UDK 624.072.2:624.023 Primljeno 14. 5.

2007,

Ispitivanja utjecaja spona na nosivost

betonskih greda pri tlanom slomu
Jure Radni, Alen Harapin, Radoslav Marki
Kljune rijei J. Radni, A. Harapin, R. Marki Prethodno priopenje
betonska greda, Ispitivanja utjecaja spona na nosivost betonskih greda pri tlanom slomu
spona, uzorak,
isto savijanje, Prikazani su rezultati eksperimentalnih ispitivanja utjecaja spona na nosivost i deformabilnost
tlani slom, betonskih greda optereenih na savijanje s tlanim slomom betona. Istraen je utjecaj vrstoe betona
nosivost, te oblika i razmaka spona na graninu nosivost i deformabilnost greda. Opisan je nain ispitivanja, pri
deformabilnost emu su za svako stanje ispitivana po tri identina uzorka, a prikazani rezultati su srednja vrijednost
izmjerenih veliina. U zakljuku su navedene i preporuke za praksu.
Key words J. Radni, A. Harapin, R. Marki Preliminary note
concrete beam, Testing influence of ties on the bearing capacity of concrete beams at compressive failure
tie, sample,
pure bending, Results obtained during experimental testing of tie influence on bearing capacity and deformability of
compressive failure, concrete beams subjected to pure bending, with compressive failure of concrete, are presented. The
bearing capacity, way in which the concrete strength and the form and spacing of ties exert influence on the limit capacity
deformability and deformability of beams is studied. The testing method, involving three identical samples for every
state, is described, and the results are presented as average values of measured parameters. Practical
recommendations are given in the final part of the paper.

Mots cls J. Radni, A. Harapin, R. Marki Note prliminarie

poutre en bton, L'analyse de l'influence des attaches sur la capacit portante des poutres en bton la
attache, rupture de compression
chantillon,
flexion pure, Les rsultats obtenus au cours de l'analyse exprimentale de l'influence des attaches sur la capacit portante
rupture de compression, et la dformabilit des poutres en bton assujetties la flexion pure, avec la rupture de compression du bton,
capacit portante, sont prsents. La manire dans laquelle la rsistance de bton el la forme et l'cart des attaches influencent
dformabilit la capacit limite et la dformabilit des poutres est tudie. La mthode d'essai, base sur l'essai de trois
chantillons identiques pour chaque tat, est dcrite, et les rsultats sont prsents comme valeurs moyennes
des paramtres mesurs. Les recommandations pratiques sont donnes dans la partie finale de l'ouvrage.

. , . , .
,
a,

,
,
,
. ,
,
a . ,
,
,

.
.

Schlsselworte J. Radni, A. Harapin, R. Marki Vorherige Mitteilung

Betonbalken, Untersuchung des Einflusses der Bgel auf die Tragfhigkeit von Betonbalken bei Druckbruch
Bgel, Prfkrper,
reine Biegung, Dargestellt sind Ergebnisse experimentaler Untersuchungen des Einflusses der Bgel auf die
Tragfhigkeit und Verformbarkeit von Betonbalken belastet mit reiner Biegung mit Druckbruch des
Druckbruch,
Betons. Untersucht ist der Eifluss von Betonfestigkeit und Bgelform und - Abstand auf die
Tragfhigkeit,
Grenztragfhigkeit und - Verformbarkeit der Balken. Die Untersuchungsweise ist beschrieben, wobei
Verformbarkeit
fr jeden Zustand drei identische Prfkrper untersucht wurden. Die dargestellten Ergebnisse sind
Mittelwerte der gemessene Grssen. Im Schluss sind Empfehlungen fr die Praxis angefhrt.

Autori: Prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Alen Harapin, dipl. ing. gra., Sveuilite u
Splitu, GraevinskoArhitektonski fakultet; Radoslav Marki dipl. ing. gra.; Muci & Co d.o.o., L.
Mandia 18, Dugopolje

