Sei sulla pagina 1di 68

SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU I
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Marija Buli

Utjecaj obiteljskih prilika na poremeaje u


ponaanju adolescenata

DIPLOMSKI RAD

Mentori:
Prof. dr. sc. Vlatko Previi
Prof. dr. sc. Anton Vukeli

Zagreb, rujan 2015. godine


Sadraj
1. UVOD .......................................................................................................................1

2. TEORIJSKI KONCEPT RADA ...............................................................................3

2.1. Definicija obitelji....................................................................................................3

2.2. Uloga obitelji u razvoju pojedinca i drutva ..........................................................4

2.2.1. Tradicionalna i suvremena obitelj .......................................................................5

2.3. Obiteljske prilike i njihov utjecaj na ponaanje mladih .........................................6

2.4. Prijelaz iz djetinjstva u odraslost..........................................................................10

2.5. Fenomenologija poremeaja u ponaanju ............................................................12

2.6. Delinkvencija i njeni pojavni oblici .....................................................................15

2.6.1. Bjeanje iz kole................................................................................................16

2.6.2. Ponavljanje razreda ...........................................................................................17

2.6.3. Uspjeh u koli....................................................................................................18

2.6.4. Upisana srednja kola........................................................................................19

2.6.5. Agresivno ponaanje .........................................................................................20

2.6.6. Samoozljeivanje ..............................................................................................20

2.6.7. Vrste kaznenih djela ..........................................................................................21

3. EMPIRIJSKI DIO ...................................................................................................24

3.1. Problem i cilj istraivanja.....................................................................................24

3.2.Konceptualna shema predmeta istraivanja ..........................................................25

3.3. Hipoteze istraivanja ............................................................................................26

3.4. Metodologija istraivanja .....................................................................................26

3.4.1. Uzorak i nain prikupljanja podataka................................................................26

3.4.2. Varijable istraivanja.........................................................................................27

3.5. Obrada podataka...................................................................................................27


3.6. Rezultati i rasprava...............................................................................................28

3.6.1. Sociodemografske karakteristike ispitanika......................................................28

3.6.2. Provjera hipoteza...............................................................................................29

4. ZAKLJUAK .........................................................................................................59

5. POPIS LITERATURE ............................................................................................62

6. SAETAK...............................................................................................................64
1. UVOD

Mnoga dosadanja istraivanja utvrdila su znaajan utjecaj obiteljskih prilika na ponaanje


mladih. To susastav obitelji, socioekonomski status obitelji, te mogua rizina ponaanja
lanova obitelji u kojoj adolescenti rastu.
O ovoj temi do sada se raspravljalo u pedagokoj i sociolokoj literaturi. Ameriki
znanstvenici Edward P. Mulvey, Michael W. Arthur i N. Dickon Reppucci, iz 1997.1povezuju
rizino ponaanje mladih sa funkcioniranjem obitelji. Nakon njih Wilson i Rolleston2
istraivali su utjecaj loih odnosa u obitelji i slab roditeljski nadzor na oblikovanje ponaanja
adolescenata. Josipa Bai (1991)promatrala je utjecaj komunikacije u obitelji i poremeaje
ponaanja adolescenata kao rezultat izostanka ili nepotpune komunikacije djece sa roditeljima
(Bai i Ziak, 1993; Bai i Feri, 2000). Mladen Singer, profesor s pravnog fakulteta u
Rijeci promatrao je razvoj maloljetnike delinkvencije,a rezultate je objavio u dvije
monografije, 1993. i 2008. Monografija o osnovama socijalne pedagogije (Bouillet i
Uzelac,2007) izlae fenomenologiju poremeaja u ponaanju. Zbornik radova sa savjetovanja
o poloaju adolescenata u obitelji odranog u Zagrebu 15. svibnja 2000. g. donosi razmatranja
o sociopsiholokim razlikama u obitelji i o dinamici obitelji koja su mi bila od velike pomoi.
Ova tema je postala veoma zapaena kod mladih istraivaa pa sam se u radu koristila
obilnom literaturom dostupnom na internetskoj stranici www.hrak.hr (Feri, 2002;Mikaj-
Todorovi, Ricija, Singer,2006; Klarin, imi ai, Prorokovi, 2011).
U posljednje vrijeme, sve vie mladih ima razne poremeaje i potekoe u ponaanju. U
svakom sluaju postojanje ili nepostojanje obitelji je najsnaniji imbenik koji oblikuje
mladog ovjeka (Wilson i Rolleston, 2004).Ako bi se utvrdile i izdvojile promjene u obitelji
modernog vremena koje utjeu na ponaanje mladih ljudi to bi pomoglo u prevenciji
potekoa i nastankaporemeaja u ponaanju.
U prvom dijelu rada izloit u teorijske osnove oblikovanja ponaanja adolescenata i
obiteljske situacije. U drugom dijelu prikazat utijek istraivanjau odabranoj socijalnoj
ustanovi. Zbog opirnosti teme istraivanje se ograniava samo na jedan urbani dio hrvatskog
glavnog grada u kojemu je provedeno promatranje poremeaja u ponaanju odabranih
adolescenata. Prikupljene rezultate komparirat u s dosadanjim teorijskim spoznajama i

1 E. Mulvey, MW Arthur, ND Reppucci, "The prevention and treatment of juvenile delinquency: A review of
the research", Clinical Psychology Review, 1993. i Edward P. Mulvey, Michael W. Arthur, & N. Dickon
Reppucci, "Prevention of Juvenile Delinquency: A Review of the Research", The Prevention Researcher,
Volume 4, Number 2, 1997, Pages 1-4.
2 Wilson, N. J., & Rolleston, R. (2004). A risk-need profile using four measures for youthoffenders incarcerated
in young offender units. Unpublished paper. Wellington, NZ:Department of Corrections.
1
utvrditi u kolikoj mjeri loe obiteljske prilike uvjetuju nastanak poremeaja u ponaanju
adolescenata na odabranom uzorku.

2
2. TEORIJSKI KONCEPT RADA

Tema rada je obitelj, kao osnovna elija drutva te utjecaj njenih obiljeja na pojavu
problematinog ponaanja adolescenata. Da bi se konkretnije prikazao taj suodnos potrebno je
razmotriti i analiziratiosnovna odreenja obitelji poput broja djece, branog i materijalnog
statusa roditelja, zaposlenosti i stupnja obrazovanosti roditelja, ali isto tako ne smije se
zanemaritipojava ovisnosti i nasilja u obitelji te osuivanost roditelja za kaznena djela koji su
potencijalni imbenici problematinog ponaanja kod adolescenta. Adolescenti su sami po
sebi jedna pomalo problematina skupina zbog osjetljivih godina u kojima se nalaze. Nema
adolescenta koji se u tim godinama ne trai, ne upoznaje to mu sve ivot nudi pa makar
ponekad i na teak i socijalno neprihvatljiv nain. Budui da pojam poremeaji u ponaanju
obuhvaa vrlo kompleksnu i iroku lepezuaktivnosti pojedinca, usredotoit emo se na pojavu
delinkvencije kod mladih, odnosno ponaanja koja su kanjiva u pravnom sustavu. Indikatori
delinkventnog ponaanja koje emo promatrati bit e: uspjeh u koli, bjeanje iz kole,
ponavljanje razreda, upisana srednja kola, agresivno ponaanje,poinjena kaznena djela,
samoozljeivanje. Nabrojeni indikatori su vanjski pokazatelji ponaanja adolescenta i stoga
bolje ukazuju na odstupanja od normalne aktivnosti pojedinca. Takoer, lako su mjerljivi i
mogu se promatrati u okviru sociolokih odnosa mladih u drutvu. Svi ovi podaci prikupit e
se u Domu za odgoj djece i mladei Dugave na temelju nalaza opservacije maloljetnika koji
su u ustanovu uli 2012. i 2013. godine. Na koncu, dobiveni rezultati usporedit e se s ve
postojeim rezultatima dosadanjih istraivanja na podruju Hrvatske.

2.1. Definicija obitelji

Po sociolokoj definiciji obitelj je osnovna elija drutva (Haralambos i Holborn,


2002). S pedagokog gledita obitelj je primarni formativni initelj i temeljna odgojno-
socijalna zajednica (Previi, 2003).Openito gledajui, moemo rei da se u dananjem
drutvu svakazajednica dvoje ili vie osoba koje zajedniki privreuju, dijele intimu i donose
zajednike ivotne odluke naziva obitelj. No uz totermin obitelji iri se i na svaku grupu ljudi
u braku, krvnom srodstvu, usvajanju, seksualnim i meusobno intimnim odnosima.
Kako god obitelj izgledala, ona ostaje mjesto i vrijeme raanja, odrastanja i ivljenja
u kojemu odgoj uvijek i trajno ima nezamjenjivu ulogu (Previi, 2003). U njoj se oblikuju
temelji budue linosti i ostvaruje proces njenog odgoja i socijalizacije. Ona je temelj svakog
istinskog razvitka drutva. Iz zdrave obitelji proizlaze zdravi pojedinci koji zatim postaju

3
nosioci razvitka. Meutim, u suvremeno vrijeme obitelj se uvelike mijenja i trpi pritiske na
mnogim segmentima zbog ega trpe i mladi koji osjeaju posljedice obiteljskih problema.
Stoga ese u ovom radu prikazati na koji nain prilike u obitelji utjeu na razvoj i ponaanje
adolescenata.

2.2. Uloga obitelji u razvoju pojedinca i drutva

Obitelj u ljudskom drutvu ima temeljnu ulogu. Drutvena vanost obitelji razlikuje se
od kulture do kulture, no njena egzistencijalna vanost svuda je ista. George Peter Murdock
tvrdi da je u svakom drutvu naiao na nekakav oblik obitelji i na temelju toga donosi
zakljuak da je obitelj univerzalna. On definira obitelj kao drutvenu skupinu koju
karakterizira zajedniko prebivanje, ekonomska suradnja i reprodukcija (Haralambos i
Holborn, 2002). Obitelj bi trebala biti najsigurnije mjesto za ovjeka, mjesto gdje se za ljubav
ne postavljaju uvjeti(Vidovi,2000).Obitelj je najelementarniji prauzor drutva i drave. Ona
je od neizmjerne vanosti, kako za drutvo, tako i za razvoj svake ljudske jedinke, budui da u
njoj dobiva ivot i raste do svoje punine.

Obitelj je prvo i najvanije ishodite formiranja ovjeka u svakom njegovom aspektu;


u njoj poinje spoznajno i intelektualno oblikovanje osobe te se postavljaju vrsti temelji
budue osobnosti ljudskog bia. Obitelj je mjesto prvih socijalnih dodira, izvor prvih
pojmova o svijetu, okolini, ivotu i radu. Obitelj je prva kola moralnih i socijalnih osjeaja.
(Mikaj-Todorovi i Singer,1989:134). Talcot Parsons smatra da obitelj obnaa dvije temeljne
funkcije, zajednike svim vremenima i drutvima: primarnu socijalizaciju djece i stabilizaciju
linosti odraslih pripadnika drutva (Haralambos i Holborn,2002).Meu lanovima obitelji
postoji aktivna, sloena i mnogostruka interakcija i meusobna ovisnost te se na osnovi tih
interakcija odvija i proces socijalizacije. lanovi obitelji u ostvarenju svojih funkcija i uloga
utjeu meusobno jedan na drugoga te se tako socijalizacija pokazuje kao proces u kojem, uz
pomo kontrolne funkcije obitelji, dijete prihvaa odgovarajue predodbe, uzore i
vrijednosti, pa se u njemu izgrauje i odgovarajua etika vertikala (Singer i Mikaj-
Todorovi, 1993). Naravno, ukoliko dijete u obitelji pronalazi utoite, potporu, poticaje za
usvajanje novih znanja i sposobnosti, odgovarajue vrijednosne stavove, dijete e svoja
gledita steena u obiteljskoj kui provjeravati u vlastitom ivotu, a zatim i usporeivati ih s
gleditima drugih osoba i integracijskih skupina. Cjelovita obitelj i njezini emocionalno i

4
socijalno bliski odnosi pomau prirodnom razvoju i osjeaju djejeg zadovoljstva,
samopouzdanja i povjerenja prema okolini (Previi, 2003).

Meutim, najee u obitelji postoje razni sukobi koji mnogima oteavaju prirodni
razvoj, odrastanje i uenje. ak i najmanje naruena socijalna povezanost naela zajednikog
ivljenja predstavlja ozbiljne probleme pri pozitivno odgojnom djelovanju obitelji (Previi,
2003).

Vano je imati na umu da su potencijalnirizici ili ve izraeni poremeaji u ponaanju


koje adolescent manifestira velikim dijelom posljedica kompleksne interakcije izmeu
pojedinca i njegova fizikog okruja. Obitelj, kao i ostale institucije u drutvu, zajednica,
vrnjaci sve su to okruja u kojima dijete raste i razvija se te mogu pozitivno ili negativno
utjecati na njega. Budui da nas zanimaju obiteljske prilike, to obuhvaa irok spektar
elemenata; od strukture obitelji, njenog poloaja u odreenoj drutvenoj sredini do naina i
kvalitete ostvarenja odnosa u obitelji.

2.2.1.Tradicionalna i suvremena obitelj

U povijesti je obitelj bila velika, patrijarhalna i tradicionalna, svelikim brojem djece.


Otac je bio zaposlen, dok je majka ostajala kod kue i brinula se za obitelj. Djeca su odgajana
u toplini obiteljskog doma sa izrazitim moralno-religijskim etikim kodeksom.Poetkom 20.
st. dogodile su se velike promjene. Obitelji naputaju seoski nain ivota jer selo propada, a
javlja se industrijalizacija i urbanizacija. Majke vie nisu vezane za kuu i odgoj djece, nego
se posveuju egzistencijalnim problemima, a djeca su ostala bez moralno-religijskog etikog
kodeksa u kojem su bila prije odgajana. Sredinom 20.st. javlja se sekularizacija, ideje
liberalizma, feminizma, praktinog ateizma te dolazi do razaranja tradicionalnih obiteljskih
vrijednosti. Nove ideologijeuvelike mijenjaju nain ivota ljudi i njihov mentalitet.U
socijalistikom okruenju, obitelj se nala pod snanim utjecajem zapadnjakog
materijalistiko-hedonistikog mentaliteta. Nagle tehnokratske promjene u suvremenom
drutvu smanjuju i mijenjaju ulogu obitelji.
U svemu tome javlja se vie oblika obiteljskog ivota koja su socijalno prihvaena.
Sociolog John DeFrainprimjeuje da se krah institucije braka i obitelji koji su predviali neki
sociolozi ipak nije dogodio, dapae,obitelji su preivjele i zbog novonastalih okolnosti su
evoluirale, te se sama definicija obitelji poela mijenjati tako da se u nju uklapaju sve vrste
partnerskog udruivanja (DeFrain, 2007).U Hrvatskoj jo uvijek nije redefinirana institucija
5
braka pa je ova evolucijamalo usporena. U svijetu evoluiranih branih stanja dolazi do
kronine nestaice ljubavi, moralno-odgojne vrijednosti obiteljskog ivota se pokuavaju
pretoiti u vrijednost potroake civilizacije (Mihanovi,1999). Obitelj koja je iupana iz
svog seoskog okruenja i smjetena u grad, esto se svodi na roditelje s jednim ili dvoje djece,
gdje su oba roditelja vrlo zaposlena dok su djeca preputena vrtiu. U meuvremenu, poveao
se broj rastava i samohranih majki. Takva obitelj postala je vrlo ranjiva u duhovnom,
psiholokom, pedagokom i socijalnom smislu.
Iako je obitelj podlona drutvenim promjenama i u posljednje vrijeme je evoluirala,
ona i dalje ostaje zajednica koju vee ljubav, meusobna briga i pomaganje. Ona je bila i bit
e i u budunosti nenadoknadivi ivotni i odgojni imbenik.

2.3. Obiteljske prilike i njihov utjecaj na ponaanje mladih

Obiteljski se ivot sa svim socijalnim netipinostima kroz proces identifikacije


prenosi na djecu. Meusobni odnosi roditelja prema djeci, pomanjkanje odgoja i ljubavi, pa i
brige za djecu, odnos ukuana prema ostarjelima, same djece jednih prema drugima i svih
lanova obitelji meusobno, postaju moralni i praktini modeli ponaanja koji mogu voditi
sretnom i zadovoljnom ili nesnosnom ivotu (Previi, 2003).
Kvalitetni odnosi u obitelji, kao i briga za dijete i maloljetnika potrebni su za njegov
pravilni odgoj, a poremeeni odnosi u obitelji i socijalno patoloke pojave u neposrednoj su
vezi s poremeajima u razvoju djeteta te su prema rezultatima mnogih istraivanja znaajnije
od same strukture obitelji i socijalnog statusa.3

Zdrave obitelji su osnovna jedinica drutva te su stoga zdrave individue unutar zdravih
obitelji pretpostavka zdravog drutva. Vrlo vana su istraivanja koja pokazuju da su upravo
obitelji zasnovane na branoj zajednici, one koje su najstabilnije i najvie doprinose
cjelokupnom drutvu. Takve obitelji imaju najvei kapacitet da podiu djecu i brinu se o
svojim starim i nemonim lanovima te da ostvare socijalno i ekonomsko blagostanje za sebe
i zajednicu u kojoj ive.

Obitelj ima zadatak ostvariti reproduktivnu, ekonomsku, emotivnu, zatitnu i odgojno-


moralnu funkciju. Sve funkcije su meusobno povezane i isprepletene (Singer i sur.,
2008:285). U relaciji s delinkvencijom, najee se analizira socijalni i ekonomski status,

3
Kovaevi, 1981; Mejovek i Kovaevi, 1984; Mikaj-Todorovi, 1988; Momirovi, Poldruga, Bai, 1988;
Bosnar i Prot, 1989; Ajdukovi, 1990, prema: Mejovek, 1996
6
definiran materijalnim poloajem obitelji, uvjetima stanovanja, obrazovanjem, zaposlenou i
drugim; zatim sastav obitelji, pri emu je izuavana veliina obitelji, red roenja djece, brani
status roditelja i obiteljska cjelovitost; te uzajamni odnosi u obitelji koji se analiziraju s
obzirom na kvalitetu odnosa roditelja i djece, nain odgoja, patoloke, asocijalne i
delinkventne pojave u obitelji i slino. Pri ispitivanju znaenja obiljeja socioekonomskog
statusa obitelji, podaci se najee izvode iz visine prihoda njenih lanova, zanimanja, razine
njihova obrazovanja, uvjeta stanovanja i slino.

