravinog postupka ima dvojaku ulogu u meunarodnom kaznenom sudovanju. Prvo,
vano je kod presude institucionalne legitimnosti meunarodnih kaznenih sudova u
jurisdikcijskom konfliktu izmeu meunarodnih i domaih kaznenih sudova. Ako je drava
duna tolerirati kazneni progon svojih dravljana pred meunarodnim kaznenim sudom, onda ga
ona ne moe opravdati samo normativnim kriterijima legitimnosti meunarodnog ugovora (kao
to je, npr., valjanost ratifikacijskih mehanizama) kojim je na to pristala nego su joj potrebne i
socijalno-etike vrijednosti odluka suda kako bi one naile na prihvaanje u njezinu drutvu.
Osnovna socijalno-etika vrijednost u tom smislu, prema Safferlingu, utjelovljena je u pravu
suvremenih naroda na samoodreenje ija se zatita u civiliziranoj meunarodnoj zajednici
povjerava njezinim tijelima i s kojim pravom jurisdikcija meunarodnog suda mora biti
usklaena. Meunarodna zajednica zahtijeva kazneni progon neke osobe pred meunarodnim
kaznenim sudom zbog ponaanja koja predstavljaju ugroavanje mira, zloine protiv uvjeta
mirne koegzistencije.

S druge strane, moramo uoiti da naelo pravinog postupka sadri pravi kaleidoskop
sastavnica koje sve doprinose pravinosti postupanja, svaka na svoj nain. Postupak pred
meunarodnim kaznenim sudom koji ne bi imao institucionalna jamstva kao to je jamstvo
neovisnosti i nepristranosti sudaca ne bi se mogao smatrati pravinim i legitimnost takva suda
bila bi upitna. Zbog toga su tvorci kaznenih sudova UN-a i kasnije ICC-a uloili napore da se
barem statutarnim odredbama osigura kvaliteta njihovih sudaca i njihovo nepristrano postupanje
te udovolji tom dijelu zahtjeva naela pravinog postupka. Slinu referenciju na legitimnost
nalazimo i kod pretpostavke okrivljenikove nedunosti kao moralnog naela.

4.1.Pojam prava na albu u krivinom postupku

Krivini postupak usmjeren je na izricanje prvostepene presude, sa ciljem da ista postane

pravosnana i izvrna, te da se krivina stvar smatra presuenom stvari (res iudicata). Polazi se

13
od toga da sve odluke koje sud donosi trebaju biti pravilne i zakonite. Meutim, mogue je da
prvostepeni sud donese odluku koja nije pravilna ili zakonita, i koja ne bi smjela proizvesti
nikakve pravne posljedice. U protivnom, takve bi sudske odluke, ako bi ostale neispravljene,
mnogima poinile razliite vidove pravne i stvarne tete. Upravo zbog toga, protiv takvih,
nepravilnih i nezakonitih odluka, doputena su odgovarajua pravna sredstva zatite, koja se u
teoriji nazivaju - pravnim lijekovima. Pravni lijekovi (eng. legal remedies, njem. Rechtsmittel) su
procesne radnje stranaka i drugih ovlatenih subjekata u krivinom postupku kojima se pobijaju
nepravilne i nezakonite sudske odluke i istovremeno zahtijeva da vii sud u propisanom postupku
ispravi postojee nepravilnosti i nezakonitosti, tako to e pobijanu odluku ukinuti ili preinaiti
novom odlukom.

4.2.Pravo na albu prema Rimskom statutu

Prema Rimskom statutu doputena je alba protiv odluka MKS-a. Tako, protiv odluka koje
donosi taj Sud, mogue je podnijeti slijedee pravne lijekove:

albu (appeal) i
reviziju (revision).

To je pravo zagarantovano i propisano u odredbama lanova 81.-85. Statuta, u okviru kojih se

posebno govori o:

albi protiv presude,

albi protiv drugih odluka,
reviziji protiv odluka o kazni i osudi, zatim o postupku po albi i reviziji, te naknadi tete
osobama nezakonito lienim slobode i nepravedno osuenim osobama.

O navedenim pravnim lijekovima odluuje se u posebnoj fazi krivinog postupka - albenom

postupku. Krivini postupak, i pred ovim Sudom, prolazi kroz fazu pravnih lijekova samo ako je
pravni lijek i izjavljen. Kontrola pravilnosti i zakonitosti sudskih odluka povjerena je samo
ovlatenim subjektima. Postupak po pravnim lijekovima i pred MKS-om je fakultativan, a ne
obligatoran.

Prema Rimskom statutu, tuitelj i optueni mogu podnijeti albu protiv:

14
 oslobaajue odluke,
osuujue odluke i
odluke o kazni.

