Serbo-Croatian Basic Course - Volume 2 - Student Text PDF

SERBO-CROATIAN
BASIC COURSE
VOLUME 2
Hosted for free on livelingua.com

SERBO-CROATIAN
TABLE OF CONTENTS
Unit 26
Reading Selection and Dialogue: Housing Conditions. 635
Note 26.1 Adjectives and Adverbs: Comparison 641
Note 26.1.1 Comparative Suff1x /-1J-/ .. 642
Note 26.1.2 Comparative Suffix I-J-I; zero. 644
Note 26.1.3 Comparative Suffix I--I. 645
Note 26.1.4 Special Forms of Comparatives 645
Note 26.2 Oomparison of Adjectives and Adverbs: Use. 646
Note 26.2.1 Comparatives with lod/, Inegol. 646
Note 26.2.2 Comparatives in the Sense of 'rather, somewhat' 646
Note 26.2.3 ComparatIve of Past Passive Participles 647
Note 26.3 New Verbs 647
Unit 27
.
Dialogue: In the Department Store 666
Note 27.1 Ine ka/ 671
Note 27.2 AdjectIve and Adverb Formation
671
Note 27.2.1 General Remarks
671
Note 27.2.2 Adjective Formant I-ovi
672
Note 27.2.3 AdjectIve Formant I-ini
.
673
Note 27.3 New Verbs
673
Unit 28

Reading Selection and Dialogue: About Cultural Life 686
Note 28.1

Verb: Ibih/, Ibi/ 692
Note 28.2

Adjective Formation
692

Note 28.2.1 Adjective Formant I-sk-I.
692
Note 28.2.2 Adjective Formant I-(a)n-I.
696

Note 28.2.3 Adjective Formants l-n-J-11 700
.
Note 28.2.4 AdjectIve Meaning Contrast. 701
Note 28.3 New Verbs

701
Unit 29
Dialogue: At a Dinner Party .. 713
Note 29.1 Numera1s ..... .... .. 718
Note 29.1.1 Ordina1 Numera1s. .......... 718
Note 29.1.2 Fractions ... 719
Note 29.2 Dates and Times of the ~ear ... 720
iii

UNIT SERBO-CROATIAN
Note 29.2.1 Months ... .. 720

Note 29.2.2 Seasons.
721
Note 29.2.3 Time by the Day.
721
Note 29.2.4 Time by the Year
. 721
Note 29.2.5 Holidays and Personal Days 721
Note 29.2.6 Genitive and Accusatlve ot Time. 721
Note 29.3 New Verbs . ........ 722
Unit 30
Reading Selection and Dialogue: About Schools. . .. .. .. .. . . 735
Supplement: Instructional Program in the Gymnasium
Note 30.1 1'elling 1'ime .-
. 741
740
Note 30.2 Adjectives: Adjective and Past Passive Participle 743

Note 30.3 Adjective: Adjeotive and III Partlciple 743
Unit 31
Dialogue: Dressing 755
Note 31.1 Verba Verbal Nouns ln I-nj-e/, I-e-e/ 758 ...
Note 31.1.1 In-j-el, l-e-el: Form 758 ...
Note 31.1.2 Verb: Verbal Nouns in I-n-j-e/, l-e-el: Use 762
Note 31.1.3 Relation of Verbal Nouns to Other Nouns Based on
Verb Stems .. .........
763
Note 31.2 New Verbs . .... . .. ..... ... 764
Unit 32
Reading Selection and Dialogue: The Popalation of Yugoslavia 779
Supplement: l. Table - Population by Individual Republics 785
2. Table - Population by Ethnic Nationality 786
Note 32.1 Verb: I-cil Form 787
Note 32.2 Noun: I-ini and I-Ca)cl 788
Note 32.2.1 Nouns with Suffix I-ini 788
Note 32.2.2 Nouns in I-Ca)cl 788
Unit 33
Dialogue: Traveling in Winter. 801
Supplement: Additional Useful Expressions Regarding Weather. 804
Note 33.1 Iakoi 805
Note 33.2 New Verba. 809
iv

UNIT SERBO-CROATIAN
Unit 34
Reading Selection and Dialogue: How Yugoslavia Was Created 822
Note 34.1 Ika d/ 828
Note 34.1.1 Ikadl as Clause Introducer 828
Note 34.1.2 lkadl Elsewhere. 831
Note 34.2 New Verbs . 831
Unit 35
Dialogue: A Trip to Skopje-II. .... 845
Note 35.1 848
/dal
Note 35.1.1 Uses of Idal in this Unit. 848
Note 35.1.2 Idal General Survey. 849
Note 35.2 Conditional Sentences - Summary Statement 853
Unit 36
Reading Selection and Dialogue: How Yugoslav1a Was Created,
II Part. .. 869
Note 36.1.1 Verb: Simple Perfective Past. 877
Note
Note
36.1.2
36.1.3
Verb: Simple Imperfect1ve Past.
Verb: Simple Past, Perfectlve and

Imperfectlve.
878
878
Note
Note
36.1.4
36.2
Verb: Perfective Past - Usage
New Verbs . . .
881
882

Unit 37
Dialogue: Converaatlon with a Peasant ln a Field
Note 37.1 Verb: Surflxes l-vl, /-v~il
894
899

Note 37.1.1 Indeclinable Forms in /-v/, /-v~i/
899
Note 37.1.2 Dec1inable Form in /-vl,i/.
900
Note 37.2 Noun: Neuter Animate Nouns in /-e{t)-/ 900
Note 37.3 New Verbs " o

901
Unit 38
Reading Selection and Dialogue: How Yugoslavia Was Created,
III Part 914
Note 38.1 VeI'b: Pre.tixes. 922
Note 38.2 New Verbs. 924
Unit 39
Dialogue: Promenade. 940
v

UNIT SERBO-CROATIAN
Note 39.1 Verb~ Prefixes (2).

944
Note 39.1.1 List of Simple Prefixes.
9 44
Note 39.1.2 Examples of Simple Prefixes. 956
Note 39.2 New Verbs

963
Unit 40
Reading Selection and Dialogue: How Yugoslav1a Was Created,
rv Part ... .. 988
Supplement: Bib110graphy ....... 994
Note 40.1
Note 40.1.1
Verb: Verbs with More Than One Prefix .
Verbs with Multiple Pretixes . . . . . . . .
994
994
Note 40.1.2 Examp1es of Mult1ple Prefix Verbs. . ..... 995
Note 40.2 New Verbs . . . . . . . . 1000
Unit 41
Dialogue: Soccer Match 1016
Supplement: Cultural Note.
1021
Note 41.1 Preposit1ons: Review
1021
Note 41.1.1
Note 41.1.2
Prepositions Regularly Followed by One Case.

Preposit1ons Regularly Followed by Either of Two
1021
Cases.
1023
Note 41.1.3 Prepositions Regularly Followed by One of Three
Cases.

1024
Note 41.1.4 Forms not Determined by the Preceding Preposition.
1024
Note 41.2 Prepositions: General Survey
1025
Note 41.2.1 Prepositions Regularly Followed by One Case.
1025
Note
Note
41.2.2
41.2.3
Prepos1tions Regularly Followed by One of Two Cases.
Prepos1tions Regularly Followed by One of Three
1027
Cases.
1028
Note 41.2.4 Notes on Usage
1028
Note 41.3
Unit 42
New Verbs
1029
Reading Selection and Dialogue: The Geography ot Yugoslavia,

I Part 1065
Note 42.1 Word Formation .. 1071
Note 42.1.1 Formatlves It-I, Ik-I, lov-I, Ion-I .. 1071
Note 42.1.2 Prefixes Inel, In-I, 11-1 .. 1071
Note 42.2 Word Formation: General Survey of Formative It-I,
Ik-I, Ine-I, etc. 1072
Note 42.2.1 Chart . . ..... . . . . .... 1072
vi

UNIT SERBO-CROATIAN
Note 42.2.2 Paradigma

1073
Note 42.3 Genera1izers

1074
Note 42.3.1 Igod/~ I-godi
1074
Note 42.3.2 Imal.
Ibilo/.. I-mu dragol

1075
Note 42.3.3
Note 42.3.4
4. "

Genera11zed Words and Phrases: Swnmary.
1075
1015
Note 42.4 New Verbs

1076
Unit 43
Dialogue: International Fair
1090
Note 43.1 Phono1ogic Changes:
..
Review
1094
Note 43.101 Loss 1095
Note 43.1.2 Replacement
1099
Note 43.2 Verb: Review of Verb Types

1104
Note 43.2.1 General Survey

1104
Note 43.2.2 Examples of Verb Types
1107
Note 43.3 New Verbs

1116
Unit 44
Reading Selection and Dialogue: The Geography of Yugoslavia~
I I Part

1126
Supplement: Points of the Compass

1130
Note 44.1
Note 44.1.1
Word Formation: Noun stem Formative

Some Nouns and Verbs Having Common Roots or Stems
1131
1131
Note 44.2 New Verbs

1134
Unit 45
Dialogue: At the Doctorls 1144
Supplementsl Parts of ~he Human Body 1147
Vocabulary Pertaining to Sickness 1147
Note 45.1 Noun: Formation ....
1148
.... ...
Note 45.1.1 Simple Suffixes. 1148
Note 45.1.2 Complex or Multiple Suffixes ........... 1149
Note 45.1.3 Noun Formative Suffix. 1150
Note 45.2 Noun Formation: Compounds ...... ... .. 1163
Note 45.3 New Verbs ..... ......... 1164
vii

UNIT SERBO-CROATIAN
Unit 46
Reading Selection and Dialogue: The Geography of Yugoslavia J
III Part 1169
Note 46.1 Adjective Formation 1173
Note 46.1.1 Prefixes in Adjective Formation. 1173
Note 46.1.2 Compoundlng ln Adjective Formation 1173
Note 46.1.3 Suffixes in Adjective Formation. 1174
Note 46.2 New Verba 1177
Unit 47
Dialogue: In Visa Section. 1182
Supplement. Vocabulary Pertaining to Consular Affairs. 1186
Note 47.1 Word Formation: Adjectives and Verbs 1190
Unit 48
Reading Selection and Dialogue: Reformation. 1197
Note 48.1 Verb: Use of Tenaea 1202
Reading:: Protivreformacija 1207
Unit 49
Dialogue a The Economy. 1210
Note 49.1 Agreement of Nouna and Verbs 1214
Reading. Pregled Jugoslovenske privrede 1217
I Poljoprivreda 1217
I I Industrija 1220
Unit 50
Reading SelectIon and Dialogue. The XIX Century Renalssance. 1227
Note 50.1 Variant Word Order 1231
Reading: Vuk Stefanovi-Ka.rad~i (Odlomci) Jovan Skerli 1235
v
Ljudevit Gaj (Odlomak) Ksaver sandor alski 1236
Vocabulary. ....
1239
Grammar Notea Index 1297
viii

BASIC COURSE
UNIT 26
Reading Selection Stivo za itanje
Letters from John Jovanova pisma

Housing Conditions Stanbene prilike
tl.pa r H n PH ja Te.hY ,
Ha npowJ!oI" n~tclfa elil,l1KY .na BRe ilJHTepecy jy oe.namHJllI y('JJORH 3a )JnHIOT ~ CT8H-
{'Sene npKJlKKe. Ja caM cyBHwe KpaTKO speue OBite (of lAoje HCltyCTRO y TOU :ror.nep,y
Jom je MaJIO. AJIH, AOK CMD Tpa~HAH cTaH YID~H CMO Y MHoro H cTapKjHx H HOBHjHX
Ky~a e onHcahy BaM OHO mTO csu ~HAeo.
Ge Kyhe, Oe3 063Hpa KB~ cy 3Mp,sae MMSjy e~eKTpH~HO OCBeT~eae, TexyLy SOAY
e KynaTHJIO. Y nope~e'ty ca HOBHM, cT8pHje Kyhe HMajy peha III cBeT~wJe co6e.
~Bpmhe cy H OOAe 3HA8He OA HOBHX. AJIH, AOK cTapMje Kyhe HU8jy neh", NosHje
Kyhe BeheHOM HMaJy UeHTpaJIHO rpejsae. HOBe arpaAe ca BHme cnpaTo~a, nopep, cTe-
neHKua, HMajy H JIH~T. 3aTo cy HOBHje KYhe, aMAsHe OHJ!O npe HJ!H nocJ!e paTa,
yno6HHje aA CTapHx, MSAa HMaJy MaRe co6e. Hapo~HTo Je BeJ!~Ka pa3J!HKa H3Me~y
CTapHX H HOB~X KyjHH. GTape KyjHe HMajy mnopeTe aa ApBa H YI"a~. Te wnopeTe
AouahHue ~p3e H OHH 0P30 HecTajy. GBe ce BHme ynoTpe6~Bajy eJIeKTpH~He enpaae,
HapOqHTO wnopeTH H pemOR Ha KojHua je JIaKWe H 6p.e KyB8TH. To npoyapoKyje e
speueHa Ha BpeMe npeKHAe cTpyje.
PaAaBaLe Me aKO BaM OBH nOAaUH 6y~y 6RAH OA KOpHCTK. EHhe MH MHAO, aKO
Mory Aa Bau yqHHHM HeKy yc~yry.
Bam npa ja Te..!

DOH
Dragi prijatelju,
Iz prolog pisma vidim da vas zanimaju oVdanji ivotni uvjeti i stambene

prilike. Ja sam prekratko vrijeme ovdje i moje iskustvo u tom pogledu jo je
malo. Ali, dok smo traili stan uli smo u mnogo i starijih i novijih kua i
opisau vam ono to sam vidio.
Sve kue, bez obzira kad su graene imaju elektri~nu sVjetlost~ tekuu
vodu i kupaon1cu.U poreenju sa novima, starije kue imaju vee i svjetlije
sobe. ~vre su i bolje zidane od novih. Ali, dok starije kue imaju pei,
nOVije kue veinom imaju centralno grijanje. Nove zgrade sa vie katova~ uz
stube, imaju i lift. Zato su novije kue, graene bilo prije ili poslije rat,
Q35

UNIT 26 SERBO-CROATIAN
udobnije od starih, premda imaju manje sobe. Naroito je velika razlika izmeU
starih i novih kuhinja. Stare kuhinje imaju tednjake za drva i ugalj. Te

tednjake domaice mrze i oni brzo i~ezavaju. Sve se vie upotrebljavaju
elektri~ne sprave, narocito tednjaci i reoi na kojim je lake i brze kuhati.
To prouzroi s vremena na vrijeme prekidanje struje.
Veseliti e me ako vam ovi podaci budu bili od koristi. Bie mi milo,
ako vam mogu uciniti neku uslugu.
Pozdravlja Vas
Va prijatelj,
John
Basic Sentences
here, local ovdanjI / OB,n8waii /
oVdanjI, -a, #
oB,nawHlii, -i, -e
-e
condition uvjet (Cr) #
YCJ10B / "
YCJ10B
# #
life ivot G ivota )KHBOT, )1CHBOT8
pertaining to housing stambenI, -8:,

-o
occasion, chance,
situation
prIlika "
npHJlI!Xa
I
I see that you Ire interes- VIdim da vas zanfmaju BH~HK',na sac ~HTepeCyjy
ted in living conditions I J.
and the housing situation ovdanji ~lvotn1 Os~am&H YCJlOSH aa
here. , I
uvjeti i stambene ZHBOT' H CT~H6eHe
prIlike. "
npHJJHxe.
experience isld1stvo HCXyCT80 "

BASIC COURSE UNIT 26
look, sight, view '"

nOt'.11eA -
in that respect .L
u tom '
pogledu Y T~M. not'JI8AY
My experience in this Mbje iskUstvo u t~m Mt je HCKfcTBO Y TaM no-

respect is still very , I I
limited. pogledu jo~ je malo. t'Jl8Ay'jOW je utJlO.
short kratak, kratka, '"

KpaT8K, '"
KpaTxa,
/ L
-o / kratak -o I KpaT8X
too short prekratak, pre- '"

npeKpaTst<, npe-
.
kratka, -o RpaTKs, -o
rIve been here for too Jh. sam prekra:tko Js

Jo caM cysHure
xpa TKO
short a time.
I
vrijeme I ovdje.
' sptl6e 8sAe.
,
CTapI~ JI!, -8, -i
# -
older, elder starijI, -., -e
newer noviji, -., -e '"

HOBHJh, - -i, -e
Jo
But while we were looking Ali, dok smo tr!ili AJlH, AOK CMO TpaXCHJJB
for living quarters, we , l.
went into a lot of houses,
both older [ones] and
st.n u~li smo u ~
CTaH " yUIJJH cMO Y
I
.
I ,
newer [ones]. mnogo i starijih URoro ~ cTapejhx
I
i novijih ktic..
, ,
M HOBHJHJl
'"
K1hi.
co
describe opfsati, da onJotc8TiI, Aa
pI~em OnMmell
, , I I
rIlI describe for you what Qpsacu vam on5 to Jo
OnHCShY '
BaM OHO IWTO
I saw.
sam vidio.
regard, consideration obzir O3HP
without regard, re- beZ/Obzira eo '" I'"0C13Mpa

gardless
c. ~ -
to bUild zIdati, z!d4mJ 3MASTIt, 3HA8M;
~
zidan 3MA8H
or, gr!diti, gradim
electric elektrlcan, eJI~KTPM"IaH,

elektricna, -o eJIeKTpH"IHa, -o
c.
light osvetlj~nje OCeeT.I>6H:e
current, running tekUI, -a, -e
631

All the houses, regardless

I ~
Sve kUce, bez obzira

, I ., ..
CBe KyLe, 6e3 063Hpa
of when they were built, 2-
have electricity, and Ka~ cy 3HAaHe, HMa-
rurming water.
Imaju elektrinu jy
e~eKTpH~HO OCBeT-
, I "I
H ' ,
I ,
svjetlost i tekucu ~eHeTeKyhy 80~Y.
vodu.
comparison poreenje nope~eHe

, ,
larger veci, -a, -e B~hi J -aJ -e
CBeTQO J
2-
bright svijetao,
svijetla, -o) CB~TJ!a , -o;
svijetli, -a, CB~'I'.d; , -aJ -5
-o
brighter sVjetlijI, -a,
-e
In comparison with the new U pore~nju sa novima,
ones, the older houses
have larger and brighter I
starije I'
kuce l maju
cT8pMje HMajy
Kyhe
rooms I
vee i svjetlije B~helH CB~TJIHje
sobe.
firm, solid, strong ~v~st, v~sta, -o 2-

~BPCT,
'
~BpCTa, -o
firmer, more solid, "BpurIli J -a, -e

stronger
They are more solidly and

" \'
Cvrce su , i bolje
I
qBpUJ~e cylllJ 6o~e
better built. , I
zidane od novih. 3~AaHejo.n HOBHX.
stove p~ f. G pei
, I' I, HMajy
The older houses have Starije kuce ~maju CTspaje KyLe
stoves.
majority veina
mostly veinom
central centralni, -a,

-o
heating grijanje

I ,
The newer houses have for
the most part central
"
NOVije kuce vec!nom
l'
HOBRJe
" ." BehMHoM
xy~~
heating. imaju c~ntralnol ~

"HMajy UeHTp8J1HO
~
grij~je. l"pejaH:e.
# -
floor sprat pl spratoV1 "

cnpaT enpa~oBH "
or, kat pl katovi "

KaT "
X8TOBH
step, stairs pl. stepenica "

cTeneHHua
stairs
stairs stube pl.
elevator lift pl 11ftovi JI~rl1TOSH

I I
The new buildings with Nove zgrade sa vl~e Hose 3rpaAe ca SMme
more stories have an
elevator as well as ~t~va, uz stube, "
cnpaTOB8, --' nope~ "
cTe-
stairs.
imaju 1 lift. neriIli, ~Ma jy H ..mtflT.
either or
,
bllo ... 111 ... ... MJlH ...
"
or,
,
bllo bilo ...
war rat pl. ratov1 "
paT "
paTOSH
,
more comfortable udobnijI, -a, -!
So the newer houses, bu1lt

l
Zato su novije kUce,
\ I , . "
3aTO cy HosMje KIha,
.
either before or after
the war, are more com- gr!ene bl10 prlje' 3~AaHe 6~~O np~'HJlH
fortable than the old " j
ones. ili poslije rAta, nocJle paTa, YAo6HHje
udobnije od st!rth. OA ~
CTSpIfX. -
especially naroCSito "
aapO"-HTO
t.
difference razlika PS3J.tHJf8
between, among (With G) izmedU HeMe~y
kitchen, cuisine kUhinja K~ jHa pl Kf jBii

!
There 1s a partiCUlarly N!roCSito jeJVelika HipO"'ZTO je seAHRa
big difference between , I I
the old and new kitchens. rlizlika izmedU pl3JlBKa'H3MebY
"
stB:r!h i novih
I ~ - I ft BOUX
cTapHx I
kUhInjB:. xy~j HH.

-
kitchen stove t!dnjllk "

mnopeT
, "
wood, tree} pl. fire. drvo G drveta Apeo APS8T8
wood pl drva "
ApS8
6~q

,
coal ugalj G uglja yra.IJ
I I , J. J. j ,
The old kitchens have wood Stare kUhinje 1rnaju CTape KyjBe KM8jy moo-
and coal stoves. I I j ..
t~dnjake za drva peTe 38 ~PB8 H y~a.
i ugalj.
hostess, housewire domaica
to hate, be disin- r@ziti, mf.zim .

Mp3eTH, Mp3HM " -
clined to
to disappear nestajati, H~cT8jaTH ,

nestaje H~cTaje
or, icez~vati, uW'Ie 3a Ba TU , '"

iezava
,
HUItJe38B8 - -
The housewives hate these A.
TeI tednjake I ',
dornacice
J.
Te wnopeTe AOM8hHue
I t
stoves and they are , l I ~, ,,-I Jo! j .!.

rapidly disappearing. mrze i oni brzo Mp3e OHM 6P30
iezavaju.
more and more sv~ vie CBe Bume

. .
...
cnpasa
.
apparatus, appliance sprava
hot plate reo (m.) G

reea pl reoi
p~w
pemoa
. ,
pemo H
J.
Electric appliances, es- Sve se vIe upotreb- CBe ce Buwe ynoTpe6~Bajy
pecially stoves and
hot plates, are more and ljAvaju elektrine e~~KTpH~He cn~Bel
more used. I
H:PO~HTO mn~peTHI
I
sprave narocito
..
tednj~ci i reei.
I
H peUlOM
.
.
easier, lighter laki, -a, -e .naKUlH, -i, -e
raster, quicker, bri, -a, -e 6pmH, -ii, -e
more rapid
to cook kUhati, kUham

I . I
It is easier and quicker Na njIma se lake Ha IHMB je .n8Kwe H
to cook on them. I ..
i bre kUha. 6pxce KyB8TH.
cause uzrok pl uzroci

.
y3pOK
,
yepollH
,
to cause prouzrociti, da npoyapoKos8TH,
prouzroim npOY3pOKyjeM
640

trom time to time s vremenaina e ep;ueua'H8

,
vrijeme spaNe "
1nteI'ruption prekfd!nje npiKMA
,
current~ power strUja cTpfJa
That oauses interruptions Tb prouzro~i s Tt npoyapoKyje c

in power trom time to .' I
time. vremena na vrijeme pp~Me"a Ha Bp~~el
,
!pe 1.r .fAe CTpy j~.
,
to reJoioe l to be
glad ot
radovat1 se"
ra.dujE!m se
P8l1.0S& TH
,
pallyjeu - ce.
ce
or JI
,
vese11~1 se"
.
eeCeJJHTR ee,
veselIm se Bee~.niiM ce
, ,
datwnJintormation poditak G podatka nOAi~aK nOAt~Ka
pl. podle! nOAklQl
it they should be ako
budu
bf li .xo tS';A7 tSia
use l profitI benefit korIst t.
, -
KOpHCT
, , I. f;r.o8a~e Mel~KO
I hope ('1'11 be glad itl) Veseliti oe me ako BaM
these data will be useful , I I fCo'
to you. vam ovi podaoi OBM nOJJ.8UH'6YAY
budu bfli od
kor3:sti.
servioe
It I can do anything tor
usluga
BIe mi mlIo, ako
.
rH~e UH
. . . .Mary
UH~O. aKO
you, IIII be glad to.
vam mogu u~lniti
. ,
neku uslugu.
Grammatical Notes
Note 26.1 AdJectives and Adverbs: Comparison
, ,
U poreenju sa novim, stare kuce imaju vece i svetlije sobe.
U~li smo u mnogo 1 starijih i novljih kua.
The comparative may be made by several suttlxes, one ot whlch ls /-lj/,

as shown in these examples: /nov/ 'new' InovlJr.1 Inewer', Istarl 'old Istarlj!/
'
'older'
641

Teletina je najskuplja, a jagnjetina i govedina su najjeftinije.
The superlative is made by the addition of In~jl to the comparative. Inajl is

a separate word, and the comparative form after it retains its stress, but the
two are regularly written together. Compare:
... I
"
nov 'new' novijI 'neweri najnovijX Inewest l
star loIdi starijI 'olderi n~jstarijT 101dest l
jef'tin I cheap I jef'tlnijT Icheaper l na:jjef'tlnijI Icheapest l
The sentences above also show that other suf'f'ixes, as well as changes in
the shape of the root or stem, may be involved in comparative forms. Compare
IskUp1jxI and Ive~/. The suf'f'ixes used to f'orm the comparative are I-ij-I
(Note 26.1.1), I-J-I (Note 26.1.2) and I--I (Note 26.1.3). Regular f'ormations
and those with slight changes are treated in one of' these three categories.
Forms having completely dif'ferent shapes are discussed in Note 26.1.4. A few
adjectives may have two comparatives, one with I-J-I and another with I-ij-/)
some have no suf'f'ix (see Note 26.1.2).
Comparative f'orms have no long vowels except f'or those of the final endings
(I-II, l-al, I-~/, I-rh/, etc.). See examples below.
Adverbs on the same bases have the same forms in the comparative and su-
perlative as adjectives, with a neuter singular ending.
Note 26.1.1 Comparative Suffix I-ij-I

bad loijI worse
siromaan poor slroma.ilnijT poorer
"
rano early ranij@ earlier
The most common suf'f'ix f'or the f'ormation of' the comparat1ve is 1-1j-1
(although many of' the statistically most frequent words take other sUf'fixes).
I-ij-I is followed by the regular (def'1nite) adject1ve endings (I-tl, l-al,
I-~/, etc.). Examination of the comparat1ve forms shows that 1-1j-1 1s regularly
added to bases of more than one syllable. It 1s also added to many bases of
only one syllab1e. However, many 1f not most one syllable bases take the I-J-I
suf't1x (see Note 26.1.2).
642

Bases with movable /al lose the lal before 1-1j-I, as /sv~tao/ - /svetliji/.
The stress of an adjective with I-ij-/ regularly falls on the syllable

preceding I-ij-I (as ljef tini but Ijeftlnijr/, Isiromaan/ but /siromanijI/).
Examples of some of the adJectives and adverbs which have occurred and
which have /-ij-/ in the comparative are given in the list below. (The adverbs
are indented.) As all syllables but the last are always short in the comparative
(see above), a base having a long vowel in the simple form has a short one in
the comparative: Ihladan/ but /hladnijr/.
~lst clean "

~istijr cleaner
hladan cold hladnijr colder
,
ispravan honest ispravnijI more honest
jeftin cheap jeftinijI cheaper
kasan late kasnijI later
kasno late kasnij~ later
mIo dear mIlijI dearel"
...
nov new novijI newer
obi~an usual obl~nijr more customary
obi~no usually oblcnij~ more customarily
,
otvoren open otvorenijI more open
...
prav straight, just pravijr straighter, more just
...
pravo straight, justly pravij~ more straight, more
justly
prfrodno naturally prirdnij~ more naturally
prljav dirty prljavijI dirtier
...
rano early ra.nij~ earlier
rizan various ra.znijI more varied
saobraajan pertaining to heavy saobraa.jnijr more heavly tl"affieked
traffic
slg1lran sure sigUrnijI more sure
sigurno surely sigUrnij! more surely
skoro soon skorij! sooner
slab weak sl~bijI weaker
slobodan free slobodnijI freer
snabdeven supplied snabdevenijl better supplied
svetao light, bright svetlijI lighter, brighter
sval fresh sve~ijI fresher
643

topal hot toplijI hotter

,
ud6ban comfortable udobnijI more comfortable
Um6ran tired umornijI more tired
,
ureen orderly ureenijI more orderly
,
verovatan probable verovatnijI more probable
,
verovatno probably verovatn1j@ more probably
,
zadovoljan satisfied zadovoljnijI more satisi'ied
zgodan convenient zgOdnljI more convenient
Note 26.1.2 Comparative surf1x I-J-/s ~ero
bY-z fast br~.I taster

skfip expensive skUpljI more expensive
~~sto often ~e~e more often
dug Ione; duzI longer
These adjectives show typical J-changes (see Note 26.2) in the comparative.
Note the replacement of IsI by I~I before II in ~ee/. Compare:
visok high higher

daleko far off farther
r~dak rare rarer
In these words the bases are IVis-I, Idal-I and Ired-I, and the comparatives
are formed on these bases. The non-comparative (positive) forms have extensions
in IkI (/-ok/, I-ekI and I-ak/). Comparatives are regularly formed on bases
without such extensions (but see also below).
difticult, heavy more ditficult, heavier
As the base is here Ite-I, the comparative has no comparative suffix, though it
has the short vowel of the comparative. In this pair it is the positive which
has the more distinctive form. A similar example is ~1rokl 'wide' /!.rII
'wider'. Where the suffix I-J-I might be expected, there is no suf~ix arter the
consonants Ii, 1'1, fil, IrI. Compare the use of lei rather than IJel in the
partic1ples (Note 25.1). An example which differs only 1n the length of the
vowel is IvrtJ.l Ihot l IVrUII rhotter l
The forms with I-ij-II I-J-/ and Izerol given above are standard. There
is in speech considerable variat10n l some speakers using l-iJ-I with a given
word, others I-J-I; some Izero/ I others l-iJ-I, etc. For example both /vrUr/
644

and Ivruij!1 may. be heard. Forms in I-Jij-I also occur: IVis~ijil,

Igr~ijil, but these are considered non-standard.
IJI changes are well illustrated by the comparatives, as may be seen by

the following:
IJI change Illustrations
Ip/ + IJI /plj/ skUp lexpensiver skUpljI Imore expensive l

Ibl + IJI Ibljl grUb Irough, coarse I grUblji Irougher, coarser l
Itl + IJI Ii c~st l:frequent l ceI 'more frequent l
Idi + IJI Idi mlfid I young I mladi Iyounger l
Ini + IJI Injl cf-n 'blackl crnjI Iblacker'
III + IJI Ilji beo Iwhite l belji 'whiter'
(b~la)
...
IsI + IJI /I visok Ihigh l vl~i 'higher'
Izl + IJI /l *nlzak Ilow l nII Ilower l
Iki + (JI lei jfik Istrong l jacI Istronger r
Igl + IJI ll drfig Ideari drai Idearer I
* indicates words added for illustrations.
Note 26.1.3 Comparative Sufflx ~/

na kojima je lake i bre kuvati
Three :frequent adjectives (and the corresponding adverbs) :form the com-
parative with the suf:fix I--I. The anes which have occurred are:
Slight l 'lighterI
Ibeautiful I Imore beautiful l
The other is:

Isaftl tso:fter l
Note 26.1.4 Special Forms of Comparatives
The :following show some change:

I large I I larger!
IsmaIli manjI !smaller!
Completely di:fferent bases are used in:
645

,
dobar 'good' bolji 'better'
rav Ibad' gori Iworse l
and the adverb:

..
mnogo 'much' vie Imore'
Note 26.2 Comparison of Adjectives and Adverbs: Use

Note 26.2.1 Comparatives with /od/, /nego/
vre su i bolje zidane od novih.

Zato su novije kue udobnije od starih.
Sela izgledaju bolje nego gradovi.
Ja sam obraao paznju vie na predele nego na sam voz.
In addition to regular adjective use (descriptive, etc.) or adverb use,

comparatives have constructions with /od/ or /nego/ corresponding to English
'than'. /od/ is followed by the genitive. Inego/ is followed by a form or
construction parallel to the one preceding: /gradovi/, nominative plural, paral-
lels /sela/, nominative plural. Compare English 'he is better than II. /na sam
voz/ parallels /na predele/.
When a verb follows /nego/ it is of course in a /to/ clause:
Ja pijem slau kafu nego to je ova.

Jovan trazi veu sobu nego to sad ima.
Proveo sam se kod Jovia bolje nego to sam oeekivao.
Note 26.2.2 Comparatives in the Sense of 'rather, somewhat l
KakVU kafu zelite, gospodine, slau ili goreu?
Comparatives are often used in a sense comparable to the adjective with

Iprilicno/. Islaa kafa/ is 'somewhat sweet, rather sweet coffee', the meaning
being much the same as if one said /prilicno slatka kafal. (In this expression,
however, the comparative is the common way of saying it. The comparatives
/slaa kafa/, /gorca kafa/ reflect the fact that coffee in Yugoslavia is nor-
mally served with more or less sugar rather than with or without.) The compara-
tive adjective is frequently used in the sense of Irather (so-and-so), somewhat
(so-and-so)l. The meaning of the comparative may be even weaker than the posi-
tive ill such ausage, 'somewhat strong l being not as definite a characterization
as Istrongl.
646

Note 26.2.3 Comparative of Past Passive Participles
Some past passive participles may be compared as o~her adjectives and have
the suffix liji: /snabdeven/ - /snabdeveniji/, /tvoren/ - /otvoreniji/. Mos L
participles do not have a comparative form. For example /plaen/ Ipaid' carulot
take a comparative ending in Serbo-Croatian any more than in English. It may,
of course, as in English, be modified by a comparative adverb: /bolje plaeni
'better paid'. Whether a participIe has a comparative depends on the meaning.
Note 26.3 New Verbs

Type Aspect Infinitive Present (Past) IvIeaning
,
i I graditi gradIm to build
1 P sagraditi da sagradim
V(nu) p ieznuti da {~ezn!m, {~ezao, to disappear

:!~ezla
a I iezavati i~eza:va.m
a I kuvati kuvam to cook

/kuhati /kUham
a P skUvati da skUva:m
/s kUha ti Ida skUham
e I ~zeti /mf.ziti ~z!m to hate

V(nu) P 6mrznuti da omrznem, omrzao
/omrznuo
V/n P nestati da nestane to disappear

a/J! I nestajati nestaje
a/J! P opIsati da op!~E!m to describe

a/J! I opisfvati op!suj!m
,
a/J! I prouzrokovati prouzrokujm to cause
i P /prouzro~iti da prouzro~lm
a/j~ I radovati se radujem se to be glad

a/Je P obradovati se da se obradujem
647

,
i I veseliti se vesel!m se to be glad
,
1 P razveseliti da se razveselim
a I zidati zIdam to build

a p sazIdati da sazldam
In Units 26 on a/je will be used for verbs which have a long vowel before
/11 (as I-ala/, I-alo/); a/J~ will be used where the vowel is short (/-ala/,
I-alo/) See Note 43.2.1. Some verbs in I-ova-I may have either I-ala/ or I-ala/.
Grammatical Drill
GD 26.1 Learning Drill

GD 26.1.1 COlnparison of Adjectives - Poreenje prideva
,
Tomina soba je ~ nego moja. l 2
l 2
kafana gori/
Tomina ~ je bila vea od moje.
auto loiji
Tomina soba je bila najvea.
kola bolji
kua ~istiji
krevet lepi
/post-3lja skuplji
prljaviji
jeftiniji
For further drill, or variation during drill, the negative of the senten-
ces may be used.
Va prijatelj je ja~i nego ja. Va prijatelj nije ja~i nego ja. Ja

sam ja~i od njega.
Va prijatelj je bio jaci od mene. Va prijatelj nije bio ja~i od mene.
Ja sam ja~i od njega.
Va prijatelj e sigurno biti Va prijatelj sigurno nee biti najja~i
najja~i od sviju. od sviju. Ima ja~ih od njega.
slabiji tacniji bogatiji stariji vii

zdraviji sir:npati~niji mlai ljubazniji lepi
648

BASIC CODa UNIT 26
Uslovi za ivot su sada bolji Uslovi za zivot su sada gori nego

nego to su bili prole godine. to su bili prole ~odine.
stambene prilike ~ivo't u gradu putevi

elektri~no osvetljenje ~ivot u selu gradska prevozna sredstva
Vi ste stanovali u lepem ~ Vi ste stanovali u najlep~em delu

2 l
grada nego mi. grada.
l
l 2
ulica gori/ istiji
kua lo~iji prljaviji

kraj skuplji ureenij i
jeftiniji bolje ureen
Jovan trai veu sobu nego ~to Jovanu treba vea soba od ove koju
sad ima. sad irna.
,
~istija kua udobnija i veca stolica
jeftiniji hotel laki posao
udobniji i meki krevet
Pair Substicution Drill
Ja pijem slau kafu nego ~to je ova. Ja pijem slau kafu od ove.
moja rnajka jaci ~aj
Jovan i Toma hladnije pivo

Tomin1 roditelJi toplija kafa
moja ki gor~1 aj
,
onl vruce mleko
moj otac 1 majka slabiJa kafa
GD 26.1.2 Comparison of Adverbs - Poreenje priloga

Jovan je iveo due u Jugoslaviji Jovan je iveo due u Jugoslaviji od
nego 'roma. Tome.
krae vie gorel

manje bolje lOiJe
649

UNIT 26 8ERBO-CROATIAN
Danas sam se zadrlao u gradu dule Danas u se zadrlati u gradu ~

nego Ju~e. nego Ju~e.
krae manje vi~e
Proveo sam se kod Jovia bolje nego Nisam se proveo kod Jovia tako dobro
~to sam o~ekivao. kao ~to sam ocekivao.
loije
prijatnije
Vratio sam se kui kasnije nego Vratiu se kui kasnije nego obi~no.
obino.
Ustao sam kasnije nego obicno. Ustau kasnije nego obicno.
ranije
Putovao sam po Jugoslaviji e~e Putovau po Jugoslaviji cee nego vi.

nego vi.
ree vie manje
On poznaje Jugoslaviju bolje od mene. On ne poznaje Jugoslaviju bolje od

mene.
manje vie gore loije
GD 26.2 Substitu~ion-TransrormatlonDrill
GD 26.2.1 Comparative and Superlative of AdJectives
Preliminary Drill - Each student is to drill, after the instructor, the sentence
to the left, then one of the sentences to the right, each saying the next pos-
sible -cransformation.
Drill - Each student is to say two sentences, the one to the left substi-
tuting one of the phrases to the right, then one of the transforms, using the
comparative of the same phrase. Students will take turns on the transforms,
each giving only one.
650

BASICCOn8B UNIT 26
Toma Je imao lepu sobu. Toma je imao lepu sobu nego vi. udoban krevet/postelja
Toma ima lepu sobu od vas. dobra kola
lak prtljag
Toma ima lepu sobu od ove. tacan sat
veliki sin
Toma ima lepu sobu nego mala ki
to Je ova. dobar prijatelj
mala porodica/obitelj
Toma ima najlepu sobu. rav posao
te~ak kufer
mala radnja/duan
Pijaca je bila dobro snabdevena. Pijaca Je bila snabdevenija nego to

l 2 sam o~ekivao.
l 2
radnja sa samoposlugom jeftin ~ist
robna kua skup prljav

magazin dobar rav
lep siromaan
veliki lo
bogat
Moj prijatelj voli slatku kafu. Moj prijatelj voli slau kafu od ove.
Moj prijatelj voli sladu kafu nego to
je ova.
gorak aj jaka kafa topla soba

,
hladno pivo slab ~aj vruca kafa
Mi jedemo ~ hleb. Mi jedemo crnji hleb od ovoga. beo

Mi jedemo crnji hleb nego to sve~
je ovaj. mek
dobar
rav
lo
skup
jeftin
651

Trebaju mi dve lepe sobe. Trebaju mi dve lepe sobe od ovih.

Trebaju mi dve lepe sobe. Trebaju mi dve najlepe sobe.
tri velike sobe jedna jaka kola ~etiri dobre ma i skupe sobe
tri jeftine sobe veliki automobil dve male ciste sobe
pet velikih soba jedan lep stan dva velika kover'ta
GD 26.2.2 Comparison of Adverbs
U Jugoslaviji je hladno. U Jugoslaviji je hladnije nego to sam acekivao.
dobro skupo loe prijatno

ravo ~isto
On je bio blizu mene. On je bio blie meni nego g. Jovi.

On je bio daleko od mene. On je bio dalje od ~ nego g. Jovi.
on mi oni ona vi
Poznajem ~ njegovog brata i Poznajem bolje njegovog brata nego

sestru. sestru.
malo dugo
Ovde se mnogo putuje. Ovde se vie putuje nego kod nas.
malo neudobno lako skupo

udobno teko jeftino
GD 26.2.3 Comparison of adjectives and semantically equivalent constructions.
Toma ima prilicno veliku sobu. Toma ima jednu veu sobu.
Ja veeram u jednom prilino Ja veeram u jednom veem restoranu.
velikom restoranu.
mali skup jeftin dobar lo
Moj otac pije pr~lino slatku kafu. Moj otac pije ~ kafu.
gorak jak slab
652

BASIC COURSE UMlT26
GD 26.3 Transform Drill
Follow the instructions given in GD 21.2.

GD 26.3.1 Comparison of Adjectives - Poreenje prideva
Moj krevet je mek i udoban. Moj krevet je meki i udobniji od vaeg.

lod vaeg/
roma ~~ tezak posao. Toma ima tezi posao nego ja.
/ner!,o Jal
Ja imam tacan sat. Ja imam tacniji sat nego vi.
/nel,o vi/
Crna Gora je brdovita. Crna Gora je brdovitija nego Srbija.
/ne6o Srbija/
Vojvodina je plodna i bogata. Vojvodina je plodnija i bogatija nego
/nego Bosna i Hercegovina/ Bosna i Hercegovina.
roma je ozbiljan covek. Toma je ozbiljniji od Jovana.
lod Jovana/
Moje iskustvo je malo. Moje iskustvo je manje nego vae.
/nego vae/
Put avionom nije opasan. Put avionom nije opasniji ne50 kolima.
/nego kolima/
Stare kue imajU velike i svetle Stare kue imaju vee i svetlije sobe
sobe. nego nove.
/nego novel
,
Ja sam ovde kratko vreme. Ja sam ovde krace vreme od vas.
lod vasi
Stanbene prilike u gradu su rave. Stanbene prilike u gradu su gore nego
/nei!,o ranije/ ranije.
Uslovi za zivot u gradu su dobri. Uslovi za zivot u gradu su bolji nego
/nego u selu/ u selu.
Elektrino osvetljenje je sada Elektricno osvetljenje je sada jeftinije
jeftino. nego ranije.
/nego ranije/
Stanovi su ranije bili skupi. Stanovi su ranije bili skuplji nego sada.
/nego sada/
Moja soba je bila prljava i Moja soba je bila prljavija ineureenija
neureena. nego vaa.

/nego vaa/
653

Ja sam naao dobru i oistu sobu. Ja sam naao bolju i istiju sobe od ove.
lod ove/
Vaa kua je cvrsto i dobro zidana. Vaa kua Je vre i bolje zidana nego
/nego naal naa.
v ,
poreti za drva i ugalj su od Sporeti za drva i ugalj su od vece
velike koristi u selu. koristi u selu nego u gradu.
u gradu/
/net};o
Moji roditelji stanuju u lepoj i Moji roditelji s~anuju u lepoj i
velikoj kui. veoj kui nego ja.
/nego jal
Zora mi je skuvala dobru kafu. Zora mi Je skuvala bolju kafu nego to
/nego to sam oekivao/ sam ocekivao.
Razlika u ceni je mala. Razlika u ceni je manja nego to sam
/nego to sam mislio/ mislio.
Mi smo odrasli u malom gradu. Mi smo odrasli u manjem gradu nego to
/nego to je vai Je va.
1~1i smo preli put od granice do Mi smo preli put od granice do Beograda
Beograda za kratko VI'eme. za krae vreme nego vi.
/nego vij
GD 26.3.2 Superlative of Adjectives
1'11 smo odseli u lepom, ali skupom Mi smo odseli u najlepem, ali naj-
hotelu. skupljem hotelu u gradu.
Upozllali smo se s vaim dobrim Upoznali smo se s vaim najboljim pri-
prijateljem g. Joviem. jateljem g. Joviem.
/Upoznali smo vaeg dobrog pri- /Upoznali smo vaeg najboljeg pri-
jatelja g. Jevia. jatelja g. Jovia.
Na prijatelj nam je pokazao staru Na prijatelj nam je pokazao najstariju
crkvu u gradU. crkvu u gradu.
Od granice do Ljubljane smo proli Od granice do Ljubljane smo proli kroz
kroz ivopisne i zanimljive najzivopisnije i najzanimljivije
predele Slovenije. predele Slovenije.
Sl;anovali smo blizu omiljenog Stanovali smo blizu najomiljenijeg
Beogradskog etalita - Kalemegdana. Beogradskog etalita - Kalemegdana.
Crna Gora i Hercegovina su slicne Crna Gora i Hercegovina su najslicnije
jedna drugoj. jedna drugoj.
Sino sam napisao majci dugo pismo. Sino sam napisao majci najdue pismo
otkako sam ovde.
654

U KranjU smo imali kratak odmor. U Kranju smo imali najlcrai odmor.
Putevi kroz Crnu Goru SU opasni. Putevi kroz Crnu Goru su najopasniji
u Jugoslaviji.
Zauzeli smo za vas sobu u novom i Zauzeli smo za vas sobu u najnovijem
dobrom hotelu. i najboljem hotelu.
Ovaj kufer je lak, a onaj tezak. Ovaj kufer je najlaki, a onaj najtei.
Saobraaj je veliki ujutru. (Iheavyt) Saobraaj je najvei ujutru.
Saobraaj je jutros bio teak zbog Saobraaj je bio jutros najtei zbog
ravog vremena. (Idifficult l ) ravog vremena.
Moj prijatelj je jedan od visokih Moj prijatelj je jedan od najViih

ljudi. ljudi.
Change the adverbs in the sentences below to the comparative, according

to the model given. The comparisons (With lodl or Inegol) for each sentence
are given to the right.
Nove kue se zidaju brzo, ali traju kratko.

Nove kue se zidaju bre, ali traju krae nego stare.
Jovan je naucio dobro novu lekciju. (lod vasi)

Mi smo putovali vozom prijatno. (/nego to smo oekivali/)
Vi poznajete dobro ovdanje stambene (/od menel)
prilike.
Ja sam jutros upalio kola lako. (/nego to sam se nadao/)
Vi kuvate dobro kafu. (/od vae sestre/)
Mi smo potroili prole nedelje (/nego ove/)
mnogo novaca na hranu.
Oni su otklonili brzo i dobro kvar (/nego to sam oekivao/)
na kolima.
Va prijatelj je tacno opisao uslove (/nego stambene prilike/)
za ivot.
Brzi voz je zadocnio malo. (/nego to sam oekivao/)
Tramvaji idu uredno. (/nego trolejbusi/)
Stare kue su cvrsto i dobro zidane. (/nego novel)
Vi ste na zalost imali malo sree. (/nego obieno/)
Domaice rado upotrebljuju elektricne (/nego porete za drva i ugalj/)
porete.
655

Radnje u vaem gradu su dobro (/nego u naem/)

snabdevene.
Saobraaj je dobro ureen. (/nego to sam se nadao/)
Stari poreti brzo nestaju u gra- (/nego u selima/)
dovima.
Deca rado jedu jagode i maline. (/nego jabuke/)
ovog leta je padalo malo kie. (/nego prolog!)
Jovan razume dobro srpskohrvatski. (/nego to govoril)
Ja govorim ravo srpskohrvatski. (/od vasi)
On je imao mnogo tekoa usput. (/nego jal)
Ove zime je bilo vrlo hladno. (/nego prole/)
Ja mnogo volim pasulj. (/nego krompir/)
Zora je kupila mnogo eera. (/nego pirina/)
On je platio skupo ribu. (/nego goveinu/)
Bilo je velike oskudice u svezem (/nego u vou/)
,
povrcu.
Garaza je poslala brzo raun. (/nego to sam oekivao/)
On je ekao dugo na dolazak voza. (/nego to je mislio/)
Zastoj na putu me je spreio da (/nego to sam hteo/)
vozim brzo.
GD 26.3.4 Verb drill with negative transfarm

Mi zidamo garau za auto. Mi ne zidamo garau za auto.
Treba da sazidamo garau za auto. Ne treba da zidamo garau za auto.
Zida se garaa za auto. Ne zida se garaa za auto.
Treba da se sazida garaa za auto. Ne treba da se zida garaa za auto.
Mi smo sazidali garau za auto. Mi nismo sazidali garau za auto.
Mi emo sazidati garau za auto. Mi neemo zidati garau za auto.
Garaa za auto je sazidana. Garaa za auto nije sazidana.
Sentences for the above drill:

Zora kuva kafu svako jutro. (/skuvati/)
Oni uvece pale svetlost pred vratima. (/upaliti/)
Mi nou gasimo svetlost pred kucam. (/ugasiti/)
ofer pomae da se kola oprave. (/pomoi~ da pomognem~ pomogao~
pomognuti)
Mi upotrebljavamo garau za auto. (/upotrebiti/)
Jovan pere kola. (/oprati/)
656

Questions and Answers
GD 26.4 Substitution-Transformation Drill

GD 26.4.1 Comparison of Adjectives
Je li Tomina soba vea nego na~a? Da, cini mi se da je njegova soba vea
-l-~
nego na~a.
,
Da li je Tomina soba bila ~ od Ne, njegova soba nije bila vea od nae.
na~e?
Cija je ~ bila najvea? Meni se cini da je naa soba bila

,
najveea.
Zar j e Tomina !2!?!:. bila vea nego Jeste, njegova soba je bila vea
naa? nego naa.
,
-Zar Tomina !2!?!:. nije bila veca nego Ne, nije bila vea.
naa?
l 2
hotel kola rav lep
,
kafana kuca dobar skup
auto krevet lo jeftin
cist prljav
Da li je va~ prijatelj ja~i nego vi? Da, on je jaci od mene.

Ko je jaci vi ili va~ prijatelj? Moj prijatelj je jaci od mene.
Zar je va prijatelj jaci od vas? Da, jaci je.
Zar va~ prijatelj nije jaci od vas? Ne, nije jaci.
Je li va prijatelj najja~i od Ne, on nije najjaci. Toma je jaci
sviju vas? od njega.
y
slab tacan bogat star visok umoran
zdrav 1 siromaan mlad ljubazan lep dobar
Kakvi su sada uslovi za ~ivot? Nisu ravi. Bolji su nego prole

godine.
Da li su uslovi za livot sada bolji Ne, uslovi za ivot su sada gori nego
nego prole godine? prole godine.
Jesu li uslovi za ivot sada bolji Da, uslovi za ~ivot su sada bolji nego
nego ranijih godina? ranijih godina.
Zar su uslovi za livot sada bolji Da, uslovi za livot su sada bolji nego
nego ranije? ranije.
'/zdrav/ - 'healthy'
657

Zar uslovi za ivot nisu sada bolji Ne~ nisu. Uslovi za ivot su sada gori
nego ranije? nego ranije.
stanbene prilike putevi

elektri~no osvetljenje ivot u gradu
gradska prevozna sredstva ivot u selu
Gde stanuje va prijatelj? On stanuje u najlepem delu grada.

2 l
Da li je va prijatelj stanovao u Da~ on je stanovao u lepem delu
lepem delu grada nego vi? grada nego ja.
2 l
Je li va prijatelj stanovao u Ne, on nije stanovao u lepem delu
lepem delu grada nego vi? grada nego mi.
2 l
Zar ste vi stanovali u lepem delu Da, mi smo stanovali u lepem delu
2 l
grada nego on.
grada nego va prijatelj?
Zar vi niste stanovali u lepem Ne~ ne nismo.

2
delu grada nego va prijatelj?
l
l 2
ulica rav skup jeftin nov
kua (Sist ureen dobro ureen dobar
kraj lo stari
Pair Drill
Da li vi pijete sladu karu od ove? Da~ ja pijem sladu karu od ove.
Pijete li vi sladu karu nego to Ne, ne pijem sladu kafu nego to je ova.
je ova?
Zar !1 pijete slau kafu od ove? Da~ ja pIjem sladu kafu od ove.
vaa majka jak ~aj

Jovan i Toma hladno vino
Tomini roditelji topla kafa
vaa ki gorak ~aj
va otac 1 majka slaba kafa

Da li va prijatelj tra~i veu sobu Da, on trai veu sobu od ove.

od ove?
Trazi li va prijatelj veu sobu Ne~ on ne trazi veu sobu od ove.
od ove?
Zar va prijatelj trai veu sobu Da~ on trai veu sobu nego to je ta.
nego to je ova?
Zar va prijatelj ne trai veu sobu Ne# on ne trai veu sobu nego to je ta.
nego to je ova?
~lsta l<:ua jeftin hotel lak posao

1 ,
bolje nameten stan udobna i velika s~olica dobro placen posao
udoban i mek krevet
Questions for the above drill:
Da li vaem prijatelju treba ~

~ od ove?
Da li je va prijatelj naao veu
~ od ove?
,
Da li je va prijatelj dobio vecu sobu
od ove?
Da li va prijatelj zeli veu sobu
od ove?
Da li je u Jugoslaviji hladnije nego Da, u Jugoslaviji je hladnije nego

to ste ocekivali? to sam ocekivao.
Je li u Jugoslaviji bilo hladnije Ne~ nije bilo.
nego to ste ocekivali?
Zar je u Jugoslaviji hladnije nego Da, hladnije je.
to ste mislili?
Zar u Jugoslaviji nije bilo Ne, nije bilo.
hladnije nego to ste se nadali?
dobro skupo cisto Jeftino

ravo loe prijatno
Da li se ovde putuje vie nego Da, ovde se putuJe vie nego kod nas.
kod nas?
1 InameltenI - I furnished I
659

Putuje 11 se ovde vi~e nego kod nas? Ne, ovde se ne putuje vi~e nego kod
nas. Kod nas se najvi~e putuje.
Zar se ovde putuJe vi~e nego kod nas? Da, ovde se putuje vi~e nego kod nas.
Zar se ovde ne putuje vi~e nego kod Ne, ne putuje se vi~e nego kod nas.
nas? Kod nas se ipak najvi~e putuje.
malo teko lako

udobno neudobno brzo
Da li je Jovan nau~io bolje Da, Jovan je nau~io bolje lekciju nego

lekciju nego Toma? Toma.
Je li Jovan nau~io bolje lekciju Ne, Jovan nije nau~io lekciju bolje
nego Toma? nego Toma. Toma je nau~io najbolje
lekciju od svih.
lako brzo
te~ko ravo
Questions for the above drills:

,
Da li je Jovan bol.ie uradio domaci
zadatak nego Toma?
Da 11 Jovan bolje pi~e srpskohrvatski
nego Toma?
Da li Jovan bolje govori i razume
srpskohrvatski nego Toma?
Da 11 se Jovanova kola ~ pale
nego Tomina?
GD 26.5 Question and Answer Drill with Prompt

Moj stan je na petom spratu. Na kom spratu je vaf stan?
Na~a zgrada za stanovanje ima lift. Da li vaa zgrada za stanovanje ima litt?
U kui ima lift. /U kui nema lift. Da li ima litt u kui?
Litt radi. /Litt ne radi. Morate Da li lift radi?
ii stepenicama.
Litt je pokvaren. /Nema struje. Za~to lift ne radi?
Litt e biti opravljen kroz pola Kad e litt bit~ opravljen?
sata.
660

Moja soba je na osmom spratu. Ja Na kom spratu Je vaa soba?

u radije cekati dok se lirt
ne opravi.
Lift radi stalno. Da li lift radi stalno?
Nema oskudice u elektrinoj struji. Da li ima oskudice u elektrinoj
~ma dovoljno struje. struji?

/Ima oskudice u elektrinoj stru-
ji. Nema dovoljno struje.
Elektrina struja je jeftina. Da li je elektrina struja jeftina?
Potronja struje je velika. Da li je potronja struje velika?
Ima prekida struje s vremena na Da li ima prekida struje?
vreme. /Nema prekida struje.
Prekide struje prouzrokuju nedovoljno ta prouzrokuje prekide struje?
1
jaki transformatori.
Elektrine sprave se upotrebljavaju Da li se upotrebljavajU mnogo

sve vie. elektrine sprave?
Moja kua ima pei. /Moja kua ima Da li vaa kua ima pei ili centralno
centralno grejanje. grejanje?
Ja ne stanujem u novoj kui. Da li stanujete u novoj kui?
To je novija kua, zidana izmeu Kad je zidana ta kua?
dva rata.
GD 26.6 Conversations - Razgovori

GD 26.6.1 A B
~uo sam da ste prodali va automobil. Da, prodao sam.

Da li je to istina?
Jeste li kupili nov auto. Jesam.
Kakovi auto ste kupili, vei ili Kupio sam manji auto. Moj stari auto
manji od staroga? bio je jai i vei nego novi.
Kako to da kupite manji i slabiji Zbog benzina. Ovde je benzin mnogo
auto? skuplji nego u Americi, a putevi
su gori.
To je istina. Zbog slabih putova veliki auto se ee
kvari, a teze i skuplje opravlja.
Da li vi mnogo putujete? Da, i ba zato sam kupio auto, koji
troi manje bezina i ulja i manje se
, , kvari nego veliki.
/transrormator/ - I transformer I
661

Da, imate pravo. Za ovdanje Da, zato sam tako i u~inio.
prilike manji auto je bolji nego

veliki.
'qy0 caM ,na eTe np0JJ,aJlH Bawa ROJla. .na, npo,l1,ao caM.
Aa JlH je TO Ta~HO?
Aa JIM eTe Kyn~JIH HOBa KO.na? JecaM.
KaKDa KO~ CTe Kyna~, seha H~H KynHo caM Ma~a KOJla. Moja eTapa ROJla
MaHa OA cTapMX? OMJla ey ja~a H seha ~cro ~ona.
OTKy,n TO Aa KynHTe MaHa H c~6Hja 360r 6eH3HHa. OSAe je eR3MH MRora cKyn-
KO.na? ~H Hero y AuepSUM, a n~TeBH cy ropu.
To je Ta~HO. 360r p~aBHX nyTesa BeJJHKa KOJla ce ~eWhe

KB8pe, a Tese M cKyn~ onpaR68jy.
Aa ~H BH MHoro nYTyjeTe? Da, H am 3aTO CSM KynHo KOJla, Koja
Tpome Ma~e 6eH3MH& H Y~ U MaRe ce
Raape Hero a8JJUKa.
~8, Y npaey eTe. 3a OBAaw~ npMJlUKe ~a, 3STO ceM TaKO H ypa~BO.
Ma~a KOJla cy 60~ Hero aeJlHX8.
GD 26.6.2
1
Za~to su vai prijatelji pro~jenili Soba im je bila premalena.
hotel" Jovane?
,
Kakvu sobu sad imajU? Sada su nali mnogo vecu sobu.
Da li je njihov novi hotel skuplji? Nije. Hotel u kome su uzeli sobu
jeftiniji je nego prije.
Kako je to mogue? Lijepo. Hotel u kome su do sada bili
nov je i u njemu su sobe manje nego
u starima.
Kakva je hrana u tom hotelu? Oni ka~u da je hrana vi~e manje ista.
Nije ni bolja ni gora.
Ali kada su sobe jeftinije, onda je Naravno, cijene su hrani i sobama
sigurno i hrana. jeftinije.
To je dobro.
!premalen! 'too small'
662

3aw"Io cy earuH npl1 jaTe.l>M npOMCIU!JUf
XOTeJI J Joaa He?
~aKBY coOy ca~ HMajy? Ca~ ey H8m~H MBora Behy eo6y.

HeJe. XOTeA y Kove ey Y3e~ cooy
je~TMHHjH je Hero paHHjH.
~&KO je TO Mopyhe? ~eno. XOTe~ Y KOKe cy AO C8A8 6H~
Hoe je M y JbeMy cy eoeJa 118Be Hero

y CTapHM XOTe~KMa.
~aKBa Je xpSHa y TOM xOTe~y? OHH ~a~y ~a je xpaHa MaBe BRme Rcra.
HHJe HV. ropa HH o~.
A~~, KB~ cy co6e je~TMHHjeJ OH~a .Hapa~Ho, neBe H XpaHv. H C06aM& cy

je c~rypHo H xpQua Je~THHHja. ,Jecfl!fHHHJe.
To je ~o6po.
GD 26.6.3
Kako ste zadovoljni sa novom kuem$ Za sada smo vrlo zadovoljni.
gospoo?
U kom kraju se nalazi vaa kua? Na Dedinju, u Pukinovoj ulici.

Vi ste sretni. Ta je kua svakako Jest. Iznenadili smo se kad smo vidjeli
udobnija nego kua u kojoj ste do koliko su sobe sVijetlije i vee nego
sada stanovali? u starom stanu.
Je li to nova kua? Nije potpuno. Ali, to Je ipak novija
kua $ zidana izmeu dva rata.
Da li imate hladnu i toplu vodu Da$ imamo. sada je vrlo udobno, samo
u kui? ne znam kako e biti zimi.
, ,
Zato? Nemamo centralno grijanje, vec peel.
Ne trebate se brinuti. Nae iskustvo Znam, ali ima vie posla.
sa peima nije slabo.
To je istina. Ali, ako su pei dobre Mi smo se ve snabdjeli s ugljem.
i imate dobra drva ili ugalj$ onda
se ne treba ni~ega plaiti.
To je dobro. Mi smo prole godine Kako to?
imali nezgoda sa centralnim
grijanjem.
~esto se kvarilo i trebalo ga je Zar je to mogue?
popravljati.
Jo kako. Jedanput smo ostali dva To je vrlo neugodno.'
dana bez grijanja.
, /ne.godan/ 'unp1easant'
663

Trebalo je skoro dva dana da se Hvala to ste mi to kazali. Sad mi

grijanje dovede u red. je lake.
~aKo CTe 3aAoBo~HM ea ROBOU KYhOM, 3a ca~a eMO BP~O ~aAOBO~HH.
roeno~o?
Y KOM Kpajy ce Ha~a3H Bama Kyha? Ha ~e~~~y, y nYWKMHOBOJ Y~HUH.
BH CTe cpehHM. Ta je Ryha CSBR8RO JeCTe. M3HeHaAH~H CMO ce Ka~ eMO BHAe~M
YAo6HHja He~o KyLa y KOjOj OTe KO~HKO cy c06e cBeT~Hje H sehe Hero
~O eaAa eTaHo8a~H? Y eTapOM eT6ey.
Je ~H TO HOB8 KyLa? HBje n01nYHO. AAH, TO je HnaK HOBHja
KYh8, 3R~aH8 H3Me~y AB8 paTa.
~a ~H BMaTe x~aAHY H TOnAY BOAY ~a, HMaMO. CaAs je BP~O YAo6HO, caMO
y KYh2? He 3BaM KSKO he 6HTH 3RMH.
SamTO? HeMaMO ueHTpa~Ho rpeJsHe, Beh nehR.

He Tpe6a Aa ee 6pHseTe. Hame BCKy- 3H8M, a~H HMa BKme noc~a.
CTBO ca nehHMa Meje p~aBO.
To je BeTHRa. A~H, aKO cy nehM ~o6pe MH CMO ce Beh cHa6Ae~R c yr~eM.
H HMaTe Ao6pa ApBa H~H yra~, OHAa

ee He Tpe6a HH~era n~amHTH.
To je Ao6po. MH cvo npom~e rOAMHe HMS- KaKO TO?

~H MHoro He3roAa ca ueHTpa~HHV rpe-
jaH:eM.
qecTo ce KsaPH~O H Tpe68~O ra je 3ap je TO Moryhe?
onpa B.6a TH
Jom KaKO. JeAaHnYT CMO OCTa~H ~Ba To je BP~O HenpHjaTHO.
AaRa 6e3 rpejaaa.
Tpe6a~o je CROpO ~Ba AaRS ~a ee Xsa~a BaM WTO cTe MH TO Ka3a~H. CaA
rpejaH:e ~OBeAe Y peA. MK je Jl8Kme.
GD 26.7 Homework - Domai zadatak

GD 26.7.1 Complete each sentence using the comparative of the items listed
on the right.
Toma ima porodicu nego Jovan. (/mala/)

U gradu imaju dva hotela nego va. (/dobar/)
Moja ki je od moga sina. (/mlad/)
1 _ _ _ _ _ stan nego (/dobar/ 1 /vell~/)
Ja tra~lm
~to
----,
sad imam.
664

Upoznao sam vaeg brata. {/star/}

Vaa kola su i (/jak/ i /skup/)
----- od mojih.
Vaem prijatelju treba 1 (/svetao/ i /velikl/)
-----
soba nego to je ova.
Va posao je nego moj. (/te~ak/)
Moj kufer je # ali nego va. {/vellkl/# /lak/}
Donesite mi jednu i kafu (!sladak! i !vru/)
nego to je ova.
GD 26.7.2 Complete each sentence using the comparative of the items listed
on the right.
Ja volim kafu nego aj. e/mnogo!)
Jovan pije vino nego pivo. (/rado/)
Meni je da doem U 6 nego u 7. (/zgodno!)
Ja volim da putujem ako je taj put (/dugo!)
bolji.
on putuje u Zagreb nego u Ljtlbljanu. (/esto!)
Mi upotrebljavamo paret za drva i ugalj (/retko!)
- - - - - - nego elektrini poret.

Joyan uei i zna nego Toma. (/mnogo!, /dobro/)
Mi smo se proveli u Dalmaciji _ (/prijatno/)
nego to smo acekivali.
Stanbene prilike u gradu su nego e/ravi)
u selu.
Jovan je opisao - - - - - stanbene prilike (/tano!)
nego uslove za zivot.
665

UNIT 27
Basic Sentences - Osnovne recenice

In the Department Store U robnoj kuci Y po6HOj KyhH
A
,
to stop (tr.) zaustaviti, da 38YCT8BHTH, Aa
,
zaustavIm 3aYCT8SRU
to descend, alight sfei, da sIem, 'I..

CH.IlH, Aa ~ ..-
cM~eM
siao/siao CHwaO/CHUlaO
, ,
Please stop the car here Mol!m vas, zaustavite MOAHM sac, aaYCTaSUTe KO-
in front of the depart-
ment store, as weld like auto tn prdd robnom ~ Tglnp~A p66HOM KyhOM,
to get out here.
Aa MHJ. '
cH~eMO.
sfi.
to be standing, to be stajati, stojrm cTajaTH, CTOjHM

stopping (intr.}J /CTOjaTH
to fit /stoJati
to stand, to stop ..
craTH, Aa CTaHeM
. -
(lntr. )
nearness, proximity blizIna

If you canlt stay (Istandl) Ako ne moete da
AKO He MOEeTe
.aa cTojHTe
here until we get back, ,I Ty~' AOK
I I
stop somewhere near. stojite tn dok se I ce MM' 'He' _
SpaTHMO,
mi ne vrAtimo, vi
BH CT8HHTe Her,ae 1 6AH-
I , ,
stanite negdje u OHRM.
blizIni.
B
to park parkfrati, "

napKHpaTH,
park!ram napKHpaM
.
cnope,aaH, cnopeAHa,
..
secondary sporedan,
sporedna, -o -o
parking parkfr!nje "-

napKMpaH.e
to forbid, to prohibit zabraniti, da "

3apaHHTH, Aa
zabranIm) 38.6piHiiM:
zabr~njen
, paJLe K
oa6 -
666

.! '
r'll park the car, maJam, on JI u parkirati kola, Ja A
ly napRHpSTK KO~,
a sidestreet. Parking I l I , l I
is prohibited here. gospoo, u nekoj rocnobo, y HeKoj
I ,
, ,
sporednoj ulici. cnope,!1l!oj YJ1HUH.
Ovdje je parkiranje
~
OSAe Je napRHpaRa
~ - ,
zabranjeno.
In the Department store U robnoj kui Y P06HOJ KyllH
~
section, department odjeljE!nje OJ1e"'aHe
womanls, female E!nsk!, -a, -o

child ls, children's dje~ij!, -a, -~ Jl~ 'Ili ji, -i, -e
/dje~j! /p.~t(Jii
,
ready-made clothes konfekcija KOW~.e !ClIH Ja
Where is the department \ 1m vas, gdjeI je
Mol MO~M BaC, rA~ je
for women1s and chil- , Op.e.ll~JIle'3a .~HCKy'
dren's clothes, please? odjelj~nje za
enskuli dje~iju
,
konfekciju?
e
ground floor prfz~mlje '"
npH3eM.IIe -
side strAna CTpaHB'"
, _ fa
boy, lad dje~ak G dje~Aka Ae'lBK, Ae'lBKB

~
pl djeAci Ae'lBUH
girl, maid djevojka A~BojKa
little girl djevoJ~ica AeBoj'lHlUl
The children1s department Djeje odjelj@nje je ~J'Ij~ OAe~Be je ~BAel

is here on the ground I
floor. The left side aVdje u pr!zemlju. '"
Y npJl3ell..Y. e .l
J1eBe
is for boys and the
J.
cTpaHe "
je 3a Ae'BX8.
right for girls. S lijeve strane je
za djeAke, a s a C A8CHs'Ba A8Boj. .ue.
I , Y.
desne za djevojcice
. ., , I
38BcKa XOB~XQHja
# ,
je Ba
Women1s clothing is on the Zenska konfekcija je
third (Isecond') floor. .l ..
na drUgom k8.tu. AP)TOII cupa T7.
667

In the Women1s Clothing U odjeljenju za y oAe~e~y 3a zeHcKy

Department KORtpeKUH,Iy
ensku konfekciju
A
.. ...
wool vuna syRa
.. ...
woolen vunen, -a, -o ayHeR, -a, -o
dress haljina
\
Kolika je cijena ovoj
.lo l. osa syReRa
cTaje
How much does this wool KOAHKO
dress cost, miss? , " #
vUnenoj haljini, xa~HHa, rocn09Hue?
g~spoice?
5150 dinars. ' f

Pet ' I L
t~silca sto neT
J. ' - -,.
xH~aAa
CTO neAeceT
pedeset dln!ra.. "

AJilHapa. -
A
domestic domai, -a, -e

...
manufacture izrada 113paAa
Is it of local manufacture?
\
Da li je
.,
dmQce
r
~~ ~H je AOMihe ~3paAef
~zrad!?
Yes, it is. Da, jest.
A
.
damage~ loss teta DITeTa
number, size braj G broja 6pSj 6poja

pl brojevi 6pojesH
I like it, but it l s a Dopada mi se, samo CBi~i Mil ce, C~MO mTeTa'
pity that it isn1t my l l .L ).
size (Inumberi). teta/to nije mbj mTO Hilje MOj spoj.
br6j.
co
blouse blnza 6JIY38
...
skirt sulmja cyx&a
slip kombine (m. ) KOM611H;30H
668

, , I. , I
I I I I take this blouse and Uzecu ovu bluzu i
slip.
kombine.
, ,
footwear obuca o6yha
In ~he Footwear Department U odjelj~nju za obuu
to try pr6batl~ pr5blim

, ~
npoCSaTH, npoCSQu -
shoe c1pela -
Ut-HTeJJa
to carry~ to wear nsiti~ nostm HOCKll1, HOCHM'
Please try this kind of M~lrm vas'pr5bajte M~~HM sac np56ajTe l

shoes on my boy. He I
wears size 36.
, ,
ovu vrstu cl.pela
I
&ay a~cTY uHneAi I
, 1. \ I ~ ~ J,.
OH

mom sInu. un nosI MOM CRKy. HOCH
br5j ~6 .
~
6P5jl 36.
E
fit (size) ta.mlin
to consent) dock~ fit pr{stajati~ np~craJaT~ ,

pristaje i:PHC Ta Jr.
el pele su mu taman
. I1 :r~neJle cy My T~MiH I H
The shoes are his size and
fit him very well. I I ..
prIstaju vrlo d6bro. eToje BpJJO Ao6po.
A
..
to wrap spa.kovati~ da C!:sl(08aTH, Aa
spa.kujem
. .-
cns;<YJeM
~
pair par G pl pari nap
sock, stocking carapa -

qapar.a
, , , .. .. , .al
All right, wrap up these Dobro~ molim spakujte ~o6po, cnaKyjTe Te
shoes and three pairs 1.
te cipele i trl.
I ~ ,
UHneJJe lt
l j
TpMf napa
~ l
of these socks.
I, , I
OEHX '\lapa na.
' .. _
plira ovih carapa.
mants, male mU~kI~ -a" -o .

MyUIKK, - -a,
- -o
Also, give me three pairs

I
Dajte mi 1 trI plira
\ I I ~.
~aJTe MH I H TpH ~ l My-
J. napa
of menls socks, size ll.
m~kIh c&rapa'br5j ll. WKHX qapina'6 p tj 11.
66q

E
, ,
clothing; manls suit odijelo 0;16.110
ladyls suit kostim G kostIma ,

KOCTJ.lM, KOCTHMa "
pertaining to fall jesenji, -a, -e j~CeH:tH, -i, -e
pertaining to winter z!msk!, ,:"a, -o ~
3HMCKH, - -a, -o
coat kaput G kapUta
c..
trousers pantalane (f. pl.) naHTaJIOHe
shirt kOUlja
~
linen, underwear rUblje pyC5.be
~ - I I
J. , ,
We have very good childrenls J.Inamo vrlo dobra ~MaMO SpJIO Ao6pa
suits, as well as fall
and winter coats, pants, dj~~ija odij~la,
shirts and (Iotherl)
underwear. kao i j~Senje'i
Kao H jeceB:e
z~mske kapUte, J.
H 3HMCKe "
KanYTe,
I
pantalane, koulje naHTaJl6He~ KOmY.6e li
J. ~
i drugo rUblje. H APYI"O py6.1te.
No (~let [it gO]I), thanks. Ne, hV!la. Nije mi

r don1t need anything , I I \ " a
else. potrebno n1ta vie. nOTpe6HO HHmTa SRme.
Here)s your bill, ma lam. rzv&lte ra'6i1n,

gospoo.
safe, cash-register kasa "

Kaca
I
(She pays at the cashier1s (Pla:a na kasi i
and leaves.)
odlazI. )
670

Grammatical Notes
Note 27.1 /neka/
Neka pregledaju i kocnice i paljenje.

Dobro, samo neka poure.
Neka, hvala.
/neka/ (or Ineki) 'let it be so (that)1 may be used as an independent

clause, as in the last example, or before a verb, as in the first two. Used
by itself it may mean Ilet it gol, never mindl. Before a verb it usually cor-
responds to English Ihave him I, Ihave her I, Ihave them I,
'let him I, Ilet her Ilet them etc. It may also be
used in the first person Ilet us
I,
I,
------
lmay we
l,
I, etc. It may express

the wish or desire that something be, that it happen. It may also indicate per-
mission or acquiescence.
Note 27.2 Adjective and Adverb Formation

Note 27.2.1 General Remarks
The discussion of the comparative in Note 26.1 brought out the fact that
the comparative was an adjective formation in its own right, not one formed on
the positive. For example /slai/ is based on the root itself /slad-/, not on
/sladak/. The comparative is only one of many adjective formations which occur
in Serbo-Croatian. Compare the following list of adjectives which have occurred
and related words. The third column is explained below. First examine the
other two, comparing the forms
Adjective Related Word Formant(s)

drug! drag Icomrade l
va~ vAs 'you' -J
jesenjI jesen Ifall' -J-
,
slobodan slobbda 'freedom' -{a)n
, ,
zapadn! zapad Iwest' -n
,
kakav kako 'how' -{a)v
enski ena 'woman' -sk"
mukI ma Ihusband' -k-
... ...
vunen vuna Iwool l -en
Many adjectives, like /drUgr/, add the adjective endings directly to the root,
there is no special adjective formant (suffix) aside from the ending itself.
671

Sometimes the formant is a IJI change, as in Iva~1 or Ijesenj!~ The

third column above gives a few of the many adjective formants which may occur.
Some of these are very frequent and need particular attention. A few of these
are discussed here and in Note 28. Some further details are given in Note 46.1
Due to the close relationship of most adjective and adverb formation,

discussion of adjectives includes discussion of adverbs. In these notes adverb
forms which are neuters of adjectives will be used as examples along with
adjectives where relevant.
Note 27.2.2 Adjective Formant I-ovi

Jovan Jovan Jovanov Jovanls
Smit Smith Smltov Smithis
The I-ovi suffix indicates reference to the specific individual concerned.

As a suffix just before the adjective gender and number endings it corresponds
to a possessive. Several of the pronominal adjectives are formed with I-ovi:
him njegov his
them njihov their
I-oviis also added to masculine nouns which end in consonants or I-oi.

Some nouns which have occurred and the corresponding adjectives are:
brat brother bratov the brother's, [my]

brother ls
gospodin gentleman gospodinov the gentlemanis
g5st guest gostov the guestls
jUnak hero junAkov the herols
kn~Z prince kn~zev the princels
mf1z hus band mUev the husbandls, [my]
husband ls
otac father oev the father ls, [my]
father ls
prijatelj friend prijateljev the friend's, [my]
friend1s
ra:dnik worker r~dnIkov the workerls
sIn son sInov the Bonls, [my] sonls
srodnik relative srodn!kov the relative1s
672

These examples show that the ending is l-evl after palatals. In a few cases
there is a IJI change: /kn~zl but Iknelev/~ Iotaci but lacevl. Iotaci has
moveable lal; Itl is lost before Icl , so that the roo~ without the lal has the
shape loc-/ as in local (accusative, ~enitive). /oc-I plus I-J-evl is lacevl.
The roots Ibratl and /slnl each have two common adjec~ives with lovi
formants: Ibratovi or Ibratovljev/~ Isrnovl or Isinovljev/. The longer forms
have the formants I-ov-J-ev/.
Note 27.2.3 Adjectlve Forrnant I-ini

The formant I-ovi is added to masculine nouns. The formant I-ini (or
I-J-in/) ls added to feminine nouns and to masculine nouns which end in l-al,
such as the name ITomai. Compare:
-ln gospoa lady gospoin the lady s

'
-Jin gospolC'a miss gospoi~in the missIs
-in kI daughter "
kcerin the daughter1s
-Jin majka mother maj'6in the mother Es
,
-in sestra sister sestrin che sisteris
,
-in zemlja land zemljin the landEs
Both I-ovi
and I-ini adJectives are often used in the sense tmy I:
lo~eva kual I[my) father1s housel~ !majcina kua / I[my) mother1s housel~
Ibratova kual I[my] brotherEs house r
These endings are in general added to nouns indicating persons. (The

apparent exceptions~ such as /zemlJa/~ may be considered personification. Non-
personal nouns have adjectlves made with different formants.)
Note 27.3 New Verbs

a I parkfratl park!rlm park
a l pr6bati prObim try
a/j@ I pakovati pakuj@m wrap

a/J6 P spakovati da s pti1wj!m
673

UNIT 27 SERBO-CROATlAN
Vin p pristati da pristanl!m to consent

a/J! I pristajati pristajl!m
v/n p stati da sta.nE!m stop

,
a/!. I stajati stojim stajao stand
Is'Cojatl / sta.jEila
al! I stajati stajem stajao -Ala to be stopping
i P zabraniti da zabrEin'I.rn forbid

,
a/je I zabranjIvati zabranjuj!rn
i P zaustaviti da zaustav!.m stop (something)

a I zaustavljati zaustavlJa:m
Grammatical Drill
GD 27.1 Learning Drill - AdJectives in I-ovi and I-inI

Ovo je kua na~eg prijatelja Jayana. Ovo Je Joyanoya kua.
Ameri~ka Ambasada je u ulici Kneza Ameri~ka Ambasada J e u Milo~evo,1
ulici.
,
Moj ~ stanuje u ovoj kui. Ovo Je Q~eya kuca.
Ovo je soba moga oca i majke. Ovo je o~eva 1 ma 1ina soba.
Ovo je kaput gospodina Jovia. Ovo Je gospodinov kaput.
Ovo je haljina va~e gospoe. Ovo Je gospoina haljina.
Ovo je kufer moga brata. Ovo Je bratov kufer.
IOvoJe bratovlJey kufer.
Ovo je spomenik Kneza Mihaila. Ovo je Kneev spomenik.
Ovo je kaput moje ~. Ovo Je ~ kaput.
Ovo je soba moje sestre. Ovo Je sestrina soba.
Ovo su sobe moje dece .. sina i keri. Ovo su sobe moje dece .. sinova i
,
kcerina.
IOvo su sobe moje dece .. sinovljeva i
,
kcerlna.
Ovo Je kua gospodina Jovanovia. Ovo je Jovanoyieya kua.
Ovo Je sin moga prijatelja. Ovo Je prijateljev sin.
674

Odeljenje za ensku konfekciju je Odeljenje za ~ensku konfekciju nije

,
na prvom spratu. na prvom spratu, vec u prizemlju.
de~ije odeljenje muke cipele jesenji i zimski kaputi

obua ~enske haljine muke ~arape
~enske ~arape de~ij e cipele
Ta haljina je taman i stoji vam Ta haljina vam je taman, ali vam ne

lepo. stoji lepo.
bluza cipele sUknja

odelo kaput kostim
, ,
Ova haljina je domae izrade i Ova haljina nije domace, vec strane
zato je Jertina. izrade i zato je skupa.
cipele zimski kaput kostim

odelo ~enske ~arape
Moja ena je kupila jednu lepu Ona je kupila jednu lepu haljinu.
haljinu. l 2
2
l 2
dva / dve vunena sUknja svilena' bluza par ~enskih ~arapa
nekoliko jesenji kostim de<Sije odelo par crnih cipela

muka koulja

Mojoj ~en1 treba jedna lepa haljina.
Mojoj ~en1 se svidela jedna lepa
haljina u izlogu. 2
Moja ~ena je stala pred izlog da
vidi jednu lepu haljinu.
'/svllen, -a, -0/ - 'silken'

2/izlog pl. izlozi/ - 'show window'
675

Substitution Drill with Future Transtorm

,
!2!! je zaustavio kola pred robnom Toma ce zaustaviti kola pred robnom
kuom" da mi siemo. kuom" da mi siemo.
moja zena / moj mu ja oni

on ofer

!2!! j e si~ao s kola pred robnom kuom.
!2!! je stajao s kolima u jednoj spo-
rednoj ulici" dok smo mi bili u radnji.
!2!! je stao pred robnu kuu i mi smo
sili.
Toma ne moze da parkira ovde" poto
je parkiranje zabranjeno.
!2!! j e parkirao kola u j ednoj spored-
noj ulici" gde je parkiranje dozvoljeno.
O~eva soba je isto tako velika kao O~eva soba nije tako velika kao bratova.
bratova.
O~eva soba je vea od bratove. O~eva soba nije vea nego manja od
bratove.
Tomin kufer sestrin kaput moje odelo sestrina kola

Jovanov kufer maj~in kaput o~evo odelo moja kola
GD 27.3 Imperative Drill with /neka/ Transform

Drill the following pairs of sentences tirst as a learning drill. Then
cover the sentences on the right side" except the tirst. Repeat the drill as
a transformation drill" using the first sentence as a model.
,
Zaustavite kola pred robnom kucom" Neka oter zaustavi kola pred robnom
da mi siemo. kuom" da mi siemo.
Stanite (s kolima) kod Kalemegdana" Neka oter stane (s kolima) kod Kale-
da devojka sa decom sie. megdana" da devojka sa decom sie.
Siite (s kola) kod Kalemegdana. Neka deca siu (s kola) kod Kalemegdana
676

Izaite iz kola kod ZOlokog vrta. Neka deca izau iz kola kod zolokog
Tu je najzgodnije. vrta. Tu je najzgodnije.
Parkirajte kola u nekoj sporednoj Neka ofer parkira kola u nekoj spored-
ulici gde je parkiranje dozvoljeno. noj ulici gde je parkiranje dozvoljeno.
Kupite mi nekoliko pari mukih Neka moja ena kupi nekoliko pari mukih
arapa. arapa.
Stojte s kolima ovde dok se mi ne Neka ofer stoji s kolima ovde dok se
vratimo. mi ne vratimo.
/Ostanite s kolima ovde dok se /Neka ofer ostane s kolima ovde dok
mi ne vratimo. se mi ne vratimo.
Nemojte upotrebljavati ovaj reo. Neka devojka ne upotrebljava ovaj reo.
Nije ispravan. Nije ispravan.
Upotrebite ovaj reo. On je ispravan. Neka devojka upotrebi ovaj reo. On je
ispravan.
Nemojte ukljuivati taj reo dok Neka devojka ne ukljuuje taj reo dok
se ne opravi. se ne opravi.
Ukljuite drugi reo. Neka devojka ukljui drugi reo.
Skuvajte aj na reou. Neka Ana skuva aj na reou.
Odvedite decu danas posle podne u Neka devojka odvede decu danas posle
zoloki vrt. podne u zoloki vrt.
Napiite pismo majci i opiite Neka Jovan napie pismo majci i opie
va zivot ovde. va ivot ovde.
Probajte ove cipele mom sinu, da Neka moj sin proba ove cipele, da vidim
vidim da li su mu taman. da li su mu taman.
Upalite svetlost pred kuom. Neka Ana upali svetlost pred kuom.
Ugasite svetlost u sobi. Neka Ana ugasi svetlost u sobi.
Obratite panju na decu kad odete Neka Ana obrati panju na decu, kad
u zoloki vrt. odu u zoloki vrt.
Poaljite ovo pismo avionskom Neka moj muz (/moja ena) poalje ovo
potom. pismo avionskom potom.
Uzmite mi nekoliko pari arapa, kad Neka mi Zora uzme nekoliko pari arapa,
ve idete u robnu kuu. kad ve ide u robnu kuu.

v
Zalite se portiru, ako vam soba Neka se Jovan ali portiru, ako mu
nije cista. soba nije cista.
Promenite hotel, ako niste zado- Neka Jovan promeni hotel, ako nije
voljni. zadovoljan.
677

Na Kom je spratu odeljenje za Odeljenje za ensku konfekciju je

zensku konfekciju? na drugom spratu.
Gde je odeljenje za ensku kon- Odeljenje za zensku konfekciju je u
fekciju? prizemlju.
deija konfekcija obua

deak idevojeica arape
Gde se prodaju zenske haljine?/ Haljine se prodaju na prvom spratu.1

Da li imate enskih haljina? Da, imamo. Haljine se prodajU na
prvom spratu.
muke cipele zimski kaput deije cipele carape bluza

deje odelo enske cipele jesenji kaput suknja
Da li vam je taman ta haljina? Da, taman je. To je moj broj.

Kako mi stoji ova haljina? Stoji vam vrlo dobro.
Kako vam se dopada moja haljina? Dopada mi se mnogo.
Koliko ste platili tu haljinu? Platila sam je 4.150 din.
Jeli ta haljina domae izrade? Da, jeste.
bluza (750 din.) zimski kaput (18.390 din.)

cipele (3.750 din.) kostim (21.300 din.)
GD 27.5 Model Drill

Change the following sentences to the past tense, according to the model
given. Leave out the verbs /Zeleti/, /moi/, /hteti/ or /trebati/ as used
before /da/, as in the model.
Gde elite da zaustavim kola? Zaustavite kola pred rotnom kuom.

Gde ste zaustavili kola? Zaustavio sam kola pred robnom kuom.
Gde zelite da stanem (s kolima)? Stanite pred robnu kuu.

v
Gde elite da siete? Ze1im da siem kod Kalemegdana.
Gde mo~u da parkiram kola? Moete da parkirate kola u nekoj
sporednoj ulici.
678

v
~ta ze1ite da kupite u robnoj kuci? Zelim da kupim jednu vunenu haljinu.
Koga le1ite da pozovete na ve~eru? elim da pozovem Jovana i Zoru na
ve~eru.
Gde le1ite da pijete kafu? elim da pijem kafu u kafani.

v , ,
Sta hocete da pijete? Hocu da pijem kafu.
Kako e1i~e da poaljete pismo? Avionskom potom.
Da li hoete da pomognete Jovanu Da, hou da mu pomognem da nae posao.
da nae posao?
v
Da li elite da procitate novine? Da, elim.
Hoete (li) da probate ovu haljinu? Da, hou.
,
Da li Jovan hoe da izgubi svoj Ne, nece.
novac?
Da li Jovan eli da uspe u poslu? Da, on eli da uspe u poslu.
Da li elite da Zora skuva ~aj? Da, neka skuva.
Da li elite da ofer odveze kola Da, neka odveze.
u garau.
Hoete (li) da ofer doveze kola Da, neka doveze.
kuci?
Gde ofer treba da sa~eka g. Neka ga sa~eka na e1ezni~koj stanici.
Jovica?
ta moete da u~inite za Jovana? ~a1im, ali ne mogu da u~inim za sada
nita za njega.
~ta treba da kupim na pijaci? Treba da kupite svelih jagoda i
malina.
Koji reo mogu da upotrebim? Moete da upotrebite novi, poto je
stari pokvaren.

GD 27.6.1 A B
...,
Sto ste radili ju~e poslije podne, Da, bila sam u robnoj kui Beograd.
gospoo? Da li ste bili negdje?
Da li ste kupili neto? Vie sam htjela vidjeti to imaju i

kakove su cijene.
Da li ste bili u odjeljenju za Da, prvo sam bila u tom odjeljenjU.
ensku konfekciju?
679

Radoznao' sam, kakvo je vae Iznenadila sam se. Ima mnogo ljepih
miljenje o naoj robi. stvari nego to sam acekivala.
Drago mi je cuti. Jeste (li) Nisam nita.
kupili neto?
Zar vam se nita nije svidjelo? SVidjel~ mi se narocito jedna vunena
haljina i htjela sam je kupiti.
Pa zato je niste kupili? Nisu. imali moj broj.
Zato niste uzeli jedan vei broj. Htjela sam tako ucini ti, ali bilo je
Mogli ste dati da se popravi. samo manjih haljina, koje se nisu
mogle popraviti.
To je teta. To je zacijelo 2 teta. Bilo mi je
vrlo zao to se tako desilo.
Kad ima neto dobro, to se brzo Tako je.
proda.
Zanima me da li ste bili u odjeljenju Da, bila sam. Ve sam cula da se
za obuu. Kod nas se prave vrlo oVdje prave lijepe cipele.
lijepe cipele.
Pa kako vam se sViaju zenske One cipele, koje su pravili vai
cipele? radnici zbilja su vrlo lijepe.
Na alost, vrlo su skupe. Da, i ja nalazim da su skupe, iako Je
izrada vrlo dobra.
Da li vi kupujete cipele za vas Ne uVijek. Ja gledam gdje je jeftinije
u toj radnji. i tamo kupim.
Tako je najbolje. I ja obicno tako
radim.
lliTa CTe pa~R~~ jyqe nOCAe nO~He, ~a, 6ZAa cau y POHoj RyhH BeorpaA.
rocno~o? ~a ~H CTe 6H~H Her~e?
Aa AK eTe KyOMAH HeWTO? BRme csu XTe~a Aa BH~HM mTa Huajy

H KO~HKe cy neRe.
~a AH eTe 6HAK y o~e~e~y 38 ~eHcKY lJ.a, npao caM HJ18. y TOM o,lle.6eH,Y.
KOH~eKnHjy?
HHTepecyje ue, KaKO je ame MHm~eHe H3HeHa~H~a caM ce. HMS MMoro ~enmHX
o Hsmoj p06M. cTBapH Hero mTO caM o~eRHBaAa.
MHAO MH je Aa ~yjeM TO. JeCTe (~H) HRcaM HHmTa.
KyUHAH HemTO?
3ap aaM ce HRWTa Haje cBHAe~o? CBH~e~a MH ce HapOqHTO jeAHa ByHeHa
1 /radoznao/ I curiaus I
2 /zacijelo/ lindeedI
680

na 3amTO je KHeTa KynHAH? HHCY HMa~H MOj 6poj.

3aWTO BKcTe Y3e~K je~aHBehR poj? XTe~a caM TaKO Aa ypa~HM, a~~ M~O je
Mor~ CTe ~aTH ~a ce nonpaSR. caMO Ma~x xa~HKa, Koje HMey MorAe
i1.a ce nonpase
To je mTeT2. To Je a6H.hQ MTeTa. BH~O MH je BP~O zao

liTO ce TaKO ~eCH~o.
RaA HKa HemTO ~06po, TO ce 6P30 TaKO je.

npo~a.
~HTepeeyje ue ~a ~H CTe 6HAH y o~e na, 6HAa caM. Beh cau qyAa Aa ce oSAe
~e~y aa 06yhy. Ko~ Hac ce n~aBe npaBe BP~O ~one UHne~e.
sp~o ~ene UHne~a.
Oa KaKO Bau ce eBH~ajy zaHcKe UKne~? OHe u~neAe, Koje cy npaSH~H samM paA-
aHUH 3H.6a cy 8P~O ~ene.
~, ft ja HaAa3HM Aa ey cKyne, HaKO je
H3pa~a SPAO Ao~pa.
Aa ~" BK KynyjeT8 UHne~e 3a sac y He yaeR. Ja rJl6AaM rAe je je1>T~n~je

Toj pa~HM? If TaMO KynHM.
TaKO je Haj6o~e. po ja 06HqaO TaKO

FaAKU.
GD 27.6.2
v
Da li mi mo~ete promijeniti 5.000 Zao mi je, ali ne mogu. Koliko novaca
dinara, Jovane? vam treba? Mo~da imam toliko koliko
vama treba.
Treba mi 250 din. da platim Pa zato ne ka~ete tako! Toliko imam.
taksi-o:fera.
Vrlo dobro, dajte mi 250 din. Ja Dobro, lako ete mi vratiti. Evo vam
u vam vratiti, ~im promdjenim 300 din.
mojih 5.000 din.
o:fer, evo vam 300 din. Hvala, gospodine. (Hoe da vrati 50
din. )
Ne trebate nita vratiti. Zadr~ite Hvala, gospodine. Zbogom.
tih 50 din. za vas.
Zbogom.
681

SERBO-CROAT~
na ~H MozeTe Aa MH npoueHHTe 5.000 Eao MH je, a~H He MO~Y. KO~KKO BOBaaa

AKHaPa, JOBaBe? saK Tpe6a? Mo~a KMau TO~HKO KO~HKO
Baua Tpe6a.
Tpea MH 250 AKH. Aa n~aTHM T8KCH- fia aamTO He KazeTe TaKoj TO~HKO HMaM.
mo~epa.
Bp~o Ao6po, AajTe MH 250 AHB. Ja hy no6po, ~KO heTe MH spaTHTH. Eso sau
BaM BpaTHTK, ~HM npoueBHM UOjKX 300 AHH.
5.000 AKB.
mo~ep, eBO BBM 300 AHB. XBa~a, rocnOAHBe. (Xohe Aa BPaTH 50
AHS.)
He Tpe6a BamTa 48 MH spahaTe. 3a4pzHTe XsaAa, rocno~HHe. 36orou.
THX 50 AHH. aa sac.
GD 27.6.3
Koje su glavne ulice u Beogradu? U Knez-M1hailovoj ulici su glavne
radnje. Osim toga, ta ulica je glavno
etalite Beograana, tako zvani
tKorzo t
To znam. Proli smo jedne nedjelje Ta ulica se zatvara uve~er za sav
kroz Knez-Mihailovu ulicu od saobraaj kolima.
Terazija do Kalemegdana. Bilo je
toliko svijeta, da se teko ilo
ulicom.
Terazije su glavni trg Beograda, Da, i Beograani najvie vole Terazije,
zar ne? Knez-Mihailovu ulicu i Kalemegdan.
I nama se mnogo svia taj dio grada. Ali naravno, Knez-Mihailova ulica nije
Naro~ito Kalemegdan. jedina glavna ulica, niti su Terazije
jedini glavni trg u gradu.
Koje su jo glavne Ulice? Prvo, Bulevar revolucije. Na tom
bulevaru je Narodna skuptina,
Glavna pota, hotel Metropol, itd.
I Miloeva ulica je sigurno jedna Naravno, tu su ambasade i dr~avne
od glavnih ulica, zar ne? zgrade.
A trgovi? Ima Trg Republike, gdje se nalaze
Narodni muzej, Narodno kazalite i
spomenik Kneza Mihaila. To je stari
trg i jo nije potpuno ureen.
682

Ima i jedan nov trg izmeu Terazija To je Trg Marksa i Engelsa. Od njega
1 Narodne skuptine. Kako se zove po~inje Bulevar revolucije J koji je
taj trg? najljepa 1 najduza ulica u Beogradu.
To je vrlo interesantno. Molim Naravno da sam vas razumio. Vi ste
1
kazi te mi iskreno J kako vam mnogo popravili jezik. To se odmah
izgleda moj hrvatski. Da li ste vidi ~im po~nete govoriti.
raz~eli sve to sam vas pitao?
Hvala. To mi je milo.
Koje ey ~~SHe y~ue y EeorpaAY? y KRe3-M~xaK~oBoJ Y~HUH cy rAaBRe paA~.
CeM Tora, Ta YA~ua je r~BHO meTa~mTe

Beorpa~aHa, TSKO 3BaRK 'Kopao'.
To aaaM. npom~H CMO je~He HeAe~e Kp03 Ta yARua cc 3aTsapa YBe~e aa eas
KBea-MHX8H~OBY ymfUY OA TepaaHja AO caopahaj KO~~Ma.
KaAeMerAaHa. BH~O je TO~HKO eseTa,

Aa ee TeDIKO HillJiO y Jn! UOM.
Tepa8Hje ey r~BHM Tpr BeorpaAa, 11.a, B EeOrP8~BB: sajBHme BOJle TepaaHje,
J
.- . ..
_1 .... t> KRea-MKXaHJ10SY Y.m.{uy ii! I<aJIeMerAaH.
H BaMa ce .BO~O cBM~a Taj Aeo rpaAa. AAH HapaBHO, KHea-M"xaH~OBa Y~ua HKje
HaPO~HTO Ka~eMerAaH. je~HHa r~BHa yAHDa, H~TH cy Tepa3Hje

jeAHHH r~BHH Tpr y rpa~y.
Koje cy jom r~BHe y~ne? npSO, By~eBap peBO~YUHje. Ha TOM
6YJ16Bapy Je Hapo~Ha cKynmTHH&, P~BKa
nomTS, XOTe~ MeTpono~, HTA.
H MH~omeBa y~Hua je cHrypso jeAHQ HapasHo, Ty cy 8M6scsAe M ~pzaBHe arpsAe.

OA r~BBHX y~na, j~ ~\~~?
A Tpro8H? Hva Tpr Peny6J1HKe, rAe eo H8JIaae HaPOAHH
uyaej, HapoAHO n030pemT8 H cnoueHHK
KRaaa MHX8HJl8. To Je cTapH Tpr H Jom
KHje nOTnyao ypebeH.
MMa H jeAas HOB Tpr HaMe~y Tepa8Hja To je Tpr MapKca III EHreJ1Ca. OA Blera
H HapoAHe cKynMTHBe. KaKO ce 80Be nO'HHe ByJ1esap peSOJIYUHje, KOjH je
Taj Tpr? Haj~enma H HajAYza YJ1Hua Y BeorpaAY.
To je BP~O HHTepecaHTHO. KazHTe MH HapasHo Aa caM sac pa3yYeo. BH CTe

opaBO, KaKO BaM Har~eAa MOj cpncKR. UKoro nonpaBH~H jeaHK. To ce OAMax
lla ~ eTe P88yMe.1lH eBe mTO caM Bac SHAH ~HM no~eTe Aa rOBopRTe.
DHTao?
'/lskreno/ 'sineerely'

XBa~a. To MH je MH~O.

GD 27.7.1 Complete the rollowing sentences, choosing the correct verb or
the two given and using the appropriate rorm of this verb.
l. ofer j e kola pred robnom kuom. /zaustavit1/, /stat1/
2. ~orer je pred robnu kuu. /zaustaviti/, /stati/
v
3. Zena i deca su s kola pred Kalemegdanom. /sii/, /izai/
4. ena i deca su iz kola pred Kalemeg- /s1i/, /izai/
danom.
5. Ja sam
izae.
--- pred kuom i C!ekao zenu da /stajati/, /stat1/
6. Ja sam pred kuu i cekao da ena izae. /stajati/, /stati/

---
7. Mi smo _ _ mnogo vremena zbog ravog puta. /gubiti/, /izgubiti/
8. Jovii su ove nedelje mnogo novaca /potroit1/, /troiti/
na hranu.
9. Devojka je novi reo kad sam ja /ukljucivati/, /ukljucitl/
ulazio.
10. Moja zena je _ _ dobru karu. /skuvatl/, /kuvatl/
l. Nemojte kola pred robnom kuom. /zaustavljati/, /stajatl/

2. Nemojte _ pred robnom kuom. /zaustavljatl/, /stajatl/
3. Nemojte s kola pred Kalemegdanom. /s1lazlti/, /izlaz1t1/
4. Nemojte iz kola pred Kalemegdanom. /silaz1t1/, /1z1az1ti/
5. Nemoj-te _ _ kafu na star'Om reou. /kuvati/, /skuvat1/
6. Nemoj te s tari reo. Pokvaren j e /ukljUc1vati/, /ukljuclt1,
7. Nemojte se starim reoom dok se ne /sluzltl/, /pOSluzltl/
opravi.
8. Nemojte carape za mene. /uzlmati/, /uzetl/
9. Nemojte svetlost pred vratima. /gas1t1/, /ugas1t1/
10. Nemojte prozor u sob1 za sedenje. /otvoriti/, /otvarati/
684

BASIC COURSJ: UNIT 27
GD 27.7.2
l. Make quest10ns tor whioh the first ten aentences are appropriate answers.
2. Change the last ten altntel1ces trom nept-1ve 1mp.ra.t1ve to atf'1rmat1ve
imperative.

UNIT 28
Reading Selections - tivo za itanje
Letters from John - About Cultural Life

Jovanova pisma - O kulturnom ivotu
~parH npHjaTe~y.
KOpHCTHM oey npH~HKY Aa BaM HanHmeM HeKO~KO pe~H o KY~TYPHOM EBBOTy OBAe.
y Me~YBpeMeHY OA nOc~eAHer nBcMa 6H~H CMO HeKO~RKO nyTa Y noaopHmTy. OBAe cy
CBa noaopHmTa ApzsBHa. Ha Taj HaqBH QeHe y~aaBHua cy pe~THBBO BHCKe. To c jeAHe
CTpaHe oMoryhaaa Be~HKY noceTy. a~H C APyre CTpaBe OTe3aBa A06Hjaae y~aHHua.
MM CMO r~eAaJ1H Y HaPO,llHOM n030pH1lITY onepy "Ce.wl.UR", a y JYI"OC~OBeHCK01(

ApaMCROM HymHheB KOMaA "rocnoba MHHHcTapKa". Onepa je onHC EHBOTa Ha ce~y, a
HYWKheB KOMa,ll je omTpa caTHpa APymTBeHor ERBOTa y rpaAY. nO~eTaK npeACTaBe je
TaqHO y no~ ocaM H KO He Aobe AOTaAa Mopa Aa qeKa Y ~ajey AO npse nayae.
3aTo CMO no~pH~H Aa Be 6H 3aAOUHH~H. l1030pHmHa ea~ je cpeAHe se~H~HHe H HMa
napTep H TpH raJ1epwje. MH CMO HMaJ1H ~OTe~e y napTepy.
rJ1YMUK H rJ1yMHUe cy Hrpa~ H neBaJIH SpJ10 J1eno. My3HRa je 6HJ18 AeJ1HMH~RO
Hap0,llHa H opKecTap je ~HHO CBHpao. YonWT8 y3esmH, onepa je 6H~ TeXHHQKH

OA~HqHO H3Be,lleHa. Ha 3aJ10CT ja caM paayMeo caAPzHHy onepe SHme no paAHH r~YMaua
Hero no 3Ha~y je3HKa. AJ1M 3aTO MO~Y Aa ce nOXBa~HM Aa caK HymHhes KouaA paayMeo
6e3 TewKoha.
Bac H Bame CPAaqHO n03Apas~a H EeJlM CBe Haj6o~e
Bam npHjaTe~,
ijOB
Dragi prijatelju,
Koristim ovu priliku da Vam napiem nekoliko rijeci o oVda~njem kulturnom

ivotu. Meutim od posljednjeg pisma bili smo nekoliko puta u kazali~tu. Ovdje
su sva kazalita dravna. Na taj nain cijene ulaznicama su relativno niske. To
s jedne strane omoguava veliku posjetu, ali s druge strane oteava dobijanje
ulaznica.
Mi smo gledali u Narodnom kazalitu operu 'Seljaci', a u Jugoslavenskom

dramskom Nuiev komad IGospoa ministarka'. Opera je opis ivota na selu, a
Nuiev komad je o~tra satira gradskog drutvenog ivota. Pocetak predstave je
~ocno u pola osam i ko tocno ne doe mora cekati u foajeu do prve pauze. Zato
smo pourili da ne bi zakasnili. Kazalina sala je srednje veliine, ima parter
i tri galerije. Mi smo imali fotelje u parteru.
686

Glumci i glumice su pjevali i glumili jako lijepo. Muzika je bila

djelom1~no narodna i orkestar je fino svirao. Openito uzevi, opera je bila
tehni~ki odli~no izvedena. Na ~alost ja sam razumio sadr~inu opere vie po
glumi nego po znanju jezika. Ali zato se mogu pohvaliti da sam Nuiev komad
razumio bez potekoa.
Vas i Vae srdano pozdravlja.

Va prijatelj
Don
Basic Sentences - Osnovne re~enice

,
to use, to make use korIstiti, KopfiCTRTH,
kor!st!m KopicTiht:
word
'oo ...
cultural kUltUran, KY~1ypaH, Ky~~ypHa,
~
kUl turna.. -o -o
t l I !
Ilm taking (tusing f ) this Koristim ovu prIliku KOpHCTHM osy npH~MKY
opportunity to write , I
to you a few words da vam napr~m Aa BSM H~nMmeMI
about the cultural life I , I t , _ I
here. nekoliko rije~~ o HeRO~KO pequ o
, I '
bvdanjem kUlturnom KY~TypHOM EHBOTy oB~e.
ivotu.
meanwhile .. meant1me, meutIm Me~YBpeMe "
interval
I f
(In the interval) since MeUtIm od posljednjeg y Me~YBpeMeHY 0.0. Doc~eAHer
my last letter we have I
been to the theater pIsma bfli smo nRCMa f C5iJlH CilO
several times. , I
nekoliko puti u HJKOJJHJCO nTi'Y
kazalItu. n6aopiimTY.
All of the theaters Ovdje su sva kaZal!~tar 6sAe cy csa Jl5aOPH1UTa l

here are state {sup-
ported]
manner, way J mood (Gr. ) n!~in
687

relative relatIvan, pe.na THBaH,

... -
,
relatIvna, -o ...
pe.1l&THBHa, -o-
... ...
low nizak, niska, I
HH3aR, HHcKa,
...
n1sko. HReKO
In that way admissions

.L
Na taj naein
;, I cljen~

are relatively low.
ulaznIcama
,.
su relativno n1ske.
...
H~eKe.
,,
to make possible, omogucavati, oMoryl1iBaTH,
to enable " oMoryhaBiM
omogucavam
/omogufvati, /oMory:hiBST.M ,
omoguuj em oMorYhyjeu
to make difficult, otez~vati, oTexciBa TH,

impede
otezavam OTeXCQSM
getting dobfjanje p.06ftjHe
On one hand this makes Ta s j~dn~ str!ne ToJC.jep.He

' J.
cTpaHe
possible a high [rate I , ' I I '
of] attendance, but on omogucava visoku oMopy:haBa BHeoKy noeeTy,
the other it makes , l. J.
getting tickets harder. posjetu ali s a.1lH C p.pyre cTpaHe
.. I I ..:.L
druge strane OTeXC&Ba p'ovHJaHe
oteava dobijanje
ulaznica.
... ...
opera opera onepa
,
operetta, light opera opereta onepeTa
We saw the opera IPeasants l Mi smo gledali u MA eMO r.1I~AaJlH y HipOAHOM

in the National Theatre. I , I
Narodnom kazalItu n~30pumTY 6nepy
operu ISeljci l
description apis "

onMC
The opera is a description Th opera je ~PiSr .L I

Ta onepa je onHC ZUBOTa
.L
of life in the village. ,

ivota na selu. Ha ceJlY.
688

playhouse drlmsko I
kazal't~te
,
piece, play komad ROMBA
,
m1nister l s wife ministar-ka MHHHcTapKa
We saw NU~ils play U JugoslavenskOm

I
y Jyroc~JBeHcKoM AP6CKOU'
'Madam Minister' at L I
the Yugoslav Playhouse. dramskom Kazallltu
I ~ ,
gledali smo NUt:Jicev
1
lComad IGospoa
m1nistarka.'
, ,
sharp, biting o~tar, o~tra, -o oWTap, oWTpa, -o
satire satfra "

CQTHpa
,
social drUtveni, -a, -o APymTseHH, -a, -o
L ., 1\ . lj KOMaA j
e ' ,,'
omTpa caTHpa
This play is abiting Taj je komad o~tra Ta l
satire on social life I

in the city. sattra gradskog
APymTEeRor E~BOTa y
drU~tvenog ~lvota.
beginning po~ijtak, po~gtka nOqiTaK, nOq;TKa

pl po~ijci "
n01teJ1lf
,
performance predstava npep,CTasa
J. I
The performance begins at Po~~tak predstave je IT01teTaK npep,CTaBe je
exactly 7:30.
ta~nolu pola osam. , Iy
Ta1tHO no~ '
ocaM.
until that time, dotad(a)

by then
foyer foaje m. tfloaje
,
1nterm1ss1on pauza nay:!8
Anyone who isn't there to~no\ ne Imora

d6e L
Ro He
Ao~e
#
AO Tap,a Mopa
'Jo
by then has to wait , I I

Aa qeKa y moajey AO
,
in the foyer until the ~ekati IIfoajeu do
first interm1ssion. . ,-
prve pauze.
Jo
npsa nay3a.
,_
in order not to be da ne bi
late, (Ithat [we, za.lalsnili
they, you] not
be late')
689

I
So we hurr1ed so as (or, Zato smo se po~drili 3JTO eMO ee DoztPH~'
in order) not to be late.
~a He H 3a~OUHH~II.
I ,
da ne bi zakasnili.
pertaining to k8.zalInI" -a" n030pftmHH,

"- !: - -a,
- :
-u
theatre
-o
auditorium sila "-
eaJIa
medium" middle srednjI" -8." -e '"

CPe,llJYr, - -I I -i
,
greatness" size veli~{na seJUI! '1HHa
parterre parter, part!ra ,

napTep, - "-
napTepa
gallery raJlepHja
The theatre auditorium is Kazali~na sala je ~

n030pHmHa j
eaJIa j e epeAHe
'-
veli~!nel
of medium size and has
SeJlH~~HeIH
a parterre and three
balconies.
srednje
, liMa naPTp'
i lma parter i trt
galerije.
arm-chair fot!lja ~OTt.a
box (theatre) 16~a
seat sjed!~te '"

ceJdUuTe
I
We had (comfortable) seats ld smo lmali fot!lje M4
eMO IIMaJlII 4'OTL.e'Y
in the parterre.
"-
napTepy.
u part!ru.
actor gli1mac" G glUmca r.n;vall, rJI;Mll8

,
actress glUmica rJlYMIIua
,
to play, to dance Igrati" 19rim HrpaTIl, HrpaM .. -
to act (in a play) glUmiti, glUmtm rJltMHTH, I'JltMHM
-
to sing
The actors and actresses
pjevati, pjevam
GlUmci i glUm1ce su
~
rJlYMUH II
'"
nesaTB, '"
nesaM
.
I'.nyMHlle cy
acted and sang very
nicely. pj~Valill gl~ll
HI'paJlH II neSaJIH
.. ~
j~o lijepo. SPJlO .Ileno.
music muzlka
partly djel1m1~no

,
orchestra orkestar opl<"eC'Iap
fine~ beautiful fIn!~ -a:~ -o ~~

"+J~JHr.
- -a- -o- J
I. ~ ..
to play (musical) svfrati~ svIram CB~pa'I'H, CBHpaM
l J. I
The music was partly folk Muzika je bila My3HKa je 6M~a Ae~HMHqHO
(music] and the orchestra , I , IH'opwec~ap je
played beaut1fully. dj~lim1cno narodna HapoPHa
I ~ .l
i orkestar je fIno JHHC CBwpao.
svIrao.
general op!~ -a.~ -e~ OnIU'!H J -a. -6

/6penit (Cr)
, , ,
in general, generally uopce yonnr.I'e
having taken uzevi / u~ev
technical tehnick!~ -a~

-o
, ,
excellent OA~H~aH, OA~2~Ha, -o
-o
to lead out; to izvesti~ da

execute, to izvedem
perform
Taken altogether, the
opera was performed
wonderfully from the opera je bila
technical point of ,
view. tehniCkil6dlicno H3se.u.eua.
izvedena.
,
contents sadrina caApXCHJla
co
action rAdnja paAaa
t.
acting (in a play) glOma rJIYMa
t.
knowledge znAnje 31faH:e
I
Ha za~6CT'jt
Unfortunately I understood
the contents of the
opera more by the actions
Na alost
razUmio s'drzinu
JA sam
,
ca~p.RHY
. . caM pa3YKeO'
onape SRme DO
of the actors than by
[my] knowledge of the
opere ,v l ~e po '
gl~ I P~ABM ~~YuauiIHero DO
language. J. ,
nego po znAnju 3HaJy je3HKa.
jezika.
691

to praiseJ refl. to pohviliti (se), noxEiJ1i!TH (ce),

boast
But for that reason I l

Ali
da (se) phv!l!m

zato se mogu
.
A~M
,
aaTO Mory
.
~a (ce) noxBi~HM
~a ce
can boast that I under- , I.
stood NU~i's play
without difficulty.
pohvaliti da sam
Nuiev lromad
noxea~HM
#
hea
- -
.
ROM8A
.
IAa caM ijfWH-
paaYM60

,
ea
razm1o'b~~ pote~k6a. TemK6ha.
Grammatical Notes
Note 28.1 Verb: /bih/, /bi/
Prema onome to sam video, ne bih rekao da je vaa zemlja siromana.
Ne bih ~eleo da se to opet desi.
Ja nisam ~edan, ali bih mogao da pojedem jednu kiflu.
Zato smo se po~urili da ne bi zadocn1li.
Two special forms of the verb, 'to be', /bih/ (for 'I') and /bi/ (for all
other persons and numbers) are used with the /1/ particip1e to indicate
'would _ _, should _ ' and the like; Ine bih rekao II wou1dn't say 1, Ine bih
leleo/ 'I wouldnlt want', /mogao bihl II would be able - I cou1d l After Ida/
a /bi/ form in the negative is used for 'that such-and-such not be ', lin
orde~ that not 1.
There are also longer forms in use for the first and second plural ('we'
and 'you.) /blsmo/ and /blste/, which are sometimes used. The longer third
plural Ible/ is not in general used as 'should'. For practical purposes only
Ibihl and Ibil need be used.
In Common Use
Enclitic Stressed Longer Stressed Forms
(ja) bih (mi) bi bih bl (mi) bismo
(ti) bi (vi) bi bi bl (vi) biste
(on) bi (oni) bi bl bl [ (oni) ble]
There is a variant Ib'tl for the stressed Ibl/. Other uses of the /bil form
will be taken up in later notes.
Note 28.2 Adjective Formation

Note 28.2.1 AdJective Formant /-sk-/
692

Compare:
dr~ drama dr.msk! dramatic

gr~d city gra.dsk! pertaining to a city
,
Jugoslaven Yugoslav jugoslovensk! Yugoslav (as
(noun) modifier)
jUnak hero j Unak! heroic
mUz men, husband muk! pertaining to men,
male
svInja pig sVlnjsk! pertaining to pigs,
porcine
zIma winter z!msk! wintery
ena woman zensk! pertaining to women
These examples show three different shapes of the adject1ve formant:

I-sk-I, I-k-I and I-Jk-I. This formant ind1cates a general fpertaining tol.
Compare Ibra.tl 'brotherl Ibra.tovl Ithe brother's, [my] brotherls', Ibra.tsk!1
Ibrotherly, pertaining to brothers in generalI. The final I-II is the adjec-
tive ending. The corresponding adverb has short l-il, as in Itehnikil Itech-
nically'
Following is a list giving a number of nouns and the corresponding adjec-

tives in I-sk-I, I-Jk-I or Ik-I.
-Jk- Amerika America ameri~k! American
,
-sk- automobIl automobile automob!lski pert. to automobile
,
-sk- Beograd Belgrade beogradskI pert. to Belgrade
-sk- bioskop movie theatre bioskopski pert. to movie theatre
-sk- carina duty carinskI: pert. to duty
-Jk- lnavnik official lnavnikI pert. to officials
-sk- ljUdi people ljudskI human
,
-sk- decembar December decembarsk! pert. to December
-sk- dInar dinar dinarsk! pert. to dinar
-k- Engl~z Englishman engleski English
.. ,
-sk- gora mountain gorski pert. to mountains
-sk- gr.d city gradsk! pert. to city
,
-sk- Hrvat Croat ~vatskI Croatian
-sk- industrija industry industrijskI' industrial
-sk- kafana coffee house kafansk! pert. to coffee houses
, ,
-sk- kancelarija office kancelarijsk! pert. to office
693

-sk- kelner walter kelnerskt pert. to waiter

-sk- knjiara books tore knjlarsl pert. to bookstores
,
-sk- lekar physician lekarskI pert. to physician
-Jk- muzika mus-ic muzi~kr musical
,
-sk- OhrJ.d Ohrid hridsl pert. to Ohrid
-k- pkso~ passport p~so~kr pert. to passports
-k- potroae consumer potroa~kI pert. to consumers
I
-sk- prijatelj friend prijateljskr friendly
-sk- prImorje seaside prImorsl pert. to seas1de
-k- proizvoa~ producer pro1zvoaki pert. to producers
-Jk- radnIk worker r!dni~kr pert. to workers
-sk- restoran restaurant restoranskI pert. to restaurants
-sk- roditelj parent roditeljskI pert. to parents
I
-sk- selo village seoskI pert. to villages
,
-Jk- seljak peasants seljakI pert. to peasants
-sk- skUptina assembly skUptinskI pert. to assembly
-sk- Srbin Serb srpskI Serbian
-Jk- srodnlk relative srodniekI pert. to relatives
-sk- svi!t world svetskI pert. to world
-sk- svInja pig svinjskI porcine
-sk- telefon telephone telefonskI pert. to telephones
,
-sk- tramvaj streetcar tramvajskI pert. to streetcars
..
van outside vanj sk! pert. to outside (Cr.)
-sk-
-k- vir(o city varoki pert. to cities
-sk- vfno wine v!nskI pert. to wine
,
-sk- vreme weather, time vremenskI pert. to weather or
time
-sk- zemlja land zemaljskI pert. to land
-Jk ~eleznica rallroad ~eleznikX pert. to railroad
-sk- ena woman ~enskI feminine
Examination of these forms shows the following pattern:

Stems in I-k-I or I-c-I have I-Jk-/.
Stems in I-s-/, I--/, /-z-/, /-/ or /--/ have /-k-/.
Stems in lp t b d v I' l lj m n nj JI have I-sk-I.
A more complete statement (With a few new words as 1llustrations) is:
694

Stems Shape of Resulting Example

in Suttix Combination
,
-k- -Jk- -CSk- junak hero j Un!CSkI heroic
-c- -Jk- -~k- zeleznica railroad zelezni~kI pert. to
railroad
-g- -Jk- -k- h1rurg surgeon hlrurkr surgical
-h- -Jk- -k- Ceh Czech ce~kI Czech
-s- -Jk- -k- kras carst kra~k! pert. to
cars t
-~- -k- -k- vliro~ city varokI pert. to
city
,
-z- -k- -sk- Engl E! z Englishman englesk! English
-z-
,
-k- -k-
,
mUz
, ,
man muki masculine
' ,
-c- -k- -ck- Pec PN peck! pert , to
Pec
-0- -k- -ck- pevac singer pevackI choral
,
-- -k- -ck- v~rmea county v~rrneki pert. to
(archaic) county
-s- -k- -sk- aut<Sbus bus aut6busk! pert. to
bus
-p- -sk- -psk- ~p epic ~psk! pert. to epic
-t- -sk- -tsk- brat brother bratskI brotherly
-b- -sk- -psk- Srbin Serb srpskI Serbian
L
-d- -sk- -dsk- gr~d city gradskI pert. to city

-v- -sk- -vsk- d!:v giant d!vskI pert. to giant
,
-r- -sk- -rsk- car king ca.rskI pert. to king
-1- -sk- -lsk- etc: selo village selskI pert. to village
It is unnecessary to list all other combinations as they are simply the

addition of /-sk-/. With some speakers /-dsk-/ is replaced by I-tak-I, /-vak-/
by I-tsk-I.
Note that stems in l-sl may have either /-Jk-/ or /-k-/. The more usual
form is /-Jk-/. Those with /-k-/ are more recent loans, as /trolejbus/, /auto-
busi, etc. Note also that /vremenski/ ls based on /vremen-/ (compare the
genitive /vremena/), not on the nominative of the noun, which is /vreme/.
/srpski/ is based on /srb-/ (compare plural /Srbi/ and contrast singular
/Srbin/). /primorski/ is based on /pr1mor-/, not on the noun /primorje/, which
has aformant / -j -/. In the same way the stems of feminine nouns in /a/, not
the nouns themselves, are the forms to which /-sk-/ is added: /carln-a/,
/carin-skI/, etc.
695

In several cases the stem before the /-sk-/ has a slightly different formI
as /zemalj-I with movable /a/. Some stems are extended with other suffixes
before the /-sk-/ (or its variants):
covek man covecanskI human

,
sestra sister sestrinski sisterly
fond fund fondovski pert. to funds
,
v6 ox volovski pert. to oxen
gast guest gostinski pert. to guest
pota mail potanski pert. to mail
Zagreb Zagreb zagrebacki pert. to Zagreb
The extended stem before /-sk-/ is often that of an adjective: Icovecan/

Ihuman l l /sestrin/ Isisterls l , or of the plural /fondovi/ Ifunds l l /volovi/
loxen l The /-in-/ of /gostinski/ is the same /-in-/ of /sestrin/ but /gostin/
does not occur. It has already been noted that where there is an adverb corres-
ponding to these adjectives l it has short l-il: /srpski/ ISerbian l 1 /srpski/
lin Serbian'l /industrijski/ lindustrialil /industrijski/ lindustriallyll
I I
/tehnickil Itechnical l l /tehnicki/ 'technically'.
Note 28.2.2 Adjective Formant /-(a}n-/

Compare:
,
sloboda freedom slobodan free
,
hlad shade hladan cold
roba goods robni pert. to goods
zapad west za:padni western
The first two examples are the inderinite adjective. The rormant is
/-(a)n/ I with moveable /a/ (r. Islobodna/I /hladna/). The second two examples
are derinite adjectives l with /-1/. Moveable /a/ does not occur with the
definite adjective as all the endings begin with a vowel. Some adjectives occur
with both indefinite (/-(a)n/, /-n-a/ I etc.) and derinite (/-n-I/, ./-n-a/ I etc.)
forms. Some are nearly always definite, so that the indefinite may be ignored
for practical purposes in such cases. Some other examples of /-(a)n-/ are:
,
gl~va head glavni main
nirod peopIel nation narodni national
., night nonI nocturnal
n~c
p15d fruit plodan fertile
696

pazarite theater p5zorinI pert. to the theater

,
praznik holiday pr!zn1<Sn! pert. to holidays
slu<Saj occasion" slu<Sajno accidentally
accident
teta damage tetan harmful
tekstIl textiles tekstIlni pert. to textiles
ivot life ivotni pert. to life
/slu<Sajno/ illustrates the formation of an adverb. /p5zoririi/ shows the

regular loss of /t/ between /i and In/" as between /s/ and /n/" /s/ and /1/"
etc. Iprazni<SnI/ has the formants /-J-n-/. Roots or stems in /k/" 19/J /hl and
/c/ have I-J-(a)nl rather than simply I-(a)n/. Some other examples are:
<Sovek man <Sove<San humane

elektrika electricity elektri<SnI electric
,
mleko milk ml~'nI pert. to milk
,
novac money novan monetary
pijaca market p1ja<SnI pert. to market
porodica family porodi<Sni pert. to family
prtljag baggage prtljani pert. to baggage
siromah poor person siromaan poor
...
ulica street ulini pert. to streets
Compare:
,
posao work posl5van pert. to business
pl. poslovi
where the formant /-ov-/ occurs both in the plural of the noun and in the formation
of the adjective. Compare also:
day dn!vnI daily

noon pc5dnevni pert. to noon
The suffixes l-ovi, /-in/ and /-sk-/ are generally in some direct relation-
ship with nouns. The suffix /-(a)n/ is often not so olearly relatable to nouns
as SUCh. The stem to which I-(a)n/ is added nearly always consists of roots and
affixes used elsewhere but in some cases /-(a)n/ is added to recent loanwords
~o make them at home in Serbo-Croation (for example" /lnteresantan/). Compare
~he following adJectives in I-(a}nl (and I-n-I/) with related verbs" nouns and
)ther adjectives:
697

lspravan honest iz- (prefix)

"
prav straight" Just
neUredan out of order ne- not
ur~diti to put in order
prfli~no rather prflika opportunity
sporedan secondary s- from
po- (perfectivizing
prefix)
r~d order
ta~an exact taka so" thus
udoban comfortable
The word /zadovoljan/ is a particularly good example. The root is /vol-/

as in /voleti/. The noun involved is /volja/ twill l with a /J/ formant. Compare
these related words:
voleti
volja will voljan willing
dovaljan one who has enough
dovoljno enough
zadovoljiti to satisfy zadovoljan satisfied
,
I - zadovoljavati
, ,
zadovoljavajucr satisfactory
As noted above" the /-(a)n/ formant is much used with recent loanwords"
such as: /kUltUran/" /materijalan/" /relativan/" /slgiIran/" /interesantan/.
Following is a list of adjectives and adverbs in /-(a)n/ (/-n-i/, /-n-o/"

based on roots which have occurred and including all mentioned above. Those with
/-J-/" /-on-/ or /-eu-/ extensions are also given.
braj number br5jno numerical
~ovek man ~ve~an humane
da.n day dn~vni daily
dO-, volja tOJ will dovoljan one who has enough
dOv6ljno enough
drava country dravni governmental
elektrika electricity elektri~nr electric
,
glava head glavni main
hla.d shade hladan cold
698

hleb bread hlebnI pert. to bread

interes interest interesantan intel"ies ting
iZ- J prav from; - straight J ispr:van honest
just
korIst use koristan useful
kUa house kUnI pert. to house
kultUra culture kUlturan cultural
materijB:I material ma.terijalan material (adj. )
mesec month mesenI monthly (adj. )
meseno monthly (adv. )
m@so meat mesnI pert. to meat
,
ml!ko milk ml~cnI pert. to milk
, ,
nArod people narodnI pert. to people
,
nedelja week nedeljnI pert. to week
nedeljno weekly
,
ne-, U-J r~d not) in) order neuredan disorderly
(ur!diti to put in order)
.. ,
noe night nonI nocturnal
,
novac money novan pert. to money
,
osnova foundation osnovnI basic
pijaca market pijanI pert. to market
plbd fruit plodan fertile
pae tak beginning poetnI beginning (adj. )
padne noon padnevnI pert. to noon
,
porodica family parodinI pert. to family
,
posao work poslovan pert. to work
pazori~te theater pazori~nI pert. to the theater
pra:znik holiday prAznini pert. to holidays
(prIlika chance; prflino rather
occasion
otprIlike approximately
proizvod production proizvodnI pert. to production
prtlja:g baggage prtlja:~nl pert. to baggage
ptxt road pntnI pert. to roads
rAd work rAdnI pert. to work
relatIvan relative
relatIvno relatively
roba goods robnI pert. to goods
699

sa.bor parliament (Cro.) sibornt pert. to parliament

(Cro.)J pert. to cathedral
(Serb.)
saobraaj traffic saobraajan pert. to traffic
siromah poor person siromaan poor
sloboda free slobodan free
slucaj happening slucajno by chance
s-" po-" r~d from) --" order sporedan secondary
.. , . , I
sreca (good) f'ortune srecan fortunate
sretan
stvar thing stvarnI actual
svetlost light svetlosnl pert. to light
teta damage tetan harmful
tako so tacan exact
tekstIl textiles tekstilan pert. to textiles
,
u-" daba to" -) occasion udoban com.fortable
ulica street ulicn:J: pert. to streets
,
umor fatigue Umoran tired
.. , , ...
voce fruit voenI pert. to fruit

vaz train vazn! pert. to train
za-" dO-" volja for -J to -; zadov15ljan satisfied
will
zapad west zapadn! western
zvati to call zvanican official
~:!vot life ~lvotnI pert. to life
Note 28.2.3 Adjective Formants I-n-J-II

fall pert. to fall
The combination /-n-J-/ is fairly frequent in the formation of adjectives.

Note that /z'fma/ 'winter' has the corresponding adjective /zrmsk!/. In other
words" there is very little predictability as to adjective formation. However
I-nj-i/ is frequent as a formative with relation to adverbs in I-as/: /danas/
-today' /dananjI/ 'todaY'sf. Some other adjectives in /-n-3-/ are:
jutro morning jut~rnjI pert. to morning
mati mother maternjI pert. to mother
vecer evening vecernjI pert. to evening
sr~da middle srednjI middle (adj.)
700

Note 28.2.4 Adjective Meaning Contrast

/drUtveni/ 'social' has a near doublet /drUtven/ Isociable l Both have
a suffix /-en/I but the first has the definite /-1/ endings. Due to loss of
contrast in many forms, the two are indistinguishable in most instances.
Note 28.3 New Verbs

i I glmiti gllimXm to play, act
i I hva:liti hvtl!m to praise; (se) to boast

, ,
i P pohva:liti da pohva:lIm
a I {grati 19r!m to play) to dance

a p odigrati da digram to play (a single piece);
to dance (a single dance)
,
i p izvesti da izved~m to lead out, take out; to
execute, to perform
,
i I izvditi izvodim
, ,
i P omogiliti da omogUclm to make possible, enable
,,
a I omoguca:vati omogua:vam
,,
a/Jr I /omoguIvati omogucuj~m
a P otelati da ote~a:m to make difficult, impede

a I ote~ivati ote~a:vam
a I pevati pev~ to sing

/pjevati /pjeva:m
a p tpevati da otpeva:m
/otpjevati Ida otpJeva:m
a I svIrati sv!ram to play (music)

,
a P odsvIrati da odsvIrim
701

Grammatical Drill
GD 28.1 Learning Drill - Adjectives in I-sk-fl (/-J-k-I/, I-k-I/),

I-(a)nl l-n-1.I, I-n-J-I
Zgrada Narodne skuptine je lepa Skuptinska zgrada je lepa i velika.

i velika.
Park na Kalemegdanu je dobro ureen. Kalemegdanski park je dobro ureen.
Ovo je odeljenje za pasoe. Ovo je pasoko odeljenje.

U mom gradu nije teko za stanove. U mom gradu stanbeni uslovi su dobri.
Ulice u gradu su ~istije nego u selu. Gradske ulice su istije nego seoske.
Jovanov rad je bio od koristi, a Jovanov rad je bio koristan, a ne
ne od ~. tetan.
Trebaju mi dva odela, za jesen i Trebaju mi dva odela, jesenje i zimsko.
zimu.
Treba mi jedan par arapa za moju Treba mi jedan par enskih arapa.
enu.
Treba mi nekoliko pari arapa za Treba mi nekoliko pari mukih i
moga mua 1 ~. de1.1ih arapa.
Hrana je pitanje ivota. Hrana je zivotno pitanje.

Pota se nalazi u lepoj zgradi. Potanska zgrada je lepa.
~inovnici imaju laki posao nego inovniki posao je laki nego
f
seljaci i radnici. seljaki i radniki.
Kupio sam jedno odelo za praznik. Kupio sam jedno praznino odelo.
Zeleznice su dobro ureene. Zelezniki saobraaj je dobro ureen.
Jovan je to uradio kao srodnik i Jovan je to uradio srodniki i
prijatelj. prijateljski.
Ja vam to kaem kao brat. Ja vam to kaem bratski.
Muzika je bila odlina. Muzika strana opere je bila odlina.
Tehnika je bila vrlo dobra. Opera je bila tehniki dobro izvedena.

U ovoj radnji se prodaje tekstil. U ovoj radnji se prodaje tekstilna roba.
Ovde se vri pregled stvari za Ovde se vri carinski pregled.
carinu.
Jovan je otiao kod lekara na Jovan je otiao na lekarski pregled.
pregled.
Mi prodajemo veinom robu nae Mi prodajemo veinom nau industrijsku
industrije. robu.
Meso i hleb su glavna hrana naeg Meso i hleb su glavna narodna hrana.
naroda.
702

Polo~aj proizvoaca je dobar. Proizvoacki poloaj je dobar.

Pololaj potroaca nije rav. Potroacki poloaj nije rav.
~ i Hrvati govore istim jezikom. Srbi i Hrvati govore srpskohrvatski.

Englezi i Amerikanci govore takoe Englezi i Amerikanci govore engleski.
istim jezikom.
Ova zemlja donosi mnogo plodova. Ovo je plodna zemlja.
Jovan nema nita. On je siromah. Jovan nema nita. On je siromaan.
alim~ to je bio slucaj~ koji alim~ to je bilo slucajno. Nismo
nismo eleli. to zeleli.
Moj prijatelj putuje jedanput Moj prijatelj putuje u Zagreb jedanput
u Zagreb sVakog meseca. mesecno.
~ je ravo i ne volim da vozim. Vremenske prilike su rave i ne volim
da vozim.
Voziti nou po ravom vremenu je Nona vonja po ravom vremenu je
opasno. opasna.
Marko nema slobode. On zavisi od Marko nije slobodan. On zavisi od
materijalne pomoi oceve. materijalne pomoi oceve.
GD 28.2 Substitution Drill

GD 28.2.1
Koristim ovu priliku da vam napiem Koristim ovu priliku da vam opiem
nekoliko reci o kulturnom kulturni zivot ovde.
ivotu ovde.
naein ~ivota na naein ~ivota gradski ivoti

na materijalni poloaj seljaeki ivot varoki ivot
uslovi za zivot /uvjeti uslovi za zivot u/na uslovi za ivot u
selu /uvjeti gradu /uvjeti
Drill the rollowing with the same substitutions:

Mi smo razgovarali o kulturnom Rec je o kulturnom ivotu ovde.
ivotu ovde.
In the rollowing drill use the rorms /omoguavaju/ and /omoguuju/ alternatively.
Niske cene omoguavaju visoku posetu Niske cene su omoguile visoku posetu~
ali oteavaju dobijanje ulaznica. ali su oteale dobijanje ulaznica.
dravna pomo pozoritima dobar komad

dobri glumci 1 glumdce dobra opera
703

Glumci igraju i pevaju dobro. Glumci su igrali i pevali dobro.
glumice ovaj glumac ova glumica
Toma igra i peva dobro, ali ne ~ je igrao i pevao celo vece,

svira. ali nije svirao.
ja oni moja braa

Zora moja ki g. i g-a Jovi
Orkestar svira odlino. Orkestar je svirao odlino.
moji jugoslovenski prijatelji ona

Markova sestra Nada on
Toma i njegovi sede u parteru. Toma i njegovi su sedeli u parteru.
Vera on oni
moji prijatelji ona Vera i Nada
Drill the following with the same substitutions:
Toma i njegovi imaju mesta u loi. Toma i njegovi su imali mesta u loi.
Tomi i njegovim se sviaju sedita Tomi i njegovim su se svidela sedi~ta
u parteru. u parteru.
Toma i njegovi hvale Nuiev komad Toma i njegovi su hvalili NU~iev komad
'Gospoa ministarkal. 1Gospoa ministarkat.
~ hvali Jovana kao dobrog radnika. ~ je pohvalio Jovana kao dobrog
radnika.
~ se hvali da je razumeo komad ~ se hvalio da je razumeo komad
bez te~koa. bez te~koa.
GD 28.2.2 Substitution-Transformation Drill

The first sentence and its transformation is to be drilled first. Follow-
ing thi~ the form to the left will be given as a cue. The student is to make
the sentence with the substitution indicated. The next student is to give the
affirmative transform, and so on. Use the short form /bi/ and long forms
/bismo/ and /biste/ alternatively.
704

~urim se da ne bih zadocnio Pourio sam se da ne bih zadocnio

za pozori~te. (/zakasnio) za pozori~te.
on On se ~uri da ne bi zadocnio on se po~urio da ne bi zadocnio
za predstavu. za predstavu.
(mi) ~uri!!!2. se da ne bi(smo) Po~urili smo se da ne bi(smo)
zadocnili za predstavu. zadocnili za predstavu.
vi Vi se ~urite da ne bi(ste) Vi ste se po~urili da ne bi(ste}
zadocnili za predstavu. zadocnili za predstavu.
oni Oni se ~ure da ne bi zadocn1li Oni su se po~urili da ne bi
za predstavu. zadocnili za predstavu.

Morao sam da kupim karte ranij e da Morao sam da kupim karte ranije da bih
ne bih dobio rava mesta. dobio dobra mesta.
Poslao sam pismo avionskom po~tom Poslao sam pismo avionskom po~tom da
da na~a poruka ne bi stigla dockan. bi na~a poruka stigla na vreme.
GD 28.3 Transformation Drill

Following is a model, showing the transforms into which each sentence is
to be put. Each student is to do one transform.
Seoski na~in zivota je isto tako lep kao gradski.
Seoski na~in zivota nije tako lep kao gradski.
Dok je seoski na~in zivota lep, gradski nije.
Dok seoski na~in zivota nije lep, gradski jeste.
Ne moze se rei da je seoski na~in zivota lep~i nego gradski.
Ne bih rekao da je seoski na~in zivota najlep~i.

Srpskohrvatski jezik Je isto tako tezak kao engleski.
Beogradski parkovi su isto tako ~isti kao i zagreba~ki.
Skup~tinska zgrada je isto tako velika i lepa kao i pozori~na.
SelJa~ki posao je isto tako koristan kao i radni~ki.
Cene tekstilne robe su isto tako visoke kao i (cene) hrane.
705

GD 28.4 Questions and Answers

GD 28.4.1 Substitution Drill
The instructor asks the first question of the first student. He gives
the answer written to the right and then asks the question of the next student.
The latter replies with the answer using the first phrase to be substituted.
He then asks the question of the next student, and so on.
o ~emu ste pisali va~em prijatelju? Pisao sam mu o kulturnom livotu ovde?
na~in livota ovde seoski livot

uslovi za ~ivot u Jugoslaviji gradski livot
/uvjeti
livot i rad na selu i u gradu na~ materijalni polo~aj
dru~tveni livot ovde
Drill the following questions and answers with the same substitutions:
ta ste razgovarali s va~im Razgovarao sam s njima o kulturnom
prijateljima? ~ivotu
ovde.
Da li vi poznajete kulturni ~ivot Da, ja poznajem prili~no dobro
ovde? kulturni ~ivot ovde.
Kako vam se dopada kulturni ~ivot Dopada mi se mnogo kulturni ~ivot ovde.
ovde?
Substitution Drill (as above)

v , ,
Sta omogucava visoku posetu u Visoku posetu omogucavaju niske cene.
pozori~tima ? / omog;uuj e
dr~avna pomo pozori~tima dobri glumci i glumice
dobri komadi
Drill the following with the same substitutions:

,
ta je omoguilo da svet mnogo Niske cene su omogucile da svet mnogo
ide u pozorite? ide u pozorite.
GD 28.4.2 Substitution Conversation Drill

l. The instructor is to ask the first question of a student, who, after
giVing the reply, asks the same question with the substitution indicated. The
next student adjusts his reply accordingly and asks the question, using the
next substitution, and so on.
706

2. After all questions and answers have been drilled as above~ the entire set
of sentences is to be drilled as a conversation~ first with the instructor and
a student. That student and another then goes through the entire conversation
using the first substitution~ and so on.
3. Pairs of students converse, the first asking approximately the same ques-
tions and the second giving any answer he wishes. The instructor will say
the question or answer correctly if the student makes a mistake. The correct
sentence is to be repeated by the student.
Da li y! volite pozorite i idete Da~ ja volim pozorite i idem cesto
li ~esto u pozori~te? u pozori~te.
va~a
g. Smit
, vi i ena/ va~a deca
va~a tetka vi i va mu vai roaci
Questions and answers for the above drill:
Kako ~ se dopada sala Narodnog Sala mi se mnogo dopada~ ali bi mogla

pozorita? biti vea.
Koja mesta ~ se najvi~e dopadaju Najvie mi se dopadaju mesta u lozama.
u Narodnom pozori~tu?
Da li s1! sedeli u parteru? Da, sedeo sam i u parteru.
Da li su !!m se dopala sedita u Da~ dopale su mi se fotelje u parteru.
parteru?
Koju operu s!! gledali? Gledao sam operu 'Seljaci'.
Da li s1! razumeli sadrinu opere Da~ razumeo sam, ali vie po radnji
'Seljaci'? glumaca nego po znanju jezika.

Da li ~ se svidela sadrina opere? Da~ sadrina opere mi se mnogo svidela.
Kako su ~ se dopali na~l narodni Kosti~ su zbilja divni i mnogo su mi
kostimi ? se dopali.
Da li vam se svidela muzika u Muzika mi se takoe mnogo dopala.
operi 'Seljaci'? Ja volim narodnu muziku.
Kako s1! iskoristili odmor? Napravili smo jedan lep put po Jugo-
/upotrebili slaViji.
2
va ujak Zora i Nada vaa braa
vaa sestra va srodnik
, /tetka/ - 'aunt'
2/UjAk/ - 'uncle'

Questions and answers for the above drill:

Kuda ste sve pro~li? Proli smo kroz Gorski kotar i
Dalmaciju.
Da li ste se zadr~ava11 usput? Da, zadr~ali smo se krae vreme u
Gorskom kotaru i Dalmaciji.
Kojim putem ste se vratili u Beograd? Vratili smo se preko Crne Gore i
Makedonije.
Koji krajevi zemlje su !!! se Najvie su nam se dopali Gorski kotar,
najvie dopali? primorski krajeVi, Crna Gora i
Ohridsko jezero (Ohrida Lake) u
Makedoniji.
Da li s~ imali tekoa usput? Nismo imali nekih naro~itih tekoa
usput. Proli smo bolje nego to
smo se nadali.
Kakvo je va~e iskustvo u pogledu G1avn~ putevi su veinom dobri, a
puteva, kojima s~ proli. sporedni ravi.

GD 28.5.1 A B
Da li ste ili ~esto u kazalite Da, ili smo.

dok ste bili u Beogradu?
Koliko ima kazalita u Beogradu? Koliko se sjeam bilo je est kazalita,
od kojih su dva dje~ija, ali mo~da
sada ima vie.
Kakva su kazalita? Da li su Da, jako su dobra.
dobra?
U koje ste kazalite ili naj~ee? Naj~ee smo ili u Jugoslovensko
dramsko kazalite.
Da li tamo mnogo SVijeta ide u Da, kad god smo mi bili u kazalitu,
kazalite? bilo je mnogo svijeta i sala je bila
puna.
v ,
Sto omogucuje tako veliku posjetu? Cijene ulaznica su relativno jako niske.
Kako to da su cijene ulaznica tako Tamo sva kazalita dobijaju dr~avnu
,
niske. pomoc.
Kakve su kazaline zgrade? Nisu lo~ Samo bi mogle biti vee.
Da li je zgrada Jugoslovenskog Nije, ali je dobro ureena za kazalite.
dramskog kazalita zidana u tu
1
svrhu?
, Isvr-hal 'purpose'
708

Koja je zgrada najljepa? Najljepa je zgrada Narodnog kazalita.

Ona je zidana za to.
Gdje se ta zgrada nalazi? Nalazi se na Trgu Republike.
ta se daje u toj zgradi? U toj zgradi se daju obicno opere i
baleti.
Na kom jeziku se daju opere u Jugo- Sve opere se daju na srpskohrvatskom.
slaviji?
To je kao u cijeloj Evropi~ osim Da~ tako je. Ja sam se u po~etku
Engleske. bojao da to ne bude ravo, ali nije.
~a ~ cTe Hm~ ~eCTO y n030pHWTe ,lIa, Hm~ CMO.

~OK CTe 6H~ y Eeorpa~y?
KOAHKO HMa n030pHmTa y Eeorpa~y? KOJIHKO ce ja cehav 6HJIO je mecT n030pHm-

Ta, OP, KOjHX cy ~Ba ~eqHja, aAH M03Aa
cap, HMa BHme.
KaKsa cy n030pHDlTa? ,lIa JIH cy ~06pa? ,lIa, SpJIO cy A06pa.
Y Koje n030pamTe cTe HmJIH Hajqemhe? Baj~emhe CMO Hm~ y JyroCJIOBeHCKO
ApaMcKo n030pHmTe.
,lIa ~ TaMO MRoro cBeTa H~e y ,lIa, KaA rOA CMO MH 6HJIB Y D030PHmTY. 6HJIO
D030pamTe? je MBoro cseTa If ca.na je 6HJI8 nyRa.
mT8 oMoryhyje TaKO Be~KY noceTY~ lleHe Y~3HH~a cy peJI8THBHO BpJIO HRCKe.
OTKY~ TO ~a cy neRe Y~3HHna TaKO TaMO CBa n030pHmTa Ao6Hjajy P,pzasBy
RHcKe. nOMoh.
KaKse cy n030pHMHe 3rpa~e? HHcy p~aBe. CaMo 6H Morde 6HTH sehe.
~a ~ je JyroCJIOBeRCKor
3rp8~a Haje, a~ je p,06po ype~eHa 38 n030pHWTe.
~paYCKOr n030pHmT8 3HAaHa 38
1l030pHmTe?
Roja je 3rp8p,8 Raj.nenma? Haj.nenma je 3rpsA8 HapoAHor n030peWTa.
OHa je 3HAaHa 3a n030pHmTe.
HaJIa3H ce Ha Tpry Peny6JIHKe.
WT8 ce ~aje y TOj 3rpaAIf? Y Toj 3rpaAH ce Aajy 06e~HO onepe H
6a.neT.
Fa KOM je3HKy ce ~ejy onepe y Gee onepe ce p,ajy Ha cpnCKoxpB8TCKOU.
JyrOCJI8BH jH?
To je Kao y ne~oj EBpona, ceu ~aJ TaKO je. Ja cau ce y nOqeTKY 6ojao
EBrJIeCRe. Aa TO Re 6YAe P~8BO, a~ KRJe.
709

GD 28.5.2
Gdje ste bili sino? Bili smo u kazalitu.
U kom kazalitu ste bili? Bili smo u Jugoslavenskom dramskom
kazalitu.
to ste gledali? Gledali smo Nuiev komad 'Gospoa
Minis tarka I
.., 1
Kakvog j e sadrzaj a taj komad? To je otra satira drutvenog ~ivota
u Beogradu.
Kako su igrali glumci? Svi su igrali vrlo dobroJ ali najbolja
je bila glumica J koja je igrala
gospodU ministarku. Ona je bila i
najlepa.
Da li ste razumjeli komad? DaJ mogu se pohvaliti da sam dobro
razumio komad.
Da li ste gledali neku operu? DaJ gledali smo jugoslavensku operu
'Seljaci l
To je svakako iz seoskog ~ivota. Jest. Ta opera je napisana prema

komadu IDido' J koji je Jedan od
najboljih opisa seoskog ~ivota.
Da li znate ta zna~i ree 'Dido r ? DaJ Dido je najbolji mlad ~ovjek
(/mladi) u selu u svakom pogledu.

Dido je sigurno glavni junak u Ne samo on J ve i njegova djevojka.
komadu. Njih dvoje su glavni junaci i jo
Jedan mladi, koji se zove Maksim.
Vidim da ste dobro razumjeli JesamJ ali naalost vie po glumi nego
2
smisao komada. po znanju jezika.
r~e eTe H~R eHHoh? BH~H eMO y n030pHmTY.

y KOM nOGOpHm~y eTe H~? BH~H CMO Y Jy~oe~BeHeKOM ApaXCKOM
n030pHmTy.
rJ1eAaJlH CMO HymHhes ROMaA 'rocnoba

MUHHcTapRa'.
KaKB8 je ca~pEMHa To~a KOM8Aa? TO je olliTpa caTMpa ApymTBeHo~ ZHBOTa y
Beol"paAY.
, /sadr~!J/ Icontent l
2 /smtsao/ I meaning ,
71.0

BASIC COURSZ UNIT28
HrP8~~ cy Ao6po ceH, a~M H9J60~ je

BP~O
6H~a r~YVHna, Koja je Hrpa~a rOCDO~&
MUHHcTapxy. DHa Je 6~ H Haj~enIDa.

~a ~ cTe pa3yve~ KOMaA? Ba, Mary AS ce fiOXEa~MM AS caM ~o6po
paayM80 KOMa,tt.
lJ.a JJH cTe rJleAaJIH HeKy onepy? ~a, r~eAa~ ewo jyroc~cEPCKY onepy
I Ce..Nl HM.
To je ceaKaKO K3 ceocKor mKBOT8. JeCTe. Ta onepa je Kar-Hr-SHa npeMQ KOMaAY

4l;H,ltO, KOjH Je jell8H Oil Hs JtSO.MD.
cnMC8 ceOCRor ~~aOTB.
~a, bH~O je H8J60~H M~aA ~OBeK (/M~a~wh)

y ce~ y CBQKOM nor~eAY.
tBAO je CHrypHO r~BHH JYHaK Y He caMa OB, Be~ H Heroes AeaojKS. H~x
ROMBAY. APoje cy r~S~HH jyR&UH K jom jeAaH

M~AHh, KOjH ce aO~e Ma~CHM.
BHAKM Aa cTe A06po pa3YMe~ JecaM, aJU! HaUJlOCT EMme no palU!' rJlYU8Q&
caApX(lUry KOM8Aa. Hero no 3Ha~ je3HKa.
711


GD 28.6.1 Change each of the following sentences to the past. Use the perfec-
tive counterpart of the verb except where indicated by (I).
Niske cene omoguavaju veliku posetu upozoritima.

Niske cene oteavaju dobijanje ulaznica.
Moji prijatelji koriste praznike da putuju.
On opisuje seoski ivot na lep na~in.
Moji prijatelji hvale glumca 6 koji igra glavnog junaka.
Toma svira dobro, ali uopte ne igra. (I)
On peva dobro i takoe svira dobro, ali ne igra. (I)
Mi uzimamo karte u parteru.
Zora i njeno drutvo sede u parteru. (I)
GD 28.6.2
Make questions to which each of these sentences is an appropriate answer.
7~2

UNIT 29
At a Dinner Party Na veeri
Hostess Domaica
, 11 , # co
Please help yourself~ sir. Izvolte~ sluzite se~ H3S0JlTe. C.nyXCHT6 ce,

gospodine.
I
I"OCnOJJ,IofHe.
Guest Gost
, _ co
plate tanjilr~ tanjtlra Tafi:Mp, TQlLHpa
(Cr. )
:.. c-
knife n6~~ n6~a noz, HOxm.
co
pl. n6evi HO'lCeSH
tork viljuka
,
spoon lica (Cr.) Kam}lUCa
, ,
teaapoon liica (Cr.) K8mH~R~8 / Kam~H~a
napkin ubrus ,
C8J1BeT, CQJlSOTa "
(He takes a plate~ knife~ (bzima tanjUr~ n6~
.
(YaHua
,
T8HMP, HO.,
~
tork and napkin.)

VilJUku'1 ubrus.) S~~ymKyfB ca~BeT.)
H
piece pgrce~ G parceta co

naplle, '
naplleT&
pl. parc!d (f.)
little piece komadi
,
pie pita nHTQ
,
cheese slr pl. sirevi CHp
appetizer predjelo npe~JeJto
Do you want to try a piece Hoete (li) prc5bati I

XOh8T8 (~H) Aa npo6aT9
J
of pita with cheese and

one of meat as an , p l te sa
po komadic no nip~e n~Te ea C~POMI
appetizer?
sirom'i m~som~ kao H M;COM,' Kao npeAje.no?
predjelo?
713

I do, very much. Hou J vl-lo rado.

G
,
Xohy, BpJ10 paAO.
.. .
H
sarma (kind of food) sarma / sirma
suckling pig " J praseta

prlse , ~
npace, npaceTa
..
pl. praslid f.
..
npacaA -
, ,
pertaining to prasec! J -I, -! npaceLI, -i, -i
suckling pig
roast pe~!nje ne 'liBe
L _
.una.

jo~
,
sarma i
I HMa j~m caPMa'. n~cehe
Thereis still sarmaJ and
roast suckling pig. co
prAsee pe~!nje. ne'leBe.
G
,
menu jelrvnIk pl. jeJ10BHiiK
,
jel5vn!ci jeJ10BHiiI1H
taste ukUs
..
yKycaa, yxycHa, -o
..
t;asty UkusanJ Ukusna"
-o
dish J food, eating jelo
to become postati" da nccTaTH, Aa DOCTaaiM

pc5stan~m
, ,
famous ~uven" ~uvenaJ 1IyBeR, 1IyseHa,
,
~uveno 'Iyaeno
abroad inostranstvo HHOCTpaHCTBO

.
I I
. KyjHa HMa nyHo

~. l Bama
Your cuisine has a lot of Vatsa kUhinja l.ma puno
tasty things ('dishes')J , co _
and some have become Ukusnih Jeli" a yXycHHX jeJ1a, a Hexa
famous even abroad. I .,
neka
su postala cy nOCTa~ '!YseHa If
,
~uvena
I ,
i u inostran- Y HHOCTpaHCTSY.
.
stvu.
H
to know how UmJeti" Um1j~m

. .-
yueTH, yMeM
somewhat pone~to
.
naReDITO
714

,
to prepare (food) zgotoviti, da 3l"OTOBHTH , Aa
zgotov.1:m
, -
31"OTOBHM
Maj mal znalponeto lj MY*

Mo . LyMe
'
nOHeWTO H
My hus band knows how to
prepare a few things ~ #
himself, but not many. i sam zgotoviti, ali
I "
ne.. mnogo.
,
He MHOl"O.
.
G
heaven (I god I ) b6gzna to

knows what
\ ~. I eL ~ l I!
yMeM 60l"3Ha lUTa.
..
Even I don1t know a whole NJ. J a ne znam bOl- HH ja He
lot.
zna to.
H
,
to eat breakfast, doruCSkovati, Aopy'lKoa8 TH I
to breakfast doruCSkuj@m
,
Aopy'lKyJeM
-
to be hearing, to sluati, sluam
...
c.nyWSTH , CJIymaM
... -
listen
breakfast doruCSak, G
,
doruCSka pl. AOpy1fUH
doruCSci
What do you have for t~ vi'doruCSkuJ~te~ . . ll'

lliTa BH -
Aopy1fKyjeTe?
breakfast? We've heard l I ...
a lot about your break- Mt smo sluali MH CMO cJlymaJIH MHOl"O
fast. .. 'v
I
mnogo ovasem o BalUeM ,l.l,0pY1fKY.
pertaining to fruit vonI, -a, -6 SOhHH , -i, -5

~ ... ...
juice s6k / sok, soka COK /
,
COK, COKa
pl sokovi COKOSR
orange ntiranCSa nOMopiHJ,Ia
~a~ I I
I begin (breakfast) with II, nO'lHH:e1l AopyUK ea
a glass of fruit juice, I I ...
usually orange [juice]. ea
sa ~. om "
vocnog 'IamOIl SOhHO~ COKa,
I , _
soka, obiCSno od OH'IHO OA DOMopaHJ,Ie.
715

scrambled eggs k8.jgana

, ,
bacon slanina / slan!na eJIaHHHQ / CJUUUUi8
to ~ry priti". prI:m

,
npXCHTH, UpEHM
, -
to roast
,
pekao
butter maslac (Cr.)

e-
marmelade U&pMe.n&,A8
Then scrambled eggs wich bnda kajganu sa OB~8 K~jraH7 ea C~HHHOM'

bacon or ~ried eggs,
two pieces o~ toast ,.
slan1n~m
tili prI ena UJlH
npxceH8
" # .Asa
jaja, 1
with a little butter
and marmelade. jAja, dv! kom~da nJp.eT& IIe~~Ha XJl~oa'
,I nyTepa

pe~ena krUha sa ea MaJlO H Map-
I , ,
malo maslaca 1 ue.n&.a;!.
marmel!d@.
, ,
along with ust5 / UZ to yCTO / y3 TO
e-
cup ~6lja mOM
Along with that I drink Usto pOPijemijednU'

YCTO
nonHjeM , tl
WO.Y-Ase
a cup or two o~ co~fee.
ili dvije kave.
H
, ,
considerable znatan, znatna, 3H8T8H, 3HaTHa, -O
-o
Our breakf'ast is considerably Na doruak je zn~tno

Ham
,AOpy~aK je 3HaTRO
smaller in comparison
wi-ch yours.
I ,
manjI: u pore!nju u~sHly n~pe~e~ e
,
s va.~im. S8UlHM.
that much, in- utollk5

somuch as
~
py"la a. -
Tl!, py"lau:
to eat lunch rtlcati, rlIcim
Yes, but you eat that Da, ali ut~l!ko vie I ~ ,# ~J1H YTOJlHKO sJbre I
much more at noon.
ruca:te. '"
PYUTe. -
716

BASIC COURU UNIT 29
H
~
opposite suprotan, cynpoT8K,

~
suprotna, -o cynpOTH&, -o
/suprotan /CynpOT&a
reversed obratan, obratna, OpaT&B, o~paTHa,

-o -o
... I I I .. # I I
Yes, while breaktast with Jest, dok je kod vas JecT8, AOK .je KOA Bac
you is a more important I ,~I I .. I oi
meal than lunch, with doruak vaznijI AopyqaK BaEHHjH Hero
us it1s [just] the op-
posite. '"
pyqaK, KOp, Hac je
,
nas je obratno. Cyl-'pO r liO.
G
... I I .. - I
Don1t forget to come to NemOjte zaboraviti HeMojT8 3aopa~HTH Aa
our house the Saturday
after next. d6i lu d~gu SUbotu l
Ao~eTe
I I
y Apyry cy60TY
.. ,
kod nB:s.
.. Hac.
KOA -
H
fa
date dAtum A8TyM
What date is that? KojI je tb1datum? K~jH je T~ AITYM?#

G
january sijeanj jaayap
That's on Saturday the Tb je u subotu 4. TS je y CY60Ty'4. ja Hyapa I

fourth of January, 1964, , I 1964. rOAKHe (qeTSpTOr
I
at seven in the evening. sijenja 1964.
.. - I , ,
gOdine (etvrtog JaHyapa'XH~9AY AeBeT
4
sij enj a tIsuu C70r~Ha me3AeceT
__ , )IJ ..
~{;":':.p~o 1'Oll.HHe :ry 7
'etvrte
I
godine
' )
u
.,. sh.tY'uveer.
717

Grammatical Notes
Note 29.1 Numeral s
Note 29.1.1 Ordinal Numerals
Arabic
Numera1 Cardinal Ordinal Meaning
O nula/n1itica
l jedan" jedna" jedno phi, -a" -o first
2 dva:" dv~ drUgI, -I, -o second
3 tr!: ' ,
trecI, -a" -e third
4 ~etiri ~~tvrt!" -a, -o fourth
5 p~t petI, -a" -~ fifth
6 i!st i!st!" -!" -() sixth
7 sedam s!dm!" -a" -~ seventh
8 "
osam Osm!, -a" -() eighth
,
9 devE!t dev~tr" -a, -o ninth
10 desE!t deset!" -a, -o tenth
II jedanaest JedanaestI, -a" -o eleventh
,
12 dvanaest dvAnaest!" -a" -(5 twelfth
13 trfnaest trfnaestx, -a" -o thirteenth
14 ~etrnaest etrnaestI, -a" -<5 fourteenth
15 petnaest petnaestI" -a" -6 fifteenth
16 iesnaest esnaest!" -a.. -o sixteenth
17 sedamnaest sedamnaestI" -a.. -o seventeenth
18 osamnaest osamnaestI" -a" -o eighteenth
19 devetnaest devetnaestI" -a.. -o nineteenth
20 dV!des~t dvides!t! .. -a" -() twentieth
,
21 dV~des~t Jedan dV!deset p!'vI twenty-first
22 dv!des@t dvA dvldeset drugI twenty-second
23 dvadeset tr! dV!deset trer twenty-third
30 trfdeset trfdes~tr" -A" -5 thirtieth
40 ~etrdeset ~etrdeset!, -a." -o fortieth
50 pedeset ped-es@tI" -a" -o fiftieth
60 ' li'eset
ezdeset iezdeset!" -a, -o sixtieth
70 sedamdeset sedamdesetI, -A.. -o seventieth
80 osamdeset osamdesetI" -a., -6 eightieth
90 devedeset devedeset!, -a, -6 ninetieth
100 stb stbtI" -a.. -o (one) hundredth
stotina stot1n1tI, -a" -o
718

BASlC COURSE UNIT 29
200 dvesta
I ...
dv~ stotine dvestotiniti, -a, -o two hundredth
300 trista
tr! stotine tristotiniti, -a, -o three hundredth
400 etiristo
etiri stotine cetiristotiniti, -a, -o four hundredth
500 p~tsto
p~t stotina p~tstotinit!, -a, -o .five hundredth
600 ~ststo
L ..
~st stotina eststotiniti, -a, -o six hundredth
700 sedamsto
I ...
sedam stotina sedamstotinit!, -a, -o seven hundredth
800 osamsto
I ...
osam stotina osamstotiniti, -a, -o eight hundredth
900 devetsto
devet stotina devetstotiniti, -a, -o nine hundredth
1000 h1ljada hiljaditi, -a, -o (one) thousand th
tisua t1sui, -a, -e
I ,
2000 dv~ hiljade dvehiljaditi, -a, -o two thousandth
I ... ,
dve tisuce dv~tlsui, -a, -e
,
6000 ~st hiljada esthI1jadlti, -a, -o six thousandth
~st tisua ~sttisui, -a, -e
1,000.000 milion milIoniti, -a, -o (one) millionth
milijiln milijuniti, -a, -o
1,000,000.000 milijarda milijarditi, -a, -o (one) billionth
The ordinal numera1s are all (definite) adjectives and may, like most
other adjectives, be used in the place of nouns /To je izgledalo teko prvom, a
ne drugom./ IThat seemed hard to the first but not to the second. I
Note 29.1.2 Fractions

lhalf l in Serbo-Croatian is /polvina/. There is also a form /pola/ mean-
ing lhalf (of)' and a compounding form /polu-/ meaning lsemi- l , Ihalf- 1 as well
as /p5(1)/ in /skt i p~/ fan hour and ahaIr l
Other fractions are formed by adding the suffix /-inal to the corresponding
ordinal number, making a feminine noun. Thus, /treci/ I third I /tre!na/ I (a)
third partI, likewise /Cetvrtina/, /desetina/, etc. Very high numbers however
use the masculine singular ordlnal to form their fractions. Thus, /sthtl (d~o)/
Ihundredth (part)l.
719

UNIT 29 SERBO- CROATIAN
Examples of use of fractions are:

a) Common fractions fObini razlomci/
l
jedna polovina

2
I
l = jedna treina
3
, Ii ,
l
l
10
= jedan ceo jedna desetina
I
2 = nula clIh i dv~ dvanaest1ne
O
12
dva c~la
I Ii I
pet devetnaestIna
2 .2- al
19
I
l jedna dvadeset1na / jedna dvaest1na
20
Fractions whose denominator is larger then twenty are said as follows:
('so-and-so divided by so-and-so'), unless the denominator is a multiple of ten, such
as 40, 50, 100, etc.)
I
jedan ceo
,l I "
i jedan kroz dvadeset jedan
I
l
l
21
I , l I I , I
2 = dva cela i pet kroz cetrdeset sedam
b) Decimal fractions /Decimalni razlomci/

1,1 = I
jedan ceo
,
i
I
jedan desetI
~
I
,
jedan i
,
jedan
1,10 = jedan ceo i deset st~tIh I jedan i deset
1,100 = jedan ceo i st6 hl1jadItIh / jedan i st5
Note that for the denominator of decimal fractions the apPFopriate ordinal
numbers are used.
Decimal fractions are written with a comma whereas multiples of thousands

are marked off by periods or by space. Thus 1,5 Ijedan i peti 'one point five',
whereas one million is 1,000.000 or l 000 000. Millions use commas.
Note 29.2 Dates and Times of the Year

Note 29.2.1 Months - M~seci
Roman calendar names: Croatian: Roman calendar names: Croatian:
januar sije(a)nj jUl or jUli sf.p(a)nj
februar veljaa avgust kolovoz
mart ozuj(a)k septembar rUj(a)n
aprIl tr~v (a)nj oktobar listopad
,
maj svlb(a)nj novembar s tl.~deni
,
jun or jUni IIp(a)nj decembar prosin(a)c
720

Note 29.2.2 Seasons

spring fall
sununer winter
Note 29.2.3 Time by the Day

on the fifth (of May) petog (maja)
on the 2lst (of April) dvadeset pfvog (aprila)
on the 30th (o~ June) tridesetog (juna)
letter of the tenth pismo od de~etog
on Tuesday u utorak
Note 29.2.4 Time by the Year

1962. g.(hiljadu devet stotina ~ezdeset druga godina)
born on August 23, 1926.g. roen dvadeset treeg avgusta, hiljadu devet
stotina. dvadeset ~este godine
I ,
this year ove godine ovogodinjI, -a, -@
last year prole godine prolgodinjl, -a, -e
next year idue godine
five years ago pr~ pet
Jo godin!
'
Note 29.2.5 Holidays and Personal Days

New Yearts Nova Godina Easter Uskrs
Christmas Bo~i May l Pt-vi Ma:j
.. ,
Day of the Republic Dan Republike (Nov. 29)
Personal days:
Birthday roendan Name day lmendan

Patron Saintls Day Jcl.sno ime or Slava
Note 29.2.6 Genitive and Accusative ot Time

Examples such as /p~tog maja/ Ion the fifth ot Mayl and love godine/ Ithis
year' indicate periods ot time within which something occurs. The genitive is
used for Itime within which!. (/o.g./ =
(ove godine/; /o.m./ /ovog meseca/).
The accusative, on the other hand, is used for 'extent of timer. /d~na/
lof days' is added to time measures in terms of weeks, months or years. Compare:
721


Bio je tamo jedan sa.t. He was there for an hour

jedan d~n. for a day.
d~n f pa. for a day and a half.
nedelju d~na. for a week.

nedelju i pa d~na. for a week and a half.
mes~c dana. for a month.

