Documenti di Didattica
Documenti di Professioni
Documenti di Cultura
Li kulubej chi
ru li chaqrab
Derecho Penal
Agosto de 2014
AEPDI
Xjolomink re li molam:
Adelso Romel Reyes Reyes
Xjolomink re li kanjel:
Robin Macloni Sicajn Jacinto
Aj kaakalehom re li ka ru re li molam:
Arnoldo Ucum Tzul
Aj Kulul ula:
Matilde Cuz Coc
Xbeen Tasal
Xkuutil kulubej chi ru li chaqrab- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 11
Ka ru aj e li kulub chi ru li chaqrab. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 11
Ka ru li xnimal ru maak.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 13
Ka ru li xmaak kolbaib- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 21
Xkab Tasal
Li maakobk- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 25
Bar wan li maak jwal nauxmank- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 25
Ka ru li kamsink - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 27
Ka ru li tiqok- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 29
Ka ru li elqak - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 33
Ka ru li tehok kabl- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 35
r Derecho Penal
4
Rox Tasal
Chanki ru naxtoj rix xmaak li namaakobk - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 41
Ka ru li ok sa tzalam - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 41
Ka ru li chapek- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 43
Ka ru li tzalam ut li chapek - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 43
Ka ru li muultik- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 43
Qu es la responsabilidad. Civil?- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 44
Qu es la restitucin? - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 44
Ka ru li wank sa tuqtuukilal. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 45
Xka Tasal
Ka ru li qabaak- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 47
Ka ru naru ninbaanu wi ani junaq narahobtesink we. - - - - - - - - - 47
Ka ru li jitok - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 49
y Derecho Penal
6
Ka ru xkanjeleb laj raqol aatin chi rix rilbal bar
naajejil textaqla junaq li pereex.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 67
Ka ru li chapek- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 85
Ka ru li xyalbal rix.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 89
Ka ru li tenebank maak.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 89
Xka Tasal
Chan ru xbeeresinkil junaq li maak- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 95
Jun li ixq xjunes - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 95
i Derecho Penal
8
Li kulubej chi
ru li chaqrab
Derecho Penal
DERECHO PENAL
En esta parte de la serie donde no hay abogado explicaremos la
forma en que deben actuar las autoridades, segn la ley.
CAPITULO I
PRINCIPIOS DEL DERECHO PENAL
p Derecho Penal
10
LI KULUBEJ CHI RU LI CHAQRAB
Sa li chaqrab ain bar wi maaka junaq laj nawol chaqrab
tqacholob ka ru naru nekexbaanu laj nawol chaqrab jo
kama naxye sa li xchaqrabil.
XBEEN TASAL
XKUUTIL KULUBEJ CHI RU LI CHAQRAB
Que es un delito?
Delito es el acto de una persona que causa un dao o pone en peligro
a otras personas o sus bienes, y por eso se le ha impuesto una
pena o castigo. De esta manera se protege la vida, la libertad, la
propiedad, la familia y otros derechos de todas las personas.
W Derecho Penal
12
Ka ru li xnimal ru maak.
Aan jun li maak li naxbaanu li poyanam bar wi narahobtesiik
malaj naxke sa junaq rahilal li komon malaj li karu re wan. Jokan
naq tento xtenebankil junaq li xtojbal rix chi kamaan nakolman rix li
yuam, li junkabal ut wan chik xkomon xkulub li poyanam.
R Derecho Penal
14
KARU LI INKA XNIMAL RU MAAK
Aan jun li sachk naxkul malaj naxbaanu li poyanam bar wi inka
naxbaanu junaq li rahobtesink chi nim ru eb li kok chaajkilal ain
wan aj wi sa li xchaqrabil li kolbaj ib ut aan laj raqol aatin naru
naxke chi xtoj rix li nabaanunk re li chaajkilal ain. Qayehaq
naq tketmanq junaq li ixaqilbej wi inka rahobtesinbil malaj inka
wan junaq li xtiqilal malaj naq junaq li poyanam nakala ut napleetik sa
be inka aj wi xnimal ru maak li relqankil junaq li inka jwal terto
xtzaq qayehaq junaq li xan kaxlan.
Y Derecho Penal
16
Eb li xnimqal ru maak natawmank sa li xchaqrabil li kolok ib malaj
sa jalan chik chaqrabnakanjelak re xnawbal ka ru li inka us
xbaanunkil re naq inka tooqabaaq chi xbaanunkil junaq li
maak ut mare maawa maak.
Jun chik a chaqrab ain naxye naq inka naru xchapbal malaj
xkeebal xtoj rix xmaak junaq li poyanam wi li chaqrab maji naxye
naq aan xmaakobk. A chaqrab ain natawliman sa xchaqrabil li
kolbaj ib sa li raqal 1 ut sa li 17 sa li xnail chaqrab re li qatenamit.
Qu es un delito doloso?
Es el delito que se comete con la intencin o ganas de hacerlo y
sabiendo lo que se hace. Por ejemplo: a uno le cae mal una persona
y quiere pegarle, entonces un da lo busca y le pega, o tambin
cuando alguien entra a una casa con toda la intencin de robar algo.
Qu es un delito culposo?