4.3.alba protiv presude MKS-a

alba je redovan pravni lijek protiv odluka prvostepenog raspravnog vijea MKS-a, kojeg mogu
uloiti stranke (optueni i tuitelj), zbog injeninih ili pravnih nedostataka i povrede postupka, a
optueni (ili tuitelj u njegovo ime) jo posebno i zbog bilo koje druge osnove koja utie na
pravinost ili pravilnost odluke ili postupka koji joj je prethodio (lan 81., stav 1., take a. i b.
Statuta). Na osnovu lana 81., stav 1. Rimskog Statuta, a uskladu sa Pravilima o postupku i
dokazima, protiv odluke donesene na osnovu lana 74., tuitelj se moe aliti zbog:

povrede postupka (procedural error),

greke o injenicama (error of fact), ili
greke o pravu (error of law).

Iz navedenog proizilazi da tuitelj moe podnijeti albu zbog: proceduralne greke, injenine
greke ili materijalne (zakonske) greke.

Optueni ili tuitelj u njegovo ime moe se aliti zbog:

povrede postupka,
greke o injenicama,
greke o pravu, ili
bilo koje druge osnove koja je od uticaja na pravinost ili pravilnost odluke ili postupka
koji joj je prethodio.

4.4.Pravo na reviziju protiv odluka MKS-a

Prema Rimskom statutu, revizija je vanredni pravni lijek samo u korist osuenog, koju mogu
podnijeti odreene ovlatene osobe i samo iz odreenih razloga. Osueni, a poslije njegove smrti,
brani partner, djeca, roditelji ili druga osoba od koje je to jo ivi osueni zatraio pismenim

15
putem, ili tuitelj u korist osuenog, moe od albenog vijea (Appeals Chamber) zatraiti
reviziju konane osuujue odluke ili izreke o kazni zbog toga:

1. to su otkriveni novi dokazi koji:

nisu bili dostupni u vrijeme suenja, a ta nedostupnost se nije mogla, u cjelosti ili
djelomino, pripisati stranci koja je podnijela zahtjev za reviziju,
su dovoljno vani da bi, pod uslovom da su bili izvedeni na ranijem suenju,
doveli do drugaije odluke o krivici.
2. to je naknadno otkriveno da su vani dokazi, uzeti u obzir na suenju, te kao osnov za
osuujuu odluku, bili lani ili krivotvoreni.
3. to je jedan ili vie sudija koji su uestvovali u donoenju osuujue odluke ili
potvrivanju optube (confirmation of the charges), u tom predmetu poinio teku
povredu pravila sudijske dunosti, ija je teina dovoljna za opravdanu smjenu tog sudije
sa dunosti.

4.5.Faze krivinog postupka pred MKS-om

Prema Rimskom statutu i Pravilima o postupku i dokazima, krivini postupak pred MKS-om
prolazi kroz vie posebnih faza. Prva faza je istraga, koju pokree tuitelj. Detaljna pravila o
istrazi i krivinom gonjenju sadrane su u odredbama lanova 53.-59. Rimskog statuta. Slijedea
faza je tzv. poetna faza postupka pred Sudom, odnosno pred predraspravnim vijeem. Faza
potvrivanja optunice propisana je u lanu 61. Glavna i najvanija faza krivinog postupka pred
MKS-om je samo suenje, a njegova pravila sadrana su u odredbama lanova 62.-75. Statuta.
Izricanje kazni normirano je u lanovima 76.-80. Posljednji stadij postupka postupak po
pravnim lijekovima (albi i reviziji) ili albeni postupak ureen je odredbama lanova 81.-85.
Rimski statut poznaje i neke druge posebne postupke (npr. postupak meunarodne saradnje,
pravne pomoi, postupak hapenja i predaje traene osobe i dr.).

4.6.Pretpostavke za zapoinjanje albenog postupka pred MKS-om

Dvije su glavne pretpostavke za zapoinjanje albenog postupka pred MKS-om:

postojanje doneene i javno proglaene presude i

podnesena alba protiv odluke MKS-a.

16
Presudu, nakon okonanja krivinog postupka, donosi raspravno vijee Suda. Prema odredbi
lana 74. Rimskog statuta, odluka raspravnog vijea donosi se nakon ocjene dokaza i razmatranja
itavog postupka. Odlukom se ne smiju prekoraiti injenice navedene u optubi. Sud smije
zasnovati svoju odluku samo na dokazima izvedenim i raspravljenim na suenju. U donoenju
odluke sudije moraju nastojati postii jednoglasnost, ali ako nije bilo njihove jednoglasnosti,
odluka mora sadravati miljenje veine i manjine sudija. Ako u tome ne uspiju, odluka se donosi
veinom glasova. Odluka se sainjava u pisanom obliku. Ona mora sadravati potpun i
obrazloen prikaz utvrenog od strane raspravnog vijea, u pogledu dokaza i zakljuaka. Sud
donesenu odluku mora javno proglasiti. Druga pretpostavka za pokretanje albenog postupka je
postojanje podnesenog pravnog lijeka. albeni postupak mogu inicirati samo odreene osobe
koje su za to ovlatene, u skladu sa Statutom Suda.