, I
godinu dana. for a year.
Note 29.3 New Verbs

Imperfective only
a/J~ dorukovati dorukujem to eat breakfast
V Umeti um!m Umeo l u.mela to know how
Pairs /llinjeti /umijem /Umio;, umj ela
1 I gotoviti gotovIm to prepare (food)
,. ,
i P zgotoviti da zgotovIm
e I ',
peci peem pek~o, pekla, to roast;, bake
, peen, peena
e
~
P ispeci da ispeem ispekao;, lsp~kla

ispeen;, ispeena
V/n P postati da postanem postao to become
,
a/e I postajati postajem to be (in the
process of)
becoming
i I priti prim to be fry ing

i P {spriti da {sprim to fry
The verb /sluati/ Ito be hearing, to listen tol has already been mentioned
in Note 21.1.1 as the imper~ective counterpart of ~uti/ Ito heart.
Grammatical Drill
GD 29.1 Drill on Dates - Veba sa datumima
The following sequence treats the dates surrounding a given day. The
substitutions are for the ~ answer (/danas je /), and the others are to be
changed accordingly.
Danas je sreda, l. januar 1966.g. (prvi januar hiljadu devet stotina
ezdeset etvrte godine)
Juce je bio utorak, 31. decembar 1965. g. (/31. XII. 1965.g.)
722

Prekju~e je bio ponedeljak, 30. decembar 1965. g.

Sutra je ~etvrtak, 2. januar 1966. g.
Prek(o)sutra je petak, 3. januar 1966. g.
nedelja, 15. maj 1960. g.

petak, 10. april 1959. g.
subota, 28. februar 1958. g.
ponedeljak, 30 jul 1951. g.
Substitution Drill
Moj prijatelj ide u Jugoslaviju 2. januara 1967. g. (drugog Januara hiljadu

devet stotina ezdeset etvrte godine)
Moj prijatelj je otiao u Jugoslaviju 2. januara 1961. g.
ll. septembar 1960. g.

21. oktobar 1959. g.
17. novembar 1963. g.
l. decembar 1963. g.
13. jun 1963. g.
Mi oekujemo da e otac doi kui 4. o. m. (etvrtog ovog meseca)

otac treba da doe do 4. o. m.
O~ek1vali smo da otac doe kui do 4. o. m.
10. o. m.
15. o. m.
21. o. m.
Subst1tut1on Drill
,
Moji roditelji se vracaju iz Moji roditelji treba da se vrate iz
Zapadne Nemake 16. novembra o. g. Zapadne Nemake 16. novembra o. g.
16. studenog o. g.
5. decembra o. g. 5. prosinca o. g.
7. januara 1963. g. 7. sijenja 1963. g.
19. februara 1964. g. 19. veljae 1964. g.
723

Ja ostajem u Dubrovniku od 10. jula Ja treba da ostanem u Dubrovniku od

do 5. avgusta. 10. jula do 5. avgusta.
10. srpnja do 5. kolovoza

1. septembra do 2. oktobra 1. rujna do 2. listopada
30. novembra do 20. januara 30. stUdenog do 20. s1je~nja
17. marta do 12. aprila 17. ozujka do 12. travnja
G. i g-da Jovi polaze na put ~ G. i g-da Jovi treba da pou na put

Januara 1964. g. 25. januara 1964. g.
25. sijecnja 1964. g.

31. maja 1963. g. 31. sVibnja 1963. g.
13. juna 1964. g. 13. lipnja 1964. g.
15. oktobra 1963. g. 15. listopada 1963. g.
Mi naputamo Beograd 22. septembra Mi treba da napustimo Beograd ~
1963. g. septembra 1963. g.
22. rujna 1963 g.

l. juna o. g. l. lipnja o. g.
28. februara 1964. g. 28. ve1ja~e 1964. g.
3. marta 1963. g. 3. o~ujka 1963. g.
Moji rodietlji su proveli or 24.

decembra do 3. januara u
Dubrovniku.
24. prosinca do 3. sijenja

ll. februara do 3. marta ll. velja~e do 31. o~ujka
3. aprila do 16. maja 3. travnja do 16. svibnja
17. juna do 21. jula 17. lipnja do 21. srpnja
Jovan je izvestio da je stigao u

Beograd 18. decembra 1962. g.
18. prosinca 1962. g.
22. avgusta 1961. g. 22. kolovoza 1961. g.
2. oktobra 1961. g. 2. listopada 1961. g.
10. maja 1960. g. 10. svibnja 1960. g.
724

Sutra je o~ev roendan.
Ju~e je bio olSev roendan.
Uskrs Dan Republike Nova Godina

Bo~ic na~a slava imendan moga brata ora
Moj otac je roen 2. januara 1897. g. Roendan moga oca je 2. januara.

2. slje~anj 1897. g.
Zorina majka 15. septembar 1910. g. 15. rujan 1910. g.
Jovanov sin 23. avgust 1926. g. 23. kolovoz 1926. g.
njegova sestra 1. novembar 1920. g l. studeni 1920. g.
Tomina majka 25. maj 1882. g. 25. svibanj 1882. g.
olSev brat 29. novembar 1879. g. 29. studeni 1879. g.
GD 29.2 Variation Drill

Substltution Drill with Past Tense Transform
Ja dorulSkujem kajganu od dva jaja i Ja sam doru~kovao kajganu od dva jaja
dva par~eta tosta. i dva par~eta tosta.
2 pr~ena jaja puter, marmalada

pr~ena slanina bela kafa
Milenko i Borislav po~inju doru~ak Milenko i Borislav su po~eli doru~ak
sa ~a~om soka od pomorand~e. sa ~a~om soka od pomorand~e.
bela kafa kajgana ~olja kafe

ca~a mleka neki voeni sok
Sava doru~kuje kod kuce. Sava je jutros doru~kovao kod kuce.
mi mj najm1ad'1, brat moja starija sestra

otac i majka Zora i moja kci sestra i njen mu~
Make the substitutions in the following sentences:

~ ru~a svakog dana u restoranu. Sava je danas ru~ao u restoranu.
~ subotom ve~era kod kuce. Sava je u subotu ve~erao kao obi~no
van kuce.
Ja umem da ispe~em pelSenje. Ja sam ispekao pe~enje za ru~ak.

krompir teletina jagnjece pe~enje
govee meso hleb kola~i
725

V1ad~~r ~ Teodor umeju da iapr~e V1ada 1 To~a su 1Bp~lili jaja.

.J.!.J.!.
kajgana sa sirom krompir slanina
riba
Petar 1 Vladimir umeju da spreme Pera 1 Vlada su spremil! sarmu za

~. ru~ak.
prasee pe~enje kaj gana sa sirom
pr~ena riba pasulj s govedinom
Pair drill with situational transform
Danas sam ru~ao telee pe~enje, zelenu Danas sam imao za ru~ak telee pe~enje,
salatu i nekoliko par~ad1 hleba. zelenu salatu i nekoliko par~adi hleb&
jagnjee pe~enje gra~ak
prasee pe~enje boranija

kajgana pr~en krompir
pr~ena riba salata od krompira

pasulj sa govedinom jedna salata
sarma pr~ena slanina
Substitution drill with past tense transform

Ostaemo u Jugoslaviji nedelju dana. Ostali smo u Jugoslaviji nedelju dana.
(Koliko ete ostati u Jugoslaviji?) (Koliko ste ostali u Jugoslaviji?)
dve nedelje mesec i po dana
mesec dana godinu dana
dva meseca dve godine

GD 29.3 Drill on Dates
The instructor asks the first question. The student answers and then asks
the next question of a fellow student, and so on. The substitutions are for
the first answer, the others folloWing according to the model.
The current date may also be used.
726

Koji je danas datum? Danas je 21. decembar 1962. god.

JelI sutra 21. decembar 1962. god.? Ne, sutra je 22. decembar 1962. god.
Da li je preksutra 22. decembar Ne, preksutra je 23. decembar 1962. god.
1962. god.?
21. prosinac 1962. god.
30. januar 1961. g. 30. sije~anj 1961. g.
10. februar 1960. g. 10. velja~a 1960. g.
29. mart 1959. g. 29. o~ujak 1959. g.
17. april 1958. g. 17. travanj 1958. g.
Koji je datum bio ju~e? Ju~e je bio 19. maj 1962. g.

JelI ju~e bio 19. maj 1962. g.? Ne, ju~e je bio 18 maj 1962. g.
Da li je prekju~e bio 20. maj 1962. g.? Ne, prekju~e je bio 17 maj 1962. g.
19. svibanj 1962. g.

30. jun 1957. g. 30. l~panj 1957. g.
11. jul 1956. g. ll. srpanj 1956. g.
22. avgust 1955. g. 22. kolovoz 1955. g.
1. septembar 1954. g. 1. rujan 1954. g.
Drill as above. For the final drill use next month. After substitution
drill, use as conversational drill.
Koga meseca idete u Jugoslaviju? Idem meseca marta. (/o~ujka)
Koga datuma polaZite? Polazim 5. marta 1963. god.

Koliko e trajati va~ put? Trajae samo dva dana, jer putujem
avionom.
To zna~i vi ete stici u Beograd 7. Tako je. Ja treba da stignem tamo 7.

marta 1963. god. marta 1963. god.
31. oktobra (/listopada) 1963. g. 10. decembra (/prosinca) 1963. g.
3. novembra (/studenog) 1963. g. 5. februara (/velja~e) 1963. g.
Drill as above. For the final drill use a date from last month. After
substitution drill, use as conversational drill.
Dokle je va~ prijatelj ostao u On je ostao u Jugoslaviji do 4. aprila
Jugoslaviji? 1962. g.
Koliko je trajao njegov put? Njegov put je trajao dva dana.
To zna~i da se on vratio kuai Da, on se vratio kui 6. aprila 1962.g.
6. aprila 1962. g.
727

4. travnja 1962. g.
5. juna 1951. g. 5. lipnja 1951. god.

30. septembra 1940. god. 30. rujna 1940. god.
2. oktobra 1943. god. 2. listopada 1943. god.
9. maja 1946. god. 9. svibnja 1946. god.
Drill as the first drill. For the final drill use a date from last
month.
Kad se va~a deca vraaju kui iz Vraaju se 5. novembra o. g.
Engleske?
Kad va~a deca treba da se vrate Treba da se vrate 6. novembra o. g.
kui iz Engleske?
Koga datuma su se va~a deca vratila Vratila su se 7. novembra o. g.
kui iz Engleske?
5. studenog o. g.
10. januara 1964. g. 10. sije~nja 1964. g.

15. decembra 1963. 'g. 15. prosinca 1963. g.
21. februara 1960. g. 21. velja~e 1960. g.
Drill as above. For the final drill, use a date from last month.
Dokle ostajete u Dubrovniku? Ostajemo do 25. jula.
Do kog(a) datuma ostajete u Dubrovniku? Ostajem do 26. jula.
Dokle ste ostali u Dubrovniku? Ostao sam do 27. jula.
25. srpanj
l. avgust l. kolovoz
15. oktobar 15. listopad
19. mart 19. o~ujak
Drill as above. For the final drill, use a date from last month. After
subst1tution drill, use as conversational drill.
Od kog{a) datuma je Jovanovo pismo? Njegovo pismo je od 10. juna 1961. god.
Da li je Jovan poslao pismo istog Ne, pismo je poslano ll. juna 1961. g.
datuma?
Kad ste vi primili pismo? Primio sam pismo tek 15. juna 1961. god.
Ne znam za~to je tako dugo putovalo.
10. lipanj 1961. g.
l. jul 1960. g. l. srpanj 1960. g.
10. avgust 1959. g. 10. kolovoz 1959. g.
22. sept. 1962. g. 22. rujan 1962. g.
728

Pair drill. Drill as above.

Kad s te vi roeni? Ja sam roen 5. januara 1909. god.
Kad je va~ roendan? Moj roendan je 5.. januara.
5. sije~anj 1909. g.
Vladim1rov otac 10. sept. 1910. g. 10. rujan 1910. g.

Zorina majka 21. maj. 1882. g. 22. sVibanj 1882. g.
gospodin Jovi 3. nov. 1891. g. 3. stud. 1891. g.
taj stari gospodin 9. apr. 1879. g. 9. trav. 1879. g.
Substitution Drill
Kad ste vi postali dr~avni ~inovnik, Godine 1952.
Vladimire?
1947. 1941.
1950. 1963.
After substitution drill, use as conversational drill.

Kad je va~ prijatelj postao prvi On je postao prvi sekretar l. avgusta
sekretar ambasade? 1961. god.
Kad e va~ prijatelj postati On treba da postane savetnik avgusta
savetnik? ove godine.
Kad vi treba da postanete konzul? I ja treba da postanem konzul u
avgustu.
1. kolovoz 1961. god.
5. oktobar 1958. god. 5. listopad 1958. god.

28. februar 1957. god. 28. ve1ja~a 1957. god.
ll. april 1956. god. ll. travanj 1956. god.

~ta vi doru~kujete, Simo? Ja kajganu sa slaninom i
doru~kujem
jedno par~e pe~enog hleba.

~ta je Sima doru~kovao? On je doru~kovao kajganu sa slaninom
i nekoliko par~adi hleba.
2 jaja
pr~ena bela kafa
pr~ena slanina ~aj, puter, marmalada
~a~a mleka ~olja kafe
729

S 1Sim Milenko i Borislav po~inju Oni po~inju doru~ak sa ~a50m soka

doru~ak? od pomorand~e.
S ~im su Mile i Bora po~eli Oni su po~eli doru~ak s ~a50m soka
doru~ak? od pomorand~e.
bela kafa (sa) 50lja kafe kajgana i pr~ena slanina
1Sa~a mleka vo6ni s'ok puter, marmalada i tost
Gde Mi5a doru~kuje? Ml~a doru~kuje kod kuee.

Gde je Mi~a danas doru~kovao? On je danas doru~kovao kod kue.
vi Borislav i Milenko va5a starija sestra
va5i otac i majka Zora i njena kei vai gosti
Make the substitutions in the following sentences:
Gde M1~a ru~a? On ru~a u restoranu.
Gde Mi~a subotom ve~era? On subotom ve~era van kuce.
Umeju li Vladimir i Teodor da ispr~e Da.. umeju .
.J.!1!.?
Jesu li Vlada i To5a ispr~ili J!J!? Da .. oni su ispr~ill jaja. Oni odli~no
Odli~no su ispr~ena. pr~e jaja.
Ko je tako dobro ispr~io J!J!? Vlada i To~a su ispr~ili jaja.

kajgana sa sirom krompir
riba jaja
meso slanina
Koja jela umeju da spreme Petar i Oni umeju da spreme ~.
Miodrag?
!ta su spremili Pera i Mile za Spremili su ~.
ru~ak?
Da li su Pera i Mile spremili Nisu, oni ne umeju da spreme n1jedno
ovu~? Vrlo je ukusna. jelo.
Ko je spremio ~ . Majka je spremila ~ .
prasee pe~enje. kajgana sa sirom
pr~ena riba pasulj sa slaninom
!ta ste ru~ali danas? Ru~ao sam telee pe~enje, zelenu salatu
i dva par~eta hleba.
730~

~ta ste imali danas za rucak? Danas sam imao za rucak telee pecenje,
zelenu salatu i dva parceta hleba.
prlena riba salata od krompira
kajgana prlen krompir
teletina gra~ak
pasulj sa jedna salata
govedinom
sarma prena slanina
GD 29.5.1 A B
Gdje vi doruekujete, Jovane? Ja doruckujem kod kue" a vi?
Ja retko kad doruckujem kod kue. Za~ to? Kako to?
Ja odlazim od kue u 6 sati, a to mi je Gdje vi rucate?

prerano za dorucak.
Ja obicno rucam kod kue. Kad zavr~im Ja obicno rucam u restoranu.
posao u uredu, ja idem doma na rucak.
A vi?
Slu~ao sam da je kod vas dorucak Da" to'6no joe. Na rucak Je u poreenJu
va~niji i vei nego rucak. Da li je s va~im, relativno mali, jer mi
to tacno? poslije rucka radimo.
Kod nas je suprotno. Mi mnogo manje To sam euo. Vecera je otprilike ista.
doruckujemo nego ~to rucamo. To sam ve imao prilike da vidim.
rAe 8H AOPY~KyjeTe, JosaHe? Ja llOpY~KyjeM KOA KyLe, a BH?

Ja peTKO KaA AOPY1IRyjeM KOA Kyhe. 3aWTO? OTKYA TO?
Ja OA~3HM aA Kyhe y 6 caTH, a TO MH rlle SH P7~aTe?
je cysBwe paRO aa Aopy~aK.
Ja 06K1IHO pY1laK KO,- K7~e. Hall ce cspma
KaRne~apHjcKH Docao, ja BAeK KyhB Ra
PYUK. A SH?
C.uyUlaO caK lla je KOA sac Aopy~aK saz- ~a, Ta'lHO je. Haw P711aK je 7 nope~e~
njH H sehH Rel"O PY1laK. JI.a ~B je TO e samBU pe~THBHO Ma~B, jep MH noc~e
Ta~Ho? PY1lRa pallHKO.
ROll Hac je cynpoTHO. MH MHOI"O KaRe To caM 1170. Be'lepa je OTDpB~HKe HCTa.
llOpY~KyjeMo Hel"O WTO pY1laMO. To caM Beh aMaO npH~HKe Aa BHAKK.
731

UNI'!' 29 SERBO-CROATIAN
GD 29.5.2
Kelner: !to le1ite~ gospodine? Goa t : ~elio bi ru~ati.
Izvolte jelovnik. Molim vas donesite mi ~a~u piva~ dok
ne pregledam jelovnik.
(Donosi pivo.) Donesj.te mi molim telee pe'<Senj e
Molim. Koje povre zelite? IKrompir i mahune.
Kakvu a1atu zelite? Zelenu salatu.
elite 11 ne~to slatko? Ne" hvala.
~elite 11 popiti jo neJto. Da.. molim. donesite mi kavu.
Kakvu kavu ~e1ite? Bez leera. (Kasnije.)
Konobar" molim da platim.
Molim.. odmah.
Izvolte ra~un. (plaa i odlazi.)
KeAHep: IDT& ze~HTe,

i
~ocnOABHe? I'OCT: )J{eaM Jta pyUM.
HSSOATe jeAoSHBK. MOJDIM BaC, JtOHeCH'1'e MH 'IaUJY nBsa, JtOK
He npeI'Jle~aM jeJloBKHK.
(lJ,OROCH nBBo.) lOKeCHTe MB re~~e ue.eae.
MOJIHa.r. Koje nosphe ZeJlHTe? RPOMUHP ft opaHHJy.
RaKBy ca~TY ZeJlHTe? 3eAeHY caJJaTy.
~eJlBTe AH HemTO CJlaTKO? He, XBaa.
EeJlBTe JlH jom HemTO ~a nwjeTe? lJ.a, ~OHeCHTe MH Katj)y.
KaKsy Ka<tJy Z8JIHTe? Bea 1J[e~epa.
(KacHHje.) Resep, MOJlHM' ~a OJlaTBM.

MOABM, OJt}$X.
HaSODe pa'll'lI. (naLa II OAJla3a.)
132

GD 29.5.3
Da li ste probali neko od naih jela? Jesam, nekoliko.
Koja ste jela probali? Probao sam pitu s mesom i sa sirom.
Jeste (li) probali musaku? Musaku sam j eo u Gr~koj. OVdj e sam
jeo sarmu.
Pa kako vam se svia sarma? Jako mi se svia. Od kakvog se mesa
pravi sarma?
Od goveeg mesa. Alil meso se uzima Vjerojatno je zato tako ukusna.
od naro~it1h dijelova.
Da li ste jeli prasee pe~enje? Jesam i prasee 1 janjee.
To je na specijalitet. Da, znam.
Znate (li) vi zgotoviti neko jelo? Ne bog zna to.
Ni ja ne znam. Samo kad mojoj ~eni nije dobro, onda
ispr~im jaja za doru~ak.
Isti je slu~aj sa mnom. Kako se vaoj Njoj se sviaju mnogo pite. Naro~ito
gospoi sw1a na~a kuhinja? joj se svia pita sa sirom.

I mojoj ~eni se vie svia pita sa Moja ~ena misli da za vau kuhinju
sirom i zato rijetko kad pravi pitu treba mnogo vremena.
s mesom.
Dal to je to~no. Kako je vaa gospoa? Hvala na pitanju dobro je.
Pozdravite je mnogo. Hvala, pozdravite i vi vae.
Hvala I do vienja. Do vienja.
~a ~H CTe npoa~ HeKO oa HamHX je~? JecaM, HeKO~HKO.
Koja je~a cTe npoa~H? npo6ao caM nMTy ca H ca CHpOM.

ve~OM
JecTe (~H) npoa~ MycaKY? MycaKy caM jeo y rpqxoj. OB~e caM jeo
caplQ".
na KaKO BaK ce CBH~a capua? CBH~a UB ce MHoro. O~ KaKsor Keca ce
npaBH capMa?
O~ rOBe~er Keca. A~, Keco ce yaHMa BeposaTHo je aaTO TaKO yKycHa.
O~ Hapo~HTHX Ae~OBa.
lla JlH cTe je~H npacehe ne'le:se? JecaM a npacehe H jaraehe.

To je Haw cne~Hja~HTeT. lla, asav.
YueTe (~H) BH Aa cnpeMHTe HeKo je~o? He oraHa DITa.
HR ja He yMev. caMO Ka~ KOjOj zeHH Haje ~opo, OH~a
HcnpzRM jaja aa ~OPY'laK.
HCTH je c~qaj ca MHOM. KaKO ce Bamoj Hoj ce AooaAajy MBoro OHTe. HaPO'lHTO
rocnO~H Aona~a Hama KyjHa' joj ce Aona~a DHTa ca CRPOM.
733

H MOjOj ~eHH ce SRme ~ona~a UHTa ca Moja .eHa VHC~R Aa 3a Bamy xy jay
CRPOM R BaTO peTKO RaA npaSR nHTy Tpe6a MBoro BpeMeHa.
e MecoM.
~a, TO je Ta~Ho. KaKO je sama rocnoba? XsaAa Ha DHTa&f Ao6po je.
fiOGApaBHTe je MHoro. XB8.Jl8., n03ApaBHTe H BH Bame.
XBaJIa, AO BH beHa. ilO sKbeR.

GD 29.6.1 Complete the following sentencesI choosing the correct verb of the
two given and using the appropriate form of this verb.
G. Jovi je . savetnik ambasade. /postajati/ I /postati/

Moj prijatelj prvi sekretar u avgustu. /postajati/, /postati/
On treba uskoro da . konzul. /postajati/ I /postati/
Ja kod kuoe. /jesti doru~ak/,
/doru~kovati/
Ja sam .. kad je Toma do~ao. Ijesti ru~ak/I lru~ati/
Vladimir ume da .... jaja. Ipr~it11, lispr~itil
Majka .... ru~ak, a sestra ce .. ve~eru. Ispremati/, Isprem1til
Pe~enje je dobro ..... lispeoil, Ipecil
Slanina nije dobro . Ipr~iti/, lispr~itil
GD 29.6.2 Complete the following sentencesI choosing the correct

prepositlan of those given. Choose for the last sentence the appropriate
phrase of the two given.
Moj mu~
je oti~ao ru~ak. Inal ul
Mi smo bili . ve~eri u restoranu. Inal ul
Mi oema dooi kasno kuci .. ve~ere. ISI iz, odi
Brzi voz ce stici ... glavnu ~elezni~ku stanicu u 19:15. Ina, ul
Mi cemo se odvesti . ~elezn1~ke stanice pravo u hotel. ls, sa, iz, adl
Od Beograda . Zagreba ima oko 400 km. IU dol
I
Dobio sam pismo .. oca i majke. Isa, iz, adl

Unesite ove kurere brzi voz za Skoplje. Ina, ul
,
Ima pismo od gospoe Jovic Ido va~e majkel,
Iva~oj majcil
734

UNIT 30
Rea~ing SelectiQn - Stivo za ~itanje

Letters from John - About schools
Jovanova pisma - O kolama
~aHQC KMaM C~060~HO~ apeMeHa. na yaex ~a BaM O~~OSOPHM Ha nKTaHe o mKO~Ma
y Jy~oc~asKjH. Os~e OCMOrO~KIDHa OcHOSHa mKO~ npep.CTas~ TeMe~ mKO~CKO~

o6paaosaHa. Osa mKO~ je 06ase3Ha aa CBY Aeuy K YBe~eHa je Y BeheM Ae~y 3eM~e,
a~ jom He cBYAa.
Paaae CTpY~He mKo~e HSKilla rKMHa3Hja qKHe OCHOSY cpe~~mKO~CKor 06pa30saaa.
liH~ CTpY~HKX mxo~a, KOjHX HMa H BeqepHMX, jecTe p,a cTBope CTpY~HO oco6~e
nOTpe6Ho npHspep,H. Y rHMHaaHjaMa ~e ~aUH npHnpeMajy 3a cTyp.Kpaae Ha YH~Bep3HTe
THMa. 360r Tora ce Y rHMHa3HjH npep,aje Be~KKH 6poj npep,MeTa.
CBe cy mKO~e jasHe H 6ecn~THe ca MemOSHTMM pa3pe~aMa 3a Mymxe H zaHeKe.

lloAHrayTo je MHoro mKO~ H 3axsa~yjyhH TOMe 6poj HenHcMeHHX ce CTa~o cMa~yje.
TIHcueHocT je Hajseha y npHspeP,Ho pa3sHjeHHM KpajeBHMa rAe Je seh YBep,eHo
06aBe3HO OCMorop,Hw~e mKO~OSaHe. Epoj ~aKa ce MHoro nOBghaO, a e THM H nOTpe6a
3a Y~HoHHuaMa, Y~HTe~HMa H npo~ecopHMa. ~aAa Aaje nOMOh 3a nOAH3aHe mKo~.
".>Re~e 3a BHmHM DIKO~OSaHeM cy selle Hero APymTBeBe nOTpet5e H MorYhBOCTH", Raze

ce y jeP,HoM ~~HKY HHH-a (HeAe~He MR~opMaTHBHe HOBHHe) OA 4. HoseM6pa 1962.
~OAHHe. np06~eM, KaKO ~HHaaCHpaTH mKo~e, npeAMeT ja jasHe pBcnpaBe y rOM qdaHKY.
Bac H Bame cpp,a~ao n03ApaBha H paAo Bac ce ceha

Bam npHjaTe.lt
ijOR
Dragi prijatelju,
Danas Vam elim odgovoriti na pitanje o kolama u Jugoslaviji. Ovdje
osmogodinja osnovna kola predstavlja temelj kolskog obrazovanja. OVa kola
je obavezna za svu djecu i uvedena je u veem dijelu zemlje, ali jo ne svuda.
Via gimnazija i razne struene kole predstavljaju osnovu srednjekolskog

obrazovanja. Cilj je strucnim kolama, kojih ima i veernjih, stvoriti strueno
osoblje potrebno p~ivredi. U gimnazijama se aci pripremaju za studiranje na
sveueilitu. Zbog'togg se u gimnaziji predaje veliki broj predmeta.
735

Sve su kole javne i besplatne sa mjeovitim razredima za djeke i djevojice.

Podignuto je mnogo kola i zahvaljujui tome broj nepismenih se stalno smanjuje.
Pismenost je najvea u privredno razvijenim krajevima gdje je ve uvedeno
obavezno osmogodinje kolovanje. Broj aka se mnogo poveao, a s tim i potreba
za ucionicama, uiteljima i profesorima. Vlada daje pomo za graenje kola.
Kae se u jednom elanku NIN-a (Nedeljne Informativne Novine) od 4. studenog
1962. godine, Ida su elje za viim kolovanjem vee nego drutvene potrebe i
mogunosti. f Pitanje, kako finansirati kole, predmet je javne rasprave u tom
elanku.
Vas i Vae srdacno pozdravlja i rado Vas se sjea.
Va prijatelj
Don

,
I took uzeo sam Y3ex
school kola / k~51a mK~JIa / mR5JTa
I will (rl took tor) answer Danas vam elim ~~Hac Y3exl~a BaM o~rOBopHM
Ha n~Taffie o mK~JIaMa/y
your question about the odgovoriti Ina
schools in YugoslaVia.
pft~njelo k6lama u JyrOCJI~ BH jR.
Jugoslaviji.
,
eight years old osmogodinjI, OCMOPO,lJ,HUIlPH, -i, -e
-lI, -l!
,
basic osn~vnI, -lI, -5 OCHOBHH, -i, -o
,
to be representing; to predstaVljati, npe,nCTaB,1)aTH,
,
be introducing to " predst~vlj!m npe.A CTaS..b8M
,
basis, foundation temelj TeMe.!l
.
educational kolskI, -lI, -6 lIIKOJICXH,
,
-a, -5
educat10n obrazov~nje 06pa30S8.lbe
Here the eight year primary Ovdje osmogodinja ~B,ne oCMorOAHmHi JCHOBKa
school forms the basis of osnovna k~na I lIIK6JIa'np~ACTaB~ T~ue~1
the educational system
(techool edu~ation')' predstavlja temelji . '
lliKOJTCKOr 06pS30s6aa.
kolskog obrazov~nja.

compulsory obavezan" 06aBea8H, oasesH8,

-o
obavezna" -o
. , .
This school is compulsory
for all children.
bva ~kola je obavezna
I ,
za svu djecu.
Osa
'"
CBY
mKO~
.
.nel~Y.
je oaBe3Ha aa
to bring in; to intro-

duce
I I ,

je y seLeM
It has been introduced
into most of the coun-
try, but not yet every-
Uvedena j e u vecem
dijelU zemlj!" ali
'v ne, svud!.
,
YseAeHa
- '
Ae~
"'-
3eM~e, a~H jom He CSYAa. . .
where. joe
professional" expert strUCSan" cTPy~aH,'" CTpY~Ha, '" -o
etruCSna" -o
gymnasium" grammar- glmna:zija
school
, ,
basis osnova OCHON
pertaining to second- srednje~kolsl" cpeAaemKO~CKR, -, -8
ary school
-a:" -lS
Various trade schools and V1~a glmna:zija'i r~zne pjsHe cTPtqHe WKo~efM B~ma
higher gymnasiums form struCSne ~k6lel
, J.
~HMHisHja QUHe
I
ocnoBy
the basis of secondary
school education. predstAvljaju osnovu'
Cp e p,JfeUIROJlCKor
srednje~kblskog cpaaopiH&.
~brazova:nja.
aim crlj pl. cfljev1 u.1.6, ~&.M ~H

pertaining to evening veCS~rnjI" -!" -~ Be1fepIf>H, -i, -e
, ,
to create stvoriti" da CTBOpHTM, ~a CTBOPHM
stvorIm
personnel osOblje oc6.ase
...
economy pr},vreda npHspells
The aim of the trade Oilj je strU~n!m .L...

TTH~ eTPY~BHX
.L
mKO~,
schools, of which there ~k6lama, kojih ima
J
KOjHX HMS
,
ft
'
~eqepHMX,
are evening ones, is to .. I I
create the trained per- 1 veCSernjXh'stvor1t1 jecTe Aa cT~ope cTpy1fHO
sonnel necessary to the stroCSno S~bljel ,
oco6~e
I
nOTpe6HO
..
npHPpeAH.
economy.
potrebno pr},vredi.
... r.
pupi 1 ~k" ika pl. ~aR, l)aKa
dici blUM
student at the uni- student
versity
737

to study (at the uni- studfratil '"

cTYAHpaTPI,
versity)
studtrmtl ,
cTYAHpau
c. _
--
studying at the uni- studfra:nje cTYAHpa~
versity
to prepare pripr!mati l '"
npHopeMaTB,
pr1prm!m ,
npHnpeuaM --
, _ c.
university sveu~!11~te (Cr.) yHKBep3HTeT, -eTa
I J.
In the gymnasiums the stu- U gimnazijama se hci Y ~HMBa3HjaMa ce baQH
dents prepare themselves
tor study at the univer- priPr~majulza " I Ba CTYAHpBae
npHnpeuajy J.
sities. studrranjelna Ha YHHBepCHTETHMa.

sveu~!11~tu.
c.
to hand over; to lec- pred!vati l JlpeAaSaTH,
ture~ to teach
preda:jem np~Jj;ije:u
,
object predmet npEAMeT
For that reasonI a large Zbog toga: selu 360r T&ra ce y r~MHa3BjH
number ot subjects are gimnaziji predaje I
npeA& j '
e Be~HKH ~ J..
uPOJ
taught in gymnasium. c. __
veliki br~j pr!dm!t!. npeAMeTa.
~ ~
public j!van l Jkvna~ -o jaaaR, jaBHa, -o
tree~ without charge besplatan I (5~CnJJaTaH,
besplatna~ -o 6~CnJJ8THa, -O
,
mixed mje~ovit~ -al -o uemOPHT, -a, -o
c.
class r!zred p8ape.tt
,
boy dje~ko m. Ae1fKO
All schools are public and Sve su ~k~le j!Vneli CB~ cy mKJ~e jiBHe'H
tree l with coeducational besPlatne#sa 6een.naTHe# ea MemJBKTMM
classes.
mje~ovit1m r!Zredima l pl3peAHua'ca M~mKe H
,
za dje~keli zeHCKe.
djevoj~ice.
to litt l to ra1se~ podi1~ da nOAHhH, Aa nOAH~BeM,

to erect~ to build , ,
podign!m l Pod1gao l nOAH~8o, nOA~rHYT
podignut
Many schools have been Podignuto je1mnogo
bu1lt. rk~l!.
c.
3aXBa..LHB8'JM,
to thank zahvaljfvati I
zahvaljuj!m
,
C8Xea..LyjeM -
738

BASIC COURSE UNIT30,
,
thankingI owing to, 38xs8..1lyjYllM
due to
illiterate nepismenI -al -o "
HenMcueH, -a, -o
to deorease, dim1n1sh, smanjIvati I
,
'"
CM8JH1EaTH,
reduoe
smanjujem CM~B>YJeM
Due to that the number of

,,,
Zahvaljujuoi tome broj
I J.

3axB8~yjyhH " l 6poj
TOMe J.
ill1terates is stead1ly nepismen~h se1stklno
decreas1ng. HeDHCMeHMX
ce J
CTa~BO
smanjuje. cu:aJyje.
literaoy plsmen(5st f "

nHCMeHocT -
eoonomio privre~1 -~I -(5
,
to develop razvitil da pa3BIfTJI, lt8
razvij!m pa3BHjeM
developed "
razvijenI pa3B~jeH, pa3B~j~Ha,
razvijenal -o -o
Literaoy is highest in the Pismenost je najvea I

TIHcueHoCT je H8JBeha y
~ . I
eoomonioally developed
regions. u prlvredno npHBpe~F.O pa3BHjeHHM
razvljenim krajevima. Kp~jeBHMa.
sohooling kolOv'mlje
Compulsory eight-year
sohooling has already
,
Tamo je vec uvedeno
, I .
TaMO
"
"
je seh yseAeHo ., .
obavezno Iosmogodinje 068Be3HO OCMOrOA~mHe
been introduoed there.
kolovanje. "
UlK0J10BaHe -
to inorease "
povecatiI da IJOB~h8TH, Aa
,,
povec!m nOBelliM
need potreba nOTpe6a
,
olassroom u~ionica / y"lHoHHua /
,
u~inica y"lHOHHua
teaoher; primary school u~itelj
teacher
professor; seoondary prfesor IIpo~ecop
sohool teaoher
The number of students has Brbj tka se mnogo ~ ~aKa
Bpoj ~ ce MBoro IIosehao, ".
greatly increasedI and
along with that also the
need for classrOOMSI tea-
ohers and professors.
., .L
povecao l a s tIm i
~ I
a e TRM H nOTpe6a aa
,
pAtreba za u~inicamal y"lHOHHUQMa, Y"lHTe~HMa
.
u~iteljima i H npO~copIIMa.
prfesorima.
co
government I reign vlada BJU1Aa
739

erecting, building podiz~je nO,llHealle

construction gr~nje ".. -
rpa~eae
The government is giving Vlhda kje pom~lza .L

B~aAa
...
J:laje " - I 3&
nouoL
help for the building
of schools. gr~enje k~la:. n&,tJ.H3&ae 1IJK5JJi.
possibility mogUnost f. "lL -
MorynHocT
article ~ltnak.. ~l~nka "
'{;r8HaK, "
'I.naHlCa
informative informattvan.. HHepoPM8THB8a,
informativna, -o iH~opMaTMBHa, -o
IThe demands (Iwishes l ) for ole se u j ednom ~la.nku

"~e~e 38
BwmHM
mRO~OaHeM
higher education are " -I'
NIN-a I(Nedeljne cy sehe Hero J:lpymTseHe
greater than the social
needs and possibilities l
was (lisI) said in an
article in NIN (the
Informattvne Novine)
od 4. st~den5gI196~.
I ~I
K8~e
~
...
I
nOTpe6e H
. .
ce y jeAHou
co
YOrY~HOCTM,"
. . q~aHKY
Weekly Information News- godine .. Ida su zelj e H~H-a (HeAe~He HH~pMa-

paper) of November 4, TRBue HOBHHe)IoA 4. XI.
za viim kolovanjem
1962. .. , I I
vece nego drutvene 1962. I'0AlIHe
potrebe i moganosti. I
problem probl!m, probl~ma ,
npo~eM,- npo~eMa "
to finance finansfrati, q,HHaHcipaTH,
finansIr1bn ctlHH8.HCiipaM
discussion rasprava / picnpasa /
..
rasprava "
pacnpaea
, I , _. J.
The problem of how to fin- PItanj e, kako npo6JJeu, KaKO ~HHaHCRpaTM
ance the school~ is dis- finanstrati k~le, "
mKo.ne, ...
npe,llMeT ...
je jasKe
cussed (Ithe SUbject of
public discussionI) in pr~dmet je jkvne pacnpase'y Ttu q~aHKY.
that article. .
rasprave Iu J.
tom
~l~.
Instructional Program in the Gyrnpasium - Nastavni program u gimnaziji

Serbo-Croation language Srpsko~vatsk1 jeZiki cpncKox~BaTcKH je3HK'
and literature. sa knjll~vn~u. ca K~Mz;BHomhy.
History. Povijest. MCTopHja.
Sociology and Elementary Sociologija I sa '
COUHo~orHJa I ca OCHOSHMa

Economics. osnovimalpollti~ke nO~ATHqKe eKoHoMHjl.
ekonmij~.
Social Order of Yugoslavia. Drutvenolure~nje
~pymTBeHo " l
ype~eHe
, JyrOCJ1aSHje.
Jugoslavij~.
740

Logic and Psychology. LOgika1i psihologija.

JI
Philosophy. Filozofija. 4i'HJ1030~Hja.
Art. Umjetn3'st. YMeTHocT.

Foreign language (one com-
pulsoryand one optional).
Str~ni jezici (jedan
.. I jedan
obavezan,a I "o6aBe38H,
'

CTPaH je3EK (jett8H
a jeA8H .
fakul tatIvan) <ps' KYJIT8THB8H).
Latin (language). ..
LatInskI I jezik.
I
JJaTBHcKH j~3HK.
Geography. Geografija. reorp~cPHj8.
or, Zemljopis. 3eM.IJOfiHC.
Biology (Botany, Zoology, Biologija (Botanika, BHo~orHja (BoT~HHKa,
Biology) Zoologija,Biologija). 30o~orHja, BHo~orHj8).
Chemistry. Kemija. "
XeMHja.
Physics. FiZika. ~H3HKa.
M"aTeM8.TMKs.
Mathematics.
Shop.
Ma tematika.
Tehni~kO'ObraZOV~nje. "
TexHM~Ko
.
06ps30Bsae.
Pre-military Drill. PredVOjniCka'Obuka. ITP;ABOjHH~Ka'06YK8.
Physical Education. F1Zicko 1 vaspftanje. "
~H3R~KO Ia8CnHTaHe.
" -
or, Gimnastika. r1ifMHaCTHKa.
(See Yugoslav Encyclopedia, (Vidi,Enciklopedija (BRAH, EH~HKJIOneAHja

Vol. V, p. 91) Jugoslavije, sveska Jyroc~BRje, CBeCKS V,
V, strana 91) cTpaH8 91.)
NOTES
Note 30.1 Telling Time
Some examples of telling time have occurred in earlier units. A general
survey is given here:
Time within the day in everyday speech:
devet'i ~sam / osam (minuta)
I .. I
1:00 jedan sat 9:08
2:00 dvA: s~ta pro' lo devet
I
3:00 trI s~ta 9:15 devet i petnaest / devet i

4:00 cetiri s~ta cetvfIt
5:00 p~tlslftI 9:30 pola deset / devet i trfdeset
I ,
9:00 devet satI 9:40 dVdes~t do deset / devet i
9:05 devet i p~t / p~t (minuta) cetrdes~t

pro"10 devet
I
9:45 cetvfIt do deset
9:50 devet i ped~s~t / d~setlno
d~set / d~set min~taldo d~set
741

Time within the day in official usage (administration, army, ra1lroads)

1:00 jedan
eas
v' 9:30 devet i trIdeset
2:00 dvk ~a.sa 9:50 devet i pedest
5:00 p~t asova: 13:00 trfnaest cas6v::I
9:10 devet i deset 22:00 dvides@t dv casa
9:15 devet i petnaest
Time within the day - expressions

ujutru or ujutro in the morning~ A.M. jutarnj!, -::I, -@ (Adjective)
(from dawn - 9 A.M.)
p<5dne noon padnevn!, -::I, -o
pr~ p<5dne before naon, A.M. prep<5dnevnI, -::I, -o
posle p8dne or after noon, P.M. poslep5dnevnI, -a,-o
po padne
(from 12 A.M. - dusk)
uveE(r) in the evening vec@rnjI, -::I, -~
,,
nocu at night, during the nonI, -::I, -o
night
pc5no midnight panonI, -II, -6
References to days:
today danas dananjI, -::I, - (Adjective)
tomorrow sutra sutranjI, -::I, -e
the day after prek(o)sutra prek(o)sutranjI, -a, -e
tomorrow
yesterday juE(r) juceranjI, -::I, -e
the day before prekju(r) prekjueranjI, -a, -e
yesterday
last night sino slnonI, -a:, -6
night before last preksino preksinonX, -a:, -o
this morning jutros jutronjX, -a:, -e
this evening veeras veceranjI, -a:, -e
,,
tonight nocas noanjI, -a:, -e
References to watches and clocks:

My watch keeps good time (Iworks M~j skt rkdi tacno.
exactly I ).
Do you have the exact time? Rkdi li va sht tacno4

My watch runs fast. M~j skt napreduj@.

or M~j skt ide napr@d.
My watch runs slow. Mhj skt zaostaj@.
Note 30.2 Adjectives: AdJective and Past Passive ParticipIe.
Ova kola je obavezna.

The adjective lobavezani has the same prefix and root as the verb
IObavzatil Ito bind over~ put under obligation'. The past passive participle
of the verb is lobav~z!nl .put under obligation, obligedl. Though pronounced
qUite differently, these two, adjective and participle, are spelled the same.
There is a difference of stress, vowel length on the root l and of stem formatlve.
The adjective has moveable lal plus l-nl; the participIe has long I!I plus l-nl.
There are many such adjectives based on the same prefix and root as verbs.
A careful distinction must be made between such adjectives and the past passive
participles.
Note 30.3 Adjective: Adjective and III particlpIe.

Certain III participles are used as regular adjectives. Some examples
from verbs which have occurred are:
odr!sti to grow up odrastao odrtsla adult
zaostati to run slow zaostao zaostala backward,
retarded
Note 30.4 New Verbs
a I finansfrati flnanstr!m to finance
a/J! I napredovati napreduj em to progress l

advance
cine p podii l da podignmn podigao -gla podignut to Iift l

jpOdignuti raise l
a/Je I podizati podi~em erect
a p poveati "
da povecb poveao -ala pove!n to increase
a I poveivati poveavIm
v p predati da predb to hand over;

a/J! I predlvati preda:jem I to lecture
1 P predstaviti da predstaVim to representI
a I predstavljati predstavlj!m introduce to
74~

i P pripr~m1ti da pripremrm pripremljen to prepare

a I pripr~mati pripremam
, , ,
V P razviti
, da razvij!m razvio -ila razv1jen -ena to develop
a I razvIjati razvrj!m
i P srn!njiti da , sm!njrm smanjen
, to decrease
a/Jr I smanjIvati smanjujrm smanjlvln
i P stvoriti da stvorIm stvoren to create
a I stvirati stvra.m
,
e p uvesti I da uved!m uv~o -ela uveden -ena to bring in,
uvesti introduce
i I uvoditi uvodIm
i P zahv!liti da zahv41Im to thank
a/J~ I zahvaljIvati zahvaljuj!m
Vin! p zaostati
, da zaostan!m to fall
a/J~ I zaostajati zaostaj!m behind
Note that all of the above perfective-imperfective pairs are verbs having
prefixes. In most cases the perfective is shorter. For purposes of discussion
it is here considered to be the more Ibasic l The differences between the per-
fect1ve and 1mperfect1ve stems are interesting and typical. Compare:
Perfect1ve Imperfective
d1g- diz- (change of 19! to Izl
,
vec- ve- !v- (addition of I!vl
da- d!v- (addition of vowel length
d!- and Ivi)
stav- stavlj- (addition of 1.1/)
vi- vI-j- (addition of vowel length
and 1.1/)
-rna:nj- -manj-!v- (addition of Ir.vl - lu/>
-manj-u-
tvor- tva.r- (change of 101 to III)
ved- vod- (change of leI to lo/)
The stem Ive-I 1s, of course, the same as that of IveI/, the comparative
of Ivelik/. l-rnJinj-1 is the same stem as in lmanjII 'smaller' (IdIr.I IsmaIl').
The spelling Ipredstavit11 is official but does not reflect the Itl pro-
nunclatlan of Ipret-I. Some speakers say Ipred-I.
744

BASIC COURSZ UNIT 30
Grammatical Drill
GD 30.1 Telling time - Kazivanje vremena
GD 30.1.1 Time within the day in everyday speech - Vreme u toku dana u
svakodnevnom govoru
Substitut10n Drill
Sada je jedan sat. 2:00 3:00 4:00 5:00 10:00 12:00 11:00
Subst1tut1on-Transtormation Drill
Sada je dva i pet. Sada je pet (minuta) pro~10 dva.
8:08 3:20 1:25 4:12 11:02 12:18 7:05
Sada je dva i cetvrt. Sada je dva i petnaest.
9:15 1:15 5:15 10:15 12:15 7:15 4:15
Sada je pola dva. Sada je jedan i trideset.
7:30 8:30 2:30 11:30 10:30 12:30
Substitution Drill
Sada je deset do sedam. 7:35 8:45 10:50 11:55 1:52 4:56
GD 30.1.2 Time within the day used officially (administration, army, railroads)
- Zvan1~no vreme (dravna uprava, vojska, ze1eznice)
Substitut10n Drill
Sada je jedan ~as. 2:00 5:00 10:00 15:00 22:00 23:00
Sada je dva i pet. 8:08 3:20 20:25 21:45 22:50 23:55
10:15 20:30 21:45 15:32 00:05 1:10
3ubstitution Drill with Past Tense Transform

~oz polazi u 8:20. Voz je po~ao u 8:20.
6:22 17:05 18:19 22:10 00:07 5:55 10:40
3rzi voz dolazi u 17:15. Brzi voz je do~ao u 17:15.
20:30 9:15 21:05 8:10 5:18 11:08 22:35
ID 30.1.3 Substltution Drill Regarding Watches and Clocks

loj sat napreduje pet minuta. Moj sat ide napred pet minuta.
toj sat zaostaje pet minuta. Moj sat Je zaostao pet minuta.
2 4 6 3 7 9 8 12 I I 15 20


Substitution Drill with alternative sentence.
Two sentences are given for the same substitutions. The sentences are to
be used alernately in the drill.
U naem gradu ima osnovna kola. Na grad ima osnovnu kolu.

estogodinja osnovna kola etvorogodinja osnovna kola
osmogodinja osnovna kola vi~a gimnazija
niza gimnazija srednja tehnika kola
Pair Drill
Milo ide u I (prvi) razred osnovne On ide u osnovnu kolu i dobar je ak.
kole.
Markova starija ki II razred (nize) gimnazije
moj najstariji sin, V razred (vie) gimnazije
Zorina najmlaa kci VIII razred gimnazije
Vladimir i Teodor
Nada i Milica
... IV razred srednje stru~ne kole
II razred veernje kole
Sentences for the same substitutions:
Milo je u junu svrio prvi razred Milo treba da svri ove godine
osnovne kole. osnovnu kolu.
Milo je poao u I razred osnovne Milo treba da poe ove jeseni u
kole. osnovnu kolu.
Mia mi j e pisao o kolama u Mia mi je opisao kole u Jugoslaviji.
Jugoslaviji.
osnovne kole srednje stru~ne kole
osmogodinja kola univerziteti / sveucilita
niza gimnazija kolovanje aka
veernje kole kolsko obrazovanje
stambene prilike uslovi za ivot
U naem selu (/' gradU) je otvorena U naem selu (i gradu) je podignuta
gimnazija. gimnazija.
estogodinja osnovna kola niza stru~na kola
srednja stru~na kola tehni~ka kola

U gimnaziji se predaje veliki broj U gimnazijama aci uce veliki broj
predmeta. predmeta
,
Broj gimnazija se povecao. Od kako je uvedena gimnazija broj
aka se poveao.
Nae selo je podiglo gimnaziju. Vlada je pomogla podizanje gimnaZija u
siromanim krajevima zemlje.
746

Od kako smo dobili gimnaziju Od kako je uvedena gimnazija broj

pismenost se poveala. nepismenih se smanJio.
GD 30.3 Questions and Answerij.

GD 30.3.1 Telling time - Kazivanje vremena
Koliko je sati? Sada je 2:05 (dva i pet).
8:03 3:20 1:15 7:30
8:50 9:35 10:25 11:45
Questions and answers for the same substitution drill:
Koliko je sati kod vas? Kod mene je ta~no 2:05.
Koliko je sati na va~m sa'tu, Jovane' Na mom satu je 2 :05. Moj sat radi ta~no.
U koliko sati polazi brzi voz? Brzi voz polazi u 7:22.

6:15 13:05 15:46 20:35
17:45 21:11 22:13 23:02
Kad odlazi brzi voz za Zagreb? Brzi voz za Zagreb odlazi u 7:22.
Da li je Niki voz poao u 7:22? Da, Niki voz je poao u 7:22.
U koliko sati dolazi brzi voz iz Brzi voz iz Skoplja dolazi u 7:22.
Skoplja?
U koliko sati je doao brzi voz iz Niki voz je do~ao u 7:22.
Nia?
U koliko sati na voz sti~e u Mi sti~emo u Ljubljanu u 7:22.
Ljubljanu?
Koja je prva stanica na kojoj voz Prva stanica na kojoj voz staje jeste
staje? Ni.
Koliko voz tu stoji? Stoji 1Q. minuta.
5 10 20 30 25
Radi li va sat ta~no? Ne, moj sat napreduje g minuta.
3 5 6 8 7 10 9 l 12

Da li va sat radi ta~no? Ne, moj sat zaostaje g minuta.
Da va sat (slu~ajno) ne zaostaje? Ne, moj sat ide napred g minuta.

Koliko je sati sada? Sada je 4:28 (dva do pola pet).

3&25 8:29 5:20 8:22
Koliko je sati kod vas, Jovane? Kod mene Je 2:32 (dva minuta pro~lo
pola tri)
3:34 6:40 1:31 1:36 5:38
GD 30.3.2 Variation Drill

Da li idu vaa deca u kolu? Da, adu u osnovnu kolu.
niza gimnazija via gimnazija
stru~na kola srednja strucna kola
Ide li va~a ki u ~kolu? Da, ona je pola ove godine u osnovnu

kolu.
Da li je va~ najmlai sin s"r~io Jo~ nije. On svrava osnovnu kolu
osnovnu kolu? idue godine.
Pair Drill
U koji razred osnovne ~kole ide On ide u I (prvi) razred osnovne
va najstariji sin. kole.
srednja tehnika kola III
gimnazija II
niza gimnazija III
stru~na kola I
via gimnazija IV
Questions and answers for the above substitu~on drill:

U koji razred osnovne kole polazi Ona polazi u septembru u ! razred
ove godine vaa najmlaa ki? osnovne kole.
Koji je razred osnovne kole svrio On je svrio! razred osnovne kole.
va srednji sin?
Kakvo je vae miljenje o kolama Po mom miljenju kole u Jugoslaviji
u Jugoslaviji? su vrlo dobro ureene.
osnovna kola srednje strucne kole
gimnazije univerziteti
veernje kole kolsko obrazovanje
748

~ta vam je pisao Jovan o kolama On mi Je pisao da se broj kola

,
II Jugoslaviji? mnogo povecao.
oSmogodlnJ e skole univerziteti
gimnazije vl~e gimnazije
ve'6ernje kole struCSne skole
Questions and answers ror the same substitutlondrl11:
Da li je ovde podignuto mnogo kola? Da~ podignuto je mnogo kola.

Da li vlada daje pomoc za podizanje Da~ vlada daje pomo za podizanje
~. kola.
Da 11 se u kolama predaje Da, u kolama se predaje veliki broj
veliki broj premneta? predmeta.
Da li su uvedeni meoviti razredi Da, meoviti razredi za muke i ens~e
za muke i enske u svima kolama? uvedeni su u svima kolama.
Koji predmet najvie volite? Najvie volim istoriju.

fizika filozofija logika i psihologija
biologija umetnost matema~ika
Questions and answers for the above substitution drill:
Koji glavni predmet studirate na studiram istoriju.

univerzi tetu?'
~ta predaje g. Jovi u gimnaZiji? On predaje istoriju. On je profesor

istorije u naoj gimnaZiji.
Pair Drill:
Da li ste procitali elanak o Dal procitao sam.
ameriekom nacinu ivota u dananjoj
Politici?
Zar niste procitali elanak o Nel nisam, ali u procitati.
ameriekom nacinu ivota u danan~
Politici?
Ako niste procitali elanak o Ne, nisam, ali sam euo da je elanak
ameriekom naeinu livota u dananjoj interesantan.
Politici l treba da ga proeit~te.
Kako vam se svia elanak o ameriekom Po mom miljenjU on je tacan.
nacinu ivota u dananjoj Politici?
Interesuje me da li je tacan?

UNIT 30 BERBa-CROATIAN
jugoslovenski jueranji NIN

beogradski jutarnje novine
zagrebacki vecernje novine

GD 30.4.1 A B
Kako stoji stvar sa vaim kolama? Nize kolsko obrazovanje traje osam
Koliko traje nize kolsko godina.
obrazovanje?
Kako se zove ta kola? Ta kola se zove osnovna ili osmogodinja
kola.
Da li je ta kola uvedena u cijeloj Nije, ali se pomalo uvodi.
zemlji?
Koliko traje obavezno kolsko Traje osam godina gdje god postoje
,
obrazovanje? mogucnosti za to.
Koliko traje srednjekolsko To zavisi od vrste kole. U gimnaZiji
obrazovanje? traje cetiri~ a u strucnim kolama
od 2-4 godine.
Koliko predmeta uce aci u gimnaziji? Otprilike oko 13 predmeta u svakom
razredu.
Da li se mnogo trai od aka u Da, narocito u gimnazijama. Tu se aci
srednjim kolama? pripremaju za studiranje na sveucilitu.
Da li je podignuto mnogo kola kod Da, podignuto je.
vas?
Da li ima dovoljno uciona! Broj aka se toliko poveao da nema
dovoljno uciona.
R$KO cTojn cTsap ea saIDMM mKo~aMa? HH*e mKO~CKO o6pa30Baae Tpaje ocaM
RO~H~O ~paje Hw~e mHO~CKO f10tJ.HHa.
oC5paaosaH:e?
FaKO ce aose Ta IDKo~a? Ta mKo~a ce 30Be OcRosua H~H OCMO-
rOAHID:aa UIKo.na.
~a ~~ je Ta mKo~a yseAeHa Y ~e~oj HHje, aJIn ce nocTeneHO yBoAH.
aeMJbH?
FO~HKO Tpaje oC5sseaHO IDKO~CKO Tpaje ocaM rOAHxa r~e ~O~ nocToje
oClpaooss:ae? MOf1ylHOCTH aa TO.
750

~O~KO Tpaje cpeAHemxo~cRO To aaBHCH OA ppcTe mRo~e. Y I'HMHa~HjH

o6pa30saae? TpaJe ~eTHpH, a y CTPY~HHM WKO~Ma
OA 2-4 I'OAHHe.
RO~MKO npeAueTa y~e ~aUH Y OTDp~MKe o~o 1} npeAMeTa Y CB8ROM

J1MMH&3MjH? paapeAY.
/1.a ~H ce MHOI'O TpaXGf OIJ. ~aKa y ~a, HapO~HTO y I'HMHa~~jaMa. Ty ce ~anH
Cpe~HMM mKo~aMa? npHnpeMsjy aa cTYAHpaHe Ha

yHHBepaMTe'l'y.
l ~ je DOAHJ1ayTo MHOI'O mKO~ ~a, nOpMI'HyTO je.

KOA sac?
Epoj ~aKa ce TO~HRO nOBehao Aa HeMa

POBO~HO Y~HOHHua.
GD 30.4.2 A B
U kojim je krajevima Jugoslavije U privredno razvijenim krajevima u
pismenost najvea? kojima je ve uvedena obavezna
osmogodinja kola.
Koji su privredno razvijeni krajevi? Slovenija i Hrvatska su privredno
najrazvijeniji djelovi zemlje.
Da li Srbija dolazi u razvijene Da, djelomicno, ukljucujui Vojvodinu.
djelove zemlje?
Koliko ima osnovnih kola na primjer U Makedoniji je bilo 1958/59 kolske
u Makedoniji, koja nije privredno godine 1.304 cetvorogodinje osnove
razvijena. kole sa 84.060 aka i 270 osmogodinjih
kola sa 137.196 daka. (Enciklopedija
Jugoslavije.)
Osmogodinje kole su sigurno poveale Da, ne samo aka, ve i broj kola i
broj aka. ueitelja.
Da li se smanjio broj nepismenih? Da, i broj nepismenih se takoer smanjio
1 stalno se smanjuje.
Sto Je najvie pomoglo da se povea Obavezna osmogodinja kola za svu djecu
pismen~st i smanji broj nepismenih? od 7-15 godina je najvie pomogla u
tom pogledu.
Da, tako sam i ja mislio.
Y KOjHM je KpajeBHMa JYI'Oc~aBHje Y npHBpeAHO psaBHjeHHM KpajeSHMa y

DHcueHocT HajBe~a? KojHMa je seh yseAeaa oase3Ha
oCMorOAHW&a mKO~.
KOjH cy npHBpeAHo paaBHjeHH KpajeSH? C~oBeHHja H XpsaTCKa cy npHBpeAHO
aajpa3BHjeHHjH Ae~OBH 3eM~e.
751

~a ~~ Cp6~ja ~o~a~2 y p83B~jeBe
Ae.,TrOBe ~eM.be?
Ro..lUuro HMa OC1l0P}UfX IURO..' lQ HB npHM6p y MaKeAoH~jA je 6H~O 1958/59 mKO~CKe

y MaKe~oH~jM, Keja H~je npMBpe,ll.HO 1.304 qeTBOpOrO~HmHe OCROBHe
rO,ll.HHe
pEH3EH.. jeHa? mKo~e ea 84.060 l)aK8 H 270 OCMO-
rOAHm~x mKo~a ca 127.196 l)8Ka. 1
OCMOrOA~mHe lliRO~P cy cHrypHo nOBeba~e ~8, He caMO l)QK8, Be~ M 6poj mKo~a
6poj l)al<'a. H Y1f~Te.l:la.
~a ~M ce cMa ~O 6poj HenMcveHHX? ~a, 3 6poj HenHcMeHMX ce TaKol)e

CMSHMO H CTa~HO ce cMa~yje.
lliTa je HajB~we nOMO~~O AS ce nOEaha 06SBe3Ha OCMOrO~3mHa mKo~a 38 CBy

n~CMeHOC7 ~ CMa~M 6poj Hen~cMeH~x? Aeny op 7-15 rO,ll.HHa HsjSHme je
nOMor~ y TOM nor~eAY.
Pa, TaKO caM 3 ja MHC~HO.
GD 30.0+.3 A B
Vaa djeca su sigurno stigla za kolu, Naravno. Moj najstariji sin ide u IV
zar ne? razred (vie) g~mnazije.
O~ to znaci da on tr~ba da svri Da~ on svrava gi~aziju ove godine i
gimnaziju ove godine. treba da poe na univerzitet

A ta uce druga djeca? Moja kerka je svrila prole godine
osmogodinju k~lu i sad je pola u
I razred gimnaz1je.
Kakvi su aci? Vrlo su dobri aci~ ali dok moj sin
voli matematiku i fiziku~ moja ki
vie voli umjetnost i jezike.
Va najmlai sin sigurno ide u Da, on treba ove godine da svri osmi
osnovnu kolu? razred osnovne kole i da poe u
gimnaziju. On je godinu dana mlai
od moje kerke.
Kako on uci? On nije tako dobar ak~ kao drugo dvoje"
ali ipak prelazi iz razreda u razred.
Da li on ima tekoa s nekim predmetom? Ne. on nema narocitih tekoa ni s
jednim predmetom. Ali~ on ne voli da
uei.
752

on je jo~ d1jete. stvar je u tome ~to on vi~e voli da se

igra nego da uei.
Za~to ga ne date u neku strucnu kolu, Ako se ne poprav1 1 ne poene bolje
ako nee da uei? ue1ti, tako emo 1 urad1t1.
Fama Ae~a C~ cHrypHo CTHr~ aa mKo~y, HapaBHO. Moj u8jcTapzju CBH BAe y
je JI-Te? IV paapeA BMme rHMuaaHje.
O, '1'0 3Ha~H
Aa OR Tpe6a Aa CBpmH ~a, OH cspmaBa rHMHa3Hjy OBe rOAHue
rHMHaoHjy ose rOllHRe. H Tpe6a Aa no~e Ha yHHBepOHTeT.
A WTa yqe Apyra AePa? Moj~ RhH je CBpmH~a npomAe ~OAHHe OCMO-
rO~H~y mKO~y H CSll je nom~ y I
pa3pell rHMHa3Hje.
KaKSM cy ~a~? Bp~o cy A06pH ~anH, aJlH llOK MOj CMH
BO~H MaTeMaTHKy M ~B3HKY, Moja KhH
BO~H yMeTHocT ~ jeoHKe.
Bam HajM~~H CBR CHrypHO BAe y ~a, OR Tpe6a ose rOllHHe Aa cspmH OCMH
OCHOSHY WKO.q? p83peA OCROBHe mKo~e H Aa no~e Y
rHHH83Hjy. OH je ~OAHHY AaHa M~~H
OA Moje KhepB.
KaKO OH Y~H1 OH HHje TaKO A06ap ~aK, Kao APyro ABoje,
a~H MnaK npe~a3p. H3 paapeAa Y pa3peA.
~a ~H OH Hua TemKoLa C HeKHM He, OH HeMa HapO~HTHX TemKoLa HH C
npeAMeTOM? jeAHHM npellMeToM. A~H, OH He BOJIM Aa
yqH.
OH je jom lleTe. CTsap je y TOMe WTO OH BKme BO~H Aa ce
Hrpa Hero Aa yqH.
SamTO ra He AaTe y HeKy CTpyqHy AKO ce He nonpaBM H He nOQHe 60~
DIKOJ1Y, aKO Hehe Aa 111H1 yqHTH, TaKO heMO H ypaAHTH.
GD 30.5 Homework - Doma1 zadatak

GD 30.5.1 Complete the follow1ng sentences, choosing the correct verb of the
two g1ven and us1ng the appropr1ate form of th1s verb.
Broj aka se (Je) zbog obaveznog /poveati/ - /poveavati/

osmogodinjeg kolovanja.
Pismenost se stalno /poveati/ - /poveavat1/
Zahvaljujui osmogodinjem kolovanju broj /smanjiti/ - /smanjivati/
nepismenih se (je) 1 stalno se
............. .
753

Selo je svojim sredstvima osnovnu /podii/ - /podizati/

kolu.
Na grad ove godine zgradu za /podii/ - /podizati/
gimnaziju i strucnu kolu.
Cilj vlade je da osmogodinju /uvesti/ - /uvodltl/
kolu u celoj zemlji.
Na alost, obavezno osmogodinje kolovanje /uvesti/ - /uvoditi/
jo nije u celoj zemlji.
Struene kole su strueno osoblje /stvoriti/ - /stvarati/
potrebno privredi.
Moj sin je gimnaziju. /svriti/ - /svravati/
Gospodin Jovi nam srpskohrvatsku /u~iti/ - /predavati/
knjievnost.
GD 30.5.2 Fill the blank with the proper form of the word given to the right
of each sentence.
Da li kod vas jo postoji problem ? /pismenost/
,
Da li se broj povecao ili smanjio? /nepismen/
Sta on predaje ? /aCi/
Sta on ui ? /aci/
Iz ste pali? Ikoji predmeti
,
Zahvaljujuci broj nepismenih se /dobri ueitelji/
smanjio.
za viim kolovanjem su manje nego /mogunost/
elje.
Uvedene su za strueno obrazovanje /veeernja kola/
radnika.
Proeitao sam elanak u o kolama u /dananje novine/
Jugoslaviji.
On predaje matematiku i fiziku, dva /rni/
najtea predmeta.
754

UNIT 31
Basic Sentences ~ Osnovne re~enlce
Dressing
A
to change clothes presv~i (se), da npecB;hH (ce), Aa
(se) presvfi~em, (ce) npeCB;Q8U,
,
presvUkao,
,
npecByKao, -
r-
presvIDela npecByKJIa
Itls already time for us to

I ,
Vec je vrijeme da se
, I I .l
Beh. je BpeMe Aa ce
change for the theater. r- -
npecsy'leMo J aa
presvfi?!E!mo1za
laizalr~te. n5aOpHmTe.
B
,, )
to dress, to get obuci (se , da 06~hH (ce), Aa (ce)
dressed
(se) obil~~m, 06~qeM, 06YKao,
, ,
obiIkao, obUkla; 06~KJIaj 06~'1eH
obil~en
~ r-
gray sIv" srva" -o CHB, CHBa, -o
t~osrv"
&. -
dark gray TaMHocHB,
J. r-
t~osrva" -o T8MHoCHsa, -o
to be changing clothes presvI~citi (se), npeCB~QHTM (ce),
presvHicrm (se) np~cBJIi'lHM (ce)
J. I r-
You Ire dressed all right; vi ste dobro obil~eni; BH cTe A06po 06yqeHHj
your suit is dark gray, I J. J.
va~e odijelo je Bame OAeJIO je TaMHO-
and you donft have to
change. thmnosfvo1i ne marate clBO/H B~ He Tp J6Q
sei presvl:i~iti. Aa ce npeCBJIa'lHTe.
~ - ~~
I have to change; my suit JaL se mor~m
L "
presvuci" TJ.
ua ce MOpaM npeCBYnH;
is too light. I I I l I
Moje OAeJIO je cyBHwe
moje odijelo je
" I ,.
suvie SVijetlo. '"
CBeTJIO.
A
to deceive, to cheat; varati (se), B~paTH (ce),
refl. to be mistaken, B~paM (ce)
to be wrong varam (se)
" , ~ ,
blue; blond pl~v, plB:va, -o nJIQB, fi.nB.BQ, -o
, ,
blue; indigo modar, modra, -o MOAap, MOApa. -o
..
CM:OKHHr
tuxedo, dinner-jacket smoking
755

full evening dress, tails
J, .. _ J,
You Ire wrong, here dark vt se varte, 5vdje se BH ce sapaTe, oaAa ce
blue or black, not gray, I
is' worn for going out. za lZlaenje uveer 3Q M3JI8.3aK BOeM
nosi t~mnoPI~volili TtMHon.niso I HJIH
~ .L .. J
c~no odij~lo,ali n~ ~pHO oAe~o, He CHSO.
stvo.
B
to care (for: za) ~riti, m~rrm '" ~
MapJ.fTH, MapHM -
I know, but that doesnIt Zn~m, ali ta nIta ne ..
3HM, a~H TO HHIDTa He
I Jo' ..
matteP-.-
ma:rr. Mapil.
,
unofficial nezva.nican, He3S8HH'IaH.
,
nezva.nina, -o He:JE8.PIof':lHa., -o
performance, enter- prIredba n p p ep.6a ft
tairunent
Gray suits are being worn I 5vdje selsve vIe Y '"

oBp,a ce I ' BHme
cse I
Roce
here more and more on all nose stva Odij~lal ~
CHES op.e~
.L I Ha CEHMS
.1
unofficial occasions. I ,
na sv!m nezvaninim He3BSHH':IHHM npHpep,6sus.
prIredbama.
A
to take off, to undress sVl1i (se), da CB~hH (ce), p,a (ce)
(se) sVO:c~m, ~
csyqeu, - CByl"80,
~
sVO:kao, sVl1kla CB~H'JIa
I .. , Jo
So much the better, then I utoliko bolje, onda Y'I'OJlHKO 6o.he, ORJI.S HehY
won1t change suit[s], but n~u presvlciti .!
npeCBJISqHTH o~e~o, '"
I have to take it off to
change shirt[s]. odijelo, ali se a~H
ce J.
MopaM CSYhM "l
L " Ida , .
moram svuci ~a npOMeHHM Komy~y.
promijenim koulju.
B
Why? Your shirt is clean, zato? koulja vam
I 3;WTO? H KOmy~ BaM je
too. je1lsta .. I
"I1fIC'Ia.
A
I ..
a short while ago malo prlje MaJK' npe
to cut, to trim onels podfatl (se), . f,";-:"p,-. (ce),
hair
da (se) pdr~m AB (ce) no~wHmiM
bazabershop brijanica /
brijacnica (Cr.)
756

c.
to take a bath# to okQpati (se)# da oRynaTH (ce), Aa
bathe
(se) ldIp~ (ce) ORynaM
..! J.
I Just got a haircut (at ~lo prlje sam se MaJIo npe caM ce nOAmHmao
the barbershop)# so I
have to take a bath.
pOdfao'ubr!ja~ Y
,
6ep6epHH~H,
- I
TaKO Aa
nici# pa se m5rmm l Jo
ce MopaM "
oKyoaTH.
okt1pati.
B
to shave obrijati (se)1 da o6pHjaTH (ce), Aa
(se) obrij~m (ce) o6pHjeM
c.
to have a shower turrati seI TymHpsTH ce,
tUrr~ se
,
TymHpaM ce --
, ' -
to clean ~istitil da O~HCTHTH, ~a O~MCTHM
o~istrm
lIve already shaved and had Jh sam se ve obrijao I Ji caM ce BJh 06PHjaO'
a showerI and I what is c.
i tu~rrao# i to je
I
H TymHpao, H mTO je
most importantI I shined
[my] shoes. n~JvaznijelocistiO ~
HajBa~HHje
I " O~HCTHO
...
sam cipele. caM nHOeJIe.
A
cleaning ~l~nje 1IitmheILe
to cause; to inflict l zad!vati l zad~jem aaAiBaTH, 3iAajeM
deal; to set
...
trouble muka MyRa
shaving brlja:nje ,
6pHjane -
bath1ng# swimm1ng kilp~nje Kgnaae
changing clothes presvl!fc~nje "
npeCBJIaqeHe -
Shin1ng shoes gives me more I meni
I
eicenje
' clp~l~I a M~HH

~HmheHe nHne~a
trouble than shaving# bath- zalda j e v i e mulke ....

3a~aje BMme MyRe -I
ing and changing clothes
all [put] together. nego br{j~njel
. ,
Hero If 6pHjaHe I
-
,,- I
kQPa:nje1i presvlh~enje Kynaae M npeCB~a~eHe
Jo
zajedno. 3aje,lJ;HO.
A
to judge# to estimate ocijenitil da "
OIteHHTH, ,lJ;a
ocijenIm oneHHM
to dress odjenuti / odjetil OAeaYTH / Oll.eT1t1,
,
da odjen~m;
,
,lJ;a O,lJ;eHeM';
-
, ,
odjevenI odjevena O,lJ;eBeH, o~eBeHa
757

As far as I can judge,

Koliko
sam mogao
,
KO~HKO caM ja
...,Mo~ao Aa
people here are well , - - ! j e OSAe
!
ocijeniti, svijet Je oueHHM, cseT
dressed. , I
6vdje dobro odjeven.
, "
Ao6po OAeBeR.
,
B
,
dressing odijeva:nje '"
OAesaM -
Yes, the ladies especially Da, nkro~ito ~ene "J
~a, .
HapO~HTO "
zeHe HMajy
have [good] taste in
dressing.
Imaju Ukusalu YKYCa'Y OA~ai~Y.
oblilSenju.
A
linen rf1blje " ,
Bem, Bema
chemical k!mijskr,-!,-6 I , -
xeMHjcKH, -i, -o
kemrjsl
1. 'Jo J.
What is the situation here Kako stoji ovdje s KaKO cToje OBAe C npaHeM
in regard to washing prlnjem rdblja1i
,
eema
IH I
xeMHjcKHM
clothes and dry-cleaning?
k~mijSkim lSlenjem 'u!mheHeM o,ll,~.ni?
,
odijl!l!.
B
state, situation s tinj e '"
CTaM
to improve poboljati, da n060w1)maTH, Aa
pobolj!m noCSo~miM
inasmuch, so far ukliko YKO~HKO I YRO.nHKO
establishment, service servIs, servIsa c~pBiic, cepsfica
work rEd pl. ridovi ~
paA, pa,noBH"
The situation has ~proved, sthnje se poboljalo CTtae ce n~60~maJ10

since there are more a a I
ukoliko lma vIe YKO~HKO HMa BMme
[such] establishments and
the quality of the work servIs!., a i cepBHci, a H RBaJ1~TeT
is better. kva1!t!t rida je l
J.
paAa ....c:"-
Je vO~H.
boljI.
NOTES
Note 31.1 Verb: Verbal nouns in I -nj -el, I --el

Note 31.1.1 In-j-e/, I-el: Form
I meni cienje cipela zadaje vie muke nego 1 brijanje, kupanje i
presvlaOenje zajedno.
758

This sentence uses four nouns in I-n-J-el, all based on verb stems. Compare:
~istiti to clean ~i~~nJe the act of cleaning ~l~en cleaned
brijati se to shave brlja:nje the act of shaving [o]brijan shaved
ld1pati se to bathe k'iipB:nje the act of bathing kO:pan bathed
or swimm1ng
presvl~~iti to change presvl~~enje the act of changing presvla:cen changed
clothes clothes
For convenience, the translation Ithe act of ingi is used here for
the I-n-j-el forms. In many cases it would be more accurate to say Ithe doing
of ingi. Other examples from this unit are lod@vanjel, Ist~njel,
Ipr~jel. The participles are added for comparison because the two forms are
related, though they may not be derived from one another at the present time.
(There are, for instance, verbal nouns for verbs which have no past passive
participIe.) The InJI of the verbal noun is the same Ini as that of the parti-
cipIe plus IJ/ (Just as the l/ of verbal nouns in I--el [see below] is the
same Itl as that of the participIe plus IJ/). While it is useful to compare
the participles ahd verbal nouns, they often differ from each other in vowel
length or stress. Compare:
Noun
Root SFS Formant Root SFS Formant Formant Ending
l~en ist- Je- n ienje ist- Je- n- J- e

... , ,
prli:n pr- a: n pranje pr- a n- J- e
kbpan kf.tp- a- n kIlpanje ldlp a n- J- e
In addition to nouns in I-n-J-e/ there are also some in I--el. These are
usually nouns based on verbs which have a past passive participIe in l-t I
(/-t-J-el is replaced by /--el.) For example: /zauz~til to take captive,
Izauzeti occupied, Izauz~el occupation, capture.
Verbal nollOs in I-nj-el and I--el are regular formations, predictable on the
basis of the verb stem. However, the actual use of a given verbal nollO is
dependent on what the meaning is in a given instance. See below.
The following list shows the formation of nouns in /-nj-e/, as illustrated

from verbs which are familiar. The list is given by verb type.
a-verbs SFS -a-

cekati to be waiting cekanje (the act of) waiting
dobijati to be receiving dobijanje (the act of) receiving
759

,
igrati to be playing igranje (the act of) playing
kUvati to be cooking kuvanje (the act of) cooking
,
m~njati to be changing m~nj.nje (the act of) changing
,
naseljlIvati to be settling naseljavanje (the act of) settling
,
otv~rati to be opening otvaranje (the act of) opening
parkfrati to be parking parkfranje (the act of) parking
pevati to be singing pevanje (the act of) singing
pitati to be asking prtanje (the act of) asking"
question
pl!ati to be paying pl!anje (the act of) paying
pove~vati to be increasing poveavanje (the act of) increasing
,
predstavljati to be introducing, predstavljanje (the act of) introducing
representing or representing
,
primati to be receiving prImanje (the act of) receiving
pripr<!mati to be preparing pripr~manje (the act of) preparing
razvIjati to be developing razvfjanje (the act of) developing
studIrati to be studying studiranje (the act of) studying
stv!rati to be creating stv!ranje (the act of) creating
tu!rati to be taking a tuIranje (the act of) taking a
shower shower
,
zaustavljati to be stopping zaustavljanje (the act of) stopping
(something) (something)
,
zidati to be building zIdanje (the act of) building
a/I SFS -a-

bojati se to be afraid bojanje (the act of) being afraid
stajati / to be standing stajanje / (the act of) standing
stojati to be standing stajanje parking
a/~ verbs SFS -8:-

brijati to be shaving brijanje (the act of) shaving
grejati to be heating grejanje (the act of) hea'ting
,
prati to be washing pranje (the act of) washing
stajati to be in the proc- stajanje process of stopping
ess of stopping
trajati to last trajanje (the) lasting
ustajati to be getting up ustajanje (the act of) getting up
760

a/J! verbs SFS -11-

obrazovati to form 6brazovlInje (the act of) forming,
education
pOdmazfvati to be greasing podmazfvlnje (the act of) greasing
, ,
putovati to be travelling putovinje (the act of) travelling
smanjIvati to be decreasing smanjIv&:nje (the act of) decreasing
stanovati to be dwelling stanova:nje (the act of) dwelling
likolovati to be schooling likolov&:nje (the act of) schooling
a/J~ verbs SFS -&:-

pIsati to be writing pfs&:nje (the act of) writing
podizati to be raising" podiza:nje (the act of) raising
lifting
,
poma:gati to be helping porrig&:nje (the act of) helping
skretati to be turning skreta:nje (the act of) turning
slati to be sending sltnje (the act of) sending
~l?! (l) SFS -J~-
gtsiti to be extinguishing g!~nje (the act of) extinguishing

gubiti to lose gUblj~nje (the act of) losing
, ,
izvoditi to be carrying out izvo~nje (the act of) carrying out
,
od~liti (p) to separate odelj~nje department, section
,
osvetliti (p) to il l um1 nate osvetlj~nje lighting
, ,
pa:liti to be igniting pa:lj@nje ignition
porediti to be comparing pore~nje (the act of) comparing"
comparison
pUniti to be filling punj~nje (the act of) filling
unositi to be bringing in Unonje (the act of) carrying in
uvoditi to be leading in" uvoenje (the act of) introducing
introducing
voziti to be conveying voz~nje (the act of) conveying
by vehicle
i-verbs (2) SFS -~-
obl~iti to be dressing obllIenje (the act of) dressing

znlIiti to mean zni~nje meaning
1lriti se to hurry arenje (the act of) hurrying
76J.

UNIT 31 SE~-CROATIAN
e-verbs (l) SFS -Jl!-
vldeti to see vi~nje (the act of) seeing
e-verb (2) SFS -~-
sedeti to be sitting sed~nje (the act of) sitting
Consonant Verb (l) SFS -Ji!-

",
peci to be baking pe~i!nje (the act of) baking
Consonant Verb (2) SFS -!-

jesti to be eating jed~nje (the act of) eating
Vowel Verb (l) SFS -v~-
~uti to hear uvenje (the act of) hearing
Vowel Verb (2) SFS -V-

znati to know zn~nje knowing
Vowel Verb (3) SFS -jl!-

piti to be drinking piji!nje (the act of) drinking
Note 31.1.2 Verb: Verbal Nouns in /-n-j-e/, /--e/: Use

Do vienja.
Izvinite, samo jo~ jedno obavetenje.
To je bio jedini zastoj i skretanje s puta.
Evo vam pare za pranje i podmazivanje.
Neka pregladaju i ko~nice i paljenje.
In the previous note the forms in /-n-j-e/ have been translated as Ithe
act of ingI. This is to avoid the simple correlation of the /-nje/
with English -ing, as English -ing forms have a number of uses.
The forms in /-n-j-e/ and /--e/ are nouns which indicate the doing of the
action. When the verb stem is imperfective, the noun describes the actiVity as
a process: /zfd!nje/ Ithe act of building; the building (of such-and-such)1
/prfmanJe/ Ithe act of receiving; receiving l In some cases these nouns may
762

correspond to English simple nouns, as /prtlnje/ Ithe act of asking l or , (a)

question'. There may be specialization, as /p!lj!nje/ Ithe act of igniting~
so lignition I
Forms in /-n-j-e/ and /--e/ with perfective verb stems often correspond to
simple nouns in English. The perfective indicates the termination, hence the
result, of the activity. Compare:
PERFECTIVE STEM IMPERFECTIVE STEM
iznenaenje surprise,
aston1shment
obave~t!nje item of information obave~t!vlnje (act of) informing
obja~nj!nje explanation obja~njavnje (act of) explaining
,
odelj!nje department, section d~lj~je (act of) dividing
pobolj~!nje betterment pobolj~!v!nje (act of) bettering
,,
povec!nje increase poveiv!nje (act of) increasing
smanj!nje reduction, decrease sma.njrVlnje (act of) reducing
stvorenje creature stvtra:nje (act of) creating
ureenje order urerv!nje (act of) putting in
order
zadocnj~nje delay zadocnj!vA:nje (act of) being late
zaka~njenje delay zaka~nj!v!nje (act of) being late
,
zauzee occupation, zauz1dnje (act of) capturing
capture
otkrfe discovery otkrivInje (act of) discovering
Note 31.1.3 Relation of Verbal Nouns to Other Nouns Based on Verb Stems
Da li je izlazak ovde skup?
Da 11 1mam vremena da kupim red vo~nje pre polaska voza?
Niste valjda zaboravili na na~ sastanak.
To je omiljeno ~etali~te Beograana
pre odlaska u kancelariju.
These sentences illustrate the use of some other nouns related to verb
stems. The endings are /-(a)k! and /-l-i~t-e/. /sastanak/ also includes an
/-n-/ suffix. There are a great many other noun formatives of this sort. There
is no way of predicting which sutfix will occur in the formation of a noun from
a part1cular verb stem. In general the stem formative suffix is not involved.
Compare /1zlaz-:1.-t11 (sFs/-1-/) and 11zlaz-ak!, but ~et-a-til (SFSI-a-/ and
~et-a-l-i~t-e/. (In ~etnja/ from the same root the stem formative sutfix

does not appear.)
These unpredictable noun formatives will be discussed in more detail in

Note 45.1. Here may be noted some differences of meaning between such forms and
the corresponding nouns in I-n-j-e/. Below are listed the nouns from the above
sentences, their meanings there, and the corresponding /-n-j-e/ nouns with their
meanings.
,
izlazak going out i'Zla~E!nje the process or act of
going out
,
polazak departure pola~E!nje the act of departing
sastanak meeting sastaj~je the act of meeting
(sasta:nka)
@talite promenade ~ta:nje the act of taking a walk
odlazak leaving odla~enje the act of leaviJ1g
dolazak coming dola~enje the act of coming
The nouns to the left are very much used. Those on the right are rarely
used. Examples contrasting the usage of the two sets are:
Dolazak i odlazak vozova. The arrival and departure of trains.
Stalno dol~enje i odla~enJe mu The constant com1ngs and goings annoyed
him.
je dosadilo.
Note 31.2 New Verbs
i I mlfriti m!r!m to care (for:

Iza/)
a/J! I brijati (se) brij~m (se) to shave (one-
self: Ise/)
a/J! P obrijati (se) da (se) obrijem obrijan
i Iceniti cijnrm c~nJen to evaluate,
/cijeniti /cljen~m /cljenJen esteem
i p oc@niti da oc!n~m oc~njen
/ocijeniti Ida ocijeni:m /ocijenjen
i I ~lstiti ~lst~m ~l~en to clean
i P o~istiti da o~istrm cS!l1fen
i P po~istiti da po~istrm po~i~en to clean, to
sweep
a I ldipati (se) ldipa:m (se) to bathe (one-
self: /se/)
a p oldIpati (se) da (se) okiIPb old1pRn
e P obili (se) da (se) obil~em obukao, ob1i~en to dress (one-
/obui o biikla self: Ise/)
764

i I obl!iti obla!m obla:en
V P odenuti da odenl!m odenuo odeven -ena to dress

/odeti , /odeo
odjenuti da odjenem odjenuo ' ,
odjeven -ena
/odjeti /odjeo
a I od!vati odl!v!m odeva:n
/odijevatl /odijev!m /odijeva:n
a P poboljati da poboljm pobolj~ao, poboljan to improve
poboljila
a I poboljavati pobo1J~~Va:m.
a P podfati (se) da (se) pod!mm pod!!n to trim hair,

a I podiivati pod!'a:v!m (se) get a haircut
a/Je /poditvati /pod1ujem (se) /se/
e p presvni (se) da (se) presvn~em presvukao, presvii~en to change
presvUkla clothes
i I presvliiti presvla:Xm presvla:en
e p svlli (se) da (se) svn~em svD:kao,

, sv1i~en to undress,
:1 I svli'6iti (se) sVla:~rm (se) sviIkla take otf
a I fati (se) rarn (se) r!n to cut hair;
a p orati (se) da (se) oram oxan get a haircut
(/se/)
a I tu~frati se tuarraJn s e turra:n to take a
a P istufrati se da se istuIram istuXr!n shower
a I varati (se) varam (se) to deceive;

i P prevariti (se) da (se) prevarXm to be m1staken
(/se/)
,
a P zadati da zadam zadao, zadan to cause" in-
zada:la !zada:t flict, to set
a/Je I zadavati z~da:Jem zada:va:n
Grammatical Drill
GD 31.1 Prompt Drill
This drill is to be done in several stages.
l.a. The first cue for each group is said by the instructor
b. The first student gives the answer shown to the right
c. The student repeats the cue tor the next student
d. The second student gives the answer,and
e. repeats the cue for the next student, etc.

This is to be done several times. The answers are to be covered on the

second or third round.
2.a. With answers covered, the second cue (that in parentheses) is said
by the instructor.
b. The student gives the answer from memory, and
c. repeats the same cue for tlie next student, etc.
GD 31.1.1
Jovan ne voli da ceka. On ne voli cekanje.
(Mi treba da budemo kod Jovana
do osam.)
Moj prijatelj likad ne zakanjava. On ne voli zakanjavapJe.
(Moj priJatelj e biti ljut, ako
ne dodemo na vreme.)
Moj prijatelj nikad ne zadocnjava. On ne voli zadocnjavanje.
(Moj prijatelj e biti ljut, ako
ne doemo na vreme.)
Moj otac nerado pie pisma. On ne voli pisanje pisama.
(Nisam odavno dobio pismo od oca.)
Jovan i Toma ne vole da uzalud
, ~ Oni ne vole gubljenje vremena.
vreme.
(Oni e izgubiti uzalud mnogo
vremena.)
~ene se ovde odevaju sa ukusom. One imaju ukusa u odevanju.
(G-da i g-ca Jovi imaju lepe
haljine.)
Toma se ne oblaci narocito za pozorite. Narocito oblacenje za pozorite
(Ja mislim da je moje odelo dobro nije potrebno.
za pozorite.)
Racuni se plaaju na kasi. Plaanje racuna je na kasi.
(Treba da platim raun.)
Mom ocu je lekar zabranio da ~ Njemu je lekar zabranio pijenje kafe.
kafu.
(Moj otac ne pije kafu.)
Radnje se ne otvaraju nedeljom i Zabranjeno je otvaranje radnji
praznikom. nedeljom i praznikom.
(Radnje su danas zatvorene.)
Ovde je zabranjeno stajati s kolima. Ovde je zabranjeno stajanje s kolima.
(Nemojte stajati ovde s kolima.)
i luzal udI - t ln vain r
766

BAsle COURSE UNIT 31
U selu su poceli da zidaju osmogodinju U selu je pocelo zidanje osmogodinje

kolu. kole.
(Selo nema osmogodinju kolu.)
Nije dozvoljeno menjati novac nezvanicnim Nije dozvoljeno menjanje novca
putem. nezvanicnim putem.
(Treba da odem u ured Putnika da
promenim novac.)
Mi se odmaramo nedeljom i praznikom. Nedelja i praznik su za odmaranje.
(Moji prijatelji ne rade nedeljom
i praznikom.)
Jovii letuju na moru. ' Letovanje na moru je prijatno.
(Jovii odlaze na more.)
Deca se kupaju u moru. Deca vole kupanje u moru.
(Jovii idu ove godine u Dalmaciju.)
Njemu je zabranjeno da ~ kola. Njemu je zabranjeno voenje kola.
(Nisam odavno video g. Jovi6a s
kolima. )
On ~ dobro engleski. Njegovo znanJe engleskog je dobro.
(On govori engleski dobro.)
Kola se pale dobro. Paljenje kola je opravljeno.
(Moete upotrebiti kola.)
Nije lako kuvati. Kuvanje nije lako.
(Treba spremiti neto za rucak,
a mrzi me da kuvam.)
Deca se igraju napolju. Igranje je potrebno deci.
(Mislim da se deca suvie igraju.)
Moj sin uci da peva u koli. Pevanje je obavezan predmet u koli.
(Va sin peva dobro.)
Obavezno osmogodinje kolovanje se Uvoenje obaveznog osmogodinjeg
~ zbog poveanja pismenosti. kolovanja povealo je pismenost.
(Pismenost jo nije dovoljno
razvij ena. )
Osmogodinja kola se ~ zbog Uvoenje osmogodinje kole smanjilo
smanjenja broja nepismenih. je broj nepismenih.
(Broj nepismenih se smanjio.)
Nove kole se otvaraju u cilju otvaranje novih kola poboljalo je
poboljanja opteg obrazovanja. opte obrazovanje.
O te obrazovan e se poboljalo.)
, m re - more - 'sea
'

Razne tehnike kole stvaraju strucna Razne tehnike kole imaju za cilj
osoblje potrebno privredi. stvaranje stru~nog osoblja potrebnog
privredi.
,
(Privredi je potrebno mnogo strucnog
osoblja.)
U gimnazijama se aci pripremaju U gimnaZijama se vri pripremanje
,
za univerZitet.) aka za univerzitet
(Gimnazija je vazna kola.)
GD 31.1.2 Present - Past Transfarm, Replaced by Prompt Drill

Toma se uvek presvlai za pozorite, Toma se presvukao za pozorite, iako
iako presvlaenje nije potrebno. presvlaenje nije potrebno.
(Ne znam da li da se presvuem za
pozorite.)
Va prijatelj zna dobro jezik i to Va prijatelj je znao dobro Jezik i
znanje mu mnogo pomaze ovde. to znanje mu je mnogo pomoglo ovde.
(~uo sam da je moj prijatelj dobro
govorip jezik kad je bio tamo.)
Ja se kupam u toploj vodi, jer mi toplo Ja sam se okupao u toploj vodi, jer
kupanje dobro cini. mi toplo kupanje dobro cini.
(Toma se okupao u hladnoj vodi.)
Jovan se uvek tuira, jer je tuiranje Jovan se tuirao, jer je tuiranje
brze nego kupanje. brze nego kupanje.
(Jel se Jovan okupao?)
Oni se briju kod kue, jer je brijanje Oni su se obrijali kod kue, jer je
u berbernici skupo. brijanje u berbernici skupo.
(Da li su oni bili u berbernici?)
Marko sam cisti cipele, mada mrzi Marko je sam ocistio cipele, mada
ienje cipela. mrzi ienje cipela.
(Markove cipele su iste.)
Oni stanuju van grada, iako je Oni su stanovali van grada, iako je
stanovanje van grada teko bez kola. stanovanje van grada teko bez kola.
(Gde su vai prijatelji stanovali,
kad nemaju kola?)
Jovii cekaju prijatelje na stanici, Jovii su sacekali prijatelje na
iako je ekanje neprijatno zimi stanici, iako je cekanje zimi
neprijatno.
(Sinoje brzi voz iz Zagreba
zadocnio.)
768

Kola se peru u garai i pranje kola Kola su se oprala u garai 1 pranje

ne predstavlja nikakvu te~kou. kola nije predstavljalo nikakvu
te~kou.
(Kola su bila vrlo prljava.)
Seljaci ustaju rano i ustajanje za Seljaci su ustali rano i ustajanje za
njih ne predstavlja nikakvu te~kou. njih ne predstavlja nikakvu te~kou.
(Seljaci su bili rano u polju.)
GD 31.2 Substitution Drill

GD 31.2.1 Substitution Drill with Expansion
~i~enje cipela zadaje Tomi vi~e I meni ~i~enje cipela zadaje vi~e muke
muke nego obla~enje. nego obla~enje.
presvla~enje kupanje ma ~ta drugo
brijanje t~iranje sve drugo zajedno
(Sta Tomi zadaje vi~e muke obla~enje ili ~i~enje cipela?)
GD 31.2.2 Substitution Drill with Past Transform

Pran1e ve~a
ne predstavlja nikakvu PrAnie vea nije predstavljalo
te~kou. /Pranje rublja nikakvu te~kou.
~i~enJe odela putovanje vozom
parkiranje kola snabdevanje sveim voem
grejanje kue kupovanje ivotnih namirnica
stanovanje u predgraU idenje u grad tramvajem
ureenje kue ~kolovanje na univerzitetu
(Da li Branje ve~a predstavlja neku te~kou ovde?)
GD 31.2.3 Substitution-Correlation Drill with Past Transform

Ja se brijem brzo i brijanje mi ne Ja sam se obrijao brzo i brijanje
zadaje muke. mi nije zadavalo muke.
presvla~iti se presvui se
oblaCSiti se obui
se
svla~iti se svui se
kupati se okupati se
tu~irati se lstu~lrati se
769

GD.3l.3 Variation Drill

Substitution Drill with Past Transform
i! treba da se presvu~em za pozori~te. Ja sam se presvukao za pozori~te.
Vi on va!fi gosti
(ja) gospoda moj brat
oni vai srodnioi
Sentenoes for the above drill:

~ treba da se podi~am u berbernioi. Ja sam se podi~ao u berbernioi.
~ treba da obu~em tamnosivo odelo Ja sam obukao tamnosivo odelo za
za izlazak uve~e. iZlazak uve~e.
i! treba da se obrijem pre obla~enja. Ja sam se obrijao pre obla~enja.
~ moram da svu~em koulju pre brijanja. Ja sam svukao koulju pre brijanja.
l! treba da se tu~iram pre izlaska. Ja sam se tuirao pre izlaska.
Substitution Drill with Negative Transfarm

~ je dobro obu~en i ne treba da se Jovan nije dobro obu~en i treba da
presvla~i za pozorite. se presvu~e za pozorite.
Zora Marko i Sava va!f gost
,
vi vae keri g. i g-a Jovio
Substitution Drill with Negative Transform

Jovan treba da se presvu~e, jer ve~eras Jovan ne treba da se presvla~i, jer
idemo u pozori~te. ve~eras ne idemo u pozorite.
oni Marko i Sava

vai prijatelji Milenko i Vladimir
Sentenoes for the above drill.

Jovan treba da obu~e smoking, Jer Jovan ne treba aa obla~i smoking, Jer
idemo na zvani~an prijem. ne iemo na zvani~an prijem.
Jovan treba da se poia i obrije, Jovan ne treba da se ia i brije,
Jer ve~eras idemo u pozorite. Jer ve~eras ne idemo u pozorite.
Jovan treba da o~isti cipele, Jer Jovan ne treba da ~isti oipele, Jer
ne moe ii na prijem s prljavim neemo ii na prijem.
cipelama.
770

BASIC COURSE UNIT. 31
Jovan treba sad da se okupa ili Jovan ne treba sad da se kupa ili
tuifira. tuira.
~ treba da promeni koifulju. Jovan ne treba da menja koulju.
Model Drill
Moj prijatelj se presvukao, jer Moj prijatelj e se presvui, jer

ve~eras ide u pozori~te. ve~eras ide u pozorite.
Marko je obukao smoking, jer ve~eras

ide na zvani~an prijem.
Jovan se u subotu podifi~ao u berbernici.
Ja sam o~istio cipele, jer nisam
mogao ii u pozoriifte s prljavim
cipelama.
Jovan se okupao kad je doao iz
berbernice.
Prvo sam promenio koifulju, pa sam se
onda obukao.
Svukao sam odelo.' da bih o~istio
cipele.
Uvoenje osmogodinje ifkole povealo
je pismenost.
Obavezno osmogodinje kolovanje
smanjilo je broj nepismenih.

GD 31.4.1 The following drill is to be done in several steps:
l. The instructor gives the question, the student gives the answer written
in the text. The student then repeats the question for the next stUdent, who
gives the answer, etc.
2. The instructor asks the question, the student gives the answer without
looking at his book.
3. The instructor asks the question, the student gives his own answer,
without regard to the one in the book. If the answer is not grammatically
acceptable, the instructor gives a correct version of the sentence and the
student repeats.
Da li se ovde svet presvla~i za Da, presvla~enje za pozorite je
pozorite? potrebno.
771

Kako va~ prijatelj zna srpskohrvatski? Zna vrlo dobro. I to znanje mu je

mnogo pomoglo ovde.
Da li se vi kupate ili tu~irate? Meni je tuiranje prijatnije i brze
nego kupanje.
Kako se ovde svet oblaci za izlazak Ako ne izlazite na neku zvanienu
uvee? prirebdu, naroito oblaenje
nije potrebno.
Da li se vi brijete sami ili u Ja se brijem sam i brijanje md nije
berbernici? teko.
Kako se ovde iste cipele? Ovde nije teko za ~ienje cipela.
Kako se ovde svet odeva? ~ene imaju ukusa u odevanju.
Kako va~i prijatelji ue srpskohrvatski? Koliko ja znam uenje srpskohrvatskog

im ne zadaje nikakve muke.
Da li je teko stanovati van grada? Stanovanje van grada je teko, ako
nemate kola.
Koliko ste cekali na dolazak voza? Sreom, voz je doao na vreme i nije
bilo dugog ekanja.
Koliko ste stajali u vozu dok niste Nismo dugo stajali, ali i to kratko
dobili mesto? stajanje bilo nam je teko.
Gde se ovde peru kola? Kola se peru u garai i pranje kola
ne predstavlja nikakvu tekou.
Da li Zora treba danas da pokaze Da, danas je zgodan dan za pokazivanje
Sm1tovima Narodni muzej? muzeja.
Da li na ovom mestu zidate kolu? Da, to mesto je najzgodnije za
zidanje kole.
Zar na ovom mestu zidate kolu? Da, nemamo bolje mesto za zidanje
kole.
Zar vae selo ne podie zgradu za Ne, nemamo sredstava za podizanje
kolu? kole.
Kakve ste stolice kupili? Kupili smo vrlo udobne stolice za
sedenje.
GD 31.4.2 Substitution-Transformation Drill

Da li je va prijatelj gotov sa Da, gotov je. Ve se presvukao.
presvlaenjem? Ne, nije gotov. On se tek sada
presvlai.
772

obla~enje kupanje brijanje

i~enje cipela tU~iranje
GD 31.4.3 Substitution Model Drill
(With past passive participle in answer)

Kako ste zadovoljni sa pranjem ve~a? Vrlo sam zadovoljan. Ve~ je dobro
opran.
Nisam zadovoljan. Ve~ nije dobro
opran.
ureenje kue gradsko osvetljenje
i~enje odela zidanje ~kole
(With reflexive present in answer)
Kako ste zadovoljni s grejanjem kue? Vrlo sam zadovoljan. Kua se dobro
greje.
Vrlo sam nezadovoljan. Kua se ravo
greje.
putovanje vozom istoa u hotelu
(With adjectives in answer)
Kako ste zadovoljni sa stambenim Vrlo sam zadovoljan. Stambene prilike

prilikama ovde? su ovde vrlo dobre.
Nisam zadovoljan. Stambene prilike
su rave.
uslovi za zivot osvetljenje u kui

istoa grada na~in zivota
(With past passive participIe in answer)

Cako napreduje zidanje ~kole? Napreduje dobro. ~kola je skoro
sazidana.
Ne napreduje dobro. Skola jo~ nije
sazidana. Ima mnogo te~koa.
ureenje kue UVoenje osmogodi~nje ~kole
pisanje knjige
773


GD 31.5.1 A B
Da li sam dobro obucen za kazalite ili Kako Se uzme.
treba da se presvla~im?
Zato? Vae odijelo je SiVO, a ovdje se za

vecernji izlaz nosi crno ili
tamnoplavo odijelo.
Meni se nije teko presvu~, ako treba. Ipak nemojte se presvlaiti. I oVdje
Moje tamnoplavo odijelo je ba sad se sve vie nosi tamnosivo odijelo
dolo sa kemiskog ienja. za izlaz uvecer.
Zato ste se onda vi presvukli? Bio sam u brijacnici, inace se ne
bih presvlacio.
A, vidim. Podiali ste se. DaJ i morao sam se tuirati. Zbog
toga sam se presvukao.
Da li je ovdje veernje odijelo Koliko ja znam nije. Obiono pie,
obavezno za sve sluzbene prijeme i kakvo odijelo treba obui.
priredbe?
Da li ste bili na nekoj takvoj priredbi DaJ bio sam. Jedanput je bio neki
ili prijemu? zvanian prijem J a drugi put
prilikom jedne prir~dbe u Narodnom
pozoritu.
~ta ste tada obukli? Jedanput frak J a drugi put smoking.
Znai potrebno je imati obadvoje. Jest, potrebno je, iako se rijetko
upotrebljavaju.
~a ~H caM ~o6po o6YQeH aa noaopHmTe KaKO ce yave. H jecTe H HMcTe.

H~H Tpe6a ~a ce npecByqev?
3aurTO? Bame OAe~o je CHBO, a OB~e ce aa

Ha~3aK HOCH QPHO H~H TaMHou~aBO
otteJlo.
MeHH HMje TeIDKO Aa ce npecByqeM. HnaR HevojTe ce npeCB~aqHTH. H OBAe

Moje TaMHon~aBO OAe~ je 6am ca~ ce CBe BHme HOCH TaMHocEBO o~eJlO
Aom~o ea xeMHjcKoP qHurheHa. sa H3Jlaa8R YBe~e.
bHO caM y 6ep6epHHI:Uf, HHaqe ce

He (Sex npeCBJlaqHO.
~8, H Mopao caM ce TymepaTH. 36o~
Tora caN ce npecayK80.
774

~a ~ je os~e Be~epBe o~e~o 06&Se3&0 KO~KO ja aHaM HHje. 06HQHO nHme,

3a cse 3saHa~e npajeue B npape,ll.6e? KaKSO OAe~o Tpe6a 06yhH.
Aa ~ cTe 6B~ Ha HeKoj TaxBoj Aa, 6HO caM. JeAaHnYT je 6zo HeKB
npHpeA6H H~ npBjeuy? 3BaHBQaH npzjeM, a APyrH nyT
npH~HKOM jeAHe npzpeAe Y HapO~HoM
n030pHmTy.
mT8 eTe 06~~B~ T8,ll.a? Je,ll.aHnYT ~paK, a ApyrH nyT cMOKHHr.
3Ha~~ uOTpe6ao je KM8TB o6aABoje. JecTe, nOTpe6HO je, HaKO ce peTKO
ynoTpe6.6asajy.
GD 31.5.2 A B
Kakve su stambene prilike u vaem gradu? Ne moze se rei da su najbolje.
Sta vi imate, kuu ili stan? Ja imam kuu.
Da li ste zadovoljni s vaom kuom? Da, zadovoljan sam.
Kakvo imate grijanje? Imamo centralno grijanje.
Kako se grije vaa kua? To zavisi od uglja. Ako je ugalj
dobrog kvaliteta, onda se grije
dobro.
Koliko uglja vam treba za zimu? Treba nam 4 - 5 tona, prema tome kakva
je zima.
Da, razumijem. Ako je zima jaka i traje dugo, onda
se potroi vie uglja nego obino.
Kakav tednjak imate u kuhinji? Od skora imamo elektrini tedjnak,
uz obi~ni za drva i ugalj.
Kakvo je vae iskustvo sa elektri~nim Moja zena hvali elektri~ni ~tednjak.
tednjakom? Kae da se na njemu ne samo laIme
i brze kuha, ve je i istije.
Da li se ~esto kvari? Ne, do sada se pokvario samo jedanput.
Da li ovde ima servisa za elekricne Da, ima. Ali .. ti aervisi jo nisu
sprave? tako dobro ureeni.
KaKBe cy cTaM6eae upB~Ke y sameM He Koze ce peLH Aa cy aaj60.11e.

rpaAY?
WTa BH KMaTe, KY~y HAH cTaH? Ja KMaM xyJay.
~a ~H cTe 3aAOBO~HH c samOM KyhoM? ~a, 3aAOBo~aH caM.
775

1'30 ~BO rpe jaHJa HMS. Te? HUB-lilO ueXTpaJIHO rpe jaH:e.
Ra~o ce rpeje Bama RYha? To 3aBHCZ OA YI"~b8. AKO je YI"a~ Ao6po~

KBa~TeTa. oHAa ce I"peje Ao6po.
ROJIHKO yI"..ba BaM Tpe6a 3a GHMY? Tpe6a HaM l, - 5 TOHa. npeMa TOMe
KaKaa je aRMa.
~a. panyMeM. AKO je 3HMa jaKa H Tpaje Ayro. OHAS
ce nOTpOIDH BHme YI"Ae Hero o6zQao.
KaRaB mnopeT HMaTe y RyjHH? O~ cKopa HyaVO e~eKTp~~HPr mnopeT.
l
nopeA 06H~HOI" 3a ApaQ pr yra~.
RaKSO je Bame HCKyCTBo ca e~eRTpH~HKM ~oja zeHa XBa~H e~eKTpH~HH mnopeT.
llTllOpeTOM? Faze Aa ce Ha HeMy He CSMO ~Kme H
6pze KYBa, Beh je pr ~HcTHje.
na J.~ ce ~eCTO RaspH? He, aa caA8 ce nOKBspHO CSMO
jeAaHnYT.
~a ~~ OE~e HMa cepBRca 3a e~eKTpHqHe ~a. HMa. A~H. TH cepBZCH jom HRCy
cnpaEe? TaKO Ao6po ypebeHH.
GD 31.5.3 A B
Da li vas je naao Jovanl Zvao vas je Nije. Da li je ostavio neku poruku.
danas nekoliko puta telefonom. Moram li se njemu javiti?
Da, on je molio da mu se javite kad Dobro, sad u ga zvati.
dOete kui. Htio je neto da vas
pita.
(Malo kasnije) B J
Halo Jovane, ovde Toma. ~uo sam da ste Ma htio sam da vas pitam za kem1sko
me traili. Sta ima novo? icenje odijela. Skoro sva odijela
su mi prljava i treba ih oistiti.
Ima nekoliko servisa za ~ienje Da li dobro ciste?

odijela.
Sad se stanje u tom pogledu prilino Znai mogu slobodno da dam odijelo
poboljalo. na ienje. Gdje je najblii
servis?
Znate t~i ja imam neto za ienje, To je fino, ali meni je to hitno. Ja
pa emo otii zajedno. to moram danas uiniti.
U redu. Moemo odmah otii. Ja u doi Dobro, ja u dotle spremiti odijelo
kolima po vas, poto je to meni usput. i ekati vas.
776

/1.a Bac je Hamao Josau! 3Eao sac

JrM HHje. Zla JIH je OCTaBHO HeKy noPYKY?
je AQuac ueKO~HKO nYT8 TeJre~OHOM.
/l.a, OH je MOJrHO Aa My ce jaBHTe KaA lJ.06po, caA hy ra 3BaTH.
Ao~eTe KybH. XTeo je HemTO Aa sac
nRTa.
s. J
XaJlO JOBaRe ,OBlte TOMa. 'qyo caM Aa Ma XTeo caM Bac nHTaM 3a xeuHjcKo
~a
CTe Me ~pa3HJlH. MTa HMa HOEO? ~HmheHe OAeJla. CRope CBa Olte~ C1
MH np~Ba H Tpea aa c.e O~HcTe.

HMa HeROJIHRO cepBHca 3a ~HmheHe ~a JIH Ao6pe ~HcTe?
O,lteJI8..
Ca,lt ce CT8Be y TOM nO~Jle,ltY npHJlH~HO 3Ha~H MO~y CJIo60AHO Aa A8M O,lteJlo Ra
noo ..maJlo. ~HmheHe.rAe je Haj6JlH3H cepBHc?
3HaTe WTa, K ja KMau HemTO aa ~HmbeHe. To je ~~HO, 8JlM MeRM je TO XHTHo.
na heMo OTHhu 3ajeAHO. Ja TO Tpe6a AaHac Aa ypa,iUfM.
Y peAY. MOEeMo oAMax oT~hK. Ja hy ~06po, ja hy AOTJle cnpsuHTK OAeJrO
Aa~H KOJl~MQ no Bac, namTO je TO H "{eKaTH sac.

MeHH ycnyT.

GD 31.6.1 Complete the following sentences using the verbal noun of the verb
in parentheses.
Zimi je veliko vozova. /zadocnjavati/
Koliko kota kufera u voz. /unosit1/
Ovde je zabranjeno /stajat1/
Tehniko komada bilo je odlino. /1zvod1t1/
akumulatora je trajalo dva sata. /puniti/
B110 je veliko za operu ISeljacit. /1nteresovat1/
Svi sem mene su mrze11 rano /ustajat1/
Problem kola je predmet javne /f1nansirat1/
raspraye.
pismenosti se vr1lo preko /ir1ti/
kole.
771

u toj sobi se videlo ~esto i /paliti/ /gasiti/

svetlosti.
Mi smo putovali do Ni~a bez /zaustav1jati/
Doite u kancelariju odmah, bez /od1agati/.
GD 31.6.2 Change the tirst ten sentences, using verb torms rather than the
verbal noun, keeping the meaning ot the sentence as much the same as possible.
For example,
Zimi vozovi mnogo zadocnjavaju.
778

UNIT 32
Reading Selection - Stivo za itanje
The Population of Yugoslavia - Stanovnitvo Jugoslavije
y J~oc~asHjH Je 31. MapTS 1961. rOAHHe H~8pmeH nOrIMC CTQHOBHHlliT8a. Ha ~aH

nonHca 6HO je y 3eM~H 18,549.291 CT8HOBHHK. ~OK je y ~peTXO~HOM nepHOAY OA
1948 - 1953 npOC8'18H J"OA~f1mm npHpamoraj p.3HomfO 1J,9 H8. 1000 CT&lfOBiUfI<a y
HapeAHoM nepHoAY OA 1953 - 1961 HCTH ce CMa~o Ha 10,8. OBa TeH~Ht,HJa
OIIa,llaHa npzMehyje ce y CBHM peny6JIHt<&Ma. (BMAH TaJIHuy ca nOAfll..l.I4Ma o 6pojy
CTSHOBHHKa H3 nojeAHHHx penyJIHKa.) TaKO Je npoce~aH ~oAMm~H np~pamTaj Ha y~eM
nOAPy~jy CpHje 0.0. 14 Ha 1000, onao Ha 9,$. Y APY~HM peny6~MKaMa, He pa~YHaj3}H
CJIOBeHHjy H XpBaTCKY, npHpamTaj je B3HaA nrOC8~Hor, HaKO y 3HaTHOM onaAa~y.
Y HOl<ml peny6JIMl<8Ma Ha EHCHHy npepamTa ja yTHU&JIH cy APYI"'H ~MHHo:m, a He
CTona pa~aHa. TaKO je y MaKe,o.OHHjH AOillJIO /J.O CMaHHa npHpawTaja 36oI'" l-fce.b6na
3HaTHor 6poja TypaKa. Me~YTHM, y BOjBO,D.HHH npHpawTaj ce nOBehao 360r /J.oce~BaHa
CTaHOBHHIDTBa H3 APY~HX KpajeBa.
MYCJIJiMaHH cy ynMC&HH Y Ase rpyne: "ETHH'IK& npHna/J.HOCT" If "JY~OCJIOBeHH
HeonpeAe~eHM". (BeAe TaJIHUY o HapoAHocHOM cacTaBy e HaUHOHaJIHHM Ma~HHaMa
COUHjaJIHCTH'IKe ~eAepaTHBHe PenyJIHKe JY~oc~aBHje.)
HajpojHHja cy ~oMahHHCTBa ca no ~eTHpH ~JIaHa. TaKBHx AOMahHHcTaaa perecTpo-
BaHO je 865.821. llpeM8 nOTIHcy ~eHe cy jom yaeR Y BehHHH, Ma~8 He3HaTHoj.
To je caaKaKO nOCJIeAHU8 ~y6HTaKa y ~YACTBY npeTpn~HHx y TOKy paTa.
U Jugoslaviji je 31. oujka 1961. godine izvren popis iteljstva. Na

dan popisa bio je u zemlji 18,549.291 (osamnaest miliona petsto cetrdeset devet
tisua dvijesta devedeset i jedan) itelj. Dok je u prethodnom razdoblju (od
1948 - 1953) prosje~an godinji porast iznosio 13,9 (trinaest zarez devet /
trinaest i devet) na tisuu (stanovnika) u slijedeem raZdoblju (od 1953 -
16~ isti se smanjio na 10,8. Ova sklonost opadanja primjeuje se u svim
republikama. (Vidi tablicu sa podacima o broju stanovnika iz pojedinih
republika.) Tako je prosjean godinji porast u uoj oblasti Srbije od 14 na
tisuu opao na 9,5. U drugim republikama, ne raunajui SlovenijU i Hrvats~,
porast je preko prosjenog, iako u znatnom opadanju.
U nekim republikama na visinu porasta djelovali su drugi inioci, a ne

stopa raanja. Tako je u Makedoniji dolo do opadanja porasta zbog iseljenja
znatnog broja Turaka. Meutim, u Vojvodini porast se poveao zbog doseljav~lJa
stanovni!tva iz drugih krajeva.
779

'Muslimani su upisani u dVije grupe: rEtni~ka pripadnosti i IJugoslaven1

neopredijeljeni'. (Vidi tablicu o narodnosnom sastavu i nacionalnim manjinama
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije).
Najbrojnija su gospodarstva po cetiri lana. Takvih gospodarstava popisano

je 865.821 (osam stotina ezdeset pet tisnpa osam stotina dvadeset jedno).
Prema popisu ene su jo uvijek u neznatnoj veini. To je svakako posljedica
gubitaka u ljUdstvu, pretrpljenih u toku rata.
census, inventory p5pis n5nHC

population stanovnitvo
, -
CTanOBHlfl1I'l'BO
or, iteljstvo 'lCRT6.hCTBO
A population census was u Jugoslaviji je 3l. y ~

-yroc~as~JH '. je I 31 uapTa

completed in Yugoslavia 1961. rOAHHel~3BPweH
on March 31, 1961.
'
Ofijka'1961. godin! I
lzvr~n P5P1S'
, I ' -
nODMC CTaHOBHlfmTBa. .
fteljstva.
inhabitant stanvnf'k pl '-

eTaHOBHMK. -
'.--
CT8HOBHlfQH
stanovnIci
or, itelj
On the day of the census Na d~n P5Pisa'b:loje u Ha Ata n5 nHca l6Jo je y

there were in the country 18,549.291
zemlji 18,549.291 3JM.bH
18,549,291 inhabitants. I , -I
I
(osamnaest
,
milion! (OCQMH8eCT M~Jl~: _~I-:.'
~ I '
p~tsto etrdeset neTCTO ~eTPAeceT AeBeT
I
devet t :suca
I l ' dVijesta
I xH~Aa ASeCT& AeseAeceT
I ) , - -
devedeset 1 jedan)' Je,z:taa CT&HOBHHK.
fte1j.
,
preceding prethodan, npeTXO,AaH,
,
prethodna, -o; npeTxotJ,Ha, -o;
,
prethodn!, -a:,-o npeTxoAHH. -i.
,
-o
period period nepmOA
!.
or, r~zdoblje pa3A06.1e
,
average prosjean, npOCetl&H,
,
prosjeena, -o npOCetlHa, -o
780

growth, increase prlrata:j

or, porast
,
nopacT -
to amount to, to iznositi,1znos!m H3HOCHTH, H3HOCHM
take out
following, next ntredan, ntredna,
-o
following slijed~I, -a:, -~
In the preceding period U prethodnom r!ZdObljU' y npJTxo~HoM nepHO~Y'

[(from 1948-1953)] the
average yearly increase (od 1948-1953) (o~ 1948 - 1953)ln p J-
I I
amounted to 13.9 prosje~an godinji ce~aH ~O~HW~ npHpawTaJ
per 1000 [(inhab- pora:st1iznosio je ~~"OCHO
# I
je 13,9 (TpH-
I
itants)].
13,9 (trInaest zkrez HaeCT 3Jpe3 ~~BeT'/
devet l / trInaest i
I '
TpMHaeCT ff ~eEeT) Ha
devet)l na tisuu 1000'(CT~HOBHHKa).
( s tanovn!k:)
In the next period [(from u slijedeem r!ZdOb1ju l y HtpeAHOM nepHo~yl

1953-1961)] the same was
reduced to 10.8.
(od 1953-1961) isti
se smtnJio1na 10,8.
.
'
ce CMa~HO Ha 10,8.
I
(oA 1953 - 1961)1 MeTH
tendency tendencija TeH'tl.~lIQn:Ja

or, sklonost f. CKJ10HOCT
decreasing opada:nje ona.QaH:.e

# -
to notice, to remark primjefvati, np.wfebfiBa TH,

primjeUj~m np~M~hYJeM
,
republic republika peny6JlKKa
This tendency to decrease bva sklonost opad!nja' 6Ba TeH~~H~HJa onaAaaa

appears in all republics. primj~uje se u svtm
I ~
npHu8hyje ce Y CBHM '
I
republikama. pery6JIMJ<QMa.
table tablica Ta6J1I1FlQ

individual pojedInI, -a:, -o noj~A~HM, -a, -5
(See the statistical table (vidi ta.b1icu 1sa (B~~~ Ta6~Kr{,y

" l ea no~aUHMa

on the number of inhabit- podkcima o brojU o 6pojy CT~H5bHMKal~3
ants of the individual I
republics.) stanovnfka:1iz no JeAHHHX p8ny6~MKa.
# - - )
pojedinih repubIXka.)
781

narrow, tlght uzan, -a, -o /

..
Y38H, -a, -o /
.. ..
yaaK, yCRa, -o
uzak, uska, -o
narrower, tighter uI, -a, - ..
yD, - -a,- -e
region, area, field podru(S j e
~-
no.u,pY'lje
or, oblast f. o6JIiCT
~
to decrease opast+, da onacTH, Aa

opadnm, opao
~
onaAHeM, ~
onao -
I I
So the average yearly in- Tako Je prosjean TaKO je npOCe'laH rOll.HmHM
crease in Serbia proper
decreased from 14 per
gbdi~nji por~st'u nPHPalliTajlHa yzeM
1000 to 9.5. uoj bblasti Srbij1 n~APY'ljy CP6HjilOA
j ~ I
od 14 na tisuu, 14 Ha XH~alJ.Y, onao
, Ina 9,5.
opao ~ Ha 9,.5.
l ~
to calculate, to ra(SUnati, paqYHaT~,

#I _
reckon, to count ra(SUnIDn pa'lyHaM

..
above, over (with G) iznad H3Hap;
In the other republics, U ..

drug~m
'
republikama,
.. -
Y 11.pyrHM peny6~HKaMa,
I
.
I ,
not counting Slovenia ne ra(SUnajui He paqyHajyha C~OBe-
and Croatia, the [rate , #I _
of] increase is above Sloveniju i Hrvatsku, HHjy H XpBaTcKy, nplJl"

average, although notice- I
porast je preko

pamTaj je K3HaA npOC8'1HOr,
.. I
ably on decline. I .L ~ _
prosjen5g, iako u HaKO y 3H9THOM onaAa~.
znktnom opadanju.
~
height vls:!na BHCHHa
to flow into; to utjecati, utje(Sm

influence
to influence djelovati,
.
.u,eJIOaaTH,
djeluJm ..
/J.eJIYjeM -
~ #I
factor inilac, inioca '1HHH~au, 'IMHHOqa

G. pl. (S1n1laca ~
"lHHHJI&ua --
~
foot, footprint; rate stopa eTona
birth, delivery "

pa~aHe -
penY6~HKaMalHa
I , ,
In some republics other U nekim republikama na y HeRHM
factors, and not the
birth rate, influenced
the rate (lheight S ) of
increase.
visInu porasta'
I
djelovali
I
"
su drug!
I I
.
B~CHHY npHpamTijal
yTMuaJIH cy ApyrH
..
.. -
I
c~nioci, a ne stopa qHH~OUH, a He eTona
r~anja. pt~aHa.
782

c.
to come about ,nollH, .na ,na~e
(with/dol)
reduction, decrease smanj~nje "
CMaHeH:e
, "
or, opadanje ona/1.afbe
c.
emigration iseljenje Kce.heHle
~
Turk TUrin pl. Tarci "
TYP'U1H, TYPUK
Thus in Macedonia there

came about a reduction in
Tako je u MakedOniji' TaKO je y
'oo _
j
Ma~eAoHHjH I'
c.
growth because of the doI lo do opadanja
I p,OJllJIO /1.0 CMaHeHil
emigration of a consider- pora:stalZbOg np~paLUTajaI360I"

able number of Turks. iSeljnjalzn~tnog ,
HCe..beH:a 3HaTHOi'
I I
I
broja TUra:ka.
...
6p~ja TypaKi.
however, meanwhile meUtIm

, c. _
immdgrating, settling dos el ja:va:nje Il.OCe..baEalbe
, l
On the other hand, the MeUtIm, u Vojvodini Me~YTHMI y BOjSOJl.MHH
increase ~as greater in I
porast se povecao
, , I
npHpamTaj ce nOBehaol
' l
Vojvodina because of the c. _
settlement [there] of zbog dOSelj!va:nja l 3601' .noce~aBaHa CTaHO~-
inhabitants from ~ther stanovnitva1iZ HHmTsa H3 ,nPYI'HX l

sections. ,
drug1h krajva:. R'pajeaa.
moslem musliman /
muslimanin pl "
MYCJlHM8SHH,
"
MyCJIHMQHH
muslimani
C.
to register upisati, da ynHcaTH, Aa
up:t~m "
ynHmeM
'oo
--
group grUpa rpyna
ethnic etnicl, -a:, -6 ,
eTHHQKH, ---a, -o
adherence pripadnost f npHnaJJ,HScT
co
to determine opredijel~tl, da onpe,lleJlHTH, ,u,a
Opredije~:rm,
I
"
onpep,eJIHM,
,
--
opredijeljen onpe,lle.6eu
,
undetermined neopredij~ljen, Heonpe,u,e~eH, -a, -o
-a, -o
J.
Moslems are registered in MuSlim!nd su 1uptsanl u MyCJIHUaHH cy ynHC&HH
two .groups: #
y Ase~ rpyne:
dvije grupe:'
I t I
" l
'Ethnic afflliation l and 'Etnicka pr{pan~stl 1 'ETHH~Ka npHUa,llHOCT'
'Yugoslavs, undeter- tJugos'laveni I H J1I'OCJIOS~HH ,
minedt. neopredijeljenil. HeonpeAeJ&eHH.

pertaining to
nationality~ ethnic
n~ronosnr~ -a:~ "
HapOAHOCH~, - -a, -6
-6 ~
composition s.stav caCTsa
national nacionalan~ H~ UMOHQJIa.H,
naciona:lna,-o Ha. UHOH8.1IHa, -o -
,
minority manjina MaHMHa
socialistic Socijal1st1ckr~
l
cOUHja~HCTaqKH,
, - -a,
-a: ~ ...0 -6
federal~ federative fed~ratIvan~ clJ~AepaTHBaH,
federat!vna~ -o .
cPe.a:epaTHBHa, -o -
(See the table on com- (vIdi tabl1cu l o I
(BH,a:H ..
Ta6~HUY
'.1
o HSpOA-
position by nationality
and national minorities nkrodnosnom s~stavul HOCHOM cicT8aylz
I I
of SFRJ.) i nacionalnim HaQHoHa~HM
,
Ma~MHaMa
manj Inama SFRJ

[SocijalIstike
.
C~PJ [CouHja~HCTHqKe
~e,a:epaTH8He
..,
Peny6.1IHKe
Federattvne Republike JYI'OCJI~Biolje])
Jugoslavij!]).
nurnerous br~jnI~ -a:~ -5 6 po~j HH,
- -a,
- -o-
household domarnstvo ,a:oMahEfHcTBO
co
gospod~rstvo (Cr.) rocnoAapcTBo
member l~n pl clanovi Q.1IiH/ q~H
..
qJIaHOBH
The most numerous house- Na:Jbr~jnija sul ~.1
BaJ6pojHHJa C3 l "
~oMa1MHCTB& I
holds are those ot four ca no qeTHpH qJIaHa.
. .~
gOSPodllrstva1po
members.
etiri la:na.
,
to register registrovati, perHCTposaTK,
registruj~m perHcTpyjeM
co
to list popfsati~ da nOl1HCaTH, Aa
poprem ,
nonmneM--
865~821such households

Takvih gospodarst!v!
, I I
TaKBHx ~,- _I
,a:oManHHcTaBa
were registered.
.
popIsano je 1865.821
( osamsto ezdeset
. pJrHcTpoaaHO je'86S.821
,
(ocaM cTOTHHa me3AeceT
I I
p~t tlsna:1osamsto J. xH~Aa

neT ' 1 I
ocau CTOTHHa
Jo ..
dvkdeset jedno). ABaAeceT jeAHO)

insign1ficant, slight neznatan~ He3HaT&H,
.
neznatna~ -o He3H&TH&, -o
784

According to the census~

. , ,~.
Prema p6pisu ~ene su I
npeMa nonecy EeHe cy
J
women are still slightly

in the majority.
j~ UVijeklU t
Jom "- I
yseK I
y aeaaaTHoj
'_1
neznatnoj vec~ni. seI1HBU.
lJ
consequence~ result posljedica nOCJIeAHu;a
loss gubftak, gubftka ~y6HTaK," "
ry6HTRa
pl gUbfci
lJ
ry6HI.lH "
ma.npower ljudstvo ...y,ltCTBO
to sutfer pret~jeti, da "
npeTpneTH, ,o;a
pretflp!m, npeTpnRu lJ _
pretflpljen npeTpU.heR
That is certainly the result T~ je svakako1pOS1je-

~
To je OBaK8KO
. .
noc~eAHu;a
of the losses in manpower ~ I
.
~ lJ
ry6HT8Ka y ~YACT8Y,
suffered during the war. , gub~t!k! u
dica ~
npeTpn...eHHX y TORy
ljudstvu,
,
pretrpljenIh I
u toku "
paTa.
rata.
Supplement to the Basic Sentences - Dodatak osnovnim re~enicama
l. Tablica
Population By Individual Republics" Broj stanovnika u pojedinim republikama
1948 1953 1961

SRBIJA 6~527.966 6,979.154 7,642.227
U~e podru~je 4~159.389 4,463.701 4,833.274
Vojvodina 1,640.757 1~699.545 1~854.965
Kosovo i Metohija 727.820 815.908 963.988
HRVATSKA 3~779.858 3~936.022 4~159.696
SLOVENIJA 1~439.800 1,504.427 1,591.523

BOSNA i HERCEGOVINA 2~563.767 2~847.459 3~277.948
MAKEDONIJA 1,152.986 1~304.514 1,406.003

CRNA GORA 377.199 419.873 471.894
Note:
Census data in this unit are taken from ~ of November 28, 1962.
785

2. Tablica
Population by Ethnic Nationality - Stanovn1~tvo po narodnosti
According to March 31, 1961 Census - Prema popisu od 31. marta 1961. god.
Sr b i j a
SFRJ U~e Vojvodina Kosovo i Hrvatska Slovenija Bosna i Makedonija Crna
podrul$Je Metohija Hercegovina Gora
Srbi 7,806.213 4,460.011 1,017.713 221.016 624.991 13.610 1,406.057 42.728 14.087
Hrvati 4,293.860 196.411* 3,359.890 31.429 711.665 3.801 10.664
Slovenci 1.. 589.192 19.957* 39.103 1,522.227 5.939 1.147 819
Makedonci 1,045.530 36.289* 4.381 2.391 1,001.876 593
Crnogorci 513.833 104.757* 7.465 1.384 12.828 3.414 383.985
Muslimani: ~
ul
-4 (l) 972.954 a
(x) n
0\
(2)
!iptari
317.125
914.760
,8.
[Q
Maari 504.368
Turci 182.964
Slovaci 86.433
Bugari 62.624
Rumun1 60.862
eesi 30.331
Ita1ijan1 25.615
*in all of Serbia including Vojvodina and Kosovo i Metohija

(l) Etn1~ka pripadnost (2) Jugosloveni nacionalno neoprede1jen1
!

NOTES
Note 32.1 Verb: / -i/ Form
a) Od Zagreba autoput prolazi kroz dolinu Save skoro pravoJ iZbegavajui

(/zaobilazei) naseljena mesta.
U njima se prodaju sve vrste zivotnih namirnica, uklju~ujui prina~, ~eer,
so" itd.
Podignuto je mnogo kola i zahvaljujui tome broj nepismenih se stalno
smanjuje.
b) Oni odlaze idue nedelje.
Imaju elektri~no osvetljenje" tekuu vodu i kupatilo.
U slijedeem razdoblju isti se smanjio na lOJ8.
The above examples illustrate two uses of an adjectival form in /-i/J

which may be made from most imperfective verbs. The examples in a) are of this
form used in apposition: /autoput izbegavajui / Ithe autoput avoiding
1, /sve vrste uklju~ujui / lall kinds including IJ Izahvaljujuci
tome broj 1 Ithanks to that the number I. This use of the I-il form
gener~lly corresponds to an English form in ~ which is in apposition to
somettng else in the sentence or context.
The second use J that in b)J is an adjective" Ithe coming week'" 'running
water l , Ithe following periodi. In this usage the /-i/ form has the regular
adjective endings. Not many I-il forms are so used.
The form of this adjective in I-il depends on the verb type which is
involved. The examples above illustrate the following types:
Infinitive -i form SFS
a-verb izbegivati izbegivajili -ajil-

a/J!-verb uklju~fvati ukljucujili -jil-
O - verb ii idni -ll-
tei tekilr -ll-
i - verb slijediti slijed!r -!-
The I-il form is predictable from the vowel used in the present tense forms
(2s" 3s" lpl" 2pl). If the vowel is I!/" the stem formative suffix is I-ajil-I
before I-i/" if I!/" the SFS is I-ll-I" if Iri" the SFS is I-e-I. In other
words" the stem before I-il is the same as the third person plural of the
present (/lzbegavajul J luklju~uju/" /i dul J Iteku/).
787

The /-i/ form of /biti/ uses the /bud-/ stem: /budiIi/ 'the futurel .. as
in IbUdue vreme/ 'future tensei.
Note 32.2 Noun: /-1nl and I-(a)cl

Note 32.2.1 Nouns with Surfix I-ini
sg. musl1man1n pl. N musliman;! G
sg. TUr~in pl. N Tarci G
These examples from the Basic Sentences .111ustrate the suffix 1-1n/.. which
occurs only in the singular. lTUr~1nl has also a Jj / change.. so that the
nominative singular may be analyzed: lTurk -3- ini. The plural shows that the
base is ITur(a)k-1 with moveable I(a)/. This /al occurs only in the genit1ve
plural.
There is also a s1ngular /mus11manl without I-inje Most nouns with I-in/
have no such optional form.
Some other nouns having the suffix /-inl in the singular are:
Nominative Singular Nominative P1ural Genitive Plural
Srbin Srbi Sflb
Bugarin BUgar1 :sUgar!
berberin berberi berbera:
Nouns such as Igospodin/ pl Igospodal have replacement 1n the plura1 by
another noun type .. so that they are not really comparable to the above nouns
(see Note 16.2) .. which have regular masculine case endings in both singular and
plural.
Note 32.2.2 Nouns in I-(a)cl
a) Maked5nac pl Maked6ncl
Slov!nac pl Slov'nc1
Crnogorac pl Crnogorc1
b) ~!nilac pl ~1n10c1
The ending I-(a)c/ .. w1th moveable lal 1s a frequent sufflx. When the
preceding consonant 1s Ill.. as 1n b) above .. this is replaced by /0/ when la/ 1s
lost; that 1s .. ~in1l-1 1s /c1n10-1 before Ic/. The genitive plural .. llke the
nominat1ve singular.. has ~1n1l-l: ~!n1laCI./. This 1s the regular /1/ to 10/
change (compare Note 17 .1.1) Some other examples are:
78a

c1talac reader ~itaoci

,
davalac one who gives I davaoci
donor
,
nosilac one who bears l nosioci
the bearer
,
rukovodilac manager I leader pl rukovodioci
starosedelac original starosedeoci aborigines
inhabitant
,
ruler pl vladaoci
Note 32.3 New Verbs
a/J! I delovati deluj!m to influence

Idjelovati Idjeluj~m
a/J! I registrovati registruj!m to register

e p de~i da d~~m do~ao to come about
, do~la (with I do)
i I dolazir.i dolazIm
,
vic p 1zn!tl da iznes~m izneo lzn!t I iznesen to take out;
11znijeti -ela iznijet -ena to amount to
/1znio l
iznijela
i I iznositi 1znosIm lzno~en
,
e p opasti da opadn!m ~pao opadnlIt to decrease;
, opala Islandered' decline;
a I opadati opadb slander
i P opred!liti se da se opred!lIm opredeljen to determine

lopredijeliti Ida se, opredjelrm lopredijeljen
a/J! I opredeljIvati se opredeljuj!m opredeljtva:n
lopredljelj~vatl lopredjeljujm lopredijeljtva:n
,
a/J! p pop!sati da popI~!m popIsa:n to list
a/J! I poplsfvati pop!suj!m pop1srv~
1 P primetiti da prlm!tIm prlm~en to notice,

Iprlm1jetltl Ida pr1mijetIm /prlm1jeen to remark
a/J! I primervati primeuj!m "
pr1mecIva:n
/primjefvati /primjeujem /primjeiva:n
a I racUnat i racUnb to calculatel

a P izracUnati da 1zracu.na:In izracunat reckon; count
lizracuna:n (upon: Inal)
789

e I tfpeti tfp!m tfpeo trpljen to suffer,

/t~jeti -ela
, tolerate
trpio,
,
, tflpjela ,
e P pretfpeti da pretflprm pretrpeo pretflpljen
/pret~jeti /pretrpio,
pretfpJela
a/Jf p upfsati da upItf@m up~s!.n to register
a/J~ I upisfvati up1suj@m up1sIva:n
e p utei da ute~!m utekao to escape
lutei Ida utekn!m -ekla
a/Je I uticati uti~~m uticao to flow into;
/utjecati /utje~fm to influence
Grammatical Drill
GD 32.1 Prompt Drill
Drill as in GD 31.1
Toma i Jovan ~ kafu i razgovaraju. Pijui kafu Toma i Jovan razgovaraju.
(Sta rade Toma i Jovan?)
Oni ~ mnogo da bi ~to bolje iveli. Radei mnogo oni su dobro iveli.
(Zato oni toliko rade?)
,
Moji prijatelji putuju mnogo da bi Putujuci mnogo, moji prijatelji su
upoznali zemlju. upoznali zemlju.
(Otkud va~i prijatelji poznaju tako
dobro Jugoslaviju?)
Oni.~ taksijem na stanicu da ne bi Idui taksijem na stanicu oni nee
zadocnill za voz. zadocniti za voz.
(Da nee va~i prijatelji zadocn1ti
za voz?)
Jovii imaju mnogo slobodnog vremena i Imajui mnogo slobodnog vremena, Jovii
zato ~esto putuju. ~esto putuju.
(Za~to Jovii tako ~esto putuju?)
Smitovi ne znaju jezik i zato ne mogu Ne znajui Jezik, Sm1tovi ne mogu da
da razgovaraju sa Jugoslovenima. razgovaraju sa Jugoslovenima.
(Zato Smitovi ne razgovaraju sa
Jugoslovenima?)
Dok ~ekaju goste oni su ~itali novine. ~ekajui goste oni su ~itali novine.
(Da li su oni ~itali novine?)
790

,
Oni ~ u Beogradu i zele da se vide Buduci u Beogradu, oni zele da se vide
s vama .. s vama.
O~ta oni zele?)
One ~ pored prozora da bi bolje Sedeci pored prozora one su bolje
videle predele. videle predele.
(Da li su one mogle da vide dobro
predele?)
Zora i Toma ~ da je vreme ravo Videci da je vreme ravo Zora i Toma
i zato e ostati kod kuce. e ostati kod kue.
(Zato Zora i Toma ostaju kod kue?)
Gospoda zele da se vide s vama i zato ~eleci da se vide s vama J gospoda su
su do~li ovde. dola ovde.
(Zato su gospoda do~la?)
Deca stoje pred kucom i razgovaraju. stojei pred kucom deca su razgovarala.
(Gde su deca i ta rade?)
1
Oni traze stan i uzgred razgledaju Trazeci stan oni su uzgred razgledali
grad. grad.
(Otkud oni poznaju grad?)
, "!JI. ' ,
, , , ,
Jovici ocekuju da cete vi doci i O~ekujuci da cete doci J Jovici su
zato su ostali kod kuce. ostali kod kue.
(Zato su Jovici ostali kod kuce?)
Oni se interesuju za Dalmaciju i Interesujuci se za Dalmaciju, oni su
zato su doli u Jugoslaviju. doli u Jugoslaviju.
(Zato su oni doli u Jugoslaviju?)
Moji roditelji vas pozdravljaju i PoZdravljajuci vas moji roditelji vam
zele sve najbolje. zele sve najbolje.
(Sta pi~u vai roditelji?)
Va~i se nadaju da ste dobro i o~ekuJu Nadajui se da ste dobro, vai o(Sekuju
da cete skoro doi tamo. da ete skoro doci tamo.
(Da li ste videli moje i kako SU?)
Oni odlaze iz Dalmacije J ali ~ je Odlazeci iz Dalmacije njima je bilo
zao. zao.
(Da li su oni otili iz Dalmacije?)
Oni zive u Jugoslaviji i nau~ili su ~iveci u Jugoslaviji oni su nau~ili
jezik. jezik.
eGde su oni nau(Sili tako dobro
jezik?)
'/uzgred/ - Iby the way~ in passing 'byl
791

, ,
Moji prijatelji vam vraaju knjigu Vracajuci vam knjigu moji prijatelji
i zahvaljuju. zahvaljuju.
(Evo va~e knjige.)
Oni podiU ~kolu da bi smanjili broj Podiui ~kolu oni su smanjili broj
nepismenih. nepismenih.
(Kako su oni smanjili broj
nepismenih? )
GD 32.2 Transform Model Drill

The first verb is to be replaced by the imperfective /-i/ formI the
second is to be put into the past (if it is not already in this form).
Idem u varo~ da se vidim s Jovanom. Idui u varo video sam se s Jovanom.

Oni sede u kafani i razgovaraju.
On pije kafu i ~ita novine.
Sm1tovi imaju kola i ~esto putuju po
Jugoslaviji.
Oni su bili u Jugoslaviji i videli su
stare crkve.
Jovan je vratio knjigu i kazao hvala. (vraati)
Mi smo zajedno ve~erali i na miru
razgovarali.
Jovan je trazio stan i uzgred razgledao
znamenitosti grada.
Mislio sam da je komad dobar i otiao
sam u pozorite.
1
Jovan je kupio marke i pitao gde je (kupovati)
Glavna pota.
Toma je sluzio u Jugoslaviji i upoznao
zemlju i narod.
Mi smo ~ekali na veCSeru i odmarali se.
oni su ra~unali da e vreme biti lepo
i otili su na izlet.
Jovan ne moze da stoji i seo je na
stolicu.
oni nemaju novaca i ne idu nigde.
Selo podize kolu da bi povealo
pismenost.
'/marka/ - I stamp I
792

On je predavao srpski jezik i od toga

iveo.

GD 32.3.1 Substitution Drill with Geographic Areas and Numerals Data from
censuses.
Prema popisu od 1953. g. proseeni Prema popisu od 1961. g. proseeni

godinji prirataj na podrueju godinji prirataj na podrueju
Jugoslavije iznosio je 13.9 na Jugoslavije iznosio je 10.8 na
1000 stanovnika. 1000 stanovnika.
ua Srbija (1953) 14 (1961) 9,5
Hrvatska 8 b,8
Slovenija 8,7 7
Bosna i Hercegovina 21 17,2
Crna Gora 21,2 14,2
Kosovo i Metohija 22,7 21,2
Makedonija 24,3 9,3
Vojvodina 6,9 II
Drill with all above substitutions, except for Vojvodina.
U periodu od 1953 - 1961 proseean U periodu od 1953 - 1961 proseean

godinji prirataj stanovnika u godinji prirataj stanovnika u
Jugoslaviji opao je sa 13,9 na Jugoslaviji smanjio se sa 13,9
10,8 na hiljadu. na 10,8 na hiljadu.
GD 32.3.2 Substitution Drill with Ethnic Groups and Numerals
Prema popisu od 1953. g. bilo je u Prema popisu od 1961. g. broj ~

l
Jugoslaviji ukupno 7,065.923 se poveao na 7,806.213 ili
Srbina. 740.290 vie nego prethodnog popisa.
Hrvati (1953 ) 3,975.550 (1961) 4,293.860 + 318.310
Slovenci 1,487.100 1,589.192 + 102.092
Makedonci 893.247 1,045.530 + 152.283
Crnogorci 466.093 513.833 + 47.740
Siptari 754.245 914.760 + 160.515
lUkupno - Itotally, in alIl
793

Maari 502.175 504.368 + 2.193

Turci 259.535 182.964 76.511
GD 32.3.3 Transform Model Drill

Present replaced by past (of verb given to the right).
Prose~an godinji prirataj Prose~an godinji prirataj
stanovnitva u Jugoslaviji se stanovnitva u Jugoslaviji se smanjio.
smanjuje.
ProseKan godinji prirataj /opasti/
stanovnitva u Jugoslaviji znatno
opada.
Na visinu prirataja uti~u i drugi /uticati/
~inioci sem raanja.
U Vojvodini se broj stanovnika /poveati/

poveava zbog doseljavanja.
Prilikom popisa od 1961. g. /primetiti/
,
prirnecuje se tendencija opadanja
prirataja stanovnitva.
Broj stanovnika Jugoslavije raste /porasti/
i pored tendencije opadanja
prirataja.
Vie muslimana se upisuje u grupu /upisati sei
tEtni~ka pripadnostI nego u grupu
IJugosloveni neopredeljeni l
Manje muslimana se registruje u grupu /registrovatl/

'Jugosloveni neopredeljeni l nego u
grupu IEtni~ka pripadnosti.
Do smanjenja prirataja u Makedoniji /dol dol
dolazi zbog iseljenja znatnog broja
Turaka.
Ljudi trpe vee gubitke u ratu nego /pretrpeti/
lene.
794


Instructor Student A
Ins tructor (cue) Student B
Koga ste videli dok ste i~li ---..... Koga ste videli idui u varo~?
u varo?
(Zora) Idui u varo video sam Zoru.
~ta Je Jovan pitao dok Je kupovao (Gde Je Glavna pollta?)
marke?
~ta je on kazao kad je vraao knjigu? (hvala)
~ta ste radili dok ste ~ekali ve~eru? (~itati novine)
Kako ste se proveli kad ste slulili
u Jugoslaviji?
~ta su va~i prijatelji videli dok (kakve su stanbene prilike u gradu)
su traili stan?
Da li su Sm1tovi upoznali narod i
zemlju dok su putovali po
Jugoslaviji?
Da li vam je bilo te~ko dok niste imali
novaca?
~ta ste pitali dok ste plaali ra~un? (Kako se ide na Top~idersko brdo?)
Koliko ste proveli kod Putnika dok
ste menjali novac?
Koliko vam treba do kancelarije kad se
vozite tramvajem?
Da li ste poveali pismenost kad ste
podigli ~kolu u selu?
GD 32.4.2 Substitution Drill with Geographic Areas and Numerals

Data from censuses.
Koliko iznosi prose~an godillnj1 Prema popisu od 1961. godine prose~an
priralltaj stanovnika na podru~ju godillnji prirataj stanovnika na
Jugoslavije prema popisu od 31. podru~ju Jugoslavije iznosi ~
marta 1961. godine? na hiljadu.
795

BASIC COURSE mrrr 32
Koliko stanovnika ima Beograd? Prema Statisti~kom godinjaku1 za 1963.

Beograd je 1961. imao 598.346
stanovnika
Zagreb 457.499
Ljubljana 157.412
Sarajevo 198.914
Skoplje 171.893
Novi Sad . 110.877
Titograd 30.657
Pritina . 38.593
GD 32.4.3 Substitution Drill with Ethnic Groups and Numerals

Od suseda 2 Jugoslavije, koliko Prema Demografskom godinjaku Ujedinjenih
stanovnika ima Italija? naCija3 Italija je 1965. godine imala
51,090.000 stanovnika.
Austrija 7,215.000
Madarska 10,120.000
Rumunija . 18.927.000
Bugarska 8,144.000
Gr~ka 8,510.000
Albanija 1,814.000
Koliko ~ ivi u uoj Srbiji? U uoj Srbiji ivi 4,460.011 Srba.

Koliko ~ ivi van ue Srbije? Van uze Srbije zivi 3,346.202 Srbina
ili 42 ~,.
Srbi SR Srbija 5,704.740 van 2,101.473 ili 27%
Hrvati SR Hrvatska 3,339.890 van 953.970 ili 22%
Slovenci SR Sloven1ja 1,522.227 van 66.965 ili 4,40%
Makedonci SR Makedonija 1,045.530 van 43.654 ill 4,101%
Crnogorci SR Crna Gora 383.985 van 129.848 ili 25,2%
lstatistical Yearbook of Yugoslavlja for 1963.

2/s dsed/ - neighbor
3Demograph1c Yearbook. 1965. OUN, page 136.
796


GD 32.5.1 A B
Koliko ~itelja ima Jugoslavija? Prema popisu od 31. marta 1961. godine
Jugoslavija ima 18,549.291 itelja.
Koliko je puta popis ~iteljstva Izvr~eno je pet popisa, uklju~uJui
izvr~en u Jugoslaviji do sada? popis od 1961. godine.
U kom se razdoblju vr~e popisi RaZdoblje izmedU popisa nije isto.
~iteljstva? Mislim da su se popisi vr~ili prema
prilikama.
Koliko je ~itelja imala Jugoslavija Popis nije vr~en 1918. godine, ali se
u doba njenog stvaranja u decembru cijeni da je Jugoslavija tada imala
1918. godine? 11,600.000 itelja.
Kad je izvr~en prvi popis ~iteljstva Prvi popis je izvr~en 31. siJe~nja 1921.
Jugoslavije? godine. Prema tome popisu Jugoslavija
je imala 11,984.911 itelja.
Kad je izvr~en drugi popis? Drugi popis je izvr~en deset godina
kasnije t.j. 21. oujka 1931. godine.
Tada je u Jugoslaviji bilo 13,934.038
~itelja.
Koliki porast to predstavlja? To predstavlja 1,5 odsto godi~n3e.

prosje~an
Da li je u tom razdoblju bilo Cijeni se da je Jugoslavija u tom

iseljenja iz Jugoslavije? razdobljU imala gubitak od oko 37.000
~itelja Zbog iseljenja.
To zna~i da je do porasta ~iteljstva Da, tako je .

do~lo samo zahvaljujui velikom
broju raanja.
Da li je vr~en jo~ neki popis prije Nije. Trebalo je da se izvr~i popis u
Drugog svijetskog rata? 1941. godini, ali to nije bilo
mogue zbog rata.
Koliko je ~itelja Jugoslavija mogla Cijeni se da je Jugoslavija 31. prosinca
imati pred rat? 1939. godine imala 15,700.000 ~itelja.
KO~HKO CTaHOBHHKa HMa Jyroc~BKja? ITpeKa nODKCy OA 31. xapTa 1961. rOAKHe
Jyroc~aBHja HMa 18,549.291 CTaHOBHKKa.
KO~HKO je nonKca CTaHOeHKmTBa KBBp- HBepmeHo je DeT nODKca, Y~7~yjyhH
meHO y Jyroc~BRjK AO cRAa? nonKC OA 1961. rOAHHe.

y KOM Me~YBpeMeHY ce Bpme nODRCK MebyspeMe H3Me~y DonHC& Heje HCTO.
CTaHOBHHmTsa? MHC~HM Aa cy ce noneCK spJUHJJH npeKa
npH~HKaMa.
797

BASIC COURSE UNJT 32
KO~~KO je CTaHOBHHRQ HMa~a Jyroc~aBHja noru~c Hl!je spnreH 1918. l"OtJ,KHe. QJll% ce
y Ao6a HCRO~ CTsspaaa y ~eueM6py UeH0 Aa Je JyrOCAaBHja T8Aa HMa~a
1918. rO/u'!He? 11,600.000 CTaHO~R~~a.
RaA je H3Bpmen npaR Donac CTaROBHHWTBa Upe" nanKe Je H3spmeH 31. jaayapa 1921.
JyrocJla8~je? ronMHe. ITpeMa rOMe non~cy Jyroc~as3ja
je HMaJl.a 11.984.911 CTaHoeH~~a.
J{pyr'i'I norMe je I'I3HpmeH' AecoT r'OAHHQ

KQCHHje T.J. 21. MspTa 1931. rOAHHe.
TSAa Je y Jyroc~aB~jH 6HJ.0 13.934.038
C'TH.HOJ:HUJR8.
~O~HKM r.pOCeqaH npMpawTaj TO npeA- To npeJl.CTB.~...ba 1.5 O,D.CTO rO,lJ,J'!lUH:e.

c'taB..oa?
na ~H je y TOM nepHOAY 6H~O ~ce~eua UeHH ce Aa je Y TOM nepHOAY

Jypoc~aBRja
11::3 J)t'OCJf8BMje? HMa~a ry6~Ta~ 0A OKO 37.000 cTanOBHH-

1(a 3601'" HCe.beHa.
To 3Haq~ Aa Je AO npHpawTaja CTaHoaHH- lJ.a. Taxo je.
lUTDa ,o.01HJl.O caMO 3a:t.f;a..bY jyhH Be.:rvli<:Olll
poJy pa~aH:a.
Aa ~~ Je spmeN jom ReKK nonHC npe HHje. Tpea~o je Aa ce HaBpWW nonHC

~pyror c~e7CRor paTa? y 1941. rOA~HM, a~K TO HHJe 6H~O
~oryhe a60J"l paTa.
KO~KO je CT8aoBHHRa JyrOC~88HJ8 UeHM ce Aa Je Jy~oc~aHHJa 31. AeneM6pa
Mor-fta HM3TH npeA paT? 1939. rO,D.HHe HMa~ 15.700.000
CTaHOBHPlRa.
~GD 32.5.2 A B
Kad je izvr~en prvi popis stanovni~tva Prvi popis poslije rata izvren je
poslije rata? 15. oujka 1948. godine.
Koliko je bilo !itelja u Jugoslaviji Bilo je l5~841.566.
na dan tog popisa?
To je bio trei popis po redu poslije Tako je.
stvaranja Jugoslavije l zar ne?
Kad je izvr~en ~etvrti popis? Izvr~en je 31. OUjka 1953. godine.
To zna~i poslije pet godina. Da.
Koliko je bilo tada !itelja u Bilo je 16 1 990.617.
Jugoslaviji?
Koliko se povealo !iteljstvo Povealo se za 6 1 564.380 stanovnika.
Jugoslavije u raZdoblju od 1921.
do 1961. godine?
798

To je veliki porast. Da.. naro~ito .. ako se uzmu u obzir

veliki gubici u ljudstvu.. koje je
Jugoslavija pretrpila za vrijeme
rata.
Da .. na to sam i mislio.
RaA je H3spmeH npSH nonBc cTaRoBHB- npBU nonHC noc~e paTa H3spmeH Je 15.
mTS8 noc~e paTa? MapTa 1948. rOAHHe.
KO~HKO Je ~H~O CTaBOBHRKQ y Jyro- BH~O je 1$,841.566.
C~BHjH Ha AaB To~a nonBca?
To je BO TpehH no peAY nonKC noc~e TaKO Je.
cTsapaaa Jyroc~aBKje, je ~'Te?
Ka~ je H3BpmeH ~eTBpTH nonKc? H3BpmeH je 31. MapTQ 1953. rO,l.tHHe.
To 3Ba~H noc~e neT rOAHHa.
RO~HKO je H~O TaAa CTaHOBHHKQ 7 BH~O je 16,990.617.
JyrOCJIaBHjH?
KO~HKO ce nOBeha~o CTaBOBHHmTSO Jyro- nOBeha~o ce aa 6,564.380 CTaHOBBHKa.
c~aeHje y MebyepeveBy OA 1921. AO
1961. ~O,l.tKHe?
To je se~KH npHpamTaj. ~a, HapO~HTO,aRO ce yaMy y 063WP

Be~KH ~yHQH y ~YACT8Y, Koje je
Jy~oc~aBHja npeTpne~ aa epeKe paTa.
~a, Ha TO caM H MHC~O.

GD 32.6.1 Replace the clauses beginning with /dok/.. /kad/ and /jer/ by phrases
using /-i/ torms (trom the 1mperfect1ve verb).
Dok sam sedeo u parku video sam Jovie.
Kad j e uneo kutere u voz nosa~ j e /unositi/
zauzeo mesta.
Dok je menjao novac.. on Je izgubio
mnogo vremena.
Kad je Jovan uffao u sobu.. on je kazao /ulaziti/
Idobro ve~el.
Kad nije video gospodina Jovia u sob1 ..
on je izaao.
799

Mi smo razgovarali, dok smo ~ekali voz.

Devojka je upalila svetlost, dok je
cistila sobu.
Kad je otiao od kue, on je rekao da /odlaziti!
nee doi kui na ve~eru.
Kad smo poli na izlet, mi smo racunali /polazili/
da e biti lepo vreme.
Nisam doao, jer nisam ~eleo da vas
uznemiravam.
GD 32.6.2 Write questions (also using the /-i/ form) to which the sentences
you have written in l) using /-i/ are appropriate answers.
800

UNIT 33
Basle Sentences - Osnovne re~enlce

Travelling in Winter Putovanje zimi II1TOBaBe BHKB
A
~ ~
radIo r~1o~ rija pl paARO, pa,ltHJa
rKctlJI/ pi:.ulijH I
~ c.
radio-aparlti patUfO-anapaTH
Did you 11sten to the radio? DS. li ste slu~alll )la JIK eTe cJflura.na l
ridIo?# pt.,ltBo?1I
lL ..
tlow~ course t6k pl tokovI TOR, TOROBH
..
under the way~ during u toku y TOK7
,
oULHI, -i, -6
,~
pertaining to Christmas bo~icnrl-a~ -6
What will the weather be KAkvo e biti vrijeme I

KaKao he RTH
c.
epeMe
I
during the Chris tmas u toku :eO~lnlh Y TOKY'
I l
}=;oX(MhHMX
holidays? co _ ...11
blagdani? npa3HHK8 -r
B
torecast progn6za
c. I I
I dinlt [l1sten]~ but it Nf samI all
ako
hocete
, HHcau, aJIn aKO xoheTe
you want to hear the ~ti prognbzu
I ~
Aa ~YJeTe npoPHo37
weather torcast~ turn it ~ J.
(Ithe radioi) on. vremenaI otvorite BpeueBa, ynaJlHTe
lL
ridio. patlHO.
A
informationImessage i vijest (t.) B~CT
pl news
meteorologic meteorolo~ll
-II -5
report izve)St~j
..
H3seUlTaj -
In tive minutes they tIl Kroz p.t m1n'lita 1d8:jU neT
Kpoa ~
J. MHHyTQ I,ltajy
J. ee
give (lare givenl) the se Vijestili c. I H MeTeOpOJlODIKH
'
news and weather report.
meteorolo~k1
BeCTH
..H3seWTaJ. -.
lzve)Stlj.
801

B
Why are you interested in Za~to vas interesrra' ,
3amTO sac HKTepecyje
I J
the weather forcast? A
nporaoaa speueHa?"
, Jl
prognbza vremena?#
A
to wonder pttati se niTt1TH ce
lid like to make a trip to ~elio bih putovati za ~e~eo RX Aa nyTyjeM

Austria, and lim wonder- .. ,\
Austriju~ pa se pttam Y .~CTPHj7, na ce

ing how [to do it].
k8.ko. nlT8M KaKO.
ugly rii~an~ rn~na~ -o
l ~ co .l
l ~ ,
I f itls to be bad weather~ ako bude ruzno vrijeme~ AKO (SYAS PYZJIO speM8,
I wouldn't travel by car~
ne bih putovao
\
He (SHX I1.YTOBaO
,
but rather by train.
,autom I , ~
vec vlakom. K~~~MaJBe~ S5GOM.
B
I . ,
Da sam na va~em mjestu
I ~d caM Ha sameu M~CTY'
Were I in your place I
wouldn't take a trip <'go J.
ne bih l~ao na pbt He (SHX Kmao Ha nyT
on a tripl) by car.
autom. "
KOJlHll8.
whatever, no matter ma ~ta. "

Ma ma
or. ~to god "
mTO J"OA
, ,
changeable l variable promj enlj i v ~ -a ~ npOMeH~HB, -a, -o
-o
Jo ~
No matter what the radio ~to god kk~e radio. Ma mT& ,aa Ka ze paARO,
says~ the weather 1s [too] Bp~Me je a~.nf
variable in winter. vrijeme je zf:m1 ,
promjenljivo. npoMe H'''t~BO.
,
in a moment za(Sas 38 'laC
,
to worsen. to pogor~ati (se)~ nOrOp'.llll TH (CB ) ,
deteriorate da (se) pogor~a: ,1J;Q ( ce ) noropuri
It may get worse at any

moment.
A

,
I I
Have you gone to Austria in Da li ste putovali ~a ~H CTe nYTOBa~
the winter by way of ~ ,
zimi za Austriju I 3HMH Y AYCTpHjy
Maribor? I ,
preko Maribora? ."
0I18KO MapHopa' /I
802

B
to recommend preporil~iti, da npenopy'lHTH, Aa
,
preporll~rm
,
nperropy'uul -
, I I I
I did once, but I wouldntt Jesam jedanput, ali ne JecaM jeAaHnYT, a~H He
recommend that anyone do bih vl~e nIkome
I I
6HX BRme HHKOMe npe-
it again.
prepord~1olda tb ~lnr. nopf~Ho'Aa Tt ~KRH.
A
Why? Za~to?
B
When I started off on the
I I ~ ...
Kad sam pvtsao na piIt I l\~A caM nJmao Ha nyTI
trip, the weather was b~lo je drvno, vedro Jo
6H~O Je AHRHO,
'" Be,a;po
'
beautiful and clear. ~
vrijeme. apeMe.
travelling putov!nje ,
nyToeaa.e -
pleasure, delight u~fva:nje yEHBaHle '" -
I !!
Travelling was pure delight Putovanje je btlo nYTosase je 6H~O npaso
right up to Maribor. prkvo u~fv~jel Y*HBase
,,- " CBe AO M'apR6opa.
sve do Maribora.
sky nebo pl nebesa H~60, He6~ca

to get overcast, naobli~it1 se, Hao6JIa~RTR ce, '"
covered with clouds da se naQbla:~r Aa ce Hao6J1i'lH
,
,
~
snow snljeg pl snjegovi CHer, CHerOBR

, ~
i t is snowing pada: Isnljeg naAi cHer
From Maribor the sky was Od Mariboralnebo se OA ,

MapH60pa I He60
ce
overcast and it began to naobli~iloli po~eo "
Hao6JIa~HJIO IH no~eo
I
snow. I ~
jelda pada snljeg. je Aa na,a;a CHer.
to blow dUvati, davam , ~

,a;ysaTH, AyaaM
... ,
-
wind vjetar, G vjetra BeTap, seTpa
,
pl vjetrovi seTposH
...
bad weather nevrijeme HespeMe
to accompany, to follow pratiti, pratIm
, ,
npaTHTH, npaTRM
-
The wind blew and the bad Dbvao je vjetar l1 ~Isao je seTapiH
weather followed us all I
nevrijeme nas je
HespeMe Hac je
the way to Vienna.
Pratilolsve do Bb~a.
... Jo
npaTHJlO cse ,a;o Be"la.
803

A
at (with D) pri npa
, , ~
return povratak.. nOBpaTaK, nOBpaTKa

,
povratka
How did you get along on KAko ste prO~li pri K8.RO CTe ce npAseJlH InpJI
the way back! nospaTRY?
povratku?
B
Pretty well. Prfli~noldObro. npRJJa~HOlllOPO.
it is true, in truth doda5e lloAtwe
...
to freeze smrznuti se, da CMPSHYTR ce.
se smrzn!m, ...
Aa ce CMpSHeM, -
smI-zao se / cMi>aao ce /
...
"
smrznuo se cMpsHyO ce
a.
sun slmce cyHt(e
to shine s1jati, s1jam cHjaTR, cHjiM
To be sure. everything was

frozen. out the sun shone. " ..
DodGre. sve je btlo
smrzn~to. ali sunce
t.
~oAyme, CBe je H~O
...
I J.
CMpsHyTO, a~H cyHt(e
_
I J.
je s1jalo. Je cBjaJIO.
despite (with G) uprkos / usprkos ynpxoc / ycnpKoC
cold hladnoa XJJaAHoha
~
to arrive. to travel doputovati, da AonyTOBaTH J Aa

back doputuj!m
,
~
AonyTyjeM
,
-
any ikakav. ikakva. -o HKaKAS, HKaKBa, -o
Despite the cold we trav-

elled back without any
Usprkos

hladnoc!
" f
.
YnpKOC XJlaAHoLe
~,
difficulties. doputovali smo bez

AonYToSaJIH CKO es
t. _
ikakvih pote~k6a. HKaKSRX Te1UKoha.
Additional Useful Expressions Regarding Weather

~
fog magla Mara

frost mraz pl mrazovi / MpQa, upaSOSR /
mrazev1
.
MpaaeSH
, ~
slippery frozen ground poled1ca nOJle.aBlla

,
rainy k1~ov1t.. -a..
-o KHmOSIIT, -a, -o
,
foggy maglovit, -a, -o Mar~OSHT. -a, -o
804

pNIT 33 SERBO-CROATIAN
, #
slippery sklizav, -a, -o KJI.H3aB, -a, -o
lt1s fog[gy] outside. Hri.nO.hY je' Mara.
to predict predk~zati, da npeJXcKa3aTH, Aa '"

predk!z~m npeAcKameM
# --
co
storm oll1ja oJIYja
hail grad
,
or, tu~a Ty'la
Jo ' ,
The radio predicted a Mdio j e pred~zao PaJXHo je npeACKa3ao
oHIJu Isa tuom.
haiIstorm. J.
OJ1yjy '
ca rpa.n;o'M.
~ a.
shower plj~sak, plj~ska n.6ycaR, n.lycKa
,
pl pljuskovi n.bycKoBH
, #
to cease, to stop prestati, da npeCTaTH, Aa

prestanI!
,
npecTaHe -
,
to clear up (weather) razvedriti se, da pa3BeAPHTH ce, Aa
se razvedrI ce pa3BeApi
, IH
The rain has stopped and
[the sky] has already
cleared.
., ,
vec se razvedrilo.
KHma je
I
npeCTa~
Beh ce pa3BeAPHJIO.
,
heat, hot vruina
l'm hot. vrile mi je.