Obiteljske prilike maloljetnih delinkvenata najee se izuavaju kao etioloki


imbenik razvoja neprihvatljivog, antisocijalnog odnosno delinkventnog ponaanja djece i
maloljetnika. Pri tome se polazi od socijalizacijskih funkcija obitelji u razvoju linosti,
odgoju, uenju ponaanja te pruanju mogunosti djeci za pravilan razvoj. Stoga razliiti
teoretski pristupi maloljetnike delinkvencije obuhvaaju utjecaj ue i ire drutvene sredine
na mlade. Psiholoki pristup stavlja naglasak na odnose u obiteljskom ivotu, utjecaj ranog
djetinjstva na ponaanje u adolescenciji, strukturu obitelji, poloaj djeteta te roditeljske
stilove, dok se socioloki orijentirani istraivai vie usmjeravaju na odnos delinkvencije s
nepotpunim obiteljima, socioekonomskim statusom obitelji, urbanim i ruralnim sreditima,
obrazovnim statusom roditelja i sl. (Kratcoski i Kratcoski, 1990).

imbenici rizika su svi oni koji pojaavaju vjerojatnost prvog pojavljivanja


poremeaja u ponaanju, napredovanja prema vrlo ozbiljnom stanju te podravaju
problematine uvjete (Feri, 2002:14). Takvi imbenici su: konflikti u obitelji, nasilje u
obitelji, este stresne situacije, nedosljedna disciplina, nerealna oekivanja roditelja, visoko
rizina ponaanja roditelja, nedostatak socijalne podrke te socijalna izolacija obitelji. Zatitni
su pak imbenici svi oni koji potiu pozitivan i zdrav razvoj djece, a to su: podravajue
obiteljsko okruenje (osjeaj topline i bliskosti), jasno definirane uloge u obitelji, pozitivan
brak roditelja, prihvaanje promjena, zajedniko vrijeme, kvalitetna komunikacija,
zadovoljavajui socioekonomski status, mrea podrke te osobne karakteristike (pozitivan ja-
koncept, samopovjerenje, socijalna odgovornost, senzibilnost, kooperativnost) (Feri, 2002).

Opeprihvaeno stajalite meu istraivaima dugo je bilo da maloljetni delinkventi


ee dolaze iz obitelji nieg socioekonomskog statusa i necjelovitih obitelji. Meutim,
razvojem multikauzalnog pristupa spoznalo se da drutveno-ekonomski status i obiteljska
cjelovitost jesu tek rizini imbenici razvoja delinkventnog ponaanja koje treba promatrati u
interakciji s nizom mikrosocijalnih i makrosocijalnih imbenika te s nekim drugim
7
segmentima obiteljskog ivota, npr. obiljeja lanova obitelji i samog maloljetnika,
specifinosti odgojnih metoda, kvaliteta odnosa unutar obitelji i sl. (Singer i sur., 2008).
Ispostavilo se da unato postojanju razlika u strukturi i socioekonomskom statusu u korist
djece, zajedniki nazivnik i najizravniji utjecaj imaju upravo obiljeja obiteljske atmosfere
(Singer i Mikaj-Todorovi, 1993).

Utjecaj veliine i sastava obitelji na pojavu delinkvencije je vjerojatan, ali je potrebno


sagledati cjelokupnu situaciju u kojoj se obitelj nalazi te multivarijantnom analizom ispitati
povezanost izmeu varijabli (Singer i sur., 2008).4 Na temelju podataka Statistikog zavoda
Hrvatske, promatralo se obiteljske prilike 28 542 maloljetnika kojima je izreena kaznena
sankcija. Kod 70% mladih utvreno je da ive s oba roditelja (Singer i sur.,
2008.).Prouavajui kakav utjecaj bi mogao imati poloaj delinkventnog djeteta u obitelji,
veina novijih istraivanja je pokazala da ta varijabla nije ni u kakvoj vezi s pojavom
delinkvencije kod mladih.5 Ipak, moemo rei da su psiholoki faktori pri procjeni vanosti
redoslijeda roenja za pojavu poremeaja u ponaanju mnogo znaajniji nego objektivna
injenica redoslijeda roenja u obitelji s vie djece sama po sebi (Singer i Mikaj-Todorovi,
1993).

Takoer, pokazalo se da odgojni stil takoer igra veliku ulogu u razvoju delinkventnog
ponaanja kod djeteta. Takozvani prihvaajui roditelji koji vole svoju djecu, kvalitetno
provode vrijeme s njima, topli su u kontaktu s djecom, iskazuju im svoju ljubav, imaju visoko
miljenje o njima te ih upozoravaju na posljedice njihova ponaanja; postiu najbolje odgojne
uinke socijalizirajui ih u skladu s njihovim razvojnim mogunostima. S druge strane,
nedosljedan odgoj ili prestrog odgoj uz tjelesno kanjavanje, ili pak preblag odgoj i
nedostatak kontrole povezani su s razvojem delinkventnog ponaanja (Singer i sur., 2008).
Dokazano je da u obiteljima u kojima postoje esti sukobi, ee su agresivna i djeca.6

Siromatvo, odnosno nii socioekonomski status jedan je od glavnih imbenika koji


pridonosi pojavi delinkvencije maloljetnika. Najee je nizak socioekonomski status vezan
uz socijalno-patoloka ponaanja poput alkoholizma, konzumacije droge, skitnje i

4
Analizirajui dvadeset i jedno istraivanje o kriminalitetu maloljetnika, provedeno u razliitim zemljama kroz
razdoblje od 40 godina, Barbara Wootton (1959) dola je do zakljuka da delinkventni maloljetnici u znatno
veoj mjeri dolaze iz veih obitelji nego nedelinkventi. Takoer, Glueckovi (1950) su spoznali da su se u
sastavu obitelji promjene ee dogaale u obitelji delinkvenata nego nedelinkvenata.
5
Nekoliko autora, kao Charles Goring, Karl Pearson i etnolog M. Fortes, tvrde da je pri ispitivanju kriminaliteta
uoen vei broj prvoroene djece.
6
McCord i sur.,1961., Farrington i West, 1971., Farrington, 1978., 1991., Loeber i Dishion, 1984.
8
poremeenih odnosa.7No, on nema odluujui utjecaj na probleme u ponaanju; ponekad je
loe materijalno stanje posljedica ve nekih negativnih svojstava i osobina roditelja. Naprotiv,
mladi delinkventi sve ee zapravo dolaze iz obitelji prosjenog ekonomskog standarda.8

Kao jedan od vrlo snanih imbenika na probleme u ponaanju jest migracija; zbog
promjene sociokulturnog ambijenta, esto niskog obrazovanja migranata, a stoga i slabije
plaenih poslova, stanovanja u neprikladnim uvjetima esto se kod djeteta moe razviti
delinkventno ponaanje (Singeri sur., 2008).

No, kvaliteta stanovanja je veoma vaan imbenik jer se smatra da je u neposrednoj


vezi s razvitkom i kvalitetom uzajamnih odnosa u obitelji, s opim odgojnim utjecajem na
dijete i njegovom socijalizacijom. Iako igra veliku ulogu na ponaanje pojedinca, ovaj
imbenik je u uskoj vezi s ostalim socioekonomskim, demografskim i subjektivnim
imbenicima. Pokazatelji socioekonomskog statusa najee su obrazovanje i zaposlenost,
odnosno, radne kvalifikacije roditelja. Meu roditeljima maloljetnih delinkvenata u Hrvatskoj
dominiraju oni niega ili najnieg obrazovanja i radnih kvalifikacija.9To su ljudi bez osnovne
kole, ili imaju zavreno samo osnovno obrazovanje dok su malo rjei oni sa zavrenom
srednjom kolom. Oevi su obino bolje obrazovani nego majke, a sukladno tome imaju
kvalifikaciju te su ee zaposleni (Singer i sur., 2008).

Ovdje je vano problemsko pitanje o zaposlenosti obaju roditelja. S jedne strane to


pridonosi ekonomskoj stabilnosti obitelji, aprua i pozitivan uzor djetetu; dok je s druge
strane rizino jer umanjuje mogunost bavljenja djetetom, manji je nadzor nad djetetovim
ivotom, smanjuje sudjelovanje u pomaganju kod rjeavanjadjetetovih problema i obaveza,
uvjetuje smanjenje komunikacije i interakcije s djetetom.Veina istraivanja u Hrvatskoj
pokazuje daje u vie od polovice ispitanika maloljetnih delinkvenata oboje roditelja zaposleno
(Singer i sur.,2008), meutim, trenutno stvarno stanje je drugaije budui da je danas
Hrvatska u velikoj gospodarskoj krizi te svakim danom sve vie ljudi ostaje bez posla.

Dolazimo do najvanijeg imbenika koji utjee na ponaanje djece i mladih, a to je


kvaliteta odnosa u obitelji. Obiteljska atmosfera, odnosno sveukupnost meusobnih odnosa

7
Bayer i Kljai, 1974., Petrovi i Radanovi, 1977., Singer i sur., 1986., Douglas i Ross, 1968., West, 1969.,
Feldman, 1978.
8
Mikaj-Todorovi,1987., Poldruga, 1990., Butorac, 1996.
9
Hoek i sur., 1976., Mejovek, 1982., Bai, Kovaevi, 1984., Poldruga, 1981., aja, 1984., Bujanovi-
Pastuovi, Mejovek, Uzelac, 1984., Mikaj-Todorovi, 1987., Poldruga, 1990.
9
lanova obitelji, neminovno se ocrtava na djetetovom ponaanju. Njena adekvatnost za
uspjenost procesa socijalizacije i odgoja djeteta oituje se u tome koliko roditelji doprinose
formiranju osobnih, pravilno orijentiranih svojstava djece i u svestranom razvijanju svih
njihovih potencijala. Ona moe biti naruena neadekvatnim odnosom i postupcima roditelja
prema djeci, dakle manjkavom kvalitetom odgoja i loim odnosima meu roditeljima.
Psiholozi i psihijatri smatraju da je obiteljska sredina ranije dobi djeteta zbog liavanja
roditeljske ljubavi i nedovoljne emocionalne topline te frustracija koje iz toga proizlaze, u
djece izvor osjeaja gorine, nezadovoljstva pa i neprijateljstva, to je odluujue za pojavu
delinkventnog ponaanja djece (Singer i Mikaj-Todorovi, 1993).

Istraivanje nad maloljetnim delinkventima u industrijskim naseljima Todorovia i


suradnika, 1966. g. i druga ispitivanja pokazala su da su odnosi roditelja prema djeci u
delinkventnoj populaciji optereeni negativnou, emocionalnom hladnoom, grubim fizikim
kanjavanjem i neadekvatnim stilom odgoja. Kada je u pitanju kriminalitet roditelja, neki
10
znanstvenici upuuju na nasljednost ovog faktora. A to se tie alkoholizma roditelja,
Glueckovi su utvrdili da su obitelji delinkventne djece statistiki znaajno optereeniji
alkoholizmom i kriminalitetom nego obitelji maloljetnika iz nedelinkventne kontrolne skupine
(Singer i Mikaj-Todorovi, 1993).

Budui da kvaliteta odnosa u obitelji tvori kompleksan sustav interakcija, i zbog toga
ih je teko izmjeriti, u ovom istraivanju promatrat e se kroz varijable nasilja u obitelji,
osuivanost roditelja za kaznena djelate alkoholizam roditelja.

2.4. Prijelaz iz djetinjstva u odraslost

Adolescencija (mladenatvo) je razdoblje koje oznaava kraj djetinjstva i ulazak u


svijet odraslih. To podrazumijeva sazrijevanje osobe u svakom njenom aspektu; anatomsko-
fiziolokom, psihikom i socijalnom aspektu.Mlada osoba sukobljava se s okolinom jer eli
dokazati svoju samostalnost, ali mu je roditeljska blizina jo uvijek potrebna. Svaka briga i
panja usmjerena k njoj uzrujavaju je, meutim, uinit e svejedno sve kako bi se njeni blinji
bavili ba njome. Adolescent neprestano nastoji dokazati svoju nezavisnost, zbog ega se

10
To je pokazalo istraivanje Kuttnera koji je pratio ivotni put djece i pastoraka 150 viestrukih poinitelja
kaznenih djela. Ustanovio je da se 47% punoljetnih sinova ovih delinkvenata odalo krivinim djelima, a polovica
od njih su postali multirecidivisti, dok je njihova pastorad, iako je ivjela u istim uvjetima i obiteljskim
odnosima te bila izloena jednako loem primjeru svog ouha, u znatno manjoj mjeri inila krivina djela, a tek
neznatan broj postao je recidivist. (Singer, M. i Mikaj-Todorovi, Lj. 1993)
10
esto neprihvatljivo ponaa, ali rije je o pseudonezavisnosti. Iz sigurne udaljenosti
pubertetski pripravnik slijedi majku, izaziva da i ona njega neprekidno slijedi, ali ne doputa
pribliavanje (Bastai, 1995:22).Fiziki poinju jaati, rasti, razvijati se u odraslog ovjeka,
postaju spolno zreli, nastoje se odvojiti od roditelja prisnijim odnosom s vrnjacima,
testiranjem autoriteta, kognitivno se razvijaju.

U suvremenom drutvu, este su neusklaenosti fizioloke s psihikom i socijalnom


zrelosti. Mladi se sve due koluju pa se moe rei da danas mladenatvo due traje, budui
da nisu ekonomski ili drutveno osamostaljeni i sl. to je neka zemlja privredno razvijenija i
na viem stupnju tehnologije, to mladenatvo due traje (Singer i Mikaj-Todorovi,
1993:8). U dananjem zapadnjakom drutvu, tranzicija u odraslost postala je znaajno
produljena, u usporedbi sa prijanjim vremenima i drutvima. Mladi ljudi dostiu status
odraslosti tek u 20-im i 30-im godinama ivota. Osim toga, tranzicija u odraslost u
suvremenom zapadnjakom drutvu postala je kompleksnija, postepenija i manje uniformna
negoli u prijanjim vremenima (Settersen, Furstenberg i Rumbaudt, 2005).

Adolescencija je razdoblje stjecanja znanja, usvajanje radnih, higijenskih i kulturnih


navika. Meutim, kroz to vrijeme kod mladih su prisutna neprestana unutarnja previranja. Oni
se trae i ispituju svoj identitet. Oblikuju svoja moralna gledita i miljenja. Razvijaju se i na
seksualnom planu; postaje izraen spolni nagon koji ih esto zbunjuje ili ak plai, te trae
naine njegova ispunjenja kroz ljubav. Ukoliko sazrijevaju u zdravoj okolini, oni polako
pronalaze put od ambivalentne k zreloj, altruistinoj ljubavi. Put je to od zaljubljenosti u
sebe, preko zaljubljenosti u drugu osobu kao dijela sebe (zaljubljenosti u vlastitu sliku u
drugome) i koritenja drugih do sposobnosti voljenja drugoga takvog kakav jest (Bastai,
1995:30).

Razvoj osobnosti trajan je proces usklaivanja, promjene na tjelesnom planu


zahtijevaju obradu na psihikom, a sve to integraciju u cjelokupnu sliku sebe. Tjelesni i
duevni razvoj uvjetovan je individualnim i skupnim iskustvom; koje e se sposobnosti razviti
ovisi i o linosti i o okolini.Stalo im je do prihvaenosti od strane svojih vrnjaka zbog ega
mogu esto biti povodljivi za drutvom. Vrnjaci su jedan od najznaajnijih faktora koji
utjeu na mladog pojedinca. Ukoliko se kreu u skupinama pozitivnih aktivnosti i ciljeva,
mladi se pravilno i razvijaju te svoje ponaanje usklauju drutveno normiranom ponaanju.
Meutim, u nekim manje kontroliranim uvjetima mladi se ponekad priklanjaju devijantnom
ponaanju te delinkvenciji. Doba mladenatva, odnosno doba najvee fizike snage, u
11
pozitivnoj je korelaciji s vrhuncem uspona kriminaliteta (Singer i Mikaj-Todorovi, 1993).
Budui da je ovo razdoblje karakterizirano naglaenim biopsihikim promjenama, mlade, jo
neizgraene linosti, osjetljive su na brojne vanjske utjecaje koji ih mogu usmjeriti k
asocijalnom i antisocijalnom smjeru.

Problemi adolescenta mijenjaju se u ovisnosti o njihovoj dobi. U ranoj adolescenciji


(11-14 godina) ranjivost je najvea mladi su u toj dobi posebno usmjereni na tjelesne
promjene i prehranu, raste anksioznost zbog promjene sustava kolovanja, a financijske
potrebe zadovoljavaju se ilegalnim postupcimapoput krae. Eksperimentirajus alkoholom,
puenjem i drogom te spolnom komunikacijom uz vrlo manjkavo znanje o zatiti od trudnoe
i spolno prenosivih bolesti. Srednju adolescenciju (15-17 godina) zanima spolni identitet.
Prijatelji imaju sve vee znaenjei adolescent sve manje vremena provodi u obitelji to
uzrokuje konflikte unutar obitelji. Kasna adolescencija (18-21 godina) karakterizirana je
autonomijom. Mladi se usmjeravaju prema visokokolskom obrazovanju, poslu ili paru.
Odnosi s roditeljima u ovom razdobljusu konstruktivniji; adolescent oekuje od roditelja
podrku za kvalitetan samostalni ivot (Gruden, 2000).

Istraivanja su pokazala da da veina maloljetnika ima neizgraen odnos prema


vlastitoj linosti. Budui da se na opem planu drutvenog ivota javlja sve vie poremeaja,
ti poremeaji utjeu i na uvjete ivota, nain miljenja i djelovanja te na ponaanje mladih.
Vrlo je vjerojatna mogunost da upravo ti mladi postanu onaj segment drutva koji je
najotrije pogoen raskorakom i neskladom izmeu osobnih interesa i tenji te drutvenih
potreba i mogunosti, npr. kolovanja, izbora ivotnog poziva i pripreme za njega,
mogunosti zaposlenja, rjeavanja stambenog pitanja i sl. (Singer i Mikaj-
Todorovi,1993:9).

2.5. Fenomenologija poremeaja u ponaanju

Kako bismo mogli govoriti o procjenjivanju ponaanja uope, a tako i o


poremeajima u ponaanju, trebamo uzeti u obzir razmatranje osobe u njezinim drutvenim
odnosima, dakle, trebamo sagledati brojne bioloke, psiholoke i socioloke initelje, meu
kojima su osobito vani initelji: norme ponaanja, komponente linosti, trenutno stanje
razvoja i zrelosti pojedinca te odgoj.

12
Ponaanjese definira drutvenim oekivanjima okoline u kojoj osoba ivi, obiljejima
razvojne dobi osobe, njezinim ukupnim bioloko-psihosocijalnim osobinama i trenutnim
stanjem (Uzelac i Bouillet, 2007).

Poremeaje u ponaanju moemo odrediti i kao izraz nedostatne psihosocijalne


zrelosti neke osobe, to bi znailo stupanj do kojega je dotina osoba stekla socijalne i
socijalizirane oblike ponaanja koji su uobiajeni i koji se oekuju od nje s obzirom na
njezinu dob i socijalni poloaj (Hrnjica, 1982).

