Msfi Za Mss 2015

2015
Standard IFRS za male i srednje subjekte (MSS)
MSFI za MSS
Ovo zvanino objavljivanje ukljuuje Izmjene i dopune MSFI za MSS iz 2015.
(stupaju na snagu 01. 01. 2017. a dozvoljena je i ranija primjena)
Zahtjevi
Meunarodni standard finansijskog
izvjetavanja za male i srednje subjekte
(MSFI za MSS)
The International Financial Reporting Standard for Small and Medium-sized Entities (IFRS for SMEs) is issued by
the International Accounting Standards Board (IASB).
Disclaimer: the IASB, the IFRS Foundation, the authors and the publishers do not accept responsibility for any loss
caused by acting or refraining from acting in reliance on the material in this publication, whether such loss is caused
by negligence or otherwise.
International Financial Reporting Standards (including International Accounting Standards and SIC and IFRIC
Interpretations), Exposure Drafts and other IASB and/or IFRS Foundation publications are copyright of the IFRS
Foundation.
Copyright 2015 IFRS Foundation
All rights reserved. No part of this publication may be translated, reprinted, reproduced or used in any form either in
whole or in part or by any electronic, mechanical or other means, now known or hereafter invented, including
photocopying and recording, or in any information storage and retrieval system, without prior permission in writing
from the IFRS Foundation.
The approved text of International Financial Reporting Standards and other IASB publications is that published by the
IASB in the English language. Copies may be obtained from the IFRS Foundation. Please address publications and
copyright matters to:
IFRS Foundation Publications Department
30 Cannon Street, London EC4M 6XH, United Kingdom
Tel: +44 (0)20 7332 2730 Fax: +44 (0)20 7332 2749
Email: publications@ifrs.org Web: www.ifrs.org
This Bosnian translation of International Financial Reporting Standard for Small and Medium-sized Entities
(IFRS for SMEs) included in this publication has been approved by a Review Committee appointed by the IFRS
Foundation. The Bosnian translation is published by the Union of accountants, auditors and financial workers
of Federation of Bosnia and Herzegovina with the permission of the IFRS Foundation. The Bosnian translation
is the copyright of the IFRS Foundation.
The IFRS Foundation logo/the IASB logo/the IFRS for SMEs logo/Hexagon Device, IFRS Foundation, IFRS
Taxonomy, eIFRS, IASB, IFRS for SMEs, IAS, IASs, IFRIC, IFRS, IFRSs, SIC, International
Accounting Standards and International Financial Reporting Standards are Trade Marks of the IFRS Foundation.
Further details of the Trade Marks, including details of countries where the Trade Marks are registered or applied for,
are available from the IFRS Foundation on request.
The IFRS Foundation is a not-for-profit corporation under the General Corporation Law of the State of Delaware,
USA and operates in England and Wales as an overseas company (Company number: FC023235) with its principal
office as above.

IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Meunarodni standard finansijskog

izvjetavanja za male i srednje subjekte
(MSFI za MSS)

IFRS Foundation
Meunarodni standard finansijskog izvjetavanja za male i srednje subjekte (MSFI za MSS) objavljuje Odbor za
meunarodne raunovodstvene standarde (IASB).
Odricanje od odgovornosti: IASB, Fondacija IFRS, autori i izdavai ne prihvataju odgovornost za bilo kakav
gubitak prouzrokovan djelovanjem ili uzdravanjem od djelovanja u skladu s materijalom iz ove publikacije, bilo da
je takav gubitak prouzrokovan nemarom ili na neki drugi nain.
Meunarodni standardi finansijskog izvjetavanja (ukljuujui Meunarodne raunovodstvene standarde i Tumaenja
SIC-a i IFRIC-a), objavljeni nacrti i druge publikacije IASB-a i/ili Fondacije IFRS su autorska prava Fondacije IFRS.
Autorska prava 2015 IFRS Foundation
Sva prava pridrana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se prevoditi, pretampavati, reproducirati ili koristiti u
bilo kom obliku u cijelosti ili djelimino ili na bilo koji elektronski, mehaniki ili drugi nain, sada poznat ili
naknadno izumljen, ukljuujui fotokopiranje i snimanje, ili u bilo kom sistemu za pohranu i pronalaenje podataka,
bez prethodne pismene dozvole Fondacije IFRS.
Odobreni tekst Meunarodnih standarda finansijskog izvjetavanja i drugih publikacija IASB-a je onaj koji IASB
objavljuje na engleskom jeziku. Primjerci se mogu nabaviti od Fondacije IFRS. Molimo nasloviti pitanja koja se
odnose na publikacije i autorska prava na:
IFRS Foundation Publications Department
30 Cannon Street, London EC4M 6XH, United Kingdom
Tel: +44 (0)20 7332 2730 Fax: +44 (0)20 7332 2749
Email: publications@ifrs.org Web: www.ifrs.org
Ovaj prijevod na bosanski Meunarodnog standarda za finansijsko izvjetavanje za male i srednje subjekte
(MSFI za MSS) sadran u ovoj publikaciji odobren je od strane Komisije za provjeru imenovane od strane
Fondacije IFRS. Prijevod na bosanski objavljuje Savez raunovoa, revizora i finansijskih radnika Federacije
Bosne i Hercegovine uz odobrenje Fondacije IFRS. Prijevod na bosanski je autorsko pravo Fondacije IFRS.
Logotip fondacije IFRS/logotip IASB-a/logotip MSFI za MSS/Hexagon Device, IFRS Foundation, IFRS
Taxonomy, eIFRS, IASB, IFRS for SMEs, IAS, IASs, IFRIC, IFRS, IFRSs, SIC, International
Accounting Standards i International Financial Reporting Standards su igovi Fondacije IFRS.
Dodatni detalji o igovima, ukljuujui detalje o zemljama gdje su igovi registrirani ili gdje su podneseni zahtjevi za
njihovu registraciju, su dostupni od Fondacije IFRS na zahtjev.
Fondacija IFRS je neprofitna korporacija u skladu s Opim zakonom o korporacijama savezne drave Delaware,
SAD, i posluje u Engleskoj i Velsu kao prekomorska kompanija (broj kompanije: FC023235) sa svojim glavnim
uredom kao to je gore navedeno.

IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Meunarodni standard finansijskog izvjetavanja

(MSFI) za male i srednje subjekte
Odjeljak 1
Mali i srednji subjekti
Namjeravani djelokrug ovog Standarda
1.1 Namjera je da MSFI za MSS koriste mali i srednji subjekti (MSS). U ovom odjeljku se opisuju karakteristike
MSS.
Opis malih i srednjih subjekata
1.2 Mali i srednji subjekti su subjekti koji:

a) nemaju javnu odgovornost, i
b) objavljuju finansijske izvjetaje ope namjene za eksterne korisnike.
Primjeri eksternih korisnika obuhvataju vlasnike koji nisu ukljueni u upravljanje poslovanjem, postojee i
potencijalne povjerioce, i agencije za kreditni rejting.
1.3 Subjekt je odgovoran prema javnosti ako:

a) se njegovim dunikim instrumentima ili instrumentima kapitala trguje na javnom tritu ili je u
procesu emisije takvih instrumenata za trgovanje na javnom tritu (domaoj ili inostranoj berzi ili
neslubenoj berzi (OTC trite), ukljuujui i lokalna i regionalna trita), ili
b) dri imovinu u fiducijarnom svojstvu za iru grupu vanjskih strana kao jedan od svojih primarnih
poslova. Veina banaka, kreditnih unija, osiguravajuih drutava, brokera/dilera vrijednosnih
papira, zajednikih ili uzajamnih fondova i investicionih banaka bi ispunila ovaj drugi kriterij.
1.4 Neki subjekti mogu drati imovinu u fiducijarnom svojstvu za iru grupu vanjskih strana zato to dre i
upravljaju finansijskim resursima koje su im povjerili klijenti, kupci ili lanovi koji nisu ukljueni u upravljanje
subjektom. Meutim, ako oni to rade iz razloga koji su sporedni za primarno poslovanje (to, na primjer,
moe biti sluaj sa turistikim agentima ili agentima za nekretnine, kolama, dobrotvornim organizacijama,
zadrunim preduzeima koja zahtijevaju nominalne lanarine i prodavcima koji dobijaju avansna plaanja
prije isporuke robe ili usluga, poput komunalnih preduzea), to ih ne ini odgovornim prema javnosti.
1.5 Ukoliko javno odgovorni subjekt koristi ovaj Standard, njegovi finansijski izvjetaji se nee opisivati kao
izvjetaji koji su u skladu sa MSFI za MSS ak i ako zakon ili propis u nadlenoj jurisdikciji dozvoljava ili
zahtijeva da ovaj Standard bude koriten od strane javno odgovornih subjekata.
1.6 Zavisnom subjektu ija matica koristi potpune MSFI, ili je dio konsolidovane grupe koja koristi potpune
MSFI, nije zabranjeno da koristi ovaj Standard u sopstvenim finansijskim izvjetajima ako taj zavisan subjekt
sam po sebi nema javnu odgovornost. Ukoliko se njegovi finansijski izvjetaji opisuju kao izvjetaji u skladu
sa MSFI za MSS, on se mora uskladiti sa svim odredbama ovog Standarda.
1.7 Matini subjekt (ukljuujui krajnji matini subjekt ili bilo koji matini subjekt nieg reda) utvruje
svoju podobnost da koristi ovaj Standard u svojim odvojenim finansijskim izvjetajima na osnovu svog
sopstvenog statusa bez uzimanja u obzir da li drugi subjekti u grupi imaju, ili grupa kao cjelina ima, javnu
odgovornost. Ako matini subjekt sam po sebi nema javnu odgovornost, on moe prezentirati svoje odvojene
finansijske izvjetaje u skladu s ovim Standardom (vidi Odjeljak 9 Konsolidovani i odvojeni finansijski
izvjetaji), ak i ako prezentira svoje konsolidovane finansijske izvjetaje u skladu s punim MSFI ili drugim
setom opeprihvaenih raunovodstvenih naela, kao to su njegovi nacionalni raunovodstveni standardi.
Svi finansijski izvjetaji pripremljeni u skladu s ovim Standardom jasno se razlikuju od finansijskih izvjetaja
pripremljenih u skladu s drugim zahtjevima.

IFRS Foundation 5
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 2
Koncepti i sveobuhvatni principi
Djelokrug ovog odjeljka
2.1 Ovaj odjeljak opisuje cilj finansijskih izvjetaja malih i srednjih subjekata (MSS) i karakteristike koje
informacije u finansijskim izvjetajima malih i srednjih subjekata ine korisnim. On, takoer, daje koncepte
i osnovne principe koji su sadrani u osnovi finansijskih izvjetaja malih i srednjih subjekata.
Cilj finansijskih izvjetaja malih i srednjih subjekata
2.2 Cilj finansijskih izvjetaja malih i srednjih subjekata je da prue informaciju o finansijskom poloaju,
uspjenosti i novanim tokovima subjekta koja je korisna za donoenje ekonomskih odluka irokog kruga
korisnika koji nisu u poloaju zahtijevati izvjetaje sainjene tako da zadovoljavaju njihove potrebe za
posebnim informacijama.
2.3 Finansijski izvjetaji pokazuju i rezultate kontrole uprave odgovornosti uprave za resurse koji su im
povjereni.
Kvalitativne karakteristike informacija u finansijskim izvjetajima
Razumljivost
2.4 Informacija pruena u finansijskim izvjetajima treba biti prezentirana na nain koji je ini razumljivom za
korisnike koji posjeduju razumno znanje o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i raunovodstvu, kao i
volju da prouavaju informaciju s razumnom panjom. Meutim, potreba za razumljivou ne dozvoljava
izostavljanje znaajnih informacija na osnovu toga to bi nekim korisnicima moglo biti previe teko da ih
razumiju.
Relevantnost
2.5 Informacija data u finansijskim izvjetajima mora biti relevantna za potrebe donoenja odluka od strane
korisnika. Informacija je relevantna kada moe uticati na ekonomske odluke korisnika tako to im pomae da
procijene prole, sadanje ili budue dogaaje ili tako to potvruje ili ispravlja njihove prethodne procjene.
Znaajnost
2.6 Informacija je znaajna te stoga i relevantna ako bi njeno izostavljanje ili pogreno iskazivanje moglo
uticati na ekonomske odluke korisnika doneene na osnovu finansijskih izvjetaja. Znaajnost zavisi od
veliine stavke ili greke procijenjene za odreene okolnosti njenog izostavljanja ili pogrenog formulisanja.
Meutim, neadekvatno je initi, ili ostavljati neispravljena, manje znaajna odstupanja od MSFI za MSS
kako bi se postigla odreena prezentacija finansijskog poloaja, finansijske uspjenosti ili novanih tokova
subjekta.
Pouzdanost
2.7 Informacija obezbijeena u finansijskim izvjetajima mora biti pouzdana. Informacija je pouzdana kada u
njoj nema znaajnih greaka i predrasuda i kada vjerno predstavlja ono to treba da predstavlja ili to bi se
moglo razumno oekivati da predstavlja. Finansijski izvjetaji nisu bez predrasuda (odnosno, nisu neutralni)
ako, selekcijom ili prezentacijom informacije, postoji namjera da se utie na donoenje odluke ili prosudbe s
ciljem postizanja unaprijed odreenog rezultata ili ishoda.
6
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Sutina ispred forme
2.8 Transakcije i drugi dogaaji i uslovi trebaju biti raunovodstveno iskazani i prikazani u skladu sa svojom
sutinom, a ne samo na osnovu njihovog pravnog oblika. Ovo poveava pouzdanost finansijskih izvjetaja.
Opreznost
2.9 Neizvjesnosti koje neizbjeno okruuju mnoge dogaaje i okolnosti se priznaju objavljivanjem njihove prirode
i stepena, kao i koritenjem opreznosti pri sastavljanju finansijskih izvjetaja. Opreznost znai ukljuivanje
odreenog stepena opreza prilikom prosuivanja potrebnog za procjene koje zahtijevaju uslovi neizvjesnosti,
tako da imovina ili prihodi nisu precijenjeni, a obaveze ili trokovi nisu potcijenjeni. Meutim, koritenje
opreznosti ne dozvoljava namjerno potcjenjivanje imovine ili prihoda, ili namjerno precjenjivanje obaveza ili
rashoda. Ukratko, opreznost ne dozvoljava predrasudu.
Potpunost
2.10 Da bi bila pouzdana, informacija u finansijskim izvjetajima mora biti potpuna u okviru granica znaajnosti
i trokova. Izostavljanje moe prouzrokovati da informacija bude netana ili obmanjujua i, samim tim,
nepouzdana i manjkava u smislu njene relevantnosti.
Uporedivost
2.11 Korisnici moraju biti u mogunosti uporediti finansijske izvjetaje subjekata kroz vrijeme kako bi utvrdili
trendove po pitanju svog finansijskog poloaja i uspjenosti. Korisnici, takoer, moraju biti u mogunosti
uporediti finansijske izvjetaje razliitih subjekata kako bi procijenili njihov relativni finansijski poloaj,
uspjenost i novane tokove. Zbog toga, vrednovanje i objavljivanje finansijskih efekata slinih transakcija i
drugih dogaaja i uslova mora biti izvreno dosljedno u cijelom subjektu i tokom vremena za isti subjekt, kao
i na dosljedan nain za razliite subjekte. Osim toga, korisnici moraju biti informisani o raunovodstvenim
politikama koritenim pri sastavljanju finansijskih izvjetaja, kao i o svim promjenama tih politika i efektima
takvih promjena.
Pravovremenost
2.12 Da bi bila relevantna, finansijska informacija mora biti u mogunosti da utie na ekonomske odluke korisnika.
Pravovremenost obuhvata pruanje informacija u vremenskom okviru za donoenje odluka. Ako postoji
neopravdano odlaganje u izvjetavanju, informacija moe izgubiti svoj znaaj. Uprava e moda morati
izbalansirati relativne prednosti pravovremenog izvjetavanja i pruanja pouzdanih informacija. Za postizanje
ravnotee izmeu relevantnosti i pouzdanosti, najvanije je razmotriti kako na najbolji nain zadovoljiti
potrebe korisnika prilikom donoenja ekonomskih odluka.
Ravnotea izmeu koristi i trokova
2.13 Koristi koje se dobiju od informacije trebaju biti vee od trokova dobijanja te informacije. Procjena koristi
i trokova je, u sutini, proces prosuivanja. Nadalje, trokove ne moraju obavezno snositi oni korisnici koji
uivaju koristi, a esto koristi od informacija uiva irok krug eksternih korisnika.
2.14 Informacija obezbijeena finansijskim izvjetavanjem pomae dobavljaima kapitala da donose bolje odluke,
to rezultira efikasnijim funkcionisanjem trita kapitala i manjim trokovima kapitala za ekonomiju u
cjelini. Pojedinani subjekti, takoer, uivaju koristi, ukljuujui bolji pristup tritima kapitala, povoljne
efekte na odnose sa javnou i, moda, niu cijenu pribavljanja kapitala. Koristi mogu, takoer, ukljuiti i
bolje donoenje odluka od strane uprave zato to se finansijska informacija koja se koristi interno esto, bar
djelimino, zasniva na informaciji pripremljenoj za svrhe finansijskog izvjetavanja ope namjene.
Prekomjerni trokovi ili napori
2.14A Za neke zahtjeve u ovom Standardu predvia se izuzetak po osnovu prekomjernih trokova ili napora. Ovaj
izuzetak se ne koristi za druge zahtjeve u ovom Standardu.