, '
MeHH je spybHHa.
,
NOTES
Note 33.1 jakoj

~elim da jedem supu, telee meso, i ako imate, crni hleb.
Ako voz stigne na vreme, mi neemo zadoeniti za sastanak.
jakoj may be roughly translated tgiven the fact that'. While it frequently
corresponds to 'if t, as in the above examples, it may also correspond to 1though,
although'. The compound jfakoj is leven though, although1. Compare the uses of
IAko! and jihkoj in the following sentences:
Ako je ta knjiga skupa, ja je ne If that book is expensive, I can 1t buy
mogu kupiti, iako mi treba. it, although I need it.
805

Ako je skupa .. moram je kupiti .. Although it is expensive .. I have to buy

jer mi treba. it because I need it.
The second sentence might be translated Igrant that it is expenslve t .. or the

like.
Another example of lakol is:

A. Imamo .. samo je dosta veliki. We have.. but itJs qUite big.
B. Ako je .. dajte mi. Give it to me even if it is (Igrant
that it ls .. give [it] to met).
Following is a group of examples from the Basic Sentences which use Iakoi:
1.1 a ~elim da jedem supu, telee meso, i ako imate .. crni hleb.
1.1 a Ako imate vremena, moete ga sa~ekati.
1.1 a Ako niste zauzeti .. ja vam mogu pokazati jednu robnu kuu.
1.1 c Bie mi mila, ako mogu da vam u~inim neku uslugu.
1.1 e Ako ste umorni .. onda nemojte nigde ii.
1.1 e Ako treba i vi im pomozite da kola budu to pre gotova.
1.1 e Ako ne moete da stojite tu dok se mi ne vratimo .. vi stanite negde
u blizini.
1.1 e Zauzmite dva mesta u kupeu prve klase .. ako je mogue, pored prozora.
These sentences lllustrate some of the constructions in which lakol lifl

is found. Sentences containing lakol normally have at least two clauses, that
with lakol (technically called the protasis) and one other, independent .. clause
(technically the apodosis). For example:
Protasis Apodosis
Ako imate vremena, moete ga sa~ekati
Ako treba i vi im pomozite itd.
The order may be reversed:

Apodosis Protasis
Bie mi milo .. ako mogu da vam u(S1nim neku uslugu.
In order to show more clearly the variety of constructions in which lakol occurs,
arbitrary numbers have been given to the verb which occurs after lakol and
arbitrary letters to the verb of the independent clause. The number l. signifies
806

the present tense after lakoj (as /imate/, Iniate/, /mogu/, etc. above). The
letter ~ signifies the present tenee of the independent clause (as /elim/,
/moete/, /mogu/ above). The letter ~ stands for the future (/bie/) and ~
for the imperative (/nemojte/, /pomozite/, /stanite/, /zauzmite/). It must be
kept in mind that either clause may contain several verbs. The numbers and
letters refer to the primary verb or verb phrase of the clauses involved. For
example:
Ako ~ vremena, moete ga sacekati.
1.1 a
Bie mi m~lo, ako mogu da vam uinim, i.t.d.
c 1.1
Ako ne moete da stojite tu dok se mi ne vratimo, vi stanite negde u blizini.

1.1 e
The examples given illustrate only the present tense after lako/ but show
three different forms in the apodosis:
Protasis Apodosis
1.1 Present a Present
c Future
e Impera tive
The second number .1 in this example indicates that the verb is imperfective.
The number .2 will be used for the perfective. Study the following examples:
1.2 c Ako budemo suvie umorni, javiemo vam telefonom da nas uzalud ne
cekate.
5.2 c Radovae me ako vam ovi podaci budu bili od koristi.
The perfective present of /biti/ is used after /ako/ in both of these sentences
(/budemo/, /budu/). In the first sentence /budemo/ is used with the adjective
/umorn1/, lif we should be too tiredl. In the second example /budu/ 1s followed
by the /1/ partic1ple: lif these data should [prove to] be of use l While both
lif l clauses refer to the future, that with /budu/ plus the /1/ participIe is
somewhat more indefinite and may refer to a later time in the future. The fol-
lowing examples use a different verb:
1.2 c Ako voz stigne na vreme, mi neemo zadocniti za sastanak.
5.2 c Ako voz bude stigao na vreme, mi neemo zadocniti za sastanak.
007

These may both be translated IIf the train arrives on time, we wonlt be late for
the meetingI. They may also be lif the train should arrive on time,' should
the train arrive on time,' etc. Again the difference between the two is that
the second is more indefinite.
There are more possible verb forms in both the lako/ clause and the in-
dependent one than are illustrated above. The common verb forms found in each
are:
Protasis l /ako/ + present Apodosis a present

2 /ako/ + past b past
3 /ako/ + future c :f'uture
lj. /ako/ + conditjonal d ~conditional
(/bi/ + /1/ form)
5 /ako/ + /bude/ plus e imperative
/1/ participIe
Not all combinations of 1-5 with a-e are possible. The frequent ones are
found in GD 33.1 /ako/ plus future is less frequently used than the other con-
structions and its use is restricted to very specific situations. These are
illustrated in GD 33.1.3. The verb /e/ after /ako/ (with verbs other than
/biti/) refers not to simple futurity but to determination (Will) on the part of
the subject: /ako e Jovan doi, doi u i ja/ lif John wants to (and will)
come, IIII come, tool. Under imperative we may include /neka/ plus verb.
As indicated above, the aspect of the verb should sometimes be taken into
consideration. When the verb after /ako/ is present, it may be 1.1 imperfective
or 1.2 perfective, as: 1.1 /ako radi/, /ako mogu/, /ako je/; 1.2 /ako stigne/,
/ako bUde/. In 2, 4, 5, the numbers after the decimal (.1, .2) refer to the
aspect of the participIe: 2.1 /ako je ekao/ 2.2 /ako je doao/. In 3 it refers
to the infinitive. It should be noted that the first person imperfective of a
verb is not normally used with reference to future time after /ako/.
The following chart will help to clarify the formal relationship of the
patterns involved. It compares the forms of /biti/ (and /hteti/) as used
independently and as auxiliaries.
Present of /biti/ Fast of /biti/ Present of /hteti/
(conditional) (in future)
As Main Verb With /1/ ParticipIe
,
I 1.1 ako je 2. ako je - 3. ako ce -
P 1.2 ako bude 5. ako bude - 4. ako bi -
808

As seen by this chart 2. ind1cates the imperfective Ijel (etc). A number after
it refers to the aspect of the III participle, as noted above. the number 5.
ind1cates the corresponding use of the perfective Ibudel (etc.): 5.1 lako bude
ekaoI, 5.2 lako bude do~ao/.
Either clause may be affirmative or negative. The letter ~ may be added

to show the negative:
1.1 en Ako ste umorni, onda nemojte n1gde ii.
l.ln e Ako ne moete , vi stanite ~
Note 33.2 New Verbs

a/J! p doputovati da doputuj~m to arrive;
to travel back
,
a I sijati sija: to shine
,
V p d1lnuti da diInE!m to blow
a I dllvati dUv!m
a I oblaati se oblaa: se to become over-

i I obliiiti se obla':I se cast, covered
i P naoblaiti se da se naobla':t naobla:en with clouds
a P pogor~ati se da se pogora: pogor~an to worsen,

a I pogor!vati se pogora:v se deteriorate
",
pracen to accompany,
i I pratiti prattm
i P dopratiti da dopratrm follow
a/Je p predsk~zati da predska:em to predict

a/Je I predskazIvati predskt!zujem
i P preporllCit1 da preporiIcrm preport1en to recozmnend

a/J! I preporuIvati preporUujem
,
V P prestati da prestane to cease,
a/Je I prestajat1 prestaj~ stop
...
V p smrznuti se da se smrzn~m smrzao se to freeze
a I smrziIvat1 (se) smrza:va: (se) /smIaznuo se (/se/-1ntr.)
,
i I vedriti se vedrr se to clear up
i P razvedriti se da se razvedrr (of weather)
a I razvedr!vat1 se razvedr~a: se
809

Grammatical Drill
Following is the list of forms used in connection with Iakoi. The lakol
clause 'has its identifying number~ the other clause has its identifying letter.
The drill sentences are identified by these numbers and letters. In addition,
Ini is used with either number or letter to indicate negative.
Protasis Apodosis
l lakol + present a present
2 lakol + past b past
3 lakol + future c future
4 lakol + conditional d conditional
5 lakol + Ibudel + participle e imperative
.1 imperfective
.2 perfective
GD 33.1.1 lakol + present

1.1 a Ako va~ sat radi ta~nol onda mi If your watch is right <Iruns ex-
moramo pouriti. actlyl), then we must hurry.
1.1 an Ako va~ sat radi ta~no, onda mi I f your watch is right~ then we need
ne moramo zuriti. not hurry.
1.2 a Ako sutra bude lepo vreme~ onda Should the weather be nice tomorrow,
then lim going by car.
idem kolima.
1.2 cn Ako sutra bude lepo vreme~ onda Should the weather be nice tomorrow,
then I won1t go by train.
neu ii vozom.
,
1.1 b Ako je sedam sati~ voz je vec If it is seven olclock~ the train
doao. has already come.
1.1 bn Ako je sedam sati, voz jo~ nije It it is seven olclock, the train
hasnit yet come.
do~ao.
1.1 c Ako Jovan dolazi, ja u ii na It John is coming, 1111 go to the

station to meet him.
stanicu da ga do~ekam.
1.1 cn Ako Jovan dolazi~ ja neu ii na It John is coming~ I wonft go to the
station to meet him.
stanicu da ga do~ekam.
1.2 d Ako bude lepo vreme bolje bi bilo Should the weather be nice~ it would
be better it we go by car.
da idemo kolima.
810

1.2 dn Ako bude ravo vreme ne bi bilo Should the weather be bad, it wouldnit
dobro da idemo kolima. be good to go by car.
1.1 e Ako imate vremena doite kod If you have time, come to see me
mene. (now).
l.ln en Ako nemate vremena, nemojte If you don1t have time, don1t come
to see me.
dolaziti kod mene.
GD 33.1.2 jakoj + past

2.1 a Ako je Jovan bio tamo, on If John has been there, he knows the
poznaje put. way.
2.ln an Ako Jovan nije bio tamo, on ne If John hasntt been there, he doesnit
know the way.
poznaje put.
2.2 b Ako ste poslali pismo avionskom If you sent the letter (by) air-
mail, it has already arrived.
potom, ono je ve stiglo.
2.2n bn Ako niste poslali pismo avionskom If you didnIt send the letter (by)
air-mail, it hasnit arrived yet.
potom, ono jo nije stiglo.
2.2 c Ako je Jovan poslao pismo If John has sent the letter (by)
airmail, it will arrive today or
vazdunom potom, ono e stii tomorrow.
danas-sutra.
2.2n cn Ako Jovan nije poslao pismo If John hasnit sent the letter (by)
air-mail, it won1t arrive today or
vazdunom potom, ono nee tomorrow.
stii ni danas ni sutra.
2.2 d Ako su poli rano, oni bi mogli If they left early, they could be
here by 10.
stii do 10 sati.
2.2n dn Ako nisu poli rano, oni ne bi If they didnIt leave early, they
could not be here by 10.
mogli stii ovde do 10 sati.
2.1 e Ako ste ve poceli da citate tu If you have already begun to read
this book, then you read it first.
knjigu, onda je vi prvo
procitajte.
2.1n en Ako jo niste poceli da citate If you have not yet begun to read
this book, then donlt read it first.
tu knjigu, onda je nemojte vi
prvo citati.
811

GD 33.1.3 jakoj + future
Ako e majka ostati kod dece, If mother will stay with the children,
mi idemo u bioskop. IAko werll go to the movies.
majka hoe da ostane 1

3.20 cn Ako majka nee ostati kod dece, If mother won1t stay with the children,
we won1t go to the movies.
"
mi necemo ici u bioskop. I Ako
majka nee da ostane 1
Ako e Jovan doi, doi u i ja. I f John will come (chooses to come),
IAko Jovan hoe da doe 1 IIII come, too.
cn Ako e Jovan doi, onda ja neu I f John will come, then I wonlt come.
doi. IAko Jovan Qoe da
1
dOe
3.1 d Ako e biti mnogo sveta, ja bih If there will be a lot of people, I
voleo da ne idem. would prefer not to go.
3.1 dn Ako e biti mnogo sveta, ja ne If there will be a lot of people, lId
rather not go.
bih voleo da idem.
3.1 e Ako e biti mnogo sveta, vi If there will be a lot of people,
then you better go alone.
onda bolje idite sami.
3.1 en Ako e biti mnogo sveta, vi If there will be a lot of people,
, then donlt go.
onda nemojte ici.
GD 33.1.4 jakol + conditional

4.1 a Ako bi me neko traio, ja sam If anybody should look for me, lIm
van grada. out of town.
4.1 an Ako bi me neko traio, ja nisam If anybody should look for me, lIm
kod kue. not at home.
4.2 d Ako bi Toma doao sam, to bi If Tom would come by himself, that
bilo dobro. would be fine.
4.2 dn Ako bi Toma doao sam, to ne If Tom ~ould come by himself, that
wouldnIt be good.
bi bilo dobro.
4.1 e Ako bi tamo bilo mnogo sveta, vi If there should be a lot of people
there, let me know.
mi javite.
4.1 en Ako bi tamo bilo mnogo sveta, vi If there should be a lot of people
nemojte dolaziti po mene. there, dontt come for me.
812

GD 33.1.5 lakoj + /bude/ with past participIe
5.1 a Ako sutra bude padala kia, mi Should it rain tomorrow, we[Sll]
odustajemo od izleta. give up the trip.
5.1 an Ako sutra bude padala kia, mi [Even] should it rain tomorrow, we
ne odustajemo od izleta. wonlt give up the trip.
5.1 c Ako me Jovan bude traio, vi Should John look for me, you III let
ete me izvestiti.
me know.
5.1 an Ako me Jovan bude traio, ne Should John look for me, you are not
treba da me 1zvestavate, ve to inform me, but [rather td] send
him here (thither l ).
ga po~aljite ovamo.
5.1 d Ako sutra bude bilo lepo vreme, Should the weather be nice tomorrow,
ja bih najradije otputovao. lId prefer to leave.
5.ln dn Ako sutra ne bude bilo lepo Should it not be nice weather to-
vreme ja ne bih putovao. morrow, I wouldnit leave.
5.2 e Ako se budete zadrali due u Should you stay longer in the city,
gradu, javite mi. let me know.
5.2 en Ako se budete zadrali due u Should you stay longer in the city,
gradu, nemojte mi javljati. donlt let me know.
GD 33.2 Transform Drills

GD 33.2.1 Transform Drill:Present - /bude/ + past participle
,
Ako voz stigne na vreme, mi necemo Ako voz bude stigao na vreme, mi
zadocniti za sastanak. neemo zadocniti za sastanak.
Ako vas neto sprei da doete, vi nam Ako vas neto bude spreilo da
javite da vas uzalud ne ekamo. doetetvi nam javite da vas ne
ekamo.
Ako vam nestane benzina ne moete ga Ako vam bude nestalo benzina ne
kupiti dok ne doete u grad. moete ga kupiti dok ne doete u
grad.
Ako zadocnite za predstavu neete moi Ako budete zadocnili za predstavu
ui u salu do prve pauze. neete moi ui u salu do prve
pauze.
Ako odsednete u Metropolu imaete lepu i Ako budete odseli u Metropolu imaete
udobnu sobu. lepu i udobnu sobu.
Ako nauite dobro jezik bie vam lake Ako budete dobro nauili jezik bie
da vrite svoju dunost. vam lak~e da vr~ite svoju dunost.
813

v'
Ako svratite u varo zadrzacete se dugo. Ako budete svratili u varo zadrzaete
se dugo.
Ako se malo pourite moete stii pre Ako se budete malo po~urili mozete
, , ..,
naci. stici pre naci.
,
Ako mi pomognete, ja u biti na vreme Ako mi budete pomogli, ja cu biti na
gotov. vreme gotov.
Ako padne kia pokvarie nam izlet. Ako bude pala kia pokvarie nam izlet.
Ako se prilike promene, mi emo doi. Ako se prilike budu promenile, mi
emo doi.
Ako se brzo presvu~ete, mi mozemo stii Ako se budete brzo presvukli, mi
pre pocetka predstave. moemo stii pre pocetka predstave.
Ako se povea broj aka, smanjie se broj Ako se bude poveao broj aka,
nepismenih. smanjie se broj nepismenih.
Ako se poboljajU uslovi za zivot, mi Ako se budu poboljali uslovi za
emo ostati tamo due. ivot, mi emo ostati tamo due.
GD 33.2.2 Transform Drill: Present - Past
Ako predate pismo u ponedeljak, ono e Ako ste predali pismo u ponedeljak,
stii u sredu. ono je stiglo u sredu.
Ako voz doe na vreme Jovan nee Ako je voz doao na vreme Jovan nije
zadoeniti za sastanak. zadocnio za sastanak.
Ako je kod njih lepo vreme, oni e poi Ako je kod njih bilo lepo vreme, oni
kolima. su poli kolima.
Ako imate vremena zato ne doete kod Ako ste imali vremena zato niste
nas. doli kod nas?
Ako ste gladni zato ne jedete. Ako ste bili gladni zato niste jeli?
Ako imate stan u prizemlju to je dobro, Ako ste imali stan u prizemlju to je
jer ta kua nema lift. bilo dobro, jer ta kua nema lift.
Ako podignete kolu, to e biti dobro Ako ste podigli kolu, to je dobro
za vau decu. za vau decu.
Ako vozovi saobraaju uredno, zato ne Ako su vozovi saobraali uredno,
putujete vozom? zato niste putovali vozom?
Ako su umorni, zato idu na izlet? Ako su bili umorni, zato su ili
na izlet.
Ako se odmorite, onda emo provesti Ako ste se odmorili, onda emo
vikend na Frukoj gori. provesti vikend na Frukoj gori.
814

Ako poaljete pismo vazdunom potom l Ako ste poslali pismo vazdunom
, ,
ono ce stici na vreme. potomlona e stii na vreme.
Ako mi naete stan biu vam mnogo Ako ste mi nali stan, ja sam vam
zahvalan. mnogo zahvalan.
RadUjem se ako vam se dopada Beograd. Radujem se ako vam se dopao Beograd.
Bie mi ao ako se naljutite. Bie mi zao ako ste se naljutili.
Ako vam se pokvari radio ~ Toma moze da Ako vam se pokvario radio ~ Toma
ga opravi .. moze da ga opravi ..
GD 33.2.3 Transform Drill: Conditional - /bude/ + Past participle

Ako bi me neko tra~iol vi mi javite. Ako me neko bude tra~io, vi mi
javite.
Ako bi Jovan doao I on bi mogao lako Ako Jovan bude doaoIon e moi
svr~iti taj posao. lako svriti taj posao.
Ako bl se poveao broj aka morala bi Ako se bude poveao broj aka morae
,
se podii jo Jedna kolska zgrada . se podiei Jo Jedna kolska zgrada.
Ako bi voz mnogo zadoenio l mi ne bismo Ako voz bude mnogo zadoenio l mi
stigli na vreme kod lekara. neemo stii na vreme kod lekara.
Ako bi pao sneg l mi ne bismo mogli dalje Ako bude pao sneg l mi neemo moi
putovati. dalje putovati.
GD 33.3 Response Drill with (suggested) alternates l equivalent responses.
Vi imate sastanak pola sata posle dolaska Ja neu zadoeniti za sastanak l ako
voza. voz stigne na vreme.
bude stigao
bi stigao
Nadam se da ete doi ta(Sno na vreme i Ja u doi na vreme l ako me neto

da vas neemo (Sekati. ne spreCSi.
on ne moze sam svriti taj posao do 5 Dal znam. on ne mo~e svriti posao
sati .. do 5 sati, ako mu neko ne pomogne.
Ovo pismo treba da stigne do ponedeljka Ako ga poaljete avionskom potom,
u Ljubljanu . ono moze stii do ponedeljka.
Ove ~kolske godine e se sigurno poveati Mi neemo imati dovoljno uCSioniea,
,
broj aka u naoj koli. ako se poveca broj aka.
815

Ova kua je taman za moga prijatelja" Moj prijatelj e uzeti ovu kuu"
ali je u ravom stanju i treba da ako je opravite.
se opravi.

GD 33.4.1 Questions and Answera Drill" using Iakoi.
,
Hocete li ii na iZlet" ako bude padala kia?
, ,
Hocete li doci kod nas" ako budete imali vremena?
Da li mogu da ka~em gde ste" ako vas neko bude traio?
Hoete li doi kod nas" ako bude mnogo sveta?
Da li bi ili u bioskop" ako majka mo~e da ostane kod dece?
Treba li da vas izvestimo" ako vas neko bude traio?
Da li e nas pustiti u salu" ako budemo zakasnili za po~etak predstave?
Da li ete ostati tamo du~e" ako budete imali vremena?
Zar ete ii na put kolima" ako bude padao sneg?
Da li ete se naljutiti" ako ne doem?
Da li ete ii na izlet u nedelju" ako se budete odmorili?
Zar neete ii s nama na izlet" ako bude bilo lepo vreme?
Hoete li doi kod nas" ako doe Jovan?
GD 33.4.2 Question and Answer Drill on the Basic Sentences. Answer the
following questions on the basis of the information given in the Basic Sentences.
Kakva je prognoza vremena za sutra?

Da li jo pada kia?
Kakvo je vreme napolju?
Da li jo duva vetar napolju?
Da 11 je prestao da pada sneg?
Da li ste putovali zimi u Austriju?
Da 11 se puteVi ~iste od snega?
Da li se napolju razvedrilo? Ivani
Da li ima ~esto magle u Beogradu?
Da li su ovde jaki rnrazevi?
Da li je ovde juce bilo oblacno?
Zar kia jo nije prestala da pada?
Dokle vas je pratilo nevreme?
816

Koliko je trajala oluja?

Da li je grad napravio veliku tetu?
Da li ste imali tekoa pri povratku?
- Kako vam se (Sini vreme? Da li e padati sneg?
U koliko sati se daje izvetaj o vremenu?
Kad sluate radio?
Zar vas ne interesuje meteorolo~k1 izve~taj?
Da 11 mi preporuCSujete da putujem kolima ili vozom?
Koji je mesec kod vas najk1ovitiji?
Da 11 je put klizav?
Da 11 je napolju poledica?
zar vam nije zima?
~ta je s vama? Vi kao da ste se smrzli.
Zar j e vama vruina?

Ako vam je hladno, zato ne obuCSete neto toplije?
Da li j e u Ljubljani hladnij e nego u Beogradu?
Da 11 j e u Dubrovniku topllj e nego' na Rij eci ?

GD 33.5.1 A B
Da 11 su se va~ brat i njegovi vratili Nisu jo.

iz BeCSa?
Kad su otputovali za BeCS? U prolu ~ubotu. Danas je taCSno pet
dana otkako su otputovali.
Da li imate vijesti od njih? Da, brat javlja da ih je poslu~ilo
lijepo vrijeme pri odlasku i da su
dobro stigli.
Kada e se vratiti? Vrat1e se idueg Vikenda, ako ih ne
sprijeCSi ru~no vrijeme.
Zalto l da se nije vrijeme tamo Dal pogoralo se. Brat pie da pada
pogor~alo? susnje~ica i duva jak vjetar.
~teta~ valjda e se vrijeme poboljati To ba i brat spominje.' Ali, ako

i razvedriti do vikenda. se vrijeme ne pobolja, oni e
ostati tamo preko vikenda i sa~ekati
jo koji dan.
1 /susne~ica/ - /sUsnje~1ca/ fsheet'

2 /pom1njati/ - /spom1njati/ 'to mention'
817

A B
To je bolje nego da putuju u ovo doba Da, tako je.
godine po slabom vremenu.
na ~H cy ce BaID 6pQT H &arOBR BpaTKAH HRCy jour.

H3 Be1fa?
Kaen cy OH~ oTnyTOSQJIH y Be"l? Y npOIDJIy cyOTY. ~aHac je Ta1lHO neT
AaBa OTKaKO cy oTnYToBBJIH.
~Q ~H HMQTe BeCT~ OA aRX? lJ.a, paT jas.6a Aa HX je nOCJl)")J(HJlO .Ilena
speve np" OAJl&CXY H Aa cy Jleno AO-
nyToSaJlH.
Ka~ o~eKyjeTe Aa he ce apaTHTH? BpaTHhe ce HAyher SHReHAa. aKO HX Be
Cnpe1lH p~aBO speMe.
SamTa. ~a ce HMje epeKe noropmaJIo? lJ.a, noropmaJlO ce. EpaT nHme Aa DaAa
,
cycHe~Hua H Aysa jaK eeTap.
2
IDTeTB, he ce epeKe n060~mQTH
Eah~a To 6aur H 6paT nOMMHe. AJIH, aKO ce
H pa3Be~pHTK ~O SHReKAa. speve He n06o~ma, OHH he OCTaTH TaMO
npeKO SMKeHAa H Ca"leKaTH jom KOjH AaH.
To je 6o~e Hero Aa nYTyjy Y oso Aoa JJ.a, TaKo je.
rO~HHe no p~aBoM speveHy.
GD 33.5.2 A B
Ja ve~eras imam posla u gradu i neu ~to u kazati, ako vas neko bude tra~io?
doi kui na ve~eru. Recite gospoi
da me ne eka.
Recite, da se neu vratiti kui do 10 Molim.
sati.
Ako se slu~ajno zadr~im du~e, ja u ~to da radim, ako vas neko bude hitno
javiti. tralio?
U tom slu~aju mi javite. Evo vam broj Molim~ gospodine.
telefona.
Do vienja. Do vienja.
Ja se1lepac HMa~ nOCJIB y sBpom~ H

Hehy AohH RyhH Ha se"lepy. PeUHTe
rocn09~ Aa Me He "IeKs.
818

Pen~Te, Aa ce Hehy spaTHTH RyhH /1.0 MOJIKM.

10 caTH.
AKO ce c~yqajHo aaAP~~M /1.y~e, ja hy lliTa. ~a papHM, aKO AsC HeKO 6Y/1.e XKTHO
jaBHTH. TpaXCHO~
y TOM c~yqajy Me H3BecTHTe. EBO BaM

CSpoj TeJIeq,OHa.
lJ.0 BH~eH:a. 11.0 BH~eHa.
GD 33.5.3 A B
, ,
Hocete li ici negdje van grada za Jo~ ne znam. To zavisi od posla.
vrijeme vikenda?
Zar ste toliko zauzeti? Da. Ali, ako svrim posao i ako bude
, ,
lijepo vrijeme, onda cemo ici negdje
van grada. A vi?
Mi emo imati goste za vrijeme vikenda Mi smo mislili da ete ovoga vikenda
1
i nigdje ne mozemo ii. praviti izlet za erdapsku klisuru.
Koliko se sjeam prije ste pom1njall
izlet za erdapsku klisuru.
Da, to je to~no. Mi sam zeljeli da I mi bi voljeli Vidjeti erdap. Ako
vidimo erdap u maju. Ali zbog ste slobodni, moemo napraviti zajedno
gostiju ne moemo ii. taj izlet.
Moemo. Samo moram pitati zenu da nismo Naravno pod uVjetom da bude lijepo
te nedjelje zauzeti. vrijeme.
To se razumije. Ne vrijedi praviti
izlet za erdap po runom vremenu kad
se ne moe nita vidjeti.
XoheTe ~H HhH Her~e BaH rpa~8 aa Bpeve Jom He aRaM. To a8EHCH O~ nOcJIa.
BHKeHaa?
3ap eTe TOJIHKO aayaeTH? l1.a. A~, a.KO cBpmJW nOCJIa 6Yl1.e
If 8.RO
~eno BpeMe, OHl1.8. heMo Hh~ Her~e BaH
rpa/1.s. A BH?
MH heMO HMaT~ rOCTe aa BpeMe BHKeH/1.8 MH CMO MHeJIH~Has heTe BH OBOl' BHKeHaa
M He Mo~eMO HMrAe HhH. npSBMTM H3~eT y iepaancxy KJIHCYPY~
ROJIHKO ce cehaM BH CTe paHHje DOMHH8JIH
H3JIeT Y iepAanCKY KJIHCYPY.
1 /erdap/ or /erdapska klisura/ is the narrow defile of the Danube known as

the tIron Gates'.
819

Da, 10 je Ta~HO. ~M CMO ~e~e~H AS H Ml1 (!W ElOJJ6..l1H AS, BlIJU.fO 'Sep~en. umeuo
PMA70VO bepA8n y Majy. A.~ 36o~ aar.paBH~~ ~JeAHO Taj H3~e~, aKO eTe
rOCT2Jy He MomeMO HLH. C~060p'H~ y APyry HeAe~y o~ ose.
HaJ-SElHO n OP. yCJJOBOlf ,l(8 CSYAe JIeDO apeue.
To ce raayMe. He Fl ep-K Dr&1"W!M M3JIeT y
~eIAan no p~aBoM BpeMeay Kat, ce He

Mo~e HHRfTQ BI'lp.eT'M.
GD 33.b Homework - Domai zadatak

GD 33.6.1 Complete the following sentences, choosing the correct verb form of
the two given.
,
Ako sutra hladno vreme, trebace /bude/ - ljef
vam topal kaput.
Ako sutra k1~a, neemo ii na /pada/ - /bude padala/
izlet.
Ako sutra za veeru, naljutiu Ije Jovan zadocnio/ - /Jovan
se na njega. bude zadocnio/
Ako da pada do sutra ujutru, mi /Je sneg prestao/ - /sneg
emo putovati kolima. pres tane/
Ako radnja otvorena, kupite /Je/ - /e biti/
kilogram kafe.
,
Ako na Top~iderskom brdu, to ce /budete stanovali/ - Iste
biti dobro. stanovali/
Ako Jovana, recite mu da doe. Iste videli/ - /budete videli/
Ako lep stan, to mi je milo. /budete imali/ -/ste imali/
Ako kod Jovia tamo ste videli Iste bili/ - /buete bili/
moga brata.
Ako sneg vi ne treba da putujete. /bude padao/ - /Je padao/
GD 33.6.2 Complete the following sentences, using the proper form of the verb
given.
Javite mi, ako me neko /tra~itl/
820

, ,
Ako sneg~ mi cemo ostati kod kuce /padati/
za vreme vikenda.
Ako ~kolu~ to e biti dobro za /saz1dati/
va~u decu.
,
Ako radnja otvorena~ ja cu kupiti /biti/
sve to ste kazali.
Ako stan~ za~to me n1ste 1zvest1l1. /na1/
Ako moje stvar1 sa stanice~ biu /doneti/
vam mnogo blagodaran.'
Ako 1due god1ne broj aka ~ /opast1/
nee nam trebati nova ~kolska zgrada.
Ako mi neko da okupam decu J onda /pomoi/
emo st1i na vreme.
Bie bolje ako u hotelu Metropol. /odsesti/
Ako ra~un preko 10.000 dinara~ /1znositi/
mi neemo 1mati dovoljno dinara.
821

UNIT 34
Reading Selection - Stivo za itanje
How Yugoslavia Was Created - Kako je stvorena Jugoslavija
RaA je 1. AeQeM6pa 1918. nporAameHO yjeAHKene Cp6a, XpBaTa H C~08eHana

TKMe cy Ga~OBO~HH MHorH $HXOBH GajeAHH~KH HaUHOHa~HH HHTepeCH. YjeAHHeHe
Je Aom~o Kao pe3Y~TaT Te~ H Hanopa MHO~HX ~eHepaQHj& H nOA cTHuajeM HcTO-
pHCKMX H reorpa~CKHX OKO~OCTK.
JyrOCAaBHja je npH3H&Ta Bepca~CKHM yroBopoM o MHpy (28. jyH 1919.).

HaCe~aBaHe Jrroc~oBeHa y ca~amHOj ~OMOBHHH H3spmeHO je y VI H VII BeRy.
OA T8A& AO yjeAHH8Ha JyrocAoeeHH cy npO~93"~K Kp03 MHore ~3e HeTop~je y
KojHMa cy ce npH6AKEaBa~~ H YAa~aaaAH jeAHu OA ApyrHX.
JeA8a OA HsjpaHMjHx Aora~aja, KOjH je ~onpHHeo G6AH~aBa~ jY~HHX CAOaOH&
6HO je nojaBa H ynoTpe6a ~pKBeHHX KHMra Ha c~oBeHCKOM je3HKy (IX seK). XPS8TM
cy HC~HHa ynoTpe~BaAH sehHHOU K~re TQK03eaKe xpsaTcKe peueH3Hje H~H peA8K-
UMje (rJl91"0.6M!Ua), a Cp6~' cpnCRe (hHpHJnlua). AJIH ce cM8Tpa, Aa ceM a36yKe HeMa
HeKHX 6HT~HX pa3JIHKQ H~Me~y TKX Asejy peueH3~ja. Te Ka~l"e cy MHoro nOMOrJIe H
Cp6MMa H XpeQTHMa 3a o~YBaae ~~XOBor Ha~~OHa~Hor o6e~e~Ja. il03HaTa je 60pa
HcKyna rprypa HV-BeKor aa r~a~O~HQY Ha npBOM cn~HTCKOM caopy (925).
no~e~a ~pKBe H3a38a~a je nOCTeneHO BanymTaHe CJIOBARcKor je3HK8 y ~PKBH
C.llOBeHaua XpBB.Ta. CJIOBeHllH H XpBaT~ ej pHMOf<QTOJIHTIH, a Cp6H npai30c..IJaSHH.

Pa3~MqHTe Bepe YTHua~e cy pa3YM~MBO Ha c~~e~e seaa H3Me9Y HMX. MnaK, ynpKoc
pa3JIM~~TWX s3yKa (JIaT~HHua ~ hpHJIMua) je3~K Cp6a H XpS8Ta ocTao je MCTH.
Kad je 1. prosinca 1918. proglaeno ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca,

time su zadovoljeni mnogi njihovi zajedniki nacionalni interesi. Ujedinjenje
je do~lo kao rezultat tenji i napora mnogih pokoljenja i pod sticajem
historijskih i geografskih okolnosti.
Jugoslavija je priznata Versaljskim ugovorom o mdru (28. lipnja 1919.).
Naseljavanje Jugoslavena u sada~njoj postojbini bilo je u VI i VII stoljeu.

Od tada do ujedinjenja Jugoslaveni su prolazili mnogim historijskim fazama, u
kojima su se pribliavali i udaljavali jedni od drugih.
Jedan od najranijih dogaaja, koji je pridonio pribliavanju junih

Slavena bio je pojava i upotreba crkvenih knjiga na slavenskom jeziku (IX stol.).
Hrvati su istina upotrebljavali veinom knjige takozvane hrvatske revizije ili
822

UNIT 34 SERBO..CROATIAN
izdanja (glagoljica), a Srbi srpske (irilica). Ali se smatra, da osim abecede

nema nekih bitnih razlika izmeu ta dva izdanja. Te knjige su mnogo pomogle i
Srbima i Hrvatima u borbi za odr~anje njihovog nacionalnog obilje~ja. Poznata
Je borba biskupa Grgura Ninskog za glagoljicu na Prvom splitskom saboru (925).
Podjela crkve izazvala je postepeno napu~tanje slavenskog jezika u

slovens~ i hrvatskim crkvama. Slovenci i Hrvati su r~okatolici, a Srbi
pravoslavni. Razli~ite vjere djelovale su razumljivo na slabljenje veza ~zmeU
njih. Ipak~ i usprkos razli~ite abecede (latinica 1 irilica) jezik Srba i
Hrvata ostao je isti.
Basic Sentences - Osnovne re~en1ce
to proclaim proglasiti, da
,
npOrJJaCHTK, Aa
progla:stm ,
npOI"JIaCHM
,
--
union ujedinjenje yje,l.tHHeJf.e
I 1918.
' I
.
1 ! ,
The union of Serbs~ Croats ptyog prosrncall9lS. TIpao!' AeueM6pa
and Slovenes was pro- pr6glaeno je npor~ameHOje yjeAHHeHe
...
oJ.aimed on December l~
1918. ujedinjenje S~bE~ ~- XpaaTa
C yva, '-I H e' --
JIOaeHaua.
Hrvatali Slov!n~cE.
,
to satisfy zadovoljiti~ da aS/l.OBO.IJHTH, Aa
,
zadovoljtm aap,oBo.a,ib.r
mutual~ common za.jedni~k!, -E,-l5 3~jeARM'IKii, -ii. -6
lnteres
..
HHTepec
interest
Many ot their common Time su zadOVOljeni) THue

J. ey '
aaAOB~HH J '
MHorH
national interests were
met by that [act].
mnogi njihovi
zijedni~k1 nacionalni
. ..

aHXOBH aajeAHH'KH
Ha~HOHaJIHH HHTepeeH.
interesi.
,
to adm1t, recognize, prIznati, da npIU3H&TH, Aa
confess pr1zna:ntJ priznat npH3HaMj npH3HiiT
,
treaty, contract u" govor y:rosop
(to be continued
823

JyroC~BMja je npU3HiTa'
I
Yugoslav1a was recognized JugoslaviJa Je
by the Versa111es Peace
pr!zn!ta 1versalJSk1m Bepca~cRHM yrosOpOK o
Treaty (June 28, 1919).
Ugovorom o mfru l (28. ,,'~ jyH
MHpy (28. ~, 1919.).
'
lrpnJallgig.).
result rezultat, pe3Y~TaT, , - "

pe3Y~TaTa
rezultita
asp1ration,tendency t!~nja G pl. te~njt "
T eEH:a ,,-
TeXCILH
etfort napor "

Hanop
generation generic1ja
,
I"eHepa~MJa "
or, pokolj8nje nOKO~He
The union came [about] as Ujedinj~nje je do~lo YjeAHHtHe je Aom~C'Rao

the result ot the aspira- kao rezul tat I t~~nji tL
pe3Y~TaT Taz&H H
tions and efforts of many , I I Jo ' _
generations. i napOra mnog1h Hanopa MHOI'HX
J.
pokoljenja. l'eHepal~HJa
convergence, sticaj / stjecaj CTH~j

, -
accwnulation
histor1cal historijsl, ,
HCTOpHCKH, --
-i, -8
-4,-0
geographical geografsk!, -a,-e :reOI'pa~cJdi, -i, -o
circumstance ok6ln~st f
,"
OKOJIHOCT -
tavorable pOVOljan, nOBO.wlH,
,
pOVOljna, -o nOBo~Ha, -o
ft , _ _,
The accumulation ot histor- Sticaj historijSlh1i CTp.uaj MCTOpHCKHX H

ical and geographical ,
geografskih okOlnOstr
I ,
l'eOl'pa~KHX " - -I
OKOJIHOCTH
influences was also tavor-
able. b:l.o Je tak6er l
pOv~ljan.
.
6HO je TaKo~e
" "DOB~H.
,
present sada~njt, -a, -I caAaDIHJi, -i, -i
;
homeland domovina AOMOBHxa
or, postOjbina nocToj6RHa
~
,
century, lttet1me vijek pl. v1jekovi seK siRoSR
century stoljee cToJIihe
824

.L .J.
The Yugoslavs settled in Naseljivanje Hace~aFaHe Jyroc~oBeHa
[their] present home- y caAawaoj AOMOBHHMI
land in the sixth and Jugoslavf!na u
seventh centuries. sada~nJoJ postojbini I I
HaapmeHo
Je Y "VI' , H VII
...
btlo je u VI i ViI BiKY.

stoljeu.
phase tliza
e. I
From then until the union Od tada do ujedinjenja I OA TaAa AO yjeAH~HaI
the Yugoslavs have gone
through many phases ot
history.
Jugoslavf!ni su
prolazili mnbgim l npo~aaH~M
.
J~J"IOCJJOBeHH
.L
.
ey
..
Kp03 MBore
I Jo I
historijskim epiae MCTcpHjeo
tazama.
stormy bnran J bnrna J -a '" "
CSypaH, 6ypBa, -o
past pro~lt5st t npour~oeT
to draw nearer J to priblifvati se J npH6~~iBaTH ce,
come nearer ,
pribli!vam se I!pH6~H)J(iBiM ce
co
to d1vide J to separate udalj!vati se J YJ.taJNiaTIf ce,
udllj!v!m se ' -
YAa.ll8.s8M ce
In their stormy history u svojoj bflrnoj Y eBojoj

I 6YPHOj
.L "_'
npom~oeTH
they have [both] been prO~l~stiIOni su se OHM oy ce npH6~H)J(aEa~M
I '" I
drawn together and been
[turther] divided. pribli!Vali1i li YAa~Ba~M'j~AHH 0A
Udalj!vali1jedni od AP~iix.
"
drugrh.
appearanceJPhenomenon pojava "
nojasQ
co
to appear pojavljIvati se J oo jaBhI!!B8TH ce,
,
pojavljuje se ,
llojaB.lsY je ce -
use upotreba
..
yO-OTpeCSa
,
ecclesiastical crkvenI J -!J -~/ upKBeHH, -i, -o /
,
crkvenX IXpKseHH
knjiga
..
KILHra
book
,
slavic slavensl, -a: J -) CJIOBeHCKH, -a, -5
, Jo
n the IX century appear u bc stoljeu J Y IX BeKy Ao~a3H AO
and are used (Icame to the I
"
pojavljUje se upotreba nojaEe IH 'ynoTpeCSe
appearance and use otl)
ecclesiastical books in a crkvenih knjIga:1na upKseHHX
I K~Hra Ha c.'
Slavic language. I , I ..
slavenskom jeziku. c~OBeHCKou je3HKY.
825

event doga a:j "

AOI'abaj -
to contribute doprinijeti, da AonpHHeTH, Aa
,
doprinesem AonpHH8ceM
or, pridonijeti, da
~
npH,AOHeTM, Aa -
pridones!m ,
npH,AOHeCeM' -
rapprochement zbli~iva:nje 3C5Ju!d:siae
or, pribli~ava:nje &.-
npHvJlHXQlB8ae
If
, _ c.
Slav Slaven, G / CJlOSeH, CJlOeeHa
Slavena
That event contributed

much to the rapprochement
Ttj je dogaa:jlrnnogo ~.
Taj AOI'a~aj
.
je AonpMHeo
pridonio' " I 36JlH.aBa~y
MHO~O J.
of the south Slavs.
pribli~kvanju ja~nih J.
JyxcHHX CJlOeeHa.
&.-
Slavena:.
so-called takozv!nt, -!, -5 T8K03SiHR, -i, -6
recensiorl recenzija peu8H3Mja
revision
,
rev!zija , -
pesH3Mja
redaction redakcija peAaK~Hja
edition izdanje H3Abe
Glagolitic (alphabet) glagoljica /
/ Glagolithic glagoljica "
~ JIa!" OoltM ua
C7rillic (alphabet) irilica / hPlpHJlHUa /

lrilica "
hHPHJlH~
The Croats, as a matter of Hrvati SUI lstina l co

XpBaTH "
cy, HCTHHa, ynoTpe6-
fact, largely used books upotrebljAvali
.L
.ltQSaJlH aehHHOM Ka~e

in the so-called Croatian I , _ _
recenS10n or redact10n veInom lmjlge TaK03BaHe xpBaTCKe
([in] Glagol1tic script), takozvane ~va:tske I
peneH3Hje , '-1
HJlH pe,AaKuHje
and the Serbs the Serbian
([in] Cyrill1c script). revizije lili iZdinja l (I"JIarOoltHu;a), a CP6H
(glagolj1ca), a Srbi cpncRelChHpHJlHua).

srpske I (clrilica).
co ~ _
to consider smitrati, CMaTp&TH, CMaTpau
smatrb
alphabet abeceda ia6yxa
essential l vital bltan l bltna l -o <SHTaa, <SHTRa, -o
826

But it is considered that

aside from the alphabet
lli se smatr~, da .
A~K
t. (5
~
ce cMaTpa,
-I.L
Aa ceM
I
- .
osim abecedelnema aa yRe HeMa HeKHX
there arenIt any essential , _.1 , I
differences between these nekih bitnih 6HT~HX pa3~HRa H3Me~y
two recensions.
riZl!ka1izmeu t! .L
THX ~Be
.Lj
y peT~H3H
# _j_
a.
!. '
dva izdanja.
struggle brba 60p6a
preservation odr~inje o'lyeaTH:e
characteristic, ob!lje~je 06eJlexcje
identity
These books greatly helped

both Serbs and Croats in
the struggle to preserve
. ,.
T~ su knj 1ge mnbgo
pomogle Srbima i
TeJK~re
.' cy
M Cp6HM8 H
MHoro

xPBiT~Maly
"
nOMor~e
their national identity. ,

Hrv~tima Iu borbi
za OOp6H
I 3a O~YBaHe
" IHMX080r

4 # _
odr!nje njIhovog Ha YtJIIOH8J1liOfl C6eJIe)[(Ja.
nacionalnog obiljezja.
bishop biskup
council, diet sibor "
ca60p
I I I I
The struggle of Bishop Grgur Poznata je borba ITo3MaTa je 6op6a 6'liIcRyna
I ~ _,
Ninski for the glagolitic bIskupa Grgura rprypa HHHCKor Ga
alphabet at the First
~nskoglza
# , .L
Council of Split (925) is r~arO~~l:Y Ha npBOM
well known. I "
ca60py ~
(92:5).
glagoljicu Ina CIIJlKTCKOM
!+vom SPlltskom
Siboru ( 92~ )
.
DOJl.e.na
division podjela
#
to provoke, to izazvati, da H3&3BaTH, Aa
cause izazvem
# -
H3EtaO.BeM
abandonment naptltanje H8n;UIT&ae
,I
Podjela cf'kve I
nOAe~a ~
~pKEe -I'HB8BBa~ je
The division of the Church
caused the gradual dis use Izazvala je n&CTeneHO HantmTsae
of the Slavic language in
the Slovenian and Croatian postepeno napUtanje e~&BeHeKor j3HKa 1 y
churches.
slavenskog jezika u
, I J.
UpRBM CJlOBeH8Ua H
I
# -
Slovenskim i XpeaTa.
~vatskim crkvama.
#
Roman Catholic r1moIcato11k pl. pHMOKS T O JlJUC ,

#
r1mokB.to11c1 pHMoxa T OJIM ~H
827

Orthodox
,
pravosla:van, ,
npaSOCJI8a8H,
-
,
pravos l livna , -o ,
npaSOCJl8EHa, -o -
/-,pravoslavan I npaSOCJI8B8H
The Slovenes and Croats are

Roman Catho11cs, and the
Serbs Orthodox.
Slovbnc1 1 Hrvati su
.
rimokatolici, a
,
J- J-
CJIOSeHUH H Xpa8TH
,
pMMOKaTOJlHUH, a Cp6H
cy
.
Srbi pravosla:vn!. npaSOCJIaSHH.
different rizli~it, -aJ -o

faith, religion vjera
weakening slabljenje
Understandably (L-naturally) Rizli~ite vjere, P8~JIH~HTe

&. I
sepe YTHU8JIe
the different faiths ' j
,
cy p8aYM~~Bo I Ha c~6-
weakened (Iinfluenced to na:ravno, djelovale
&. -I H3Me~y
~eHe Beaa ~x.
.. ~
the weakening of l ) the su na slabljenje
ties among them. veza:lizm~U njth.
,
Latin alphabet latinica JI8THHl1'JJ,8
, I J-
Nevertheless, despite the }:pak, i usprkos UnaK, ynpKoc pa3JIH~MTHX
different alphabets ; I
razli~ite abecede i36YKil (JrB.T~HHua II
(Latin and Cyrillic), the
language of the Serbs (latinica i ~HpZJlHna)lj~3HK C~6a
and Croats remained the " -I ocTao
,
ir.llica)" jezik H XpS8Ta je HCTi.
same.
S~ba i Hrvita:tostao
je ist!.
(to be continued) (nastavit e se) (HaCTaBJI1he ce)
NOTES
Note 34.1 Ikadl
Note 34.1.1 lkadl as Clause Introducer:
lkadl plus present
Sta da ka~em Tomi, kad doe? What shall I tell Tom when he comes?
Nemojte mi davati pare" oni e poslati Don't give me any money; theyill send
a bill when the carls ready.
ra~un kad kola budu gotova.
Samo ne znam otkud to" kad je akumulator Only I don't know how that happened,
as the battery is new.
nov.
The first two examples are with lkadl plus perfective; the third has an
imperfective verb after lkadl. In the first two Ikadl corresponds to 'when',
828

in the last to tasI or tsince l
lkadl plus present plus passive participIe

Kad je l. decembra 1918. progla~eno When the union of Serbs, Croats and
ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenes was proclaimed
Slovenaca, time su zadovoljeni
mnogi njihovi nacionalni
interesi.
/kad/ plus past

Ali u poslednjem momentu, kad je But at the last minute, when we should
trebalo da poemo, moj sin se have gone, my son got sick.
razboleo
..,
Kad smo usli u Moravsku dolinu, voz je When we went into the Morava valley,
the train went alongside the river
i~ao du~ same reke.
itself.
I meni se tako jutros u~inilo kad sam The same things happened to me this
morning when I started the car.
palio kola.
lkad/ is Iwhen I in all the above sentences.
Another possibility, not so far illustrated in the Basic Sentences, is

/kad/ plus the conditional. An example from the drills of this unit is:
Kad bih imao vremena, ja bih i~ao u If I had time, /Were I to have time,
I would go to the movies.
bioskop.
/kad/ plus conditional states a condition Iwere such-and-such the case'. The
second clause also uses the conditional.
The uses of /kad/ in such constructions may be summarized, as was done w1th
lakoj, as follows:
l. Ikad/ plus present Iwhen, as, since'
2. /kad/ plus past Iwhen, as, since'
3. /kad/ plus future Isince'
4. /kad/ plus conditional lif, were '
5. /kad/ plus /bude/ plus /1/ participIe 'when (more 1ndetinite)1
829

As in the case of IakoIl the present of the verb Ibitil is included in l

except as used in 2 1 5. However, it is also useful to distinguish the present
plus the past passive participIe (as above), since this combination (Ije
progla~eno/) may refer to different times, dependent on the situation.
lkad/ plus future refers to a specific situation, as with lakol (See

GD 34.1.3).
While lkadl plus conditional generally refers to a hypothetical situation,

it may refer to an actualonel as in:
Kad bi video ne~to lepoIon bi kupio. Were he to see something nice I When-
(ever) he saw something mce l he
would buy it.
lkadl plus a negative generallYI but not alwaysl corresponds to 'since l
Kad ne idete uDalmaliju Since youire not going to Dalmatia

Whenever lkadl corresponds to English Isince', it may be replaced by Ipo~tol.
Compare the following basic sentence with Ipo~tol and the affirmative:
Po~to
je danas petak, muzej Je otvoren do 19:00 ~asova.
The clause accompanying the lkadl clause may be:

a. present
b past
c future
d conditional
e imperative
The more frequent combinat1ons are found in the Grammatical Drill.
All of the above examples are of Ikadl introducing the clause of a

sentence which has several clauses. Ikadl may also introduce a clause which is
the whole sentence. Examples trom the Basic Sentences are:
Kad piju Toma i Jovan kafu?
Kad on dolazi kui?
Kad se zatvara muzej?
Here Ikadl is 'when?1
830

It should be noted that Ikad/ may correspond to both an interrogative

'when?' ('When ls he coming?l) and a relative 'when' <II donlt know when hets
coming'. ).
Note 34.1.2 lkad/ Elsewhere

To se obi~no de~ava zimi, retko kad leti.
Ikad/ occurs adverbially lat the time when# at the same timel, often with
adverbs such as /retko/ above. The group /retko kadi corresponds to Irarelyi.
Ikad/ also forms part of compounds such as /ikad/ lat whatever time',
/gdekad/ IWherever l , /katkad/ Isometimes l # etc.
Note 34.2 New Verbs

a I sm!trati s~trb to con-
sider
vic p dopr1n~tl da doprines~m doprineo -n~la doprin~t /-n1jet] to con-

Idopr1nijeti Idoprinio, Idoprinesen -ena tribute
, doprinijela
1 I doprinositi dopr1nosIm dopr1no~en
a/~ p izazvati da izazov@m izazvao -!la lzazv!n I lzazv!t to pro-

a I izazfvati izazrvam izazIvan voke,
cause
, to con-
i P nastaviti da nastavIm nastavljen
a I nastavljat:t nastavlj~ tinue, go
on
i p poj:tviti se da se pojavIm to appear,

a/J~ I pojavljfvati se pojavljujE!m se emerge
i P pribIfliti se da se prlblIlrm to draw

a I pribliltvati se prib11la:vlIm se nearer#
come
nearer
831

,
vic p pridon!ti da pridones!m prldoneo -n!la
/prldon!t
., [-nijet]
.,
to con-
/pridonijeti /prldonio~ pridonesen -ena tribute
"-
., pridonijela
i I pridonositi pridonosrm prldono~en
a p priznati da , prlzn!m
.
priznat to admit~
a/J~ I prizn~vati prizna:j!m pr{znllvlln recognize~
confess
i P progldsiti da progla:sXm progla~en to pro-

a I progla~~vati progla.a:va:m progla.~lIv~ claim
alJI! /proglafvati /progla.~ujl!m /progla.tvan
.,
i p udaljiti da , uda:ljtm ud~ljen to remove;
a I udaljivati udalja:v!m udalja:v!n refl. to
a/J! /udaljfvati /uda.ljuj@m /uda.ljtva:n divide~
separate
.,
i P zadovoljiti da zadovoljtm zadovolj!n
., to sat-
a I zadovoljavati zadovolj!va:m zadovoljIIvlIn isfy
Grammatical Drill
GD 34.1 /kad/ Learning Drill

The same basic pattern is followed here as with lakoj in GD 33.1.
/kad/ clause Accompanying clause
l /kad/ + present a present
2 /kad/ + past b past
3 /kad/ + future c future
4 /kad/ + conditional d conditional
5 /kad/ + /bude/ with participle e imperative
.1 imperfective verb n negative I neka + verb
.2 perfective verb
GD 34.1.1 /karl/ + present

1.2 a Kad odete u Dalmaciju vi molete When you go to Dalmatia~ you can see
everything you Ire interested in
videti sve to vas interesuje. [seeing].
832

l.ln an Kad ne idete u Dalmaciju vi ne Since you arenit going to Dalmatia,

moete videti ono Mto vas you wonlt be able to see every-
thing you Ire interested in.
interesuje.
1.1 a Kad (ve) idete u Dalmaciju vi Since you are (already) going to
mo~ete videti sve to vas Dalmatia, you can see everything
you Ire interested in.
interesuje.
1.1 a Kad pada k1~a mi idemo u crkvu When itls raining, we go to church
kolima. by car.
l.ln an Kad ne pada ki~a mi ne idemo u When it isnlt raining, we d~nlt go
to church by car.
crkvu kolima.
l.ln an Kad nedeljom nije lepo vreme When it isn1t nice weather on Sun-
mi ne pravimo izlet van grada.
day, we donlt take a trip to the
country.
1.2 Kad bude lepo vreme mi emo doi
c When the weather is nice, welll
come to see you.
kod vas.
c 1.2n Ii emo u muzej kad ne bude Welll go to the museum when the
weather isn 1 t nice.
lepo vreme.
c 1.2 Posetiu vas kad doem u lIll visit you when I come to
Belgrade.
Beograd.
cn 1.2 Neu vas posetiti kad doem u I wonlt visit you when I come to
Belgrade.
Beograd.
1.2 e Kad pro~itate knjigu, dajte je When you have read the book, give
it to John.
Jovanu.
1.2n e Kad (/Po~to) ne ~itate knjigu, Since you arenit reading the book,
give it to John.
dajte je Jovanu.
1.1 en Kad (/Po~to) ve ~itate knjigu, Since you Ire already reading the
book, donlt give it to John yet.
nemojte je davati jo Jovanu.
GD 34.1.2 /kad/ + past

b 2.1 Ja sam bio na ~elezni~koj I was at the railroad station when
the train arrived.
stanici kad je voz stigao.
2.1n b Kad (/Po~to) voz nije stigao na Since the train didnit arrive on
time, I left the railroad station.
vreme, Ja sam otiao sa
elezni~ke stanice.
c 2.2 Pitau kad je Jovan poslao lill ask when John sent the book.
knjigu.
833

o 2.2 Kad (/Po~to) ste poslali pismo Since you have sent the letter air-
avionskom po~tom, ono e stii mail, it'll arrive on time.
na vreme.
en 2.2n Kad (/Poto) niste poslali pismo Since you havenit sent the letter
" stici
avionskom po tom~ ono nece air-mail, it won't arrive on time.
na vreme.
2.1 e Kad (/Poto) je ve doao, neka Since he has already come, let him
ostane. stay.
GD 34.1.3 /kad/ + future
Kad (/Poto) ete se vratiti kui Since you will return home by 5,
do 5, onda mogu da vas sa~ekam.
(then) I can wait for you.
3.1 c Kad (/Poto) ete ve ii u varo Since you're already going down-
town by car, (then) welll go
kolima, onda emo ii zajedno.
together.
3.1 d Kad (/Poto) ete ve ii kolima Since you're going by car anyway,
mogli biste povesti i nas. you could give us a lift <I you
could drive us with youl).
Kad (/Poto) ete ve ii u varo, Since you 're going downtown any-
kupite kilogram kafe i kutiju way, buy a kilogram of coffee
and a box of cube sugar.
eera u kockama.
GD 34.1.4 /kad/ + conditional
4.1 d Kad bih imao vremena, ja bih Were I to have (/If I had) time, I
would go to the movies.
iao u bioskop.
4.1 d Kad bih imao auto, ja bih If I had a car, lid travel by car.
putovao autom.
4.1 d Kad bi(smo) putovali avionom, Were we to go (/If we travelled)
mi bi(smo) brze stigli.
by plane, we would arrive faster.
4.1 d Kad bi video neto lepo, on When he would see something nice,
bi odmah kupio. held buy it right away.
GD 34.1.5 /kad/ + /bude/ with past participIe

5.1 a Kad budete doli u Beograd, When you (have) come to Belgrade, we
must get together.
moramo se nai.

5.1 e Kad budem doao u Beograd~ When I come to Belgrade, lill stay
odseu u hotelu Metropol.
at the hotel Metropol.
e 5.2 Javite nam kad budete na~li Let us know when you've found an
stan. apartment.
GD 34.2 /kad/ Model Drill

GD 34.2.1 Present Tense Model Drill with negative transform
Each of the following sentences is given in both affirmative and negative.
These should first be drilled~ then the students are to make the negative trans-
form when given the affirmative.
Note that the affirmative sentences have /kad/ 'when' plus perfective, the
negative sentences have /kad/ 'since l plus imperfective. /poto/ may be used
instead of /kad/ Isince'.
Kad odete ove godine u Jugoslaviju moete Kad ove godine ne idete u Jugoslaviju
videti Dubrovnik. ne moete videti Dubrovnik.
Kad pro~itate tu knjigu~ dajte je Jovanu. Kad ne citate tu knjigu~ dajte je
Jovanu.
Kad vratite knjigu~ dobiete drugu. Kad ne vraate knjigu, neete dobiti
drugu.
Kad sazidate kolu~ vi ete poveati Kad ne zldate kolu, vi neete
pismenost u vaem selu. poveati pismenost u vaem selu.
Kad kupite kafu za vas~ kupite i za nas. Kad ne kupujete kafu za vas~ nemojte
kupovati ni za nas.
Kad devojka okupa decu~ onda emo vecerati. Kad devojka ne kupa decu, onda emo
odmah vecerati.
Kad napi~ete pismo, onda doite kod nas. Kad ne pi~ete pismo, onda doite
odmah kod nas.
Kad svrite posla, onda moemo ii u Kad nemate nikakva posla, onda
bioskop. moemo ii odmah u bioskop.
Kad autobus stane negde usput moemo Kad autobus ne staje nigde do Sarajeva,
popiti neto. Ja sam edan. onda ne moemo piti nita dok ne
stignemo u Sarajevo.
Kad o~istite cipele~ mi emo biti gotovi Kad ne cistite cipele, mi smo gotovi
i moemo poi. i moemo odmah poi.
835

Kad pomognete Jovanu, vi se vratite Kad ne poma~ete Jovanu, vi se vratite

,
kuci. odmah kui.
Kad kola budu gotova, vi mi javite. Kad kola nisu gotova, onda u redu.
GD 34.2.2 Present - Past Model Drill with question transform

l) Each of the following sentences is to be put into the past tense, as
shown in the first example. The past transforms are to be covered during this
drill.
2) Each sentence and its past transform is to be made into a question, as

shown by the first example. One student is to make a question, the next to a
answer it and form the next question.
l) Kad ki~a prestane da pada, ii Kad je kia prestala da pada, otili

,
cemo na Kalemegdan. smo na Kalemegdan.
, ,
2) Hocemo li ici na Kalemegdan kad Da li ste ili na Kalemegdan kad je
v
ki~a prestane da pada? kisa prestala da pada?
Kad svr~im ~kolu, ii u kui da Kad sam svrio kolu oti~ao sam kui
se odmorim. da se odmorim.
,
Kad se vreme razvedri, putovacemo Kad se vreme razvedrilo, otputovali
dalje. smo dalje.
Kad doru~kujem, idem u kancelariju. Kad sam doru~kovao, otiao sam u
kancelariju.
Kad doem iz kancelarije, ja odmah Kad sam doao iz kancelarije, ja sam
ve(Seram. odmah ve<Serao.
Kad se presvu~emo, idemo odmah u Kad smo se preSVukli, otili smo odmah
pozorite. u pozorite.
Kad o~istim cipele, mi emo odmah Kad sam o<Sistio cipele, mi smo odmah
poi u pozorite. poli u pozorite.
Kad se podiam, doi u pravo kui. Kad sam se podiao, doao sam pravo
kui.
Kad se podigne kola, smanjie se Kad se podigla kola, smanjio se broj
broj nepismenih u selu. nepismenih u selu.
Kad pro<Sitamo knjigu, mi emo je Kad smo pro<Sitali knjigu, mi smo je
odmah vratiti. odmah vratili.

Kad pomognem Jovanu, vratiu se Kad sam pomogao Jovanu, vratio sam se
, ,
pravo kuci. pravo kuci.
,
Kad devojka kupi voce na pijaci, Kad je devojka kupila voe na pijaci,
ona e ga doneti kui. ona ga je donela kui.
Moja zena e doi kad odvede dete Moja ena je dola kui kad je odvela
u kolu. dete u kolu.
Kad oteram kola u gara~u, onda idem Kad sam oterao kola u garau, onda sam
pravo u kancelariju. otiao pravo u kancelariju.
Kad pustim Jovana unutra, zatvoriu Kad sam pustio Jovana unutra, zatvorio
vrata. sam vrata.
Kad pokaemo vaem prijatelju muzej, Kad smo pokazali vaem prijatelju muzej,
vratiemo se pravo kui. vratili smo se pravo kui.
Kad svrim posla, odveu naeg Kad sam svrio posla, odvezao sam na~eg
prijatelja na Avalu. prijatelja na Avalu.

Kad kupim benzin, odveu decu kui. Kad sam kupio benzin, odvezao sam decu
kui.
Kad poslui gospou Smit, devojka e Kad je posluila gospou Smit, devojka
doneti kafu gospodinu Smitu. je donela kafu gospodinu Smitu.
Kad nauimo srpskohrvatski, mi emo Kad smo nauili srpskohrvatski, mi smo
ii u JugoslaviJu. otili u Jugoslaviju.
Izvestiu odmah Jovana kad devojka Izvestio sam odmah Jovana kad je
uredi njegovu sobu. devojka uredila njegovu sobu.
Mi emo odmah ui u voz kad nosa Mi smo odmah uli u voz kad je nosa
unese nae kufere. uneo nae kufere.
Javiemo im odmah, kad zauzmemo Javili smo im odmah kad smo zauzeli
sobu za njih. sobu za njih.
Kad ofer zaustavi kola, deca e Kad je ofer zaustavio kola, deca su
sii. sila.
Kad kola stanu, deca e sii. Kad su kola stala, deca su sila.
Moj otac se ljuti kad zadocnim. Moj otac se naljutio kad sam zadocnio.
GD 34.2.3 Ikadl - lakol Model Drill with questions and Ibudeml transform
1) Ikadl in each of the following sentences is to be replaced by Iakoi.
2) Each of the sentences is to be made into a question, as shown in the

model.
837

3) The perfective present of the /kad/ and /ako/ clauses is to be replaced

by /budem/ plus /1/ participIe, as shown in the model.
' ,
l) Kad svr im posla, ici cu u bioskop. Ako svrim posla, ii u u bioskop.
2) Hoete li ii u bioskop kad svrite Da li ete ii u bioskop ako svrite
posla? posla?
3) Kad budem svrio posla, ii u u Ako budem svrio posla, ii u u
bioskop. bioskop.
Kad odem u Jugoslaviju, ii u da Ako odem u JugoslavijU, ii u da vidim

1
vidim Dalmaciju i ostrva. Dalmaciju i ostrva.
, ,
Kad doem u Beograd, doi u kod vas. Ako doem u Beograd, doci cu kod vas.
Kad naem stan, izvestiu vas. Ako naem stan, izvestiu vas.
, ,
Kad se vreme razvedri, mi cemo Ako se vreme razvedri, mi cemo otputovati
otputovati dalje. dalje.
, ,
Kad se sazidaju kole, smanjice se Ako se sazidaju kole, smanjice se broj
broj nepismenih. nepismenih.
Kad se naprave dobri putevi, Ako se naprave dobri putevi, poboljae
poboljae se turizam. se turizam.
, , k
Kad se uredi saobracaj, bice la e Ako se uredi saobraaj, bie lake
putovati. putovati.
Kad se podignu i urede hoteli i Ako se podignu i urede hoteli i restorani
, , , ,
restorani povecace se dolazak povecace se dolazak turista.
turista.
, , , ,
Poci cemo na put kad prestane da pada Poci cemo na put ako prestane da pada
sneg. sneg.
Kad se proizvodi dovoljno hrane uslovi Ako se proizvodi dovoljno hrane uslovi
za ~ivot su obi~no dobri. za ~ivot su obi~no dobri.
Kad je industrija dobro razvijena, Ako je industrija dobro raZVijena, onda
onda ima dovoljno robe. ima dovoljno robe.
,
Kad ima dovoljno kie onda povrce i Ako ima dovoljno kie, onda povre i
,
voe dobro rastu. voce dobro rastu.
Kad su stambene prilike dobre, onda Ako su stambene prilike dobre, onda ima
ima dovoljno dobrih i udobnih dovoljno dobrih i udobnih stanova.
stanova.
Kad se uvede osmogodinja kola u Ako se uvede osmogodinja kola u celoj
celoj zemlji, poveae se broj zemlji, poveae se broj pismenih.
pismenih.
1/ostrvo/ _ lislandi

Kad potro!1m sav novac~ onda u ii Ako potro~im sav novac, onda cu ii
, ,
kuci. kuci.

Question and Answer Drill on the Basic Sentences. Answer the following
questions on the basis of the information given in the Basic Sentences.
Kako je i kad priznata Jugoslavija?
Kad je proglaeno ujedinjenje Srba~ Hrvata i Slovenaca?
Kako je dolo do ujedinjenja Srba~ Hrvata i Slovenaca?
Da li su stvaranjem zajedni~ke drzave zadovoljeni zajedni~ki nacionalni
interesi Srba, Hrvata i Slovenaca?
Kad je izvr~eno naseljavanje Jugoslovena u sadanjoj domovini?
Sta je doprinelo Zbliavanju junih Slovena u najranije doba?
Sta je uticalo na Udaljavanje junih Slovena jednih od drugih?
Da li su Srbi i Hrvati upotrebljavali crkvene knjige iste recenzije?
Kojom azbukom su pisane crkvene knjige srpske recenzije, a kojom hrvatske?
Da li su crkvene knjige na slovenskom jeziku pomogle Srbima i Hrvatima u
borbi za o~uvanje nacionalnog obeleja?
Koji jugoslovenski narodi jo upotrebljavaju stare orkvene knjige?
Koji jugoslovenski narodi ne upotrebljavaju vie stare crkvene knjige na
slovenskom jeziku?
Koji su jugoslovenski narodi r1mokatolici~ a koji pravoslavni?
Sta je doprinelo slabljenju veza izmeu Jugoslovena jo u ranom periodu
njihove istorije?
Koji Jugosloveni govore istim jezikom?

GD 34.4.1 A B
Kad su napisane prve crkvene knj ige na Napisane su u IX stoljeu.

slavenskom jeziku?
Ko ih je napisao? Napisali su ih braa irilo (Konstantin)
i Metodije.
Da li su oni bili Slaveni? Oni su bili roeni i odrasli u Solunu
(juzna Makedonija), i poznavali su
dobro jezik~ kojim su govorili Slaveni
toga kraja. Vjeruje se da su bili Grci.

A B
To zna~i da su oni napisali knjige na Tako je.

tom jeziku.
Kako se zove taj jezik? Taj jezik se zove staroslavenski.
Koju su abecedu upotrebljavali irilo Oni su upotrebljavali glagoljicu.
i Metodije.
Da li su oni napisali tu abecedu? Smatra se da je tu abecedu napisao
(/sastavio) mlai brat Konstantin-
irilo.
Zar irilo nije napisao irilicu? Ne~ irilica je samo dobila ime po njemu.
Ali~ uope se ne zna ko je napisao
,
cirilicu.
Da li su Slovenci upotrebljavali Jesu~ ali ne toliKo dugo kao Hrvati.
crkvene knjige na slavenskom

jeziku?
, 1
Kad su Hrvati prestali da U po~etku XIX stoljeca po~elo je naglo
upotrebljavaju crkvene knjige pisane nestajati glagoljice.
glagoljicom?
U kom djelu Hrvatske su se najvie U Istri i Dalmaciji.
upotrebljavale te knjige?
Da li se i gdje upotrebljava govorni Da~ u nekim rimokatollCSklm crkvama u
srpskohrvatski jezik u crkvi? Dalamciji.
Koja crkva upotrebljava jo~ Sve pravoslavne crkve slavenskih naroda
staroslavenski jezik? upotrebljavaju jo~ uvjek taj jezik.
Ua~ cy HanHcaHe npae n.pKBeHe K~~re HanRcaHe cy y IX AKy.
Ha c~oBeHCKOM je3~KY?
Ko MX je HanHcao? H8IlJ"Ca~H cy HX 6paha 'AMPI1JJO (KOHCTaHTHI.r)

H MeTcAl'l'je.
~a ~~ cy OH~ 6H~H C~oEeHK? OHH cy 6HJIH po~ellH H OApaCJJH l' CO.nyHY

(jY~Ha MaKeAoHHja) H nOaHaSaJJH cy Ao6po
jeGHR, ROjHM cy rOBOpHJJH CJJOSeHH Tora
Rpaja. AJJH, cuaTp& ce Aa cy 6HJJH rpUM.
3Ha~H Aa cy OHH HanHca~H KHHre Ha TaKo je.
TOM je3l1Ky.
RaKO ce OOBe Taj jeoHR? Taj jeaHR ce aOBe CTapOCJJOeeHcRH.

Rojy Q36yKY cy ynoTpe6~B8~ ~PH~O OHH cy ynoTpe6.1saeaJJH rJIarO.lsHIJ;Y.
H MeToAHje?
'/nlglo/ - .abruptly~ suddenly.
840

CMaTpa ce Aa Je TY 836yKY HanHC80(/eaCTa

~~o) M~a~" 6p~J R08CTSHTHR - ?HPH~O~
He, hMpMJlHU8 je caMO A06H~ HMe no Heuy.
A~~, yonmTe ce He aHa '~ je HanMcao
h HpJIJJUlIlY
ll.a JlK cy CJIOaeHllH ynoTpe6.ll8:SSJm KlbJi- Jecy, aJI He TaKO AY~O Kao XpS8TE.
re Ha CJlOBeBCKOM je3HKY?
RaA cy XpBaTH npeCT8JlH Aa ynoTpe6~Ba Y nOqeTKY XIX BeKa noqe~o je HarJlO
,
Jy K~Hre Ha C~OBeHCKOM Je3~KY? HeCTsJaTH r~arO~Hue.
y KOM Ae~y Xpe8TCRe cy ce HsjBHme Y HCTpH H ~a~MaUHjH.
ynoTpe6~8B8Jle Te KHMre?
Aa JIMce H rAe ynoTre6~Ba rOBopHH ~a, y HeRRY pHMOKaTOJlH~KHM UPKBSU8 y
cpnCKoxpS8TCKM JeGMK y ~pKBH? ~a JT}( a ru~ jJ.h
}foja ~pRea ynoTpe6.J)8B8 jour CTapOCJ10- Cse npaBoc~aBHe npRB6 C~05eHCKRX HapOAS
~eHCRM jetnu<? ynoTpe6..1J&.Bajy jolU yaeR Taj je3HKe
GD 34.4.2 A B
Vi ka~ete da je podjela crkve djelovala Da, tako je. Kao ~to znate vjera je jak
na slabljenje veza izmeu Srba J ~inilac u ~ivotu naroda.
Hrvata i Slovenaca J zar ne?
To je razumljivo. Ali me zanima da Mislite u XI stoljeu?
11 je slabljenje veza po~elo eim
Je izvrena podjela crkve?
Da. Ne bih rekao. Hrvati su jo vremena
poslije toga upotrebljavali knjige na
slavenskom jeziku.
Kako je rimokatoli~ka crkva Sve do 925 (Prvi splitski sabor)
dozvoljavala upotrebu slavenskih IMetodijevo u~enjel je trpljeno u
knjiga tako dugo? Hrvatskoj. Od tada je katoli(Ska crkva
po~ela zabranjivati upotrebu slavenskih
knjiga u Hrvatskoj. ,
Pa kako su se knjige mogle Prvo su se upotrebljavale usprkos zabrane J
upotrebljavati tako dugo? a poslije je upotreba dozvoljena.
Da li su se erkvene knjige na Jesu.
slavenskom jeziku upotrebljavale u
Bosni i Hercegovini?
Da li su se tamo knjige upotrebljavale Jesu. U zapadnoj Bosni pod uticajem
pisane glagoljicom? Da~macije upotrebljavale su se neko
vrijeme knjige pisane glagoljicom.

A iril1.com? Najvie su se upotrebljavale knjige
pisane irilicom.
'/zabrana/ - tban, prohibition t

841

A B
Da li su samo pravoslavni Ne, sve do pred kraj XVIII stoljea i

,
upotrebljavali cirilicu? pravoslavni, katolici i muslimani
, ,
pisali su vecinom cirilicom. Od tada
katolici poinju sve vi~e upotrebljavati
latinicu.
Koja abeceda se sada upotrebljava u Upotrebljavaju se obe abecede. Od
Bosni i Hercegovini? zauzimanja Bosne i Hercegovine od strane
Austro-Ugarske (Berlinski kongres,
1878) sve se vi~e upotrebljava latinica.
Bz Ka~eTeAa je nOAe~a UpKBe YTHua~ na, TaKO je. Rao mTO aHaTe sepa Je jaR
Ha c~a6~eHe Beaa H3Me~y Cp6s, Xpsa qHHH~aU y ZHBOTy Hap01J,a.
Ta H C~OBeHaua, je ~'Te?
To je pa3YM~HBO. A~H ue MUTepecyje MHC~HTe y XI seRY?
~a ~H je c~6~e~e saaa noqe~o qHY
je H3spweHa nOAe~a upKse.

lJ.a. He 6HX peKao. XPBQTH cy jom ~yro speueU8
noc~e Tora ynoTpe6~Ba~ KHMre Ha
c~OseHCKOM jeaHKY.
RaKO je pHMoRaTo~H~Ka upRsa A03BO~ Cse ~O 92$ rO~HHe (ITpSM cn~HTCK~ ca6op)
Ba~a ynoTpe6y C~OBeHCKHX KaH~a TaKO "MeT01J,HjeBo yqeHe" je Tpn~eHO y
lJ.yro? Xpa8TcRoj. OA T81J,a je RaTOJIH~Ka QPKsa
no~e~8 aa6paHHBaTH ynoTpe6Y C~OBeBCKHX
K~Hra y XpS8TcRoj.
ITa KaKO cy ce KHHre Mor~e ynoTpe~B8 fipso cy ce ynoTpe6~Ba~e ynpKoc 3a6paue,'

TM TaRO 1J,yro? a noc~e je ynoTpe6a AoaBo~eHa.
~a ~H cy ce upKseHe K~Jre Ha C~OBeH~ Jecy. Y aana1J,Hoj BOCHH nOA YTMuajeM H3
cKoM~jeaBKY ynoTpe~Ba~e y BOCHH H AaJIUauHje ynoTpe6~Ba~e cy ce H3seCRO
XepuerosHHH? BpeMe KHHra DMcaHe rJIarO~HUOM.
A hapHJIHuoM? H8jB~me ey ce ynoTpe6~Ba~e K~Hre nHcaRe
hHpHJlHUOM.
na ~~ cy caMa npaBOC~BHH ynoTpe6~ He. CBe ~O npe~ Kpaj XVIII BeKa H npaBO-
paJt" llI1PHJllH1,Y? CJl8BHH H K8TOJlHUH H MYCJlHU8HH nHCaJlH
ey BeheHOM hHpH~UOM. OA T8Aa KaTOJlH~
nO~M~Y CBe SMIDe Aa ynoTpe~Bajy
JIaTMHI1UY.
Roja a~y ynoTpe~Ea y YnoTpe~E8jy ce oe aayKe. OA aayaHMa-
EaCHM M XepuerOBHHM? Ha EocHe H XepuerOSHHe OA CTpaHe

AYCTpo-YrapcRe (BepJlHHCRH Koarpec, 1878)
CBe BBme ee ynoTpe~aBa JIaTHHHlm.
842


GD 34.5.1 Use the appropriate present form of the verb given to complete each
of the following sentences.
Kad kola u gara~u, doite ovamo. /odvesti/ - /voziti/
Kad pismo Jovanu, pozdravite ga. /dati/ - /davati/
Javite mi kad se moje stvari. /doneti/ - /donositi/
Kad voz ja u sii da pijem vode. /stati/ - /stajati/
Ja dobijem dobru sobu kad u hotelu /odsestl/ - /odsedati/
Metropol.
,
Kad vesti o njima, javicu vam. /dobiti/ - /dobijati/
Mi se najbolje odmorimo kad kod /ostati/ - /ostajati/
kue.
On e se javiti kad u Beograd. /stil/ - /stizati/
Ja u vam pokazati muzej kad ~elite/ - /budete ~eleli/
, ,
Doci cemo kod vas kad vremena. /lmamo/ - /budemo imali/
GD 34.5.2 Use the appropriate form (present or ! participle) of verb given to

complete each of the following sentences.
Kad vam se ne ova soba, za~to /dopasti sef - /dopadatl sef
niste kazali.
Kad jo~ ne u voz, ajdemo u restoran /pustltl/ - pu~tatl/
na kafu.
Majka se ljuti kad deca ne ~uti/ - /slu~atl/
Za!to ste se zadr~ali tako dugo kad voz /zadocnlti/ - /zadocnjavatl/
nije ?
Za!to ste vratili knjigu kad je niste /pro~ltati/ - ~ltati/
?
Kad ne n1~ta za~to ne bi i~ti na /radltl/ - /uradltl/
izlet?
843

Kad niste posla J onda nemojte nigde /svriti/ - /svravati/

,
ici.
, ,
Kad sneg ne da padaJ mi necemo ici /prestati/ - /prestajati/
kolima.
Kad niste kafu i eer J moram ja /kupiti/ - /kupovati/
ii u radnju.
Use the past passive participle in the following sentence:

Kad kola nisu moramo putovati /opravit1/ - /opravljat1/
vozom.
2. Ha RYRy.!be~:~acnr.. r.iICrOJbCKor l,meana (XIII-XIV DeR)
(AlaT. XXVllI, 1-8)
[lDt fi1jS::3~! f!n~8onPB, ~nnmmr1,ID~~a no (DbTllIJm.ID

B~~mmI:l) JTIo~Db~ mrMi3~ fi1ihYaObmtlb8Prlt E fibGID9.3mL\
mi'f,!)32.\ D.ilZr;lIIMIDa ;nGE~1. B ~3 Imr1S91 nmm""'mr ~39UOJ
CuB LIm. .Tl1?r.-?saln t:::!8 Vo3gfDEI1blPl 91WW'bT 9 P3~3~3,
JJ fUi:r;~[,mz..rOG"Jl srruri.:li;",rfll8 ~,nm:U'l ~OUT UbDniF.l;S Yo~91~ih
g flntJ.:JP.sVJa p,r. 1.'3(,11' ~llJ doa 00~m~8 3Y.:J8 BUJ fflO1JI1'8,
Z SOb1::'f.'83 3~';J::: ~lMJb3 V1~~ ~U'IM'ol B Bon f}ffi]I)r1l]am 3?.J8
f1un~:::9DUJ3 ea gDUb~I~.JIBW38 8 ~ELU3 l&l;3 m I)TDnrJJJB.
::iJlJ[lIja~frr,nnr diJa ri.l'n:'3c;l)I 1)3~3 OlJSPrl,rtltl1 fa l!!8 SUD rT,
93 [ill~, UflIMibZ1 ~al TMD 8919,lt BWSITDr'h 6iM?fOaObrll~D.
Pi~~Lm f11ml~' (llj9ffi]i:'. es, IM301l3 L3'.1S. fDf.1HJh80Um,
c.orW~SLDih fillilf.?fIDD, EOblMlo3 d:'O~)[lDvli cma9JUSUbf. 8
S[1hli~ UJI:hlLU3 IiT"JSJOr:l t1U3P:J~~ml 3%11. I1~B Dn9l!Drlt tHm
ffiMfOiID81aT. 8 QB MiJlftrT13m:n ona UD YorT.d"IJ8UUL\B. uma 8

~('C1bgm13. 93 [':?Ullo1 UDifann.
III CnOI,le}~UU:ii Heluera jaauKe (jA XIII TJ.O XV BeRa
a) 'Ii. Ii P II n e I( II
1. Hcnpana (iocRHcl,ora oaHa I<ynllsa (1189)
~ HflU \VfV H ([,JNA H C&i70rA AOYXd. -k saHb BOCbHb.tKI1
KUM::'~ nO:l"e3.~I~ Tn;'~\, t;mX'\I HfU"B,'\W~, H B",c-kl\"~ rp.s~A"'\b J
A~f':"QRb'l~~\':l "P"UlU n!HI'kTMh S~'l!Tlf BAf,,~h. WAh CM'k H AO ~'kK4S
H np~sl. rOli ~."t.m4'fU Ch B41\'\':\1 H np,'Rtl skpt5, AO KOA'" (hAUll
f,;m~t., ChCH A~r.pO~~'flim KUP!! XOAI no' A\Oft,\t) BAAAd.lff~ Tph.rtl-
.&OH', rhA,.ta cu Kt.TO XO:\II I{pklZATtJ, ro.n:h CH KTO A\HRf, n~4ROBh
B""r!P~Rb II npMa~.!f.,\!.I. C&lMVl\\tI. AP[,'KclTH G Bf3c. Bb(cU(O. :1l~.uAH,
C)d.3~...td: lpO AUI Ii~ro A4 (a~HOm~ r.OAOBb nO!~om., JI A4 "Mb Ni
a;t;Af "'-'Ah A\OJtX"'h 'f!C'i"hHHKOBh Cfll1., H AO KOA-k U AUIU B~Att,
J\dT.' Ht.\ho chs'kT.. H. n04\\"K~ K4!\OP' H UBit, I;OMIKOp' 4\\or.,
BiSt. Gl\(',rd 31\AorA ni1HA'WCh,U, T.\KO 4\\11 BOrit no...., ar,s" JI "tHI
CGITO .BdU%:. 'liMIti. 1; PdAO' AIJ"~m~ Edlfb. nHC.1X" ('HtO KHIU'tS no-
SMOGh GdHOBb, WAh "O:KAcTB4 X'"E:.('TIlIR4 "'"('SKd H (hTO" "",(1\1\,1.
AfClTIt H ).rB!Th j\"kTla, A\-k('n~1l 4\Bhr~CTd ~ AbB.1AfCfTII H AnUTN
A~Hb, St'k'f'kHHf r,\dSi HWGdHd K~It.CTHTM,s.
1 dat. pl. strsl. r~"~;,\"'.1H"A'S - graanm - graamm - graam.
844

UNIT 35

A Trip to Skopje-II Put u Skoplje-II TIlT y CKozu.e-II
.1 pSKOCTe

you said BH
J. , I
You said that you went to R~kli ste da ste ili P~ peKocTe Aa cTe ~m~v.
Skopje by train. co I ..
vlikom1u Skoplje. BO;;lOMIY CKOO.lle
..
wonder~ m1racle (Sudo pl (Suda 'fYJlO
G ~bda / ~udesa '1y~a

..
,
~
qyp,B -/ C. _
G ~udes! qy.c,eC8 '1y,ll.eca

.. ..
strange~ queer (Sudan, (Sudna -o ~Y~8H, ~YAHa, -o
f.
to complete dovriti, da 1I.OSpmHTH, Aa
dovflrm tl oBpnriiM
, J. I .. l
It1s a wonder you didn1t ~udno to ntste otili ~YJ1,O HRCTe ~m~" KO~HMa'
go by car~ since the .. I.

autom kad j e autoput ~&~
I l
Je ayTonyT
J1,OrpmeH.
autoput is finished.
dOvflen.
B
J.
I f my car had been in good Da j e auto bio Aa cy Mn KOJ:a. 6i'l.na
condition, lid certainly {spravan, vjeroj&tno
-
p.cnpa RRa, nepOFQ 'T'HO
I
have gone by car. I ..

bih nj:Lne iao. 6HX HUIB.O KOJrnMe.
A
What happened to your car? Sto se desilo's vaim lli1; ce J1,ecH~olc F~IDHM
autom? KOJl1llMS?
to keep~ guard~ take (S'i1vati, ctxv!m

care of
Youire certainly careful v~ bar dobro ~txva:te'i

with ,"our car and keep it odr~&vate va
in good condition.
automobrI.
B
to be m1ssing, to be fAliti, faIr
wrong
to lack nedostajati, HeJ1,OCTajaTH,
nedostaj em Hep,ocrrajeM
845

to move, start krenuti, da co

RpeayTH, ,tta
kr~nem Kp~Hell
Nevertheless, I nearly
...
HnaK, MaJIO je
. ..
cf!aJrliJlO,
(lit lacked but little , I
.1
,tta RpeReM ~ I ca
aa nyT
nedostajalo I da odem
that Il) went out on the co
road with bad brakes. na PUt1s pokvarenim HeHcnpaaH~M KO~HHuaMa.
k6~nicama.
I was fooled by the fact

,
Prevario sam se j er
,. TIpesapHJIO Me jelmT~ caM
that (/because) I had sam pro~log mjeseca I npJmJIoI' MeceI~a I Jn~.'a&!l8.0
the brakes fixed last
month. popravljao
'v.
kcnice. "
KO'lHHue.
A
, ,
to performl finish obaviti, da obavIm 06aBH7B. ,tte o~aBiM
:.. co
circular, round krQan,krdna, -o; RpY~H, KpY~Ha, -o;
k:rf1znI, -! I -~ ~
KPYX<H~, - -a, -o
It seema to me that you Ive vi ste, ~ln! mi se, BH

~...
cTe, '1HHM MM ce, CKOpO
.
just finished making a skoro bbavili krani
npaSHJIH ~ ! I
- OYT
KpyEHB
trip around Yugoslavia.
pht1po Jugoslaviji. no JyrOC.n9.I3HjH.
B
Loven (a mountain Ibven JJ5:sheH
in Montenegro)
hairpin curve serpentfna
Yes, we went through Bosnia Da,

,
.
v.
pro~li smo kroz
,
~a,
....
I
npOIDJIH CMO Kp03
,
.
and Hercegovina, Dalmatia BOsnu i Hercegovinu, SocHy li XepnerOBHHY,
and Montenegro, including
the famous Loven hairpin Dal~ciJuli C~nu ~~~Mi~jyIH UiHY
curves. Gru, ukljU~ivi
,
ropy, YK~Y'lyjyhB
.
!
~uvene lbvenske '1yBeH6 JIOSheHCKe
co
serpentfne. cepneHTHHe.
A
,
to wear out, be istroiti se, da HCTpomKTH ce, ,tta
exhausted ,
se {stroIm ce HCTpomRM
, ,
to yield l give out popustiti, da nOIiycTMTH, /I.a
popustIm nonycTHM
846

terrain ,
TepeH, "
-eHS -
Then itJs no wonder that bnda nlje CUdol~to su
Op.~a
I
Hwje ..
~YAO
ImTO cy ce
the brakes wore and I
quiokly gave out, as se k~cnice b~zo KO~HHne 6peo HC1pomH~e
, I
that country is very
rough (Ithe terrain there
is very difficult l ).
1stro~ile i
,
popustile, jer je
I
H
. . .
TaMO
nonycTH3,
TepeH Bp~O
jep je
"
Te~aK.
tamo
I ter!in
, " vrlo
tiak.
B
Jo co
stupid, fool1sh glnp, glllpa, -o I"Jlyn, l".nyna, -o
careless nepaljiv, -a, -o Rena~~HB, - -2, -o
Da, i btlo je ~a,

. 6H~O je
~
~~ynol
,
Yes, and it was foolish of H
me not to have examined mTJ H~caM no nOBpaTKyl
the brakes when I got nePaZljiVo'to nisam
back.
I
poslije
,
povratka
I np~I"JleA80 K5QHHue.
pregledao k6cnice.
.. J.
to dare srnj eti, smij em CMeTM, C)leM
,
to let pass, om1t propustiti, da nponycTHTH, Aa
,
propustIm npcnycTfiu.
J. . . I DponYCTH~y..
J .cMeO '
I shouldn1t have let it go. Ntsam ta smio' HHCSM TO
propustiti.
A
to make a mistake, pogrijeiti, da norp;UTHTH, Aa
be m1staken
pogrijeIm norpemHM
Yes, you were certainly na, tb ste zaista' ~a,

.. Jo
TO '
eTe aaMcTe I
wrong there. norp5WMJme
pogrijeili.
B
to doubt sOmnjati, sOmnj!m
..
nonJIa:ea
tlood poplava
3ut even if I had gone on lli, da sam autom AJIH, K Aa caM n~mao sa
the trip by car, I doubt
~ I would have gotten
through because of the
'!L
otltsao
I "
na put,
smnnjam da bih
Jo..
nyT KOJmUa, eyUHaM
Aa 6ex npomao a60r
. ,. J._
tlood. proaotZbog poplave. ..

nODJJ8.Be. -
847

A
, ,
to flood poplaviti, da nonJIa BHTH, Aa
,
poplav!m ,
nOnJIaBHM -
,
to damage otetiti, da Oll!TeTHTH, /l.a
otet!m ,
OmTeTHM
-
M " ... I
What, did the Morava flood r.:>to" I
zar je Morava illT8, aap Je Mopaa8
and damage the autoput?
p~Plavilali nonJ.8BHJIa IH OmTeTHJIa
otetila autoput?!
aYTonYT?1
B
c:.
army v5jSka BojcRa
shield ttt G tIta pl ~
mTHT, mT~Ta
"
,
titovi UTTHTOSY.
to protect t.ftiti, tItIm IrTRTHTH, mTITHM

,
track pruga np;r.a
to break, cut, prekinuti, da "
npelnrHYTH, Aa
interrupt
prekin~m
, ,
nJleKJIlHeM
-
, .Lj
Yes" and if the army hadn1t Da" i da vbjska nije lla, H Aa BO CKa uv-Je
protected the track, it lliTp.TH~a I H oHa

tItila pragu" bila J. '
npYrY
would have been cut" too. ,
bi prekinata.
A
conception" idea" notion pajam, p5jma c:.
najaM, "
nojKa
pl p6jmovi n~jKosB
I had no idea that the N~sam p5jma lmao1da je H~caM ~Mao n5jMal~a je
flood was so great. I L I
poplava b~la tako
I
nonJIaB8 6HJIa TaKO
.1.
,
velika. EeJIHRa.
NOTES
Note 35.1 Idal

Note 35.1.1 Uses of Idal in This Unit
Vi rekoste da ste ili vozom u Skoplje.
Da su mi kola bila ispravna, verovatno bih iao kolima.
Ipak, malo je falilo, da krenem na put sa neispravnim ko~nicama.
Ali, i da sam poao na put kolima, sumnjam da bih proao zbog poplave.
848

UNIT 35 SERBO-CaOATIAN
Da, i da vojska nije titila prugu i ona bi bila prekinuta.
Nisam imao pojma da je poplava bila tako velika.
These examples illustrate several different uses of Idal, in each case

followed by a verb. All of these fall into one of two general categories:
1) Idal introducing a clause which rollows another verb, as

rekoste da ste ili ..you said that you went
malo je ralilo da krenem it lacked [but] little that I
started out
Nisam imao pajma da je bila.. I didn1t have any idea that it was
2) Idal introducing a clause which proposes a might-have-been situation:
Da su mi kola bila ispravna.. Had my car been fixed
1 da sam poao ..even had I gone
i da vojska nije titila had the army not protected
These two are very frequent uses of Ida/. The following general survey of Idal
as it has occurred in the units so far includes these uses among others.
Note 35.1.2. Ida/: General Survey
l. Idalintroducing an independent clause
Independent sentences introduced by Idal usually express some wish, command
or obligation (cQmpare the uses below of Idal after verbs).
Da ~iv~o mirno i bez brige. May we live peacefully and without
worry.
Da svi budu spremni za put u Everyone is to be ready to travel at
est. six.
Da ne zakasni za ~as. Don1t (just see to it that you arenlt)
late for class'
Questions (with question intonation) may be so introduced:
Da doemo ranije? Should we come earlier?
A negative Idal sentence used as a question usuallyexpresses surprise and
orten annoyance or apprehension:
Da nije vec otiao? He hasnit left already, has he?
Da nije slu~ajno u restoranu? Hels not by any chance in the restaurant,
is he?
The Idal may follow an 1nterrogative pronoun which is the object of the verb:
ta da ka~em Tomi, kad doe? What am I to tell Tome when he comes?
This section has been modified in the basis of a survey or Idal rurnished by
Charles E. Bidwell. While this is the most direct of his contributions, it is
not the only part of the book to show his influence. His help, direct and in-
direct, is graterully acknowledged.
849

BASIC COUR. 1JMIT35
It may also follow an adverbial:
Bolje da zapiem datum radi svake sigurnosti.
The question particle /li/ often occurs with a /da/ clause, which may be
independent or dependent (see below).
Da li je zadovoljan? Da li putujete mnogo? Da li ima danas pote?

2. Ida/ in depenent clauses.
The basic function of the /da/ construction is to make dependent clauses
(or sentences) out of independent sentences. These dependent clauses function
most frequently as objects within the larger sentence. Compare:
~uti ~uosam da hoteli tada nisu bili dobri.
dozvoliti Dozvolite da vas upoznam.
hteti Hoete li da idete s nama, ako ste slobodni?
imati Ina~e imam da odgovorim na nekoliko pisama.
javiti Ako budemo svie umorni, javiemo vam telefonom da nas uzalud
ne ~ekate.
misliti Mislim da nije u restoranu, ve u kafani.

moi Da li znate ko mo~e da ga donese?
Mo~ete li da mi promenite pet dolara u dinare?
Compare: Ne mogu to.Sta ti mo~e?
(Compare the use of the infinitive after /moi/ in: Ako

imate vremena, mo~ete gR sa~ekati.)
morati Ne, vi morate da promenite dolare zvani~nim putem.

Compare: To ne mora
nadati se Nadam se da se nisu naljutili.
Compare: nisam se tome nadao.
nameravati Pravo da vam ka~em, umoran sam i nameravam da ostanem kod
kue.
Compare: Sta namerava?
pokazivati Podaci popisa dalje pokazuju da su zene jo uvek u veini,
mada neznatnoj.
rei Prema onome to sam video, ne bih rekao da je vaa zemlja
siromana.
spre~iti Oni su znali da vas je neto neo~ekivano spre~ilo da doete.
umeti Moj mu~ ume poneto i sam da spremi, ali ne mnogo.

uzeti Danas imam slobodnog vremena, pa uzeh da vam odgovorim na
pitanje o kolama u Jugoslaviji.
videti Videete da su radnje dobro snabdevene.
voleti Mada ne volim da piem, moram ovog vikenda da napiem
nekoliko pisama.
850

UNIT 35 BERBO-CROATIAN
zaboraviti Nemojte zaboraviti da dOete u drugu subotu kod nas.

znati Oni su znali da vas je neto neo~ekivano spre~ilo da dOete.
~eleti Ne bih eleo da ga opet odlaem.
Ln many cases the Idalolause may be replaced by the infinitive:
~elim piti aj.
~e above examples illustrate how a /dal clause may replace a noun object.
This object may be accusative or genitive (as after /nadam sei above). Another
example of the latter is with /bojati sei:
bojati se Bojim se da ne zadocnimo.
Compare: Bojim se toga.
The Ida/ clause may be regarded in these examples as functioning like a noun.
The Idal clause may also function as the sUbject of the verb, here also
replacing a noun:
Da je ve otiao jako me nervira. The fact that he has already

left greatly annoys me.
Idal arter Itrebal may be so classified:
Ne treba nita da brinete.
Treba da svrimo ve~eras jedan hitan posao.
Prvo treba da odem u ambasadu, da se javim na dunost.
The Idal clause also functions as a noun in equational sentences:
Cilj stru~nih kola jeste da stvore stru~no osoblje potrebno privredi.
Milo mi je gospoo da se upoznamo.
Izvinite, ali dugo mi je da ~ekam.
Ida/ clauses often replace adverbs rather than nouns. Examples are:
tako Malo pre sam se podiao II berbernici, tako da se moram
okupati ili bar tuirati.
izvestiti U onoj zabuni moja ena je zaboravila da ih izvesti da ne
mo~emo doi.
koristiti Koristim ovu priliku da vam napiem nekoliko re~i o
kulturnom ~ivotu ovde.
oterati Da li ste oterali kola u gara~u da se operu i pomazu?
pomoi Ako treba i vi im pomOZite da kola budu to pre gotova.

po~uriti se Zato smo se pourili da ne bi zadocnili.
troiti se Velika sredstva se troe da se ovaj nedostatak otkloni i
da potroai ne gube zbog toga vreme.
uplaiti se Ali, bili smo se uplaili, da nije neto opasno, Jer Je
iznenada dobio visoku temperaturu.
zaustaviti Molim vas, zaustavite kola tu pred robnom kuom, da mi
siemo.
851

Clauses in /da 11/ function as do other /dal clauses. Compare as object:

Ne znam da 11 Je doao.
3. /da/ clause introducing a condition which might have been (see above.)
The examples from the Basic Sentences illustrate Idal plus past:
Ida su mi kola bila ispravna/, /i da sam poao/, /i da vojska nije titila/.
The frequent combinations are:
/da/ plus perfective present (if " then >
Ida/ plus imperfective present Examples of all these are in the
drills.
/dal plus past
The combination /da/ plus imperfective present has the same meaning as
Ikadl plus conditional. The following two sentences from the drills (GD 35.2.1)
mean the same:
Da imam novaca, kupio bih odelo.

Kad bih imao novaca, kupio bih odelo.
The clause accompanying the Ida/ clause is nearly always in the conditional.
This is in contrast to the other words (Iakoi, lkad/) used in conditional sen-
tences. In addition to the conditional, Imogao (sam, etc)1 may also be used:
Da ima tople vode, mogao sam se obrijati i umiti.

4. I dalin compounds.
The compound Imada/ has occurred, introducing both single words and
clauses:
Podaci popisa dalje pokazuju da su zene jo uvek u veini, mada neznatnoj.
Putovao sam vrlo dobro i udobno, mada je voz bio prili~no pretrpan.
Mada ne volim da pi~em, moram ovog vikenda da napiem nekoliko pisama.
Zato su novije kue, zidane bilo pre ili posle rata, Udobnije od starih,
mada imaju manje sobe.
852

Note 35.2 Conditional Sentences - Summary Statement

It has been seen that the clause introducers /ako/, /kad/ and /da/ have
several English equivalents each. IIf l is an English equivalent which they all
have in common, but the conditional sentences in which they are found reflect
some fundamentally different concepts.
The following summary gives an overall picture of /ako/, /kad/ and /da/ in
commonly used conditional sentences:
.Real Conditions
Definite /ako/ plus /present/past/future
Ako imate vremena, mozete ga sacekati. If you have time, you can wait
for him.
Indefinite /ako/ plus /bud-/ + /1/ part
Ako voz bude stigao na vreme) mi If the train should arrive on
time we won1t be late for the
necemo zadocniti za sastanak. meeting.
/kad/ plus conditional

Kad bi video neto lepo, on bi kupio. Should he see something nice,
he would bUy it.
/da/ + Perfective Present

Da voz stigne na vreme, bilo bi dobro. It would be fine if the train
arrives on time.
Contrary to fact (unreal) Conditions

/kad/ plus Conditional (reference to present time)
Kad bi voz stigao na vreme, mi ne bi If the train were arriving on
time, we wouldn1t be late for
zadocnili za sastanak. the meeting.
or,
Were the train arriving
Da voz stize na vreme, mi ne bi If the train were arriving on

time, we wouldn1t be late for
zadocn1li za sastanak. the meeting.
853

/da/ plus Past (reterence to past time)

Da je voz stigao na vreme, mi ne bi It the train had arrived on
zakasnili za sastanak. time, we wouldn1t have been
late tor the meeting.
The contrary-to-tact condition with reterence to the past can only be expressed
by /da/ plus past.
Note 35.3 New Verbs
i I taliti fall to be miss-

ing, to be
wrong
V I smeti smem '

smeo, ,
smela to dare
/Srnjetl /smij!m /smio, srnj ela
a I ~;1vatl ~i1v!m ~f1van to keep" hold

guard
a P o~t1vati da o~nv!m o~nv!n to preserve
a P sa~t1vatl da sa~ilv!m sa~nv~
1 P dovr~ltl da dovf'~lm dovf5~en to complete

a I dovr~ivatl dovr~avam dovr~av!n
/dovr~fvatl /dovr~ujem /dovr~lva.n
1 I gre~ltl gr~1flm to sin; to be

/grije~iti /grije~1m wrong, mis-
taken
1 P pogre~itl da po~re~1m to make a mis
/pogrlje~lti Ida pogrlje~1m take
a I ld.dati ld.d!m
, k1dan to tear" breE
a I pre1dati prekidam prekIdan interrupt
vic p prekinuti da prekinem prek1nilt
a/J! I kretati krt!em to move..

vIc P krenuti da krenem start
V/n P nedostatl da nedostan! to lack

a/J~ I nedostajati nedostaje
a/l P obaviti da obavim to perform

a I obavljati obavljtlm
854

,
i I plaviti
, plavIm
, plavIjen
, to tlood
i p poplaviti da poplav1m poplavljen
, ,
i p popustiti da popustim popu~ten to yield,
a I popu~tati ppi1~t.m popntan give out
i P proPUst:tt:t da propustim prop~ten to let pass,

a I prop~tati propa.~tam propt1~t!.n amit-
a I s-.mnjat:t sfimnjIDn to doubt

~
a p pos ilinnj ati da post1mnja:m
i I tetiti ~tetim to damage

i P otetit:t da otetim o~teen
a I o~tea.vati o~teava:m o~teavan
a/Je /o~teivati /o~teujem /o~teivan
i I tItiti ~t!tim ~t3:en to protect

i P zatftiti da zat!.tim zatien
a I za~tia.vati za~tla:vIDn zat!cavln
a/J8 /zaticfvati /za~t!cujem /zat!civa.n
i I tro~iti tr~1m troen to wear out,

i P istroiti se da se !stroIm istroen exhaust
Grammatical Drill
GD 35.1.1 /da/ + Perfective Present
GD 35.1.1.1
d 1.2 Bilo b:t dobro da danas padne It would be fine if it rains
today.
ki~a.
d 1.2 Bilo bi ~teta da se smrzne rano rt would be a pity if the early

, vegetables freeze.
povrce.
d 1.2 Bilo bi dobro da vetar prestane It would be fine if the wind
stops blowing.
da duva.
d 1.2 Bilo bi dobro da voz stigne na It would be a fine thing if
the train arrives on time.
vreme.
d 1.2n Bilo bi dobro da voz ne zadocni. It would be good i f the train
1s not late.
855

dn 1.2 Ne bi bilo dobro da voz zadocni. It wouldn't be good if the train

is late.
GD 35.1.1.2
d 1.2 Bio bih zadovoljan da se vreme lId be pleased if the weather
promeni na bolje. improves.
dn 1.2 Ne bih bio zadovoljan da se vreme I wouldn1t be pleased if the
pogor~a.
weather deteriorates.
Da sneg prestane da pada mogli If it stops snowing, we would

be able to continue this trip.
bi produ~iti put.
GD 35.1.2 Idal + Imperfective Present

1.1 d Da imam vremena do~ao bih kod If I had time, I would come to
see you.
vas.
l.ln dn Da nemam vremena, ne bih dolazio If I didnIt have time, I wouldn't
come to see you.
kod vas.
1.1 dn Da sam umoran, ja bih sedeo kod If I were tired, lid sit at home
, and not travel.
kuce i ne bih putovao.
l.ln d Da nisam umoran, ja ne bih sedeo If I were not tired, I wouldn1t
, , sit at home, but would travel.
kod kuce, vec bih putovao.
1.1 d Da uei dobro, on bi znao dobro. If he studied [it] well, held
know [it] well.
1.ln dn Da ne u~i dobro" on ne bi znao I f he didnlt study [it] well l
he wouldn1t know [it] well.
dobro.
1.1 d Da mo~e sebi da dozvoli, on bi If he could afford it ('allow
himselfl), he would travel to
putovao u Evropu. Europe.
l.ln dn Da ne mo~e sebi da dozvoli, on If he could not afford it, he
wouldn1t travel to Europe.
ne bi putovao u Evropu.
1.1 d Da znam da je put dobar, putovao If I knew that the road was
good, Itd travel by car.
bih kolima.
1.ln dn Da ne znam da Je put dobar, ne If I didnit know that the road
was good, I wouldn't travel by
bih putovao kolima. car.
856

1.1 d Da pomaze J ja bih lieno ot1~ao If it would be any help, lId go

na stanicu. to the station myself.
l.ln dn Da ne poma~e, ja ne bih lieno If it wouldntt be of any help,

iao na stanicu. I wouldnlt go to the station
myself.
d 1.1 Vredelo bi da voz staje na ovoj It would be nice if the train
stanic:1.. stopped at this station.
d 1.1 Putovao bih kol:1.ma J da je autoput lid travel by car, if the auto-
dovr~en.
put were finished.
dn l.ln Ne bih putovao kolima, da autoput I wouldnlt travel by car, if the

nije dovr~en.
autoput werenit finished.
GD 35.1.3 Idal + Past

2.1 d Da sam imao vremena, doao bih If I had had time, I would have
come to see you yesterday.
juce kod vas.
2.1 d Da je imao novaca, on bi putovao If he had had moneYJ he would
have travelled to Europe.
u Evropu.
2.ln dn Da nije imao novaca, on ne bi If he hadnlt had money, he
wouldn1t have travelled to Europe.
putovao u Evropu.
2.2 d Da .Je prestala da pada ki~aJ m:1. If the rain had stopped, we would
have travelled by car.
bismo putovali kolima.
2.2n dn Da nije prestala da pada ki~a, Had the rain not stopped, we
wouldn't have travelled by car.
mi ne bismo putovali kolima.
2.1 d Da je Jovan hteo da doe, on Had John wanted to come, he
would have come.
bi do~ao.
2.ln dn Da Jovan nije hteo da doe, on Had John not wanted to come, he
wouldn1t have come.
ne bi do~ao.
2.2 d Da je Morava o~tetila autoput, mi Had the Morava damaged the auto-
put, weld have travelled by
bismo putovali avionom. plane.
2.2n dn Da Morava nije otetila autoput, mi Had the Morava not damaged the
autoput, we wouldn1t have travelled
ne bismo putovali avionom. by plane.
2.2n d Da nam niste pomogli da naemo If you hadn't helped us to find
an apartment, weld still be liVing
stan jo~ bismo stanovali u at the hotel.
hotelu.
d Da su samo malo po~urili, oni If they had only hurried a little,
they would have arrived on time.
bi stigli na vreme.
857

2.2n dn Da nisu samo malo pourili" oni It they hadn1t hurried just a
ne bi stigli na vreme. little" they wou1n1 t have
arrived on time.
GD 35.2 Transf'orm Model Drill

GD 35.2.1 The transtorm pattern tor the following drill is:
Idal + Present , negative
lkadl
1
+ conditional negative
Da imam novaca" kupio bih odelo. Da nemam novaca" ne bih kupovao odelo.
Kad bih imao novaca" kupio bih odelo. Kad ne bih imao novaca" ne bih kupovao
odelo.
Da imaju vremena" oni bi putovali u
Nema~ku.
Da je dete gladno" ono bi jelo.

Da sam edan" ja bih pio.
Da je wnoran" on bi sedeo kod kue i
odmarao se.
Da izlazimo ~e~e" m1 bi(smo) bili
umorni.
Da se majka ljuti" ja bih to kazao
bratu.
Da vi vozite) bilo bi bolje.
Da se kola ~e~e peru" izgledala bi
leplie.
Da pruga nije prek1nuta, mi bi i~ll
vozom.
Da se kola pale dobro" m1 bi(smo)
krenuli odmah na put.
Bilo bi dobro" da umete da vozite auto.
Da voz staje na ovoj stanici" mogli
bl(smo) sll 1 pltl vode.
GD 35.2.2 The transform pattern for the following drlll ls:

Idal + present lkadl + conditional
858

Da ima jagoda na pijaci, ja bih Kad bi bilo jagoda na pijaci, ja

kupio. bih kupio.
Da se ide vozom, bilo bi bolje.
Da ima soba sa kupatilom, Ja bih uzeo.
Da se vi~e radi, a manje govori, posao
bi se svr~io na vreme.
Da ima tople vode, mogao sam se obrijati
i tU~irati.
Da ima materijalnih sredstava, selo bi
sazidalo ~kolu.
Da se novac danas menja, gospodin Smit
bi sigurno do~ao.
Da mi se pije kata, Ja bih pio.
Da su kola ispravna, putovao bih kolima.
Da se daje neki jugoslovenski komad, i~ao
bih u pozori!Jte.
Da se gubi mnogo vremena, ja ne bih
putovao vozom.
Da se autoputem ne izbegavaju naseljena
mesta, putovalo bi se mnogo du~e.
Da nema dovoljno prodavnica, potro~a~i
bi gubili ~ogo vremena zbog toga.
Da u kui nema centralno grej anje, ne
bih je uzeo.
Uslovi za ~ivot bi bili dobri, da ima
dovoljno stanova.
Da u kui ima tekua voda, moj prijatelj
bi uzeo tu kuu.
Da ima veih koverata, ja bih kupio.
Da su kola ispravna, ne bih putovao vozom.
Da gradski saobraaj nije ravo ureen,
ne bi se gubilo toliko vremena.
GD 35.2.3 The transform pattern for the following drill is:

Ida/ + present lkadl + conditional
!
Idal + past
859

Da brat (esto) ne zadocnjava na Kad brat ne bi (cesto) zadocnjavao
veeru" otac se ne bi ljutio. na veceru, otac se ne bi ljutio.
Da brat nije zadocnio na veeru,
otac se ne bi naljutio.
Da ima lepih j agoda i malina na

pijaci" ja bih kupio.
Da imaju v:remena" oni bi putovali u
Nemacku.
Da ustajete rano" vi ne bi zakanjavali
u kancelariju.
Da su Jovanova kola u dobrom stanju" on
bi ih lako prodao.
Da je film dobar, ja bih iao u bioskOp.
Da pada sneg" mi bi ili vozom.
Da je poledica" ne bih vozio kola.
Da vojska ne titi prugu i ona bi bila
prekinuta.
Da poplava nije velika, Morava ne bi
poplavila i otetila autoput.
GD 35.2.4 Model Transform Drill

Jovan bi putovao u Evropu" ali nema Da ima novaca, Jovan bi putovao u
novaca. Evropu.
Mi bismo doli, ali nam nije javljeno Da nam Je Javljeno da ste vi tu, mi
I
da ste vi tu. bismo doli.

Brat ne dolazi na vreme na veceru Da brat dolazi na vreme na veceru,
i otac se zbog toga ljuti. otac se ne bi ljutio.
Gospodin Smit e doi, ako zna da se Da zna da se novac danas menja,
novac danas menja. gospodin Smit bi doao.
, ,
On ce kupiti kucu" ako ima dovoljno On bi kupio kuu" da ima dovoljno
novaca. novaca.
Oni ne putaju u voz, jer jo nije Oni bi putali u voz, da je ve
vreme. vreme.
Vozovi nisu dobro ureeni i zato nije Da su vozovi dobro ureeni, bilo bi
lako putovati. lako putovati.
oru nije javljeno, inace bi on doao. Da je oru javljeno, on bi sigurno
doao.
860

Moja kola nisu ispravna l inace bi Da su moja kola ispravna l mi bi

putovali kolima. putovali kolima.
Stari reo je pokvaren i zato ga nismo Da stari reo nije pokvarenI mi
upotrebili. bi(smo) ga upotrebili.
Moj prijatelj nije vozio brzo i zato Da je moj prijatelj vozio brzo, mi
smo izbegli sudar. ne bi(smo) izbegli sudar.
Na sin se iznenada razboleo i zato nismo Da se na sin nije iznenada razboleo,
doli kod vas. mi bismo doli kod vas.
Ovde je parkiranje zabranjeno i zato sam Da parkiranje ovde nije zabranjeno,
parkirao kola u sporednoj ulici. ja ne bih parkirao kola u sporednoj
ulici.
Ova vunena haljina nije taman mojoj Da je ova haljina taman mojoj sestri,
sestri, inace bi je uzela. ona bi je uzela.
Ovaj zimski kaput je skup~ inace bih ga Da ovaj zimski kaput nije skup, ja
uzeo, jer mi dobro stoji. bih ga uzeo, jer mi dobro stoji.
Ova koulja nije moj broj, inace bih je Da je ova koulja moj broj, ja bih
kupio, jer mi se svia. je kupio, jer mi se svia.
Rado bih jeo kajganu sa slaninom ili Da smem da jedem jaja, rado bih jeo
prena jaja, ali ne smem da kajganu sa slaninom ill prena
jedem jaja. jaja.

GD 35.3.1 Question and Answer Transform Drill
Following is a set of questions and answers. A statement combinlng the infor-
mation contained in both question and answer is given to the right. This is in
each case a sentence beginning with Ida/. The questions and answers alone are
first to be drilled. On the next drill one student asks the question, a second
gives the answer, and a third gives the trans form.
Zato se va otac ljuti na vaeg brata? Da brat stalno ne zadocnjava, otac

(On stalno zadocnjava.) se ne bi ljutio na njega.
Zato niste ili kolima u Skoplje? Da poplava nije otetila i prekinUla

(Poplava je otetila i prekinula autoput.) autoputI ja bih iao kolima u
Skoplje.
861

Kako je do~lo do smanjenja prira~taja u Da nije bilo velikog iseljenja Turaka,

Makedoniji? ne bi do~lo do smanjenja prirataja
(Zbog iseljenja velikog broja Turaka.) u Makedoniji.
Kako se poveao prira~taj u Vojvodini? Da nije bilo doseljavanja stanovni&tva

(Zbog doseljavanja stanovni&tva iz iz drugih krajeval ne bi se poveao
drugih krajeva.) prira~taj u Vojvodini.
,
Kako je dolo do velike potrebe za Da se broj aka nije mnogo povecao,
u~ionicama i u~iteljima i profesorima? ne bi do~lo do velike potrebe za
(Broj aka se mnogo poveao.) u~ionicamal i u~iteljima i
profesorima.
otkuda dolazi do oskudice u stanovima? Da se gradovi brzo ne razvijaju, ne

(Gradovi se brzo razvijaju.) bi dolazilo do oskudice u stanovima.
Kako to da su cene ulaznica za pozori~te Da pozori~ta ne dobijaju dr~avnu

,
relativno niske? pomocI cene ulaznica ne bi bile
(Pozori~ta dobijaju dr~avnu pomo.) relativno niske.
Otkud to da ste zadocn1li za pozori&nu Da smo dobili odmah taksi, ne bi(smo)

predstavu? zadocnili za pozorinu predstavu.
(Nismo dobili odmah taksi.)
Za~to niste kupili cipele? Da su imali moj broj, ja bih kupio

(Nisu imali moj broj.) cipele.
Za&to smatrate da uslovi za ~ivot nisu Da su stambene prilike dobrel uslovi

dobri? za ~ivot bi bili dobri.
(S~ambene prilike nisu dobre.)
zalfto vi ka~ete da Je te~ko za kuvanje Da ima gasa l ne bi bilo te~ko za

hrane? kuvanj e hrane.
(Nema gasa ~ )
1/g!.S/ or /pltn/ - 'gas'
862

Za~to su novije zgrade udobnije od starih, Da novije zgrade nemaju litt i

kad stare zgrade imaju vee sobe? centralno grejanje, one ne bi bile
(Novije zgrade imaju lift 1 oentralno udobnij e od starih, koj e imaju
,
grejanje.) vece sobe.
, ,
Zato vi kupujete sve~e povree i voce na Da seljaci nisu jo uvek glavni
pijaci? proizvoaei, mi ne bi(smo)
(Zato ~to su seljaoi jo~ uvek glavni kupovali sveze povre i voe na
proizvoaci.) pijaci.
Za~to ne jedete kajganu sa slaninom ili Da smem da Jedem jaja, ja bih jeo
prena jaja za dorucak? za dorueak kajganu sa slaninom
(Ne smem da jedem jaja.) ili pr~ena jaja.
Zbog cega niste vozili kola juce? Da nije bilo poledice, Ja bih vozio
(Zbog poledice.) kola juce.
GD 35.3.2 Questions on the Basic Sentences

Da li je autoput do Skoplja dovr~en?
Kako va~ prijatelj euva i odrzava svoja

kola?
Kad ste opravljali poslednji put kocnice?
Kako se to desilo da krenete na put sa
neispravnim kocnicama?
Da li ste skoro putovali po Jugoslaviji?
Kroz koje krajeve ste pro~li?
Da li je te~ko voziti od Kotora do Lovena?

Da li je opasno voziti lovensk1m
serpentinama?
otkud to da su se koenice tako brzo istro~ile
i popustile?
Za~to ste propustili da pregledate koenice?
Da li je poplava prekinula saobra6aj na
autoputu?
863

Na koliko je mesta Morava poplavila

autoput?
Da li je autoput mnogo o~teen?
Da li je ~elezni~ka pruga bila

poplavljena?
Ko Je ~titio prugu?
Zar niste znali da Je poplava bila vrlo

velika?

GD 35.4.1 A B
Da li ste bili u Skoplju za vrijeme Ne, ja sam doao nekoliko dana
,
poplave? kasnije, kad se poplava vec bila
povukla. 1
Da li je veliki dio grada bio pod vodom? Nije, ali da je ki~a padala jo~
nekoliko dana, vei dio Skoplja

bi bio poplavljen.
2
Je li elezni~ka pruga bila presije~ena ? Ovog puta nije. Ali, vi znate da je
ovo druga poplava u prili~no kratkom
razmaku. 3
,
Znam to. Prvog puta pruga je bila Da, i vlakovi nisu saobracali glavnom,
,
poplavljena na nekoliko mjesta. vec sporednom prugom.
Da li je grad pretrpio veliku tetu i ovom Ne u poreenju s prvom poplavom.
prilikom? Najveu tetu i ovom prilikom
pretrpio Je stari dio grada.
Zbog ~ega to? Stari dio grada se nalazi na desnoj
strani Vardara. A taj dio je ni~i.
Da li je oteen autoput? DaJ on je oteen vie nego pruga J
,
ali ne u dolini Vardara, vec
Morave.
Koji je dio autoputa oteen? To vam ne bih mogao kazati. Ne sjeam
se.
'/poVdi sei - 'to withdraw'

2/presjei/ - 'to cut off'
3/razrnak/ - 'interval'
864

~a ~H eTe (SVAR Y CKOr.~y 38 ppeMe He, ja caM ~omao HeKO~HKO ASRa

nO!'!J!8se? K8cHHje, Ka~ Je non~aBa Beh H~
npeCTaJUl.
Aa .1m je .BeJnfRW /1.eo rpSlla 6HO DOalt BO,l:.OIl? Hnje, BEA Aa je Kzma na~aJIa jom He-
~Or.HV.O Aana, sehM ~eo CRon~ dH
61110 nOA BOJJ,OM.

OBaj nyT Hv-je. AJa!, BH t-'JU11'e Aa je
O~O APyra non~aBa y np~~K~HO xpaT-
KOM llel)Y!ipe'M6a:r.
=3R.M TO. nf su nyT Je npY!'a V.1Ja nOtl .." !aB- lJ.a, H B030I:Hr :r'1Cy cao~pahaJlH I'JIaEHe>M,
~eHa HB HeKO~HKO veera. B~h cnopeAHoM npyI'ov.
Ua JIa Je I'pap, nl Tpneo peJ.'''"Ky mTaTy H He y nope be1bj" e nppoM :YOll..'iaEOlf. Haj-
OBOM npHJIHKOM? aehy m~eTY ~ OBO~ npM~AKoM nreTpn~o
Je cTapH Aeo I'paAa.
eTa.pi'. Aeo ,['Ipa-Aa ce Ha JIa 311 Ha p.eC!!r.Jj
CTpaHH BapAapa. A Taj ~~O Je H~*M.

~a, OH je OCTeheH BRme Hero npyra,
a.I[H He ;; p,O.1HHU BaPA8l=5., eeh \~opaBe.
~o He 6pxMorao Aa Fau Ka~eM. He
ce'.a',f ce.
GD 35.4.2 A B
eujem da ste imali nekih pote~koa s Da, ko~nice su iznenada popustile.

autom?'
Nadam se da vam se to nij e dogodilo na Ne, sre60m sam opazio' na vrijeme.
putu. Ali malo je talilo da poem na put
s pokvarenim ko~nicama.
To je dobro. Htio sam putovati s autom u Skoplje.
I dok sam i~ao po benzin opazio
sam da ko~nice nisu u redu.
~udno ~to to niste opazili ranije. Vi Popravio sam ko~nice pro~log mjeseca,
bar dobro odrzavate automobil. kad smo poli na put po Jugoslaviji
i to me je prevarilo.
'/~paziti/ - Ito notice'
865

Da, razumijem. Ali, ja sam zaboravio da smo se

poslije toga vozili najte~1m i
najopasnijim putevima u Jugoslaviji.
Jeste bili u Crnoj Gori? Jesmo.
S koje ste strane u~li u Crnu Goru, iz Iz Dalmacije preko Kotora.
Dalmacije ili Srbije?
To zna~i da ste se vozili lovenskim Naravno, a vi znate kako to izgleda.
serpentinama. Tim putem smo i oti~li i vratili
se.
Samo to je dovoljno da se istro~e Da, i bilo je neoprezno2 ~to nisam
ko(Sn1ce. pregledao ko~nice (Sim sam do~ao s
puta.
Da, to ste pogrije~ili. Da, i drugi put u obratiti vi~e
panje na ko~n1ce.
qyjeM Aa eT~ ~MaJli! HeKRX T8mKoha e KO- Aa, KOqHH~e cy MH Heo~eKKAaRo 00-
JW\{a2 J nycT"Jle.
5aA8M ce Aa BaM ce TO HHje AecH~o Ha He, cpehoM npHMeT~o caM 6~roBpeMeHo~
nyTy. A~, MaJlO je ~JlaJlo Aa nobeM Ha
nyT e nOKEaF8UMM KO~H"uaMa.

To je ,l!.opo. XTeo caM Aa nYTyjeu KO~HMa y CKOnhe.
~ AOK caM Kmao Aa KyUHM eRaMH
npp.MeTHO caM Aa KOqHH~e HHcy y peAY.

qy~o HHcTe np~MeT~~H TO pSHHje. EM ap OnpaSHO caM KO~BH~e npowJlor ueceDa,
o~pFaBaTe KO~ Aopo. Ka~ CMO nom~ H8 nyT OO Jyrocv~~HjH.
To ue je npesaFHJlo.
A~, ja caM aaopaSHO Aa CMO ce nocJle
Tora S03HAH HajTeZHM H HajonacHM-

JUM nYT8SHMa Y JyrOC~BHjH.
.recTe -61'.713 Y UpHoj :rOpH? JecMo
e Koje eTpaHe cTe ym~ y UpHY :ropy, Ha Ha ~a~a~je npeKO ROTopa.
~a~auaje H~H CpKje?
To 3Ha~H Aa cTe ce BoaH~H ~oBh8HCKHM HapasHo, a BH aHaTe KaKO TO H3rJleAa.

cepneHTHHaMa. TUM nyTaM eMO H O~Rm~w H BPaTHJlH
ce.
CSMO TO Je AOBO~HO Aa ce HCTpome KO~ ~a, H H~O je r~o OA Hoje cTpaHe
H~n~e. mTO caM nponYCT~O Aa npe~JleAaM
KO~HHue ~HM caM Aomao c nyTa.
a/neoprezan/ - 'careless'
3 /blagovremeno/ _ lin time I
866

UNIT 35 SERBa-CROATIAN
Aa, TO CTe norpemH~. Aa, K APyrH nyT hy 06paTHTH SMme

naE&e Ba ROqH~~e.

Complete the following sentences using the proper form (present~ /1/ parti-
cipIe or /nl - Itl participIe) of the verb to the right.
Da se ova kua , ja bih je kupio. /prodavati/ - Iprodati/

Da va prijatelj n1je svoju kuu, /prodavat1/ - /prodat1/
ja bih je kupio.
Da kua vaeg prijatelja nije , ja /prodavan/ - /prodat or
bih j e kupio. prodan/
Da (vi) kola~ mogli ste voziti moja /voziti/ - /odvesti/
kola.
Da ste jutros kola u gara~u, do sada /voziti/ - /odvesti/
bi bila gotova.
Da su kola jutros u gara~u, bila bi /vo~en/ - /odvezen/
do sada gotova.
Da ~ena ne decu u bioskop, morao b1h /voditi/ - /odvesti/
ih ja voditi.
Da ~ena nije decu u bioskop, morao /voditi/ - /odvesti/
bih ih ja voditi.
Da deca nisu u bioskop, morao bih /VOen/ - / odvedeni
ih ja voditi.
Da moj prtljag nije sa stanice, /donoen/ - /donet or doneseni
morao bih ii na stanicu po njega.
Da znam da Milo danas , iao bih /dolaziti/ - /doi/
na stanicu da ga do~ekam.
Da se novac danas ne , doao bih kod /menjati/ - /promeniti/
vas, ovako ne mogu.
Da je Milivoje , on bi sigurno /pozivan/ - /pozvan/
doao.
867

Da poplava nije autoput, ja ~tetiti/ - /o~tetiti/

bih putovao kolima.
Da ko~nice nisu bile , Ja ne bih /kvaren/ - /pokvaren/
putovao vozom, veo kolima.
Da Je broj aka , mi ne bi imali /rasti/ - /porasti/
dovoljan broj u~ionica.
Da Je samo jo~ jedna k1~a, pruga /padati/ - /pasti/
bi bila poplavljena.
Da nije nova ~kola, mi ne bi(smo) /zidan/ - /saz~dan/
imali dovoljno u~ionica za ake.
Da nismo posla, mi ne bi(smo) /svr~avati/ - /svr~iti/
,
mogli ici na izlet.
B6B

UNIT 36
Reading Selections - Stivo za citanje

II Part - II Deo
TypcKa HHE83v.ja Ea~aHcKo~ nO~YOCTrBa ~M8~a je TaKo~e Be~HKO~ yTHQaja Ha
6y~y~HOCT Jyroc~BHje. Kap cy TYr~H noc~e ROCOBCKe 6HTKe (BH~oB~aH, 1389.) H
flaAa OVeAepesa (1459) OCSOjH~H Cp6Hjy, Aomao je pe~ Ha EOCHy w YrapcKy ea
XrBaTCKOM. Beh Tap;a nOA n!>HTHcKOM TypcKe Hajeaf.e HB.CTynJ!ure ce06e CTaHOBHH1JITSa
y KpajeB6 rAe Jyroc~oBeHH cap;a E~Be.
rrOc~e nap;a Beorpap;a (1521) H TypcRe no6ep;e Ha Moxa~KOM no~y (1526) paT ce
opeHeo y MaQapcy.y H XpS8TCKy. Y paTOB~v.8, KOjH cy ce Tep;a SOP;H~, y~ecTsoBao je
H Be~HRH 6poj Cp6a, KOjH HHCy npY-3Ha~ TypCKy B~CT H KOjH Cj ce Hce~m~.
TYPUHMa TO H~je Hm~o y pa~YH, jep je peMeTH~o ~xoBe n~HoBe 3a oCBajaae Be~a
H Aa~e npO,D;Hpaae y Espony. CTo~a, p;a 6z cnpe~H~ ce06e H nonpaBH~ op;Roce ca

xpHmhaHHMa. TYPUH cy C speveHa Ha BpeMe, npHBpeMeHO 06YCTa~~ pymeHe uPKasa
H nporoBe. TaKO Je, cnpoBopehH TY nO~THKY, 06HOB~eBa nehKa na~pHjapmHja
(1557 - 1766) H ~eK ~03Bo~eHo nOAH3~He MaHaCT~pa H OCHHSaHe IllT8MoapHja.
Poc~e Tora je ~om~ Heycne~ onca~a Ee~a (1683) op; Koje nOqHHe ona~aHe
TY~CKor uapCTsa. HXOBO ~a~e npoAHpaae Y EBpony 6eme 3aYCTa~eHo H paBRoTeza
cHara H3Me~y Be~HKHX CH~ ycnocTaB~eHa. Y paTy (1684 - 1699), KojH je BOAHO
CseTH case3 (AycTpHja, nO~CKa H M~eTaqKa Peny6~HKa), 06pa30saH no~ YTH~ajeM
nane, Be~HKH Aeo Cp6a npamao je case3HHUHMa. Y TOM paTy TyPU~ cy 6H~ no6e~eHH
H MaQapCKa H XpBaTCKa oc~060~eHe, a~H

He H Cp6Kja. Case3HH~Ka BojcKa je HanycTH-
~ Cp6Hjy H ca HeM cy Mopa~H HanyCTHTH 3eM~Y MHoru yr~eAHH Cp6H ca p;e~OM Hapop;a,
KOjH ce 60pHO npOTHB TypaKa (1689).
Ceo6e npoY3IloKos8He OSHM H APyrHM paTOBMMa HajBH1JIe cy H3Mema~e cTaHOsHHWTBO
H CTBopH~e 3ajeAHy.~KH ZHBOT Jyroc~OBeHB.. OHe cy CTBopH~e y eTHo~pa~CKOM nor~eAY
CT8ae, Koje je OMorYhH~O CTBapaae Jyroc~BHje.
fTo!='eA Tora, aYCTpH j CKO-TypCRy ~paHH~ YTB!='~eHY K8p~oBa qKHM IlHPOM' (CpeMCRH
Kap~oBUH, 1699.), 6paHH~H cy OA Tap;a HenpeRHp;HO Cp6H H XpsaTH.
Turska najezda Balkanskog poluostrva imala je takoer velikog utjecaja na

budunostJugoslavena. Kad su Turci poslije Kosovske bitke (Vidovdan, 1389) 1
pada Smedereva (1459) osvojili Srbiju, doao je red na Bosnu i Ugarsku sa
Hrvatskom. Ve tada pod pritiskom turske najezde zapoele su seobe iteljstva u
krajeve gdje Jugoslaveni sada zajedno ive.
Poslije pada Beograda (1521) i turske pobjede na Mohackom polju (1526) rat
se prenio u Madarsku i Hrvatsku. U ratovima, koji su se tada vodili, sudjelovao
869

je veliki broj Srba, koji nije priznao tursku vlast i koji se iselio.
Turcima to nije i~~o u racun, jer je smetalo njihovim planovima za osvajanje

B~ca i dalje prodiranje u Evropu. Zato, da bi sprijeili seobe i popravili
odnose sa kr~canima, Turci su privremeno obustavili razaranje crkava i proganjanje.
Tako, slijedei tu politiku, obnovljena je Pecka patrijar~ija (1557-1766) i ak
dozvoljeno podizanje manastira i osnivanje tamparija.
Poslije toga dolo Je do neuspjene opsade Bea (1683) od koje poinje

opadanje turskog carstva. Njihovo Je dalje prodiranje u Evropu zaustavljeno i
ponovo uspostavljena ravnotea snaga izmeu velikih sila. U ratu (1684-1699),
koji je vodio Sveti Savez (Austrija, Poljska i Mletaka republika, osnovan
utjecajem pape, veliki dio Srba priao Je saveznicima. U tom ratu Turci su bili
pobjeeni a Madarska i Hrvatska osloboene, ali ne i Srbija. Saveznika vojska
napustila je Srbiju i sa njom su morali napustiti zemlju mnogi ugledni Srbi sa

dijelom naroda, koji se borio protiV Turaka (1689).
Seobe pruzroene ovim i drugim ratovima najvi~e su izmijeale stanovnitvo

i stvorile zajednik! ivot Jugoslavena. One su stvorile u etnografskom pogledu
,
stanje, koje je omogucilo stvaranje Jugoslavije.
Osim toga, austrijsko-tursku granicu utvrenu Karlovakim mirom (Sremski

Karlovci, 1699), od tada su neprekidno branili Srbi i Hrvati.
Basic Sentences - Osnovne reenice
Turkish turskI, -a., -o TYPCKH, -i, -6

,
invasion !nvliziJa HHBa3aja
or, najezda Haje3AQ
pertaining to Balkan balkA:nskI, -a:, -o 6aJIKRCKH, -i, -6
peninsula poluostrvo no~ocTpBO / no~ocTpBO
,
or, poluotok no.nyOTOK
influence utJec!J '
YTHuaj -
future bUddnost f. 6YA~hHOCT
870


,.
I I
The Turkish lnvasion of the Turska najezda Balkanskog TYPCKH HHBQ3uja Ba~~aHcKo~
,
Balkan peninsula also had
a great influence on the P~luostrva'lmala je rro~ocTpaa MMa~ je
.L I Jo ' ,
future of the Yugoslavs. takoer velikog Ta~o~e Be~HKO~ YTKuaja
utjecaja'na budUnost J. e-
Ha 6y,z:.yhHOCT .JYfloc.1IOBeHa.
Jugoslav@na:.
battle bitka
..
63TKa
st. Vitus' Day Vidovdan

..
PH,Z'.O ~D.aH
~ ~
.fall p~d pl. pAdovi naA natJ,OBH
, ,
to conquer osvojiti, da OCBOjHTH, .na
,
osvojIm oCBojil.1'
,.
.L J.
The Turks, after the battle TUrci su poslije
ot Kosovo (st. Vitus l Day, Kosovske bitke'
TYFUH cy
.
6v.TKe
RocoEcRe
noc~e
~
(FH,AOB,AaH, 1389)
,
1389) and the fall of J. .. , .. J
Smederevo (1459), con- (VIdovdan, (138)'i H naAa CMe,AepeSa (1459)
quered Serbia. I ..
.
pida smedereva'(145),
"
osvojili Srbiju.
oCBOjH~ Cp6Hjy.
Then came the turn of Bosnia bnda je do~ao r~d na 6H,Aa je .n:Jmao pt.n: Ba
and Hungary, incI uing ..' ~ , EJcay YrapCKyJ ca
Croatia. Bosnu i Ugarsku sa H
HrvAtskom. XpBiTCKOM.
pressure pritIsak,G pritiska

pritisci ..
npHTJ4CUH -
The pressure of the Turkish PrItisak tUrske najeZde'
invasion was great. bIo j e v~liki. 6HO je S~JI1fKH.
to begin~ to take nastUpiti, da H8cTynHTM, .n:a

,.
place nastuprm H&CTynHM
,
or, zapo~eti, da 3anO"l&TI4, Aa
zapo(Snem "
3anOllHeM -
migration, movement seoba ceo6a
or, m1gr!cija MHl'pfoHja
Migrations of the population Vec

I, tada
pod prl tiskom EJh TJAa nOA np~THCKOM
into the areas where the tUrske najeZde' TypcKe HajeGAeJHQCTtUHme
Yugoslavs (i.e. different
groups o.f South Slavs) npw zapo~ele su seobe ceJe CTQHOSHHmTSily
taking place at that tird.e

under the pressure of the
.
live together were alre~dy Zittljstva'u krajeve
,
gdje Jugoslaveni sada
,. Kpajese rAe
I

caAQ aajeAHo SHBe.

I
I
Jyroc~oseHH
,. _
...
Turkish invasion. zajedno zIve.

871

victary pobjeda
"-
field polje nOelle
to carry over, to
,
prenijeti, da
,
npeHeTH, Aa -
transfer ,
prenesem npeHaceM
After the fall of Belgrade Poslije plda Beograda I rr~c~e nAAa Beo~paAa'(1521)1
I
(1521) and the Turkish vic- (152I) i tUrske H TypcKe noeAe Ha Moxa.-
tary on the field of Moha~
(1526), the war was carried pobjede na Moha~kom KOM n~Y'(1526)'pJT ce
into Hungary and Croatia. pOlJul(152~)lrat se np~Heo y MdQaPCXY B
pr'nio u ~darskuli , -
XpsaTCKY.
HMa:tsku.
authority, power vllst f I vlau / B~CT s~mhy / S~CTH

vIksti
,
to move away,
em1grate
iseliti se, da se
!sel!m
Hce~TB
,
HCeJIHM - ce, Aa ce
A large number of Serbs did Veliki brbj S!'ba I I
Be~HKH ...
poj ~
Cpa ISMje
'
not recognize the Turkish nije priznao tursku np~aHao TfpCK7 B~CTI
rule and moved away. ,
vlkstli iselio se. H HCeJDIO ce.
,
u~estvovati,
to participate
u~estvujem
y'leCTBOBaTH,
,
,
YllecTByjeM -
or, sudjelovati, cYAeJ10BaTH,
sudjelujem ,
cY/l.eJCYjeJl -
against (With G) protiv / protiVU npoTiiB /npoTiisy
They took part in all wars bni su sudjelovali u 6HH cy f'leCTBOBaJDI Y
which were waged against sdIn 'rAtoV1ma~ koji
I" I
CBHlla PaTOBHMa, KOjH
the Turks at that time.
su tada voeni I
I "-
cy ce TiAa B~P.H~I
I .. _ _
protiV TUraka. npOTHs TypaKa.
to suit ii u ra~iln ~hH y pallYH
TUrcima seobe Inisu

Migrations aid not suit
the Turks. !~le u ra~iln.
,
Y pa'lyH.
-
,
to upset, to disturb remetiti, peM:eTHTB,
r tfmetIm paKeTh
plan plan pl. plinovi nodH n.dHosH
conquest osvajAnje ocskjaJJe
penetration prodirAnje ,
npO,ltHpaB:e -
872

They upset their plans for Sm~tale su njIhovim 6ue ey pAMeTH~e ~xose
the conquest of Vienna
and further penetration Plinovima'za osv!janje n~koae aa ocatjaHe
into Europe. Be~ali dalje B~~aIH AJ~e npJ,lJ.Hpase
I ,
prodiranje u Evropu. y Esp5ny.
, ,
relation, relationship odnos OAHOC
Christian kfan.1n pl. XPHmh&UHH xpwmAauH
kiaani
But in order to prevent Ali~ da bi sprije~i11 A~, Aa H enpt~H~ ceOe l

the migrations the Turks se&be l TUrci su
Jo
TypqH cy
.l
Mopa~

nonpasHTH
had to better the rela-
tions with Christians.
l. I
morali popraviti ,
oAaoce I ea XpHmhaHHMa.
'
, I ,)!,
odnose sa krl:.ican.1ma.
therefore stoga
..
cTora
,
temporary pr1vremen, -a, -o npHspeM8a, -a, -o
,
to suspend obustavljatil 06yeTas..r,aTH,
obustavljam (I)
,
oYcTaB.6!U:
,
un
to suspend obustaviti, da 06YCT8SliTH, Aa
obustavIm (p) 06yeT8afi'M (n)
destruction rtw!nje ..
pymeHe -
or, razaranje paaapaH:e
&. -
II"
persecution proganjanje npOI"OH
Therefore, the Turks from TUrci su zato ...

TYPUH .. I e speMeRa
cy cTora
time to time temporarily prIvremeno obUstavili " I np1~ppeMe
aa spoIle I HO
stopped the destruction
of churches and the per- proganjanje li
06ycTaB~~K
pymeae
secutions. l)!
rUl:5enje
..
c~kava..
,,- I H npOPOR8.
upKaS8 '
,
to conduct sprovesti.. da cnpOS8CTMI, Aa
,
sproved!m l
,
cnpoB8A8M -
, ,
sproveo cnpoa8o
to follow slijediti .. e~8AHTH,
,
,
slijedIm e~~Ai1M
,
policYI politics po11tika nOJ.IHTHKa
to restore obnoviti I da 06HOSHTK, Aa
obnovIm 06HOBHM
patr.1archate patrijarija naTpHjapIlDlja
873

Slijedei tu polItiku I Ti
So, following this policl,
,
the patriarchate of Pec
obnovljena je Pecka Jo'
TaKO je, cnp~so~eLa
nO~THKY
, .
OHO~Ba
was reestablished (1557- ~ , ~
1766) patrijar~ija (1557- DeLKa naTpHjapmaja (1$$,-
c.
1766~ 1766)
monas tery m8.nast!r "
MaHaOTap -
foundation" establish- osnIvanje ocaisiH.e
ment
,
printing press ItampariJa mTaMuapHja
Even the building of monas- ~ak je b1lo

.L d&zvoljeno ~K
je i~o
I ~oaS~BO
teries and the establish- ,
podizanje manastIrA
I I
nO~HaaHe MaHacT_pI
, I
ment of printing presses
were permitted. i osnivanje ~tamparlJL ft ocajsaae mTaunapljl.
, ,
unsuccessful neuspio, Heycneo,
, ,
neuspjela, -o aeycneJl8., -o
,
or, ne~spje~an, Heycnemaa,
,
neuspje~na, -o aeycneIUHa, -o
siege opsada o" ncaAa
empire carstvo lllpCTSO
I I I
After that came the unsuc- Poslije toga je do~la noc~e '1'Ol'a je ~omJl8.
cessful siege of Vienna nefispje~na opsada I
BeycneJl8. I
oncaAa "I
Be~a
(1683), from which begins
the decline of the Turkish Be~al(1683)lod koje "I OA Koje
(1683) I nO~HHe

I ,
empire. po~1nJe opadanje onaAase '1'ypCKOI' Qapc'1'sa.
I ,
turskog cArstva.
it was blJa~e ;me / ;jime

balance ravnoteia pasHoTi.
, co
strength" power snaga CBa:ra
,
force, power" might slla CHJI8.
violence
,
to establish" to uspostaviti" da YCDocTasHTH, Aa
reestablish uspostavim ycnoCTaBD
I
Their further penetration NjIhovo je dalje HHxoso Aa~ npoAHpaae Y
into Europe was stopped" prodiranje u Evrbpu . . eme
Espony . aaYC'1'a~BO
' I L
and the balance of power ... Jo-l

between the great powers zaustaVljenoi! ponovo H p&BBoT8aa cHa~a H3Ke~y
reestablished.
uspostavljena
I ~ ,
se~KHx CHJ18. ycnocTa~Ha.
ravnothia sn!.gA 1 lzmeu

velikih sila.
874

holy" saint svetI" -a:" -o cseTH,

#
-a, -5
alliance, union"
league
savez "
case3
Venice (state) Mleci mpl Gpl

MletAka.
pertaining to Venetian mleta~k!" -a:" -o
state
to form obrazovati"
, , -
obrazuJE!m o6pa3yjeM
to found osnovati" da OCHosaTH, Aa ocnyjeu
osnuJE!m
pope pipa m nina
.
I , ,
Under the influence of the Pod utjecajem pipe" nOA YT~~ajeM nane
pope a Holy Alliance was ,
..
Austrija" Poljska i AYCTpHja, nO~CKa H
formed by Austria" Poland
and the Venetian RepubliQ Mleta~ka republika I M~eTaqKa peny6~iMKa ",
for the struggle against
the Turks.
osn~vale su Sv. Savezi '"
o6pa30Ba~e cy Cs. c&e63
I I ... _ _
,
za borbu protiv 3a 6op6y npOTJfS TYI.>8.I<a.
TUraka.
",- a. .. _
to join prf~i, da priE!m, npunR, Aa npH~eM,
,
pr!~ao npimtQo
,
ally sAveznIk pl. "
CaSe3Hy.K -
saveznIcI "
caBe3HH~H -
~ ~
" I (1684-1699)" ' I (1684-1699),
a. a. ,
In the war (1684-1699) waged U ratu
by the Holy Alliance a
large part of the Serbs
joined the allies.
koji je vodio Svhti
sAvez" veliki je dio
Y paTy
. ."
Je SOARO CaeTH
I
Be~KH
KOJH
'.l
A60 Cp6a npam80
caS~3,
,
S~ba prl~aol je c1Be3HHuHMa.

saveznIcima.
co
to win a victory" to pobijediti" da no6eARTR, Aa
defeat pobijedIm no6eAHM
to free, to liberate osloboditi, da OCJI0t'50AHTH, Aa
oslobodIm OCJI060AHM
The Turks were defeated in

that war and Hungary and
Croatia liberated, but not
" ratu
U tam I Turci su
bili pobijeeni, a
i
,.
Y TOM p&Ty TyPIUI cy 6HJIR
,
.
no6e~eHH B MaQaPCKa B
'
i i
Serbia. MAd~arska i ~atska XpBaTCXa OCJIoobeHe,

osloboene, ali ne I
aJIH He" H Cp6HJa.
'
i Srbija.
875

, ,
to abandon" leave napustiti" da HanyC'l'a'l'H, ,u;a
, ,
napustIm HanycTHM
The allied army abandoned s!vezn1~ka j e v5j ska I .a.

CaBe3HH~a
.a.
BojcKa je
Serbia. I ,
napustila Srbiju. HantcTH~ CPHjy.
prominent Ugledan" , -
yrtJIe.u;aa,
ugl~dna" -o YI"JIeAHa, -o
~
nation" people nArod HapoA
to fight" to struggle boriti se" bor1m OPHTH ce, 60PHM ce
se
!
Many prominent Serbs" along S nj~m su m~rali C HOM cy MOpaJIH HanycTHTH
.a. I
with [that] part of the I I

napustiti ~emlju 3eM~1'
, IMHO!"H
I I
YI"JIeAHH
people who fought against I Cp6Hlca A~JIOM aipOAa,
I I ..
the Turks" had to leave mnogi ugledni Srbi
the country (1689). I ,
sa dijelom naroda
I KOjH ce
I I
OpHO
I
npoTHB
I I I
koji se borio protiv , - -' ( 1 68~)
TypaKao 9.
TUraka (1689).
to mix izm1je~ati" da "
H3MemaTH, Aa
!zmije~am H3:PlemaM
I I
The migrations caused by Seobe prouzro~ene Ceoe npoyapoKo8aHe
these and other wars I I
ovim i drugim OBHU
I H ApyrHM
" paTOBHMa I
mixed the population to
ratoV1maln!jvl~e
I I I
a high degree. Haj8mue c1' HaMemaJle
su 1zmijeale ,
CTaHo8HHmTBO. --
stanovn!~tvo.
ethnograph1c etnografsl" -a." ,

eT~OI"pa~CKH,
- -i, -5
-6
They created an ethnograph1c bne su stvorile u 6He cy CT80pHJle

I y eTHO!"Pa~-

situation which made I I
etnografskom pogledu CKOM nOI"JIeAY CTaae, Koje
" I
possible the creation of
Yugoslavia. stanje, koje je je OMOI"1hHJIO CTstPaHe
omogfiilo stvlranje JYI"Oc.,msHje.
in addition to that
Jugoslavije.
pored t6ga
..
DopeA Tora
...
,
or" osim t6ga OCHM Tora

to fort1fy" to establish utv~diti" da "
yTSp.u;HTH, Aa
utv!'d1m YTSPAiill
876

to defend braniti, branIm " ~

6paHHTH, 6paHHM -
uninterrupted neprgkidan, "
HenpeRM,lJ,aH,
nepr!k1dna, -o "
HenpeKHtJ,Ha, -o
J.. .. I .. I
In addition to that, the usim toga, austrijsko- rrope~ Tora, aYCTpHjCKo-
Serba and Croata have ,
tursku granicu
I TYPCKY rp~HMuyIYTBp~eHY
from that time con-
sistently (t~nter utvrenu K1rlova~kim KJp~oBa~RHM MipOMf
ruptedlyl) defended the nJ:rom I (Sremski,
~
(Cp~MCKH R:P~OBU~, 1699),
Austrian-Turkish border
J. I
established by the Treaty K!rlovci, 1699), od 6paHH~H cy O~ Ta,n,Q He-
of Karlowitz (Sremski I I
tada su neprekidno
Karlovci, 1699). npeKHAHo Cp6H
I H XpBaTH.
"
bran1li l Srbi i
Hrvati.
(to be continued nastavit e se HaCTaBHhe ce)
NOTES
Note 36.1.1 Verb: Simple Perfective Past
Danas imam slobodnog vremena, pa uzeh da vam odgovorim na pitanje o kolama
u Jugoslaviji.
Vi rekoste da ste ili vozom u Skoplje.
Ve tada pod pritiskom turske najezde nastupie seobe stanovnitva u
krajeve gde Jugosloveni sada zajedno zive.
These are examples of the simple perfective past (Serbo-Croatian laorist/).

Compare:
Bg Pl Sg Pl Sg Pl
,
1. uzeh uzesmo rekoh rekosmo nasto.pih nast6.pismo
, , I rece
.,
2. uze uzeste reCSe rekoste nastup! nast6.piste
3. uze uzee reCSe I reCSe rekoe nastupI nast6.pie
As these forms show, the endings of the simple perfective past are l-h
-zero -smo, -ste, 5e/. The form of the stem before these endings is qUite
regular for most verbs, but not so predictable for some. The variation olJe in
Irekohl - Ire'6el is regular for stems in Iki or I~/. For these and other forms
see the list in Note 36.1.3
877

Note 36.1.2 Verb: Simple Imperfective Past

Njihovo dalje prodiranje u Evropu bee zaustavljeno i ravnote~a snaga
izmeu velikih sila uspostavljena.
Ibeel is an example of the simple imperfect1ve past. This tense is more

restricted to literary usage than is the perfectlve. ~e ending for second and
third person singular is I-Je/; the third person plural ending is l-hul. other-
wise the end1ngs are the same as the perfective~ the stem being different. For
example~
Sg Pl
l. ~ek.h l. ~ek!.smo
2. ~ek!.e 2. ~ek!.ste
3. ~ekAe 3. ~eklhu
Note 36.1.3 Verb: Simple Past" Perfectlve and Imperfective

Examples illustrative of the major verb types are:
a-verb al'! a/e
Infinitive ~ekatl drati brijati prati
Perfectlve l. ~ekah ~~ah brij ah pr8.h
2" 3. ~eka / <sek!. dr~1 brlja. pr!.
l. <Sekasmo dfasmo brijasmo "
prasmo
2. <Sekaste draste brljaste praste
3. CSekae drae brijae prae
Imperfective l. CSek!.h drah brij.!.h perijD.h / prID1

2~ 3. ~eldllie df~a~e brijale perijale / pra~e
l. CSek!.smo dfasmo brljasmo per1jasmo / prasmo
2. ~ekiste dr~a.ste brijIste perijiste / praste
3. CSeklhu dfahu brljAhu perijahu / pr!.hu
a/Je a/je a/je

Perfective pIsati kazfvati davati
l. pIsah kazfVah davah
2" 3. pfsa kazIva / k8.z'!vl diva
l. pisasmo kazfvasmo d!vasmo
878

a/Je a/je a/je

, ,
2. pIsaste kazivaste davaste
3. pisae kazivae d~vae
,
Imperfective l. pisah kazIvah davah
... /davah
'
2, 3. pIsae kazIvae dlivae / d~vae
l. pIsasmo kazivasmo d~vasmo / d~vasmo
2. pIsaste kazivaste davaste
... /davaste
'
3. pIsahu kazivahu '
davahu / davahu
...
1 - verb i - verb
Perfective initi ljutiti istiti
inih ljutih istih
InI ljuti ist!
inismo ljl1tismo istismo
,
iniste ljutiste ististe
inie ljl1tie iatie
Imperfective injah ljUah icah

injae ljU~e iae
injasmo ljUasmo iasmo
injaste ljUaste iaste
injahu ljuahu 1ahu
i - verb e - verb
Perfective govoriti videti
govorih videh
govorI vide
govorismo videsmo
govoriste videste
govorie vldee
Imperfective govorah govorasmo

govora1ie govoraste
govorahu
879

C
, ', "
Perfective ra.sti jesti reci moci
... , ,
r~stoh jedoh rekoh mogoh
r~ste jede ree / rece moe / moe
, ,
r~stosmo jedosmo rekosmo mogosmo
... , ,
rastoste jedoste rekoste mogoste
rastoe jedoe rekoe mogoe
Imperi'ective r!stijah j eah / j edah recijah mogah

rastijae jeae / j.edae recija-e mogae
,
rastijasmo jeasmo / jedasmo recijasmo mogasmo
rastijaste Jeaste / jeda-ste recijaste mogaste
rastijahu jeahu / j edahu recijahu mogahu
C verb C-ii
ii
',
daci
Perfective dovesti
,
dovezoh idoh dadoh
doveze ide dfe
,
dovezosmo idosmo daosmo
,
dovezoste {doste daoste
dovezoe idoe daoe
Imperfective iah
iae
iasmo
iaste
ia.hu
V
Peri'ective cuti dobiti biti razUmeti
cuh dobih bih razu.meh
,
cu dob! b! / bi razume
,
cusmo dobismo bismo razurnesmo
,
cUste dobiste biste / bi razumeste
cue dobie bie / bi razu.mee
880

Impertective ~\1jah bej!h / beh bijAh / bjeh

~uja:e , ~ / bee
bejase ' bijae / bjee
(Sujasmo bej!smo / besmo bijasmo / bjesmo
(Sujiste bejlste / beste bijaste / bjeste
cUj!hu bej!hu / behu bijAhu / bjehu
vIc
dati donE!ti
dah / dadoh ,
donh / donesoh
' htedoh / hteh
da / dade done / donese htede / hte
da.smo / dadosmo ,
donesmo / donesosmo
' htedosmo / htesmo
daste / dadoste ,
doneste / donesoste
' htedoste / hteste
dae / dadoe donee / donesoe htedoe / htee
Imperfective hotij!h / ho!h / htlJlh
hotijle / hoae / htij~e
hotijAsmo / hoasmo / htljasmo
hotijlste I hoaste / htlj!ste
hotijAhu / hoahu / htljAhU
V nu
krenuti
kr~nuh / kretoh
krEnu / krete
krenusmo / kretosmo
krenuste / kretoste
ugnue / kretole
Note 36 1.4 Verb: Perfective Past - Usage

The following are two bits of observed contemporary conversation. The actual
forms used were the simple perfective past. On the right is given the ordinary
eqUivalent:
I onaj skrate 1 I onaj je skrenuo.
Sta bl? D5oe li?! Sta je bflo? Da li su doli?
See further examples in the Grammatical Drill.
881

Note 36.2 New Verbs

i I boriti se borim se to fight,
struggle
,
a/J~ I obrazovati obrazujl!m to torm
,
a/J@ sudelovati sudelujem to partic-
/sudjelovati /sudjelujem ipate
a/J I u~estvovati u~estvujem to partic-
ipate
i I br~niti brAnim bra.njen to defend
i p odbr!niti da odbranim odbranjen
i p iseliti (se) da (se) 1selIm 1seljen to move
a I iseljavati (se) iseljavam (se) iseljavan away,em1grat
a I m!ati m!am m!an to mix
/m1jeati /mljeam /m1jean
a p izm!ati da !zme!m 1zmean
/izm1jeati / da 1zmij eam /1zmijean
i P napustiti da napustim naputen to abandon,
a I napiitati napilt!m naPUtan leave
i p nastiipiti da nastupim to begin,
take place
,
a I nastUpati nastupam to advance
(above)
i P obnoviti da
, obnovim obnovljen
, to renew,
a I obn~vljati obn~vlja:m obn~vlja:n restore
,
1 p obustaviti da , obustavIm ob,,:stavljen to suspend
a lobustavljati obustavljam obustavljln
i p osloboditi da oslobodim osloboen
, to tree,
a I oslobollvati osloboavam osloboavan liberate
a/je P osnovati da osnujem osnovao, -
..osnovan to found
a I osnfvati osntvam -ala osnIvan
i p osvojiti da osvojIm osvojen to conquer
a I osv~jati osv.j~ osvaJan
i P pob~diti da pobedim pobeen to win a
/pobijediti Ida pobijedIm /pobijeen
, victary", to
a/J I pObe!vati pobeujem pobetviin defeat
/pobjefvati /pobjeujem /pobjelva.n
i p por!ziti da poraz!m poriizen to defeat

a I porazavati POraZB.va.m poraza:van
882

, ... ,
v/e p preneti da prenesem preneo -ela prenet prenesen
, to transfer,
/prenijeti /prenio /prenijet -ena carry over
-ijela
i I prenositi prenos:I:m prenoen
e p prfi da pr!~m priao/priao to approach,
1 I pr1laziti prIlazIm prIla join
i I remetiti remet!m , , to upset,

i P poremetiti da poremet!m poremecen disturb
i I sl!diti sl~dIm to follow
/slijediti /slijed!m
i p usli~ditl da usl@dl
lusIijediti Ida uslijedI
, , ,
e p sprovesti da sproved@m sproveo -ela sproveden -ena to conduct
Isprovesti , ,
1 I sprovoditi sprovodim sprovoen
, ,
i P uspostaviti da uspostavim uspostavljen to establish,
a I uspostavljati uspostavlj.m uspostavljan reestablish
i p utvrditi da utvrdim utvren to fortify;
a/J! I utvrdfvati utvrUj~m utvrdivan to establish
(a fact)
V/n P zapo<S~ti da zapo<Sn~m zapo<Seo, zapo<Set to begin
zapo<S~la
a/J! I zapo<Sinjati zapoCSinj@m zapo<Sinjan
Grammatical Drill

GD 36.1.1 S~ple Imperfective Past (Imperfect)
The following transform drill illustrates some of the forms of the simple
~perfective past. As mentioned in the notes, this tense is not much used
except for the forms of /biti/.
Dok sam <Sekao na stanici, vozovi su Dok sam <Sekao na stanici, vozovi
stalno dolazili i odlazili. stalno dola~ahu i odlazahu.
Dok je <Sitao novine, on je pio pivo. Dok je <Sitao novine on pijae pivo.
Do sada sam sedeo u sobi i <Sitao novine. Do sada sedah u sobi i <Sitah novine.
To je bilo pre dve godine. To bejae (/bee) pre dve godine.
To je bilo pa prolo. Bee mu.
Pogledali smo vas ju<Se da doete, a vi Pogl~da.smo vas ju<Se da doete, a vi
ne dooste. ne dooste.
883

GD 36.1.2 Simple Perfectlve Past (Aorist)
The following transform drill illustrates simple perfective past forms of

both perfective and imperfective verbs; these forms are literary.
Ja sam iao u grad pre podne. Ja idoh u grad pre podne.

Oni su ~ekali voz do pet, pa su onda Oni ~eka~e voz do pet, pa onda odo~e.
otili.
Dolazio sam juce kod vas, ali vi niste Dolazih juce kod vas, ali vi ne beste
bili kod kue. kod kue.
, ,
Jovan je do~ao kui rano. Jovan doe kuci rano.
Va~ brat je proao ovud~malo pre. Va~ brat pr6e ovuda malo pre.
The following transform drill illustrates simple perfective past forms.

Those marked by * are literary. The others may occur in ordinary speech.
Idem na stanicu po moj prtljag. Odoh na stanicu po moj prtljag.