. Jasoviuvodi termin prijestupniko ponaanje.To jeponaanje pojedinca ili grupe


mladih ljudi kojeje protudrutveno, odnosno drutveno neprihvatljivo, tj. ponaanje kojim se
kre pravne ili moralne norme odreenog drutva i koje, kada je drutveno vidljivo, izaziva
spontano ili organizirano drutveno reagiranje radi zatite drutvenih dobara i vrijednosti, a i
samih aktera takva ponaanja(Uzelac i Bouillet, 2007:124).

Meutim, postojanje odreenih odstupanja u svakodnevnom funkcioniranju ne mora


nuno znaiti da je rije o poremeajima u ponaanju. Za to je potrebno zadovoljiti sljedee
kriterije:
trajanje poremeaja (pri emu se o poremeajima moe govoriti ako odreena
odstupanja traju dulje vrijeme (tri do est mjeseci ili dulje) ili ako nastane nagla
promjena u ponaanju

intenzitet, odnosno teina poremeaja, pri emu se najee spominju blagi, umjereni i
teki poremeaji

prisutnost poremeaja u ponaanju u odreenoj sredini, pri emu su opasniji i tei


poremeaji koji se pojavljuju u vie razliitih sredina (npr. u obitelji, koli, meu
vrnjacima)

prisutnost veeg broja razliitih poremeaja, pri emu se smatra da je za


monosimptomatske poremeaje bolja prognoza u pogledu uspjeha u tretmanu

socijalni ili kulturni kriterij, to znai da se odreeni poremeaji ne procjenjuju na isti


nain u razliitim sredinama ili za razliiti spol ili dob

hitnost intervencije

13
prije poduzete intervencije i njihovi rezultati (Uzelac i Bouillet, 2007).

Poremeaji u ponaanju se dijele na nekoliko vrsta, a moe ih se grupirati11 na sljedei


nain:

poremeaji u motornim kretnjama i navikama: motorni nemir, grickanje noktiju,


sisanje palca, tikovi, upanje kose, govorne smetnje

vegetativni poremeaji (organski i tjelesni): munine, smetnje stolice, trbobolja,


nekontrolirano mokrenje, smetnje hranjenja, spavanja, glavobolje, alergije, astma

poremeaji na afektivnom, osjeajnom podruju: agresija, plaljivost, fobije, tuga,


plaljivost, sanjarenje, povuenost, mirno dijete

poremeaji u podruju rada i igre: nemotiviranost, tekoe koncentracije, umor

poremeaji u socijalnom ponaanju: laganje, kraa, kolski problemi, sklonost skitnji,


besciljnom lutanju.

Po meunarodnoj klasifikaciji bolesti postoji sljedea podjela poremeaja u ponaanju:

hiperkinetiki poremeaji

poremeaji ophoenja

mjeoviti poremeaji ophoenja i osjeaja

emocionalni poremeaji koji se pojavljuju osobito u djetinjstvu

poremeaji u socijalnom funkcioniranju s poetkom specifinim za djetinjstvo ili


adolescenciju

tikovi

ostali poremeaji ponaanja i osjeaja koji se obino pojavljuju u djetinjstvu i


adolescenciji (Uzelac i Bouillet, 2007).

11
prema K. Ekkehardu (1977; prema Koller-Trbovi, 1994:34-35) iz: Uzelac, S., Bouillet, D. (2007): Osnove
socijalne pedagogije.
14
Kaoposebnu skupinu adolescenata s izraenim naglaskom na poremeaje u ponaanju
izdvojit emo delinkventnu mlade kojoj je imanentno krenje pravnih normi nekog drutva.

2.6. Delinkvencija i njeni pojavni oblici

Delinkventnim ponaanjem sesmatraju sva ponaanja koja obuhvaaju kriminalitet,


ali i sva ostala kanjiva djela u odreenom pravnom sustavu(Krsti, 2014:323). Uoeno je da
se ui kako postati delinkvent, ukljuivanjem u grupe u kojima je takvo ponaanje ve
uspostavljeno, u kojima se ve provodi delinkventna praksa (Perasovi,2001). Analiza
svakodnevnog ivota delinkvenata upuuje na pojam kulture, odnosno subkulture; to je
svojevrsni nain ivota koji je karakteristian za odreene grupe u drutvu. Delinkventi nisu
obiljeeni nekom psiholokom ili fizikom karakteristikom; bit je u izloenosti
delinkventnom obrascu, delinkventnoj tradiciji, u tome kako okolnosti favoriziraju asocijaciju
s delinkventnim modelima(Perasovi, 2001).12No osim puke pripadnosti nekoj grupi ili
kulturi vano je i ono individualno, to se dogaa unutar pojedine osobe prilikom razvoja,
njegove biopsiholoke karakteristike te uvjeti u kojima odrasta, odnosno utjecaj primarnih
institucija na njegov razvoj.

Maloljetnika delinkvencija jedan je od najznaajnijih drutvenih problema dananjice


zbog svojih negativnih emocionalnih, fizikih i ekonomskih posljedica koje se osjeaju u
zajednicama suvremenog drutva. Kriminalno djelovanje maloljetnika za drutvo je od
posebnog znaaja zbog toga to se iz redova maloljetnih delinkvenata kasnije esto javljaju
punoljetni izvritelji kaznenih djela. Kriminalno ponaanje mladih u svim razvijenim
zemljama biljei porast. Ono se objanjava setiri jednako vane skupine imbenika (Rutter,
Grill i Hagell,1998):

individualni, najee genetika i psiholoka predispozicija maloljetnih poinitelja


kaznenih djela,
uvjeti ivota i razliiti socio-ekonomski faktori,
dananja uloga adolescenata u drutvu i sama priroda tranzicije od djetinjstva do
adolescencije (poveana komercijalizacija kulture mladih, promjene u seksualnom
ponaanju, dulje obrazovanje, dulje razdoblje do stalnog zaposlenja i financijske
neovisnosti),

12
Cloward i Ohlin smatraju da sve delinkventne subkulture nastaju zbog ogranienog pristupa legitimnim
sredstvima postizanja cilja, ali do varijacija dolazi zbog nejednakog pristupa ilegitimnim sredstvima.
15
obiteljska struktura i veze izmeu lanova obitelji.
S obzirom na neka osobna obiljeja i psihike znaajke pojedinaca moemo govoriti o
pogodnijim uvjetima i odreenim tendencijama, prema kriminalnom ponaanju; tj. da su neka
svojstva linosti takva da se na njih lako ucijepi kriminalno ponaanje. Dakle, raznovrsni
oblici delinkventnog ponaanja ne razvijaju se na temelju bilo kakve strukture linosti.
Linost prihvaa one oblike ponaanja koji se najlake uklapaju u njenu ve formiranu,
stabilnu strukturu, ili u strukturu koja je u formiranju.

U ovom radu posebnu panju posvetit u zadnjoj skupini imbenika koji uvjetuju
delinkventno ponaanje.

Openito je poznato da maloljetni delinkventi imaju problema s redovitim pohaanjem


kole i svladavanjem gradiva. Bjeanje iz kole i ponavljanje razreda dva su oblika koja
upuuju na ozbiljnije probleme tijekom kolovanja djeteta i samim time znatno utjeu na
zavrnu ocjenu. U sljedeim poglavljima detaljno e se prikazati utjecaj obiteljskih prilika na
navedene indikatore djetetova tijeka kolovanja, kao i ostale pokazatelje delinkventnog
ponaanja.

2.6.1.Bjeanje iz kole
Sastav obitelji ima utjecaja na bjeanje djeteta iz kole. Ispostavilo se da maloljetnici
koji ive s oba roditelja manje bjee iz kole nego oni koji ive s jednim roditeljem. Nadalje, s
porastom broja djece u obitelji, raste broj djece koji e bjeati iz kole, a s obzirom na poloaj
u obitelji najrizinija su srednja djeca (Singer i sur., 2008).
Obrazovanost roditelja ima veoma znaajnu ulogu u obrazovnom procesu djeteta pa
tako i na ponaanje u svezi s nastavom.to je obrazovanost roditelja via, smanjuje se
vjerojatnost bjeanja iz kole i obratno. Kada je jedno ili oba roditelja visoko obrazovano,
ispitanici trostruko ee ne bjee iz kole nego to bjee. Dok u sluaju kada roditelji nemaju
ni zavrenu osnovnu kolu, maloljetnici dvostruko ee bjee nego ne bjee.
to se tie zaposlenosti roditelja, u sluaju kada je roditelj zaposlen znaajno je vei
broj ispitanika koji ne bjee iz kole nego onih koji bjee i obrnuto. Isto je i to se tie
kvalifikacije roditelja. to je vea kvalifikacija to je mnogo manja vjerojatnost da e djeca
bjeati iz kole.
Uvjeti stanovanja donekle imaju utjecaj na ponaanje mladih. Kada je u pitanju ivot u
stanu ili podstanarstvu, donekle se poveava vjerojatnost rizika bjeanja djeteta iz osnovne
16
kole, dok ivot u vlastitoj kui taj rizik pomalo smanjuje. Iako ivot bilo u kui ili stanu ne
mora nuno znaiti bolje ili loije uvjete ivota, a posebice ne utjee na odgoj i ispravnu brigu
o djetetu.
U obiteljima s iznadprosjenim ekonomskim statusom relativno je dva ipol puta vie
ispitanika koji ne bjee iz osnovne kole, a u obiteljima s vrlo loim ekonomskim statusom
situacija je obrnuta, u istom razmjeru (Singer i sur., 2008).
Takoer, istraivanja su pokazala i da pojave bjeanja od kue i kole imaju uzroke u
obiteljskim sukobima kojima obiluje obitelj s izraenim alkoholizmom roditelja (Singer i
Mikaj-Todorovi, 1993:191).Kod ispitanika kod kojih su poremeeni odnosi u obitelji uz
svae i fizika razraunavanja tri i pol puta je vie onih koji bjee iz kole nego onih koji ne
bjee. U sluajevimakad su roditelji alkoholiari dva i pol puta vie adolescenatabjei iz
kole. Kod ispitanika iji su oevi osuivani zbog kaznenih djela trostruko je vie onih koji
bjee iz kole. Adolescenti kojima su majke osuivane za kaznena djela bjee s nastave dva i
pol puta ee(Singer, 2008).

2.6.2.Ponavljanje razreda
Ispitanici koji ive s oba roditelja ee prolaze razred. Najrizinija skupina su oni koji
ive u ustanovama ili sami. to je ranije dolo do odvajanja djeteta od obitelji to je
delinkventno ponaanje maloljetnika izraenije.
Naravno, velik utjecaj na ponaanje adolescenta ima i razlog zbog kojeg je dolo do
raspada obitelji (smrt roditelja, razvod, naputanje zbog posla i sl.) te ivi li barem s jednim
od roditelja ili nijednim.Varijable u ovom istraivanju usredotoile su se na to je li obitelj
maloljetnika cjelovita ili nije.
Meu ispitanicima u ijim obiteljima su skladni odnosi, znatno je vie onih koji nisu
ponavljali razred, i to znatno manje onih koji su ga ponavljali jednom. Kod njih dvostruko je
manje sluaja u kojima je adolescent dva puta ponavljao razred, a gotovo trostruko manje
onih koji su ga ponavljali triput.
U obiteljima sa etvoro i vie djece trostruko ee ispitanici ponavljaju razred dva ili
tri puta(Singer i sur., 2008). Bez obzira na to, ako su roditelji na viem stupnju obrazovanja,
ispitanici rjee ponavljaju razred.Posebice na to ima utjecaj stupanj majinog obrazovanja.
Kad su roditelji ispitanika zaposleni vie je onih koji ne ponavljaju razred i obrnuto.
Tako sekod nieg ekonomskog statusa vidljivo poveavabroj ispitanika koji ponavljaju razred.
Ponavljanje razreda je ee to je loiji ekonomski status. Istraivanje je pokazalo da je ivot
17
u stanu neznatno povoljniji, a neznatno nepovoljniji ivot u podstanarstvu, dok je ivot u
vlastitoj kui irelevantan. (Singer i sur., 2008)
Meu ispitanicima iji oevi prekomjerno konzumiraju alkohol relativno je dvostruko
vie jednostrukih ponavljaa, dvostruko vie dvostrukih ponavljaa i trostruko vie trostrukih
ponavljaa. Kada su majke alkoholiarke razlika je drastinija.
Meu ispitanicima iji je otac osuivan za kaznena djela, relativno je dvostruko vie
onih koji su razred ponavljali jednom ili vie od dvaput, a trostruko vie onih koji su ga
ponavljali triput. S obzirom na osuivanost majke razlika je jo vea. (Singer i sur. 2008)

2.6.3.Uspjeh u koli

Rezultati dosadanjih istraivanja jasno pokazuju postojanje povezanosti izmeu


obiteljskih prilika i uspjeha uenika. kola je sustav koji znaajno djeluje na razvoj svakog
djeteta i to dvojako, kao izvor pojave poremeaja u ponaanju djece i mladih ili kao mjesto za
prevenciju poremeaja u ponaanju mladih. Uspjeh u koli uzrokovan je izvravanjem
kolskih obaveza, ali i dobrim odnosom meu uiteljima i uenicima.
Kao to je i za oekivati, pozitivna atmosfera u obitelji, dobri odnosi, bez agresivnih
ponaanja donose im bolji uspjeh u koli.Izloenost nasilju ima negative posljedice po
psiholoku dobrobit djece, po njihova akademska postignua, po proces pouavanja i uenja,
po meusobne odnose u koli, a osobito po poveanje meuvrnjakog nasilja(Brkovi,
Kereste i Kuterovac Jagodi,2013).
Djeca obrazovanijih roditelja postiu u prosjeku bolje rezultate u koli.13 Istraivanja
posebno naglaavaju vanost obrazovanja majke, budui da je ona najee vie nego otac
ukljuena u djetetove svakodnevne kolske aktivnosti.14 Takoer, pokazalo se da bolji kolski
uspjeh postiu djeca iji su oevi zaposleni. Vei broj djece u obitelji povezan je sa slabijim
kolskim uspjehom (Brkovi, Kereste i Kuterovac Jagodi, 2013).
Neka novija istraivanja pokazuju samo tendenciju da djeca iz obitelji iji su roditelji
rastavljeni imaju slabiji kolski uspjeh. Meutim, ta razlika nije statistiki znaajna (Zrili,
2007).
Ekonomska mo obitelji utjee na mogunost kupnje opreme i nastavnih materijala,
osiguravanje putovanja, izleta, teajeva i slinih oblika dodatnog pouavanja, to onda utjee

13 Vie o tome kod: Bowey, 1995.; Luster i McAdoo, 1996.; Rei, 2003.; Smith i Dixon, 1995
14imi ai, S., Klarin, M., Prorokovi, A. 2011:33
18
na kognitivni razvoj, a samim tim i na kolsku uspjenost.Bolji uspjeh imaju ona djeca koja
materijalne prilike obiteljiprocjenjuju boljim (imi ai, Klarin i Prorokovi, 2011).
to se tie alkoholizma roditelja, ono je znaajan imbenik u odnosu djeteta prema
radu i njegova uspjeha u koli. Ukoliko roditelj redovito konzumira alkohol, dijete ima to
loiji uspjeh u koli. (Singer i Mikaj-Todorovi, 1993).

2.6.4.Upisana srednja kola


Adolescenti koji su djeca iz brakastatistiki znaajno ee pohaaju srednju kolu od
onih kojima roditelji nisu u braku. Kod posljednjih je trostruko vie onih koji srednju kolu
nisu pohaali15. Nadalje, ispitanici koji su jedinci ili imaju jednog brata ili sestru, ee
pohaaju srednju kolu. Ako je u obitelji troje djece, statistiki ne postoji razlika izmeu onih
koji pohaaju srednju kolu i onih koji je ne pohaaju. Meutim, ukoliko je u obitelji etvoro
i vie djece, tri puta je vie onih koji nisu upisali ili ne pohaaju srednju kolu (Singer,
2008).U obiteljima iji su odnosi skladni relativno dvostruko vie je onih koji pohaaju
srednju kolu, dok kod onih poremeenih obiteljskih odnosa rjee pohaaju srednju kolu.
to je vie obrazovanje roditelja ispitanika, to se poveava vjerojatnost pohaanja
srednje kole. Uz to ako su oevi i majke zaposleni vie je onih koji su upisali srednju kolu
nego onih koji nisu. Vjerojatnost pohaanja srednje kole se poveava ako obitelji ispitanika
ive u stanu, a smanjuje ako ive u vlastitoj kui ili u podstanarstvu. Ispitanici ije su obitelji
iznadprosjenog ekonomskog statusa tri putaee pohaaju srednju kolu. Ako su potekli iz
obitelji prosjenog ekonomskog statusa dva puta ee pohaaju srednju kolu. No ukoliko
dolaze iz obitelji niskog ekonomskog statusa,jedan i pol puta ee ne pohaaju srednju kolu
(Singer, 2008).
Ispitanici iji su oevi skloni prekomjernom konzumiranju alkohola dva i pol puta
ee ne pohaaju srednju kolu, a meu onima ije majke konzumiraju alkohol ih je etiri
puta vie.U obiteljima gdje nitko prije nije bio osuivan, znaajno je vie ispitanika koji
pohaaju srednju kolu.U obiteljima u kojima netko od roditelja ima izreenu sudsku mjeru
prevladava udio onih koji ne pohaaju srednju kolu i to na nain da ako je osuivan otac, oko
triput ih je vie, a ako je osuivana majka, ak ih je pet puta vie. (Singer i sur. 2008).

15
U istraivanju Mladena Singera od 5.150 ispitanika, njih oko 60% je za vrijeme istraivanja pohaalo srednju
kolu.
19
2.6.5.Agresivno ponaanje

U dnevnom se govoru agresija vie-manje vee uz osobne frustracije (Previi,


1999:17). Stanja napetosti, doivljaji neuspjeha i neugode zbog odreenih ivotnih problema
uzrokuju otvorenu ili prikrivenu agresiju u formi tjelesnog, verbalnog ili psiho-fantazijskog
nasilja (Previi, 1999).
U sluajevima kada ispitanici ive s oba roditelja, vie je onih koji se ne ponaaju
agresivno nego onih koji su agresivni. U svim drugim sluajevima, (kada ispitanici ive u bilo
kojim drugim uvjetima osim s oba roditelja - samo s jednim od roditelja, u ustanovi, s
drugima ili sam) ima relativno vie onih koji se ponaaju agresivno nego onih drugih. Ako je
ispitanik jedinac u obitelji manje iskazuje agresiju. Ispitanici koji imaju jednog ili vie brae
ili sestara ee iskazuju agresivno ponaanjeiako se injenica koje je dijete po redu u obitelji
nije pokazala relevantnom (Singer, 2008).
ivot u ustanovi je u ovom sluaju najriziniji za pojavu agresivnog ponaanja; u toj
kategoriji je pet puta vie oni koji manifestiraju agresivno ponaanje od onih koji ne
manifestiraju (Singer, 2008). Samo meu ispitanicima ije obitelji ive u vlastitoj kui vie ih
ne manifestira agresivno ponaanje.Obrazovanost roditelja obrnuto je proporcionalna s
iskazivanjem agresije kod adolescenta. Manje agresivnog ponaanja bit e meu ispitanicima
visokoobrazovanih roditelja nego kod onih nisko obrazovanih roditelja.
Kada je u pitanju zaposlenost roditelja, kod ispitanika s nezaposlenim oevima bit e
vie onih koji manifestiraju agresivno ponaanje.Ispitanici koji dolaze iz obitelji
iznadprosjenoga i prosjenoga ekonomskog statusa nisu skloni agresiji (Singer, 2008).
U skupini u ijim obiteljima su odnosi skladni dvaput jevie onih koji ne manifestiraju
agresivno ponaanje nego onih koji ga manifestiraju. U skupinama gdje su odnosi poremeeni
i gdje ima i svaa i nasilja, dvaput je vie onih koji su skloni agresiji nego onih koji nisu.
Ispitanici iji roditelji prekomjerno konzumiraju alkohol, dvostruko ee su obiljeeni
agresivnim ponaanjem nego to nisu i obrnuto. Meu ispitanicima iji su roditelji ranije bili
osuivani za kaznena djela, oko triput je vie onih koji manifestiraju agresiju nego onih koji je
ne manifestiraju (Singer, 2008).