Es el delito que comete una persona que acta legalmente pero
no toma las precauciones necesarias. Como por ejemplo el chofer
de una camioneta extraurbana que sabiendo que no estn bien
los frenos de la camioneta, corre a excesiva velocidad y se pone a
rebasar en curva, lo que provoca un accidente, por su imprudencia,
negligencia o impericia.
I Derecho Penal
18
Li xchaqrabil li maak naxye naq inka naru nakextoj li chankeb
ru li poyanam, naru nakextoj rix xmaak naq wanqeb xmaak. Li xna
chaqrab naxye naq chi junil li poyanam junaqikeb li xkulub ut
li xloqal.
Qu es la legtima defensa?
Es cuando cometemos un delito por defendemos, por defender
nuestras cosas, por defender a otra persona o sus cosas. Para que
exista legtima defensa es necesario que haya una agresin ilegtima,
por ejemplo, si alguien me quiere golpear o matar y yo lo golpeo
primero.
q P Derecho Penal
20
Naraj naxye naq junaq li toj babay xchihab xtoch junaq li poyanam
malaj xmaq karu re inka naru xbaanunkil re li nabaanumank re
junaq li nimla poyanam xbaanaq wan sut nakulmank ain ut aan
inka naxke reetal maus ut ma inka us yo xbaanunkil.
KA RU LI XMAAK KOLBAIB
Aan naq naqabaanu junaq li maak xmaak xkolbal qib malaj
xkolbal ka ru qe malaj jalan chik poyanam. Qayehaq wi ani traj
ketok we malaj kamsink we ut laain xbeen xinbaanunk re. Aajel
aj wi ru naq li tinbaanu aan re xkolbal wib chi ru junaq li rahilal
qayehaq mare ani xhobok we ut laain xwisi linpuub ut xinkamsi. Chi
ru li chaqrab li yuam wan xwankil chi ru li yal hobek.
Qu es el estado de necesidad?
Es cuando se comete un delito para salvarse uno, o para salvar a
otras personas o cosas que estn en peligro, por ejemplo, si estoy en
una casa ajena que se est quemando y para salir tengo que romper
una puerta, cometo el delito de dao al romper la puerta que no
es ma, pero estoy en estado de necesidad y debo romperla para no
quemarme. Por eso, si se comete un delito en estado de necesidad
no hay castigo.
q w Derecho Penal
22
KA RU LI YAL XMAAK NAQ AAJEL RU TAABAANU.
Aan naq xabaanu junaq li maak xbaan xkolbal li jalan chik,
qayehaq, wi wankin sa junaq jalan ochoch xok chi katk naru tinpej li
okebaal us ta maak yal re naq inka tinkatq, a maak ain maaka
xtojbal rix.
b) los locos
CAPITULO II
LOS DELITOS
q r Derecho Penal
24
MA NARU XKEEBALEB XTOJBALEB RIX XMAAK CHI JUNIL LI
NAKEMAAKOBK
Inka, xbaan naq wan poyanam nakextaw ru ma us malaj inka us
nakexbaanu. Chan li chaqrab naq aaneb ain:
XKAB TASAL
LI MAAKOBK
q y Derecho Penal
26
KA RU LI KAMSINK
Sa li xchaqrabil li tojba maak raqal 123 aj kamsinel li nakamsink
junaq li poyanam ayaal li ka ru nakamsink wi mare yal xyatz mare
yal xpuuba malaj yal xyok.
Qu es el delito de lesiones?
El Cdigo Penal dice en el Artculo 144: Comete delito de lesiones
quien causa a otro dao en el cuerpo o en la mente. Pueden causarse
varios tipos de lesiones, y dependiendo del tipo de lesin que se
cause, as ser el castigo que el Juez le impone al responsable. Hay
lesiones: En la cabeza o la mente.
q i Derecho Penal
28
jj Naq nauxk kamsink chi kajo li xkobolal nakeemank
KA RU LI TIQOK
Li xchaqrabil li tojba maak naxye sa li raqal 144 naxbaanu li maak li
ani naxtiq junaq li poyanam sa xjunxaqalil malaj sa xkauxlebaal
ayaal karu ut chan ru naxbaanu. Ut laj raqol aatin sa xbeen wan
xtenebankil junaq xtojbal rix li xmaak. wan nekexkul tiqek sa
xjolomeb malaj sa rululeb neke tenek. Qayehaq junaq li poyanam
nawaxenk ru xmaak naq xexten xjolom.
Sa li junxaqalil mare ani junaq xtoqe li ruq malaj ra malaj ani nakana
chi mutz ru malaj naq nekexten junaq li poyanam ut inka chik taruuq
chi kiiresink
Malaj se kanjel, naq ani junaq xtiqe ut inka chik taruuq chi kanjelak
chijunil ain aaneb li xninqal ru tiqilal.
Naq li natiqek inka nakanjelak chi ru lajeeb kutan aan jun rahilal
bar wi laj raqol aatin naxke xtojbal rix.
Qu es el delito de estupro?
Es tener relaciones sexuales con una mujer menor de dieciocho
aos de edad y mayor de doce aos, aprovechando que no tiene
experiencia o ganndose su confianza, sin usar fuerza o violencia.