Dobio sam juce va~e pismo. *Dobih juce vae pismo.
On je uzeo da vam odgovori na pismo. *Jovan uze da vam odgovori na pismo.
Majka se uplaila kad je videla kako *Majka se uplai kad vide kako otac
otac izgleda.
ravo ravoizgleda.
Za~to niste napisali nijednu re~? Zato ne napisaste nijednu ree'
Kako ste u~li u kuu da vas niko Kako uoste u kuu da vas niko nije
nije cuo? euo'
Kako ste stigli po ovakvom vremenu? Kako stigoste po ovakvom vremenu'
Zato niste do~li ranije? Zato ne dooste ranijel
Da li ste videli ta je Pavle u~inio? Videste li ~ta Pavle ucini'
Da li ste ~uli ta je Pavle rekao ~uste li vi ta Pavle ree Milanul
Milanu?
Zato ste ostali tako dugo? Zato ostadoste tako dugo'
Zato su Jovii prodali svoju kuu? Zato Jovii prodado~e svoju kuu'
Zato Pavle nije oti~ao na put? Zato Pavle ne ode na putI
2
On je izaao napolje da vidi ta je s On izae napolje da vidi ta je s
decom. decom (for a moment).
K1~a je brzo prestala da pada. K1~a brzo prestade da pada.
~ta Je bilo? Da li su do~11? ~ta bi? Doo~e li?
'/ovuda/ - 'this way'

21went for a momenti
884

GD 36.2 Question and Answer Drill with Prompt
Turci nisu osvojili celu Srbiju odmah Da li su Turci posle Kosovske bitke
posle Kosovske bitke (1389). osvojili SrbijU?
Turci su osvojili Srbiju posle pada Kad su Turci osvojili Srbiju?
Smedereva.
Pritisak turske invazije bio je veliki. Kakav je bio pritisak turske invazije?
Turci su ruili crkve i vrili progone Sta su Turoi radili hrianima?
hriana.
InvaZija je prouzrokovala seobe Sta je prouzrokovalo seobe
stanovnitva. stanovnitva?
Posle pada Beograda (1521), Turoi su Sta se desilo posle pada Beograda?
pobedili Mad~are na Moha~kom polju
(1526)
Posle Moha~ke bitke rat se preneo u Sta se dogodilo posle Moha~ke bitke?
Mad~arsku i Hrvatsku.
Veliki broj Srba nije priznao tursku Da li su svi Srbi priznali tursku
vlast i iselio se. vlast?
ISta su radili Srbi, koji nisu
priznali tursku vlast?
Srbi su u~estvovali u svim ratovima, Da li su Srbi u~estvovali u ratovima
koji su se vodili protiv Turaka. protiv Turaka?
Seobe Srba su poja~avale1 snagu hri 'oana Zato seobe nisu ile Turoima u ra~un?
i njihovu borbu protiv Turaka. /Zato su seobe smetale Turoima?
Turci su privremeno obustavljali Zato su Turci ma i privremeno
progone hriana da bi spre~ili obustavljali progone hriana?
seobe.
Da bi popravili odnose sa Srbima, Turoi Sta su Turci uradili da bi popravili
su dozvolili da se obnovi Peka odnose sa Srbima?
patrijarija (1557-1766).
Turci su ~ak dozvolili podizanje Sta su Turci jo dozvolili hrianima?
manastira i osnivanje nekoliko malih
tamparija.
Posle Moha~ke bitke Turci su zauzeli Da li su Turci posle Moha~ke bitke
vei deo Ugarske i Slavonije i jedan zauzeli oelu Ugarsku i sve hrvatske
deo Hrvatske 1 Dalmacije. zemlje?
Posle neuspele opsade Be~a po~lnje Kad je pocelo opadanje turskog carstva?
opadanje turskog carstva (1683).
1/poja~~vati/ - 'to strengthen'
885

Turci nisu uspeli da poremete ravnoteu Da li su Turci uspeli da poremete

snaga u Evropi. ravnoteu snaga u Evropi?
Turska invazija Evrope zaustavljena je Gde je zaustavljena turska invazija
kod Beca. Evrope?
Pobeda nad' Turcima je doprinela da se ~ta je doprinelo da se uspostavi
uspostavi ravnotea snaga izmeu ravnotea snaga izmeu velikih
velikih sila. sila?
Pod uticajem pape hrianske zemaJe Pod ijim uticajem je obrazovan Sv.
obrazovale su Sv. Savez za borbu savez?
protiv Turaka.
U Sv. savezu su u~estvovale pored Koje su hrianske zemlje ucestvovale
papske drave: Austrija, Poljska i u Sv. savezu?
Mletacka republika.
Veliki broj Madara, Hrvata i Srba Da li su Srbi, Hrvati i Madari
u~estvovali su u ratovima Sv. saveza. ucestvovali u ratovima Sv. saveza?
Ratovi Sv. saveza su trajali od 1684 Da li su ratovi Sv. saveza trajali
do 1699 godine. dugo?
U tim ratovima saveznici su pobedili Ko je pobedio u tim ratovima?
Turke.
Madarska i Hrvatska su osloboene, Da li su Madarska, Hrvatska i Srbija
ali ne i Srbija. bile osloboene u tim ratovima?
Posledice ovoga rata bile su te~ke za Kakve su bile posledice ovoga rata za
Srbe, koji su pri~li saveznicima. Srbe, koji su pri~li saveznicima?
Srbi, koji su se borili protiv Turaka Sta je bilo sa Srbima, koji su se
morali su sa saveznicima napustiti borili na strani saveznika protiV
Srbiju (1689). Turaka?
Ove seobe su stvorile u etnografskom Za~to su ove seobe vane za stvaranje
,
pogledu stanje, koje je omogucilo Jugoslavije?
stvaranje Jugoslavije.

GD 36.3.1 A B
Kad su Turci do~li na Balkan, t.j. kad Turke je pozvao kao saveznike u
i kako su se doselili na Balkan? pomo Jovan Kantakuzen i dozvolio
da se nasele uGalipolju 1352
godine.
'/naql - lover, above I
886

Kad je stvarno pocela njihova najezda Pocela je poslije bitke na rijeci

na Balkansko poluostrvo? Marici 1371.godine.U toj bici
Turci su poraZili brojno jacu
srpsku vojsku.
Kakve su bile posljedice te bitke? Jako te5ke.Turci su zauzeli Trak1ju.
i Makedoniju sa djelom Bugarske.
Da li je bila jo~ neka vana bitka, Nije, ali mnogi smatraju da je bitka
osim bitke na Kosovu polju? na Marici bila vanija od Kosovske.
Zato? Da su Turci izgubili tu bitku,
njihovo prodiranje na Balkan bilo
bi zaustavljeno.
Tako,poslije te bitke njihova snaga
se znatno pojacala.
~udo nisu drugi kranski narodi U bici na Kosovu borili su se na
pomogli Srbima u borbi protiV Turaka strani Srba kao saveznici Bosanci
na Kosovu? 1 Hrvati.
To je zanimljivo. Da, i ta zajednika borba ih je
1
pratila u odbrani austr1jsko-
,
turske granice kroz stoljeca.
Da li su Turci poslije Kosovske bitke Nisu. Oni su osvojili SrbijU tek
odmah zauzeli Srbiju? poslije pada Smedereva, a to je
70 godina poslije Kosovske bitke.
Da li je Smederevo utvren grad? Jest. Smederevska tvrava je
sazidana poslije Kosovske bitke
i jo5 uvijek je Jedna od najveih
tvrava na Balkanu.
i\a~ cy TypUH ~omJIH Ha EaJIKaH, T. j. Ka~ TypKe je n03sao Kao case3HHKe y nQMoh
II KaKO ey ce ~oeeJIHJm Ha EaJIKas? JOBaB KaHT&KY3eH II ~03BO~HO Aa ce
BaCeJIe y f'a~HnOt6y 1352. I'O~JIIHe.
Ka.A je eTSaI)SO nOlleJ18. JHlxosa HHS&3I!1ja DOlleJ18. je noc~e HTKe Ha peqH M8pHUH
E&~&HeKOr nO~OeTpP"? 1371. I'O~HHe. Y Toj H~H TyPUH cy
noe~I!IJIH pOjHO jaqy cpncK7 BOjCKY.
~aKBe ey H~e noc~e~H~e Te BTKe? Bp~o Teunce. TYP~H cy aaY3eJlH Tp&KHjy
H MaKe~oHHj7 ca AeJIOM ByrapCKe.
1/odbrana/ _ 'defense'
887

~a ~H Je H~aJom BeKa saSHa BTKa. Haje, aJIH MBora cllaTpajy Aa je aTKa

ceu UTxe Ha RocOS7 n~1? Ha MaPB~ B~ BaZHHja OA KOCOSCKe.
3amTO? lla C1 TyPIUI B3ryHJIH T." HTKy, IY!XOSO
npOABPaHe Ba Ba~aB B~O a aa7eTa8-
oMBO. OsaKo, nOCJ1e Te aTKe 1Y!XOBa
CBa~a ce BBaTHO nojaqa~.
qyAO aacy Apyra xpMmLasCKK BapOAR nOMor~ Y HUH Ha ROCOB1 OPH~ cy ce Ba
C~Hua y opa npOTBB TrpaKa Ha KOCOS7? CTpaHR Cpa Kao caSeaUHQR SOcaHQH
II XpsaTH.
To Je HHTepecaaT80.
,
/1.a, H Ta aajeAHHtlKa opa HX je npa-
TH~ 1 oApaHH aycTpajcKO-T1PcKe
rpaHHQe Kpoa seKose.

~a ~H cy TYPUB nocAe KOCOBCKe BTKe o~ax HHcy. O~B 01 OOSOJHJIH Cpajy TeK
aayaeJDI CpH JY? noc~e naAa Cxeaepesa, a TO Je 70
rOAKaa DOOJ1e ROCOSCKe BTKe.

JeCTe. CMeaepesoKH ~paA je caaHAaa
DOCJ1e KOOOSCKe HTKe H jom yseK
je jeAaB OA HajsehHx rpa~OB8 Ba
BaJIRaBY.
GD 36. 3.2 A B
!ta se des110 pos11je pada Beograda? Poslije pada Beograda Ture1 su se

pet godina pripremali za
osvajanje Ugarske.
oni su u b1ci kod Moha~a pobjedili Da.
Mad_are?
,
Da li su Turei poslije bitke na Moha~u Ne, oni su postepeno osvojili veci
,
osvojil1 b1jelu Mad_arsku 1 Hrvatsku? dio Ugarske.. a od Hrvatske veei
dio Slavonije .. jedan dio u~e
Hrvatske i d10 Dalmacije.
Dokle su Ture1 dr_ali te djelove Ugarske Sve do rata od 1684-1699. U tom ratu
i Hrvatske? osloboene su Mad~arska bez Eanata
i Hrvatska os1m nekih djelova uz

granicu.
888

To je rat Svetog saveza, zar ne? Da, tako je, bar po imenu.
Da li je savezni~ka vojska ula u Jest.
Srbiju?
Za~to nije Srbija bila tada osloboena? Vjerojatno ~to su Turci jo bili
jaki.
Da li je opsada od 1683. bila jedina Ne, to je u stvari bila druga opsada
turska opsada Be~a? Be~a.
Kad je bila prva opsada Beca. Prva opsada Beca bila je 1529.
llITa ce AeCHJIO nocJIe naAa Beo~paAa? nOCJI9 naA8 BeorpaAa TYPUM cY ce neT
~OARHa CnpeMaJIH aa ocaajaBe Y.rapcKe.
OHH cy Y UQH KOA Moxa~ noeA~~M JJ.a.
Ms!,!ape?
}la JIM cy TYPUH nOCJIe <SaTRe Ha MOX8'17 He, OHH cy nOCTeneHO oCBOj~B seh
OCBOjR~ Ue~ Ma~apcKY B XpBaTcKY? Aeo Y.rapcxe, a op, XpeaTcRe BehR
Aea CJJ8eoBHje. jep,aH Aeo yEa
XPS8TCK8 H ASa ~aJIMaUKje.
ltoKJle cy TyPUH ApxcaJlH Te AeJlOae Y.rapCK~ Cse Aa paTa OA 1684 - 1699. Y TOM
u XpBaTCKt1? paTY aCJI060~eHe cy MavapcKa 6ea
~HaTa H XpaaTcKa ea HeKMX AeJIOaa
DopeA rpaH;{ue.
To je paT CaeTO.r casena, je JI'Te? ,na, TaKO je, 6ap no HMeRY.
}la ~ je C8Be3HKQKa BojcKa ym~ Y JeCTe.
Cp6Hjy?
3amTo ssje CpHja H~ T8~a oCJloo~esa? BeposaTHO ey TyPUH jom 6HJIH jaKR.
,na ~ je oncaAa OA 1683. 6H~ jeAHsa He, TO je y cTBapK C5HJIR. APY!'a
TypcKa oncaAa Be~a? oncaAa Be~a.
KaA je H~ npsa oncaA8 Be~a? ITpBa oncaAa Be~a 6R~~ je 1$29.
GD 36.3.3 A B
Vidim da vi slIlatrate da su seobe bile Da, one su iZm1je~ale ~iteljstvo

1
vrlo vazne za povjest Jugoslavena i 1 stvorile uslove za ujedinjenje.
stvaranje JugoslaVije.
' / p~vjest/ - Ihistoryl
889

Na koje se jugoslavenske narode to Na Srbe i Hrvate. Oni ~ive zajedno

m1je~anje najvi~e odnosi? u u~oj Hrvatskoj, Slavoniji,
Dalmaciji, Bosni i Hercegovini i
Vojvodini.
Da, znam. To sam video iz popisa Seobe su po~ele sa turskom najezdom
~iteljstva. Kad su po~ele te seobe? i bile su manje vi~e neprekidne.
Turci su palili crkve i manastire
i progonili kr~ane.
Da, razumijem. To je prouzro~ilo seobe. Prvo u nezauzete djelove Srbije i
Gdje se selilo kr~ansko ~iteljstvo? Crne Gore (tada~nje Zete) i Bosne
i Hercegovine, a poslije u Ugarsku
i Hrvatsku sa Slavonijom i
Dalmacijom.
a
Za~to su te seobe bile od ~tete za Vrlo jednostavno. Oni, koji su se
Turke? iseljavali, borili su se i dalje
protiV Turaka i to bolje i ja~e
nego prije.
Razumijem na ~ta
mislite. To je Da, osim toga kr~6ani su se uvijek
poja~avalo snagu kr~ana. nadali nekoj promjeni.
Da li su se iseljavali samo Srbi? Ne. Srbi su se iseljavali najvise,
ali su se iseljavali i Hrvati,
samo mnogo manj e.
Gdje su se oni iseljavali? U Austriju i Ugarsku (1520-1580).
Poznat je slu~aj iseljavanja
seljaka iz Slavonije u AustrijU
(Gradi~ansk1 Hrvati u Burgenlandu,
u Austriji).
Vi ste kazali da su Turci privremeno Jesu djel1m1~no. Progona je i dalje
prestajali progone kr~ana, da bi bilO, a s njima i seoba. Naravno
time sprije~ili seobe. Da li su u manje.
tome uspjeli?
Obnova Peke patrijar~ije sigurno je To bar pokazuje da su Turci ~eljeli
zadovoljila Srbe, koji se do tada da zadovolje S~be.

nisu iselili.
Da li se zna, koji su manastiri i crkve Zna se. Pominju) se neki manastiri
podignuti o tom razdoblju? u Bosni i HercegOVini i Fru~koj
a/jednostavan, -vna, vnoj - Isimple l Gori (Vojvodina). Pominje se
takoer da je podignuto devet crkava
:3 /pominjati/ - Ito mentioni
u t. zv. turskoj Dalmaciji.
890

Koje ~tamparije su osnovane u tom Jedna manja ~tamparija u Gora~du

razdoblju? (1519 - 1523). Osim toga pominju
se 5-6 manjih ~tamparija, koje
nisu bile dugog vijeka.
Da li je tada bilo progona? Naravno da je bilo. Godine 1594.
Turci su spalili moi4
svetog Save u Beogradu. To je bila
teka stvar za Srbe. I to je
prouzro~1lo seobe u austrijski dio
Slavonije (1595 - 1600).
Ko je bio sveti Sava? On je osnovao samostalnu Srpsku
crkvu (1219). Poslije toga Srbi
vi~e nisu mogli vjerovati Turcima.
To je razumljivo.
BH~HM Aa BH CMaTpaTa Aa cy ce06e H~e ~a, OHe Cj H3Mema~e CTaHOBHMmT80 H

BP~O pa~He aa HCTOpMjy J~OC~OBeHa M CT80pH~e YC~OBe aa yje~KHeHe.
CTBapaHe Jy~oc~aAHje.
Ha Koje ce jy~oc~oBeHcKe BapOAe TO Ha Cpe XraaTe. OHH ~aBe asjeAKo
H
MemaHe HajBHme OAROCM? y yzoj XpBaTcKoj, C~a~oH~jM. La~
Ma~Hja. SOCHM M Xepue~OEHHH H
Eo jao#'J,zHH
Aa, aRaM. T~ caM BHAeo H3 nonBca CT8HOB- Ceoe cy no~e~e ca TypCKOM ~~Ea3HjoM
HsmTBa. RaA cy no~e~e Te ceoe? H H~O cy MaHe BMme HenI.eRMAHe.
TYP~H cy na~~H ~pK8e H MaHaCTape a
nporOHH~ XpHmhaHe.
~a, paayMeM. To je npoY3poRoBa~o ceoe. OpBO y He3aY3eTe Ae~o8e CpCSMje H U~He

rAe ce xpHmhaxcKo CTaHOBHHmTBO ce~~o? rope (Ta~am&e 3;Te) H EOCHe H
Xep~erOBHHe, a noc~e y YrapCKj H
XpBaTcKy ca C~BOHMjOM M ~a~a~MjoM.

3aWTO cy Te ceoe H~e OA mTeTe aa TypKe? To je npocTO. OHH, KOJM cy ce Heeda-
Ba~H, CSOPH~ ej ee M Aa~ npOTMB
TypaKa M TO CSo~ H jaqe He~o paB~je.

ra3YMeM Ha mTa MHC~Te. To je noja~aBa~o ~a, ceM To~a xpHmhaHH cy ce yseK
cHary xpHm haHa. HaAa~ HeKoj nponeHa.
lla JJH cy e e MCe.... Ba~ caMO CpCSM? He, CpCSa ey ce He~Ba~H HajSHme,
aJm cy ce HCe.68BaJIH H Xp:aaTH, caMo
IIHOI'O liaBle.
'/moi/ or /mo~ti/ - 'relics'
891

BASIC COURSE UNIT
Y AYCTpaJy H Y~apcKY (1,20-1580).

noaRaT je CJ!Yuj HCe.laSaBa ce.68-xa
H3 CAaSOHHje y AYCTpHjy (rpaAKmbaH-
eKK XpsaTH l' Byp~eBAaHAY, "1 AYCTpaJH).
Eu pexocTe Aa cy npHspeueHo
TYP~ Jecy ~e~aqHo. ITporoBa je H ~a~e H~O,
06YCTa~~H npO~OHe XpHmhaHa, Aa H a C HMa H ceoa. HapasHo MaHe.
cnpe~K~ c806e. Aa ~ cy Y TOMe YeDe~?
06Hae~ae nehKe nSTpHjapmje CH~ypHO je To 6ap Doxaayje ~a el' TYPQB Ee~e~

3a~OBO~H~O Cp6e, KOjH ce AO Ta~a HHey ~a aaAoso~e Cp6e.
~R ~H ce GHa, KOJH ey MaBaeTHpH H ~pKse SHa ce. nOMJfJ!lT ee HeKH MaRa CTBpR l'
nO~HrHYTH Y TOM nepHO~Y? BOCHR H Xep~erosHHH H ~PymRoJ ropH
(BojBo;HHa). nOY~He ce TaKobe, ~a
je DOA3~HYTO ~eBeT ~pKasa y T. as.
TypCKOj ~a~aUHjH.
Roje IDTaMnapHje cy OeHOBaae Y TOM Je~Ha MaHa mTaMuapRja y ropaXCAY (1519-
nepHOll.Y? 1,23). CeM Tora nOMH&e ce 5-6
Masrx mTaMIIapHja, Koje HHey HJle
p'~a sSKa.
Aa ~H je Ta~a H~O nporoHa? HapasHo Aa je H~O. rOAHH8 1594- TypUR

cy cnasJm MomTH 4 CBeTor Case y
SsorpaAY. To je npoyapOROBa~O eeoe
Y a1'cTpHjcKH Aeo C~soHHje (1595-
1600).
Ko je ito eseTH Casa? OH je OCH08&O caMOCTaJJHy Cpnexy uPK:ey
(1219). nOCJIe To~a CpH SRme Baey
Mor~ seposaTR TYP~HMa.
To je pa3YM.6HBO.
892


On the basis of the data given in the Basic Sentences and Conversations be
prepared to give a short talk along these lines:
l) Describe the arrival of the Turks in the Balkans, their lnvas10n ot the
Balkan pen1nsula and of Central Europe. Include data concerning how
their invasion of Europe was stopped.
2) Describe the consequences of the Turkish invasion on the h1stdry ot the
Yugoslavs.
At the teacheris discret~on the above may be a written assignment.
In giving talks the students maY' use outlines or notes in Serbo-Croatian

giving dates and other data.
893

UNIT 37
Basic Sentences - Osnovne re~en1c&
Conversat1on wlth a Peasant ln a Field - Razgovor s jednim seljakom na njivi
A
Hello~ ther&1 D6bar dtn~ pr~JatelJu.
B
Hello' :obbar din, gospddlne.
A
How are you getting along? Kiko Si'ltb rtd%5?
B
.1 ' ,
ilm flne, pralse be to God. (H)vtla Bbgu~ dbbro (X)8a~ Bo~y, Aopo cau.
sam.
,
there eto eTO
to take a llght meal ~inatl~ Uln1m YZltJla TH, YEHHiM
shade hlld x.d1J:
,
You see, welve had a little Eto, nulla smo hIlnali,
,
ETo,
.
MaJIO CKO
.
1DHaJJB,
snack and are rest1ng ln pa se mlrlmo'u Da ce OAMtpiMOly
the shade. ,
(h)lddu. (x)JIlIJ:Y.
to fln1sh, to complete zavr~ltl, da

zavi'~~
,
plawing orlnJe OraHe
to sleep spAvatl, sp&vlm cnaBaTH,
" cna.t:ftl,M
&O_J!"
or, sp8.ti, spIm cn~ TM, entM
I ,
Ve want to t1n1sh plowlng (H)66emo da z!vrJ1mo (X)O~8MO Aa 8aBpmHMo
and [then] go home and orln.1 e 'pa da idemo ,opaHe
- I na Aa HA8VO
.&.
sleep.
kd.6i s~tl. KYhBI A& cnteaMO.
to be lying down,
to be going to bed
to lie down, to go "
lecl, ,
da legn!m
,
JIehn, lJ.a JI8l'HeM
'-
to bed
Do you go to bed so early? zAr vi tlko r!no I I

3ar Jo I ..
BB TaKo paBO
I
l~gnete? ~)leTe?1I
894

B
,
to mow pokositil da nOROCItTJt, Aa
,
pokoslm ,
nOKOCRM
-
meadow lIvada
, il
to gather l to pick up pokupitil da nOKyrtHTIf, Aa
, ,
pokup1m n OKY'I!H:U
hay sljeno pl sijena ctHo e~Ha
#
to plow poorati II da noopa TF., Aa
poorem
,
,
noolJeM -
to sow posijati I da nocejaTH, Aa
, , j-
posijem noce eM'
having begun; to begin Po~!v~i / poCS!V nO'leBmH / nO'lea
with
, ,
dawn zora 30pa
, ,
dark I late in the night mrkll 1 -il -5 AfpKJdi, -I, - 5
darkness l dark mrAk 'MptK
I
Yes I sir. When one has to Jes(te)1 gospbdine. Kad Jec(Te), ~ocnOAHHe. RaA
mow the meadow, rake the , I '
tr~ba pokbsiti l{vadu l Tpe6a nOKOCHTM ~BaAY,
hay I plow and sOW I then a. # I
one otten works trom early p6kupiti sljenoI nOKynHTH ceHo, noopaTH
morning till after dark. , .JJ. , J.
podrati i p6sijati l H nocejaTH," oHAa ce qeCTO
6nda se ~.sto rl! I p~AIJn~qa~ op. pjue
p6~ev od rane zbre1do 30pe 1p,o U~K~O~ MpiKa.
rrttaklog mrlka.
to k111 ubitil da ubijem ,

y6HTH, '-
Aa yHjeu
rddlI'
I ,_ oi ,
A person kllls himself work- e&vjek se &bi
ing and still doesn't
finish.
pa &pet ne stlgne.
qoseK ce y6H paAehx na
,
oneT He CTHPse.
, -
First th1s 1 then that l with SAd 6vo, sld no'l
never an end [to i t] dkad kr~j a.
, ,
Te OBO,
,
Te ."
OHO H .
UHKaA
Kpaja.
A
You certainly get up earlYI rl sigurno rkno'
[donit you]? l1stajete?
B
to wake up lZbtld1tl 1 da HB6tABTII, Aa
!zb\ld1m B36fAIM
895

co
or~ probUditi" da np06Y~BTH, Aa
, I
probUdim npofAlbl
, , I
inmate, member of the ukucan1n pl YKytaaHHH
household ,
Ukuani YK7haBH
to feed nahrWti, da ,__
HaxpkHHTB, ,Ila
Mhrln!m BaxpaHJW
, I
to water (cattle) napojiti~ da HanojRTH, Aa
napoj1m H&nojh
ox vl> m vola pl B3 Boa
,
volovi BOJlOBH
,
shade, cool (of the day) hladovina XJ18.AOBBHa
-.l ,
I got up before dawn this Jisam j~tros l1st(a)o Ja cau jYTPOC YCT(a}o
morning" woke up the prlje z&re, probadio
a.
npe 30pe, H36YAHO
I ...
others ('members of the
household')" fed and dkuc!ane, na(h)rtn1o pyhaHe, aa(x)piHHO
watered the oxen, and I ,
i napojio volove i
# I
B HanojBo ,
BOJlOBe #
began p10wing while [it I
pb~(e)o 6ranje f za
I ,
was still] cool. B no~(e}o opiRe 3a
(h)lad6vine. (X)J18.AOBBHe.
A
I .. _ I ,
May I sit for a bit with Mbgu li Sj~stilm!10 Mory Aa cep,HeM MaJlO
you? I a._Jl
kbd vlls? KO,A Ba c "(TT
B
I I ,
Of course" siri why not? Mb! (mb!e!) gosp6dlne, Mom (Kozem) I'OCnO,AHHe,
I ..
k!ko da n~. KaKO Aa He.
A
property" holding !mAnje
, ,
or" posjed noceA
, J. I
How big a holding do you K6liko p6sjeda \mal~ Ko~o BKaBa BKam,
have here~ (friend)? prIjatelju? npHjaTe.f)Y?#
B
a.
co-operative" collective zAdruga aaAPyra
uncle~ tather's brother str3:c~ strIca CTpt:Q, CTpila
pl strf~evi cTpt~eBB
male cous1n, (son of brati pa T I 0/1. cTpliua
stric)
hectar
..
X8KTap
896

J. J. Jo
I live in a zadruga with Ji ItV1m u ztdruzi sa Ja ZHBHM 1 38APY3H ea
my cousin, and we have br~t16em'1 !mamo 10
6pa~OM OA co
c~pHna lH
ten heetars. J." J. I'
(h)ekttra zemlje. mlauo 10 (x)eKTapa aell.,f)i.
'
A
to be sowing sijati" slJem '"
eejaTJI, '" ..
ceJeM -
'lO
cultivated field njiva lHfBa
What do you intend to sow !t6 6eX sljati'na &VOj mTJ HaM8PaBiw'A8 c~jem
on this field? njlvi? Ha ~Boj ~BH?#
,
wheat nmeHHU8
Wheat. (p)5en1Cu. (n)men~~.
is it
crop
Is wheat your main crop? J~l vam. p~lJn1ca' gl!vni 'lO

JeJI
BaM D1IIeBHua rJIaBHH
I'
usjev? reear#!
B
to till, to cultivate, obr!dit1, da opiAHTH, Aa

to work obrl1dh 06piAHJJ
income" revenue prfhod npiXOA
,
corn kukUruz RyKypya
Most of our land is under Ntjv!e z~mlje nam je

_..J.'
HajBHme eeM~e HaM je

wheat" but we get a better obrieno pod J.
opa~e!:(o '
DOp, (n)meH1HYOM,
yi.eld and more use out of J.
corn. (p)5enicom" ali od a~ OA KY(KY)fY08 ~waMO
'lO ~ I .._
kuC kU )ruza imimo SRme npHXOAa H KOpV.C~M.
v15e prihOdali
k~r~sti.
yield prfnos npfiHOC
A
What was your yi.eld of wheat K&liki vam j e (bio) KO~KH
saM je (eHO)
per hectar? prinos p~~nicl'po n~HHOC
.L '
nmeHMue no I
hl:lkt'aru ? X~KTa:py?#
897

B
,
this year1s ovogodilfnjl, OBO~O~nmaI, -I, -I
-!~ -!
,
harvest ~etva xceTBa
,
to catch Uhvatiti, da yXB8THTB, Aa
,
Uhvatim yxsQTlba
metric qU1ntal~ 100 m.tarska centa / MtT8PCK8 ~tHT8 /
kilograms a.
metar ueTap
I I ~
This year1s harvest was OvogAd1!nja je ~~tva OBOrO~HmHa ZeTBa je H~
good~ and we got about , , I
bila d6braJ 1 Aop8 H Y(X)BaTH~O HaM
2000 kilograms per hectar.
~(h)vatilo nam se ce OKO 20 MeTaps no ,- J.'
oko ~o mettra'po (x)eKTapy.
(h)~ktaru.
A
,
stock~ cattle stoka CTOKa
How do you stand with

cattle?
B
pig~ hog~ swine svfnja cBiaa
,
cow krava Kpasa
, , , ,
calf tele, teleta pl TeJIe, TeJIeTa
telAd f TaJIlA
&.
sheep 6vca OB Ila
~
poultry perAd t pl DBBBa
", xyhal, -a, -8
pertaining to house~ kucnI -A, -~
home
Apart from pigs~ we have a Osim svfnji~ !mamo C~M cBba, HMtuo ntp
pair of oxen~ two cows , _ _ .a. I
ptr v~l~va, dvije B0J10B8., ~Be Kp&.Be ea
with ca1ves~ as well as
some sheep and as much krive sa telfd1ma' Te~~HMa'H H~mTo osiQi
poultry as we need for 1 n~~to ovica 1 H ZHBBHe'X~J1(H)KO aa
ourselves.
p~rid1r kbl(1)ko za
I ,
KyhHe nOTpee.
k116ne p'btrebe.
A
orehard " ,
vocnjAk
pl. vonjAci
I
Do you have an orchard? Imate li vbnjak?
898

B
v1neyard vinogra.d "
BHHorpatt -
..
.. J.
Of course I We have a KAko da ne' mamo RaRo ~a He! Y~aMo
hectar of plum trees and '"
(h)~ktar pod (x)eKT8F nOA W~~E~Ma
a hectar as a v1neyard. ,
ljlvama 1 (h)~ktar .H (x)eKTarJ nop. BUHO-
'
pod v!nogradom. rpa,llOM.
to give birth l to
,
rodit1 1 da
..
rod!m
bear (fruit)
horse konj, konja
i
When there 1s fruit, we1re KAd rt!>di v?>e I mt smo
I
l~p
l
FOAP. Boha, MR cuo
,
..
in clover.
na k6nju. HR ROIE:;.
tax
..
porez ri OFe3 / nOl'8a&
,
to put on shoes obut1 (se), da 06YTH (ce), p,a
(se) obuj!m (ce) o6yjeM
c..
joke l jestI fun lfila ma JIa.
Then we easily pay [our] nda pltt1mo porez' 1 ~a~a n~THMO nOpeayJH
taxes and buy ourselves &djenemo se i 6p,eaeMo ce H 06yjeuo l
clothes and shoes.
6bUj!mo 1kaO od ~tle. Kao OJI, mi JIe
NOTES
Note 37.1 Verb: Suffixes I-viI l-v"1,il
Note 37.1.1 Indec11nable Forms in l-vl, l-vlf11
Uop~te uzev~i, opera je b1la tehni~ki od11~no izvedena.
Onda se ~esto radi po~ev od rane zore do mrklog mraka.
luzev~il
and Ipoevl are examples of two forms corresponding to aliteral
English Ihaving done so-and-so l They may be translated 'having taken [it]
generally' and Ihaving begun from early dawn l These forms are the past counter-
part to those in I-il (see Note 32.1). While the latter are normally formed
from 1mperfective verbs l those in l-vl and l-v"1,il are nearly always perfective.
Though neither form 1s commonI that in I-v~il is more frequent than that in
l-vl.
899

The l-vl - /-vl/ forms are often~ as are those ln /-l/~ ln apposltlon to
the subject of the verb: /otvorlvl vrata~ on Je uao u sobu/ l havlng opened the
door~ he went into the room l
They are on the whole literary rather than colloqu1al. The spoken language
generally uses a clause beginning with /poto/ lafter l /kad/ Iwhen l or the like.
The following examples show the shape of the stem formative suffix before
/-v/, /-vi/:
Verb type SFS /-vi/ Inf'initive
a sa'6ekavi sa'6ekati
a/t za~~avi za~~ati
a/e a izabrlvi izabrati
a/J! a interesovtlvi interesovati
a/Je a napfsavi napfsati
i I koslvi kositi
e e vid!vi videti
,,
e rekivi reci
moga:vi moi
(ii) naS:vi nii
ua:vi ai
v (length popIvi popiti
or
nothing) uzvi uzeti
If the vowel of a vowel verb is already long~ there is no change (hence the stem
formative suffix is Inothingl).
Note 37.1.2 Declinable Form in /-vi/

/b~vt/ Iformer I is declined like a regular adJective with long endings.
This is the only declinable /-vli/ form in use.
Note 37.2 Noun: Neuter Animate Nouns in /-e(t)-/

Imamo par volova, ve krave sa tela1ma
/t.ele/ is Icalf l The genitive singular is /teleta/, the dative /teletu/
and the instrumental /teletom/. The root is /tel-/ and the stem suf'f'1x f'orndng
900

the word is I-et-I before the endings l-al, l-ul and l-oml but l-el in the
nom1native (compare also Id~tel G. Idetetal, Note 14.1.1). The suffix I-e{t)-I
refers in each case to the young animal (or person). These nouns have no plural.
(All neuter nouns referring to living beings have no plural and collectives are
used in their place.) With most of the nouns with stems in I-et-I a collective
with stem surf1x l-adl, is used. Nouns having the suffix l-adl are feminine
i-nouns. ICalf l is therefore Itelel (G Iteleta) and Icalves l is Itelad/. Note
that the sentence uses the plural ending l-imal on Itelad/. Iteladl itself is a
collective noun, meaning a group of calves.
other nouns of this type are:
Nominative Genitive Collective
jagnje jagnjeta jagnjad lamb

mome mometa momad youth, lad; coll. crew, team
pile pileta pilad chicken, friers
prkse praseta prasad suckling pig
siroe siroeta siroad orphan
drebe drebeta drebad colt
In a few cases there are variations. Compare Iperol 'feather' Iperad/

Ipoultry'. Iperol does not have the suffix I-e{t)-I, and there is also a change
of meaning.
Note 37.3 New Verbs
a I uinati UZ i nam take a

light meal
i I bllditi (se) bfJ.dtm (se) bUen to wake

i P probllditi (se) da (se) probudtm probuen to wake up
i p iZbllditi da 1zbudtm lzbilen to wake up
all
i I hrlfn1ti hrkn!m hrknjen to feed

i p nahrin1ti da nahrantm nahranjen
a I hvatati hvatam hvat~n to catch

i P Uhvatiti da Uhvat:t.m Uhvaen
901

,
i I kositi
, kOsim koen to mow
i P pokositi da pokosim pokoen
i I kUpiti
, kUp rm, kUpljen
, to gather
1 P pokupiti da pokupim pokupI j en
Cin! P leei da legnem legao -gla to lle

down
ali I le!at1 le~!m to be lylng
, down
a/J~ I l~gatl l~~~m to be ln the
process of
lying down
al! p obraditi da obr!d!m

, obrlien to cultivate
a/Jr! I obrafvat1 obraujem obrl!vlin
, , ,
V P obuti ~a obuj!m obuven -ena to put on
a I obUvati obi1v!m obi1v!n shoes
a/~ I orati or!m orin to plough

al! p poorati da poorem pooran
, , ,
i I pojiti
, pojlm, p~jen to water
i P napojiti da napojim napojen
i P roditi da rodim roen to give

a I raati rl!m rS,lin birth
a/J! I seiati sejem to sow

ls,
jati Isljem
a/J! P posejati da posejem
IposiJatl Ida posijem
,
a I spAvati spliv!m , to sleep
al! Ispati
, Isptm spao -ila
al! p zaspati da zaspim to fall
asleep
a P odspavati da odspava.m to sleep a
little
V p ubiti da ubiJ!m ub{jen

, -ena to ldll
a I ub:fjati ubijam ub!jlin
i P zav~~iti da za.Vf-im zavf-en to flnish"

a I zavravati zavravam zavr!van complete
I zavrfvatl IzavruJ~m IzavrIva:n
902

Grammatical Drill
Replace /poto/ or /kad/ and the following verb phrase by the /-vi/ form,
as shown by the first example.
Poto je otvorio vrata, on je uao u otvorivi vrata, on je uao u sobu.
sobu.
Kad je procitao novine, on je otiao. Procitavi novine, on je otiao.

Poto je sacekao oca, oni su otili Sacekavi oca, oni su otili
zaj edno kuci. zajedno kuci.
1
Poto je saznao da voz ima veliko Saznavi da voz ima veliko zakanjenje,
zakanjenje, on nije otiao odmah na on nije otiao odmah na stanicu.
stanicu.
Kad je popio kafu, on je pozvao kelnera Popivi kafu, on je pozvao kelnera i
i platio. platio.
Poto nije hteo da vas uznemiruje, on je Ne htevi da vas uznemiruje, on je
odmah otiao. odmah otiao.
Kad se naljutio, on je izaao iz sobe Naljutivi se, on je izaao iz sobe
napolje. napolje.
Kad je predao pismo, on se vratio kuci. Predavi pismo, on se vratio kuci.
Poto sam ugasio svetlost, ja sam izaao Ugasivi svetlost, ja sam izaao iz
iz sobe. sobe.
Kad smo upalili kola, mi smo se odvezli Upalivi kola, mi smo se odvezli
, ,
pravo kuci. pravo kuci.
Kad je siao s tramvaja, Jovan je Siavi s tramvaja, Jovan je preao
preao ulicu. ulicu.
Kad je video da vi niste tu, on je odmah Videvi da vi niste tu, on je odmah
napustio kancelariju. napustio kancelariju.

GD 37.2.1 Present Past
Danas kosimo livadu. Danas smo pokosili livadu.
Nai susedi u ponedeljak kupe seno. Nai susedi su u ponedeljak pokupili

seno.
'/saznati/ - Ito find out l
903

Mi zavravamo oranje za penicu u Mi smo zavrili oranje za penicu u

sredu. sredu.
Deca spavaju dobro. Deca su spavala dobro.
Deca obino rano leu. Deca su rano legla.
, ,
Moj sused sa svojim ukucanima kupi seno Moj sused sa svojim ukucanima pokupio
u nedelju. je seno u nedelju.
Oni danas oru njivu za penicu. Oni su danas poorali njivu za
penicu.
Moj otac budi sve po kui vrlo rano. Moj otac je probudio sve po kui
vrlo rano.
Moj mlai brat hrani, a ja pojim stoku. Moj mlai brat j e nahranio, a j a sam
napojio stoku.
Brat seje penicu u etvrtak na ovoj Brat je posejao penicu u cetvrtak
njivi. na ovoj njivi.
Seljaci obrauju zemlju prilino dobro. Seljaci su obradili zemlju prilicno
dobro.
Prinos penice je 20 metara po hektaru. Prinos penice je bio 20 metara po
hektaru.
Ove ljive raaju
dobro. Ove ljive su rodile dobro.
Mi plaamo ove godine veliki porez. M! smo platili ove godine veliki
porez.
,
Moji susedi ne placaju ove godine Moji susedi nisu platili ove godine
veliku porezu. veliku porezu.
Vi se odevate dobro. Vi ste se odeli dobro.
On se obuva brzo. On se obuo brzo.
Radnici uinaju u 4 sata. Radnici su uinali u 4 sata.
GD 37.2.2 Replace the present with Isel by the past passive participIe ln the
following drill.
(If desired, the sentences to the left may first be replaced by transforms
using Itrebal plus the perfective present, as:
Livada se kosi u ponedeljak. Livada treba da se pokosi u
ponedeljak.
This drill will review the imperfective - pertectlve pairs involved and
will make the transfor.m to the past passive participIe easler.)
904

Livada se kosi u ponedeljak. Livada je pokoena u ponedeljak.
Seno se kupi u petak i subotu. Seno je pokupljeno u petak 1 subotu.

Oranje se zavrava u utorak. Oranje je zavreno u utorak.
Ova njiva se ore za kukuruz. Ova njiva je poorana za kukuruz.
Volovi i krave se hrane ujutru, u podne Volovi i krave su nahranjeni ujutru,
i uve~e. u podne i uvece.
SVinje i konji se poje posle svakog SVinje i konji su napojeni posle
hranjenja. svakog hranjenja.
Na ovoj njivi se ove godine seje Na ovoj njivi je ove godine posejana
penica. penica.
Zemlja se slabo obraduje i zato je Zemlja je slabo obraena i zato je
prinos mali. prinos mali.
Porez se plaa posle etve. Porez je plaen posle etve.
~ene se dobro odevaju. ~ene su dobro odevene.
Svetlost se pali uvece. Svetlost je upaljena uvece.

Ove godine se plaa velika poreza. Ove godine je plaena velika poreza.
Svetlost se gasi ujutru. Svetlost je ugaena ujutru.
Vaa soba se sada cisti. Vaa soba je po~lena.
Uvodi se obavezno osmogodinje Uvedeno je obavezno osmogodinje
kolovanje. kolovanje.
Zida se nova kolska zgrada. Sazidana je nova kolska zgrada.
GD 31.2.3 Substitution Drlll

Replace the underlined item(s) by the cue item, making necessary changes.
Mi smo danas pokupili skoro sve seno. /mnogo/
Put j e vodio ~ skoro pokoene livade. /pored/

Jovan je poorao jednu veliku njivu za penicu. love dve/
Ja sam nahranio svu stoku, ukljucujui krave i /izuzev/
telad.
Autoputem ne saobraaju ~ motorna vozila. /mnogo/
U ovoj radnji se prodaju sve vrste ivotnih
namirnica, uklju~ujui: pirina~, eer, so, /sem!
katu I konzerve, i juno voe.
,
Zaustavite kola tu pred robnom kucom. /preko puta/
905

Seljaci nemaju veliki prihod i korist od penice. /m.nogo/

Neka moja zena kupi nekoliko pari m~k1h ~arapa /tri/
broj 11.
Zaust~vite kola ~ zolokom vrtu. /pred/
Razumeo sam Nuiev komad ~ tekoa. Isaf
Podignuto Je mnogo ~kola. /jedan/
Kupljeno Je nekoliko ulaznica za pozori~te. /dve/
,
U kuci ima j edno kupatilo. /dva/
U drugim republikama, ne ra~unajui Sloveniju i /izuzev/
Hrvatsku, prira~taJ je iznad prosenog.
GD 37.2.4 Form a new sentence, inserting the cue at the place marked * and
making the other changes necessary.
Oni su nam pokazali * lepe njive posejane /nekoliko/
penicom.
Oni su imali * dobru etvu. /dve/
Pokazali su nam * lep vonjak sa ljivama /m.nogo/
i jabukama.
Videli smo * lepo obraene njive. /malo/
Oni su nam pokazali * dobro obraene njive /nekoliko/
posejane kukuruzom.
Koliko sam ja mogao da ocenim * svet je ovde /malo/
dobro odeven i obuven.
Videli smo * lepo odevene i obu~ene ljude. /velik1 broji
Ima * veliki i lep park u tom kraju grada. /nekoliko/
Mi poinjemo doruak sa * sokom od pomorande. /Ca~a/
* Prodavnice za raspodelu 1 dobara su dobro /mali broji
ureene.
Ja dorukujem * prena jaja. /nekoliko/

* Potroaci gube vreme zbog malog broja /mnogo/
prodavnica.
Primite * srdacan pozdrav od nas sviju. /mnogo/
Duz puta su stajala * pokvarena vozila. /nekoliko/
Juce je ovde pala * ki~a. /mnogo/
1
/raspodela/ - Idistribution l
906

Pored autoputa vide se * lepa~ ~ivopisna sela i Imnogol

put je zanimljiv.
Ovde je juce pao * sneg. Imnogo/
GD 37.3 Question and Answer Drill with Transtorm

GD 37.3.1 Model Drill
Each ot the tollowing sets ot question and answer are to be drilled as they
are~ then in the past~ according to the model given.
Kad kupite seno? Ml kupimo seno u ponedeljak.

Kad ste pokupili seno? Ml smo pokupili seno u ponedeljak.
Kad zavravate oranje za kukuruz? Oranje za kukuruz zavrfavamo u petak

ili subotu.
Kako spavate? Da li vam smeta Spavamo vrlo dobro. Vruina nam nita
vruina? ne smeta.
S kim va~ sused kosi livadu? On kosi livadu sa svojim ukuanima.
Kad oni oru njivu za penicu? Oni oru njivu za penicu prekosutra - u
ponedeljak.
Da li vi hranite stoku? Ne~ moj brat hrani, a ja pojim stoku.
Da li mo~e val!J brat sam da nahrani i Ne mo~e.

napoji stoku?
Ko seje penicu u ponedeljak, vi ili Moj brat seje penicu u ponedeljak, a
val!J brat? ne ja.
Zar ne sejete vi penicu u ponedeljak? Ne, ne sejem. Ja zavravam oranje.
Ko vas budi za odlazak na rad? Otac nas budi.
Kako seljaci obraUju njive? Oni, koji imaju radnu snagu 1 stoku,
obrauJu dobro.
Koliki je prinos penice po hektaru? Oko 20 metarsk1h centi po hektaru.

Zar je va prinos penice 20 metarskih Da, jeste.
centi po hektaru?
Kako raaju vae ljive? Raaju dobro, iako su stare.
Koliku porezu plaate ove godine? Ove godine plaamo malu porezu.
U koliko sati radnici u~inaju? Radnici u~inaju u 4 sata.
Zar deca ne u~inaju danas? Ne, ne u~inaju. Kasno su rucala.
907

GD 37.3.2 Model Drill

The transform here is from present tense with Isel to past passive participIe,
as shown by the model given.
Kad se kosi livada? Livada se kosi u subotu.
Kad je pokoena livada? Livada je pokoena u subotu.
Kad se kupi seno? Seno se kupi u petak.

Zar se seno kupi u nedelju? Da, kupi.
Da li se oranje za kukuruz zavrava Da" zavrava.
u utorak?
Zar se oranje za kukuruz ne zavrava Ne" ne zavrava. U ponedeljak posle podne
u utorak. nije se orala zbog kie.
Za ta se ore ova njiva? Ore se za kukuruz.
Zar se ova njiva ore za kukuruz?1 Da" ore.
Kad se hrane volovi i krave? Hrane se ujutru" u podne i uve~e.
Da li se SVinje i konji poje posle Da" poje se.

svakog hranjenja?
~ta se seje na ovoj njivi? Seje se penica.
Kako se obraUje zemlja kad je Zemlja se slabo obraUje i zato je mali
prinos mali? prinos.
,
Kad se placa porez? Plaa se odmah posle ~etve.
Kako se svet ovde odeva? Odeva se prili~no dobro.

GD 37.4.1 A B
Jel ovo tvoja livada" prijatelju? Jes(te)" gospodine.
Vidim da si pokupio sijeno. To si Bome (boga mi) .. jesam.
dobro u~in1o.
Kad si sve stigao da u~in1? U nedjelju.
~no to si radio u nedjelju? Nek mi Bog oprosti .. ali mor(a)o sam. Da
ga nisam pokupio i dovez(a)o u nedjelju..
kad bl(h). Vi(di)~ kak(v)o je vrijeme.
ImaJ pravo. Kia pada skoro c13eli Da.. i to na pokoena sijeno.. 1 bogzna kad
1
t3ean. ce prestati.
Kako je ovdje za sto~nu hranu? Nlj e tako dobro.
'/t3~dan/ - 'week'
908

A B
Za~to? Mali su nam posjedi, a za krave i volove
treba mnogo hrane.
Jel imate dosta mlijeka? Pa kako da ti kaem gospodine J imamo i
nemamo.
Kako m1s1i~? Pa tako. Mlijeka nema nikad mnogo. Djeca
ne mogu bez mlijeka, a mi odrasli takoer
se hranimo s mlijecnim proizvodima

mnogo.
Da li vi pravite maslac? Ne, gospodine. Kod nas je suvie toplo i
maslac se brzo pokvari.
Pa ta pravite od mlijeka? Pravimo razne vrste sireva i kajmak.
~to Je kajmak? To je neka vrsta naeg maslaca. Vrlo je
ukusan i ne kvari se. Lako se uva
due vremena.
Da li se ~esto hranite sa sirom? Kako da ne. Kad imamo, mi po~injemo
svaki Obroka sa sirom i kajmakom.

To je dobro. Mlije~ni proizvodi su Tako je i nae zene su dobre domaice i
dobra hrana. znaju zgotoviti sve to nam treba samo
kad imaju od ega.
~e~ OBO TBoja ~~apa, np~jaTe~y? Jec (Te), rocr.o.zU'!}lf:.

Pi-fr-HM Aa CH nOK)-nHO ceHO. To CH BOMe (ora MH), jec8M.
A06.IJO y.pa,lJ,II!o.
KaA CH CTHrao TO ~a y~~~~rn? Y HeAe.1>Y.
~YAO CH pa,l1,HO Y He~e~y?! HeKa Bor onrOC~H, a~~w.op(a)o caM. ~a rs
H~caM nO~~~HO H AOBee(a)o y He~e~y,
KaA H(X). BH(,l1,M)m KaR(S)o je speva.
Y npe.By CH. Krona na.tta Cy.0ro u.e.ny Aa, H TO Ha no~omeHO ceBO, H 60reHS RaA
Hep,e,!)y ~aHa. he nIJecTaTH.
RaRo je OBA~ aa CTOqHY xpaHy? HHJe TaKO Aopo.
3amTO? WA~ cy HaM HMaHa, a na RpaBe H Po~oBe
Tpca MHoro xpaHe.
Je~ HVaTe AoeTa M~eKa? na RaKO Aa TV. Ka~eM rocnog7.He, RMa~c v.

HaMaMO.
2
/~brok / - Imeal'
909

KaRO MHCJlHm? na Taxo. ~~eKa HeMa HHKaA AOBO~HO.

,v.e~ HeMary 6e3 MJleKa, a MH 01J,paCJlH
TaKo~e je,tt6MO MHoro MJIe'lHrrX nIIO~n3B()Aa.
~a ~k ~y. npaEHTe nYTep? He, rocr.OAy.He. ROA Hac je eYB~me Ton~o
aa nYTep.
ITa IDT8 np~::v.Te aA M~eKa? ITpaEMYO fa3se spCTe CHpeBa H KajMaK.
JliTa je KajMaK? To je HeRa SrCTa Hamer nyTepa. Bp~o je
YUYCEl.H H He "~EapH ce. .r1&l:O e e '{yEa
1
Aa ~H B~ Je~eTe MHore cv-pa? J4".aKO Aa He. Mlf n()tu~F',,*}v.o CEB,RH o6eJ;. ca
H ~ajMaKoM Hah Y.MBMO.
C~POM
To je Ao6po. ~J.e~H~ npOv.~BOAH cy TaKO je H RaDJe )Keile cy Ao6pe AOMa}.MIJ,e
Ao6!-'& xpaHa. po y~ejy Aa npase ese ~~O HaM Tpe6a
caMa Ka~ HMajy OA 'lera.
1
!o6e1J,/ - "meal "
GD 37.4.2 A
, B
Interesira me~ koliki je postotak Popis od 1961. godine pokazao je, da u
zemljoradni~kog ~iteljstva u Jugoslaviji ima 51~ zemljoradni~kog
Jugoslaviji? ~iteljstva.
U kojim krajevima je taj postotak U zemljoradni~k1m krajevima, a u

najvii? industriskim je naravno, najni~i.
U kojoj republici ima najvie U Srbiji.

poljoprivrednog stanovni~tva?
Je li u Srbiji postotak zemljoradni~kog U u~oj Srbiji jest.

~iteljstva najvei?
Koliki Je? Taj postotak je iznad prosje~nog.
U kojoj je republici najrazvijenija U Sloveniji. Tamo je postotak

industrija? zemljoradnikog iteljstva najmanji,
a gradskog najVii.
Da li je u Sloveniji postotak mnogo Jest. Ima srezova u kojima je postotak
manji od prosje~nog? zemljoradni~kog ~iteljstva manji od 20
posto. Ina~e smatra se da prema
podacima od 1961. ima prosjeno 30"
zemljoradni~kog iteljstva u Sloveniji.
, p6stotak / prcenat - I percentage I
910

HHTereCr je Me I Kc.JJHIUt Je nponeH8,J DOuRe ~~ 1961. rOpKF.e nOKa~ao ~e, ~a y

nO.I;.O!ipv.f5pel:U~or CTaHOBRM.U!TSIi y Jyroc.'Ia.E;.,j;'j ~~fJ:e ~1 %nO.bonp;n~pehl'(,r'
JYI"oc..-;a~y. j Itl ? eTa p.O'RH~tJTB6..
Y KOji!M KI'a.jeFly.Ma Je Taj npon.eHaT ~~ r:o.loOflI=,y.Epet:.J.'V-M lepr, Jt:lFP.lf8., a Y ~H"".)

Ha j ~l'1Jn~? C'!'pBCY.HM Je nl,y.po~UiO, HajHIUfCi-:.
y KOjoj peny6~uM HMQ HajsHwe no~ Y Cp6;, jv..

npHBre~Hor CTaHOEHHmTSS?
~a ~~ je y CP6HJH nponeH8T no~onFBB

pep,HO!' CTa..HOBfH'Ill'TSa Ha jE~DlH?
KOJJHKB je? Taj nl (JI~eH8T JE: l-r::Hief~ nroce'!!iofl.
Y KOjOj peny6JJHUH je V.H~YCTpzja Y C.7l0I~eH;~jH. Talrc je nI'OneHE..T nO.l:oOnrf!p-
Hajpa;:<BY~eH;r.ja~ rt:~EO~ CTaHOFH~~TFa Hk:Ma~M, a rp&~
CItOT' Ha JS}tnTiJ.
lJ.a JIM je y CJIOpeHi'f jv. r.po ~'6Ha 7 MHOflO Jec"re. ?A"S CI e:3C:A8 y J(~ ~;'!M& je r:r CUeHEl.T
Ma~~ OA npoce~pof'? rIO.bcr.:p~.BpeAHOr CTaHOBHIDHTBa 'la Hol" CI!'
20 O/=CTO. ;'flE\ 'i~ C1'/Q Tr a ce 1J,& nf eM'~
no~ac~Ma aA 1?6,. vya C~OCeqHC 30 %
nO.bOPI y.Elie':'HOT CTap.OBp.HnrT~a .".. C'..t;OEt~ITZj'Z.
GD 37.4.3 A B
Zanima me vaa poljoprivredna To zavisi od toga da li je godina rodna!
proizvodnja. Da 11 proizvodite
dovoljno hrane za vae potrebe.
Koliki je va pro1zvod penice i Godina 1959. bila je rodna 1 ukupan 2
kukuraza jedne rodne godine? proizvod p~enlce bio je 4,130.000 tona,
a kukuruza 6,670.000 tona.
Kako izgleda proizvod po republikama? Republika Srbija je proizvela 2,700.000
tona penice i 4,420.000 tona kukuruza.
Koja republika dolazi poslije Srbije. Dolazi Hrvatska sa 806.000 tona penice i
1,370.000 tona kukuruza.
Kad govorite o Srbiji vi sigurno Naravno. Vojvodina proizvodi najvie
ukljuujete Vojvodinu, a u Hrvatsku hrane. Proizvodi Vojvodine iznosili
Slavoniju. su 1,290.000 tona penice i 2,450.000
tona kukuruza.
, /r?Jdan/ - 'rich'
2 /Ukupan/ - 'totali
911

A kOliki su bili proizvodi uze Srbije, Proizvodi uze Srbije bili su 1959. godine
osim Vojvodine i Kosova i Metohije? 1,250.000 tona penice i 1,762.000
tona kukuruza.
P.HTepecy je Me BaDla no.ltonpZBIle,l:tH8. npc- To 3aB~CM OA To~a ,l:ta ~H je rOAHH8
~~P.O~Ha. Aa ~ npOM3BO,l:tZTe ,l:tOB~bRO ,lJ.o6pa.
xpaae 3a Bame nOTpe6e?
2
KOAHKa je Bama npOH3BOAHa nmeHMue H rOAHHa 19$9. 6H~ je ,lJ.o6pa H yKynHa
v.yRypya& jeAHe ,l:toFe rOAHRe? npOH3BOAH:6. omeHKue 6HJJa je 4,130.000
TOHa, a KyKYPY3a 6,670.000 TOHa.
RaKO H~r.r.Elt=.a n!IOy.3BO,l:tHe. no :r.eny6Jm- Feny.ilFlRa Cr,C5H ja je nI:oH3BeJ18. 2,700.000
KaMa? TOHa nmeHHue H 4,420.000 ToHa KYKYPY3a.

Koja peny6JIHKQ AO.,"JB.3H nC,CJIe Cp6p.je? ~OJIa~H X~BaTCKa ca 806.000 TOHa nmeHMue
H 1,370.000 To~a KyKYFyaa.
Fa,n. rOFopHTe o Cp6zjH BH Cv.rypHo BapasRo. BojBO,lJ.HHa 0IJOH3BO,lJ.H HajsHme
YR~y~yjeTe BojsOAHHY, a y XpsaT- xpaHe. npOH~BOAHa EojBoAHHe H3HOCHJ18.
CRY CJI8S0HHjy. je 1,290.000 TOBa. nnreHHD;e PI 2,4$0.000
TOHS K~"Kypyaa .
A KO~HKa je 6H~ nlo~3Bop'Ha yEe IIpoH3BCASt y:ace CpC5v.je C5HJ18. je 1959. ro-
Cr6v.je, 6e3 EOjSO,lJ.HH6 H KOCOBa ARHe 1,250.000 TOHa nmeHy.ue M
H MeTox~je? 1,762.000 TOBa KYKYPY3a.

GD 37.5.1 Complete the following sentences by using the proper preposition. No
change is required in the sentences.
Zabranjeno je parkiranje robnom kuom. /pred/, /kod/

Prinos penice zavisi toga kako je /na/, /od/
zemlja obraena.
Moja kua je ulici Prvog ~ja, broj /u/, /na/
53.
Ja sam ~ekao
moga prijatelja /na/, /pred/, /u/
~ekaonlci prve klase.
Mi smo si~li tramvaja kod Kalemegdana. /iz/, /sa/

Zidanje ~kole je uticalo poveanje /na/, /kod/, /0/
pismenosti.
Dobio sam pismo na~eg prijatelja. /od/, /iz/
Trazio sam 1zve~taj ameri~ke ambasade. /od/, /iz/
912

Slu~io sam dve godine ameri~koj ambasadi fuj, Ikodl

u Beogradu.
Mislio sam stalno vas. Inal, Izal, /01
GD 37.5.2 Complete the following sentences, using the proper form of the word
given to the right.
o ste mislili? /lta/
Mi smo krenuli na vrlo rano, pre zore. /put/
Za je ova kata. /ko/
Za~to se ljutite na ljaj
Sem niko mi nije pomagao pri /moji ukuani/
kupljenju sena.
Kupili smo seno u nedelju zbog /ravo vreme/
je poremeena ravnote~a snaga izmeu /svetsk1 ratI
velikih sila.
Video sam kuu, ste kupili. /kojil
Prema Sava i Dunav su postali granica /ugovor o miruj
izmeu Austrije i Turske.
Dajte nam po ~a~a pival
913

UNIT 38
Reading Selection - ~tivo za !itanje

III Part - III Deo
Jy~oC~OBeHCKH
nORpeT noqeo je Aa ce CTBapa noc~e Hano~eoHoBHX paTOBa, RaA
cy ce HAeje Ha~HOHa~aMa H c~060Ae qOBeRa noqe~e mHpHTW. OH ce npBO nojaBHo
Me~y XpBaTHua nOA HMeHOM "H~pCKO~ DORpeTa". TaopUHMa OBO~ DOKpeTa ee aaKepa
Aa cy aaMHm~~ yjeAHHeEe nOA BO~CTBOM Beqa ca 3a~peoM Kao cpeAHmTeu. A~
TO uMje 6H~0 HHRaRBO qYAO, jep He Tpe6a aa60paSHTH Aa je noc~e Heycoe~e onca~e
Eeqa, y~~eA AYCTpHje O~POMHO nOraCTao ROA CBHX xpHm!aHCRHX HapoAa.
TaKO, RaA cy nOAH~~H npBH yCTaHax npOTRS TypaRa (1804), Cp6H cy ce npBO
06raTH~Haa nOMoh AycTpHjH. OHH cy TpaZH~ He cavo nOMoh y opyzjf H MYHH~jH,
Beh cy VO~JIH Aa HX ~ap yaMe n OP. CBOjy aanITHTY.
CTa~ AYCTpMje npeMa cpnCKOM yCTaHxy 6HO je y nOqeTKY npHjaTe~CKH. B~CTa

cy ~~eAa~e Kpoa npcTe KpHjYMqapese opyzja, yYHHuPje H xpaHe yc~aHHUHMa. AJIH,
~a6rHHY~8 aa ~oja~ocT
CBojHX nOA8HHK8 cpncKO~ nopeK~, AYCTpRja je y6pao 3ayae~
HenpHjaTe~cKH CTaB npeva yCTaHRy. (EH~O je c~~jeBa AeaepTMpaB8, Kao H HeVHpa.)
YCT8HHUH cy H~ THY CTasoM Ay6oKO pa30QapaHH H TaKo je AycTpHja opso H3~yH~
nOBepeJ!le Cpa.
A~H, y6pao cy ce paaoqapa~ H O~OpQB~H H XpBaTE. 3axBa~yjyhH HepaayMHov

H RanOMH~HBOV cTaBy Kon~Ta (Aajom KOD~T, 1802-1894) H XpBaTH H Cp6H cy ce
60PR~ Ka CTpaHH AycTpaje npH~HKOM yrymHBBHa Ma~apcKe 6YHe (1848). Kao Ha~paAY
aa yKa38Hy nOMoh AycTpHja je npHaHa~ ayToHoMHy XpBaTCKY H cpncKy BOjBOAHHy,
06e KeaaBHCBe OA Ma~apcRe. Ceu To~a, XpBaTCK8 Je A06H~ Ha ynpasy ~a~auHjy
H 0})8EO Aa x~BaTcKH ca60p 6Hpa 6aHa, a cpncKH BOjBOAY. AJIH, AycTpHja KHje OAP-
~a~a peq M HCKOPHCTH~ je npay npH~HKY Aa ce HaMHpH ca MauapHMa Ba paqyH
XpaaTa H Cp6a. Uap Je npBo yKHHyo aYToHoMHjy BojBoAHHe, Roja je npHnojeBa

Ya~apcKoj (1860). OHAa ce Ha~OA6oM
OA 1867. AycTpzja cnopaaYMe~ ca MaQaPCKOV
H T8KO je CTsopeH8 AyCTpo-YpapcKa, OAHOCHO A80jHa MOHapxHja. Do TOM cnopa~YMY
~aJ.MaDHJa je CTa~Ra nOA ynpasy Be~a. a XPB8TCR8 ca C~SOHHjOM je OOHOBO
ym~ Y ORB~P RpyHe Cs. CTe~Ha (1868). TaKO cy ce M Cp6H H XpBaTB CMaTpa~
oCTaB~eHHM Ha MH~OCT H HeMH~OCT Ma~apHMa.
(KaCTaBBhe ce)
Jugoslavenski se pokret po~eo stvarati poslije Napoleonovih ratova~ kada

su se po~ele iriti ideje nacionalizma i slobode ~ovjeka. On se prvo pojavio
medU Hrvatima pod ~enom 'Ilirskog pokreta'. Zamjera se zacetnicima ovog
pokreta to su zamdljali ujedinjenje pod vodstvom Beca sa Zagrebom kao
sreditem. Ali tome se ne treba ~uditi. Poslije neuspjene opsade Be~a,
ugled je Austrije neizmjerno porastao kod svih kranskih naroda.
914

Kad su Srbi digli prvi ustanak protiv Turaka (1804), prvo su se obratili za
pomo Austriji. Oni su tra~ili ne samo pomo u oruju i municiji, ve su molili
da ih car uzme pod svoju zatitu.
Dr~anje Austrije prema srpskom ustanku bilo je u po~etku prijateljsko.

Vlasti su proputale krijum~arenje oruzja, municije i hrane ustanicima. Ali,
zabrinuta za odanost svojih podanika srpskog porijekla, Austrija je ubrzo zauzela
neprijateljsko dranje prema ustanku. (Bilo je slucajeva bjegstva, kao i nemira.)
Ustanici su bili tim dranjem duboko razocarani i tako je Austrija prvo izgUbila
povjerenje Srba.
Ali su se ubrzo razoarali i ogorcili i Hrvati. Zahvaljujui nerazumnom i

nepomirljivom dranju Kouta (Lajos Kossuth, 1802-1894) i Hrvati i Srbi su se
borili na strani Austrije prilikom uguivanja Madaraske bune (1848). Kao
nagradu za ukazanu pomo Austrija je priznala autonomnu Hrvatsku i srpsku
Vojvodinu, obe nezavisne od Madarske. Osim toga, Hrvatska je dobila pravo na
upravu Dalmacije i da hrvatski sabor bira bana, a srpski vojvodu. Ali,
Austrija nije odrala rije~ i iskoristila je prvu priliku da se pomiri sa
Madzarima na tetu Hrvata i Srba. Car je prvo ukinuo autonomiju Vojvodine,
koja je pripojena Madarskoj (1860). Onda se nagodbom od 1867. Austrija
sporazumjela sa Madarskom i tako je stvorena AustrO-Ugarska, odnosno dvojna
monarhija. Po tom ugovoru Dalmacija je opet stavljena pod upravu Beca, a
Hrvatska sa Slavonijom je ponovo ula u okvir krune Sv. Stjepana (1868). Tako
su se Srbi i Hrvati smatrali ostavljenim na milost i nemilost Madzarima.
(to be continued nastavit e se)
Basic Sentences - Osnovne Recenice
motion, movement " -

no:t<[.eT
I t &
The Yugoslav,movement Jugoslavenski se Jyr~c~oBeHCKy. nCRreT
~ _I
began to be formed pokret poceo
&
no~eo je ,.a ce cTBapa l
after the Napoleonic
::oc.::e Harc.;':e5HCB~X
t
wars. stvaratilpoSlije
Napolebnovih rat6va.
idea id~ja
#
nationalism nacionalizam, -zrna Ha~HOHa~38y., -~~a
915

freedom sloboda CJl06op,a

to widen, spread, ~frlti, ~Irlm mipHTB, m~piiM
expand
At that time the ideas of su se

Tada
po~ele
I
Tap,a cy ce HP,eje
co
Ha~HOHa-
nationalism and the free-
dom ot man began to
~trlti ideje ~aMa I H cJlo60Ae
~OBeKa
spread. naclonal.:!zma 1i nO'leJIe
I mHpHTH.
"
slbboe ~ovjeka.
to appear, to emerge co
pojAviti (se), nojsE:HTH (ce),
da (se) pojavIm pa (ce) nojasD
Illyrian Ilirski, -a, -o
,
H.71HpCKH, - -a, -5
.lo i i I
It first arose among bn se p~o poj~vio OH ce npeo nojaBHo Me~y
Croats under the name
of the lIllyrian move-
m~U Hrv!tlma t pod XpSSTMMa
'" Inop, HMeBOM

I ,
menti. !menom lilirskog 'HJIHpCKOr nOKpeTa'.
pokretal.
creator tv6rac, -rca "-
TBopau,
beginner, creator za~etnIk
,
aalleTHHR -
-pIUl
co
to blame, to reproach zamjerati, aaMepaTH,
,
zamjerIm ~ --
aaMepaM
to 1magine, to think zamfllljati, '" TH,
aaMH11I..b8.
z'-mtllljftm a~MRm.lJiJ.(
,
leadership v6'dstvo (Cr) BO~CTBO
center sredIllte ,
cpeP,HDITe -
I I
The creators of this move- Zamjera se za~etnic1ma TBopUWMa OBor nOKpeTa ce
ment are reproached for I
ovog ,
pokreta I~~toI su a&Mepilp,a cy aaMjm~~
haVing thought of a uni- co, I
ficat10n under leadersh1p zamllllJa11 UJed1nJanJe' yje~HHeHe nOA BobcT80M
co,
pod vodstvom B~cal sa
of V1enna w1th Zagreb as Jo
Be'la ca 3arpe6oM Kao
its center.
Z!grebom kao sredItem. cpep,mnTeM.
10
to wonder ~uditi se, 1IYAHTII ce,
~ud!m se ...
"IYAHM ce-
But this 1s in no way Ali tome se ne tr~ba
I Jo
AJIH TO Beje 6~Jlo HilK&KBO
I I
surprising. ..
~Uditi. 'qYAO.
916

reputation, authority,
,
ugled yrtJlep,
... -
model
enormous, huge, , -
ogroman, -mna, 0J'l pOlla K , -'laa,
tremendous
-mno -MHO
immense l intinite neiZmjeran, '"
Hea3MepaH, -
neiZmjerna, -o HH3MepHa, -o
c.
to grow up, to lncrease poristi, da ITOpaCTH,
co _
Aa
porAst!m nopacTeM
I I
After the unsuccesful slege Poslije neuspje~ne noc~e Heycne~e oncap,e
ot Vienna, the reputation opsade ~~a, Ugled c.'
Be~8, yr~eA je AYCTpHJe
l
ot Austria had increased I co I
tremendously among all je Austrije OJ'lpOMHO nopacTao
Christian peoples. I ,
neizmjerno porAstao
I ROA CB~X Xr~mh8HCRax
kod svih lda~anskih Hi~5Aie
nar6da:.
, , , '-
uprising, rebellion ustanak, ustAnka YCT8H8R, YCT8HR8
pl. UstInci ,
YCTaH~H
-
to raise dii, da dignem,
digao '"
AHJ'l80
.. I
SOl when the Serbs raised 'KAd su Srbi digli TaRa, Kap cy nO,ll.HJ'lJIH
their tirst rebellion .lo I I
Prvi ustanak protiv n~Bi ~CTaHaR'npJTH~
against the Turks (1804),
they first turned to ~!k! I(1804) I prvo TYPRil(1804), CF6F.
Austria for help. su se obrttiliiza J
cy ce PpBO co
06paTH~
I
I , l I '
pomoc Austriji. aa neMah AYCTpHja.
,
weapon l arms r11~je orJxcje
ammunition mUnIcija ,
MYHJII' DH ja
-
... ..
emperor car pl. carevl Qap ~J:eBH
protection zl~tita 3tmTHTa
They not only sought help bnl su tr!!lll samo ne Jo

ORH cy He caMo
Jo
TpaZH~M

ln the way of weapons I , , ~

pomoc u oruzju i
I nOMoh
y opfxcjy
, r II
and ammunition, but they , I , , #.
asked the emperor to take munlciji l vec su MYHfiuHjH, Beh cy
them under his protection. molili da ih car
I
MOJIHJtH Aa HX [(8P
I
, I I
uzme pod svoju .. -I
Y3Me nOA CBOJy
I
zA~tltu. 3tm'!HTYe
stav pl. stavovi

.. ..
cTaBOBH
attitude, stand CT8B
917

or~ dr~lnje ,
P;pZ&He -
friendly prljateljsk1~ -i~ npHjaTe~cKI, -i, -5
-5
Austria's attitude toward

the Serbian rebellion
was in the beginning
D~zanje Austrije prema
srpskom ustankulbilO
I I
CTaB AYCTpHje npeKa cpn-
,
CKOK yCTaHK7 6HO je y
J. '
- ,.
I
friendly. je u po~~tku no~eTK7 npHjaTe~CKH.
prijateljsko.
,
finger~ toe prst OpI. npCT
,
prstijil npcTRj7
,,-
krijum~arenje
smuggling
rebel ustanIk pl.
Kpa j YMlIapeae
,
YCTaBHK -
u.stanIci ,
YCTaHB~
-
J.
The authorities winked at VlAsti Su prop~tale B.naCTB cy I"JIep;aJIe xpos
the smuggling of weapons~ krijum~!renje oril~ja,
I Jo
npCTe KpHJYM~apeHe
ammunition and food to
the rebela. mUnlCije' i hrine op'zja, uYaiQHjelu
co. _I'
xpaHe -
UstanIcima. YCTaBH~a.
loyalty lojllnost f. JIojiJIHOCT

odlnost f. O,ltiHOCT
or~
sUbject
,
podanIk pl. ,
nop;aHBK --
,
podin!ci , --
nop;aHBQH
origin porijeklo nOp5KJIO
untriendly~ hostile nepriJateljski, BenpBjaTe~cKfi, -i, -5
-I, -o
I J.
But~ worried about the Ali, zabrinutaiza AJIH, sa6pRHYTa sa JIojaJIHOCT
loyalty or their own
subjects of Serb~an origin~
Austria quickly took a
.
odAnost svojih
..
podanika srpskog
CBOI j ax nop;aHHKa
...
I
DopeK.na, AYCTpHja je
I
'_
cpnCKO~
hostile attitude toward

the uprising.
porijekla, Austrija

je ubrzo
zauzela
I
y6pso aayae.na
. .
I
CKH cTaB npeKa YCTiBKY.

..
HenpHjaTe~-
,

neprijateljsko
~lanJe prema
listl.nku.
deS'ertion dezertirAnje p;esepTfipiHe
or~ bjegstvo 6eXCT80
unrest, disturbance nemIr HeKHp
918

(There were occasional (Bilo je slu~ajeva (B~~o je C~qaJ~Ba

desertions l as well as
bjegstva, kao i ~e3epTv.paHa, , -- Kao H
[civil] disturbances.)
nemra) "
Hell'i~pa. -- \
J
, ,
deep dubok, duboka, -o
to dis appoint razo~~rati, da
razaram ,
pb ~C''!a.pa~.! --
, l L
The rebe1s were deeply dis- Ustanici su bili tim YCTaR~li~ ey 6E~~ THM
appointed by that attitude. d'~- j ldu bik
r~an em o o CT~FCY AY6oKO pa~
J.
razo~!rani. o"!ap8Hy..
confidence
I l I I I J.
Austria thereby first Tako je Austrija prvo ':'a l{'!'l Je A~' t:"'rpv. Ja f!prc
iZgUbi1a'poVjer~nje
lost the confidence of t l
Y.3~~6~~ nonepece
the Serbs. 3. _
Sf-ba. Cp6a.
to embitter ogOriti, da
,
OJ"'Op'UITV., ;J.a
gorIm ,crc'p~HM --
But the Croats also were Ali su se ubrzo
qUick1y disappointed and
embittered.
razo~~ra~ili
ogarciliii Hrv~ti.
suffocation, uguIvanje
suppresion
rebellion bUna
J.
Croats and Serbs fought on HrvAti i Srb1 su se
"I
..pra 'Di Y. :1l (lp. c~P ce
the side of Austria on borili na strhni
l
((lP~-:,m.: :;:9 CTP!UU!
Jo
the occasion of the
suppression of the Austrije 'prilikom AYCTpMJel~p~~?~OW
Hungarian revolution uguivanja MAdarske
Jo
~:r~t1nH.l~=t.r:.a
I
!,!& !;a.pCr~
(1848)
bUne ( 184~) 6!rHe! (184~).
unreasonable nerazuman,
.
Hepar:jMIip',
nerazumna, -o Hepa:-'yup,a, -o
,
irreconcilable nepomirljiv, -al He~OM~phHB, -a, -o
-o
919

Jo
That was due to the Th Je bilo zahvaljujui ToJ. je H~O I
38xFa~yjy~~
unreasonable and irrecon- nerazwnnom i
I I
~ep83YMHo~ ? Hency.~f~~-
cilable stand ot Ko~ut
(Louis Kossuth, 1802- nepomirljivom stavu 8011. CT&By ROtryT8 (.'Ia
. ' J jom
1894) Ko~uta (Lajos Yo owyT I(1802-1894).
Kossuth, (1802-1894).
~
reward nigrada / nagrada HA.I'IA,lI8 / Har!)atJ.8
c.
to point, to show uktzati, da YKa~aTK,
1# __
AS
(to: na) Uka~!m yKsEeM
1#
autonomous autonoman, &.~'TOH~Me.H ,
#
autonomna, -o sYTo~m .. ?c.., -o
, co
independent nezAvisan, He3SPIo!C'8H,
nezavisna, -o Be3iE;~(,Ha, -o
I I I I I
As a reward tor the help Kao nagradu za K~o p.arrSkY 3a yKau8Hy
given, Austria recognized I
Ukazanu pomoc
I # , , - J I
nOMol AY~Tlv~a je
Croatia and Serbian , I
Vojvodina as autonomous, Austrija je prIznala np~3Ha~~ aYTOHOMHY
I
[and] both independent
trom Hungary.
I
. ,
autonomnu Hrvatsku
,
1 srpsku Vojvodinu,
,
XpBQ7CFY vo
BOjBO~P.F.Y,# 66e He-

I I
Crr.CRy
, I
obe nezavisne od 3t~v.c~~lo~ Y;CG!CKe.
Mad~arsk!.
.. ,
administration uprava yr.laBa
to elect, to choose bIrati, blrmn ~J:STH, ~lfI aM
governor, ruler b~n ~tH
(Croatia)
,
duke vojvoda m Bojnc,v.8
I I I
Croatia received adminis- Hrvatska je dobila Xr~aTcRa je ~o~v.~a Ha
trative responsibility privo na upravu :,~nr a 'f'y ':~Jr.oIaI~M jy' H
tor Dalmatia and the ,
right tor the Croatian DalmAcije, da npd'Bo Aa X!'E8 TCKM
dlet to elect a ban, and hrvatski sibor bira J.
caor
Jo ~~
~vrs ~aHa, a
the Serbian [one] a
vojvoda. bana, a srpski
,
Ci T1 CKV,
..
POJp01=.:I.
vojvodu.
to reconclle izmiriti (se), ?'O)lRP~~TH (ce),
da (se) izmlr! /la (ce) H:3t'lirR
c.
or, pomfriti (se), r:O)Ut:P'T~ (ce),
da (se) pom!r! Ila (ce) nO'dir-\1i
920

I I
But Austria didn't keep
(her) word, and used
the first opportunity to
lli, Austrija nije
odrala rij e~ II
AJI~, AycT'pkf~a
~
:pe,.
. H1-:ja
.1 HCj(0i'~CTP. ..ll~l
oJJ.p~~
je
become reconci1ed with iskoristila je prvu ~ - J. I~a
.
n}FY n;~~VRY ce
the Hungarians at the
exp~nse of the Croats and
prt1iku 1da se pomiri ~~My.rR ea '"'
Ma~af~~atpa
Serbs. sa Mad!rima1na tetu

~a~YH Xl
.f P aT8 H ~ -
Cr~a. .
HrvAta i Sf.ba..
to abolish ukinuti, da ukin~m YK~HJTH, Aa YKMHeM
autonomy autonomija aYTOH(JaJa
,
to annex, to join pripoJ'iti, da r;.r~moj~TH, Aa
pr1pojIm npHnojHM:
the autonomy of Vojvodina,

which was reattached to
je prvo
The emperor first abolished Car
.
ukinuo
,
autonomiju Vojvodine,

llaF je npso YK2HYO
.
J.'
8YTOHOY~JY BojBo~K~e,
,
Hungary (1860). koja je pripojena je