GRAEVINAR 59 (2007) 9, 789-795 789

Spone u betonskim gredama J. Radni i drugi

1 Uvod li otpor bonim deformacijama betona, to e vjerojatno

rezultirati i malim poveanjem granine tlane vrstoe
Tlani beton ovijen sponama ima veu uzdunu grani-
betona. Spone prema slici 2.b vjerojatno e osigurati ve-
nu nosivost i deformabilnost od betona sa slobodnim
i boni tlak na beton, a time i veu graninu nosivost i
bonim deformiranjem. Naime, spone smanjuju bonu
deformabilnost grede. Utjecaj na granino stanje nosivos-
deformaciju betona izazivajui u njemu boni tlak. To
ti grede jo e vjerojatno imati koliina, raspored i pro-
vodi veoj uzdunoj graninoj nosivosti i deformabilnosti
mjer uzdune tlane armature, vrsta betona (najvee zr-
tlano optereenih betonskih elemenata. Taj je efekt oso-
no agregata) i drugi parametri.
bito izraen kod centrino tlano optereenih stupova,
gdje se gustim poprenim sponama moe znatno pove-
ati njihova granina tlana nosivost i duktilnost.
Provedena su mnogobrojna ispitivanja kratkih centrino
naprezanih stupova kod kojih je istraivan utjecaj spona
na njihovu nosivost i duktilnost. Ispitivani su stupovi raz-
liitog oblika poprenog presjeka, s uzdunom armatu-
rom i bez nje, s razliitim koliinama i razmakom pop-
rene armature, s razliito oblikovanim sponama i spi-
ralnom armaturom, s razliitim vrstoama betona, s
razliitim vrstama i veliinama agregata i sl. Rezultati
nekih takvih ispitivanja mogu se, primjerice, nai u [1]
do [14].
S poveanjem ekscentrinosti uzdune tlane sile, povo-
ljan utjecaj spona na graninu tlanu nosivost betonskog
elementa sve se vie smanjuje. Oito je da je on najma-
nji u sluaju savijanja bez uzdune sile. Postavlja se pi-
tanje veliine utjecaja spona na graninu nosivost takvih
betonskih greda kod kojih slom nastaje drobljenjem be- Slika 1. Oblici poprenog presjeka grede
tona u tlanom pojasu.
U ovom su radu prikazani rezultati eksperimentalnog
Autori ovog rada u dostupnoj literaturi nisu pronali ni- ispitivanja betonskih greda optereenih na savijanje, bez
kakva eksperimentalna istraivanja utjecaja spona na uzdune sile kod kojih slom nastaje drobljenjem betona
graninu nosivost greda kod kojih slom nastaje droblje- u tlanom pojasu. Istraen je utjecaj vrstoe betona te
njem tlanog betona pri savijanju bez uzdune sile. Pre- oblika i razmaka spona na graninu nosivost i deforma-
ma spoznajama ponaanja centrino tlano optereenih bilnost razmatranih greda. Pritom su za svako pojedinano
stupova [1] do [13], realno je oekivati da e spone pri- stanje izraena i ispitana po tri istovjetna uzorka, a pri-
donijeti poveanju nosivosti i duktilnosti i betonskih kazani su rezultati srednja vrijednost izmjerenih veliina.
greda optereenih na savijanje bez uzdune sile. Analo- Opis provedenih eksperimenata, prikaz dobivenih rezultata
gno s ponaanjem centrino naprezanih stupova, moe i zakljuci provedenih istraivanja dani su u nastavku.
se oekivati da e utjecaj spona biti povoljniji to je ko-
liina poprene armature vea. Pri tome bi poveanju
tlane nosivosti betona trebalo ponajvie pridonositi
smanjenje razmaka spona, a manjim dijelom poveanje
njihova promjera.
Oekuje se da oblik poprenog presjeka greda takoer
ima utjecaj na njihovu graninu tlanu nosivost (slika 1.). S
obzirom na to da spone izazivaju boni tlak na beton i
prostorno stanje naprezanja u presjeku, moe se oeki-
vati razliita granina nosivost i deformabilnost greda s
malim odnosom visine i irine presjeka (slika 1.a) u od-
nosu na grede s velikim odnosom visine i irine presjeka
(slika 1.b) pri istom postotku armiranja sponama. Posebno
se oekuje znatan utjecaj oblika spona, to moe biti iz-
raeno osobito kod visokih greda (slika 2.). Klasine Slika 2. Shema utjecaja oblika spona na raspodjelu bonih tlakova na
dvorezne spone prema slici 2.a vjerojatno e pruati ma- beton i deformacije spone pri tlanom slomu grede

790 GRAEVINAR 59 (2007) 9, 789-795

J. Radni i drugi Spone u betonskim gredama

Svrha provedenih istraivanja je dvojaka:

(i) Stjecanje novih spoznaja o utjecaju spona na nosi-
vost i deformabilnost betonskih greda s tlanim
slomom betona.
(ii) Provjera razvijenoga numerikog modela za anali-
zu betonskih tapnih konstrukcija koji ukljuuje
utjecaj spona na tlanu nosivost betona u gredama
(predmet zasebnog rada).