Tambin comete estupro, el que para tener actos sexuales, engaa a
la mujer o le hace falsa promesa de matrimonio (Artculos 176 al 178
del Cdigo Penal).
q p Derecho Penal
30
KA RU LI MUXUK MALAJ LI BATZUNLENK IXQ.
Sa li raqal 173 re li xchaqrabil li tojba maak naxye ka ru li muxuk.
Eb amaak ain jwal nim xtojbal rix naq naabaleb chi winq naq
texbaanu, ut mare li tzaqal xbaanunk re aan jun rechelal ut
malaj narahobtesimank li ixq.
Koban jwal nakule a naleb ain aban moko nake jitek ta,
nanawman naq jokan aban inka jitbileb li ka ru nakexbaanu
li nabej yuwabej aan naq nakexmin ru chi sumlaak ut li
xnaabalil li nakuluk a naleb ain tik nokoxesumlaaq.
Qu es el delito de incesto?
Este es el delito que se comete cuando se tienen relaciones sexuales
entre padres e hijos o entre hermanos, y es ms grave cuando se
comete con un hijo que es menor de edad (Artculos 236 y 237 del
Cdigo Penal).
Qu es el delito de hurto?
El Cdigo Penal en el artculo 246 dice que hurto es agarrar sin la
debida autorizacin, alguna cosa mueble (que se
Qu es el delito de robo?
El robo, segn el Artculo 251 del Cdigo Penal, es llevarse una cosa
mueble ajena (mueble quiere decir que se puede transportar o
cargar), pero usando violencia, ya sea rompiendo puertas, muebles
o usando pistola o cuchillo para amenazar a las personas que son sus
dueos o que sencillamente las estn cuidando.
Para que haya hurto o robo la cosa que se agarra debe pertenecer
a otra persona y esta persona tiene que demostrar de alguna manera
que lo que se robaron o hurtaron es de su propiedad. El robo es un
delito ms grave que el hurto, porque en ste se utiliza la violencia
para tomar la cosa.
q W Derecho Penal
32
LI MUXUK CHI MINBIL L RU
Namuxuk li ani nawan rikin junaq ixq wi yal naxmin ru ut naxbalaqi
mare naxye kamek malaj sumlaak re, re naq tixsume xbaanunkil
li wank sa wiibal us ta li ixq naraj mare toja wan kablaju malaj
waqlaju chihab re chan sa li raqal 181 toj sa li raqal 187 re li
xchaqrabil li tojba maak.
mare meex, tem chi junil li naru xbeelankil aan jun elqak xbaanaq
maaani xyehok aawe naq taakam.
KA RU LI ELQAK
Jo naxye sa li raqal 251 re li xchaqrabil li kolbaj ib, li elqak aan
xxokbal malaj xkambal junaq li kaaq re ru li naru xbeelankil
aban mare rikin chajkilal xbaanuman qayehaq mare xexpej li
okebaal rikin puub malaj chiich re naq teruhanq chi xkambal li
kaaq re ru.
Existe este delito aunque el que entre a la casa sea una autoridad.
Por ejemplo, si la polica quiere entrar en la casa sin orden de Juez, o
si lo hace con orden de Juez pero despus de las seis de la tarde y
antes de las seis de la maana, es la misma autoridad la que comete
el allanamiento.
q R Derecho Penal
34
KA RU LI ELQAK CHI BALAQINBIL
Aan naq ani nabalaqink junaq poyanam mare naxpatz kaaq re
ru malaj nakuluk tumin, qayehaq ani junaq yooq chi kayink choch
chi ak wan aj eechal re chan sa li raqal 263 sa li xchaqrabil li
kolbaj ib. aan jun elqak aj wi naq ani natojok junaq kas rikin
xhuhul li tumin chi maaka xsa sa li kuulebaal tumin re xtojbal.
KA RU LI TEHOK KABL
Aan naq junaq li poyanam naxchik rib sa junaq ochoch chi moko
re ta. chan sa li raqal 206 re li xchaqrabil li kolbaj ib.
Qu es el delito forestal?
Es el que se comete contra los bosques, cuando:
q Y Derecho Penal
36
KA RU XTOJBAL RIX LI NAKULUK KAAQ RE RU RE TBAANU
JUNAQ LI KANJEL
Nabaanuman ain naq junaq li poyanam naxke xtumin malaj junaq
xmaatan laj kanjel chi ru li chaqrab re naq tixbaanu li xkanjel
re xkolbal a poyanam aan. Nabalaqik laj kanjel li naxpatz jo
nimalaq chi tumin re naq tixbaanu xkanjel arin takeemanq reetal
naq li nakuluk ut li nakehok tumin yookeb chi maakobk chi ru li
chaqrab chan sa li raqal 439 toj sa li 444 re li xchaqrabil li tojba
maak.
q I Derecho Penal
38
Maak aj wi naq taajilosi laanubajl bar wi wan laachoch malaj
xnumsinkil junaq tzajej ha sa junaq nima barwi naabal li
poyanam neke ukak malaj neke puchuk chan sa li raqal 256 re li
xchaqrabil li tojba maak.
Wan jun chik li chaqrab li nailok re li kawilal re naq a yibaj pim ain
inka chi ttawmanq junaq raasa sa li xyiibankil malaj sa li xkayinkil .