Koja nr~nojeHa
~darSkOjl(1860). ,
~~~a;c~5j
I (1860).
~
,
agreement, compromise nagodba Ha.roli.6a
,
to agree, to come to sporazUmjeti se, cn01'83J"'1l6TH ce,
terms da se sporazUmijem
J.. ~
Then by the agreement of bnda se nagodbom 1867. UH~a ce Haro~6oM O~ 1867.
1867 Austria came to Austrija sporazUmjela
terms with Hungary. AycTpaja cnopa3YW~~
sa ~da:rskom. ea ~oapcK5M.
,
respectively, that is odnosno Ot=,HoeHO
to say
double, dual dV6jnI, -a, -o ~T -~,
.. BOoJH
;... -a,
- -o-
monarchy monarhija MOHa~xHja
So was created Austria-
Hungary, that is to say,
the dual monarchy.

Tako je stvorena
Austro-Ugarska,
I
Te~o
, .
,
ja CTBopeHa AYCTPO-
Y~apcKa, O~HOCHO ~BojHa

odnosno dv6jna. v.oHarYII'!J".

monarhija.
agreement sporaziim ,
C11 ops. ayM
-
to put, to place, to set staviti, da stavim , ,
C:~~MTHJ ~a CTaeVM
-
By that agreement Dalmatia Po ti5m ugovoru
ITo TOM cnOr~~YMY ~a~lanHja
je oneT cTJB~eHalno~
was again placed under
the rule of Vienna.
Dalmacija je opet
stavljenaipOd upravu . '"
ynJ:8BY Ee'J8.
B~ca.
,
again.. anew ponovo n':JHOBO
frame, framework, sphere okvir, okvIra OKBH!'J oKJ:3ip a
crown krUna
921

.
I
And Croatia with Slavonija A 1frvatska sa A Xpaa T eKa ea CJIaBOHH j 01\.
..
again entered the sphere
of st. Stephenls crown
(1868)
. ,.
Slavonijom je ponovo
~
ut:l1a u okvir krune
. Je
KpyHe
I
,
nOHOBO ym~
CB.
1/ y
,
CTe~Ha
t
OKBKp
(1868).
sv. Stjepana'(1868).
, #
to leave ostaviti, da oCT8:snT{.!, Aa
ostavim c.c!'aBf!~.(
mercy, grace ml1C5st f
disgrace nemi1C5st f HeM.1JlOC'r
# -
at the mercy n~ milost li H& M~~6c~la HeM~~5cT

I ,
nemi1C5st
So both the Serbs and the Tako

su Srbi
i Hrvati
L
TaKo cy ce 'I
M C:r~6:.! ~ .&. Tg
XpBa
Croats considered them-
CM~TpaJr'd OCTaE.I:Iem~\4
selves placed at the ostaVljeni 'na milost
t I
mercy of the Hungarians. i nemilost Madzlrima. Ha
,
MHJIOCT JJ HP.\U!..'IOCT
Ma1,18p~Ma.
(to be continued nastavit e se HaCTaBHhe ce)
NOTES
Note 38.1 Verb: Pref1xes
za-mer- a-ti
za-mi1-j-a-ti
po-rasti
.s-po-raz-umeti
An overall view of the parts which go to make up a verb was given ln
Note 21.1.1. To thls should be added Note 22.2 on stress patterns. The parts
of the above verbs may each be assigned to one of the following:
Stress Pattern
[Prefix(es)] ROOT [Extenslon(s)] Stem Formatlve Suffix Endlng
po- ras- tl
za- m1li1- J- a- tl
s-po-razume- ti
A verb form mayor may not have a preflx (or preflxes). The same ls true of
stem extenslons. These parts are therefore bracketed. On the other hand, while
the stem formatlve sufflx may be nothlng ln one form (as /po-ras-ti/), some
other forms of the same verb wlll have such a sufflx (e.g. /po-rast-e-m!,
/po-rast-a-o/)
922

This and the following two units are concerned with the prefixes. There
are a large number of prefixes possible: (See Note 39.1.1 for variants.)
do- o- pre- s- Isa-I z-

iz- I iza- ob- loba-I op- pred- I pret- u-
mimo- od- loda-I ot- pri- uz- I us-/uza-
na- po- pro- za-
nad- Inat- pod- Ipot- raz- I ras-
Irrd.m.o-I
occurs with only one verb: lm1mo{il I to pass by I Ipred-I is not
common in ordinary speech. The others are all frequent. No one verb occurs
with everyone of these prefixes. A great many verbs occur with most of them.
Following are three typical verbs, giving the simple (non-prefix) forms and
those with prefixes, both perfective and imperfective (see Note 21.1.1). A
number of these verbs are used in the grammatical drill in order to illustrate
prefix usage.
p kazati I kazfvati to say. tell
do p dokAzati I dokazIvati p - to provej demonstrate
iz(a) p is~zati I iskazIvati to express
od(a) p otkAzati I otkazfvati to give notice (service);
cancel, renounce (treaty)
po p pokAzati I pokazivati to show, (/sel to prove
oneself )
pod p potkAzati I potkazfvati to denounce
,
pri P prikazati I prikazfvati to review (book); per-
form, act
pro p prokAzati I prokazfvati to denounce
u p ukAzati I UkazIvati na to point (to: Inal);
Isel appear
za p zakAzati I zakaztvati to make an appointment
p dati Idivati to give

do p dodati I dodavati to add, to pass
iz(a) p IZdati I iZd!vati to issue, to betray,
publish, spend
na P nadvati se to give a lot
o P odati I odavati to betray, divulge
po p podati se I podAvati se to addict oneself,
yield
pre P predati (se) I pred!vati (se) to hand over, deliver;
Isel surrender; I to
lecture
923

pri P pridati I pridavati to attribute

pro P prodati I prodavati to sell
raz P raz.dati I razd!vati to give away
,
u p udati se I udavati se to marry (of women; to:
Iza/)
uz(a) I uzdati se to rely on, to trust
(in: lu!)
za P zadati I za-davati to cause, infllct, give
an assignment
I raditi to work, do
do P doraditi I dora!vati to ~lnlsh a work
,
iz(a) p izraditi I izraIvati to manufacture, produce
,
na p naraditi se to work a lot
#
ob(a) P obraditi I obraIvati to cultivate

",
od P odraditi I odraIvati work off

,
po p poraditi to f1nlsh work (agricul-
ture)
pre p preraditi I preraIvati to remake, process
(manufacture)
, ,
pro P proraditi I proraIvati to start working for the
first time
raz P razraditi I razraIvati
." to work out in detail,
break in a motor
OJ
sea), z I saraivati to collaborate
u p uraditi (I riditi )
,
za p zaraditi I zarafvati to earn
Note 38.2 New Verbs

i I uditi se udIm se to wonder
i p zauditi se da se zaudIm zauen
a I bf:rati biram. blr!n to elect,

a/e P izabrati da izaber!m lozabrao izabran choose
-ala
CinE! P dii da dignem di ao dignut to raise,
/dignuti -gla lift
a/Je I dizati di~em dizan
i I miriti m!rIm to reconc1le

i P izmfriti da iZm!rIm
i p pomfriti da pomIrIm
924

i p og5riti da ogorim ogoren to embitter

a I ogorAvati ogoravam ogoravan
a/J! /ogor!vati /ogorCSujem /ogorIvan
p
,
i ostaviti da ostavim ostavljen to leave, put
a I ostavljati ostavljam ostavljan
(For verb /pOJAvlti sei see Note 34.2)
i P pripojiti da prlpojim pripojen to annex, join
a I pripAjati pripajam prlpajan
,
e I rasti rastem ra.stao, to grow
/r!Rti rasla
e p porAsti da porast!m porastao,
, to grow up,
porasla increase
e p odrasti da odrAstem odrstao,
, to grow up,
odrAsla (tor animate)
a P razoarati da razoaram razoCSaran to disappoint
a I razoaravati razoCSaravam razocaravan
V P sporazUmeti se da se sporazUmem to agree, come
/sporazUmJeti Ida se , sporazUm1jem to terms
a I sporazum~vati se sporazumevam se
/sporazum1jevati /sporazUm1jevWn
i p staviti da stavim stavljen to put, place
a I stavljati stavljam stavljan
i I Iriti Irim ~rren to widen

;1 p profriti da proIrIm proIren
,
a/Je P uktlzati da , uklIem ukazan to point, to
a/J! I ukazIvati ukazujem ukazivan show to
V/ne P ukinuti da ukinem uk1nut to abol1sh,

a I ukIdati ukida.m ukidan cancel
i p zameriti da zamerim to reproach,

/z8.mjer1ti Ida
, zamjerim b lame
a I zam~rat1 zameram
/z8.mjl!rat1 /zamjer~
,
a I zamerAvat1 zameravam
/zamjerivat1 /zamjeravam
1 p zanuslit1 da zanusllm to 1magine,
a I zam1ljat1 zamI~ljam think
925

Grammatical Drill
GD 38.1.1 Drill on /kazati/ - /kazivati/ and prefix forms. Transfo~ pattern is:
Past (p) /treba dal plus present (p)
Ine treba dal plus present (I)
Toma je kazao Jovanu da ve~eras idemo Toma treba da kaie Jovanu da ve~eras
u pozori~te. idemo upozorilte.
Toma ne treba da kazuje Jovanu da
ve~eras idemo upozorilte.
On je dokazao da je ta~no sve Ito je

rekao.
Ja sam otkazao sobu u hotelu pre jedan
sat.
Zora nam je danas pokazala muzej.
Neko ih je potkazao.
Radio je predskazao kilu nekoliko dana
ranije.
Jovan je ukazao na dobpe i rave strane
toga problema.
On je zakazao sastanak za 8 uve~e6 jer
je to najzgodnije vreme za sve
~lanove.
GD 38.1.2 Drill on /videti/ - /viati/ and prefix forms. The transform pattern is:
Past Present (I)
On se video s Jovanom u gradu. On se via s Jovanom u gradu.
Oni su izvideli u ~emu je stvar. /izvideti - izviati/ 'to investigate'

Izv1n1te 6 ali vi ste prevideli neke /prevideti - previa ti/ 'to overlook'
telkoe po toj stvari.
Jovan j e predvideo da mo.e zakasniti. /predviet1 - predviat1/ 'to foresee'
Mojim prijateljima se svidela najvile /svideti se - sviati sei 'to please'
Crna Gora.
Jovan j e uvieo u lSemu j e telkoa i /uvleti - uViati/ 'be aware of'
to je odmah kazao.
926


GD 38.2.1 Question and Answer Drill on Data given
This drill is in three parts. The first section has the data sentences~
questions and answers. The second section has the data sentences and questions~
the answers to be supplied by the students. The third section has the data sen-
tences only~ both questions and answers to be supplied by the students.
1. Drill on /dati/ - /davatl/ and prefix forms.
First section
Jovan nam je dao kola za izlet~ jer su
moja na opravei.
Kako ete li na izlet kad su va~a kola Jovan daje kola za izlet.
na opravci?
Hoete li moi ii na izlet kad ste Da~ Jovan e dati svoja kola za izlet.
ostali bez kola?
Treba dodati malo soli u jelo~ jer nije
slano.'
Da 11 treba dodati jo~ soli u jelo? Da~ treba dodati jo~ malo soli u jelo.
Da li je dodato (/dodano) soll u Jelo? Ne~ nije. Treba dodati.
Mi smo izdali mnogo novaca za \hranu ove
nedelje. Ne~to vl~e od 10.000 dinara.
Koliko novaca se izdaje na hranu? IZdaje se mnogo novaca.
Koliko novaca je izdato (/izdano) .za Prole nedelje Je izdato mnogo novaca
hranu pro~le nedelje? za hranu.
Koliko novaca ste izdali prole Izdali smo ne~to vl~e od 10.000 dinara.
nedelje za hranu?
, 2
Prosveta (izdava~ko preduzece ) Je
lzdala Jedan dobar Englesko-
3
srpskohrvatski re~nlk 1956.
Kakav je Englesko-srpskohrvatski Vrlo Je dobar.
re~nik, koji je izdala Prosveta?
Kad je izdat (/izdan) taj re~nik? Izdat Je 1956.
'/alan, alina~ -0/ - 'salted'

a '
/izdava~ko " / - 'publishing house'
preduz!ce
3 /re~nlk/ _ 'dictionary'
927

[Kad se izdaje Srpskohrvatsko- Taj deo joli nije izdan.]

engleski deo??
Jovii su izdali sobu M1hailu za
12.000 dinara mese~no s pravom
upotrebe kupatila i kujne.
Da li se soba izdaje sa kupatilom i Izdaje se s pravom upotrebe kupatila i
kujnom? kujne.
Kome su Jovii izdali sobu i po~to? Izdali su M1hai1u za 12.000 dinara
meselSno.
Kako je izdata soba, sa ili bez Izdata je s pravom upotrebe kupatila
kupatila? i kujne.
Second section
Moj brat tro.i mnogo novaca i nikad
mu se ne mole nadavati dovoljno
novaca.
Kome se ne mo~e nadavati dovoljno
novaca?
Zalito se valiem bratu ne mole nadavati
dovoljno novaca?
Mi smo odali priznanje Jovanovom znanju
srpskohrvatskog j ezlka.
Kome ste odali priznanje?
~ema ste odali priznanJe?
Zalito se Jovanu odaje priznanje?

,
,
Brat moga prijatelja se odao picu zbog
bolesti
Ko se odao piu?
~emu se odao brat valieg prijatelja?
Je li brat valieg prijatelja jo~

bolestan 2 ?
'/bolest/ - Isickness I
2/bolest~ - Isick l
928

Third section
Jovan je tek sino predao pismo g. Jovi-cu,
jer nije mogao ranije.
Gospodin Petrovi predaje matematiku u (no P verb with the same meaning)
,
gimnaziji vec 20 godina.
Moji roditelji su prodali kuu u Knez-
Mihailovoj ulici, jer im treba novac.
Dana~nje novine su rasprodane zbog vesti
o blokadi Kube.
Oni su razda11 svoje stvari prijateljima,
jer nemaju gde da ih dre.
,
Gospoica Jovic se nedavno udala za Jednog
lekara, moga prijatelja.
Jovan se uzda da e Toma sigurno doi na
vreme.
Mnogo nam se zadaje u ~kol1, tako da uve~e
moramo da radimo.
Kola su nam zadala mnogo muke usput, jer
benzin nije bio dobar.
2. Drill on verb /raditi/ - /uraditi/ and prefix forms.
First section
Toma ne radi brzo, ali radi pa~ljivo i
sve .to uradi, uradi dobro.
Je li Toma dobar radenik? Da, on je dobar radnik, jer radi
pa~lJivo, iako ne radi brzo.
Koliko on uradi dnevno? On ne uradi mnogo I ali 5to uradi, on

uradi dobro.
~ta vi vi5e volite, da se uradi mnogo V15e volim da se uradi manje I all da se
ili dobro? uradi dobro.
929

OVe stolice su izraene u Jednoj fabrici

,
u Jugoslaviji i udobne su.
Gde su izraene ove stolice? su u Jednoj fabrici u
Izraene
Jugoslaviji.
Gde je fabrika koja izrauje ove Fabrika, koja izrauje ove stolice
stolice? nalazi se u Jugoslaviji.
Kako vam se svlaJu ove stolice? ~1n1 mi se da su dobro izraene.
Izgledaju vrlo dobro.
Seljaci su dobro obradili svoje njive,
iako nemaju dovoljno stoke.
Kako seljaci obrauju svoje njive? Seljaci dobro obrauju svoje njive.
Da li su njive dobro obraene? Da, njive su dobro obraene.
Kako seljaci stoje sa stokom za Nemaju dovoljno stoke za obraivanje
obraivanje zemlje? zemlje.
Jovan nema novaca da plati, ali e
odraditi ono 5to je du~an.
Kako e Jovan platiti ono 5to Je du~an On e odraditi ono 5to Je du~an.
kad nema novaca?
Da li Je Jovan odradio ono ~to vam Je Jo5 nije.
dulan?
Nu5l je preradl0 taj komad da bl
,
zadovoljio svoju kcer Gitu.
Da 11 je ta~no da Je N~i preradl0 Da, ta~no je.
ovaj komad?
Za5to ga Je preradio? On je to uradio da bi zadovoljio svoju
ker Gitu.
Koga je Nu5l hteo da zadovolji kad je On je hteo da zadovolji svoju ker Gitu~
preradl0 ovaj komad? kojoj se prva verzija komada nije
svldela.
Second section
Voz za Knin ne mo~e proraditi dok se ne
o~isti sneg sa pruge, a ~ilenje e
trajati nekoliko dana.
'/fabrlka/ - 'factory'
930

Kad e proraditi voz za Knin?

Da li je proradio voz za Knin?
Zalto jol n1je proradio voz na kninskoj
pruzi?
Ovaj plan bi zadovoljavao uslove, da je
samo razraen.
Zato ovaj plan nije primljen?
Zato razraUjete ovaj plan?
Bta treba da se uradi da bi ovaj plan
zadovoljavao uslove?
Na izradi ovog englesko-sprskohrvatskog
1
re~nika saraivala su tri nau~n1ka.
Da li j e ovaj re~n1k rad j ednog ~oveka?
Ko je saraivao na izradi ovog englesko-
srpskohrvatskog re~nika?
Otkud to da j e tako veliki re~n1k bio
tako brzo gotov~
Toma j e zaradio na pisanju j edne knj ige
3.000 dolara.
Koliko Toma zaraUje!
Od ~ega Toma ~ivi?
Da li Toma dobro zaraUje na pisanjU
knjiga?
OD38.2.2 Questions on the Basic Sentences

Kad Je poCSeo da se stvara Jugoslovenski pokret?
Gde se pojavio jugoslovenski pokret?
Kako se prvo zvao jugoslovenski pokret?
Bta se zamera tvorcima toga pokreta?
Kakav je bio ugled Austrije posle neuspele opsade Be~a?
, ~
Kojoj su se velikoj slli prvo obratili Srbi za pomoc kad su podigli prvi ustanak
1804. godine?
Kakvu pomo su Srbi tra_ill od Austrije?
'/ruiu~ntk/ - 'scientist Ischolar'
931

Kakav je bio stav Austrije prema srpskom ustanku u po~etku?
Da li su austrijske vlasti zvani~no davale ustanicima pomo u oru~ju, municiji

i hrani?
Zbog ~ega je Austrija zauzela neprijateljski stav prema ustanku?
Kakva je bila reakcija Srba na ovaj stav Austrije?
Kakav je bio stav Lajo~a Ko~uta prema Hrvatima i Srbima za vreme Mad~arske bune
od 1848.?
Za~to su se Hrvati i Srbi borili na strani Austrije prilikom uguivanja
Mad~arske bune?
Kakvu su nagradu dobili Hrvati i Srbi za pomo ukazanu Austriji za vreme

Mad~arske bune?
Ko je dobio na upravu Dalmaciju?

Da li je Austrija odr~ala re~ prema Hrvatima i Srbima?
~ta je bilo sa autonomijom Vo~vodine?
Kako je stvorena Austro-Ugarska monarhija (nagodba od l867)?

~ta je bilo sa upravom Dalmacije posle nagodbe izmeu Austrije i Madarske?
Da li je posle nagodbe Hrvatska ostala nezavisna od Ugarske?

Kakav je bio polo~aj Hrvata i Srba posle sporazuma izmeU Austrije i Madarske?

GD 38.3.1 A B
Vi kaete da se jugoslovenski pokret Za~etnik toga pokreta bio je Ljudevit

pojavio meu Hrvatima i da se zvao Gaj (1809-1872). To je bilo u prvoj
Ilirski. Ko je bio za~etnik toga polovini XIX stoljea.
pokreta?
Ko je bio Gaj? Gaj je bio reformator' i izvrio je
veliki utjecaj na hrvatski narod u
svakom pogledu. On je Hrvate bodrio a
na borbu za narodna prava.
Odakle je do~lo ime 'Ilirski pokret'l To je vjerojatno dolo od Napoleonovih
Ilirskih provincija (1809-1813).
, /reformator/ - 'reformer'
2/bodriti/ - 'encourage'
932

Koje jugoslavenske zemlje su ulazile Slovenija, Dalmacija i jedan dio Hrvatske.

u sastav tih provincija?
Kakav je bio cilj Ilirskog pokreta? Cilj je bio ujedinjenje svih junih
Slavena i borba za slobodu i narodna
prava.
Zar Hrvtaska nije imala autonomiju bar Imala je. Ali, Hrvatska je tada bila u
za unutarnje3 poslove u to doba? sastavu krune sv. Stjepana t.j.
Madarske.
Kad kazete Hrvatska vi mislite na Da, Dalmacija je bila pod upravom
Hrvatsku i Slavoniju? Austrije.
Da li je Gaj vodio borbu protiv Jest. Tridesetih godina XIX stoljeca
Madzara i za~to? pojavio se u Peti madarski nacionalni
pokret. Gaj je tada bio student u
Peti.
Kakav je bio cilj toga pokreta? Uvoenje madarskog jezika na cijeloj
teritoriji zemalja krune aVe Stjepana.
To zna~i da su Madari htjeli da uvedu Da, htjeli su. Gaj, kao i svi Hrvati
madarski jezik u Hrvatskoj. borili su se protiV toga.
Kakav je oblik imala ta borba? Ta borba je imala dva oblika.4 Prvo,
protiV uvoenja madarskog jezika u
kole i dravnu upravu.
A drugo? Za uvoenje jednog slavenskog jezika na
teritoriji Hrvatske, Slavonije i
Dalmacije.
5
Koji je jezik izabran? Izabran je ~tokavski dijalekt , koji
razumeju i Srbi i Hrvati.
Znaci jugoslavenski pokret je po~eo Da, i Gaj je doprinio mnogo tom jedinstvu.
6
kao pokret za jedinstvo jezika.
E~ ~aEeTe ~a ce jy~oe~oBeHcRH nORpeT TBopa~ To~a nORpeT8 6HO je ~YAeBHT raj

nojap~o ~e9Y XpsaTMMa H Aa ce npao (1809-1872)
38ao ~~HpeRH. Ko je 6HO TBopa~ To~a
nmtpeTa?
3/Unutranj!/ or /Unutaranj!/ - Iinternal I

o
4/ bllk/ - Itorml
S~tokavski dijalekti - lto-dialect l
6/jedlnstvo/ - I unit yI
933

Ko je HO raj?
,
raj je 6HO pe~opMaTOp H H3BpmHO je
se~KH YTHQaj Ha xpsaTCKH HapOA Y
csaKOM nor~eAY. OH je no~eo 60p6y aa

HapOARa npasa KOA XpeaTa.
To je seposaTHo Aom~o aA Hano~eoHOBHx
H~PCKHX DpoBHHuHja.
Roje cy jy~oc~oseHcKe 3eMAe y~3H~e C~oseHHja, ~a~auHja H jeAaH Aeo

y C&CTaS THX npoBHHuHJa? Xps8TCKe.
RaKas je HO qH~ H~upcKor DOKpeTa? UH~ je 6HO y jeAHHeHe CBHX jYEHHX C~OBeBa
H op6a 3a c~060AY H HapOABa opaBa.

3ap XpsaTCK8 Huje HMa~ aYTOHoMHjy HMa~ je. A~, XpS8TCKa je TaAa H.~ y
3
ap 3a yHyTP8mHe Doc~ose y TO ~o6a? cacTasy KpyHe CB. CTe~Ha T.j.
MaI,!apCKe.
Ka~ K&EeTe XpsaTCKa SH MHC~Te Ha lJ.a, .lJ:aJlMaUHja je 6HJla nop. ynpasoM
XpsaTcKy H C~SOHHjy? AycTpHje.
~a ~H je raj SOAHO opy npOTHS JecTe. TpHAeceTHx rOAHHa XIX seKa nojasHo
MaI,lapa H 3amTO? ce y OeWTH MaI,lapcKH HaUHORQAHH nOKpeT.
raj je TaAa HO CTYAeHT y OemTH.
KaKaS je 6HO UH~ Tora nOKpeTa? Yso~eHe MaI,lapCKOr je3HKa Ba ue~oj TepH-
TOpHjH 3eMa~ KpyHe CB. CTe~Ha.

To 3Ha~H Aa cy MaI,laPH XTe~ Aa yseAY /1.a, XTe~H cy. raj, Kao H CBH XpBaTH
MaI,lapcKH ja3HK y XpBaTcKoJ. OPH~H cy ce npOTHS Tora.
4
KaKas je 06~K HMa~ Ta opa? Ta. 60pa je HMa~ ABa o6~Ka. Opao, npoTHB
YBo~eHa MaI,lapcKor je3HKa y mKo~e H
ApmsRy ynpasy.
3a YBo~eHe jeAHor c~OBeHcKor je3HKa Ha
TepHTopHjH XpSQTCKe, C~8BoHHje If
D:aJIM8UHje.
S
KOjH je je3HK H3a6paH? HaapaH je IDTOKaeCKH AHj8~eKT , KOjH
pa3yMejy H CpH H XpBaTH.

3Ha~H jyroc~o8eHCKH nOKpeT je no~eo /1.a, H raj je Aonp~Reo MHoro TOM jeAHHCTBY.
Kao DOKpeT 3a jeAHHcTsO 6 Je3HK8.
934

A B
Kakav je bio stav Srba prema Ilirskom Srbi iz dvojne monarhije stajali su po
pokretu? strani ili bili protivni.
Za~to su Srbi zauzeli takav stav? Srbi nisu imali povjerenja u taj pokret
jer su se bojali da Be~ ne stoji iza
njega.
Da li su Srbi bili u pravu? Bee je vjerojatno elio neku ravnoteu
snaga u odnosu na Madare. Ali~ Gaj
je zaista napravio revoluciju u
Hrvatskoj i sav je narod bio uz njega.
Kakav je bio stav Srbije prema Bio je prijateljski. Najugledniji covek
Ilirskom pokretu? Srbije toga doba bio je Ilija
Gara~anin (1812-1874).
Da li je Gara~an1n bio za jugoslavenski DaJ bio je.
pokret?
Kakav je bio stav Gajev prema Srbiji? Vrlo prijateljski.
Da li je Srbija pomagala jugoslavenski Jest. Gara~anin je smatrao da Srbija
pokret? treba pomagati sve nactionalne pokrete
kod junih Slavena.
j(aJ(as je C5HO cTaB Cp6a npelfa KJlMpCKOU Cp6H H3 ABojHe MOHapxKje cTajaJlH cy
nOKpeTY? no cTpaHH MJlH 6HJlH npoT~BHH.
3amTO cy Cp6H 3aY3e~1B TaKSS cTaB? Cp6H HHCy ml8Jlp. nOBefeHa y Taj nORpeT,
jep cy ce 6oja~H Aa Ee~ He CTOjH Haa
Hra.
~a JlH cy Cp6v. 6H~H y npaay? Ee~ je aepoa8THO ze~eo HeRy paSHOTezy

CHara y OAHOCy aa MaJ,Iape. AJ1H, raj je
36H~a HanpaSHO peSO~QHjy Y XpBaTcKoj
H cas je HapOA 6HO ya aera.
~~KaB je 6v.o cTaB Cp6Rje npeMa H~~r Eao je npHjaTe~CKa. HajyrJleAHHja ~OBeK
CKOM nOKpeTy? Cp6HJe Tora Ao6a 6HO je HJlHja
rapamaHHH (1812-1874).
~a je rapamaHHH 620 aa jyroCJlOaeH-
~H JJ.a, 6HO je.
CK;" nOKreT?
KaKaa je 6MO CTaB rajaB nreMa Cp6MjH? BpJlO npHjaTe~cKH.
Aq ~~ je C~6Hja nOMars~ jyroc~oBeH JeCTe. rar-amaHHH je C,laTpao Ila Cp6Hja
CKH no:-:reT? Tpe6a ~a nOMaze CBe Ha~HOHaJlHe nOKpeTe
KOA jYZHHX C.noseHa.
935

A B
Vi ste kazali da su se Srbi za vrijeme Da .. tako je.

Prvog ustanka (1804) prvo obratili
- ,
Austriji za pomoc.
Kako to da se oni prvo obrate Austriji Prvo .. Austrija je bila jedina kr~anska
,
za pomoc? velika sila na granici Srbije.. koja je
bila u stanju da im pomogne.
Da .. to je razmu1jivo. Drugo.. Srbi iz Srbije imali su veze sa
Srbima .. koji su iivjeli u Austriji.
Da .. tako je. Osim toga .. mnogi od ustanika su i sami
ranije sluiili u austriskoj vojsci ..
uklju~ujui i samog Karadorda voU '
Prvog us tanka.
Dobro .. kakvo je bilo iskustvo ,Srba sa Nije bilo uvijek dobro.
Austrijom prije Prvog i Drugog
ustanka?
Za~to? Austrija je htijela stvoriti un1ju2
pravoslavne crkve sa katoli~kom~ a
Srbi su bili protiv toga.
Kad je to bilo? To je po~elo uskoro poslije prvih seoba
Srba u AustrijU t.J. Mad~arsku.
Da'li je to bilo poznato Srbima iz Jest. Od Poiareva~kog do Beogradskog
Srbije? mira (1718-1738) sjeverna Srbija je
bila pod austrijskom upravom.
Zato su se Srbi onda obraali Za vrijeme vlade cara Josipa II (1141-
Austriji za pomo? 1780) vjerski progoni su potpuno
prestali.
Da li je to bilo samo prema Srbima? Ne .. politika Josipa II bila Je u ope
antiklerikalna.)
Da li su Srbi bili prot~v Josipove Nisu. Srbi su sve priVilegije 4 (vjerska
centralisti~ke politike? i kolska samouprava) dobili od
austrijskih careva i vi~e su voljeli
austrijsku nego madarsku upravu.
'/ve/ or /veda/ - 'leader'

2/Unija/ - 'union'
)/antikerikalan/ - 'anticIerical' /kler1k1lan/ - 'clerical'
4/priv{leg1ja/ - 'special right'
936

Da li su neki od ustanika imali Jesu" i naravno bili su pod tim utjecajem.

veze sa Austrijom za vlade cara
Josipa.?
Da li je Austrija kasnije napustila Jest.
antiklerikalnu politiku Josipa II?
leH peKocTe Aa cy ce Cp6B 3a BpeMe /1.9., TSKO je.

rrpBO~ yCT&HKa (1804) npso o6paTM~
3a nOM\"h, AYCTpHjlh
OTKY~ TO Aa ce OBH npso 06paTe AycTpe- TIpao, AYCTpHja je 6H~~ je,lJ,HHa xpHmhaacK8
JH 3a noMoh? Be~Ka CHJ1a Ha ~paHH~H Cp6aje, Koja je
6H~ y cTa~ Aa HM.nOMOI'ae.
~a. TO je pa3YM~aBO. ~p~o, Cr6H Ha Cp6Hje HMaJ1H cy seae ca
CpHMa, KoJH cy ZHse~ Y AYCTpHjH

.zla, TaKO je. CeM To~a, MHOI'H OA YCTaHHKa cy H caMH
paxHje C~ZHJ1H Y aYCTpHcKoj BOjC~,
YK~Y'lyjyhH H cauor Kapa~op~a Bo~y1
TIpsor yCTaHKa.
~o6pO, KaKEO je 6H~O HCKyCTBO Cp6a ca HRje 6HJ10 yaeR Aopo.
Ayc~f~JOM ope ITpsor H ~pyror YCT&HKa?
SamTo? AYCTpHja je XTe~ Aa cnpoBeAe YHHjya

npaBOCJ1aBHe ~KBe ca KaTOJIH'IKOU, a
Cp6H cy 6HJ1H npOTHB Tora.
KaA je TO 6HJ10? To je nOQeJ10 yCKOpO nOCJ1e npBHX ceo6a
Cpa Y AYCTpHjy T.j. MagaPCKY.
~a JIH je TO 6HJIO D03RaTO Cp6HMa Ha JeCTe. OA nozapeBa~or AO BeorpaACKor
CpHje? MHpa (1718-1738) ceBepHa Cp6Bja je
6HJ1& nop, aYCTpaCKOM YDPQBOM.
SamTO cy ce Cp6I~ OH,lJ,a o6pahaJ'JH 3a apeue BJ1&A8 JocHna II (1741-1780)
AycTrHjH 3a nOMoh? aepCKH nporOHH cy nOTOYBO o6ycTaBheHH.
~a J1H je TO HJ10 caMO npeM8 CpHua? He, nOm!THKR JOCHM I I 6HJIQ je Y0nt1ITe
3
aHTHKJIepH:K8JlHa.
Aa JIM cy Cp6H 6~J1H npOTHS JOCHnoae HHcy. CpH cy CBe npHBHJ1SI'Hje 4 (s8pcKa H
UeUTr8J1HCTH'IKe nOJIHTHKe? mKOJ1CKQ caMoynpasa) AoHJ1H OA aYCTpaCRHX
~apeBa H BRme cy ao~J'JH aycTpacKy He~o
M8I,1apcKy ynpasy.
~8 JIH cy HeKH OA YCT8HHKa HU8JIH Be3e Jecy, H HapaBHO HJ1H cy no~ THM YTHusjeu.
ca AYCTpHjOM a8 B~~e ~8P8 JOCHna?
~Q JIH je AJCTpHja KacHHje HanYCTHJ1a JeCTe.
8HT3KJ.epHKaJ1HY nOJ1HTHKY JocHna II?
937

A B
Da li J e Madlarska buna imala utj ecaJ a Jest. Oni su se zajedno borili protiv
na odnose Srba i Hrvata u Austriji i Mad~ara i saraivali su na osnivanju
Ugarskoj? hrvatske i srpske autonomije.
U kom pogledu su sara1vali? U sastavu Vojvodine uz Ba~ku" Banat i
Baranju ulao j e i Srij em koj i j e do
tada bio dio Hrvatske.
Da li je Hrvatski sabor to priznao? Jest. pod utjecajem Gajev!m. To je mnogo
poboljlalo odnose izmeU Srba i Hrvata
i priblililo ih jedne drugima
,
Koga su Hrvati izabrali za svoga bana? Izabrali su Josipa Je1a~ia. On je
odmah priznao izbor srpskog vojvode i
patrijarha.
To je vrlo lijepo. I kad j e srpski patrij arh na putu za
Be~ svratio u Zagreb narod ih je na
rukama odnio u crku Sv. Marka" gde je

2
slulena misa na slavenskom jeziku.
Odatle su zajedno otilli u pravoslavnu
crkvu.
lJ.a JIB je MattapcKa yHa HMaJIa yTHuaja JeCTe. ORH cy ce Gaje~Ho OPBJIB npOTHS
Ha o~Hoce Cpa H XpeaTa y AYCTpBjH MaI,lapa II caPabHSaJlH Ha opaGosa~
H YrapcKoj? xpsaTCKe H cpnCKe aYTORouHje.
'll KOU nOl'Jl.e/1.Y cy capa~rn.JDf? Y caCTaB BojsO/1.HHe DOpe/1. SaqKe, baHaTa H
Bapaae ymao je H CpeM, KojH je /1.0 Ta~a
HO A80 XpBaTCKe.
, See 'Istorija Jugoslavije' by Vlad. 6orovic"

' page 511
2/misa/ - Imass'
938

UNIT 38 SERBQ-CROATJAN
Aa ~ je XpeaTcKH caop TO npH3Hao? JeCTe, nOA YT~QajeM rajeeHM. To je usoro

no~~ma~o OaHoce IIGMe~y Cpa H XpeaTa
II npll~3H~O HX jeaHe apyruua.'

KOl'a 0.1' XpsaTR H~apaJlR 3a csol'a aKa? HaapaJlH 07 Jocwna JeM 'IHlla OH je o,!tuax
npv.GRaO H3~p cpnCRor sojsoAe II
naTFHjapxa.
To je SpAO JIeno. H RaA je ~pnCKH naTpHjapx Ba nyTy aa Be1l
cspaTHO y 3arpe6 HapOA HX je Ha pYKaYa
OAHeo Y UpKSy cs. MapRa, rAe je c~
zeHa IIKca 2 Ila CJlOSeHCKOU je3HKy. O,ltaTJ18
cy aaje,ltHO OTRmJIH y npaSOC~BHY ~KSY.

On the basis of the data given in the Basic Sentences and Conversations be
prepared to give a short talk along these lines:
l) Describe the Illyrian movement (how and where was it created, who were
its leaders and what was its aim).
2) What was the attitude of the Serbs from Austria and Serbia towards the
Illyrian movement.
3) What were the relations between the Serbs and Austria betore and after
the Serbian uprisings (1804, 1815).
4) The relations between Serbs andl Croats during the Hungarian revolution
ot 1848.
At the teacheris discretion the above may be a written assignment.
In giving talks the students may use outlines or notes in Serbo-Croatian
giVing dates and other data.
939

UNIT 39
Promenade Na korzu Ha Kopel
Jovan
Hello, Bob, you Ire right ~fvJeli, Mbo,*vi ste 3~paBO, B~6e,# sj cTe
on time. a ..
bA~ tolSnl. 6am T81fHH.
Oh, thatis purely acciden-

Bob
h, th je sasvim
..
O, TO je caCSRM
.. _ a
.
tal, Jovan. slucljno,
''lt Jovane.
C~qajHo, JOBaHe.
,
however much ma koliko Ma KOJJHKO
to make an. effort, trllditi se, TPt,IUITH ce,

to endeavor trUdIm se Tp;,nfbr ce
No matter how hard I try Koliko se trl'1dim da Ma KOJIHKO

,
ce
J.
TpY~HO lta
I
to be on t~e, lim budem to~an, ji
, .. _
6y,o;eM Ta1faH, ja 06H1fHO
Jo'
usually late.
obi~no zadoenim.
Jovan
close friend, comrade, drUg Vsg dra~e
companion
to tell, to narrate, prf1Sati, pr3:~1m
to talk
This is the school friend bvo J e moj ~kolski 6BO je M:~j DlKJJ1CKHltpfrl
of mine I was talking to drilg Dragoslav ,llP~~OCJIaS ChHh10 K~Me
you about, Dragoslav
S1m1. SImi lo kAme sam call Ball npH1fao.
,
vam prf~ao.
Bob and Dragoslav
to manage; refl. to rUkovati,
..
PYXB8.TH,
shake hands rU1cuji!m pYxyjeM
(They shake hands.) (Rbkujil se.)
Jovan
to be considered, vi~iti" viil t.
saXCHTM, sa'-'lI
&I!'.I
to be important, to
weigh ,
talented darovit, -a, -o p;apoSHT. -a. -o
school (university) falailti!t, cf!aKY.JlT8T,
fakulteta <laKYJ1T~Ta
940

Bels considered the most

talented student in our
I
Njega smAtraju kao
, I .1
OH BaEH
, Kao 'l J. ,
HAj~aposHTHjH
nljdarovltijeg cTy~eHT'Ha HJmeM

school. I Ina na~em

studenta cf'aRYJlT;TY.
fakult!tu.
Dragoslav
, t.
to exaggerate pretjeravati, npeTepHsaTK,
pretjeravam np~T~PyjeM
Jovan is exaggerating.
.
Jovan pretjerava.
, l
JOBaB npeTepy je.
' _ J.
kIMa
There are better students ima boljih studenata I J~HX CTYAerrtTaloA
than I. ,
od mene. MeHe.
skroman, skromna,
..
CKpOM8H, CKpOMH8, -o
..
modest
-o
Bob
l .. I ..
You Ire very modest. vl ste vrlo l Skr6mni. B~ cTe BpJlO CKpOMHH.
to take a walk, etati se, meTQTH" ~

ce, meTaM ce -
to walk etam se
i .. I ~
(They get into line and (~~aae Y peA M meTajy.)
walk. )
Jovan
..
promenade korzo Kopao
, I
-'- ~ - I
Do you have something ~ li kod vas ne~eg RNa JUf KO~ sac Hel!ITO
similar to our promenade? sll~noglnaem korzu~# ..
r..JIVf'flHO
I. ..
HamelI ROP3Y? II
Bob
We have [such] walks only Mt imAmo ~talita Mk HM~VO mtTaAHWTQ caMol
at seaside cities. samo1u prfmorsk1m J.
Y npHMopCKHM '
rpaAOBKMS.
gradovima.
gaiety veselost r I ..
Be CE!'.lIOC T
-
veselou B~ceJI5mhY
..
3apsaaH, sspaaHS, -o
..
infectious zarazan, zarazna,
-o
941

I Ilke the galety of your M~ni se svia v~selost

MeRH ce
Jo
cBH~a
I
BeceAOCT
peopIel which ls almost va~eg sV1jeta J koja je co # I
infectlous. Bame~ CBeTa, Koja
I .. I ..
Je prosto zarazna. je npoCTo 3apa3Ha.
Jovan
,
d1sposed l ready rasplo~enJ -aJ -o pacno~ozeH, -a, -o
, I # I co ~ #'
Thank you l BobI our people Hv.la J Bobo J nali1 XBa~, Bae, Hamu Jo
~YAH
are always ready for ljlid1 su zbilja cy 3~H~ yBeK pacno~o-
fun.
uV1jek rasPlo~en11 :lKeRa 13a mi.JIY.
za lialu.
Bob
decent prfstojan J co j ,.
npHCTO aH, npHCToJHa,
prIstojna l -o -o
to behave pona~at1 se J nOH!maTH ce,
pna.~am se naHama" ce
Yes J but they behave DaJ al1 se llJepo'1 ~a,#~~K ce ~~no'H np~cTOj
beaut1fully and decently.
pristojno pon!~!jU. HO nOHlmaj'.
Jovan
young men "
mladIcI mlad f'ca MJI8..zdih, .MJIQAlha
corner liakJ ka homaK, hOIUKa
.. .. # I
HaI haJ and how does that HaJ 'haJ Ha k8.ko vam se Xa, xa, a KaKO BaM ce
group of young people .L I I
sVJ.a ona grupa
~ - I
cBH~a OHa rpyna
over on the corner str1ke
you? mladia na liku? M~A~ha'Ha hOCKY.
Bob
ex1stenc1a11st egzlstenclJallst/
, el' GIICTeHUH jaJDIcTl
,
egzlstenc1Jallsta er3BCTeB~HJa~CTa
Oh J those are your ex1sten-

t1a11sts'
Pa td su v!~l egz1sten- na'.a. I
TO cy BamB erOBCTeH-
c1Ja11st1' ~j~JDlCTBl
unf1n1shed nesv~enJ -aJ -o

, -
HeCBpmeH, -a, -O
to be turn1ngl to skretat1 1 skre!m/ CRp~TaTH, cRpehM/
turn
skretat1 1 skr~!m "
cxpeTaTH, lL:lL-
CKpeneM
,
consp1cuous I str1k1ng upadljivI -aJ -o ynaA.IIHB,
co _
-a, -o
behav10ur ponAlia.nje n o Hamaae

Better say students who

have dropped out and are
drawing attention to
I __ .L
Bolje Ka~ite nesvr~eni
studentl# koji
I
EJ~ pJUHT8 BJcBpmeHH
,
CTYAeHTH, KOjH cRpehy
. .
themselves by conspicuous I '
obracaju na sebe
I
Ha cee nl~y
, IynaA~HBHM
I
behaviour and clothes.

p~njuJupadljiVim nOHamal~M
l. _ IIf l. -
o~o~aaeM.
pon.anjem'i
,
odijevanjem.
Dragoslav
lounger fra.j@r ~pajep .. -
So they Ire called fraj eri.
Jovan
, ,
passerby prolaznIk pl. n~o 1 Ui3HHK ..
,
prolaznIcI npOJIa3HM~H
l ' ,
They wonlt leave a passerby bni ne ostavljaju na UH Be oCTaB~jy Ha MHpy
alone# especially the , J.
'Women. miru prolaznike" I npo..~3HHRe, Hapo~KTO
n!ro~i to ~ensk1 >ICJHCJCPl CBtl'e

svijet.
Bob
youth
.
OMJl8.JUIHa
omladina
\il, l.
to live up iz~veti se" da HZHBeTH ce, Aa
se !~IvI C~
--
,H'lC;f.BH
co
to be living up i~ivlj!vati se" HXGL~.!ln BaTil' ce,
i~!vljava se
Young people are always bm1adina uvijek trl~II I

OMJl8AHH8 YY:leR Tpad
~ I
trying to Ilive it upi.
da se i~!vljava.
Jovan
1mpolite neu~tlv" -a" -o HeytlTH8, -a, -o
to thro~ to dob!citi" da Aol5iuHTH, Aa
dobacIm A06iuHM
to be silent ~iltjeti" ~i1tlm h;T8TH, h;THM
to lengthen# to con- prod~lti # da npoAtXCHTH, Aa
..meTlinp~AYDM
tinue# to prolong J)rod~Im
walking ~gtnja ..

, I I I .. #'a~H aRO
~a,
I
BaMHemTO

Yes, but if they throw Da, ali ako vam ne to
nasty remarks your way, neu~tivo dOba.C~1 '~- _I lj
it's best to be quiet and
keep walking. nAjbolje je utjeti I o~e..
HeY~THBO
"
Aoua~e Ha -
je hYTaTH
,
H
i prodU~iti etnju. npoafXCHTH meT~Y.
custC!)m, habit obi~aj ..

oK~aj
-
to enjoy u~fvati, u~!vam ydsaTH, ydBQM
to walk, go on foot pjeACSltl, nelJli~HTH.
pjea(SIm n~mi'qHM
pjeke I pjeic@ nemRe I nemHUe
on foot
pedestrian, infantryman pjeAk, pjeAka
, -
nemaR, nemaKa
,
pl pjeici nemiUH
Nevertheless, walking is a IPa.k,l~tnja je lijep HnaR, mtTHa je ~tn 06HQajl

nice custom, and I enjoy Obi~ajli JA u~Ivaml H jt YzHBaM/Aa nemaQHM.
walking.
pjeA(Sltl.
NOTES
Note 39.1 Verb: Prefixes (2)
\ 1
Note 39.1.1 List of Simple Prefixes
Note 38.1 outlined the prefixes as a part of the verb structure. The
present note presents more fully the meanings of the various prefixes. It
should be emphasized that the meanings listed are by no means exhaustive. They
are meant as broad guidelines, knowledge of which will help the student to guess
at the meaning of new prefix forms he may meet in reading. Such a guess should
be checked with a speaker or a good dictionary before entering the word as a
formal part of one's vocabulary.
In many instances it is convenient to divide a 'basic' or 'literal' meaning
from an 'extended' meaning. For example, Idol may mean literally 'to' a place
or figuratively 'up to' a certain point. However, the same verb may mean both,
as in English 'he came to town' and 'he came to a decision', so that the
distinction is purely one of convenience.
Most of these prefixes are basically the same as the prepositions which
have the same or similar form. However, not all prefixes occur as prepositions
1This list is based largelyon that in Aleksandor Beli, Savremeni Srpskohrvatski

KnJilevnl JeZik, II deo: Nauka o graenju Re~i, Beograd, 1949, pp 298-313.
944

and not all prepositions occur as pref1xes.
/do/ l) (action) up to (a given place)

baciti to throw dobaciti to throw (up) to a
given place
',
ii to go daci to come
nsiti to carry dneti to bring (carry) to
a given place
putovati to travel doputovati to reach by travelling
terati to drive, chase doterati to drive to a given
place
voziti to convey dovesti to take by convey-
ance to a given
place
2) (action) to (a given point). This usually indicates carrying the

action out to the end.
v~iti to do to do to completion
3) addition
soliti to salt dosoliti to add salt
/iz-/ /i-/ (before /s/, /z/) - /iza-/-/is-/- /iz-/

l) lout of l
ii to go izti / izfi to go out
nositi to carry izneti to carry something
out (literally)
,
seliti to settle iseliti to em1grate, move
out
in extended sense:
dati to give iZdati to give out, betray
2) perfectivization - do something through to the end
dii to lift izdii to lift up
graditi to build izgraditi to complete building
vf.iti to perform, do izvi-iti to carry out, execute
(a task)
simple perrec~ivization
gubiti to be losing izgubiti to lose

kUpiti to be' gathering iskupiti to gather
le~itl to be healing iZl~CSiti to cure

pUniti to be filling ispuniti to fill
3) to complete an action and achieve some end in the doing

prositi to beg iSP~ositi\ to get something by
moliti to beg izmoliti begging
4) to perform the action 1n an ample manner
, ,
govorit1 to speak 1zgovor1ti se to speak a great
deal (to satisfy)
sp!vat1 to sleep 1sp!vati se to sleep a lot or to
satiety
tro~iti to spend istroiti se to spend a lot
ot act10n performed distributively - on a number of objects or persons

5)
bt1dit1 to awaken 1zbUd1t1 to wake up all
zeniti to marry izeniti to marry off
or by a number ot subjects
tel1t1 se to calve istel1t1 se to calve (ot an en-
tire group of cows)
lmimol
,
'past" by'
1ci to go m1mof1 to go past
Inal
1) 'on" onto'
nos1ti to carry naneti to carry onto (of a
tlood); to 1nflict
sel1t1 to move naselit1 to settle down on
vUi to pull navUi to put on
inceptive perfective action - completing the doing of the act for a

2)
short time - to enter onto the doing of the act10n and then stop.
~uti to hear na~uti to hear a l1ttle
pU1 to break napui to crack a bit
3) action done in excess

~ekati to wa1t na~ekati se to wa1t excessively
long
gledati to look nagledat1 se to see frequently
jesti to eat najesti se to eat to excess
piti to drink napiti se to drink to excess
r&d1ti to work naraditi se to work to excess
stojati to stand nastojati se to stand to excess
946

The use of Inal for 'to or in excess' is very frequent. It is such a well-known
usage that the forms are not usually listed in dictionaries.
4) Completion of the action and achievement of some end by so doing
moliti to ask namoliti to achieve something
by repeated asking
,
pItati to ask napItati to learn by inquiring
5) Simple perfectivization
lo~iti to be making a fire nalo~iti make a tire
IjQtiti to be angering naljQtiti to anger
praviti to be making napraviti to make
pUniti to be filling napuniti to fill
u~iti to be learning nauiti to learn
/nad/ /nat-I - /nad-/

l) performance of the action to a greater extent than by someone else.; to
out-do (most frequent meaning)
baciti to throw nadbaciti to outthrow (with
discus )
govoriti to speak nadgovoriti to outtalk
jaati to strengthen nadjaati to overpower
pevati to sing natpevati to outsing
fveti to live nadfveti to outlive
2) 'over' (literally or figuratively)

gledati to look at nadgl@dati to supervise
nositi to carry nadn!ti se to bend over
lobi lo-I - /op-/ - /oba-I ~ / ob-/

l) I around I
ii to go obri to go around, tour
kr~nuti to turn okr@nuti to turn around
raditi to work obraditi to tilI, cultivate
2) labout, concerning'
govoriti to ,speak ogovarati to talk about, gossip
pfsat1 to write opfsati to describe, write
about
3) to come to be in a given state
b6S barefoot obositi to become barefoot

udova
udavac
widow I obudoviti to become a widow or
wldower
w1dower
umreti die to falnt, become
{pref1x lu-I} numbj dle out
pertect1v1zat1an
4)
~lstiti to be cleaning o~istiti to clean
kl1pati to be bathing okiipatl to bathe
prati to be washing oprati to wash
radovati se to be rejoi-cing obradovati se to rejoice
~f~ati to be cutting hair o~f~at1 to cut hair
~eniti se to be marrying oeniti se to get marr1ed
lod-I - lot-I - 101

l) laway, away from, otf l , especlally with verbs of motion
ii to go otfi to go away
kloniti to shun, avoid otklon1t1 to ward off, remove
nosit1 to carry oeineti to carry away
putovat1 to travel otputovati to go off on a trip
terati to drive, propel oterati to take away (by
car)
voditi to lead odvesti to take (carry)
away
voziti to convey by vehicle odvesti to take away (by
vehicle)
vratiti to turn odvrat1ti to avert, d1vert
2) Iback'
,
govoriti to speak odgovoriti to answer
3) away from the orig1nal mean1ng, often reversing it (reversive)
moi be able odmoi to thwart, hinder
u~iti to learn odu~it1 to d1saccustom,
wean from
vezatJ. to t1e odvezati to llOt1e, llOdo
4) perfect1vization
usually terminat10n of the act; completing the act
igrati to play odigrati (igru) to fin1sh (a play)
pevati to be s1ng1ng otpevat1 to sing (finish
singing a piece)
rad1t1 to work odrad1t1 (dug) to work off (a debt)
948

rAsti to grow odr!sti to grow up

slQiti to serve odslUiti (dug) to serve out; to work
off (a debt)
svfrati to play an instrument odsvfrati to finish playing an
instrument
trati to be running otrati to run
(Note that the /0-/ of /0-/ - /ob-/ is indistingu1shable from the /0-/ of /0-/ -
/Od/. )
lp 01
l) distributive (a number of actors implied for intransitive verbs~ a
number of objects for transitives)
kAzati to say pok!zati to show
pfsati to write popisati to inventory~ list
zfdati to build pozfdati to build (a number
of things)
to marry off po~eniti to marry off (a number
of sons)
2) action done in a small way or within a given space
Igrati to play poIgrati to play a bit
prIati to talk popriati to talk a bit
sedeti to sit posedeti to sit a bit
slQ~iti to be serving poslQ~it1 to serve (someone)~
to help oneself to
something
spAvati to sleep pospAvati to sleep a bit
to do Iatteri in point ot
3) time~ being either simply atter, repetitive
(re-) or reversive
...
nov new ponoviti to renew
praviti to make popraviti to fix (re-make)
slu~ati to listen to poslu~ati to obey
taknuti to touch potai to poke, to stimulate
govoriti to speak pogovoriti to comment on, to re-
proach~ (to say some-
thing arter someone
has done something)
rei to say to revoke~ deny
4) pertectivization
boleti hurt pobolet1 se to tall sick
istiti to be cleaning poistiti to clean up
949

gAsiti to be extingu1shing pogasiti to turn off

gre)iiti to be making m1stakes pogreiti to make a mistake
hvAliti to be praising pohvQliti to praise
,
Jesti to be eating pojesti to finish eating,
eat
kvAriti to be ruin1ng pokvariti to ruin
piti to be drinking popiti to finish drink1ng~
drink
plaviti to be flooding poplaviti to flood (an area)
slati to be sending poslati to send
/pod-/ - /pot-/
generally 'under' (literally or figuratively)
ii to go podIi to go under, creep
kAzati to say potkizati to denounce
ldlpiti to buy potld1piti to bribe
mazati to grease po.mazati to grease (a car)
,
pisati to write potpisati to sign
rediti to put in order podrediti to subordinate
515ati to cut hair podIati to cut hair
,, ',
vuci to pull podvQci to underline, to
emphasize
/pre/
l} 'across, over' motion across, transfer, etc.
dati to give predati to hand over
"
gledati to look at pregledati to examine
ii to go ',
pr!cl to cross
mesto place premestiti to transfer~ to be
transferred
terati to drive preterati to drive over (a
road); to exaggerate
voziti to drive prevesti to take over; to con-
vert (in religious
sense)
This may include the thorough or complete 'going over' or doing of the
action.
lStstiti to clean prelSistiti to refine~ clean up
dan day predin1ti to spend the day
nb night prenoiti to spend the night
950

, ,
to cut preseci to cut up
zIma winter prezImiti to spend the winter
Two other general uses of this prefix are closely related to the Iaveri
sense. These are:
2) Ito do over l re-dal repeat the action I
kUpit1 to buy prekdpltl to re-purchase
orati to plow preorati to plow again
raditi to work preraditi to re-work l remodel,
process l manufacture
3) Ito overdal do in excess l do too much l
c!n1ti to evaluate preceniti to over-est imate
jesti to eat prejesti se to over-eat
piti to drink prep1ti se to drink too much
pl!t1t1 to pay prepl!titi to pay too much
4) perfectivization
t~eti to be suffering pretrpet1 to suffer
,
varat1 to be dece1v1ng l prevariti to dece1ve, cheat
cheating
=/pred/
5)
/pred-/ often replaced by /pre/. /pret-/ - /pred-/
Ibefore, 1n advance; in front of'
pl!titi to pay pretplit1ti to subscribe
stati to stand predstat1 to come before
staviti to place predstaviti to introduce, to
present
videti to see predvideti to foresee
/pri-/ l) Ital towards l anto, next ta'

drt1liti se to associate pridrUiti to join
spojiti to connect pr1pojiti to annex
sto.piti to appear I enter pristo.p1ti to join
vili to pull privili to attract
951

BASIC COURSE UNIT39
2) carrying an action through to a given result

~ekat1 to be waiting pr!~ekati to wait a little
mfriti (se) to reconcilej to put prim!riti to calm down
up with
tUi to beat "
prituci to kill by beating
znati to know priznati to admit, confess
/pro-/ l) through (literally and figuratively)

ii to go pr6i to pass through
jesti to eat projesti to eat through,
corrode
meat1 to mix promeati to blend, mix to-
gether
, ,
pasti to fall propasti to fall through,
perish
In the less .literal sense, and emphasizing the carrying out (through) of the
verbal action.
~ltati to be reading pro~itati to read through
mlsliti to think promisliti to think over
,
pustiti to let propustiti to omi t
vldeti to see provieti to see through
iveti to live profveti to experience
2) performance of the action to a limited extent

a) a little
prati to wash proprati to do some laundry
aliti se to joke proaliti se to joke a little
b) to be~in for the first time (an important usage of this prefix)
gledati to see progledati to begin seeing (for
the first time)
to eat projesti to begin eating
(for the first time)
piti to drink propiti to begin drinking
(for the first time)
perfectivization (some of the verbs in l) above, as /procitati/

may fall here in some uses.
bUditi to be waking up probUditi to wake up
m~njati to be changing prom~niti to change
tUma~iti to be interpreting protUmaciti to lnterpret
952

/raz-/ /ras-/ - /ra-/ - /ra-/ - /ra~-/ _ /raz-/

1) 'separation, division, distribution; apart, asunder l
gledati to look at razgl~dati to look over
govriti to speak razgovarati to converse
ii to go razfi se to part, separate,
go asunder
,
nos1.ti to carry rl!.zneti to distribute, to
fall to pieces
pasti to fall raspasti se to fall apart
pfsati to write raspfsati to write a circular
letter
seliti to settle raseliti to re-settle
o~arati (se) to be delighted razo~.rati (se) to disappoint, to
be disappointed
,
vedriti to be clearing razvedriti se to clear up
vlti to wind razviti to develop
vditi to lead razvesti se to divoree
2) intensive action
,
besneti to rage razbesneti se to become infuriated
greti to burn razgreti se to burn intensely
{grati to play razigrati to play very animatedly
3) perfectivization
baleti to hurt razbaleti se to fall sick
lj;ltiti se to be angry razljt1tit1 se to become angry
,
veseliti se to be happy razveseliti se to cheer up
~aliti se to be sorry, grieve ra~aliti se to become sorry,
griefstricken
/s/ /s-/ - /sa-/ - /su-/

l) 'together, with'
kUpiti to gather skUpiti to gather together
raditi to work saraivati to cooperate
/s urafvat i
stati to stand sastati se to get together
2) 'down from orf; from higher to lower'

ii to go sfi to get off (horse or
vehicle), alight
pUstiti to let spustiti to put down, to lower
vratiti to return svratiti to stop orf
953

,,
vilci to pull sviii to take off; to un-
dress
/se/
3) perfectivization
~ekati to be waiting sa~ekati to wait for
~Q.vati to be guarding sa~Q.vati to preserve
kUvati to be cooking skUvati to cook
mrznuti to be freezing smrznuti to freeze
/u/ l) lin, into I

ii to go Oi to go in
pfsati to write upfsati to write in, reg-
ister
piti to drink upiti to abs orb
tei to flow uticati to flow into
terati to drive uterati to drive in
voditi to lead uvesti to bring in
voziti to convey uvesti to import
2) laway (rare) I
to flow to escape
perfectivization, either initial perfective action or terminal

perfective action.
biti to beat ubiti to kill
gAsiti to be extlnguishing ugisiti to extlngulsh
,
gledati to look at ugledati to spot
mreti to be dylng UmrE! ti to die
piliti to be setting on fire upaliti to light
pla~lti to be frightening upla~iti to frighten
/UZ-/ /us-/ N /UZ-/

l) 'up (with verbs of motion)'
btlniti to rebel uZbl1niti to alarm
dii to lift uzdii to lift up
ii to go uzfl to go up
leteti to fly uZleteti to fly up, take off
nositi to carry uznositi to praise
to behave uzdf~ati se to abstain, hold

oneselt back

mai (taak- ) to move ',

uzmaci to retreat
/I - uzmicati
vrtiti to return uzvr!titi to reciprocate l re-
paYI return
3) perfectivization l initial or terminal
d~mati to be shaking uzdrmati to shake
4) 'should'
With a number of verbs~ a present form with /uz-/ prefix (perfective present)
iSI after /ako/ I equivalent in meaning to the use of /bude/ and the past partioi-
ple:
ako uzimate ako budete imali
I
ako uspi~ete ako budete pisali
ako (Jovan) uspita ako (Jovan) bude pitao
/za/ l) 'to go or place behir:d something'

graditi to build zagr!diti to fence in; to put
in
ii to go z!~i to go behind; go
astraYI set down
ostati to stay zaostati to lag behind
,
pustiti to leave zapustiti to neglect
~tItiti to protect za~tftiti to shield l protect
tvoriti to create zatvoriti to close, lock
voditi to lead zavesti to mislead; seduce
zIdati to build a wall zazIdati to wall in
2) 'action on a small scale'
grlsti to bite zagristi to bite into
mlsliti to think zamsliti se to think over a little
stati to stop zastati to stop a bit
3) perfectivization - initial or terminal action

igrati to be playing zaigrati to dance I play
pevati to be singing zapevati to sing
pItati to be as king zapItati to ask
raditi to be working zaraditi to earn
sluiti to be serving zasliliti to deserve
traiti to be looking 1or zatraiti to ask for
955

Note 39.1.2 Examples of Simple Prefixes
In Note 38.1.2 were given exhaustive lists of the simple prefix rorms of
several verbs. The following list gives prefix forms for a larger number of
verbs. This list is selective, not exhaustive, and includes only those forms
which are felt to be most useful to the student at this point. The purpose of
the list is again to make the student aware of the manner in which prefixes are
used rather than to add to his vocabulary. Nevertheless, all these verbs are
assumed to be known as far as future lessons are concerned.
I govoriti to speak
do p dogovoriti se I dogovarati se to agree
,
iz(a) p izgovoriti I izgovarati to pronounce,
(se) speak up,
excuse anes elf
,
na p nagovoriti I nagovt!rati to persuade, talk
into
nad p nadgovoriti to out-talk
,
o(b) p ogovoriti I ogova.rati gossip
od(a) p odgovoriti I odgova.rati to answer
pod(a) p podgovoriti I podgova.rati to instigate, put
up to
,
pre I pregovarati to negotiate
pri P prigovoriti I prigovt!rati to reproach
pro p progovoriti I progova.rati begin to speak
,
raz p razgovoriti I razgovarati p- to cheer up;
I-to talk
s(a), z
u P ugovoriti I ugovE1rati to agree, to con-
tract
uz(a)
za P zagovoriti I zagovarati p-to talk long;
I-to divert by
talking
I ii to go
,,
do P doci I dolaziti to come
',
iz(a) P izfi/ izaci I izlaziti to go out
,,
na p naci I nalaziti to find
,,
p nalei I nailaziti to run into, over
,,
nad p nadlei I nadilaziti to go above
95b

ob(a) P obfi I obilaziti to go around .. visit,

tour
,
odea) p otti I odlaziti to leave .. go off;
to go
P odfi I od!laziti to go away (for
water)
,
po "
P pi5ci I polaziti to depart .. start
pod{a) p podIi I pod!lazit1 to go under
pre p prei I prelaziti to cross; (iz voza
u voz) - change
trains .. transfer;
(na drugo) - to
change subject
pri P prii I prilaziti to approach.. come
up
pro p pr6i I prolaziti to pass .. to go;
(pored) to pass by;
(kroz) to go through;
(dobro) to fare well;
(ravo) to fare baly
raz p razfi se I razilaziti se to disperse.. to sep-
arate.. to fall
apart
s(a) .. z P sfi I s!laziti to descend.. get
down.. alight.. come
down
u P ni I ulaziti to go in.. enter
uz(a) po uzfi luzl1aziti to go uP.. climb
za P zai I zalaziti to go behind.. set
(of sun)
,
P javiti I JAVljati to inform.. report ..
let know; (se)
report onself..
greet
iz(a) p izjAviti I izjavljIvati to state.. declare
na p najaviti I najavlJfvati to announce
ob(a) p objaviti I objavljfvati to announce.. declare ..
make known.. publish
ob(a) p odjaviti I odjavljfvati to report on leaving
(hotel .. to recall
(visit
po p pojaviti se I poJavljfvati se to appear, emerge
pri P prijaviti I prijavljfvati to report .. register
957

I jesti to eat
do p dojesti se to be :red up
na p najesti se to eat full
,
o P ojesti se I oj~dati se to chafe
po P pOjesti (I Jesti) to eat up
pre p prejesti se over eat
pri p prijest1 se to like to eat
some :rood
pro p projesti eat for the :rirst
time
raz p razjesti se I razj~dati to be inflarned
(wound)
u p ujesti I uJ~dati to bite
za p zajesti I zajedati to cheat
I nositi to carry
,
do P don~ti/donijetl I donositi to bring
iz(a) p Izneti/iznijeti I izno[;iti to take out, carry
out, amount to
na P nan~ti/nanijeti I nanositi to bring, deposit
(alluvial); in:rllct,
cause (damage,
offense)
nad P nadneti se/nadnijeti I nadnositi se to lean over
ob{a) p obneti/obnijeti I obnoslti to carry something
around
odea) P odnetl/odnijeti I odnositi to take away (by
carrying); I-(se)
refer to, to re-
late
po P poneti se/pon!ti I ponositi se to be proud, with
/ponljetl Instr. to be proud
of; P p6neti - to
carry something
along
pod P pOdneti/podnljeti I podnositi to submit (applica-
tion); stand, endure
pre I prenositi to transfer, carry
over; to transmit,
broadcast
pri p prlneti/prln1Jet1 I prinositi to bring to, to
offer (sacrif.)
pro P proneti/pron1Jeti I pronositi to carry through,
past
958

UNIT 39 SEKSO-CROATIAN
raz I razfloaltl to dldtrloute .. \.10-

liver
s{ a), z p snet1/sniJet1 to enuul1,e, ~tand,
bellt-; p-~o lay
{eggs .\
u P un~tl/UnlJe-t1 I un6~1t1 to carl'y ill, br1ug
in (by carrying)
uz(a) P uznetl/uzniJeti I uznosit! to pr-aise. to c:.ury
something Up' -
za p zanetl se/zanijeti I zaribpiti se to stagger, ~o he

carr-led Hway
Mise. P poneti se/poneti se I ponti~ati se to be-huve
/ponlJetl se
I pIti to dl'ink
do
iz(a) p ispiti I ispIjatI drink up
na P napiti (se) I napfJat1 get d!'tlnk
,
nad P natpltl I natpIJatl outdrink
o p opiti (se) opfju.tl (se) get rJl"unk
odea) Potpiti drink off a little
po p popiti (I pl t t ) drink up
pre P prepiti drink too much
pri P pr'lpitl se I pripijati [~e to cilng to
pro P propiti to drink for the
:first time .. start
getting <.trunk
,
u p upiti I upIjati drink in .. nbsorb
za P zapiti se drink longer than
intended
p stati, stanem, stao I stajati/stoJati: to stand, (cost)

3toj!m, stajao/stojao
p stati .. stanem.. stao I stajati: stajem, to stOPI to cost
stajao
do P dstati I dostajati: do-staj'lm, to 8ufflce
dostajao
I dostoJatl se: to berit
, ,
dostojI se .. dostajao se
,
Note different imperfectlve stem.

na P nastati I nastajati: nastaj~1 to begin

nastajalo
I nastajati / nastojati: to endeavour
nastojImI nastojao
, ,
O() P ostati I ostajati: ostaj~ml to staYI remain
ostajao
ob(a) P opstati to endure, hold out
od Podstajati / odstojati: to stand a while
odstoj~, odstajao /
odstojao
po P postati I postajati: postaJem l to become
postajao
I postojati: postojtm l to eXist
postojao
pre P prestati I prestajati: prestaj! to stop" cease
itd.
P prestajati / prestojati to stand all the way
pred P predstati I predstojatil predstojt p - to appear (court)
I - to be forth-
itd. coming
pri p pristati I pristajati: pristajem to consent, dock,
come into port
itd.
raz P rastati se I rastajati se: to part
rastaj!m se, itd.
sea) p sastati se I sastajati se: to meet together
sastajem se sa I.
I sastojati se to consist of (od)
sastoJt se
u P ustati I ustajati: ustajem, to get up
itd.
za p zastati I zastajati: zastajem, to stop a little
itd.
I voditi to lead
do p dovesti I dovoditi to bring to
iz(a) p izvesti I izvoditi to take out, to
hatch, carry out,
perform
960

UNIT39 SERBO-CROATIAN
,
na p navesti I navoditi to cite, quote; to
induce
,
odea) P odvesti I odvoditi to take away
po P povesti se I povoditi se to stagger
pod P podvesti I podvoditi to procure, pimp
pre P prevesti I prevoditi to take across, to
translate
pred I predvoditi to head, lead
pri P privesti I privoditi to bring to
pro P provesti I provoditi to spend time
raz P razvesti I razvditi to usher; (se) to
divorce
sea), P svesti I svoditi to reduce, to add
(math)
u p uvesti I uvoditi to bring into,
introduce
za P zavesti I zavoditi to misl~ad, seduce J
entice, record;
(se) to stagger:
(red) to establish
order
I voziti to drive, (se) to

ride
,
do P dovesti I dovoziti to drive to, (se)
to come by car
iz(a) P izvesti I izvoziti to export, (se)
to ride out
na P navesti I navoziti to drive to, (se)
to be driven to or
onto
odea) P odvesti I odvoziti to drive away,(se)
to ride away
po P provesti (I voziti) to give a ride, lift
,
pre P prevesti I prevoziti to transport;
(preko) to drive
across, over
pro P povesti I provoziti to drive through
raz P razvesti I razvoziti to drive people to
their homes
s(a), z P svesti I svoziti to bring in the
harvest
u p uvesti I uvoziti to import, to drive
in
961

Ivazati to ride for pleas-

ure
do p dovazati se to come by car for
pleasure
na P navazati se to ride a lot for
pleasure
odea) p odvazati se to ride away for
pleasure
pro P provazati se to ride a little
for pleasure
I viii to pUll, draw;

(se) to trail
do P doviii I dovlaiti to tow, drag, haul
to; (se) to drag
oneself
iz(a) P izvtii I izvlAiti to pulI out, (se)
to get out from,
shirk
na p navdi I navlAiti to put on (dress-
ing), to accum-
late; to contract
(disease)
,,
nad P nadvilei I nadvlAiti to out-tug
ob(a) p obUi I oblAiti to put on, (clothes);
(se) to dress
od P odvUi IodvlAiti to pull away, haul
away, (se) drag
oneself away
po P povUi I povlAiti to pUll, draw, re-
call, withdraw
pod P podvUi IpodvlAiti to underline, to go
under, draw under;
(se) to curry
.favour
pre P previii I prevlaiti to pUll over, trans-
port; to coat, line,
cover
pri P priviii I privlAiti to attract; (se)
to sneak in
pro p provtii I prOVlAiti to draw through,
to pUll through"
pass through (thread)J
(se) to slip through
raz PrazvUi I razvlAiti to stretch, squander
away
s(a),z P svUi to take off, un-
dress
962

UNtt39 BERBO-CROATIAN
u p uvUi I uvlAiti to draw in, en-

tangle, involve;
(se) to steal ln
inf'iltrate
za p zavUi I zavlaiti to push ln" drag
in
Hote 39.2 New Verba

i I pelSaCSlti pelSa.CSlm to walk
/pjeJaCSiti /pjeJaCSlm
a I ponaati se ponaam se to behave
a/Je I rw(ovatl rUkujem to manage
a I u~!vati u~!vam to enjoy
1 I vailtl vai! to be considered
a/! I utati utIm to be silent
~iltjetl ~ut!m
a/I p uutati da utit!m to become silent
/uutJeti /da uUtrm
al! P za1itati da zaUtlm
/zautJetl /da zaUtim
i p dobaciti da dobacim to throw to
a/J! I obac!vati dobacujettl
e I l~lvljavatl se ll1vljavl se to live up
e P li!veti se da se !l!v!m
a P preterati da preteram to exaggerate
/pretjeratl Ida pretj erim
alJI I preterivatl preteriijem
a /pretjeravatl /pretjeravam
a I prfCSatl pr!:<s lm to talk
a P lsprf~atl da !spriCSam
1 P prodtilltl da prOdi1~im to lengthen
a I produlavati produ~lvam
a/JI I produfvatl prod6~ujem
1 P raspolo~iti da raspoloi!m to cheer

a/JI I raspolagati raspola.~!m to dispose
V/ne P skrenuti da skr!nem to turn
a/Jr: I skretati skreem
a I ~etati se etim se to walk

a p proetati se da se proetlm
i I tr1lditi se trfId1m se to endeavor
i P potrUditi se da se potri1dim
963

Grammatical Drill
GD 39.1 Pretixes
GD 39.1.1 Pre:fix Idol
Dobila sam pismo na koje treba da /dObiti/ - /dobijatl/
odgovorim, a ne mogu da ga naem.
Sta traite, Zoro? Treba da odgovorim na pismo, koje
sam dobila, a ne mogu da ga naem.
Danas dolazi jedna grupa mladia iz /doekati/ - [go] meet, wait for
inostranstva i ~ treba da ih
docekamo.
Koga treba da docekamo danas? Treba da docekamo jenu grupu mladia
koja dolazi iz inostranstva.
Budite ljubazni pa mi dodajte so. /dodati/ - to add, pass
Izvinite nisam dobro uo, ~ta Molim vas, dodajte mi so.
zelite da vam dodam?
Morate dokupiti jo najmanje metar i /dokupiti/ - buy addltionally
po materijala, jer se sada nosi sve
dugako: suknje, haljine, kaputi.
Koliko treba da dokuptm materijala za Dokupite jo metar i po. Sad se

haljinu? nose dugake haljine, suknje, i
sve.
Radio je doneo vest o sudaru vozova /doneti/
kod Kumanova.
Da li su novine donele vest o sudaru Ne, novine jo nisu donele vest o
vozova? sudaru vozova. Tu vest je doneo
radio.
Poto su naa kola pokvarena jedan /dopratiti/ - to accompany to
od brae e nas dopratiti do kue ili
dovesti.
Ko e vas dopratiti ili dovesti iz Jedan od brae ~ nas dopratiti,
pozorita? ako ne budu imali kola da nas
dovezu.
Jovan nije kazao sve 1 zato treba
dopuniti njegov izvetaj.
Zato gospodin Panti govori posle Gospodin Panti mora da dopuni Jovano
Jovana? izvetaj, jer on nije kazao sve.
964

UN1T39 SERBO-CROATIAN
U kuu do nas doselili su se neki /doseliti sei - settle next to

ljudi, ija deca ne ostavlaju nikog
i nita na miru.
Ko stanuje u kui do vas? Doselili su se neki ljUdi, ija deca
ne ostavljaju nikog i nita na
miru.
Kola su doterana iz garae pre sat /doterati/ - drive to a given place
i po dok ste vi bili na ruku.
Da li su kola opravljena? Da, kola su opravljena idoterana

iz garae pre sat i po, dok ste
vi bili na rueku.
Jovan je doveo na korzo svog kolskog /dovesti/ - /dovoditi/
druga Dragoslava Simia o kome mi
je ranije priao.
Da li ste se upoznali s naim kolskim Da, Jovan ga je doveo na korzo i
drugom Dragoslavom Simiem? tada smo se upoznali.
GD 39.1.2 Prefix lizi

Mi se ne moemo iseliti iz ovog stana /iseliti/ - to move out, emigrate
pre nego to naa kua bude
ispra~njena.
Zar se vi jo niste iselili? Nismo, ne moemo se iseliti pre nego

to se naa kua isprazni.
Nai prijatelji su se iselili im su

dobili iseljeniku vizu. 1
Zar su vai prijatelji napustili Da, oni su se iselili, eim su dobili
Jugoslaviju? iseljeniku vizu.
Austrija je iskoristila prvu priliku /iskoristiti/
(rat sa Pruskom od 1866) i izmirila
se sa Madarima na raun Hrvata i
Srba.
Kad se Austrija izmirila sa Ugarskom? Austrija je iskoristila rat sa Pruskom
od 1866. i izmirila se sa Ugarskom
na raun Hrvata i Srba.
, /iselj~n!ka vfza/ - 'emigration visa'
965

Akumulator se ispraznio i treba ga /isprazniti/

napuniti.
Zato se kola tako teko pale? Zato to se akumulator ispraznio i
treba ga napuniti.
Dok moja ena ispri jaja, ja u ispei /1sprit1/

hleb i onda emo sesti da doruckujemo. /1spei/
Da li e skoro biti gotov dorucak, ja Dorucak e biti brzo gotov. Dok
nemam vremena da ekam. moja ena bude isprila jaja, Ja
u ispei hleb i onda emo sesti
da doruckujemo.
Kad se deca istuiraju, onda emo se /1stuirati/

mi tuirati.
Mogu li ja sad da se tuiram? Ne, mora cekati dok se deca ne
istuiraju.
Ugovor nije rav, ali sumnjam da e ga /1spuniti/ - fulfill

druga strana ispuniti.
Kako vam se dopadaju uslovi ugovora o Ugovor nije rav ako ga druga strana
miru? ispuni u to ja sumnjam.
Jovan je izaao iz sobe malo~re i /izai or izii/

otiao na korzo da se eta.
Zar Jovan nije ovde?' Ne, on je izaao malopre i otiao
na korzo da se eta.
Sreom mi nismo vozili brzo inace ne /izbei/

bismo mogli izbei sudar.
Jet tacno da ste jedva izbegli sudar? Da, da smo voz11i brzo ne bi ga
mogli izbei.
IznenaUje me da smo izdali toliko /izdatl/ - give out, spend; pub-

lish; rent
novaca za hranu prole nedelje.
Zar ste vi ocekivali da e hrana manje Da, 1 iznenaUje me da smo izdali
kotati? toliko novaca za hranu.
Preporuujem vam nov Englesko-

srpskohrvatski renik, koji je
izdala Prosveta.
Mo~ete da mi preporuite neki dobar Ja, mogu da vam preporuim renik,
Englesko-srpskohrvatski renik? koji je izdala Prosveta.
966

Jovii izdaju sobu sa kupatilom i

pravom upotrebe kujne.
Da li znate neku sobu za izdavanje sa Da, moji prijatelji Jovii izdaju
kupatilom i kujnom? takvu sobu.
Autoput od granice do Beograda je vrlo /izgraditi/ - to build

dobar, ali nije izgraen dovoljan
broj benzinskih pumpi i mora dugo da
se eka u redu.
Da li moze da se kupi benzin na Moe, ali mora dugo da se eka u
autoputu? redu, jer nije izgraen dovoljan
broj benzin~k1h pumpi.
Kad nosa iznese stvari iz voza, mi /izneti/ - /iznositi/ - to take out;
to amount to
emo uzeti taksi i doi u hotel.
Kad ete doi u hotel? eim nosa iznese stvari iz voza,
mi emo uzeti taksi i doi u
hotel.
Naa fabrika izraUje jeftinu robu /izraivati/ - to work out, manu-
facture
odlicnog kvaliteta i nai potroaci
su zadovoljni.
Da li se potroai jo uvek ale na Ne, to nije tacno. Naa fabrika
kvalitet i cenu vae robe? izraUje robu odlinog kvaliteta
i nai potroaci su zadovoljni.
Mati je izvela decu u etnju 1 nee se /lzvesti/ - /voditi/ - take out;

perform; carry out
vratiti kui pre 5.
Gde su deca? Setaju se s majkom. Ona ih je izvela
u etnju.
Jovanov plan je dobar, ali ga je teko

izvesti.
Kakvo je vae miljenje o Jovanovom Plan je dobar, ali po mom miljenju
planu? teko ga je izvesti.
Prole godine je izvezeno najvie /izvesti/ - /izvoziti/ - export

proizvoda prehranbene industrije u
Italiju.
U koju zemlju Jugoslavija izvozi najvie To je teko rei. Prole godine je
poljoprivrednih proizvoda? izvezeno najvie poljoprivrednih
proizvoda u Italiju.
967

BAS'IC COURSE UNIT 39
GD 39.1.3 Prefix Inal

,
Naili smo na ekser i dok smo promenili /naii/ - to run over, against
2
gumu to nas je zadralo.
~udo ste zadocnili? Naili smo na ekser i to nas je
zadralo.
otac se naljutio na Jovana to stalno /naljutiti sei

zadocnjava.
Zato se otac naljutio na Jovana. Zato to stalno zadocnjava.
Kad smo bili blizu Maribora nebo se /naobla~iti sei
naoblailo i poeo je da pada sneg.
Kakvo je bilo vreme usput? Do Maribora je bilo lepo. Posle se

naoblacilo i po~eo je da pada
sneg.
Turci su u bici na Marici (1371) /napasti/ - to fall on, attack

napali nou srpsku vojsku i potukli
je.
Kako su Turci dobili bitku na Marici? Oni su napali nou srpsku vojsku i
potukli je.
Mnogi Srbi, koji su se borili protiv /napustiti/ - Inaputati/
Turaka morali su napustiti zemlju
zajedno sa saveznikom vojskom (1689).
Zato su Srbi morali naputati svoju Oni, koji su se borili protiv
zemlju? Turak~morali su napustiti
zemlju.
Juni Sloveni su se naselili na /naseliti sei
Balkansko poluostrvo krajem VI i
poetkom VII veka.
Kad su se Ju~ni Sloveni poeli da Krajem VI i VII veka Julni

po~etkom
naseljavaju na Balkan? Sloveni su se naselili na Balkan.

Nova lekcija je vrlo teka i jo je /nau~lti/
nisam nauio.
Jeste naucili novu lekciju? U~io sam, ali je Jo nisam nau~io.
'/~kser/ - 'nail/
2
/gbrnal - 'tire, rubber'
968

UN1T'39 SERBO..CROATIAN
Ja sam nauio da rano ~eem 1 ne

mogu dugo da sed1m uvee.
Za~to ne ostanete jo malo kod nas? Izvinite~ a11 ne mogu da sedim uvee.
Nauio sam da rano leem.
GD 39.1.4 Pref1x Inadl

Jovanova majka je nadivela njegov~g oca. Inadivetil - outlive~ survive
Ko je umro pre~ Jovanova majka ili otac? Njegova majka je nadivela njegovog
oca.
Jovan i Toma igraju bolje i oni e nas /nadigrati/ - outplay
nadigrati.
Hoete vi nadigrati Jovana i Tomu? Ne verujem. Oni igrajU bolje i oni
e nas sigurno nadigrati.
GD 39.1.5 Prefix lo/(from lobi or lod/)

Treba da se obrijem i okupam pre nego lobrijati sef
to se presvuem za pozori~e. /okupati sef
Hoete biti skoro gotovi za pozorite? Neu. Treba prvo da se obrijem i
okupam.
Ja Bam dvaput odelo na hemisko
avao /oistiti/
ienje. Jedanput je bilo dobro
ocieno~ a drugi put nije.
Kakvo je vae iskustvo sa hem1skim Jedanput je bilo dobro oCieno~ a
cienjem odela? drugi put nije.
Moram da okrenem kola i da se vratim /okrenuti/ - to turn around
natrag da kupim benzin.
Zar nema usput neka druga benzinBka Nema blizu. Bolj e da se okrenem i
stanica? vratim natrag da uzmem benzin.
Prosecan godinji prirataj stanovnitva /opasti/
Jugoslavije opao je u periodu od 1953-
1961 sa l3~9 na 10~9 na hiljadu.
Koliko je opao prosecan godinji Opao Je sa l3~9 na IO~9 na hiljadu.
prirataj stanovnitva Jugoslavije
u periodu od 1953-1961. godine?
969

u pro!lom pismu smo vam opisali dru!tveni /opisati/

~ivot, a sad emo vam opisati stambene
prilike i 11slove za ~ivot.
~ta vam pi~u Jovii? Oni u svakom pismu opiu poneto
drugo. U prolom su opisali
drutveni zivot, a u sadanjem
stambene prilike i uslove za
ivot.
Moram oterati kola u garaiu da se oprave /opraviti/
i operu pre nego to poemo na put.
Kad e se kola urediti za put? Oterau ih danas u garau da se
oprave i operu, Jer su prljava.
Dok ste vi bili u inostranstvu moj brat /ozeniti sei
se oienio, a sestra udala.
Kako su vai brat i sestra, nisam ih Moj brat se oenio a sestra udala
odavno video. dok ste vi bili u inostranstvu.
GD 39.1.6 Prefix lObi

Ova kola moramo obii, jer voze i /Obii/ - to go around, pass
suvie polako.
,
Zato ste obili ova kola? Morao sam ih obii, jer voze polako.
Nai prijatelji obilaze danas i sutra
muzeje i druge znamenitosti grada.
Kakav program imaju nai prijatelji za Danas i sutra oni obilaze muzeje i
danas? druge znamenitosti grada.
Ja sam obraao painju vie na predele, /obratiti/
jer su me oni vie interesovali nego
voz.
Kakvo je vae miljenje o naim Ne bih mogao nita da vam kaem,
ieleznicama? jer sam obraao panju vie na
predele nego na voz.
Jovan je imao vei prinos penice i /obraivati/
kukuruza od mene, jer on bolje
obradUje zemlju nego ja.
, /pol~ko/ - 'slowly'
970

Za~to ste vi imali manji prinos Zato ~to on bolje obraUje zemlju
p~onice i kukuruza od Jovana? od mene.
Vi ste dobro obu~en1 i ne treba da /obui/ - /oblaiti/
oblacite drugo odelo za pozori~te.
Da li treba da se presvucem za pozori~te? Ne, vi ste dobro obuceni i ne
treda da obla~ite drugo odelo.
GD 39.1.7 Pref"1x /od/
Treba da odgovorim na nekoliko pisama /odgovoriti/
i da se javim roditeljima.
Za~to ne moiete da izaete s nama Da ne moram da odgovorim na nekoliko
veceras? pisama i da se Javim roditeljima,
ja bih izaao s vama vrlo rado.
Ana, odnesite ove a~e i ~olje i /odneti/ - take away; ref"er (se)
donesite ciste.
Sta ielite, gospodine? Molim vas odnesite ove ae i olje
i donesite iste.
U dana~nJim novinama ima lanak koji
se odnosi na Jugoslaviju.
Da li ste proitali lanak, koji se Jesam, proitao sam ga.
odnosi na Jugoslaviju?
Ml obi~no odsedamo u Ma~stiku, ali /odsedati - odsesti/
ovaj put nije bilo mesta, pa smo
odseli kod Slavije.
~udo niste odseli kod Maestika? Da je bilo mesta mi bi odseli kod
Maiestika, ovako smo odseli kod
Slavije.
Dete treba sutra da se odvede kod /odvesti/ (ved-)
lekara.
Ko e odvesti. dete sutra kod lekara? Mogu ja da ga odvedem.
Deca prvo treba da se odvezu u ~kolu, /odvesti/ (vez-)
pa onda neka tera kola u garau
na pranje i podmazivanje.
Moie li ~orer prvo da odveze decu u Da, neka prvo odveze decu u kolU,
~kolu? pa onda neka tera kola u garaiu
na pranje i podmazivanje.
971

Naa kola su odvuena u garau. Treba /Odvui/ - haul away

da se promeni jedan deo.
Sta je s naim kolima? Odvuena su u garau, da se promeni
jedan deo.
Mi odlazimo iz Jugoslavije 10. septembra. /odlaziti-otii/

Kad odlazite iz Jugoslavije? Odlazimo 10. septembra.
Gospodin Smit je otiao prole subote

na letovanje i nee se vratiti kui
za dve nedelje.
Da li je g. Smit kod kue? Ne, on je otiao prole subote na
letovanje i nee se vratiti kui
za dve nedelje.
~ao mi je, ali vai prijatelji nisu /otputovati/

vie ovde. Oni su jue iznenada
otputovali iz Beograda.
Zar moji prijatelji nisu vi~e ovde? Ne, otputovali su juce iznenada iz
Beograda.
GD 39.1.8 Prefix /po/
Devojka je ba sad pocistila i uredila /pocistiti/ - clean, sweep

vau sobu, gospodine.
Da li je moja soba pociena i ureena? Da, devojka je ba sad pocistila i
uredila vau sobu, gospodine.
Deca su pojela kolace i popila mleko. /pojesti/ - /popiti/

Da li ima kolaca i mleka? Nema, Deca su pojela sve kolace i
popila sve mleko.
Seljaci su pomogli da se podigne kola /pomoi/ - /pomagati/

i zato je kola podignuta brzo. /podii/ - /podizati/
Da li su seljaci pomagali pri podizanju Jesu. Da oni nisu pomagali, kola
kole? se ne bi podigla tako brzo.
Mi smo potroili vie uglja nego to /potroiti/

smo ocekivali, jer je bila jaka zima.
Otkud to da je nestalo uglja? Zima je bila jaka, pa smo potroili
vie nego to smo ocekivali.
972

Zora je pozvala sve goste telefonom. /pozvati/

Da li su pozvani svi gosti. Da, Zora ih je pozvala telefonom.
GD 39.1.9 Prefix /pod/

~etva penice je podbacila zbog sue.
,
/podbaciti/ - fall below mark
Kakva je bila ietva penice? Podbacila je Zbog sue.
Kola se podmazuju i menja ulje svakih /pddmazivati-podmazati/
hiljadu milja.
I
Da li treba kola da se podmau? AkoI su kola prela hiljadu milja anda
~h treba podmakati i promenti Ulje.
2
Ja sam podneo molbu za vizu pre mesec /podneti/ - submit; endure, stand
dana i jo nisam dobio nikakav
izvetaj.
Kad ste podneli molbu za vizu? Podneo sam molbu pre mesec dana i
do sada nisam dobio nikakav
izvetaj.
Moja ena ne podnosi zimu i poto je

ovde jaka z1ma~ to neemo ostati due
nego to Je potrebno.
Zar neete ostati du~e ovde? Ne, neemo. Da moja ena podnosi
bolje jaku zimu~ mi bi ostali
duzee
Svratio sam u berbernicu da se podiam /podiati (se)/

i to me je zadralo.
Za~to ste se toliko zadrali u varo~i? Podiao sam se u berbernici i to
me je zadralo.
GD 39.1.10 Prefix /pre/

Mi smo preli granicu kod Korenskog /prei/
prelaza.
Gde ste preli austrisko-jugoslovensku Preli smo kod Korenskog prelaza.
granicu?
1 /snra/ _ drought
2/molba/ _ 'application'
973

Mi smo predali pismo vaem ocu i majci /predati/ - hand over

i ispriali im kako vi ivite. /predavati/ - to lecture
Kome ste predali moje pismo? Predali smo vaem ocu i majci i
ispriali smo im da vi ivite
vrlo dobro.
Profesor g. Simi nam predaje matematiku

i fiziku.
Ko vam predaje matematiku? Profesor koji nam predaje matematikl
i fiziku zove se Simi.
Lekar je pregledao dete i kaze da /pregledatl/ - look over, e~ne

temperatura dolazi od stomaka. Dete /prejesti sei - overeat
je ili pojelo neto pokvareno ili se
prejelo.
Da li si vodio dete kod lekara? Da, lekar ga je pregledao 1 kae
da temperatura dolazi od stomaka.
Mali je ili pojeo neto pokvareno
ili se prejeo.
, 1
Vojska je branila prugu iblagodareci /prekinuti/
tome pruga nije prekinuta.
Da li je poplava prekinula prugu. Nije, ali da vojska nije branila
prugu, i ona bi bila prekinuta.
Radio Beograd prenosi veeras jednu /prenositi/

operu iz Beca u 9 sati.
U koliko sati radio Beograd prenosi Prenosi u 9.
operu iz Beca?
Sneg je padao celu no i prestao je da /prestati/

pada tek u toku dana.
Zato niste otputovahi jutros? Da je sneg prestao da pada noas, mi
bismo otputovali jutros.
Vozovi su ovde pretrpani i zbog toga /pretrpatl/
nisu cisti niti je udobno putovati
vozom.
Zato ovde vozovi nisu istiji Da vozovi ovde nisu pretrpan~onl
i udobniji? bi bili istiji i udobniji.
, /blagodar~ci/ -
",'
Ithanking J owing to l
974

Jugoslavija je pretrpela velike gubitke /pretrpeti-trpeti/

u ljudstvu za vreme rata i zato su
ene jo uvek u veini.
Otkuda dolazi da su zene u veini u To dolazi otuda to Je Jugoslavija
Jugoslaviji? pretrpela velike gubitke u ljUdstvu
za vreme rata.
, 1 , 2
Andricev roman INa Drini cuprija' /prevesti-prevodlti/ - to translate
preveden je sa srpskohrvatskog na
engleski.
Kako se zove roman Ive Andrie~ koji Andriev roman 'Na Drini uprija'
je preveden na engleski? je preveden na engleski.
Vie putnika i robe se preveze zeleznicom /prevesti-prevoziti/ - to transport
nego motornim vozilima.
Da li jo uvek zeleznice prevoze vie Da~ jo uvek se vie putnika i
putnika i robe nego motorna vozila? robe preveze zeleznicom nego
motornim vozilima.
GD 39.1.11 Prefix /pri/

Kad nas je video u varoi~ Jovan nam je /prll-prllazitl/ - come up~ approach
priao i pozdravio se s nama.
Gde ste videli Jovana? U varoi. On nam je priao i
pozdravio se s nama.
GD 39.1.12 Prefix /pred/

Osmogodinja ~kola predstavlja temelj /predstavljati-predstaviti/ - re-
present; introduce; play~ perform
kolskog obrazovanja.
Koja kola predstavlja temelj kolskog Osmogodinja kola predstavlja
obrazovanja u Jugoslaviji? temelj kolskog obrazovanja u
Jugoslaviji.
Zora me je ve predstavila gospoi
Jovi.
1 , /
/roman - 'novel'
2 ,
/~uprija/ - bridge ,
915

Jeste se upoznali sa gospoom Jovi? Da, Zora me je ve njoj predstavila.

Predstoje nam najmanje dve tekoe: /predstojati/ - to be forthcom1ng,
nedostatak u vremenu i materijalna imminent; /predstati/ - to appear
sredstva. before
Kakve tekoe vam predstoje? Predstoji nam samo nedostatak u
vremenu.
Mi nismo predviali da neemo moi /predviati-predvideti/ - foresee,
kupiti benzin na autoputu. anticipate; plan
Zato niste uzeli benzin pri polasku Jer nismo predviali da nema dovoljno
na put. benzinskih stanica na autoputu.
Predviena je izgradnja jo nekoliko
benzinskih stanica na autoputu.
Da li e se izgraditi jo koja benzinska Da, predviena je izgradnja jo
stanica na atuoputu? nekoliko benzinskih stanica na
autoputu.
GD 39.1.13 Prefix /pro/

Ima jedan ~lanak u ovim novinama o /Citati-pro~itati/
vaoj zemlji~ koji treba da
procitate.
Zato mi dajete ove novine? Ima u njima jedan ~lanak o vaoj
zemlji~ koji treba da procitate.
Mi smo proli kroz celu zemlju /proi-prolaziti/ - to go through

automobilom. pass by; fare, well or badly
Da li ste mnogo putovali? Da, proli smo kroz celu zemlju.
Mi smo proli vrlo dobro i jeftino na
naem putu u inostranstvo.
Kako je bilo u inostranstvu? Proli smo dobro i jeftino.
Autopu~ Beograd-Zagreb je produen do /produziti-produavati/ - to

lengthen, extend; to go on~ con-
austriske i italijanske granice~ a tinue
sad se produuje do grcke granice.
Do kojih zemalja je produen autoput Produen je do austriske i italijanske
Beograd-Zagreb? granice, a sad se prodUUje do
Gr~ke.
976

Posle pada Beograda (1521) i Mohake /proiriti-proirivati/

bitke (1526) Turci su proirili svoja
osvajanja u Ugarskoj i Hrvatskoj.
Kad su Turci proirili svoja osvajanja u Turci su proirili svoja osvajanja
Ugarskoj i Hrvatskoj? u Ugarskoj i Hrvatskoj posle pada
Beograda i Mohacke bitke.
Sm1tovi su proveli petnaest dana u /provestl-provoditi/
Dalmaciji i proveli su se vrlo dobro.
Gde su Sm1tovi proveli letnji odmor? ~oveli su odmor u Dalmaciji 1
proveli su se vrlo dobro.
GD 39.1.14 Prefix frazI

Dok budemo u hotelu, mi emo tra~iti /razgledati-razgledati/
stan i razgledati znamenitosti grada.
Da li ste razgledali grad? Jo nismo. Dok budemo u hotelu"
mi emo tra~iti stan i razgledati
znamenitosti grada.
Drutvo kod Jovia je bilo tako /razii se-razilaziti sef - disperse;

differ
prijatno da smo se razili tek posle
dva sata ujutru.
,
Koliko ste ostali kod Jovicevih? Ostali smo do 2 sata. Tek tada
smo se razili.
Naa miljenja se razilaze po mnogim
pitanjima.
Zar se vaa miljenja razilaze po tom Da, razilaze se ne samo po tom,
pitanju? ve po mnogim pitanjima.
~ao mi je, ali telee meso je rasprodata. /rasprodatl-rasproavatl/- sell out

Molim vas l kilogram teleeg mesa. ~ao mi je, ali telee meso je
rasprodato.
Kad je kia prestala nebo se razvedrilo. /razvedrlti se-razvedravati sei
Da li se napolju razvedrilo? Da, kad je kia prestala nebo se
razvedrilo.
Ovde se gradovi naglo razvijaju i zato /razviti se -razvijati sef
ima oskudice u stanovima.
977

Za~to je ovde velika oskudica u stanovima? Zato ~to se gradovi brzo razvijaju.
GD 39.1.15 Pret1x /Sl sal

Zajedni~k1 ivot Srba i Hrvata u mnogim /~uvati-sacuvati/
krajevima doprineo je da se sa~uva
zajedniki jezik.
Sta je doprinelo da se sa~uva zajedniki Zajedniki ivot je doprineo da se

jezik kod Srba i Hrvata? sacuva zajedniki Jezik.
Seljaci su pomogli da se sazida ~kola /zidati-sazidati/
u naem selu.
Otkud je tako brzo sazidana kola u Da seljaci nisu pomogl~~kola ne bi
va~em selu? bila sazidana tako brzo.
~
Zaustavite kola pred robnom kuoom /sii-silaziti/
da ja i deca siemo.
Gde elite da siete, gospoo? ~elim da siem sa decom pred robnom
,
kucom.
Meni se pije kafa J ako neko mne da /kuvati-skuvati/
skuva dobru katu.
Zar vi ne umete da skuvate katu? Ja umem da skuvam katu, ali nemam
vremena.
Kad izaem iz kancelarije ja U /svratiti-svraati/
svratiti u radnju da kupim katu i
eer.
Hoete imati vremena da svratite da Da J kad iz kancelarij e,
izaem
kupite kafu i eer? svratiu u radnju da kupim kafu

i 5eer.
Kad je svren pregled paso~a i prtljaga /svr5iti-svr5avati/
mi smo otili u restoran da ruamo.
Kad ste ruali? Ruali smo kad Je svr~en pregled
paso5a i prtljaga.
Meni ne treba dugo vremena za presvlaenje. Isvui se-svlaiti sei
Ja se zaas svuem i obuem.
Koliko vremena vam treba za presvlaenje? Ne treba mi mnogo. Ja se zaas
svuem i obuem.
978

GD 39.1.16 Prefix /u/
Kad sam Ja uao u kuu, Jovan ve nije /ui-ulaziti/

bio unutra.
Da li je Jovan bio u kui kad ste vi Ne, Jovan ve nije bio u kui kad
uli unutra? sam ja uao unutra.
Kad sam ja u~ao u spavau sobu svetlost /gastti-ugasiti/
je bila uga~ena i ja sam je upalio, /paliti-upaliti/
a kad sam izaao iz sobe ja sam je
ugasio.
Da li se dobro seate, da je svetlost Da, seam se. Bila je ugaena i
u spavaoj sobi bila ugaena kad ste j a sam j e upalio kad sam uao u
vi u nju uli? sobu i ugasio kad sam izaao.
Austrisk1 car nije ukinuo autonomiju /ukinuti-ukidati/
Hrvatske. Hrvatska je samo ponovo /ukljuciti-ukjucivati/
ukljuena u sastav Ugarske.
Da li je ukinuta autonomija Hrvatske kao Nije ukinuta. Hrvatska je samo

i autonomija Vojvodine? uklju~ena u sastav Ugarske.
Nosa e uneti kufere u voz i zauzeti /uneti-unositi/

mesta.
Ko e uneti kUfere u voz? Nosao e uneti kufere u voz i
zauzeti mesta.
Moj mlai brat je ove godine svrio /upisati-upisivati/
gimnaziju i upisao se na univerzitet.
Sta je s va~im mlaim bratom? On je svrio gimnaziju i upisao se
na univerzitet.
Nisam ustao rano i zato nisam mogao /ustati-ustajati/
svriti posla.
Da li ste mogli svriti posla? Nisam. Da sam ustao rano, ja bih
mogao svriti posla.
~etva je bila rava i mi smo uvezli /uvesti-uvoziti/ - import
500.000 tona penice iz Sjedinjenih
Amerikih Dr~ava.
Kakva je bila ~etva? Da li ste ove Bila je rava i uvezli smo 500.000
godine morali da uvozite hranu? tona penice iz Sjedinjenih
Amerikih Dr~ava.
979

GS 39.1.17 Prefix luzl
Avion je uz1eteo bez te~koa, iako je /uzleteti-uz1etati/ - to fly up,
bilo ravo vreme. take off
Kakvo je bilo vreme za uZletanje kad ste Bilo je ravo, ali avion je uzleteo
poli? bez tekoa.
GD 39.1.18 Prefix Iza/

1
Mi svako vee gledamo zalazak sunca /zai-zalaziti/ - go behind, set
sve dok sunce ne bi zalo. (sun)
Kako vam se svideo zalazak sunca u Mnogo. Mi smo svako vece gledali
Dubrovniku? zalazak sunca sve dok sunce ne
zae.
Usput smo imali kvar u motoru i zato smo /zadocniti-zadocnjavati/

zadocnili.
otkud to da toliko zadocnite, kad vi Imali smo kvar u motoru. Da nije
obino ne zadocnjavate? bilo toga mi ne bismo zadocnili.
Brzi voz e zakasniti zbog toga ~to je /zakasniti-zakanjavati/
jedan deo pruge poplavljen.
Da li e brzi voz doi na vreme? Nee. Zakasnie zato to je jedan
deo pruge poplavljen.
Moramo pouriti da stignemo na granicu /zatvoriti-zatvarati/
u toku dana, jer se granica nou
zatvara.
Da li je granica otvorena nou? Ne znam. Zato moramo pouriti da
preemo granicu u toku dana.
Mi smo zauzeli za vas sobe u hotelu /zauzeti-zauzlmati/

Mazestik, kao to ste javili.
Gde ste zauzeli sobe za nas? Zauzeli smo u hotel Mazestiku, kao
to ste javili.
, ,
Izalazak/ - 'sunset'
980


GD 39.2.1 A B
Vi ste bili u Jugoslaviji, Bobe? Da~ ba sam se sad vratio iz

Jugoslavije.
Da li ima tamo neto u na~inu zivota Kako da nema.
to kod nas nema i to vam se dopalo?
!ta je to? To je korzo.
!ta je korzo? To je etalite. Svaki grad~ bio
veliki ili mali ima jednu ili
vie ulica gdje se etaju.
Kad se etaju? Radnim danom samo uveer, a
praznikom i nedjelj'om i u: toku
dana.
Ko se sve eta? Veinom mlai ljudi~ ali ima i
starijeg sVijeta.
Da li se mnogo svijeta eta korzom? Da~ kad sam ja bio korzo je bio
pun svijeta.
Koga dana ste vi bili na korzu? U subotu uveer. Tada ima najvie
sVijeta.
!ta rade ljudi na korzu? U glavnom etaju i pri~aju. To je
mjesto za sastanke i rendez-vous
omladine.
Gdje je Beogradski korzo? Glavni korzo je na Terazijama i
Knez-M1hailovoj ulici.
Jet to glavni dio grada? Da,Terazije su glavni trg Beograda~
a u Knez-M1hailovoj ulici nalaze

se glavne radnje. Ona spaja
Terazije sa Kalemegdanom.
Jet to velika ulica? Nije tako velika i zato se zatvara
za automobilski saobraaj za
vrijeme korza
.,
Da li je tocno da se u Evropi svijet Da~ to je ba ono to sam htio
vie eta nego ovdje? kazati. Nije rijec samo o korzu.

Na ~alost~ kod nas se svet veinom Da~ to je rava strana strana
vozi. automobila. U Evropi svijet se

eta i prije i poslije veere.
981

,
Daj a kod nas kad se radnje zatvore Da~ a pje~aenje je zdravo i meni
rijetko mo~ete vidjeti da neko ide je lao ~to mi nismo sauvali taj
pjeike ulicama. lijepi obiaj.
BB cTe H~ y JyrOC~BBjH, Boe? ~a, am caM ce caA spaTHO Ha Jyro-

CJJ8.SHje.
~a ~ HMa TaMO HemTO y Ha~HHY ERBOTa KaKO ~a HeKa.
mTO RO~ Hac HeMa H mTO BaM ce ~ona~o?
!IfTa je TO? To je Kopao.
MTa je Kopao? To je meTa~mTe. CBaKH :rpaa, 680
BeJIHKB BJIH )(aJIII BMa jeAHY HJIII
Bame Y~ua :r~e ce meTajy.
Ka~ ce meTajy? PaAHBM AaHOM caMO yse~e, a npaaHBKOM
H HeAe~OM B y TORy AaHa.
KO ce cee meTa? BehaHOM MJJ8.~H ~YAH, a~H BMa H cTa-
paje:r cBeTa.
~a ~ ce KHO~O ceeTa meTa RopaOM? na, KaA caM ja HO, Kopao je BO
nyH ceeTa.
Ko~a ~aHa cTe BH H~ Ha Ropay? Y cyOTY yse~e. TaAa HMa HajSHme
ceeTa.
YrJJ8.BHOM meTajy B npB~ajy. To je
MeCTO aa caCTaBKe a paHAesye
OMJJ8.AHHe.
r~e je eo~pa~cKH Kopao? rJlB.BHH Kopao je Ha TepaaHjaMa B
KHea-MHxaH~oBoj YJIIIIlH.
Je~ I TO :rJlB.BHH ~eo ~pap;a? na, TepaaHje cy raBHK Tp:r Beo:rpaAa,

a y KHea-MHxaH~osoj yJJHUH HaJIaae
ce J"IJJ8.BBe PaABe. OHa seayje Tepa-
aaje ca Ra~eMerAaHOM.
Je~ I TO Be JIHKa y ~ua ? HHje TaKO SeAHKa H aaTO ce aaTsapa
aa KO~CKH ca06pahaj aa speMe Ropsa.
Aa ~H je Ta~HO p;a ce y EeponH cseT Aa, TO je 6am OHO mTO caM XTeo Aa
Bame meTa He:ro osp;e? KaxceM.
Ha za~OCT, RO~ Hac ce cseT se~RHOM eoaB. na, TO je p~aBa cTpaHa aYToM06HJlB..
Y EsponH cseT ce meTa H npe H
noc~e ee~epe.
~a, a KOA Hac KaA ce paAHe aaTBope peTKO l1.a, a nema~eHe je sApaso' If MeHH je
MOXC8Te BRAeTH p;a HeKO HAe neIIJKe YJIHualla. zao mTO MH HRCMO ca~YB8.JlH Taj
JleJIR 06HQ j
/ zdrAv, -a, -0/ f healt~ f
982

A B
Kako ste se proveli na korzu" Bobe? Bilo Je fino.
S kim ste se ~etali? S jednim Jugoslovenom, mojim
prijateljem.
Ko je jo bio? On je doveo jednog kolskog druga.
1
Oni su me cekali na uglu Terazija
1 Knez-Mihailove ulice.
Niste valjda po svom obicaju zaoonili? O ne" nisam. Trudio sam se i uspio
da budem tacan.
Jeste se dugo etali? Dvaput smo proli korzom s j ednog
kraja na drugi i onda smo se
raZili.
Kakav je dojam na vas napravio korzo? Vrlo dobar. Svi su dobro raspoloeni
i ta veselost mi se narocito
svidjela.
Dalsvijet ovde vole da ivi. To sam vec I dobro je to se-mla svijet sastaje
cuo i vidio. na javnom mjestu. S~i se lijepo
ponaaju. Samo je jedna grupa
mladia neto dobacivala
prolaznicima.
Zar i ovde toga ima? Da, moji prijatelji kau da su to
nesvreni studenti.
Kako oni izgledaju? Izgledaju kao neka vrsta
bitnika. Upadljivo se
odijevaju i neobrijani su.
Da li su vama neto dobacivali? Nisu.
~ta kau vai prijatelji na to? Oni kau da je najbolje utjeti i
produiti etnju.
KaKO CTe ce npose~ Ha Ropay, Boe? BJlJJO je $lfHO.

e KHM CTa ce meTa~? e jeARHM JY!"OCJJOSaHOM, MojaM
npajaTS.6eM.
Ito je jom HO?
,
OH je AOBSO jeAHo~ mKO~CKOr APYI"a.
OHH cy Me lIeKa~ Ha YT'~ TepasJlja
If KHea-MHxaHJJOSe y~ue.
HHCTe Ba~Aa no CBOM oJl~jy aaAoUHH~? O HS, aBeaM. TPYABO caM ce JI ,"eneo Aa
YAeM TallaH.
,
/~gao J ~gla m/ - angle J corner'
983

BASIC COURSE UNIT39
JecTe ce A'1I'o meTa.m? ~nYT CMO npom~ KOPOOIl e jeAHo~

!Cpaja Ha P;P~II .tl OHAa CI(O ce
paaHDIJ1H.
KaKas je 7TBcaK Ha sac HanpaSBO Kopao? Bp~o CBB cl' Aopo paeno~o.eHH
p;oap.
H Ta BeCeJlOCT MB ce Bap01lHTO CBB-

Aea.
Aa, cBeT OBAe BO~ Aa ZRBB. To cau Be~ H Aopo je mTO ce II~A cBeT cacTaje
1170 B BHAeo. Ha jasHoM MecTy. CSH ce ~eno nOHa-
majy. Cauo je jeAHa ~pyna M~AH~a
HemTo Aoa~HBaJla np0Jla3HH~KMa.
3ap B OBAe To~a HMa? Aa, MOjB npHjaTe~H Kazy Aa el' TO
HecspmeHB cTYAeHTH.
KaKO ORII ID'JleAajy? H3~~eAajy Kao HeKa spCTa (SRTHBKa.
YnaA~Bso ce oAesajy B aeo6pHjaHH
cy.
11.a JJB cl' salla BemTO AoaQHBa.m? HHcy.
mTa Ka., samH npBjaTe~B Ba TO? OHH Kazy Aa je Hajo~e ~YTaTH H
npoAyXCHTH meT&y.
GD 39.2.3 A B
Kako ste razgovarali sa vaim Svi koji su bili u drutvu nisu
jugoslovenskim prijateljima? Da li znali engleski, pa smo zato
oni znaju engleski? razgovarali srpskohrvatski.
Mb~ete li vi pratiti svaki razgovor na ,
Manje vi~e mogu kad govore
srpskohrvatskom? obrazovani ljudi. Naravno te
ve~eri sam nau~io neke nove re~i.
~ta ste nau~ili? Nau~io sam da ovde one mladie to
stoje po okovima zovu Ifrajerimal.
~ta to zna~i? IFrajer' zna~i onaj, kojo ni~ta ne
radi.
Poznaje li se da niste Jugosloven kad To zavisi od toga o ~emu Je
ii
govorite? razgovor. Ja izgovaram vrlo
dobro rije~i iz svakodnevnog
govora.
Pa to je glavno. Jedanput je jedan seljak mislio da
sam Slovenac.
, /'obrazovan,
2
-
-a, -o/ - leducatedi
/izgovArati/ - Ito pronounce l
984

To je interesantno. Drugi put sam putovao s nekim

Jugoslovenima vlakom. Oni su
vidjeli da nisam Jugosloven, ali
nisu znali ko sam.
Pa jeste li im rekli da ste Amerikanac? Jesam. Oni prosto nisu vjerovali,
toliko su bili iznenaeni. Naravno,
bilo im je drago to znam njihov
jezik.
o cemu ste razgovarali? O svemu pomalo. Jugosloveni vole da
razgovaraju o svemu i svacemu.
To znaci niste razgovarali samo o Ne.
vremenu.
Zato su bili iznenaeni to vi kao Oni misle da je njihov jezik tezak
Amerikanac govorite srpskohrvatski? za nas.
Da li Jugosloveni uc~ mnogo engleski? Da, i za njih je engleski izgovor :3
tezak, pa misle da je i za nas
tezak srpskohrvatski izgovor.
Oni imaju pravo. Tako i jest. Da, tako Je.
KaRO CTe pa3~OBapa~ C BalliHM jyroc~oBeH CBH, KojH cy 6H~ Y ~pymTBY HHCy
CRHM npHjaTe~HMa? ~a ~H OHH 3Hajy 3Ha~ eHr~eCRH, na CMO saTo
eH:r~eCKH? pa3:rOBapa~ cpncRoxpBaTcKH.
Mo~eTe ~H BH ~a npaTHTe CBaKH pa3:rOBOp MaHa BKille Mory Ka~ rOBope 06pa30BaHH
Ha cpnCKoxpBaTCKOM? ~YAH. HapaBHO TO Beqe caM HayqHO
HeKe HOBe peqH.

HayqHO caM ~a OBpe OHe M~~Hhe lliTO
cToje no hOlliKOBHMa 30BY ~pajepHMa.
l~pajepl3HaqH oHaj, KojH HHreTa He
patJ,H.
ITo3Haje ~H ce ~a HHCTe Jyroc~oBeH Ka~ To 3aBHCH O~ Tora o qeMy je pa3rOBop.
2
:rOBopHTe? Ja H3rOBaFaM BP~O ~o6po pe~n H3
CBaKOAHeBHor :roBopa.
Da TO je :r ~aBHO JetJ,8HnYT je jeAaH ce~aK MHC~O Aa caM
CJtOBeH8U.
To je HHTepeCQHTHO. ~pyrH nyT caM nyTOBQO ca HeKHM Jyro-
C~OBeHHMa B030M. OHH cy BHtJ,e~H ~a
HHcaM Jyroc~oBeH, a~H HHCy 3Ha~H
3/izgovor/ - l pronunciation l KO caM.
985

TIa jecTe ~ HM peK~ ~a CTe AMepHKaHau? JecaM. OHH npOCTO HHCY BepOBa~, TO~KO
cy 6H~ H3HeHa~eHH. HapaBHo, 6H~O HM

je MH~O mTO 3HaM HHxoa je3HK.
o ~eMY CTe pa3rOBapa~? O caeMy nOMa~o. Jyroc~oBeHH ao~e Aa
pa3roBapajy o caeMy H CBaqeMY.
To 3Ha~H HHCTe pa3roBapa~H caMO o He.
apeMeHY
3amTO cy 6H~ H3HeHa~eHH mTO BH Kao OHH MHc~e Aa je HHXOB je3HK TezaK 3a
AMepHKaHa~ rOBopHTe cpnCKoxpaaTCKH? Hac.
'3
~a ~ Jyroc~oBeBH y~e MHoro eHr~eCKM? ~a, H 3a HMX je eHI"~eCKH H3I"OBOp Te)1CQK I.
na MHc~e Aa je II aa Hac TezaK cpnCKO-
xpBaTCKH H3rOBOp.
OHH HMajy npaao. TaKo H jecTe. tla, TaKO je.
Fill in the blanks with the proper verb in the proper form. The verbs are
listed to the right of each sentence.
GD 39.3.1
Kad smo mi . na korzo bilo je 8 /doi/, /otii/
sati, a kad smo . s korza bilo
je ll.
Natalija je . decu iz kue /izvesti (voditi)/, /odvesti/
napolje da se igraju.
Vai prijatelji nisu vie ovde. Oni /otputovati/, /doputovati/
su jue . iz Jugoslavije.
Moji roaci zele da se iz /iseliti sei, /useliti sei
Evrope.
Nosa treba da moje kufere iz /izneti/, /uneti/
voza i da ih u kola.
Najbolje e biti da (mi) /prei/, /proi/
granicu kod Korenskog prelaza, jer je
on vezan sa autoputem.
Ja treba da . s tramvaja kod /sii/, /otii/
Kalemegdana.
986

UNIT 39 SERBO-CROATJAN
~orer Je kola u garaiu zbog /uterati/ , /isterati/

ravog vremena.
GD 39.3.2
Nov1ne n1su vest o poplavi u /donet1/ , /odneti/
Skoplju.
Jedna porodlca sa mnogo dece /dose11tl se/I /lselltl sef
u kuU do nas.
Ovaj ~ovek je va~eg sina 1z /lzvual/. /Odvul/
reke.
Moj prijatelj ore bolje~ /Obralvatl/I /lzra1vati/
,
zemlju 1 zato ima vecl prlnos od mene.
Dok sam je odelo, moja ~ena je /o~1st1t1/. /po~lst1tl/
.sobu.
Kad je Dan11o ~ lz sobe, M11o~ /Ual/. /lzal/
je u sobu.
Devojka je prazne ~a~e 1 /odnet1/. /donetl/
1tolje u kujnu da se operu.
Majka je dete preko ulice. /prevestl/. /provestl/
987

UNIT 40
Reading Selections - ~tivo za itanje

rv Part - rv Deo
O~ 3aK~y~eHa Haro~e Ee~ H EY~HMnemTa B~~a~H cy Y nOKpajHHaMa r~e cy Cp6H

H XpsaTH EHse~H no npHHUHny "3asa~H na s~~aj".
RaA je Eep~HcKH KOH~pec (1878) ~ao MaH~aT AycTpo-Yra~cKoj aa oKynaUHjy

BOCHe H XepuerosHHe, nO~OEaj Cp6a y MOHapxHjH ce jom SHme noropmao.
CSH nOKymajH ~a ce OBaKas Ha~HHI ynpaBe H3MeHH, npona~H cy. TaKo, ~a cy H
XpBSTH, a KaMO~ Cp6H, 6pao YBH~e~ ~a He Mory OCTBapHTH cBoja HaUHOHa~Ha npasa
y OKBHpy AYCTpo-YrapCKe.
To je 6H~0 npeCYAHO aa jyroc~oBeHCKH nOKpeT, KOjH je 6HO HapO~HTO jaK y

XpBaTcKoj, r~e cy HerOBH HOCHOUH 6H~ Hajyr~eAHHjH XpBaTH.
TeK OCHHSaHeM cpncKoxpBaTcKe Koa~UHje (1905) osaj nOKpeT nocTaje nO~THqxa

opraHH3aUHja, Koja TeEH 3a c~o60AHOM ~PZSBOM Cp6a H XpsaTa. Taj cnopa3yM cy
aaK~y~H~ oAroBopHH nO~TH~KH npeAcTaBHHUH Cp6a H XpsaTa, ~~HOBH XpBaTCKor H
MauapcKor ca60pa. q~HOSH Roa~UHje Ha~3e Ha H360pe ca aaje~HH~KHM nporpaMOU,
Hapo~ r~ca aa HMX, OHH A06Hjajy BehHHy H 60pe ce aa OCTBapeae Tora nporpaua.
TaKO jyroc~oBeHCKH nOKpeT nocTaje Hapo~HH.
Be3HaAeZSH no~ozsj C~oBeHa Y ABOjHOj MOHapxHjH H HeH HenOUHp~HR CTaB npeMa

Cp6SjH CTBOPH~ cy npe~yc~OBe aa HeHO paCnaAaHe H CTBapaHe Jyroc~BHje.
OpBH cBeTcRH paT, y~emhe Cp6Hje Ha CTpaHH caBe3HHRa H &HXOBa no6e~a 6H~H
cy caMO HHa Aora~aja y cTBapa~ Jyroc~BHje. Yuemaa paA Jyroc~oBeHcRor HapoAHor
0~60pa y eUHrpaUHjH H cpncKe B~Ae Kao H HMXOBa 60p6a npOTHB ~OH~OHcRor naKTa
(1915), 6H~ cy TaKo~e saERa enH30Aa y OBOM HCTOpHCKOM a6HBa~y.

Kpaj
Poslije zaklJueene nagodbe Bee i BUdimpe!ta vladali su u pokrajinama gdje

su ivjeli Srbi i Hrvati po naelu 'zavadi pa vladaj'.
Kad je Berlinski kongres (1878) dao mandat Austro-Ugarskoj da zauzme Bosnu

i Hercegovinu, poloaj Srba u monarhiji se jo! vie pogor!ao.
Svi SU poku!aji propali, da se ovakav naein uprave iz~jeni. Tako, da su

Hrvati i Srbi, brzo uvidjeli da ne mogu ostvariti svoja nacionalna prava u
okviru Austro-Ugarske.
988

To je bilo sudbonosno za jugoslavenski pokret, koji je bio naro~ito jak u

Hrvatskoj, gdje su njegovi nosioci bili najistaknutiji Hrvati.
Tek poslije osnivanja srpsko-hrvatske koalicije (1905) ovaj pokret postaje

politika organizacija koja te~i za slobodnom dr~avom Srba i Hrvata. Taj
sporazum su zakljuili odgovorni politiki predstavnici Srba i Hrvata, ~lanovi
Hrvatskog i Mad~arskog sabora. ~lanovi koalicije izlaze na izbore sa zajednick1m
programom, narod glasa za njih, oni dobijaju veinu i bore se za ostvarenje toga
programa. Tako jugoslavenski pokret postaje narodnim. Beznadan polo~aj Slavena
u dvojnoj monarhiji stvorio je uvjete za njeno raspadanje i stvaranje Jugoslavije.
Prvi svjetski rat, u~e~~e Srbije na strani saveznika i njihova pobjeda bili
su samo niz dogaaja u stvaranju Jugoslavije. Iskusan rad Jugoslavenskog
narodnog odbora u emigraciji i srpske vlade kao i njihova borba protiV
Londonskog pakta (1915), bili su takoer va~na epizoda u ovom historijskom.
zbivanju.
Kraj
to conclude zakljt1~iti, da eaK.lttuTII, ,Ila

zakljillm aaK.lt~hdiK
conclusion zakljuenje aaK.lty.i'B8
,
province pokrajina noxpajllJ18.
&. aa _
to rule vlAdati, vlAdam SJI8.,IlaTH, SJI8.,IlaM
principle prIncIp, princ!pa DpHBQin. npHBaina
or, na!lo / nicelo Ba.iJlo / d.eJlo
,
to divide zavaditi, da aasa,t.tIlTH, ,Ila
zavadlm aasa,ll1Dl
# -
v
After the conclusion of Poslije zakljucene OA aa~y.eBa Be.
Ba~o,lle
the agreement (nagodba) nagodbe Bec i H BYAHMneDITa BJI8.AaJIII cy
Vienna and Budapest ruled
the areas, where Serbs Bud1mpe~ta vladali l' DoxpajHBaMa ~Ae cy
and Croats lived, on the su u pokrajinama CpH H XPB8.TH ZBseJIB
principle of 'divide and
rule'. gdje su ~ivjeli no DpHBUHDY "eaB8.AH
Srbi i Hrvati po na BJI8.,Ilaj".
naelu 'zavadi pa
vladaj'.
989

, ,
congress kongres KOHI'peC
mandate mandat, mandAta 118.B,l.l&T, M8.HAiTa
,
occupation okupacija oKyniWlja
The Berlin Congress (1878) Berlinski kongres (1878>' Bep~BcKH KOHI'peC (1878)
gave Austro-Hungary a
mandate for the occupa- dao je mandat Austro- Aao je lIaRAaT AYOTPO-
tion of Bosnia and Ugarskoj da zauzme YpapoKoj oa OK7DaWljy
Hercegovina. Bosnu i Hercegovinu. BooRe H XepuerOBHxe.
From that time the sit- Od tada polo~aj Srba OA TaAa oe nOJloza j CpC5a
ua~ion of the Serbs in
the monarchy deteriarated u monarhiji jo~ se y lIoxapXHjH jom BBDIe
even more. vi~e pogor~ao. noropmao.
attempt, try pokuaj nOKymaj
to change iZmijeniti, da HOMIHHTH, ,Ita
!zmijenlm
,
,
,
--
HOlleRHII
.
to fall through, to propasti, da nponacTK, Aa
be ruined, to fail
propadnem ,
nponaAHell -
All efforts to change this Svi su poku~aji CSH nOKymajH, Aa OA OBaKaS
kind of rule failed. propali, da se ovakav Ha~HH JnPaBe HOMeHH,
na~in uprave izmijeni. nponaJIH 07.

,
let alone, not to kamoli KaJlOJIH
mention
,
or, pogotovu noroToBy
, ,
to see, recognize uvidjeti, da YBHAeTH, Aa
uvidIm , -
yBHABII
to realize, achieve ostvAriti, da '"
OCTBapHTH. Aa
ostva.rtm , --
OCTBapllJl
(Even) the Croats. let Tako, da su Hrvati i H XpsaTH, a Kooa CpH,

alone the Serbs, qUickly Srbi brzo uvidjeli poo oJ YBHAe~ Aa He
saw that they could not
achieve their national da ne mogu ostvariti lIory OCTBapHTH eBoja
rights within the Austro- svoja nacionalna HH.QHOHaJIHa nPaBa T OKBHPJ
Hungarian empire.
prava u okviru AycTpo-YrapcKe.
Austro-Ugarske.
, ,
decisive presudan, presudna, npecYAaH, npecYABa, -o
-o
990

fateful sudbonosan, CY,lt60HOCaH,

sudbonosna, -o CY,lt60HOCHa, -o
That was decisive for the To je bilo sudbonosno To je 6H~0 npecy,ltHO 3a

Yugoslav movement.
za jugoslavenski jy.roc~oseHcKH nOKpeT.
pokret.
, ,
bearer nosilac, nosioca HOCH~U, HOCHOua
Gpl nosilaca HOcH.naua
prominent istaknut, -a, -o HCTaKHYT, -a, -o
That movement was especial- Taj je pokret bio Taj nOKpeT je 6HO HapO~HTO
ly strong in Croatia, narocito jak u jaK y XpsaTCRoJ, r,lte cy
where its representatives
were the most prominent Hrvatskoj, gdje su HerOSH HOCHOIXH 6H~ Haj-
Croatians. njegovi nosioci yr~e,ltHHjH XpsaTH.
bili najistaknutiji
Hrvati.
coalition koalIcija KOaJI.fiuHja

organization organiz~cija opraHH3iuHja
&. ea _
to tend, strive, t~iti, t~lm Te !CHTH, TeDM
aspire
Only after the founding Tek poslije osnivanja TeK OCHHSaHeM cpncRoxpsaT-
of the Serbo-Croatian srpskohrvatske CRe Roa~UHje (1905)
coalition (1905) this
movement becomes a poli- koalicije ovaj pokret osaj nOKpeT nocTaje
tical organization which postaje politicka nO~TH~Ka opraHH3aUHja,
aspired (Iaspiresl) to a
free country of Serbs and organizacija, koja Roja TeD 3a C~060,ltHOM
Croats. tei za slobodnom ,ltpzaBOM Cp6a H XpBaTa.
dravom Srba i
Hrvata.
,
responsible odgovoran, O,ltrOBOpaH,
,
odgovorna, -o O,ltrOBOpHa, -o
representative predstavnik pl ,
npe,ltCTaSHHK, --
predstavnIci , --
npe,ltCTaBHHIXH
99~

Responsible political repre- Taj sporazum su Taj cDopaap c7 eaK.lt711HJDI

sentatives ot the Serbs
zakljuili odgovorni OArOBOpBH DOJDITH1IKH
and Croats, members ot
the Croatian and Hungarian politiki predstavnici npe~cTaBBHUH Cpa H
diets, concluded that
agreement. Srba i Hrvata, lanovi XpBaTa, ..aBOBH XPBaT-
Hrvatskog i Mad~arskog CKO~ B Ma~PCKO~ caopa.
sabora.
choice, selection; izbor RaOp
pl elections.
to vote ~"ca 'lB, ~.mciJl
The members ot the coalition ~lanovi koalicije qJlaBOSB Koa~~je Ba~ae

went ('go') out to the izlaze na izbore
elections with a unified Ba Haope ea Baje~BB1IKBJI
program, and the people sa zajedni~kim DPO~paKOU B Bapo~ ~~ca
vote[d] for them. programom i narod aa JYlX.
glasa za njih.
co
realization ostvarenje OCTB8.peae
,
They receive a majority Oni dobijaju vecinu i OHB ~oBjaj7 Be~BB7 B
[vote] and fOught bore se za
('fight') tor realiza- ope ce aa oCTBapeaa
tion ot this program. ostvarenje toga To~a Dpo~paKa.
programa.
In this way the Yugoslav Tako je jugoslavenski TaKO j~oc~OseHcKH nOKpeT

movement became ('be- pokret postao nocTaje Hapo~HH.
comes') a national [one].
narodni.
hopeless beznade~an, eBaa~e_a, "
beznAde~na, -o eBai~eZlla. -o
or, beznAdan, eBBi~aB.
t.
beznadna, -o eaHa~Ha, -o
The position of the Slavs Polo!aj Slavena u DOJ1ozaj CJloseaa '7

in the dual monarchy was dvojnoj monarhiji ~BOjBOj JloHapxHjH
hopeless.
bio je beznadan. HO je eBHa~ezaH.
precondition, predllslov npe~;CJlOB

condition 1# _
dissolution raspadanje pacDa~aaa
992

That created the con- To je stvorilo uvjete To je CTBOP~~O npe~yc~oBe

ditions for its dis-
za njeno raspadanje ~a HeHO pacna~aHe ~
solution and for the
creation of Yugoslavia. i stvaranje CTBapaHe JyrOCJIaB~ je.
Jugoslavije.
'v_v ~
participation ucesce Y'lemhe
series, row, string nIz pl nIzovi H~~ H~~OB~
The First World War, the Prvi svijetski rat, npB~ CBeTCKH paT,
participation of Serbia
uee Srbije na y'lemhe Cp6~je Ha
on the side of the allies
and their victory were strani saveznika i CTpaH~ caBe~H~Ka ~
only a series of events l!:>HXOBa n06e.l1a

njihova pobjeda
in the creation of Yugo-
slavia. bili su samo niz 6~~ cy caMo Hl-1~
dogaaja u stvaranju .l1ora9aja y CTBapaffiy

Jugoslavije. JYI"OC~aBH je.
skillful u.mean, u.mena,

-o
or, iskusan, iskusna, ~cKycaH, ~CKYCHa, -o
-o
emigration emigr~cija
. ..
pact pakt pl paktovi naKT naKTOB~
,
episode epIzoda enH~O.l1a
happenings, events zbIvanje ~6~BaHe
The skillful work of the Iskusan rad Jugoslavenskog YuemaH pa.l1 Jyroc~oBeHCKor
Yugoslav National Commit- narodnog odbora u HapO.l1HOI" o~6opa y
tee abroad and of the
Serbian Government, as emigraciji i srpske eM~rpaQ~j~ H cprrCKe
well as their battle
vlade kao i njihova B~a.l1e Kao ~ ~XOBa
against the London pact
(1915), were also an im- borba protiv Londonskog 6op6a npoTHB ~OH.l10HCKOI"
portant episode in these
pakta (1915), bili su naKTa (1915), 6H~~ cy
historical events.
takoer vazna epizoda TaK0ge Ba~a enH~O.l1a
u ovom historijskom y OBOM HCTOpHCKOM

zbivanju. ~6HBaffiY
993

BIBLIOGRAPHY
For lessons 34, 36, 38 and 40 the following bib1iography was used and the
interested student may go to these sources:
Vladimir 6orovi, Istorija Jugoslavije, Belgrade, 1933.
Franjo Poljanec, Istorija Srpskohrvatskos1ovenackog jezika, Zagreb, 1936.
Istorija naroda Jugoslavije, 2 vols., Zagreb, 1953, 1960.
Stanoje stanojevi, Narodna enciklopedija Srpsko-Hrvatsko-Slovenacka,
Belgrade, 1929.
Konstantin Jiricek, Istorija Srba, 2 vols., Belgrade, 1922.
, ,
Vladimir Corovic, Bosna i Hercegovina, Belgrade, 1925.
Dr. Aleksa IVi, Spisi Beckih Arhiva o Prvom srpskom ustanku, 5 vols.,
(1804-1808), Belgrade, 1935-1939.
Enciklopedija Jugoslavije, 5 vols., Zagreb, 1956-1963.
NOTES
Note 40.1 Verb: Verbs with More Than One Prefix.
Note 40.1.1 Verbs with Multiple Prefixes.
Tako je sprovodei tu politiku obnovljena Peka patrijar~ija (1557-1766).
(36)
Njihovo dalje prodiranje u Evropu bee zaustavljeno i ravnote~a snaga
izmeU velikih sila uspostaVljena. (36)
Ustanici su tim stavom bili duboko razocarani. (38)
Onda se nagodbom od 1867 Austrija sporazumela sa Mad~arskom (38)
These are representative examples of verbs with more than one prefix which
have occurred. A list of such verbs, which have been used in the units follows:
Prefixes P I Meaning Compare
do-(i)z- dozvoliti dozvoljivati allow, permit izvoleti

do-pri- dopr1n~ti doprinositi contribute pr1n!ti
ob-u- obustaviti obustavljati suspend ustaviti-stop

po-u poudati marry off udati
(daughters) marry
pre-s- presvii~i presvliciti change clothes SVUi-take
off
pred-s- predskizati predska'Zfvati predict kizati
994

raz-o- razo~irati se disappoint ocarati -

charm
carati -
poke,charm
sa-ob- saobraati conununicate, vraati -
go to and fro return
s-po-raz- sporazUmeti se sporazum~vati se agree, come to razUmeti -
terms understand
s-pro- sprovesti sprovoditi conduct voditi
u-po upotrebiti upotrebljAvati use trebltl -
pick out
upoznati upoznivati become acquaint- poznati -
ed with be acquaint-
ed with
,
us-po uspostaviti uspostavljati reestablish postaviti
za-o- zaostati zaostajati lag behind ostati -
leave
za-u- zaustaviti zaustavljati stop (tr.) ustaviti -
stop
Note: The verb /prouzrokovati/, with both /pro-/ and /uz-/ as formatives"
1s not listed here. The reason is that /uzrocitl/ N /uzrokovati/ 1s not a pre-
~ix /uz-/ to a verb /-rociti/ but a formation from the noun /uzrok/ Icause,
reasonI. The same ls true of /nem1r/ lunrest I and the verb /uzneknfriti/ Ito
disturbI. There is a negative preflx /ne-/ in the formation of the verb" but
it does not functlon in a way parallel to the other prefixes. The same objection
could be made of the inclusion of /upotrebltl/, but as there is a verb /trebltl/,
it was included.
The use of the prefixes in the above list follows the general lines laid
down in Note 39.1. A more complete statement ls given below.
Note 40.1.2 Examples of Multiple Prefix Verba

The following examples are of verbs which have multiple prefixes in both
perfective and 1mperfective. The perfective ls given to the left.
/blti/
,
pridobiti pridobIjati win over
zadobiti zadobIjati gain" win over
suzbiti suzbIjati beat back, suppress
995

/hvatati/
obUhvatiti obUhvatati encompass, include
/!i/
proiz.i proIzlaziti originate, result from

/proizfi
pron.i pronalaziti invent, discover
razm1mofi se razm1mollaziti se pass each other inadvertently,
part
/k.zati/
predsk.zati predskazfvati predict, foretell
/nositi/
doprlneti doprinositi contribute
,
prenaseljavati overpopulate
/r~diti/ put in order
up)rediti uporefvati compare
pr;ur~diti preurelvati reorganize
/stati/
izostati izostajati be absent
preostati preostajati leave over
zaostati zaostajati fall behind
odustati odustajati give up
/staviti/
izostaviti izostavIjati leave out, om1t
ispostaviti ispostavljati turn out
pretpostaviti pretpostavljati suppose; prefer
uspostaviti uspostavljati re-establish
zap6staviti zap6stavljati neglect
obUstaviti obustavljati suspend
zaustaviti zaustavljati stop (trans.)
/voditi/
proizvesti proizvoditi produce, promote (mil.)
996

/dati/
,
preprdati preprodavati reselI
,
rasprdati rasprodavati sell out
/v~iti/
usav~iti usavrtvati perfect

/usavrfvati
/vai/
,,
presvilci presvI~~iti change (clothes)
Note 40.2 Verb: /iz-/~ /na-/~ /po-/ as intensive perfectivizers.
The prefixes /iz-/~ /na-/~ /po-/ may be added to many imperfective verbs~
making them perfective and adding a sense of performing the action to a greater
extent. The imperfective verb may be a simple +mperfective:
~ekati be waiting na~ekati se wait a long time
,,
pla.cati be paying napl~ati se pay a lot
popl~ati pay all (bills)
hvatati be seizing na.hvatati catch a lot
phvatati catch all
More frequently the imperfective verb is a p~fix verb~ with imperfectivlzing
suffix:
,
izdati give out iZd~vati be giving out naizdavati give out
a great
deal
This intensive perfective may in some cases use several prefixes. Compare:
dobfjati be receiving nadobfjati I
ponadobfjati receive a great deal
isponadobfjati
The following examples are all of /iz-/~ /na-/ or /po-/ used as intensive
perfectivizers of 1mperfective prefix verbs.
997

/bltl/ 'beat'
prebfjati be breaking by isprebIjati beat black and blue
beating
probIjati be breaking through isprob:fjati break through all
ubIjati be killing izubijati bruise a lot
naubljati kill a lot
poubIjati kill all
zabIjati be driving (nails) pozabijati drive in all (of nails)
docekivati be receiving nadocekfvati se receive (too many guests)

(guests)
/dati/
iZd~vati to be giving out naizd~vati se give out a lot
poizdvati give out or rent all
predvati be surrendering ispred~vati se surrender all
prodvati be selling naprod!vati se sell a lot
razdvati give away narazd!vati se give away a lot
ud~vati be marrying off poud~vati marry off all (daughters)
/govoriti/
ogov~rati gossip izogovarati gossip about all; (se)

gossip a lot
naogovarati se gossip a lot
pregovrati negotiate napregovrati se negotiate a lot
razgovrati be conversing narazgovaratl se talk a lot
/ii/
dlaziti be coming podolazIt1 (all) come
/kllzati/
otkazIvati be giving notice izotkazIvati gIve notice to all

pokazrvati be showing napokazivati show to all; (se) show
something a great deal
/m~njati/
izmenjivati be changing poizmenjlvati change all

smenjIvati be fIr ing posmenjivati fire all
zamenjivati be replacing pozamenjfvati replace all
998

40 SERBO-CROATIAN
/nositi/
iznositi be carrying out naiznositi se carry out a lot
podnositi be enduring napodnositi se endure a great deal
raznositi be delivering naraznositl se deliver a lot
unositi be bringing in naUnosit1 se bring in a lot
/pasti/
ispadati be falling off poispadati (all) fall off
otpadati be falling off pootpadati (all) fall off
propadati be falling through ispropadati (all) fall through; (all)
be lost
upadati be falling in poupadati (all) fall in
zapadati be falling behind pozapadati (all) fall behind some-
thing
/pfsat1/
prepisIvati be copy1ng isprepisfvat1 copy everything

naprepisfvat1 se copy a lot
/pl!titi/
isplaIvati be paying poisplaIvati pay all (b1l1s)
/se1/
,
prescat1 be cutting ispresecat1 cut all the way across
/vod1ti/
,
izvoditi be taking out na1zvodlt1 se take out a lot
pro1zvod1ti be producing napro1zvod1ti produce a lot
prevoditi be translating naprevod1ti trans late a lot
provodit1 se be spending time, naprovodit1 se enjoy oneself a great
be having a good deal
time
/voziti/
izvoziti be exporting naizvoziti (se) export a great deal

prevoziti be transporting naprevoziti (se) transport a lot
uvoziti be importing nauvoz1ti (se) import a lot (of some-
thing)
svr~ivati be finish1.ng posvr~Avati finish (all)
999

/vo.i/
oblaiti se becoming overcast naoblaiti se become overcast

podvlaiti se be going under napodvlaiti se go under a lot
provlaiti be going through isprovlaitl se go through all holes
naprovlaiti se go through a lot
Note 40.2 New Verbs

1 I t~ziti t~zIm to tend~ strive
,
a I glasati glaSB:m to vote
a P isglasat1 da 1zglasa.m to vote~ elect
1 P 1zm~n1ti da lzm!nIm to change
/izmij~niti Ida , izmijenIm
a/J~ I izmenj!vati 1zmenjuj!m
,
i P ostv~rit1
, da ostvarIm to realize,
1/J~ I ostvar!vat1 ostvarujem achieve
,
p propasti da , propadn!m propao, propala to be ruined, fail
a I propadati propadB:m
e/i P uVideti da uvidIm to see, recogn1ze

/uvidjeti
,
a I uvIati uvIam
,
a I vladati vl.dam to rule
a P zavl~dati da za.vladam
i P zakljo.citi da zakljucIm to conclude

i/J~ I zakljuIvati zakljuujem
i p zavaditi da, zavad!m to divide

a I zav~ati zavaa.m
Grammatical Drills
GD 40.1 Verbs with two prefixes
Upotreba crkvenih knjiga na slovenskom /doprinet1-doprinos1t1/
jezikU mnogo je doprinela zbli~avanju
ju~n1h Slovena.
Sta je doprinelo zbliavanju ju~nih Upotreba crkvenih knjiga mnogo je

Slovena? doprinela njihovom zb11~avanju.
1000

Majka je dozvolila deci da idu u /doZvoliti-dozvoljavati/

bioskop, jer se daje jedan de~iji
film.
Ko je dozvolio deci da idu u bioskop? Majka je dozvolila. Daje se jedan
deciji film.
Va sin u poslednje vreme izostaje /izostati-izostajati/ 'lag, fall
behind, be absent'
~esto
,sa casova i zato ima rave
ocene
Za~to moj sin ima rave ocene? Zato to cesto izostaje sa casova.
Kod mene je sada 10 sati, ali moj sat /zaostati-zaostajati/ 'lag, tall
zaostaje 5 minuta. behind, run behind; regarding time
interchangeable with /izostati/
Koliko je sati kod vas? Kod mene je 10 sati, a11 moj sat
zaostaje 5 minuta.
Da bi spre~ili seobe i popravili /obustavlti-obustavljati/
odnose sa hri~anima Turci su
privremeno obustaVljali progone.
Zato su Turci ma i privremeno Oni su obustavljali progone da bi
obustavljali progone2 spre~ill seobe.
Ja pretpostavljam da sa~ekam dok se vreme /pretpostavitl-pretpostavljati/

'suppose, preteri
ne pobolja nego da putujem po ovom
nevremenu.
Hoete da sacekate da se vreme pobolj~a Ja pretpostavljam da sacekam da se
lli hoete odmah da pOete na put? vreme pobolj~a nego da putujem po
ovakvom nevremenu.
Prilikom neuspele opsade Be~a od 1683. /zaustavi ti-zaustavlj ati/
bilo je zaustavljeno tursko prodiranje
u Evropu.
Kad su hri~anske sile zaustavile tursko Hri~anske sile su zaustavile tursko
prodiranje u Evropu? prodiranje u Evropu prilikom
opsade Beca od 1683.
Zaustavite kola kod Kalemegdana da ja
sa decom siem.
Gde ielite da zaustavim kola, gospoo? Zaustavite kola kod Kalemegdana.
1 /ocena/ _ I rating I
1001

Hvala Bogu imali smo usput lepo vreme, /predskazati-predskazivati/

iako je radio predskazao da e padati
sneg.
Kakvo ste vreme imali uz put? Imali smo, hvala Bogu, lepo vreme,
,
iako je radio predskazao da ce
padati sneg.
Imam spremljeno sve ~to md treba i /presvui-presvla~iti/
, ,
vrlo brzo cu se presvuci.
Hoete li se brzo presvui. Ne bih Da, hou. Imam spremljeno sve to
eleo da zadocnimo za pozori~te. mi treba. Neemo zadocniti.
Jugoslavija je proizvela 1959. godine /proizvesti-proizvoditi/ Ito produce

4,130.000 tona p~enice i 6,670.000
tona kukuruza.
Kolika je bila najbolja etva p~enice Najbolja etva je bila 1959. Te je
i kukuruza u Jugoslaviji posle rata? godine Jugoslavija proizvela
4,130.000 tona penice i 6,670.000
tona kukuruza.
Turci nisu mogli da sprovedu potpuno /sprovesti-sprovoditi/ 'conduct,
svoju politiku o obustavljanju execute'
progona hriana. Progona je uvek
bilo.
Da li su Turci sproveli potpuno njihovu Ne, oni nisu mogli da sprovedu
politiku obustavljanja progona potpuno tu politiku, Progona Je
hriana? uvek bilo.
Ratovi protiV Turaka prouzrokovali su /prouzrokovati/ 'cause'

seobe, koje su doprinele mnogo
stvaranju Jugoslavije.
~ta je prouzrokovalo seobe? Seobe su prouzrokovali ratovi protiv
Turaka.
Ova radnja rasprodaje robu po niskim /rasprodati-rasprodavati/ IselI out l
cenam.a zbog seobe.
Zato su cene robe tako niske u ovoj Roba se rasprodaje po niskim cenama
radnji? zbog seobe.
1002

UNIT 40 SERBO...CROATIAN
Na korzu je bilo mnogo sveta i mi smo /raZm1moii se-razmimoilaz1ti sef

se razm1moillll. Ito pass each other inadvertentlyj
differ'
Zar vi niste bili s Jovanom na korzu? Nisam. Bilo je mnogo sveta~ pa
smo se razm1moili.
Velike sile su se razm1moi~le na pitanju
ujedinjenja Nema~ke.
Da li se velike sile slau'na pitanju Ne~ ne slau se. Na tom pitanju
ujedinjenja Nema~ke? velike sile su se razmimoile.
Nagodbom od 1867. Austrija se /sporazumeti se-sporazumevati sef
sporazumela sa Madarskom na ra~un Srba
i Hrvata.
Na ~lji ra~un se Austrija sporazumela Sporazumela se na ra~un Srba i
sa Madarskom? Hrvata.
U Beogradu se ville upotrebljavaju /upotrebiti-upotrebljavati/
elektri~ni poreti nego poreti na
gasI jer gasa ima samo u bocama.

Da li se u Beogradu upotrebljavaju Ne~ vie se upotrebljavaju elektri~nl
mnogo poreti na gas? ~poret1~ jer gasa ima samo u
bocama/!
Jovan me je upoznao sa svojim kolskim /upoznati (se)-upoznavati (se)/

drugom Dragoslavom Simiem kad smo se
~etali korzom.
Poznajete li vi naeg kolskog druga Da~ Jovan me je upoznao s njim kad

,
Dragoslava Simica? smo se etali na korzu.
Vaa deca su uznemiravala goste u /uznemirit1-uznemiravati/uznem1rivati/

hotelu i nisu im davali da spavaju
.3
Za~to mi otkazujete sobu? Vaa deca uznemiravaju goste u
hotelu ~ ne daju im spavati.
'/slagati sef - 'to agree'

2/boca/ - 'bottle'
3/otkazfvati/ - Ito give notice'
1003

GD 40.2 Perfectivization of Imperfective Verbs

GD 40.2.1 Prefix /uz/
/trebat1/ - /ustrebat1/
Ako vam bude trebalo novaca ja vam Ako vam ustreba novaca ja vam mogu
mogu pozajmiti. pozajmiti.
/padati/ - /uspadati/
Ako bude padala kia jo nekoliko Ako uspada kia jo nekoliko dana~
dana~ mi emo imati poplavu. mi emo imati poplavu.

/trajati/ - /ustrajati/
Ako vruina bude trajala jo malo, Ako_vruina ustraje jo malo, ja
ja idem na letovanje u Sloveniju. idem na letovanje u Sloveniju.
/morati/ - /uzmorati/
, ,
Samo ako budem morao, ja cu krenuti Samo ako uzmoram, ja cu krenuti na
na put po ovoj zimi. put po ovoj zimi.
/prodavati/ - /usprodavati /
Ako budete prodavali vaa kola, Ja Ako usprodajete vaa kola, Ja bih
bih ih kupio. ih kupio.
~uvati/ - /u~uvati/
Ako budete ~uvali, vi ete imati Ako u~uvate, vi ete imati dovoljno
dovoljno novaca za va put u novaca za va put u inostranstvo.
inostranstvo.
/pisati/ - /uspisati/
Kad budete pisali vaim roditeljima Kad uspiete vaim roditeljima
pozdravite ih od moje strane. pozdravite ih od moje strane.
GD 40.2.2 Prefixes Inal, /P9/, /iz/

/kupiti/ - /nakupovati/
Mi smo kupili jutros na pijaci mnogo Mi smo nakupovali jutros na pijaci
sve~eg povra i voa. (mnogo ) sve~eg " i voca.
povrca
1004

/dobiti/ - /nadobijati/
,
Moja kci je dobila mnogo poklona
, Moja ki je nadobijala mnogo poklona
za roendan. za roendan.
~ekati/ - /na~ekati sef
~ekali smo dugo dok brzi voz nije Na~ekali smo se dok brzi voz nije
do!iao. do~ao.
/razgovarati/ - /narazgovarati sef

On je ostao kod nas celo posle podne i On je ostao kod nas celo posle
dugo smo razgovarali o svemu i sva~emu. podne i narazgovarali smo se o
svemu i svaemu.
/videti/ - /nagledati sef
Videli smo mnogo lepih stvari u Nagledali smo se lepih stvari u
Narodnom muzeju. Narodnom muzeju.
/jesti/ - /najesti sef
Deca su jela mnogo malina i kola~a i Deca su se najela malina i kolaca
nije ~udo ~to ne mogu da ve~eraju. i nije udo to ne mogu da
veeraju..
/piti/ - /napiti sef

Oni su pili mnogo vina i piva. Oni su se napili vina i piva.
/platiti/ - /poplaati/
Ja sam platio ra~un za elektriku za Ja sam poplaao raune za proli
proli mesec. mesec.
/pasti/ - /popadati/ and /razbiti sef - /porazbijati sef 'break'

na!ia je pala sa stola i razbila se. ~ae su popadale sa stola i
porazbijale se.
Dete je razbilo ca!iu. Dete je porazbijalo sve ae.
/prepisati/ - /isprepisivati/ and /potpisati/ - /ispotpisivati/ 'sign'

2
Ja sam prepisao akt , vi treba Ja sam isprepisivao sva akta, vi
samo da ga potpiete. treba samo da ih ispotpisujete.
1 /pokl6n/ - I gift I
2,
fakt/ - lofficial letteri
1005

/prodati/ - /isprodavati/
Oni su prodali svoju kuu. Oni su isprodavali sve to su
imali i sada nemaju nita vie.
GD 40.3 Transform Drill

GD 40.3.1 Verbs with prefixes Idol - /od/
/doi/ - /otii/
Moji prijatelji su doli pre mesec Moji prijatelji su otili pre

i po dana u Beograd. mesec i po dana iz Beograda.
/doterati/ - /oterati/
Sofer je doterao kola (kui) iz gara~e Sofer je oterao kola (od kue) u
pre sat i po. gara~u pre sat i po.
/doputovati/ - /otputovati/
Mi smo doputovali u Nema~ku u Mi smo otputovali iz Nema~ke u
ponedeljak. ponedeljak.
/dovesti (voziti)/ - /odvesti/

Treba prvo da dovezem decu (ovamo) Treba prvo da odvezem decu (odavde)
iz ~kole. u ~kolu.
/dovesti (voditi)/ - /odvesti/
Deca su dovedena u kolu dockan. Deca su odvedena (odavde) u kolu
dockan.
/dOVUi/ - /odvui/ 'haul'
Kola su dovu~ena u garau 1 ve Kola su odvu~ena u gara~u 1 verovatno

su tamo. su ve tamo.
/doseliti sef - /odseliti sei
Jovii su se doselili u nau ulicu Jovii su se odselili 1z nae ulice
pre otprilike mesec i po dana. pre otprilike mesec i po dana.
/dopratiti/ - /otpratiti/
Zoru je Jovan dopratio kui iz Zoru e Jovan otpratiti kui iz
pozor1~ta. pozori~ta.
1006

GD 40.3.2 Verbs w1th pref1xes lu/ and /1z1

lu1/ - /izai/
Kad sam ~ao u spavau sobu J ja sam Kad sam lza~ao 1z spavae sobe J ja
upalio svetlost. sam ugasio svetlost.
/uteratl/ - /lsterati/
Kad sam uterao kola u gara~uJ ja sam Kad sam isterao kola 1z garae, ja
zatvorio vrata od garae. sam zatvorio vrata od garae.
/uvestl (voziti)/ - /izvest1/
Pro~la godina je bila rava i mi smo Pro~la godina je bila dobra i mi
uvezli veu ko11~inu p~enice i drugih smo izvezli veu koli~inu penice
ivotnih namirnica. i drugih ivotnih namirnica.
/uvesti (voditi)/ - /izvesti/
Deca treba da se uvedu unutra. Po~ela Deca treba da se izvedu napolje.
je da pada k1~a. K1~a je prestala da pada.
lusel1ti sef - /iseliti sef

Mi emo se useli ti u na~u kuu ~1m Mi emo se iseliti (odavde) u nau
bude ispranjena. kuu ~im bude ispranjena.
/uklju~iti/ - /isklju~itil
Uklju~ite elekri~ni poret tek kad se Isklju~lte elektri~ni poret dok

1
opravi kratki spoj. se ne opravi kratki spoj.
/uneti/ - /izneti/
Unesite moj kufer u voz. Iznesite moj kufer iz voza.
/uplsati sef - /ispisati sef
Kad smo do~li u Beograd moj sin se Kad smo otili iz Beograda moj sin
upisao na univerzitet. se ispisao sa univerziteta.
, /krd.tki Sp~j/ - 'short circuit'
1007

GD 40.4 Questions on the Basic Sentences
Kako su Bee i Budimpeta vladali u zemljama u kojima su Srbi i Hrvati iveliJ

posle nagodbe od l867?
Ko je dao mandat za okupaciju Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj?
Kakav je bio poloaj Srba u dvojnoj monarhiji posle okupacije Bosne i Hercegovine?
Da li su Srbi i Hrvati u dvojnoj monarhiji bili nezavisni od Ugarske?
Kad je osnovana dvojna monarhija?
Da li su uspeli pokuaji da se naein vladavine prema Slovenima u dvojnoj monarhiji
promeni?
Da li su Srbi, Hrvati i Slovenci mogli ostvariti svoja nacionalna prava u okviru
dvojne monarhije?
Sta je bilo presudno za jugoslovenski pokret?
Kakav je karakter imao jugoslovenski pokret kroz ceo XIX vek?
,
Kad je jugoslovenski pokret poeo da gubi romantieno-sentimentalno obeleje i
kad je postao narodni pokret?
Ko je zakljucio sporazum o srpskohrvatskoj koaliciji?
Kako su lanovi koalicije izlazili na izbore?
Da li je narod glasao za elanove koalicije?
Kakav je bio poloaj Slovena u dvojnoj monarhiji?
Kakav Je bio stav Austro-Ugarske prema Srbiji?
Na eijoj strani je ueestvovala Srbija u Prvom svetskom ratu?
Kakav je bio rad Jugoslovenskog narodnog odbora u emigraciji i srpske vlade na
stvaranju Jugoslavije2
Ko se borio protiv Londonskog pakta?

GD 40.5.1 A B
Vi ste kazali da su Bee i Budimpeta DaI tako je.

poslije zakljuenog sporazuma vladali
u pokrajinama gdje su Srbi i Hrvati
ivjeli po naelu 'zavadi pa vladaj'.
DobrOJ ali ja bih zelio znati kako se Evo kako. U svakoj pokrajini gdje su
to ostvarilo u praksi? Srbi i Hrvati zivjeli J vlada bi
obino zadovoljila neki interes
manjine J bilo Srba ili Hrvata.
1/romanticno _ sentimentalan/ - 'romantic - sentimental'
1008

UNIT 4Q SERBO-CROATIAN
Razumijem. Na taj na~in su stvarali Tako.je. Cilj vlade bio je sprije~iti
svaU' izmeU Srba i Hrvata. sporazum izmeU Srba i Hrvata da bi

mogla vladati tim pokrajinama u kojima
je bilo malo Austrijanaca i Mad~ara.
Kakav je bio brojni odnos izmedU Srba U Dalmaciji i Hrvatskoj sa Slavonijom Srbi
i Hrvata u pojedinim pokrajinama? su bili u manjini.
A II Bosni i Hercegovini? Tu su Srbi bili u veini.
Ko je vladao Bosnom i Hercegovinom, Tim pokrajinama vladale su zajedno
Austrija ili Ugarska? Austrija i Ugarska.
Ka~ete da se poslije okupacije Bosne i Glavno pitanje Bosne i Hercegovine bilo
2
Hercegovine polo~aj Srba II dvojnoj je pitanje kmetova Da bi rijeila 3
monarhij i pogorao. U cemu j e bio to, kao glavno pitanje, Austro-
gori? Ugarska je traila i dobila mandat za
upravu Bosnom i Hercegovinom.
Pa zar ga nije rijeila?1 Nije. Po statistickim podacima 1910.
godine ukupan broj kmetova iznosio je
46% iteljstva, od kojih 32% potpuno
bez zemlje (cisti kmetovi).
Da li su kmetovi bili samo Srbi? Od cistih kmetova 74% bili su pravoslavni,
21% rimokatolici, a samo 5% muslimani.
4
Ko su bili sopstvenici zemlje? 91% sopstvenika bili su muslimani -
begovi 5
Da li je u Bosni i Hercegovini bilo Nije. Prema popisu od 1921. bilo je
vie muslimana nego pravoslavnih? 43,9% pravoslavnih, 31.1% muslimana
i 23,6% rimokatolika.
BH peKocTe Aa cy Ee~ H EYAHMnemTa noc~e ,lIa, TaKO je.

aaK~y~eHe Ha~OA6e s~Aa~ y nOKpajH-
HaMa ~Ae cy Cp6H H XpsaTH ZHse~ no

npHH~ny "aasaAH na s~Aaj".
JIeno, aJIH ja 6HX xce.7leo Aa aRaM KaKO ce Eso KaKO. Y cBaKoj noxpajHHH ~Ae cy Cp6H
TO cnpOSOAH.7l0 Y npaKCH? H XpBaTH ZHBe~, s~Aa 6H 06H~RO aaAO-
SO~H~ HeKH HHTepec MaHHHe, 6H.7l0 Cp6a
'/svaa/ - 'quarrel' HJIH XpBaTa.
2/kme t/ - 'serr'
~/rijeiti/ - to solvel
4/sopstvenIk/ - 'owner'
5/beg pl begovi/ - 'beyl
1009

Pa3YMeM. Ha Taj Ha~aH cy CTBapa~ TaKO je. UH~ B~~e je 620 Aa cnpe~H
1
cBa~y H3Me~y Cp6a a XpBaTa. cnopa3YM H3Me~y Cp6a H XpaaTa Aa 68
Mor~ B~AQTH y THM nOKpajRKaKa y
KOjRMQ je 68J10 KQJ10 AYCTpHjaHaua 8
Mar;rapa.
KaKas je 6HO 6POjHH O~HOC H3Meby Y .llaJDlaIlHjJl JI XP8aTCKOj ca CJJaBOHHjOU:
Cp6a m XpBaTa y nojeAHHHM nOKpa- Cp6H cy 6B~ Y Ma&HHB.
jHHaMa~
A y BocHa H XepuerOBHHH? Ty cy Cp6a 6H~ y BehRHH.

Ro je B~~ao BOCHOM H XepnerOBHHOM, THM nOKpajRHaMa B~AaJ1e cy aajeAHo
AycTpmja B~ YrapcKa? AYCTpRja H YrapCKa.
Ba Ka~eTe Aa ce noc~e oKynanmje r~BHO DRTaBa BocHe H XepnerOBKHe
2
BocHe a XepneroBHHe no~ozaj Cp6a 6HJ10 je DKTaBa KMeToaa AYCTPO-
y ABOjHOj MOHapxaja noropmao. YrapCKa je TpaZH~ H A06H~ MaHAaT
y ~eMY je 6H~O TO noropmaBa? 3a ynpaBy BOCHOM K XepnerOBHHOM
3
~a 6K peDIH~ TO nHTaae, Kao I'~BHO.
na 3ap ra Kmje pemH~?J Haje. no CTaTaCTH~HM DOAanBMa OA
1910. yKynaa 6poj KM:eTOBa H3BOCHO
je 46~ cTaKOBBBDITS8., OA KOjBx 32%
nOTnyBo 6e3 3e~ (.-CTK KMeToBH).
~a ~ cy KMeTOBR 6H~ Cp6a? OA ~HCTHX KMeTOBa 74~ 6HJlH cy npaBO-
C~BHH, 21~ PHMOK&TOJ1HIUI, a caKO
5% M1C~M&BH.
4
Ko cy 6H~ conCTBeHmnR 3e~~e? 91% conCTBeHHKa 6HJlH Cl M7CJ1HMaBH -
5
6eroBH
~Q ~ je y BOCHR H XepnerOBRHH 6R~0 Haje. npeMa nonRCy OA 1921, 6K~0 je 43,9%
BRme MYC~MaHa Kero npaBOC~BHHX? npaBOC~BBHX, 31,1% MYCJ1HM&B& H 23,5%
pOOKaTOJ1HKa.
1010

OD 40.5.2 A B
Da li je bilo borbe protiv vlade u Da~ bilo je~ ali ta borba po pravilu'
krajevima gdje su Srbi 1 Hrvati nije bila zajednika i organizovana
~ivJeli? sve do osnivanja srpskohrvatske
koalicije 1905.
Zar nije bilo Srba i Hrvata~ koji su Naravno a je bilo~ ali je takoer bilo
ranije uvidjeli potrebu takvog i Srba i Hrvata~ koji to nisu UVidjeli.
2
sporazuma? I To je mnogo olakalo Austro-Ugarskoj
da vlada.
Ko Je bio tvorac srpskohrvatske Bio Je Frano Supilo. On Je bio
koalicije? dalmatinski Hrvat i iivio je u
Rijeci. Poto je sporazum zaklju~en
na Rijeci~ on se zove i IRijecki
sporazumi.
Vi ka~ete
da su mnogi istaknuti Hrvati U prvoj polovini XIX stoljea bio je
bili nosioci jugoslavenskog pokreta Gaj. Tada se pokret jo zvao
,
u XIX stoljecu. Ko su oni bili~ 'Ilirski'.
osim Gaja?
To znam. U drugoj polovini XIX stoljea pokret
dobija ime 'Jugoslavenski'. Glavne
linosti) pokreta bile su biskup
Josip Juraj Strosmajer i Franjo Racki.
Sto je uradio Strosmajer za On je osnovao 'Jugoslavensku akademiju'
jugoslavenski pokret? (1860) i 'Sveuilite' (1874) u
Zagrebu sa ciljim stvaranja duhovnog
jedinstva Jugoslavena.
To je vrlo zanimljivo. Nisam znao da Strosmajer je radio i na ujedinjenju
se akademija u Zagrebu zove vjere.
IJusoglavenska l
Sto Je uradio Franjo Ra~ki? On je bio glavni prijatelj i saradnik 4
Strosmajerov. On Je pisao elanke sa
jugoslavenskim programom.
1!po pravilu! - 'as a rUle'

2!olak~atl-olak~ivati!- 'to facilitate'
~!11~n5st/ - 'personality'
4 ,
Isaradn!k! - 'collaborator'
1011

~a AH je HAO ope npOTHB B~Ae y ~a, 6HAO je, aAH Ta 60pa no npaBHAY'
KpajeBHMa rAe cy CpH H XpBaTH HHje H~ 3ajeAHHqKa H op~aHH30BaHa
>KHBeAH? cBe AO OCHHBaaa cpncRoxpBaTcKe

ROaAH~Hje.
3ap HHje HAO Cpa H XpBaTa, KOjH HapaBHo Aa je HAO, a~ je TaRobe 6HAO
cy YSH~a~ nOTpey TaKBO~ cnopa- H Cpa H XpBaTa, KOjH TO HHcy YBH~aAH.
2
eyMa paHHje?! To je yBeAHKO O~KmasaAO AYCTPO-
Y~apcKoj Aa BAaAa.
Ko je 6HO TBopa~ cpnCKoxpBaTCKe EHO je ~paHO CynHAO. OH je HO AaAUaTHH-

KOaJIH~je? CKa XpsaT H EHseo je Ha PHjeQH. nomTO
je cnopa3yY 3aK~yqeH Ha PHje~H, OH ce
30se H "PHje1lKH cnOpa3YM".
BH KazeTe Aa cy MHO~H Y~AeAHH XpBa- Y npsoj nOAOBHHH XIX BeKa 6ao je raj.
TH HAH HOCHO~ jyrocAoBeHCKO~ TaAa ce nOKpeT jom 3Bao "HJIHPCKH".
nOKpeTa y XIX BeKy. Ko cy OHH
HAH, ceM raja?
To eHaM. Y APyroj nOAOBHHH XIX BeKa nOKpeT AoHja
HMe "JyY'OCJ10BeHCKH". rAaBHe JIH"IHOCTH )

nOKpeTa 6HJ1e cy 6HcKyn JOCKn Jypaj
mTpocMajep H .paao Pa"IKH.
mTa je ypaAHo mTpocMajep 3a jyro- OH je OCHOsaO "JyY'OCAOBeHCKY aKaAeMHjy"
cAOBeHCKH nOKpeT? (1860) H "YHHBep3HTeT" (1874) y
3a~pe6y ca ~H~eK CTsapaaa AYXOSHO~
jeAHHcTBa JyY'ocAoBeHa.
To je SpAO HHTepecaHTHO. BRcaK mTpocMajep je paAHO H Ha yjeAHHe5Y
3Hao Aa ce aKaAeMHja y 3a~pey Bepe.
30Be "JY~OCAOBeHCKa".
mTa je ypaAHo ~paao Pa1UCH? OH je 620 ~AaBBH npHjaTe~ H capaAHHK 4
mTpocKajepOB. OH je nHcao "IABBKe
ca jy~ocAOBeBCKHK npo~paKOK.
1012

GD 40.5.3 A B
Ko su bili ~lanovi Jugoslavenskog Bili su ugledni Hrvati, Slovenci i Srbi

narodnog odbora u emigraciji? iz Austro-Ugarske monarhije.
Da li je rad toga odbora utjecao na Jeste. ~lanovi toga odbora utjecali
stvaranje Jugoslavije? su na saveznike vlade u korist
stvaranje Jugoslavije. Njihov utjecaj
je bio narocito veliki kod Britanske
vlade.
Da li su oni predstavljali Hrvate, Da, i poto su bili jako ugledni ljudi
.., ,
Slovence i Srbe iz dvojne monarhije? njihov rad je bio vrlo vazan i
2
koristan.
Vi govorite o borbi protiv Londonskog Taj pakt su zakljuile Francuska, Velika
pakta. Kakav je bio taj pakt? Britanija i Rusija sa Italijom u
Londonu J.,g15.
Kakva je sadr~ina tog pakta? Po tom paktu Italija je trebala da
dobije Istru sa Goricom, cijelo
Hrvatsko primorje bez. Rijeke i dio
3
Dalmacije sa ostrvima do Sibenika,
kao cijenu za stupanje Li u rat na
strani saveznika.
Da li je i koliko pakt izvren? Italija je dobila Istru sa Goricom,
jedan deo Hrvatskog primorja sa
ostrvima Versaljskom ugovorom o miru.
Rijeku je zauzela silom.
Da li je ujedinjenje Srba, Hrvata i Jest, mnogo.
Slovenaca utjecalo na neizvrenje
Londonskog pakta?
Da li je '~etrnaest tacaka' predsjednika Jeste. Dvije tacke predsjednika Vilsona
Sjedinjenih Amerikih Drava Vilsona odnosile su se na Jugoslavene. Zato
imalo utjecaja na stvaranje predsjednik Vilson Lma veliki ugled
Jugoslavije? kod svih Jugoslavena.
Kakav je bio odnos Slovenaca prema Slovenija je bila dio Austrije i to je
Jugoslovenskom pokretu? oteavalo poloaj Slovenaca.
"Iva~an, ,~ -o/ - 'important'

va~na,
2, "
,koristan, ~
korisna, -o/ - 'useful'
3/ostrvo/ or /otok/ - 'island'
4
Istupanje/ - I entry I
1013

Da li su oni bili za ujedinjenje sa Jesu. U Zagrebu se za Slovence govorilo:

Hrvatima i Srbima? 'Oni koji smiju govoriti ne ele sa
nama jedinstvo, a koji ele ne smiju
govoriti'.
To lijepo pokazuje njihov poloaj u Da, ali oni su bili dobro predstavljeni
monarhiji. u Jugoslovenskom narodnom odboru i
njihov rad u emigraciji doprinio je
mnogo stvaranju Jugoslavije.
Ko cy 6H~H ~~HOBH Jy~oc~oBeHcKo~ BH~ cy yr~eAHH XpBaTH, C~OBeH~ H

HapoAHo~ oA60pa Y eMH~panHjH? Cp6H H3 AYCTpo-Y~apcKe MOHapxHje.
~a ~H je pa~ To~a o~opa YTHQaO Ba JeCTe. q~HOBH To~a OA60pa YTHQa~ cy
CTBa~a&e J~OC~BHje? Ha caBe3HH~Ke B~Ae y KOpHCT CTBa-
paH. JY~OC~BHje. HHXOB YTHuaj je
6HO HapO~HTO Be~KH KOA BpHTaHCKe

B~Ae.
~a cy OHH npeACTa~~H XpBaTe,

~H /J.a, H nomTO cy HJIH BP~O ~~eAHH ~YATIl.
1
C~OBeHue H Cp6e H3 ABojHe MOHapXH- HHXOB paA je 6HO BP~O BazaB TIl.
2
je? KopHCTaH
BH ~oBopHTe o op6H npoTHB ~OBAOBCKO~ Ta j naKT cy 3aK"Y~HJIe <lpaHQYCKa, Be~Ka
naXTa. KaKaB je HO Taj naKT? BpHTaBHja H PYCHja ca HTaJIHjou Y
~OBAOHY 1915.
KaKBa je caAP.RHa To~a naKTa? no TOK naKTy HTa~Hja je Tpea~ Aa
A06Hje HCTpy ca rOpHnoK, ue~o
XpsaTcKo npHMopje 6e3 PHjexe H Aeo
/J.aJIMaUHje ca OCTpsHMa3 AO mHeHHKa,
Kao ueHy aa cTynase 4 y paT Ba
CTpaHH case3HHKa.
~a ~ je H KO~KO naKT H3BpmeB? HTaJIHja je AoH~ Bepca~CK~ yrOSOpOK
o UHpy HCTPY ca rOpHUOU. PajeKY je
aay3eJIa CH~OI(.
~a je yjeARHeHe Cp6a, XpBaTa H
~M JeCTe MHO~O.
C~OBeHana YTHQa~O Ba BeH3Bpmese
~OBAOHCKO~ naKTa?
~a ~H je "~eTpHaeCT Ta~Ka" npeA- JeCTe. /J.se Ta~xenpeAceAHHKa BH~COHa

ceABHxa CjeAHHeHHX AKepH~Hx ~pza OAHOCH~e Cl ce Ha Jyroc~oseHe.
Ba BH~COHa BKa~o YTuuaja Ba cTBa- 3aTO npeAceAHHK BH~COB Rua BeJIHKTIl.
paHe JY~OC~BHje? y~~eA KOA CBHjy Jyroc~oBeHa.
1014

UNIT SERBO-CROATIAN
KaRas je 6BO O~HOC C~OBeHaQa npeNa CJlOBeHHja je 6uJI8 Aeo AYCTpHje H TO je

J~OC~OBeHCKO. noxpeTy? OTe_BaJlO nOJ1oxcaj C~OaeBaIlB..
Aa JJH C1 OBH 6HJIH aa Yj e lume He ea Jecy. Y 3arpey ce aa C~OBeHQe rOBOpHJJO:
XpSaTHMa B Cp6HMa? "OHH KOjH CMHjy (CMejy) ~OBOPHTB Re
)lCeAe ea HaMa jelJ,HBC'l'BO , a KO JR _.ne
Be CMHjy ~OBopHTH".
To JJeuo nOKaay je J:WIXOB nOJIO_ j T }la, aJIH ORH eT 6HJIH Ao6po npellCTaEU.eHB
lloHapxHjB. y JyroCJJOSeHeKoM HapoAHoM OA6oPT H
aHXOB paA Y eMHrpaUHjH AonpHs8o je
MBoro CTB8palhY JYI'OCJJ8BHje.

On the basis of the data given in the Basic Sentences and Conversations of
lessons 36 1 36, 39 and this lesson be prepared to give short talks along these
lines:
l) Give an account of the major events and facts which brought Yugoslavs
together and helped in the creation of Yugoslavia.
2) Describe the events which divided Yugoslavs, preventing the creation
ot Yugoslavia.
At the teacherIs discretion the above may be a written assignment.

giving dates and other data.
1015

BASIC COUBSB UIU'l'4l
UNIT 41

Soccer Match Nogometaka utakmica ~YAa~cKa yTaKMHQa
A
match, competition, utakmica yTaKMHIl8.
bidding
, ,
outlaw hajduk, hajduka xajllYK, xaj.ntxa
football, soccer nogomet ROI"OM8T
pertaining to football, nogometaki, -a, ,
HOI"OMeTamKB, -
-i, -6
soccer
-o
club klnb pl klubovi
, ,
dress, uniform dres pl dres ovi ,l(pec ,l(peCOBH
Hajduk (soccer club Hajduk (nogometaki XajA'K (~YAa~cKH
from Split l white
.
Jo '
klQb iz Splita, KJIYCS 1'13 Cn~Ta,
uniforma )
..)
.bijeli dresovi CS;JIi A~COBB)
, "
dynamo, generator dinamo / d1n!mo
Dinamo (nogometaki
ABRaMO
,
~HHaMo
,
/ ARRaMO
(mYACSa~cKH
Dinamo (soccer club
from Zagreb, blue KJIYCS
Jo B3 3arpe6a,
"
klnb iz Zagreba,
uniforma)
plavi dresov1) n.dsfi APJCOSH)
How did you like the game Kako vam se dopala KaKO Bau ce cBBAe~
between 'Hajduk' and yTaKMHI:(B. H3:Me~y
utakmica izmeU
'Dinamo'?
'Hajduka' i 'Dinama'? 'XajAYKa' H '~HHaMa.
B
preference, priority, prvenstvo npS~RCTBO
championship
federal savezni, -a, -5 ciBe3Hfi, -i, -6
league liga "
~I"a
exciting UZbudljiv, -a, -o Y3CSYA~HB, -a, -o
The game was very exciting, Poto se igralo za nomTo ce HI" pa~o 3a
since it was played for prvenstvo u Saveznoj npBeHCTBO Y CaBe3Hoj
the championship in the
Federal League. ligi, utakmica je bila ~HI"H, YTaKMHua je 68-
jako UZbudljiva. a BP~O Y3C5YA.hBBa.
deserving zasluan, "

3aCJIYz&a,
z~sluna, - o "
3acJIYZHa,
,
-o
zero nula HY~
1016

The whites deserved their Bijeli su zaslu~no BeJIH cy aacJIYXCHo

l : O victory.
pobijedili sa l : O n06e~HJIH ca 1 : o
(jedan prema nula). (jeAaH npeMa HYJIa).
A
to visit, attend posjetiti, da noc~THTH, ~a
posjetIm, posjeen noceTHM, noceheH
Was the game well attended? Da li je utakmdca bila Aa JIH je yTaRMHua 6H~
dobro posjeena? tL06pO noceheHa?
B
stadium st~dion
gledalac, gledaoca
.. ..
spectator p~e~a~u, rJIe~aOU8
..
Gpl. gledalaca PJIe~aMIli
fan navija G navij~ca HaB~ji~, HaBHjk~a
There were over 35,000 Na stadionu je bilo Ha CTa~HOHY je 6HJIO

spectators(mostlY fans of preko 35.000 npeKO 35.000
1Dinamo I) a t the s tadium.
gledalaca ve6inom rJIeAaJIaUB BehHHOM
navija~a IDinamai, HaBHja~a 'AHHaMa'.
,
enthusiastic oduevljen, -a, -o o~ymeBheH, -a, -o
to wind up, support navijati, navIjam HaBijaTH, H;BHjaM
strong sn~zan, sn~zna, -o cHizaH, cHkEHa, -o
,
support podrka nOAPmKa
player {gra, igr~ca Hrpa~, Hrpi~a
They were cheering players Oni su odu!evljeno OHH cy o~ymeB.leHO
of IDinamo I enthusias- navijali za IDinamo I HaBHjaJIH aa 'AHRaMO'

tically, giving them
strong support. i davali sna!nu H AaB8JIH CHaXCHY
podr~ku njegovim nOAPDIRY HerOBHJl
igrac!ima. Hrpa~HMa.
e
center half centarhalf ueHTapX~JI4l
half(time) poluvrijeme nOJIYBpeUe / nOJIYBp~Me
~ '-
goal gal pl g6lovi rOJI rOJIOBH
1017

BASlCCOuast: UIIIT 41
They were very disappointed Kad je centarhalf KaA je ueRTapxa.m:J

when the center half of 'XajAyxa' Aao y npsoM
'Hajduk' made a goal in 'Hajduka' dao u
the first halt. prvom poluvremenu gol no~speMeHY rO~ oua
oni su bili vrlo cy c:5HJJH SPJlO pa301lapaHH.

razot!arani.
A
to hurt povrijediti, "
nOBpe,uHTH,
da pvrijedlm Aa nospe,uHM
# --
or, OZlijediti, o3JJ:5AHTH,

da zlijedlm Aa 03JIeAibr
Was anybody hurt? Da li je neko bio ~a JlH je HeKO HO
ozlijeen? nOBpel)ea:?
B
fair fer ~p
No, 'Hajduk' played fair Ne, 'Hajduk' je igrao He, 'XajAyK' je Krpao
and nobody was hurt. ~p H RHKO BMje HO
ter i niko nije bio
ozlijeen. nOBpe1)8H.
.
RaSaJUl
attack, offensive navala
superior nadmnijI, -i, -E Ha,lluohHHj&, -a, -e
In the second half 'Dinamo' U drugom poluvremenu y APYr0K nO~BpeMeHY

went on the offensive ILHHauo l je npemao
and was superior. 'Dinamo' je preao
u navalu i bio je y Hasa~ M HO je
ja~i. HaAKohHHjH.
to shoot !utrrati, uttrarn c.

myTHpaTH, ' - -
myTHpaM
.
JIOnTa
ball lopta
,
goal-keeper glman I' OJIMa B
,
successfully uspjeno ycnemHo
The players of t Dinamo , Igra~i 'Dinama' su Krt pa 1IH Ill,HHaMa' cy

shot several times (Ithe HeKOJIHKO nyT&
nekoliko puta
ball') at the goal, but
the goal-keeper of ~utirali loptu u gol, myTHpaJlH JIOnTy y I' OJI,
'Hajduk' successfully ali je golman 'Hajduka' aJIH je rOJIMaB IXajAYK&'
defended the goal each
time. svaki put uspje!no cEaKH nyT ycnemuo
odbranio gol. o,u6paHBO roJI.
1018

e
enthusiasm oduevlj~nje
The enthusiasm of the fans Prema tome oduevljenje npeMB TOMe o~yme~eHe
went up and down accord-
navija~a je raslo i HasHja~ ce AH3a~o
ingly.
padalo. If IIBAa~o.
, ,
shot ut pl utevi myT myTesR
shout, cry uzvik pl uzvici Y3BHK Y3BHIUI
approval odobr.vanje o~opiBiJlle
dissatisfaction nezadovc51jstvo He3a~OBS"CTBO
Every good or bad shot was Svaki dobar i slab ~ut CBaKH Aoap H p~aB myT
accompanied by stormy
pratili su burni uzvici npBTH~ cy ypHH Y3BHQH
shouts of approval or
disapproval. odobravanja ili 0~06paBa&a RAH
nezadovoljstva. He3a~OBO~CTBa.
B
to equalize, make izjednaiti, '"
lIoje,nHB"IHTR,
even Aa H3j~AHi"lHu
da iZjedna.im
to achieve, attain postii, IIOCTHhR
da postignem Aa IIOCTHl"H8M
,
at least makar lIaKap
If the goal-keeper of the Da golman bijelih nije lla 1"0JDlaH e~x HH je

whites had not been so 6HO TaKO Aoap II~BK
good, the blues would bio tako dobar plavi
have not only tied the bi ne samo lzjedna~111, 6H He callo K3jeAHa"lK~,
whites, but scored at
ve bi pobijedili makar Beh H 1I0CTH1"~ aajllaae
least one goal more /
have won by one goal. s jednim golom razlike. jeAaH 1"0~ BH1Ile.
A
..
CIIOpT
.
cnopTOBII
sport Xport pl Iportovl
to stay, to occupy baviti se, aBHTH ce,
oneself with something bavim se 6aBill ce
What other sports do you Kojim se jollportovima KOjKII ce CIIOpTOBKKa jom

play ('With what other bavite? aBRTe?
sports do you occupy
yourselves')?
1019

B
basketball koarka
handball rukomet "
pyRoMeT -
volleyball odbojka D odbojki o,n6jRa
, -
oA6ojRH
Basketball, handball Igraju se mnogo ko~arka, Mrpajy ce MHoro KomapRa,

and volleyball are rukomet i odbojka. pyKoMeT H o~6ojKa.
played.
e
swinuning plivanje
rowing veslanje
Swimming and rowing are (a Plivanje i veslanje su n~HBaHe H BeC~He cy

kind of) popular sport[s]. neka vrsta narodnog HeKa SpCTa HapOAHor
~porta. cnopTa.
What winter sports do you Kakvih zimskih ~portova KaKBBX 3HMCKBX cnopToaa
have? imate? HMaTe?
skling skijanje / smucanje CKHj8He / cMy~aHe
glidlng, slipping, sklizanje RJIH38He
skating
ice l~dJl leda "
~eA. "
~eAa
entertainment zabava 3:aaa

B
Of the winter sports-besides Od zimskih ~portova OA 3HMCKHX cnopTOBa
skiing, ice skating osim skijanja, nopeA cKHjaH:a,
is a favorite pastime.
sklizanje na ledu je KJlH3ase Ha JleAY je
vrlo omiljena zabava. BP~O OMH~Ha 3a6aaa.
e
team tlm pl timovi /
,
aKKua
hockey
ekipa
, ,
hokej, hokeja
, -
xOKej, xOKeja
,
"-
water-polo vaterpolo BaTepnOJlO
slowly, take it easy phlako 00"1<0
1020

Some of our soccer clubs Neki nogometa~ki klubovi HeKR my~6a~cKR K~6oBH
have good ice hockey and
water-polo teams. These imaju dobre timove HMajy ~ope THKOBe
sports are being slowly (/ekipe) za hokej na (/eKHne) aa xOKej Ha
introduced and are
developing well. ledu i vaterpolo i ti ~e~y H BaTepno~o H TH
se portovi polako ce cnopTOBH nO~KO
uvode i lijepo YBo~e H ~eno pa3BHjajy.

razvijaju.
Cultural Note
The Basic Sentences are based on an actual soccer game played in Zagreb
on June 2, 1963. Sports are taken very seriously and attended with great
enthusiasm. Of the many (and obvious) loanwords used, some are in general use -
such as /klub/, /sport/ /fer/ /stadion/ /dinamo/ [club, sport, fair, stadium,
dynamo]; others are used only with regard to the game of soccer. Nearly all are
loans from English. Note that they are all totally assimilated into the Serbo-
Croatian vocabulary and have case endings and plurals according to their form
(/klub/ pl. /klubovi/, /tim/ pl /timovi/, etc.). Loanwords from English are
also used in tennis and ice-hockey.
N~te 41.1 Prepositions: Review

A large number of prepositions have been used in the units up to this point
and there has been some discussion of their use. This note reviews those which
have occurred. The following note gives a general survey of all preposltlons in
common use.
Of the prepositions which have occurred, not all the uses can be illustrated
from the preceding units. Fuller representation of usage is given in the drills
of this unit.
Note 41.1.1 Prepositions Regularly Followed by One Case

Genitive
/bez/ bez smetnji Iwithout hindrance l
bez ikakvih nezgoda ili kvara
Idol do stanice
do Moravske doline
/ dui du same reke
1021

lizi iz prolog pisma

lizal iza Kranja
Ikodl kod svih hrianskih naroda
lodl od koga
od najva~n1jih dogaaja
lokol oko deset

Ipored( - Ipokrajl pored razliitih azbuka
/posle/ - /poslije/ posle toga
posle Napoleonovih ratova
/.pre/ - /prije/ pre zore
pre odlaska
/preko/ preko puta spomenika
preko Maribora
Iprotiv/ protiv Turaka
/radi/ radi vas Ifor your sake l
/seml - los im/ sem azbuke
sem toga
/vanl van grada
/zbogl zbog toga
zbog poplave
A number of Icompound l prepositions also occur with the genitive. These

are made up of a preposition plus another form. This latter may be a pre-
position also or it may be a noun base. Most compound prepositions are followed
by the genitive case. All those with liz/ as first element take the genitive:
lispred/ ispred nas

/izrneu/ izmeu starih i novih kUjni
/iznad/ iznad prosecnog
/lzuzev/ izuzev primorskih krajeva
/izvan/ izvan grada
The manner in which such prepositions were formed historically is seen very
clearly by the use of /za/ plus an expression beginning with /vreme/:
Iza vreme/ za vreme vecere

za vreme vikenda
Dative
Ipremal prema podacima