IFRS Foundation 7
MSFI za MSS2015.
2.14B Razmatranje da li bi pribavljanje ili utvrivanje informacije neophodne za ispunjavanje nekog zahtjeva
podrazumijevalo prekomjerne trokove ili napore zavisi od posebnih okolnosti subjekta i od procjene
uprave o trokovima i koristima od primjene tog zahtjeva. Ova procjena iziskuje razmatranje naina na koji
bi neposjedovanje te informacije moglo uticati ne ekonomske odluke onih za koje se oekuje da koriste
finansijske izvjetaje. Primjena nekog zahtjeva bi podrazumijevala prekomjerne trokove ili napore od strane
MSS ako dodatni trokovi (na primjer naknade za rad procjenitelja) ili dodatni napori (na primjer nastojanja
zaposlenih) znatno premauju koristi koje bi oni za koje se oekuje da koriste finansijske izvjetaje MSS
dobili od posjedovanja informacije. Procjena prekomjernih trokova ili napora od strane MSS u skladu s
ovim Standardom bi obino predstavljala manju prepreku od procjene prekomjernih trokova ili napora od
strane javno odgovornog subjekta jer MSS nisu odgovorni javnim interesnim grupama.
2.14C Ocjena da li bi neki zahtjev podrazumijevao prekomjerne trokove ili napore prilikom poetnog priznavanja
u finansijskim izvjetajima, na primjer na datum transakcije, bi se trebala zasnivati na informacijama o
trokovima i koristima tog zahtjeva u momentu poetnog priznavanja. Ako se izuzetak po osnovu prekomjernih
trokova ili napora takoer primjenjuje nakon poetnog priznavanja, na primjer na naknadno mjerenje neke
stavke, nova ocjena prekomjernih trokova ili napora bi se trebala izvriti na taj naknadni datum, na osnovu
informacija dostupnih na taj datum.
2.14D Izuzev izuzetka po osnovu prekomjernih trokova ili napora u paragrafu 19.15, koji je obuhvaen zahtjevima
objavljivanja u paragrafu 19.25, kad god neki subjekt koristi izuzetak po osnovu prekomjernih trokova
ili napora, taj subjekt objavljuje tu injenicu i razloge zato bi primjena tog zahtjeva podrazumijevala
prekomjerne trokove ili napore.
Finansijski poloaj
2.15 Finansijski poloaj subjekta je odnos imovine, obaveza i kapitala na odreeni datum i na nain prezentiran u
izvjetaju o finansijskom poloaju. Oni se definiu na sljedei nain:
(a) Imovina (sredstvo) je resurs koji subjekt kontrolie kao rezultat prolih dogaaja i od kojeg se
oekuje priliv buduih ekonomskih koristi u subjekt.
(b) Obaveza je sadanja obaveza subjekta proistekla iz prolih dogaaja, za ije izmirenje se oekuje
da e rezultirati odlivom iz subjekta resursa koji sadre ekonomske koristi.
(c) Kapital je preostalo uee u imovini subjekta nakon to se oduzmu sve njegove obaveze.
2.16 Neke stavke koje zadovoljavaju definiciju imovine ili obaveze se moda nee priznati kao imovina ili obaveza
u izvjetaju o finansijskom poloaju zato to ne zadovoljavaju kriterije za priznavanje iz paragrafa 2.27
2.32. Naroito oekivanje priliva ili odliva buduih ekonomskih koristi u ili iz subjekta mora biti dovoljno
izvjesno da bi zadovoljilo kriterij vjerovatnoe prije nego to se imovina ili obaveze priznaju.
Imovina (sredstvo)
2.17 Budua ekonomska korist imovine je njen potencijal da doprinosi, direktno ili indirektno, prilivu novca ili
novanih ekvivalenata u subjekt. Ti novani tokovi mogu poticati od koritenja imovine ili njenog otuenja.
2.18 Mnoga imovina, na primjer nekretnine, postrojenja i oprema, ima fiziki oblik. Meutim, fiziki oblik nije
od sutinskog znaaja za postojanje imovine. Neka imovina je nematerijalna.
2.19 Prilikom odreivanja postojanja imovine, pravo vlasnitva nije od sutinskog znaaja. Na taj nain, na primjer,
nekretnina pod najmom je imovina u traenom smislu ako subjekt kontrolie koristi za koje se oekuje da
poteknu od te nekretnine.
Obaveze
2.20 Osnovna karakteristika obaveze je da subjekt ima sadanju obavezu da djeluje ili postupa na odreeni
nain. Ta obaveza moe biti ili zakonska ili izvedena obaveza. Zakonska obaveza je zakonski sprovodljiva
kao posljedica obavezujueg ugovora ili odreenih propisa. Izvedena obaveza je obaveza koja proistie iz
postupaka subjekta kada:
(a) po ustanovljenom modelu prethodne prakse, objavljenim politikama ili dovoljno specifinoj
sadanjoj izjavi, subjekt ukazuje drugim stranama da e prihvatiti odreene odgovornosti, i
(b) kao rezultat, subjekt je stvorio validno oekivanje tih drugih strana da e on ispuniti te odgovornosti.
8
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
2.21 Izmirenje sadanje obaveze obino ukljuuje isplatu novca, transfer druge imovine, pruanje usluga, zamjenu
te obaveze nekom drugom obavezom, ili pretvaranje obaveze u kapital. Obaveza se, takoer, moe zakljuiti
na druge naine, kao to su odricanje povjerioca od svojih prava ili gubljenje prava povjerioca.
Kapital
2.22 Kapital je ostatak priznate imovine subjekta nakon umanjenja za priznate obaveze. On se moe podklasifikovati
u izvjetaju o finansijskom poloaju. Na primjer, u pravnom licu, podklasifikacije mogu ukljuiti imovinu
koju su uloili dioniari, nerasporeenu dobit i stavke ostale sveoubuhvatne dobiti priznate kao odvojene
stavke kapitala. Ovaj Standard ne propisuje kako, kada ili da li se iznosi mogu prenositi izmeu stavki
kapitala.
Uspjenost
2.23 Uspjenost je odnos prihoda i rashoda subjekta tokom izvjetajnog perioda. Ovaj Standard dozvoljava
subjektima da prikazuju uspjenost u jednom finansijskom izvjetaju (izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti)
ili u dva finansijska izvjetaja (bilansu uspjeha i izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti). Ukupna sveobuhvatna
dobit i dobit ili gubitak se esto koriste kao mjera uspjenosti ili kao osnova za druga mjerenja, kao to su
povrat na ulaganja ili zarada po dionici. Prihodi i rashodi se definiu na sljedei nain:
(a) Prihodi su poveanja ekonomskih koristi tokom izvjetajnog perioda u obliku priliva ili poveanja
imovine ili smanjenja obaveza koji rezultiraju porastom kapitala, i to onog koji nije povezan sa
uplatama vlasnika kapitala.
(b) Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tokom izvjetajnog perioda u obliku odliva ili umanjenja
imovine ili stvaranje obaveza koje rezultiraju smanjenjem kapitala, i to onog koji nije povezan sa
raspodjelom vlasnicima kapitala.
2.24 Priznavanje prihoda i rashoda direktno rezultira iz priznavanja i mjerenja imovine i obaveza. Kriteriji za
priznavanje prihoda i rashoda se razmatraju u paragrafima 2.272.32.
Prihodi
2.25 Definicija prihoda obuhvata i prihode i dobitke.