CAPITULO III
SANCIONES O PENAS
En qu consiste la prisin?
Es quitar la libertad o meter en la crcel a una persona que ha
cometido un delito.
w P Derecho Penal
40
Kauxlaqo, seeraqiqo ut tziibaqo
1. Karu chi maakil li jwal nauxmank sa laakalebaal.
2. Karu junaq chaajkilal naxboq chaq choq re laakalebaal
analeb aan.
3. Karu nakakoxla chirx li nakulmank yalaq bar.
ROX TASAL
CHANKI RU NAXTOJ RIX XMAAK LI NAMAAKOBK
KA RU LI OK SA TZALAM
Aan xkeebal junaq li poyanam sa tzalam chi maaka
xwachabankil xmaak naq xmaakobk.
Qu es la multa?
Es una pena que consiste en pagar una cantidad de dinero, como
castigo que debe sufrir una persona por haber cometido un delito.
Al cobrar la multa, el Juez debe fijarse si la persona que va a pagar
es pobre o rica, pues si es pobre, la multa que debe pagar es ms
baja. Debemos saber tambin que no todos los delitos pueden ser
w w Derecho Penal
42
KA RU LI CHAPEK
Aan xkambal sa junaq tzalam li poyanam li kixbaanu junaq li
maak moko al nim ta inka naru nawan numenaq oxkaal kutan
sa li tzalam.
KA RU LI TZALAM UT LI CHAPEK
Li ok sa tzalam ut li chapek jun taqeet xbaanaq aan ok sa tzalam
naxbaanun li poyanam li namaakobk li xjalanil aan naq wi nim
xmaak naxik se tzalam wi inka kaajwi nachapek ut nakoqe
xbaanaq inka jwal nim xmaak. Li babay xmaak inka naru
nanume k li oxkaal kutan xwanjik sa tzalam ut li nim xmaak naru
nawan junaq lajeeb roxkal chihab sa tzalam chi tzaptzooq.
KA RU LI MUULTIK
Aan jun xtojbal chi tuminul xmaak junaq li poyanam. Naq tixpatz
li tumin laj raqol aatin tento tixke reetal maneba malaj bihom
li xmaakobk wi neba naru xpatzbal kubenaq wi bihom naru
xpatzbal chi yuyu re. Aban chi qanawaq naq moko chijunil ta
li maak naru xtojbal rikin muult qayehaq wi xkamsin junaq malaj
xketok junaq chi ra aan inka naru xpatzbal muult re naru
xtaqlankil sa tzalam re tixtoj rix li xmaak.
Qu es la responsabilidad. civil?
La responsabilidad civil no es un castigo, sino que es la reparacin
del dao por haber cometido un delito o falta, Por ejemplo: si una
persona comete un delito o una falta, queda con la obligacin de
pagar una cantidad de dinero por el dao que hizo.
3. la indemnizacin de perjuicios.
Qu es la restitucin?
Es la devolucin de la cosa que se da, si es posible, la misma
cosa, y si se ha arruinado, pagar el dao con dinero.
w r Derecho Penal
44
KA RU LI WANK SA TUQTUUKILAL.
Aan inka jun tojba maak , aan jun xyiibankil junaq li kaq re ru
xmaak naq xbaanu junaq li inka us. Qyehaq wi ani xbanu junaq
maak babay malaj kachin tixtoj rix chi tuminul li inka us kixbaanu.
CAPITULO IV
PROCESO PENAL
Qu es el proceso penal?
Es el camino o los pasos que dice la ley que se deben seguir para saber
si una persona es inocente o culpable de un delito
w y Derecho Penal
46
Kauxlaqo, seeraqiqo ut tziibaqo
1. Karu xjalanil li chapek rikin li ok sa tzalam
XKA TASAL
KA RU LI QABAAK
Qu es una denuncia?
Es hacer del conocimiento del Juez, Ministerio Pblico o la Polica
Nacional que se ha cometido un delito. La denuncia se puede
presentar en forma verbal o (sea de palabra) o por escrito, no tiene
ninguna formalidad pero debemos contar qu fue lo que pas, quines
participaron o cometieron el delito, quines salieron afectados, si
hubieron testigos que vieron el hecho y que otros medios de prueba
podemos acompaar.
Qu es la querella?
Es otra forma de poner en conocimiento del Juez que se ha cometido
un delito, pero en este caso, el afectado o interesado es el que pone
la queja y manifiesta que se le tome en cuenta para participar en el
proceso, presentar sus pruebas y tambin ayudar en la investigacin
que realizar el Ministerio Pblico, hasta que los Jueces dicten la
sentencia. Artculo 302 del Cdigo Procesal Penal.
w i Derecho Penal
48
WI XINNAW NAQ JUNAQ LI POYANAM XBAANU JUNAQ LI MAAK
KA RU NARU TINBAANU.
Tento saqabeen xjitbal chi ru laj raqol aatin, laj tzilol rix chaajkilal
ut laj kaakalehom tenamit wi junaq laj kanjel chi ru li chaqrab
malaj junaq li poyanam kixbaanu li maak naru xtikibankil xtzilbal rix
malaj xkambal sa raqlebaal aatin.
KA RU LI JITOK
Aan xkeebal chi xnaw laj raqol aatin, laj tzilol rix chaqrab ut laj
kaakalehom tenamit naq kiuxmank jun li maak.