2 Osnovni podaci o ispitanim gredama

Ispitane su betonske grede geometrijskog oblika i s ar-
maturom prema slici 3. Duljina greda iznosi 220 cm, a
raspon 200 cm. irina greda je 6 cm, dok im je visina
promjenjiva: 15 cm u polju i 50 cm uz leajeve. Dijelovi
grede uz oslonac znatno su vee visine nego u polju i
armirani su jakom vertikalnom i horizontalnom armatu-
rom za preuzimanje posmika. Naime, nastojalo se da
slom grede ne bude zbog posmika uz oslonce, ve zbog
savijanja u polju. Donje podruje grede armirano je ja-
kom uzdunom vlanom armaturom, tako da je slom
svih greda uvijek nastao drobljenjem tlanog betona na
srednjem potezu grede visine 15 cm. Greda je opteree-
na tako da razmatrani srednji dio nema poprenih sila. Slika 4. Popreni presjek grede uz oslonce
Dakle, u tom je dijelu stanje naprezanja samo od savija-
nja, a slom svih greda nastao je uvijek drobljenjem beto- Istraen je utjecaj razliitih tipova spona u srednjem
na u gornjem tlanom pojasu. Popreni presjek grede uz dijelu grede na njezinu graninu nosivost i deformabilnost.
oslonac prikazan je na slici 4., a na srednjem dijelu na Ispitivane su grede bez spona, te sa dva tipa spona
slici 5. prema slici 6.

Slika 5. Popreni presjek srednjeg dijela

Slika 3. Geometrijski oblik i armatura ispitanih betonskih greda grede

GRAEVINAR 59 (2007) 9, 789-795 791

Spone u betonskim gredama
Slika 6. Ispitani tipovi spona I St 500/560
Spone S1 su klasine, dok spone S2 imaju zavarenu
poprenu icu I5 mm pri gornjem podruju presjeka.
Oekuje se da e spone S2 omoguiti vei boni tlak na
beton nego spone S1. One bi trebale omoguiti veu
uzdunu tlanu vrstou betona, a time i veu nosivost
itave grede.
Slika 7. Ispitani razmaci spona S1 i S2
Ispitani razmaci spona S1 i S2 prikazani su na slici 7. Dakle,
ispitivane su grede bez spona, te grede sa sponama S1 i
S2 (I5 mm) na razmacima 15 cm, 10 cm i 5 cm. Razmak
spona osiguran je njihovim vezanjem za vlanu
armaturu u donjem pojasu i icu promjera 2 mm u
gornjem pojasu (njezin je doprinos tlanoj nosivosti
grede zanemariv). Spone i ostala armatura greda
izraeni su od glatkog elika St 500/560.
792
J. Radni i drugi
Razmatrane su tri razliite kvalitete betona: relativno
mala (fc = 24,9 MPa), relativno srednja (fc = 35,2 MPa) i
relativno velika (fc = 45,1 MPa). Pri tome fc oznaava
jednoosnu tlanu vrstou betonske prizme 10 x 10 x 25
cm utvrenu na dan ispitivanja greda. Projektirani beto-
ni su izraeni od zdravog vapnenca, najveeg promjera
zrna Iag = 8 mm, te uobiajenoga portlandskog cementa
s odgovarajuim dodacima (superplastifikatori). Vodo-
cementi omjer za pojedine mjeavine bio je od 0,42 do
0,55, a obujamska masa betona na dan ispitivanja bila je
od 2350 kg/m3 do 2420 kg/m3.
Razmatrani sluajevi greda (s odgovarajuom kvalite-
tom betona te oblikom i razmakom spona) sumarno su
prikazani u tablici 1. Dakle, istraena su ukupno 21 raz-
liita sluaja. Kako su za svaki tip grede izraena po 3
istovjetna uzorka, ispitane su sveukupno 3 x 21 = 63 grede.
Tablica 1. Razmatrani sluajevi greda
Jednoosna tlana Razmak spona e [cm]
vrstoa fc [MPa) spona S1 spona S2
24,9 bez spona bez spona
35,2 15 15
45,1 10 10
7,5 7,5
5 5
Ako se analizira postotak armiranja ispitanih greda spo-
nama, vidljivo je da je on u irokom rasponu: od 0 %
(bez spona) do 8,7 % (I 5/5 cm). Pri tome se oekuje da
e oblik spona, odnosno nain njihova ovijanja tlanog
podruja poprenog presjeka, utjecati na tlanu vrstou
betona i graninu nosivost grede.
Sila P nanoena je u jednakim prirastima od 5 KN, s tim
da su pred slom grede prirasti smanjivani. Mjereni su
progibi u sredini raspona i deformacije gornjega tlanog
pojasa betona u sredini grede za svaki prirast sile.
3 Prikaz dobivenih rezultata
Izmjerene vrijednosti veze sila (P) progib () u sredini
raspona grede prikazane su na slikama 8. do 10., u ovis-
nosti od fc, iz kojih se vidi sljedee:
x Globalna su obiljeja ponaanja greda praktino go-
tovo neovisna o tlanoj vrstoi betona
x Granina nosivost i deformabilnost grede ovise o
tipu i razmaku spona. Poveavaju se sa smanjenjem
razmaka spona, pri emu su spone S2 efikasnije od
spona S1.
x U odnosu na gredu bez spona, granino poveanje no-
sivosti grede sa sponama S2 na razmaku e = 5 cm iznosi
oko 15 % i poveanje graninih progiba oko 20 %.
x Grede od betona veih vrstoa imaju veu graninu
nosivost i manju duktilnost od greda od betona ma-
GRAEVINAR 59 (2007) 9, 789-795
J. Radni i drugi Spone u betonskim gredama