(a) Prihod nastaje u toku redovnih aktivnosti subjekta i za isti se koristi nekoliko razliitih naziva
ukljuujui prodaju, naknade, kamate, dividende, tantijeme i zakupnine.
(b) Dobici su druge stavke koje zadovoljavaju definiciju prihoda ali ne nastaju od redovnih poslovnih
aktivnosti subjekta. Kada se dobici priznaju u izvjetaju o ukupnom rezultatu, oni se obino
iskazuju posebno jer su saznanja o njima korisna za donoenje ekonomskih odluka.
Rashodi
2.26 Definicija rashoda obuhvata gubitke, kao i one rashode koji nastaju od redovnih aktivnosti subjekta.
(a) Rashodi koji nastaju od redovnih aktivnosti subjekta ukljuuju, na primjer, trokove prodatih
proizvoda, plaa i amortizacije. Oni obino imaju oblik odliva ili troenja imovine kao to su
novac i novani ekvivalenti, zalihe, nekretnine, postrojenja i oprema.
(b) Gubici predstavljaju druge stavke koje zadovoljavaju definiciju rashoda i mogu nastati od redovnih
aktivnosti subjekta. Kada se gubici priznaju u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, oni se obino
iskazuju posebno, jer su saznanja o njima korisna za donoenje ekonomskih odluka.
Priznavanje imovine, obaveza, prihoda i rashoda
2.27 Priznavanje je proces uvrtavanja u finansijske izvjetaje stavke koja zadovoljava definiciju imovine, obaveze,
prihoda ili rashoda i ispunjava sljedee kriterije:
(a) vjerovatno je da e se budue ekonomske koristi povezane sa tom stavkom priticati ili oticati iz
subjekta; i

IFRS Foundation 9
MSFI za MSS2015.
(b) cijena ili vrijednost stavke se moe pouzdano izmjeriti.

2.28 Proputanje priznavanja stavke koja zadovoljava ove kriterije se ne ispravlja objavljivanjem koritenih
raunovodstvenih politika ili biljekama ili objanjenja.
Vjerovatnoa budue ekonomske koristi
2.29 Koncept vjerovatnoe se koristi kao prvi kriterij za priznavanje kako bi se ukazalo na stepen neizvjesnosti
toga da li e budue ekonomske koristi povezane sa stavkom priticati ili oticati iz subjekta. Procjene stepena
neizvjesnosti povezane sa tokom buduih ekonomskih koristi se vre na osnovu dokaza koji se odnose na
uslove na kraju izvjetajnog perioda, raspoloive prilikom sastavljanja finansijskih izvjetaja. Te procjene se
vre pojedinano za pojednano znaajne stavke i grupno za veliki broj pojedinano beznaajnih stavki.
Pouzdanost mjerenja
2.30 Drugi kriterij za priznavanje neke stavke je to da ima cijenu ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti. U
mnogim sluajevima, cijena ili vrijednost stavke su poznati. U drugim sluajevima se one moraju procijeniti.
Koritenje razumnih procjena je sutinski dio pripreme finansijskih izvjetaja i ne umanjuje njihovu
pouzdanost. Kada se razumna procjena ne moe napraviti, stavka se ne priznaje u finansijskim izvjetajima.
2.31 Stavka koja ne zadovoljava kriterije za priznavanje se kasnije moe kvalifikovati za priznavanje kao rezultat
naknadnih okolnosti ili dogaaja.
2.32 Stavka koja ne zadovoljava kriterije za priznavanje moe ipak zahtijevati objavljivanje u napomenama,
objanjenjima ili u dodatnim pregledima. Ovo je primjereno kada je znanje o odreenoj stavki relevantno
za procjenu finansijskog poloaja, uspjenosti i promjena finansijskog poloaja subjekta izvrenu od strane
korisnika finansijskih izvjetaja.
Mjerenje imovine, obaveza, prihoda i rashoda
2.33 Mjerenje je proces utvrivanja novanih iznosa po kojima subjekt mjeri vrijednost imovine, obaveza, prihoda
i rashoda u finansijskim izvjetajima. Mjerenje ukljuuje odabir osnova za mjerenje. Ovaj Standard MSFI
precizira koju osnovu za mjerenje subjekt treba koristiti za razliite vrste imovine, obaveza, prihoda i rashoda.
2.34 Dvije uobiajene osnove za mjerenje su historijski troak i fer vrijednost:
(a) Za imovinu, historijski troak je plaeni iznos novca ili novanih ekvivalenata ili fer vrijednost
naknade date za imovinu u vrijeme njenog sticanja. Za obaveze, historijski troak je iznos primitaka
u novcu ili u novanim ekvivalentima ili fer vrijednost nenovane imovine primljene u razmjeni za
obavezu u vrijeme kada je ona nastala ili, u nekim okolnostima (na primjer, porez na dobit), iznos
u novcu ili novanim ekvivalentima za koje se oekuje da budu plaeni radi izmirenja obaveze
u normalnom toku poslovanja. Amortizovani historijski troak je historijski troak imovine ili
obaveze uvean ili umanjen za onaj dio historijskog troka koji je prethodno priznat kao prihod ili
rashod.
(b) Fer vrijednost je iznos za koji se imovina moe razmijeniti ili za koji se obaveza moe izmiriti
izmeu obavijetenih, voljnih strana u okviru nezavisne transakcije. U situacijama kada se primjena
fer vrijednosti doputa ili zahtjeva, treba primijeniti zahtjeve istaknute u paragrafima 11.27-11.32.
Sveobuhvatni principi priznavanja i mjerenja
2.35 Zahtjevi za priznavanje i mjerenje imovine, obaveza, prihoda i rashoda u ovom Standardu su zasnovani na
sveobuhvatnim principima izvedenim iz IASB Okvira za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvjetaja
i iz potpunih MSFI. U nedostatku zahtjeva u ovom Standardu koji se izriito primjenjuje na transakciju,
drugi dogaaj ili uslov, paragraf 10.4 daje smjernice za prosuivanje i paragraf 10.5 utvruje hijerarhiju koju
subjekt treba slijediti pri odluivanju o odgovarajuoj raunovodstvenoj politici u odreenim okolnostima.
Drugi nivo te hijerarhije zahtijeva da subjekt sagleda definicije, kriterije za priznavanje i koncepte za mjerenje
imovine, obaveza, prihoda i rashoda, kao i sveobuhvatne principe iznesene u ovom odjeljku.
10
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Obraunska osnova
2.36 Subjekt svoje finansijske izvjetaje, osim informacija o novanim tokovima, treba sastavljati koristei
obraunsku osnovu raunovodstva. Na obraunskoj osnovi, stavke se priznaju kao imovina, obaveze,
kapital, prihodi i rashodi kada zadovoljavaju definicije i kriterije priznavanja za te stavke.
Priznavanje u finansijskim izvjetajima
Imovina
2.37 Subjekt u izvjetaju o finansijskom poloaju treba priznati imovinu kada je vjerovatno da e budue ekonomske
koristi priticati u subjekt i kada imovina ima cijenu ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti. Imovina se
ne priznaje u izvjetaju o finansijskom poloaju kada su nastali izdaci za koje se smatra da je malo vjerovatno
da e rezultirati prilivom ekonomskih koristi u subjekt poslije tekueg izvjetajnog perioda. Umjesto toga,
takva transakcija rezultira priznavanjem rashoda u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili u bilansu uspjeha,
ako se prezentira).
2.38 Subjekt ne treba priznati potencijalnu imovinu kao imovinu. Meutim, kada je priliv buduih ekonomskih
koristi u subjekt praktino izvjestan, onda s njima povezana imovina nije potencijalna imovina i priznavanje
iste je prikladno.
Obaveze
2.39 Subjekt obavezu treba priznati u izvjetaju o finansijskom poloaju kada:

(a) subjekt na kraju izvjetajnog perioda ima obavezu kao rezultat prolog dogaaja,
(b) je vjerovatno da e se od subjekta zahtijevati da transferira imovinu koja sadri ekonomske koristi
prilikom izmirenja, i
(c) se iznos izmirenja moe pouzdano izmjeriti.
2.40 Potencijalna obaveza je mogua ali neizvjesna obaveza ili sadanja obaveza koja se ne priznaje jer ne
ispunjava jedan ili oba uslova iz (b) i (c) u paragrafu 2.39. Subjekt ne treba priznati potencijalnu obavezu
kao obavezu, osim potencijalnih obaveza steenog subjekta u poslovnom spajanju (pogledati Odjeljak 19
Poslovna spajanja i goodwill).
Prihodi
2.41 Priznavanje prihoda je direktan rezultat priznavanja i mjerenja imovine i obaveza. Subjekt treba priznati
prihod u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili u bilansu uspeha, ako se prezentira) kada doe do poveanja
buduih ekonomskih koristi povezanih sa uveanjem imovine ili umanjenjem obaveza, a koja se mogu
pouzdano izmjeriti.
Rashodi
2.42 Priznavanje rashoda je direktan rezultat priznavanja i mjerenja imovine i obaveza. Subjekt treba priznati
rashod u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili u bilansu uspeha, ako se prezentira) kada doe do smanjenja
buduih ekonomskih koristi povezanih sa smanjenjem imovine ili poveanjem obaveza, a koja se mogu
pouzdano izmjeriti.
Ukupna sveobuhvatna dobit i dobit ili gubitak
2.43 Sveobuhvatna dobit je aritmetika razlika izmeu prihoda i rashoda. To nije poseban element finansijskih
izvjetaja i za to nije potreban poseban princip priznavanja.

IFRS Foundation 11
MSFI za MSS2015.
2.44 Dobit ili gubitak je aritmetika razlika izmeu prihoda i rashoda, ali ne i onih stavki prihoda i rashoda koje
ovaj Standard klasifikuje kao stavke sveobuhvatne dobiti. To nije poseban element finansijskih izvjetaja i za
to nije potreban poseban princip priznavanja.
2.45 Ovaj Standard u izvjetaju o finansijskom poloaju ne dozvoljava priznavanje stavki koje ne zadovoljavaju
definiciju imovine i obaveza bez obzira na to da li su rezultat primjene pojma koji se obino naziva princip
sueljavanja za mjerenje dobiti ili gubitka.
Mjerenje prilikom poetnog priznavanja
2.46 Prilikom poetnog priznavanja, subjekt imovinu i obaveze treba mjeriti po historijskom troku, osim ukoliko
ovaj Standard ne zahtijeva poetno mjerenje po nekoj drugoj osnovi kao to je fer vrijednost.
Naknadno mjerenje
Finansijska imovina i finansijske obaveze
2.47 Subjekt osnovnu finansijsku imovinu i osnovne finansijske obaveze mjeri onako kako je definisano u
Odjeljku 11 Osnovni finansijski instrumenti, po amortizovanom troku od kojeg se oduzima umanjenje
vrijednosti, osim ulaganja u nekonvertibilne povlatene dionice i obine ili povlatene dionice bez obaveze
ponovnog otkupa od strane emitenta ili povlatene dionice, a kojima se javno trguje ili ija se fer vrijednost
inae moe pouzdano izmjeriti bez prekomjernih trokova ili napora, koje se mjere po fer vrijednosti s
promjenama u fer vrijednosti priznatim u dobiti ili gubitku.
2.48 Subjekt obino mjeri svu drugu finansijsku imovinu i finansijske obaveze po fer vrijednosti, s promjenama fer
vrijednosti priznatim u dobiti ili gubitku, osim ukoliko ovaj Standard ne zahtijeva ili ne dozvoljava mjerenje
po drugoj osnovi kao to je nabavna vrijednost ili amortizovani troak.
Nefinansijska imovina
2.49 Veina nefinansijske imovine koju je subjekt na poetku priznao po historijskom troku se naknadno mjeri po
drugim osnovama za mjerenje. Na primjer:
(a) Subjekt nekretnine, postrojenja i opremu mjeri po vrijednosti koja je nia izmeu nabavne
vrijednosti od koje se oduzimaju sva akumulirana amortizaciju i umanjenja vrijednosti i
nadoknadive vrijednosti (model troka) ili po vrijednosti koja je nia izmeu revalorizovanog
iznosa i nadoknadivog iznosa (model revalorizacije).
(b) Subjekt zalihe mjeri po nabavnoj vrijednosti ili prodajnoj cijeni umanjenoj za trokove dovrenja i
prodaje, zavisno od toga ta je nie,
(c) Subjekt priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti povezan sa nefinansijskom imovinom koja je u
upotrebi ili se dri za prodaju.
Namjera mjerenja imovine u ovim niim izosima je da se osigura da imovina nije izmjerena po iznosu veem
od onog koji subjekt oekuje da nadoknadi prodajom ili koritenjem te imovine.
2.50 Za sljedee vrste nefinansijske imovine, ovaj Standard dozvoljava ili zahtijeva mjerenje po fer vrijednosti:
(a) ulaganja u pridruene subjekte i zajednike poduhvate koje subjekt mjeri po fer vrijednosti
(pogledati paragrafe 14.10 i 15.15),
(b) ulaganje u nekretnine koje subjekt mjeri po fer vrijednosti (pogledati paragraf 16.7),
(c) poljoprivredna imovina (bioloka imovina i poljoprivredni proizvodi u trenutku etve) koje
subjekt mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove prodaje (pogledati paragraf
34.2).
(d) nekretnine, postrojenja i oprema koje subjekt mjeri u skladu s modelom revalorizacije (vidi paragraf
17.15B).
12
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Obaveze osim finansijskih obaveza
2.51 Veina obaveza koje nisu finansijske obaveza se mjere po najboljoj procjeni iznosa koji bi bio potreban za
izmirenje obaveze na izvjetajni datum.
Prebijanje
2.52 Subjekt ne treba prebijati imovinu i obaveze, ili prihode i rashode, osim ukoliko nije zahtijevano ili dozvoljeno
prema ovom Standardu,
(a) Mjerenje imovine u neto iznosu, odnosno umanjene za ispravku vrijednosti na primjer, ispravka
vrijednosti zbog zastarjelosti zaliha i ispravka vrijednosti za nenaplativa potraivanja nije
prebijanje.
(b) Ako uobiajene poslovne aktivnosti subjekta ne obuhvataju kupovinu i prodaju dugotrajne
imovine, ukljuujui ulaganja i poslovnu aktivu, tada subjekt izvjetava o dobiti i gubitku poslije
otuenja takve imovine oduzimajui knjigovodstveni iznos imovine i povezanih trokova prodaje
od primitaka od otuenja.