4.7.Tok albenog postupka pred MKS-om

Tok albenog postupka pred MKS-om ureen je odredbama Rimskog statuta i Pravilima o
postupku i dokazima, koja se primjenjuju pred tim Sudom. Pravila o postupku pred albenim
vijeem sadrana su u Pravilima 149.- 152. Pravila koja ureuju postupak i izvoenje dokaza
pred predraspravnim i raspravnim vijeem, primjenjuju se i na postupke pred albenim vijeem.
Prema Pravilima o postupku i dokazima, alba na osuujuu ili oslobaajuu odluku, prema
lanu 74., na odluku o kazni, prema lanu 76., ili na odluku o naknadi tete, prema lanu 75.
Statuta, moe se uloiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka, koja albu podnosi,
obavijetena o odluci ili nalogu o naknadi tete. Na molbu stranke koja izjavljuje albu, i uz
postojanje opravdanog razloga, albeno vijee moe produiti taj rok. Ako se alba ne izjavi u
navedenom roku, odluka ili nalog o naknadi tete postaju konani.

4.8. Komparativni prikaz slinosti i razlika albenog postupka pred MKS-om i pred krivinim
sudovima u BiH

Osnovna razlika izmeu Statuta MKS-a i krivinih procesnih zakona u BiH je znatno opirnija
normativna regulisanost albenog postupka u domaem krivinom zakonodavstvu. Kada je rije
o redovnim pravnim lijekovima, slinost je velika, jer oba sistema poznaju albu kao jedini
redovni pravni lijek, sa odreenom razlikom u pogledu kojih se sve odluka alba moe podnijeti i
po kojim osnovama. Kod vanrednih pravnih lijekova, slinost je u tome to u oba prava postoji

17
takoer po jedan takav pravni lijek, ali se revizija prema Rimskom satutu i ponavljanje krivinog
postupka prema krivinim procesnim zakonima u BiH bitno razlikuju po svom sadraju, a
posebno po cilju koji se njima eli ostvariti. Razlike se ogledaju i u duini albenih rokova,
subjektima koji ih mogu podnijeti, sadraju i nainu podnoenja albe, ali i u pogledu osnova
pobijanja. Postupak po albi detaljnije je regulisan domaim zakonima u odnosu na Rimski.
Poreenje procesnih pravila Statuta MKS-a i pravila krivinog postupka u BiH, gledano u cjelini,
pokazuje da izmeu njih postoji vie slinosti, nego razlika. I dok su slinosti prisutne
prvenstveno u davanju velike vanosti prethodnom postupku, stadiju suenja i albenom
postupku, koji ne pokazuju znaajnu funkcionalnu razliku, znatnije razlike postoje u pitanjima
kontrole optube, te samoj konstrukciji rasprave za potvrdu optube prije suenja. U vezi s
navedenim, treba istai i to da je svojevrsni pokuaj kodifikacije propisa na meunarodnom
nivou, prisutan u statutima meunarodnih krivinih sudova, jo uvijek u nastajanju, imajui pri
tom u vidu da ti statuti reguliu samo one postupke za koje je nadlean svaki pojedini sud, to
nije dovoljno za stvaranje cjelovitog pravnog sistema, iako je to jedan od osnovnih ciljeva
postojanja Meunarodnog krivinog suda, svakako uz ostvarenje principa kanjivosti, u smislu
tenje ka univerzalnoj jurisdikciji, odnosno pravdi.

18
 5. ZAKLJUAK

Moemo, dakle, zakljuiti da je naelo pravinog postupka danas nesporno pred meunarodnim
kaznenim sudovima. Oni ga postuliraju u svojim statutima i tumae katkad iroko, ali katkad
doputaju vee iznimke od onih u nacionalnim kaznenim postupcima. Ono zasluuje kvalifikaciju
stoernog naela postupka pred meunarodnim kaznenim sudovima. Razlog za to je njegovo
znaenje koje ima, s jedne strane, kao normativni kriterij za legitimnost postupka pred
meunarodnim kaznenim sudom, i, s druge strane, kao kriterij za institucionalnu legitimnost toga
suda. Bez ovog naela, naime, ne bi bilo mjerila za uravnoteen poloaj stranaka pred tim
sudovima, postupak bi izgubio svoju normativnu, a ti sudovi institucionalnu legitimnost.

Zakljuno, osnivanje Meunarodnog krivinog suda dalo je ogroman doprinos u razvoju

meunarodnog krivinog prava, kako materijalnog, tako i procesnog. Danas se pred ovim sudom
vodi 18 postupaka, koji su proizali iz 8 izvjetaja o situacijama u razliitim dravama, a prva je
presuda donesena 14.03.2012. godine. Eventualni albeni postupak u mnogome e pojasniti
znaajan broj odredbi Rimskog statuta i Pravila o postupku i dokazima, posebno njihovu
adekvatnost i daljnju primjenjivost u praksi, kao i odreene pojmove i ustanove vane za buduu
cjelovitiju kodifikaciju meunarodnog krivinog prava.

19
6. LITERATURA

1. Prof.dr. Miodrag Simovi, Krivino procesno pravo, Novi Sad

2. Zoran Stojanovi, Krivino pravo, Beograd 2006.
3. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/2_D_Krapac.pdf
4. file:///C:/Users/Korisnik/Documents/Me%C4%91unarodni%20sud.pdf

20