njih vrstoa. Odnosi nosivosti i deformabilnosti Na slikama 11. do 13. prikazani su dijagrami sila (P)
greda bez spona i greda armiranih sponama prakti- tlana deformacija gornjeg pojasa grede u sredini raspo-
no su jednaki za sve razmatrane vrstoe betona. na () u ovisnosti od fc. Ti su dijagrami priblino afini
onima na slikama 8. do 10. i takoer potvruju prethod-
x Ponaanje greda priblino je elastino do otprilike
no navedene zakljuke.
0,35 fc za fc = 24,9 MPa, do oko 0,50 fc za fc = 35,2
MPa i do oko 0,60 fc za fc = 45,1 MPa.
x U odnosu na grede bez spona, grede sa sponama
imaju poveano podruje elastinog ponaanja te
veu graninu nosivost i deformabilnost. Spone S2
su znatno efikasnije od spona S1.

Slika 11. Izmjerene vrijednosti veze sila (P) tlana deformacija

betona () kod greda od betona fc = 24,9 MPa

Slika 8. Izmjerene vrijednosti veze sila (P) pomak () kod

greda od betona fc = 24,9 MPa

Slika 12. Izmjerene vrijednosti veze sila (P) tlana deformacija

betona () kod greda od betona fc = 35,2 MPa

Slika 9. Izmjerene vrijednosti veze sila (P) pomak () kod

greda od betona fc = 35,2 MPa

Slika 13. Izmjerene vrijednosti veze sila (P) tlana deformacija

betona () kod greda od betona fc = 45,1 MPa

Pomaci i deformacije greda pri stvarnom slomu bili su

znatno vei, ali ih s raspoloivom opremom nije bilo
Slika 10. Izmjerene vrijednosti veze sila (P) pomak () kod mogue pratiti u postlomnom podruju (nakon dostiza-
greda od betona fc = 45,1 MPa nja najvee nosivosti).