2.6.6.Samoozljeivanje
Kada govore o samoozljeivanju, razliiti autori koriste sinonime poput
samoranjavanja, samopovreivanja ili samosakaenja. Oblik koji se najee pojavljuje kod

20
adolescenata je tzv. superficial self-mutilation, odnosno povrinsko samosakaenje, a odnosi
se na razliite naine samoozljeivanja koja su uestala i nemaju za cilj poinjenje
suicida.Samoozljeivanje je uestalo, bez prijetnje za vlastiti ivot, nanoenje ozljeda
samome sebi ili samonagrivanje na socijalno neprihvatljiv nain (Sii i Muini, 2007:50).
Istraivanje koje su provele navedene autorice obuhvaa 26 adolescenata iz
Psihijatrijske bolnice za djecu i mlade u Zagrebu. Meu adolescentima koji se samoozljeuju
prevladava enski spol. Jednak je broj onih koji su iz cjelovitih obitelji i onih od rastavljenih
roditelja.
Nasilje se u obitelji pojavljuje kod 19,23% adolescenata koji se samoozljeuju. Prema
tome nasilje u obitelji treba promatrati kao rizian faktor koji uz kombinaciju drugih faktora
moe dovesti do pojave samoozljeivanja. Podaci pokazuju kako je gotovo 40% ispitanika
bilo na jedan ili drugi nain zlostavljano.
Kod 30,76% adolescenata prisutna je neka vrsta ovisnosti u obitelji. Prevladava
alkoholizam oca koji se pojavljuje u est sluajeva, u jednom sluaju je prisutna ovisnost
majke o alkoholu i u jednom sluaju ovisnost majke o alkoholu i tabletama.
Od 26 ispitanika 61,5% adolescenata ima barem jednog brata ili sestru, tj.
prevladavaju obitelji s vie djece. Jedinaca/jedinica ima 26,92%.
Isto tako, kod 26,92% adolescenata oboje je roditelja zaposleno, kod 26,92% zaposlen
je samo jedan od roditelja, a kod 15,38% ne radi ni jedan niti drugi roditelj. U 30,77%
sluajeva, do tih podataka nije bilo mogue doi. Ovi bi rezultati mogli upuivati na
skromnije materijalne prilike obitelji.

2.6.7.Vrste kaznenih djela


Kaznena djela maloljetnih delinkvenata dijelimo na teka, srednja i lagana. Pod
tekim kaznenim djelom podrazumijeva sepoinjenje kaznenog djela ubojstva na brutalan i
bezobziran nain, ili organizirana zlouporaba opojnih droga iji je objekt izvrenja bila vea
ili velika koliina opojne droge, ilinanoenje teke ozljede u sluaju unaprijed planiranog
poinjenog razbojstva(Cvjetko,2004:842).Pod srednjim kaznenim djelom podrazumijeva se
teka tjelesna ozljeda, ili druga kaznena djela s elementom nasilja, ali bez teih posljedica,
imovinski delikti, posjedovanje opojne droge(Singer i sur., 2008:68).Lagana kaznena djela
su: manje tjelesne ozljede, sitne krae, prekraji u prometu, remeenje javnog reda i mira.
O odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvora govori l. 24. Zakona o sudovima za
mlade. Zakonski minimum kazne maloljetnikog zatvora je 6 mjeseci, a maksimum 5 i 10
21
godina. Pri odmjeravanju kazne sud je duan uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu na visinu
kazne iz l. 56. st. 2. KZ, tj. stupanj krivnje, pobude iz kojih je djelo poinjeno i jainu
ugroavanja ili povrede kaznenim djelom zatienog dobra, zatim okolnosti pod kojima je
kazneno djelo ostvareno, ali i stupanj zrelosti maloljetnika, vrijeme potrebno za njegov odgoj,
obrazovanje i struno osposobljavanje(Cvjetko, 2004).
Tako se u Republici Hrvatskoj ve niz godina prema maloljetnim osobama godinje
izrie izmeu 1% - 2% maloljetnikog zatvora od ukupnog broja izreenih maloljetnikih
sankcija (Cvjetko,2004).Prema mlaim punoljetnim osobama od 1998. godine postotak
izreenih maloljetnikih sankcija, ukljuujui i kaznu maloljetnikog zatvora, kontinuirano
raste, pa je tako prema podacima godinjeg izvjea iz 2003. godine kazna maloljetnikog
zatvora izreena prema10,3% mlaih punoljetnika.
Mladen Singer u svom istraivanju dijeli ispitanike na tri skupine:
poinitelji kaznenih dijela s elementima nasilja,
poinitelji imovinskih kaznenih djela i
poinitelji ostalih kaznenih djela.
Meu ispitanicima koji su izvanbrana djeca najvie je poinitelja imovinskih delikata,
dok je meu branom djecom najvie onih koji su poinili ostala kaznena djela. Oni koji su
jedinci u podjednakom omjeru ine sve vrste kaznenih djela, ispitanici s jednim bratom ili
sestrom ine ostala kaznena djela neznatno vie nego imovinska i nasilnika, a oni s dvoje ili
vie brae i sestara ine najvie imovinska i nasilnika djela, to govori da vei broj djece u
obitelji ini mladog delinkventa drutveno opasnijim. (Singer, 2008)
Ispitanici s visokoobrazovanim oevima ee naginju ostalim kaznenim djelima, a
meu njima ima i onih koji uine nasilniki delikt. Ukoliko oevi imaju srednju kolsku
spremu raste vjerojatnost da e se najee raditi ostali delikti, ako imaju zavrenu niu i
osnovnu kolu najei su nasilniki delikti, a ako je otac bez osnovne kole imovinski delikti.
Majka s visokom, viom i srednjom kolskom spremom povezana je s najeim injenjem
ostalih djela, a ako majka ima samo osnovnu kolu ili je nema, najvie je mladih koji ine
imovinska kaznena djela. Kada je u pitanju zaposlenost oeva, ne postoji statistiki znaajna
povezanost s vrstom kaznenih djela, a ako je majka zaposlena, najvie je ispitanika koji ine
ostala kaznena djela, a kod onih ija je majka nezaposlena dominiraju imovinski delikti. Meu
ispitanicima ije obitelji ive u vlastitoj kui relativno je znatno vie onih koji ine imovinske
i ostale delikte, a meu onima ije obitelji ive u stanu vie je onih koji ine nasilnike i
imovinske delikte. Ispitanici iznadprosjenog i prosjenog ekonomskog stanja skloniji su
22
ostalim deliktima, a oni slabijeg imovinskog statusa nasilnikim deliktima, dok oni vrlo loeg
ekonomskog statusa imovinskim deliktima (Singer, 2008).
Kada su odnosi u obitelji poremeeni (socijalnopatoloke pojave, svae i nasilje),
najzastupljeniji su ispitanici koji ine nasilnike i imovinske delikte, a kada odnosi nisu
poremeeni najei su oni koji ine ostala kaznena djela. Meu ispitanicima iji roditelji nisu
alkoholiari, neto je vie onih koji ine ostala kaznena djela. Meutim, kada roditelji
prekomjerno konzumiraju alkohol, dvostruko je vie onih koji su skloni nasilnikim i
imovinskim kaznenim djelima nego ostalim. to se tie osuivanja majke za kaznena djela, ne
vidi se korelacija s injenjem kaznenih djela kod djece, meutim kod osuivanosti oeva,
meu ispitanicima je relativno oko dvaput vie onih koji ine imovinska i nasilnika kaznena
djela (Singer, 2008).

23
3. EMPIRIJSKI DIO

3.1. Problem i cilj istraivanja

Problem istraivanja je utvrditi postoje li razlike u obiteljskim prilikama maloljetnika


koji iskazuju tee od onih koji iskazuju lake oblike potekoa u ponaanju.
S obzirom na literaturu koju smo prethodno prouili, mogli smo vidjeti kako obiteljske
prilike uvelike utjeu na ponaanje mladog pojedinca te na njegov odnos prema radu u koli i
uspjeh u istome. Stoga e cilj ovog istraivanja biti utvrditi uestalost obiljeja tijeka
kolovanja i rizinog ponaanja maloljetnika, kao i obiteljskih prilika u uzorku ispitanika te
njihovu povezanost s kriterijskim varijablama koje se odnose na poremeaje u ponaanju
adolescenata.

24
3.2. Konceptualna

-OBRAZOVANJE ROD. -ALKOHOLIZAM ROD.


-BRANI STATUS -ZAPOSLENOST ROD. -NASILJE U OBITELJI
-VELIINA OBITELJI -MATERIJALNI STATUS -OSUIVANOST
RODITELJA RODITELJA ZA KAZNENA
shema predmeta DIJELA
istraivanja

SASTAV OBITELJI SOCIOEKONOMSKI RIZINA PONAANJA U


OBITELJSKE PRILIKE
STATUS OBITELJI

POREMEAJI U PONAANJU

POKAZATELJI DELINKVENTNOG PONAANJA

-USPJEH U KOLI -KAZNENA DJELA -AGRESIVNO


-BJEANJE IZ -UPISANA SREDNJA PONAANJE
KOLE KOLA -PONAVLJENJE
-SAMOOZLJEIVANJE RAZREDA

25
3.3. Hipoteze istraivanja

Prema dosadanjim prikazanim istraivanjima, postoji znaajan utjecaj obiteljskih


prilika, odnosno sastava obitelji, socioekonomskog statusa roditelja te ponaanja i odnosa
unutar obitelji na ponaanje djeteta koje je u osjetljivom razdoblju ivota, to dodatno
potencira mogua rizina ponaanja.
Osnovna hipoteza istraivanja je sljedea: postojat e razlika u obiteljskim prilikama
maloljetnika koji iskazuju tee oblike poremeaja u ponaanju od onih koji iskazuju lake.
Pretpostavljamo da e nepovoljnija obiljeja na kriterijskim varijablama koje obiljeavaju
poremeaje u ponaanju biti statistiki znaajno povezana s nepovoljnim obiljejima varijabli
koje se odnose na obiteljske prilike.
Prema navedenim istraivanjima, moemo pretpostaviti sljedee hipoteze:
HIPOTEZA 1: Sastav obitelji povezan je s pojavom delinkventnog ponaanja kod
adolescenata.
HIPOTEZA 2: to je socioekonomski status vii, to je manja vjerojatnost pojavljivanja
pojedinih oblika delinkventnog ponaanja kod adolescenata.
HIPOTEZA 3: Rizina ponaanja u obitelji pozitivno su povezana s pojavom delinkventnih
oblika ponaanja kod adolescenata.

3.4. Metodologija istraivanja

3.4.1.Uzorak i nain prikupljanja podataka


Sukladno ciljevima ovog istraivanja formiran jeuzorak kojeg ine tienici odgojne
ustanove Doma za odgoj djece i mladei Dugave, u dobi od 14 do 17 godina. Uzorak je
sainjen od 100 sluajno odabranih tienika koji su u ustanovu uli 2012. i 2013. godine.
Podaci su se prikupili na nain da se popunjavala matrica od 15 varijabli za svakog tienika
ponaosob, na temelju njegova nalaza opservacije. Prilikom prikupljanja podataka u potpunosti
se potivala anonimnost i privatnost ispitanika te su podaci uzeti iskljuivo u svrhu izrade
diplomskog rada. Istraivanje je odobreno od strane Povjerenstva Odsjeka za sociologiju
Filozofskog fakulteta za ocjenu etinosti istraivanja, te su podaci prikupljani u estom
mjesecu 2013. godine u prostorima Doma Dugave, uz prethodno odobrenje ravnatelja Doma
te nakon potpisane izjave o punoj moralnoj, materijalnoj i krivinoj odgovornosti za
26
uvanjeanonimnosti i privatnosti tienika i koritenje njihovih podataka jedino u svrhu izrade
diplomskog rada.
Za potrebe istraivanja konstruirana je matrica s varijablama koje opisuju obiteljske
prilike te s varijablama kojima se oituju problemi u ponaanju. Analizirali su se podaci 100
ispitanika, koliko ih je i prikupljeno.

3.4.2.Varijable istraivanja
U ovom istraivanju prvedvije varijable odnose se na obiljeja ispitanika, a to su spol i
dob ispitanika. Zatim su s jedne strane prediktorske varijable koje obiljeavaju obiteljske
prilike adolescenta, a to su: brani status roditelja, broj djece u obitelji, materijalni status,
zaposlenost i obrazovanje roditelja te pojava ovisnosti, nasilja u obitelji i osuivanosti
roditelja za kaznena djela. Budui da je jednostavnije svrstati varijable u skupine kako bi se
lake provela obrada podataka, varijable brani status roditelja i broj djece u obitelji zajedno
su nazvane: sastav obitelji; varijable materijalni status, obrazovanje i zaposlenost roditelja
svrstane su u skupinu: socioekonomski status roditelja; a varijable alkoholizam roditelja,
nasilje u obitelji i osuivanost roditelja za kaznena djela u skupinu: rizina ponaanja
roditelja. S druge strane nalaze se kriterijske varijable koje se odnose na indikatore koji
ukazuju na potekoe u ponaanju: uspjeh u koli, bjeanje iz kole, ponavljanje razreda, koja
srednja kola je upisana, agresivno ponaanje, jesu li poinjena kaznena djela te je li dolo do
samoozljeivanja. Ove varijable nisu svrstavane u skupine ve su analizirane zasebno.

3.5. Obrada podataka

Uz raunanje frekvencija po kategorijama varijabli za potrebe deskriptivne analize, u


ovom radu bit e primijenjena i metoda hi-kvadrat16 testa kojom se testiraju razlike izmeu
ispitanika na razliitim pozicijama na kriterijskim varijablama (uspjeh u koli, bjeanje iz
kole, ponavljanje razreda,upisana srednja kola, pojava agresivnog
ponaanja,samoozljeivanje, kaznena djela) s obzirom na prediktorske varijable koje se tiu
obiteljskih obiljeja (broj djece u obitelji, brani status, materijalni status, zaposlenost i
obrazovanje roditelja, alkoholizam roditelja,nasilje u obitelji i osuivanost roditelja za
kaznena djela). Podaci su analizirani u statistikom programu SPSS 19. Svi postoci raunati

16
Hi-kvadrat test se koristi za analizu odnosa nominalnih varijabli te emo njime provjeravati povezanost meu
svim varijablama u ovom istraivanju.
27
su na validnim rezultatima, a zakljuci o statistikoj znaajnosti doneseni su na razini rizika
.05.

3.6. Rezultati i rasprava

3.6.1.Sociodemografske karakteristike ispitanika


U istraivanju je sudjelovalo 100 ispitanika, od kojih je 57 osoba mukog spola, a 43
osobe enskog spola. Ispitanici su u dobi izmeu 14 i 17 godina, a prosjena dob ispitanika je
15,58 godina. 17% ispitanika ima 14 godina, 32% ih ima 15 godina, 27% ih ima 16 godina, a
24% ispitanika 17 godina.
U naem uzorku 54% roditelja delinkventnih maloljetnika nije u braku, odnosno ivi
drugim stilovima ivota, dok 46% njih jest u braku. Broj djece u obitelji je u najveem dijelu
uzorka dvoje (28%), dok obitelji s vie od petero djece obuhvaaju svega 15% uzorka (tablica
1).

Tablica 1. Broj djece u obitelji


Broj djece Frekvencija Postotak Kumulativni postotak
1 15 15,0 15,0
2 28 28,0 43,0
3 15 15,0 58,0
4 17 17,0 75,0
5 10 10,0 85,0
6 6 6,0 91,0
7 5 5,0 96,0
8 2 2,0 98,0
9 1 1,0 99,0
10 1 1,0 100,0
Ukupno 100 100,0
to se tie materijalnog statusa obitelji tienika, linija siromatva je 1850 kn
mjeseno po osobi, dok je prosjeni materijalni status izmeu 1850 i 3000 kn mjeseno po
osobi, a imuni iznad 3000 kn.U naem uzorku 56 obitelji je siromano, 34 ih je prosjenog
statusa, a tek 6 ih je imuno, dok za obitelji 4 tienika nema podatka o tome. Kada govorimo
o obrazovanju oeva tienika, bez osnovne kole ih je 9, samo s osnovnom kolom 31, sa
srednjom strunom spremom46, a s fakultetom 5, dok za devetoricu nema podataka o
obrazovanju. Majki bez osnovne kole ima 7, s osnovnom kolom 38, sa srednjom strunom
spremom 46, a s fakultetom 7, dok za dvije majke nema podataka o tome. Zatim, od 98
roditelja za koje imamo podatke o zaposlenosti, u 40 sluajeva ne radi niti jedan roditelj, u 42
sluaja zaposlen je samo jedan roditelj, a samo u 16 sluajeva zaposlena su oba roditelja.
28
Od ovisnosti roditelja o psihoaktivnim tvarima, odluila sam se biljeiti iskljuivo
pojavu alkoholizma oca, budui da sam je prepoznala kao najeu za razliku od drugih
ovisnosti. Tako je 35 oeva tienika ovisno o alkoholu, dok njih 63 nije ovisno, a za dvojicu
oeva nemamo podataka. Varijabla nasilje u obitelji odnosi se na sve vrste nasilja, a pokazuje
nam da u 51 sluaj ima nasilja, a u 48 sluajeva ga nema, dok za jedan sluaj nemamo
podatka. Kod 37 tienika postoji izreena sudska mjera barem jednom od roditelja, a kod 62
njih ona ne postoji, a za jedan sluaj nemamo podatka.