prema srpskom ustanku
Ipril pri povratku
1022

Accusative
Ikrozl kroz divne, brdovite predele
Note 41.1.2 Prepositions Regularly Followed by Either of Two Cases
Genitive IDative
Iblizul G blizu Narodnog muzeja
D blie moru nego putu
luprkosl - lusprkosl G uprkos hladnoe
D uprkos tome
Genitive I Instrumental
ls al G s leve strane s desne
sa zeleznicke stanice
I sa sirom i mesom
sa gradskim saobraajem
Accusative IDative
Inal A na predele na sam voz
na zeleznicku stanicu
D na drugom spratu
na svim nezvanicnim priredbama
101 A o zid
D o kulturnom zivotu
o vaem doruku
Ipol A po lekara
D po hektaru
Accusative I Instrumental
Imeul A On Je seo meU decu
I meU omlad1nom
Ipodl A pod upravu Beca

I pod pritiskom Turske
Ipredl A Kola stadoe pred kuu
I preda mnom
pred robnom kuom
1023

BASIC COURSE 1JIIIT 41
Note 41.1.3 Prepositions Regularly Followed by One of Three Cases
Accusative / Genitive / Instrumental

/za/ A za koga
za.moj prtljag
G oranje za hladovine
I jedni za drugim
potreba za u~ionicama kao i u~itelj1ma
i profesorima
Accusat1ve / Genitive IDative
/ul A u Moravsku dolinu
u Narodno Pozori~te
G U straha su velike o~i (Fear has big
eyes.)
D u kom kraju
u poslednjem momentu
Note 41.1.4 Forms not Determined by the Preceding Preposition

posle podne
u sedam sati uve~e
/podne/ and /sedam/ are both indeclinable. Compare the use of /hilJau/ in
numbers (Note 13.1.2).
Accusative expressions of time, such as /nedelju dana/ 'for a week',
/mesec dana/ Ifor a month' are used as set expressions after certain
prepositions as seen in the following examples. Compare:
pre nedelju dana a week ago' posle mesec dana lafter a mon~hl
A prepositional phrase may be used after another preposition, as /pre
nekoliko sati/ in
do pre nekoliko sati 'up until a few hours agol
Preposltions and Prepositlonal Phrases followed by Clauses
Moete ne samo uzeti red vonje ve i popiti ne~to pre nego ~to poe voz.
A few prepositions may be directly followed by verb clauses. For example /bezl
Iwithout' may be followed by a clause beginning with Ida/: Ibez da je kazao
zbogom! Iwithout having said goodbye l The preposition Iprel is followed by
/negol before a clause with the introducer /to/, as above. Other preposlt1ons
have other construct1ons. Some of these are:
1024

Preposltlon (Object) Clause
bez da
pre nego to
pored toga to
prema onome to
Compare /zato/ 'why'. Other examples are given in Note 41.2.
In one comblnatlon~ /poto/, the preposition ls immediately followed by
/to/. Note that the /po-/ or /poto/ parallels !posle/ 'after' in meaning.
'Before' plus clause is Ipre nego to /; 'after' plus clause is /poto /.
(/poto/ may also correspond to 'sincet~ the /po-I paralleling more Ipo/.)
The word /dokle/ substitutes for Ido koliko/ for 'up to when~ how long'.
The use of /pol as a distributive particle may be listed here. Used
distr1butively~ the case of the word or phrase following is determined by the
position of that word or phrase in the sentence. Ipo/ does not affect it.
For example:
Mojim prijateljima i meni donesite po jedno vino. (10)
Hoete da probate po pare pite sa sirom i mesom kao predjelo? (29)
Najbrojnija su domainstva sa po jednim ~alnom.
The last example shows clearly that the phrase ljednim ~lanom/ is instrumental
after Isa/.
Note 41.2 Prepositions: General Survey

Note 41.2.1 Preposltions Regularly Followed by One Case
The clause introducer or other construction is also indicated here.
Genitive
bez twithout'
!bez da /
'up to~ next to~ beside; until 1
to~
lalong~ down along'
ispod 'under, below'

ispred Ibefore~ in front of'
iz 'out of, from'

iza 'behind, in the rear o~ after'
izmeu 'among~ between'
iznad labove~ beyond'
izuzev 'except'
/izuzev to /
1025

BASIC COUR. UIG'1' 41
izvan I van 'outside of'

kod lat" by" at (the home of)" in (the
possession of)'
kraj I pokraj 'beside" besides'
mesto I umesto I mjesto I umjesto 'instead of'
nakon 'after' (chief1y used in Croatia)
nasred I sred 'in the middle of'
navrh I vrh 'on top of'
nie 'below'
od 'from" of'
oko 'around" about'
okolo 'around'
osim Isem 'except" beside" besides'
losim to .1
pokraj I kraj 'beside" besidesI
,
pomocu 'with the help of" by means of'
papi1t 'like l
pored 'beside, besides, along, byl
Ipored toga to 1
posle I poslije lafter l
Ipoto 1
posred I sred lin the middle of l
p6vodom 'regarding, on account of" on the occasion
of" because of'
povrh Ivrh Ion top of'
pre I prije 'before'
Ipre nego to 1
preko 'across" over" by way of, via" beyond I
p?rt 'in the direction of, toward, towards'
radi 'on account of" because, for the sake
of l
Iradi toga to 1
sem I osim lexcept" besides I
Isem to 1
sred I nasred I posred I usred lin the middle of l
uoi Ion the eve of l
usled / usljed las a result of l
1026

/us1ed toga ~to /

usred / sred ,lin the middle of I
uvrh / vrh Ion top ofl
van / izvan 'outside of'
vi~e labove, beyond I
vrh / navrh / povrh / uvrh 'on top of'
zbog Ion account of, because of'
/zbog toga ~to /
Dative
k / ka Ito, toward'
prema 'according to, toward, facing'
/prema onome ~to /
pri lalongside of, near'
Accusative
kroz lacross, through I
niz Idown, along I
uz / uza lalong, up along, with, up, up against
( touching ) I
Note 41.2.2 Prepositions Regularly Followed by One of Two Cases

Genitive / Dative (all usually with genitive)
blizu G ' near'
D Inear I
nasuprot G 'against, contrary to'
D lagainst, contrary to' (With names of
persons)
/nasuprot tome ~to /
protiv G Iagainst I
D 'against I
uprkos / usprkos G 'in spite of'
D 'in spite ofl (With names of persons)
/u(s)prkos ~to / lin spite of the fact that 1
Genitive / Instrumental
s / sa G 'from off, from out of (vehicle)
I 'with (accompan1ment)
Accusative / Dative
na A lonto (place to which) direction
towards)
1027

D Ioni (place where)
o A 'onI onto l against'
D 'about l concerning'
po A Ihere and there onto a given surface or area'
D 'here and there on or over a given surface
or area'
Accusative / Instrumental
meU A 'between,among'(place to which)
I fbetween l amongl(place where)
nad / nada A lover l (place to which)
I lover'(place where)
pod / poda A 'under' (place to which)
I 'underI underneath' (place where)
pred / preda A 'before l in front of' (place to which)
I Ibefore l in front of' (place where)
Note 41.2.3 Prepositions Regularly Followed by One of Three Cases
Accusative / Genitive / Instrumental

za A 'for'j movement 'behind' or 'after'
G 'for l during (a period of time)'
I 'behind'
zato to 'because'
Accusative / Genitive / Dative
u A 'inI into' (direction to which)
G 'with l near l at the place of'
D 'inI inside of t (place where)
Note 41.2.4 Notes on Usage

In addition to the patterns mentioned in Note 41.1.4 1 the following
semantic relationships should be reviewed:
Accusat1ve Dative Genitive
u 'to l into I u 'in' iz 'froml out of'
na 'onto l na 'onI sa 'off of j off and down from'
Accusative Instrumental Genitive
pod 'under pod 'under ispod 'out from under'
(involving motion) I (place where)~ but also 'under (place where)'
1028

Inal Ioni is also used with certain words such as /stanica/ and /universitet/.
Isaf 'off of' is also used as lout of l a conveyance, as well as 'off l (a horse).
Compare English 'he got off the train' or 'off the plane' but lout of the carl
(all /sa/).
Note 41.3 New Verbs

a I ut:frati utiram to shoot (ball)
i I baviti' se bavIm se to stay, occupy
i p zabl!viti da zabavrm oneself; to
entertain
i P iZjedn~iti da iZjedna!m izjednaen to equalize
a/J! I izjednaIvati iZjednauj~m izjednaivan
,
V/je p miviti dt; navijem nav1jen
, -ena to wind up
a I naVIjati navIjam navIjan
, ,
i p ozlgditi da ozledIm ozleen to hurt
/ozlijediti Ida, ozlijedIm /ozlijeen
,
a/J! I ozle:fvati ozleujem ozleIvan
/ozlje:fvati /ozljeujem /ozljeIvan
i p posgtiti da poset!m ' -'

posecen to visit
/posjetiti Ida posjetIm /posjeen
,,
posefvatf
',
posecujem posecivan
a/J! I
/posje:fvati /posjeujem /posjeIvan
C p postii / da postign~m postigao, postignut to achieve

V/ne p /postignuti postigla
a/Je I postizati postizem

a I postiz~vati postlzavam
a I vrgati vream to hurt, offend

/vrijeati /vr1jeam ,
i P povrediti da povredim povreen to hurt
/povrijed1t1 Ida, povr1jedIm /povr1jeen
i P uvr~diti da uvredIm uvreen
/uvrijeditl Ida uvrijedIm /uvrijeen
1029

BASIC COURSE 1JIUT4l
Grammatical Drill
GD 41.1 Review of Prepositions
GD 41.1.1 /bez/ 'without' with genitive only.
Jovan je dobio sobu bez kupatila.

KakVu sobu je dobio Jovan? On je dobio sobu bez kupatila.
Autoputem saobraaju samo motorna vozila,

te se vozi brzo i bez smetnji. l
Kakva je bila vonja autoputem? Autoputem se vozi brzo i bez
smetnji, jer saobraaju samo
motorna vozila.
Nama nije bila potrebna nikakva pomo

i stigli smo u Beograd bez ikakvih
nezgoda ili kvara.
Da li se moe dobiti pomo na autoputu Ne znam, nama nije bila potrebna
na slu~aj nekog kvara? nikakva pomo i md smo stigli
bez ikakvih nezgoda ili kvara.
/bez dal
Jovan je otiao bez da je kazao Zbogom.
Jeste videli Jovana pre odlaska? Ne, otiao je bez da je kazao
Zbogom.
GD 41.1.2 /blizu/ 'near'

GD 41.1.2.1 Usually with genitive
Naa kua se nalazi blizu velikog i

lepog parka.
Gde se nalazi vaa kua? Nalazi se blizu velikog i lepog
parka.
Sreom, kad nam se desio kvar u motoru

bili smo blizu jedne garae.
Gde ste bili kad vam se desio kvar Sreom, bili smo blizu jedne
u motoru? garae.
l/sm~tnja/ - 'hindrance'
1030

GD 41.1.2.2 With Dative (less usually)
Njegova kua je blie moru nego glavnom

putu.
Da li je njegova kua blie moru ili Ona je blie moru nego autoputu.
autoputu?
GD 41.1.3 Idol Ito~ until~ up to~ next to~ besidel with genitive only.
Odavde do Zagreba ima 393 km. autoputem~
a 404 km. vozom.
Koliko kilometara ima od Beograda do Do Zagreba ima 393 ~. autoputem~
l
Zagreba? a 404 km. vozom.
Neu se moi vratiti kui do 7.
Hoete li se vratiti kui do sedam? Ne~ neu se vratiti kui do sedam.
Poto je danas petak muzej je otvoren

do 19.00 asova.
Dokle je otvoren muzej? Poto je danas petak~ muzej je
otvoren do 19.00 asova.
U Makedoniji je dolo do smanjenja

prirataja zbog iseljenja znatnog
broja Turaka.
Kako je dolo do smanjenja prirataja Do smanjenja je dolo zbog iseljenja
u Makedoniji? znatnog broja Turaka.
Jovan je za rukom sedeo do gospodina
Jovia.
Gde je Jovan sedeo za rukom? On je sedeo do gospodina Jovia.
GD 41.1.4 ld ui lalong~ down along l with genitive only.

Kad smo uli u Moravsku dolinu~ voz je
iao du same reke.
Da li je voz iao du reke? Da~ kad smo uli u Moravsku dolinu~
voz je iao du same reke.
ILjUbljana - Sarajevo 537 km.
Dubrovnik - Rijeka 653 km.
Beograd - Skoplje 459 km.
Zagreb - Split 381 km.
1031

GD 41.1.5 lispodi lunder J below l with genitive only.
Dok je kia padala mi smo stajali

ispod jednog velikog drveta.
Sta ste radili dok je padala kia? Stajali smo ispod jednog velikog
drveta.
Knjiga je pala ispod stola.

Gde je moja knjiga? Vaa knjiga je pala ispod stola.
GD 41.1.6 /ispred/ lin front of l with genitive only.

Zora je stajala ispred Jovana.
Gde je stajala Zora? Ona je stajala ispred Jovana.
Sela i gradovi su se reali ispred moga
prijatelja i mene kao na filmu.
Kakav je bio va put kroz Moravsku Vrlo lepe Sela i gradovi su se
dolinu? reali ispred moga prijatelja 1
mene kao na filmu.
Moja kola stoje ispred kue.
Gde su vaa kola? Moja kola stoje ispred kue.
GD 41.1.7 liz/ lout of, from l with genitive only.
Moj prijatelj je iz Splita, iz Dalmacije.

Odakle je va prijatelj? On Je iz SplitaJ iz Dalmacije.
Iz prolog pisma vidi se da Jovana

interesuju OVdanji uslovi za ~ivot
i stanbene prilike.
Hoe li Jovan skoro doi ovamo? DaJ iz prolog pisma vidi se da
ga interesuju OVdanji uslovi
za ~ivot i stanbene prilike.
Jovii se vraaju prekosutra iz

Zapadne Nemake.
Kad se vai prijatelji Jovii vraaju Oni se vraaju prekosutra iz
iz Zapadne Nemake? Zapadne Nemake.
1032

GD 41.1.8 lizal 'behind, in the rear of, after' with genitive only.
Odmah iza Kranja postepeno se otvara

Ljubljanska kotlina.
Gde se dolina Save iri? Odmah iza Kranja postepeno se
otvara Ljubljanska kotlina i
tu se Sava iri.
Parkirau kola iza kue. Tu uvek ima
mesta za parkiranje.
Gde ete parkirati kola? Iza kue. Tu uvek ima mesta za
parkiranje.
GD 41.1.9 /izmedU/ 'between, among' with genitive only.
utakmica je bila izmedu 'Hajduka' i

~inamal za prvenstvo u Saveznoj ligi.
Izmedu kojih fudbalskih klubova je Bila je izmedu fudbalskog kluba
bila utakmica. 'Hajduk' i fudbalskog kluba
'Dinamo I.
Razli~ite vere uticale su razumljivo na

slabljenje veza izmedu Srba i Hrvata.
~ta je uticalo na slabljenje veza izmeu Razliite vere su uticale na
Srba i Hrvata? slabljenje veza izmedu njih.
Tursko osvajanje Ugarske i dela Hrvatske

poremetilo je ravnoteu snaga izmedu
velikih sila u Evropi u XVI veku.
~ta je poremetilo ravnoteu snaga izmedu Tursko osvajanje dela Ugarske i
ve1~~h s~la u Evrop~ u XVI veku? Hrvatske poremetilo je ravnotezl
snaga izmeu velikih sila u XVI
veku.
Posle turskog poraza l kod Beca 1683.

ravnotea snaga izmedu velikih sila
je uspostavljena.
Kad je uspostavljena ravnotea snaga Ravnotea snaga izmedu velikih
izmeu Turske i drugih velikih sila? sila uspostavljena je posle
turskog poraza kod Beca.
l/porazi - 'defeat l
1033

BASIC COURSE UlGT41
GD 41.1.10 /iznad/ 'above, beyond' with genitive only.

U drugim republikama, ne racunajui
Sloveniju 1 Hrvatsku, prlra~taj je
iznad prosecnog.
Da 11 je u Sloveniji i Hrvatskoj Nije. U drugim republikama
prira~taj stanovni~tva iznad prose~nog? prira~taj je iznad prosenog.
Avion je leteo iznad grada. The plane was flying above the city.
Da li je avion leteo iznad grada~ Da, avion Je 1eteo iznad grada.
Naa kua se nalazi na brdu iznad grada.
Je li va~a kua u gradu? Ne, naa kua se nalazi na brdu
iznad grada.
GD 41.1.11 lizuzevl 'except' with genitive only.

Izuzev primorskih krajeva ribe nema
dovoljno.
Da li ima dovoljno ribe? Izuzev primorskih krajeva, ribe
nema dovoljno.
GD 41.1.12 Iki, lkal Ito, toward l with dative only.

Jovan 1 Toma su i~li ka stanici.
Da 11 su Jovan i Toma i~li na stanicu? Ja sam video da su ili ka stanici,
a da li su ili na stanicu to
ne znam.
Ovaj put vodi ka koli.
Koji put vodi ka ~ko11? Ovaj put vodi ka koli.
GD 41.1.13 Ikod/ 'at, by' with genitive only.

Toma e biti kod kue u 7 sati, gospodine.
Kad e va mu~ biti kod kue, gospoO? On e biti kod kue u 7 sati,
gospodine.
1034

UNIT 41 SBRBO-CROATIAN
Posle turskog poraza kod Bel$a.. ugled

Austrije je ogromno porastao kod
svih hriansk1h naroda.
Kad je ugled Austrije porastao kod svih Da nije bilo turskog poraza kod
hriansk1h naroda? Be~a .. ugled Austrije ne bi
toliko porastao.
Mi smo se vrlo lepo proveli kod naih

prijatelja Jovia.
Kako ste se proveli kod vaih prijatelja Proveli smo se vrlo lepo kod njih.
Jovia?
Kpd mene je 10 sati .. ali moj sat

zaostaje 5 minuta.
Koliko je sati kod vas? Kod mene je 10 sati.. ali moj sat
(What time do you have?) zaostaje 5 minuta.
GD 41.1.14 /kraj/.. /pokraj/ 'beside(s)' with genitive only.

M! smo stojali kraj (/pokraj) reke.
Ode ste vi bili? Mi smo stojali kraj reke.
GD 41.1.15 /kroz/ 'through' with accusative only.

Moji prijatelji putuju po Evropi.
Kako vai prijatelji provode odmor? Oni putuju po Evropi.
Do Moravske doline voz je prolazio kroz
divne .. brdovite predele.
Da 11 put vodl kroz lepe 1 interesantne Da.. do Moravske doline put je
predele? prolazio kroz divne .. brdovite
Oni e se vratiti s puta kroz mesec predele.
dana.
Kad e se vai pr1jatelji vratiti s Vratie se kroz mesec dana.
puta kroz Evropu.
Kroz celu svoju istoriju sve do ujedinjenja
Jugosloveni su se pribli~avali i
udaljavall jedni od drugih.
Kakva je bila istorija Jugoslovena? Kroz celu svoju istoriju sve do
ujedinjenja oni su se pribli~avali
i udaljavali jedni od drugih.
1035

BASIC COUBSE UIIIT 41
GD 41.1.16 ImedUI 'among~ between' with accusative

GD 41.1.16.1 With accusative
On je seo meu decu$ jer nije bilo
drugog mesta.
Zato je on seo meu decu? Da je bilo drugog mesta, on ne .bi
seo me\.'!"~ decu.
Ja sam stao meu njih da bih spre~io I stood between them to prevent
tu~u. a fight.
Kako ste spre~i1i tu~u? Da nisam stao meU njih ne bih
spre~io tu~u.
GD 41.1.16.2 With instrumental
On je sedeo meu decom.

,
Ge je g. Jovanovic sedeo kad ste v1 Sedeo je meu decom.
doli?
Kroz ceo XIX vek jugoslovenski pokret
se irio meu omladinom i intelek-
1
tualcima.
Da li je jugoslovenski pokret bio irok Nije. On se irio u XIX veku u
narodni pokret u XIX veku? glavnom meu omladinom i
intelektualcima.
GD 41.1.17 /mesto/, /umesto/ 'instead of' with genitive only.
Mesto Jovana doao je Toma.

Zar je Toma pozvan? Nije. On je doao mesto Jovana.
Umesto vode on je pio vino.

Otkud to da se Jovan napio? Da nije pio vino mesto vode, on
se ne bi napio.
l/intelektU&lac/ - 'intellectual'
1036

GD 41.1.18 Inal Ion (D); onto (A)I

GD 41.1.18.1 With dative
Stanujemo na Topciderskom brdu.
Gde stanujete? Imamo kuu na Topc1derskom brdu.
Bio sam na ~e1eznickoj stanici da vidim

za moj prtljag.
Gde ste bili Jovane? Bio sam na eleznikoj stanici
zbog mog prtljaga.
Nisam se dobro proveo na putu, jer je

voz bio pretrpan.
Kako ste se proveli na putu? Da voz nije bio pretrpan, pro-
veo bih se dobro.
Odeljenje za ensku konfekciju nalazi

se na drugom spratu.
Gde se nalazi odeljenje za ensku Nalazi se na drugom spratu.
konfekciju?

Prvo idem u ambasadu da se javim na
dunost, pa onda idem na e1ezni!ku
stanicu za prtljag.
Gde idete Jovane? Prvo idem u ambasadu da se javim
na dunost, pa onda idem na
e1eznicku stanicu za prtljag.
Sutra e me prijatelji voditi na jednu
pijacu.
Jeste bili na nekoj pijaci? Jo~ nisam. Sutra e me prijatelji
voditi na jednu pijacu.
Pre podne idemo na univerzitet, a posle
podne na Kalemegdan.
Kakav je va~ raspored za sutra? Pre podne emo ii na univerzitet,
a posle podne na Kalemegdan.
1037

BASIC COURSE 1JJftT4l
Austrija je iskoristila prvu priliku

da se izmiri sa Madarima na raun
Hrvata i Srba.
Da li je Austrija odrala ree prema Nije. Ona je iskoristila prvu
Hrvatima i Srbima. priliku da se izmiri sa Madzarima
na raun Hrvata i Srba.
Gospodin Jovi je otiao na ruak.

Da li je g. Jovi tu? ~ao mi je on nije tu. Otiao je
na ruak.
Turska invazija Balkanskog poluostrva

imala je takoe velikog uticaja na
budunost Jugoslovena.
Da li je turska invazija Balkanskog Je.~e, imala je velikog uticaja na
poluostrva imala uticaja na njihovu budunost.
budunost Jugoslavena?
Na zvaninu priredbu ne moete ii u

sivom odelu.
Mogu li ii na priredbu u ovom odelu? Ne, moete ii samo na nezvanienu
priredbu u sivom odelu, ali ne
na zvaninu.
Nisam zaboravio na na sastanak.

, ,
Niste valjda zaboravili na na sastanak? Nisam, doci cu na sastanak.
GD 41.1.19 /nad/, /nada/ lover, above l with accusative and instrumental.

On je citao nagnut nad knjigu. He was reading; bent over a book.
~ta je Jovan radio kad ste vi u~li u Video sam ga nagnutog nad
sobu? knjigu.
Mi volimo slobodu nada sve. We love freedom above all else.
Da li vi volite slobodu? Da, mi volimo slobodu nada sve.

Nad gradom je leteo jedan avion na A jet plane was flying above the
mlazni pogon. city.
Da li su leteli danas avioni nad gradom? Da, jedan avion na mlazni pogon
je leteo danas nad gradom.
1038

On nije imao vlast nad nama. He had no power over us.

Je li on imao neku vlast nad vama? Ne, on nije imao nikakvu vlast
nad nama.
GD 41.1.20 /nakon/ 'after' (chiefly used in Croatia) with genitive only.

Tomo je doao u Jugoslaviju nakon (Croatian rorms or names used in
Ivana. this sentence)
Ko je doao pre u Jugoslaviju, Tomo ili ~uo sam da je Tomo doao u
Ivan? Jugoslaviju nakon Ivana.
GD 41.1.21 /niz/ 'down along' with accusative only.
~ smo sili niz stepenice, jer je

lirt bio pokvaren.
Za~to ste silazili niz stepenice? Morali smo sii niz stepenice, jer
je lift bio pokvaren.
Lako je plivati niz vodu. It's easy to swim downstream.

Vi dobro plivate. Lako je, jer plivam niz vodu.
Deca su trala niz brdo kad sam The children wer~ running downhill,
ih ja video. when I saw them.
Gde su deca? Ne znam. Kad sam ih ja video, oni
su trcali niz brdo.
GD 41.1.22 /nasuprot/ 'against, contrary to' with genitive and dative.

GD 41.1.22.1 With genitive
Jovan je to uradio nasuprot mojih saveta.
Jeste vi kazali Jovanu da tako uradi? Ne, on je to uradio nasuprot
mojih saveta.

On je to uradio nasuprot Jovanu.
Zato je on to uradio? Ne znam zato, ali izgleda da je
on to uradio nasuprot Jovanu.
1039

BASIC COURSE UIOT41
GD 41.1.23 /nie/ 'below' with genitive only.
Skrenite putem nie mosta. Turn off below the bridge.

Koji put vodi ka koli? Skrenite onim putem nize mosta.
Moja kua je nize puta.
Gde se nalazi vaa kua? Blizu je, nalazi se nize puta.
GD 41.1.24 101 with dative 'about', with accusative 'on, onto, against'.
Ja sam vecerao zajedno sa Jovanom i za
vreme vecere smo na miru razgovarali o
naim poslovima.
S kim ste vecerali? Vecerao sam samo s Jovanom da bismo
na miru razgovarali o na~im
poslovima.
Iskoristio sam ovu priliku i napisao

roditeljima nekoliko reci o
kulturnom ivotu i prilikama ovde.
O cemu ste pisali roditeljima? Po~to se oni interesuju za kulturni
zivot i prilike ovde, pisao sam im
o tome.

On je obesio sliku o zid. He hung the picture on the wall.
Je li Jovan obesio sliku o zid? Ne znam ko je obesio sliku o zid.
Dete je palo i udarilo 1 glavom2 o zemlju
i povredilo se.
Kako se dete provedilo? Palo je i udarilo glavom o zemlju.
l '
lUdariti1 - Ito hitI
2/g1~val - 'head'
1040

GD 41.1.25 lodl Ifrom, of, since l with genitive only.

Imaju dva pisma, Jedno je od kue
od mog oca i majke, a drugo je od
naih prijatelja Jovia.
Od koga su pisma? Jedno je od kue, od mog oca i
maj ke, a drugo j o nisam otvorio
i ne znam od koga je.
Od Zagreba autoput prolazi kroz dolinu Save
,
izbegavajuci naseljena mesta.
Da li autoput prolazi kroz naseljena Ne, izbegava naseljena mesta,
mesta? naro~ito kad prolazi kroz
dolinu Save.
Od povra ima boranije, graka,
krompira, pasulja, zelene salate itd.
Kakvog povra ima? Poto je sezona ima boranije,
graka, krompira, pasulja,
zelene salate itd.
Od sveeg voa ima raznih vrsta jabuka
i kruaka, jagoda, malina i kupina.
Da li ima sveeg voa? Da, izmeUostalog video sam
razne vrste jabuka i kr~aka,
jagoda, malina i kupina.
Od kukuruza imamo vie prihoda i koristi.
Zato'sejete radije kukuruz od penice? Jer od njega imamo vie prihoda i
koristi.
Jugoslovenski pokret postaje narodni od
osnivanja srpskohrvatske koalicije.
Kad je jugoslovenski pokret postao Od osnivanja srpskohrvatske
narodni? koalicije.
Od ponedeljnika neu biti ovde.
Otkad neete biti ovde? Od ponedeljnika.
Ovaj kola~ je napravljen od jagoda.
Od ~ega je ovaj kola~? To je kola~ od jagoda.
Ovo je pita od sira.
Od ~ega je ova pita? To je pita od sira.
1041

BASlccOuaS URIT 41
GD 41.1.26 lo ko/ laround, about I with genitive only.
Ml smo obili oko grada.

Da li ste izbegli gradski saobraaj? Da, svi smo obi~li oko grada.
Od Beograda do granice ima oko 630 km.
Koliko ima od Beograda do granice? Ima oko 630 lan.
Ovogodinja euva je bila dobra i
uhvatilo nam se oko 20 metara po
hektaru.
Koliko ste imali p~enice po hektaru? Uhvatilo se oko 20 metara po
hektaru.
GD 41.1.27 Ipo/ with dative: Ihere and there on or over a given surtace or
area; according to, bYi peri afteri. With accusat1ve: Itor; 1str1butive tor
each one or of each one l
Ml smo putovali mnogo po Jugoslaviji.
Da li ste mnogo putovali? Da, putovali smo po celoj Jugoslaviji.
Na alost ja sam razumeo operu vi!e po
radnji glumaca nego po znanju jezika.
Da li ste razumeli sadrinu opere? Da, ali na .alost vile po radnji
glumaca nego po znanju jezika.
Poslao sam vam knjigu pO Zori.
Po kome ste mi poslali knjigu. Poslao sam po Zori.
Glupo je bilo to nisam po povratku s

..,
puta pregledao kocn1ce.
~udo niste pregledali kocnice po Bilo je glupo ito to nisam ulSinio
povratku s tako te!kog puta? odmah po povratku s puta.

Taksi je doao po Tomu.
Po koga je doao taksi? Po Tomu.
1042

Dete se iznenada razbo1e10 i umesto da

doemo na prijem, morao sam tr~ati1po
1ekara.
Za5to niste do~li kod nas na prijem? Dete se iznenada razbo1elo i morao
sam tr~ati po lekara.
Meni 1 mojim prijateljima donesite po
jedno vino.
~ta vi i va~i prijatelji elite da Donesite nam po jedno vino.
pijete?
Kao predjelo donesite mi po pare pite
sa sirom i mesom.
Sta le1ite kao predjelo? Donesite mi po pare pite sa
sirom i mesom.
Dajte mi deset maraka po 20 dinara.
Kakve marke lelite, gospodine? Dajte mi deset maraka po 20 dinara.
/poto/
"
Posto je kilogram jabuka? Kilogram j abuka J e 50 dinara.
(How much a kilo are apples?)
To ne smete nipo~to uraditi. You don 1 t dare do that on any account.
Mogu li to da uradim? Ne, vi ne smete to nipo~to uraditi.
GD 1.28 Ipod/I /poda/ 1 under I with accusative and instrumental.

GD 1.28.1 With acc.usative
Po tom sporazumu Dalmacija je opet
stavljena pod upravu Beca.
~ta je bilo s Dalmacijom po tom Ona je opet stavljena pod upravu
sporazwnu? Beca.
Dete je otilo pod krevet.
Gde je otilo dete? Otilo je pod krevet. Video sam
ga pod krevetom.
l/treati/ - Ito run, rush l
1043

GD 1.28.2 With instrumental

Najvie zemlje nam je obraeno pod
kukuruzom.
Koliko zemlje imate obraeno pod Ne znam tacno, ali najvie zemlje
kukuruzom? nam je obraeno pod kukuruzom.
GD 1.29 jpomou/ 'by means of' with genitive only.

1 2 ,
Zavesa se dizala i sputala pomocu
elektrike.
Da li se zavesa dizala i sputala Da, tako se radi. Zavesa se dizala i
,
pomocu elektrike? sputala pomou elektrike.
GD 1.30 /poputj 'like' with genitive
Oni su ili peke poput ostalih ljudi.

Kako su oni ili? Peke, poput ostalih ljudi.
GD 1.31 /pored/ Ibeside(s), along, by' With genitive only.
Mi putujemo prvom klasom i

v~limo mesta pored prozora.
Kakva mesta zelite da vam zauzmem, Zauzmite dva mesta u kupeu prve
gospodine? klase ako je mogue pored prozora.
Sve do Zagreba autoput prolazi

kroz lepa, zlvoplsna naSelja 3 i
put je zanimljiv.
Kroz kakve predele vodi autoput? Sve do Zagreba pored autoputa vide
se lepa ivopisna naselja i put
je vrlo zanimljiv.
l/z~vesa/ - 'curtaln'
2/sputati/ - 'to come down lower'
3/n~selje/ - I settlement I
1044

UNIT 41 SBRBO-CROATJAN
stare zgrade sa v1~e spratova

nemaju lift.
Da li nove zgrade imaju litt? DaJ nove zgrade sa vie spratova
pored stepenica imaju 1 lift.
Pored razli~itih azbuka jezik Srba i
Hrvata ostao je isti.
Da li je jezik Srba i Hrvata ostao Da# njihov jezik Je ostao isti i
isti i pored razliitih azbuka? pored razlici tih azbuka.
Sporazumom izmeu Austrije i Ugarske
pored Srba ostavljeni su i Hrvati
na milost i nemilost Mad~ara.
Kakav je bio polo~aj Hrvata posle Posle tog sporazuma i Hrvati su
sporazuma izmedU Austrije i Ugarske? pored Srba ostavljeni na milost
i nemilost Mad~ara.
/pored toga to/
Ja sam se malo etao pored toga to
pada kia.
Zar ste se vi etali i pored toga to Da, ja sam se etao i pored toga.
pada kia?
GD 41.1.32 /posle/ 'after' with genitive only.

Posle pada Beograda 1 turske pobede na
Moha~kom polju rat Be preneo u
Mad~arsku i Hrvatsku.
Kad se rat preneo u Mad~arsku i Hrvatsku? Posle pada Beograda i turske pobede
na Mohackom polju.
Ja sam doao u Beograd posle Jovana.
Jeste vi doli u Beograd posle Jovana? Da, ja sam doao posle njega.
Posle zauzea veeg dela Ugarske dola
je neuspela opsada Beca.
!ta je dolo posle zauzea veeg dela Posle toga je dola neuspela
Ugarske? opsada Beca.
1045

BASIC COURSE U1GT4l
GD 41.1.33 /povodom/ 'on the occasion of, regarding, a propos ofl with genitive
only.
Imam da razgovaram s vama povodom vaeg

puta u Zagreb.
Povodom ~ega elite da razgovarate sa Povodom vaeg puta u Zagreb.
mnom?
GD 41.1.34 /pre/ 'before' with genitive.

Moete kupiti red vonje pre polaska
voza.
Imam li vremena da kupim red vonje pre Da, imate dovoljno vremena i
polaska voza? moete kupiti red vonje pre
polaska voza.
Ja pro~itam jugoslovenske novine pre

odlaska u kancelariju.
Kad ~itate jugoslovenske novine? Pre odlaska u kancelariju.
Ja sam doao u Beograd pre Jovana.

Jeste vi doli u Beograd pre Jovana? Da, ja sam doao pre njega.
/pre nego to/

Pre nego to poete na put treba da
pregledate ko~nice.
Da li ste pregledali ko~nice pre nego Ne, nije potrebno. Nae kocnice su
to ste poli na put? nove.
GD 41.1.35 /pred/, /preda/ 'before, in front of l

GD 41.1.35.1 With accusatlve
Kola su stala pred kuu.
Gde su stala kola? Pred kuu.
Kad smo doli pred kafanu, mi smo seli

da popijemo po jedno pivo.
Jeste svraali negde? Da, kad smo doli pred kafanu,
mi smo svratili da popijemo po
Jedno pivo.
1046


Mogu samo zaustaviti kola pred
,
robnom kucom, ali ne mogu parkirati.
Gde zelite da siete? Zaustavite kola tu pred robnom
kuom.
Oni su preda mnom podmazali kola

i promenili ulje.
Da li je pred vama promenjeno ulje? Da, kola su preda mnom podmazana
i promenjeno ulje.
GD 41.1.36 /preko/, Ipreko puta/ 'across, over, by way of, via, beyond' with
genitive.
Ne bih nikad vie putovao zimi u

Austriju preko Maribora.
Da li ste putovali u Austriju preko Da, putovali smo samo jedanput
Maribora? zimi preko Maribora.
Narodni muzej je preko puta spomenika
Kneza Mihaila.
Koja je ono zgrada preko puta spomenika To je Narodni muzej. On je preko
Kneza Mihaila? puta spomenika.
Soba u Mazestiku kota izmeu pet i

est stotina dinara.
Koliko kota soba u Mazestiku? Soba u Mazestiku kota preko pet
stotina dinara.
Naa kua je preko brda.

Da li je va~a kua daleko odavde? Nije. Pogledajte ono brdo. Na~a ku6a
je preko tog brda.
GD 41.1.37 /prema/ 'according to, toward, facing' with dative.

Stav Austrije prema srpskom ustanku bio
je u pocetku prijateljski.
Kakav je bio stav Austrije prema U pocetku je bio prijateljski. Kasnije
srpskom ustanku? se njen stav prema ustanku promenio.
1047

BAllCcouaa UIGt' 41
Iprema onome litol

Put vodi kroz plodne i bogate doline i
ne bih rekao da j e va5a zemlja siroma5na.
3ta mislite o na50j zemlji? Ne bih rekao da j e va5a zemlja
siroma5na prema onome 5to sam
video.
OD 41.1.38 Ipril 'alongside ot, nearby' with dative.

Pri povratku je bilo hladno, all je
sunce s1jalo.
Kako je bilo pri povratku? Pri povratku je bilo hladno, ali
je sunce sijalo i bilo je
prijatno.
Zao mi j e 5to nemam re~nik pri ruci.
Imate li re!nik pri ruci' Nemam, all mo~da ja znam re~ koja vam
treba.
Ipri svem tom/

On je znao da vreme nije povoljno za
put, ali je pri svem tom otputovao.
~
Zar je on znao da ce vreme biti Da, znao je, ali je pri svem tom
nepovoljno za put?' otputovao.
GD 41.1.39 Iprotivl 'against' with genitive.

U ratovima Sv. saveza svi hri5ansk1
narodi su se bralli protiv Turaka.
Da li su se Srbi borili protiv Turaka u Da, Srbi su se borili protiv T\u'aka
ratovima Sv. saveza? zajedno sa ostalim hri.anima.
With dative (less common)
on je postupio protiv zakonu. He acted illegally (against the
law).
Zar je on postupio protiv zakonu? Da, postupio je preko o~ek1vanja
protiv zakonu.
1048

UNIT 41 SERBO...CROATIAN
GD 41.1.40 Iputl 'in the direction of, toward' with genitive only.
On je otiao put zeleznike stanice.

Je li on otiao na zelezniku stanicu? On je otiao put elezni~ke stanice,
ali ne znam da li je otiao ba
na stanicu.
GD 41.1.41 Iradi/ Ion account of, because of, for the sake or' with genitive
only.
Toma je doao radi majke.
I
Radi koga je Toma doao? On je doao radi majke. Ona ga je
zvala.
GD 41.1.42 Isl, Isal with genitive 'off of'; with instrumental 'with'.
Prtljag vaeg prijatelja jo nije donet

sa zeleznike stanice.
Je li prtljag mog prijatelja donet sa Da, njegov prtljag je ve.c donet sa
zeleznike stanice? elezni~ke stanice.
Na celom putu od granice do Beograda

bio je samo jedan zastoj i skretanje
s puta.
Da li je bilo zastoja i skretanja s Bilo je nekoliko zastoja i skretanja
puta? s puta.
Odeljenje za deake je s leve, a za

devojice s desne strane.
S koje strane je odeljenje za deake? Vide6ete, za de~ake je s leve, a za
devoj~ice s desne strane.

Sutra pravimo izlet s naim prijateljima
na Fruku goru.
S kim pravite izlet na Fruku goru? S naim prijateljima gospodinom

i gospoom Jovi.
1049

BASIC COD. U1G'l' 41
Veza sa Dedinjem i ToplSiderskim brdom

je dobra.
Zar se vi slu~ite gradskim saobraajn1m Da .. sluim se. Veza sa Dedinjem
sredstvima? i Top~idersk1m brdom je dobra.
Ja vam mogu pokazati sutra jednu robnu
kuu i radnju sa samoposlugom.
Zeleo bih da vidim jednu robnu kuu i Ako imate vremena j a vam mogu
radnju sa samoposlugom. pokazati sutra i robnu kuu i
radnju sa samoposlugom.
U poreenju sa novim kuama.. starije
kue imaju vee i svetlije sobe.
Kakve su starije kue u poreenju sa U poreenju sa novim.. starije
, ,
novim? kuce imaju vece i svetlije sobe.
Ja po~injem doru~ak sa ~aom vonog

soka.. obi~no od pomorand~e.
S ~im vi po~injete doru~ak? S ~aom vonog soka.. obi~no od
pomorandle.
Clanovi srpskohrvatske koalicije su
izlazili na izbore sa zajedn1lSk1m
programom.
Da li je osnivanje srpskohrvatske Da .. od njenog osnivanja, ~lanovi
koalicije imalo zna~aja? koalicije su izlazili na izbore
sa zajedni~kim programom.
GD 41.1.43 Isem{.. losim{ 'beside.. besides .. except' with genitive only.

Sem 8aborne crkve i Top~iderskog parka
treba da vidite beogradski grad i
Zoloki vrt.
!Ita nam preporu~ujete da vidimo sem Preporu~ujem vam da vidite beogradski
Saborne crkve i Top~iderskog brda? grad i zoloki vrt.
1050

Sem azbuke nema nekih bitnih razlika

izmeU srpske i hrvatske recenzije
staroslovenskog jezika.
Ima li neke bitne razlike izmeU srpske Ne, sem azbuke nema bitnih razlika
i hrvatske recenzije staroslovenskog izmeU tih dveju recenzija.
jezika?
/sem toga/
Sem toga# Hrvatska je dobila na upravu
Dalmaciju.
Da li Je Hrvatskoj priznata samo Ne, sem toga, ona je dobila
nezavisnost od Ugarske? Dalmaciju na upravu.
GD 41.1.44 /sred/# /posred/# /nasred/# /usred/ 'in the middle of' with genitive
only.
Mi smo bili usred ru~ka kad je Jovan
dolao.
Vi ste ru~ali kad je Jovan dolao, Da, mi smo bili usred ru~ka kad
jel'te? je on dolao.
Dete je bilo nasred sobe.

Gde je bilo dete? Dete je sedelo nasred sobe.
GD 41.1.45 /u/ with dative (/locative) and accusative 'in, into'jwith genitive
'with# near, at the place of'.
ao 41.1.45.1 With dative
U Narodnom pozori~tu se daje
opera 'Seljaci', a u Jugoslovenskom
dramskom Nu'i!iiev komad 'Gospoa
ministarka'.
~ujem da vi i va'i!ia gospoa mnogo Da# gledali smo u Narodnom pozori5tu
volite pozorilte. operu 'Seljac1'# a u jugoslovenskom
ramskom# Nul1ev komad 'Gospoa
minlstarka~
1051

B,f&SIC COURSE UMlT41
Kragujevac je grad u
Srbiji.
Gde ivi va prijatelj? On zivi u Kragujevcu, u Srbiji.
Deije odeljenje je u prizemlju.

Molim vas, gde je deije odeljenje? U prizemlju.
Pismenost je najvia u privredno

razvijenim krajevima u kojima je
ve uvedeno obavezno osmogodinje
kolovanje.
Da li je pismenost visoka u privredno Nije, pismenost je najVia u
nerazvijenim krajevima? privredno raZVijenim krajevima.
Ovde ~ene imaju ukusa u o~evanju.
Svet je ovde dobro odevenJ Da, naroito ~ene imaju UKusa u

odevanju.
Podaci popisa pokazuju dalje da su ~ene
jo uvek u veini, mada neznatnoj.

Jugoslavija je sigurno pretrpela velike Da, i zato su ene jo uvek u
gubitke u ljudstvu u toku rata. veini, mada neznatnoj.

Treba videti Sabornu crkvu i
Kalemegdan.
Gde nameravate da idete danas? Prvo emo ii u Sabornu crkvu, pa
onda na Kalemegdan.
U petak, subotu i nedelju neemo biti
kod kue.
Koliko ete biti na putu? Tri dana, mislim, petak, subotu i
nedelju.
GD 41.1.45.3 With genitive (less common)

U nas Jugoslovena to nije obiaj. With us Yugoslavs thatIs not
customary.
Zato niste uradili kao to sam vam Jer u nas Jugoslovena to nije
kazao. obiaj.
1052

UNIT 41 URBO-CROATIAN
U straha su velike o~i. Fear has big eyes.
GD 41.1.46 /uo~i/ 'on the eve ot, the day betore' with genitive only.
Jovan e doi uogi Bo~ia. John will come on Christmas eve.
Hoe li Jovan doi kui za Bo~i? Da, on e doi uo~i Bo~ia.
GD 41.1.47 /u(s)prkos/ lin spite ati usually with genitive, with dative with names
ot persons.
Uprkos hladnoe doputovali smo bez
ikakvih te~koa.
l
Kako ste podneli put? Podneli smo put dobro uprkos
hladnoe.

On Je to uradio uprkos Jovanu.
To Je bilo glupo. Naravno, ali on Je to uradio
uprkos Jovanu.
GD 41.1.48 /uz/, luza/ 'along, up along, with, up, up against' with accusative.
Po~to litt nije radio, mi smo morali da
"2
se penjemo uz stepenice.
Za~to ste se penjali uz stepenice? Penjali smo se uz stepenice,
po~to litt nije radio.
Mi smo stajali uz reku kad se to

desilo.
Ge ste vi bili kad se to desilo? stajali smo uz reku.
1/POdnet1/ - Ito stand, endure'

2/penjati sei - Ito climb l
1053

Ja pijem vino samo uz Jelo.

Zato ne popijete au vina? Hvala) ne mogu. Ja pijem vino samo
uz Jelo.
Mi emo kupiti benzin uz put (usput).
Zato ne kupite benzin u gradu? Kupiemo ga uz put.
Ja nemam novaoa uza se.
Moete li da mi pozajmite hiljadu ~ao mi je, ali nemam novaoa uza se.
dinara?
luz to (or usto)/ 'besides that, in addition to that'
On je star i uz to bolestan.
Zato va prijatelj ne radi? Jer je star i uz to bolestan.
Moj prijatelj ima dobar posao i uz to

Je bogat ovek.
Kako ivi va prijatelj? ~uJem da ima dobar posao,

a uz to je bogat covek.
GD 41.1.49 Ivani, /izvan/ ' outside of' with genitive only.

Moji prijatelji obino provode vikend
van grada.
Da li e vai prijatelji provesti Oni obi~no provode svaki vikend
vikend van grada ili kod kue. van grada.
Smitovi su ve dugo van Sjedinjenih

Amerikih Drava.
,
Da li e se Sm1tovi skoro vratiti iz Mislim da hoe. Oni su veo dugo
Evrope? Sta mislite? van zemlje.
GD 41.1.50 /vie/ 'above, beyond' with genitive only.

, l
Njegova kuoa je na brdu vie mosta
2
Pokaite mi njegovu kuul Eno, ono je njegova kua vie
mosta.
l/mGst/ - 'bridge'
2/enol _ 'there'
1054

GD 41.1.51 /vrh/I /uvrh/ I /navrh/ I /povrh/ 'on top ot' with genitive only.
Naa kua je bila navrh brda.
Gde je bila vaa kua? Bila je navrh brda.
Ipovrh togal
Usevi su inace bili raviI povrh toga The crops were bad in any case l and
dola je sua. on top or that along came a
drought.
Zato je godina bila tako rava? Usevi su ove godine ina~e bili
raviI i povrh toga do~la je
su~a.
!etva je bila rava, povrh svega

dola je bolest.
Zato vam treba novac? Imali smo ravu ~etvu6 povrh
svega dola je moja bolest.
GD 41.1.52 /za/ with accusative 'for' or movement 'behind' or 'atter'jwith

instrumental 'behind' or 'torfexpressing wish or need; with genitive 'tor,
during' in the sense ot time elapsed.
Devojka je donela katu i ~aj.
Za koga su kafa i ~aj? Kafa je za mene, a ~aj za moju
sestru.
~elela bih da vidim lenake haljine i
de~ija odela.
Da li je na ovom spratu odeljenje za Nije, odeljenje za ~ensku i

~ensku i de~iju konfekciju? de~lj u konfekclj u j e na prvom
spratu.
l
Broj prodavnica za raspodelu dobara je
nedovoljan.
Zar ovde nema dovoljno ~ivotnlh namirnica Nel ovde ima dovoljno ~ivotnih
i robe? namirnica i robe, ali broj
prodavnica za raspodelu dobara
Je nedovoljan.
l/raSPOdela/ - 'distribution'
1.055

BASIC cona: 1JIIIT41
Ova ~kola je obavezna za svu decu i

,
uvedena je u vecem delu zemlje, ali
ne svuda.
Da li je osmogodi~nja ~kola obavezna Da, ta ~kola je obavezna za svu
za svu decu? decu, ali na ~alost jo~ nije
uvedena svuda.
Turcima seobe nisu i~le u ra~un, jer su
remetile njihove planove za osvajanje
Beca i dalje prodiranje u Evropu.
za_to seobe nisu i~le u racun Turcima? Jer su remetile njihove planove
za osvajanje Beca i dalje
prodiranje u Evropu.
pete je oti~lo za kuu.
Gde je dete? otilo je za kuu.
Mi smo seli za sto.

!ta ste radili kad ste u~li u sobu? Seli smo za sto.

Ja sam i~ao za Tomom.
Jeste vi i~li za Tomom? Da~ ja sam i~ao za njim.
Ml smo sedeli za. stolom i na miru
razgovarali.
sta ste vi radili kad je Jovan u~ao u Ni~ta nismo radili, ve6 smo sedeli za
sobu? stolom i razgovarali.
,
Broj aka se mnogo povecao a s tim i
potreba za uc1on1cama~ kao 1
uitelj1ma i profesorima.
, ,
Broj aka se sigurno mnogo povecao kad Da~ ali s brojem aka se povecala
je uvedeno obavezno osmogodi~nje potreba za ucion1cama~ u~itelj1ma
~kolovanje? i profesorima.
~elje za vi_im ~kolovanjem su vee nego
dru~tvene potrebe i mogunosti.
Da li su velike dru~tvene potreoe i Da~ ali su lelje za v1~im ~kolovanjem
mogunosti za v1~1m 5kolovanjem? vee i od dr~tven1h potreba 1
mogunosti.
1056

GD 41.52.3 With genitive
Za vlade Josipa I I austriska politika

je bila antiklerikalna.
Zato su Srbi smatrali Josipa I I svojim Zato to je za njegove vlade
prijateljem? austriska politika bila
antiklerikalna.
Iza vreme/ 'during'
Mi smo zajedno vecerali i za vreme
veere na miru razgovarali.
Jeste li vi i Toma zajedno veceral~? Da" i za vreme vecere smo na

miru razgovarali o poslovima.
Moram ostati kod kue za vreme vikenda
zbog posla.
, , ,
Zar vi neete ii nigde za vreme Necu" ostacu kod kuce za
vikenda? vreme ovog vikenda zbog posla.
GD 41.1.53 /zbog/ 'because of' with genitive only.
U Makedoniji je dolo do smanjenja

prirataja zbog iseljenja znatnog
broja Turaka.
Zbog ega je dolo do smanjenja Dolo je zbog iseljenja znatnog
pr1rataja stanovnitva u Makedoniji? broja Turaka.
U Vojvodini je bio veliki prirataj

zbog doseljavanja stanovni~tva iz
drugih krajeva.
Zbog ega se poveao prirataj stanovnitva Poveao se zbog doseljavanja
u Vojvodini? stanovnitva iz drugih krajeva.
Da sam poao na put kolima sumnjam da

bih proao zbog poplave.
Zato ste ili vozom u Skoplje? Zbog poplave. Da sam iao kolima
sumnjam da bih proao.
1057

BASlCcOuaSE mur41
OD 41.2 Prepositions with numbers and their quantity words.

Neki put se pismo zadr~i du~e od pet dana.
Koliko putuje pismo od Amerike do Neki put se zadr~i dule od pet
Jugoslavije? dana.
Bio sam sa slu~bom
u Beogradu kao mlad
~1novn1k pre petnaest godina.
Da li ste ranije bili sa slu~bom u Da, bio sam kao mla CSinovnik pre
Beogradu? petnaest godina.
Mislim da je bilo oko deset ljudi.
Da: li je bilo mnogo sveta kod njih, Nije, mislim da je bilo oko deset
ljudi.
Prinos pJen1ce je bio oko 20 metara po

hektaru.
koliki je prinos pllen1ce dobar? !'rinas pJen1ce oko 20 metara po
hektaru j e dobar.
Have zgrade sa viJe spratova pored
stepenica imaju 1 litt.
Da li nove zgrade imaju littove? Zgrade sa Jest i Vi~e spratova
imaju i litt.
Dok smo tra.ili s tan uJli smo u mnogo i
starijih i novijih kua.
,
:va li ste bili u jugoslovenskim kucama ? Dal dok smo tra~ili stan uJli smo
'u mnogo raznih kua.
Moj mu~ dolazi kui obi~no izmeU llest i

sedam sati.
U koliko sati dolazi kui vaJ mu.? On dolazi kui abiCSna izmeU
lest i sedam. sem subote.
1058

VMIT 41 SERBO-CROATIAN
GD 41.3 Prepos1tions followed by time expressions in the accusative.
Pismo putuje od tri do nedelju dana.

Koliko putuje pismo od Amerike do -Najvie do nedelju dana.
Jugoslavije?
Mi emo ostati na letovanju. do mesec
dana.
Koliko ete ostati na letovanju? Od mesec do mesec i po dana.
Dete ima godinu dana.
Koliko godina ima dete? Ima oko godinu dana.
Ml emo se vratiti kui posle godinu

dana.
Hoete li se vratiti kui iz Evrope pre Ne, vratiemo se tek posle godinu
godinu dana? dana.
Ostau u gradu oko jedan sat.
Hoete se zadr~ati dugo u gradu? Ne, ostau samo oko jedan sat.
Sada je pet sati, a ja vas ~ekam od
jedan sat.
Od kada me ~eka te. ~ekam vas od jedan sat, a sada je
pet.

GD 41.4.1. A B
Kojim se sportovima bavi omladina kod Nogomet je do skora bio najomiljeniji

vas? sport.
Zaito ka!ete do skora? Zato ~to se ko~arka i rukomet igraju
sve vi~e.
Da, !uo sam da se ovdje dobro igra Osvojili smo prole godine 1
koiarka. meUnarodno prvenstvo u koarki.
Ne znam kako se igra rukomet? Igra se loptom, ali ima golove.

Da li se igra rukama ili nogama? Igra s e rukama.
Da li se igra odbojka kod vas? Igra, a11 ne toliko kao koarka
i rukomet.
~uo sam da se ovdje SVijet mnogo kupa Da, to je ta!no. Nai gradovi su
i pliva. ob1~no uz ili blizu neke rijeke.
1059

BASIC COURSE 1JMIT 41
,
A osim toga vi imate veliko i lijepo Da, i kupanje na moru je najvece
primorje. uivanje za sve.
Da li su razvijeni zimski sportovi? Jesu, skijanje je narodni sport u
Sloveniji, a omladina se interesira
tim sportom u cijeloj zemlji.
Koji su jo zimski sportovi razvijeni? Sklizanje na ledu, a s tim i hokej
na ledu.
Da li postoje klubovi za hokej na ledu? Ne, nogometaki klubovi imaju
timove za hokej na ledu.
Da li se odravaju utakmice? Da, odravaju se utakmice za prvenstvo
u Jugoslaviji.
RojHK ce cnopTOSHMa 6a8B OM~ABHa KOA ~YA6a~ je AOCKopa 6HO HajoMH~eHB

sac? jH cnopT.
SamTO KazeTe AocKopa? 3aTo mTO ce KomapKa H PYKOyeT
HI'pajy cse SHme.
~a, ~yocaM Aa ce OSAe Ao6po Hrpa OC80jHJIH CKO npom~e rO~HHe B
KomapKa. Me~YHapOAHO npseHcTSO y KomapKB.
He aHaM KaKO ce Hrpa PYKoueT. Hrpa ce ~onTOM, aJIH BMa I"o~ose.

Aa JIH ce IU'pa pyxaua HJIH HOI"aMa? Hrpa ce pyxaJla.
Aa ~ ce BI"pa oA6ojKa KOA sac? Hrpa, aJJH He TOJDIKO Kao KomapKa
B PYKOlleT.
qyo caK Aa ce oSAe cseT UHOI"O Kyoa B aa, TO je TaqHO. HamH rpaAOSB cy
DJIHSa. 06H~0 nopeA HJIH 6~Hay HeKe
peKe.
A ceK TOl"a SH KUsTe SeJIHKO H ~eno aa, B RynaHe Ha MOpy je Hajsehe
npBllopje. yEBsaHe aa cse.
aa JIH cy paaPHjeHB aBMCKH cnopTOSH? Jecy. CKBjaae je aapOARH CDOpT y
C~oseRBjH, a OM~AHBa ce HHTepe-
cyje THY cnopTOM y ueAoj aeM~H.

RojH cY jom aHucKB cnopTosB pa38HjeHB? KJIHaaae Ba AeAY a c THK H xOKej
Ha J1eAY.
~a ~H nocToje K~60SH aa xoxej Ha ~eAY? He, !f>YA6aJICKH KJIY60SH HYajy THMose
aa XOKe j Ha Jl.eAY.
~a ~ ce oAPzasajy YTaKYHue? aa, oApzasajy ce yTaKMHue aa npseB-
CTBO y JyrOC~SHjH.
1060

GD 41.4.2 A B
Da li se vi bavite nekim sportom? Ja se kupam vrlo rado. Ali oVdje

su kupanje, plivanje i veslanje
vie zabava nego sport.
Da li igrate neku igru loptom? Da, igram koarku i pomalo tenis.
A da li s~ bavite nekim zimskim sportom? Da, sklizanjem na ledu. To sam
poeo kao dijete.
Igrate li hokej na' ledu? Bio sam ranije lan tima, ali vie
nisam.
Ja se takoer dobro sklizam, ali vie I ja se kratko vrijeme bavim tim
volim skijanje. sportom.
Da li ima skijakih terena u okolini Da, najblii tereni su na Avali,
Beograda? ali Rudnik takoer nije daleko.
Da li su tereni ureeni? Na ta mislite kad kaete ureeni?
l
Mislim, da li ima uspinjaa ? Na alost, nema.
Da li ima zimi bazena za kupanje? Ima, i te bazene mnogo koristimo.
Kad budete prvi put poli na kupanje, ja Bie mi jako milo. Ja u vam
bih rado iao s vama. javiti prije polaska.
Hvala lijepo.
~a ~H ce BH 6aBHTe HeKRK cnopTOK? Ja ce Kynall B~~O pa,ll,o. AJm KynaH:e,

n~HBaHe H seCJJ8.H:e OB,lI,e cy BHlDe
aa6aBa Hero cnopT.

~a HrpaTe HeKy H~PY ~onTOM?
~H ~a, HrpaM KomapKy H nOlla~o TeHMc.
A Aa ~H ce 6aBHTe HeRHM aHMCRHM Ila, KJ1HaaHeIl Ba ~ell.Y. To call

cnopTOIl? no~eo Kao 11.eTe.
I1rpaTe ~H xORej Ka ~ell.Y? EHO caM paHRje ~JI8.B THUa, aJIH

BHlJIe HHcall.
Ja ce TaRo~e 11.06po K~H3all, a~ Bmme H ja call no~eo Aa ce 6aBHII TRM
SOJIHII cKHjas.e. cnopToll OACKopa.
~a .lIH HKa cKHjamxHx TepeKa y OKOJIHHH Da, Haj6J1HzH TepeBH cy Ba ABaJIH,
Eeorpa,;a? a~H PYPHHK TaKo~e HHje Aa~eKO.
~a ~H cy TepeKH ype~eHH? Ha mTa MRCJlHTe Ka,; KazeTe ype~eHH?

MHC.IIHII, ,;a ~H Hlla ycnHHa~a1 Ha XCaJIOCT, Hella.
na .lIH Hlla 6aaeHa aa KynaBe aHIlR? Hva, H VH KOpHCTHMO Te 6aaeHe
BpJIO IIBOI"'O.
Ka,; npBR nyT nomJIH Ha Kynas.e,
6Y,;eTe BHhe liH BP~O IlH~O. Ja hy BaM
ja 6HX pa,;o nomao C Balla. jasHTR KaA no~ell.
XsaJ18. ~eno.
l/usp{nja~a/ - Ichair li~tl
1061

GD 41,,4.3 A B
~udi me Jovane, to ne igrate nogomet? Zato vas cudi?

Zato to vi govorite s oduevljenjem o Da, to je tacno. Pravo da vam
nogometu i posjeujete utakmice cak kaem, ja sam elio da igram
i van Beograda. nogomet, ali nisu htjeli da me prime.
Zato? Rekli su mi da sam slab.
Pa vi ne izgledate slabi! Stvar je u tome to ovde ima
veliki izbor. Ovde svi ele
igrati nogomet, pa je bilo
boljih od mene.
l
Za koji klub vi navijate? Ja navijam za Zvijezdu i za Hajduk.
Jeli Hajduk dobar klub? Jest, odlian. Ali oni imaju
potekoa sa igraima.
Kako to? Tako. Uslovi za igrace su bolji u
ZagrebU ili Beogradu nego u
Splitu.
Klubovi u Zagrebu i Beogradu imaju vie Da, igraci prelaze tamo gdje im je
sredstava. Time elite kazati? bolje.
2
Jeste bili na utakmici Hajduk i Dinamo? Jesam, naravno. Ja ne bih nipoto
propustio tu utakmicu.
Gdje se igrala ta utakmica? U Zagrebu, na stadionu Dinama u
Maksimiru.
Da li je tim Hajduka bolji od Dinama? To ne bih mogao kazati, ali
Spliani igraju sa oduevljenjem
i ja ih zato volim.
Rezultat utakmice neki put zavisi od Da, i sreca i slucaj neki put
sree ili slucaja. igraju vanu ulogu3prilikom
utakmice.
l
/Crvena,
Zvijezda/ - IRed Star (soccer club in Belgrade ) I
2/nlpo~to/ - Iby no means l

3/uIOga/ - Irolei
1062

qy~o BH Be H~paTe ~y~6a~, JOBaBe? 3amTO qYAO?

SaTO mTO BH ~OBopHTe c o~ymeB~eHeM ~a, TO je TaqBo. npaBo Aa BaM KazeM,
o ~YA6a~ H nocehyjeTe yTaKMHue ja caM ze~eo p;a H~paM ~YA6a~, a~H
,aK H BaB Beo~paAa. HHCy XTe~H Aa Me npHMe.

SamTa? PeK~ cy MH Aa caM c~6.
na BH He H3~~eAaTe CAa6H. CTBap je Y TOMe mTO OB~e HMa Be~HKH
H36op. DBAe CSH 3e~e Aa H~pajy
~YA6a~,
na je 6HAO 60~HX OA MeHe.
3a KOjH K~6 BH HaBHjaTe? Ja HaBHjaM 3a '3se3Ay'1 H 3a 'XajAYK'.
JeJl' xa jP;YX p;o6ap KJIY6? JeCTe, OAAHqaH. A~H OHH HMajy Tewxoha
ca H~ pa qHMa
KaKO TO? Eso KaKO. YC~OBH 3a H~paqe cy 60~H y
3arpe6y HAH Beo~paAY Hero y Cn~HTY.
K~y6oBH y 3a~pe6y R Beo~paAY HMajy

SHme cpeAcTaBa. To xoLeTe Aa KazeTe? ~a, H H~paqH npe~3e TaMO ~p;e HM je
6o~e.
JecTe 6HAH Ba yTaKMHUH XajAYxa H JecaM, BapaSHO. Ja He 6HX HHnomTO

.nHBaMa? nponYCTRO Ty yTaKMHUY.
rAe ce H~pa~ Ta yTaKMRua? y 3a~pe6y, Ha CTaAHoHy DHHaMa y
MaKcHMHPY.
Aa ~ je THM XajP;YKa 60~H O~ AHHa- To He 6HX Morao ~a KazeM, a~ Cn~HLaBH
Ma? H~pajy ca o~yme~eHeM H ja HX BaTO
BO~HIl.
Pe3Y~TaT YTaKMHQe BeKH nYT 3aBHCH OA ~a, H cpeha H c~yqaj

HeKH nyT H~pajy
cpehe H~ cJIYqaja. Bazxy y~o~y npH~HKOM yTaKMHue.
1063

BASlCCOuaSB 1JIGT 41
,
GD 41.5 Homework - Domaci zadatak
Substitute in the following sentences items listed to the right of each
underlined phrase or preposition.
GD 41.5.1
Kafa je za ~. /moja majka i moj otacl

Moja zena je sedela u pozoritu pored ~. Ijedan stari gospodin/
Iako je stadion bio blizu uzeli smo taksi /ravo vremel
zbog kie.
U nekim pokrajinama prirataj stanovnitva /neka pokrajina/
je iznad prosenog.
Posle poraza kod Bea, ugled Austrije je /srpsk1 narodI
ogromno porastao kod svih hrianskih
naI'oda.
Sutra idem na elezniku stanicu za moj /moja stvar/in plura1
prtljag.
Donesite nam po jedno pivo. ljedna kafa/
Naa kua se nalazi preko puta jednog ljedna stara crkva/
velikog parka.
Mi smo napustili Beograd pre dva meseca. /godina dana/
GD 41.5.2
Moja knjiga je pala ispod stola. /pod/
"
Mi cemo sici s kola ~
,
robne kuce. /pred/
Naa kua se nalazi ~ onom brdu. /preko/
Ovaj put vodi ka osnovnoj koli. /u/
Moj prijatelj je ustao pre zore. /pred/
Mi smo stajali ispred Narodne skuptine. /pred/
Oni putuju kroz Zapadnu Evropu. /po/
Mi smo otili u 2 sata ~ elezn1ku stanicu. Isaf
Donesite mi ~ pareta peena hleba. /nekoliko/
On e doi kui pred Novu godinu. /poale/
1064

UNIT 42 SE.RBO-CROATIAN
UNIT 42

The Geography of Yugoslavia - Geografija Jugoslavije
I Part - I deo
JyrOCJfaBHja JleXI'H Y jyroHCTO~{Hoj EBponH. OBa 3aY3HIl& cpe.nH1lIHH H ceBep03ana,lt-

HH .neo BaJfKaHCKOr nOJlYOCTpBa, je.naH .neo A~CKe 06~CTH H jyZHH Aeo naHORCKe
HH3Hje.
Jyroc~BHja o6yxBaTa npOCTOp OA 255.804 KM~ H Hlla 18,549.291 CTaHOSHHKa
(1961).
JeAHa TpehHHa HeRe nOBpmHHe nOKpHseHa je myKaKa. Y TemKO npHcTyna~HM AeJlO-
B~Ma 3eM~e ca~YBaHH cy OCTanH eBponcKe npawyve.
HajBehe jyroc~oBeHCKe peKe (CaBa ca ~PHHOM, ~paBa. THca H Mopasa) npHToKe

cy ~yHaBa H YTH~y ca HMM y UPRO Mope. O.n OBHX peKa ~YHaB H THca cy nJlOBHH
ueJlHM TOKOM Kp03 Jyroc~BHjy, a CaBa .neAHMH~HO o.n CzcKa Aa ymh& y ~yHas.
~OJlHHaMa OEHX peKa BOAe cyBo3eMHH H Bo.neHH nyTesH aA BeJlHKOr YHYTPQm&er B
Ke~YHapOAHor 3Ha~aja. OHH cnajajy eBponcKe Hapo~e He caMa ca JyrOCJlaBHjOIl
H HeHHM cyce.nHMa Ha EaJfKaHY, Beh H ca bJIHCKHM II Cpe.nHHM KCTOROM.

CeBepHa rpaHHna JyrOCJlaBHje, H3Y3eB AJlDCKe 06JlQCTH, oTBopeHa je. OSO ~HHH
.na je JyrOCJlaBHja H3J1'OEeHa BeJlHKOM yTznajy ca ceBepa. 360r Tor pa3JlOra y

BeJlHKOM .neJlY JyrOCJlaBHje npeOBJla~yje yMepeHo KOHTHHeHTa~a RJ1'HNa. OBa KJlHNa ce
O~JlHKyje XJla.nHHM 311MaMa II TOnJIHU JIeTHMa. Y naHoHcKoj HH3HjH Bo.neHH TaJlOr HRje
BeJlHKH, aJlH Ao6ap pacnopeA naAaBHHa, nJlOAHO TJlO II .nyr nepHO,lt sereTauHje
ouoryhyjy pa3Boj CBHX rpaH8 no~onpHBpe.ne.
CeBepoHCTO~HH .neo 3eM~e H3JlOEeH je Jle.neHO-XJlaAHOK, CyBOM seTpy, KojH ce
30se Romasa. Taj BeTap CymH 3eM~y, OTe~sa cao6pahaj H npe.nCTaa68 npasy
HanaCT aa rpa~aHe II y rpa.ny H ceJlY.
Jugoslavija lezi u jugoistocnoj Evropi. Ona zauzima srednji i sjeverozapadni

dio Balkanskog poluostrva, jedan dio Alpske oblasti i juni dio Panonske nizine.
2
Jugoslavija obuhvata prostor od 255.804 km i ima 18,549.291 itelja (1961).
Jedna treina njene provrine pokrivena je uma~. U teko pristupa~nim

djelovima zemlje sacuvani su ostaci evropske praume.
Najveejugoslavenske rijeke (Sava sa Drinom, Drava, Tisa i Morava)

pritoci su Dunava i utje~u sa njim u Crno more. Od ovih rijeka Dunav i Tisa
1065

BASIC COURSE 1JMI'1' 42
su plovni cijelim tokom kroz Jugoslaviju, a Sava djelomicno od Siska do ua u

Dunav. Dolinama ovih rijeka vode suvozemni putevi od velikog unutranjeg i
meunarodnog znaeaja. Oni spajaju evropske narode ne samo sa Jugoslavijom i
njenim susjedima na Balkanu, ve sa Bliskim i Srednjim istokom.
Sjeverna granica Jugoslavije, osim Alpske oblasti, otvorena je. Ovo cini
da je Jugoslavija izloena velikom uplivu sa sjevera. Zbog tog razloga u
velikom dijelu Jugoslavije prevladava umjereno kontinentalna klima. Ova klima
istice se hladnim zimama i toplim ljetima. U Panonskoj nizini vodeni talog
nije veliki, ali dobar raspored oborina, plodno tlo i dug period vegetacije
omoguava razvijanje svih grana poljodjelstva.
Sjeveroistocni dio zemlje izloen ~ ledeno-hladnom, suvom vjetru, koji

se zove Ikoava'. Taj vjetar sui zemlju, oteava saobraaj i predstavlja
pravu napast za stanovnike u gradu i selu.
(To be continued Nastavie se)
to lie leati, leIm JIexcaTH, .lIed\(

southeastern jugo{stoean / jYflOHCTO'laH /
jugolstoean, jyroHCTO'laR,
-ena, -eno -'IRa, -'IRO
Yugoslavia lies in south- Jugoslavija leli u JyroCAaBHja JIeZH y

eastern Europe. jugoisto~noj Evropi. jyrOHCTO'lHOj EsponH.
central sredinj I, -a, -! "

cpeAHWRH, - - -
-a, -o
northwestern sjeveroz!padan / cesepo3fna.naH /
sjeverozapadan, '" -
cesep03ana.llaH,
-dna, -dno -AHa, -AHO
lowland nizina Hi3Hja
It occupies the central and Ona zauzima srednji i QHa 3aY3HKa CFe~HmHH H
northwestern part of the sjeverozapadni dio ceBep03anaARH .neo
Balkan peninsula, a part
of the Alpine region, and Balkanskog poluostrva, EaJIKaHCKOr nO~OCTpBa,
the southern part of the jedan dio Alpske je.n8H .neo AJIncxe
Pannonian lowland.
oblasti i juni dio 06JIaCTH H jyZHH Aeo
Panonske nizine. ll8HoHcKe HH3Hje.
1066

to embrace, comprise obUhvatiti, da 06YXBaTHTH, Aa

obUhvatIm o6YXBaTHIl
space pr6stor npoCTop '"

pertaining to square kvadratnI, -a, -o KB;APITHH, -i, -5
or, eetvornl, -a, -o
~
~eTBopHH,
_..-
-a, -o
The area of Yugoslavia is Jugoslavija obuhvata Jyroc~BHja o6yxBaTa

255.804 km2 and its prostor od 255,804 npOCTOp o~ 255.804
population is 18,549,291
(1961). km2 (dvesta pedeset KK2 (ABecTa ne~eceT
pet tisu6a osam neT XH.I)8~a ocaK
stot1na !et1ri cToTHHa "IeTRpR
6etvorna kilometra) KBa~paTHa KH~oKeTpa)
i ima 18,549.291 H RMa 18,549.291

(osamnaest miliona, (oc8MHaecT KH~OHa,
pet stotina etrdeset neT cTOTHHa "IeTp~eCeT
devet tisua dvjesta ~eBeT XH~~~, ~BecT8
devedeset jednog) ~eBe~eceT jeAHor)

~ite1ja (1961). CTaHOBHHKa (1961).
third treina
,
surface, area povrina nOBpmHBa
,
to cover pkriti, da nOKpRTB, Aa
pokrijem,
,
noxpHjeM:, -
, , , , ,
pokriven, -ena,-eno nOKpHBeB, -eHa, -eHO
,
forest Uma. myMa
One third of its area is Jedna trecina njene JeAHa TpehHH& HeBe
covered by forests. povr1ne pokrivena nOBpmHHe nOKpHseHa
je ~umama. je myPl8M:a.
,
accessible pristupa~an, npHcTyna~aH,
-~na, -~no -ua, -"IHO
remnant, remainder ostAtak, -tka '"

OCTaTax, -TKa
plostici
,
'"
OCTSUH
virgin forest prauma npamyJla
In remote sections of the U telko pristupa~nim Y TemKO npRcTynS"IBHM

country remnants of the djelovima zemlje Ae~OSBJ(a BelUte
original European
forests are preserved. sa!uvani su ostaci ca VBaHH cy OCTQIlII
evropske pra5ume. esponCKe npamyMe.
1067

BASlC COUBSB UII1T42
,
tributary pritok npHToKa
~
sea more
The largest Yugoslav rivera Najvee jugoslavenske Hajsehe j~oc~oseHcKe

(the Sava and Drina" Drava"
Tisa" and the Morava) are rijeke (Sava aa Drinom" peKe (Casa ea .llpHHOK,
tributaries of the Danube" Drava" Tisa i Morava) llpasa, THca H Mopasa)
and they flow with it into npHToKe cy llyHasa
the Black Sea. pritoci su Dunava
i utje~u sa njLm u H yTJI"17 ea BaRil Y
Crno More. UPHO Mope.
navigable pl5van" pI6vna,,-o n~~saH I n~~sHa, -o

confluence" mouth of n!e ;mhe
a river
Of these rivers" the Danube Od ovih rijeka Dunav i OA OBHX peKa llyaas H
and the Tisa are navigable THea ey UJlOB:HJ![
Tisa su plovni
throughout Yugoslavia"
and the Sava partly s~ cijelim tokom kroz ue~ TOKOM Kp03
from Sisak to its con- J~Oe~SHjy a casa
Jugoslaviju.. a Sava
fluence with the Danube.
djelom1~no od Siska AeJlBIIH~O OA ChCKa
do uMca u Dunav. AO ymha y llyHas.
continental suvozemn!, -a" -o ,

cys03eMHJI, - - -
-a, - -o
pertaining to water vodeni, -a, -o ~
BOAeHH, - - -
-a, -o
internal" inner Unutra!nji" -a" -e YHYTpam&i, -i, -8
signlficance" importance znaaj 3Ha~j
ThrOUgh the valleys of Dolinama ovih rijeka ~OAHHaMa OSHX peKa

these rivers run lines of vode suvozemni i sOAe cYBoaellHH H
communication" both [by]
land and water" [which vodeni putevi od BOAeHH nyTeBH OA
are] of great importance velikog unutraMnjeg Be~KO~ YHYTpam&e~
both internally and ~nter
nationally. i meunarodnog H Ke~YHapOAHO~
zna~aja. 3Ha1l8.ja.
to connect sp~jati, spajam "

enajaTH, cna~j-all
.
eyeeA
neighbor st1sjed
Balkans Balkan" Balkana BaJlKaH, BaJIKiHa
near" close (relative) bllzak.. bliska" CSJIH3aK, CSJIHCKa,

bllsko; bIlski" (jaCKO; cs.nHCldi,
-a, -o -i, -6
,
east lstok BeTOK
1068

They connect the [other] Oni spajaju evropske OHB cnajajy eBponCKe
European peoples not only He caKo ca
narode ne samo sa Hapo~e
with Yugoslavia and her
neighbors in the Balkans~ Jugoslavijom i njenim Jyroc~sBjoM B HeRBK
but also with the Near and Ha
susjedima na Balkanu~ cyce~HMa Ea~aHY,
the Middle East.
ve6 sa Bliskim i Beh B ca E~CRHU H
Srednjim istokom. Cpe~lLHM: BCTOROM.
northern '-
cesepHH, -a, -o- - -
The northern frontier of Sjeverna granica CesepHa I'paHB~
Yugoslavia~ exc~pt for
Jugoslavijelosim JYI"OC~BBje, B3yoeB
the Alpine region~ is
without natural barriers Alpske oblasti~ AJIIICKe 06~CTB,
(Iopen l ). otvorena je. OTsopeRa je.
,
to exhibit~ expose izloitil da H3JIOXBTB, 11.a
lzlo!m H3JIOxdiM
,
influence upliv ynJIHs
,
north sj~ver cesep
This means that Yugoslavia Ovo ~ini da je OSO ~BHB ~a je JyI"O-

is exposed to consider- Jugoslavija izloena e~BBja B3~ozeHa
able influence from the
north. velikom uplivu sa BeJIHKOIl YTBQajy
sjevera. ea cesepa.
reason razlog pl razlozi

,
pa3JIOl'
'
pa3JI03B
npeOBJIa~BBaTB,
,
to prevail prevladavati I
prevla.diiva npeosJJi~yje
,
moderate Umjeren~ -al -o YKepeR, -a, -o
continental kontinentaln!~ KOHTHHeHT&JlHH,
-a~ -o -i, -o
climate klfma Kodila
For that reason the Zbog tog raZloga u 3601' TOI' pa3JIOl'a y
moderate continental velikom dijelu SeJIHKOIl ~e~ Jyro-
climate prevails through-
out the greater part ot Jugoslavije CJIaSBje npeosJIa~yje
Yugoslavia. prevladava umjereno yMepeHo KOHTHHeHTa~a
kontinentalna klima. KJlHlla.

,
to excel~ be characterized odlikovati se, OAJIHKOBaTH ce,
by odlikuje se O,;JIHKyje ce
,
isticati seI HCTHQaTR ce,
orl
lsti~e se
,
HCTB'le ce -
1069

BASIC COURSE UMIT 42
~his climate is distin- Ova klima istl~e se OBa HJmlla C8 O,D;JmKl'je

guished by cold winters
and hot summers. hladnim z1mama i XJI8.,D;UJDI alIMaxa II
toplim lj et1ma. TOIIJJIIK J1eToa.
c.
sediment, precipitation talog TaJIOI'
In the Pannonian lowland U Panonskoj nizini Y naBoHcKoj BRBaja

the rainfa1l is not heavy. vodeni talog nije SOAeu. Ta~OI' HRje
veliki. BeJIHH
.
lIa,aaSHB8
raintal1 oborine t pl
soil tlo / tle T~O / Ta
c.
vegetation vegeta-cija Bel'eTaUHja
development razvoj plasoj
or, razvfja.nje paaBijiHe
,
branch gra.na I'plHa
..
agriculture po1joprlvreda / Do...onpHBpe,aa /
poljodjelstvo '"
no...o,aeJICTBO
But the wide distribution Ali dobar raspored AAH ,ao6ap pacnopeA
of raintall, rich soil oborina, plodno naAllBaHa, nJlo,aHO
and a long growing
season make possible the tlo i dug period TJIO H AJI' nepao,a
development of all branches vegetacije omogu6avaju ael'8TaUHje 01101'1'-
of agriculture.
razvijanje svih hyjl' paBBoj CBHX
grana poljodjelstva. rpaaa no...onpHape~8.
northeastern sjeverofsto~nr / ceBepOHCTO"lHH /

sjeverolsto(Sn!', .
ceaepOHCTOt{!fH, -
-a, -o -a, -7S
..
icy leden, -a, -o Jl8,a;eB, -a, -o
:. c.
dry snv, sava, savo eya, cysa, -o
,
6'lame of a wind) koava H oma Ba
The northeastern section of Sjeveroisto(Sni dio CesepOHC~O"IHH ,a;80 a8K.68

the country is exposed to zemlje iZlo~en je HaJIOZeH je JIe,a;8HO-
an icy cold, dry wind,
the name of which is ledeno-hladnorr.., X~AHOIl, eysoK seTpy,
'koava'. suvom vjetru, koji KOjH ce 30se'XOm&sa'.
se zove 'koava'.
to dry saiti, sn!m C;maTH, cjmo
real pravIli -rIli -(5 npialf, -Il. -o
nuisance napast f '"
HanacT
1070

UNIT #2 SERBO-CROATIAN
citizen graanin pl ~pa~aHHH
graani rpa~aHH
That wind dries the land, Taj vetar sui zemlju, Taj B8Tap cymH aeM~Y,
impedes communications,
and constitutes a real oteava saobra6aj i oTezaaa cao6pa~8j H
nuisance to the people predstavlja pravu npeAcT8~ npaBy
of both the city and
the country. napast za stanovnike HanacT aa rpa~aHe
u gradu i selu. H Y rpaAY H ce~.
~To be continued Nastavie se HacT8BHhe ce)
NOTES
Note 42.1 Word Formation

Note 42.1.1 Formatives It-I, Ik-I, lov-I, Ion-I
Compare
tako thus kako how
toliko so many kolIko how many
takav such kakav what kind of
taj that nekI some svakI every
kojI which
The formative It-I points out something. It usually refers back to some
known thing or fact: /th.j ~ovekl 'that (the afore-mentioned) man'. The
element Ik-I, when at the beginning of the word is either a question 'how?' or
a clause 1ntroducer after another verb '(he told him) how he did it'. With
prefixes it is hard to define. As a pronoun it may be roughly equated with a
vague 'one' Inekol Isomeone', Inikol Ino one l The corresponding adjectives are
less easy to translate literally: InekII Isome - I, IsvakII 'every - I. The
form Isva-I occurs with many words with Ik-I. It is the same root as Isavl
lall l (adjective) and Isvel Ieverything I (pronoun). The root is /s(a}v-/.
lov-/ refers to items in the near vicinity and /on-I to those at a distance.
They form combinations with much the same elements as /t-/ and Ik-I: /ovako 'this
way', lonako/ 'that way', /ovoliko/ 'this many', /onoliko/ 'that many', /ovakav/
'this much', /onakav/ 'that much', /ovaj/ 'this', /onaJ/ 'that' etc.
Note 42.1.2 Pref1xes Inel, In-I, li..1

nek1 (4,14) some nijedan (4) not one
ikakav (22) any kind of nikakaV (38) no kind ot
1071

These are adjectives, as seen by their usage and forms. Note /nekI/ (Units
4,14,18), /nekog/ (12), /nekIm/ (22), /neku/ (9,26), /nekoj/ (27), /nek~/ (7),
/nek1h/ (34) and how they are used. In 22 and 33 are /ikakv!h/, in 38 /nikakvo/.
These modify nouns. Forms occurring independently (as pronouns) are:
neko (12) someone niko (4) no one
neto (5,13) something nita (7,21) nothing
poneto (29)
nekoliko (11,17) some, a few
other case forms for /niko/ are /nikoga/ (12,14) and /nlkome/ (33).
Ina~e ovi koverti, koje sam kupio nisu ni za ta.
The prefix form /nlta/ (and any other such form in Ini-I) does not occur
following a preposition. Another construction, with /ni/ Inpt even l before the
preposition, is used. Another example is:
On nema narocitih tekoa ni s jednim predmetom. (30)
Some adverbs with like prefixes are:
negde (5,21) somewhere nigde (21) nowhere
ponekad (15) sometimes nikad (17,37) never
The prefixes illustrated in all of the above forms are a generalizing

/ne-I, a particu1arizing Ii-I and a negative In-I (coming before Ii-I), as well
as Ipol, which is already familiar as a prefix and preposition. The ne~ative
/n-/ is also used with Iii 'and, also', /i il 'both',~nd' as Inilinot even l
and Ini ni/ Ineither nor'. There is also a form lnitil Inor'. The prefixies
/ne-I /n-/ and /i-/ occur mainly with forms in Ik-I (/-g-/) and /t-I (~-/).
(The /k/, /g/ Iti ~I forms are all historically related.)
Note 42.2 Word Formation: General Survey of Formative It-I, Ik-I, Ine-I, etc.
Note 42.2.1 Chart
Two charts follow, the first of forms beginning in It-I, Ik-I, etc., the
second illustrating how other prefixes may occur with these, using forms in Ik-I
as examples.
/t-I /k-I lt-I lov-I Ion-I
Pronouns
, ,
ta ko ta ovo ono
toliko kolikO ovoliko onoliko
Adjectlves
taj kojI ovaj onaj
,
takav kakav ovakav onakav
, , ,
taki kakI ovak! onakI
1072

tolIki kolIkI ovolikI onolikI

Adverbs
tada k8.d / k8.da onda
,
tuda kud! ovud! onuda
that way
tn (to.de] gde 6vde 6nde
tako k8.ko ovako onako
tamo [k8.mo] ovamo onima
/1-, /n-1-/ /ne-/ /sva-/ /sv-/

AJI
ko iko niko neko svako

koliko ikoliko nikoliko nekoliko svakolika
koji ikoji nikoji nek! sval
,
nekojI svakoj1
kS-ko ikako nikiko neklko svakAko
laikav ikakav nlkakav nekakav svakakav
kad ikad nikad nekad svakad
IkS-da /ikada /nlkada /nekada /svakada
,
kudi nIkud nekud svUkud
/nIkuda /nekuda /svUkuda
gde Igde nigde negde svUgde
/svUda
~ta i~ta nl~ta ne5to sva5ta
!ijI 1!ij1 nl!1j! ne~ljI (sva~ijI)
The forms /otkad/ .... !otkada/ 'since when' and /otkud/ .... /otkuda/ 'from where ..
whence' /otkako/ 'since' also belong here, though /ot-/ does not occur with
the other forms.
Note 42.2.2 Paradigma

For convenience the paradigma of some of the words listed in the above
chart are given here.
N ko iko niko
A koga ikoga nikoga
G koga ikoga nikoga [but ni od koga]
D kome ikome nikome [but ni o kome]
I 1m [ni s k1m]
N neko svako
AG nekoga svakoga
1073

BASIC COURSE UIIIT 42
D nekome svakome
I nek!m svakIm
NA ta l~ta nl~ta neto
G cega lceg(a) nlceg(a) [nl od ega] neceg(a)
D c~mu lcem(u) nlcem(u) [nl u cemu] necem(u)
I lm i!m niIm [nl s !m] neIm
Note 42.3 Generalizers.

Note 42.3.1 IgOdi, I-godi
~elimo
da govorimo srpskohrvatski kad god mo~emo.
Drugog mesa mo~ete da kupite koliRv god hoete.
Kako god hoete.
These are examples of a stressed particle Igodl following another word
(which has secondary stress): I~d godi 'whenever', IkolikO godi 'as much as,
however much', IkAkO godi 'however, in whatever way'. The word preceding Igodl
is one of the /k-/ group (which includes /ta/ - /to/ 'what'). The phrase is
comparable in most cases to English question words with suffixed - ~ or
-soever , as ~- whenever, h2!. - however, how much - howsoever much, !!h2 - whoever ,
etc.
There is also an unstressed suffix /god/ which may be added to these same
/k-/ words. This combination usually corresponds to English an~ ~ in anyone,
someone, anyhow, somehow, etc. Examples are /kogod/ 'anybody', /kadgod/ 'at any
time', /gdegod/ 'somewhere'. The adverb compounds with l-godi are equivalent
in meaning to adverb compounds with /ne-/ as /n~ko/ 'someone', /nekad/ 'sometime'
/negdel 'somewhere', etc.
Both the basic meanings of each and the difference between the two con-
structions are illustrated by the following examples:
Ko god dOe! k~zite da n~sam kod kU~. Whoever comes, tell [him] I'm not at
home.
Ako kogod d~e! kaite da n~sam kod If anybody comes, tell [him] l'm not at
kU~.
home.
I '
Kad god I I
dOete, mo~ete
I
dobiti da You can get something to eat whenever
you come.
jed~te.
I,
Kad god , I doite.
hocete, ' Come whenever you wish.
Ako kidgod d~ete u JugOSl~VijU! If you ever (at any time) come to
pos~tite nas.
Yugoslavia, visit us.
1074

Melemo da se vidimO! gde god hoete. We can see each other wherever you
want to.
Molemo lilgdegOd'da se vidimo? Can we get together somewhere?
Mogu li dObitil~tgOdlza jelo? Can I get something to eat?
Note 42.3.2 Imal

ti ~ta da kaze radio" vreme je zimi promenljivo.
MA koliko se trudio da budem ta~an" Oja obi~no zadocnim.
Ali ~ koliko da se ovaj pokret irio meu intelektualcima i omladinom
Putovao sam prili~no udobno" mada je voz bio prili~no pretrpan.
Novije kue su udobnije od starih" lmada imaju manje sobe.
Ma." opravio sam ko~nice prolog meseca.
Imal may occur by itself as Ibuti" as in the last example" combined with
l-dal in Imadal Ialthough" even though l and also with following questiori words
of the Ik-I groups. In the last named combinations it has the sense of Ino
matter - I" leven given the fact that - I and the like: Ima ~tal Ino matter
what l , Ima kolikol Ino matter how mUChl" etc. There is also lamal Ibuti.
Note 42.3.3 1- bflo/" 1- mu drgol

The Ik-I group may also be followed by I brlo I or I mu drago I" such
phrases having similar generalized meanings: Iko bIlal or Iko mu dragol
Iwhoever l
Note 42.3.4 Generalized Words and Phrases: Summary

The words of the Ik-I group include pronouns (Ikoi, /tal - !tl5/),
adjectives (~!jI/"!kakav/,,!koj!!,, etc.) and a set which functions as clause
introducers (!k8.d!, Igda!, etc.) but also as adverbs when in generalizing
expressions (Ikad bIloi" Igdego/, etc.). Ikolikol may function nominally
(Ikoliko godina imate?/) or as clause introducer (Ine znam koliko zelil). The
accompanying chart gives a number of these generalizing comb1nations. The
translations for combinations with Irnil, Ibflo1 and Imu drAgoi are omitted"
being approximately the same as with !god!.
1075

BASIC COURSB UNIT 42
I ..
kogod 'anyone' ko god 'whoever' ma ko ko bIlo ko mu drago
- neko
togod 'anything' to god 'whatever' ma ta to bIlo to mu drlgo
- neto ta bIlo
,
kadgod 'some time kad god 'whenever' ma kad kad bIlo
or other,
any time'
- nekad
gdegod 'anywhere' gde god 'wherever' gd~ bIlo
- n~gde
I ,
ma kud kud bIlo
(kakogod 'somehow kako god 'however' ma kako kako bIlo k~ko mu dr&go
or other']
- nekako
,
koliko god 'however ma koliko kolIko bIlo kolIkO mu drAgo
much'
kolikigod 'any koliki god 'however, ma koliki
whatsoever' much a'
,
ciji god 'whatsoever' ma cijI clji bIlo lji my ~r.go
I , I ~
kakav god 'whatever, ma kakav kakav bIlo kakav mu drago
kind of'
I .. I ..
koji god 'whichever, ma kOJI koji bIlo koji mu drago
whoever'
Note 42.4 New Verbs
a/J~ I odlikovati se odlikuje se to excel
e p istai da istaknem istakao istaknut to emphasize;

/istaknuti /lstaknUO refl. to excel
a/J~ I isticati istice
i p izloziti da izlozlm izlozen to exhlblt, expose

a/Je I iZI~gati iZlaem
(For /leati/ see Note 37.3)
i P obuhvatiti da obUhvatim obUhvaen to embrace
a I obuhvatati obuhvatam
V P pokriti da pokrijem pokriven -ena to cover

a I pokrivati pokrIvam
a p preovllldati da preovlada to prevail

ilJe I preovlaivatl preovlauje
a /prevladllvati /prevladava
1076

i p spojiti da spojIm to connect

a I spajati spajam
i I sd.itl sn!m to dry

i p osUiti da osu.lm
Grammatical Drill
GD 42.). Pronoun, Adjective and Adverb Prefixes
GD 42.1.1 Drills on Ine-I, Ii-I and Ini-I Compounds
GD 42.1.1.1 Affirmative Sentences and their Negative Counterparts
The instructor is to ask a question to which the drill sentence, or one much
like it, may be the answer.
Neki jezik je lak za uenje, a neki Nijedan jezik nije lak za ucenje.
nije.
On eita neku knjigu. On ne eita nikakvu knjigu. On sedi i
slua radio.
Jovan poznaje jednog dobrog lekara Jovan ne poznaje nijednog dobrog lekara
ovde. ovde.
Ima neka poruka za vas, gospodine. Nema nikakva poruka za vas, gospodine.
Ima jedno pismo za gospou. Nema nijedno pismo za gospou.
Ima nekoliko pisama za Jovana. Nema nijedno pismo za Jovana.
Mi obino izlazimo negde subotom i Mi obino ne izlazimo nigde subotom i
cetvrtkom uvee. eetvrtkom uvece.
Ja sam nekad iveo u Jugoslaviji. Ja nisam nikad iveo u Jugoslaviji.
Nekad je Dalmacija bila pokrivena Nikad Dalmacija nije bila pokrivena
umama. ~umama.
Oni su znali da se neto ozbiljno Oni su znali da se nita ozbiljno nije

desilo. desilo.
On je traio neku uslugu od Jovana. On nije traio nikakvu uslugu Od Jovana.
Zora je kupila ne~to u robnoj kui, Zora nije kupila nita u robnoj kui.
ali se ne seam ~ta.
Zedan sam, hou da popijem neto. Nisam edan, neu da pijem nita.
Mi emo sigurno ii negde van grada Mi sigurno neemo ii nigde van grada
za vreme Vikenda. za vreme vikenda.
Neko je traio gospodina Jovia. Niko nije traio gospodina Jovia.
Toma je uzeo sluajno neiji kufer Toma nije uzeo niiji kufer ve svoj.
umesto svoga.
1077

GD 42.1.1.2 /ni/ forms with preposition
Ni u Jednoj oblasti nema vie velikih /nijedan/

uma.
Da li ima velikih uma u jo nekim Ne, velikih uma nema vie ni u jednoj
oblastima Jugoslavije? oblasti Jugoslavije.
Moji prijatelji se vie ne interesuju /nikakav/

ni za kakav stan. Oni su nali stan.
Da li se vai prijatelji jo Ne, oni se vie ne interesuju ni za kakav
interesuju za neki lep i veliki stan? stan. Oni su nali stan.
Ne bih uzeo ovu kuu ni pod kojim /nikoji/

uslovima. Suvie je daleko od grada.
Da li bi vi uzeli ovu kuu pod boljim Ne, ne bih je uzeo ni pod kojim uslOVima,
uslovima? jer je suvie daleko od grada.
Ja nisam traio ni uslugu ni novac ni /niko/

od koga.
Jeste vi traili neku uslugu od Jovana Ne, nisam trazio ni od koga ni uslugu
i Tome? ni novac.
Mi nismo razgovarali ni o cemu. Bili /nita/

smo zajedno jedva pet minuta.
O emu ste razgovarali kad ste bili s Ni o cemu. Mi smo bili zajedno jedva
Jovanom? pet minuta.
Nisam mogao parkirati kola ni u jednoj /nijedan/

sporednoj ulici, jer nije bilo mesta.
Zato niste parkirali kola u nekoj Jer nije bilo mesta ni u jednoj sporednoj
sporednoj ulici? ulici.
l
Jovan i Toma su se posvaali ni zbog /nita/
ega.
Zato je Toma ljut na Jovana? Ni za ta. Oni su se posvaali ni zbog

(/oko) cega.
Ja ne vidim da je kua u Pukinovoj /nita/

ulici ni u cemu bolja od ove.
Sta mislite, da li je kua u Pukinovoj Ne, mislim da nije bolja ni u cemu.
ulici u necemu bolja od ove?
Jovan nije bolji od Tome ni po cemu. /nita/
Po cemu je Jovan bolji od Tome? On nije bolji od Tome ni po cemu.
l/posvaati sef - Ito quarrel l
1078

BASIC COUBII:
Ja ne idem ni s kim u pozorl~te. /nlko/

Da 11 idete S nekim u pozor1tet Ne, ne iem ni s- kim.
Ne ~ellm da pijem ni iz ~1je !ae. Ini~ij1/
Ako ste ledni pijte iz ove caie. Hvala. We lel1m. da pij em n1 iz ~!.3e,
~ale.
GD 42.1~1.3 Noun-AdJ~ctlve Phrase to Pronoun

Nekl lSovek 1 'lena vas tra!e. Neko va.a tral1.
Neki ljudi. piju kafu" a neki vino. Neko pije kafu, a neko v1no.
Ima. neka poruka za vas. rma ne~to za ~a$.
Ovde nemam nijednoe; srodnika.. Ovde nemam nikoga.
Jovan treba da se vidi s nekim Jovan treba da se vidi & nekim u varoli.
prijateljem u varo~i.
Jedan ~ovek je doneo neke stvari za J-edan l!ovek j e doneo nqto za vas.
vas.
Nisam vieo nijednu lenu. Nisam video nikoga.
Nismo naili nijedan stan, koji nam Nismo nali n1lta~ lt~ nam se dopalo.
se dopao.
U gradu nije bio nijedan ~ovek, koji U gradu. nije bio niko, ko nas poznaje.
nas poznaje.
Ja to ne bih preporu~io nijednom svom Ja to ne bIh preporu.~10 nIkome.
prijatelJu.
Neki ljudi prelaze Jugoslovensko- Neko prelaz! jugoslovensko-austr1sku
austrlsku granicu Korensk1m prelazom, granicu Korensk1m prelazom, Jer je
jer je to najlepei prelaz. to najlep~i prelaz ..
Nemoj te mi uzeti nekU malu i ravu Nemojte mi uzeti ne5to malQ i ravo.
~.
GD 42.1.1.4 li .... ll, Ini ni/, Inltl ~~1/

Sve jugoslovenske reke su 1 velike Sve jugoslovenske reke nisu ni velike n.1
i plovne. plovne.
Svi kreveti su ~ Udobni i eisti. Svi kreveti nisu ni udobni ni ~1sti.
Svi lJud1 su i lepo i ~isto odeven1. .svi ljUdi nisu ni lepo n1 ~lsto odeveni.
P%"o1zvodl se dovoljno i hrane i robe. Ne proizvodi. se dovoljno ni hrane ni
robe.
1079

Sve kue imaju centralno grejanje, a Niti sve kue imaju centralno grejanje,
sva kupatila toplu vodu. niti sva kupatila imaju toplu vodu.
~ivotnih namirnica ima dovoljno i ~ivotnih namirnica niti ima dovoljno,
dobrog su kvaliteta. niti su dobrog kvaliteta.
Vozovi su udobni i dolaze na vreme. Vozovi nisu udobni, niti dolaze na
vreme.
Svi hriansk1 narodi su zakljuili Svi hrianski narodi nisu zakljuili
savez protiv Turaka i borili se savez protiv Turaka, niti su se borili
protiv njih. protiv njih.
Gradski saobraaj je dobro organizovan Gradski saobraaj niti je dobro organizovan
i jeftin. niti je jeftin.
GD 42.1.1.5 Questions and Negative Answers
Da li govorite neki stran jezik? Ne, ne govorim nijedan stran jezik.

y
Da li izlazite negde veceras? Ne, ne izlazim nigde ve~eras.
Da li imate neku poruku za mene? Ne, nemam nikakvu poruku za vas.
Da li poznajete nekog dobrog lekara Ne, ne poznajem nijednog dobrog lekara
ovde? ovde.
Da li imate neku dobru knjigu za Ne, nemam nijednu dobru knjigu za
~itanje? citanje.
Da li mo~ete ikako da doete veceras Na alost, ne mogu nikako da doem
kod nas? ve~eras kod vas. Zauzet sam.
Da li ste ikad bili u Jugoslaviji? Ne, nisam bio nikad u Jugoslaviji.
Da li iko od vas ima ogledalo? Ne, niko od nas nema ogledalo?
Da li vam treba neka usluga? Ne, ne treba mi nikakva usluga.
GD 42.1.2 Drill on lov-I, Ion-I, It-I Compounds

Da li elite ovakvu sobu, kao ~to Da, elim takvu sobu, ako mogu da
je moja? dobijem.
Kakav stan zeli va~ prijatelj? On eli onakav stan kao Jovanov.
Takav stan e biti taman za njega.
Da li imate ovakvo odelo moje Da, imamo takvo odelo.
veli~ine?
Da li vam je potreban onoliki kufer Ne, nije mi potreban toliki kufer.

kao Jovanov?
Zar je usevima potrebno ovoliko ki~e Da, potrebno je. Zemaja je suva.
koliko je palo ovih dana?
1080

Zato ste kupili ovoliko pia i hrane? Imaemo goste. Zato nam treba toliko
pia i hrane.
Zato ste uzeli toliku kuu? Nije bilo izbora. Uzeli smo onakvu kuu
kakvu smo mogli da naemo.
Gde elite da ostavim kufe~ ovde ili Ostavite ga onamo kod fotelje.
na neko drugo mesto?
Zar se ovuda ne moze izai na Avalski Nel tuda se ne moe izai na Avalski
put? put.
Hoe li on doi ovamo ili emo mi ii Mi emo ii tamo.
tamo?
GD 42.1.3 Drill on Compounds ~th Imal, /bilo/, /god/, /drago/

Da li imate ma kakvu sobu slobodnu? ~ao mi je, ali nemam nikakvu sobu
slobodnu.
Da li ima ma ta drugo za jelo sem ~ao mi je gospodine, noas nemamo nita
jaja. Ja ne smem da jedem jaja. drugo. U toku dana moete dobiti to
god elite.
Ako nema teleeg mesa mogu li da kupim Ako nema teleeg mesa kupite ma kakvo
kakvo drugo meso? drugo meso.
Mogu li dobiti sobu na ma kojem drugom Moete dobiti na kojem god hoete spratu.
spratu sem ovog? Ima puno praznih soba.
Da li moemo ma gde da dobijemo sveeg Sumnjam da igde moete dobiti sveeg
povra? Ne marim koliko kota. povra ma koliko da platite.
Da li nameravate da putujete, ako bude Ja moram da putujem ma kakvo bilo vreme.
bilo ravo vreme?
Da li mogu ovde da dobijem ma kakva Ne verujem da ovde moete dobiti ikakva
kola? kola.
Zar vi neete putovati kolima ako radio Ja ne putujem zimi kolima ma ta da
predskae lepo vreme!? predskaze radio.
Da li elite da razgovarate s Jovanom ~elim da razgovaram s kojim bilo od njih
l
ili Tomom? dvojice.
Da li hoete sobu na drugom ili petom Dajte mi sobu na kojem bilo spratu,
spratu? poto imate lift.
Da li da uzmemo benzin ovde ili na Moemo uzeti benzin gde god hoete.
autoputu?
l/dvOjica/ - 'two men (noun)'
1081

Da li vi5e volite da idemo na izlet Meni je sve jedno, mo!emo ii gde god
na Fru~ku goru ili na Oplenac? vam j e drago.
Hoete da poemo na izlet u 6 ili 7 Moemo poi kad god vi hoete.
sati?
Ako ne volite da idemo peke moemo Kako god hoete. Meni je sve jedno.
uzeti taksi, mada hotel nije daleko
odavde.
Kakvu sobu mogu dobiti i na kom Moiete da birate kakvu god hoete sobu
spratu? i na kome god hoete spratu.
Kad nema teleeg mesa ima li kakvog Drugog mesa sem teleeg ima koliko god
drugog mesa? hoete.
GD 42.1.4 Unstressed and Stressed Usage of /god/

Ako kadgod (/nekad) dOete u Kad god doete u Jugoslaviju posetite
Jugoslaviju, posetite nas. nas.
Dajte mi ako ima togod (/neto) za Dajte mi to god ima za nas.
nas.
Da li molemo gdegod (/negde) da se Moemo se videti gde god !elite.
vidimo?
Da li me je kogod (/neko) traiio? Ko god me bude tra!io, recite da nisam
kod kue
GD 42.2 Questions on Sasic Sentences

Gde leli Jugoslavija?
Koji deo Balkanskog poluostrva zauzima Jugoslavija?
Koji deo Srednje Evrope zauzima Jugoslavija?
Koliki prostor obUhvata Jugoslavija?
Koliko stanovnika ima JugoslaVija?
Koliki je deo JugoslaVije pokriven 5umama?
U kojim delovima zemlje su sa~uvan1 ostaci evropske praume?
Gde uti~u najglavnije jugoslovenske reke?
Koje su reke plovne?
Zato su valne doline jugoslovenskih reka?
Koje narode spajaju putevi koji vode kroz doline jugoslovenskih reka?
Kakva je severna granica Jugoslavije?
Koja klima preovlauje u Jugoslaviji i zato?
1082

~ime se odlikuje umereno-kontinentalna klima?

Koliki je vodeni talog u Panonskoj niziji?
~ta omoguuje razvoj poljoprivrede u severnom delu Jugoslavije?
Kako se zove vetar, kome je izloen severoistocni deo zemlje?
Kakav je to vetar?
Kakvu tetu pravi taj vetar?
Da li graani vole taj vetar?

GD 42.3.1 A B
Granica izmeu Balkanskog poluostrva i Da, prolazi.

Srednje Evrope prolazi kroz Jugoslaviju,
zar ne?
Zanima me kuda ide ta granica? Jedni smatraju da tu granicu cini prava
linija, koja ide od u~a Dunava do
Rijeke.
To znaci da granica sijece l Panonsku Tako je. Kao to vidite, ta granica
nizijuJ nije prirodna.
Da. To je u stvari jedna zamiljena Drugi smatraju da granicu cine Dunav,
linija. Sava, Kupa - Rijeka.
To znaci da granica ide Dunavom od Onda Savom i njenim pritokom Kupom do
njegovog ua u Crno more sve do Rijeke.
Beograda.
Ta granica je prirodna i Vi~e mi se Da, i vjerojatno zato drugo miljenje
svia. prevladava u zemljopisu, iako je
starijeg datuma.
Prema ovoj drugoj granici cijela Da, ali Dalmacija, koja je uvijek imala
Vojvodina, Slavonija, dio Hrvatske najjae veze sa Zapadnom Evropom u
2
sa Zagrebom i Slovenija pripadaju2 svakom sluajU pripada Balkanskom
Srednjoj Evropi, zar ne? poluostrvu.
Da, tako je. Interesantno je da li se Ne, to ime je izostavljeno poslije
jo~ upotrebljava ime 'Balkanske Prvog svjetskog rata.
zemlje' za taj dio Evrope?
Koje se ime sada upotrebljava? Upotrebljava se ime 'Jugoistocna Evropa'.
IIseci . , 1 - 'to cut'

.. , - sjeci
2/prlpadatil - 'to belong' (to: D)
1083

UNIT 42 SE~-CROAT~N
rpaHHua H3ve~y Fa~aHCKOr no~

OCTpBa H Cpe~He EBpona npO~3H
Kp03 JyrOCAaFHjy, je~'Ta?
EHTepacyje ve Ky~a H~e Ta rpaHHua? JeAHH cMaTpajy Aa Ty rpaHHUY 'IHHH npa~
JIHHHja, Koja H~e O~ ymha ~YHaEa ~o

PHjeKe.
To 3Ha~H Aa Ta rpaHHna ce~e1 TaKo je. Rao lliTO sHAHTe, Ta rpaHH~
TIaHoHcKy HH3HjyJ HHje npHpotJ,Ha.
~B. To je y cTsapH jeAHa 3aMH~eHa ~pyrH cvaTpajy ~a rpaHHUY ~HHe ~YHaB,
JIHHHja. CaBa, Ryna - PHjeKa.

To 3Ha~H ~a rpaHHua H~e ~YHasou OA OHAa CaBOU H HeHOM npHTOKoM RYDOU
HerOBOr ymha y UPHO Kope CBe ~O CBe 1J,O PHjeKe.
Beorpa~a.
Ta rpaHHua je npHpOAHa H EHme VH ce la, H BepOBaTHO 3aTo APyro MHUUeHe

CBH~a. npeOBJIa~yje y reorpa~HjH, HaKO
je cTarHjer 1J,&TyMa.
ITpeKa osoj APyroj rpaHHUH ue~ ~a, aJIH ~a~aUHja, Koja je yseK ~MaJIa
BojBoAHHa, C~aBoHHja, ~eo XpsaTCKe Hajja'le Be3e ca 3ana~HOM EaponOM

ca 3arpe6oK H C~oBeHHja np"na~ajy y csaKoM cJIY'Iajy npHna1J,a EaJIKaHCKOM
Cpe~HOj EsponH, jeJI1Te? no.nyocTpBy.
~a, TaKO je. HHTepeCaHTHO je, ~a JIH He, TO HMe je HanymTeHo nOCJIe TIpsor
ce jom YDoTpe6~Ba Hve fEa~aHCKe CBeTcKor paTa. CMaTpa ce ~a je
3eM~e' 3a Taj ~eo EBpone. 'EaJIKaHCKO nHT8aepemeHO.
Koje ce Hue caAa ynoTpe6~Ba? YDoTpe6~Ba ce Hue 'JyroRcTo'lHa
Espona.
GD 42.3.2 A B
l
Vi kaete da je sjeverna granica DaJ jer prolazi kroz ravnicu i otvorena
Jugoslavije otvorena. je sa svih strana.
I stoga je izloena velikom utjecaju DaJ to ini da skoro cijela Jugoslavija
sa sjevera. ima manje vie istu klimu kao Srednja
Evropa.
Klima je vazan inilac u ivotu svakog DaJ jer od klime zavisi nain ivota i
naroda. rada.
l/ravnica/ - 'plain'
1084

BASIC COURSE 1JMIT 42
Da 11 je Jugoslavija izloena i drugim Da. Vi znate iz istorije Jugoslavije,

utjecajima sa sjevera ne samo da je veliki dio zemlje bio u sastavu
klimatskim, na primer kulturnim? Austro-Ugarske monarhije.
Da, all Srbija nije bila. To je ta~no, ali Srbija je i pod Turcima
imala granicu sa Austrijom i Ugarskom.
Da, Sava i Dunav su bili granica. Preko (Sava 1 Dunava) je lvio veliki
broj Srba i oni su mono utjecali na
kulturni ivot i razvoj Srbije.
Da li su Srbi iz Austrije odravali Jesu. Osim toga, mnogi Srbi iz Srbije
vezu sa Srbima iz Srbije? sluzili su u austriskoj vojsci dok je
Srbija bila pod turskom vla~u.
Da li su Srbi iz Austrije pomogli da se Jesu, ali njihova pomo je bila naro~ito
Srbija oslobodi od Turaka? vana poslije osloboenja od Turaka.
U kom pogledu? Oni su pridonjeli mnogo brzom stvaranju
moderne srpske drave.
Na koji na~in su oni sudjelovali u Oni su bili visoko ~kolovani i kulturni
razvoju Srbije? ljudi i mnogi od njih su se doselili
u SrbijU.
A tako' Oni su sa sobom donijeli u SrbijU kulturu
i znanje Zapadne Evrope i ~irili ih.
Oni su pomogli ureenje ~kola i
organiziranje uprave Srbije.
Da li je bilo Hrvata meU njima? Jest, ali mnogo manje. Poznat je
slu~aj ~uvenog srpskog nau~nika Josipa
Pancia, koji je bio porijeklom Hrvat.
PH Ka:r.eTe je ceeer.Ha rI>aHHU8.

~a ~a. jep npo~BH KpOB I~BHHuy1 H
Jyroc~pp.je OTPopexa. OTBopeHa je ca CBHX CTpaHa.
Y CTora je H3~o~eHa Be~HKoM YTHuajy /la. H TO 'IHHM )l.a CKOrO ueJl&. JyrocJI&.BHja
CEt eeEera. HMa MaRe smme HCTy K~HMY Kao Cpe~H8
Espona.
~~Hua je BazaH ~HHe~au y ZHBOTy Aa, jep O~ K~Hue aaSHCH Ha~HX ZHBOTa H
C BaKer HaI Ol1S pa~a.
la ~H je Jyroe~BHja H3~0~eHa H La. PH BHaTe ~a je se~HKM Aeo BeM~

~ryrHM YTHuajHua ea cesepa He 6HO y cacTaBy AycT~o-YrapcKe
cayo reor~a~cKHM. Ha n~HMep MOHapxHje.
Ky JITYf.'HIUf?
ls. a~H fp6Hja Heje 6H~. To je Ta 1iHO, 8J1H CJ..6M ja je H nOA
TypuHua HMaJl&. rpaHHuy ca AYCTPHjOU
H YrapCKOM.
1085

~a, CaBa B ~yaaB cy B~ rpaaH~a. TIpeKo (Cape H ~YHaBa) je EIIBeO BSJlHKH

6poj Cpa H OHH cy MohHO YTHuaJlH
Ha KyJlTYPHH ~HBOT H pa3Boj Cp6Hje.
Da ~H cy CpH H3 AycTpHje o~pzaEa~H Jecy. CeM Tora. MHora Cp6H H3 Cp6Hje
se3Y ca Cp6HMa H3 Cpaje? CJIY3HJlH cy y aYCTpHjCKoj BOjcUH
AOK je CpHja 6HJIa nOA TYPCKOK BJIamhy.
Aa cy Cpw H3 AycTpHje nOMor~H
~H Jecy. aJIH HMXOBa nOMO h je 6H~ aapO'lHTO
~a ce CpHja oc~o60AH OA TypaKa? Ba~Ba nocJle oc~oo~eHQ OA TypaKa.
Y KOM norJlepy? OHa cy AonpHHe~H MHoro 6P30M CTBapa~y

MOAepRe cpnCKe APzaBe.
Ha KOjH Ha'lHH cy ORH YUCTBOB8.JJH OHH cy 6HJIH BHCOKO lDROJlOBaBH II KYJlTypBB
Y pa3sojy Cp6Hje? .z,Yll.H H MBOI"H Oll. HaHX cy ce llOCeJIBJIH
Y Cp6Hjy.
A TaKO f OHH cy ca COOY lJ.OHeJIH Y Cp6Hjy KYATypy
H 3BaBe 3ana~Re Espone H mHpHJIH HX.
OHH cy nOMOrJlH Aa ce ypeAe mKo~e H
OpI"aRH3yjs ynpasa CpHje.
Aa ~H je HJlO X~BaTa Ye~y &HMa? JeCTe. aJlH MROro uaHa. n03RaT je
cJIY'Iaj '1YBeROI" CpnCKOI" RaY'IHHXa
JOCHna ITaH'IHha. KOjH je HO nOpeKJlOM
XpsaT.
GD 42.3.3 A B
Da li su jugoslovenske rijeke velike? Jesu. Iako je vodeni talog u nekim

djelovima zemlje mali~ ipak
jugoslovenske rijeke su ve11ke.
Koja je najvea jugoslavenska rijeka~ Sava je najvea i najvanija unutra~nja
osim Dunava? rijeka u Jugoslaviji.
Koliko je dugaka Sava? Sava je dugaka 940 km. a plovna je
593 km.
Za~to mislite da je ona najvanija sava odvodi vodu sa povr~ine od 95.195
jugoslavenska rijeka? km2~ 111 37~Od ukupne povrine
Jugoslavije. Ona spaja Sloveniju~
Hrvatsku~ Bosnu 1 Srbiju jedne s
drugim i sa inostranstvom.
,l
Koji su glavni pritoci save? U Savu utjeu takorekuc sve slovenake.
hrvatske i bosanske rijeke.
l/takoreku/ - ISO to sayl
~o86

BASIC CORSE UNIT 42
Koji je najvei pritok Save? Drina, koja te~e izmeu Bosne i Srbije.
Da li je jo~ neka jugoslovenska rijeka Plovna je Drava 151 km. Bosanske rijeke
plovna osim Dunava, Tise i Save? (Bosna, Vrbas i Una) nisu plovne,
mada su bogate vodom.
Beograd lei na uu Save u Dunav, zar Da. Zagreb takoer lei na Savi.
ne?
A Ljubljana? Ona lezi na pritoku Save (Ljubljanica).
Ali tu se dolina Save iri sve do
Ljubljane.
To je zanimljivo, tri glavna grada Da, i to ini Savu najvanijom rijekom
Jugoslavije u dolini iste rijeke. Jugoslavije.
Koliko stanovnika ima glavni grad Prema popisu od 1961. Beograd ima
Jugoslavije? 598.346 stanovnika.
A Zagreb i Ljubljana? Zagre~. ima 457.499, a Ljubljana 157.412
stanovnika.
~a ~ cy jyroc~oseHcKe peKe se~HKe? Jecy. HaKo je Bo~eHH Ta~or y HeKHM

~e~OBHMa 3eM~e Ma~H, HnaK jyroc~o
BeHCKe peKe cy Be~Ke.
Koja je Hajseha jYFOc~oseHcKa peKa, Caea je HajBeha H HajB83HHja yHyTpamaa

ceM ,llyHaea? peKa y JyroC~BMjH.
KO~KO je ~yra~Ka Casa? Casa Je Ayra~Ka 940 KM., a n~OBHa je

593 KM.
3amTO KHC~Te ~a je OBa HajBa3HHja Casa O~BOAH BO~y ca nospmHHe O~
jyroc~oeeHcKa peKa? 95.195 KM2 , H~H 37 %OA yRynHe nOBp-

mHKe Jyroc~BHje. OHa cnaja C~oBeHHjy,
XpBaTcRY, Eocay H CpHjy je~He c
ApyrHM H ca HRocTpaacTBOM.
Koje cy r~SHe npHToKe Case? Y Casy TeRy TaKopehH a cse c~oseaa~e,
xpsaTcRe H ocaacRe peKe.
Roja je Bajseha npHToKa Case? ApHRa, Koja Te~e ~3Me~y bocHe H C~6Hje.
Aa ~H je jom BeKa jyroc~oBeHcKa peKa rr~OBHa je ~paBa 151 KM. BocaHcKe peKe
n~OBBa ceK ,llYBaBa, THce H Case? (EocRa, Bpac H Yaa) HHcy n~OBHet
MaAa cy 60raTe SOAOU.
Beorpa~ ~eEH Ha ymhy CaBe y DyHaB, ~a. 3arpe TaKo~e ~e~H Ha CaSH.
je~ITe?
A l>y.lJaHa? OHa ~eEH Ha npHTonH Case (~y6~HHna).

A~H Ty ce AO~HHa Case mHpH CBe AO
..by.llaHe
To je HHTepecaHTHo, TpH r~BHa rpa~a na, H TO ~HHH Casy Hajs8EHHjOM peKOM
Jyroc~BHje y AO~HHH HCTe peKe. Jyroc~sHje.
2 II
/T8KopehH/ - 'so to say'
1087

KO~KO CTaHOSHHKa H~a ~~BHH ~paA Opeua nonKcy OA 1961. Beo~paA KMa
JY~OCJ18.SHje ? 598.346 CTaHOBHKKa.
A 3a~pe<5 If by<5.MHa? 3arpe<5 HMa 457.~99, a ~y<5~Ha
157.412 CTaHOBRHRa.
GD 42.3.4 A B
Vi rekoste da dobar raspored oborina, Tako je.

plodno tlo i dug period vegetacije
omoguuju razvoj poljoprivrede u
Panonskoj nizini.
Koje dijelove Jugoslavije obuhvata Ona obuhvata Vojvodinu, koja je dio
Panonska nizina? Srbije i Slavoniju, koja je dio
Hrvatske.
Zna~i da je poljodjelstvo najrazvijenije Jest.
u tim pokrajinama.
Koji usjevi najbolje uspijevaju tamo? Tamo sve uspijeva dobro. Ali najvie
se siju penica i kUkuruz, jer su
oni glavna hrana iteljstva.
l
U kojim su drugim dijelovima zemlje U rijecnim U sjevernom dijelu zemlje
dobri uslovi za poljodjelstvo? nalazi se Sava i po~to su ona i njeni
pritoci najvee jugoslovenske rijeke,
to su i njihove doline najvee.
Da, razumijem. To se vidi i na Da, to narocito vazi za sjevernu Bosnu
geografskoj karti. i Srbiju, naravno do Beograda.
~H peKocTe Aa Ao6ap pacnopeA naAasHHa, TaKO je.

n~oAHo T~O H Ayr nepHO~ sereTauHje
oMo~yhyjy paasoj no~onpHBpeAe y

fiaHoHcKoj HHaHja.
~oje Ae~ose JY~OCJ18.BHje o<5yxsaTa OHa 06YXS8T8 BojBOAHHY, Koja je Aeo
DaHoBcKa HHazja? Cp6Hje H C~BOHBjy, Koja je Aeo
XpsaTCRe.
SHaqH Aa je Do~onpHBpeAa sajpaaBHjesHja JecTe.
Y TRK nOKpajHHaua.
l/rlje~n!/ - Ipert. to river l
1088

KOjH ycesH Haj6o~e ycnesajy TaMo? TaMO ese yeneBa Ao6po. A~H HajBHWe ce
eejy nmeHHua K KYRYPY3, jep cy OHK
r~sHa xpaHa HapOAa.
Y KojHK cy ~pyrBM ~e~osHMa 3e~ y ~O~HaMa peKa. Y eesepHoM Ae~y 3eK~e

Ao6pK ye~osH 3a no~onpHspe~y? Ha~3K ce Casa H nomTO cy OHa H HeHe
npHTOKe HajseLe jyroe~oBeHcKe peKe,

TO cy H 5HXOBe AO~He HajBehe.
~a, pa3yYeM. To ce BHAH H Ha reorpa~ ~a, TO Hapo~HTO BaEB 3a cesepHy BocHy
cKoj KapTH. H Cp6Hjy, HapaBHO AO BeorpaAa.
this unit be prepared to give short talks along these lines:
1) Describe the location of Yugoslavia and the part of Europe it occupies.

2) Give the size and populatiop of Yugoslavia in approximate figures.
3) Show on the map the tributaries of the Danube and describe their
importance.
4) Geographic and cultural influences from the north.
At the teacherrs discretion the above may be a written assignment.

giving figures and other data.
1089

UNIT 43
International Fair Velesajam BeJlecajaK
A
,
international fair velesajam
I heard you visited the ~uo sam da ste qyo caK ~a eTe nOCeTHJIR
Zagreb Fall International posjetili Zagreba~ki 3arpe6a.xB jeee&H
Fair.
jesenji velesajam. BeJZeca jali.
B
,
picture slika CJlHKa
,
to produce proizvoditi, npOHOBOAHTB,
proizvodIm npoHoso.rdiK
,
foreigner, stranger, stranac , -nea cTpaHall, -HIla
alien
Yes, I wanted to get an Da, ~elio sam dobiti ~a, XTeo caM ~a ~oHjell
idea what is produced dojam o tome ~ta se CJlHK7 o TOKe mTa ce
here as well as what
foreigners exhibit in ovdje proizvodi,kao OB~e npOHOBOAH Kao
Yugoslavia. i to stranci B mTa CTpaHIlH HOJIazy
izla~u u Jugoslaviji. y JyrOCJIaBHjB.
fair sajam cijaM
exhibitor iZlag!~, iZlagi~a Ha~ri~, H3JIari~a
At the fair 43 countries Na sajmu su sudjelovale Ha cajKY cy y~ecTBOB8Jle

participated with over 43 zemlje sa preko 43 oeM~ ca npeKO
6000 exhibitors, of which
1100 were Yugoslav. 6000 iZlaga~a, od 6000 BOJIara~a, O~
kojih su 1100 KOjHX 1100 AOMahBx.

domaih.
factory tv6rnica
,
machine maina UamBHa
co
to manufacture izraditi, HopaAKTB,
da izrad!m, Aa HOP&Aiu,
izraen
, -
Bopal)eH
co
cooperation kooperacija KOOnepa1lHja
,
tractor traktor TpaKTOp
, co
truck kami5n, kam16na KaUKOB, KallBOHa
, , , _ co
railroad car; 10 tons vag5n, vagOna uroH, saroHa
(weight)
lOgo

I noticed that many Primdjetio sam da su npHMeTHO caM Aa cy MHore

Yugoslav factories
exhibited machines mnoge jugoslavenske jyroc~oBeHcRe TEopHHue
manufactured through co- tvornice izloile H3~OZH~e MamHHe H3pa~eHe
operation (tractors,
maine izraene nYT8M KoonepauHje (TpaK-
textile machines, auto-
mobiles, trucks and putem kooperacije TO~H, TeKCTH~e MamHHe,
railroad cars).
(traktori, tekstilne aYTouo6H~H, KaMKOHH H
maine, automobili, BaroHH).
kamioni i vagoni).
A
centar, cemtra
. ..
center ueHTap, neH'rpa
Yes, cooperation is the Da, sada je kooperacija ~a, caAa je KoonepauHja

center of attention now, u centru panje, jer y ueHTpy na~, jep ce
because of the better
results achieved through se na taj naein Ha Taj Ha~~H nOCTHzy
it. postiU bolji 60..ltH pe3YJITaT~.
rezultati.
B
#
visitor posjetilac, nOCeTHJJB.U,

#
posjetioca noceTMoua,
Gpl posjetili!ca noc~TH.nani
pavilion, exhibition pavIljon, -ana
hall
market trzIte
The exhibition halls of Najvie posjetioca Hajaeme nOCeTHJIaua je

West Germany and Italy je bilo u paviljonima 6e~o y naBH..ItOHHMS
were visited by the
greatest number of Zapadne Njemacke i 3anaAHe HeMa~Ke H
visitors; does it mean Italije; da li to MTaJIHje; Aa JIH TO
that the Yugoslav market
is interested in their znaci da njihovi 3Ha~H ~S HMXOEH npo-
products the most? proizvodi najvie H3~OAH Hsjsmme HHTe-
zanimaju pecyjy jyroCJIOSeHCKO
jugoslavensko Tp3HmTe?
trite?
A
from there, hence, otudi! / otud ..
OTYAa / OTYA
- .
for this reason
for the sake of radi pSAH
(with G)
Tora.
..
because of that radi toga palla
#
to export izvoziti, H3S03HTH,

#
1zvozIm H3B03HM
1091

UNIT 43 SERBO-CROATLAN
by the same token s~mimlt!m

,
to import uvoziti, uvoz!m yE03HTH, YBodhr
The reason for this is Radi toga to To ~O~3H oTy~a WTO

that Yugoslavia exports
Jugoslavija izvozi Jyroc~EHja H3B03H
mostly to these countries
and by the same token najvie u te zemlje HajEHwe y Te 3eM~e
imports mostly from
pa samim tim i H caMHM THM Y. HSj-
these countries.
najvie uvozi iz BMme YB03~ H3 THX
tih zemalja.
,
statistical statistiekI, cTaTHCTH~KY., -a, -o
-a, -o
,
export izvoz H3B03
, ,
import uvoz yB03
This is evident from the To se vidi iz To ce EH~H H3 cTaTHcTH~-

statistical data about
statistiekih KHX rro~aTaKa o H3EO~y
export and import
[trade] between these podataka o izvozu H yB03y THX 3eMa~ ca
countries and Yugoslavia.
i uvozu tih zemalja JyrOCJJaBHjoM
sa Jugoslavijom.
B
,
exhibition IZlozba H3JIO)K6a
fairgrounds sajmite ctijJlHnrTe
I visited also the Posjetio sam i IToceTHo caM H H3~O)K6y

exhibition IAfrica-Asia- iZlozbu IAfrika- 'A~FHKa - A3Hja -
YugoslaviaI, which was
given a prominent place
,
Azija-Jugoslavija, JyrOCJIaBHja, KO,jOj
t
on the fairgrounds. kojoj je dato je ~aTO yrJIe~HO ),feCTO

istaknuto mjesto Ha cajMHlliTY.
na sajmitu.
A
outer, foreign vanjskI, -a, -o Crr5..1tHH, -a, -o
trade trgovina
Yes, foreign trade with Da, vanjska trgovina

these countries is sa tim zemljama ea THW 3eM.h8.va
developing favorably.
povoljno se razvija. rrOBO~HO ce pa3BHja.
B
.
press ~t~mpa IIITaJ.ma
to accuse, (with Ise/) tUiti, talm

to complain
1092

to organize prire!vati, c.
npHpe~HBaTH,
prireuj~m npHp~l;yjell
Your press is complain1ng Vaa se tampa tuzi BanJa mTa:Mna c e za. JIH
that more tairs than
are necessary tor your da se ovdje ~a ce OBAe npHpei)yje
economy are organized prireuje vie BHme cajuoBa Hero mTO
here' sajmova nego to je nOTpe6Ho Bamoj
je potrebno vaoj npHBpe~K~
privredi'
A
specie,lized speciJalizIran, cneuwjaJIK=30BaH,
-a J -o -a, -o
Yes~ in addition to the Uz Zagrebacki kao ~a, nopeA 3arpe6aQROr

Zagreb fair which is gen- opi sajam trebalo cajMa Rao onmTer
eral, only the Belgrade,
Novi Sad and Ljubljana bi zadrzati jo kao Tpe6a~o 6H 3aApzaTK
[tairs] which are specijalizirane, jom caMo EeorpaAcKH~
specialized should be
kept. Beogradski, HOBoca~cKH H ~y6~H
Novosadski i CKK, Rao cneuHjaJIH30-

Ljubljanski. BaHe.
other, remaining ostal!, -a~ -o OC'1'iJIii, -i, -o

clear jasan, -sna, j~caH, -CRa, -CHO
-sno
,
to motivate motivirati, 1l0THBHCaTH,
mot1v!rarn
,
MO'1'HBHmeM -
economic ekonomsk!,-a, -o eRoHoMcKH, -i, -o
value~ usefulness. vrijednost f BpiAROCT
to divide podijeliti, "
nOlJ,eJIHTH,
da podijel!m ~a nOAe~ill
The other tairs don1t Ostali sajmovi nemaju OC'1'aJIH cajMoBH ReMajy
have well grounded jasno motiviranih jacHo MOTHBHcaHHX
economic bases, so
opinions about their ekonomskih razloga, eKOBOMCKHX pa3~ora,
usetulness are divided. tako da su TaRO Aa cy M~&a
podijeljena miljenja o HMXOBOj BpeAHocTH

o njihovoj nop.e.heHa.
vrijednosti.
B
to agree slagati se, cJIlI"aTH ce,
sla:z~m se ~
ca.eM -
ce
1093

,
local lokalan, JIOKiJI8.H,
, ,
lokalna, -o JlOKiJlH8, -o
nature prIroda npli~oAa
, ,
to stimulate podsticati, nO,llCTHUa TH,
,
pdsti~t:!m no,nc TH 'leM
, ,
or, poticati, nOTHl\8.TH,
,
poti~~m nOTMQeM
enterprise, fir.m preduz~e I npeAya;he /
"
poduzece nOAya;he
I don't agree with you; Ne sla~em se s vama; He CJI8.XCelf ce C BaMa;

fairs-even local ones-
stimulate ( business sajmovi, makar i C8jVOBH, K8Kap H
to ) better production. lokalnog karaktera JIOK8JIHe npHpOAe
poti~u preduzea nOACTHQy npepyaeha
na bolju proizvodnju. Ha 60.bY "
npOHaBOA~Y.
NOTES
Note 43.1 Phonologic Changes: Review
The phonologic changes discussed here are those which change the shape of
grammatical forms. For example, in /ispiti/ the prefix is lis-I; in /~zbiti/
it is fiz-I, but these may be said to be the same prefix. This kind of varia-
tion is directly related to the fact that such a sequence as /-zp-/ does not
occur in Serbo-Croatian. The same prefix is /iza-/ in /izabratl/. In the case
of /is-/ one may say that the shape is /is-/ before certain voiceless consonants.
/iza-/ (occurs in the infinitive stem when followed by two consonants: /iza-
br-I, /iza-zv-/, etc. The imperfective of /izabrati/ is, however, /izabirati/,
also with /iza-/ but only one consonant rollows. Here there is no phonologic
reason whatsoever for the shape /iza-/ instead of /iz-I. The best that one
can do is to say that /iza-I occurs before two consonants and if such a verb has
an imperfective counterpart, it too will have /iza-I. That is, if /izabrati/
has liza-I, its imperfective counterpart (/izabirati/) will also have /iza-I.
It follows that while some of the phonologic changes discussed below may be
described according to the sounds involved, many will be directly related to
the grammatical forms as such and not predictable in purely phonological terms.
The statements about where the forms occur will often be made both ln terms of
the sounds and in terms of the forms involved.
1094

Many of these changes - the phonologically predictable ones - take place

not only within words but across word boundaries, especially when words are
said together in normal colloquial speech. IWord' here is defined orthographically,
that is, by the way it is written. A linguistic statement would differ for
some combinationa. As the changes are the same, for practical purposes it
doesnit matter whether we are dealing with one or more Ilinguistic l words.
Where appropriate, examples of Ibetween wordl changes will be given.
Note 43.1.1 Loss

One of the most frequent types of phonologic change is the loss of a vowel
or consonant. For example, moveable la/ occurs in /podigao/ but not in
/podigli/. Not all/a/Is are lost in such surroundings (compare /padali/), so
that this loss is not phonologically predictabl~ In the lists below the
predictable instances of loss (or non-occurrence) are given first, under A,
followed by those restricted to certain grammatical forms, given under B.
A 1) When two identical consonants (such as Ittf) or two consonants forming

a voiceless-voiced pair (such as /td/ - see below, Note 43.1.2) would otherwise
occur, the first is lost. For example:
/rast-/ + /-ti/> /rasti/ Ito grow l (cf. /rastem/)
/od-/ + /taiti/ > /otditi/ Ito estrangel
/p~t/ + /deset/ > /pedes~t/ Ififtyl
z + s.> S /iz-/ + /seliti/ ~ /iseliti/ Ito emigrate l
Between words:
p + p > p ltp pUt /l~pht/ la fine road l
t + t ~ t ~lst tramvaj ~lstramvaj/ la clean streetcarl
d + t ~ t brat od tetke /brat otetke/ Icousin (son of parentls sister)1
d + d ~ d k6mad drveta /k6madrveta/ Ipiece of woodl
t + d ~ d d~set d~na /desed~na/ Iten daysl
k + k :- k t'tak kufer /t~akb.fer/ la heavy trunkl
g + k > k ddg k~put /dttkaput] la long coatl
g + g~ g B5g gleda /B~gleda/ IGod sees l
s + s > s glts s!vesti /gltstvesti/ Ithe voice of conscience l
z + s > s iz sobe /isbbe/ Ifrom the room l
z + z > z iz zla /izla/ 'from evili
+ ~ na poret /naporet/ lour stovel
+ - z nA ivot /nalvot/ lour lifel
+ > vrn ~vnp /vrQevap/ Ihot evapi
m + m~ m jt sam mu dao /j~samu daol II gave him l
1095

2) When other phonologically similar consonants would otherwise occur

together, the first is often lost. This is particularly true of oonsonants
made at the same or about the same place in the mouth (with the same or similar
point of articulation).
The consonants /s z/ do not occur next to / ~/. For example:
z + .> /iZ-/ + /amarati/.-> /iamarati/ Ito slap thoroughly'
z + ~ > ~ /iz-/ + ~fveti/ ..> /i~fveti/ Ito live up t
Between words:
z+'> iz kble> /ikole/ 'from school'
Consonants of the /t d c e d~/ group do not occur next to each other
in'normal colloquial speech. In more careful speech such a combinati~n as /tol
may be heard when the /tl is the last consonant of a prefix (see example below).
t + c > c / o t a c l G loca/ 'father', /sv~tac/ G Isvecal 'saint'
d + c > c Isndac/ G /snca/ 'judge'
d+c.>c /sUdac/ V /snee/ 'judge'
d + d~ :> d~ /od-/ - /d~ep-/ /odzep~riti/ Ito pick the poc~et of l
Between words:
t + a~ p~t ~k~ /ptlka/ 'five pupils'
t + e > e p~t e~rafa /p~earafa/ 'five sheets'
d + c ~ c kod c~kve /koc~el 'at the church'
d + ~ sad u /sau/ IIlll do it right away. I
/t/ and /d/ are usually lost before /s/ in normal colloquial speech, but
Itsl may be heard in a more formal style.
/od-/ - /seliti/ /otseliti/ or /oseliti/
/pred-/ - /staviti/ /pretstaviti/ or /predstaviti/ Ito introduce'
3) When /t/ would otherwise occur between two consonants, it is usually

lost
s + t + n ::> sn koristan f korisna
s + t + l > sl ristao but rasla
s + t + p .> sp est + puta espnta
+ t + nj> nj godite godinj! 'pert. to a year'
s+t+s>s petnaest s5b! or p~tnajs~b! ~ifteen roonw'
Compare /rastlina/, where no loss occurs.
/k/ may be lost in like circumstances.
dbckan 'latel dbcnije llater'
1056

BASIC COURSE UJtIIr43
4) When Ibl comes before Ivi, the Ivi dropsj

-',
vUci to pull ob + v6.i ob6.l to put on, dress
vratiti to return ob + vratiti obrititi to turn to
vf.nutl to turn ob + v:rnuti ob~nuti to turn ups ide down
vI!st power ob + vla:st obliist administrative region
5)Three consonant clusters where the first two are ld sl may be reduced
to two J Iscl, may be/tscl, or remain Idscl. The spelling consistently retains
Ids/. Prefixes ending in l-dl usually change this to Itl or lose it completely:
Before the suffix I-ski the Idi is more often kept but may be replaced by lt!
in normal colloqU1al speech:
!beogradski! or !beogratsk1! 'pert. to Belgrade l
11judskll or Iljutsk!1 'pert. to people'
Contrast Isrpsk!1 ISerbian' where Ipl is the regular replacement of Ibl
(/Srbinl la Serb') before I-sk-!.
6) Some voiced-voice1ess replacements (involving prefixes) are not

reflected in the spelling. Examp1es are /odsestil (for /otsesti/), !podiati/
(for !potiati/). This is a recent change in the official spelling, the
decision being made not to show the change in these forms. (This is regularly
the case with Bulgarian spelling, where voiced-voiceless replacements occur
even more frequent1y but are not shown by the spelling.) Some western speakers
do not make the change and actually say lod-lJ !pod-I, etc.
/VI - /VI
The variation between long vowe1 and short vowel may be included as a
type of loss, being loss of length. There is automatic shortening in the
following instances:
1) when the long vowe1 is unstressed and the word in which it occurs does
not have primary stress: For example
/maral one mus t' !~eka! IHe s waiting I
but Imbra da ~eka u foajeu! 'one must wait in the foyer l
2) in the comparative of the adJective or adverb: !m1Adl Iyoung l

!mlai/ Iyounger l (See Note 26.1)
1097

3) It is also possible to say that a long vowe1 is regularly replaced by

a short vowe1 when the stress shifts to a later sy11ab1e of the word, leaving
the previously long syllable unstressed, as:
~~stl 'six' Ides!tl 'ten' ~ezdes!tl 'sixty'
There is, however, considerable variation in length which is not predictable at
all, and such examples may be10ng there, rather than under a rule such as 3)
which is rarely applicable. Compare /knpitil /kupovatil but Ikupuj!m/. Ikupovatil
seems to follow ~u1e 3) but Ikupuj!ml shows that it is unpredictab1e in those
terms.
B The preced: instances of loss were determined by phonetic environment.
There are also examples of loss which are restricted to particular words. There
may be many words having the same loss, such as of moveable lal, but it is not
an automatic loss. For exampl~, the loss of moveable lal in Iva~nil (compare
Ivi~anl with moveable lal) is predictable if one knows that the second lal of
Iv!~anl is moveable lal. If one takes Ikl!zavl 'slippery', one cannot predict
that the lal will not drop (f. Ik1!zava/).
1) moveable lal. Many examp1es of moveable /al have occurred in the units.
A summary statement of its occurrence is:
(a) is lal before the genitive plural ending l-al
is lost when followed by a single consonant plus any other vowe1.
iE lal before a consonant (or I-oi for Ill) at the end of a word
or followed by another consonant.
Examples: Ip!smol Gp1 Ip!sa:mal 'letter'
Isestral Gp1 Isestara/ 'sister'
Idbarl f Idbral 'good' Idobrtal 'goodness'
ldevojkal 'girl' Idevoja~tvol 'girlhood' (devoj(a)k-)
2) Loss of lt d hl with zero stem formation suffix.
lt d h/ are lost before I-oi - III in the past:
pleo 'haVing knitted' (/p1et!m/)

jeo 'having eaten' (/jed!m!)
vro 'having threshed' (/v~hoh/) 'I threshed'
lt hl are lost before the endings of the simple perfective past also:
Iplehl 'I knitted', Iplel 'you, he knitted', Iplesmol, etc. - when the stem
formative suffix is zero. (Compare the variant Ipletoh/, with stem formative
suffix lal. Idi may also be so lost, but such forms are rare (Ijehi rare for
/jedoh/ II ate f ).
1098

3) Loss with particular forms.

A number of words show loss in some forms. These may be classified but are
unpredictable. They include:
(a) Neuter nouns with bases in /tl or InI which lose Itl or In/ in
the nominative /accusative (vocative) and have no further ending:
1men- NAs lme NApI imena Iname I
telet- NAs tele Gsg Icalf l
(b) certain verb bases before ending In(u)/:
kret- kretati Ito move but krenuti
'
kan- k8.pati I to drop I kanuti
Note 43.1.2 Replacement

In many cases the shape of a word (or part of one) changes by replacing
one sound by another, as Inad/ loveri but Initpis/ Iinscriptioni, /kaz-ati/
'to sayl but Ika~-eml II sayl. Many types of replacenlent have been discussed
in the preceding units. The following gives a swrunary of the most important
types.
l) Voice-Voiceless Replacement
Serbo-Croatian consonants fall into three groups with regard to voiced-
voiceless replacements:
,
A P t k s c <s e f h
B b d g z z d
C r l lj m n nj j v
A group of two consonants may be both A, both B, both C, one A and one C,
or one B and one C (That is AA, BB, CC, AC, CA, BC, CB). Examples are:
AA pt- ptica 'bird' AC pr- prijatelj Ifriend I
BB bd- bdeti Ito watch l CA -rc m11ikerc Icandle l
...
CC D1ll- D1llogo 'much BC dl- dlan 'palm (of hand)'
'
CB -rb- brba 'battle'
The combinations AB and BA do not occur. Where they might be expected to
occur, one of the consonants (in nearly all cases the first) is replaced so
that BB and AA result. For example, if the prefix /nad-/ is added to /pisati/,
the result is /natpisati/. IdPI is a BA combination, so the ld' is replaced by
the corresponding A sound, Itl. Other examples are:
iz 'out platiti tto pay' lsplititl Ito pay out l
'
sladak Isweet' f. slatka
dlazak arrival , G. dlaska
1099

dovezem II bring in' dovesti 'to bring in'
t~zak 'heavy' f. teka
ob + initi opiniti Ito bewitch l
pod + c~niti potc~niti 'to underestimate l
,
pod + Iati potiati 'to cut oners hair'
,
iz + tu~frati istulratl se Ito take a shower I
k-uda 'whether' g-de Iwhere l
nekad or negda Isometimes I
top 'cannon' tobdija lartilleryman l
svat Iwedding svadba Iwedding l
attendantI
In a very few words BA is replaced by BB. The only one in common use is
Im5zak/ G Im5zga/ IbrainI. (Contrast /nIzak/ f. InIskal Ilow l .)
Many voiced voiceless replacements take place in conjunction with another
sound change, such as the loss of moveable lal in some of the examples above
or the loss of /t/ in the following examples:
st + d zd est + des~t ezdeset 160 1
Between words:
ist grad /lzgradl 'a clean cityI
2) III replaced by /01. With a few exceptions /1/ at the end of a syllable
(that is, at the end of a word or followed by a consonant) is replaced by /0/.
Many examples have occurred. Compare:
inilac
G Inioca
zalost Isadness l but zao
/-01-/ is replaced by long /-0-/, as in /st5/ G /stola/'table l , /p6no/
'midnight l , (/pol-/ Ihalf') + /no/ Inight' and /p6dne/ Inooni (lat half day').
Examples where this change does not occur are /~stal/ Itable l , /molba/ 'petition'.
3) /s/ is replaced by l/ or /z/ and /zl is replaced by /z/ or // before

,
lIJ nj c d z/. These replacements are regular and follow these patterns:
s + lj lj
~ zamisliti 'to imagine l zamiljen 'deep in thought'
s + nj > nj danas Itoday dananji Ipert. to todayl
,
s + c .> dopasti se Iplease' dopae se Iwill pleasei
s + ..> ~ pas Imale dog l pae 'dog (male or female)1
s + d ..> ~ s avolom zavolom 'with the devil'
1100

BASIC COURa: UNIT 43
s + d~ > ~d~ s d~lnom dlnom 'with a giant'

z + lj > ~lj paziti fto watch' paljiv 'attentive'
z + nj > ~nj ispr!zni ti/!spra:~njen p~nja 'attentiveness'
z + d > ~ gr~zd 'a cluster of grapes' grOde 'grapes (collective)'
z + d~.> ldl depa.r' pickpocket , ideptriti Ito robi
z + a> ~ iz + urlikati 1~url!kat1 Ito whistle a great deal'
z+ ~ ,,> ~c
raz + ~!ni ti rac!niti 'to deprive' of rank
"
Note that some of these are voiced-voiceless replacements, as well as
changes to ~I or /ZI.
Other changes may also be involved, as
st + > ~ vrst Ifirm l vri Ifirmer l
See Note 26.1.2 for Ist-JI> //. Earlier notes illustrating Isl> ll
or Izl to /ZI are Note 20.1, 25.2.
l) lJI changes. The consonants in line 1) below are replaced by those in

line 2) in a number of granunatical forms :
l) p b v m t d k g s z c h
,
2) plj blj vlj mlj c d e e
,
3) d c d
4)
Many examples of these have been given - in nouns, verbs, adverbs,
adject1ves, etc. (See, e.g. Notes 25.2; 17.3; 26.1.1; 28.2.1). It is
convenient to consider all of these as one type of change, symbolized by IJ/.
Some examples are: Imlad!1 Iyounger l (/mlad-I + IJI + I-il) Ib~cenl 'thrown l
(/bac-I + IJel + Ini), lutic~ml (/tic-I + IJI + lei + l-ml; compare the infinitive
luticati/'flOw into'; Itic-I is an alternate of Itek-j.)
Line 3 gives the alternates used when voiced-voiceless replacement is reqUired.
For example 19-JI is usually ll as in Imoei (/mog-Je/) but is /I before Itl,
as in Imnotvol Ithe majority' (/mnog-J-st-v-o/) or IkI, as in Ihlrurk!1
Isurgical , (/h!rurg/ + IJI + Iki + Iii).
One IJI change (line 4) needs special mention. Ik-J-tl> /tl, as in
!tal /tol 'what (compare Ikol Iwho, ICinovnItvol 'bureaucracyl (jC{novn!kl
'
'public servantl). This same change occurs in /-rk-J-k-/ in /njujorki/ Ipert.
to New York I
la) /YI changes. In a few cases, /stl is replaced by /tl in the past
passive participle (See Note 25.2). as Ipustitil Ito allow' Iputenl 'allowed'.
[The stem formative suffix is usually IJel in Iii verbs ()istiti/, ICien/).]
We must treat these differently and may say that in such instances it is IYel,
meaning only that a preceding Isti is replaced by iti.
1101

2) I changes
lk g hl are replaced by lc z sl respectively before certain endings which
are /-il or begin with I-i-I. These endings are:
l-il masculine nominative plural
l-imal
,
masculine and neuter dative and instrumental plural
, ,
selj~k pl. N selj~ci, DI selj~cima 'peasant'
l-il feminine dative singular
m~jka D majci 'mother'
l-il, I-itel
imperative
reci, recite 'say' (cf /rekao!)
pomozite 'helpl' (cf Ipomogao/)
Vlah pl. N Vlasi DI Vlasima 'Vlah'
For convenience these may be called III changes. Except for l-J k-I, noun
bases ending in two consonants do not usually have this replacement: /markal
D Imarkl1 Istampi, lma~ka/ D /ma~kil Icati.
3)A changes
Similar changes take place in the verb, when the a/J! suffix is added as
imperfectlvizer, along with a root vowel change:
stig - Isticil Ito arrive l Istizati/
rek - /porecil Ito deny I Iporfcatil
(See also 8) below and Itek-/ - /tic-I above.)
4) /01 replaced by lei

10/ ls regularly replaced by lei in most endings when following one of the
palatal consonants lj nj lj c ~ d /.
For example:
Neuter singular nominative-accusative noun/adjective ending 1-0/ - I-e/
mascullne and neuter instrumental slngular noun ending l-oml - I-erni.
moje Imine I
1minje property' I 1mllnJem
polje 'field' I poljem
lice 'face' I licem
,,
mogi1ce Ipossible'
gr6ze t grapes I I gr6zem
vae 'yours ,
tez! 'heavler'
1102

Extension sUfflx(es) I-ovi - I-ev/. Both the noun/adjective and the verb
suffixes have this regular altern~tion.
lo~evl1 Ifathers l Ikraljevatl1 Ito rulel
Compare Islnovil tsons l , Ikupovatil Ito buyl
Adjective/pronoun genitive singular ending l-ogl - I-egl (I-agi - legl);
dative singular I-orni - lemi (I-oml - lem/).
/va:~egl 'of your l D Iv~eml
Ibolj~gl lof a betterI D /boljem/
lmanjeg/ lof a smaller I D Imanj~ml
I
This change also occurs unpredictably in some other forms:

Isve/ lall' G Isvega/
/pntevil or /patovi/ Iroads l
/mffre/ Isea I
/carevi/ lemperors'
The changes are quite regular after certain words the base of which ends
in /r/, as /mare/. Historically most such /r/'s were palatal but with the
loss of this palatalization the two /r/ls fell together.
5) Replacements with the infinitive ending I-ti/. While a few of these

are taken care of by other statements (such as Gl Cl ~ Cl or voiced-voiceless
replacement), it is convenient to have them all together.' ~he changes involved
are:
Stem and these result
Infinitive combinations: in:
end in:
-s-ti -(e)t-ti -sti plet- plesti (pletem) Iknit'
-d-ti -sti jed- jesti (jedem) 'eat'
,
-z-ti -sti vez- izvesti (izvezem) Ito take out l
,
-st-ti -sti rast- r[sti (r~stem) Igrow I
p-sti -p-ti -psti crp- c~psti (cf-pem) 'to pumpI
-b-ti -psti greb- grepsti (grebem) Iscratch'
-i -k-ti -i rek- rei (of rekao) Isayl

-g-ti -i mog- moci (cf mogao) Ibe abIel
-h-ti -i vreh- vr~i (Ctf v~hoh) Ithresh l
6) The masculine vocative ending varies: l-el - /-Jel - /-u/. The form
I-Jel belongs with the J changes, l-ul is used after palatal consonants
and sometimes Iri where /JI does not occur. (Compare above under lal - lei.
prijatelju' 'friend" (See Note 15.1)
1103

7) Miscellaneous Assim1lations
ln-bl is normally /mb/: /stamben!/ (spelled stanben1 ) Ipert. to housing'
In-JI ~ Injl and Il-ji> /lj/. While these may be illustrated by /J/ changes
/olen-Je-n/ > /elenjen/ 'married', the changes also occur with enclitics, such
as Ije/ lisi:
hotel je dobar /hotelje dobar/
Stefan je moj drug /stefanje maj drhg/
8) Other Root Variation

Certain verbs have a regular alternation of root shape. These alternations
are of two kinds: l) alternation within the same verb paradigm, as /zvat1/,
/zovem/, 2) alternation between three forms (simple form and several 1mperfect1ves).
Compare:
Variation Base Forrrt Imperfective
o-a: otvoriti otvrati
~
a-a: predstaviti predsta:vljati

*/e-i brati berem bIrati
~
*/0-1 zvati zov~m izazIvati

e-o-a: pon~ti pones~m I~o take with' ponositi se 'to be pona~ati se Ito
~ , proud of l heha.ve l
dovesti dovez~m dovoziti
Many such alternations must simply be listed:
po!ti ponem poinjati
d6i d5dem dolaziti
do~ao
Note 43.2 Verb: Review of Verb Types

Note 43.2.1 General Survey
The discussion in Note 21.1.1 pointed out that differences in verb suffixes
was one of the ways by which differences in aspect were indicated. One of the
sets of verbs noted was:
sesti 'to sit down' sedati 'to be in the act of sedet1 'to be seated'
sitting down'
Another example is /pr!m1ti/ 'to accept' /prfmati/ 'to be accepting'. If
these are analyzed according to the chart given in the same note, we have
(Prefix) ROOT (Extension) stem Ending
Formative
Surfix
ses- -ti
sed- -a- -ti
1104

sed- -e- -ti

prim- -i- -ti
prim- -a- -ti
These verbs are unusual in that they are part of a small group of verbs which
contrast with each other only by the shape of the stem formative suffix. They
do show, however, that such contrast is possible and that the stem formative
suffix may b~ considered as the basic feature by which verba are to be classified.
The matter of perfective-imperfective contrast usually involves some additional
form, a prefix (/plti/ - /popiti/) or suffix extension (/kcrPiti/) - /kup6vati/),
but the verb type is determined by what stem formative suff1x is used. This
waa the basis for the (partial) verb classification in Note 17.3.
The shape of any given stem formative suffix may change very little, as in
the case of the /a/ verbs, or it may change a great deal. The /i/ verbs have
more variants for this suffix, and so do the others. Compare:
pit-a-ti pr~-i-ti pe-ci
pit-a-o pr~-i-o pek-a-o
pit-a-1-a prim-i-l-a pek- -l-a
pit-a-jU prim- -~ pek- -u
pit--m prim-t-m pe-~-m
pit-a-j prim- -i pec- -i

pit-a-nje pe-e-nje
pit--n prim-lj e-n pe-e-n

The changes of shape for the root /pek-/ are easily stated in terms of
1) the changes of root shape with /-ti/, 2) moveable /a/, 3) the changes before
certain suffixes in /-i-/, and 4) /J/ changes. The shape of /-lje-/ in
/prim1jen/ is also a /J/ change. The shapes of the stem formative suffixes are
for these examples /a/ - /a/; /i/ .., /I/ - /Je/i zero - (a) - /Je/ .., /Je/.
As implied in Note 17.3 the SUb-types a/e, a/Je, a/je (1 and 2) are all
considered to be the $ame suffix. They occur with different verbs, depending
on the stem to which they are added, and do not contrast with each other. In
other words, no one verb has more than one of these suffixes. Some further
simplifications are possible both with regard to these and other stem
formative suffixes.
In Unit 17 a distinction was made between verbs with a long vowel before
/-la/ /-li/, etc. and those with a short vowel:
Long a/e a/je Short a/Je
.
zvao putovao poinjao davao kizao
zvala putovala poinjala davala kazala
1105

As neither Ijl nor IJI occurs after Injl, one may call Ipo~injatil an a/Je
verb, the IJI being lost after Inj/. In like manner we may say Idivati/ is an
a/J~ verb, the IJI being Ijl after the vowel /a/: Id!j!m/. This simplifies
the number of verb types. al! verbs also have a long vowel before l-lal, etc.
As there is no contrast between any a/I verb and any a/~ type of verb, we may
classify all of these together. One major verb type includes, then, al! verbs,
a/~ verbs, a/J~ verbs and a/j~ verbs.
On the basis of formal sim11arities and possible contrasts we may set up
four basic types of verbs, and a 'miscellaneous' fifth type:
I A 1 verbs IV A Consonant verbs

B e verbs A.I plain consonant verbs
II a verbs A. 2 Cin verbs
III A al! verbs B Vowel Verbs
B.l ale verbs B.l Root vowel and /nu/ verbs
B.2 a/je verbs B.2 Vin verbs
B.3 a/Je verbs e vicverbs
V Ibiti/, /hteti/, etc.
Another example contrasting two of these categories is /pasti/ Ito tall l
Ipadatil 'to be falling'. This contrasts type IV A.2 and type II. There is
also Ipadnutil Ito falll. This is also type IV (B.l) but does not contrast
with type IV A.2. In fact .. type IV A.2 has the /n/ suffix in the present.
(/padnem/) and the use of /pasti/ or /padnuti/ as the infinitive is optional.
(This does not deny that /nu/ may be used in a special sense .. but the verb
types as such do not contrast.) Some almost minimal contrasts are /lei/ Ito lie
down' (IV) and Il~gati/ Ito be lying down' (III); /biciti/ Ito throw l (I) and
/bacati/ Ito be throwing' (II).
The first ~hree categories are broad ones, including the vast majority of
verbs. There are some minor variations in the shape of the stem formative
suffixes, but on the whole they are very regular (see the examples in the lists
given below.
The last category includes a great many very frequently used verbs, but
the total number of verbs in this group 1s comparatively small. A few of the
groups are unique - /biti/.. /hteti/, and many Itypes l are restricted to only
a few verbs. The shapes of the stem formative sutfix are listed for a number
of typical verbs, but for practical purposes one must learn the forms of the$e
verbs by using them. It is helpful to keep in mind the phonological changes
listed in Note 43.1, as illustrated b1 the examples used above.
1106

BASIC COUR. UNIT 43
Note 43.2.2 Examples of Verb Types
The following list gives the usual forms of a large number of verbs. These
are divided into verb types and the shapes of the stem formative suffixes
indicated. When a verb is added which differs in only one or two forms with
regard to this suffix, the shape of that difference only is noted (as in the
case of /pustiti/, where /Ye/ is given for this verb, as against /Je/ for
/nositi/). In the case of unique or near unique verbs, the shapes of the stem
formative suffixes are omitted (as for /bltl/, /htetl/ and a rew V verbs).
I A i verb
-ti i nositi pustiti
-o i nosio pustio
-la i nosila pustila
-lo i nosilo pustilo
,
-li i nosili pustili
-t
-n Je noen Ye puten
-na Je noena Ye putena
-nje Je noenje
-vi i nosivi pustivi
-m i nosim pustim
y
-s i nosi pustI
-3 i nosI pusti
-mo i nosImo pustimo
-te e nosIte pustIte
-3pl * nose puste
-i (e) nosei
,
-1 * nosi pusti
-ite * nosite pustite
carry I let P
1107

I B e verbs / je verbs
-ti e videti je vidjeti
-o e video i vidio
-la e videla je vidjela
-lo e vIdelo je vidjelo
-l e videli je vidjeli
-t
-n Je vien vien
-ne Je viena viena
-nje Je vienje vienje
-vi e vldevi videvi
-m I vld!m vidIm
- I vidI vidi
-3 I vidi vidi
-mo I vidImo vidimo
-te I vidIte vidite
-3pl * vide vide
-i Ce) " ,
videci videi
-i * vidi vidi
-ite * vidite vidite
see I
II a verbs
-ti a pitati -m pItam
-o a pitao -sv pIta
-la a pItala -3 a pIta
-lo a pitalo -mo a pItamo
-li a pitali -te pItate
-t -3pl a pItaju
-n a pItan -i a( ju) pItajui
-na a pItana -j a pItaj

-nje a pItanje -jte pItajte
-vi a (u-plta:vi) ask I
1108

BASlccOuass UIU'l' 43
III A a/I verba

-ti a drati -m r drIm
-o a r~ao - I dri
-la . drzAla -3 1 dr!
-lo I drzalo -mo I drimo
-11 ! dr~!li -te 1 drIte
-t -jpl * dre
,
-n a dr~An -ci (e) dr~i
-na A drlAna -i * drzi

-nje A dranje -ite * drzite
-v~l a dra.v~l hold I
III B.I a/e verba

,
-ti a orati br~ti
,
-o a orao brao
-la a orAla bra.la
-lo A orAlo bralo
-11 a- orali br!.li
-t
-n I orAn bra.n
,
-na a. orlna brana
,
-nje a. orAnje bra.nJe
-v5I a (po-orlv~l) (o-bra:v~1 )
,
-m e orem berem
-~ e ore~ ber!~
-3 e ore bere
-mo e oremo beremo / beremo
-te e arete berete / berete
-3pl * oru berU
,
-ci (a) orui berUi
-1 * ori beri
,
-ite * orIte berite
plow I pluek I
1109

UNIT BERBO-CROATIAN
III B.2 a/je verbs

-ti a kupovati penjati se
-o a kupovao penjao
-la a. kupovala penjala
-lo a: kupovalo penjalo
-li a. kupova.li penjali
-t
-n kupovan
-na kupova:na
-nje kupovanje penj~nje
-v1 (po kupova.v1)
-m je kupujem penj~m
- je kupuje penje
-3 je kupuje penje
-mo je kupujemo penjemo
-te je kupujete penj~te
-3pl j kupuju penjU
-1 jeu) kupujUi penjui
-j v kupuj -1
* penji
-jte v kupujte -ite
* penjite
buy I climb I
III B.3 a/Je verbs
-ti a pIsati poinjati dvati
-o a pIsao poinjao dvao
-la a pIsala poinjala d~vala
-lo a pIsalo poinjalo dvalo
-11 a pIsa11 poinjali dvali
-t
-n pisan poinjan d~va.n
-na pisana poinjana dAvana

~
-nje pIsanje po~1nja:nje davanje

-vi a: (na-p!sa.vi)
-m Je piem poinjem da.j~m/d&j~m
- Je pie poinje dAje

-3 Je pie poinje d&je
-mo Je piemo p6injemo da.jemo
-te Je piete poinjete dAjete
-3pl J pl~n poinjU djt1
-1 J(n) pf~ili poc!injai dtjtll
-i J p!~i poinji -j * dAJ
-ite J pIite po'61nj1te -jte * dAjte
1110

UNIT SERBO-CROATIAN
rv A. e verba
t d st
-ti * plesti jesti rasti
-o * pleo jeo a r&stao
-la * plela jela rsla
-lo * plelo jelo rslo
-li * pleli jeli riis li
-t ,
-n e pleten jeen
-na e pletena jeena
-nje e plet~nje jed~nje rst~nje
-v1 a (1s-pletaVi) (p-jedavi/pj~vi) (na-riistav1)
-m ~ pletem jed~m riistem
- e plete jede riiste
-3 e plete jede rste
-mo e pletemo jed~mo rastemo
-te e plet~te jed~te r~stete
,
-3pl * pletu jedu riis tu
,
-ci (u) pletui jedui riis tui
,
-i * pleti jedi r~sti
-ite * pletite(knit I) jedite (eat I) rstite (grow I)
s z P b
-ti * tresti dovesti s c~pstl grepsti
-o a tresao dovezao cf.pao grebao
,
-la * tresla dovezla c~pla grebla
-10 * treslo dovezlo c~plo greblo
, ,
-li '* tresli dovezli Ci"pli grebli
...t
,
-n e tresen dovezen c~pen greben
-na e tresena dovezena ct-pena grebena
-nje e tres~nje cf.penje grebenje
-vl a tresavi dovezav1 (1s-c~pavi) (o-grebaVi)
-m e tresem dov~zem c~p~m grebem

- e trese doveze c~pe grebe
, ,
..:3 e trese dovez~ er.pe grebe
-mo e tres~mo dove~~mo cr.pemo grebemo
-te e tresete dovezete cr.pete grebete
,
-~pl * tresu dovezu etapu grebu
-ci tu) tresui c~pui grebui
-i tresi dov~z1 cf-pi grebi
* c~p1te gr~bite
-ite * tr(site dovez1te
shake I convey to P draw(water) I scratch I
1111

UNrt SERBO-CROATIAN
k g Cin
' ,
-ti * pei lei moci stii
-o a pekao ~egao "

mogao stigao
,
-la * pekla ~egla mogla stigla
,
-lo * peklo eglo moglo stiglo
,
-li * ?ekli egli mogli stigla
-t V stigntlt
-n Je peen een
-na Je peena ~eena
-nje Je peenje eenje
-v~i A pekavi (o-egav~i) maga:v~i stigav~i
,
-m Je peem eem * mogu stignem
- Je pee ee~ moe~ ! stigne~
-3 J@ pee ee moe ! stigne

-mo Je peemo eAmo mo~mo ! stignemo
-te Je pecete eete moete ! stignete
,
-3pl pekQ ega "
moga stignu
*
-i tili pekai egni mogai
-i * peci ezi (po-mazi)

-ite .. pecite ezite
burn I
(po-mazite)
arrive P
bake I to be able
e verbs to I
~,
-ti * icl nAi

-o a iao miao
-la * i~la m:i~la
-lo * ilo milo
-li * 1li na~li
-n Je naen
-nR Je naena
-nje ! 1denJe
-vi a (ot1~Avi) naavi
-m e Idem/idem Je naem
- e ide/ide~ Je nae
-3 e :ide/ide Je na:
-mo e idemo Je na: emo

-te e idete Je naete
-3pl {'dull-dU J nAa.

-i
*(a) idUi
-1 idi J nii
-ite
* idite J naite
* go I find P
1112

UNIT SERBO..CROATIAN
IV B V verbs
u i
-ti * cuti piti
-o * cuo pio
;
-la * cula V pIla

;
-10 * culo V pIlo

,
-li * culi V pIli
-t V (pl:t)
-n ve uven je pljen
-na ve uvena je pijena
-nje v~ cuv~nje j~ pijenje
-vi V Uvi
-m j~ ujem pijem
- je cUje pije
-3 j~ Uj~ pije
-mo je Ujemo pijemo
-te je Ujete pijete
-3pl j uju plju
;
-ci .1(0) cUjui pijui
-j V aj pIJ
-j te V cnJte pIjte
hear I drink I
e e
-ti * Umeti sna.bdeti sncibdjetl
;
-o * umeo sna.bdeo snabdio
; ,
-la * umela sna.bdela snabdjela
, ,
-lo * umelo snabdelo snabdjela
,
-li * umeli sna.bdeli sna.bdjeli
-n ve snabdeven snabdjeven
-na ve snabdevena snabdjevena
-nje V u.men.1e
-vi V u.mevl sna.bdevi snabdjevl
-m V Umem sna.bdm sna.bdijm/sna.bdlm
- V u.mes sna.bd snabdije/snaLdi
,
-3 V ume snabd sna.bdije/snabdl
-mo V um~mo sn4bdemo snabdijemo/snabdlmo
-te V umete snabdete snabdijete/snabdlte
-~Pl j u.mejQ snabde.1Q snabdijll
-ci j (cr) u.mejl1i
-j V Um~j
-jte V u.mejte sna.bdjte sna.bdIjte
know how I supply P
1113

BASICCOU tm!T 43
IV e v/e
-ti * doneti donijeti
-o (loss) doneo donio
,
-la * donela donijela
-10 * donelo donijelo
-li * doneli donijeli
-t * donet donijet
-n e donesen donesen
-na e donesena donesena
-nje
-v!i * d6nev~i donijevi
-m e donesem donesem
- e donese~ donese~
-3 e dones! dones!
-mo e donesemo donesemo
-te e donesete donesete
-3p1 * donesO donesu
,
-ci
,
-i * donesi donesi
-ite * donesite donesite
nu/n V/n V/n

,
-ti * metnuti ostati poceti
,
-o * metnuo ostao (loss) poceo
-la * metnula ostala pocela
-lo * metnulo ostalo pocelo
,
-li * metnuli ostali poceli
-t V metnut * pocet
-n/-nje
-v~i metni1vi ostAv~i p6cev~i
V *
-m e metnem ostanem pocnem
- e metne ostane pocne
-3 e metne ostane poene
-mo e metnemo ostanemo pocnemo
-te e metnete ostanete pocnete
-3pl * metna ostani1 po~n\1
-i
-i * metni ostani poeni
-ite metnite ostanite pocnite
*
1114

V Miscellaneous Verbs
-ti dati Umreti Umrijeti
-o dao "
umro "
wnro
-la dala Umrala Urnf.la
-lo dalo Umralo Urnf.lo
-li dili Urnfali Umrli
-t dat
-n dan
-na dana
-nje
-v~i dav~i Wnrev~i UmriJev~i
-m dam dlldm Umrertl Umrm
-~ da~ ddd! Umre Umr!

,
-3 da. dad "
umre Umr!
-mo dimo dademo Umremo Umr!mo
-te date dadete Umrete Umrete
-3pl dajl1 dadl1 Umrl1 u" mru
-i
-j daj Umri Umri
-jte da:jte Umrite Umrite
Verb /hteti/
-ti hteti htjeti
-o hteo htl~
-la hte.la htjela
-lo htelo htjelo
-li hteli htjel1
-nje htenje
-v~1 htevi/htI!V~1 htjiv1/htjl!vi
,, ,
-m hocu cu
- hoe e
,
-3 hoe ce
,
-mo hoemo cemo
-te hoete ete
-3pl hoe e
-1 hot~1/hotg1/ht!i
-1
-lte
1113

Verb /biti/
-ti biti
-o bIo
-la bIla
,
-lo bIlo
-li bIli
-vi bIvi
-m budem jesam sam
- bude jesi si
-3 bude jest je
-mo budemo jesmo smo
-te budete jeste ste
-3pl bUdil jesu su
-i budUi
-i budi
-ite budite
,
-h bih
b!
Note 43.3 New Verbs
a/Je I motivisati motiviem to motivate

a /motiv!rat1 /mot1vIr~
i I deliti d~lIm deljen to divide

/dijeliti
, /dl~ellm !dljeljen
,
i P podeliti da pode!Im podeljen
/podijeliti Ida podijelIm /podijeljen
i P izr~diti da izrad!m izraen to manufac-
a/J~ I izraivati izraujem izralvan ture
,
e p izvesti da izvezem izvezao -ezla izvezen -ena to export
i I izvoziti izvozlm izvo~en
e p podstai da podstaknem pods takao -akla podstaknut to stimula'te

!potai Ida potaknem /potakao -akla /potaknut
a/Je I podsticati podsticem
/poticati /poticem
1 P prirediti da pr;iredlm to organize
a/J~ I prireIvati prireujem
,
e p proizvesti da proizvedem proizveo -ela proizveden -ena to produce
i I proizvoditi proizvodIm
1116

V p sastati
, se da se sastanem to meet
a/e I sastajati se sastajem se
i p slo~iti da slo~tm slo~en to arrange
a/J! I slagati sla.~!m
i I tQ~iti tn~!Jn tQ~en to accuse,

i p optn~iti da ptn~tm ptQ~en indict,
a/J! I optu~fvati optu~uj!m optu~tv!n charge
, , , ,
C p uvesti da uvezem uvezao -ezla uvezen -ena to import
i I uvoziti uvoz!m uvo~en
Grammatical Drills
GD 43.1 Verbs with Phonologica1 Changes
GD 43.1.1 In Present Tense
Tomu tra~i savetnlk Smit. /kazati/
~ta da ka~em Tomi kad doe? Kaite mu da se Javi meni ili

savetniku Smitu ~im doe.
Mi bismo ~eleli da vidimo /pokazati/
sutra jednu beogradsku pijacu.
Da li vam je neko pokazao neku Jo~ nije. Na~i prijatelji treba
beogradsku pijacu? da nam poka~u sutra Jednu
beogradsku pijacu.
Ii u u Zagreb ~im mi se uka~e prilika. /ukazati/
Kad ete ii u Zagreb? ~im mi se uka!e prilika.
Ma ~ta
da predska~e radio, ja ne bih /predskazati/
putovao kolima u ovo doba godine.
Da li ete putovati kolima ako radio Ne, neu putovati kolima u ovo doba
predska!e lepo vreme? godine, ma ~ta da predska~e radio.
Brzi voz sti~e u Skoplje bez /stizati/
zadocnjenja.
Da li brzi voz sti~e u Skoplje sa ili Stie bez zadocnjenja.
bez zadocnjenja?
Pomou kooperacije posti~e se bolja /postizati/
i jeftinija proizvodnja.
Za~to se uvodi kooperacija u industrisk1m Zato ~to se pomou kooperacije
preduzeima? posti~e bolja 1 Jeftinija pr~l~vadl~a.
1117

BASIC COURSE 1D1IT 43
Iznad Ljubljane di~e se stari grad. /dlzati/

Gde se nalazi stari ljubljanski grad? On se die iznad Ljubljane.
u ovom paviljonu jugoslovenske tvornice /izlagati/
izla~uma5ine izraene putem
kooperacije.
~ta se 1z1a~e u ovom paviljonu? Izlau se maine izraene putem
kooperacije.
Sla~em se s vama da su lokalne izlo~be /slagatl sef
skupe, ali su korisne, jer podstiEu /podsticatl/
pr.oizvodnju.
Lokalne 1zlo~be su skupe i treba ih Slaem se s vama da su skupe, all
ukinuti. podstl~u proizvodnju 1 zato su kori~
Na visinu prira~taja stanovn1~tva ne /uticatl/

uti~e samo stopa raanja, ve uti~u
i drugi ~1nioci kao doseljavanje ili
iseljavanje.
~ta uti~e na pr1ra~taj stanovni~tva sem Utl~u i drugl ~lnlocl na prlmer
raanja? doseljavanje 1 lseljavanJe.
sava uti~e u Dunav kod Beograda.
Gde Sava uti~e u Dunav? Ona utl~e u Dunav kod Beograda.
Ma da ne volim da p1~em, moram ovog /plsatl, napisatl/

vikenda da napi~em nekoliko pisama.
~ta nameravate da radite ovog vikenda? Ovog vlkenda moram da naplem
nekoliko plsama, ma da ne volim
da pl~em.
Mi smo ~uli da Dalmacija lepo /opisati/

izgleda.
O ~emu ~elite da vam p1~em u iduem U iduem pismu opi~ite nam kako
pismu? izgleda Dalmacija.
Moj sin treba ove godine da se
najmlai /upisati sef
upi~e na univerzitet.
Da li je va~ sin svr~io gimnaziju? Da, svrio je i treba ove godine

da se upi~e na univerzitet.
Ovaj ra~un treba da se po~alje gospodinu /poslati/
Joviu.
Kome treba da se po~alje ovaj ra~un? Po~aljlte ga gospodinu Joviu.
1118

Kola treba da se urede. /podmazati/

Za~to terate danas kola u garau? Treba da se operu i podmau.
Skreem vam panju na narodni muzej, koji /skretat1/
treba da razgledate.
Koje bi jo~ znamenitosti grada trebalo Skreem vam panju na narodni muzej,
da vidimo? koji bi trebalo da razgledate.
GD 43.1.2 In Future Tense
Deca e pojesti sve kola~e, ali nece /pojesti/

pojesti sve meso i hleb.
Da li e deca pojesti sve meso, hleb i Pojee sve kola~e, ali nee
kola~e? pojesti sve meso i hleb.
Obavezna osmogodi~nja ~kola e se uvesti /uvesti (uvoditi)/
gde god je to mogue.
Da li e se obavezna osmogodi~nja ~kola Da, uvee se gde god je mogue.
uvesti u celoj zemlji.
Ako odu u Dalmaciju oni e se provesti /provesti (voditi)/
dobro.
Hoe li se na~i roaci provesti dobro Prove~e se dobro, ako odu u
na letovanju? Dalmaciju.
Ove godine e se proizvesti dovoljno /proizvesti/
hrane.
Da li e se ove godine proizvesti Da, proizvee se dovoljno hrane.
dovoljno hrane.
Kad kola budu gotova, odve~u decu kui. /odvesti (voziti)/
Kad ete odvesti decu kui? Odve~u ih kad kola budu gotova.
Ako vole more, dopa~e im se Dalmacija. /dopasti sei

Da li e se gospodinu i gospoi Smit Ako vole more, dopae im se.
dopasti Dalmacija?
Prira~taj stanovnitva e opasti zbog /opasti/
iseljenja.
Zbog ~ega e opasti prira~taj Opae zbog iseljenja.
stanovni~tva?
Ove godine e porasti izvoz ivotnih /porasti/

namirnica.
Da li e ove godine porasti izvoz Da, porae.
ivotnih namirnica?
1119

BASlccouag
Moji prijatelji e odsesti u Ma~estiku, /odsesti/

ako dobiju sobu.
Da li e va~i prijatelji odsesti u Da, odse~e, ako dobiju sobu.
Malestiku?
GD 43.1.3 In the Past Passive Participle

M1~ljenja o vrednosti lokalnih sajmova /podellti-delitl/
su podeljena, zato ~to su skupi .
Za~to su mi~ljenja o vrednosti lokalnih M1~ljenJa su podeljena. zato ~to
sajmova podeljena? su lokalni sajmovi skupi.

Ma~ine iZlo~ene u ovom paviljonu izraene /izraditi/
su putem kooperacije.
Koja je tvornica izradila ma~ine u ovom Te ma~ine nije izradila jedna
paviljonu? tvornica. One su izraene u
kooperaciji.
Najvi~e zemlje je obraeno pod p~enicom, /obraditi/
iako od kukuruza imamo vi~e koristi.
Da 11 je vi~e zemlje obraeno pod Vi~e je obraeno pod p~enicom. iako
p~enicom ili kukuruzom? od kukuruza imamo vi~e korIsti.
Zbog velikih gubitaka u ljudstvu, /pretrpeti/
pretrpljenih za vreme rata u Jugoslaviji
ima vi~e ~ena nego ljudi.
otkud to da u JugoslaviJi ima vi~e ~ena To dolazi od velikih gubitaka u
nego ljudi? ljudstvu pretrpljenih za vreme
rata.
Zagreba~ki jesenji sajam bio je dobro /posetlti/
,
posecen.
Kako je bio poseen zagreba~ki jesenji Bio je odli~no poseen.
sajam?
Autoput je bio o~teen zbog poplave, /o5tetiti-~tetIti/
ali ~elezni~ka pruga nije bila
o~teena.
Da li su autoput i leleznl~ka pruga bili Autoput je bio o~teen, ali pruga
o~teenl od poplave? nije bila o5teena.
1120

Posle zaklju~enja sporazuma izmeu /izmeniti/

Austrije i Madarske poloaj Hrvata
je bio izmenjen na gore.
Kakav je bio poloaj Hrvata posle Bio je izmenjen na gore.
sporazuma izmeu Austrije i Madarske?
Posle Srba i Hrvati su ostavljeni na /ostaviti/

milost i nemilost Madara.
~ta je bilo sa Hrvatima posle sporazuma Pored Srba i Hrvati su posle
zaklju~enog izmeu Austrije i Madarske? zakljuenog sporazuma ostavljeni
na milost i nemilost Mad~arima.
GD 43.2 Conversatlons - Razgovori

GD 43.2.1 A B
Da 11 ste bili na zagrebakom jesenjem Da, bio sam. Ja posjeujem svaki

velesajmu? zagrebacki sajam.
Kad je otvoren sajam? otvoren je u nedjelju 8. septembra.
Koliko e trajati? Da li imam vremena Imate vremena. Trajae 15 dana.
da ga posjetim?
Koliko zemalja sUdjeluje na sajmu? Mislim 43 ili 44 zemlje.
Zar je zagreba~ko sajmi~te toliko Da, veliko je i lijepo ureeno. Neke
veliko? zemlje imaju svoje paviljone na
sajmitu.
Od kada se drelsajmOVi u Zagrebu? Drze se odavno. Zagrebaki sajmovi
su meu najstarijim u Evropi.
To nisam znao. Ovo je 65. velesajam, koji se odrzava
u Zagrebu.
Koliko izlagaa sudjeluje na sajmu? SUdjeluje prek~ 6000 izlagaa, od
kojih 1100 domacih.
~ta su izlozila domaa preduzea? IZlozila su razne maine izraene
najvie u kooperaciji.
Da li mnogo preduzea sudjeluje u Da, taj naein proizvodnje prevladava
proizvodnji putem kooperacije? kod nas.
Zato se vri proizvodnja na taj naein? Zato ~to se taj naein pokazao najbolji.
Postiu se bolji rezultati.
U kom pogledu bolji? Proizvodnja je boljeg kvaliteta i
jeftinija.
1121

La ~H cTe 6H~H Ha 3arpe6a~KOM jeCeHeM na, 6HO cau. Ja nocehyjeM csaKH

BeJ1ecajMy? 3arpe6a~KH cajaM
KaA je OTBopeH cajaM? OTBopeH je y HeAe~y 8. eenTeM6pa.
KOJ1HKO he TpajaTH? na ~H HMaM BpeueHa ViMaTe BleueHa. Tpajahe 15 ~aHa.
,Zla ra noceTHM?
KO~KO 3eMa~ y~ecTByje Ha cajMy? WHe~HM 43 H~H 4~ 3eM~e.
3a~ je 3arpe6a~KO cajkHmTe TO~HKO Da, Be~HKO je H .neno y~e~eHo. HeKe
Be~HKO? aeu~e Huajy esoje naBH~OHe Ha
cajMHmTY.
OA KaAa ce APze' cajwoBH y 3arpe6y? npEe ce OAaBHO. 3ar~e6a~KH cajuoBH
ey Me~y HajcTa~HjHM y BpponH.
To HHcaM 3Hao. OBO je 65. Be~ecajaM, KOjH ce
O~pEaBa y 3arpe6y.
~OAHKO H3~ra~a y~ecTByje Ha cajMY? yqeCTByje npeKO 6000 H3~rSqS, OA
KOjHX 1100 ,Z10UShHX.
M3~O*H~ cy paaHe MsmHHe H3pa~eHe
BehHHOM y KoonepauHjH.
Da ~H MHoro n~eAY3eha y~ecTByje y ns, Ta. j Ha '{HH nfoH3BOAHe npeo:HJ18 J)y je
npOH3B0,Z1HM nyTeu KoonepauHje? KOA Hac.
SamTO ce spmH npOH3BO~Ha Ha Taj Ha~HH? 3aTO WTO ce Taj Ha~HH nOKQaSO Haj6QbH.
llOCTHZY ce 60~H pe3Y~TaTH.
y KOU nor~e.ZlY 60~H? llpOH3BOAHa je 6o~er KBa~HTeTa H

jecbTHHHjS.
GD 43.2.2 A B
Vaa tampa pie da se ovdje prireuje Da,tono je. Prireuje se mnogo

vie sajmova nego to je potrebno. sajmova.
Da li je to tono?
Da li su svi ti sajmovi potrebni i o tome su miljenja podijeljena.

korisni?
Svi sajmovi su korisni za privredu? Da. Mnogi smatraju da sajmovi potiu
preduzea na bolju proizvodnju.

Da, sajmovi potiu na bolju proizvodnju~ Jest, ali su skupi i ne isplate se.
Naa privreda ne moze da plaa
tolike sajmove.
Vi kaete da treba zadrati uz Da, zagreba~ki je ope prirode, a
zagreba~ki sajam jo samo beogradski, ostali su specijalizirani.
ljubljanski i novosadski sajam?
1122

Kako ~slltel specijalizirani? Tako, na primjer u Novom Sadu se

prireuju samo poljoprivredni sajmovi.
A u Ljubljani i Beogradu? U Beogradu je 27. septembra (1963.)

otvoren cetvrti Meunarodni sajam
kemije. To je specijaliziran sajam.
Razumijem. Slicno je i sa sajmovima, koji se