GRAEVINAR 59 (2007) 9, 789-795 793

Spone u betonskim gredama
Slom svih greda nastao je drobljenjem betona u gornjem
tlanom pojasu. Mjesto sloma bilo je uvijek na potezu
grede s manjom visinom, na spoju s dijelom grede vee
visine ili neposredno uz njega. Tipini oblik sloma gre-
da ovisio je o razmaku spona i shematski je prikazan na
slici 14., a fotografije nekih greda nakon sloma na slici 15.
Slika 14. Karakteristini mehanizam sloma greda drobljenjem
betona
Slika 15. Fotografije nekih greda nakon sloma
Najmanji usvojeni razmak spona kod analizirane grede
iznosio je 5 cm, tj. priblino kao i njezina irina. U prak-
si je razmak spona esto znatno manji od irine grede.
Oekuje se da bi prednost spona S2 u odnosu na spone
S1 u takvim sluajevima gustih spona bila jo izraenija.
U ovom istraivanju razmak spona nije dalje smanjivan
zbog oteane ugradnje betona za tako male izmjere gre-
de i male razmake poprene armature.
LITERATURA
[1] Martinez, S.; Nilsen, A. H.; Slate, F.: Spirally reinforced, high-
strength concrete columns, Journal proceedings, Vol. 81, No. 5,
1994., str. 431.- 442.
[2] Pessiki, S.; Peroni, A.: Axial load behavior of large scale
spirally reinforced high strength concrete columns, ACI
Structural journal, Vol. 94, No. 3, 1997., str. 304. - 314.
[3] Bing, L.; Park, R.; Tanaka, H.: Stress-strain behavior of high-
strength concrete confined by ultra-high and normal-strength
transverse reinforcements, ACI Structural journal, Vol. 98, No.
3, 2001., str. 395. - 406.
[4] Nmeek, J.; Padevt, P.; Patzk, B.; Bittnar, Z.: Effect of
transversal reinforcement in normal and high strength concrete
columns, Materials and Structures, Vol. 38, No. 7, 2005., str.
665. - 671.
794
J. Radni i drugi
4 Zakljuak
Granina nosivost i granina deformabilnost savijanih
betonskih greda pri tlanom slomu poveavaju se sa
smanjenjem razmaka spona. Znatan utjecaj na povea-
nje granine sposobnosti noenja i poveanje duktilnosti
greda ima oblik spona. Znatno su efikasnije spone koje
ovijaju beton u tlanom podruju od klasinih dvoreznih
spona uz obod presjeka. Naime, da bi se postigla vea
tlana vrstoa betona i vea nosivost grede, vertikale
klasinih dvoreznih spona treba povezati horizontalnom
poprenom ipkom priblino u razini neutralne osi ili
tlano podruje presjeka treba oviti dodatnom zatvore-
nom sponom. U odnosu na grede bez spona, ispitane
grede s najveom poprenom armaturom i zatvorenim
sponama u tlanom podruju betona imale su veu nosi-
vost priblino 15 % i veu duktilnost oko 20 % (uz jo
uvijek relativno velik razmak spona u odnosu na irinu
grede). Odnosi nosivosti i duktilnosti greda sa sponama,
prema jednakima bez spona, praktino ne ovise o vrs-
toi betona. Grede od betona veih vrstoa imaju veu
tlanu nosivost i manju duktilnost od greda od betona
manjih vrstoa.
Preporuuje se u praksi rabiti to manji razmak spona za
isti postotak armiranja sponama. Dakle, povoljnije su
spone manjeg promjera na manjem razmaku od spona
veeg promjera na veem razmaku. Ovo je povoljno sa
stajalita poveanja tlane nosivosti betona, smanjenja
duljine izvijanja uzdunih tlanih ipki i poveanja
nosivosti grede na poprene sile. Kod greda s velikim
odnosom visine i irine presjeka kod kojih do sloma
dolazi drobljenjem betona, poeljno je tlani dio
presjeka oviti dodatnim sponama radi poveanja njihove
nosivosti i duktilnosti. Osobito se skree pozornost na
potrebu zatvorenih spona u tlanim pojasima prednape-
tih greda poradi to boljeg iskoritavanja tlane nosivos-
ti betona.
[5] Park, R.; Priestley, M. N. J.; Gill, W. D.: Ductility of square-
confined concrete columns, Journal of Structural Division, Vol.
108, No. 4, 1982., str. 929. - 950.
[6] Yong, Y. K.; Nour, M. G.; Nawy, E. G.: Behavior of laterally
confined high-strength concrete under axial loading, Journal of
Structural Division, Vol. 114, No. 2, 1988., str. 332. - 351.
[7] Karim, M.; El-Dash: Effect of aggregate on the performance of
confined concrete, Cement and concrete research , Vol. 36, No.
3, 2006., str. 599. - 605.
[8] Liu, J.; Foster, S. J.; Attard, M. M.: Strength of tied high-
strength concrete columns loaded in concentric compression,
ACI Structural journal, Vol. 97, No. 1, 2000., str.149. - 156.
GRAEVINAR 59 (2007) 9, 789-795
J. Radni i drugi Spone u betonskim gredama

[9] Sargin, M.; Gosh, S. K.; Handa, V. K.: Effect of latheral [12] Chung, H. S.; Yang, K. H.; Lee, Y. H.; Eun, H. C.: Strength
reinforcement upon the strength and deformation properties of and ductility of laterally confined concrete columns, Canad J.
concretes, Magazin of concrete research , Vol. 23, No. 75-76, Civil engineering, Vol. 29, 2002., str. 820. - 830.
1971., str. 99 - 110.
[13] Tan, T. H., Yip, W. K.: sBehavior of axially loaded concrete
[10] Razvi, S. R.; Saatcioglu, M.: Circular high-strength concrete columns confined by elliptical hoopss, ACI Structural journal,
columns under concentric compression, ACI Structural journal, Vol. 96, No. 6, 1999., str. 967. - 971.
Vol. 96, No. 5, 1999., str.817. - 826.
[11] Saatcioglu, M.; Razvi, S. R.: Strength and ductility of confined
concrete, Journal of Structural engineering, Vol. 124, No. 12,
1998., str.1731. - 1437.

GRAEVINAR 59 (2007) 9, 789-795 795