3.6.2.Provjera hipoteza

H1:Nepovoljniji sastav obiteljinegativno je povezans pojedinim pokazateljima


delinkventnog ponaanja.
Pod nazivom nepovoljan sastav obiteljipodrazumijeva se da u varijabli brani status
roditelji adolescenata nisu u braku, a u varijabli broj djece u obitelji da je broj djece vei od
troje. Na temelju obraene literature i prouenih istraivanja moemo rei da su ispitanici iz
obitelji povoljnije strukture statistiki znaajno rjee imali problema tijekom osnovnog
kolovanja te manje potekoa u ponaanju nego ispitanici koji nisu i ne ive s oba roditelja,
odnosno iji roditelji nisu u braku te koji dolaze iz obitelji s mnogo djece. Stoga oekujemo
kako e se ova prva hipoteza potvrditi. Prvo emo testirati povezanost branog statusa
roditelja s pokazateljima delinkventnog ponaanja.
Proveden je hi-kvadrat test nad varijablom branog statusa i kolskog uspjeha od
prvog do etvrtog razreda osnovne kole, gdje je loiji kolski uspjeh definiran ocjenama 2 i
3, a bolji kolski uspjeh ocjenama 4 i 5. Tablica 2 prikazuje frekvencije i postotke navedenih
varijabli.

Tablica 2.Frekvencije varijabli kolskog uspjeha do 4. razreda i branog statusa


brani status
nisu u braku u braku
kolski uspjeh loiji kolski uspjeh N 3 2
1.-4. razreda kolski uspjeh 1.-4. 60,00% 40,00%
brani status 9,40% 7,70%
bolji kolski uspjeh N 29 24
kolski uspjeh 1.-4. 54,70% 45,30%
brani status 90,60% 92,30%

Provjeraje pokazalada statistiki znaajna povezanost na razini rizika .05izmeu


branog statusa roditelja i kolskog uspjeha od 1. do 4. razreda ne postoji (2=.052, df=1,
29
p=.820)17. Takoer, utvreno je kako ne postoji statistiki znaajna povezanost ni izmeu
branog statusa roditelja i kolskog uspjeha od 5. do 8. razreda (2=2.388, df=1, p=.122)
(Tablica 3) .

Tablica 3. Frekvencije varijabli kolskog uspjeha od 5. do 8. razreda i branog statusa


brani status
nisu u braku u braku
kolski uspjeh loiji kolski uspjeh N 19 21
od 5. do 8. kolski uspjeh 5.-8. 47,50% 52,50%
razreda
brani status 65,50% 84,00%
bolji kolski uspjeh N 10 4
kolski uspjeh 5.-8. 71,40% 28,60%
brani status 34,50% 16,00%

Statistiki znaajna povezanost ne postoji niti izmeu ostalih pokazatelja


delinkventnog ponaanja i branog statusa (tablica 4), gdje su provedbom hi-kvadrat testa
izraunate sljedee vrijednosti: za brani status i ponavljanje razreda (2=.595, df=1, p=.441),
brani status i srednja kola (2=.903, df=1, p=.342)18, brani status i samoozljeivanje
(2=.193, df=1, p=.661), brani status i agresija (2=.250, df=1, p=.617), brani status i
bjeanje iz kole (2=.397, df=1, p=.529), te brani status i kaznena djela (2=.838, df=2,
p=.658)19.

Tablica 4. Frekvencije pokazatelja delinkventnog ponaanja i branog statusa


brani status
nisu u braku u braku
ponavljanje ponavljali su razred N 24 24
razreda ponavljanje razreda 50,00% 50,00%
brani status 44,40% 52,20%
nisu ponavljali N 30 22
razred ponavljanje razreda 57,70% 42,30%
brani status 55,60% 47,80%
srednja kola ne pohaaju srednju N 11 6
kolu srednja kola 64,7% 35,3%
brani status 33,3% 22,2%
pohaaju srednju N 22 21
kolu srednja kola 51,2% 48,8%
brani status 66,7% 77,8%
samoozljeivanje samoozljeivali su se N 15 11

17
Provedeni hi-kvadrat je lani jer je za 50% elija N<5.
18
Provedeni hi-kvadrat test je lani jer je za 33% elija N<5.
19
Provedeni hi-kvadrat test je lani jer je za 66% elija N<5.
30
Samoozljeivanje 57,70% 42,30%
brani status 27,80% 23,90%
nisu se N 39 35
samoozljeivali Samoozljeivanje 52,70% 47,30%
brani status 72,20% 76,10%
agresivno agresivni su N 40 32
ponaanje Agresija 55,60% 44,40%
brani status 74,10% 69,60%
nisu agresivni N 14 14
Agresija 50,00% 50,00%
brani status 25,90% 30,40%
bjeanje iz kole bjee iz kole N 46 37
bjeanje iz kole 55,40% 44,60%
brani status 85,20% 80,40%
ne bjee iz kole N 8 9
bjeanje iz kole 47,10% 52,90%
brani status 14,80% 19,60%
kaznena djela nasilnika djela N 4 2
kaznena djela 66,70% 33,30%
brani status 9,50% 6,50%
imovinska kaznena N 35 25
djela kaznena djela 58,30% 41,70%
brani status 83,30% 80,60%
ostala djela N 3 4
kaznena djela 42,90% 57,10%
brani status 7,10% 12,90%

Kod povezanosti branog statusa i kolskog uspjeha vidljivo je kako podjednak broj
ispitanika s obzirom na brani status roditelja ima bolji i podjednak broj ispitanika ima loiji
kolski uspjeh, gdje neto vei broj ispitanika s boljim kolskim uspjehom iji roditelji nisu u
braku od onih iji roditelji jesu u braku, zato to je i openiti broj maloljetnih delinkvenata iz
Doma Dugave iji roditelji nisu u braku vei od onih iji su roditelji u braku.Tako je i s
drugim varijablama, vii je broj onih koji iskazuju potekoe u ponaanju i onih koji ih ne
iskazuju kada se gledaju u odnosu na roditelje koji nisu u braku. Jedino kada je u pitanju
bjeanje iz kole, vei je broj onih koji ne bjee iz kole iji su roditelji u braku od onih iji
roditelji nisu u braku.to se tie srednje kole, ispitanici je u najveem postotku ne pohaaju
(od cijelog uzorka njih 57%), neki jer zbog svoje dobi ionako pripadaju osnovnoj koli, a neki
su zbog problema tijekom kolovanja (ponavljanje razreda) jo uvijek u osnovnoj koli, iako
bi po dobi trebali pripadati srednjoj koli. Meutim, u ovom istraivanju analizu emo raditi
samo na onima koji bi trebali biti u srednjoj koli, a nisu, te onima koji redovno pohaaju

31
srednju kolu. Udio ispitanika koji ne pohaaju srednju kolu, a trebali bi, vei je za 8% kod
ispitanika iji roditelji nisu u braku. Broj ispitanika koji pohaaju srednju kolu, a roditelji im
nisu u braku (22), podjednak je broju ispitanika koji pohaaju srednju kolu, a roditelji im
jesu u braku (21).to se tie vrsti kaznenih djela, najvie je onih koji vre imovinska kaznena
djela (82%) i to ih je za 14% vie onih iji roditelji nisu u braku od onih iji su roditelji u
braku. Nasilnika djela za 2.7% vie ine oni iji roditelji nisu u braku, a ostala djela ine za
1.5% vie oni iji su roditelji u braku.
Iz prikazanih rezultata vidljivo je kako izmeu potpunosti obitelji i pokazatelja
delinkventnog ponaanja kod adolescenata ne postoji statistiki znaajna povezanost. Ne
postojanje te povezanosti meu navedenim varijablama ima mogui izvor u malom uzorku na
kojemu je vreno istraivanje (N=100, min. N=54 za kolski uspjeh od 5. do 8. razreda), a u
prilog tome bi ilo istraivanje koje je proveo Jaovi (1971) u kojemu je utvrena statistiki
znaajna razlika izmeu delinkventne i kontrolne skupine maloljetnika u pogledu potpunosti
obitelji. Tonije, u delinkventnoj skupini maloljetnika nalo se 30% ispitanika iji su roditelji
rastavljeni, a u kontrolnoj njih samo 7%. Ipak veina istraivanja pokazuje kako nepotpuna
obitelj, pri emu se u ovom sluaju prvenstveno misli na rastavu roditelja, nije rizinija od
cjelovite obitelji po pitanju maloljetnike delinkvencije (Singer i Mikaj-Todorovi, 1993).

U nastavku smo testirali povezanost broja djece u obitelji s pokazateljima


delinkventnog ponaanja (tablica 5). Prediktorska varijabla dijeli se na manji (1 do 3) i vei
broj djece (4 do 10).

Tablica 5. Frekvencije pokazatelja delinkventnog ponaanja i broja djece u obitelji


broj djece
manji broj djece vei broj djece
kolski uspjeh do loiji kolski N 4 1
4. razreda uspjeh kolski uspjeh do 4. 80,00% 20,00%
broj djece 10,50% 5,00%
bolji kolski N 34 19
uspjeh kolski uspjeh do 4. 64,20% 35,80%
broj djece 89,50% 95,00%
kolski uspjeh do loiji kolski N 20 20
8. razreda uspjeh kolski uspjeh do 8. 50,00% 50,00%
broj djece 60,60% 95,20%
bolji kolski N 13 1
uspjeh kolski uspjeh do 8. 92,90% 7,10%
broj djece 39,40% 4,80%
ponavljanje ponavljali su N 27 21

32
razreda razred ponavljanje razreda 56,30% 43,80%
broj djece 46,60% 50,00%
nisu ponavljali N 31 21
razred ponavljanje razreda 59,60% 40,40%
broj djece 53,40% 50,00%
srednja kola ne pohaaju N 9 8
srednju kolu srednja kola 52,9% 47,1%
broj djece 24,3% 34,8%
pohaaju srednju N 28 15
kolu srednja kola 65,1% 34,9%
broj djece 75,7% 65,2%
samoozljeivanje samoozljeivali N 14 12
su se samoozljeivanje 53,80% 46,20%
broj djece 24,10% 28,60%
nisu se N 44 30
samoozljeivali samoozljeivanje 59,50% 40,50%
broj djece 75,90% 71,40%
agresivno agresivni su N 42 30
ponaanje agresija 58,30% 41,70%
broj djece 72,40% 71,40%
nisu agresivni N 16 12
agresija 57,10% 42,90%
broj djece 27,60% 28,60%
bjeanje iz kole bjee iz kole N 48 35
bjeanje iz kole 57,80% 42,20%
broj djece 82,80% 83,30%
ne bjee iz kole N 10 7
bjeanje iz kole 58,80% 41,20%
broj djece 17,20% 16,70%
kaznena djela nasilnika djela N 6 0
kaznena djela 100,00% 0,00%
broj djece 13,60% 0,00%
imovinska N 36 24
kaznena djela kaznena djela 60,00% 40,00%
broj djece 81,80% 82,80%
ostala djela N 2 5
kaznena djela 28,60% 71,40%
broj djece 4,50% 17,20%

Nije pronaena statistiki znaajna povezanost na razini rizika .05 izmeu broja djece
u obitelji s varijablama kolski uspjeh od 1. do 4. razreda (2=.508, df=1, p=.476)20,
ponavljanje razreda (2=.116, df=1, p=.733), srednja kola (2=.764, df=1,

20
Provedeni hi-kvadrat je lani jer je za 50% elija N<5.
33
p=.382)21,samoozljeivanje (2=.249, df=1, p=.618), agresivno ponaanje (2=.012, df=1,
p=.914), bjeanje iz kole (2=.006, df=1, p=.940) i kaznena djela (2=.6.895, df=2,
p=.032)22.
Statistiki znaajna povezanost na razini rizika .05 utvrena je izmeu broja djece u
obitelji i kolskog uspjeha od 5. do 8. razreda (2=8.015, df=1, p=.005). Loiji kolski uspjeh
zastupljen je jednako kod adolescenata koji ive u brojnijoj (50%) i manje brojnoj obitelji
(50%). Meutim, bolji kolski uspjeh ei je za 92,8% kod adolescenata koji su iz manje
brojnih obitelji (grafikon 1), u odnosu na adolescente iz brojnijih obitelji.

Grafikon 1. kolski uspjeh od 5. do 8. razreda osnovne kole u odnosu na broj djece u obitelji
Iako je utvrena statistiki znaajna povezanost izmeu broja djece u obitelji i
kolskog uspjeha od 5. do 8. razreda, uzorak na kojemu je povezanost utvrena je vrlo malen
(N=54), zbog ega nije mogue tvrditi kako bi ta ista povezanost bila prisutna u nekom
reprezentativnijem i veem uzorku, meutim svakako je podatak zanimljiv. Za potvrdu
utvrene povezanosti nije pronaeno niti jedno istraivanje koje bi istu potvrdilo ili opovrglo.
U provedenom istraivanju nije utvrena ni statistiki znaajna povezanost izmeu broja
djece u obitelji i ostalih varijabli koje su usko povezane sa kolskim uspjehom, a to su
bjeanje iz kole i ponavljanje razreda. Ali, prema Singer i sur. (2008) s porastom broja djece
u obitelji uvelike se poveava rizik od pojave navedenih problematinih ponaanja, to znatno

21
Provedeni hi-kvadrat test je lani jer je za 33% elija N<5.
22
Provedeni hi-kvadrat test je lani jer je za 66% elija N<5.
34
utjee i na sam kolski uspjeh maloljetnika. To je takoer jedna od interpretacija dobivene
povezanosti u naem istraivanju.
Barbara Wootton (1959) utvrdila je kako delinkventni maloljetnici u znatno veoj
mjeri dolaze iz veih obitelji, nego nedelinkventni iz razliito konstruiranih kontrolnih
skupina. To je mogue objasniti pojavom poremeene obiteljske strukture u obiteljima s
veim brojem djece, gdje se multipliciraju problemi poput nedostatka objekta identifikacije,
materijalni problemi ili u sluaju razvoda, problemi u odnosima meu lanovima obitelji
(Singer i sur., 2008). Meutim, to isto na ovom istraivanju nismo potvrdili.
S obzirom na sve izloeno i mali uzorak na kojem se provodi istraivanje, moemo
rei da je H1 djelomino prihvaena. Odnosno, nepovoljniji uvjeti branog statusa nisu
povezani s pokazateljima delinkventnog ponaanja adolescenata, meutim, vei broj djece u
obitelji negativno je povezan s pojedinim pokazateljima delinkventnog ponaanja,
konkretno,sa kolskim uspjehom od 5. do 8. razreda.

H2: to je socioekonomski status vii, to je manja vjerojatnost pojavljivanja pojedinih


oblika delinkventnog ponaanja kod adolescenata.
Testirajui povezanost varijabli koje oznaavaju socioekonomski status s varijablama
koje se odnose na delinkventno ponaanje, prvo smo ispitivali povezanost izmeu
materijalnog statusai oblika delinkventnog ponaanja na razini rizika .05 (tablica 6).
Mnoga istraivanja istiu siromatvo, odnosno nii ekonomski status kao jedan od
glavnih etiolokih imbenika koji pridonosi pojavi delinkvencije maloljetnika, budui da je on
najee povezan sa socijalno patolokim ponaanjima u obitelji poput alkoholizma, skitnje i
poremeenih odnosa (Singer i sur., 2008).Stoga se oekuje da e hipoteza biti potvrena.
Materijalni status podijelili smo na tri kategorije:
siromani obitelji s manje od 1850 kn mjeseno po osobi,
prosjeni obitelji s izmeu 1850 i 3000 kn mjeseno po osobi,
imuni obitelji s iznad 3000 kn mjeseno po osobi.
Testiranje je pokazalo da ne postoji statistiki znaajna povezanost na razini rizika .05
izmeu materijalnog statusa i varijabli: kolski uspjeh od 1. do 4. razreda (2=.494, df=2,
p=.781), kolski uspjeh od 5. do 8. razreda (2=2.491, df=2, p=.288), ponavljanje razreda
(2=6.023, df=2, p=.049)23, pohaanje srednje kole (2=4.536, df=2, p=.104),

23
Provedeni hi-kvadrat test je lani jer je za 33% elija N<5.
35
samoozljeivanje (2=2.607, df=2, p=.272), agresivno ponaanje (2=1.021, df=2, p=.600),
bjeanje iz kole (2=5.311, df=2, p=.070) i vrste kaznenih djela (2=7.679, df=4, p=.104).

Tablica 6. Frekvencije pokazatelja delinkventnog ponaanja i materijalnog statusa


materijalni status
siromani prosjeni imuni
kolski uspjeh do loiji kolski N 3 2 0
4. razreda uspjeh kolski uspjeh do 4. 60,00% 40,00% 0,00%
materijalni status 10,70% 8,70% 0,00%
bolji kolski N 25 21 4
uspjeh kolski uspjeh do 4. 50,00% 42,00% 8,00%
materijalni status 89,30% 91,30% 100,00%
kolski uspjeh do loiji kolski N 22 14 2
8. razreda uspjeh kolski uspjeh do 8. 57,90% 36,80% 5,30%
materijalni status 81,50% 66,70% 50,00%
bolji kolski N 5 7 2
uspjeh kolski uspjeh do 8. 35,70% 50,00% 14,30%
materijalni status 18,50% 33,30% 50,00%
ponavljanje ponavljali su N 22 22 2
razreda razred ponavljanje razreda 47,80% 47,80% 4,30%
materijalni status 39,30% 64,70% 33,30%
nisu ponavljali N 34 12 4
razred ponavljanje razreda 68,00% 24,00% 8,00%
materijalni status 60,70% 35,30% 66,70%
srednja kola ne pohaaju N 12 4 0
srednju kolu srednja kola 75,00% 25,00% 0,00%
materijalni status 38,70% 19,00% 0,00%
pohaaju N 19 17 5
srednju kolu srednja kola 46,30% 41,50% 12,20%
materijalni status 61,30% 81,00% 100,00%
samoozljeivanje samo- N 12 10 3
ozljeivali su samoozljeivanje 48,00% 40,00% 12,00%
se
materijalni status 21,40% 29,40% 50,00%
nisu se samo- N 44 24 3
ozljeivali samoozljeivanje 62,00% 33,80% 4,20%
materijalni status 78,60% 70,60% 50,00%
agresivno agresivni su N 43 23 4
ponaanje agresija 61,40% 32,90% 5,70%
materijalni status 76,80% 67,60% 66,70%
nisu agresivni N 13 11 2
agresija 50,00% 42,30% 7,70%
36
materijalni status 23,20% 32,40% 33,30%
bjeanje iz kole bjee iz kole N 42 32 5
bjeanje iz kole 53,20% 40,50% 6,30%
materijalni status 75,00% 94,10% 83,30%
ne bjee iz N 14 2 1
kole bjeanje iz kole 82,40% 11,80% 5,90%
materijalni status 25,00% 5,90% 16,70%
kaznena djela nasilnika N 2 2 2
djela kaznena djela 33,30% 33,30% 33,30%
materijalni status 5,30% 7,40% 40,00%
imovinska N 31 23 3
kaznena djela kaznena djela 54,40% 40,40% 5,30%
materijalni status 81,60% 85,20% 60,00%
ostala djela N 5 2 0
kaznena djela 71,40% 28,60% 0,00%
materijalni status 13,20% 7,40% 0,00%

Iz tablice 6 je vidljivo kako je materijalni status na neki nain povezan s pokazateljima


delinkventnog ponaanja, budui da je uvijek vei broj adolescenata s niim materijalnim
statusom na varijablama koje prikazuju problematino ponaanje pojedinca.Naime, u
koritenom uzorku, vie je od polovice ispitanika siromano (58%), a odmah nakon njih
slijede oni srednjeg stausa (35%), dok je vrlo malo njih iz imunih obitelji (6%). Navedeno
oteava pouzdanije utvrivanje povezanosti materijalnog statusa i pokazatelja delinkventnog
ponaanja na ovoj veliini uzorka, ali takoer u ovom sluaju potkrepljuje pretpostavku kako
veina delinkvenata dolazi iz materijalno oskudnijih obitelji. Kod varijable ponavljanje
razreda 39% ispitanika koji dolaze iz siromanih obitelji ponavljalo je razred, dok je taj
postotak kod ispitanika koji dolaze iz prosjenih obitelji 65%, a kod ispitanika koji dolaze iz
imunih obitelji, najmanji 33% (grafikon 2).