Wi yal xyeemank re chi aatinul re laj raqol aatin, laj tzilol rix chaajkilal
naru textziiba junaq li reetalil sa li nimla tasal hu re laj raqol aatin ut
inka chik naru nawulak sa li xhonnalil li raqok aatin.
w p Derecho Penal
50
KA RU XJALANIL LI YAL NAJITOK CHI RU LI NAKULUK
CHAAJKILAL AAN LI NAJITOK
Sa li yal jitok yalaq ani naru najitok chi ruheb laj raqol aatin, laj tzilol
rix chaajkilal ut laj kaakalehom tenamit naq xbaanumank
junaq li maak.
w W Derecho Penal
52
KARU NARU NAQABAANU WI LAJ ELQ INKA TIXKE RIB CHI
CHAPEK.
Risinkil ani li xkaba chirix aan naru xjitbal chi ru laj kaakalehom
tenamit, laj tzilol rix chaajkilal ut laj raqol aatin ut aaneb naru
neketzilok rix ut xtaqlankil xchapbal.
w R Derecho Penal
54
4. Wi toj maji nakakul ka raj ru taabaanu wiraj toxaakul.
w Y Derecho Penal
56
kaakalehom tenamit ut naru naatinak li narahotesiik
wi li yo chi qabaak maaka xmaak natawman laj raqol
aatin naxke xboqbal li naqabaak sa li nayeemank re li
abiik ut eb li neke kolok re re naq texkut naq maaka xmaak
laj raqol aatin re li usila trabiheb re naq taruuq chi xraqbal junaq
chaqrab sa xbeen inka naru nanumek li oob kutan.
w I Derecho Penal
58
KA RU NARAJ NAXYE NAQ NAPUKTESIMANK LI TZILOK IX CHI
RU CHAQRAB.
Aan naraj naxye naq li nachapek malaj li naqabaak laj tzilol rix
chaqrab ut eb laj kolonel tento sa xbeeneb xnawbal ka ru yo
chi kulek malaj li tzilok ix yo chi uxk chi rix li naqabaak chi maaani
naru nayehok re naq inka naru nakexnaw, naraj naxye naq naru
xyaabasinkil xsa li hu bar wi yookeb chi xtzilbal rix li chaajkilal ut
chan ru yookeb chi xbaanunkil eb laj tzilol rix chaqrab.
Quin es el Juez?
El Juez es la persona que ha estudiado las leyes, o sea, que es
licenciado. Es nombrado por el Organismo Judicial y por eso tiene la
autoridad y el conocimiento para juzgar a las personas que cometen
delitos.
e P Derecho Penal
60
2. Naq tchapeq naru nakexye re naq tixsik junaq laj kolol re, us
wi naxnaw ru.
e w Derecho Penal
62
Laj raqol aatin tento sa xbeen rabinkil ut xyiibakil kama naxye li
chaqrab ut inka naru naxpatz xtojbal chi xbaanunkil a
kanjel aan.
Naru nauxk numek rikin laj raqol aatin wan sa xteepal li tenamit
naq nim ru li maak malaj naq aajel ru xyiibankil rikin xtenq junaq
laj kanjel chi ru li chaqrab, qayehaq naq wan junaq chaajkilal
sa junkabal, rikin nubajl malaj choch malaj junaq yal pleet
chi ribileb rib. Aban naq wan junaq nimla chaaajkilal moko
kaaj tawi laj raqo aatin naru chi yiibank a chaajkilal aan naru
natenqan laj raqol aatin li wan sa li xnimla teepal tenamit barwi
wanko.
e r Derecho Penal
64
re naq textzil rix ani wanwi li chaajkilal, li karu tril malaj karu li
tixbaanu laj raqo aatin naru nawaklesiman junaq li reetalil sa li
nimla tasal hu naxbeeresi.
e y Derecho Penal
66
Rilomeb aj wi li xninqal najej nekeyiibank kaaq re ru re naq
inka textzajni ru li ha.
Qu es la declaracin indagatoria?
Es lo que dice la persona o acusado sobre los hechos o cosas de
los que se le acusa ante el Juez de Primera Instancia. No lo pueden
obligar a decir cosas que lo perjudiquen y puede tambin quedarse
callado, pues no se le puede obligar a hablar, ni muchos menor
declarar en su contra.
e i Derecho Penal
68
KA RU NAXBAANU LAJ TZILOL RIX CHAAJKILAL SA LI
RAQLEBAAL AATIN
Li tzillebaal rix chaajkilal aan jun rochochil li chaqrab aan li wan
rilom sa xbeen chi junil li xkolbal li chaqrab malaj li komonil.