IFRS Foundation 13
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 3
Prezentacija finansijskih izvjetaja
3.1 Ovaj odjeljak objanjava fer prezentaciju finansijskih izvjetaja, ono to zahtijeva usaglaenost sa MSFI za
MSS i ono to sainjava potpuni set finansijskih izvjetaja.
Fer prezentacija
3.2 Finansijski izvjetaji trebaju istinito prezentirati finansijski poloaj, finansijsku uspjenost i novane tokove
subjekta. Fer prezentacija zahtijeva vjerno prikazivanje efekata transakcija, drugih dogaaja i uslova u skladu
sa definicijama i kriterijima za priznavanje imovine, obaveza, prihoda i rashoda, iznesenim u Odjeljku 2
Koncepti i sveobuhvatni principi.
(a) Primjena MSFI za MSS, sa dodatnim objavljivanjem kada je neophodno, pretpostavlja da e
rezultirati finansijskim izvjetajima kojima se postie fer prezentacija finansijskog poloaja,
uspjenosti i novanih tokova MSS.
(b) Kao to je objanjeno u paragrafu 1.5, primjena ovog Standarda od strane subjekta sa javnom
odgovornou ne rezultira fer prezentacijom u skladu s ovim Standardom.
Dodatna objavljivanja spomenuta pod (a) su neophodna kada je usaglaenost sa posebnim zahtjevima u ovom
Standardu nedovoljna da korisnicima omogui razumijevanje efekta odreenih transakcija, drugih dogaaja i
uslova na finansijski poloaj i uspjenost subjekta.
Usaglaenost sa MSFI za MSS
3.3 Subjekt iji su finansijski izvjetaji usaglaeni sa MSFI za MSS u biljekama treba eksplicitno i bezrezervno
objaviti izjavu o toj usaglaenosti. Finansijski izvjetaji nee biti opisani kao usaglaeni sa MSFI za MSS osim
ukoliko nisu usaglaeni sa svim zahtjevima ovog Standarda.
3.4 U izuzetno rijetkim okolnostima kada uprava zakljuuje da bi usaglaenost s ovim Standardom dovodila
u toliku zabludu da bi to bilo u suprotnosti s ciljem finansijskih izvjetaja MSS iznesenom u Odjeljku 2,
subjekt treba odstupiti od tog zahtjeva na nain iznesen u paragrafu 3.5, osim ukoliko relevantni regulatorni
okvir ne zabranjuje takvo odstupanje.
3.5 Kada subjekt odstupa od zahtjeva ovog Standarda u skladu sa paragrafom 3.4, on objavljuje sljedee:
(a) da je uprava zakljuila da finansijski izvjetaji fer prikazuju finansijski poloaj, uspjenost i novane
tokove subjekta,
(b) da je u saglasnosti sa MSFI za MSS, osim da se odstupilo od odreenog zahtjeva s ciljem postizanja
fer prezentacije,
(c) prirodu odstupanja, ukljuujui i tretman koji bi se zahtijevao prema MSFI za MSS, razlog zbog
kojeg bi taj tretman u datim okolnostima dovodio u toliku zabludu da bi to bilo u suprotnosti s
ciljem finansijskih izvjetaja iznesenim u Odjeljku 2, kao i usvojeni tretman.
3.6 Kada je subjekt u prethodnom periodu odstupio od zahtjeva ovog Standarda, i to odstupanje utie na iznose
priznate u finansijskim izvjetajima za tekui period, on treba izvriti objavljivanja iznesena u paragrafu 3.5
(c).
3.7 U izuzetno rijetkim okolnostima kada uprava zakljuuje da bi usaglaenost sa zahtjevom u ovom Standardu
dovodila u toliku zabludu da bi to bilo u suprotnosti s ciljem finansijskih izvjetaja MSS iznesenom u Odjeljku
2, ali relevantni regulatorni okvir zabranjuje odstupanje od zahtjeva, subjekt treba, u najveoj moguoj mjeri,
umanjiti uoene obmanjujue aspekte usaglaavanja s tim zahtjevom objavljujui sljedee:
(a) prirodu zahtjeva u ovom Standardu i razlog zbog kojeg je uprava zakljuila da bi usaglaavanje s
tim zahtjevom u datim okolnostima dovodilo u toliku zabludu da bi to bilo u suprotnosti s ciljem
finansijskih izvjetaja iznesenom u Odjeljku 2,
14
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(b) za svaki prezentirani period, korekcije svih stavki u finansijskim izvjetajima za koje je uprava
zakljuila da bi bile neophodne radi postizanja fer prezentacije.
Neogranienost vremena poslovanja
3.8 Kada priprema finansijske izvjetaje, uprava subjekta koji koristi ovaj Standard treba napraviti procjenu
sposobnosti subjekta da nastavi poslovati u neogranienom vremenskom periodu. Subjekt ima neogranienost
vremena poslovanja, osim ukoliko uprava ne namjerava likvidirati subjekt ili prekinuti poslovanje, odnosno
nema realnu alternativu da postupi drugaije. Prilikom procenjivanja da li je pretpostavka neogranienosti
vremena poslovanja odgovarajua, uprava u obzir uzima sve raspoloive informacije o budunosti, to je
najmanje, iako nije ogranieno na toliko, dvanaest mjeseci od krajnjeg datuma izvjetajnog perioda.
3.9 Kada je uprava, prilikom pravljena procjene, svjesna znaajnih neizvjesnosti povezanih sa dogaajima ili
uslovima koji stvaraju znaajnu sumnju na sposobnost subjekta da odri stalnost poslovanja, subjekt treba
objaviti te neizvjesnosti. Kada subjekt finansijske izvjetaje ne priprema u skladu s principom neogranienosti
vremena poslovanja, on tu injenicu treba objaviti, zajedno sa osnovom po kojem je pripremio finansijske
izvjetaje i razlogom zbog kojeg se za subjekt smatra da nema neogranienost vremena poslovanja.
Uestalost izvjetavanja
3.10 Subjekt treba prezentirati potpuni set finansijskih izvjetaja (ukljuujui uporedne informacije pogledati
paragraf 3.14) najmanje jednom godinje. Kada se krajnji datum izvjetajnog perioda subjekta mijenja i
kada se godinji finansijski izvjetaji prezentiraju za period dui ili krai od jedne godine, subjekt treba
objaviti sljedee:
(a) tu injenicu,
(b) razlog za koritenje dueg ili kraeg perioda,
(c) injenicu da uporedivi iznosi prezentirani u finansijskim izvjetajima (ukljuujui i povezane
napomene) nisu sasvim uporedivi.
Dosljednost prezentacije
3.11 Subjekt treba zadrati nain prezentacije i klasifikacije stavki u finansijskim izvjetajima od jednog do drugog
perioda, osim ako:
(a) je oigledno, nakon znaajne promjene u prirodi poslovanja subjekta ili pregleda njegovih
finansijskih izvjetaja, da bi drugaija prezentacija ili klasifikacija bila prikladnija, imajui u vidu
kriterije za izbor i primjenu raunovodstvenih politika u Odjeljku 10 Raunovodstvene politike,
procjene i greke, ili
(b) ovaj Standard ne zahtijeva izmjenu prezentacije.
3.12 Kada je nain prezentacije ili klasifikacije stavki u finansijskim izvjetajima izmijenjen, subjekt treba
reklasifikovati uporedive iznose osim ukoliko je takva reklasifikacija neizvodljiva. Kada su uporedivi iznosi
reklasifikovani, subjekt treba objaviti sljedee:
(a) prirodu reklasifikacije,
(b) iznos svake stavke ili klasa stavki koje su reklasifikovane,
(c) razlog za reklasifikaciju.
3.13 Ako je neizvodljivo reklasifikovati uporedive iznose, subjekt treba objaviti zato reklasifikacija nije bila
izvodljiva.
Uporedne informacije
3.14 Osim onda kada ovaj Standard ne dozvoljava ili ne zahtijeva suprotno, subjekt treba objaviti uporedne
informacije iz prethodnog uporednog perioda za sve iznose prezentirane u finansijskim izvjetajima tekueg