37
Grafikon 2. Ponavljanje razreda u odnosu na materijalni status obitelji
Iako nije utvrena statistiki znaajna povezanost materijalnog statusa i pohaanja
srednje kole ispitanika, uoeno je kako se poveanjem imunosti obitelji iz koje ispitanik
dolazi, poveava i njihov udio u pohaanju srednje kole (grafikon 3). Tako je udio ispitanika
iz siromanih obitelji 61% koji pohaaju srednju kolu, a udio ispitanika iz prosjenih obitelji
81% koji pohaaju srednju kolu, dok svi ispitanici (100%) iz imunih obitelji pohaaju
srednju kolu.

Grafikon 3. Pohaanje srednje kole u odnosu na materijalni status obitelji

38
Navedeno potvruje Singer i sur. (2008) gdje utvruje kako srednju kolu pohaa
statistiki znaajno vie ispitanika koji dolaze iz obitelji boljega socijalnoga i ekonomskoga
statusa. Navedeno se takoer odnosi i na ponavljanje razreda, ali i na sve druge pokazatelje
delinkventnog ponaanja, to provedbom testiranja ovog dijela hipoteze nismo dokazali,
najvjerojatnije zbog veliine koritenog uzorka.

Zatimsmo provjerili povezanostobrazovanja ocas varijablama problematinog


ponaanja (tablica 7). Varijabla obrazovanje oca podijeljena je na dvije kategorije:
nie obrazovanje (bez osnovne kole ili zavrena osnovna kola) i
vie obrazovanje (zavrena srednja kola ili fakultet).
Rezultati mnogih istraivanja pokazuju kako je obrazovna razina roditelja
delinkventne mladei, kao i mladih s poremeajima u ponaanju u cjelini, nia od prosjene
obrazovne razine karakteristine za opu populaciju (Poldruga, 1990).
Provoenjem hi-kvadrat testa ustanovilo se da ne postoji statistiki znaajna
povezanost na razini rizika .05 s varijablama: kolski uspjeh 1.-4. razreda (2=.777, df=1,
p=.378), kolski uspjeh 5.-8. razreda (2=.368, df=1, p=.544), ponavljanje razreda (2=.109,
df=1, p=.742), pohaanje srednje kole (2=1.266, df=1, p=.260), samoozljeivanje (2=.000,
df=1, p=.996), agresivno ponaanje (2=2.788, df=1, p=.095), bjeanje iz kole (2=.288,
df=1, p=.592) i vrste kaznenih djela (2=.637, df=2, p=.727).

Tablica 7. Frekvencije pokazatelja delinkventnog ponaanja i obrazovanja oca


obrazovanje oca
nie obrazovanje vie obrazovanje
kolski uspjeh do 4. loiji kolski N 3 2
razreda uspjeh kolski uspjeh do 4. 60,00% 40,00%
obrazovanje oca 13,60% 6,50%
bolji kolski N 19 29
uspjeh kolski uspjeh do 4. 39,60% 60,40%
obrazovanje oca 86,40% 93,50%
kolski uspjeh do 8. loiji kolski N 16 21
razreda uspjeh kolski uspjeh do 8. 43,20% 56,80%
obrazovanje oca 80,00% 72,40%
bolji kolski N 4 8
uspjeh kolski uspjeh do 8. 33,30% 66,70%
obrazovanje oca 20,00% 27,60%
ponavljanje razreda ponavljali su N 19 26
razred ponavljanje razreda 42,20% 57,80%

39
obrazovanje oca 47,50% 51,00%
nisu N 21 25
ponavljali ponavljanje razreda 45,70% 54,30%
razred
obrazovanje oca 52,50% 49,00%
srednja kola ne pohaaju N 6 7
srednju kolu srednja kola 46,20% 53,80%
obrazovanje oca 33,30% 19,40%
pohaaju N 12 29
srednju kolu srednja kola 29,30% 70,70%
obrazovanje oca 66,70% 80,60%
samoozljeivanje samo- N 11 14
ozljeivali su samoozljeivanje 44,00% 56,00%
se
obrazovanje oca 27,50% 27,50%
nisu se samo- N 29 37
ozljeivali samoozljeivanje 43,90% 56,10%
obrazovanje oca 72,50% 72,50%
agresivno agresivni su N 25 40
ponaanje agresija 38,50% 61,50%
obrazovanje oca 62,50% 78,40%
nisu N 15 11
agresivni agresija 57,70% 42,30%
obrazovanje oca 37,50% 21,60%
bjeanje iz kole bjee iz kole N 32 43
bjeanje iz kole 42,70% 57,30%
obrazovanje oca 80,00% 84,30%
ne bjee iz N 8 8
kole bjeanje iz kole 50,00% 50,00%
obrazovanje oca 20,00% 15,70%
kaznena djela nasilnika N 3 2
djela kaznena djela 60,00% 40,00%
obrazovanje oca 10,70% 5,40%
imovinska N 22 31
kaznena kaznena djela 41,50% 58,50%
djela
obrazovanje oca 78,60% 83,80%
ostala djela N 3 4
kaznena djela 42,90% 57,10%
obrazovanje oca 10,70% 10,80%

Iz tablice 7 vidljivo je kako 86% ispitanika iji otac ima nie obrazovanje ima bolji
uspjeh od 1. do 4. razreda, dok je taj udio vei (94%) kod ispitanika iji otac ima vie
obrazovanje. Situacija je slina i kod boljeg kolskog uspjeha od 5. do 8. razreda, gdje je 20%

40
ispitanika iji otac ima nie obrazovanje, dok je taj udio za 7% vei kod ispitanika iji otac
ima vie obrazovanje. to se tie pohaanja srednje kole (grafikon 4), udio ispitanika iji
otac ima nie obrazovanje takoer je manji (67%) u odnosu na ispitanike iji otac ima vie
obrazovanje (81%).

Grafikon 4. Pohaanje srednje kole u odnosu na obrazovanje oca


Ponavljanje razreda pak ide u prilog ispitanicima iji otac ima nie obrazovanje, ali se
radi o svega 3.5% manje u odnosu na udio ispitanika koji ponavljaju razred, a otac im ima
vie obrazovanje. Kod ispitanika koji su se samoozljeivali jednak je udio ispitanika i meu
onima iji otac ima nie i iji otac ima vie obrazovanje (grafikon 5).

Grafikon 5. Samoozljeivanje naspram obrazovanja oca


Ispitanici iji otac ima vie obrazovanje u veem postotku su skloni agresivnosti
(78%) od onih iji otac ima nie obrazovanje (63%). Takoer, ispitanici iji otac ima vie
obrazovanje ee bjee iz kole i ine imovinska kaznena djela.

41
Izmeu varijabli obrazovanje majkei sljedeih pokazatelja delinkventnog ponaanja
(tablica 8) nije pronaena statistiki znaajna korelacija na razini rizika .05: kolski uspjeh 1.-
4. razreda (2=.782, df=1, p=.376), ponavljanje razreda (2=3.214, df=1, p=.073) pohaanje
srednje kole (2=3.601 df=1, p=.058), samoozljeivanje (2=.473, df=1, p=.491), agresivno
ponaanje (2=.528, df=1, p=.467), bjeanje iz kole (2=1.379, df=1, p=.240) i vrste
kaznenih djela (2=3.294, df=2, p=.193). Meutim, statistiki znaajna povezanost pokazala
se u usporedbi varijableobrazovanje majke s varijablom kolski uspjeh 5.-8. razreda
(2=4.814df=1, p=.028).

Tablica 8. Frekvencije pokazatelja delinkventnog ponaanja i obrazovanja majke


obrazovanje majke
nie obrazovanje vie obrazovanje
kolski uspjeh do loiji kolski N 3 2
4. razreda uspjeh kolski uspjeh do 4. 60,00% 40,00%
obrazovanje majke 12,50% 5,90%
bolji kolski N 21 32
uspjeh kolski uspjeh do 4. 39,60% 60,40%
obrazovanje majke 87,50% 94,10%
kolski uspjeh do loiji kolski N 19 21
8. razreda uspjeh kolski uspjeh do 8. 47,50% 52,50%
obrazovanje majke 90,50% 63,60%
bolji kolski N 2 12
uspjeh kolski uspjeh do 8. 14,30% 85,70%
obrazovanje majke 9,50% 36,40%
ponavljanje ponavljali su N 26 21
razreda razred ponavljanje razreda 55,30% 44,70%
obrazovanje majke 57,80% 39,60%
nisu ponavljali N 19 32
razred ponavljanje razreda 37,30% 62,70%
obrazovanje majke 42,20% 60,40%
srednja kola ne pohaaju N 9 7
srednju kolu srednja kola 56,30% 43,80%
obrazovanje majke 42,90% 19,40%
pohaaju N 12 29
srednju kolu srednja kola 29,30% 70,70%
obrazovanje majke 57,10% 80,60%
samoozljeivanje samoozljeivali N 10 15
su se samoozljeivanje 40,00% 60,00%
obrazovanje majke 22,20% 28,30%

42
nisu se N 35 38
samoozljeivali samoozljeivanje 47,90% 52,10%
obrazovanje majke 77,80% 71,70%
agresivno agresivni su N 31 40
ponaanje agresija 43,70% 56,30%
obrazovanje majke 68,90% 75,50%
nisu agresivni N 14 13
agresija 51,90% 48,10%
obrazovanje majke 31,10% 24,50%
bjeanje iz kole bjee iz kole N 35 46
bjeanje iz kole 43,20% 56,80%
obrazovanje majke 77,80% 86,80%
ne bjee iz N 10 7
kole bjeanje iz kole 58,80% 41,20%
obrazovanje majke 22,20% 13,20%
kaznena djela nasilnika djela N 1 5
kaznena djela 16,70% 83,30%
obrazovanje majke 3,10% 12,80%
imovinska N 29 29
kaznena djela kaznena djela 50,00% 50,00%
obrazovanje majke 90,60% 74,40%
ostala djela N 2 5
kaznena djela 28,60% 71,40%
obrazovanje majke 6,30% 12,80%

Ispitanika ije majke imaju vie obrazovanje je za 6% vie s boljim kolskim


uspjehom od 1. do 4. razreda, od onih ije majke imaju nie obrazovanje. Vei je postotak
ispitanika (18%) ija majka ima vie obrazovanje, od onih ija ima nie obrazovanje, kada
promatramo ne ponavljanje razreda.Po pitanju pohaanja srednje kole udio ispitanika ija
majka ima vie obrazovanje iznosi 81%, dok udio ispitanika ija majka ima nie obrazovanje
iznosi 57% (grafikon 6).

43
Grafikon 6. Pohaanje srednje kole naspram obrazovanja majke
Ipak, po pitanju samoozljeivanja, agresivnosti i bjeanja iz kole (grafikon 7)
ispitanici ije majke imaju vie obrazovanje prednjae u udjelu, u odnosu na ispitanike ije
majke imaju nie obrazovanje, i to redom 6%, 7% i 9%.

Grafikon 7. Bjeanje iz kole u odnosu na obrazovanje majke


Kada je rije o imovinskim kaznenim djelima jednak je broj ispitanika koji su poinili
i koji nisu poinili navedeno kazneno djelo, obzirom na obrazovanje majke, dok kod
nasilnikih i ostalih djela prednjae ispitanici ija majka ima vie obrazovanje.

Statistiki znaajna povezanost izmeu obrazovanja majke i kolskog uspjeha od 5. do


8. razreda vidljiva je u tome to je vei broj ispitanika boljeg kolskog uspjeha koji imaju
majke vieg obrazovanja (86%), dok ih samo dvoje (14%) ima majke slabijeg obrazovanja.

44
Kada je u pitanju slabiji kolski uspjeh, gotovo je podjednak broj onih koji imaju majke nieg
i vieg obrazovanja (grafikon 8).

Grafikon 8. kolski uspjeh od 5. do 8. razreda u odnosu na obrazovanje majke


Povezanost kolske spreme roditelja i uspjeha djece u koli navode brojni autori.
Djeca obrazovanijih roditelja postiu u prosjeku bolje rezultate u koli (Rei,
2003).Istraivanja provedena u Hrvatskoj nedvojbeno navode na zakljuak da meu
roditeljima maloljetnih delinkvenata dominiraju oni niega ili najniega obrazovanja i radnih
kvalifikacija (Poldruga, 1990), odnosno da su na nioj od prosjene razine obrazovanja koja
je karakteristina za opu populaciju, to se moe utvrditi i iz naeg uzorka. Sve to dovodi i
do tekoa tijekom kolovanja djeteta i problema u ponaanju adolescenta.Istraivanja
posebno naglaavaju vanost obrazovanja majke, budui da je ona najee vie nego otac
ukljuena u svakodnevne kolske aktivnosti(imi ai i dr. 2011). To je vidljivo iz
provedenog istraivanja usporedbom obrazovanja oca i majke, konkretno na varijabli kolski
uspjeh od 5. do 8. razreda gdje je pronaena korelacija s obrazovanjem majke, dok s
obrazovanjem oca nije, a za druge varijable to ne moemo tvrditi jer nije pronaena statistiki
znaajna povezanost.
Zatim je uzeta varijabla zaposlenost roditelja za provoenje testiranja povezanosti s
pokazateljima potekoa u ponaanju (tablica 9). Klasifikacija se vrila na tri kategorije:
nije zaposlen ni jedan roditelj
zaposlen je jedan roditelj
zaposlena su oba roditelja.
Testiranjem povezanosti, nije pronaena statistiki znaajna povezanost na razini rizika .05 s
varijablama: kolski uspjeh od 1. do 4. razreda (2=1.404, df=2, p=.495), kolski uspjeh od 5.
45
do 8. razreda (2=2.920, df=2, p=.232), ponavljanje razreda (2=.284, df=2, p=.868),
pohaanje srednje kole (2=2.914, df=2, p=.233), samoozljeivanje (2=4.162, df=2,
p=.125), agresivno ponaanje (2=.074, df=2, p=.964), bjeanje iz kole (2=5.948, df=2,
p=.051) i vrste kaznenih djela (2=6.264, df=4, p=.180).

Tablica 9. Frekvencije pokazatelja delinkventnog ponaanja i zaposlenosti roditelja


zaposlenost roditelja
ne rade oba radi jedan rade oba
kolski uspjeh do loiji kolski N 2 3 0
4. razreda uspjeh kolski uspjeh do 4. 40,00% 60,00% 0,00%
zaposlenost roditelja 8,30% 12,50% 0,00%
bolji kolski N 22 21 10
uspjeh kolski uspjeh do 4. 41,50% 39,60% 18,90%
zaposlenost roditelja 91,70% 87,50% 100,00%
kolski uspjeh do loiji kolski N 18 16 6
8. razreda uspjeh kolski uspjeh do 8. 45,00% 40,00% 15,00%
zaposlenost roditelja 81,80% 76,20% 54,50%
bolji kolski N 4 5 5
uspjeh kolski uspjeh do 8. 28,60% 35,70% 35,70%
zaposlenost roditelja 18,20% 23,80% 45,50%
ponavljanje ponavljali su N 18 21 7
razreda razred ponavljanje razreda 39,10% 45,70% 15,20%
zaposlenost roditelja 45,00% 50,00% 43,80%
nisu N 22 21 9
ponavljali ponavljanje razreda 42,30% 40,40% 17,30%
razred
zaposlenost roditelja 55,00% 50,00% 56,30%
srednja kola ne pohaaju N 4 10 2
srednju kolu srednja kola 25,00% 62,50% 12,50%
zaposlenost roditelja 21,10% 38,50% 15,40%
pohaaju N 15 16 11
srednju kolu srednja kola 35,70% 38,10% 26,20%
zaposlenost roditelja 78,90% 61,50% 84,60%
samoozljeivanje samo- N 7 11 7
ozljeivali su samoozljeivanje 28,00% 44,00% 28,00%
se
zaposlenost roditelja 17,50% 26,20% 43,80%
nisu se samo- N 33 31 9
ozljeivali samoozljeivanje 45,20% 42,50% 12,30%
zaposlenost roditelja 82,50% 73,80% 56,30%
agresivno agresivni su N 29 30 12
ponaanje agresija 40,80% 42,30% 16,90%

46
zaposlenost roditelja 72,50% 71,40% 75,00%
nisu N 11 12 4
agresivni agresija 47,70% 44,40% 14,80%
zaposlenost roditelja 27,50% 28,60% 25,00%
bjeanje iz kole bjee iz kole N 29 39 13
bjeanje iz kole 35,80% 48,10% 16,00%
zaposlenost roditelja 72,50% 92,90% 81,30%
ne bjee iz N 11 3 3
kole bjeanje iz kole 64,70% 17,60% 17,60%
zaposlenost roditelja 27,50% 7,10% 18,80%
kaznena djela nasilnika N 2 1 3
djela kaznena djela 33,30% 16,70% 50,00%
zaposlenost roditelja 6,90% 3,20% 27,30%
imovinska N 24 7 7
kaznena kaznena djela 41,40% 46,60% 12,10%
djela
zaposlenost roditelja 82,80% 87,10% 63,60%
ostala djela N 3 3 1
kaznena djela 42,90% 42,90% 14,30%
zaposlenost roditelja 10,30% 9,70% 9,10%

Od 10 ispitanika ija oba roditelja rade niti jedan nema loiji kolski uspjeh do 4.
razreda, dok njih 6 od 11 (55%) ima loiji kolski uspjeh od 5. do 8. razreda. Meu
ispitanicima ija oba roditelja ne rade ima ih 82% koji imaju loiji kolski uspjeh od 5. do 8.
razreda (grafikon 9).