prireuju u LjUbljani.
To znaci da su zagrebacki sajmovi Da, tako je.
najvei i najvaniji?
Bama mTaMna DM1IIe Aa ce oBAe DI)Hpe ~1 je ~aJ Ta'lHO je. npHpe~yje ce MHO~O
slime cajMOBa He~o mTO je DOTpe6HO. cajMoBa.
La ~H je TO Ta~Ho?
Aa ~ c1 CBH TH cajMoBH nOTpe6Hp. H o TOMe cy M~eHa nOAe~eHa.
KOpRCKP.?
CBH cajMoBH cy KOpHCHII aa npHBpeAY. ~a. MHorH cMaTpajy ,Ela cajMoBH nOA-
CTH~Y npe~Y3eha Ha 6o~y npOR3BO,n~.
JeCTe, a~H cy CKyDII II He Hcn~Te ce.

Hama npHspe.na He Moze .na n~ha
TOJ1HKe cajMoBe.
BH Ka~eTe .na Tpe6a 3a.npzaTH DopeA 3a- Ba, 3a~pe6a~H je onmTe DpHpOAe, a
rpe6a~Kor jom caMO 6eor~aAcKHJ OCTa~ cy cneUHjaJ1H30BaH"
.loy6.JJaHCKH II ROBoca,lJ.cKH ca jaM.

~aKO MHC~HTe cneUHjaAH30BaHv.? TaKO, Ha nJHMep y HOBOK Ca,ny ce npH-
pe~yjy caMO Do~onpRBpe~HH cajMoBH.
y Beo~pa,ElY je 27. cenTeM6pa (1963.)

OTBo~eH ~eTBpTR Me~YHapo.nHH cajaM
xeMHje. To je cneUHja~H30BaH cajaM.

C~H'IHO je H ca cajMoBHMa, KOjH ce
DpRpe~yjy y hy6~HH.
To 3Ha~H ,Ela c1' 3a~lle6a'lKH cajMoBH lla, TaKO je.

HajBehR H HajBa~HjH.
1123

BASlC COURSE UNIT Lj)
GD 43.2.3 A B
Primjetio sam da je u paviljonima To je prirodno. Naa razmjp.nalobara

Italije i Zapadne Njemacke bilo sa tim zemljama je vrlo velika.
mnogo posjetioea. otkud to?
To razumijem. Isto tako sam primjetio
da je iz~ozba 'Afrika-Azija-Jugoslavija
zauzimala jako istaknuto mjesto na
sajmu.
Da li je vaa trgovina sa tim zemljama Nije tako velika, ali se vrlo brzo
velika? razvija. Naroito sa afl'ickim
zemljama.
Kolika je vrijednost razmjene ~bara Prije osam godina vr'ijcdnost razm.jene_
sa africkim zemljama? dobara iznosila Je 8 milijardi
dinara.
To nije tako mnogo. Da, ali prole godine razmjena je
porasla na 23 milijarde.
To ve neto znai. Da, to iznos! oko 30 miliona dolara.
To je npHpo~HO. I~ma pa3Meaa po6apa

1
DpHMeTHO caM pa je y na~H~OHHMa HTa~Hje
H 3ana~He HeMa~Ke Ov.~o MHoro noceTH~ ea THM 3eM.LaM8 je Dj JIO }eJUfK8.
ua. OTKYA TO?
To pa3YMeM. Mc TO TaKO npHMeTHO caM ,Zla Zla, TaKO je.
je H::'~o)l(6a A<bPMKa-A~Hja-JyrOCJIanHja
3aY3HMa~ BP~O yr~epHo MecTO Ha cajMy.
lIa JIH je paUJa TJrOlly.Ha ea THM 3eM.Il8.Ma HHje TUKO FWJIHK8, aJni ce nl JIO ClP30
Be.r.HKa?
KOJIHKa je B~e~HOCT pa3ueHe ~oOapa ea Dpe ocaM rO~HH8 npeAHOCT pa3MeHe
a~pH~KHM 3eM.baMa? H3HOCHJ1Q je 8 MY-JIH jap.ltM ,Ill-wapa.
To H~je TaKO MRoro. ~a, aJIH npOWJIe rO~~He pa3ueHa je
nopac~ Ha 23 MHJIHjapAe.
To Beh HeUJTO 3Ha~H. la, TO H3HOCH OKO 30 MHJIHOHa AOJIapa.
l/razmena/ - 'exchange I
1124

Fill the blanks with the proper form of the verb listed to the right of
each sentence.
GD 43.3.1
~ofer e doterati kola kad se . /podmazati/

Da voz .. na vreme, mi bi mogli svriti /stizati/
posao rano.
Ja ne . da lokalni sajmovi nisu /kazati/
korisni, nego da su skupi.
Kako elite da ... ovo pismo? /poslati/
Ako radio .. ravo vreme, ja neu /predskazati/
putovati kolima.
Put za Beograd ...... na desno. /skretati/
Pomou kooperacije .. ~ se vea i bolja /postizati/
proizvodnja.
Moram prvo da ..... pismo majci. /napisati/
Deca rano ..... i rano ustaju. /legati/
Molim vas da mi ...... put za Sarajevo. /pokazati/
GD 43.3.2
Va~a soba je .... i /poclstiti/, /ureditl/
Jovanu je da doe na veeru. /javiti/
Voe i povre su ........ na pijaci. /kupiti/
Parkiranje je u ovoj ulici. /zabraniti/
Oba rauna su .......... /platiti/
Ravnotea snaga u Evropi je ....... /poremetiti/
Saobraaj je ........ zbog snega. /obustaviti/
Va~a kola e biti ......... u la sati. /opraviti/
Moj sin je ....... 1955. godine. /roditi/
Hleb jo~ nije dobro ........ /lspei/
1125

BASIC COURSE 1DIIT44
UNIT 44
Reading Selections - ~tivo za ~itanJe

II Part - II Deo
CBojoll 3ana,l.tHOM rpaHHUou: JyroCJI8.BHja H8JI8.3H Ha Ja,l.tpaHCXO Mope. lIymrHa OBe

rpaHHue je 640 KIl. Y npaBoj ~Baja.
~HHapCKe nJI8.HHBe, Koje ce npyzajy AYZ o6a~e, oAsajajy npHMopje OA aerosol'
8a~e~a. Te nJI8.HBHe cnpe~aBajy npO,l.tHpaae BJI8.EKHX BeTpoBa y ySYTpamuocT JyrOCJI8.-
szje, TaKO ,l.ta je YTHuaj cpe~03eKHe KAHMe orpaHB~eH BehBHOM Ha npBJlOpc~y 06JI8.CT.
BJI8.ra K~a oJ,foryhyje rajeae paHor nOBpha. AHMyHB H nOMopaHue ycne~ajy
caMO Ha jyZHOIl npHKopjy. AAH He,l.tOCTaTaK n~O,l.tHHX ,l.to~sa oHeu:oryhyje sehB pa3soj
3ell~OpaAHe. TOMe Tpe6a AO,l.taTH Aa cy lIHHapCKe nJI8.HHBe sehHaOM ro~e CKPaC). TaKo,
Aa ynpKoc Hajseher BOAeRor Ta~ora yEspona (AO 4000 KM) OBa 06JI8.CT OCKYAesa y
BOAH.
Cse TO BnaK He YKa~yje 3Ba~aj B ~enOTY jyroc~oseRCKor npHMopja. HeHGMepRe
~enOTe aerOBHX o6aJI8. H OCTpsa oMoryhH~e cy pa3Boj TypH3u:a, KOjH TaMO HKa Be~KY
6YAyhBOCT.
Ba npHKopjy Ayaajy ABa BeTpa, 6ypa B mHpOKO B~ jyro. 06a BeTpa cy ce30BCKa
H Mory AOCTBhH 6p3BHY OA npeKo 100 KM. Ba caT.
Cpe,l.tHa ro,l.tHm&a TeKnepaTypa Ba npHKopjy B3HOCH Ba PHje~ 13,5 lle~8BjycOBHX,
a y lIy6poBHHKY 11.
Svojom zapadnom granicom Jugoslavija izlazi na Jadransko more. Duina je

ove granice 640 km. u pravoj liniji.
Dinarske planine~ koje se pruaju du obale, dijele primorje od njegovog

zalea. Te planine sprijeavaju prodiranje vlanih i toplih vjetrova u
unutranjost Jugoslavije, tako da je utjecaj sredozemne klime ogranien
veinom na primorsku oblast.
Blaga klima omoguava uzgoj ranog povra. Limuni i narane uspijevaju

samo na junom primorju. Ali nedostatak plodnih dolina ometa veem razvoju
poljodjelstva. Tome treba dodati da su Dinarske planine veinom gole (kras).
Tako, da usprkos najjaih oborina u Evropi (do 4000 mm.) ova oblast oskudijeva
u vodi.
Sve to ipak ne umanjuje znaaj i ljepotu jugoslavenskog primorja. Neizmjern
ljepote njegoVih obala i otoka omoguile su razvitak turizma, koji tamo ima
veliku budunost.
1126

U
_-..N1.T
. --.4...
4 SE_RBO
......_-_CRO~_T_IAN _
Na primorju duvaju dva vjetra bura i jugo. Oba vjetra su sezonska i mogu
dostii brzinu od preko 100 km. na sat.
Srednja godi~nja temperatura na primorju iznosi na Rijeci 13~5 Celzijusa,

a u Dubrovniku 170
Yugoslavials southwest Svojom zapadnom granicom esojOM 3ana~HOX ~paHHUOM

border extends to the Jugoslavija izlazi J~oc~BHja H3~3B Ha
Adriatic Sea.
na Jadransko more. Ja,npaacKO Mope.
,
length duina ,nyZHHa
line lfnija .dHHja
The length of this border Du!ina je ove granice JJ,YXCHB8 OBe I'paBBue je
is 640 km. as the crow 640 km. u pravoj 640 KM. Y npaBoj
fIles (lin a straight
linel). liniji. JmHlfjB.
,
mountain planina UMHBHa
to stretch~ extend prUati (se), npfzaTH (ce).
praam (se) npjuM (ce)
coast, bank obala O<.5a.na
to separate odvajati (se), o.naijaTB (ce),
odvAjam (se) oABijaM (ce)
seacoast, coastal prfmorje npbopje
region
hinterland zalee
The Dinaric Mountains, Dinarske planine koje }J,HuapcKe n.naBBHe, Koje

which extend along the se pruzaju dUz ce npysajy .nyz o<.5a~e.
coast, separate the
coastal region from obale, dijele oABajajy npuMopje o.n
the hinterland. primorje od njegovog HeI'OBOI' 3a~e ~a.
zalea.
humid~ moist, damp vla~an, vla~na, -o "

BJIaDB, "
B.7IS.XCHQ, -o
interior Unutranjost f Y.HYTpam&OCT
These mountains prevent the Te planine sprije~avaju Te n.naHRHe cnPe~aBajy
moist and warm winds from prodiranje vla~nih i npOAHpaHe ~ZHHX B
penetrating into the
toplih vjetrova u Ton~x BeTpOBa y yHY-
interior of Yugoslavia.
unutranjost Jugoslavije. TpamaoCT JyrOC~SHj~.
1127

BASlCCOua8B 1J1GT 44
mediterranean sredozemni, -a, -~

~
cpeAoaeMHR, -i, -6 -
~
to limit ograni~iti, OrpaHH1IRTII,

da ograni~rm .na OrpaHH1IHM
Thus the inrluence or Tako da je utjecaj TaKO Aa je YTII~j

the mediterranean
sredozemne klime cpeAOaeMHe K~Me
climate is ror the
most part limited to ograni~en ve6inom OI'paBH~eH BehHHOK
the coastal region. Ha npHMOpcKy
na primorsku oblast. 06~CT.
~ co
mild, gentle blitg , bUlga, 6JUlr, 6ara.
"
blllgo 6JUiro
growing, raising, uzgajllnje (Cr.) rijese
cultivation
growing uzgoj (Cr.)
~
early ran!, -ll, -o paHi, -i, -6
The mild climate makes Blaga klima omogu6ava R~ra K~a oMoryLyje
possible the growing uzgoj ranog povr~a. rajese paHor nOBpLa.
of early vegetables.
lemon limOn
,
J1HMyB -
Lemons and oranges do Limuni i naran~e ~HMYHH H nOMopaHue

well only in the uspijevajU samo na ycneaajy caKO Ha
southern part of the
coastal region. junom primorju. jYXCHOM npHMopjy.
to make impossible onemoguavati, oHeMoryLIiB8.TII,

onemoguavam oBeMor~LyjeK
to thwart (D) omiitati, ometa '-
OMeT8TH, ~
OMeTaM --
~
farming, agriculture poljodjelstvo aeM.6opip,y
But the lack of fertile Ali nedostatak plodnih A~ HeAocTaTaK n~oAHHX
valleys makes a greater dolina ometa vecem pO~HHa oHeMoryLyje

development of farming
impossible. razvoju poljodjelstva. EehR pa~Boj oeM.60pap,He.
to add dodati, da dodam

,
p,o~aTH,Aa AOAau
~ -
,,~ ,
naked, barren g5, gola, golo 1'0. rOA, ro~o
,
carst kras xpac
In addition to that, the Tome treba dodati da su TOMe Tpe6a AOAaTH Aa cy

Dinaric Mountains are Dinarske planine LHHapcKe nJUlHHHe
for the most part barren
(the carst). vecinom gole (kras). BaLHHOM ro~e (Kpae).
1128

#
m.1llimeter milimetar (mm) W!JDD(eTap (10()
to be scarce, short oskudijevati, " TH,
OCKYAesa
oskudijevam OCKYAesall # - -
Thus, in spite of having Tako, da usprkos TaKO, Aa ynpKOC RajseheI'

the heaviest ra1nfall
najja~ihoborina 8oAeHo~ Ta~o~a y ESPODK
in Europe (up to 170
inches), this area is u Evropi (do 4000 (AO 4000 MM) 08a o~CT
short ot: water. mm), ova oblast OCKYAeBa Y SOlUl.
oskudijeva u vodi.
c.
to dim.1nish, lessen umanjIvati, YMalYlB8.TH,
umanjujem
#
beauty ljepota ~eDOTa
Nevertheless, all this Sve to ipak ne Cse TO HDaK He YMa~yje

does not d1minish the umanjuje zna~aj i BHa~aj H ~enOTJ j~o
importance and the
beauty of the Yugoslav ljepotu jugoslovenskog c~o8eHCKO~ npHMopja.
coast. primorja.
island otok '"

OCTpSO
development razvitak G paBBRTU,
,
c.
razvItka paB8KTKa
#
tourism turizam TypKBall
The innumerable beauties Neizmjerne ljepote HeHBMepHe ~enoTe He~OSHX
of its shores and njegovih obala i oaJIa H OCTpB8.

islands made possible
the development of otoka omogu6ile su OUO~YhH~e ey paBBOj
tourijm, which has a razvitak turizma TypHBlla, KOjH TaKO
great future there.
koji tamo ima veliku HMa Be~KY 6YAYhHOCT.
budunost.
(name ot a wind); bura / bara

storm
sirocco ~iroko m /
Jugo m
Two winds prevail in the Na primorju duvaJu dva Ha npnop jy AYsa jy Asa
seacoast region, the vjetra bura 1 Jugo. seTpa ypa H mHpoKO
'bura' and the I slrocco I
or I Jugo I. KD j)TO.
1129

BASIC COURsE UNIT 44
seasonal sezonskI, -a, -o "

ce30HcKH, -i, -o
to attain, to reach dostii, tIOCTHIIH,
da dostign'!m J ~a ~OCTH1"'HeM,
dostigao "
.D,OCTH1"'aO
velocity, speed brzina 6p3HHa
Both winds are seasona1 Oba vjetra su 06a BeTpa cy ce30HCKa

and may attain a
velocity of over 100 sezonska 1 mogu H Mory ~OCTH~H 6p3HHy
km. per hour. dost16i brzinu od O~ npeKO 100 KM. Ha caT.
preko 100 km. na
sat.
..
degree, grade stUpanj, stUpnja CTeneH CTeneHH" -
pl stupnjevi / C'1';OeHH
Centigrade, pert. Celzijusov, -aJ -o 1I~Jl3HjYCOB, -a, -o
to Celsius
The median temperature Srednja godinja Cpe~Ha rO.D.HWHQ TeMoepaTypa

at the seacoast during
temperatura na Ha npHMopjy H3HOCH Ha
the year is 13.5
Centigrade in Rijeka, and primorju iznosi na PHjeoH 13,5 v U (TpHHaeCT
17 in Dubrovnik.
Rijeci 13.50 C H neT CTeneHH TIeJl:!Hjyco-
(trinajst i po BHX), a y ly6pOEHHKY
Celzijusa) a u 11 (ce.naMHaecT)
Dubrovniku 17 0
(sedamnajst).
Points of the Compass - Strane sveta
north sjev~rJ sjevera

northern sjevernI, -a, -o C~l'epHji, -i, -o
northeast sjevero!stok "
ceaepOHCTOK / ceBepOHCTOK
/ sjeveroistok
,.
northeastern sjeveroisto~an / ce:eepOKCTO'laH /
.
sJeveroisto~an, -~na, ceBepOHCTO'l&H, -'IHa,
-eno -'1HO
northwest sJeveroz~pad /
sjeverozapad ceBep03&na~
.. -
northwestern sJeveroz~padan / ceBep03ans.n&H /
sjeverozapadan, -dna, CBep03inaA&H, -AHa,
-dno -AHO
1130

south JUg j~
southern ju~nil -a.I -~ J'yeii, -8: , -o
southeast jugoistok I jugoistok jY~OHCTOK I jY~OHCTOK
southeastern jugoisto~an I jugoisto~anl jy~oHcTo~aH I jyroHCTo~aH,
-~nal -~no -~Ha, -'IRO
southwest jugozapad I jugozapad j~03ina~ I j~o3ani~
southwestern jugozapadan I jyro3ina,ZJ;aB I
jugozapadan, -dna,-dno jyr03ani,ZJ;aH, -,ZJ;Ha, -AHO
...
east istok KCTOR
eastern istocni, -a, -o , - -a, -o
HCTO'lHH, - -
~
west zapad aana,ZJ;
western zapadni I zapadnil -a.I -o aana,ZJ;HH / ainaAHH, -a,
-o
NOTES
Note 44.1 Word Formation: Noun stem For.mative
The notes in this and the next several units are concerned with the
formation of the stems of nouns, adjectives and to a lesser extent verbs. The
primary emphasis in earlier units was on the proper usage of words - their
relationship to each other. Most notes have therefore dealt with the final
endings - those indicating gender and case in nouns l pronouns and adjectives
and those indicating person in the verbs. HoweverI discussions of stem
formation have come up again and again, such as the noun suffixes I-ini and
/-(a)c/ (Note 32.2) the adjective suffixes I-sk-I I-(a)nl
I l I-n-Ji/ (Note 26.1)1
the verbal nouns in I-nj-e/ and I--e/ (Note 31.1) and the verb prefixes and
extensions connected with aspect (Note 21.1.1). One note (31.1.3) took up
the relationship of verbal nouns to other nouns based on verb stems. The
following note takes up this last subject in greater detail and introduces the
more general sUbject of noun formation.
Note 44.1.1 Some Nouns and Verbs Having Common Roots or Stems
The verbal nouns discussed in Note 31.1 are predictable. Any imperfective
verb describing an action will have a verbal nollO indicating that action.
NollOs such as lodlazak/ and /eta1i~te/ are formed on the same base as the
verb but one cannot predict exactly what form the noun will take, that is,
what suffix or suffixes it will have, etc. The examples in Note 31.1.3 were
of nouns which described the verb action. Many other formations and meanings
are possible. The following discussion will be primarily concerned with form,
1131

not with meaning.

A large number of nouns are made up of a root plus final endings (gender
and case) and, of course, a stress pattern. Change in vowel length is often
involved, also. Compare:
"
glas voice glasati to vote
korIst benefit korIstiti to use
kva:r breakdown kvariti to spoil
p!d fall padati to fall
rann bill, reckoning racUnati to calculate
r~d birth roditi to give birth
v~st news izv~stiti to inform
v5z train voziti to drive
,
zajam loan zlljmiti to loan
zId wall zidati to build
Note that such nouns may be masculine (as/mos t.,1 or feminine (as /korist/,
/vest/) /zajam/ has moveable lal. Masculine nouns of this type which have
only one syllable in the nominative singular generally have an extension in
the plural (/glasovi/, /vozovi/).
There are also nouns which have no suffix extensions but have the prefix
(or prefixes) of the related verb:
izgled view izgl~dati to look out

izvoz export izvoziti to export
,
opis description opIsati to describe
otvor opening otvoriti to open
pogl~d view pogledati to glance
pozdrav greeting pozdraviti to greet
p5ziv invitation pozIvati to invite
pr~nos transfer prenositi to transport
proglas proclamation progitlsiti to proclaim
proizvod production proizvoditi to produce
Uvod introduction uvoditi to introduce
,
uvoz import uvoziti to import
Another set of nouns has the feminine /al gender and case endings:
brana dam braniti to defend

cEna price c~niti to apprise
,
hrana food hr.niti to feed
igra play igrati to play
1132

nada hope nadati to hope

pohvala praise pohvaliti to praise
poplava flood poplaviti to flood
poseta visit posetiti to visit
,
predstava performance predstavljati to perform
,
prevara deception prevariti to dec'eive
,
pr5ba trial pr5bati to try
stia drought sUiti to dry
,
veza connection v~zati to connect
zabrana prohibition zabraniti to prohibit
Still another set of nouns has the 'infinitive' stem, the suffix being
the /t/ of the infinitive or its replacement (See Note 43.1). These nouns are
regularly feminine i-nouna.
dobIt gain dobiti to receive
,
moi
~
moc might to be able

pomo help pomoi to help
A few have the infinitive stem plus the lal endings:

footwear obai to dress
The nouns listed in Note 31.1.3 illustrate several other noun stem
formatives which are used with bases common to the verb:
I-(a)k/
d~lazak arrival dolaziti to come
/-n-(a)k/
sastanak meeting sastati se to meet
I-nj-I plus feminirie l-al
~tnja a walk etati to walk
/-al-~t-/ plus neuter /-el (/-it-/ = /-ist-y-/)
etalIte promenade etati to walk
The /-(a)k/ suffix, indicating the action, is a frequent one (see also
other examples in Note 31.1.3)
silazak descent silaziti to come down
troak expenditure troiti to spend
It frequently has other extensions, as /-n-/ in /sastanak/ above and /ustanak/
'uprising' (/ustati/). The infinitive /tl also occurs:
/-t-(a)k/
dobitak pro:f'it dobiti to get
1133

BASIC COURSE UNIT l~4
gUbItak loss gubiti to lose

poCS~tak beginning poCS~ti to begin
zadatak task zadati to set a task
The above examples are largely confined to nouns indicating l) the acti~n
taken, 2) the object or result of the action.
Note 44.2 New Verbs

a I oskud~vati oskudevam to be scarce,
/oskudijevati /oskudijeva.m short
a p dodati da dodam dodao, dodan to add
dodala /docmt
a/JE! I dodavati dodajem dodavan
e p dostii da dostignem dostigao dostignut to attain,

reach
a/J~ I dostizati dosti~em
1 I graniiti se granii se to border
i P ograniciti da ogranicIm ogranicen to limit

a I ograniCS~vati ograniCSavam ograniavan
i P odvojiti da odvojIm odvojen to separate

a I odv~jati odv~ja.m odvajan
e P omesti da omtem "

omeo om~ten to thwart
a I om~tati ometa:m ometan
i p onemogOiti da onemoguim onemoguen to make

a/Je I onemogufvati onemoguujem onemoguivan impossible
a I onemoguavati onemoguav.m onemogucavan
i P pruiti da pruim to stretch,

a I praati prUam extend
i P umanjiti da Uma:njlm ~njen to diminish

a/Je I umanjIvati umanjuj~m umanjiviin
Grammatical Drill
GD 44.1 Noun Formation
GD 44.1.1 With final suffixes only
/govoriti/ - /govor/ Ispeech l
Kakav je bio Jovanov govor i koliko Jovanov govor je bio vrlo dobar~
je trajao? a trajao je jedan sat.
1134

/izlaziti/ - /izlaz/ 'exit'
Da li kua ima jedan ili dva izlaza? Kua ima dva izlaza.
/ulaziti/ - /ulaz/ 'entrance'
Da li ima jo jedan ulaz sem glavnog? Da, imaju dva ulaza.
/platiti/ - /plata/ 'pay'
Kakvu platu ima va roak? On ima vrlo dobru platu.
/pregledati/ - /pregled/ 'examination'
Da li se pregled pasoa i prtljaga vri Da pregled pasoa i prtljaga vri

na granici? se na granici.
/odgovoriti/ - /actgovor/ 'answer l
Da li ste dobili odgovor od vaeg Da, dobio sam jue odgovor od

prijatelja? njega.
/prelaziti/ - /prelaz/ Icrossing l
Da li je prelaz granice zatvoren nou? Da, prelaz je zatvoren za saobraaj

kolima.
/pogledati/ - /pogled/ Iview l
Kakav je pogled sa Avale? Pogled sa Avale je vrlo lep kad

je vedro vreme.
/predstavljati/ - /predstava/ Jperformance l
Kada poinje predstava u operi? Predstava poinje u 7:30.
/pozdraviti/ - /pozdrav/ Igreetings l
Kako je va otac? Hvala dobro Je. Imate pozdrav od

njega.
/izvestiti/ - /vest/ Imessage l
;Sta ima novo? Ima vest od Jovana da ne moze

doi na veeru.
/izvoziti/ - /izvoz/ lexporti and /uvoziti/ - /uvoz/ rimporti
Da li se jugoslovenski izvoz i uvoz sa Ju~oslovenski izvoz i uvoz Ga

Italijom poveava ili smanjuje. Italijom se povecav8.
/poplaviti/ - /poplava/ 'floodi
Da li je poplava otetila autoput i Poplava je otetila autoput, -tli

eleznicku prugu? nije prugu.
1135

Ira~unati/ - /racun/ 'bill'

Da li su plaeni ra~uni za ovaj mesec? Da, svi ra~un1 za ovaj mesec su
,
placeni.
/prenositi/ - /prenos/ 'transfer'

Da li je izvr~en prenos va~eg nametaja 1 Da, prenos mog name~taja je
kui? izvren juce.
/hraniti/ - /hrana/ 'food'

Kako vam se svia hrana u hotelu, Hrana mi se mnogo svia.
gospodine?
/roditi/ - frodl -kin, fruit'

Da li ste vi 1 Toma rod? Da, mi SffiQ rod. Toma je moj brat
od strica.
Kakav je rod jabuka? Rod jabuka je prilino dobar.
/suiti/ - /sua/ IdrQught'
Da 11 Je sua uticala mnogo na prinos Da, sua Je uticala na prinos
p~enice? penice, ali ne mnogo.
/vezati/ - /veza/ 'connection'

Koja je veza bolja do va~e kue, Bolja je veza autobusom.
tramvajem ili autobusom?
/odnositi sei 'to refer to' - /odnos/ 'relationship'

Kakvi su bili odnosi Srba i Hrvata sa Njihovi odnosi su bili ravi.
Madarima za vreme Madarske bune

(1848)?
/pozivati/ - /poziv/ 'invitation'

Da li ste dobili poziv od Jovia? Da, dobili smo poziv od njih.
/rei, re~em/ - /re~/ 'word'
Koliko novih reci ima u ovoj lekciji? Ima 35 novih reci.

/padati/ - /pad/ 'fall'
Da li je pad Beograda u turske ruke (1521) Da, posle pada Beograda uskoro Je
imao uticaja na Ugarsku? pala i Ugarska.
I/name~taJ/ - 'furniture'
1136

/kvariti/ - /kvar/ 'breakdown'

Kako ste se proveli na putu? Vrlo ravo. Imali smo kvar u
motoru i to nam je pokvarilo
ceo put.
/porasti/ - /porast/ 'growth' and /ceniti/ - /cena/ 'price'

~ta je prouzrokovalo porast cena Rava etva je prouzrokovala
ivotnih namirnica? porast cena ivotnih namirnica.
/braniti/ 'to defend' - /brana/ 'dam'
Koliko je visoka ova brana? Ova brana je visoka go metara.
/odbraniti/ - /odbrana/ 'defense'

Da li je mogua odbrana od poplave? Da, odbrana od poplave je mogua,
ali skupa.
/glasati! 'to vote' - /glas/ lvote l and /glasiti/ eto read' - /glas/ !sound, voice'
Koliko glasova ima u srpskohrvatskom U srpskohrvatskom jeziku ima 30

jeziku? glasova.
Kako vam se dopada glas ove glumice? Ona ima vrlo lep glas.
/uvoditi/ - /uvod/ 'introduction, preface'
Kako vam se dopada uvod u ovu knjigu? Uvod mi se dopada, ali jo~ nisam
proitao knjigu i ne znam da li
je tacan.
/odmoriti sef - /odmor/ 'rest, vacation'

Gde idete na odmor? Ove godine idemo na odmor u
Sloveniju na Bled.
/pomoi/ - /pomo/ 'aid, help'

Da li vam je potrebna naa pomo? Ne, hvala. Nije nam potrebna
nikakva pomo.
1137

BASlccouaa UNIT 44
GD 44.1.2 With suffix /-ak/
/polaziti/ - /polazak/ 'departure'

Koliko ima do polaska voza? Do polaska voza ima jo~ 5 minuta.
/dolaziti/ - /dolazak/ 'arrival'

Koliko ima do dolaska voza? Do dolaska voza ima Jo 10 minuta.
/odlaziti/ - /odlazak/ Ileaving ,

Da li ste pregledali ko~nice pre odlaska Da, pregledao sam.
na put?
/ustati/ - /ustanak/ luprising'
Kad je bio prvi srpski ustanak? Prvi srpski ustanak je bio 1804.
godine.
/po~eti/ - /po~etak/ Ibeginning ,
Koliko ima do po~etka predstave? Do po~etka predstave ima jo 10
minuta.
/zadati/ - /zadatak/ Iassignment I
Da li ste svrili domai zadatak? Da, svrio sam domai zadatak.
/sastati sei - /sastanak/ Imeeting l
U koliko sati imate sastanak sa vaim Mi imamo sastanak u 4 posle podne.

prijateljem Tomom?
GD 44.1.3 With suffix /-ica/

/u~iti/ - /uionica/ Iclassroom l
Kakva je vaa uionica? Naa uionica je lepa 1 velika.

~ekati/ - ~ekaonica/ Iwaiting room l
Da li ste ~ekali dolazak voza u ~ekaonici eekao sam u ~ekaonici.
ili na peronu?
/re~/ - /recenica/ Isentence I
Da li razumete ovu recenicu? Da, razumem tu recenicu.
/stati, da stanem/ - /stanica/ Istation, stopi
Da li je autobuska stanica blizu vae Da, autobuska stanica je vrlo
kue? blizu moje kue.
1138

UNIT 44 SE.RBO-CROATIAN
/u~enik/ - /ucenica/ 'student'
Da li vaa deca idu u gimnaziju? Da, moj sin je u~enik III razreda,
a ki u~enica I razreda gimnazije.
/peva~/ - /peva~ica/ 'singer'
Kako peva gospoa Petrovi? Ona je peva~ica u operi.
/glumac/ - /glumica/ 'actress'
Kako vam se dopada igra ove glumice? Ona igra vrl~ dobro. Ona je dobra
glumica.
/Hrvat/ 'Groat' (man) - /Hrvatlca/ 'Groat' (woman)

Da li su vai prijatelji Srbi? Moj prijatelj je. Srbin, a njegova
~ena je Hrvatica.
/u~itelj/ - /uciteljica/ teacher'

eime se zanima gospoa Jovi? Ona je uiteljica osn~vne ~kole.
/devojka/ - /devoj~ica/ 'little girl'

Kolika je va~a ki? Moja ki je jo~ devoj~ica.
/varo~/ - /varo5ica/ 'small town'

Da li je Lenica varo~ ili varoica? Le~nica je varo~ica.
/ka~ika/ - /ka~i~ica/ 'teaspoon'

Sta vam treba,ka~ika ili ka~i~ica? Treba mi jedna kai~ica.
/soba/ - /sobica/ 'little room'

Kakvu sobu ima va prijatelj? On ima jednu sobicu.

GD 44.2.1 A B
Kako se zove primorska oblast Zove se Dalmacija. Rijetko ko pravi

Jugoslavije? razliku izmeu Istre i Dalmacije.
Istra je poluostrvo na sjevernom Da. Mo~e se rei da Dalmacija po~inje
dijelu pr1morja l zar ne? od Rijeke. Sjeverni dio se zove j~~
i 'Hrvatsko prim~rje'.
Da li je cijela Dalmacija u sastavu Nije. Dio na jugu ~d Dubrovnika je u
Hrvatske? sastavu Crne Gore. Taj se dio z~ve
i 'Crnogorsko primorje'.
1139

~uo sam da uz dalmatinsku obalu ima Da, to je tocno. Ima preko tisuu
mnogo otoka. Da li je to tocno? otoka.
,
Da li su svi otoci nastanjenil? Nisu, samo su veci otoci nastanjeni.
Koliko ima velikih otoka? Ima 71 vei otok, 645 manjih i 456
malih.
Kako se zove najvei otok? Najvei otok zove se Krk. On je veliki
408 km2 .
Koje otoke vi najvie volite? Ja najvie volim Hvar i Rab, ali svi
otoci su lijepi. Otok Mljet je
pokriven umom i takoer je jako
lijep.
Gde se nalaze Brionski otoci? Brionski otoci ili Brioni nalaze se
pored zapadne obale Istre.
Koliko ima Brionskih otoka? To ne znam. To je II stvari niz malih
otoka. Mislim da su samo dva
nastanjena.
:"aE<:O >::0 30Be npHMopCKa 06JIaCT .Typo- 30ae ce PeTKo KO npaSH paa-
La.~auaja.
c..'Ia81!je? JIUKy H3r.re;y HCTpe ti llaJIMQ11Hje.

;'c :pa je nOJIYOCTpaO Ba ceeepHOM 1J,eJry ~a, MOEe ce pehu Aa ~a~auHja nOQHHe
npauopja, je JI 'Te? OA PHjeKe. CesepHH 1J,eo ce aope jom

H XpS8TCKO npHMopje'.
ila JHol je ue.JIa llaJI'ofau.HJa y cacT8BY HHje. Aeo Ha jyPy OA ~y6poaHHKa je y
XpSQTCKe? CaCTQBY UpHe rape. Taj ce 1J,eo aoae H
'UpaoropCKO npHMopje'.
qyo caM Da nopeA ~aAMaTHHCKe o6aJIe HMa ~a, TO je TaqHO. HMa npeKO XH~AY
'APOr'O OCTP?t-l. Ila .,'1111 je TO T811HO? OCTpBa.
na ~~ CY CBB OCTpSS Hace~eHa? HHCY. CaMa cy seha ocxpsa Hace~eHa.
~OJIH~O Hua Be~~K"X OCTfsa? HMa 11 Behe OCTpBO, 645 MaaHX H 456
MSJIHX.
~aE<:O ce aOFc HsjEehe OCTpBO? HaJBe~e OCTpao 30B8 ce KpK. OHO je Be~o
408 Ky2.
~oju OCTpS8 BH Hajav.me SO~Te? Ja Ha JSRme BO"yaM Xaap if Pa, aJD{ CBa
oCTpBa cy ~ena. OCTpBO ~T je uOKpHseBo
myMOM H TaKo~e je BP~O ~euo.
BpHOHCK8 OCTpBa H~ BpHOHH H8JIa3e ce
nope~ 3an8~He 068~e HCTpe.
~O~HKO ~Ma FrHOHCKax OCTpsa? To He GHaM. To je y cTaapH HH3 M8.mX

OCTpBa. MHCJlHM .na cy caMO ,llBa
HaceAeHa.
1/na3t~niti/ - 'settle', /nastanjen/ 'inhabited'
1140

GD 44.2.2 A B
Da li ima velikih rijeka na primorju? Nema. Najvea rijeka je Neretva.

Druge rijeke su manje.
Kako to, kad je vodeni talog veliki? To je zbog Dinarskih planina, koje
odvajaju primorje od njegovog zalea.
Koliko je dugacka Neretva? Ona je dugaka 218

km. Iona je jedina
rijeka, koja sijeCe 1Dinarske planine.
pnda, njena klisura 2mora biti vrlo Da, strane njenih klisura su visoke
lijepa? od 800-1000 metara.
U kom je dijelu primorja vodeni talog Vodeni talog je najvei na ju~nom
4
najvei? primorju povrh3Boke Kotorske
Je li to na Crnogorskom primorju? Da, to je na visini od 1.097 m. u
mjestu, koje se zove Crkvice.
Da li su oborine tamo zbilja 4000 mm? Da, neki put su i mnogo vee od 4000 mm.
Kako mislite vee? Tako, jedne godine oborine su bile
visoke preko 6000 mm.
Pa to je skoro 300 in~i2 Da.
Da li su Dinarske planine visoke? Jesu. U Dalmaciji njihova visina Je do
2000 metara, a u Hercegovini i Crnoj
Gori preko 2000 m.
~a ~H HMa BeAHKHX peKa Ha npHMopjy? HeMa. HajBeha peKa je HepeTsa. Apy~e

peKe cy MaHe.
OTKypa TO PO~~K, KaD je BoaeHH Ta~o~ To po~eH a6o~ ~HHapcKHx nAaHHHa, Koje
SeJlHKH? oAsajajy npHMopje OA BerOBOr aaJle~a.
KO~HKO je ~y~a~Ka HepeTsaf ORa je Ayra~Ka 218 KM. H OHa je jeAHHa
peKa, Koja ce~e1 ~HHapCKe nAaHHHe.
OH~a, HeHa K~KCypa2 Mopa 6HTK SPJlO Aa, CTpaHe BeHe KJlHcype cy BHCOKe OA
JIena? 800-1000 MeTapa.
Y KOM je AeJlY npHMopja BOAeHH TaJlOr BOAeHH TaJlOr je aajBehH Ha jYZHOM
aajsehH? npHMopjy HaKaA BOKe KOTopcKe4
Je JlH TO Ha UPHO~OPCKOM npHMopjy? Aa, TO je Ha BHCHHH OA 1.097 M. Y
~eCTY, Koje ce aOBe UpxBHue.
Aa JIM je 80AeHH Ta~or TaMO a6Mda Aa, HeKH nYT je H MHoro sehH OA 4.000 KM.
4.000 MM.?
l/SJei/ - "cut I
2/kllsura/ - I canyon I
3/p&vrh, vrh/ - lat the top ot (with G)I
~/Boka Kotorska/ - (a large and beautiful gulf)
1141

BASIC COUllSE
KaKO MaC~Te Beha? TaKo. jeAHe ~oAHHe naAaBHH6 cy 6HAe

SHCOKe npeKO 6.000 MM.
na TO je CKOpO 300 BH~B. Ila.
!a ~ cy ~HHapcKe n~HHHe BHCOKe? Jecy. y Aa~aUHjH &HXOBa BHCHH8 je Aa
2.000 MeTapa, a y Xe~uerOBHHH H
Upaoj ropa opeKO 2.000 MeTapa.
GD 44.2.3 A B
Vi ka~ete da Dalmacija ima blagu Da, to je sredozemna klima, koja ~a

klimu:? vrlo blage zime.
Da 11 pada snijeg na primorju? To se deava vrlo rijetko i to na
sjevernom primorju.
Da li je zimi hladno na primorju? Nije, osim kad duva bura.
Kakav j e v j etar bura? To je hladan vjetar, koji duva sa
Dinarskih planina ka moru (sjeverac) l .
U koje godinje doba duva bura? Bura duva obiono zimi i u rano proljece.
Da li je bura brz vjetar? Jest. Bura postie brzinu od preko
100 km. na sat.
Da li taj vjetar donosi kiu? Kiu donosi vjetar, koji se zove
'iroko' ili 'jugo'.
Kakav je to vjetar? To je vlaan vjetar, koji duva sa mora
(iz Afrike-Sahara).
Da li j e na junom primorju mnogo Na junom primorju je toplije oko pet
toplije nego na sjevernom? stupnjeva Celzijusovih.
To je pril1~no velika razlika? Da, jest. Zato je leti ugodnije na
sjevernom, a zimi na junom primorju.
Gdje je zimi najugodnije na primorju? Na junom primorju od Dubrovnika na
jug, a od otoka naro~lto na Hvaru.
Zato lnaro~ito na Hvaru'? Zato to na Hvaru ne duva bura. Tako
bar svijet kaze i vjeruje.
Da li su bure na Jadranskom moru Da, to zavisi od vjetra. Kad duva jaka
velike? bura ili jugo, onda je i bura na moru
velika.
l/sjeverac/ - 'north wind'
1142

Bu KalC8T8 .aa ,llaaaIlHja HMa C5JIa1'Y Aa, TO je cpe~oaeMHa K~Ma, Koja HMa
KJIHMy. BP~O JJa1'e aHMe.
~a JIH naAa CHeI" Ha npHMopjy? To ce Aemaaa ap~o peTKo H TO Ha ceBepaOM
npH'fIopjy.
~a JIH je OHMH X~~HO Ha npHMopjy? Hilje, ceM KaA AyBa 6ypa.
KaKaB je seTap C5ypa? To je XJJaAaH aeTap, KOjH Aysa ca AHHap-
CKHX nJIaHHHa Ka !lOPY (cesepau1 ).
Y Koje rOAHmHe AoC5a Aysa 6ypa? Bypa Aysa 06H~HO GRMK K l' paHO npo~ehe.
Aa ~H je C5ypa C5pB BeTap? JeCTe. Sypa AOCTHZ8 pBHHJ OA npeKO
100 KM. Ha caT.
~a ~H Taj seTap AOHOCH KHmy? KHmy ~OHOCH seTap, KOjH ce Bose 'mHpOKO'
H~ 'jYl'O'.
KaKas je TO seTap? To je SJJazaH aeTap, KojH AyBa C Mopa
(A~pHKa - Caxapa).
~a ~H je Ha jyzaOM npHMopjy MHOI"O Ha jYZHOM npHMopjy je Ton~Hje OKO neT
Ton~je He1'O Ha ceBepHoM? cTeneHH Ue~aKjYCOBHX.
To je npH~H~HO se~Ka pa3~Ka. ~a, jecTe. 3aTO je ~eTH npHJaTHHje Ha
ceaepHOM, a aHIlS Ha jyzaOM npHM'Opjy.

r~e je BHMH aajnpHjaTHaje aa npHMOp- Ha jyZHOU npHKopjy OA ~yC5posHHKa Ba
jy? jY!", a OA OCTpsa Hapo~HTO Ha XBapy.
SamTo IHapO~H~O Ha Xsapy'? 3aTO mTO Ha Xaapy He AYsa 6ypa. TaKO
6ap cseT Kaze H Bepyje.
Ila JIH cy C51'pe Ha JaApaHCKOM KOpy ~a, TO aaBRca OA BeTpa. RaA Ayaa jaKa
SeJIHKe? ypa HJIH j7ro, OHAa je H C5ypa Ha
KOpy BeJJRKa.
GD 44.3 Homeword - Donai zadatak

this lesson be prepared to give a short talk along these lines:
l) Describe the geography of the coastal region of Yugoslavia (mountains,
rivers, islands).
2) Describe the climate that prevails in this region.
3) Describe the economic situation of the region in so far as mentioned
in this uni t.
At the teacher's discretion the above may be a written assignment.
giving figures and other data.
1143

BASIC COURSE 1J1UT45
UNIT 45
Baslc Sentences - Osnovne re~enlce
At the Doetors Kod lije~nlka ROA JleKapa
Maklng an Appointment by telephone 3axa3Hsase caCTaHKa Te~~HoK
to feel osjeati, osjeam ocehaTH, ocehiK
I donlt feel well. Ne os3eam se dobro. He ocehax ce Ao6po.
doc"Cor doktor
Can you see ('examine') Da 11 me moete lJ.a JIllKozeTe Aa Ke

me, doctor? pregledati, gospodine DperJleAaTe, rocnoABHe
doktore? ,IlOKTope?
B
doctorls offlce ordinAcija OPAHBi~ja
[Yes], I can. Come to Mogu. Doite u moju Mory. ~O~HTe Y MOjy

my offlce ln an hour, ordinaciju kroz 0PAHHaIlHjy Kpoa
lf lt ls convenlent
for you. jedan sat, ako vam je,l1aH caT, aKO saK
je zgodno. je 3r0,l1BO
A
All rlght, lill be there Dobro, bi6u tamo kroz ~opo, Hhy TaMO Kpoa
ln an hour. jedan sat. je,l1aR caT.
At the Doctorls Kod 11.1 e<Snika Ko,l1 .neKapa
to pain, ache, boljeti, bol! 6o.neTH, oJ!i

hurt
.",
What's wrong with you Sta vas boli, mT& sac 6oJlB, rOCDO,l1HXe
('What palns yoUl), gospodine Simiu? CBMHhy?
Mr. Simi?
A
throat
rpJlo
My throatls sore (IThe Boli me grlo. BOJIH Me rp.no.

throat palns mei).
1144

#
to catch cold prehlliditi se, Ha3encTH,

da se prehUidIm ,Zla Ha356eM
to cough kaljati, kaljem #
KaltJ.ba TH, Kam.lbeM
"
I caught a cold and I'm Prehladio sam se i Haaeao caM ft ~a~eM.

coughing. kaljem.
B
Have you had a temper- Da li ste imali l!a JIM CTe HMaJIH
ature? temperaturu? TeMnepaTYPY?
A
Yes, I had a temper- Da, imao sam 38 lJ.a, Huao caM 38
ature of 38 0 1 (cTeneHH).
(stupnjeva) .
B
patient bolesnIk, OJl6CHHK ,
bolesnIka OJIe cHiKa
(The doctor takes (Lje~nik mjeri (~eKap MepH Teune~aTYPY

['measures'] [his] temperaturu i H nper~e,Zla OJleCHHKa.)
temperature and
examines him ['the pregleda bolesnika.)
patient t] ).
c.
to set on fire, zap~liti, 3anaJIHTK,
inf lame da zapalIm ,lIa 3anaJIHU
or, up~liti, "
ynaJIHTH,
da upalIm J1,a ynaJIHM
lungs plUa (Sg plUe n) nJIfha (nJl~he)
..
healthy zdrav, -a, -o 3,lIpaB, -a, -o
Your throat is inflamed, Grlo vam je upaljeno, rpJIO BaM je 3ana~eHO,
but your lungs are ali plua su vam a~ nJIyha cy saM

all right.
zdrava. 3,lIpasa.
#
prescription recept peuenT

to put, to place metati, meem
(He writes a prescription (Pie recept i mee (fiRme peuenT H Mehe

and gives it to ['puts pred bolesnika.) npe,lI OJ1eCHHKa.)
[it] in front of'] the
patient.)
1 370C is equivalent to 98.6oF. (normal)
1145

BASlC COURS UNIT 45
Here 6 [take] this pre- Evo vam ovaj recept. EBO BaM OBa j pe u;enT
scription.
medicine lljek, lijeka .aiR, .niRa

pl lijekovi .niROBH
pharmacy apoteka anOT8Ka "
Get the medicine at the Uzmite lijek u AeKose TaKHTe y anOTeU;H.
pharma.ey. apoteci.
A
HanO.lte
..
(to the) outsiae, napolje
out ot doors
May I go outdoors? Smij em li izii van? OMeN: JIH Aa B3J18.3HIl HanO.68?
B
I advise you to stay in Ja vam preporu~ujem Ja saM npenopy~yjeM
your room tor a tew da ostanete u sobi Aa VBaTe c067
days.
nekoliko dana. KeROJIHRO AaKa.
to smoke pU~iti, pulitm

..
nymHTlI, ..
nymo -
smoking pu~enje
..
nymeJi8 -
,
to recover, get well ozdraviti 6 O3.llpa SIfTH,
aa oZdravtm
,
Aa o3ApaBHM -
In addition to that you Osim toga morate Ceu: Tora Tpea Aa
should stop smoking till npecTaHeTe Aa nymlfTe
you get well. prestati sa
pu~enjem dok ne ,l[OR Re 03ApaSHTe.
ozdravite.
c1garette cigareta
Or at least reduce your Ili, smanjite pu~enJ~

smoking to a couple of bar na nekoliko nymese Ha HeKO~RO
cigarettes.
cigareta. UHrapeTa.
owing d~an, dd~naJ -o Ai-H, AfZHa, -o

to owe biti dd~an CSHTH'AJSH
All right, thank you. Dobro, hvala. Koliko ,Aocspo, xsaJla. mTa caM
What do Iowe [you]? sam duan? Ay:a.B?
1146

B
pertaining to health zdravstvenI J -aJ -o ~
BApaSCTeHH,
- -i, -o
Nothing. This is a health Nita. Ovo je HHmTa. Oso je BApaSCTsesa

station. zdravstvena stanica. CTaHRua.
Parts of the Human Body

,
telo body rame pl ramena shoulder
glava head vrlt pl vratovi neck
oko n pl o~i f Gpl ~ij\l eye
.
srce heart
uvo / Uho pl ui f Gpl uij\l ear stomak J stomaka s tomach
nOsJ nosa nose rWca Gpl rUk\l armJ hand
, ..
lIce face noga Gpl nog\l leg J foot
zUb tooth
Vocabulary Pertaining to Sickness
b~)1 pl bOlovi pain J ache

b6lnica hospital
~3:rl u stomAku stomach ulcer
I ..
dom zdrAvlja out-patient clinic (Ihome of health l )
glavobolja headache
grip grippe, influenzaJ flu (dangerous form)
infekcija intection
injekcija injection J shot
krIza crisis
medicIna medicine (liquid)
nazeb / prehlada / influenca common cold J flu
pilula pilI
reumat!zam rheumatism
sr~ani udAr stroke (Iheart strike')
zapaljenje1plda pneumonia (Iinflammation of lungs')
zdravstvena ustanova health institution
1147

BASIC COURSE
NOTES
Note 45.1 Noun: Formation
The discussion in Note 44.1 illustrated a number of noun formations:
ROOT ending m. z!d

f-i korIst
f-a hrAna
ROOT extension ending ~t-nJ-a
Prefix(es) ROOT ending o-tvor

Prefix(es) ROOT extension ending O-bf-t-ak
Some of these, such as IZii and/hranal add the inflectional endings

(masculine for IZid/; feminine l-al, etc. for Ihrana/) directly to the root.
Even in the plural, however, IZidl has a further suffix before the masculine
endings: Izid-ov-i/. Such suffixes are here called 'stem formativesi as they
I form' the stem to which the final suffixes are added. As the examples above
show, there are also prefixes used as 'stem formatives'. These are, however,
quite ~1mited, and the discussion on verb prefixes previously given will serve
as a general introduction to noun prefixes also. The variations in vowel
length and stress are of course also part of the noun formative pattern, but
these changes are not generally included in the analysis here. Occasional
statements are made concerning them, however.
The use o~ the stem formative suffixes is, on the other hand, more complex.
The present note does not attempt to discuss all such suffixes nor all combina-
tions of them. The student should~however, become familiar with those most
frequently used, and these are taken up below.
Note 45.1.1 Simple suffixes

Compare : glf1p glupak
voziti voza<S
vi'tt vrtar
stran stranac
videti vidIk
nacionalan nacionalizam
The endings I-ak/, I-!~~/-ar/, I-aci, I-Iki and I-iz(a)ml are in these
words added directly to the root (/glup-I, /voz-/J IVid-l, etc.). Each forms
amaseuline noun with the regular case endings. A feminine i-noun, such as
that formed by the ending I-osti, is similarly transparent as to formation:
n~v new novOst news
1148

other feminine nouns, and neuter nouns generally, have a case-ending in

all forms, so that the suffix must be abstracted to be seen clearly. For example:
Formative Declension
Suffix Suftix
clst clean cistina clearing -in- -a
(of terrain)
jUnak hero junakinja heroine -inj- -a
ljut angry lJiitnja anger -nj- -a
~eleti wish zelja wish -j- -a
levI left levica the left -ic- -a
lep beautiful lepota beauty -ot- -a
,
skO:p expensive skupoa high cost -uc- -a
of living
~tB.mpar printer ~tamparija printing press -ij- -a
I
brat brother bratstvo brotherhood -stv- -o
vldeti see vldelo daylight -el- -o
zelen green zelenilo green color -il- -o
,
pozor attention pc5zor.1.te theater -it- -e
Although stem formative suffixes such as those listed above may be treated
as unit suffixes, it would also be possible to reduce the total number of such
suffixes by considering /-o-/ as /-ot-/ plus /-J-/, /-inj-/ as /-in-/ plus
/-J-/, etc. For practical purposes it is generally easier not to do this.
Note 45.1.2 Complex or Multiple Suffixes

Compare:
neurednost 'disorder' red 'order' neuredan 'out of order'
covecnOst 'being human' covek 'man' covecan 'human'
radnitvo 'labor' rad 'work' radnIk 'worker'
slu!alac 'llstener' slu!atl 'llsten'
UrednIk 'editor' red 'order' Uredan 'in order'
These show some of the complexities of derivation. {See also Note 44.l}.
/netirednOst/ is obviously /ne-u-red-n-ost/, but this complex form is not
directly made from fredi. There is, rather, a series of words, each formed
with certain affixes. The 'order' of this formation may be reconstructed
somewhat as follows: fredi, verb formed with prefix and verb suffixes /ureditl/
'to put in order', adjective formed from this verb {See Note 46.l} /Uredan/ with
stem formative suffix /-{a)n/, negative of this adjective /netiredan/, abstract
formed by stem formative l-osti: /neUrednst/. The other words above may be
analyzed in a similar fashion.
1149

In many cases, however, not all of the intermediate steps are available,
and the reconstruction of the chain of derivation is purely a matter for linguistic
history. For this reason, it has been customary to treat some complex endings
as units.
Note 45.1.3 Noun Formative Suffix

The following list gives only the more important formati ves, stressing
those which may readily be used in making new words. The formations in which
they are found and the meanings given are also selective, no attempt at
completeness being made.
-(a)c -ic-a -j-e

-ac -ac-a -inj-a -J-e
-i -k-a -onJ-a -nJ-e
-(a)k -sk-/-Jk-a -liJ-a -c-e
-ak -b-a -dzij-a -1-0
-ar -d-a -i~t-e
-tk -ar-a -stv-o

-telj -ot-a
,
-in -oc-a
-aj -in-a -ost
-luk -J-a -ad
-(a)nj -iJ-a -ez
-iz(a)m -nj-a
-(a)c (See also Note 32.2.2)
This suffix is very frequent, both as a simple formative and in combination
with others. Among its meanings are the following.
l) a person engaged in such-and-such activity
kapiti to buy kUpac buyer
In this meaning it is often used with other formatives, especially verbalones.
For example:
-ov-ac trgovati Ito trade I trgovac Imerchanti
-av-ac prod~vati 'to be sellingi prod~vac Isalesman'
-a-l-ac citao 'having read' italac 'reader'
-i-I-ac nosio Ihaving been nosilac Ibearer'
carrying'
1150

2) one of a species or type. The base may be a place name , a common noun
or an adjective.
a) with place names - one from that place
Makedonija 'Macedonia' Maked5nac'a Macedonian'
The feminine counterpart is I-k-a/: lMakedonka/.
b) with common noun bases - one of that species or type.
jUnad 'bulls and heifers' jUnac 'a bull'
The feminine counterpart is here , as often, I-ic-a/ , IJUnica/.
c) adjective base - one of such-and-such a characteristic
beo 'white' b~lac 'white '(horse, man)
cf.n 'black' c~nac 'negro'
stran 'strange' stranac 'foreigner'
I-aci
a) one who does such-and-such, particularly as an occupation. The
base is a root or stem in common with a verb.
I-aci nositi to carry nosac porter
voziti to drive voza driver
potroiti to spend potroa consumer
orati to plow ora plowman
prod&vati to be selling prodava salesman
b) The instrument by which something is done.

brijati se to shave brIja razor
I-ii - I-Ii
l) forms dim1nutives
vr.t neck vrati short neck
gr.d city gradI small town
nBs nose nosi small nose
ml&d young mladI young man
cf I-e-ii (often duplicating diminutives in I-ii)

kamen stone kameni small rock
2) forms personal names (last names) directly (With base noun in l-al)
Nikola Nikoli
with I-ov-I - I-ev-I
Gavrilo Gavrilovi
Lazar Lazarevi
1151

BASIC COURSE
/-(a}k/
l) forms nouns indicating action~ with verb stems as a base. The
verb stem is generally one having a prefix. (See also Note 31.1.3)
pritisnuti to press pritisak pressure
2)forms nouns from noun bases plus prefixes~ with the meaning of
the prepos1t10n (= pref1x) plus noun
, ,
za selom behind the village zAselak hamlet
na prstu on the finger naprstak thlmble
3) forms nouns indicating the result of the action~ with verb stems
including I-t-I
I--t-(a)kl gUbiti 'to lose' gUbItak 'loss'
ostati 'to remain' ostatak 'remnant'
This formant is actually /-/ (vowel length before the Itl) + Itl +
I-(a)k/~ with 1'1 on the long vowel~ as seen by these examples.
4) forms d1minutives
gl.s 'voice' 'a thin voice~ weak voice'
lkn 'member' 'article'
Frequent1y I-J-akl (after Ik/~ Ig/~ Ih/)
pr.h 'dust' priak 'powder; motel
zr.k 'ray' zraak 'little ray' (of hope)
grah 'beans' graak 'peas'
Note that this is I---J-ak/. Also in other combinations.
5) added to numera1 bases~ forms nouns indicating 'approx1mate1y so
many'~ as well as several days of the week.
d~set 'ten' des~tak 'about ten'
utorak 'Tuesday'
etiri r four' etvrtak 'Thursday'
pet 'five t petak 'Friday'
Note again that the suffix is accompanied by length on the preceding syllab1e
I-~t-{a)k/.
Another day of the week has the suffix I-(a)kl but is not a numeral
base: IponedelJakl 'Monday'.
6) Forms some adJectives (Note 46.1.3).
1152

I-akl
Forms nouns from adjectives or numerals indicating 'one characterized
by such-and-suchl
prast simple' prostak 'vulgar person'
glUp 'stupid' glupak 'stupid personI
,
p!'vI 'first' prvak 'leader, champion'
devet 'nine' dev~tak 'a ninth part'
deset ltenl desetak la tenth part, tlthe l
Also from adjectives in /-nj-/:
godi~nji 'yearly' godinjak 'annual, year-book'
/-J-Ak/ forms nouns from /1/ participles:
doao 'having come I doljak 'newcomer'
I-a.r/
Most frequently forms nouns indicating one pursuing a given occupation,
from noun or verb bases.
vrt 'garden' vrtar Igardener'
tampa 'press' tampar 'printer'
voziti 'to drive vozar 'driver
'
/-!k/
forms nouns, mostly from adjective or verb stems. (For the meanings
see the examples below.) These are usually derived stems, so that this suffix
is part of a complex. Compare:
boleti 'to be sick' bol~st 'sickness'
-e-ti -est
bolestan 'sick' bolesnIk 'sick person'
-est-(a)n -est-(a)n-ik
An example of a simple suftix is:
videti 'to see' vidik 'horizon, sight'
Complex suffixes (the intermediate forms are not given in most cases)
/-n-lk/ re~ 'word' re~nlk 'dictionary!
prolaziti 'to be passing by' prolaznik 'as passerby'
savez 'alliance' saveznik 'ally'
govoriti 'to speak' govornIk 'speaker'
With /-n-I of past participle
/-n-lk/ u~ltl 'to learn' u(}enik 'pupil'
poznati 'to become poznanlk 'acqua1ntance'
acquainted with'
Ito settle' naseljen1k 'settlerI
1153

BASIC COUltSB UMlT45
Some others:
/-ov-n-lk/ eas (pl. ~asovi) 'watch' eas~vn!k 'watch'
stanovati 'to dwell' stanavnIk 'inhabitant'
/-(a}n-!k/ uredan 'in order' Uredn!k 'editor'
/-t-n-!k/ Umeti 'to know how' UmetnIk 'artist'
/-n-lk/ praznovati 'to celebrate' prAznIk 'holiday'
The use of /-lk/ to form nouns indicating a woods or grove of a given
type of tree is also of interst:
bar 'pine tree' borik 'pine forest'
bUkva 'beech tree' bUkvIk 'beech forest'
~ljlva 'plum~ plum ~ljlvlk 'plum orchard'
tree'
I-telj/
indicates 'one who performs such and such action' or the like. While
not many words have this suffix~ some very frequent ones do.
roditi 'to bear' roditelj 'parent'
uiti 'to learn' ueitelj 'teacher'
/-in/ (See also Note 32.2.1)
This suffix forms masculine singular nouns indicating persons connected
by origin or by occupation to a given cultural unit or persons having certain
charac~eristics. The cultural unit may be
l) a national or ethnic group

Bugarin Bulgarian
2) a religious group
musIlmanin Moslem
3) an occupational group
berberin barber
4) a family group
dam 'home' doma! 'homemade' domain fhost'
cf. gospod 'lord' gospodin 'gentleman 1
The IJI suffix may be associated with I-ini:
TUrin 'Turk'
I-AJI
forms nouns of various meanings (abstract and item).
dogaati se 'to occur' dogaaj 'event'
obian 'customary' ob:L~a:j 'custom~ habit'
le~ati 'lie down' le~aj 'bed'
1154

It also occurs with other suffixes:

I-J-Ajl znak 'sign' zna.~Aj 'sign1ficance'
I-Y-.jl izvestiti 'inform' izvetAj 'report'
I-luki
A not too frequent suffix (of Turkish origin).
had~ija 'pi1gr1m' hadzi1uk 'pi1gr1mage'
I-(a)njl
For examples of this suffix see the names of the Croatian months in
Note 29.2.1.
I-iz(a)ml ls found with many 1oanwords:
turIzam 'tourist trade' nacionalizam 'nationallsm'
I-ic-al
a very frequent suffix combination, often found with other stem
formatives. It forms nouns of many different 'meanings from other nouns,
adjectives and verbs. For example: (The order of presentation is of no
significance.)
1) feminine corresponding to mascu1ine
-a-ic-a domain 'host' domaica 'hostess'
,
glumac 'actor' glUmica 'actress'
Hiavat 'Croat' Hrvatica 'Croat' (f)
-a~-lc-a Igra~ 'player' igraica 'player' (f)

krAlj 'king' kraljica 'queen'
-ar-lc-a kuvar 'cook' ku.varica 'cook' (f)

-a-telj-ic-a prijatelj 'friend' prljateljica 'friend' (f)
-e-n-ic-a uen!k 'student' uenica 'student' (f)
-n-1c-a pozna.n!k 'acquaintance, poznanica 'acquaintance,
friend' friend, (f)
2) nouns of place
-on-lc-a ~ekati 'to wait' ekaonica 'waiting room'
on-ic-a presto 'throne' prestonica 'capital city'
,
rAvan 'flat' ravnica 'plain'
-n-lc-a berberin 'barber' berbrn1ca 'barber shop'
3) nouns of instrument
-a-l-ic-a slu~atl Ito 1isten l slual1ca 'rece1ver, earphone l
1155

, ,
-n-ic-a ulaz 'entrance' ulaznica 'ticket'
4) Abstracts and Collectives
, ,
pravo 'law' pravica 'justice, rightness'
,
posao 'work' besposlica 'idleness, unemployment'
-J-lc-a deca children' decica 'small children'
5) dlm1nutlves
,
glava 'head' glavica 'small head'
,
marama 'kerchief" maramica 'handkerchief'
sestra 'sister' sestrica 'little sister'
sta 'table' stlica 'chair'
v~ro 'town' varica 'small town'
I-J-1c-al devojka 'girl' devjcica 'little girl'
I-J-ic-al gospoa madam , gospoica 'miss'
I-J-lc-al kaika 'spoon' kaeica 1 teaspoon'
kaicica
I-ac-al
forms feminine nouns indicating 1) a person of such-and-such nature
or concerned with doing so-and-so 2) instrument or object used for such-and-
such purpose 3) fruit juice or liquor.
Person:
glupak 'stupid man' 'stupid woman'
Thing:
naslon 'leaning back, nasIbnjaca 'armchair'
lean-to'
Drink: (/-ov-ac-a/)
jabuka 'apple' jabukovaca 'cider'
I-k-al indicates la single __
The 'single , may be associated with a verb indicating action
of' a given kind, a nollO indicating an llOdifferentiated mass, or an adjective.
pripvediti 'to tell a story' pripov~tka 'short story'
psvati 'to curse' psavka 'oath'
biti strike , bitka 'battle'
grah 'beans' graka fa single grain'
beo 'white' b e l k a ' a white female'
Compare also:
ena 'woman' 'a female (of
animals)
1156

It otten indicates 'a teminine one' or 'a female one', palring with a
corresponding masculine noun. The pair may reter to persons of a gender, origin
or attiliation or just be masculine and feminine counterparts.
minista.r 'minister' m1nista.rka 'minister' s wife I
lekar 'physician' lekarka 'woman doctor'
graanin 'citizen' graa:nka 'citizen' (t)
DalmatInac Dalmatian, Dalmat!nka 'Dalmatian woman'
Uran 'turkey' brka 'turkey hen'
I-sk-al - I-Jk-al
This suffix, with l-al, forms nouns of place. See Note 28.2.1 for
the form, as this is the same suffix as the adjective formant.
I-sk-al Hrvat 'Croatian' Hrvatska 'Croatia'
Bugarin '~Ulgarian' Bugarska 'Bulgaria'
~vaj ca.rac 'ISwiss , ~vaj carska 'Switzerland'
I
I-Jk-al Grk 'Greek' Gr~ka 'Greece'

Nemac 'German' Nema~ka 'Germany'
I-k-al (cf. I-k-al above)

Englez 'Englishman' Engleska 'England'
,
Francuz 'Frenchman' FrancUska 'France'
(Compare Peoples and Places, Unit 8)
I-b-al
forms nouns l) indicating the result of verbal action
2) action in process
Verbal base:
moliti 'to beg' molba 'petition, application'
sltl~iti 'to serve' slu~ba 'service'
nartl~iti 'to order' nl:irud~ba 'order'
I-i-t-b-al
is the infinitive stem of i-verbs plus I-b-a/.
~eniti se 'to marry' ~enidba 'wedding'
ploviti 'to sail' plovidba 'navigation'
l-Oh-al
forms abstracts from adjective bases.
zloba 'evil'
grdoba 'ugliness'
teskoba 'tlghtness'
1157

BASIC cona URIT 45
/-ar-a/
usually forms nouns indicating the premises with which such-and-such
is associated; it more rarely indicates a person.
The stress is on the syllable before /-ar-/.
brano 'flour' branara 'flour bin'
knjiga 'book' knjiara 'books tore
zelezo 'iron' zelezara 'iron-works'
occasionally forms the feminine of a noun in /-r/ or a feminine
derivat1ve of another noun.
trava Igrass" herb l travara 'woman who heals
with herbs l
vraCSati Itell fortune' vraCSara 'fortune teller'
/-ot-a/
forms nouns (with bases in common with adjectives or other nouns)
l~p IbeautifuI I lepota Ibeauty'
dobar Igoodi dobrota Igoodness l
/-o-a/ (may be considered /-ot-J-a/)

ist 'clean l istoa 'cleanliness'
/CSistota
t~ak Idifficult l tekoa 'difficulty'
hl~dan 'coIdi hladnoa 'cold'
/-in-a/
forma nouns covering a wide range of meanings" mostly from adjective
and noun bases" though also from verbs. It occurs in combination with a
number of other suffixes.
On adjective bases it may indicate the quality of the base adjective"
a person" place or thing associated with that quality" etc.
bf.z 'fast' brzina 'speed
visok 'high' Visina 'height I
.. , ' ,
vrilc 'hot' vrucina Iheat'
trei 'third l "
trecina 'a third'
sitan small , s1tn1na Ismall change'
, ,-
vecl 'larger' veina 'majority'
star lolct l: starina lantiqultyl
starina lold man'
,
nizak 'low' nizina 'lowlands" lowness'
1158

With /-J-/
dug 'long' dU~ina 'length'
velik! 'large' velieina 'size'
mnogi 'many' mno~!na 'plurall
From noun bases. A frequent use is that indicating meat of a given
kind.
jagnje G jagnjeta 'a lamb' jagnjetina 'lamb , (meat)
tele G teleta 'calf' teletina 'veal'
pile G pileta 'chicken' piietina , chi cken' (meat )
Other types of nouns also occur as bases:
"
car 'emperor' carina 'customs duty ~
tariff'
With /-J-/
govedo 'head of cattle l govedina /goveina 'beef'
With /-ov-/ - /-ev-/
dam 'home' domovina Ihomeland ,
hll1d 'cold' hladovina 'shade~ cool (of the
day) ,
tt-g 'public square' trgovina Itrade~ commerce I
otac 'father' o~evina 'property inherited
~ev 'father'sl from father'
From verb bases - (with /-ov-/ - /-ev-/ and frequently /-J-/.)

imati 'have' imovina 'property'
preraditi 'process' preraevina 'processed goods~
manufactured'
With /-av-/
vladati 'rule I vladavina 'rule'
pasti (pad-) 'fall' padavine f pl. Irainfall'
From miscellaneous bases
Qkolo 'around' okolIna Isurrounding area'
blfzu Ineari bliz!na Inearness l
sta 'hundred I stotina Ihundred ,
koliko 'how much' koli~lna 'quantity'
/-J-a/
/-J-/ occurs in many combinations.
It also occurs with /-a/~ often
forming abstracts but also forming nouns indicating persons and things.
sretan 'fortunate 'srea 'fortune'
sUh 'dry' sti~a 'drought l
1159

BASIC COURSE UlIlI' 45
gr!diti 'build' graa 'building material'

voditi 'lead' voa 'leader'
gospodln 'gentleman' gospoa 'lady'
l-lj-al
There are two major ways in which this suttix is used. One ls as a
regular formative, making abstract nouns as well as others. The other is an
ending for recent loan words, often corresponding to English -ye
Regular Formative
nlzak 'low' nlzija 'lowland'
stiditi 'to judge' sudija (m) 'judge'
Recent loans
istorija 'history'
filozofija 'philosophy'
geografija 'geography'
I-cij-al often corresponds to ~.
generacija generation , organizacija 'organization'
but direkcija J directorate ,
I-nj-al
usually forms nouns indicating the action of the verb base.
voziti 'drive' vOnja 'driving'
smatati 'hinder' smetnja 'hindrance'
rAditi Iwork' rAdnja 'action, work;
store'
paziti 'pay attention panja 'attention'
to'
Occasionally a noun in I-nj-al will indicate an object or the like
rather than an action. Note the derived meaning 'store' for IrAdnjal above.
nositi 'wear' nOnja 'costume'
sakati Ispin (yarn)' sUknja 'skirt'
sdkno 'cloth'
I-inj-al
forms nouns of various kinds, including abstracts, nouns indicating
people, places, etc ..
pf1st 'desolate' pnstinja 'desert'
sirota 'orphan' sirotinja 'poverty'
Grk 'Greek' Grkinja 'Greek woman'
rob 'slave' robinja 'female slave'
1160

I-k-inj-al
forms nouns indicating women of such-and-such origin, etc.
, ,
seljak 'peasant' seljakinja 'peasant woman'
stranac 'foreigner' strankinja 'foreign woman'
Slovenac ISlovene l Slovenkinj a 'Slovenian woman'
I-onj-al
forms nouns of rather specialized meaning - persons (and also oxen)
have a strikingly large --, as
gl&va 'head' 'person with extra
large head'
I-lij-al
usually designates persons from a given place, more rarely persons
possessing such-and-such characteristics
Be 'Vienna' Belija 'a Viennese'
Sarajevo 'Sarajevo' Sarajlija 'man from Sarajevo'
I-aj-lij-al
"
para '(money) , par&jlija 'rich man'
dug Ilong' dugHjlija 'tall person'
I-dij-al
indicates persons concerned with something, usually doing, making or
selling it.
, -
sapun sapUndija 'soapmaker'
'soap'
kazan 'kettle' kazandija I tin-smith'
I-osti
forms abstract nouns, usually on adjective bases. All I-osti nouns
are feminine 1-nouns.
mlo 'dear' mllst Imercy'
vredan iworthy' vrednost 'value
sv~tao 'light l svetlost 'light'
pismen Iliterate I pismenost 'literacy'
znamenit Ifamous , znamenitost 'landmark'
I-n-ostl ls a frequent combination
okolo 'about' okalnost circumstance ,
budl1'i Ifuture , bUdiinost 'f'uture'
prIpasti 'belong' pripadnost 'adherence l
l-adl
forms collective feminine i-nouns.
jagnje 'l~b' jagnjad 'lambs'
tele 'calf' telad 'calves'
pile 'chicken' pilAd 'ch1ckens'
1161

BASIC COURa: UIIIT 45
l-e~1
forms collective feminine i-nouns indicating groups of such-and-such
characteristics.
mla.d Iyoung I mlade~ Iyouth'
forms masculine nouns indicating the action describe~ by the verb
base or the instrument involved.
bsti (bod-) Ito stick l bdez Istiletto l
grabiti 'to grabi gribe~ Ilooting I
I-J-el - I-j-el
forms nouns of various meanings - collectives, nouns indicating a
feature of a given subject (geographic feature, part of the body, or the like),
verbal nouns, etc. (Verbal nouns have been treated under Note 31.1.1.)
osoba Iperson I osoblje 'personnel I
leto Isummer I prolee 'spring I
pred Ibefore I predgrae 'suburbs'
grad 'city'
pri 'ati primorje 'seacost l
mare 'sea'
6.sta l mouth I a~e 'mouth of river l
pqd 'under I podnozje 'foothill'
noga 'foot l
uz 'Upi uzglavlje Ihead support'
gliva 'head 1
I-nj-el
is /-n-J-el and has been discussed under verbal nouns (Note 31.1.1)
I-c-el
forms dim1nutives of neuter nouns. It often occurs with an extension
in I-n-I or I-~-I (/-~n-I, I-an-I, la~-I, etc.)
vino 'wine I vince (affectionate word
for wine)
jagnje 'lamb' jagnjence 'little lamb'
j agnjce
vrAta pl Idoor' vratanca 'little door l
pseto Idog l psetince 'little dog'
psetice
1-1-01
makes neuter nouns, often with other extensions.
sesti 'sit' selo 'village'
I-i-l-ol
voziti 'drive I vozilo 'vehicle'
1162

/-at-i-I-o/
kUpati se Ibathe l kupatilo Ibathroom I
/-a-l-o/
,
gledati Ilook l ogledalo Imirror I
/-!~t-e/ forms nouns of place
s~jam Ifair I sajmI~te Ifairgrounds l
sreda Icenter l sredI~te Ithe center I
/-J-!te/
t~g Imarket I trIte lmarket-place l
/-I~te/ added to /1/ participle (/-(a)l-It-e/)
etati Ito walk l etalIte Ipromenade I
/-stv-o/ - /-Jtv-o/ forms abstracts
drag Icompanion I drQtvo Isociety, company'
ljUdi 'men l ljudstvo 'manpower'
car ICzar, emperor I c~rstvo empire ,
stanovnik linhabitant' stanovnItvo 'population I
podanIk Icitizen' pod~nstvo 'citizenship'
Note that /g-Jt/ and /k-Jt/ > It/ (See Note 43.1.2)
Note 45.2 Noun Formation: Compounds

The discussion in Note 45.1 did not take up words which had more than
one root. Such a word may have one of the suffixes given in that note but
may also have only the final (gender-number) suffix.
Some compo~ds have the roots plus final suffix:
ime G imena Iname , d~n Iday I imendan Iname day I
pa 'half' na6 Inight l p6no Imidnight I
The first part of the compound may be a participle:
roen Iborn I dan Iday' roendan birthday'
The first part may also be a fuller form that does not usually occur
by itself:
pO / pola I half , ostrvo lislandi poluostrvo 'peninsula
'
More frequently the roots have /0/ between them:
ltst 'leaf' pAdati 'be falling' listopad 'October l
rQka 'hand I meta I target' rUkomet la kind of
ball game l
Examples with other suffixes:
...
osam Ieight I ljet- 'year l osmoljetka 18 year primary
(cf. leto 'summeri ) school'
zemlja Iearth I raditi Ito work zemljoradnja Ifarming l
'
1163

BASIC COuaSE UMlT 45
An example with adjective bases:

r:van 'even' teak 'heavy' ravnot~a 'balance'
Note 45.3 New Verbs
a/J~ I kaljati kaljem to cough
e/i I boleti boli to pain,

/boljeti hurt
e/i p zaboleti da zaboli
/zaboljeti
V/n~ P metnuti da metn~m metnut to put

a/Je I metati meem metan
i P osetiti da osetim to feel
/osjetiti ,
Ida osjetim
I
a I oseati osecm
/osjeati /osjea.m
i p ozdraviti da ozdravim to recover

a I ozdravljati ozdravljam
i p prehl~diti se da se prehladim prehlaen to catch

a/J~ I prehlafvati se prehlaujem se prehlalvan cold
i I puiti putm to smoke

i P popuiti da popuim
(for verbs /zap:liti - upaliti/ see Vol. I)
e I ZEpsti z~b~m z~bao, z~bla to catch

e P nazepsti
, da naz~bem nazebao, naz~bla cold
e P oz~psti da oz~bem ozebao, oZ~bla
Grammatical Drill
GD 45.1 Verb Drill - Question and Answer Drill with Prompt

Jovan se ju~e nije oseao dobro. Kako se Jovan osea danas?
Moj sin je pokvario stomak. Od ~ega je bolestan va sin?
Moga oca bole noge i ruke. On ima Kako je va otac?
reumatizam.
Jovana je pregledao lekar i kaze nije Da li je Jovan bio kod lekara?
nita opasno.
Lekari pregledaju bolesnike u raznim Da li lekari pregledaju bolesnike
zdravstvenim ustanovama. kod kue?
Kriza je prola i bolesniku je bolje. Kako se osea bolesnik?
Moji bolovi su prestali (/proli/). Da li imate jo bolove?
1164

~im je ostao kod kue nekoliko dana Da li je Jovan ozdravio?

Jovan je ozdravio.
Jovan pui preko 20 cigareta dnevno. Da li Jovan pui mnogo?
Dok me je bolelo grlo lekar mi je Da li ste puili dok vas je boJelo
zabranio da puim. grlo?
Ja sam prestao da puim dok me nije Zato ste prestali da puite?
prolo grlo.

Give expanded answers to the following questions, according to the model
given.
Od ~ega je bolestan va brat? Moj brat je nazebao. Boli ga grlo.
On se ne euva i ne slua lekara.
Kako se osea va brat?

Da li vas je pregledao lekar?
Gde je ordinacija Dr. Jovanovia?
Sta vas boli, ~ospodine?
Da li imate temperaturu?
Kad ste merili temperaturu poslednji put?
Sta vam je rekao lekar?
Da li vam je lekar dao neki lek?
Jeste kupili lakove?
Da li smete da izlazite napolje?
Sta vam je preporuio leY~r?
Da 11 puite?
Da li moete da prestanete sa puenjem
dok vas ne proe grlo?
1165

GD 45.3 I ReadinG: Y 60J1HHUH
Voj npHjaTe~ iopbe Ae~li y 60J1H~UH. OH 6o~yje oa ~llfa y cToMaKy . OillTO

H~je na3y.o Ha ~HjeTY HerOBO CTaae ce noropma~o. 3STO je nfeH8T y C0~riMUY
Ha JIe 'ftHi:e.
llomTo je MHoro OC.7Ia6MO, J1eKapM HliCY CMe~'I~ Ila ra or.e~ Hury. I oc; .'0 .1e HCKO-
)II'KO TpaHC r;YGHja RpER )if XRa.7I8 Flory oceha ce CSO.lle. Jope;: 1'Ol"a OH 11:;:')1<11 CT},ory
nHjeTY mTO My TaRobe ~o6ro '{MRH.
IJOl:fTO OH Huje O)J(eH:eH MM ra '(eCTO nocelly';oMo.
OH Jour HI1je M3~etreHJ aJIM EMIrH HeMa orracHOCTH no )f<.'ft:lOT. ~~aT() he 6HTH
o:-nyUITeH 113 60JIHJiue H,lIyhe He,z:e ..t>e. J:eKa;-M cy My peKJlM Aa .te rrQTnYllO 03tlpaSMTH,
aKO 6Ylle tlp>t<:ao CTpOt"'J T
tlM jeTY 11 H l~O npeCTH.He na nyUIA v. moi je. Ca,aa :rerOBO
03ApaS.lleH:e ~aFIl~CH 011 H>erOBe ~FlpC'THHe tla Ir:3BpmH OHO mTO ~IY' je J1CRo.r napel'!~o.
I Reading: U bolnici
Moj prijatelj ore lei u bolnici. On JA tolestan od ira u s~omaku~
Poto nije pazio na dijetu njegovo stanje se pogoralo. Zato je pr~nijet u

bolni~u na lijecenje.
Polo je mnogo oslabio, lijecnici nisu smjeli da ga operiraju. Dobio je

nekoliko transfuzija krvi i hvalA BOLU osjpa se bolje. Osim toga on dri
strogu dijetu to mu tako~~r dobro cini~
On nije oenjen te ga mi esto pOEje~uj~mo.
On jo~ nije iZlije~n, ali vl~e nema opasnos~i Z~ ~ivot~ Zato ce ti~i
pusten iz bolnice slijedep llpdjt:ljt.'. :::"ijenicl su mu l'~kl i da :t:: potput.o

ozdraviti, ako bude drao strogu dijetu i ako pr'estane da pui i pije. Sada
njegovo ozdravljnje ovisi od njegove volje da izvri oro sto mu jl lijccDik
naredio.
b61nica hospital
bolovati, bolujem to be sick
cvrs ti rla firmness
dijeta
drari, drim
iZl~citi, da Izl~cim to cure
/izlijeciti, da IzlijecIm
kr-v, krvi blood
le~nje / lij~~nje t f'ea tm~nt (to ' n"a t )
nar~diti, da nar~dIm to issue an order. t~ "ommand

organi za v~r~nje digestive organs

UNIT 45 SEBBO-CROATIAN
operIrati, operiram to operate (medical)

/operlsati, operism
oslabiti, da oslabtm to weaken
otpustiti, da otpust!~ to dismlss, discharge, fire
paziti, pazIm to watch
strog, -a, -o strict, severe
transft:lzlJa transfusion
volja will
II Reading: aBCTEeHa c~E6a y JyrOC~BHjH
3~paBCTBeHa c~J36a Y JyroC~BHjH je couHja~R30BaHa. ~eR8pH Heuajy npHs8THY

nr~KCY. ORH cy C~YEeHHnH 6H~O 3ppaaCTBeRHX YCT8HOBa dH~O npHspeAHHX npe~Y3eha.
3ApaBCTBeHHX YCTQHOB8 HMa pa~B~X. 3~paBcTBeHe cT8HHue, AOUOBZ 3~paBhQ,
aMOY~HTe, ~HcnaH3epH H K~RHKe c~y*e 3a AaEahe npse nOMohH H ~eqe&e MaHaX

60~eCTH.
y 6o~Huava H C8aaTopwjYVHM8 ~eqe ce Te~e 6o~eCTW H Bpme onepaUHje.
Jyroc~BHja HUa couHja~o oCHrypaae. Y conHja~o OCHrypaae cy y~yqeHH

caK paAHHUH, KHAYCTpHjCKH ~ no~onrHBpe~HH, Kao H paaRe npomecHje. CaH q~HOBH
couHja~Hor oc~ypaHa HMajy nfaBO Ha Oecn~aTHo Ae~e~ H ~eKoae. To npaao
HMajy H ~pzaaHH QHHOBHKUH. 3a ca~a HH~HBH~ya~H ee~UH HHey YK~yqeHH Y oay

opt" 9 HHGa UH jy.
~ JyroeA8sHja UMa HeKO~HKO TBOpHHUB, Koje npOH3Bo~e pa3He ~eKoae. OHH
~eKOBH, KOj~ ce nFOH3BO~~ Y 3eM~H HRey cKynH.
YHHBep3HTeTH y BeorpaAY. 3arpeOy. byO~HH H Capaje~y HMajy Me~KUHHcKe
~KY~TeTe. Y eTpY~HHU Me~HUHHCKHM mKO~Ma mKo~yjy ce Me~HUHHCRe eeCTpe,

~eKarCKH nOMohHM!UH H nOMohHHUe If npyro oeo6.6e.
II Reading: Zdravstvena sluzba u Jugoslaviji

Zdravstvena sluba II JugoslaViji je socijalizirana. Lijenici nemaju
privatnu praksu. Oni su slubenici bilo zdravstvenih ustan~va bilo privrednih
preduzea.
Zdravstvenih ustanova ima raznih. Zdravstvene stanice, domovi zdravlja,

ambulante, dispanzeri i klinike sluze za davanje prve pomoi 1 lij~~enje
manjih bolesti.
II ~

BASIC COURSE
U bolnicama i sanatorijumima lijee se tee bolesti i vre operacije.
Juboslavija ilna socijalno osiguranje. U socijalno osiguranje su ukljueni
svi radnici: industrijski i poljoprivredni, kao i razne profesije. Svi ~lanovl
socijalnog osiguranja imaju pravo na besplatno lijecenje i lijekove. To pravo

imaju i drzavni inovnici. Za sada individualni seljaci nisu ukljueni u ovu
~rganizaclju.
'U Jugoslaviji ima nekoliko tvornica, koje proizvode razne 11jek~ve. Oni
lijekovi, koji se proizvode u zemlji nisu skupi.
Univerziteti u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu imaJu medicinske

fakultete. U strucnim medicinskim kolama ekoluju se medicinske sestre,
lijekarski pomonici i pomonice i drugo osoblje.
ambulanta out-patient c1inic

dispanzer dispensary
dravni I inovnik govermment employee
individualan, -Ina, -Ino individual
kLinika c1inic
medicInskI, -a, -5 medical
medIcinska sestra nurse
01 'bI'4ciJ a operation, surgery
osiguranje insurance
pomonica assistant (woman)
pomon!l{, .nIka assistant (man)
praksa practice
privatan, -tna, -tno private
sanat5rijum sanatorium
sluzba service
sluzbenik servant, employee
socijalnI, -a, -5 social
socijalizirati, socijallzIram to socialize
socijallzovati, socijalizujem
kolovati, kolujem to educate (in school)
1168

UNIT 46

III Part - III Deo
~yz HCTO~He ~paHHne Jyroc~sHje npyzajy ce KapnaTcKO-6aAKaHCKH n~HHHCRH
seHnH. ~YK osex O~HHHa ceqe K~cypa ~YHaBa. Koja ce SOBe DepAan. Osa K~cypa
je jeAHa OA Haj~ymHx H HajAenmHx y EsponH (OKO 100 KM.).

KapnaTCKO-aAKaHCKe n~HHHe. Kao ft ~HBapcKe, HMajy y JyrOCAaBHjH npaeau
cesep-jyr. Oso oTezasa HsrpaA~y A06pHX ca06pahajBHx sesa HSMe~y jaApaHcKor

opHMopja H ae~osor sa~e~a, TaKO Aa je SeAHKH Aeo seM~e sesaH ca CSOj~M npUMOp-
jeM nocpeAHo - opeKO PHjeKe. To y se~HKoj Mepu OMeTa npHBpe~HH passoj OSHX
Kpajesa.
y HCTO~HOM Ae~ seM~e Ha~sH ce MopaSCKo-sapAapCRa 06~CT. Osa 06~CT
saysHua CpeAHmHH no~ozaj Ha BaAKaHY. MopaSCKo-sapAapCKOM AO~HOM npo~se

saZRH Me~YHapOAHH oyTeBH. T~ nyTesu Besyjy 3anaAHy Espony ca B~CKRM RCTOROM
(Beo~paA-HHm-Co~Hja-UapHrpaA) H ca CpeAoaeKHHM KopeM (BeorpaA-HHm-CKon~e
CO~YH). Osa 06~CT ce Ha~aH sehHM Ae~OM y JyrOC~SHjH. Meyses COAYHCKe
KOT~He, Koja npHnaAa rp~Koj.
Ha Jy~y rpaHH08. npeMa rp~o j AeJIHMHqHO je OTsopeHa, TaKO Aa AOJIHHe

jyZHe MaReAoHHje Huajy 6~ry K~MY. Ta KAHKa oMoryhyje rajese HH~YCTPHjCRHX
6H~KH, Koje He ycnesajy Y APY~HM Kpajeswva seM~e (naMYK, MaK u nHpHBa~).
Du istocne granice Jugoslavije pruaju se Karpatsko-balkanski planinski

vijenci. Ovaj planinski vijenac presijeca klisura Dunava, koja se zove
erdapska klisura. Ova je klisura jedna od najduih i najljepih u Evropi
( oko 100 km.).
Karpatsko-balkanske planine kao i Dinarske imaju u Jugoslaviji pravac

sjever-jug. Ovo oteava izgradnju dobrih saobraajnih veza imeu jadranskog
primorja i njegovog zalea, tako da je veliki dio zemlje posredno vezan preko
Rijeke sa svojim primorjem. To je jako omelo ekonomski razvoj ovih krajeva.
U istocnom se djelu zemlje nalazi Moravsko-vardarska oblast. Ova oblast

zauzima sredini poloaj na Balkanu. Moravsko-vardarskom dolinom prolaze vani
meunarodniputevi. Ti putevi spajaju Zapadnu Evropu sa Bliskim istokom
(Beograd-Ni-Sofija-Carigrad) i sa Sredozemnim morem (Beograd-Ni-Skoplje-
Solun). Ova se oblast veim dijelom nalazi U Jugoslaviji, izuzev Solunske
kotline, koja pripada Grkoj.
1169

BASIC COURSE UlGT46
Na jugu je granica djelomi~no otvorena prema Gr~koj, tako da doline june

Makedonije imaju blagu klimu. Ta klima omoguava gajenje industrijskog bilja,
koje ne uspijeva u drugim krajevima zemlje (pamuk, mak i ri~a).
pert. to mountain, planInskI, -a, -o ,

n~RBRCXH,
- - -i, -o
mountainous
wreath; circle (city);
range
'"
aeH8rt, BeRIla "
The Carpathian-Balkan Dut lsto~ne granice ~yz HCTOQHe ~paHH~e

mountain ranges extend JY1"OCJJ8.BH je Dl)Yw.a J1 ce
Jugoslavije pruaJu
along the eastern border
of Yugoslavia. se Karpatsko-balkanski KapnaTcKo-68~aHcKH
planinski vijenci. n~BHBcRH BeRUH.
arc Ink pl lnkovi J1;X .utRosa

to cut sjei, sijeem
...
'" -
cehH, ce'leu
c.
to cut across, presijecati, uJ:eceIUlTH,
traverse
presijeca ' --
npeceua
,
canyon, deflle.gorge klisura KJIHCypa
The arc of these mountains Ovaj planinski vijenac ~K OSHX U~HHHa ceQe
is cut by the gorge of presijeca klisura KJ1JIcypa llYHasa, Koja
the Danube, which is
called the Iron Gate. Dunava, koja se zove ce 30ae Dep,u.au.
erdapska klisura.
This gorge is one of the Ova je klisura jedna Osa KJ1Hcypa je jeAHa
longest and most beautiful od najduih i op, HK jl1YZXX H
in Europe (about 100 km.).
najljep~ih u Evropi Haj.nenmHX YEspona
(oko 100 km.). (OKO 1 OO KM.).
The Carpathian-Balkan Karpatsko-balkanske ~ApDaTCKO-6aJIKaBCKe

mountains, like the planine kao i DJJ8HHHe Kao JI
Dinaric, run north and
south (Ihave a north- Dinarske imaju u AHHapCKe Huajy y
south directioni) in Jugoslaviji pravac JY~OCJJ8.BHjH Dpasau
Yugoslavia.
sjever-jug. ceeep-jYJ'.
building izgr~dnja
1170

This makes the development Ovo oteava izgradnju Oso oTezasa Ha~paA~
of good communications
between the Adriatic dobrih saobra6ajnih A06pHX ca06pahajHHx
seacoast and the(lits l ) veza izmeu seaa HaMe~y jaApascKO~
hinterland difficult.
jadranskog primorja npHMopja H ae~oso~
i njegovog zalea. aaJle ~a.

, ,
indirect posredan" nocpeAaH,
#
posredna" -o nOcpS,Ilsa, -o
#
direct neposredan" HenocpeAaB,

,
neposredna" -o HenocpeAHa, -o
Thus a large section of Tako da je veliki dio TaKo Aa je BeJ!BKa Aeo

the country is connected zemlje vezan aeM~e BeSaH ca CBOjKK
with the seacoast
indirectly - through posredno preko npHKopjeK nocpeAHO
Rijeka. Rijeke sa svojim npeKO PlIjeKe.
primorjem.
This hinders to a great To je jako omelo To y SeJJ:HKoj Mepa OMeTa

extent the economic ekonomski razvoj npHspSAHH pa3soj osax
development of that
section of the country. ovih krajeva. Rpajesa.
In the eastern section of U istocnom se djelu y HCTO~HOM Ae~ 3eu~e

the country is the zemlje nalazi Ha~aH ce MOpaSCKO-
Morava-Vardar region.
Moravsko-vardarska sapAapcKa O~CT.
oblast.
This region occupies a Ova oblast zauzima Osa 06JJ:aCT aaY3BMa

central position in sredini poloaj CpeAHmHH nOJlozaj
the Balkans.
na Balkanu. Ha BaJIRaay.
The important international Moravs ko-vardars kom MopasCRo-sapAapCROM

routes go through the dolinom prolaze ,ll.OJJBHOM np0Jl8.3e
Morava-Vardar valley.
vani meUnarodni Ba3HH Mebysap0,llHH
putevi. IIyTeSH.
1171

BASIC COOU UNIT 46
These routes connect Ti puteVi spajaju TH nyTeBR Be8yjy 3ana,lJ;HY

Western Europe with the
Zapadnu Evropu sa E!lpony ea BJDlCRHM
Near East (Belgrade-Ni-
Sofia-Istanbul) and with Bliskim istokom RCTOROM (Beo:rpa,tl-HHJII-
the Mediterranean Sea
(Beograd-Ni-Sofija- CO~Hja-UapBl"paA) H ea
(Belgrade-Ni-SkoplJe-
Saloniea). Carigrad) i sa CpeAoaeMR~M KopeK
Sredozemnim morem (Beo:rpaA-HHm-CRon~-
(Beograd-Ni-Skoplje- COJIYH)
Solun)
,
to belong pripadati, npHna,n;aTH,
,
pripadam npanaA8M
This region is mostly in Ova se oblast veim OBa O<SJI8.CT ce HaJ18.aa

Yugoslavia, except the dijelom nalazi u
Thessalonian basin, BehHM Ae~oM y Jyro-
which belongs to Jugoslaviji, izuzev CJJaBXjB, &3Y8eB
Greece. Solunske kotline, CO~HCKe KOT~He,
koja pripada Gr~koj. Koja npHnaAa rp~oj.
The southern border toward Na jugu je granica Ha jYt'y J1paHBll8. npeKa

Greece is partly without djelomi~no otvorena rpqxoj Ae~HqHO je
natural barriers,
prema Gr~koj, oTBopeBa.
thus the valleys of tako da doline june TaKO Aa AOJDIHe jymre

southern Macedonia have Makedonije irnaJu MaKe,n;oHHje HM'ajy
a mild climate.
blagu klimu. (5JI8.J1 Y K JIHMY
plant, herb biljka Gpl biljki <S~Mta cs Radi
plants, herbs bIlje

cotton pamuk
, ,
poppy mak, maka MaK, MaKa
This climate makes possible Ta klima omogu'ava Ta K~ra oMoryLyje

the growing of cash gajenje industrijskog J1ajeae &HAYCTPHjcKHX
('industrial') crops,
which donat do well in bilja, koje ne (5HMtH, Roje He ycnesajy
other sections of the uspijeva u drugim Y APYt'HM Kpa jeBBMa
country (cotton, poppies
and rice). krajevima zemlje aev~e (naMYK, MaK &
(pamuk, mak 1 rl~a). nXpHHa1J)
1172

NOTES
Note 46.1 Adjective Formation

Note 46.1.1 Prefixes in Adjective Formation
As in noun formation, other factors besides suffixes are involved, such

as prefixes and compounding. Examples of prefixes in adjective formation are:
Formatives
bez- without besplatan bez- -(a}n
bezn!de~an bez- -ei-(a}n
nad- over n!dleian nad- -J-(a}n
in charge
ne- negative nepismen ne- -m-en
illiterate
nesvr~en ne- -e-n
unfinished
o- up to dotada~njl do- -~-nj-
0- (perfective) omiljen 0- -J-en
beloved
Note the use of Iprel Itoo muchl in:
kratak short pr~kratak too short
mil! small premalen too small
There are, of course, many examples of adjectlves having stems in common
with verbs or nouns which have prefixes. For example:
izvestan certain izvestiti to inform
IzlaznI pert. to exit Izlaziti go out
prose~an average prosei to cut through
zanimljiv inteI!estlng zanfmati to entertain
poslednjI last posledica result
prolenI pert. to spring prolee spring
neprekidan uninterrupted prekid interruption
promenljiv changeable promena change
Note 46.1.2 Compounding in Adjective Formation

Examples of compounding in adjectives are:
Compare:
maloletan under age small leto swnmer
suvozemni pert. to dry land snv dry zemlja land
meunarodnI international meu among narod people
1173

BASIC COU1lSE UMlT 46
Compare:
,
sredoze.rnn! med1terranean sr~da middle zemlja land
,
ovogdi~nj! pert. to thls year ovo th1s gOd1na year
takozvAn! so-called tako thus zvan called
Note 46.1.3 Suffixes in Adjective Formation
A number of sufflxes used ln the formatlan of adjectlves have been

discussed in earlier units. This note prov1des a general review and also
discusses other adjective formants. While not complete~ the most frequent
suffixes so used are given here~ as well as a few others.
Participles are adject1ves regularly made from verb stems. These include:
~
Part1c1ple Adjective Formant Example

,
Present Active Part1c1p1e -c- :idue!
l-particip1e -1- ostao
Past Actlve ParticipIe in -v -v- po~l!v
Past Active Participle in -vi -v- bIvi
Past Passive Parti-elp1e ln -n
..
pozvan
-n
Past Passive Particip1e 1n -t -t pozvAt
Of these~ the partlcip1es in /-i/~ l-vl and l-v1/ are generally 1nvariab1e.
Those ln l-nl and l-tl have broader use as adjectives~ taking any adjectlve
endings~ though their actual use is~ compared with other adJectives~ restricted
somewhat by mean1ng. Examp1es of those in I-c-/~ 1-1-1 and I-v-I as adjectives
in cases other than the nominative are:
-c- idUc! nedeljf

-1- prole nedelje
-v- o bivem pr!tsedn!ku
other frequently used participles of this kind are:

neuspeo unsuc-eessful tekaI current
ostal! other~ remaining zadovoljavajU1 satisfactory
Of the non-verbal adjective formants the most frequent are:
-(a)n/-n-; with -J-: -J-(a)n/-J-n- (Note 28.2.2)
-s k-/-Jk-/-k- (Note 28.2.1)
-ij-/-J- (Comparative; Note 26.1)
-ov (Note 27.2.2)
-in (Note 27.2~3)
1174

The suffixes discussed here l including those above l may be summarized in

a chart, associating them roughly by consonant and vowel s1m1laritles:
,
-J- -n- -nj- -t -k- -v- -c- -1-
-ij- -in -lt -iv
-en -ek -ev
-oj -ok -ov
I
-aj -(a)n -(a)k -aY -ac-

-sk- -v~-
-Jk-
As is clear from prev10us d1scuss10ns l these are not all 'separate' suff1xes l
but rather several of these cluster as performing the same functlon l aSI for
example I-k-I, I-sk-I and I-Jk-I.
I-J-I and 1-1j-11 along w1th I--I are comparative formants (See Note 26.1).
I
In add1t10n I-J-I 1s a frequent for.mative used with other suffixes (see examples
l
below). It also occurs in Ina i lour' (compare Inlsl lus I) and Ival I your , ,
as well as in other words. Compare:
G praseta suckling pig pra.seI pert. to suck1ing pig
G teleta calf teleI pert. to veal
I-ij-I, I-oJI and I-aJI are used ln the formation of pronominal adJectlves.
Compare:
Root Formatlves
k- -oj- which
-J-lj- whose
m- -oj-
I-aj-/ is used only as an extens10n in the mascullne singular nominative:
/tlj/I /ovaj/, /onaj/. /-oj-/ also occurs 1n some numerical adjectlves:
dv- -oj- dvojI 'two '
(See Note 14.2). /-J-ij-/ is found with some noun bases l as /de~ljt/ Ichild'sl
(/dec-J-ij-t/; cf. /deca/ 'children').
For.mations involving /nl are very frequent. /-(a)n/ with its var1ant
/-n-/ (before /-t/ etc.) is extremely common (see Note 28.2.2). /-J-/ often
occurs before the /-n-/ suffix: /krG.g 'circle l l IkrG.an/ and /krG.nt/ 'round'.
I-eni occurs with both l-zero -a -oi end1ngs and l-t -a -0/:
led (G leda) 1ce leden 1cy
... ...
vuna wool vunen woolen
voda water voden watery
vodenI pert. to water
1175

BASIC COURSE 1JItUT46
,
c1'kva church crkvenI ecclesiast1cal
dr~tvo society dru~tven sociable
drUg companion dru~tvenI social
hrana food prehranbenI pert. to food
I-inI is frequent as a possessive adjective associated with nouns in l-al

(see Note 27.2.3).
I-nj-I
(or I-n-J-/) may occur by itself or with other format1ves {/-as-I,
1-1s/, etc.}. (See Notes 28.2.3,29.2.4, 30.1J This suffix is particularly
used with reference to time, though words in I-nj-II of considerably different
meanings may be found.
I-nj-il 1s regularly added to adverbs in I-asi:
Idanasi today Idana~nj!1 pert. to today
I-a~-nj-!I is also found where no adverb in I-asi is in use:

unatra inside UnutranjI interior
sada now sadanjI contemporary
6vde here oVda~nj! local
do to dotada~nj! up to that time
tada that time tada~njt of that time
Other examples of I-nj-t/:
prolee spring proletnjt pert. to spring
, ,
prolecnjt
, ,
posledica result poslednjt the last
I-it/ is not frequent by itself. An example of I-J-it/ is:

rAzlika difference r!zli~it different
I-ov-itl forms adject1ves indicating 'characterized by'
kla rain kiovit rainy
dar gift darovit gifte
brdo hill brdovit hilly
meati mix meovit mixed
I-k-I, I-ek-I, I-ak-I, 1-(a}KI, I-sk-I, l-Jk-I
The suffix I-k-I - I-Jk-I - I-sk-I is discussed in Note 28.2.l,I-(a)kl
in Note 45.1.3. I-ek-I and I-ok-I are extensions found in a few adJectives
which are very frequent. Examples are Idaleki 'far' (compare IdalJ!1 'farther l ).
/dubokl ldeep' (compare IdublJ!1 Ideeper'), Ivfsokl 'high l (compare Ivi!1
'higher'). /-(a}k/, a much more frequent suffix, patterns in the same way with
some common adJectives. Examples are Iblizakl 'near' Icompare /bll!1 Inearer').
/redak/ Irare' (/re!1 'rarer').
1176

I-ov-/ and /-ev-/ are very frequent adjective suffixes, occurring on
pronorrtnal adjectives, as well as on nouns. For example:
njega 'him' njegov 'his'

brat 'brother' bratov 'bI'()ther's'
I-avi may be added as a near relative of the I-cv/ - I-evl suff!>'.::
kako 'how' kakav 'what kind :Jr'
(See Note 27.2.2 and compare Note 42.2.1)
I-a-/ is found in words such as:
'home' domai 'pert. to home'
1-1-1 is used not only in the l-participle but also in some non-verbal
adjectives.
'brown'
Note 46.2 New Verbs

,
e p presei 1 da pres~~m presekao presecen -ena to cut,
, , Iprese~en
' ,
-ena traverse
presjeci da presijecem p!~esjekao presjeCen -ena
, Il;resjecen -ena
a I pres~cati presecam presecan
Ipresijecati Ipresijecarn Ipresijecan
e/ne P pr;pasti da pripadnem pripao to belong

a I pripadati pripadam
e I sei / secem sekao secen -ena to cut

Isecen -ena
sjei sijec~m sjekao sjecen -ena
Isjecen -ena
e p Isei / da is~cem Isekao Isecen -ena
/isecen -ena
Isjei da isijecem isjel{ao Isjecen -ena
lisjecen -ena
Koje se planine pruaju du istocne granice JugoslaVije?
Kako se zove klisura Dunava?
Kroz koje planine je Dunav prosekao svoju klisuru?
Kakav pravac imaju Dinarske i Karpatsko-balkanske planine u JugoslaViji?
~ta oteava izgradnju dobrih saobraajnih veza izmeu primorja i njegovog zalea?
Gde se nalazi Moravsko-vardarska oblast?
Kakav poloaj zauzima Moravsko-vardarska oblast na Balkanskom poluostrvu?
Koji puteVi prolaze kroz Moravsko-vardarsku oblast?
U kojim zemljama se nalazi Moravsko-vardarska oblast?
Kakvu klimu imaju doline june Makedonije i zato?
Koje industrijske biljke uspevaju u Makedoniji?
1177

BASIC COUR. UNIT 46
Reading: JYI"'OCJIB.BHja H H:eHJI cyce,lJ.H
Jy:rOCJI8Bltlja HMa SpJIO .nYI"'a'lKY cyBo::!eMHy :rpaflilIuY - OKO 3.(1) KM.

Ha 3ana..u,y JyrOCJ1aSH Ja HMa 3a jellHH'IKY rra3MI.IY ca lJTaJ11~ JOM. Ira rf,as;.rua
liJle O/l. JallpaHcKor Mopa H npOJI8.3H Kp03 aJInCRa npe;::teJIe /1.0 TpOMe ~e ca AYCT:Pti JOM.
hyra'fKa je 151 KM. HJIH 5% Oll yKynHe KonHeHe rpaHHue.
~TSJIHja je ceM Tora cycell JYI"OC~Buje Ha ,Ta~paHCKOM MO~Y. To 'IMH~ /la je

MT8JIHja OKJIa y nrOmJIOCTH 111 na je ~ caA8 JellaH Oll Ha)B8*HHjHx cycella Jyroc~aB~Je.
Ha cesepy JyrOCJI8sHja ce rp8HH'IH ca AyCTpHjOM H UauapCKOM. rpa~~ua ca Ay-

CTPHjOM .z;.yrS'fR8 je 32u KM. HJIM 10,7%. IlpeMa MauapcKoj 11yroc.'Ia~H.1a HMa Ha.1.r:;nr.:1
~onHeHY rpaHH1lY - 623 RM. 'HJIK 20,7%. LOK rpaHHua npeMa AYCTpHjH n:r:OJlUOH Rf03
OpPoBHTe SJll1CKe npe.neJIe, rpSHH!.Ia nreMa ~.~8!,JS rCKO j H,lle .K[.oa EeJtHKy riaHoHcRy
paBHH~V.
Ha HCTOKy cyce,lJ.H JyrOCJlaFlH je cy I'YMYHH ja If Fyra.pCK8..
rpSHHua npeM8 PYM.VHH ja nyl"a 'IKa je '5S 7 KM. HJIJ.f 1 lj ,5%. Ter-eH Kp03 KO jJ" DrO-
JIa~H rpaH~ua paBaH je CBe ,lJ.0 kYH8Ba (BaH8T). O~aTJIe je rpaHMaa H~Me~y r.Ee~y
3eMa,l)Q Jj.yHaB. ea oOe CTp8xe llY.H2aa /l.VJ.Yl.Y ce KapnaTcKe nJIaHHHe. K}.'03 ose nJIaHMH~
L.yHaa je npoceK80 CBOjy KJI~CYPY, '1Mje cy cTpaHe BliCOKa IJO 600 MeTapa. nj:e;.
y~a~sK y beppan ~YH8a je mH pOK 2 KM., a y .KJ1HCypH ce cyEaBa ~O 13U M~Tara.
0130 'IliaH KJIHCypy ,[JYHaBa jeJlHOM Oll Ha.iJIen:!JHX y b";spon:a, aJIn y I~CTO BJeYe 'IIUTY.
nAoBHAOy ~YHaBOM BP~O TemROM H onaeHOM.
rraHHU8 npeMa FyrapcKo j Mlle npeKO BaJIK8HCI<HX nJJUHHHS 11 l:.;\'I"'R 'q]{fl. .le ~; 36 KM.
HAH 17,8%.
JY~OCJ1aBHjy ca CBOjKM ceBe~HKM M HCToqHHM CYCCJlVJ.M8 He ~e~yjy caMO CYE03eUH~
nyTesid E8)i('HK ~a H:.~7.0B np'1E~pe.z;.H.VJ. ~J K;',"JI'fypHI1 ){(VJ.BOT. Hl-JJ: Be 3y je PI l j'Ha!~. OHC'~ ~Y
CBe nOllYHaBCKe aeM.l.e mTO y BeJIPIRoj MapI nO'AehaBa HJ1XOBe 38 .je.nH~!'1Ke HH'I'eI~ce VJ.
MoryhHocTH aa capaA~Y.
JY~OCJIaBHja co Ha jyry rpSHH'IH ca rpQKOU. rpaHVJ.~a nr-eMa rp'IKoj ~yra1{Ka :e

262 KM. HAH 8,7%. TepaH Kp03 KojH Or0J183H rpSHHUS BehHHOM je OTEOr~H fi ~8KO
nr.O.na.~aH. rpaHHU8 H~e lleJIltlMH'IHO npeKo H!-'ecnaHCRor .je3epa. Ha ;-~peCm.l.HCKO)/
je3epy aa.na.3H ce TpoMe~a H3Me~y JyrOCJIaBHje, rp'lRe PI AJ1~aHy.je. O~ Te 'I'rOYe~e

/lO Ja/lpaHCKOr Mopa JyroCJIaBHja ce rpSHfII'Ili ca. A.JI~8HK ;m.r. Oli I:pecnaHCRor je3~J:a
rpaHHUa fII~e rpeOeHOM apJIo BHCOKHX DJI8HHHa, ce'lo r..Ea ,je 3epa ()XPi1,D.CKO H CH:S/lar CKO
H H~Jla3H Ha JaJ1p8HCKO Mope. l1YZHHB OBe r pa H if ue je 4613 ItM. HJUI 1 lj ,I.J%. AKO ce
OBa rpaHHU8 norAe.na Ha reorpsTcKoj KarTH, Er,,~ehe ce Aa je HCTO :Rr;JIO TelllKO
fir-0JI8.3H8, ceM y .nOJIMHQM8 peKa, KO Ji-DC Jl'Ma uaJIo.
Ha Kpa jy Tpe6a ~01l8TH, .na JYI"'OCJl8 PHjy If rp'l1C'Y Beay je ~OJIHHa BaU18j:a (AKC;~OC).
~YT, KOj~ B,lJ.a /l.OJIHHOM OBe peKe OJI Ee~HKe je eKOHoMCKe fI CTpaTePHjcK6 Ba~HOCTH
3a 06e 3eM..Ie. CJI060,lIHa 30Ha, KOjy JyrOCJI8SH ja HMa y COJIYHCKOlK nr\~CTaHHmTY
(ErejcKo Mope) MHOI"O nosehaaa sazaocT OBor cycenCTSS.
1178

Reading: Jugoslavija i njeai susedi
Jugoslavija ima jako dugaku suvozelnnu granicu - oko 3.013 km.
Na zapadu Jugoslavija ima zajednicku granicu sa Italijom. Ta granica ide

od Jadranskog mora 1 prolazi kroz Alpske predjele do tromea sa A~atrljoffi.
Dugaka je 151 km ill 5% od ukupne kopnene granice.
Italija je astm toga susjed Jugoslavije na Jadranskom moru. Osim toga

Italija je bila u prolosti kao i sada jedan od najvanijih susjeda Jugoslavije.
Na sjeveru Jugoslavija granici sa Austrijom i Madarskom. Granica sa

Austrijom dugacka je 324 km ili 10,7%. Prema Madarskoj Jugoslavija ima
najduu kopnenu granicu - 623 km ili 20,7%. Dok granica prema Austriji prolazi
kroz brdovite Alpske predjele, granica prema Madarskoj ide kroz veliku Panonsku
nizinu.
Isto~ni susjedi Jugoslavije su Rwnunija i Bugarska.
Granica prema Rumuniji dugacka je 557 km ill 18,5%. Teren kroz koji
prolazi granica ravan je sve do Dunava (Banat). Odatle je granica izmeu dvije
zemlje Dunav. Sa obe strane Dunava diu se Karpatske planine. Kroz ove
planine Dunav je prosjekao svoju klisuru, cije su strane visoke do 800 metara.
Pred ulazak u erdap Dunav je irok 2 len, a u klisuri se suava do 150 metara.
Ovo cini klisuru Dunava jednom od najljepih u Evropi, i stoga je plovidba
Dunavom vrlo teka i opasna.
Granica prenla Bugarskoj ide preko Balkanskih planina i dugacka je 536 km

ili 17,8%.
Jugoslaviju sa sv~jim sjevernim i istocnim susjedima ne vezuju samo

suvozelnni putevi vani za njihov privredni i kulturni zivot. Njih vezuje i
Dunav. One su sve podunavske zemlje to u velikoj mjeri poveava njihove
zajednike interese i mogunosti za saradnju.
Jugoslavija se na jugu'granici sa Grekom. Granica prema Grkoj duga~ka
je 262 km ili 8,7 11

Teren kr.oz koji prolaZi granica veinom je otvoren i lako
prolazan. Granica ide djelomicno preko Prespanskog jezera. Na Prespanskom
jezeru nalazi se tromea izmeu Jugoslavije, ar~ke i Albanije. Od te tromee
do Jadranskog mora Jugoslavija se granici sa Albanijom. Od Prespanskog jezera
1179

BASIC COURSE UNIT 4(,
granica ide grebenom vrl~ visokih planina, sjee dva jezera Ohridsko i S~~darsko
i izla zi na Jadransk~ m~re. Duina ove granice j e 465 km ili 15, 4%. Al(~ se ova
gru~lica pogleJa na gecgrafskoj karti, vidje~e se da je ista vrlo teko prolazna,
osim u dolinama l'ijeka, k::.>jih ima mal~.
lJa kraju treba oodati, Ja Jug~slaviju i Greku vezuje dolina Vardara

:AK5i~s). Put, koji ide dolinom ~ve rijeke od velike j~ ekonomske i strategijske
vazr~3ti za obe zemlje. Slobodna zona, koju Jugoslavija ima u Solunskoj luci
(E_'~js.{o more) mnogo pO'/eava vaznost ovog susjedstva.
Banat, -cita name of a provirlce - part ~f Vojvodina

mn. p
ridge
,
kopner.i, -a, -o cJntinental, land
lL1k;J. port
,
~:i;- ,,115 from there
plovidb:l llavigati~n
podu.r.. avslcI, -at -5 Danl1bian

I ,
Prespan8k~ jezer~ lak(~ Prespa
pr"5lazan, pr5lazna, -o acc~"~-)S l ble
pr{:s t <lxci tE s por't
prosei, ~a pr'os~eJll, prosekao to Cvl.t thr'Jugn
/pr'osjei, da prosijeccm!
pr~s15st f poe t
saraor.ja / sur~dnja collaboration
strate,~ijski, -aJ -6 stratec.:;ic
sUsedstvo / sUsjedstvo nei,~hborhood
suz~vati, SU78.Vam to narrow

tr~rnea il polrIt \,/11(:1'(: thc borders of three
(;'Jurl'\.,r'j (~~; Jrl(;(_ t
Questions on Readin~ IJu~oslavija i njeni susedi l
Sa kojim zemljama se grani~i Ju~oslavija?
S kojom zemljom se Ju~oslavija granici sa zapada?

~ta ini Italiju jednim od najvaznijih suseda Jugoslavije?
Ko su susedi Jugoslavije na severu?
1180

Kakav je teren kroz koji prolazi granica izmeu Jugoslavije i AustrlJ0 ~
Mad~arkse?
S kojom dr~avom Jugoslavija ima najduu kopnenu granicu?

S kim se Jugoslavija grani~1 na istoku?
Izmeu kojih zemalja se nalazi klisura Dunava?
~ta vezuje Jugoslaviju sa njenim severnim i isto~nim susedima som suvozemnih
puteva?
Koje su podunavske zemlje sem Jugoslavije?
Kakva je granica izmeu Jugoslavije iGrcke?
Gde utice reka Vardar?
Da li je solunsko pristanite vazno za Jugoslaviju?
YUGOSLRVIR
l _ . - Intetnahonal boundat' tUIJl-;:;--l
(!)1ia1.....
kePubhr CdDltal I
o Autummou!) 'lea tapatal I
Au.............. _
OttNn ,.tr I
SelectedU,,"1
? I t ,1~!JO I!JO 1'>lJ

Stdlutlllil!des
1110 I!JO
.ledaI
44-
ITALY
TIRKE\ ~_ttfA""'''''''=' .......

_.,..,..dl,.,,.t/ _ ..
\',,"oI"""McUI,-.~,Io_-q
f -x,Jothol,....."
I
20
O\U.I:RIO\ )
11"."-\
L I B Y A
13636 1 55
1181

BASIC COURSE fOOT 47
UNIT 47
In Visa Section U odeljenju za vize
A
Please sit down~ madam. Izvolite sjesti~ H~O~HTe cecTH, roclo~o.
gospoo.
What can I do for you? ~to zelite?

B
to report~ Isel prijtiviti, rIJ i' jkRW]'H,
denounce; to da prlja.v:I:m r-8 n~ ~ ~i'~M)"
register~ file
immigrant (adj.) useljenick:I:,

-a, -o
visa vIza h~38
consul k5nzuI K5Hty.r.
I wanted to register for Ja sam htjela da se Ja caM X'f~ ..'U:l ;:'1.1 C61
an inunigration visa~ sir prijavim za
('Mr. consul').
useljenicku vizu,
gospodine konzule.
A
('Whom') Do you have Koga imate u Americi?
[any relatives] in
America?
B
MY husband lives in Moj mu ivi u Americi
America~ and he wants i on eli da ja sa
me and the children to
join him there. djecom doem kod
njega.
A
.
permit dozvola noa f'o ..'Ja.
#
sojourn boravak, bor~vka (loT/alaR, c-o;nry-:.
Is your hus band an American Da li je va mu~

citizen or a permanent ameriki graanin
resident (or 'has a
permanent permit of ili ima stalnu
soJourn' )? d~zvolu boravka?
1182.

B
not long time ago, nedavno ,
HeAaBHO
-
recently
He recently became an On je nedavno postao OH je CROpO nOCTao

American citizen.
ameriki graanin. aMepH~KH ~pa~&HHH.
A
What is he doing? Cime se on bavi? qHMe ce OH a&HHMa?
to sustain, support; iZdr~iivati, H3ApzaBaTH, '"

to endure, stand
izdravam ,
23.zI.pxcaBaM --
Is he able to support Da li moe vas i Aa ~ Moze Aa H3ApzaBa
you and the children? Bac H lleuy?
djecu izdrzavati?
B
,
to employ zaposliti, aanOCJIHTH,
,
da zaposlim Aa aanocJIiM
draftsman crta, crt~a UPT81f, uPTi~a
to earn zaraIvati, " TH,
aapa l)HBa
zaraujem 3a~~l)yjell
Hels employed as a drafts- On je zaposlen kao OH je 3anoc~eH Kao

man and is earning crtao i zarauje upTa~ H aapa~yje
enough for us to live on.
dovoljno za zivot.
A
to submit; to stand, podnijeti,
endure da podnesem
,
Aa nOAHeCeJl
-
,
application molba MOJl6a
Did he file an application Da li je on podnio Aa ~H je OH nOAHeo

for your visa with the molbu za vau vizu Mo~y oa samy BHay
immigration authorities
in America? kod useljeniokih KOlI yce.lleHH~HX
vlasti u Americi? B~CTH y AMepZUH?
B
Yes, he did. Da, podnio je. D.a, nO,lJReO je.
,
copy prijepis npenac'"
or, kapija KSnHja
,
statelnent izjava Hajasa
1183

oath z~kletva '"

3aKJleTSa
Here ls a copy of his Ovo je kopija njegove Oso je Dpenee Herose

affidavit of support izjave pod zakletvom H3jase no~ 3aK~eTBOM
('his statement under
oath about his material o materijalnom o MaTepHja~oM cTaHr.
situation' ). stanju.
A
How old (1big t ) are your Ko11~a su va~a djeca? KO~Hxa cy sama ~eua?
children?
B
daughter l{~rka Gpl xh;pxa
krki Xh;PXH
, ,
under age maloljetan" MaJ10~eTaH,
,
maloljetna" -o Ma~o~eTHa, -o
,
of age punoljetan, nyHo.lIe TaH ,
,
punoljetna, -o nyHOJleTH&, -o
My daughter is still a Moja kerka jo~ je Moja KhH je jom MaJlO~eTHa,

minor" but my son is maloljetna, ali aJlH Moj CHH je IlYHOJleTaH.
of age.
moj sin je
punoljetan.
A
The age doesntt affect the Godine nita ne r OAM He HHDfT8 He yTH '1y
preference right if utl~u na pravo Ha npaso DIJseHCTsa,
your son lsn 1 t. married.
prvenstva" ako va aKO Bam CHH BRJe
sin nije o~enjen. ozeBBH.
B
No" he isntt. Ne" niJe oenjen. He, HY-je oze&eH.
to speed up" Ubrzati" Y6p3aTII,

accelerate da ubrzam ~a Y6~3iM
or" pospjeiti, nocnewHTH, '"
da pospjeIm ~& nocnemiiM
issuing, issuance, izdavanje '"
R3.l1.aaaJlle -
issue
Can I do anything to Da li mogu u~initi ~a ~ ja Mory .lI.a Y'lHHRM

speed up the issuing of neto da pospjeim HemTO /l.a y(jp3all
the v1sa?
izdavanje vize? HOA8SaHe SHoe?
1184

to take out, pUlI Izvaditi, -

B3B8.AH'1'B,
out, extract; to
get a ticket or da Izvadrm .ua H3saAiu
document
document dOku.nen(a)t, ,tl ox1-xea (a) T,
dOkUmenta - H'1'&
ltOKYJle
or, isprava " cnpaB8.
H
Surely I have to get Sigurno moram CHrypHO Tpe6a Aa HBBa~HM

some documents. izvaditi neke HeKa ltOKyveHTa.
isprave.
A
ins truc tion uputa -
ynyTC'1'BO
t.
regulation, pr6pis nponKc
instruction
Here is this ins truc tion. Evo vam ovaj propis. Eso BaU OSO ynyTC'1'BO.
,
extract" swmnary izvod BBSOZl
~ a-
leaf, letter, news- list pl listovI Jmc'!' JlBCTOBH
paper
,
to wed vjenati, Bea.'1'B,
vjenam,
,
,tla Be8118.1I,
-
p.p.p. vjen~ B~B'li8
marriage certificate vjenani list
BBBO,tl H3 (IIaTHue) KJHlre
or, vjenanica s8a1li'ai'x / SeaUHHIlB.

pert. to birth rodnI, -a" -(5 "
POAHH, -I, -8
birth certificate rodni list RSBOA
HB(xaTHue)
, KaHI'e
I
or, kr~tenica po~eBHX / KpmTeHKU&

certificate" uvjerenje 7Bep5B:e
conviction
You'll need copies of Treba6e vam vjenani TpeaLe Bau BGBOAH BG K&HI'a
your marriage and birth i rodni list i jo~ sea,aHHX B po~eBHX, Kao H
certificates as well as
some other certificates. neka uvjerenja. jom HeKa 7B8PeBa.
outgoing" exit iZlaznI, -a., -<5 BGJJa8Hi, -i, -8

em1grant (adj.) iseljenIkI, Hce~HB~., -i, -6
exit visa
or
-!" -<5
izlazna vfza
IIG_8Ha BII8a
"
em1gration visa iseljenika vfza
U8S

BASlCcouaSB UNIT 47
Can you get a passport Da li moete dobiti lla JIHMOKeTe ltOCSJlTB

and ex!t visa? paso~ i izlaznu uacom B Be~aHY B.ay?
vizu?
B
I hope I won't have any Nadam se da neu imati RaAalI ce lta ReLy oaTH
difficulties with that.
pote~koa oko toga. Temxoha OKO To~a.
A
All right. Dobro. l1oCSpo.
Vocabulary Pertaining to Consular Affairs

driivl j anin citizen (legal)
dravljAnstvo citizenship (legal)
emigracija emigration (political)
em.!grant emigrant (political)
graanin citizen
graanstvo citizenship
iseliti se - iseljavati se to emigrate, to move out
iseljava.nj.e emigration
iseljenIk, -Ika emigrant
izvod iz mati~ne knjige death certificate
~IIh / Umrlica
niidlean, -na, -no in charge
nir6dnost f nationality
otadbina fatherland
nisle [niislje] / inheritance
nasledstvo [nasljedstvo]
podanIk pl podanIci citizen, subject
pod&nstvo citizenship (legal)
spisak pftanja / upitnIk ques tionnaire
tur:!stI~kalvfza visitor's visa
tranz:ttna1vfza transit visa
useliti se - useljavati se to imm.igrate J move in
useljenlk, -fka 1mm1grant
useljavanje immigration
zaostav~tina / masa inheritance, estate
za.vi<SAj native land
za.vi<Sajan, za.vicAjna,-o native
zavi~ajnost f /dom!Cil domicile
1186

'C:
~
H3DO)]; -I:='
I~
H3 MATIf1IHE KILHrE POnEHHX

Qyuan_ 01Dll1llllO ePna CP
CJ'PAHA
(JluI. MeCCIl rO.tllOI8 ~a)

(1eQb Ipoj)
" "
---..- _.......
(aH, . . . . . . . . . . . . . . (O-~ POItraa) CNCl:TO pol)c- Y'lRqll H fipoJ)
-- M MM _M M
- -
(llapO_ ..
- " ...
- ...... po' nOli 4DftT8)
HaKNllJ1NM ynKLK II npll6eJ1CWKe
nOllAUIt O PO,IUI1'EJWtMA OllA MAJKE

Jj
~
nopoAII'IHO ...
(1ll ...., ..,ja. . . ~I
~
~ POI)UO . . .
OJ
-.J
".,.... llIeaeQ R rOJllQla pol)elwl
-
~
Mem po1)eaa
,IlpnIINIICTJIO
Hapoucr
1aIUiMaIM
Mecro C1'lUI08IIN
~"""'fl*IU8
IbJ1d TO "IlaHa 19 rOJl

Ropo4JItIRO H pa4eao ....e nPJIJ&Blloua
(M nl MaTM'Iclr
- (llpja8lLUll) (MlITI...,,)
~ lp. nm ..A" H 1148"~H e'~~~~1 ~:=;:~i':;:u'~ &, I"a:t

"3DO)];
H3 MATIflIHE KlLHrE BEH1IAHHX
CKynWTHHa OUWTHHe _._._.._._.._ , cpe3a _ ._.. _................ peny6J1HKe.
CT.PAHA .
(TCQilii6;ojr ---(MCTO-n.:mm ....-&'P.i8)"---
)KeHHKa He.CCTe
nopOAH'DIO H poJ)eHO
HMe
~-------_t_-------------------
PallHje 6pa'lllo CTIUY
.....- -------------------I
AaB, MeceJl H rOAHH8
po1)eatL
ApJCllBJloaHCT80
HapOllHOCT
MecTo CTaH08lUloa
(Cpe3)
oua oua
nOpoaK~HO H PO~HO
"Me poaKTen.a MajKe _.___._ ____..____. MajKe
nOpoaH~HO H pOTjeHO H~C I)

" MecTO CTaHOsafb8 caeaOK8
IIpK clUIanatt.y 6pau 2) _._ ._._ ._ _.__. ._..__ ... _.___. ...__
~-----------
nOpOalt~HO H P01)eHO HMe H MeCTO
CTaHOBaHoll nYHoMO!\HKKa HnK TYMa'l8 _ _...____._._....._ __ ____. __ ___ .___".'___." ".
nOpoJlH~HO If poJjeHO HMC CJlyxc6CHOI

,1Rua opca KojHM je 6paK CKnODJ&eH
nOpOaH~HO K PO~HO HMC MaTH'fapa
"ljasa 6pa~HHX ,lIpyrosa, o tt.HX08RM nOpOJ1H'IKHM HMeKKMa HaxKuHH yoHCH II npll6enewxe:

y apyre Hljase
npHMea6c H ucnpa8Ke rpewaxa:
CaeJlOuH: &pa'IIIH apyroBH:
I) _..__._....._... __. HlllaTO llaHa ._..........._ I~ ........__ rOJl.

J)
2) _._ ._. __... ._...__.._......... 2) ._......._..._... ..

MaTJl1l8p,
(M. n.)
Cn)'lK6eJlO nKllC MaTJI'IlIp
06pa1lU,l 11/33
1188

'C:
~
~
H3BOA -3
03 MATHqHB KIbHrB YMPJIHX

HapoAHOr oroiopa Cpe38. ...........................................................................................................
CTPAHA
TexyIm Spoj (Aau. MeCI:U H rOAHlla ynllcal
(llaR. Meceu. ra.BHa H 'lac (0-24) CMp"") (eleCTO ClllpTH. )'."IU8 H lipOJ)
UOPOAJAHO H pot,)eao lIMe YMP.nor (.ne)

HaKHtU\HH ynHCJI:
,l(au. MeC~ H ro,qrma pot,)eaa yMPJIOr (JIe)
_._--_.- --_._----_
.. .. .. -- ~.- -- Jj
MecTO poljeHaa yMpJIor (.ne) (cpe3)
.....
------ -
.ztpZ8BJb8BC'1'BO
---- - - - - - - - .._- ., - - - 1 - - - - - - - -.. - - - - - - - - - - - - - - . -....- - - . . .
RI
..... Hapo~OCT
n
eX>
\o !
~
UOCJIe,ttHte MecTO C'r8HOB8lDa; y.n. JI 6p.

e;
-----
BP8'f1lO CTaJ&e
______ .. __ - _ _ .. - _._- -o ._ .. _ ~
Uo~o JI poljeao HMe 6pa'IHor myra
Oila
UapoJ;tH'lHO JI pol}eHO HMe poAKTen.a
MajKe
!
UOPOWAHO H pot,)eHO HMe JIPHjaBH~a
" __ " o __ .. _
MecTO CTaBOBaB4 (y.n. JI 6p.) upHjaBHo~a
npHME'A)e JI Hcnpasxe rpemaKo:
Jth;laTO AlUiQ 19 ro:l.
(M. II.) MaTH"lap.
npHjalD.lal! MaT8'1ap
06p13al1 Gl'. t1il.. ('3-'lO..1O) .f.1i181Le: ..CaspelleRI IAlIRR8crpauaj8 -6eorp8.l. III'HlpeRC!K8 li

NOTES
Note 47.1 Word Formation: Adject1ves and Verbs
glUp 'stupid' zaglt1piti 'to become stupid'

,
/oglupiti
jeftin 'cheap' pojeftIniti 'to cheapen'
sknp 'expens1ve' poskupiti 'to raise the price of'
slep 'blind' oslepiti 'to become blind'
In these pairs the adjective may be ~considered as basic and the verb as
derived from it. In each case the verb has added a prefix - a perfectivizing
prefix.
The following forms show how the verb may share formants in common with
the adjective:
Adjective-Verb
Formatlve in
Root ~ Adject1ve ~ Common
,
snag- snaga sn~an osn~iti J
strength' strong' strengthen'
ed- ~ edan oedneti -(a)n

'thirst' 'thirsty' 'thirst'
gl~d-
..
glad gl.dan ogladneti (a)n
'hunger' 'hungry' 'be hungry'
vlag- vlaga vlaan OVlaiti J

Imoisture' Imo1st" damp' Imoisten'
jas- jasan objasniti -(a)n

'clear' 'make clear'
An example where the adjectlve is derived and the verb appears baslc ls:
Adjective
mog-
~,
moc ,
mo" can moi
1190

An important set of adjective - verb forms is that of the comparative of

the adjective and verbs derived from it. Examples are:
Adjective Comparative Verb

blAg lmild' blaI ubU1lt1 'to alleviate, soothe'
,
dalek ifar' dalji udaljiti lto remove'
,
dobar 'good' boljI pobolj~ati 'to improve'
,
gorak Ibitter l gor~! ogar~iti Ito embitter 1
jak 'strong' ja~! poJa.~ati 'to strengthen, intensify'
lep 'beautiful' lepi ulep~ati 'to embellish'
m.1i 'small' manj! smanjiti 'to reduce'
mek 'soft' mek!! umek~ati 'to sorten'
rav 'bad' gorI pogorati 'to worsen, deteriarate'
veliki 'large' ve! poveati 'to increase'
Note the extension /--/ in /pogorati/, parallel to /umekati/ and !ulepati/
where it is the comparative suffix.
The following list ls of some other common adjectives and verbs which are
based on them:
"
cftn 'black' poc~niti 'to blacken, to become s unburned ,
oc~niti 'to speak ill of'
,
crven Ired l pocrveniti Ito redden, blush l
~ist Iclean' istiti Ito clean I
glf.tp Istupidi zaglUpiti Ito become stupi l
/oglllpeti
glQv Ideaf l ogltlviti Ito become deaf'
/ogltlveti
).
go 'naked, barel ogoleti Ito denude l
jeftin Icheap , pojeftIniti 'to cheapen'
ljat Iangry I ljllt1t1 se Ito become angryl
mlAd Iyoung I podmliidi ti 'to rejuvenate'
I-podmlacnvati
prost 'simple' uprostiti 'to simplify'
"
skt1p 'expensive' poskllpiti 'to raise the price of'
slab 'weak' slabiti 'to weaken'
sl~p 'blind' osleptti Ito become blind l
"
spor 'slow I usporiti Ito slow down l
star 'old' ostariti 'to become old'
sve! 'fresh' osveitl 'to freshen'
topal 'hot l topllti 'to warm'
/utoplltl
1191

Note 47.2 New Verbs
a/I P izdrati da iZd1~Im to endure

a I izdravati izdravam to support
,
vIc P podn~ti da podnes~m podneo -~la podn! t/podni j et to submit
/podnijeti podnio -ijela podnesen -ena
i I podnositi podnosIm podno~en
i p posp!~iti da pospe~Im to speed Upi

!pospje~iti !da pospje~Im
a!J~ I pospe!vati pospeuj@m
/pospje:fvati /pospjeujlm
i P prijaviti da prijavIm prijavljen to report
a/J@ I prijavljfvati prijavljuj~m prijavlJtva.n
a P ubrzati da , ubrzam ubrzan
, to speed up
a I ubrza-vati ubrzavam ubrzava:n
,
i p useliti da uselim useljen to move in
a I uselja.vati useljavam useljaVan immigrate
,
i I vaditi
, vadIm vaen to take out
i p izvaditi da izvadIm Izvaen
a P vencati da vencam ven~a:n to wed

/vjencati Ida vjencam /vjen~a:n
a I venca-vati vencava:m vencavan
/vjencavati /vjencavam /vjenca:van
i P zaposliti da zaposlim zaposlen to employ

a I zapoljavati zapoljavam zapolja:van
i P zara.diti da zaradIm
, zaraen to earn
a/J~ I zaraIvati zarauj~m zara:J:van
Grammatical Drill
GD 47.1 Verbs Derived from Adjectives
The follOWing transform drill may be drilled first as a learning drill.
In the second drill the verb transform is to be given without books with the
adjective sentence as cue. The third drill is to be question and answer. One
stUdent is to ask a question based on the drill sentence. The other is to answer,
using the verb being drilled. The answers may be as free from the text as the
student wishes, provided only that the verb in question is drilled.
1192

/dobar, bolji/ - /Poboljati se-poboljavati sef 'to improve'

Uslovi za zivot su sada dobri. Uslovi za zivot su se poboljali.
Uslovi za zivot su sve bolji. Uslovi za zivot se poboljavaju.
Odnosi izmeu velikih sila su dobri. Odnosi izmeu velikih sila su se
poboljali.
/rav, gori/ - /pogorati se-pogoravati se / 'to worsen, deteriorate'

Stanbene prilike u gradu su rave. Stanbene prilike u gradu su se
pogorale.
Vremenske prilike su sve gore. Vremenske prilike se pogoravaju.
Odnosi izmeu velikih sila su ravi. Odnosi izmeu velikih sila su se
pogorali.
/veliki, vei/ - /poveati se-poveavati sef 'to increase'
Broj aka u kolama je veliki. Broj aka u kolama se poveao.
Broj aka je sve vei. Broj aka se poveava.
Tekoe su velike. Tekoe su se poveale.
Imali, manji/ - /smanjiti-smanjivati/ 'to reduce, diminish'
Prirataj stanovnitva je manji. Prirataj stanovnitva se smanjio.

Prirataj stanovnitva je sve manji. Prirataj stanovnitva se smanjuje.
Tekoe su sada manje. Tekoe su se sada smanjile.
ljak, ja~i/ - /poja~ati-poja~avati/ 'to intensify'

Vetar je danas ja~i nego juce. Vetar se danas pojacao.
vetar je danas sve jaci. Vetar se pojaava.
/snaan/ - /sna~iti-osna!iti/ 'to strengthen'

On je snaan ~ovek zbog tizi~kog rada. Njega je fiziki rad osnazio.
Fizi~k1 rad pravi ~oveka snaznim. Fizi~ki rad snazi oveka.
Islabi - /slabiti-oslabit1/ 'to weaken'

l
On Je fizick1 slab zbog nerada On je f1zickl oslabio zbog nerada.
Nerad pravi coveka slabim. Nerad slabi coveka.
/gladan/ - /ogladneti/or /ogladniti/ '-to get hungry'
Gladan sam. Dajte mi ne~to da jedem. Ogladnio sam. Dajte mi neto da
jedem.
/Zedan/ - /ozednet~ or oedniti/ 'to be thirsty'
Dete je zedno. Dajte mu cal1u mleka Dete je ozednilo. Dajte mu cau mleka
i11 vode. i11 vode.
l/neradi - linactivity'
1193

BASIC COURSE UMlT 47
~1st/ - ~1st1t1-pO~1st1t1/ 'to clean, sweep'

Va~a soba je ~ista, gospod1ne. Vaa soba je po~iena, gospod1ne.
Va~a soba jo n1je gotova. Va~a soba se sada ~1st1.
~1st/ - ~1stit1-0~1st1t1/ 'to clean'

Vae c1pele su ~iste. Vae cipele su 0~1ene.
/prljav/ - /prljati-isprljati/ 'to soil'

Moja koulja je prljava. Moja kouaja se isprljala.
Odelo svetle boje lako se prlja.
/topal/ - /otopliti/ 'to become warm'

U maju je obi~no toplo vreme. Vreme u maju obi~no otopli.
/topal/ - /topliti-utop11ti/ 'to dress warmly'

Decu treba toplo obui. Decu treba utopliti.
Decu treba dobro topliti.
/hladan/ - /hlad1ti-ohlad1t1/ Ito cool down'

Moja kafa je hladna. Moja kafa se ohladila.
Moja kafa je jo vrua. Moja kafa se jo hladi.
/hladan/ - /hladit1-rashladit1/ Ito make cool'

Da li je voda hladna? Da li se voda rashladila?
Voda jo nije dovoljno hladna. Voda se jo hladi.
/hladan/ - /zahladneti/ 'to become cold'

Napolju je hladno. Napolju je zahladnelo.
/uzan/ - /suziti/ Ito narrow l

/ui/ - /suavati/
U jednom delu erdapa Dunav je vrlo U jednom delu erdapa Dunav se suava
uzan (150 m. ). na 150 m.
/iroki - /iriti-pro~iriti/ Ito widen l

Ovaj put nije dovoljno irok. Ovaj put treba proiriti.
Od Zagreba dolina Save je iroka. Od Zagreba dolina Save se iri.
Iskupi - /poskupiti/ 'to raise the price'

/skuplji/ - /Poskupljivatl/
~ivotne namirnice su skupe. ~ivotne namirnice su poskupile.
~ivotne namirnice su sve skuplje. ~ivotne namirnice poskupljuju.
/jeftin/ - /pojeftiniti/ Ito cheapen'

Voe je jeftino. Voe Je pojeftinilo.
1194

/sladak/ - /zasladiti/ Ito sweetenI

Vaa kafa j e slatka. Vaa kafa j e zaslaena.
Igo, gola/ - /ogoleti/ 'to denude l

Dalmatinske planine su veinom gole. Dalmatinske planine su veinom ogolele.
/dockan/ (adv.) - /docniti or zadocnjavatl- zadocniti/ I to be late I

Ja sam doao dockan na veeru. Ja sam zadocnio za veeru.
Vozovi sti~u dockan zbog snega. Vozovi docne Zbog snega.
Vozovi zadocnjavaju zbog snega.
/kasan/ - /kasnit1 or zaka!njavati-zakasnit1/ Ito be late'

Voz je do~ao kasno. Voz je zakasnio.
Vozovi sti~u kasno zbog snega. Vozovi kasne Zbog snega.
Vozovi zakaInjavaju zbog snega.
/blag, bla~i/ - /ubla~iti-ubla~avati/ 'to soften, alleviate I

Oni su postali blagi pod uticajem Kultura i obrazovanje su ih ubla~ili.
kulture i obrazovanja.
Pod uticajem klime ljudi postaju blazi. ~ima ublazava ljude.
/lep, lepi/ - /prolep~ati/ Ito become beautiful, improve I

Radio kaze da e sutra biti lepo vreme. Radio ka~e da e se vreme sutra
prolep~ati.
/lep, - /ulep~ati/ Ito make beautiful, embellish l

lep~i/
Ovo drvee je ucinilo na~u ulicu lepom. Ovo drvee je ulepalo nau ulicu.
/slep/ Iblind l - /oslepet~or/oslepiti/ Ito become blind l

Moj prijatelj nije potpuno slep, ali Moj prijatelj nije potpuno oslepio,
slabo vidi. ali slabo vidi.
/gluv/ Ideaf I - /ogluveti/or/ogluviti/ 'to become dearl
Moj srodnik je skoro potpuno gluv. Moj srodnik je skoro potpuno ogluvio.
/ljut/ - /naljutiti (se)-ljutiti (se)/ Ito get angry'
Ja sam ljut na Jovana. Ja sam se naljutio na Jovana.
Ja se ljutim na Jovana.
1195

Ko iZdaje vize?
Ko je nadlezan za izdavanje viza?
Da li vi izdajete vize?
Da li ste vi nadlezni za izdavanje viza?
Kakvu vizu elite, gospodine?
Koja dokumenta treba da podnesem za useljenicku vizu?
Da li ~ena i deca imaju pravo prvenstva za useljenicku vizu?
Da li je va otac americki graanin?
~ime se zanima va otac?
Da li mo~e otac da vas izdrava?

Koliko on zarauje mesecno?
Koliko godina ima va sin?
Koliki je va sin?
Da li imate izvod iz knjige vencanih?
Da li ste podneli izvode iz knjige roenih?
Da li imate paso?
Da li ste dobili izlaznu vizu?
Da li ste bili kod lekara?
1196

UNIT 48
Reading Selection - ~tivo za ~1tanje
Reformat1on - Reformacija
nOKpeT peroopua~je 6HO je Hajja~R Me~y C~OBeH~HMa. YCKOpO noc~e 06ja~RsaHa
~TepoBHx 95 Ta~aKa (1517) R~eje pe~opMa~Hje noja~yjy ce y C~oBeHHjH (1525).

DpoTecTaBTcKH pemopuaTOp npHKOZ Tpy6ap (1508-1586) npeBeo je HOBB 3aBeT Ha
c~oseHa~KH. Ha HeKa~HM yHBBep3HTeTHMa CTYAupajy He caMO n~eMHhB H rpa~aHB,
seh H M~~HhH ceOCKor nOpeKAa. (CaMO y TH6HHreHy y~H 301 ~aK H3 THX KpajeBa.)
y UpKSH nponose~HHUH ynoTpe6~Bajy AO Ta~a 3anOCTa~eH, C~OBeHa~H je3HK.
3aTO c~oseHa~B nyx pa~o npHXBaTa HOBy HayKy. npOTeCTaXTH cy H3AaAH OKO 50
K~a aa C~OBeB~e (1551-1595). TaKO je y C~oseHHjH npOTeCTaHTCKH nOKpeT
HanpaSHO AyXOBHy peso~UHjy H CTBOpHO HapO~HY K&HEeSHOCT.
YTHQaj pe~opMauHje KO~ XpsaTa HHje 6BO TaKO jaK Kao KO~ C~oseHaua. UeHTap
nOKpeTa 6HO je y HCTpH. H3 HCTpe je 6HO ~yseHB npOTecTaBTCKB HaY~HHK MaTHja
B~~Hh (1520-1575) noaRaT no~ HMeHOU ~AaQHjyc H~PHKYC. Ha ~e~ Tor nOKpeTa
6R~ cy y~eHB ~y~H mapOKHX nor~eAa. OHH cy ze~e~H ~a ce nOKpeT pe~opMaUBje
npomxpH no ue~OK Ba~aHY, ~aK H Me~y TYPUHMa. 3aTO ce OHH BHCy orpaHB~H~
Ha npeBO~eHe H mTaUnaHe CseTor nBCMa H upKseHHX K5Hra caMO 3a C~OBeH~e H
XpBaTe. To je KO npBK KY~TypHK nOKpeT y KOMe ce OCTsaPR~ capa~Ha C~OBeHaua,
XpsaTa B Cp6a. AO 1564. DpOTeCTaSTR cy 06jaBR~ 3a Cp6e H XpsaTe 13 CDRca
rJl8.rO.6RIlOM, 8 hBPH~IlOU H 9 AaTHHHIlOM.
Ko~ Cp6a je nOKpeT pe~opMaUHje HMao Bajuaaer ycnexa. Y TO ~oa na~a
o6Ba~He neLKe naTpHjapmRje (1557). CeM Tora, npaBOCJI8.BHa Bepa BeL je A06BJ18.
KOA Cp6a aaIlBOBaABO 06e~e.je H npeABOAHJ18. HapOA y 60p6H aa onCTaRaK.
TaKO je noxpeT pemopuauHje ocTao y OKBHpy KaTo~~e upKBe.
Pokret reformacije bio je najjai meu Slovencima. Uskoro poslije

objavljivanja Luterovih 95 to~aka (1517) ideje reformacije pojavljuju se u
Sloveniji (1525). Protestantski reformator Primo~ Trubar (1508-1586) preveo je
Novi Zavjet na slovenaki. Na njemakim sveu~ilitima studiraju ne samo plemii
i graani" ve i mladii seoskog porijekla. (Samo u Tibingenu ui 301 ak iz
tih krajeva.) U crkvi propovjednici upotrebljavaju do tada zanemareni,
slovena~k1 jeZik. Zato slovenaki puk rado prihvata novu nauku. Protestanti
su izdali oko 50 knjiga za Slovence (1551-1595). Tako je u Sloveniji
protestantski pokret napravio duhovnu revoluciju 1 stvorio narodnu knjievnost.
1197

Utjecaj reformaoije kod Hrvata nije bio tako jak kao kod Slovenaca.
Sredi~te pokreta bilo je u Istri. ~uveni protestantski naunik Matija Vlaci
(1520-1575) poznat pod imenom Flacius Illyricus, bio je iz Istre. Na celu toga
pokreta bili su uceni ljudi ~irokih nazora. Oni su eljeli da se pokret
reformacije proiri po cijelom Balkanu, pa ~ak i meu Turcima. Zato se oni nisu
ogranicil1 na prevoenje i tampanje Svetog Pisma i crkvenih knjiga samo za
Slovence i Hrvate. To je prvi kulturni pokret u kome se ostvarila saradnja
Slovenaca, Hrvata i Srba. Do 1564. protestanti su objavili za Srbe i Hrvate
13 spisa glagoljicom, 8 irilicom i 9 latinicom.
Kod Srba je pokret reformacije imao najmanjeg uspjeha. U to doba pada

obnova Peke patrijarije (1557). Osim toga, pravoslavna vjera ve je dobila
kod Srba nacionalno obiljeje i predvodila narod u borbi za opstanak.
Tako je pokret reformacije ostao u okviru katolicke crkve.

I.
reformation reform.cija pe4JopN:a~ja
The Reformation movement Pokret reformacije bio nOxpeT pe~opManHje 620

was strongest among je naj jaci meu je Hajjallu Me~y
the Slovenes.
Slovencima. CJlOBeH~HMa.
1._
announcement, objavljfva.nje 06 j aB.IJHBaB:e
publishing
point, period toeka (Cr) "
Ta1lKa
Soon after Luther made Uskoro pos-lije YCKOpO DOCJle o6ja~HBaHa

known his 95 Theses objavljivanja AYTeposHx 95 TallaKa
(1517), the ideas of
the Reformation appeared Luterovih 95 tocaka (1517), BAeje pe~p
in Slovenia. (1517), ideje MaUBje noja~yj7 ce
reformacije y CJlOS8HUjB (1$25).
pojavljuju se u
Sloveniji (1525).
Protestant (adj.) protestantsk!, DpOTeCTaHTCKI,
-a, -o -i, -o
,
to translate prevesti, npeseCTII.
da prevedem
,
Aa npeBeA8X -
,
preveo, -ela opeseo. -eJlll
1198

,
vow
New Testament
.
zavjet
,
Novi Zavjet
c-
saseT
Jo c-
HOBH SaseT
The Protestant reformer Protestantski reformator npoTec~aBTcK. pe~opMaTop

Pr1mus Trubar [1508-1586] Primoz Trubar (1508- TIpHMOZ Tpyap (1508-1586)1
translated the New
Testament into Slovenian. 1586) preveo j e Novi npeseo je HOBH SaBeT Ila
Zavjet na slovena~ki. C~OBeHa~H.
nobleman plemI
peasant (adj.) seoski, -a, -5
,
eeOCRH.
- -i, -o
Not only noblemen and Na njema~kim Ha HeMa~HM yHHsep3HTeTHMa

burghers were (Iarel) CTY~Hpajy He caMO
studying at German sveucilitima
universities but also studiraju ne samo n~eMHhH H ~pa~aHH,
young men of peasant Beh H
plemiei i graani, K~~HhH ceOcRor
origin.
vec! i mladi6i nOpeKJIa.
seoskog porijekla.
(Three hundred and one (Samo u Tlbingenu u~i (Cauo y THMHreHy Y~H
students from this area
were studying in TUbingen 301 ak iz tih 301 baR Ha THX Kpajeaa.)
alone.) krajeva.)
, ,
preacher propovednik, nponOBe.nHHK,
c-
propovednfka nponoSeAHHRQ
pl propovednfci nponose~HtiuH
, ,
to neglect zapostaviti, aanOCTaBHTH,
da zapostavim ~a sanocT8.sD
or, zanem~riti, aaHeMfpHTH,
da zanemar!m ~a
, --
BaKeM8.pHIl
Preachers were using the U crkvi propovjednici y qpKBH nponoBe~HHUH

hitherto neglected upotrebljavaju do ynaTpe~Bajy AO
Slovenian language in
church. tada zanemareni, Ta~a Banoc~a~H,
slovenacki jezik. C~OBeHa~KH jeBHK.
common people; pUk pl pUkovi

regiment ,
to accept prihvatati, npHXB8TaTH,
prihvatam
,
npHXB8.TaM
-
science, teaching n~uka BkYR8
1199

For that reason the Zato slovenacki pUk 3&1'0 CJIOBeHa1fKH O.fK
Slovenian common people
readily accepted the rado prihvata novu pa~o npXXBaTa HOBy
new teaching. nauku. Hayxy.
to give out j issue, izdati, da iZdam, H3~aTH, ~a H3~iM,

print; betray , ,
iZdao, izdala H3~ao, H3~iJ18.
The Protestants published Protestanti su izdali npOTeCTaHTH cy HB~a~

about 50 books for the
Slovenes (1551-1595).
oko 50 knjiga za OKO 50 KaMI'a aa
Slovence (1551-1595). CJlOBeHue (1551-1595).
spiritual, intellectual dUhovnI, -a, -o ~YXe'BHii, -i, -6

revolution revoll1cija pe BO.njUH ja
So the Protestant movement Tako je u Sloveniji TaKO je y CJlOBeHHjH

caused ('made') a protestantski pokret opoTecTaHTcKH ooxpeT
cultural revolution in
Slovenia and created a napravio duhovnu HanpaBHO lJ..YXOBHY
national literature.
revoluciju i stvorio peBOJIYUHjy H CTBOpHO
narodnu knjievnost. HapoAHy K&HZ8BHOCT.
The influence of the Utjecaj reformacije kod YTHuaj pet:tlopMaIlHje KOA

Reformation among the
Croats was not as strong Hrvata nije bio tako XpBaTa KHje HO TaKO
as among the Slovenes. jak kao kod Slovenaca. jaK Kao KOlJ.. CJIOBeHaua.
The center of the movement Sredite pokreta bilo UeHTap noxpeTa 6HO je
was in Istria. je u Istri. y HCTpH.
The famous Protestant ~uveni protestantski

scholar Matija Vla~i, npOTeCTaHTCKH
known under the name of naucnik Matija HaY~HHK
Flacius Illyricus, was Vlaci (1520-1575) MaTHja B~~HL (1$20-1$75)

from Istria. poznat pod imenom nOBHaT nolt HMeHOM
Flacijus Ilirikus <IlJI8. tUI jyc H~PHKYC.
bio je iz Istre.
,
forehead celo 'leJlO
.
l earned ucen, -a, -o y1ieH, -a. -o
(P.P.p. of uciti) ( p. p. p. of YU:TB)
opinion, view, n~zor Hiaop
conception
1200

At the head of that Na celu tog pokreta Ha 'leJIY Tor nOKpeT9

movement were learned
men of wide outlook. bili su uceni ljudi 6H~ cy yqeHH ~Y~M
irokih nazora.
They wanted to spread the Oni su eljeli da se OHH cy Ee~e~ Aa ce nOKpeT

reform movement through- pe~opManHje nlom~pH
reformacija proiri
out the Balkans, even
among the Turks. po cijelom Balkanu, no ue~OM Ea~KaHY. qaK
pa cak i meu Turcima. H Me I)y T.\ PIJ;HMG..
translation prevoenje npeao~eae

printing t~mpanje ~
lIiTaMnaae -
I ,
, ,
Bible Sveto pIsmo GaeTO niicMO
So they did not limit Zato se oni nisu 3aTO ce OHM HMCy
themselves to the trans-
ograniili na OI"paHH'lHJIH Ha
lation and printing of
the Bible and church prevoenje 1 npeaol)eHe H mTaMnaHe
books only for the tampanje Svetog CBeTor nECMQ H upKBe-
Slovenes and Croats.
pisma i crkvenih HHX KHMra caMO aa
knjiga samo za CJlOaeH11e H Xp Ba Te.
Slovence i Hrvate.
That was the first cultural To je prvi kulturni To je npBH KyJlTypHH

movement in which a pokret u kome se je nOKpeT y KOMe ce
collaboration of the
Slovenes, Croats and ostvarila saradnja OCTBapH~ capa~Ha
Serbs was ach~eved. Slovenaca, Hrvata CJlOBeHana, XpaaTQ

i Srba. H Cp6a.
to publish obj~viti, o6jiBHTH,

da objavIm ~a 06jiBHM
~
writing spIs cnBC
Up to 1564 the Protestants Do 1564. protestanti ~o 1564. npOTeCTaHTB

published 13 items cy o6jaBHJIH aa Cp6e
(Iwritings l ) in Glagolitic~ su objavili za
8 in Cyrillic and 9 in Srbe i Hrvate 13 H XpBaTe 13 cnBca
the Latin alphabet for spisa glagoljicom~ r~I"O.llHUOM, 8 hHpBJDn~OM
the Serbs and Croata.
8 6irilicom i 9 H 9 JI8THHHIlOM.
latinicom.
, ,
success uspjeh pl uspjesi ycnex ycnecH
1201

The reform movement had Kod Srba je pokret Ko~ Cp6a je DORpeT
the least success among
the Serbs. reformacije imao pemopMaUHje HKao
najmanje uspjeha. HajMaHe ycnexa.
,
restoration, renewal obnavljanje o6RlNiHe
,
or, obnova 06HOBa
The patriarchate of Pe U to doba pada obnova y TO ~o6a DaAa OaHa~He

was re-established (1557) Peke patrijarije IIehRe o8TpBjapmHje
at that time.
(1557) (1557).
~
to lead, head predvoditi, nJ..eABO,ltHT2,

y;;revod!m npe.aBollHK
, , , ,
survival opstanak, opstanka onCTaH8a, OnCT8HRa
And in addition, the Os~ toga, pravoslavna CeM TOI"a, npaSOCJIH BHa
orthodox religion had vjera vec je dobila
already acquired a Bepa Beh je Ao6XAa
national character kod Srba nacionalno ROA Cpa RaUHoaa~o
among the Serbs and had obilje~je i predvodila o6e~ezje M npe4ROAH~
led people in their
struggle for survival. narod u borbi za HapOA y opR aa
opstanak. oncTaaaR.
catho1ic katoliki, -a, -(j / KaTO~~KH, -i, -5 /

katolikI RS. TOJJHlIRM
Thus the reform movement Tako je pokret TaKO je noxpeT pe~pMaQHJe

remained within the reformacije ostao ooTao y OKBH~Y KaTO~K~e
sphere of the
Catholic church. u okviru katolike upRBe.
crkve.
NOTES
Note 48.1 Verb: Use of Tenses
Tako da su i Hrvati, a kamoli Srbi, brzo uvideli da ne mogu ostvariti
svoja nacionalna prava u okviru Austro-Ugarske.
The verb complex here may be literally translated 1they quickly saw that
they cannot realize l The English equivalent is, of course, Ithey qulckly saw
that they could not realize l Subordinate clauses such as that begun with Idal
above do not use the same tenses as English. Serbo-Croatian uses the same
1202

tense in the subordinate clause as it does in a corresponding independent one.

The following examples illustrate this pattern. The English translations show
the contrast in the use of tenses.
Present On doru~kuje ~im ustane. On je kazao da doru~kuje ~im
ustane.
He eats breakfast as soon as he He said that he eats breakfast
gets up. as soon as he gets up. or,
He said that he ate breakfast
as soon as he got up.
Future On e doru~kovati ~im ustane. On Je kazao da e doru~kovati
~im ustane.
HelIl eat breakfast as soon as He said held eat breakfast

he gets up. as soon as he got up.
Past On je doru~kovao ~im je ustao. On je kazao da je doru~kovao
~im je ustao.
He ate breakfast as soon as he He said that he ate breakfast

got up. as soon as he got up. or,
He said that he had eaten
breakfast as soon as he
got up.
Conditional On bi doru~kovao ~im ustane, On je kazao da bi doru~kovao
ako je mogue. ~im ustane, ako je mogue.

Held eat breakfast as soon as He said held eat breakfast
he gets up, if possible. as soon as he got up, if
possible.
There are two possible translations for both the subordinate clause in the
present tense and that in the past. ~uo sam da je Jugoslavija bogata./ may
be translated either II heard that Yugoslavia is rich l or II heard that
Yugoslavia was richl, with the two English renderings meaning the same thing.
In contrast, /~uo sam da je Jugoslavija bila bogataj means II heard that
Yugoslavia was (at some time in the past) richl, the implication being that
it no longer is. The example above with the subordinate clause in the past
tense shows that it may oorrespond to either a past or a pluperfect in English.
In other words, IHe said that he ate breakfast as soon as he got upi is
ambiguous and may correspond to either a present or a past in Serbo-Croatian.
There is no ambiguity in the Serbo-Croatian from this point of view. Some
other examples of this present-past contrast in subordinate clauses are:
Nisam znao da je Zagreb tako lep grad. I didnIt know that Zagreb is/was
cf. Zagreb je vrlo lep grad. such a nice city.
1203

Nisam znao da je Sirmium bio tako I didn't know that Sirmium

veliki grad. was such a big city. or
I didn 1 t know that Sirm1Wa
cf. Sirmium je bio vrlo veliki grad. had been such a big city.
Sirmium was the main Roman city in Pannonia and was destroyed by invaders. It
is therefore appropriate to speak of it in the past tense. (Modern Sremska
Mitrovica is on the site of ancient Sirmium.)
~uo sam da ste u Zagrebu i do~ao sam I heard that you were in
da vas pozdravim. Zagreb and came to see you.
~uo sam da ste bili u Zagrebu i zao I heard that you were(had been)
mi je to se nismo videli. in Zagreb, and lIm sorry
that we didnIt see each
other.
The /ste bili/ implies that he is no longer in Zagreb.
~uo sam da Jovan ima brata. I heard that John has/had a

brother.
~uo sam da je Jovan imao brata. I heard that John had a
brother.
The first sentence corresponds to /Jovan ima brata/. The second implies that
the brother is no longer alive and might well be continued / i da je njegov
brat umro odavno/ or the like.
Another contrast illustrated by the type sentences (on eating breakfast)
above is that between the use of the future and the conditional. Here the
rule holds that Serbo-Croatian uses the same construction in the independent
sentence and in the dependent clause: future - future, conditional - conditional.
English may use the 'would' form in both cases. The Serbo-Croatian conditional
is used only when something hypothetical is involved. Some further examples
are:
~uo sam da Jovan nee doi na ve~eru. I heard that John wasn't
coming for dinner.
I heard that John wouldn't
come for dinner.
I heard that John wouldn't be
coming for dinner.
cf. Jovan nee doi na ve~eru.
On kaze da Jovan nee doi na veeru.
~uo sam da Jovan ne bi do~ao na ve~eru da I heard that John wouldn';
je padao sneg. have come for dinner had
it snowed.
1204

Lekar je kazao da e Jovan umreti za The doctor said that John

tri dana, ako se ne operi~e.
would die in three days if
he wasnIt operated on.
Lekar je kazao da bi Jovan umro za tri The doctor said that John
dana, da se nije operisao. would have died in three
days had he not been operated
on.
There is also a marked difference between Serbo-Croatian and English
questions used independently and in dependent clauses. Serbo-Croatian main-
tains the same structure for both, while English changes the position or
character of the verb. Some examples are:
Da li je Jovan kod kue? Ne znam, da li Je Jovan kod
Is John at home? kue.
Da li je Jovan bio kod kue? Ne znam, da li Je Jovan bio
Was John at home? lead l<:ue.
,
Da li e Jovan doi u 7 ili 8? Meni Je svejedno da li ce
Jovan doi u 7 ili 8.
Will John come at 7 or 8? Itls all the same to me whether
Is John going to come at 7 or 8? John is going to come at
7 or 8.
Examples of other question words are:
Ko je taj gospodin? Ne znam, ko je taj gospodin.
Who is that gentlemen? I donlt know who that gentle-
men is.
Hoe li Zora ii s vama u bioskop? Zato pitate hoe li Zora
ii sa mnom u bioskop?
Will Zora go with you to the movies? Why do you ask whether Zorals
Is Zora going to go with you to the going to go with me to the
movies? movies?
Kako ste se proveli na putu? Interesuje me, kako ste se
proveli na putu?
How did you enjoy your trip? lIm interested to know how
you enjoyed your trip.
Sta je u~inl0 Jovan? Ne znam, ~ta je u~inio Jovan.
/ ~ta je Jovan u~1n10.
What did John do? I don1t know what John did.
Note that the difference in English often involves the use or not of an
auxiliary verb, while in Serbo-Croatian the verb elements are the same.
1205

Note 48.2 New Verbs
, , ,
i I predvoditi predvodXm predvoen to lead, head
V P iZdati da iZdWn iZdao, izdan/izdat to issue
izdala
a/Je I iZd~vati 1zd.jem 1zd.van
p
, , ,
i obja:vati da objavIm
, objavljen
, to publish
a/Je I objavljfvati objavljujem objavljIvan
,
e p prevesti da prevedem preveo -ela preveden -ena to trans late
i I prevoditi prevodIm prev~en
i P pr1hvatiti da pr.:!hvattm prihvaen to accept

a I pr1hvatati pr1hvat!m
/pr.:!hvaati /pr!hvaam
,
i P zanemariti da zanem.r!m
, zanemaren to neglect
a/Je I zanemarfvati zanemaruj em zanemarIvan
i P zapostaviti
, da zapostavXm
, zapostavljen to neglect
a I zapostavljati zapostavlj!m
Granunatical Drill
Gde se prvo pojavio pokret reformacije u Jugoslaviji?

Koju knjigu Je preveo Primo z Trubar na slovena~ki?
Da li su samo plemii i graani studirali na nema~kim univerzitetima?

Da li je slovena~ki jezik upotrebljavan II crkvi pre reformacije?
Koji jezik upotrebljavaju reformatori u crkvi?
Za~to je slovena~ki pUk rado prihvatio novu nauku?
Da li su protestanti izdavali knjige za Slovence?
Da li je protestantski pokret imao uspeha II Sloveniji?
Sta je stvorio taj pokret u Sloveniji?
Da li je uttcaj reformacije bio tako jak u Hrvatskoj kao u Sloveniji?
Gde je bio centar protestantskog pokreta kod Hrvata?
Odakle je bio protestants~i nau~nik Matija Vla~i?
Kakvi ljudi su stajali na ~elu pokreta reformacije?
Da li su protestanti zeleli da se pokret pro~iri po celom Balkanu?
Sta su reformatori prevodili i ~tampali za narod?
Da li su se reformatori ogran1~ili na rad samo meu Slovencima i Hrvatima?
Da li su reformatori zeleli da se pokret proiri meu Srbe?
Sta su oni uradili da se pokret pro~iri meu Srbe?
Da li je pokret reformacije imao uspeha kod Srba?
Zbog kojih razloga pokret reformacije nije imao uspeha kod Srba?
1206

UNIT 48 SERO-CROATIAN
Reading: npoTHBpe~opMaUHja
DoxpeT pe~OpMaQHje ce 6P30 mHpHO H npe~CTaB~O se~HKY onacHocT aa KaTO-

AB~KY uPxsy. e TO~& ce peaKUHja pHMcxe upKse paHO nojasH~ H 6H~ SP~O jaxa.
Beh ne~eceTHX rO~HHa XVI Bexa Hajyr~e~HHjH npOTeCTaHTcKH BO~H MOpa~ cy
no6ehH H3 AycTpHje Y HeMa~7 (BHTeH6epr, TH6HHrea, BasapCKa). 3a 6op6y npOTHS
pe~opKa~je OcHRsa ce pe~ je3YHTa (1540). A upKseHH ca60p Y TpHeHTY
(1545-1563) ~OHOCH
HH3 O~~Ka He cauo 3a 60p6y npoTHs npoTecTaHaTa, seh H
~a ce CTaHe y caMoj KaTo~H~oj UPKBH nonpaSH.
TaKo nO~H&7 no~ SO~CTBOM Xa636ypra KpsasH BepcXH paTOSH Y HeMa~oj H
aYCTpKjCXHK 3e~Ma. TH paTosK cy Maoro OC~6H~ 6op6y xpHmhaaa npoTHS
TypcKe HHsa3Kje.
y jyroc~oBeHCKHM aeM~Ma npOTHBpe~opMaUHja
je 6H~ ja~a He~o pemopMaUHja.
y C~oBeHHjR
H XpBaTCKOj npOTeCTaHTCXH nOKpeT je nOTnyHo yrymeH. XpBaTCKH
ca60p je 1609. AOHeo OA~KY ~a ce y XPBaTCKOj npH3Haje caMO KaTO~H~a Bepa.
Taxo cy y XpsaTcxoj y Ao6a npoTHBpe~pMauHje 6H~e aa6paHeHe npaBOC~BHa H
npOTeCTaHTcxa sepa.
A~, 3Ha~aj pe~opMaUHje OCTao je BeAHKH aa AyXOBHH EHSOT JYZHHX CAOBeHa.
RaB.eBHK paA pe~opMaTOpa HHje 6HO yHHWTeH. PemopuaUHja je npHCH~H~ pHMCXy
UpKSy Aa npoAyEH KHM~eBHH paA Ha c~oseHaqxOM K cpnCKoxpsaTCKOM je3HKy.
npBK KaTO~H~H
cnHcM Ba HapO~HoM je3Kxy noja~yjy ce Beh Y APyroj no~o
SHHH XVI sexa. IDT&Unajy ce XHMre K AaTHHHI~M H hHPHAHUOM. HaPO~HTO je 3Ha~ajaH
KHH.eSHB pa~ 60caHCXHX ~paHeBaoa (~pa MaTHja ~HBKOBKh, 1563-1631). OHH nHmy
xaare y nony~pHOM 06AHKY, ~HCTHM HapO~HHU jeaHKoM, hHpH~nOM H aa KaTo~xe
H npaSOCJI8.BHe.
Y l!.y6pOBHHKY H .na~aTHHCKHM rpa~OBHlla HRje <SH~O npOTeCTaHTCKO~ noxpeTa.
A~, nOA YTHuajell peRecaHca (/npenopo~a), pa3BHja ce <SoraTa XHH.eBROCT. OA
XVII sexa y ~Y6poBa~oj KBHzeBHOCTH ynoTpe6~sa ce je3RK, KOjHK ce rosopH y
XepueroBHHH (~ToKa8cKB p.Hja~eKaT). SaTO Ta KHMZeBHOCT HMa HapO~HTH HaUHOHa~H

3Ha~aj, jep je H XpBaTH H ep6a cMaTpajy CBojOM.
Reading: Protivreformacija
Pokret reformacije se brzo irio i predstavljao veliku opasnost za

katoli~ku crkvu. S toga se reakcija rimske crkve rano pojavila i bila vrlo
jaka.
Ve pedesetih godina XVI stoljea najistaknutije protestantske voe morali

su bjeati iz Austrije u Njema~ku (Vitenberg~ Tibipgen, Bavarska). Za borbu
protiv reformacije osniva se red jezuita (1540). A Crkveni sabor u Trientu
(1545-1563) donosi niz odluka ne samo za borbu protiv protestanata~ ve i da
se stanje u samoj katoli~koj crkvi popravi.
1207

BASIC COURSE UIII'I' 48
Tako po~inju pod vodstvom Habsburga krvavi vjerski ratovi u Nema~koj i

austriskim zemljama. Ti su ratovi mnogo oslabili borbu kr~ana protiv turske
invazije.
U jugoslavenskim zemljama protivreformacija je bila ja~a nego reformacija.

U Sloveniji i Hrvatskoj protestantski pokret potpuno je ugu~en. Hrvatski sabor
je 1609. donio odluku da se u Hrvatskoj priznaje samo kato11~ka vjera. .Tako
su u Hrvatskoj u doba protivreformacije bile zabranjene pravoslavna i protestantska
vjera.
All, zna~aj reformacije ostao je veliki za duhovni ~lvot Ju~nlh Slavena.

Knji~evni rad reformatora nije bio uniten. Reformacija je prisilila rimsku
crkvu da produ~i knji~evni rad na slovena~kom i srpskohrvatskom jeziku.
Prvi katoli~ki spisi na narodnom jeziku pojaVljuju se ve u drugoj polovini

XVI stoljea. !tampaju se knjige i latinicom i irilicom. Naro~ito je
znamenit knji~evni rad bosanskih franjevaca (fra Matija Divkovi, 1563-1631).
Oni piu knjige u popularnom obliku, ~istim narodnim jezikom, irilicom za
katolike i pravoslavne.
U Dubrovniku i dalmatinskim gradovima nije bilo protestantskog pokreta.

Ali, pod uticajem renesansa (/preporoda), razvija se bogata knji~evnost. Od
XVII stoljea u dUbrova~koj knji~evnosti upotrebljava se jeZik, kojim se govori
u Hercegovini (tokavski dijalekat). Zato ta knji~evnost ima naro~iti
nacionalni zna~aj, jer je i Hrvati i Srbi smatraju svojom.
be~ati, be~Im / bje~ati, bje~Im to flee, escape

franjevac, -~vca Francis can
fra friar (short form)
krvav, -a, -o bloody
jezuita Jesu1t
odluka decision
op~snost f danger
pedesetI, -a, -o fift1eth
pobei [pbjei], da p&begn~m [pobjegnem] to flee, escape
popularan, popularna, -o popular
prIsiliti, da prisilIm to force
protlvrerormac1ja counter-reformation
,
renesa,ns renalssance
/preporod
1208'

rImsl, '-a, -6 Roman

ugt1iti, da ugi1rm to suffocate, suppress
Unititi, da Unitim to annih11ate, destroy
IZ TRUBAROVA ABECEDARIJA (1551)

Vsem mladim inu preprostim Slovencom milost bojo inu to
veno dobruto od Oeta nebeskiga v tim imeni Jezusa Kristusa
prosim.
Sveti Paul od nuca'! Uga pisma taku govali (II. Thim. III.), de
vse tu pismu, kateru je danu od Duga, je nl1cnul! h timu vuku b ti
trafingi4, h timu popravlanu, h timu kojcnull oti rejenull v ti' pra-
vici, de ta flavile boji dokonan8 inu perpravten ,bode vsimu do-
brumu delu. S tejmi besedami1 hoe sveti Duh skuzi svetiga Pavla
vsem ludem dati na znane, de ta lovi1e, kir8 je od mladiju norast9,
preprost, hudlo, vsclejll le budimu preklonenU inu kir bi rad le po
suji hudi voli djal ts, slwzi abeno drugo re se ne more dober zre-
diti 14 inu spet slllriti tii moder tcr v dobruti obdrati, samu'8 skuzi
to bescdo Uga svetiga pisma; zakaj iz pisma se navuimo, odkod
ta budi strup pridel~, kir Uga loveka taku hudiga ter noriga 18 sturi
inu budimu naklanc; inu iz tig~ se mi tudi navuomo to arcnijo19,
koku inu skuzi Itaj ta lovik more inu ima taJi strup, tu je ta greh,
perpravili od sebe, de spet dober, moder inu Bogu Jub postane tcr
ostane v milosti boji do konca, de v ncbu pride ...
1 korist (nem. Nutzen)j II koristan j a nauk"j f kazna (nem. Strafe)j II odgoj j
vaspitanje; II svditi, spremiti j T rei 8 koji; 9 ne:ozbiljan; 10 zao; 11 uvek; 12 na.
klonjenj H raditi j u odgojiti; 111 uiniti j lG samo, osim; lT otrov dolazi; 18 hldj
III lek (nem, Arznei).
H3 nPBOr )lEJlA HOnOrA TEWTAMEHTA.

aA CT. KOH3YJla -II AUTYua ]la.ulaTuHa
Mil lIaI<U TaKajlIIe 1 Hjype J(06po SHallO, JJ.a ncaKoMy ODa HaUJC
TJIltla1JClbC OJI OBa Hawa C.I(OBa IlC GyAY yrOp.Ha. Ha '1'0 BH, npeJJ.parll
Ao5pH K!pCTHaHH Xpnarn, 3HauTc, Aa: jec~iO C TlU1 lawHM' TJlM3t Ie-
IbCM BCH~I C.1JOBeJICKora ja3UIca JbYlJ.eM' CJlY>KHTIf XOTf.i1H, HaHnpBo
BaM XpBaT011 H ]lam,laTlfilOM, nOTOM TaKalfwe DOlUfLaKOM, Scsja-
KOli'!!, Gp6.'1aUOlI H ByJlrapOM, jepe 3Ha~IO nO H3YKY caeTora naaJla
PHMJb3HHHOM, 1.: Aa JJ.Y>I\JUf jeclfo BeUM' .n,YACM, rpI~OM 3aHeJtHo H
6apGapoM II TaKO ytlcmUI KaKO HeYlICHIL\I. Tora pa,!tH jecMo Ba ODa
Rawe TJlMatleJbe ODe nplinpoC'l C, H3Dap.ue3 , paSYMHe, oGhcHe, Bcar-
AaH~C, ca.n.8wlbera .np'hMcua 6eceJJ.c', KOHC' XpBan, J].a.rnlaTHHH H
APYrH CJlOIJC}lJ~1f ill KpalUItU HluU!che Ba lbUX rOBopeJby roBope, xo-
....liJIH nocTaUUTH li Ka;J.arop.'h ABe HJlH TpU 6cceA'h sa jeJ(HY, KaKO
Ha CTpaHII BliACTII xoncTe, Aa aCaKO 6y.n.c MOtlH p83yMeTH, jeAua
6eceAa H.ll1 Mlle no ABa nyora II no Tpn lISpCt lCHa II IIHeaRa, Aa jep.tt3
APyry TJlMalIll... , .
TaKoJ,ep; 2 (jc:sjal'll Bony ce n nanae JltYAIf KOju ro&ope ~1ellraum,1 H8f1eqJCM,

Ila np. KajKall~n y XpBaTCKOJ, I1cTpanu ~ojlf I"OBOpe qal\UCKOcnOnenaQKJrM no-
)\eWaHlI!l\ I1RpC 11!Cl.l liTA; a 06ll'UlC, '.peelU
Gornja dva spisa reformatora snimljena su iz 'Istorije Srpsko-

hrvatskos1ovena~kog Knj1levnog Jezika' od Franje Poljaneea, Zagreb
1936, strana 196-198.
1209

BASlCCOuaSB
UNIT 49
The EconomY Privreda

A
industrial industrI(j)skI, HH.tYCTpii(j)CKH,
-A, -6 -i, -o
Did you visit any of our Da li ste posjetili Aa ~H eTe noeeTH~ HbKO
state farms or industrial neko na~e poljo- Haure nO.bOnrHE'pe~HO
enterprises?
privredno dobro ili ~o6po H~ HH~yeTpvjeKo
inustrijsko npeAY3ehe?
poduzece?
B
Yes, I visited some. Da, posjetio sam Aa, noeeTHO caM HeKO~HKC.
nekoliko.
You have rather good Vi imate prili~no BH HMaTe n~H~MqHO Ao6pe

conditions for the dobre uVjete za YCJlOBe aa paGBO j
development of agri-
culture. razvoj poljoprivrede. no.a:-oDpBB~'elle
A
arable obradiv, -a, -o OCSpal'IIB, -a, -o
Yes, we have plenty Da, mi imamo dovoljno Aa, MK HMaMO ~OBO~HO

(Ienoughl) of arable obradive zemlje i OCSpal'BSe 3eM~ ft
land and manpower.
ljudstva. ~YACTsa.
B
,
production proizv~dnja
Only you need more means Samo vam treba vi~e CaMO BaM TpeCSa BHme
of production, so that poljoprivrednih cpe~CTasa Ga npOBa-
all of your fields can
be well cultivated. sredstava, da bi B0ABl', ~a CSB CBa
sve njive bile dobro 3e~ CSB~ ~oCSpo
obraene. oPaf)eBa.
1210

A
I agree with you~ but the Sla~em se s vama, ali e.nazell ee e BaJla, aJIM
situation is getting
better in that respect se stanje i u tom ce CTaBe H y TOK
also. pogledu popravlja. nOI"Jle,lly nonpaB.ll8.
lo - __
to invest ulttgatl, u.la.l!m y.nara TH, y.nazeM
We are investing more and Mi sve vi~e ula~emo u MH y~.eMO CBe SRme y
more in agriculture. poljoprivredu. nO.llOnpHspe,llY.
pertaining to sto~n!, -a, -o

livestock
fund fond
,
artificial UmJetnI, -a, -o BemTi~i, -i, -o
manure, fertilizer "
gnojivo ~Y6PH:B0
fertilizer umjetno gnojivo BJmTa~Ko bYPHBO
(The fund of) livestock Sto~ni fond kao i CTO~HH ~B,Il Kao ft
as well as the production proizvodnja traktora npOa3BO,llH& TpaKTOpa
ot tractors and fertilizer
are constantly increasing. i umjetnog gnojiva H SemTaQKOI" ~Y6PHBa
stalno se pove6avaju. eTaJIHO ee nOBehaaajy.
e
pertaining to vremenskI, -aj -5 "
apeu8HcKH, - -a, -o
weather, time
But as you know~ weather Ali kao ~to znate, AJIP. Ka o mTO GHaTe,
conditions are not so vremenske prilike speueHcK8 nplfJlHKe
favorable.
nisu tako povoljne. HHCy TaKO nOBO.688.
~
bent~ crooked, krtv, krfva, krfvo KpHI:', KPif'B8., KplJ-o
guilty
drought sa~a '"
cyma
tangible osetan, -tna J -tno "oceTaH, -TH8., -THO
And it1s not our fault Mi nismo krivi ~to M MH HMCMO KpHBP- WTO
that droughts and floods ~esto puta su~e i QeC10 nyT8. cyme H
frequently reduce the
harvest cons1derably. poplave znatno nonJIaae OC8THO
smanjuju letvu. CM8.JbY jy .eTsy.
1211

BASIC COURSE UMlT 49
B
to touch; Isel to be tfcati (se), TlnaTR (ce),
concerned (with : G) Tiqe
t!Ce (se) (ce)
As far as industry is to se tice industrije mTO ce THqe HH~ycTpHje

concerned I know that 3HaM lI.a CTe YJlO:HCHJIH
znam da ste ulo~1l1
you invested and are
investing heavily in i da mnogo ulaete H ~a y~zeTe UHoro
its development" u njenu izgradnju. y HeHy H3rpa:'aJ.&Y.
A
, ,
progress, success napredak, HanI-e.ztaK,
, ,
napretka HanpeTK&
Yes, and for that reason Da, i zato smo na tom ~a, H aaTO CMO Ha TOM
we achieved greater polju uspjenije no~y nOCTHr~ Eeh~
success in that field
than in agriculture. napredovali nego u Hanpe.zt&K Hero Y
poljoprivredi. nO.!lOnpHspe.zt H
B
,
pertaining to iron eljezan, ZeJIeaaH,
,
eljeznaJ -o DJleaHa, -o
Where is your iron Gdje je vaa eljezna r.zte Je sama ZeJleaHa

industry? industrija? HH1J,YCTpHja?
A
,
steel qeJIHK
In Bosnia, Croatia and U Bosni, Hrvatskoj i Y BOCHH, XPBaTCKOj H

Slovenia. Sloveniji. CJlOSeHHjH.
There are also two steel A imaju dvije tvornice A HMajy .zIse ma6pHKe
mills in Serbia and ~elika u Srbiji i qe~Ra y Cp6HjH H
Montenegro.
Crnoj Gori. UpHoj POpH.
B
pertaining to stone kamen! J -aJ -5
..
KaMeR2, -
-i, -o
I ..
kameni ugalj
,
R8MeHH
...
yra..
hard coal, anthracite
It seems to me you don1t ~ini mi se da nemate BH qHHH MH ce HeMaTe

have hard coal of good kva11tetnog kamenog KaMeHor yr~ .zto6por
quality.
uglja. KEaJJHTeTa.
1212

A
pertaining to energy energetsk!~ -a~ -~ eH~preTCKI, -~, -&
,
source izvor H3S0p
..
brown mrk~ -aJ -o: MpK, -a, -o
brown coal
.
mrkI,
,
mrki ugalj
-! J -(5
. . -..
MpKK, -a, -6
MpKM YI'a..
-
lign1te~ low quality l{gnlt J -fta ,
araH'!', '"
-KTa
coal
petroleum~ naphtha~ mifta
crude oil
power plant centrala
(No]~ we don1t (have). Nemamo. Ali zato imamo HeMaMO. AJm aa TO HuaMO
But we have other druge energetske ~pyre eHepreTCKe
sources of energy such
as brown coal~ lignite I izvore kao: mrki Rasope Kao: UpRH
oil~ gas and hydro-
ugalj~ lignit~ naftu l J!'a..., arHIIT , xactrry,
electric plants.
gas i hidroelektri~ne rao H XBAPoe~eKTpH . .e
centrale. UeHTpaJle.
~
ore~ mineral rUda PYAa
pertaining to ore~ J:'hdnl~ -a:I -(5 ~
PYAHH, -i, - -o
mineral
wealth~ treasure bla:go
, ,
raw material sirovina / sirovina CHpOSBHa / C.pOSHHa
B
I heard that Yugoslavia ~uo sam da je qyo caM Aa je Jyro-
is rich in mineral Jugoslavija bogata c~sHja o~aTa PYAHHK
wealth and various other
raw materials. rudnim blagom i arou Jr paaHHM APyrau:
raznim drugim C.pOBllKaa.
sirovinama.
e ,
to dye l color obOj1t1~ oojHTH,
da Obojrm Aa OojiK
, , co
metal meta:l~ -ala MeTi~, -aa
..
copper bakar aKap
..
UHHK
zinc clnk
,
lead olovo O~OBO
,
ant1mony antimon aRTBMOH
..
bauxite boks1t OKCBT
1213

Yes l especially in non- Da, naro~ito obojenim ~a, Hapo~HTo oojexHM
terrous metals as metalima kao bakar, MeTa~Ma Kao: 6aKap,
copper I zinc, lead,
ant1mony, bauxite, etc. cink, olovo, antimon, UHHR, O~OBO, &XTMMOH,
boksit" itd. 60RCHT RTA.
NOTES
Note 49.1 Agreement of Nouns and Verbs
Sev&ral previous notes have dealt with the agreement of nouns and verbs,
including participles. The present note discusses equational sentences and
the matter of agreement.
The ordinary equational sentence is of the pattern
X is Y (or X" Y)
Va~e odelo je tamnosivo.
X = y
In such a sentence X (the subject) usually agrees with the verb, as in
the above example. Examples from the Basic Sentences of this unit are:
minismo krivi
vremenske prilike nisu povoljne
Due to enclitic order, the pattern may be lis X YI, as in
~uo
sam, da je Jugoslavija bogata.
Here also there is complete agreement - the subject agrees with the verb and
the predicate adjectlve with the SUbject.
In earlier notes on agreement it was pointed out that there is a definite
tendency for the nearer of two SUbjects to agree with the verb (when the verb
precedes the subject):
Kakav su utisak na vas napravila na~a sela i gradovi?
There is also a tendency for the verb to agree with the predicate in certain
constructions, as when a plural with singular meaning is involved:
Folksvagen su dobra i jeftina kola~
Volksvagen is a good cheap car.
Linkoln su dobra ali skupa kola.
The Lincoln is a good but expensive car.
Another construction, in which one of the items is separated from the verb J
is illustrated by the following examples:
1214

Glavni razlog ~to nismo do~li bila The main reason we didnIt come was
je meava. the blizzard.
Glavni razlog ~to sam zadocnio bilo The main reason I was late was the
bad weather.
je ravo vreme.
Glavna snaga u Prvom ustanku protiv The main force in the first uprising
Turaka bio je prost narod. against the Turks was the common
people.
These are translated as if the first elements, /glavni razlog/ and /glavna snaga/,
were the SUbjects of the sentence. Actually the last element in each is the one
which agrees with the verb, so that the pattern is rather Y is X (that is,
las to Y, X is [it]I). Some other examples are:
Jedina hrana, koJU smo imali bilo The only fo~d which we had was meat.
je meso.
Jedina kua udobna za stanovanje bio The only building fit for habitati~n
was an old hotel.
je jedan stari hotel.
Note in each example how far the first noun is separated from the verb, and
that in each sentence the verb begins a new phrase (/bila je/, /bilo je/, etc.)
with a new intonation contour. It is, of course, possible for the order to
be X is Y in all of the sentences discussed above and have the verb agreeing
with the first noun.
This construction should be compared with that in which the object is
placed first in the sentence.(Compare Notes 12.3 and 50.1.)
Note 49.2 New Verbs
i I bojiti
., bojIm to dye, color
i p obojiti da obojIm obojen
e p tai da takn!m takao, taknnt to touch
V/n! /taknuti takla