PENSEMOSPLATIQUEMOS y ESCRIBAMOS
1. Cmo ve el trabajo que hace el Juez de su comunidad?
Por eso se tiene que buscar a una persona que traduzca o que hable
castilla, pero eso no es igual porque no traduce todas las cosas o
no sabe explicar bien el problema y por eso no entendemos bien lo
que explican las autoridades. Por ejemplo, en Quetzaltenango y en
la mayora de los juzgados, no tienen traductor, lo que hacen es
pedirle a cualquier persona que los ayude. En Tecpn, la gente que
no habla el espaol, llevan ellos mismos sus traductores. En Tactic
e p Derecho Penal
70
nimla tasal hu li karu tixye re naq takanjelaq choq reheb xtzilbal
li chaajkilal aan.
e W Derecho Penal
72
chi ru li chaqraqb. Qayehaq Ketzaltenank saeb li raqlebaal aatin
maaka junaq aj raqol aatin ut yalaq ani nekexchap choq aj jalol
aatin. Ut Tekpan, eb li poyanam inka nekexnaw kaxlan aatin, ak se
yaal nekexkam aj jalol raatineb.
e R Derecho Penal
74
5. Tento sa xbeen xkolbal rix li ani yo xqabankil, wi inka
naxbaanu naru napatz re laj raqol aatin naq tixjal.
Laj raqol aatin naru naxkul li qapatzom chi tziibanbil naq laj tzilol rix
maak toj chi kanjelak.
e Y Derecho Penal
76
Re naq laj tzilol rix chaajkilal naxbaanu junaq li chaajkilal re naq
li yo chi qaabaak tnimanq li xmaak, laj raqol aatin tento tixke
reetal naq inka tkulmanq a chaajkilal aan. Li kanjel ain
nabaanumank chi ru oxib po chalen naq xkeeman sa tzalam
laj maak.
e I Derecho Penal
78
f. Bar wi xexchap chi ru junaq kaxlan mu
g. Xtikibankil junaq li raqba aatin
Ain nakanjelak re naq li yo chi qaabaak tixkol rib malaj tixye naq
moko aan ta xbaanunk re li chaajkilal, malaj inka t-aatinaq naq
t-patzeq. Jokan naq li patzom tkeemanq re tento naq saqenk ru
ut ttawmanq ru re naq inka ttzuklemanq ru li xkauxl sa li raqlebaal
aatin.
Por ejemplo, si el hecho del que se nos acusa se hizo segn la costumbre
de nuestra comunidad, debe pedirse que un experto que conozca
la costumbre de nuestro pueblo, la explique al Juez, para que el Juez
sepa que actuamos conforme a ella y que en nuestro pueblo eso que
r P Derecho Penal
80
KA RUHEB LAJ TENQANEL
Poyanam nekexnaw chan ru kikulmank li chaajkilal kaut naq
wankeb aran. Tento texye li yaal re naq tasaqenoq ru li chaajkilal.
r w Derecho Penal
82
xpatzbaleb naabal li poyanam wankeb xnawom sa li kalebaal
aan.
Y qu es la detencin?
Es agarrar a una persona para meterla a la crcel, por medio de
la orden de un Juez, porque se piensa que esa persona ha cometido
o participado en un delito. Esta detencin se hace para asegurar el
resultado del juicio. Para poder dejar presa a una persona, el Juez de
Primera Instancia debe tener bastantes razones para suponer que el
procesado pudo haber cometido el delito o haber participado en
l si no debe dejarlo libre inmediatamente.
r r Derecho Penal
84
Naru naxtaqla xchapbal junaq li poyanam naq ak xnawman
naq wan xmaak. Re naq inka t-eeleliq. Naraj naxye naq nauxmank
ain naq nakauxlaman naq naru naeelelik li yo xtzilbal rix.
Jun chik li naru xbaanunkil laj raqol aatin aan naq tixtaqla eb laj
tzilol rix chaajkilal chi rilbal karu wan sa li rochoch . Ain laj kanjel
chi ru li chaqrab naru naok sa junaq li ochoch re rilbal karu wan
aran re naq teruuq chi xtzilbal rix li chaajkilal.
KA RU LI CHAPEK
Aan xchapbal junaq li poyanam re xchikbal sa tzalam, aban
rikin xchaqrab laj raqol aatin xbaanaq yo xqaabankil a poyanam
aan xtzaqon sa junaq li chaajkilal. Nabaanumank ain re
naq t-elq chi us li kanjel.
jj Arresto domiciliario,
jj Obligacin de someterse al cuidado o vigilancia de una
persona
jj Obligacin de presentarse al tribunal, cuando el Juez nos
cite.
jj Prohibicin de salir del pas
jj Prohibicin de asistir a ciertas reuniones o visitar ciertos lugares
jj Prohibicin de comunicarse con personas que el Juez quiere
que no lo hagamos.
jj Pago de fianza, que es dinero en efectivo.
r y Derecho Penal
86
MA WAN CHIK JUNAQ XBEHIL LI ELK SA TZALAM.
Heehe. Laj raqol aatin naru naxye naq chi ru naq tzaptzooqat
laj raqol aatin naru nakatxwachab malaj tixke junaq aj kaakalehom
aawe yal re naq ttzilmanq rix chi us li chaajkilal aban tixye qe ka
ru us tqabaanu ut malaj li inka tooruuq chi xbaanunkil. Wi inka
nokoopaabank naru:
jj Nakoochapek sa qochoch
jj Malaj naq tookaakaleeq
jj Malaj xik sa raqlebaal aatin naq joqe texboqo
jj Inka xik sa jalan tenamit
jj Inka wank sa junaq chutam malaj xik chi beek sa jalan
chik naajel
jj Inka aatinak rikineb poyanam li tixyeqe laj raqol aatin.
jj Xtojbal aakoqbal
Y qu es la sentencia?