Grafikon 9. kolski uspjeh od 5. do 8. razreda u odnosu na zaposlenost roditelja

47
to se tie ponavljanja razreda i zaposlenosti roditelja, 50% ispitanika od kojih jedan
roditelj radi ponavlja razred, dok 45% ispitanika iji roditelji ne rade ponavlja razreda, a kod
ispitanika ija oba roditelja rade taj udio iznosi 44%.
Usporedbom pohaanja srednje kole i zaposlenosti roditelja ispitanika, u sluaju kada
radi samo jedan roditelj 39% ispitanika ne pohaa srednju kolu, dok je taj udio manji kod
ispitanika ija oba roditelja ne rade (21%) i najmanji kod ispitanika ija oba roditelja rade
(15%). Iz navedenoga je vidljivo kako po pitanju kolskog uspjeha od 5. do 8. razreda i po
pitanju pohaanja srednje kole, najloije rezultate pokazuju ispitanici iji samo jedan roditelj
radi.
Udio ispitanika koji se samoozljeuju raste sa brojem zaposlenih roditelja, pa tako kod
ispitanika iji roditelji ne rade iznosi 18%, kod ispitanika iji samo jedan roditelj radi iznosi
26%, a kod ispitanika ija oba roditelja rade iznosi 44% (grafikon 10).

Grafikon 10. Samoozljeivanje naspram zaposlenosti roditelja


Udio agresivnih ispitanika takoer je najvei u skupini ispitanika gdje su oba roditelja
zaposlena (75%), a u toj istoj skupini ispitanika najvei je udio ispitanika koji ine nasilnika
kaznena djela (27%), dok je nasilnikih kaznenih djela u skupini ispitanika iji roditelji ne
rade poinilo 7% ispitanika, a u skupini ispitanika iji samo jedan roditelj radi njih 3%.to se
tie imovinskih kaznenih djela udio ispitanika koji ih poini najvei je takoer u skupini gdje
radi samo jedan roditelj (87%), neto je manji u skupini gdje roditelji ne rade (83%), a
najmanji je u skupini gdje rade oba roditelja (64%).

48
Po pitanju bjeanja iz kole najvei udio ispitanika koji bjee iz kole nalazi se u
skupini gdje radi samo jedan roditelj (93%), a u skupini gdje rade oba roditelja taj udio
ispitanika iznosi 81%, dok je najmanji kod ispitanika iji roditelji ne rade (73%).
Prema istraivanjima, nepovoljniji uvjeti na podruju zaposlenosti roditelja imaju to
nepovoljnije posljedice po dijete, pa je tako za oekivati bilo da e imati vie problema u koli
i u odnosu prema obavezama, ali i da e se ponaati rizinije. Pa se tako na varijablama
kolski uspjeh, ponavljanje razreda i pohaanje srednje kole pokazalo da najmanje potekoa
u ponaanju imaju oni adolescenti ija su oba roditelja zaposlena, dok oni s najvie potekoa
imaju samo jednog zaposlenog roditelja, to se djelomino poklapa s izloenim
istraivanjima. Dok varijable samoozljeivanje i agresivno ponaanje i vrste kaznenih djela
pokazuju potpuno suprotne rezultate: najvie potekoa u ponaanju iskazuju upravo oni s oba
zaposlena roditelja, zatim oni iji roditelji uope nisu zaposleni, a najmanje potekoa
pokazuju oni kojima je samo jedan roditelj zaposlen. Jedino kada govorimo o
samoozljeivanju, istraivanje Sii i Muini(2007) je dalo rezultate da su kod djece koja se
samoozljeuju podjednako zastupljeni sluajevi s oba i jednim zaposlenim roditeljem, to se
djelomino poklapa s naim istraivanjem, a kada su u pitanju kaznena djela i agresivno
ponaanje, izloena istraivanja se ne poklapaju s naim. Uzrok tome je najvjerojatnije mali
uzorak koji smo imali na raspolaganju. Meutim, iako je u istraivanju Singer i sur. (2008)
kod onih adolescenata ija su oba roditelja zaposlena, najmanje onih koji se agresivno
ponaaju i vre nasilnika (najtea) kaznena djela, a kod onih ija su oba roditelja nezaposlena
njih je najvie; jedna od moguih interpretacija, koja moe opravdati zato je u ovom radu
najmanji udio ispitanika koji se agresivno ponaaju i vre nasilnika kaznena djela u
adolescenata kod kojih je samo jedan od roditelja zaposlen, jest da ta skupina adolescenata
kontinuirano ima barem jednog od roditelja uvijek na raspolaganju za pomo pri rjeavanju
potekoa koje se javljaju u adolescenciji te je vie pod nadzorom roditelja u odnosu na
adolescente ija oba roditelja rade.Za varijablu bjeanje iz kole skupina adolescenata s
jednim zaposlenim roditeljem pokazala se najrizinija, dok je najmanje rizina ona skupina
ija su oba roditelja nezaposlena, takoer nije u skladu s navedenim istraivanjima.
Na koncu, moemo rei da jeH2 djelomino prihvaena. Odnosno, nije pronaena
povezanost izmeu materijalnog statusa, obrazovanja oca i zaposlenosti s pojavom pojedinih
oblika delinkventnog ponaanja, dok izmeu obrazovanja majke i pojedinih oblika
delinkventnog ponaanja jest.

49
H3:Rizina ponaanja u obitelji pozitivno su povezana s pojavom delinkventnih oblika
ponaanja kod adolescenata.
Ispitivanjem povezanosti rizinih ponaanja u obitelji s pojavom delinkventnih oblika
ponaanja kod adolescenata prvo smo testirali povezanost alkoholizma oca s pojedinim
oblicima delinkventnog ponaanja kod adolescenata na razini rizika .05 (tablica 10). Varijabla
alkoholizam oca uzeta je budui da je registrirana kao vrlo esta pojava na ovom uzorku (ak
35,7% oeva su alkoholiari), za razliku od pojave alkoholizma majke i pojave drugih
ovisnosti koje su zanemarive u usporedbi s pojavom alkoholizma oca.
Testiranjem povezanosti, nije pronaena statistiki znaajna povezanost na razini
rizika .05 niti s jednom varijablom koje predstavljaju pokazatelje delinkventnog ponaanja:
kolski uspjeh od 1. do 4. razreda (2=.548, df=1, p=.459), kolski uspjeh od 5. do 8. razreda
(2=2.283, df=1, p=.131), ponavljanje razreda (2=.008, df=1, p=.928), pohaanje srednje
kole (2=.148, df=1, p=.700), samoozljeivanje (2=.268, df=1, p=.604), agresivno
ponaanje (2=.601, df=1, p=.438), bjeanje iz kole (2=.267, df=1, p=.605) i vrste kaznenih
djela (2=4.836, df=2, p=.089).

Tablica 10. Frekvencije pokazatelja delinkventnog ponaanja i alkoholizma oca


alkoholizam oca
ima alkoholizma nema alkoholizma
kolski uspjeh do loiji kolski N 1 4
4. razreda uspjeh kolski uspjeh do 4. 20,00% 80,00%
alkoholizam oca 5,00% 10,80%
bolji kolski N 19 33
uspjeh kolski uspjeh do 4. 36,50% 63,50%
alkoholizam oca 95,00% 89,20%
kolski uspjeh do loiji kolski N 14 25
8. razreda uspjeh kolski uspjeh do 8. 35,90% 64,10%
alkoholizam oca 87,50% 67,60%
bolji kolski N 2 12
uspjeh kolski uspjeh do 8. 14,30% 85,70%
alkoholizam oca 12,50% 32,40%
ponavljanje ponavljali su N 17 30
razreda razred ponavljanje razreda 36,20% 63,80%
alkoholizam oca 48,60% 47,60%
nisu ponavljali N 18 33
razred ponavljanje razreda 35,30% 64,70%
alkoholizam oca 51,40% 52,40%
srednja kola ne pohaaju N 5 11
50
srednju kolu srednja kola 31,30% 68,80%
alkoholizam oca 31,30% 26,20%
pohaaju N 11 31
srednju kolu srednja kola 26,20% 73,80%
alkoholizam oca 68,80% 73,80%
samoozljeivanje samoozljeivali N 10 15
su se samoozljeivanje 40,00% 60,00%
alkoholizam oca 28,60% 23,80%
nisu se N 25 48
samoozljeivali samoozljeivanje 34,20% 65,80%
alkoholizam oca 71,40% 76,20%
agresivno agresivni su N 27 44
ponaanje agresija 38,00% 62,00%
alkoholizam oca 77,10% 69,80%
nisu agresivni N 8 19
agresija 29,60% 70,40%
alkoholizam oca 22,90% 30,20%
bjeanje iz kole bjee iz kole N 28 53
bjeanje iz kole 34,60% 65,40%
alkoholizam oca 80,00% 84,10%
ne bjee iz N 7 10
kole bjeanje iz kole 41,20% 58,80%
alkoholizam oca 20,00% 15,90%
kaznena djela nasilnika djela N 0 6
kaznena djela 0,00% 100,00%
alkoholizam oca 0,00% 12,50%
imovinska N 19 39
kaznena djela kaznena djela 32,80% 67,20%
alkoholizam oca 82,60% 81,30%
ostala djela N 4 3
kaznena djela 57,10% 42,90%
alkoholizam oca 17,40% 6,30%

Iz tablice 10 vidljivo je kako 11% ispitanika koji se nalaze u skupini gdje nema
alkoholizma oca ima loiji uspjeh od 1. do 4. razreda, dok loiji uspjeh od 1. do 4. razreda ima
samo 5% ispitanika u skupini gdje ima alkoholizma oca. Za uspjeh od 5. do 8. razreda vei je
udio s loijim uspjehom u skupini ispitanika gdje ima alkoholizma oca, tj. 68% ispitanika koji
se nalaze u skupini gdje nema alkoholizma oca ima loiji kolski uspjeh, dok je njih 88% u
skupini gdje ima alkoholizma oca. Udio ispitanika koji se nalaze u skupini gdje ima

51
alkoholizma oca i onih koji se nalaze u skupini gdje nema alkoholizma oca, a ponavljaju
razred, podjednak je i redom iznosi 49% i 48% (grafikon 11).

Udio ispitanika koji pohaaju srednju kolu, a nalaze se u skupini gdje ima
alkoholizma oca manji je (69%) od udjela ispitanika koji pohaaju srednju kolu, a nalaze se
u skupini gdje nema alkoholizma oca (74%). Udio ispitanika koji se samoozljeuje, a nalazi
se u skupini u kojoj nema alkoholizma oca, vei je (76%) od udjela ispitanika koji se
samoozljeuju, a nalazi se u skupini u kojoj ima alkoholizma oca (71%). Takoer, po pitanju
ispitanika koji su agresivni, vei ih je udio u skupini gdje nema alkoholizma oca (30%), od
udjela u skupini gdje nema alkoholizma oca (23%). to se pak tie bjeanja iz kole i vrsti
kaznenih djela, vei je udio ispitanika koji bjee iz kole i poinili su nasilnika kaznena
djela, a nalaze se u skupini gdje nema alkoholizma oca (redom 84%, 13%), od udjela onih
koji se nalaze uskupini gdje ima alkoholizma oca (redom 80%, 0%).

Grafikon 11. Ponavljanje razreda naspram alkoholizma oca


Prema Singer i sur. (2008) alkoholizam oca bitno oslabljuje odgojnu funkciju obitelji,
izravno pridonosi razvoju poremeaja u ponaanju djece i oslabljuje preventivnu ulogu
obitelji. U navedenom istraivanju jasno je vidljiva povezanost alkoholizma oca s varijablama
koje opisuju tijek kolovanja; bjeanje iz kole, ponavljanje razreda, upisana srednja kola.
Takoer Singer i Mikaj-Todorovi (1993) navode kako je logino da e kolski uspjeh
djeteta takoer biti loiji ukoliko je prisutan alkoholizam u obitelji. U naem istraivanju s
navedenim zakljucima poklapaju se jedino varijable uspjeh u koli od 5. do 8. razreda i
52
upisana srednja kola, kod kojih je vidljivo da je vie adolescenata koji imaju loiji uspjeh u
koli i koji ne pohaaju srednju kolu, a iji su oevi ovisnici o alkoholu, u odnosu na one iji
oevi nisu alkoholiari. Varijable kolski uspjeh od 1. do 4. razreda, samoozljeivanje,
agresivno ponaanje, bjeanje iz kole i vrste kaznenih djela govore suprotno, povoljniji
rezultati su kod onih adolescenata iji su oevi alkoholiari, to se suprotstavlja prijanjim
istraivanjima. Pretpostavlja se da je razlog tome mali uzorak (100 ispitanika) u ovom radu,
dok je uzorak na navedenim istraivanjima daleko vei (Singer, 2008. ima uzorak 12 000
ispitanika). Ispitanici koji ponavljaju razred podjednako imaju roditelje koji jesu i nisu ovisni
o alkoholu, to se takoer ne podudara s istraivanjem Singer (2008) gdje adolescenti koji
ponavljaju razred ee imaju oeve alkoholiare od onih koji ne ponavljaju razred.
Objanjenje te nepodudarnosti je takoer veliina uzorka.

Sljedea varijabla koju smo testirali je nasilje u obitelji. Pod tim pojmom
podrazumijeva se i fiziko, seksualno i verbalno zlostavljanje unutar obitelji, prvenstveno
nasilje meu roditeljima, a zatim i nasilje roditelja nad djecom. Budui da je uzorak malen,
broj kategorija koje opisuju vrstu nasilja bilo je potrebno smanjiti, stoga su podaci
klasificirani samo po kategorijama: ima nasilja i nema nasilja u obitelji (tablica 11).
Testiranje hi-kvadrat testom nije pokazalo statistiki znaajnu povezanost nasilja u
obitelji na razini rizika .05 s varijablama: kolski uspjeh od 1. do 4. razreda (2=.094, df=1,
p=.759), kolski uspjeh od 5. do 8. razreda (2=.386, df=1, p=.535), ponavljanje razreda
(2=.101, df=1, p=.751), pohaanje srednje kole (2=2.079, df=1, p=.149), samoozljeivanje
(2=2.087, df=1, p=.149), agresivno ponaanje (2=3.116, df=1, p=.078), bjeanje iz kole
(2=.439, df=1, p=.508) i vrste kaznenih djela (2=2.161, df=2, p=.340).

Tablica 11. Frekvencije pokazatelja delinkventnog ponaanja i nasilja u obitelji


nasilje u obitelji
ima nasilja nema nasilja
kolski uspjeh do loiji kolski N 3 2
4. razreda uspjeh kolski uspjeh do 4. 60,00% 40,00%
nasilje u obitelji 9,70% 7,40%
bolji kolski N 28 25
uspjeh kolski uspjeh do 4. 52,80% 47,20%
nasilje u obitelji 90,30% 92,60%
kolski uspjeh do loiji kolski N 21 19
8. razreda uspjeh kolski uspjeh do 8. 52,50% 47,50%
nasilje u obitelji 77,80% 70,40%
bolji kolski N 6 8
53
uspjeh kolski uspjeh do 8. 42,90% 57,10%
nasilje u obitelji 22,20% 29,60%
ponavljanje ponavljali su N 25 22
razreda razred ponavljanje razreda 53,20% 46,80%
nasilje u obitelji 49,00% 45,80%
nisu ponavljali N 26 26
razred ponavljanje razreda 50,00% 50,00%
nasilje u obitelji 51,00% 54,20%
srednja kola ne pohaaju N 11 5
srednju kolu srednja kola 68,80% 31,30%
nasilje u obitelji 35,50% 18,50%
pohaaju srednju N 20 22
kolu srednja kola 47,60% 52,40%
nasilje u obitelji 64,50% 81,50%
samo- samoozljeivali N 16 9
ozljeivanje su se samoozljeivanje 64,00% 36,00%
nasilje u obitelji 31,40% 18,80%
nisu se N 35 39
samoozljeivali samoozljeivanje 47,30% 52,70%
nasilje u obitelji 68,60% 81,30%
agresivno agresivni su N 41 31
ponaanje agresija 56,90% 43,10%
nasilje u obitelji 80,40% 64,60%
nisu agresivni N 10 17
agresija 37,00% 63,00%
nasilje u obitelji 19,60% 35,40%
bjeanje iz kole bjee iz kole N 41 41
bjeanje iz kole 50,00% 50,00%
nasilje u obitelji 80,40% 85,40%
ne bjee iz kole N 10 7
bjeanje iz kole 58,80% 41,20%
nasilje u obitelji 19,60% 14,60%
kaznena djela nasilnika djela N 2 4
kaznena djela 33,30% 66,70%
nasilje u obitelji 5,90% 10,50%
imovinska N 27 32
kaznena djela kaznena djela 45,80% 54,20%
nasilje u obitelji 79,40% 84,20%
ostala djela N 5 2
kaznena djela 71,40% 28,60%
nasilje u obitelji 14,70% 5,30%
54
Tablica 11 pokazuje kako je loiji kolski uspjeh od 1. do 4. razreda prisutniji kod
ispitanika koji se nalaze u skupini gdje ima nasilja u obitelji (10%), nego kod ispitanika koji
se nalaze u skupini gdje nema nasilja u obitelji (7%). Kod kolskog uspjeha od 5. do 8.
razreda (grafikon 12), takoer u veoj mjeri loiji uspjeh imaju ispitanici iz skupine gdje ima
nasilja u obitelji (78%), nego ispitanici iz skupine gdje ga nema (70%).

Grafikon 12. kolski uspjeh od 5. do 8. naspram nasilja u obitelji


Ispitanici koji su iz skupine gdje ima nasilja u obitelji u veem udjelu ne pohaaju
srednju kolu (za 17% vie), samoozljeuju se (za 13% vie), i agresivni su (za 15% vie), u
odnosu na ispitanike koji su iz skupine gdje nema nasilja u obitelji. Meutim, ispitanici koji
su iz skupine gdje nema nasilja u obitelji prednjae u bjeanju iz kole, u nasilnikim i
imovinskim kaznenim djelima za 5%, u odnosu na ispitanike koji su iz skupine gdje ima
nasilja u obitelji.
Ovdje je vidljivo kako su na varijablama kolski uspjeh, pohaanje srednje kole,
samoozljeivanje i agresivno ponaanje nepovoljniji rezultati kod adolescenata koji ive u
obiteljima gdje ima nasilja, to se podudara s rezultatima istraivanja koje smo ranije izloili.
Ali, kada govorimo o bjeanju iz kole i vrstama kaznenih djela rezultati su suprotni od
oekivanja. Naime, o povezanosti nasilja u obitelji i navedenih varijabli govori istraivanje
Singer (2008); adolescenti koji su ivjeli s nasiljem u obitelji, iskazali su vie potekoa u
kolovanju i ponaanju, to nije potvrdilo ovo istraivanje. Vjerujemo kako bi vei uzorak dao
slinije rezultate navedenim istraivanjima.
Proueno je i kako sudske mjere roditelja mogu biti povezane s problematinim
ponaanjem (tablica 12). Naime, u 37% sluajeva na naem uzorku postoji izreena sudska
mjera barem jednom od roditelja maloljetnog delinkventa.