a/J! I tIcati t~~!m to touch" refl. to
be concerned
i p ulo~ltl da ulo~!m ulo~en
, to invest
a/J! I uI~gati U1!!m ula:g!.n
1215

BASIC COURSE
Grammatical Drill
Kakve uslove ima Jugoslavija za razvoj poljoprivrede?
Da li Jugoslavija ima dovoljno obradive zemlje?
Da li Jugoslavija ima dovoljno ljudstva za obraivanje zemlje?
Da li je sva zemlja dobro obraena?
Zbog ~ega sva zemlja nije dobro obraena?
Da li se ula~e dovoljno novca u poljoprivredu?
Da li seljaci imaju dovoljno stoke za obraivanje zemlje?
Da li ima dovoljno traktora za obraivanje zemlje?
Da li Jugoslavija proizvodi dovoljno ve~ta~kog ubriva za svoje potrebe?
Da li su vremenske prilike povoljne za poljoprivredu u Jugoslaviji?
~ta ~esto uti~e na smanjenje ~etve u Jugoslaviji?
Da li Jugoslavija ula~e mnogo kapitala u izgradnju industrije?

Gde Je Jugoslavija postigla veci napredak u poljoprivredi ili industriji?
Da li Jugoslavija proizvodi dovoljno hrane za svoje stanovni5tvo?
Gde se nalazi jugoslovenska ~elezna industrija?
l
Da li Jugoslavija ima kamenog uglja dobrog kvaliteta u dovoljnim koli~inama?
Koje druge energetske izvore ima Jugoslavija sem uglja?
Da li je Jugoslavija bogata rudn1m blagom?
Kojih metala ima u Jugoslaviji?
l /koli~{na/ - 'quantity'
1216

Reading: nper~eA jyroc~oBeHcKe npHBpeAe
I DO,J,onpHEI'8,l1,a
Jyroc~BHja 06yxsaTa npocTop OA 255.804 Ky2. OA Tora o6paAHBa nOBpmHHa

H3HOCH 103.000 Ky2 Z~H 10,300.000 xeKTapa 1
Fajn~o~HajH Ae~OSH 3eM..IJe Ha~3e ce y ITaHoHcKoj HM3Hja H ~O~HaMa peKa.
Ty ce 38Mda Hajo..IJe 06pa~yje H npHHOCH no xeKTaFY cy HajBeha.
nOKymaj Ko~eKTHBa3auHje nO,J,on~HEpeAe nYTeM pa~HHx 3aAPyra Hzje ycneo
360r oTnopa C8~Ka. Ce..lJaUH cy 3appza~H 3eM..IJY, a~H cy OCTa~ 6e3 AOBO~HO
cpeACTaea 3a HeBO opa~HBaHe (Ter~eha CTOKa HaASTa).
JeAaH Aeo o6pa~HBe 3eM..IJe H CBa C8speueHa cpeACTBa 3a HeHO 06pa~HBaHe
cBojMHa cy APymTBeHHX ra~AHHcTasa. OA THX ra3AHHCTaBa HaFo~HTO cy BaZRe OnmTe
3eM,J,opaAHH~Ke ~aAPyre (033) 060r HHX08e Koonepauaje ca aH~H8HAya~HM raOAHH-
CTEHMa - ce~UHMa. TIpeKo OBHX oaApyrs Ce..IJaUH KopHCTe nOA H38eCHHM yc~OeHYS
TpaK1'ope H AoHjajy BemTa~KO ~y6pHBO H ceMe Ha KpeAHT. RO~KO cy oSAPyre
ycne~e Aa CTaBe Ha pacno~o~eHe HHAHBHAya~HM raCAHHCTBHMa caepeMeHa epeAcTsa
oa o6pa~HBaHe 3eU..IJe EHAH ce HO ao~e HaBeaeHHX nOAaTaKa o o6pa~HBa~ oeM,J,e
1962. rO~MHe.
O,ll o6paAHBe OeM..IJe npHna,lla~O
je 1962. rOAHHe ApymTBeHHM ra3AHHCTBHua
1,180.000 xeKTapa, a HHAHRH~ya~HM 9,130.000. ~pymTBeHa raOAHHCTBa HMa~ cy
Ha pacnOAara~ y 1962. rOAHHH 35.270 TpSKTopa, a HHAHBHAyaAHa 5.080. CeM Tora
749.000 xeKTaps OeM..IJe HHpHEHAya~HHx Ce..lJ8Ka 06pa~eHo je y KoonepauHjH ca
~appyraMa. OA yRynHe npOH3BOAHe nmeHHue ApymTBeHH ceKTOp je npOH08eo 944.000
TOHa Ha 326.160 xeKTapa, a npHBaTHH 2,570.000 TOHa Ha 1,833.840 xeKTapa oe~.
Y npOH3BO,llHM KyKypy08 ~pymTEeHH ceKTOp je y~ecTBoBao ea 756.000 TOBa Ha
168.266 xeKTa~a, a npHBaTHH ca 4,514.000 TOHa Ha 2,291.734 xeKTapa. BemTaqxor
~ypHB8 ynoTpe6~Ho je Te rO~HHe 1,335.874 TOBe. OA Tora 846.276 TOHa KOpHCTH~a
cy ApymTEeHa raOAZHCTsa, a ocTaTaK KoonepaHTH. 2
CeM paTapCTBa Jyroc~BHja HMa A06pe YC~OBe 3a paoBoj CTo~a~cTEa, BohapCTEa
H myuaI.cTBa. CB~ OBe rpaHe nO,J,onpHBpeAe BaZRe cy oa jyroc~oBeHcKH HOBOO. HapO~H
TO je CTOKa aMa~ eaERO ueCTO y TrrOBHHCKOM 6H~HCY oa 1962. rOAHHy 3a KOjY cy

OBAe A&TH nOAane.
(EHAH Ta6~ue: "0 npOH3B01lH:rH rJI8.BHHX yceBa no peny.1lHK&Ua" H "TprOBHHCKH
H~aHC".)
1) CTaTHCTH~KH rOAy.mHaK CouHja~HcTH~Ke ~eAepaTHBHe ~enY~Ke Jyroc~BHje

(~PJ) oa 1963. Ta6.11Hua 107-6 CTpaHa 134.
2) BHAH op. cit.TaJIHua 107-3 CTpaHa 132 H TaJIHue: 107-9 CTp&Ha 135;
107-44. 107-48, J07-S0, 107-52 CTpaHe 150-1$3.
1217

BASIC COOSB 1DIIT 49
Reading: Pregled jugoslovenske privrede
I Poljoprivreda
JU6os1avija obuhvata prostor od 255.804 km2 Od toga obradiva povr~ina

iznosi 103.00 km2 ili 10~300.000 hektaral.
Najplodniji dijelovi zemlje nalaze se u Panonskoj nizini i dolinama rijeka.

Tu se zemlja najbolje obrauje i prinosi po hektaru su najvei.
Pokuaj kolektivizacije poljoprivrede putem radnih zadruga nije uspio

zbog otpora seljaka. Seljaci su zadrzali zemlju~ ali su ostali bez dovoljno
sredstava za njeno obraivanje (teglea marva i alati).
Jedan dio obradive zemlje svojina je dru~tvenih gospodarstava. Od tih

gospodarstava narocito su vane ope zemljoradni~ke zadruge (OZZ) zbog njihove
kooperacije sa individualnim gospodarstvima - seljacima. Preko ovih zadruga
seljaci koriste pod izvjesnim uvjetima traktore i dobijajU umjetno gnojivo i
sjeme na veresiju. Koliko su zadruge uspjele da stave na raspolaganje
individualnim gospodarstvima savremena sredstva za obraivanje zemlje vidi se
iz dolje navedenih podataka o obraivanju zemlje 1962. godine.
Od obradive zemlje pripadalo je 1962. godine drutvenim gospodarstvima

1,180.000 he~tara, a individualnim 9,130.000. Drutvena su gospodarstva
imala na raspolaganju u 1962. godini 35.270 traktora~ a individualna 5.080.
Osim toga 749.000 hektara zemlje individualnih seljaka obraeno je u kooperaciji
sa zadrugaIna. Od ukupne proizvodnje penice drutveni sektor je proizveo
94~.000 tona na 326.160 hektara, a privatni 2,570.000 tona na 1~833.840 hektara
zemlje. U proizvodnji kukuruza drutveni sektor je sudjelovao sa 756.000 tona
11a 168.266 hektara, a privatni sa 4,514.000 tona na 2~291.734 hektara. Umjetnog
gnojiva upotrebljeno je te godine 1,335.874 tone. Od toga 846.276 tona koristila
2
su drutvena gospodarstva~ a ostatak kooperanti .
l Statisti~ki godinjak Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ)

~ 1963. tablica 197-6 strana 134.
2Vidi op. cit. tablica 107-3 strana 13E, 107-9 strana 135, 107-44, 107-45,
107-50, 107-52 strane 150-153.
1218

pNlT49 SERBO-CROATIAN
Osim ratarstva Jugoslavija ima dobre uvjete za razvoj sto~arstva, voarstva

i ~umarstva. Sve ove grane poljoprivrede vane su za jugoslavenski izvoz.
Naro~ito je stoka imala vano mjesto u trgovinskom bilansu za 1962. godinu za
koju su ovdje dati podaci.
(Vidi tablice: .0 proizvodnji glavnih usjeva po republikama' i 'Trgovinski

bilansl.)
gazdinstvo [gospodarstvo] holding, farm

kooperant a farmer who cooperates with a zadruga
kredIt, -fta credit
marva livestock
otpor resistance
raspolaganje disposal, to have available
ratarstvo / ratarstvo farming
seme [sjeme], semena [sjemena] seed
sektor sector
sto~arstvo cattle, livestock breeding
svojina property, ownership
~umarstvo forestry
teg1ea stoka / t~glea m~rva draft animals
t~govinski bl1ans trade balance
veresija credit
zadruga / zadruga cooperative, household, collective
farm
'lt' [ ']
op~ta opca zem1joradni~ka zadruga
I I ,
general agricultural co-operative
zemljOradni~kl, -a, -o agricultural, farming
1219

BASIC COU1lSE UNIT 49
II HH.u,ycTpsja
noc~e ~pyro~ CBeTCRo~ paTa no~e~ je y6p3aHa HH.u,YCT~Hja~3ausja Jyro-

c~BHje. Be~HHa HapoAHo~ RanHTa~ y~~aHa je H jom ce y~ze y nOAH3aHe HHAYCTpmje.
HaPO~HTO je MHO~O y~raHo Y H3~paA~ ~e~e3He HHAYCTpHje. r~BHa Ee~e3apa

y 3eHHUH (BOCHa) npomHpeHa je. nO~H~HYTa je HOBa ze~e3apa y CHCKY (XpBaTCRa).
Kao H roa6pHKa ~e~Ka y HHKmH~Y (UpHa ropa). CaAa je Y H3~paAaH Ee~e3apa Y
CKon~y (NaKepoHHja). nOAH~HYTe cy pa~HHepHje UMBRa H a~HHHjyMa, a pa~HHepHja
6aKpa y Bopy <Cp6Hja) npoIDHpeHa je. MeTa~a H xeMHjcKs HHAYCTpHja TaKo~e cy
npOUIHpeHe.
YC~OBH 3a DO~H3aHe Ee~e3He HHAYCT~Hje, Kao mTO je paHHje pe~eHO, HHCy
Haj60~H 36o~ Be.u.OCTaTxa npBOK~CHO~ Y~Aa 3a npa~eHe KOKca. r~BHH AenOGMTH
Ee~e3a Ha~3e ce y BOCHH, a HMa ~a H y APY~HM Ae~OEHMa 3eM~e.
JYI"OC~BHja HMa B!'JJO .n06pe YC~OBe 3a HHAYCTpHjy 060jeHHx MeTaJJa. Ii Ta ce

HHAYCTpHja DOBO~HO pa3BHja. noc~e MapapcRe JYI"OC~BHja HMa H8jBehe Aen03HTe
60KCHTa yEspona - OKO 200 MH~OHa TOHa, OA KOjHx npeKO CTO MH~OHa TOHa y
UpHoj rOpH. J~OC~BHja npOH3BOAH eHaTHe KO~H~HHe 6axpa, o~oBa, UHHKa, 8HTHMOHQ,
XIOMa H a~uHHHjyM8. Y npOHeBOA~ OBHX MeTaJJa OHa 3aY~HMa yr~eAHo ueCTO y
EsponH H CBeTY.
Pa3Boj HHPYCTFHje MOEe ce BHpeTH H3 npH~o~eHHX Ta6JJHUa: "O npOH3BOAHM

Me Ta JJ.a " H "O y~emhy pa3HHX ~paHa npHBpe.ne y H3B03Y H YB03Y".
~S 6z C~Ka o npHBpeAH Jyroc~aEHje 6H~ nOTnyHa, nOTFe6Ho je HSBeCTH:

1) Aa je OAHOC H3Me~y CTaHOBHHIDTsa esnoc~eHO~ Y no~onpHBpe.nH H HHPyCTPHjH
no~a H no~. OBO je Hapa~HO npOCeqaH npoueHaT 38 Ue~ 3eM~Y. e 063HpOM Ha
HejePHaxy HHAYCTpHjaJJH3aUHjy pa3JJHXa H3Me~y HHPYCTpHjCKH pa3BKjeHHx H Hepaa-
BHjeHHx KpajeBa y TOM no~~eAY je se~HKa OA 15 - 70% 3anoc~eHHX y no~onpHBpeAH.
2) rOAHHe 1962. YJJ03eHO je Y pa3se rpaHe HHnycT~Hje 441 MH~japAH
pHHapa. a y nO.IJonpHBpel1Y 118 MH~HjaI-,z:.p1. O~O npe~CTaB.JJa 3H8THO nosehaHe
HHaeC!'Hu~ja y no~on~HBpe~y npeua HHBecT~uHjaMa y no~eTKY HHAycTFHja~aanHje.
'p. ,.it. Ta6.nHU& 118-1 cTpsHa 262
1220

II Industrija
Poslije Drugog svijetskog rata p~cela je ubrzana industrijalizacija

Jugoslavije. Veina narodnog kapitala uloena je i jo se ulae na izgradnji
industrije.
Nar~cito je mnogo ulagan~ na izgradnji eljezne industrije. Glavna

eljezara u Zenici (BJsna) poirena je. Sagraena je nova eljezara u Sisku
(Hrvatska), kao i fabrika celika u Nikiu (Crna Gora). Sada je u izgradnji
eljezara u Skoplju (Maked~nija). Sagraene su rafinerije cinka i aluminijuma,
& rafinerija bakra u Boru (Srbija) proirena je. Metalna i kerndska industrija
takoer su proirene.
UVjeti za izgraduju eljezne industrije, kao to je ranije re~eno, nisu

najbolji zbog nedostatka prv~klasn~g uglja za pravljenje koksa. Glavne naslage
eljeza nalaze se II Bosni~ a ima ga i u drugim dijelovima zemlje.
Jug~slavija ima jako dobre uvjete za industriju obojenih metala. I ta se

industrija povoljno razvija. Poslije Madarske, Jugoslavija ima najvee naslage
boksita u Evropi - oko 200 miliona tona, od kojih preko 100 miliona tona u
Crnoj Gori. Jugoslavija proizvodi znatne koliine bakra, olova, cinka,
antimona, kr~ma i aluminijuma. U proizvodnji ovih metala ona zauzima ugledn~
mjesto u Evropi i svijetu.
Razvoj industrije moe se vidjeti iz priloenih tablica: 'O proizvodnji

metala' i 'O ucecu raznih grana privrede u izvozu i uvozu'.
Da bi slika o privredi Jugoslavije bila potpuna, potrebno je navesti:

l) Da je odnos izmeu stanovnitva zaposlenog u poljoprivredi i industriji
pola i p~la. Ovo je naravno prosjecan postotak za cijelu zemlju. S obzirom na
nejednaku industrijalizaciju razlika izmeu industriski razvijenih i nerazvijenih
krajeva u tom pogledu je velika, od 15%- 70~ zaposlenih u poljoprivredi.
2) Godina 1962. uloeno je u razne 5rane industrije 447 milijardi dinara,
a u poljoprivredu 118 milijardil. Ovo predstavlja znatno pove6anje investicija
u poljoprivredi prema investicijama u pocetku industrijalizacije.
lOp. cit. tablica 118-1 strana 262
1221

depozit deposit, layer

hr5m chrome, chromium
kapital, -~la capital
k6ks / koks coke
metalni, -a, -o pertaining to metal
n~slaga deposit, layer
,
navesti, da naved~m to quote, cite, allege; induce a
person to do something
prilaziti, da prilazim to attach, enclose; contribute
(donation)
prvoklasni, -a, -o first-class
rafInerija refinery
v ' ironworks
zelezara
1222

Statisticki godi~nJak SFRJ-e za 1963 godinu 'C::
Poljoprivreda - SR
205-6 UKUPAN PRINOS RATARSKIH USKVA u vagonima strana 370 ~
\5
SRBIJA
Bosna i Crna Makedo- Sloveni-
SFRJ Herce- Gora hrvatska nija ja svega Vojvodl- Kosovo 1
govina na Metohi.1 a
1
1939 287 600
Penica ~ 1950-59 234 000 18 100 602 48 000 10 200 7 150 149 000 71 900 8 530
Wheat 1961 317 000 28 900 l 100 61 000 21 000 10 600 195 000 92 100 15 300
1962 351 000 28 200 l 180 88 500 20 300 I I 900 201 000 92 200 14 000
....
KUkuruz
Corn
1939
~ 1950-59
404
380
600
000 37 .300 l 580 84 800 7 700 7 180 241 000 137 000 12 500
=
R
I\) 1961 455 000 42 500 2 580 133 000 7 890 13 000 256 000 169 000 10 000 I
I\)
ul lyG2 527 000 39 000 2 050 129 000 8 000 I I 000 338 000 212 000 13 200 n
Seerna ~ 1950-59 145 000 2 470 -- 34 500 l 720 464 106 000 86 500 454 ~
--
~
repa 1961 173 000 5 450 54 000 I I 000 631 102 000 77 400 3 370
Sugar 1962 187 000 3 860 -- 59 000 8 520 532 115 000 91 600 4 070
beets
Duvan ~ 1950-59 3 410 600 56 106 1 620 l 1 060 333 203
Tobacco 1961 1 500 222 2 71 804 O 404 132 74
1962 2 980 497 33 135 l 420 o. 890 254 151
Krompir ~ 1950-59 210 000 19 600 2 020 74 900 4 060 63 800 45 300 19 900 2 520
Potatoes 1961 269 000 31 000 3 710 94 500 5 870 79 100 54 600 22 300 3 270
1962 263 000 26 900 2 970 97 000 5 480 72 500 58 600 20 500 3 130
1
Proizvodnja penice i kukuruza za 1939. uneta je iz Statistickog godinjaka za 1956, strana 100 tablica 7-4
~ - prosean 'average I
vagon - 10 tons

BASlC COURSB UMIT 49
Statisti~ki godinjak SFRJ-a za 1963 godinu
113-1 Trgovinski bi1ans Spoljna trgovina
Ko1i~ina
tona
u hiljadama Vrednost umi1ionima
dinara pOltekuim
I
I
Saldo trgovinskog
bilansa
cenama
izvoz uvoz izvoz uvoz izvoz-uvoz izvo z

umi1ionima u%
dinara uvoz a
1920 915 440 l 321 3 466 - 2 145 38

1924 3 916 l 128 9 539 8 222 + 1 317 116
1929 5 330 l 672 7 922 7 595 + 327 104
1934 3 584 876 3 878 3 573 + 305 109
1939 3 464 l 126 5 521 4 757 + 764 116
1946 486 622 16 232 12 205 + -4 027 133
1950 3 082 l 630 46 307 69 202 - 22 595 67
2
1955 3 388 2 079 76 976 98 092 - 21 116 78
1960 5 205 5 394 169 848 229 466 - 59 618 74
1962 5 934 6 979 207 146 237 225 - 30 079
I 87
1
Od 1920. do 1939. pretvaranje stranih valuta u dinare vrilo se po
berzanskim kursevima. Od 1946 do 1959 po zvanicnom kursu na bazi pariteta
jedan SAD dolar - 300 dinara, sem kod Italije, gde je primenjen paritet 48
lira - 100 dinara.
,
2 Od 1951. g. kod uvoza nije ukljucen uvoz na ime ekonomske pomoci, niti od
1956. uvoz iz vikova SAD, koji su iznosili:
1951 l 038 hiljada tona u vrednosti 7 430 miliona dinara.
1952 991 hiljadu tona u vrednosti 30 492 miliona dinara.
1953 1 602 hiljade tona II vrednosti 41 172 miliona dinara.
1954 l 390 hiljada tona II vrednosti 27 076 miliona dinara.
1956 l 062 hiljade tona u vrednosti 32 048 miliona dinara.
1958 9~6 hiljada tona II vrednosti 25 101 miliona dinara.
1959 1 143 hiljade tona II vrednosti 31 272 miliona dinara.
1960 232 hiljade tona II vrednosti 18 450 miliona dinara.
1961 835 hiljada tona II vrednosti 25 935 miliona dinara.
1962 955 hiljada tona II vrednosti 29 092 miliona dinara.
1224

Statisticki godinjak SFRJ-a za 1963 strana 216

Spoljna trgovina Foreign trade
113-4 Izvoz i uvoz po granama delatnosti
Exports and Imports by Branches ot Activity
-
1955 1956 1958
l
i
1960 1962
ukupan izvoz 76 976 97 011 132 419 169 848 207 146
ukupan uvoz 132 288 142 243 205 504 247 916 266 317
Ugalj i derivati izvoz 484 790 831 680 393
uglja uvoz 7 366 9 934
I
7 652 8 919 7 692
Crna metalurgija izvoz l 302 5 874 5 323 6 323 8 162
uvoz 5 195 6 218 14 355 21 104 24 527
Obojena metalur- izvoz 15 649 14 457 14 108 16 953 18 961
gija uvoz l 399 l 991 2 937 7 764 6 690
Nemetali izvoz 2 415 3 294 3 630 4 373 5 724
uvoz 2 112 2 022 2 755 4 372 4 048
Metalna industrija izvoz 2 1CO 2 450 6 988 20 297 27 200
uvoz 29 474 25 004 60 045 85 247 81 366
Brodogradnja izvoz 43 l 806 7 617 5 569 19 837
uvoz 33 l 091 l 027 l 690 3 015
Elektroindustrija izvoz 517 l 653 4 325 7 251 8 800
uvoz 6 564 5 501 9 655 13 739 12 684
HemiJska industrije izvoz 2 745 3 205 3 018 5 044 5 092
uvoz 9 423 10 833 20 948 22 651 25 037
Drvna industrija izvoz 14 207 13 033 16 516 20 587 22 995
uvoz 182 315 826 808 760
Tekstilna industri- izvoz 4 103 4 977 5 081 10 110 12 233
ja uvoz 18 480 17 022 21 395 26 213 31 002
Prehrambena indu- izvoz 2 421 4 123 8 194 15 664 14 368
strija uvoz 4 731 7 096 15 954 12 916 13 188
Industrija duvana izvoz 4 733 5 798 7 809 5 887 6 128
uvoz 393 14 333 l l 064
Ratarstvo izvoz 3 082 5 570 16 010 15 076 5 139
uvoz 26 377 35 507 20 240 7 755 23 332
Sto~arstvo izvoz 10 509 14 712 13 113 18 129 25 206
uvoz 8 668 8 561 I I 408 12 573 12 321
lova tablica nije prepisana u potpunosti. Neke manje vazne grane nisu unete.
Sem toga uvoz i izvoz su staVljeni zajedno.
2 Prema tablici 2-222/1960 izvoz za 1939 iznosio je 5 521 milion, a uvoz
4 757 miliona dinara po tekuim cenama.
1225

Rudarstvo i industrija Mining and industry
109-12 Industrijski proizvodi (1963)

.
Sirov ~e1ik
Sirovo Fero- Blister Elektro- Rafini- Srebro Antimon Cink Aluminl- ~iva
lit rano jum u
gvo~e Simens- legure bakar re~ulus
bloku
Elektro bakar olovo
Martinov
u hiljadama tona u tonama
1939 101 232 3 12 42 12 II 1,3 l 500 4 918 l 795 ~78
I-'
I'\)
~
1946
1950
1955 !
84
212
514
201
414
759
l
14
46
4
14
17
22
40
29
lj
15
25
:;J')
.J)
57
76
8,7
74,2
92,8
l
l.
206
815
1 (j05
j 294
12 ~15
13 768
567
l 9D.
I I 499
:S06
495
50j
i
n
1960 972 l 322 120 47 ~6 35 89 94,1 2 410 :;5 9,5 25 070 485 B
(tl
1961 997 l .)93 139 56 il jO 90 11...,7,4 2 4n:s ~6 8fi8 27 4('1 550
1962 l 050 l 4'i5 160 5.3 46 46 98 116,7 2 691 .:l9 ~104 27 980 5nl
R
-I=='
~

UNIT 50
Reading Selections - ~tivo za ~itanje
The XIX Century Renaissance - Preporod XIX veka
EsponCRH npenopo~ XIX seRa HMao je se~RO~ YTHoaja Ha cBe J~oc~oseHe.
To je nepHo~ HaUHOHa~o~ y~eHa ft 06Hose HayKe ft KHH~eBHOCTH.
HanoJleoaose HJIHpCRe npoBHBuHje ltOHeJIe cy CJIOBeHUHMB ynoTpey Hapo,l]HOr

jeGHRa. OA TaAa nOqHHe useTaae CJIOSeHaqKe KHM~eBHOCTB.
KOA XpB8Ta cyK06 ca Ma~apHMa OKO jeGHRa npeTBa~8 ce y 6op6y aa HaUHOHa~HH
oncTaaaK. Y TOj ce 6op6H CTBapa HJIHPCKH nOKreT. Taj he nOKpeT KacHHje ltOBeCTH
AO cTsapaaa Jyroc~B~je.
Me~YTHM, HajBehe cy ce npoueHe AeCBJIe KOA Cp6a. BaH YTHuaja BeJIUKHX

nOKreTa HOBor BeKa Cp6Hja ~OZK~sa y XIX seKy csoj HaUHOHa~H npenopOA. Y
DpBOM H ~P~OM yCTaHKy Cp6Hja ce OCJI060,l]H~ Olt TypaKa (1804-181$). B~~
CTe~aHoBHh - KapaUHh spmH je3H~Y pemopMY. nOCJIe Ayre 6op6e yEOAH ce Ha~O~HH
je3BK y KHMZeSHocT. H8nymT8 ce AOT8AaWHH je3MK, KojH je 6HO MemaBHH8 CTapo-

CJlOBeHCRor H HapOAHor jeGHK8. ~ypeBMT raj cnpOBOAH jeGH~KY ~~mopMY Y XpB8TCKOj.
TaKo cy nOCT8~HH TeMe~H MOltepHoj jyroc~oBeHcKoj JIHTep8TypH H CTsapa~y
J~OCJI8BHje.
Evropski preporod XIX vijeka imao je velikog utjecaja na sve Jugoslavene.

To je doba nacionalnog buenja i obnove nauke i knji~evnosti.
Napoleonove Ilirske provincije donijele su Slovencima upotrebu narodnog

jezika. Od tada pocinje cvijetanje slovena~ke knjievnosti.
Kod Hrvata se sukob sa Madzarima oko jezika pretvara u borbu za nacionalni

opstanak. U toj se borbi stvara Ilirski pokret. Taj e pokret kasnije dovesti
do stvaranja Jugoslavije.
Meutim, najvee su se promene dogodile kod Srba. Van utjecaja velikih

pokreta Novog vijeka Srbija do~ivljava svoj nacionalni preporod u XIX stoljeu.
U prvom i drugom ustanku Srbija se oslobodila od Turaka (1804-1815). Vuk
Stefanovi - Karadi vri reformiranje jezika. Poslije duge borbe uvodi se
narodin1 jezik u knji~evnost. Naputa se dotadanji jezik, koji je bio
mjeavina staroslavenskog i narodnog jezika. Ljudevit Gaj uvodi u Hrvatskoj
reformiranje jezika.
Tako su osnovani temelji modernoj jugoslavenskoj literaturi i stvaranju
Jugoslavije.
1227

BASIC COnSE UNIT 50
The European renaissance Evropski preporod U EBponcKH npenopoA XIX

of the XIX century had XIX stoljeu imao BeKa HMao je Be~HKor
a great influence on
all the South Slavs. je velikog utjecaja YTHuaja Ha CBe Jyro-
na sve Jugoslavene. C~OBeHe.
,
awakening bu~nje
,
revival, restoration obnova OC5HOBa
It was (lisI) a period of To je doba nacionalnog To je Ao6a HaUHoHa~or

the awakening of buenja, i obnove 6y~eHa H oC5Hose HayKe
[feelings of] nationality
and a revival of science nauke i knjievnosti. H KBl:llCeSHoCTH.
and literature.
province provincija npOSHHIIHja
The Napoleonic Illyrian Napoleonove Ilirske Hano~eoHose M~pCRe
provinces brought the provincije donijele npoBHHuHje AOHe~e

use of the peoplels
language to the su Slovencima cy C~OBeHUHM:a
Slovenes. upotrebu narodnog ynoTpeC5y HapOAHor

jezika. je3HKR.
, ,
bIossoming cvljetl!nje ll.seTaHB
The bIossoming of Od tada po~inje

Slovenian literature cvijetanje slovenacke CJlOB6Ha'IICe KHMZeBHOCTH.
begins at (IfromI)
that time. knjievnosti.
,
conflict sUkob cYR06
to transform, pretvarati, npeTsipaTH,
,
change pretva.rIDn npeTsapaM
Among the Croats the Kod Hrvata se sukob KOA XpeaTa ce cYKo6
conflict ~J1 th the sa Madarima oko ca MaI,IapHMa ORO
Hungarians about
language changed into jezika pretvara u je3HKR npeTsapa y
a struggle for national borbu za nacionalni 6op6y 3a HaUHOHaJlHH
survival.
opstanak. onCTaHaR.
1228

The Illyrlan movement was U toj se borbi stvara Y TOj ce 6op6e CTBapa
created ln that struggle.
Ilirski pokret. HJIHpCKH nOKpeT.
,
to bring, to lead to dovesti, ,aoaeCTH,
da dovedem, dveo, ,aa ,ZIOB~,ZIeM, ,ZIoaeo,
, ,
-ela -ea
Later. this movement was Taj e pokret dovesti Taj he nOKpeT KacHHje
to bring about ('lead
to') the creatton of kasnije do stvaranja AoseCTH no cTsapaaa
Yugoslavia. Jugoslavije. JyrocJlB.BHje.
.. ,
change promena npOMeHa
The greatest changes, Meutim, najve6e su se Me~YTHM, HajBehe cy ce

however, occurred among
the Serbs. promjene dogodile npOMeHe AeCH~e KOA
kod Srba. Cp6a.
co
to experience, dozlvlj~vati, AOXtH&,I)QSaTH,
live to see ".
dozivljaviim / AODBMsaM /
,
dozivljujE:!m ,ZIOzHB.Ily jeM
Unaffected by the great Van utjecaja velikih BaH YTHuaja Be~KHX

movements of the Modern pokreta Novog vijeka nOKpeTa HOBor BeKa
Age, Serbia was (1is l )
experiencin~ its Srbija doiVljava C~6Hja AOEH~aa y
national renaissance in svoj nacionalni y XIX BeKy csoj
the XIX century.
preporod u XIX HaUHOHa~H npenopo,ZI.
stoljecu.
Serbia was llberated from U Prvom i Drugom Y llpBOM H h~yrOM

the Turks by (IlnI) the ustanku Srbija se yCTQHKy C}:.6Hja ce
first and second up-
rislngs (1804-1815). oslobodlla od oc~o60AH~ OA Ty-
Turaka (1804-181~). ~aKa (1804-1815).
linguistic jeziCSni, -a, -5 je311'1KH, -i, -o
reform reforma p~~opMa
reforming reformIranje pemopMipaHe
Vuk Stefanovi-Karad~i Vuk Stefanovi - FYK CTefaHoBHh -

carried (Icarries l ) out Karad!ic vri KapauHh BpmH
a language reform.
reformiranje jezika. jeaH1IKY perbopMY.
1229

After a long struggle Poslije duge borbe IIocJIe llyY'e ore yaOl:,H
the language of the
people began to be uvodi se narodni ce HapollHH je3HK y
used ('was introduced') jezik u 100jizevnost. .K1llH>r.eBHOCT.
in literature.
,
up to that time dotadanji, -a, -! .no':'s.n.aIJJlt~, -a, -e
,
mixture mjeavina MerranHHa
Old Church Slavic staroslavenski, CTSpOCJfOBeaCKH,
-a, -6 -a, -6
The mixture of Old Church Naputa se dotadanji HanymTa ce .n,oTallamHM

Slavic and the spoken
language~ which had been
jezik~ koji je bio je~BK, KOjH je 6~o
used up to that time, mjeavina MemaBHHs CTapOCJIOBea-

was abandoned. CKor H HapO.lJ,aOr
staroslavenskog i je~HR8.
narodnog jezika.
Ljudevit Gaj carried out Ljudevit Gaj uvodi u ..f>y,neBHT Pa j cnpOBOllH

the language reform in Hrvatskoj reformiranje je3H~KY pe~~MY y
Croatia.
jezika. Xr--BSTCKOj.
,
to lay, place; postaviti, nOCTSSHTH,
appoint , ,
da postavim Ila nOCT8BiiM
,
modern moderan, moderna~ Mo,z:epaH, Mo,ne!.Ha,
-o -o
,
literature literatdra J1y.TepaTYpa
Thus the foundations were Tako su osnovani TaKO cy nOCTaS.tJeHH

laid for a modern temelji modernoj TeMe.J)H MOllepHoj
Yugoslav literature and
the creation of jugoslavenskoj jyroCJJ:OEeHcKoj
Yugoslavia. literaturi i JIHTepaTypH H CTB~
stvaranju Jugoslavije. pa~y Jyroc~BHje.
1230

NOTES
Note 50.1 Variant Word Order
l. Sve do Zagreba pored autoputa vide se lepa, zivopisna sela.
A(dverblal) IV(erb) I S(ubject)
2. Nj e g a smatraju kao najdarovitijeg studenta na naem fakultetu .
.-
O(bject)- IV(erb) -O(bject) A(dverbial)
3 Te porete domaice mrze.

O(bject) IS(ubject)1 V(erb)
4. Taj sporazum su zakljuili odgovorni politiki predstavnici Srba i Hrvata.
O(bJect) V(erb) S(ubject)
5 Spomenik Neznanog junaka na Avali, Narodnu skuptinu i Glavnu potu
ve ste videli.
O(bject) I
V(erb)
6. Daje se jedan jugoslovenski film.
V(erb) S(ubject)
Serbo-Croatian often has a word order very much like that of English,
differing mainly in the order of adverbs and adverbial expressions. E.g.
7 Jugoslavija lezi u jugoistocnoj Evropi.

S(ubject) IV(erb)1 A(dverbial)
8. Ti putevi vezuju Zapadn~ Evropu sa Bliskim istokom i sa Sredozemnim morem.
S(ubject) V(erb)1 O(bject) A(dverbial)
9 Ovo je zdravstvena stanica.

S(ubject) V(erb) C(omplement)
10. On je ovde.
S(ubject) V( erb) A(dverb)

The order of sentences 7-10 is S V A, S V O A, S V C, S V A.
In contrast to these, the patterns of sentences 1-6 are S V S, O-V-O,
O S V, O V S, O V, V S. (The 0- -O notation is used to indicate two parts
of a segment, separated by some other segment. Here -O is in apposition
to 0-).
1231

BASIC COURSE UNIT~O
These variant orders are not haphazard. It is not possible to give rules or
reasons for the orders of sentences 1-6 ae isolated sentences. Tney must be
put back into the context from which they came. If these contexts are examined,
it is seen that the first segment of the sentence, whether it be A, V, S or O,
is connected with a topic previously introduced. The basic pattern behind the
general order of the sentence elements (S V O A C) is that of topic-comment.
The topic may be that of the entire discourse, that of the paragraph, or a
topic just introduced in the preceding sentence. Tne following selections il-
lustrate what we may call the topic motifs of discourse.
In the three units on geography the topic of Yugoslavials position is
clearly outlined by the following selected sentences:
Main topic-Yugoslavia1s position in Europe -
Jugoslavija le~i u jugoistonoj Evropi.
Position topic outlined by boundaries:
Severna granica Jugoslavije, izuzev Alpske oblast, otvorena je. S A e v
Severoistoni deo zemlje izloen je ledeno-hladnom, suvom vetru, koji se
zove Ikoava I.
(sub-topic) (s C- V -e)
Svojom zapadnom granicom Jugoslavija izlazi na Jadransko more. A S V A

Du istocne granice Jugoslavije pru~aju se Karpatsko-balkanski planinski
venci. A V S
Na jugu granica prema Grkoj delimino je otvorena. A S C- V -C
The opening item in each sentence, whether S or A is the topic.
Taking a single paragraph we see how a sUb-topic is chosen and then what
we may call a Iparagraph topicl.
U istonom delu zemlje nalazi se Moravsko-vardarska oblast.
A (sub-topic of boundary topic) V S (paragraph topic)
Ova oblast zauzima sredisni poloaj na Balkanu. Moravsko-vardarskom

S (p. topic) I V o A A (p. topic)
dolinom prolaze vani medunarodni putevi. Ti putevi (topic from preceding

sentence)
V S (sentence topic) S (new sub-topic)
vezuju Zapadnu Evropu sa Bliskim istokom i sa Sredozemnim morem.
V O A
Ova oblast se nalazi veim delom u Jugoslaviji, izuzev Solunske kotline,
S(p. topic) V A
koja pripada Grkoj.
1232

Another example of a paragraph topic is given in tihe following:
Najvee jugoslavenske rijeke (Sava sa Drinom, Drava, Tisa i Morava) pritoci

S (topic) c-
su Dunava i utjeu sa njim u Grno more. Od ovih rijeka Dunav i Tisa
V -G V A A (topic) I S
su plovni cijelim tokom kroz Jugoslaviju .... Dolinama ovih rijeka
V G r A (topic)
vode suvozemni putevi od velikog unutranjeg i medjunarodnog znaaja.
v s A
Sentences 1-6 should now be re-examined in context (l - Unit 22; 2 - Unit

39; 3 - Unit 26; 4 - Unit 40; 5 - Unit 20; 6 - Unit 13).
Another example which is illum1nating is found in Unit 36. The order is
O V S,
Pored toga, granicu Austro-Ugarske utvrenu Karlovakim mirom (Sremski

Karlovci, 1699), branili su od tada neprekidno Srbi i Hrvati.
The /pored toga/ is a connecting phrase, followed by /granicu /, which is

part of the main topic of the unit, the military and political events leading
to the creation of Yugoslavia. One may wellimagine that in another context the
/Srbi i Hrvati/ might be the topic of a sentence composed of practically the
same words but in a different order. Note that the sentence following this one
in Unit 36 begins with /Vojna granica /, another clear topical link.
It is instructive to note the treatment of the same or similar material ln

different contexts. What the topic of a succeeding sentence is depo.nds on the
speaker. He chooses one of the items in the preceding context as the topic
(unless, of course, he ls 'changing the SUbject'). Tne relationship between
an item in one sentence with the topic of the follo~ing one ls well illustrated
in the following:
Kad su ~ doli na Balkan?

~
~ Je pozvao kao saveznike u pomo Jovan Kantakuzen.
f-
Kad je stvarno po~ela njihova invazija Balkanskog poluostrva?
~
Poela je posle ~ na reci Marici 1371 godine. U toj bici Turci su
~ ~ ~
pobedili brojno jau srpsku vojsku.
Note the way in which the topics have been treated in the following sentences:
Seobe prouzrokovane ovim i drugim ratovima najvie su izmeale stanovnitvo
i stvorile zajedniki zivot Jugoslovena. (from Unit 36, Basic Sentences,
which see for context).
1233

BASIC COD. UNIT 50
Ratovi protiv Turaka prouzrokovali su ~, koje su doprinele mnogo stvara-
nju Jugoslavije. (prompt drill, Unit 40, based on Unit 36)
~ta je prouzrokovalo seobe? (here /seobe/ refers back to the prompt sentenc~
~
- su prouzrokovali ratovi protiv Turaka. (The suggested answer, the
obvious topic being put first)
One could also have:

~ta je prouzrokovalo seobe?
Ratovi protiv Turaka su
In other words, the topic is a matter of the discourse as a whole.
We see, then, that the topic (whether main or subordinate) is the most
important factor in word order. It occurs most frequently in the first part ot
the sentence, forming a connecting link with the preceding material.
Note 50.2 New Verbs
e P
~
dovesti / da dovedem
I _
~ I
doveo -ela '" -ena
doveden , to bring to
i I dovoditi/ d6vod1m dC:voden
I ,
e P , da do~ivim
doziveti/ , to experience
a I doivljavati/dozivljavam
l ,
a/Je I dozivI javati/doivlj ujem
~ ,- ,
i P postaviti/ da postavim postaVljen to lay, set up
a I postavljati/ p6stavljam
, 1- ,
i P pretvoriti/ da pretvorim pretvoren to transform
a I "
pretvarati/ pr~tvaram "
pretvaran--
Da li je evropski preporod XIX veka imao velikog uticaja na Jugoslovene?
Kakvog je uticaja imao preporod XIX veka na Jugoslovene?
Kakvog je uticaja imao taj preporod na Slovence?
Kakve veze ima slovena~ka knjievnost sa Napoleonovim Ilirskim provincijama?
Koji je deo Hrvatske bio u sastavu Napoleonovih Ilirskih provincija?
Da li su Hrvati i ranije pisali na narodnom Jeziku?
1234

Zbog ~ega je do~lo do sukoba izmedju Hrvata i Madara?
Za~to su Hrvati u borbi protiv Madara stvorili Ilirski pokret?
Ko je sproveo jezi~ku reformu u Hrvatskoj?
Kakve promene su se desile kod Srba u XIX veku?
Kad su se Srbi oslobodili od Turaka?
Ko je izvrio jeZiku reformu kod Srba?
Da li se narodni jezik upotrebljavao u knjizevnosti kod Srba pre Vukove reforme?

Kakav je bio knjievni jezik Srba pre Vukove reforme?
Ko je postaVio temelje modernoj jugoslovenskoj literaturi?
ByK CT. Kapau~h (OA~OMUH)

JOBaH CKepJlHh
ByK KapaUBh (1787-1864) je jeaHa O~ HajopH~HHa~HjHx ft Hajja~Hx JlH~HOeTH na-
Jie cpnCKe KH2ZeBHOCTB. CavoYK, 6e3 mKOJlCKHX H RHHzeBHHX Tpa~HuHja, eaUOCTa~R
H 60p6eH AYX, OH HanymT8 CTaoe KojHKa ce AOTJle HWJlO, ft 3anOQUHe je~aH HOE nO-
KpeT, KOjH 6H ee Korao Ha3BaTB KHHzeBHOK peBo~UHjoK. 3a HeKHX QeTp~eCeT
~04HHa OH he ce 60pHTH ca upKBeHHK B KHMZeBHHH ~Y~HKa
KapaOHh je Kvao BeJlHKHX JlHqBHX cnoc06HoCTH, 6KO je je4aH on HajnapoBHTwjHx
~YAH KOjH cy nocTojaJIH y cpnCKou HapOAY. OH je npHnaAao OHOM jaKoK HapamTsjy
KOjK je y nOQeTKl XIX BeKa CTBopao AaHa~y Cp6ajy, HapamTajy HO QHjax cy ce~.
KHX peAOBa HOHm~ BojcKoBo~e B ApzaBHHUH npBO~ peAa. OH je KKao npHpoAHY 6HCTpH-
By ~ omTpOYK~e cp6Hj8HCKO~ ce~Ka.
Paa BYKa KapaUHha je orrouaH. OH je Hajp8AHHjH H Bajn~oAHHjH epnCKH naeau.

3a no~ BeKa BeyKopHe H HenpeRH~He pe~THoCTH OB je H3Beo BeKOJlHRO Be~KHX
nocJlosa 1 , OA ROjHX OH cBaKH OHO nOBO~H 3a Ueo BeK jenHo~ 06BqHO~ QOBeRa.
HajBehH ~eo HerOBor noc~ je cKyn~He HapOAHKX YUOTBopHHS H Oops aa Ba-
pOAHH jeGHR
y nHTa~ je3HKa H npasonzca He~OB pa~ HO je npeCYAaH. OH je jeAHoM aa CBa~
~a cyaBo PYCKOCAoseHCKH je3HK HO cpnCRe RHBzeBHOCTH H H3sojesso noeAY Ha-

pOAHOK jeoHKY.
'BYK je nonpaBHO B nonyHHo 806YKY (hHPH~QY), opeseo HOBK 3aseT CseTO~ URCKa
Ha HapOAHH je3BK, H BaDHcao ~eqHHR B rpsU8THKY.
1235

BASIC conSB URIT 50
HC'1'pHaa clearness~ lucidity

,
Dopea,
,
-a. -o militant
J"p&K8THKa grammar
,
118J1aTHOC'1'
- xc.p. activity
, ~
~OD7B.TB, ~8 aooyBHK to supplement~ improve

llPdsHJrK
, statesman
1J.'1x mind~ intelleGt~ spirit
H3BojeB8TH, Aa H3BOjyjK to fight out
aap8mTj generation
O~~OKaK, O~~aKK8 fragment
omTpofK.6e shrewdness~ lucidity
np8.Boniic orthography
oo
caKoCTi~H,
,
-~a, -~O independent
CalloYK, -a, -o self-educated person
cnoc56HOCT ability
,
CT838 footpath
, J.
Y1l0TBopHHa, HspollHe folklore
,
yvOTBopHHe
II Reading: Ljudevit Gaj (Odlomak)
Ksaver ~andor alski
Ah~ gospodo moja~ otpoe Ljudevit Gaj~ moe li narod bez jezika svoga biti?
Niti kraljeVi~ niti naa prava - nita nije tako vrst bedem naoj slobodi~ i
budunosti ove svete zemlje~ koja nas je rodila, kao to je jezik naih majka,
na~e dJeceJ Iz daleka svijeta dolazim iz mnogih gradova - iz sredine mnogih na-
roda. I svagdje sam naao da svaki narod svoj jezik ljubi~ za nj iVi i za nj
urndre. Glas njegov eas je zveao blago i ljubezno~ as je umeo kao brza silna
rijeka, a oi mu plamtele od zanosa i vatre, - s lica mu je otsijevala istina i
ljubav. Nitko se nije mogao oteti sili toga glasa i aru toga uverenja. Kad je
dovrio, poleti i staro i mlado, i gospoda i gospoe do njega, da ga na srca
svoja vuku i da s njim skupa zanosno slave roenu. do sad zabaeenu rije. A
dolje s dvorita zauje se vesela seljaka pjesma etelica, to donijee peni-
eni vijenac. Gaj zauti i s njim cijelo drutvo. Pa im je na dvoritu pjevanka,
on u istoj melodiji zapjeva pjesmu svoju fJo~ Hrvatska ni propala!f - Sada zano-
su nije bilo kraja. Od istih onih ljudi, koji su jo sat prije ismijevali ~elju
stare Hrvatice da joj unuk hrvatski pjeva, naeinio je veliki taj earobnjak ili
1236

UNIT BERBa-CROATIAN
sveti apostol, ~to li - najzanesenije rodoljube. .

Mjesto obi~ajnih latinskih ~ala, mjesto praznih zdravica, ~uje se Gajeva
rijec, gdje slavi slovensku brau, gdje pri~a iz davne 1 slavne prolosti 1 gdje
smjelo 1 krepko rl~e slike budunosti, pa otkriva svoje namjere. Pa kad je pono
prola, Gaj je imao cetrdeset do pedeset najvernljlh u~enika, koji e sutra pre-
kosutra njegove rije~i dalje nositi. .
Slava LJudevitu Gaju.
,
bedem - - darn.. bulwark
c~rObnjak - magician
~ ,
glas, pl. glasovi
. - voice
ismijevati,
, , 1smijevam - to riducule
kralj, kralja - king
,
krepak, krepka, -o - vigorous, strong
~
ljubav, f - love
"
ljubiti, ljubim
, - to kiss, to love, to be fond of
J.
namjera - intention
" - 1. da "'-
oteti, otmem
I __
- to grab, refl. (se) to break loose
otkrivati, otkrivam - to uncover, discover, unveil
,
otsljevati, '-
otsljeva - to reflect, glare
,-
pjevanka
,
plamteti, plamti
, - -
-
singing
to blaze
pOI~tetl, da pOletim
, - to ~ake off; to rush, to fly at
pono f - midnight
,
peni~ni vijenac
' - wreath made of wheat
--
P~~ki, -a, -o - pertaining to the common people
"
risati, riem , - - to draw
I
rodoljub - patriot
,
slava, "-
- glory
slavan, slavna, -o - glorious, famous
"-
slaviti, slavim
, - - to glorify, celebrate
,
smjelo - boldly, daringly
,
s,edina , - middle, center, among
Umeti, UmI - to rustle, roar
, ,-
wnirati, umirem - to die
,
unuk, - grandson
vjeran, -rna, -rno - faithful
, -, -
zaba~en, -a, -o
, , - neglected, remote
zanesen, -ena, -eno - exalted, enraptured
1237

BASlC COURSE UNlT50
~
zanos exaltat1on, ecstasy
~
zanosno with ardor, enthus1ast1cally

,
,
zdravica , toast
zveati, zve~i to rattle, sound
,
~ar live coals; ardor, enthusiasm
, ,
~ete1ac, ~eteoca, Gp1. reaper
, . ,~
ete1acajete11ca
~ ~
1238

SERBO-CROATIAN
SERBO-CROATIAN - ENGLISH VOCABULARY
The words in this glossary are identified by the number of the unit in which
they appear for the first time.
See Vol. I, pages 595/596 for details on alphabetic order, abbreviations, and
other items.
34 alphabet
official letter
bAkar, -kra 49 copper

,
Balkan, -a:na 42 Balkans
balkanski, -a:" -o 36 pert. to Balkans
,
ban, ba:na 38 governor, ruler (Cr. )
ba 24 just, exactly
baviti se; bavim se I (p zabaviti [se]) 41 to stay, to OCCUPY oneself with
something; P to entertain (see Vol. I)
bedem 50 dam, bulwark
beg pl. begovi 40 bey
bekstvo [bjekstva] 38 desertion
besplatan, -tna, -tno 30 free, without charge
berb!rnica 31 barbershop
beznide~an, -~na, -~no / bezn!dan" -dna, -dno 40 hopeless
bezati [bje~ati]; be~im [bjeim] I (p pobei) 48 to flee, escape
bilO lli / bilO bilO 26 either . or
~
bilje 46 plants, herbs
~ - 46 plant, herb
biljka Gpl. biljki
bio16g1ja 30 biology
1239

SERBO-CROATIAN
4 ~ _ ~ ,
birati) biram) biran I (p izabrati) 38 to elect, choose
"
biskup, 34 bishop
bistrina 50 clearness, lucidity
"
bitan, -tna, -tno 34 essential, vital
"
bitka 36 battle
blAg, bllga, bllgoj blAgI; bla~1 44 mild, gentle
bllgo 49 wealth, treasure
r~dno blKgo 49 mineral wealth
blagodiriti; blagodArim I (p zablagod~riti) 39 to thank
blagodarei 39 thanking, owing to, due to
blagovremeno 35 in time
blizak, bliska/bliska, -OJ bliskI; bli~I 42 near, close (relati~e)
Bliski istok 42 Near East
blizina 27 nearness, proximity
blQza 27 blouse
boca 40 bottle
bodriti) bodrIm I (p obodriti) 38 to encourage
bbgznA ~ta 29 heaven (aGodi) knows what
bojiti; bojim I (p obojiti) 49 to dye, color
boksit 49 bauxite
b~l pl. bOlovi 45 pain, ache
bolesnik, -Ika 45 patient
bolest t. 38 sickness, illness
bolestan, bolesna, -o 38 sick, ill
boletl [boljeti]; boli I {p zaboleti) 4S to pain ache, hurt
b61nica 45 hospital
bo1ovat1~ bolujim I (no p) 45 to be sick
boravak, borAvka 47 sojourn
dozvola borAvka 47 permanent resident (Ipermit of sojournl)
borba 34 struggle
borben, -a, -o SO militant
boriti se; borim se I (no p) 36 to fight, struggle
botanika 30 botany
Bo~i 29 Christmas
bo~inl, -a, -o 36 pert. to Christmas
braniti; branIm; brAnjen I (p odbraniti) 36 to be detending, to defend
brati 37 cousin (son ot tatherls brother)
brijacnica
, / brijanica (Cr.) 31 barbershop
brijanje 31 shaving
1240

SERBO-CROATIAN
,
brijati (se); brijem (se) I (p obrijati [se]) 31 to be shaving
braj, broja pl. brojevi 27 number, size
brojnI, -a, -o 32 numero us
,
brzina 44 velocity, speed
brI, -a, -e 26 faster, quicker, more rapid
bad1ti; b~dim; ba~en I (p iZbnditi, probnd1ti) 37 to be waking up
bt1denje awaken1ng
50
bUd.nost 36 future
bt1na 38 rebel110n
bUra / ba.ra 44 name of a wind; storm
baran, -rna, -rna 34 stormy
car pl. carevi 38 emperor

cifrstvo 36 empire
Celzijusov, -a, -o 44 centigrade, pert. to Celsius
c~n1ti [cijeniti], c~nIm [cijenim]; c~njen [cijenjen] I CP oc~nit1) 31 to
rate, evaluate; to esteem, respect, appreciate
c~nta 37 quintal
mhtarska c~nta 37 metric qUintal, 100 kilograms
centar, -tra 43 center
centarhalf 41 centerhalt
centr~la 49 center, headoffice; power station
centralni, -a, -o 26 central
cigareta 45 cigarette
~ , ,
cilj L cilju pl. ciljevi 30 aim
,
cink 49 zinc
,
cipela 27 shoe
crkveni, -a, -o /
c;kveni, 34 -a, -o eccles1astical, pert. to church
crtac, crt~ca 47 draftsman
crven, crvena, -o 41 red
cvetanje [cvijetanje] 50 bIossoming
arapa 27 sock, stocking

arobnjak pl. arobnjaci 50 magician
elik pl. celici 49 steel
~elo forehead
48
cetvorni, -a, -o
42 pert. to square
~1nilac, inioca Gpl. inilaca 32 factor
~lr pl. ireVi 45 ulcer
1241

SERBO-CROATIAN
~lstiti; ~istrmj ~i~en I (P ~istiti, p~istiti) 31 to be cleaning

~i~enje 31 cleaning
~l!n / ~lan pl. ~lanovi 32 member
~lanak / ~l!nak pl. ~lanci / ~linci 30 article; ankle, knuckle
~udan, -dna, -dno 35 strange, queer
~uditi ses ~udim se I (p za~udit1 se) 38 to wonder
~udo pl. ~~da / ~udesa Gpl. ~Qd~ / ~ud!s~ 35 wonder, miracle
~dvatij ~avmm; ~av!n I (p sa~dvati / o~avati) 35 to keep, guard, shelter,
holdj P - to preserve
~uven, ~uvena, -o 29 famous
~vrst, ~vrsta, -Oj ~vrstrj ~vr~~1 26 firm, solid
~vrst!na 45 firmness
irilica / irilica 34 cyrillic alphabet

"
co~ak, "
-~ka pl. co~kovi 39 corner
,,
cuprija 39 bridge
tatis 6t!m I (p untati / zantati) 39 to be silent
darovit, -a, -o 39 talented, gifted

d!tum 29 date
decembar, -bra 29 December
de~~k [dje~ak] G de~!ka [dje~ika] pl. de~ici [dje~ici] 27 boy, lad
de~(i)j1 [dje~(i)jr], -~, -! 27 childts, childrenls
de~ko [dje~ko] 30 boy, lad
delatn~st [djelatnost] f 50 activity
del1m1~no [djel1m1~no I djelom1~no (Cr)] 28 partly
d!liti [dijeliti]; delim [dljelIm]) d!ljen [dljeljen] (p podeliti) 43 to
divide
delovati [djelovati]) delujem [djelujem] I (no p) 32 to influence, affect;
to act, work
depozit 49 depos1t, layer
devoj~ica [dJevoj~ica] 27 little girl
devC5jka.l. _[djevC5jka] 27 girl, maid
dezertiranje 38 desertion (army)
dii / dIgnuti; da dignem; digao -gla; dignnt p (I dlzatl) 38 to lift, raIse
dijalek(a)t, dijalekta 38 dialect
dijeta 45 dIet
ar~ati dijetu 4s to observe a d1et
dInamo / din~o 41 dynamo, generator
1242

SERBO-CROATJAN
dispanzer 45 dispensary
dlzati; di~!mJ diz!n I (P dici I dignuti) 38 to lift, raise
dobicitiJ da dobAcim p (I dobacIvati) 39 to throw to
, , , ,
dobacIvati;
, dobacujemj dobac!van I (p dobaciti) 39 to be throwing to
dobijanje 28 getting
d6iJ da dOej do~lo P (I dolaziti) 32 to comej(1mpersonal with Idol) to
come about
dodati) da dod~J dodao -!la) dod~n I dodat p (I dod!vati) 44 to add
dodavati) dod~j~m; dod!v!n I (p dodati) 44 to add, to be adding
dodd~e 33 it is true, in truth
dogaaj 34 event
doktor 45 doctor
dOkUmen(a)t, -nta 45 doc~~ent
dolaziti) dolazI I (p dSi) 32 to comej (1mpersonal with Idol) to come about
domaI, -a, -e 27 domestic
domacica 26 hostess, housewife
,-'
domacinstvo
, 32 household
domicil 47 domicile
domovina 34 homel and
dopratitij da dopratim P (I pr~titi) 33 to accompany
, - ' '''' ...
doprineti [doprinijeti]) da doprinesemj doprineo -nela [doprinio -nijela]j
doprin!t [doprinijet] I doprinesen -ena p (I doprinositi) 34 to contribute
, , -' ,
doprinositi; doprinos1m; doprino~en I (p doprineti) 34 to be contributing
dopuniti; da dopunim) dopunjen P (I dopunj!vati) 50 to supplement, improve
dopunj!vati I dopunjIvati) dop~javam I dop~jujemJ dOp~javan I dop~j!van I
(p dopuniti) 50 ~o supplement, improve
doputovati; da doputuj!m P (I putovati) 33 to arrive, to travel back
doru~ak, -~ka pl. doru~ci 29 breakfast
doru~kovati; dOru~kuj~m I (no p) 29 to eat breakfast
doseliti (se); da (se) doselIm) doseljen P (I doselj!vati [se]) 32 to
move to, to move in, to imm1grate, settle
doselj!vanje 32 1mmigrating, settling
doselj!vati sej doselj~vmm se; doseljavn I (p doseliti se) 32 to be
moving to, to be moving inj to immigrate, settle
dostii; da dostignem; dostigaoj dostignat p (I dostizati) 44 to attain,
reach
dostizatij dosti~m I (p dostii) 44 to be attaining, reaching
dotad(a) 28 until that time, by then (adV.)
dotada{~)nji, -a, -e 50 up to that time (adj.)

SERBO-CROATIAN
dovesti / dovesti; da doved@mj doveo -elaj doveden -ena p (1 dovodit1) 50

to bring to (general)
dovoditi; dovodim; , dovoen I (p dovesti) 50 to bring to
dovr~~vati / dovrivati; dovr~Evmm / dovruj@m; dovrEv~ / dovrivan I
(p dovriti) 35 to complete
dovr~iti; da dov~lm; dov~en P (I dovr~~vati 35 to complete
dozvola 41 permit
~ v~ _ v~
do~iveti [dozivjeti]; da dozivim P (I do~ivlj~vati) 50 to experience~

to live to see
do~ivljavati / dozivlj1vati; dO~1VljaVam / dO~1VljUjem I (p do~tveti) 50
to experience, to live to see
dr~~ski, -a, -o 28 dramatic, pert. to play
drkmsko kazalite 28 playhouse
dramsko p5zorlte
dres pl. dresovi 41 dress~ uniform (sport)
drag Vsng drQ~e pl. drugovi 39 comrade, companion , close friend
drutveni, -a, -o28 social
dr~tven, -a, -o 28 sociable
drvo, drveta 26 tree, wood
drva pl. 26 firewood
drvee 26 trees
dr~anje 38 attitude, stand, behavior , bearing
drati; drIm I (p odrati) 43 to hold, keep; refl. to behave
dr~avljanin pl. dr~vljani 47 citizen (legal)
dr~avljanstvo 47 citizenship (legal)
dr~!vni, -a, -o 45 pert. to state, government
dravni inovnIk 45 government official
dr!vnIk pl. d;avnIci 50 statesman
dUbok~ duboka, -o; dubokI) dubljI 38 deep~ profound
dUh pl. duhovi 50 mind, intellect, spirit
dUh6vnI, -a, -o48 spiritual, intellectual
dDnuti; da dcrnem p (I davati) 33 to blow
davati; davam I (p dDnuti) 33 to be blowing
daan, -zna~ -zno 45 owing
blti daan 45 to owe
,
duzina 44 length
dvojica 42 two men (noun)
dvajnl~ -a, -o double~ dual
1244

SERBO-CROATIAN
lk, ika pl. icI 30 pupil; student of primary school or gymnaslu.rn

{secondary school)
Ubrlvo 49 manure, fertI1Izer
v~~ta!ko dubrivo 49 fertI1Izer
egzistencijalist / egzistencijalista 39 exIstentialist

ekipa 41 team
ekonomija 30 economy) thrift; farm
politi~ka ekonomija 30 economics
ekonomskI, -i, -o 43 economic
eks er 39 nail
elektri~an, -~na, -~no 26 electric
emigracija 40 emigration
,
emigrant 47 emigrant (pol.)
,
enciklopedIja 30 encyclopedia
energetski, -a, -o 49 pert. to energy
eno 41 there
epIz5da 40 epIsode
etn1~ki, -a, -o 32 ethnic
etnografski, -a, -o 36 ethnographie
eto 37 there
fabrika 49 factory
fakultatlvan, 1'na, -vno 30 optional
fakultet, -Ita 39 school (university)
talIti; fall I (no p) 35 to be missing, to be wrong
flza 34 phase
februlr 29 February
federa tlvan, -vna, -vno federal, federative
f'r 41 fair (adV.)
finansfratiJ fin~lrim I ( no p) 30 to finance
rlnI,
, -i, -o
, 29 fine
fizika D fizici 30 physics
fizickI, -i, -o 30 physical
filozofija 30 philosophy
foaje m 28 foyer
fond 49 fund
fotelja 28 armcbair
fra 48 friar (short form)
1245

BERBa-CROATIAN
frajer 39 l ounger
frak pl. frakovi 31 full evening dress, tails
franjevac, frinj!vca 48 Franciscan
fudbal 41 football, soccer
fudbalSk1, -a, -o 41 pert. to football, soccer
gijenje 44 growing, raising, cultivation

gAjiti; gajim; gijen I (p odgijiti) 44 to grow, raise, cultivate
galerija 28 gallery
gas pl. gisovl 35 gas
gazdinstvo 49 holding, farm
generacija 34 generation
geogr8rlja [zemljopis] 30 geography
~ - -
geografski, -a, -o -- 34 geographical
I ,
geografska karta 46 map
,
g1mna~tika 30 gymnastics, physical education
,
g1mn!zija gymnasium, grammar s~hool
glagoljica / glagoljica 34 glagolitic or glagolithic alphabet
gl~s pl. glasovi 50 voice; vote; reputation
glasati; glasam I (p izglasati) 40 to vote
glava 41 head
glavobolja 45 headache
gledalac, gledaoca Gpl. gleda1!c 41 spectator
glOma 28 acting (in a play)
glOmac, glQmca 28 actor
glUmica 28 actress
glOm1tiJ glhmIm I (no p) 28 to act (in a play)
glQp, gltlpa, -o; glhp3:; gl~PljI 35 stupid
gnojivo 49 manure~ fertllizer
g~, gola, -O} goll; g~liJ! 44 naked, barren
god 33 ever
~to god 33 whatever, no matter
g~l pl. galovi 41 goal (in sport)
golman 41 goalkeeper
gospodarstvo 32 domination; household, holding, farm (Cr.)
gotovitl; gotovim I (p zgotoviti) 29 to be preparing (food)
grad 33 hail
griditi; grkdlm, gr~en I (p sagraditi) 26 to b:..dld, construct
graenje 30 construeting, building
1246

SERBO-CROATIAN
graanin pl. graani 42 citizen

,
graanstvo 47 citizenship
,
gramatika 50 grammar
grana 42 branch
grani~iti se; grani~r se I (p ograni~iti) 44 to border
greb~n 46 ridge
grejanje [grIjanje] 26 heat1ng
grejat1 [grIjat1]; grejm [grijem]; grej~n [grij~n] I (p zagrejatl) 26
to heat
gr~iti [gr1jeiti], gr!lm [grijeIm]; gr~en [grijeen] I (p pogre1ti) 35
to sin; to be wrong, mistaken
grIp 45 gr1ppe, influenza
grlo 45 throat
blI melg~lO 45 I have a sore throat
"
grupa 32 group
gubItak, gubftka pl. gubfci 32 loss
gUma 39 tire, rubber
hajduk, hajdQka pl. hajdQci 41 outlaw

haljina 27 dress
hektar 37 hectar
hem1ja [kemija] 30 chemistry
hemijsk1 / hemiski [k~m1jskI], -a, -o 31 chemical
hidroe1ektri~ni, -a, -o 49 hydroelectric
historija [{storija] 30 history
histrljskI [ist~rIskI], -a, -o 34 historical
hl~d L hlEdu pl. h1!dovi 37 shade
hladna 33 cold
hladvina 37 shade, cool (of the day)
hk~j, hok~ja 41 hockey
hr~nitij hr~nrmJ hr~njen I (p nahr:niti) 37 to be feeding, to feed
hrianin [kfanin] pl. hriani [~ani] 36 Christian
hr5m 49 chrome, chromium
hV~litij hvalIm) hV~ljen I (p pohv~liti) 28 to pralse; refl. to boast
hvatati; hvatam I (p uhvatiti) 37 to be catchlng, to catch
ideja 38 1dea
{grati j igrmm I (p odigrati) 28 to play) to dance
1247

SERBO-CROATIAN
igr~~, igraa 41 player

,
ikakav, -va, -kvo 33 any
- -o- 38 Illyrlan
- -a,
,ilirski,
iminje 37 property, holding, land, estate
individualan, -lna, -lno 45 individual
industrIjskI / in~strIski, -a, -o 49 industrial
infekcija 45 infectlon
influenca 45 common cold, flu
in~ormat!van, -vna, -vno 30 informative
injekcija 45 inJection, shot
inostranstvo 29 abroad
intelektulac, intelektulca 41 intellectual
,
interes 34 interest
invazija 36 invasion
lsei [isjei]; da is~~!m - is~kQ [isje~!m - isjeka]; {sekao [{sjekao], {se~en /
isecen -ena [Isjecen / isjecen - ena] p (I sei) 46 to cut
iseliti (se)j da (se) IselImj {seljen p (I iseljavati [se]) 36 to move
away, to emigrate
iseljiv~nje 47 emigration
iselj~vati (se); iselj~v~ (se); iselj!v!n I (p 1seliti [se]) 36 to be
moving, away, emigrating
, - ~
iseljenik, -ika 47 emigrant
iseljenIki, -a, -o 47 pert. to emigration
iselj~nje 32 emigration
iskren, -a, -o 27 sincere
Iskusan, -sna, -sno 40 skillful
isknstvo 26 experience
ismejati [ism1jati]j da ismej!m [ism1Jem]; ismejao -~la [ismijao -Ila]; ismejan
[lsmij~n] P (I Ismej&vatI) 50 to r1dlcule
Ism@vatI / Ismejvati [lsmij@vatI / Ismijavati], Ismevam / ismejlvam (ism1jevlm/
1smdjavmm]j Ismevan / Ismej!van [ Ism1jlvln / 1sm!Jlvln] I (p ism~vati) 50
to be ridiculing, to ridicule
, ' /(
ispeci ' da ispeem
~speciJ " ,
-erno, ' Ispekao -ekla;
-ete, ispeka; ' '''JJ!.'
ispecen -ena P
(I pei) 29 to bake, roast, try, broil; to burn
isprava 47 document
isprIati; da IsprIam p (I prIati) 39 to tell, talk, narrate
{spr~iti; da Ispr~Im p (I pr~iti) 29 to try
istai / istaknuti) da Istaknem; Istakao -akla; Istaknat p (I Isticati) 42
to emphasize, point out, retl. to excel
1248

SERBO-CROATIAN
istaknut, -a, -o 40 prom1nent

{sticati; {sti~em I (p istai) 42 to be emphasizing, pointing out; ref1. to
excel
istok 42 east
lsto~nr, -a,
-5 44 eastern
Bliski istok 42 Near East
Srednji istok 42 Middle East
istarija [historija] 30 history
istorijskI / istoriski [historijski], -a, -5 43 historical
istro~iti ses da se {stroim, istroen P (I troiti) 24 to wear out, to be
exhausted
istuIrati se; da se istu.Iram; istulran p (I tufrati se) 31 to take a
shower
Izbor 40 choice, selection; pl. elections
i~ez~vatij iezavam I (p ieznuti) 26 to be disappearing
!~eznutij da I~eznem; !~ezao -zla P (I i~ezivati) 26 to disappear
izabrati; da izaberem / izaberem; Izabrao -~la; Izabran p (I bIrati) 38 to
choose,
, elect,
, to select
izazivati; izazivam; izazIvan I (p izazvati) 34 to be provoking, cha11engingJ
to be causing
izazvati) da lzazov@mj Izazvao -ala; Izazv~n / Izazvat p (I izazIvati) 34
to provoke, challenge, to cause
iZbQditi; da Izbud1m p (I bnditi) 37 to wake up all
izdinje 34 edition
Izdati; da izdam -trno -~te, Izdaju / iZd~duj Izdao -!la; izdan / izdat p
(I iZd~vati) 48 to give out, spend (money); to issue, pUblish; to betray
iZdava~kI, -a, -o 38 publishing
izdavacko preduzge 38 pUblishing house
iZiv~nJe 47 iSSUing, issuance, issue
izdavati; Izdaj~m - izdaju; IZdavan I (p Izdati) 48 to give o~tJ spend
(money); to issue, publish, to betray
iZdr~ati, da iZdrim p (I iZdr~ivati) 47 to stand, endure
iZdr~ivatiJ iZdr~avmm I (p iZdr~ati) 47 to sustain, support
izglasati) da izglasam P (I glasati) 40 to vote, elect
izgovlrati; izgov!rmm I (p izgovoriti) 39 to pronounce; refl. to excuse
oneself
izgovor 39 pronunciation; excuse
izgovoriti; da izgovorim P (I izgovarati) 39 to pronounce; refl.
to excuse oneself

SERBO-CROATIAN
,
izgradnja 46 building, constructing
lzjava 47 statement
iZj ednaitij da iZjednacIm, izjednaen P (I iZjednafvati) 41 tc> equalize,
make even
~ , ,
iZjednacivati I iZjednacavati; izjednacuj@m I IZjednacavam I (p iZjedn~clti)
41 to equa1ize, make even
izlaga, izlagaa 43 exhibitor
iZl~gati; Izla~@m I (p lzlo~iti) 42 to exhiblt, expose
IZlazni, -a, -o 47 outgoing, exit
iZl!citi [izlijeciti]; da Izl@clm [Izlijecim] P (I l!citl) 45 to cure
{zlog pl. Izlozi 27 show window
IZloba 43 exhibition
iZloiti; da IZloIm; Iz1o~en P (I iZlgati) 42 to exhibit, expose
izmeu 26 between, among (with G)
izmeniti [izmijeniti]; da izm!n1m [izmijenIm] p (I izmenjIvati I m~njati) 40
to change
izmenjIvati; izmenjujem I (p izm~njati) 40 to change, exchange
izm@atl [izmijeati], da lzmemm [IzmijeIDm]; lzmean [Izmijean] P (I m!ati)
36 to mix
izmiriti; da izmirIm p (I mIriti) 38 to reconcile; settle (bill)
iznad 32 above, over (with G)
izneti [iznijeti]; da iznesem -~mo, -~te; izneo -ela [iznio, iznijela]; lznet
[i~nijet] I iznesen -ena p (I iznositi) 32 to take out, amount to; to
bring out, present
iznositi; iznosim) Iznoen I (p izneti) 32 to take out; amount to; to bring
out, present
izraunati, da izracUnam, izracun!t / lzracun!n p (I racUnati) 32 to
calculate, reckon; to count (uponi Inal)
lzrada 27 manufacture
izrditi; da izr!dIm; izraen p (I izraivati) 'to work out, manufac ture
izraIvati; izraujem; izraIvan I (p izr!diti) to manufacture
Izvaditi) da izvadIm; izvaen p (I vaditi) 47 to take out, pull out,
extract, get a ticket or document
izvesti I Izvesti;da izvadim -~mo -ete, Izveo -elaJ izveden -ena p (I izvoditi)
28 to lead out, take out; to execute, to perform
izvesti I izvesti, da izvezem, (-erno -!te}j 1zvezao, 1zvezla I izvezla; izvezen
-ena p (I izvoziti) 43 to export, to drive out
lzve~tlj 33 report
1250

SERBO-CROATIAN
:!zvod 47 extract, summary

Izvod iz mAt1~ne knjige ven~an!h 47 marriage certificate
Izvod iz mati~ne knjIge rodenIh 47 birth certificate
Izvod iz mati~ne knjige UmrlIh 47 death certificate
izvoditi; izvodim) izvoen I (p izvesti) 28 to be leading, taking out;
to be executing~ perform1ng
izvojevati; da izvojujem; izvoj evan P (I vojevati) 50 to fight out
izvor 49 source
izvoz 43 export
izvoziti) !zvozIm; !zvo!en I (p izvesti) 43 to export, drive out
i~fveti se [izfvjeti se]; da se !!IvIm P (I i!ivljivati se / iivljIvatl se)
39 to live up
izivljivati se / i!1vljlvati se, iz!vljavam se / ~!!vljuj!m se I (p ilveti se)
39 to live up
januar 29 January
3asan, jasna~ -o 43 clear
J!van, javna, -o 30 public
~
jedinstvo 38 unity
jednostavan, -vna, -vno 38 simple
jel, je li 37 is it
jelo 29 dish, food
jel~vnlk pl. jel5vnIci 29 menu
jeS!n f 29 fall, autumn
jesenji, -a, -e 27 pert. to fall, autumn
jezero 46 lake
jezi~ki / jezi~nI, -a, -~ 50 linguistic
jezuita 48 Jesuit
Jugo m 44 sirocco
Jugoistok / Jugoistok 44 southeast
jugo{sto~an / jugoisto~an, -~na, -~no 42 southeastern
Jugozapad / jugozapad 44 southwest
jugozapadan / jugozapAdan 44 southwestern
jal / Jali 29 July
jan / jani 29 June
k8.jgana 29 scramble eggs

k8.menI, -A, -5 49 pert. to s tone
1251

SERBO-CROATIAN
. "
kameni ugalj 49 hard coal .. anthracite
kami5n.. kami6na 43 truck
kamoli 40 let alone, not to mention
kapital .. kapit!la 49 capltal
kapat .. kapnta 27 coat
kasa 27 safe.. cash register
ka~ika 29 spoon
ki~i~lca / ka~~ica 29 teaspoon
ka~ljatl) ka~ljem I ( no P 45 to cough
kat pl ~tovl 26 floor
katoll~kI / katoll~kI.. -a.. -o 48 Cathollc
kazali~nI.. -a..
, , -o 28,
pert. to ., theater
kerka D kerki / kerci Gpl kerki 47 daughter
kemlja [hemlja] 30 chemistry
kemijskI [hemijski] .. -a, -o
kidati; kidam, kidan I (p prekinuti) 35 to be tearlng, to be breaking .. to
be lnterruptlng
ki~ovit.. -a .. -o 33 rainy
klerikalan.. -Ina.. -Ino 38 clerical (pert. to clergy)
,
klIma 42 climate
klinika 45 clinic
klisura 46 canyon .. defile .. gorge
klIzanje 41 gliding .. slipping .. skating
klIzav .. -a .. -o 33 slippery
"
klub pl klubovi 41 club
kmet pl kmetovi 40 serf
knjiga 34 book
knji~~vnost / knjievnost. 30 literature
koalIcija 40 coalition
kocka 34 cube .. lump (sugar); die .. gambllng
"
koks / koks 49 coke
koli~lna 49 quantity
kolovoz (Cr) 29 August
komad 28 plece .. play
komadi 29 little piece
,
kombinezon [kombine] 27 slip
konfekcija 27 ready-made clothes
kongres 40 congress
kontinentalnI.. -a .. -o 42 continental
12'52

SERBO-CROATIAN
~
konzul 47 consul
.. ,
konj, konja 37 horse
'"
kooperacija 43 cooperation
kooperant 49 a farmer who ~ooperates with zadruga
,
kopija 47 copy
kop~enI, -a, -o 46 continental, lan
korIst f 26 use, profit, benefit
od korIsti 26 usef'ul
koristan, korisna, -o 40 usef'ul
korzo 39 promenade
kositi; kosIm; ko~n I (p pokositi) 37 to be mowing
kostIm, kostfma 27 lady1s suit, costume
koErka 41 basketball
koava 42 a kind of' wind
koulja 27 shirt
kras 44 carst
~
kralj, kralja ' 50 king
. . ' ..
kratak / kratak, -tka, -tko) kratkI/kratkI; kracI
~ .. , 26 short
krava 37 cow
kredIt, -rta 49 credit
kr~nuti~ da kr~nem p (I kr~tatl) 35 to move, to start
krepak, -pka, -pko 50 vigorous, strong
kr~tatl; kr~em I (p kr~nuti) 35 to be moving, to be starting
krijQn~irenje 38 smuggling
krijum~~riti; krijum~arlm I (p prokpljum~~riti) 38 to smuggle
krIv, krIva, -o; krIvi; krlvljl 49 bent, crooked, guilty
I ~
ji sam kriv 49 it1s my fault
.t.
kriza 45 crisis
kfanin pl krani 36 Christian
krtenica 47 certificate of' baptism, birth certificate
~ ..
krug pl krugovi 35 circle, society
krrrzan, -~na, -znoJ krGznI 35 circular, rou~d
krUna 38 crown
~"
krv, krvi f 45 blood
~viv, -a, -o 48 bloody
kunI, -a, -o 37 pert. to house, home
kUhati [kuvati]; kUham [kuvam] I (p skUhati) 26 to cook
kUhinja 26 kitchen
khJna Gpl kajnI 29 kitchen, culslne
1253

SERBO-CROATIAN
kukUruz 37 corn
kU1tUran~ kU1tarna~ -o 28 cultural
kapanje 31 bathing~ swimm1ng
kapati (se); k~pim (se); ktpan I (p okUpati [se]) 31 to take a bath~
to bathe; to swim
kupiti; kupim; kupljen I (p pokupiti) 37 to gather~ pick up
kutija 34 box
kUvati [kUhati]~ kuvam [kUham] I (p skuvati) 26 to cook
kvadratnr~ -a~ -o 42 pert. to square
lak~ -a~ -o easy; light

lakI~ -a~ -e 26 easier~ lighter
latInica 34 Latin alphabet
latinskI~ -a~ -o 30 Latin
l~~enje [lije~enje] 45 treatment (med.)
l~~iti [lije~iti]; l~~rm [lije~rm] I (p iZI~~iti) 45 to treat (med.)
lei; da legnem; legao p (I l~gati~ le~ati) 37 to lie down~ go to bed
l~d~ leda 41 ice
l~gati; 1~em I (p lei) 37 to be in the act of lying down~ going to bed
leden~ -a~ -o 42 icy
lk [11jek]~ l~ka [lijeka] pl l~koVi [lijekovi] 45 medicine
lepota [ljepota] 44 beauty
leteti [letjeti]; [letIm] leteo [letio~ letjela] I (p poleteti) 50 to fly
le~ati; le~Im I (p lei) 42 to be lying, going to bed, to lie, go to bed
J.
lice 45 face
li~nost f 40 person~ personality
lift pl llftovi 26 elevator
lIga 41 league
l!gnIt, -Ita 49 lignite, low quality coal
limun 44 lemon
J.
linija 44 line
l!panja, lIpnja (Cr) 29 June
~ ).
list pl listovi 47 leaf, letter~ newspaper
listopad (Cr) 29 October
literatdra 50 literature
livada 37 meadow
logika 30 logic
lojilnost f 38 loyalty
lOkalan~ -Ina, -Ino 43 local
1254

SERBO-CROATIAN
lopta 41 ball
l5za 28 box (theater)
lak pl lakovi 46 arch
laka 46 bay, port, harbor
ljt1bav 50 love
ljUbiti; ljUbIm I (p poljUbiti) 50 to kiss; to love, to be fond of
,
ljudstvo 32 manpower
ma 33 but, however.
ma kolIko 39 however much
ma ~ta 33 whatever~ no matter
magla 33 fog
maglovit~ -a~ -o 33 foggy
mij 29 May
mak~ maka 46 poppy
makar 41 even
malI small
maloletan [maloljetan]~ maloletna [maloljetna], -o 47 under age
manastIr 36 ~onastery
mandat~ -~ta 40 mandate
manjina 32 minority
mapa 46 map
miriti; ~rIm I (no p) 31 to care (for Iza/)
nIta ne marI 31 it doesnIt matter
marka 32 stamp
marmelida 29 marmalade
mart 29 March
mirva 49 livestock
masa 47 mass, crowd; inheritance, estate
maslac 29 butter
ma~!na 43 machine
matematika 30 mathematics
medicIna 45 medicine (liquid)
medIcInskI, -a, -o 45 medical
I "
medicinska sestra 45 nurse
meu 40 among, between (with Acc and I.)
meutIm 28 however, meanwhl1e
meUvr~me 28 interval, meanwhile, meantime
"
mesec ~ -
Gp1 meseci I ~-
meseca 29 month, moon
1255

SERBO-CROATIAN
m~atl [mijeati]; m~am [mljeim]; min [mljein] I (p izmati [izm1je!ati]

36 to mix
meavina [mJeavina] 50 mixture
meovit [mjeovit], -a, -o 30 mixed
metal, metila 49 metal
metalni, -a, -o 49 pert. to metal
metar / mttar, -tra Gpl metara / m;tara 37 meter; 100 kilograma
m!tarskl, -i, -o 37 metric
l ~
metarska centa 37 metric quintal, 100 kilograms
metati; meem; metin I (p metnuti) 45 to put, place
meteoroloki; -a, -o 33 meteorologic
metnuti; da metnem; metnut P (I metati) to put, place
migricija 36 migration
m1limetar (abbr. mm) 44 milimeter
milost f 38 mercy, grace
na milost i nemilost 38 at the mercy (of G)
m1nistarka 28 ministerIs wife
mIriti; mIrIm I (p izmIriti, pomfriti) to reconcile, conciliate, to
mediate
mlsa 38 mass (religious service)
mladI, -ra 39 young man
Mleci m pl Gpl Mletika 36 Venice (state)
mleta~kl, -i, -o 36 Venetian (state)
modar, modra, -o 31 blue; indigo
moderan, -rna, -rao 50 modern
mogdnost t 30 possibility
molba 47 application, request, petition
monarhija 38 manarchy
m5re 42 sea
m5st, mosta pl mostovi 41 bridge
moti / moi f pl 36 relics
mot!visati [motivIrati]; mot!vIem [mot!v!ram] I (no p)
mr~k 37 darkness, dark
mraz
" "/"
pl mrazevi mrazovi 33 trost
mrk, -a, -o: mrki; mrklij r 49 brown, dark
I "
mrk! ugalj 49 brown coal
mrklI, -i, -o 37 dark, late in the night
, ~ ~-
mrzeti [mrziti]; mrzim I (p omrznuti , ) 26 to hate
muka 31 trouble, nausea
1256

SERBO-CROATIAN
, -
municija 38 ammunition
m~sllman / muslimanin pl. muslImani 32 Moslem
mU~kI,
,
-a, -o 27 man's, male
muzika 28 music
nacion~lan, -Ina, -Ino 32 national

nac1onal{zam -zrna 38 nationalism
na~~lo 40 principle
n~cin 28 manner, way; mood (grammatical)
nad / nada 38 over (With A 'place to which'; with I 'place where')
n~dlezan, -~na, -zno 47 in charge
nadmoniji, -a, -e 41 superior
,
nadmoan, -na, -en::> superior (less used)
nafta 49 petroleum, n~phtha, crude oil
n~glo 34 abruptly, suddenly
nagodba 38 agreement, comprom1se
n~grada / nagrada 38 reward
n~hr~nit1; da nahr~nIm; nahr~njen P (I hr!niti) 37 to feed
najezda 36 invasion
ntmera [n~mjera] 50 intention
name~taJ 44 furniture
nameten, -a, -o 26 furnished
naobl~citi se; da se nabl~ci P (Ioblaciti se / obla~ati se) 33 to become
overcast, covered with clouds
n~past f 42 nuisance
napojiti; da napojim; napojen p (I pojiti) to water
nap~lje / napolju 45 outside, out of doors
n~por 34 effort
napred 30 forward
napredak, napretka pl. napreci 49 progress, success
napredovati; napredujem I (no p) 30 to progress; to run fast, advance
napustiti; da napustim; naputen p (I napatati) 36 to leave, abandon; to
spoil
napQtati; napa~t~m; napat~n I (p napustiti) 36 to leave, abandon
naran~a / narandza 29 orange
nara~t~j 50 gen~ration
naredan, -dna, -dno 32 following, next
na~~diti; da nar!dim; nareen P (I narettivati) to iss~e an order, to
command
1257

SERBO-CROATIAN
nareIvati; nareuj!m; nareIvan I (p nar~ditl) 45 to issue an order,

to oommand
narisati; da nari~@m P (I risati) 50 to draw
niro~ito 26 espeoially, particularly
n!rod 36 nation, people
, - ~
n!rodonosnl, -a, -o
- 32 pert. to nationality, ethnic
narodnost f 47 nationality
nis!lje 41 settlement
n!slaga 49 layer, stratum, deposit
nislestvo [nisijedstvo] 47 inheritance
nisl~e [nislj~e] 47 inheritance
, , - , - -'
nast!niti; da nast!n1m~ nastanjen P (I nastanjivatl) 44 to settle, to be
settled
nastanjen, -a, -o resident
nastaviti; da nastavIm; nastaVljen P (I nastavljati) 34 to continue, to
go on
nastaVljati; nastavljam I (p nastaViti) 34 to be continuing, to continue,
go on
nistavnI / nistavn1, -a, -5 30 1nstruotional
nastUpati; nastupam I (p nastUpit1) 36 to advance; to begin, take place
nastGpitl; da nastupim P (I nastapat1) 36 to begin, take place
nau~nrk pl nau~nici 38 s~ientist
n~uka 48 science, teaching
navala 41 offensive
navesti / navesti~ da navedem (-~mo, -~te); naveo -ela; naveden -ena p (I
navditi) 49 to quote, cite, a11ege; to induce a person to do something
nav!ja~ 41 fan (sport)
navIjati; navIjam; navIjan I (p na~iti) 41 to wind up; to cheer (sport)
naviti; da navijam; navijen -ena p (I navijati) 41 to wind up
navditi; naVOdIm; navdio; navoen I (p navesti) 49 to quote, cite,
allege; to induce a person to do something
nizeb 45 common cold
naz~psti; da naz~bemJ nazebao, naz~b1a P (I z~pstl) 45 to catch cold
nizor 48 opinion, view, conception
nebo pl nebesa 33 sky
nedavno 47 recently, not long ago
nedostajati; nedostaje I {p nedostati 35 to be lacking
nedostati; da nedstane P (I nedostajati) 35 to lack
1258

SERBO-CROATIAN
nelzmeran [neizmjeran], -rna, -rno 38 immeasurable, immense

nemilost t 38 disgrace
nemir 38 unrest, disturbance
neopredeljen [neopredijeljen], -a, -o 32 undeterm1ned
..
neoprezan, -zna, -zno 35 careless, not cautious, unguarded
nepa~ljiv, -a, -o 35 careless, inattentive
nepismen, -a, -o 30 illiterate
nepomIrljiv, -a, -o 38 irreconcilable
neposredan, -dna, -dno 46 direct
nepr~kidan, -dna, -dno 36 uninterrupted
nerad 47 inactivity, idleness
nerazUman, -mna, -mno 38 unreasonable
neprijateljski, -a, -o 38 unfriendly, hostile
nestajati; nestaje 1 (p nestati) 26 to disappear
nestati; da nestane P (1 nestajati) 26 to disappear
nesvr~en, -a, -o 39 unfinished
neu~tlv, -a, -o 39 impolite
neUgodan, -dna, -dno 26 unpleasant
neuspeo [neuspio], neuspela [neuspjela], -lo 36 unsuccessful
neuspe~an [neuspje~an], -~na, -~no 36 unsuccessful
nevreme [nevrijeme], n~vremena 33 bad weather
nezadov5ljstvo 41 dissatlsfaction
.t. tl.
nezavisan, nezavisna, -o 38 independent
neznatan, -tna, -tno 32 insignificant, slight
nezvani~an, -~na, -~no 31 unofficial, informal
nipo~to 41 by no means, not at any price
~ ~
niz pl nizovi 40 series, row, string
nizak, niska, -o; niSkI; nilI 28 low, mean
nfzija [nizina] 42 lowland
noga D nozi Gpl nogu 45 leg, foot
nogomet 41 football, soccer
nogometa~kI, -a, -o 41 pert. to football, soccer
nSs G nosa L nosu I nosom pl nosevi / nosovi 45 nose
nosilac, nosioca Gpl nosilaca 40 bearer, representative
nositi) nosIm; no~en I CP doneti) 27 to carry, to wear
novembar, novembra 29 November
n6, n5a pl n5zevl 29 knife
nula 41 zero
njiva 37 cultivated field
1259

SERBO-CROATIAN
obala 44 coast, bank

obavezan, -zna, -zno 30 compulsory
obavitis da obavim P (I obavljati) 35 to perform
obavljati; obavljam I (p obaviti) 35 to perform, to be performing
obed / obed 37 meal
obe1e~je [ob!lje~je] 34 characteristic, identity
obi~aj 39 custom, habit
obj~Vitij da objavIm; objavljen p (I objavljIvati) 48 to publish, to
announce
objavljIvanje 48 announcing, proclaiming
objavljIvati; objavljujem; objavljIvan I (p objiviti) 48 to be
announcing, publishing
ob1a~atl seI ob1a~a se I (p naob1i~itl se) 33 to become overcast, covered
with clouds
obli~iti se; obla~I se I (p naobl~iti se) 33 to beoome overcast,
covered with clouds
"'~-
ob1auenje 31 dressing
obli~iti (se); obla~Im (se); ob1a~en I (p obGi [se]) 31 to be dress-
ing, to dress
oblast f I oblasti / obla~u 32 region, area, field
oblik pl oblIci 38 form
ob~ivljanje 48 restoration, renewal
obnivljati; obnavljam; obnavljan I (p obnoviti) 36 to be renewing,
restorlng
obnova 50 revival, renaissan~e
obnoviti; da obnovIm; obnovljen P (I obnvljati) 36 to renew, restore
obojiti; da obojIm; obojen P (I bojiti) 49 to dye, color
oborine f pl 42 rainfall
obriditi; da obradImJ obraen P (I obraIvati) 37 to tilI, cultivate
obradiv, -a, -o 49 arable, tillable
obradovati; obradujem P (I radovati se) 26 to make glad, to cheer up
someone; refl. to rejoice, to be glad
,
obraIvati; obradujem; obraIvan I (p obraditi) 37 to be tilling, culti-
vating land, to tilI, cultivate
obratan, -tna, -tno 29 reversed, opposite
obrazovati; obrazujem; obrazovan I (no p) 36 to form, to educate
obrazovan, -a, -o 39 educated
obrazovanje 30 education; formation, forming
obr!jati; da obrijem; obrijan P (I brIjati) 31 to ahave
1.260

SERBO-CROATIAN
obrok pl obroci 37 ration, helping; meal

obua 27 footwear
obdi (se); da (se) obd~em, obdku; obUkao, obdkla; obd~en P (I obl~~iti [se])
31 to dress, to get dressed
obUhvatati / obUhvaoati; obUhvatam / obuhvaoam I (p obUhvatiti) 42 to
embrace, comprise, include
, , r "
obUhvatiti: da obUhvat~mJ obuhvacen P (I obUhvatiti) 42 to embrace, com-
prise, include
obuka 30 instruction, training
obustaviti; da obustavim; obUstavljen P (I obustavljati) 36 to suspend
obUstavljatij obustavljam I (p obUstaviti) I (p obustaviti) 36 to be
suspending, to suspend
obuti; da obujam; obuven -ena p (I obvati) 37 to put on shoes
ob~vatij obuvam; obuvan I (p obuti) 37 to be putting on shoes, to put on
shoes
obzIr 26 regard, consideration
bez obzIra 26 without regard, regardless
ocena 40 rating
~ ~
ociniti [ocijeniti] (31.2); da ocenIm; ocenjen p (I ceniti, ocenjivati)
31 to judge, to estimate
ocenjIvati; ocenjujem; ocenjivan I (p oc~niti) 31 to be judging,
est1mating
o~istiti; da o~lstlm; o~ien P (I ~lstiti) 31 to clean
o~avati; da o~uvimj o~uvan p (I ~~vati) 35 to preserve
.l
o~uvanje 34 preservation
odanost f 38 loyalty
odatle 46 from there
odbojka D odbojkI 41 volleyba11
odbor 40 co~ttee
odbrana 36 defense
odbriniti; da odbrinim; odbranjen P (I brinlti) 36 to defend
od~lo [odijelo] 27 clothing; man1s suit
I .l
gotovo odelo 27 readymade suit
4. 4.
odeljenje [odijeljenje] 27 section, department
odenuti /odeti [odjenuti /odJeti] (3l.2); odenuo / odeo) odeven -ena p (I
odivati) 31 to dress
odiy at1 [od1jevat1]) (31.2); odevams odivaoJ odevin I (p odenut1) 31 to
dress
od-ivanje [ocU.JevinJe] 31 dressing
1261

SERBO-CROATIAN
odgijitii da odgaj1m; odgajen p (I gijiti) 44 to educate; grow, raise,

cultivate
odgovoran, -rna, -rno 40 responsible
odigrati; da odigrim P (I igrati) 28 to play; to dance
odli~an, -~na, -~no 28 excellent
odlikovatis odlikujem I (no p) 42 to ecorate; (Isel) to excel
, , -
odlomak, odlomka pl odlomci
,
~
50 fragment
odluka 48 decision
odnos 36 relation, relationship
odnosno 38 respectively, that is to say, or
odobrivanje 41 approval
odristi; da odristem; odrastao, odrisla P (I r~sti Iristi) 38 to grow up
(of animate beings)
odrastao, odr~sla, -o 38 adult, grown-up
~
odr!anje 34 maintenance, preservation
ods~vati [odsijevati]; odseva [odsijeva] I (no p) 50 to reflect, glare
odspivati; da Odspavam P (I sp~vati) 37 to sleep a little
~ , _ _ ot.
odsvirati; da odsviram P (I svirati) 28 to play (music)
odueVlJen, -a, -o 41 enthusiastic
odu~evlj~nje 41 enthusiasm
odv~jati; odvajam I (p odvojiti) 44 to separate
odvojiti; da odvojIm; odvojen P (I odV~jati) 44 to separate
ogor~~vati I ogor~fvati; ogor~avam I ogor~uJem) ogor~avan I ogor~rvan I (p
og5rciti) 38 to embitter
og5rciti; da ogor~Im; ogorcen p (I ogorc~vati) 38 to embitter
ograni~~vati; ogran{~avam; ogran{~avan I (p ograni~iti) 44 to limit,
bound, set bounds, del1mit
ograniciti; da ogran1cIm; ograni~en P (I ogran1~~vati) 44 to limit, bound,
set bounds, delim1t
ogroman, -mIla, -mno 38 enormous, huge, tremendous
oko n pl o~i f 45 eye
ok5lnost f 34 circQnstance
oktobar, -bra 29 October
okupicija 40 occupation
ok~pati (se); da (se) okUpam, okUpan p (I kdpati [se]) 31 to take a bath,
to bathe, swim
okvir, okvIra 38 frame, framework, sphere
olakati; da olakam -~mo -~teJ olakao -ala; ola~an P (I olak~vati) 40
to facilitate, make easy
1262

SERBO-CROATIAN
Olakivati; ol~a:vam; olakavan I (P olak~atl) 40 to facilitate, make

easy
olovo 49 lead
~
oluja 33 storm
om~stiJ da om~temJ omeo; omiten p (I om~tati) 44 to thwart, frustrate
om~tati; ometam; ometan I (p om@st1) 44 to thwart, frustrate
omladina 39 youth
omoguivati / omoguIvati; omogua:vam lomoguujem; omoguS:van / omoguivan I
(p omog~citi) 28 to make possible, to enable
~' . , , -
omoguciti, da omogQc1m; omognc~n " ,,
P ( I omoguc!vati ) 28 to make possible, to
enable
onemogUivatl / onemogucfvat1; onemoguivam / onemogucujem; onemoguavan /
,,_ _ .4.,
onemoguci~an I (p onemogu~iti) 44 to make impossible
onemogcriti; da onemoguim) onemoguen p (I onemogu~vati) 44 to make
impossible
omrznuti; da omrznem; omrzao / omrznuo; omrznut P (I mFzetl) 26 to hate
-
,opadanje 32 decreasing, decline
opadati; opadam I (p opasti) 32 to decrease, decline; to slander
opisnost f 48 danger
,opasti; da opadnem;
, - ,opao P ( I ' opadati ) 32 to decrease, decline; to slander
opadnut, -a, -o slandered (p.p.p of /opasti/)
opaziti; da opazim; opalen p (I opzati) 35 to notice
opei [optI], -a, -e 28 general
uope [uopte] 28 in general, generally
opera 28 opera
opereta 28 operetta, light opera, musical comedy
opericija 45 operation, surgery
operisati [operrrati]; operiem [opariram] I (no p) 4s to operate
(medical)
~
opis 28 description
opisati; da opIem; opisan p (I opisIvati) 26 to describe
opisrvati; opIsujem} opisivan I (p opIsati) 26 to be describing, to
describe
opred~liti se [opredijeliti se] (32.3); da se oprede11m; oprede1jen P (~
oprede1jrvati se) 32 to dete~n1ne
oprede1jfvati se [opredije1jfvati se) (32.3); oprede1jujem se; oprede1jlvan
I (p opred@1iti se) 32 to determine
opsada 36 siege
1263

SERBO-CROATIAN
opstanak, opstanka 48 survlval

opI [opI], -a, -e 28 general
uopte [uope] 28 ln general, generally
optaitij da optUim; optuen P (I tltl, optuIvati) 43 to accuse,
indiet J charge
~ ,
optuivati j optuujem) optuivan I (p opt~ltl) to accuse, lndlct,
charge
oranje 31 plowing
orati; oram; orao, orala; oran I (p poorati) 37 to be plowing, to plow
ordlnicija 45 doctor1s office
organiz~ciJa 40 organization
orkestar 28 orchestra
oruje 38 weapons, arms
oseati [osjeati]; oseam [osjeam] I (p osetiti) 45 to feel
osetan, -tna, -tno 49 tangible
osetiti [osjetiti]; da osetIm [osjetIm] p (I oseati) 45 to feel
osigur~nje 45 insurance
osigUrati; da osigUram; osigurao -ala; osiguran P (I oSigur~vati) 45
to insure, secure
osigurivatij osiguravam; osigUravan I (p osigUrati) 45 to insure,
secure
osim 24 besides, except (With G)
osim
I toga
" 36 besides that, in addition to that
oskud~vati [oskudijevati]; oskUdevam [oskudijevam] I (no p) 44 to be
scarce, to be short
oslabiti; da oslabim; oslabljen P (I slabiti) 45 to weaken
osloboditi; da oslobodim; osloboden p (I oslobod~vati) 36 to r~ee, to
liberate
OSlOboivati; osloboavamJ osloboavan I (p osloboditi) 36 to free, to
liberate
osmogodinjI, -a, -e 30 eight years old
~ -
osnivanje 36 founding, establishment
osnfvati; osnIvam; osnIvan I (p osnovati) 36 to found, establish
osnov 36 foundation, base, element
osnova 36 foundation, basis
.t.
osnovati; da osn~jem; osnovao -ala; osnovan p (I osnivati) 36 to found,
establish
osnovnI, -a, -o 30 basic
osoblje 30 personnel
1264

SERBO-CROATIAN
ostili, -i, -o 43 other, remaining

os t a~ta k , os t~tka
a ~
pl ostaci , - - -
G ostataka 42 remnant, remainder
, , I ' ,
ostaviti; da ostav m; ostavljen P (I ostavljati) 38 to leave, to put
ostaVljati; ostavljam I CP ostaViti) 38 to leave, to put
ostrvo 44 island
~
ostvarenje 40 realization
4. ' _ - , _ ( ~)
ostvariti, da ostvar1m; ostvaren P I ostvarivati 40 to rea11ze"
achieve
ostvarIvat1; ostvarujem; ostvarIvan I (p ostvir1ti) 40 to reallze"
achieve
osUit1; da osu~ImJ osu~en p (I sditi) 42 to dry
osvijanje 36 conquest
osv~jat1; osvajam; osvajan I (p osvoj1ti) 36 to be conquer1ng, to
conquer
osv~t11t1; da osvetIIm; osvetljen P (I osvetljivat1) 26 to throw light,
br1ghten, 1llum1nate
osvetlj~nje 26 l1ght, illuminat10n
.to , _ .. , __ '
osvetljavati; osvetljavam; osvetljavan I (p osvet11t1) 26 to throw
light, brighten, to 11luminate
osvojiti; da osvojim; osvojen P (I osv~jati) 36 to conquer
oiati (se); da (se) o~lamj oIan p (I ~fati) 31 to cut hair; refl.
have onels hair cut
otar, -tra, -tro 28 sharp" biting
ote~vati / otefvat1; o~teavam / oteujemj oteavan / o~teIvan I (p
otetiti) 35 to be damag1ng" to damage
otetiti; da otetim; ~teen P (I ote~vati) 35 to damage
o~troUmlje 50 shrewdness, lucidity
otadbina 47 fatherland
oteti; da otmem; oteo -ela; otet p (I otimati) 50 to grab; refl. to break
loose
otezat1" da oteim -imo -~te; oteao -ala; otean P (I ote~vati) 28 to
make difficult" to impede
otez~vati; otezaVamj oteavan I (p otezati) 28 to make difficult" to
impede
otkizat1; da otkaem; otkazan p (I otkazIvat1) 40 to g1ve notice
otkazIvati; otkazujem; otkazivan I (p otkizat1) 40 to g1ve notice
~
otkrit1; da otkr1jems otkriven -ena p (I otkrivati) 50 to uncover" d1s-
cover" unve1l
1265

SERBO-CROATIAN
otkrIvati; otkrivim; otkrivan I (p otkriti) 50 to uncover, discover, un-

veil
otok pl otoci 44 island
otpevati [otpjevati] (28.3); da otpevam p (I pevati) 28 to sing
otpor 49 resistance
otpustiti; da otpustimj otputen P (I otpatati) 45 to dism1ss, discharge,
fire, let go
otp~tat~j otputam; otputan I (p otpustiti) 45 to dism1ss, discharge,
fire, let go
otsijevati see odsijevati 50
otud (a) 43 from there, hence, for this reason
~
ovca 37 sheep
oVdanjI/ovdanjI, -a, -e 26 here, local
ovogodinji, -a, -e 37 this yearis
ovuda / ovuda 38 this way
ozdraviti) da oZdravim P (Iozdravljati) 45 to recover, get well
ozdravljati; ozdraVljam I (p ozdraviti) 45 to recover, get well
oz~pstiJ da oZ~bem; ozebao l oZ~bla P (I z~psti) 45 to catch cold
oZI~diti [ozlijediti]) da ozledim [ozlijedIm]; oZleen [ozlijeen] P (I
ozleaIvati) 41 to hurt
oZlelvat1 [oZljeIvati]; ozledujem [ozljeujem]; ozledIvan [ozljelvan] I (p
oZI~diti) 41 to be hurting, to hurt
oujak, OUjka (Cr) 29 March
~ ~
pad pl padovi 36 fall
padati; pada I (p pasti) 33 to be falling, to fall
padavine f pl 42 rainfall
pakovati; pakujem I (p spakovatl) 27 to wrap
pakt pl paktovi 40 pact
pamuk 45 cotton
~
pantalone f pl 27 trousers
~ r
papa 30 pope
~
par Gpl pari ~ - 27 pair
~ ..
par pl parovi 27 couple
piree, parceta pl parad f 29 piece
~
parkiranje- 27 parking
park!ratl; parkIram I (no p) to park
, -
parter, par erat~ 28 t
par erre
1266

SERBO-CROATIAN
pasti; da padnem; pao p (I padati) 33 to fall

patrijar~1ja 36 patriarchate
pauza 28 interm1ssion
pazitij pazim I (no p) 45 to watch, be careful
paviljon, -5na 43 pavilion, exhibition hall
pe~nje 29 roast
~, .. ,
pec, peci r 26 stove
peciS peem, pekao, pekla, peen -ena I (p ispeci) 29 to roast, bake
pedesetI, -a, -o 48 fiftieth
penjati se; penjem se I CP popeti se) 41 to climb
perad f 37 poultry
perIod 32 period
pe~iiti [pjeiiti]; peaim [pjeacIm] I (no p) 39 to walk, go on foot
peak, -ika pl pe~~ci [pjeak, -ika pl pjeici] 39 pedestrian,
infantryman
peice / pe~ke [pje~ice / pjeke] 39 on foot
ii peice or peke etc 39 go on foot
pevati [pjevati (28.3)]; pevam I (p otpevati) 28 to sing
pilula 45 pill
pismenost f 30 literacy
pita 29 pie; pastry with filling
p(j}evanka 50 singing
plamteti; plamtI I (p zaplamteti) 50 to blaze
~
plan ~
pl planovi 3 6 plan
planIna 44 mountain
planInski" -i, -o 46 pert. to mountain, mountalnous
I ~
planinski venac 46 mountain range
'" ~ -'
plav, plava, -o; plavi; plavlji" , - 31 blue; blond
plaviti; plavim; plavljen I (p poplaviti) to be flooding, to flood
pleme, -ena pl plemena Gpl Plem~na tribe
plemIc 48 nobleman
'" ~
plin pl plinovi 35 gas
plivanje 41 sw1mm1ng
'"
plovan, -van, -vno 42 navigable
plovidba 46 naVigation
~,
pluce 4 5 lung
1 ~,- III=:
zapaljenje pluca ~ pneumon1a
'"
pljusak, '"
pljuska pl pljuskovi, 33 shower
1267

SERBO-CROATIAN
pobei [pobjei]; da pobegnem [pobjegnem] P (I bezati) 48 to f1ee, escape

pobeda [pobjeda] 36 victory
pob~diti [pobijediti]; da pObedIm [pobijedIm]; pobeden [pobijeen] P (I
~
pobeivati) 36 to win a victory, to defeat
pobedfvati [pobjeivati]; pobeujem [pobjeujem]; pobedivan [pobjeivan] I
(p pob~diti) 36 to win a victory, to defeat
POb~ljatl; da poboljam; poboljao -ila; poboljan p (I pobo1j~vati) 31
to improve
PObOlj~vati; poboljavam; poboljavan I (p poboljati) 31 to be
improving, to improve
, , ,
po~etak, po~etka pl po~eci Gp1 poetaka 28 beginning
poistiti; da po~istIm; po~ien P (I lstiti) 31 to clean, to sweep
pod 34 under (with A involving motion, with D involving location)
podanIk pl podanIci 38 subject
pod~nstvo 47 citizenship (legal)
.t. 4. ~ , _ _ ...
podatak, podatka pl podaci Gp1 podataka 26 datum, info~nation, statistic
podela [podjela] 34 division
pod~liti [podijeliti]; da podelim [podijelIm]; podeljen [podijeljen] P (I
d~litl) 43 to divide
podii / podignuti; da podignem; podigao; podignut P (I podizati! dlzati)
30 to lift, to raise, to erect; to build
podizanje 30 erecting, building
podizati, podizem I (p podii) 30 to be lifting, raising, erecting)
to be bUilding, to build
podneti [podnijeti / podnijeti]; da podnesem; podneo -ela [podnio, podnijela];
podnesite; podn!t [podnijet] ! podnesen -ena p (I podnositi) 47 to
submit (application); to stand, endure
podnositi; podnosim; podnoen I (p podneti) 47 to submit (appl1cat1on)jto
stand, endure
podrka 41 support
podstai! podstaknuti [potai / potaknuti]; da podstaknem [potaknem]; podstakao
-ak1a [potakao -akla] podstaknut [potaknat] p (I podsticati) 43 to
stimulate
podsticati [poticati]; podstiem [potiem] I (p podstai) 43 to stimulate;
!poticati! also 'to originate, to stem'
prodrucje 32 region, area, field
podiati (se); da (se) pOdIam; podran p (I fati ! podi~vat1 !
POd1Ivati [se]) 31 to cut, to trim onels hair; ref1. have one's ha1r
cut
1268

SERBO-CROATIAN
PO~i~ivat1 (se); pod~!avim (se) / podifvat1 (se); Pod{ujem (se) I (p

~
poiat1 [se]) 31 to be cutting, tr1mm1ng hair; refl. have onela hair
cut
podunavskI, -a, -o 46 Danubian
pogled 26 look, sight, view
1 pogledu
u tom "- 26 in that respect
pogorati (se): da (se) pogora: pogorao (se); pogoran p (I pogorivati [se]
[se]) 33 to worsen, deteriorate
pogorivati (se); pogorava (se); pogoravin I (p pogorati [se]) 33 to
deteriorate
pogotovu 40 let alone, not to mention
pogr;iti [pogrijeiti]; da pogr~im [pogrijeIm] P (I gr;iti) 35 to make
a mistake
pohviliti; da pohValimJ pohvaljen p (I hviliti) 28 to praise; refl. to
boast
tl.
pojam 35 conception, idea, notion
pojava 34 appearance, phenomenon
pojiviti se; da se pojavim p (I pojavljIvati se) 34 to appear, emerge
pOjavlJIvat1 se; pojavljujem se I (p POjiViti se) 34 to be appearing,
emerging
pojedinI, -a, -o 32 individual
pojiti; poj1m I (p napojiti) 37 to be watering
poklon 40 gift
tl.
pokoljenje 34 generation
pokositi; da pOkOS1mJ pokoen P (I kositi) 37 to mow
pokrajina 40 province
pokret 38 motion, movement
pokriti; da pokrijem; pokriven P (I pokrIvati) 42 to cover
.l. ~ -- ~--
pokrivati; pokrivam; pokrivan I (p pokriti) 42 to be covering, to cover
pokupiti; da pokupim; pokupljen p (I kupiti) 37 to gather, pick up
poku~aJ 40 attempt, try
polako / poliko 41 slowly, take it easy
poledica 33 slippery frozen ground
pOl~tati [polijetati]; poleem [polijeem] I (p poleteti) 50 to take off,
fly at
poleteti (poletjeti]; da poletIm P (I poletati / leteti) 50 to take off,
rush, fly at
politika 36 policy, politics
pol{ti~ki, -a, -o 30 political
1269

SERBO-CROATIAN
poluostrvo / poluostrvo 36 pen1nsula

~oluotok pl poluotoC1 36 pen1nsula
poluvreme / pOluvr~me [poluvrijeme / poluvrijeme] 41 half(time)
polje 38 field
~ ~
poljodelstvo {poljodjelstvo] 42 agriculture
poljoprlvreda 42 agriculture
POlj~bit1; da poljub!m p (I Ij~bit1) 50 to kIss
pom;nutlJ da pomenem; pomenut p CI pom1njatl) 33 to mention
pom1nJat1; pomdnjem I (p pom~nuti) 33 to mention
pomIriti; da pomirIm; pomiren p CI mirIti) 38 to reconc1le~ come to terms
,,
pomocn1ca 45 assistant (woman)
,,_ 4. ~ ,
pomocn1k, -ika pl po~cnlci 45 assistant (man)
pomorandza 29 orange
ponianje 39 behav10r
poniati se; ponaam se I (p poneti se) 39 to behave
poneti se [ponijeti se]; da se ponesem (-imo~ -ite); poneo -ela (ponio,
ponijela]; ponet (ponijet] / ponesen -ena p (I poniati se) 39 to carry,
take w1th, take along; refl. to behave
poneto 29 somewhat
.t. ,
ponoc f 50 midnight
ponovo 38 again, anew
poorati; da poorems pooran P (I orati) 37 to plow
popeti se; da se popnem P (I penjati se) 41 to climb
~
popis 32 census, inventory
popfsati; da popiem; popIsan p (I popisfvati) 32 to list, make an
inventory, census
~
poPisivati; popisujem; pop!slvan I (p popisati) 32 to be listing,
mak1ng an inventory, census
poplava 35 flood
poplaviti; da poplavIm; poplavljen P (I plaviti) 35 to flood
populiPan, -rna, -rno 48 popular
popustiti; da popust~u, popu ten P (~)
, , r_ ' I popu tati 35 to yIeld, gIve out
popuiti; da popuIm p (I puiti) 45 to smoke
popdtati; popu~tamJ poputan I (P popustiti) 35 to be yielding, giving
out
porast 32 growth, increase
.t. .t. _,_ .t. (~)
porasti; da porastem) porastao, porasla P I rasti 38 to grow up~
increase
" -
poraz 41 defeat
1210

BERBa-CROATIAN
~
poraziti; , --
da poraz1m; , ~
pora~en P (I poraz~vat1) 36 to defeat, rout,
crush
pora~ivat1; porazavam; poraivin I (p por~zit1) 36 to be defeat1ng,
rout1ng, crushing
poreenje 26 comparison
u poreenju 26 compared, in comparison (w1th or to)
~ ,
poreklo [porijeklo] 38 origin
poremetiti; da poremetIm; poremeen P (I remetiti) 36 to upset , disturb
porez / poreza 37 tax
poseIvati [posjef~atl]; poseujem [posjeujem]; poseivan [posjeivan] I
(p pos~titi) 41 to be visiting, to visit
posetilac [posjetilac], posetioca [posjetioc~] Gpl posetilaca [posjetilaca]
43 visitor
pos~titi [posjetiti]; da posetim [posjetIm]~ poseen [posjeen] p (I
,~
posecivati) 41 to visit
posed [posjed] Gpl poseda [posjeda] 37 property, hold1ng
posejati [posijati}; da posejem [p6sijem] p (I sajati) 37 to sow
posledica [posljedica] 32 consequence, result
posluati, da posluam p (I sluati) 29 to obey
pospeiti [psPje~lt1); da pospe~Im [pospje~rm] P (I pospe~fvat1) 47 to
speed up
pospe!vati [pospjeIvati]; pospeujem [pospjeujem] I (p pospeiti) 47
to speed up
posredan, -dna, -dno 46 indirect
postajati; postajem I (p postati) 29 to be becoming, to become
postati~ da postanem P (I postajati) 29 to become
, , - ,
postaviti; da postavimj postavljen P (I postavljati) 50 to set up, lay,
place; to appoint
postavljati; postavljam I (p postaViti) 50 to be setting up, laying,
placing; to be appointing
postii / postignuti; da postignem; postigao -gla; postignut P (I postizati /
.to
postizavati) 41 to achieve, attain
postizati [Postiztvatl]; postizem [post!zavam] I (p postii) 41 to be
achieving, attaining
postojbina 34 homeland, native land
postotak, -tka 37 percentage
posUmnjati; da posUmnjam p (I sGmnjati) 35 to doubt
p6svaati se, da se posvaam P (I svaati se) 42 to quarrel
1271

SERBO-CROATIAN
potreba 30 need" necessity

,--
potrGditi se; da se potrudlm
~
P (I truditi se) 39 to make effort" to
endeavor
"
povecatis " -poveoao
da poveoam; ' , / poveoao;
" " - P (I poveoavati)
poveoan ,~ 30 to
inorease
~ove:vati; poveivim; poveivan I (p poveati) 30 to be increasing
.I. ~
poverenje [povjerenje] 38 confidenoe
povest [povijest] f 30 history
povesti / povesti; da povez!m (-'mo -'te); povezao" povezla / povezla; povezen
-ena p (I voziti) 34 to drive" take with; to give a lift
poVl~~iti; povla~im; povla~en I (p povUi) 35 to be withdrawing" retreat-
ing
povoljan" povoljna" -o 34 favorable
povratak" povratka pl povraoi Gpl povrataka 33 return
povr~ditl [povrijediti]; da povredim [povrijedim]; povreen [povrijeen] p (I
~
vreati) 41 to hurt, injure
povrh" vrh 44 at the top ot (with G)
povr~!na 42 surfaoe
~, ~~-, - ~
povuoi, da povucems povukao" povukla; ~~
povucen P (I povlaciti
~~)
35 to
withdraw" retreat
p~zori~nI" -i" -o 28 pert. to theater
praksa 45 practioe
~ , ,
prase" G praseta pl prasad t 29 suekling pig
praseci" -a" -e 29 pert. to suckling pig
pra!uma 42 virgin forest
pratiti; pratim; praen I (p dopratiti) 33 to accompany" to follow
privi" -a" -o 42 real
pravilo 40 rule" regulation
po pravilu 40 as a rule
pravopIs 50 orthography
pravoslavan" -vna" -vno 34 orthodox" Orthodox
predati; da predim; predao -ila; predan / predat P (I predivati) 30 to
hand over" deliver; refl. to surrender
predivati} predajem I (p predati) 30 to hand over; to lecture" teach;
refl. to surrender
predjelo 29 appetizer
~
predmet 30 object
predskizati; da predski~iJn; predsDzin P (I pzaedskazfvatl) 33 to prediot
1272

SERBO-CROAT~
,
preskazivatl; predskazujem; predskazivan I (p predsk~zati) 33 to be
predlctlng, to predict
predstava 28 performance
predstaviti; da predstavim; predstavljen P (I predstavljati) 30 to
represent; to introduce
predstavljati; predstavlj~m I (p predstaviti) 30 to perform} to represent)
to introduce to
predstavnik pl. predst~vnlci 40 representative
predUslov 40 preco~dition
preduz~e [poduz~e] 38 enterprise, firm, business
izdavako preduz~e 38 publishing house
predvodltiJ predvodim; predvoen I ( no p) 48 to lead
predvojnIkI, -a, -5 30 pre-military
prehlada 45 common cold
prehl~dtti se; da se prehl~dIm; prehlaen P (I prehlaIvati se) 45 to
catch cold
,
prehalivati se; prehlaujem se; prehla1van I (p prehl~diti se) to
catch cold
pr~kid [prijekid] 26 interruption, break
,
prekIdanje 26 interrupting, breaking
prekIdati J prek!d~m; prekIdan I (p prekinuti) 35 to be interrupting,
breaking, cutting off , ,
prekinuti; da prekinem) prekinOt P (r prekidati / kidati) 35 to
interrupt, break, cut off
prekratak, -tka, -tko 26 too short
premalen, -a, -o 26 too small
premda 26 although
preneti [prenijeti]) da prenesem, (-~mo -~te); preneo -ela [prenio -ljela];
prene t [prenijet] / prenesen -ena p (r prenositi) 36 to carry over,
tr~nafer (by carrying)
prenositi; prenosIm; pr~noen 1 (p pren~ti) 36 to be carrying over,
transferring (by carrying)
preovldati; da prevI~da P (r preovlaIvati) 42 to prevail
,
preovla1vati / preovladvati; preovlauje / preovladava r (p preovl~dati)
42 to prevail
pr~pis [prijepis] 47 copy
preporod 48 renaissance ,
preporUiti; da preporuim; preporuen P (1 preporuivati) 33 to recomnend
1273

SERBO-CROATIAN
preporucivati; preporucuj!m; preporucivan I (p preporaciti) 33 to be

recommending, to recommen
pres!cati [presijecati]~ pres!c!m [presijec~]; pres!c~n [presijec!n] I (p pre-
sei) 46 to cut across, traverse
presei [presjei]; da p~es!c!m - pres~ka [presijec!m - presijeka]; presekao
[presjekao] presecen, presecena / presecena [presjecen, presjecena/presjecena]
p (I prescati) 46 to cut off
prestajati) prestaJ@ I CP prestati) 33 to cease, stop
prestati; da prestan@ P (I prestajati) 33 to cease, stop
presuda.n, -dna, -dno 40 decisive
presv1~~~nje 31 changing clothes
presv1i~iti {se)J presv1a~Im (se); presv1a~en I (p presvOi [se]) 31
to be changing clothes
presvai (se); da (se) presva~em - presvOkQ) presvakao, presvakla; presva~en
P (I presv1i~iti) 31 to change clothes
preterati [pretjerati]; da pretJr~ [pretjer~m] P (I preterfvati) 39 to
drive across (a road); to exaggerate
preterivati / preterivati [pretjerfvati / pretjer~vati]; preterujem / preteravam
[pretjerujem / pretjeravam]; preterIvan / preteravan [pretjerivan /
pretjeravan] I (p preterati) 39 to be driving across (a rvad); to be
exaggerating
prethodan, -dna, -dno) prethodnI 32 preceding
pret~eti [pret~pjeti] (32.3); da pret~plm, pretrpljen (pret~P1jen) P (I
t~peti) 32 to suffer, stand
pretvirati; pretvaram; pretvaran I (p pretvoriti) 50 to transfarm, change
pretvoriti; da pretvorIm; pretvoren P (I pretvrati) 50 to transfarm,
change
prevariti; da prevarIm p (I varati) 31 to deceive, cheat; ref1. to be
m1staken, wrong
"
prevesti / prevesti; da prevedem, (-emo,
' ~) ; preveo
-ete " "
-e~ai preveden -ena P
(I prevoditi) 48 to translate; to take across (a road, street etc.)
prevoditi; prevodIm; prevoen I (p prevesti) 48 to be translating; to be
taking across (a road, street etc.)
prevoenje 48 translating
pri 33 at (wIth D)
prib1I~ivanje 34 rapprochement
prIb1I~~vati se; prIb1{~avam se; prib1{~avan I (p prIb1f~lti se) 34 to
be drawing nearer, to be comIng nearer
1274

SERBO-CROATIAN
,
priblI~iti seJ da se pr!blr~rm p (I pribli~avati se) 34 to draw nearer,
come nearer
prI~atiJ prr~am I (p isprt~ati) 39 to tell, talk; to narrate
4-, ~ _ \ i i i
prici; da priemJ pr~~ao / pr ~ao, pr ~la P (I pr laziti) 36 to approach,
come up, join
pridoneti [pridonijeti]; da pridonesem (-~mo, -~te); prldoneo -nela [prldonio
-nijela]; prldonet [prldonijetl. / pridonesen -ena p (I pridonositi) 34
to contribute
pridonositi; pridonosim; pridonoen I (p pridoneti) 34 to be contributing,
to contribute
4-
prihod 37 income, revenue
prihvatati / prIhvaati; prIhvatam / prIhvaam I (p prIhvatiti) 48 to
accept
prihvatiti; da prihvatim; prihvacen p (I prihvatati) 48 to accept
prijateljski, -a, -o 38 friendly
prij~viti; da prijavIm; prij~Vljen P (I prijavljIvati) 47 to report,
denounce; refl. to apply, register
prijavljIvati; prijavljujem; prijavljivan I (p prij~viti) 47 to report,
denounce; refl. to apply, register
priligati; prIlaem I (p priloiti) 49 to attach, enclose) to contribute
(donation)
prIlaziti) prIlazIm I (p prti) 36 to approach, come up, join
prilika 26 occasion, chance, situation
priloiti; da prilozim p (I priligati) 49 to attach, enclosej to contrib-
ute (donation)
primeivati [primjeIvati] (32.3); primecujemj primeclvan I (p prim~titi) 32
to notice; to remark
prim~titi [primjetiti] (32.3); da primetim) prlmecen p (I primeivati) 32
to notice; to remark
prImorje 44 seacoast, coastal region
prIncIp, princIpa 40 principle
4-
prinos 37 income, revenue, yield
prIpadati; prIpadam I (p prIpasti) 46 to belong
prIpadnost f 32 adherence
priP~jati; pripajamj pripajan I (p pripojiti) 38 to annex, join
prIpasti; da prIpadne, prIpao p (I prIpadati) 46 to belong
pripojiti; da pripojim; prIpojen p (I pripijati) 38 to annex, join
pripr~mati; prIpremam; prIpreman I (p pripr~m1ti) 30 to be preparing
1275

SERO-CROATIAN
pripr;mitiJ da pripremim; pripremljen p (I pripr~mati) 30 to prepare

prirataj 32 growth, increase
.!.
priredba 31 performance, entertainment
prlr~itl; da priredIm; prireen p (I prireIvati) 43 to organize,
prepare, arrange
prireIvati; prireujemj prireIvan I (p prir~dlti) 43 to organize,
prepare, arrahge
.!.
priroda 43 nature
prisiliti; da prisilim; prIsiljen p (I prisilj~vati) 48 to force
prisilj~vati~ pr1s1ljavam} prisiljavan I (p prisiliti) 48 to force
pristajati; prIstajem I (p pristati) 27 to consent; to dock; to fit
prIstanIte 46 port
pristati; da pristanem p (I pristajati) 27 to consent; to dock; to fit
,
prIstojan, -jna, -jno 38 decent
pristupaan, -ena, -eno 42 accessible
pritIsak, prltlska pl pritISCi 36 pressure
prltoka [prltok] 42 tributary
privatan, -tna, -tno 45 private
privilegija 38 special right, privilege
privreda 30 economy
prlvrednI, -a, -o 30 economic
privremen, -a, -o 36 temporary
.!.
prizemlje 27 ground floor
pr~znatl; da pr~znam, -amo, -ate; pr~znat
-( ( " ~ P ( I priznavati
') 34 to ad'Tlit,
recognize, confess
prizn~vati; priznajem; priznavan I (p priznati) 34 to be admittlng,
recognizing, confessing
pr5bati, pr~bam I (no p) to try
, .!.
problem, -ema 30 problem
probcrditi; da probudim; probuen P (I baditi) 31 to wake up
procen(a)t, procenta 37 precentage
prodiranje 36 penetration
prouivati / produIvati) produavim / produujem; produavan / produivan I
(p prodaiti) 39 to be 1engthen1ng, prolonglng, continuing
, "
produiti; da produim; produen P (I produavati , ) 39 to lengthen, pro-
long, continue
profesor 30 professor, secondary school teacher
prog~njanje 36 persecution
proglisltl; da proglasim; proglaen P (I progla~ivatl) 34 to proclaim
1276

SERBO-CROATIAN
proglaivati / proglaIvati; proglaavam / proglaujem; proglaavan /

proglaivan I (p progl~siti) 34 to proclaim
J.
prognoza 33 forecast
progon 36 persecution
program 30 program
proizvesti / proizvesti; da proizvedem (-~mo -;te)~ proizveo, proizvela -ela;
proizveen -ena p (I proizvoditi) 43 to p~oduce; to promote (army)
proizvoditi; proizvodIm; proizvoen I (p proizvesti) 43 to produce; to
promote (army)
proizv~dnja 49 production
J.
prolazan# -zna# -zno 46 accessible; transient# fleeting
prolaznik pl prolaznici 39 passerby
promena 50 change
promenljiv [promjenljiv], -a, -o 33 changeable# variable
propadati; propadam I (p propasti) 40 to fall through; to be ruined# fail
propasti; da propadnem; propao p (I propadati) 40 to fall through; to be
rUined# fail
p~gpis 47 regulation, instruction
, _ 4. ,l,
propovednik# propovednika pl propovednici 48 preacher
propustiti; da propustim; proputen P (I prop~tati) 35 to omit, let pass
proptati; proputam; proputan I (p propustiti) 35 to be omitting,
letting pass
prose~an [prosje~an]# -~na, -~no 32 average
prosinac, prosInca (cr) 29 December
pr5stor 42 space
pro~tati se; da se proetam P (I ~tati se) 39 to walk; to take a walk
proIrIti) da proIrIm; proIren p (I Iriti) 38 to widen, expand
prolost f 34 past
J.
prota~a 33 protaslsJ condition - constrasted with apodos1s; 1ntroduction -
the part preceding apodosls
protestantskI # -a# -o 48 protestant (adj)
protiv(u) 36 against (With G)
protivreform~cija 48 counter-reformation
prouzrokovati [prouzro~iti] (26.3); prouzrokujem I (no p) 26 to cause
provincija 50 province
prst L prstu pl prsti Gpl prstiju / prstI / p~sta DLlpl prstima Apl prste
38 finger, toe
.t.
pruga 35 track
prUati; prcr~am I (p pru~lti) 44 to stretch, extend
1277

SERBO-CROATIAN
pruiti; da pruIm p (I prcrzati) 44 to stretch, extend

~
prvenstvo 41 preference, priority, champ1onsh1p
prvoklasni, -a, -o 49 f1rst class
priti; przlm I (p {spriti) 29 to be frying, to fry
,
psihologija 30 psychology
penica 37 wheat
penl~n1, -a, -o
pert. to ~heat50
~ ~
puk pl pukovi 48 com~on people; regiment
~
pU~ki, -a, -o 50 pert, to common people
punoletan, punoletna, punoletno [punoljetan] 47 of age
puenje 45 smoking
puiti; puIm I (p popuiti) 45 to smoke
puter I buter 29 butter
putovanje 33 travelling
ra~UnatiJ ra~Unam I (p izra~Unati) 32 to calculate, to reckon; to count

(upon : Inal)
rid pl r~dovi 31 work
radi 41 for the sake of, because of (With G.)
radi toga 43
for the sake of that, because of that
,.,
radio,
~
radija pl radiji / radio-aparati

~,
33
~
radio
radovati se; radujem se I (p obradovati [se]) 26 to rejoice, to be glad
radoznao, -ala, -alo 27 curiaus
r~inje 32 birth, delivery
r~ati; r~am; r~dan I (p roditi) 37 to give birth, to yield fruit
rafinerija 49 refinery
rame pl ramena 45 shoulder
raspadanje 40 dissolution, d1sintegration
raspodela [raspodjela] 37 distribution
raspoliganje 49 control) free use of; [at one lS] disposal
raspoligatl; raspoli~em I (p raspolo~iti) 39 to have at onels disposal,
to have available
raspolo~it1 [se]; da [se] rasplo~Im; raspolo~en P (I raspaligati) 39
to cheer up
raspolo~en, -a, -o 39 disposed, inclined, ready
ris prava I rasprava 30 :.iiscussion
rat pl ratovi 26 war
ratirstvo I ratarstvo 49 farm1ng
ravn!ca 42 plain
1278

SERBO-CROATJAN
ravnot~~a 36 balance
.I. _
razaranje 35 distraction
~
razdoblje 32 period
rizli~lt, -a, -o 34 different
rizlika difference
r~zlog pl r~zlozi 42 reason
razmak pl razmaci 35 interval, distance
raz~ena [razmjena] 43 exchange
razo~irati; d~ raz~aram; raz~aran P (I razo~ar~vatl) 38 to disappoint
razo~ar~vati; razo~aravam; razo~aravan I (p razoeirati) 38 to disappoint
.I.
razred 30 class
razvedr~vati se; razvedrava se I (p razvedriti se) 33 to clear up (weather)
razvedriti se; da se razvedrI P (I razvedrivatl se) 33 to clear up
(weather)
razveseliti; da razveselIm P (I veseliti se) 26 to cheer up; refl. to be
cheerful, to be ~n high spirits
razvIjanje 42 develop~ent
,
razvIjati; razvijam; razvijan I (p razviti) 30 to develop
,
razvItak, -tka 44 development
.I.
razviti; da razvijem; razvio, razvila; razvijen -ena p (I razvijati) 30
to develop
r~zvoj 42 development
recenzija 34 recension, amended edition
recept 45 prescription
r~~ f [rlje~] G r~~i L r~~i I r~ei / r~cju pl r~ei G ri~I DI r~e1ma
28 word
raenI [rijecni / rje~nI], -i, -o 42 pert. to river, riparian
re~nIk [rje~nIk] pl re~nIci [rje~nIci] 38 dictionary, vocabulary
redakcija 34 redaction; editorial office
reforma 50 reform
reformicija 48 reformation
reformator 48 reformer
reformIranje 50 reforming
registrovati; registrujem I (no p) 32 to register
relatIvan, -vna, -vno 28 relative
remetiti; remetlm I (p poremetiti) 36 to upset, disturb
renesans 48 renaissance
republika 32 republic
1279

SERBO-CROATIAN
re~vati [rje~ivati]; re~avam [rje~avim] I (p r~~iti) 40 to solve; refl.

to decide, make up onels mind
r~~iti [rije~iti]; da r~~rm [rlje~rm]; r~~en [rlje~en] p (I 're~ivati) 40
to solve; refl. to decide, make up onels mind
re5, rea m 26 hot plate
reumatizam 45 rheumatism
revizija 34 revision
revolGcija 48 revolution
, .l.
rezultat, rezultata 34 result
rlmokatolik pl rimokatolici 34 Roman Catholic
rimSkI, -a, -o 48 Roman (adj)
rlje~ f [r~c] G rljei L rijeci I rljei / rijeju pl rije~i G rijeI
DLI rijeeima 28 word
risati; riem I (p narisati) 50 to draw
r5d, roda L r~du pl rodovi 37 sex; genus (bot.); gender (gram.); birth,
fruit, relative
rodan, rodna, -o 37 fertile, productive, rich
roditi; da rOdim; roen P (I r~dati) 37 to give birth, to give fruit
rodni,
I
-a, -o
).
47 pert. to birth
rodni list 47 birth certificate
,
rodoljub 50 patriot
roendan 29 birthday
, _ .t.
roman, romana 39 novel
I
romanticno-sentimentalan
y." - 4O romantic-sentimental
).
rublje 27 linen, underwear
rdda 49 ore, mineral; shaft, tongue of waggon
~ - -a,
rudni, - -o 49 pert. to ore, mineral
rhjan, rcrjna (cr) 29 October
rUka L rc1 Gpl ruku 45 arm, han
rukomet 41 a kind of ball playing with hand
rukovati / rukovati; rUkujem / rUkujem I (no p) 39 to manage, retl. to
shake hands
ruenje 36 destruction, destroying
.l.v ~ ~
ruzan, -~na, -~no 33 ugly
sibor 34 diet, parliament; council (church)

sae~vati; da sa~uvamJ sacuvan p (I ~vati) 35 to preserve
sadanjI, -a, -e 34 present
1280

SERBO-CROATIAN
sa.dr~aj 28 content, contents (of a book)

sadr~ina 28 contents
~
sagraditi; da sagradIm; sagraen P (I griditi) to build, construe t
~
sajam 43 fair
sajmite 43 falrground~
~
sala 28 auditorium
, -
salvet, salveta" 29 napkin
samostalan, samostalna, -o 50 independent, autonomous
samouk, -a, -o 50 self-educated person
samouprava 38 autonomy
sanatorijum 45 sanatorium
saradnIk pl saradnIci 40 collaborator
saridnja [suridnja] 46 collaboration
,
sarma / sarma
~ 29 sarma ( kind of food )
sastajati seJ sastajem se I (p sastati se) 43 to meet, get together
sastati se; da se sastanem P (I sastajati se) 43 to meet, get together
~
sastav 32 composition
~
satira 28 satire
sivez 36 alliance, un1on~ league
s!veznI, -a, -o 41 federal
,,- ,-
saveznik pl saveznici 36 ally
sazIdati; da sazIdam; sazIdan p (I zIdati) 26 to build
saznati) da saznim p (I saznivati) 37 to find out, learn
~
saznavatl; , - -
saznajem I ( '
P saznat i) 37 t o .I.~i nd ou,t learn
seci sjeci; secem
", [ "'] ~'l(- - sekU ['V.-
" - , - ] ; sekao
sljecem - sijeku " ] selSen / se~en
[sjekao;
"
-ena [sje~en / sje~en - ena] I (P {sei, presel etc.) 46 to cut, be
cuttIng
sed15te [sjMI5te] 28 seat
saJati [sijati]; sejem [sljem] I (p posejati) 37 to be sowing, to sow
sektor 49 sector
seme [sjeme], semena [sjemena] 49 seed
s~no [sljeno] pl s~na [sijena] Gpl s~ni [sijeni] 37 hay
seoba 36 migration
seoski, -a, -o 48 pert. to village, peasant
septembar, -bra 29 September
~
serpentina 35 halrpln curve
,.. -'
servis, servisa 31 establishment, service
sever [sjever] 42 north
1281

SERBO-CROATIAN
sev~rao [sjevirao], sev@roa [sjeviroa] 44 north wind

severni [sjeverni, -a, -6] 42 northern
severo!stok / severolstok [sjever01stok / sjeveroIstok] 44 northeast
severo!sto~an / severolsto~an [sjevero!sto~an / sjeverolsto~an], 42 north-
eastern
severozipad / severozapad [sjeverozipad / sjeverozapad] 44 northwest
severozapadan
" / severozapa' - dan [ sjeverozapadan
" / sjeverozapadan
' - ] , -dna, -dno
42 northwestern
sezonski, -i, -o 44 seasonal
sIi; da sIem; si~ao / sl~ao p (I sIlaziti) 27 to descend, alight
sIjati; slji I (no p) 33 to shine
slje~anj, slje~nja (or) 29 January
sIla 36 foroe, power, might, violenoe
sIlaziti; sllaz1m I (p sIi) 27 to be going down, to desoend, alight
sIr pl sIrevi 29 oheese
sIrOVina / sirovina 49 raw material
srv, stva, -OJ stvi; sIvljI 31 gray
skIjanje 41 skiing
sklIzanje 41 gliding, slipping, skating
skllzav, -a, -o 33 slippery
sklonost f 32 tendency
skrinutl; da skr~nem P (I skretati) 39 to turn
skretati) skreem / skritati; skr~em I (p skr;nuti) 39 to turn, be turning
skroman, skromna, -o 39 modest
skuvati [skUhati]; da skuvam [skUham] P (I kuvati) 26 to oook
slabljenje 34 weakening
slabiti; slabrm I (p oslabiti) 45 to weaken
slig ati; slklem I (p sIoliti) 43 to stow, pack, arrange) refl. to agree
slin, slina, -o 38 salted
slanina / slanIna 29 baQon
slava 50 glory
)" :..
slavan, slavna, -o 50 glorious, famous
slaviti) slavim r (p proslaviti) 50 to celebrate, glorify
sledeI [slijedeI], -i, -e 32 following
sliditi [slijediti]; sl~dim / sl~drm [slijedIm] I (p us1~diti) 36 to
follow
sllka 43 picture
sloboda 38 freedom
1282

BRBO-CROATIAN
Sloven [Slaven], Slov~na [Slav~na] 34 Slav

slovenski [slavenski], -i, -o 34 Slavic
sloiti; da slo~Im; slozen P (I sligati) 43 to stow, pack~ arrange; refl.
to agree
sluati; sluim I (p ~uti, posluati) 29 to l1sten to; to obey
sluzba 45 service
slubenIk pl slubenIci 45 servant, employee
~
smanjenje 32 reduction, decrease
~
smanjiti; da smanj~; - ~ ~
smanjen ~
P (I smanjivati) 30 to decrease, to
diminlsh, to reduce
,
smanjIvati; smanjujem; smanjivan I (p s~njiti) 30 to decrease, to
d~nish, to reduce
s~trati; s~tra:m I (nu p) 3H to consider

, ' ] ~ -)
smeti [smjeti; smem [s~jem]; smeo, smela [smao, smjela]
" - - ) , (no p)
I 35 to
dare
smeo [srolo], smela [smjela], -o 50 daring
~
smetnja 41 hindrance, obstruction
smIsao, smisla m 28 sense
smoking 31 tuxedo, dinner jacket
smrzivat1 (se); smrzavam (se) I (p smrznuti [se]) 33 to freeze
smrznuti (se); da (se) smI-znem; smrzao / smrznuo; smrznut P (I smrz~vat1 [se])
33 to freeze
smU~anje 41 sk1ing
sn~ga 36 strength, power
sn~an, sn~na, -o; sn~nIJ snanijI 41 strong
sn~g [snlJeg] pl snegovi [snjegovi] 33 snow
p~da sn~g [p~da snljeg] 33 it is snowing
socijallst1~ki~ -a~ -o 32 socialistic
socijal!zovati / Socijal1zIrati; socijalizujem / soc1jallz1ram I (no p)
45 to socialize
socijalni, -a, -o 45 social
I ~
socijalno osiguranje 45 social security
sociologija 30 sociology
~ "
sok / sok, soka pl sokOVi , 29 juice
sopstvenlk pl sopstvenici 40 owner, proprietor
~
spajati; ~-
spajam I ( P spojiti
, ) 42 to connec t
spa.kovati; da spa.kujem P (I pa.kovati) 27 to wrap
, ~ ,
spati; sp~; spao, spala I ~ ( '
P zaspati ) 37 to sleep
1283

SERBO-CROATIAN
sp~vati; spivam I (p zaspati) 37 to sleep

specijal1zovan [specijaliziran], -a, -o 43 specialized
~
spis 48 writing
splsak, splska pl splskovl 47 list
spISak pftanja 47 questlonnaire
~, ,
spoj, spoja pl spojevi 40 joint~ connection
I ~
kratak spoj 40 shor~ circuit
spojiti; da spojim~ spojen P (I sp~jati) 42 to connect, link; refl. to be

connected
sp51JnI, -a, -o 49 outer, foreign
I ,
spoljna trgovina 49 foreign trade
spominjati; spominjem I (p spom~nuti) 33 to mention (see Ipominjati -
pom~nuti l)
sporazUm 38 agreement
sporazUmeti se [sporazUmjeti se]; da se sporazUmem [da se sporazUm1jem];
s porazUmeo se [sporazUmio se -mjela se] p (I sporazum~vati se) 38 to
agree, to come to terms
sporazum~vati se [sporazumijevati se]; sporazUmevam se [sporazUm1jevam se] I
(p sporazUmeti se) 38 to agree, to come to terms
,
sporedan, -dna, -dno 27 secondary
sport pl sportovi 41 sport
-
-'
sposobnost r 50 ability
sprat pl spratovi 26 floor
sprava 26 apparatus, appliance
sprovesti I sprovesti; da sprovedem, (-~mo -~te); sproveo -ela; sproveden -ena
p (I sprovoditi) 36 to conduct
sprovoditi; sprovodIm; sprovoden I (p sprovesti) 36 to conduct, be con-
ducting
spustiti; da spustIm; sputen P (I spatati) 41 to come down, descend
~ ~
spu tati; spu tam- I (p spustiti) 41 to come down, to descend
srce 45 heart
sr~ani, -a, -o 45 pert. to heart
sredina 50 middle, center, among
sredite 38 center
sredinI, -a, -o I sredinji, -a, -e 42 central, middle
srednjekolski, -a, -o 30 pert. to secondary school
srednji, -i, -e 28 medium, ~dd1e, central, average
srednjIllstOk 42 Middle East
1284

SERBO-CROATIAN
sredozel~~i, -a, -o 44 mediterranean

~ ~
srpanj, srpnja (Cr) 29 July
st~dion 41 stadiwn
stajatl~ stajem I (p stati) 27 to be stopping; to cost
stajati / stjati~ stojIm, (-Irno -Ite); stajao, stajala; Imp. st5j, st5jte I
(p stati) 27 to stand, to stop; to cost
stanbeni / stambenI, -a, -o 26 pert. to housing
stanovnik pl stanovnici 32 inh~bitant
stanovnitvo 32 population
.t.
stanje 31 state, situation
staroslavenski [staroslavenskI], -o 50 -a,
Old Church Slavic
stati; da stanem P (I stajati / stajati) 27 to stop, to stand (intr.)
stat!stl~kI, -a, -o 43 statistical
stav pl stavovi 38 attitude, stand
staviti; da stavIm; stavljen P (I stavljati) 38 to put, to place, to set
stavljati; stavljam I (p staviti) 38 to put, to place, to set
staza 50 footpath, trail
stepen Gpl step~nI 44 degree, grade
stepenica 26 step, stair; pl. stairs
sticaj [stjecaj] 34 convergence, accumulatlon
stoga 36 therefore
stoka 37 livestock, cattle
sto~nl, -a, -o 49 pert. to livestock
sto~arstvo 49 cattle or livestock breeding
stolee [stoljee] century 34
,
stopa 32 foot, footprintj rate
strana 27 side, page; point of the compass, direction; abroad (/ii na
stranu/ or / biti na strani /)
stranac, stranca 43 foreigner, stranger, alien
strategiskI [strategijskI], -a, -o 46 strategic
~, ,
stric, strIca pl strI~evi 37 uncle, father 1 s brother
.t.
brat od strica 37 male cousin, son of lstrlc 1
strog, -a, -o 45 strict, severe
stru~an, -~na, -~no 30 professional, expert
strUja 26 current, power
stube f pl 26 stairs
stUdeni, studenoga (Cr) m 29 November
student 30 student at the university
1285

SERBO-CROATIAN
.!
stud1ranje
,
30 studying at the un1vers1~y
studIrati; studIram I (no p} 30 to study at the university

st~panj, st~pnja pl stupnjevi 44 degree, grade
st~panje 40 entry, entrance, appearance
st~pati~ sthpam I (p stUpiti) 40 to step, enter, appear; begin (work);
strIcte, pace
stdPiti; da sttpIm P (I stdpati) 40 to step, enter, appear; begin
(work)
stv~rati; stv~ram I (p atvoriti) 30 to be creating, to create
stvoriti; da stvorIm~ stvoren P (I stv~rati) 30 to create
,
subdonosan, -sna, -sna 40 fateful
sudelovati [sudjelovati]; sudelujem [sudjelujem] I (no p) 36 to partici-
pate
suknja 27 sklrt
s~ob 50 conflict
s~jati; sUmnjam I
.!
(p posumnjati) 35 to be doubting, to doubt
sUnce 33 sun
suprotan / suprotan, -tna, -tno 29 opposite
ssed [sdsjed] 42 ne1ghbor
s~sedstvo [sGsjedstvo] 46 neighborhood
susnezica 33 ~leet
sda 49 drought
saiti; sUIm I (p osditi) 42 to dry
, ~] , [
suv {sUh, suva sUha, -o ' ] 4 2 dry, thin
suvQzemnI, -a, -o 42 continental
.! ~ - ~
suziti; da suzim; suzen P ( I suzavati , ) 46 to narrow, tlghten
suz~vati; suavam; suavan 46 to narrow, tighten
svaa 40 quarrel
svaati se; svaam se I (p posvaati se) 42 to quarrel~ b10ker
I
sve vie 26 ~ore and more
sveaka 30 volume; copybook
sv~tao [svijetao], sv~tla [SViJetla], -Oj sv~tlI [svijetlI]; svetliji [svJetlijI]
26 bright, light (in color)
svetI, -a, -o 36 holy, saint
I .!
Sveto pismo 48 Bible, Holy Scripture
sveu~11ite (Cr) 30 university
),. ~
svibanj, svibnja (Cr) 29 May
svilen, -a, -o 27 siIken
.!
svinja 37 pig, hog, swine
1286

SERBO-CROATIAN
svIrati; sviram I (p odsvIrati) 28 to play (Jlusic)

sVl~Citl (se); sVl~~Im (se); sVl[~en I (p svaci) 31 to be taking off,
u.ndress1ng
svojina 49 property, ownersn~p
svrha 28 purpose
svaci (se)~ da (se) svaem; svITkao, svakla; svd~en p (I sVI~~iti) 31 to
pulI down; to ta~e off, ~~dress
~la 37 joke, hwnor, comedy

~~tati se; ~~tam se I (p pro~tati se) 39 to take a walk, to walk
,
etnja 39 walking
Iriti, irIm; lren I (p proIriti) to wlden, expand
iroko m 44 sirocco
~ ~ - ~ .!.
iati~ i~am; ~ian I (p oi~ti) 31 to be cutting hair, to cut hair
kola / k51a 30 school
kolovanje 30 schooling
kolovati; kolujem I (no p) 45 to educate (in school)
kolski, -a, -5 30 educational, pert. to school
~~lja 29 cup
paret 20 kitchen stove
sport pl portovI 41 sport
t~pa 43 press
t~mpanje48 printing
tamparija 36 printing press
t~dnjak pl t~dnjaci 26 kitchen stove
teta 27 d~ge, loss
tetiti; ~tetIm I (p otetiti) 35 to be damaging, to damage
tIt, tIta pl titovi 35 shield
"' ).. -~,
tititi; ~titlm~ tlcen I (p zatititi)
~
35 to be protecting, to protect
1 ...
to 30d 33 whatever, no matter
togod 42 anything, something (see Note 42.3.1)
tok~vskl dljalek(a)t 38 to-dlalect
Uma 42 forest
~rstvo 49 foreatry
~n1tlj tmI I (p za~itl) 50 to rustle, roar
ut pl utevl 41 shot (sport)
~teti [Utjeti]; UtIm I (p uGtetl [uatjeti] / zadteti [zaUtjeti]) 39
to be silent
~ , -
utlratl; utiram I (no p) 41 to shoot (ball)
1287

SERBO-CROATIAN
tablica 32 table
ta~ka [to~ka (Cr)] 48 point, period
~
taci / taknuti; da taknem; takao, taklaj ta~lut P (I ticati) 49 to touch
tako reci / takoreci / tako rekavi [takoreku] 42 so to say
takozvanI, -a, -5 34 so-called
t~log pl t~lozi 42 sediment, deposit
I ~
vodeni talog 42 rainfall
taman 27 fit (size)
t~man, t~mna, -o 3l dark
~ - - ~
tamnosiv, tamnosiva, -o 31 dark gray
, - -' , ,
tanjir, -ira [tanjur, -Ura] 29 plate
I ,... I ' ~
tegleca stoka / tegleca marva 49 draft animals
-a,
v
tehni~ki, -6 28 technical
tehni~k1 28 tec~~ically
tekui, -a, -e 26 current, running
tele, teleta pl telad f 37 calf
t~lo 45 body
temelj 30 basis, fo~~dation
tendencija 32 tendency
teren, ter~na 35 terrain
tetka 28 aunt
t~ziti; t~zim I (no p) 40 to tend, strive, aspire
t~znja
Gpl t~znjI 34 aspiration, tendency
tIcati; trem I (p tai / taknuti) 49 to touch; refl. to be concerned
~ ~
tim pl timovi 41 team (sport)
tjedan, tjedan 37 pl tjedni
week
tlo / tle 42 soil, ground
t5k / tok, toka pl tokovi 33 flow, course
u toku 33 under way, during
traktor 43 tractor
transformator 26 transformer
transfuZija 45 transfusion
tr~vanj, tr~vnja (Cr) 29 April
trati; trcim 41 to run, ~ush
treina 42 third
trgovina / trgOVina 43 trade
trgovinski, -a, -o 49 pert. to trade
tromea 46 point where the three borders meet
1288

SERBO-CROATIAN
to surfer, tolerate
,
truditi se~
~
trudim se
- I
,
(p potruditi se) to make an effort, to endeavor
39
trli~te market
tua 33 hail; fight, raw
Turin pl TUrci Gpl Turaka 32 Turk
turizam 44 tourism
turskI,
, -a, -o Turkish (TUrska - Turkey)
36 ,
tuirati se~ tuiram se; tuiran I (p istulratl se) 31 to take a shower
tUiti; tuIm; taen I (p optUiti) 43 to be accusing, indicting~ refl.
imperfective to complain
, ,
tvorac, tvorca 38 crea tor
tv6rnica factory
,
ubijati; ubijam; ubijan I (p ubiti) 37 to be killing, to kill
ubiti~ da ubijem; ubijen -ena p (I ubIjati) 37 to kill
ubrus 29 towel, napkin
ubrzati; da ubrzam~ ubrzan P (I ubrz~vati) 47 to speed up
ubrz~vati~ ubrzavam; ubrzavan I (p ubrzati) 47 to speed up
uen, -a, -o 48 learned
uestvovati; uestvujem I (no p) 36 to participate
uee 40 participation
ucionica / ucionica [uciona] 30 classroo~
uitelj 30 teacher; primary scho~l teacher
ucrtati; da udtIm p (I crtati) 39 to stop talking, to become silent
ualj~vatl / udaljIvati; udaljavam / udaljujem; udaljavan / udaljivan I (p
ud~ljiti)34 to remove; refl. to divide, separate
ud~ljiti; da udaljim; udaljen p (I udalj~vati / udaljIvati) 34 to re~ove;
refl. to divide, separate
udar 45 blow, strike
srani l udar 45 heart attack
udarati~ udaram I (p udariti) 41 to hit
udariti; da udarim P (I udarati) 41 to hit
ugalj, uglja 26 coal
I ..
kameni ugalj 49 hard coal, anthracite
I ...
mrki ugalj 49 brown coal
ugao, ugla 39 angle, corner
ugled 38 reputation, authority, model
1289

SERBO-CROATIAN
.. -
ugledan, -dna~ -dno 36 prom1nent
ugovor 34 treaty, contract
ugaiti; da uguIm; Uguen p (I uguivati) 48 to 3uffocate, suppress
uguivanje 38 surfocation, suppression
,
ugulvatl; uguuj em; uguivan I (p ugUiti) 48 to suffocate, suppress
Uhvatiti; da Uhvatim; Uhvaen P (I hvatati) 37 ta catch
ujak pl ujac~ 28 uncle, motherls brother
uJedinj~nje 34 union
~zatij da uka~em~ ukazan p (I ukazIvati) 38 to point, show to
ukazIvati; ukazujem.; ukazivan I (p uk~zat1) 38 to be painting, showing to
ukIdati; ukrdam; uk1dan I tP ukinuti) 38 to be abolishing, canceIling
ukinuti; da Ukinemj ukinut P (I ukIdati) 38 to abolish, cancel
ukoliko / ukoliko 31 ina~much as, as far as
Ukuanin pl ukuani 37 inmate, member of the household
Ukupan, Ukupna, -o 37 entire, total, whole
Ukus 29 taste
Ukusan, ukusna, -o 29 tasty
uligati; ula~em; ulagan I (p UlOiti) 49 to be investing, to invest
uloga 41 role
UlOiti; da UloIm; ulozen P {I ul~gati} 49 to invest
-' , _... ,- ,
umanjiti; da Urn.anJim; umanjen p (I umanjIvati) 44 to dlminish, lessen,
reduce
,
umanjIvati; umanjujem; umanjivan I (p ~njiti) 44 to be diminishing,
lessening, reduc1ng
Umeren [Umjeren], -a, -o 42 moderate
Umean [Umjean], -na, -no 40 skil1ful
Umeti [UmJ eti]; Umem rUmij em], um~mo / Umemo [umij emo I Umij erno], wn~te I Umete
[umijete / Um1j~te] ~eo [Umio, ~mjela] I (no p) 29 to know how
Umetnost [Umjetnost] f 30 art

Umirati) Umirem I (p Umreti) 50 to die
,
umjetno

.
UmjetnI [Umetnl], -al -o
gnojivo
.. 49
,
umotvorine, narodne umotvorine
49 artificial
fertilizer
50 folklore
Umreti [Umrijeti}; da Umrem} Umro, Umrla P (I Umirati) 50 to die
UmrlI # -a, -5 50 dyingj having died, late
Umrlica 47 death certificate
bniJa 38 union
un1tivati; un1tavamJ unitavao I (p Unititi) 48 to annihl1ate, destroy
1290

BERBa-CROATIAN
UnI~tItI; da UnI~tIm p (I unI~t~vatI) 48 to annlhilate~ destroy

univerzItet / universItet~ -ta 30 university
'- ,
unuk pl unuoi 50 grandson
Unutranji [UnutarnjI]~ -a~ -e 38~ 42 internal~ inner
Unutra~njost r 44 interior
uop~te [uope] 28 in general~ generally
upadlJIv, -a~ -o 39 consplcuous~ strlklng
upili ti; da upalIm p (I P~liti) 45 to set on fire~ to be inflamed
~ ,-,- .~
upisati; da upiamJ upisan P (I upisivati) 32 to register
upisIvati; up{sujem; up{sivan I (p upIsati) 32 to register
upitnik pl upitnIci 47 question mark; questionnaire
upliv 42 influence
upotreba 34 use
uprava 38 administration
uprkos / uprkos [usprkos / usprkos] 33 despite (With G)
uputstvo [uputa] 47 ins truo tion
~
ureenje 30 order~ arrangement~ settlement
I ,
drutveno ureenje 30 sooiaI order
useliti se; da se uselim; useljen P (I useljivati se) 47 to move in~
inun1grate
useljivinje 47 immigration
useljivati se; useljavam se; uselj!v!n I (p useliti se) 47 to be moving
in~ 1mm1gra ting
.' - useljenika
useljenik~ ~ pl useljenioi " 47 imm1grant
useljeni~ki~ -a~ -o 47 pert. to imm1grant
usev / ~sev [usjev / asjev] Gpl usava [usjeva] 31 orop
"Uskrs 29 Easter
usl~diti [uslijediti]; da usledl [uslijedI] P (I slditi) 36 to follow
uslov I aslov 26 condition
usluga 26 service
uspeh [uspjeh] pl uspesi [uspjesi] 48 success
uspean [uspjean], -an~ -~no 41 sucoessful
usp{nja~a 41 chair lift
uspostaviti~ da uspostavIm; uspostavljen P (I uspostavljati) 36 to
establish, to reestablish
uspostavljati; uspostavljam I (p uspostaviti) 36 to be establishing, to b
reestablishing
ustanak, ustanka pl ustanci 38 uprising, rebellion
ustanIk pl ustanicI 38 rebel
1291

SERBO-CROATIAN
bstanova 45 institution
usto / uz to 29 along with
he 42 confluence, mouth (of a river)
u~ateti [u~crtjeti]; da u~atIm P (I ~ateti) 39 to stop talking, to become
silent
utakmica 41 match, competition, bidding
utei / utei} da ute~em (ute~~mo -~ta), uteku / da uteknem; utekao -ekla p
(I uticati) 32 to escape
uticaj [utjecaj] 36 influence
uticati Eutjecati] (32.3)~ uti~em I (p utei) 32 to flow into; to
influence
utol!k5 29 that much, inasmuch as" to the extent that
utV~diti; da utvrdim; utvren p (I utvrIvati) 36 to fortify; to establish
(fact)
,
utvrIvati; utvrujem; utvrivan I (p utV~diti) 36 to be fortifying; to be
establishing (fact)
uver~nje [uvjer~nje] 47 certificate; conviction
" , (~
uvesti / uvesti; da uvedem -erno -ete " );"uveo, uvela / uvela; , ,
uveden ,
-ena P (I
uvoditi) 30 to bring in, introduce
uvesti / uvesti; da uvezem (-~mo -~te), uvezao, uvezla / uvezla; uvezen -ena p
(I uvoziti) 43 to import
uVideti [uvidjeti]; da uvidim p (I uviati) " 40 to see, recognize
uvIati; uviam I (p uvideti) 40 to be seeing, recognizing
uvjet / QVjeta [uvet / nveta] Gpl uVj!ta [uv!ta] 26 condition
uvo / Uho pl u~i Gpl u~ijii 45 ear
uvoditi; UVOdIm; uvoden I (p uvesti) 30 to be bringing in, introducing
uvoz 43 ~port
uvoziti; uvoz1m; uvoen I (p uvesti) 43 to be importing; to be bringing
into
uvr&iti [uvrijediti]; da uvredIm [uvrijedIm]j uvreen [uvrijeen] p (I
vr~ati) 41 to ottend
uzalud / uzllud 31 in vain
uzan, -a, -o / uzak, uska, -o; uzani / uski; uzI 32 narrow, tight
uzbudljiv, -a, -o 41 e~it1ng
uzgljanJe / uzgoj 44 growing, raising, cultivation
uzgred 32 by the way, in passing
uzrok pl uzroci 26 cause
uzvIk pl uzvIci 41 shout, cry
Ulinati; uz1nim 37 to take a light meal
1292

SERBO-CROATIAN
,
u!lvanje
, 33 pleasure~ del1ght~ enjoying
u~lvatij u~lvam I (no p) 39 to enjoy
vadIti; vadim; vaen I (p Izvaditi) 47 to take out~ pulI out~ extract;

get a ticket or a document
, -
vagon,~-ona4- 43 railroad ca~; 10 tons ( weight )
vanjski, -a, -o (Cr) 43 outer~ foreign
varati; varam I (p prevariti) 31 to deceive, cheat; ref1. to be ~staken,
to be wrong
4-
vaspitanje 30 education
vaterpolo 41 water polo
vazdu~nr, -i, -o 33 pert. to air
v~~an, -ina, -zno 40 important
viziti; v~zr I (no p) 39 to be of importance, to be prom1nent; to be
va1id~ in force (law)
ve~ernjI, -a, -e 30 pert. to evening
veI, -i, -e 26 larger
vefna 26 majority
ve!nom 26 mostly
vedriti se; vedri se I (p razvedriti se) 33 to clear up
vegeticija 42 vegetation, growth
V~k [vljek] pl v~kovi [vij6kovi] 34 centurys 1ifet1me, span of life
velesajam 43 international fair
ve1i~fna 28 greatness, size
ve1Ja~a (Cr) 29 February
vinao [vijenac], vinca [vijenca] 46 wreath, circle (city)} range, chain
(mountain)
I ,
planinski venac 46 mountain range
ven~anica [vJen~anica] 47 marriage certificate
ven~at1 [vjen~at1]; da ven~im [vjenlSim]; venlSan [vjen~an] p (I ven~ivatl)
47 to wed
I ~
vjen~ani list 47 marriage certificate
ven~ivati [vjen~ivati]; ven~avam [vjen~avim]; ven~avan [vjen~ivin] I CP
ven~ati) 47 to wed
vera [vjera] 34 faith, religion
viran [vj~ran], -rna, -rna 50 faithful
verskI [vJerskI], -a, -o 38 religious
veresija 49 credit
1293

SERBO-CROATIAN
veseliti se; veselIm se I (p razveseliti se) 26 to be glad~ rejoice

veselost f 39 gaiety
veslanje 41 rowing
v~st [vijest] f 33 informatlon~ message; pl news
ve~ ve~a 31 linen~ laundry
vetackl~ -a~ -o 49 artificial
vetar [vjetar]~ vetra [vjetra] pl vet~ovl [vjetrovi] 33 wind
Vldovdan 36 St. Vitus' Day
vIljuka 29 fork
vInograd 37 vineyard
visIne 32 height
"
viza 47 visa
Izlazna 'vrza 47 exit visa
iseljenlcka 1vIza 47 emlgration visa
tranzItna'vfza transit visa
turlstika'vfza 47 tourist visa
useljenikalvIza 47 immigration visa
"
vlada 30 government, reign
vlidati; vl~dam I (p zavItdati) 40 to rule
vl~st f L vltsti I vl~sti / vl~u Gpl vltsti DLI vlistima 36 authority~
power
vlazan, -zna~ -zno 4J+ hum1d~ moist, damp
~ , ,
vo, vola pl volovi 37 ox
", -
vocni~ -a, -5 29 pert. to fruit
vonjak 37 orchard
vdenr~ -a~ -5 42 pert. to water
vod / voda 38 leader
v5stvo [vodstvo] 38 leadership
vojevati; vojujem I CP izvojevati) 50 to be fighting~ waging war
"
vojska 35 army
vojvoda 38 duke
vr~t L vr~tu pl vratovi 45 neck
vr~dn6st [vrijednost] f 43 value, usefulness
vremenski, -a~ -o 49 pert. to weather or time
vr~atl [vrijeati]; vrdam [vrljeam]; vr~dan [vrljedan] I (p povr~diti) 41
to hurt, ortend
vruIna 33 heat, hot weather
"
vuna 27 wool
vUnen, -a~ -o 27 woollen
1294

SERBO-CROATIAN
zaba~en, -a, -o 50 neglected, remote

z~bava 41 entertainment
zablagodir1t1; da zablagodir1m P (I blagodir1t1) 39 to thank
zaboletl [zaboljet1]; da zabol! P (I baleti) 45 to pain, ache, hurt
).
zabrana "
/ zabrana 34 prohibition, ban
.t. , - , .t.
zabraniti; da zabr!n1m; zabranjen P (I zabranjivat1) 27 to forb1d,
prohibit
zabranjivati; zabranjujem; zabranjivan I (p zabr~n1ti) 27 to be
forbiddlng, proh1b1ting
zac~lo [zacijelo] 27 lndeed
za~as 33 in a moment
za~etn1k 38 beginner, creator
za~uditl sej da se za~udlm; za~uen P (I ~uditi se) 38 to wonder
zaatati: da zaatlm p (I atatI) 39 to stop talkIng, to become s1lent
zadati; da zadam; zadao -ala; zadan / zadat P (I zadivat1) 31 to cause;
to 1nf1Ict, deal: to set
zad~vatI; zadajem; zadavan I (p zadati) 31 to cause; to Inf1Ict; deal: to
set
zadovo1j~vatl; zadovoljavam; zadovoljavan I (p zadovoljitt) 34 to be
satisfying, to satisfy
zadovoljiti; da zadovoljIm; zadovoljen P (I zadovoljivati) 34 to satisfy
z~druga 37 cooperative, collective
Opta [Opca] zem1Joradn1~ka zadruga (OZZ) 49 General Agricultural Co-
operative
zagrejati [zagrijati]; da zagrejem [zagrIjem] P (I grej atI) 26 ta heat
zahvilltlj da zihvillm p (I zahvaljIvati) 30 ta thank
zahvaljIvati; zahvaljUjem I (p zahvi11tl) 30 ta thank
zahvaljujuI (+ D) 30 thank1ng, owing to, due to
zajednl~kI, -i, -o 34 mutual, common
zikletva 41 oath
zaklju~~nje 40 conclusion
zakljcrc1ti; da zaklju~rm; zaklju~en P (I zaklju~fvat1) 40 to conclude
zakljuIvati; zakljuujem; zakljuclvan I (p zak1jiti) 40 to conclude
zalazak, zalaska pl zalasci 39 sunset, downfall
zilee 44 hinterland
zamirati / zamerivati [zamj~ratI / zamjerivati]; zameram / zameravam [z~erim /
zamjeravam] I (p zameritl) 38 to be reproach1ng~ blaming; refl. to
affend l dlsplease
1295

SERBO-CROATIAN
zameriti [zamjeriti], da zamerim [zamjerim] p (I zam~rati / zamer~vati) 38

to reproach, blamej refl. to offend, displease
z~Sliti; da z~~isILm; zamtljen p (I zamrljati) to imaglne, think;
refl. to be absorbed in thoughts
zamiljati; zamtljam I (p zamisliti) 38 to imagine, think
~ , -
zanemariti; da zanemarim;
,
, - -
zanemaren P (I
,
zanemarIvati) 48 to neglect
zanemarIvati; zanemaruj em: zan~marlvan I (p zanemiriti) to neglect 48
, , ,
zanesen, -ena, -eno 50 exalted, enraptured
"
zanos 50 exaltation, ecstasy
"
zanosno 50 .
with ardor, enthusiastlcally
zaostajati; zaostajem I (p zaostati) 30 to be laggtng behln1, to be
running slow
zaostatI; da zaostanem P (I zaostajati) 30 to lag behind, to run slow
zaostaQ, zaostala, -o 30 backward, retarded
zaostavtina 47 i~~eritance, estate
zapad / z~pad 44 west
zapadnI / z~padnI, -a, -o western
zaptlitij da zapalim; zapaljen P (I P~liti) 45 to set fire, to be intlamed,
to light
"
zapaljenje 45 inflammation
zaplamtetlj da zaplamti P (I plamtet1) 50 to blaze
zapo~eti; da zapo~nem; zapo~eo, zapo~ela; zapo~et P (I zapo~1njat1) 36 to
begin
zapo~lnjat1; zapo~injem I (p zapoeti) 36 to begin
zivesa 41 curtaln
zv~zda [zvijezda] 41 star
1296

SERBO-CROATIAN
SERBO-CROATIAN
GRAMMAR NOTES INDEX
Tne following abbreviationa are used:
ace accusative n neuter

adj adjective, adjectlval neg negative
adv adverb, adverbial nom nominative
asp aspect obj object
con consonant p page
conj conjugation perf pe:rfective
dat dative pl p1ural
decI declension poss possessive
f feminine pre p prepos1tion
fut future pron pronoun
gen genitive refl reflexive
imper imperative sg singular
inf infinitive vb verb
instr instrumental vwl vo::>wel
impf imperfective
1r.reg irregular
m :na.scullne
abbrevlations: Ig.1 (gospodin); 19-dal (gospoa); 19-cal (gospoica) 2.4
accent: (see also stress) 1.2; see note on p. 35 for conventional

symbols
accusative: see cases or declension Q~der adjectives, nouns and pronouns
adjectives: adj and III (past) participIe 30.3

adj and past passive participIe 30.2
adj and vb (verbs derived from adjectives) 47.1
agreement with ~ultiple nouns 7.2; see cases for ge~eral
agreement
cases - declenaion: acc sg 6.2; pl 7.1
dat sg and pl 10.1; 10.3
gen sg and pl 11.1
instr sg and pl 15.1
nom ag and pl 3.1; pl
swnmary 16.2
comparison: form 26.1; of past passive participle 26.2.3;
use: with lod/, Inegol 26.2.1; with sense of
1rather, somewhat 1 26.2.2; superlative 26.1
definite and lndefinite 3.1; 6.2; review (Including in-
definite mascu1ine declenslon) 16.2
demonstrative: lvajl, /anaj/, /t~j/ 11.2
formation: adj referring to days IdananjI/, etc. 30.1

compounding with examples: /ovogdi~nji/ etc.
46.1.2
1297

SBRBO-CROATIAN
general remarks 27.2.1

prefixes: /ne-/ 3.1; survey 46.1.1
suffixes (formants): in /-(a)n-/ 28.2.2; in
l-ini 3.1; 27.2.3; in l-n-J-l1 28.2.3; in
I-ovi 3.1; 27.2.2; in I-sk-I 28.2.3; survey
46.1.3
meaning contrast: lrutvenl/, /rutvenl 28.2.4
n~~erical adj 14.2

parallel use of pronoun Isoba mu je/ and pronom1nal adj
/njegova soba jel 10.4
pronominal adj Im~j/, /val etc. 4.2; 10.1; 10.3; review
16.3
referring to daysl Id~nanjil etc~30.1
verbal adjectlvea: see under verbs

adverbs: comparison: comparative and superlative: form 26.1;
use 26.2
formation: from adjectives (adj - adv relationship) ending

I-oi, l-el 5.2
referring to ays lanasl etc 30.1
alphabet: Cyril1ic and Latin 1.1.1
assimilation: see under phono1ogic changes
cases and declens1on: see under adjectives, nouns and pronouna
clause introducersl lakol 21.1.2; 33.1
~im/ 21.1.2
Idal 6.4; 21.1.2; 35.1
Idok/, Idok nel 20.4; 21.1.2
Ikadl 21.1.2; 34.1
prepositional phrases of the type /bez dal, pre nego to/
etc. 41.2
conditional: see under verba
conditional (hypothetical) sentences: with lako/ 33.1) with Idal 35.1; w1th
Ikadl 34.1; s~ary statement (real and
unreal condit1on) 35.2
conjugat1on: see un::ier verba
CO:ljunct1ons: see clauae 1ntroducers

consonants: see ~~der sounds and phonolog1c changes
1298

SERBO..CROATIAN
contrary to fact - real and unreal conditions: with lkad/ 34.1; with /da/ 35.1
Cyrillic alphabet 1.1.1
dates and times: gen and acc of time 29.2.6; by the day 29.2.3; by the
year 29.2.4; holidays and personal days 29.2.5; months
29.2.1; of the year 29.2; seasons 29.2.2; telling time
30.1
declenslon: see under adjectives~ nouns and pronouns
enclitics - unstressed words: forms and order 8.1; 12.4 (see also 10.2 and
12.2); order of enc1it1cs - summary 20.2
generalizers: Igd/~ I-godi 42.3.1; lma/ 42.3.2; l-bf10/~ l-mu dragoj
42.3.3; s~nmary 42.3.4
gf!nitive: see under adJectives~ nouns and pronauns
imperfect1vization of verbs: see aspect uner v~rbs
1mperaona1 type construction: /m110 mi Je/~ /treba mi/~ Ida se Javi/~

/dopada mi sef 10.2
indirect object: 9.1.2; 10.2
infinitive. 6.4; review 17.2
intonationi 1.3
Latin alphabet 1.1.1
/neka/ use of 27.1
nouns: agreement of no uns and verbs 49.1
cases: acc sgl form 6.1.1; use 6.1.2; acc pl 7.1j
acc sg of masculine animate nouns 12.1; acc of
time 29.2.6;
dat sg and pl: form 9.1.1j use 9.1.2;
gen sg and pl: fo~n 11.1; use 11.2; gen of
time 29.2.6 J
1nstr "ag and pl 15.1;
nom sg 2.1; nom pl 7.1
summary 16.2
vocat1ve 16.1
collective nouns: /deca/~ /braa/, !gospoda/ 14.1; type
/telid/ etc 37.2; with surrix /-e/
45.1.3
ays of the week: unit 15
declens10nl special fonns: /brat/~ /braa/ 14.1.2
~!n1lac/ etc 32.2.2
/d'te/~ /daca/ 14.1.1
Igast/ etc 23.3
1299

SERBO-CROATIAN
,~
/kci/ 14.1.3
/vecel and Ive~er/ 7.3
dimlnutives: 45.1.3
formation: compounds /lmen~n/, Ip5no/ etc 45.2; stem

formative 44.1; suff1x with I-in/ as
/musl{manin/ 32.2.1; suffix with I-l-(a)c/ as
jC{nilac/, /Slov~nac/ etc 32.2.2; survey of
formation 45.1; survey of suffixes: simple
45.1.1; complex or m~ltiple 45.1.2; list of
more important suffixes 45.1.3
genders: 2.1
Igr~dl use of 20.5
moveable la/: nouns l{nilac/ etc 32.2.2, see als~ under

phonologic changes
months: names of 29.2.1
neuter animate nouns in /-e(t)-I

numepals: use of with plural nouns 14.2
plural nouns /kola/, /panta15ne/, /svatovi/, /vr~ta/ 14.2
sUfflxes:(noun, adjective, verb) formation
numerals: cardinal: form l3.1.1~ usage 13.1.2~

collective 14.2; fractions 29.1.2; numerical adjectives
14.2; ordinal 29.1.1
paradigms: see under w~rd formation
peoples and places: names of cou~tries and nationals, supplement of u~lt 8

perfectivization of imperfective verbs: see aspect under verbs
phonologic changes: consonants: /J/ changes: in comparative 26.1.2; in nouns

45.1.3; in past passive participle 25.2, 43.1.1; general
loss of consonants 43.1.1 (p 1095); loss of Itl between
two consonants I-stn-I, l-stl-1 etc. 43.1.1 (p 1096);
replacement: III replac~d by 101 summary 43.1.1 (p 1100);
voiced and voiceless replacement 43.1.1 (p 1099)
vowels: loss of vowel 41.1.1; moveable lal sllinmary
s~atement 43.1.1 (p 1098); moveable lal in adj Idobari,
ludobani etc~ 3.1; moveable /al in past participle 43.1.1
(p 1095); replacement of vowels in adj, naun and verb 43.1.1
(pp 1102, 1104); review 43.1
prepositions: /bl1zu/ with gen 11.1.2; Idol with gen 11.1.2; lizi with
gen 11.1.2; Ikodl with gen 11.1.2; Inal use with acc
6.1.2, with dat 9.1.2; lodl with gen 11.1.2; lokol with
gen 11.1.2; Ipreko putal with gen 11.1.2; IsI, Isal with
gen and instr 15.4; lul with acc 6.1.2, with dat 9.1.2;
Izal with acc 6.1.2,with instr unit 18.
1300

SERBO-CROATIAN
general survey: prep regularly followed: by one case

41.2.1; by one of two cases 41.2.2; by on~ of three cases
41.2.3; uaage 41.2.4
review 41.1: prep regularly followed: by one case 41.1.1;

by either of two casea 41.1.2; by one of three cases 41.1.3:
forms not determined by the preceding prepositlons 41.1.4
pronouns: demonatrative: Ionoi, lovoi. It51 11.2
1ndefin1te: /neko/ 12.2; /neto/ 16.3

1nterrogative: Iko/, /to/, !ta/ 12.2; 15.2; review 16.3
~ ~
negative: Inlko/ 12.2, 16.3: /nita/ 16.3
personal: declension: ac~ ag (stressed and unstressed-
encl1t1c forma) 10.lj acc pl (stressed and
unstressed forms) 8.2; acc sg and pl 12.1;
dat sg and pl (stressed and enclitlc forms)
10.2: gen sg and pl 12.1; inatr sg and pl:
form 15.2; use 15.3; nom sg 4.l~ nom pl 8.2;
review 16.3
use of dat as indirect object; lmpersonal type
construct1on with /treba/ and with refl vb
10.2j parallel use of dat enclltlc forms and
pronom1nal adj Isoba mu je/ /njegova soba/ 10.4
reflexivel /sebe sef: 10.2, 15.2, review 16.3
review: 16.3
quantity words: /koliko/, neko11ko/, /toI1ko/ etc 13.2
question expressions: Ije l l te/, /zar nel 10.5
question words. /kB.kO/, Igdal (Igdje), Ida 11/, /11/ 2.3
sounds: consonants 1.4; volced and volceless 1.1.1 (see also
corresponding drills); vowels 1.2 (see drills for dlphthongs
and miscellaneous sequence of vowels: see also under
phonologlc changes for sounds)
stress: (see also accent) 1.21 1.3; see note on p 35 for conventio~al
stress symbols
timea tel11ng time 30.1; see under dates and tDnes of the year
29.2
verba: agreement of nouns and verbs (agreement of verb with pred-
icate noun) 29.2
agreement of tenses (use of tenses) 48.1
aspect: 1mperfectlve and pertectlvel 5.1, 6.4; pairs
21.1.1; past 17.1.3; present of /blti/ 21.1.2; pre-
flxes: /iz-/, /na-/, /po-/ as intensive perfec-
1301

SERBO-CROATIAN
tlvizers 40.2; review of aspect with table 19.2;

21.1.1
Ibltil Ibi l : present: impf Ijel lisi, Inlje/ lisnIt 2.2~
full set of forms (stressed, enclitic and
negative) 8.1; perf Ibudeml form 21.1.2; use
33.1; imperson~l use Iblo/, Ibila/, Ibilo/
Ithere was l 23.1.2; Iblel Ithere will bel
23.1.3; simple perf past Ibihf, Ibll 28.1
change of III to 101: see past participIe
classification: 17.3; general survey 43.2.1; examples af

verb types 43.2.2~ review of verb types
43.2
conditional: 28.1) use: see under contttional sentences
for ~se of conditional
contrary to fact sentencesI see under conditional senten~es
formation: nouns and verbs with the same root: see under
word formation
future: form 19.1; special forms 20.1; lakol cla~ses with

Ibud~ml referring to future 33.1
gerund: see verbal nouns
Ihteti/, Ihoul forms and use 13.4~ auxiliary of future

19.1; use 20.3
limati/: full set of present (affirmative and negative)
7.4; intransitive use of /ima/ Ithere is, there
are l 13.3; 23.1.1
imperative: affirmative 22.1.1; negative 22.1.2; use of

Inemojte/ 21.1.3
imperson~l use of: Iblti/ 23.1.2, 23.1.3; /trebati 23.2.1;

impersonal type constructions 10.2
infinitive 6.4; review 17.2
intransitlve use of /lmati/ see under /imati/
/mogul forms and use 13.4
moveable lal in past participIe Idoao, d6~la/ etc 17.1.1

negative Ine/ - double negation 4.3
Inemojte/ see imperative
particlples: /1/ particlpIe - past participIe: form

17.1.1; use 17.1.2; review 17.2; past passive
participIe: form 25.1.1; use 25.1.2; compara-
tive 26.2.3; I-i/ I-IngI form 32.1;
1302

SERO-CROATIAN
participIe with suffixes l-vl, /-vi/37.1;

survey of suffixes 46.1.3
past: form 17.1.1j use 17.1.2; III participIe review 17.2;

subject agreement in past tense 18.1.1; aspect
17.1.3; usage of aspect 21.1.3
passive: /se/ constraction as substitute for passive

24.1.1; past passive participIe 25.1
perfectivizers: see aspect
phonology: IJI changes in past passive participIe 25.2
pluperfect 23.4
prefixes: general 38.1; simple: list 39.1.1; examples
38.1.2; mUltiple: list 40.~.1; examp1es 40.1.2;
liz-I, Ina-I, Ipo-I as intensive perfectivizers
40.2
present: formation 5.1; Iblti/; impf: Ijel lisI, Inljel

lisnItI 2.2; full set of forms stressed,
unstressed and negativeS.l; perf Ibudeml forms
21.1.2, use 33.1; Ihoul and Imogul ~3.4; l1matil
Gne~ative present 7.4; review of forms 17.2;
/elimi anq Ivolimi 6.3
simple past: perfectlve 36.1.1; imperfective 36.1.2;
examp1es 36.1.3; usage 36.1.4
real and unreal condition: see condit~ona1 senten~es with
Ikadl and Jdal
reflexive verbs using Isel 10.2; constructlons with Isel
24.1.1; reflexive and non-ref1exive verbs 24.1.2
stress patterns 22.2

Ithe~e isl, Ithere was l , Ithere will bel 23.1
It~ebatl/: impersona1 use 23.2.1; personal use 23.2.2

use of negative 9.2
use of tenses (agreement) 48.1
use of verbs Ivoditi/, IVQziti/, Inositil with their prefix
forms in Idol and lodl 25.3
verbal adjectives: see participles
verbal nouns in l-nj-el, I--e/: form 31.1.1; use 31.1.2;
use of verbal nouns in relation to other nouns based on verb
stems 31.1.3
verbs derived from adjectives 47.1
1303

SERBO-CROATIAN
word formation: formatives It-I, Ik-I, lov-I, Ion-I (Itakoi, lkakol etc)
42.1.1; prefixes Ine-I, In-I, Ii-I (/neki/, Inljedanl etc)
42.1.2; general survey of formatlve It-I, Ik-I, Ine-I, etc:
chart 42.2.1, paradigms 42.2.2; generalizers: Igod/ J I-godi
42.3.1; Imal 42.3.2; genera1ize words and phrases SQnm~ry
42.3.4; noun stem formative 44.1; some nouns an verba
having common roots or stems 44.1.1; noun formatlon 45.1;
noun: simple suffixes 45.1.1; complex or multiple sufflxes
45.1.2; list of more important noun 9uff1xes 45.1.3; nJQ~
compounds Ilmendan/, Ipono/ etc 45.2
vowe1s: see uner sounds
voiced and voiceless consonants: see under sounds and phono1og1c changes
Ile U S GOVERNMENT PRINTING O," IC E I.ea 0-3IZ-Z35
1304

Serbo-Croatian Basic Course - Volume 2 - Student Text PDF

Caricato da

Informazioni sul documento

Titolo originale

Copyright

Formati disponibili

Condividi questo documento

Condividi o incorpora il documento

Opzioni di condivisione

Hai trovato utile questo documento?

Questo contenuto è inappropriato?

Copyright:

Formati disponibili

Serbo-Croatian Basic Course - Volume 2 - Student Text PDF

Caricato da

Copyright:

Formati disponibili

SERBO-CROATIAN

Hosted for free on livelingua.com

Hosted for free on livelingua.com

Note 29.2.1 Months ... .. 720

Note 30.2 Adjectives: Adjective and Past Passive Participle 743

Hosted for free on livelingua.com

Hosted for free on livelingua.com

Note 39.1 Verb~ Prefixes (2).

Reading Selection and Dialogue: The Geography ot Yugoslavia,

Hosted for free on livelingua.com

Note 42.2.2 Paradigma

Hosted for free on livelingua.com

Hosted for free on livelingua.com

Reading Selection Stivo za itanje

Letters from John Jovanova pisma

Bam npa ja Te..!

Iz prolog pisma vidim da vas zanimaju oVdanji ivotni uvjeti i stambene

Hosted for free on livelingua.com

starih i novih kuhinja. Stare kuhinje imaju tednjake za drva i ugalj. Te

pertaining to housing stambenI, -8:,

experience isld1stvo HCXyCT80 "

Hosted for free on livelingua.com

look, sight, view '"

My experience in this Mbje iskUstvo u t~m Mt je HCKfcTBO Y TaM no-

short kratak, kratka, '"

too short prekratak, pre- '"

rIve been here for too Jh. sam prekra:tko Js

newer noviji, -., -e '"

regard, consideration obzir O3HP

without regard, re- beZ/Obzira eo '" I'"0C13Mpa

or, gr!diti, gradim

electric elektrlcan, eJI~KTPM"IaH,

current, running tekUI, -a, -e

Hosted for free on livelingua.com

All the houses, regardless

Sve kUce, bez obzira

comparison poreenje nope~eHe

firm, solid, strong ~v~st, v~sta, -o 2-

firmer, more solid, "BpurIli J -a, -e

They are more solidly and

central centralni, -a,

Hosted for free on livelingua.com

heating. imaju c~ntralnol ~

floor sprat pl spratoV1 "

or, kat pl katovi "

step, stairs pl. stepenica "

elevator lift pl 11ftovi JI~rl1TOSH

So the newer houses, bu1lt

between, among (With G) izmedU HeMe~y

kitchen, cuisine kUhinja K~ jHa pl Kf jBii

kUhInjB:. xy~j HH.

kitchen stove t!dnjllk "

Hosted for free on livelingua.com

hostess, housewire domaica

to hate, be disin- r@ziti, mf.zim .

to disappear nestajati, H~cT8jaTH ,

or, icez~vati, uW'Ie 3a Ba TU , '"

stoves and they are , l I ~, ,,-I Jo! j .!.

more and more sv~ vie CBe Bume

hot plate reo (m.) G

to cook kUhati, kUham

cause uzrok pl uzroci

Hosted for free on livelingua.com