Es la resolucin que dictan los jueces de Sentencia, en la que dice
si el procesado es culpable o inocente, luego de realizado el juicio
oral o debate. Si los jueces deciden que la persona es culpable, la
sentencia se llama condenatoria y de una vez impone el castigo por
el delito cometido.
r i Derecho Penal
88
Li rusilal li raqba aatin chi wechbil, aan naq yalaq ani naru chi
wulak aran chi abink ut xnawbal li xtojbal rix li maak ma us malaj
inka. Aan ajwi xhonalil naq li naqabaak naru tixkol rib ut tixye
chan ru naq kiwan li chaajkilal ut tixye naq mayaal ut malaj inka
yaal li yookeb xyeebal li yookeb chi qabank, sa akutan ajwi
aan naru nawachabaak li poyanam wi inka tatenebaaq
maak sa xbeen.
KA RU LI XYALBAL RIX.
Aan chi xjunil li xcholobankil naq wan junaq malaj maaka junaq li
maak.
KA RU LI TENEBANK MAAK.
Aan jun li chaqrab li nekexteneb laj raqo aatin, barwi naxye naq li
yo chi qabaak wan malaj maaka xmaak chirx naq ak xbaanuman
li xwechbal sa li raqlebaal aatin.
r p Derecho Penal
90
KA RU NARAJ NAXYE NAQ CHI JUNIL LI TENEBAAK MAAK NARU
XWECHBAL.
Naq junaq li poyanam xtenebaak li maak sa xbeen xbaaneb
laj raqol aatin ut naxkoxla naq moko xkulub ta naq textaqla sa
junaq tzalam, wan xkulub naq li xtenebaak sa xbeen naru nekeril
junsutaq chi eb laj raqol aatin neke ilok xkanjeleb eb li jun raqal chaj
raqol aatin. Ut nayeemank re ain rilbal junsutaq chik li chaajkilal.
Laj kolonel wan lajeeb kutan re, renaq tixye naq t-ilmanq jun sutaq
chik li chaajkilal chi ruheb laj raqol aatin li xetenebank
maak.
Wan ajwi chik li nayeemank re, reenaq toj maji taxik sa tzalam li
poyanam us xtzilbal rix chi us li chaajkilal xbaanaq moko wanko ta
re xkulubankil li karu xexteneb.
r W Derecho Penal
92
KA RU LI MAAKA JUNAQ XMAAK
Naq junaq li poyanam wanjenaq choq aj pereex nayeemank
re naq wan xyehom xbaanuhom chaq chi rubelaj.
Tento naq tqanaw naq junaq li poyanam wan re ain naru xpatzbal
naq texbor li chaajkilal aan, xbaanaq rikin a yehom aan inka
chik naru nakataw aakanjel.
CAPITULO V
CASOS DE PROCEDIMIENTOS PENALES
Estos casos nos ayudan a darnos cuenta de cmo son los procesos
penales en nuestro pas, cundo se hacen bien las cosas y cundo
se hacen mal. Aqu tambin podemos ver cmo ocurre en la
realidad lo que se ha explicado en las preguntas anteriores.
r R Derecho Penal
94
Sa li qapatzom naru naqake eb li raqal kaahib ut wiib xkakaal
re li xna chaqrab
XKA TASAL
CHAN RU XBEERESINKIL JUNAQ LI MAAK
r Y Derecho Penal
96
xkachin chi maaani xtenqan re. Aban naq ak xyola li xkachin li
qana Waan jwal xlub ut inka xke reetal naq xkam li xkulaal.
Eb li poyanam xexke reetal naq inka chik yaj xexke resilal re laj
jolominel kalebaal naq texchap. Li xtibel li kulaal kitawman naq
ak wan chik kablaju xkaakaal xmuqbal ut aan laj raqol aatin li wan
chi nach li tento txik chi waklesink re li kamenaq aan chi toj maji
naru xtawbal xyaalal li xkamik.
Sa li wechok rix chaajkilal laj tzilol rix naxpatz re laj raqol aatin
naq tento tixtoj rix li xmaak xbaanaq xkamsi jun kulaal li toj xyola;
laj nawol chaqrab li yo chi kolok re naxpatz naq us xwachabankil
xbaanaq naq li kikulman moko jultik tare li qana ut inka xke
reetal xbaanaq moko jultik tachaq re ut jokan naq xmuq xjunes chi
maaani xye wi. Eb laj raqol aatin xexteneb xtojbal rix li maak sa
r I Derecho Penal
98
xbeen re naq tixtoj rix kaahib chihab li kamsink kixbaanu ut laj kolol
re naru naxpatz rilbal chik junsutaq li chaajkilal aan.
Li kaajwi li xeruuk chi xkutbal aan li kixye laj tzilol rix kamenaq
xbaanaq maaani chik xilok re li chaajkilal aan.
t P Derecho Penal
100
Li xna li xJulia kixke reetal naq maaka chik li xko sa ochoch
tikto kixke resilal reheb laj kaakalehom tenamit ut kixqaaba laj
Jorge xbaanaq naabal keilok re naq aan kikamok re. Kichape
laj Jorge ut xeextikib xtzilbal rix li xmaak, sa xkaba naq kixrahobtesi
li ixqaal.