55
Testiranje hi-kvadrat testom nije pokazalo statistiki znaajnu povezanost sudskih
mjera roditelja na razini rizika .05 s varijablama: kolski uspjeh od 1. do 4. razreda (2=.205,
df=1, p=.650), kolski uspjeh od 5. do 8. razreda (2=.610, df=1, p=.435), ponavljanje
razreda (2=.033, df=1, p=.857), pohaanje srednje kole (2=3.843,df=1, p=.050),
samoozljeivanje (2=.027, df=1, p=.870), agresivno ponaanje (2=.259, df=1, p=.611),
bjeanje iz kole (2=.823, df=1, p=.364) i vrste kaznenih djela (2=2.433, df=2, p=296).

Tablica 12. Frekvencije pokazatelja delinkventnog ponaanja i sudskih mjera roditelja


sudske mjere roditelja
ima sudskih mjera nema sudskih mjera
kolski loiji kolski N 2 3
uspjeh do 4. uspjeh kolski uspjeh do 4. 40,00% 60,00%
razreda
sudske mjere roditelja 11,10% 7,50%
bolji kolski N 16 37
uspjeh kolski uspjeh do 4. 30,20% 69,80%
sudske mjere roditelja 88,90% 92,50%
kolski loiji kolski N 13 27
uspjeh do 8. uspjeh kolski uspjeh do 8. 32,50% 67,50%
razreda
sudske mjere roditelja 81,30% 71,10%
bolji kolski N 3 11
uspjeh kolski uspjeh do 8. 21,40% 78,60%
sudske mjere roditelja 18,80% 28,90%
ponavljanje ponavljali su N 18 29
razreda razred ponavljanje razreda 38,30% 61,70%
sudske mjere roditelja 48,60% 46,80%
nisu N 19 33
ponavljali ponavljanje razreda 36,50% 63,50%
razred
sudske mjere roditelja 51,40% 53,20%
srednja kola ne pohaaju N 9 7
srednju kolu srednja kola 56,30% 43,80%
sudske mjere roditelja 42,90% 18,90%
pohaaju N 12 30
srednju kolu srednja kola 28,60% 71,40%
sudske mjere roditelja 57,10% 81,10%
samo- samo- N 9 16
ozljeivanje ozljeivali su samoozljeivanje 36,00% 64,00%
se
sudske mjere roditelja 24,30% 25,80%
nisu se samo- N 28 46
ozljeivali samoozljeivanje 37,80% 62,20%
sudske mjere roditelja 75,70% 74,20%
56
agresivno agresivni su N 28 44
ponaanje agresija 38,90% 61,10%
sudske mjere roditelja 75,70% 71,00%
nisu N 9 18
agresivni agresija 33,30% 66,70%
sudske mjere roditelja 24,30% 29,00%
bjeanje iz bjee iz kole N 29 53
kole bjeanje iz kole 35,40% 64,60%
sudske mjere roditelja 78,40% 85,50%
ne bjee iz N 8 9
kole bjeanje iz kole 47,10% 52,90%
sudske mjere roditelja 21,60% 14,50%
kaznena nasilnika N 1 5
djela djela kaznena djela 16,70% 83,30%
sudske mjere roditelja 4,00% 10,60%
imovinska N 20 39
kaznena kaznena djela 33,90% 66,10%
djela
sudske mjere roditelja 80,00% 83,00%
ostala djela N 4 3
kaznena djela 57,10% 42,90%
sudske mjere roditelja 16,00% 6,40%

Kao to je vidljivo u tablici 12, u skupini ispitanika iji roditelji imaju izreene sudske
mjere vei je udio onih koji imaju loiji kolski uspjeh od 1. do 4. razreda (za 3%), onih koji
imaju loiji kolski uspjeh od 5. do 8. razreda (za 10%), onih koji su ponavljali razred (za
2%), onih koji ne pohaaju srednju kolu (za 24%), onih koji su agresivni (za 5%) i onih koji
su poinili ostala kaznena djela (za 10%), u odnosu na ispitanike iji roditelji nemaju izreene
sudske mjere. Iz prikazanih usporedbi vidljivo je kako je najizraenija razlika izmeu
ispitanika iji roditelji imaju i onih iji nemaju izreene sudske mjere u pohaanju srednje
kole (grafikon 13), gdje je i izraunata granina povezanost (p=.05) na razini rizika od .05.

57
Grafikon 13. Pohaanje srednje kole naspram izreenih sudskih mjera roditelja
Iz navedenog vidimo korelaciju s istraivanjem Singer (2008) koji navodi da je
kriminalna aktivnost roditelja, odnosno optuivanost roditelja za kaznena djela jedno od
najopasnijih roditeljskih ponaanja u smislu rizinosti za razvoj djeteta. Djeca s takvim
roditeljima ee imaju problema u tijeku kolovanja te ponaajnih potekoa (Singer i sur.
2008). Dakle, varijable kolski uspjeh, ponavljanje razreda, pohaanje srednje kole i
agresivno ponaanje u istom su smjeru povezane u ovom radu kao i u navedenom istraivanju.
to se tie vrsti kaznenih djela, kod Singer i sur. (2008) adolescenti iji su oevi osuivani za
kaznena djela vie ine imovinska i nasilnika kaznena djela, dok u ovom radu takvi
adolescenti ee ine ostala kaznena djela. Takoer, adolescenata koji su se samoozljeivali
vie je u udjelu onih iji roditelji nisu osuivani za kaznena djela, to je suprotno
oekivanjima. Takav rezultat pripisujemo malom uzorku zbog kojeg nismo mogli dobiti
relevantne podatke.
Sagledavajui izloene rezultate, odbacujemo H3. Moemo rei da rizina ponaanja u
obitelji nisu povezana s pojavom delinkventnih oblika ponaanja kod adolescenata.

58
4. ZAKLJUAK

Obzirom na sve izloene rezultate i relativno mali uzorak,od 100 ispitanika, iz kojeg
su prikupljeni podaci nad kojima je provedeno istraivanje, moemo zakljuiti kako
pokazatelji obiteljskih prilika nisu u velikoj mjeri statistiki znaajno povezani s
pokazateljima delinkventnog ponaanja adolescenata.
Ispitivanjem H1 utvreno je kako je vei broj djece u obitelji negativno povezan sa
kolskim uspjehom od 5. do 8. razreda, dok npr. nepovoljniji uvjeti branog statusa nisu
povezani s pokazateljima delinkventnog ponaanja, to je dokazano u Singer i sur. (2008), ali
i u starijim istraivanjima poput Wootton (1959). to se tie H2, takoer moemo zakljuiti
kako je djelomino prihvaena, tj. pokazatelji vieg socioekonomskog statusau velikoj mjeri
statistiki znaajno ne utjeu na pokazatelje delinkventnog ponaanja adolescenata. Tako nije
pronaena statistiki znaajna povezanost izmeu materijalnog statusa, obrazovanja oca i
zaposlenosti s pokazateljima delinkventnog ponaanja, dok izmeu obrazovanja majke i
kolskog uspjeha od 5. do 8. razreda jest.Prisutnost povezanosti izmeu nekih pokazatelja
obiteljskih prilika i kolskog uspjeha od 5. do 8. razreda, a nepovezanosti pokazatelja
obiteljskih prilika s ostalim pokazateljima delinkventnog ponaanja adolescenata, mogue je
objasniti injenicom vee koliine ispitanika koja se nalazi u skupini u kojoj je promatran
kolski uspjeh, u odnosu na ostale pokazatelje delinkventnog ponaanja adolescenata.
Navedeno nas navodi na to kako bi vjerojatno bila utvrena i povezanosti pokazatelja
obiteljskih prilika s ostalim pokazateljima delinkventnoga ponaanja adolescenata, kada bi
uzeli u obzir vei i komparativniji uzorak, kao to je vidljivo iz iscrpnog istraivanja Singer i
sur. (2008).
Za razliku od H1 i H2, H3 u potpunosti odbacujemo na temelju statistikih
pokazatelja, odnosno provedenim istraivanjem nije utvrena pozitivna povezanost izmeu
pokazatelja rizinih ponaanja u obitelji i pokazatelja delinkventnog ponaanja kod
adolescenata. Iznimka od navedenog je granina pozitivna povezanost (p=.05) sudskih mjera
roditelja i adolescenata koji ne pohaaju srednju kolu. Osim ne pohaanja kole, kod
ispitanika iji roditelji imaju izreene sudske mjere, uoena je odreena povezanost i sa
kolskim uspjehom, ponavljanjem razreda i agresivnim ponaanjem. Time su potkrijepljeni i
rezultati Singera i sur. (2008) koji pokazuju kako djeca sroditeljima rizinog ponaanja ee
imaju problema u tijeku kolovanja te ponaajnih potekoa.
Kako su u ovom radu promatrani samo adolescenti kod kojih je prisutan barem jedan
od pokazatelja delinkventnog ponaanja, nije mogue donijeti zakljuke u odnosu na
59
adolescente kod kojih nisu prisutni pokazatelji delinkventnog ponaanja, tj. nije mogue
usporediti utjecaj obiteljskih prilika kod jednih i drugih. Ipak, sama injenica da velika veina
ispitanika kod kojih su prisutni pokazatelji delinkventnog ponaanja potjee iz obitelji u
kojima su prisutni pokazatelji loijih obiteljskih prilika, potkrepljuje neke od ve utvrenih
zakljuaka (Vukasovi, 2000; Mihanovi, 1999), koji uspjenu odgojnu sredinu povezuju s
dostojanstvom ljudske osobe te ustrojstvom obitelji na naelima odgovornosti, dunosti,
kreposti i rtve.

60
61
5. POPIS LITERATURE

Ajdukovi, M. (2000): Ugroeni razvoj adolescenata u obitelji i zajednici: Poloaj


adolescenata u obitelji. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i
mladei; Ministarstvo rada i socijalne skrbi.
Bastai, Z. (1995): Pubertet i adolescencija. Zagreb: kolska knjiga.
Bai, J.(1991.): Osnovna obiljeja obiteljskih prilika uenika. Defektologija,27: 29-
45.Zagreb: Fakultet za defektologiju.
Bai, J.(1959): Model suradnje i rada s roditeljima "rizinih" uenika osnovne kole. U:
Pojavni oblici poremeaja u ponaanju djece u osnovnoj koli, uvjeti ivota u obitelji i
model pedagokog tretmana (studijski projekt).Zagreb: Fakultet za defektologiju
Sveuilita u Zagrebu, Zavod grada Zagreba za socijalni rad i Sveuilini raunski
centar.
Bai, J., Feri, M. (2000): Rizici u komunikaciji obitelji adolescenata. U: Poloaj
adolescenata u obitelji. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i
mladei, Ministarstvo rada i socijalne skrbi.
Bai, J., iak, A. (1993): Relacije faktora komunikacije u obitelji i poremeaja u ponaanju
djece. Defektologija, 29: 2. Zagreb: Fakultet za defektologiju.
Bouillet, D., Uzelac, U. (2007): Osnove socijalne pedagogije. Zagreb: kolska knjiga.
Brkovi, I., Kereste, G., Kuterovac Jagodi, G. (2013): Osobni, obiteljski i okolinski
prediktori kolskog uspjeha: Provjera moderatorske uloge odrastanja u ratom razliito
pogoenim podrujima Hrvatske. U: Psihologijske teme 22(1): 1-28. Rijeka:
Filozofski fakultet u Rijeci.
Cvjetko, B. (2004):Zakonska i sudska politika kanjavanja maloljetnika i mlaih punoljetnika
kaznom maloljetnikog zatvora. U:Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 11(2):
841-865. Zagreb: Hrvatsko udruenje za kaznene znanosti i praksu.
DeFrain, J., Asay, S., M. (2007):Strong families around the World: Strength-Based Research
and Perspectives families.Oxford: Taylor & Francis.
Gruden, Z. (2000): Rizini initelji u obiteljskoj dinamici u adolescenata. U: Poloaj
adolescenata u obitelji. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i
mladei, Ministarstvo rada i socijalne skrbi.
Haralambos, M., Holborn, M. (2002): Sociologija: teme i perspektive. Zagreb: Golden
marketing.
Hrnjica, S. (1982): Zrelost linosti. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.
Jaovi, . (1971): Porodina atmosfera i kriminalitet maloljetnika. Osvrti, 145. Beograd: 4.
Savez drutva defektologa Jugoslavije.
Koller-Trbovi, N. (1994): Povezanost poremeaja u ponaanju predkolske djece i njihovih
obiteljskih prilika. Disertacija. Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveuilita u
Zagrebu.
Krsti, . (2014): initelji delinkventnog ponaanja.JAHR, 5(10): 323-348. Rijeka: Katedra
za drutvene i humanistike znanosti u medicini, Medicinski fakultet Sveuilita u
Rijeci.

62
Le Flore, L. (1988): Delinquent Youths and Family. Adolescence, 23(91): 629-643.
Mikaj-Todorovi, L., Ricija, N., Singer, M. (2006): Razlike u obiteljskim prilikama
maloljetnih delinkvenata s obzirom na poremeenost odnosa u obitelji, U: Krapac, D.
(et al.): Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 13(2): 1035-1050. Zagreb:
Hrvatsko udruenje za kaznene znanosti i praksu.
Mikaj-Todorovi, L., Singer, M. (1989): Delinkvencija mladih. Zagreb: Globus.
Poldruga, Z. (1990): Pojavni oblici poremeaja u ponaanju maloljetnih delinkvenata u
Hrvatskoj u relaciji s karakteristikama njihovih obitelji, koritenjem slobodnog
vremena i poduzetnim socijalnozatitnim intervencijama. Disertacija. Zagreb: Fakultet
za defektologiju Sveuilita u Zagrebu.
Previi, V. (2003): Obitelj kao odgojno-socijalna zajednica. U: Nacionalna obiteljska
politika, 191-204. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei.
Previi, V. (1999): Pedagoko-socijalna obzorja nasilja (i agresivnosti) u koli. Zagreb:
Hrvatski pedagoko-knjievni zbor.
Rei, M. (2003): Obitelj i kolski uspjeh uenika. akovo: Tempo d.o.o..
Rosi, V., Zlokovi, J., (2002): Prilozi obiteljskoj pedagogiji, Rijeka: Graftrade.
Sii, M., Muini L. (2008): Faktori rizika kod pojave samoozljeivanja djece i
mladih.Ljetopis socijalnog rada 15(1): 49-68. Zagreb: Pravni fakultet Sveuilita u
Zagrebu.
Singer, M. (et al.) (2008): Kriminoloke osobitosti maloljetnike delinkvencije: Tijek
kolovanja, poremeaji u ponaanju, obiteljske prilike. Zagreb: Nakladni zavod
Globus.
imi ai, S., Klarin, M., Prorokovi, A. (2011): Socioekonomske prilike obitelji i kvaliteta
obiteljske interakcije kao prediktori kolskog uspjeha srednjokolaca u Hrvatskoj,
Bosni i Hercegovini i Makedoniji.Ljetopis socijalnog rada 18 (1): 31-62. Zagreb:
Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Vidovi, D., (2000): Otvaranje savjetovanja.U: Poloaj adolescenata u obitelji. Zagreb:
Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, Ministarstva rada i socijalne
skrbi.
Vukasovi, A. (2000): Obitelj i sustavno odgajanje mladei za obiteljski ivot, U: Poloaj
adolescenata u obitelji. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i
mladei, Ministarstva rada i socijalne skrbi.
Zrili, S. (2007):Analiza kolskih izostanaka s obzirom na brani status roditelja. Magistra
Iadertina, 2(1): 31-42. Zadar: Sveuilite u Zadru, Odjel za izobrazbu uitelja i
odgojitelja.
Wilson, N., J., Rolleston, R. (2004). A risk-need profile using four measures for youth
offenders incarcerated in young offender units. Unpublished paper. Wellington, NZ:
Department of Corrections.
Wootton, B. (1959): Social Science and Social Pathology. London: Oxford University Press.

63
6. SAETAK

Utjecaj obiteljskih prilika na poremeaje u ponaanju adolescenata


Marija Buli
U ovom radu ispitan je utjecaj obiteljskih prilika na poremeaje u ponaanju
adolescenata, na uzorku od 100 sluajno odabranih tienika odgojne ustanove Doma za
odgoj djece i mladei Dugave, u dobi od 14 do 17 godina. Obiteljske prilike definirane su
branim statusom i veliinom obitelji, kao pokazateljima sastava obitelji;obrazovanjem,
zaposlenou i materijalnim statusom roditelja, kao pokazateljima socioekonomskog statusa;
nasiljem u obitelji, alkoholizmom roditelja i osuivanou roditelja za kaznena djela, kao
pokazateljima rizinog ponaanja u obitelji. Poremeaji u ponaanju adolescenata, promatrani
su kroz pokazatelje delinkventnog ponaanja definirane kolskim uspjesima od 1. do 4.
razreda te od 5. do 8. razreda, ponavljanjem razreda, upisanom srednjom kolom,
samoozljeivanjem, agresijom, bjeanjem iz kole, te poinjenim kaznenim djelima.
Provedbom hi-kvadrat testa (p<.05) izmeu svih navedenih pokazatelja obiteljskih prilika i
poremeaja u ponaanju adolescenata, utvrena je statistiki znaajna povezanost izmeu
veeg broja djece u obitelji i loijeg kolskog uspjeha od 5. do 8. razreda, te izmeu vieg
obrazovanja majke i boljeg kolskog uspjeha od 5. do 8. razreda. Granina statistika
povezanost (p=.05) utvrena je izmeu nezaposlenosti roditelja i bjeanja iz kole, te izmeu
sudskih mjera roditelja i ne pohaanja srednje kole. Mogua je povezanost i ostalih
navedenih pokazatelja obiteljskih prilika i poremeaja u ponaanju adolescenata, koju bi
trebalo istraiti na veem i komparativnijem uzorku.

Kljune rijei: adolescenti, delinkvencija, obiteljske prilike

64
SUMMARY
The influence of family circumstances on behavioral disorders of adolescents
Marija Buli
In this thesis the influence of family circumstances on behavioral disorders of
adolescents has been examined on sample of hundred randomly selected wards from
educational institution Dom Dugave, at the age of 14 to 17 years. Family circumstances are
defined with marital status and family size, as indicators of the composition of the family;
education, employment and financial status of parents, as indicators of socio-economic status;
domestic violence, alcoholism parents and parents' convictions for criminal offenses, as
indicators of risk behavior in the family. Behavioral disorders of adolescents are examined
through indicators of delinquent behavior defined with school success from 1st to 4th grade
and from 5th and 8th grade of prime school, repeating grades, entered high school, self-
harming, aggression, running away from school and committed crimes. The implementation
of the chi-square test (p<.05) between all above listed indicators of family circumstances and
behavioral disorders of adolescents, a statistically significant correlation between a larger
number of children in families and poorer school success from 5th and 8th grade, and also
between the grater mothers education and grater school success from 5th and 8th grade, has
been determined. Border statistical correlation (p=.05) has been found between the
unemployment of parents and running away from school, and also between parents'
convictions for criminal offenses and not attending secondary school. Correlation of other
listed indicators of family circumstances and behavioral disorders of adolescents is possible
and should be researched on bigger and more comparable sample.

Keywords: adolescents, delinquency, family circumstances

65