Aban laj Jorge inka naxnaw tziibak chi moko ilok ru hu xbaanaq
moko us ta xjolom ut inka naxke reetal barwan li us malaj bar wan
li inka us. Laj tzilol rix chaqrab kixtikib xtzilbal rix li chaajkilal ut
xexke reetal naq laj Jorge wan xyajel inka jultik re ut naxpatz chi
ru laj raqol aatin rechben laj nawol chaqrab li yo chi kolok re naq us
xbanbal li yo chi qaabaak ut naru xkeebal junaq aj kaakalehom
re xbanaq moko jultik ta re. Laj raqol aatin naxkuluba li napatzek
re ut naxye ani tkihanq re aban ain moko xexkuluba ta li xna ut
laj nawol chaqrab naxpatz naq toj tento ttzilmanq rix chi us ain
xbanaq jultik re li naxbaanu laj Jorge.
Eb laj raqol aatin xexpatz jun laj banonel re naq tixtzil li xyajel laj
Jorge. Laj banonel kixye xbaanaq li xchaajkilal wan sa xkabichal
li ra jwal narataw chaq wank rikin ixq aban moko naxnaw ta
xkeebal reetal ma us ta malaj inka us li naxbaanu, aban eb
laj raqo aatin inka nekexke jo aj maak xbaanaq wan xchaajkilal
sa xjolom ut yal xbalaqiik rikin naq xexye re naq yo chaq rajbal
xbaan li xJulia sa xmaak xyajel tento xexsik ani tailoq re sa
rochoch xbaanaq wi textzap sa junaq naajej re kaan ru naru
nawan naabal honal aran ut moko us ta choq re.
t w Derecho Penal
102
EB LI NEKEXIK RIKINEB LAJ KOOKOX AQ
Benedicto Garca aan jun saajil winq beleelaju chi hab wan re
aban inka jwal us xjolom. Sa jun kutan xexkam sa wartel re naq
taxik chi kanjelak sa xyanqeb laj kookox aq.
Aban li xyuwaeb laj Benedicto naq xexnaw naq xexchap kexsik jun
laj naonel chaqrab li takoloq re. Li kixbaanu xbenwa laj colonel
aan xkutbal naq xexkam yal chi minbil ru naraj naxye moko yal
xchal ta sa xchool i xik
Laj raqol aatin kixye naq moko aajel tar u xtzilbal rix li chaajkilal
aan xbaanaq li xyajel laj Benedicto moko junelik ta naxkul ut inka
naru xkeebal xmaak junaq laj kanjel sa li chaqrab naq yal xexmin
ru laj Benedicto.
t r Derecho Penal
104
Sa li naleb ain, laj Benedicto xextzap chi ru wajxaqib po ut
junlaju kutan xbaan li xmuntajik laj kanjel xbaan jun laj kanjel re li
kookox aq.
Li kixbaanu laj raqol aatin naq toj kixke chi tzilek rix kaut naq
xkulman li chaankilal aan us li kixbaanu xbaanaq moko aajel taraj
ru naq xexke choq pereex xmaak naq inka jwal jultik re chi moko
xeru taraj chi xqabankil choq aj elq.
Xexye re naq tril jun siir li choch wan chi nach aran, bar wi wan
awbil pim sa, li tkanjelaq reheb choq uutzuuj naq xexye re, wi
naril chi us li pim wan aran ut wi tixtaqasi xexyeechii xtojbal 200
Don Jacinto no habla muy bien el espaol y por eso, cuando le tomaron
su declaracin indagatoria en el juzgado, dijo que s era cierto que
l cuidaba ese terreno y puso la huella de su dedo en el papel,
porque no sabe leer ni escribir. El Juez le dicta prisin preventiva y auto
de procesamiento por el cielito de siembra y cultivo de marihuana
y el Ministerio inicia la investigacin para saber si era cierto o no el
delito de que se acusaba a Don Jacinto.
t y Derecho Penal
106
rajlal po. Choq re qawa Jacinto moko kawil kanjel ta aan ut tumin
traj jokan naq kixsume li kanjel. Rajlal kakab kutan naxik chi rilbal
li pim ut li choch chaqi ru naxik chi xtaqasinkil. Aban sa jun kutan
qawa Jacinto kiyajerk, jun xamaan kiwan sa chaat chi moko naru ta
chik chi wakliik sa li xchaat.
Nasach xchool qawa Jacinto naq xril laj Xiwan chi suqiik chi
wankeb chik oob li winq raxeb raq ut wankeb xpuub ut aaneb aj
kaakalehom asient ut xexye re qawa Jacinto naq texchap xmaak
rawbal li pim nakanobresink u.
t i Derecho Penal
108
Jacinto jo aj kanjel, ut aan jun chaabil poyanam. Chi wulajaq
xekoheb wiib li rechkabal qawa Margarito ut li xyum aj Max
rechbeeneb laj kutunel.
Chi rix aan laj kanjel sa tzilebaal chaajkilal kixpatz chi ru laj raqol
aatin naq tento xtzilbal rix malaj xsikbaleb li winq li xebalaqink re
qawa Jacinto ut texwachab wan aan.