IFRS Foundation 15
MSFI za MSS2015.
perioda. Subjekt uporedne informacije treba ukljuiti za narativnu i opisnu informaciju onda kada je to
relevantno za razumijevanje finansijskih izvjetaja tekueg perioda.
Znaajnost i saimanje
3.15 Subjekt treba odvojeno prezentirati svaku znaajnu klasu slinih stavki. Subjekt treba odvojeno prezentirati
stavke koje su razliite prirode ili funkcije osim ukoliko one nisu znaajne.
3.16 Izostavljanja ili pogrena iskazivanja stavki su znaajna ako bi, pojedinano ili zajedno, mogla uticati na
ekonomske odluke korisnika donesene na osnovu finansijskih izvjetaja. Znaajnost zavisi od veliine i
prirode izostavljanja ili pogrenog iskazivanja procijenjenog u datim okolnostima. Veliina ili priroda stavke,
ili kombinacija to dvoje, bi mogli biti odluujui faktor.
Potpuni set finansijskih izvjetaja
3.17 Potpuni set finansijskih izvjetaja subjekta treba ukljuiti sve od sljedeeg:
(a) izvjetaj o finansijskom poloaju na izvjetajni datum,
(b) neto od ovo dvoje:
(i) jedan izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti za izvjetajni period koji prezentira sve stavke
prihoda i rashoda priznate tokom perioda ukljuujui one stavke priznate prilikom
odreivanja dobiti ili gubitka (to je podzbir u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti) i
stavke ostale sveobuhvatne dobiti, ili
(ii) odvojen bilans uspjeha i odvojen izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti. Ukoliko subjekt
odabere da prezentira i bilans uspjeha i izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvjetaj o
sveobuhvatnoj dobiti poinje sa dobiti ili gubitkom, a onda prezentira stavke ostale
sveobuhvatne dobiti,
(c) izvjetaj o promjenama u kapitalu za izvjetajni period,
(d) izvjetaj o novanim tokovima za izvjetajni period,
(e) biljeke, koje ine kratak pregled znaajnih raunovodstvenih politika i druga objanjenja.
3.18 Ukoliko jedine promjene u kapitalu tokom perioda za koji se prezentiraju finansijski izvjetaji nastaju zbog
dobiti ili gubitka, isplate dividendi, ispravki greaka iz prethodnog perioda i promjena raunovodstvene
politike, subjekt moe prezentirati jedan izvjetaj o dobiti i zadranoj zaradi umjesto izvjetaja o
sveobuhvatnoj dobiti i izvjetaj o promjenama u kapitalu (pogledati paragraf 6.4).
3.19 Ukoliko subjekt nema stavke ostale sveobuhvatne dobiti ni za jedan od perioda za koji se finansijski izvjetaji
prezentiraju, on moe prezentirati samo bilans uspjeha, ili moe prezentirati izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti
u kojem je posljednji red nazvan dobit ili gubitak.
3.20 Zbog toga to paragraf 3.14 zahtijeva uporedne iznose iz prethodnog perioda za sve iznose prezentirane u
finansijskim izvjetajima, potpuni set finansijskih izvjetaja podrazumijeva da subjekt treba prezentirati, kao
minimum, dva od svakog zahtijevanog finansijskog izvjetaja i povezane biljeke.
3.21 U potpunom setu finansijskih izvjetaja, subjekt svaki od finansijskih izvjetaja treba prezentirati s jednakim
isticanjem.
3.22 Subjekt moe koristiti drugaije nazive finansijskih izvjetaja od onih koji su koriteni u ovom Standardu sve
dok oni nisu obmanjujui.
Oznaavanje finansijskih izvjetaja
3.23 Subjekt treba jasno oznaiti svaki od finansijskih izvjetaja i biljeke i napraviti razliku izmeu njih i drugih
informacija u istom dokumentu. Osim toga, subjekt treba prezentirati sljedee informacije, posebno ih istiui,
i ponoviti ih kada je to neophodno za razumijevanje prezentiranih informacija:
(a) naziv subjekta koji objavljuje izvjetaje i svaku promjenu naziva od kraja prethodnog izvjetajnog
perioda,
16
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(b) da li se finansijski izvjetaji odnose na pojedinani subjekt ili na grupu subjekata,

(c) datum kraja izvjetajnog perioda i period za koji su finansijski izvjetaji sainjeni,
(d) izvjetajnu valutu u kojoj su izraeni prezentirani podaci, onako kako je definisano u Odjeljku
30 Prevoenje stranih valuta,
(e) nivo zaokruivanja, ako ga je bilo, koriten prilikom prezentiranja iznosa u finansijskih izvjetajima.
3.24 Subjekt u biljekama treba objaviti sljedee:
(a) sjedite i pravni oblik subjekta, zemlju u kojoj je registrovan i adresu sjedita (ili osnovnog mjesta
poslovanja, ukoliko je ono razliito od sjedita),
(b) opis prirode poslovanja subjekta i njegovih osnovih aktivnosti.
Prezentacija informacija koje ovaj Standard ne zahtijeva
3.25 Ovaj Standard se ne bavi prezentacijom informacija o segmentu, zaradama po dionici ili periodinim
finansijskim izvjetajima malih ili srednjih subjekata. Subjekt koji vri takva objavljivanja treba opisati osnov
za sastavljanje i prezentaciju tih informacija.

IFRS Foundation 17
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 4
Izvjetaj o finansijskom poloaju
4.1 Ovaj odjeljak odreuje koje informacije trebaju biti prezentirane u izvjetaju o finansijskom poloaju i
kako ih prezentirati. Izvjetaj o finansijskom poloaju (ponekad nazivan i bilans stanja) prezentira imovinu,
obaveze i kapital subjekta na odreeni datum kraj izvjetajnog perioda.
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o finansijskom poloaju
4.2 Minimalno, izvjetaj o finansijskom poloaju treba obuhvatiti stavke koje predstavljaju sljedee iznose:
(a) novac i novane ekvivalente,
(b) potraivanja od kupaca i druga potraivanja,
(c) finansijsku imovinu (iskljuujui iznose prikazane pod (a), (b), (j) i (k)),
(d) zalihe,
(e) nekretnine, postrojenja i opremu,
(ea) ulaganje u nekretnine po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju i
umanjenje vrijednosti,
(f) ulaganje u nekretnine po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha,
(g) nematerijalnu imovinu,
(h) bioloku imovinu po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju i umanjenje
vrijednosti,
(i) bioloku imovinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha,
(j) ulaganja u pridruene subjekte,
(k) ulaganja u zajedniki kontrolisane subjekte,
(l) obaveze prema dobavljaima i ostale obaveze,
(m) finansijske obaveze (iskljuujui iznose prikazane pod (l) i (p)),
(n) obaveze i imovinu za tekui porez,
(o) odloene porezne obaveze i odloenu poreznu imovinu (ove stavke se uvijek trebaju klasifikovati
kao dugotrajne),
(p) rezervisanja,
(q) manjinske (nekontrolirajue) interese, prikazane u okviru kapitala odvojeno od kapitala koji se
moe pripisati vlasnicima matice (matinog subjekta),
(r) kapital koji se moe pripisati vlasnicima matinog subjekta.
4.3 Subjekt u izvjetaju o finansijskom poloaju treba prezentirati dodatne stavke, zaglavlja i podzbirove onda
kada je takvo prezentiranje relevantno za razumijevanje finansijskog poloaja subjekta.
Razlikovanje kratkotrajno/dugotrajno (kratkorono/dugorono; tekue/

netekue)
4.4. Subjekt u svom izvjetaju o finansijskom poloaju treba prezentirati kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu, kao
i kratkotone i dugorone obaveze, kao odvojene grupe u skladu sa paragrafima 4.5-4.8, osim onda kada
prezentacija zasnovana na likvidnosti prua informaciju koja je pouzdana i relevantnija. Kada se primjenjuje
ovaj izuzetak, sva imovina i obaveze trebaju biti prezentirani po redoslijedu likvidnosti (rastue ili opadajue).
18
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Kratkotrajna imovina
4.5 Subjekt imovinu treba klasifikovati kao kratkotrajnu kada:

(a) oekuje da e imovina biti realizovana, ili se namjerava prodati ili potroiti, tokom uobiajenog
poslovnog ciklusa subjekta;
(b) imovinu dri prvenstveno za potrebe trgovanja;
(c) se oekuje da e imovina biti realizovana u roku od dvanaest mjeseci od datuma izvjetajnog
perioda; ili
(d) je ta imovina novac ili novani ekvivalent, osim ako je ograniena njena razmjena ili koritenje za
izmirenje obaveze najmanje dvanaest mjeseci od datuma izvjetajnog perioda.
4.6 Subjekt svu ostalu imovinu treba klasifikovati kao dugotrajnu. Kada se ne moe jasno utvrditi poslovni ciklus
subjekta, pretpostavlja se da je njegovo trajanje dvanaest mjeseci.
Kratkorone obaveze
4.7 Subjekt obavezu treba klasifikovati kao kratkoronu kada:

(a) oekuje da e obaveza biti izmirena tokom uobiajenog poslovnog ciklusa subjekta;
(b) obavezu dri prvenstveno za potrebe trgovanja;
(c) obaveza dospijeva za izmirenje u roku od dvanaest mjeseci od datuma izvjetajnog perioda; ili
(d) subjekt nema bezuslovno pravo da odloi izmirenje obaveze najmanje dvanaest mjeseci od datuma
izvjetajnog perioda.
4.8 Subjekt sve ostale obaveze treba klasifikovati kao dugorone.
Redoslijed i format stavki u izvjetaju o finansijskom poloaju
4.9 Ovaj Standard ne propisuje redoslijed ili format po kojem stavke trebaju biti prezentirane. U paragrafu 4.2
se jednostavno navodi lista stavki koje su po prirodi ili funkciji dovoljno razliite da zahtijevaju odvojenu
prezentaciju u izvjetaju o finansijskom poloaju. Tome treba dodati sljedee:
(a) linijske stavke se ukljuuju kada je veliina, priroda ili funkcija stavke ili grupe slinih stavki takva
da je odvojena prezentacija relevantna za za razumijevanju finansijskog poloaja subjekta, i
(b) koriteni opisi i redanje stavki ili grupa slinih stavki po nekom redoslijedu mogu biti izmijenjeni
u skladu sa prirodom subjekta i njegovih transakcija da bi se pruila informacija relevantna za
razumijevanje finansijskog poloaja subkjekta.
4.10 Prosuivanje o tome da li se dodatne stavke prezentiraju odvojeno je zasnovano na procjeni svega to slijedi:
(a) iznosa, prirode i likvidnosti imovine,
(b) funkcije imovine u subjektu,
(c) iznosa, prirode i roka dospijea obaveza.
Informacije koje trebaju biti prezentirane ili u izvjetaju o finansijskom

poloaju ili u biljekama
4.11 Subjekt treba objaviti, ili u izvjetaju o finansijskom poloaju ili u biljekama, sljedee podgrupe prezentiranih
linijskih stavki:
(a) nekretnine, postrojenja i oprema po grupama odgovarajuim za taj subjekt;
(b) potraivanja od kupaca i druga potraivanja odvojeno prikazujui potraivanja od povezanih
strana, potraivanja od drugih strana, kao i potraivanja po osnovu obraunatih jo nefakturisanih
prihoda;
(c) zalihe, odvojeno prikazujui iznose zaliha:

IFRS Foundation 19
MSFI za MSS2015.
(i) koje se dre za prodaju u uobiajenom toku poslovanja,

(ii) koje su u procesu proizvodnje za takvu prodaju,
(iii) koje su u obliku materijala ili sirovina koje e biti potroene u procesu proizvodnje ili
pruanjem usluga.
(d) obaveze prema dobavljaima i ostale obaveze, odvojeno prikazujui iznose neizmirenih obaveza
prema dobavljaima i povezanim stranama, kao i pasivnih vremenskih razgranienja;
(e) rezervisanja za primanja zaposlenih i ostala rezervisanja;
(f) grupe kapitala, kao to su uplaeni kapital, dionika premija, nerasporeena dobit i stavke prihoda
i rashoda koje se, kao to zahtijeva ovaj Standard, priznaju u ostalu sveobuhvatnu dobit
prezentiraju odvojeno u kapitalu.
4.12 Subjekt sa dionikim kapitalom treba, ili u izvjetaju o finansijskom poloaju ili u bijekama, objaviti sljedee:
(a) za svaku vrstu dionikog kapitala:
(i) broj odobrenih dionica;
(ii) broj izdatih i potpuno uplaenih dionica, kao i izdatih dionica koje nisu potpuno uplaene;
(iii) nominalnu vrijednost dionice ili da dionice nemaju nominalnu vrijednost;
(iv) usklaivanje broja dionica u opticaju na poetku i na kraju perioda. Ovo usklaivanje ne
treba biti prezentirano za prethodne periode.
(v) prava, prioritete i ogranienja koja se odnose na tu vrstu dionica, ukljuujui ogranienja
u raspodjeli dividendi i isplati povrata kapitala;
(vi) dionice subjekta koje dri taj subjekt ili njegova zavisna ili pridruena drutva; i
(vii) dionice rezervisane za izdavanje po osnovu opcija i ugovora za podaju dionica,
ukljuujui uslove i iznose.
(b) opis svake rezerve u okviru kapitala.
4.13 Subjekt bez dionikog kapitala, kao to su partnersko drutvo ili trust, treba objaviti informaciju istovjetne
onima koje se zahtijevaju u paragrafu 4.12 (a), prikazujui promjene tokom perioda za svaku kategoriju
kapitala, kao i prava, prioritete i ogranienja koja se odnose na svaku kategoriju kapitala.
4.14 Ukoliko subjekt na datum izvjetajnog perioda ima obavezujui prodajni ugovor za znaajno otuenje
imovine, ili grupe imovine i obaveza, subjekt treba objaviti sljedee informacije:
(a) opis imovine ili grupe imovine i obaveza,
(b) opis injenica i okolnosti prodaje ili plan,
(c) knjigovodstvenu vrijednost imovine ili, ako otuenje ukljuuje grupu imovine i obaveza,
knjigovodstvenu vrijednost te imovine i obaveza.
20
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 5
Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti i Bilans uspjeha
5.1 Ovaj odjeljak zahtijeva od subjekta da prezentira svoju ukupnu sveobuhvatnu dobit za period tj. svoju
finansijsku uspjenost za period u jednom ili u dva finansijska izvjetaja. On propisuje koje informacije
trebaju biti prezentirane u tim izvjetajima i kako ih prezentirati.
Prezentacija sveobuhvatne dobiti
5.2 Subjekt svoju sveobuhvatnu dobit za period treba prezentirati:

(a) u jednom izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, u tom sluaju se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti
prezentiraju sve stavke prihoda i rashoda priznate u tom periodu, ili
(b) u dva izvjetaja bilansu uspjeha i izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti u tom sluaju se u bilansu
uspjeha prezentiraju sve stavke prihoda i rashoda priznate u tom periodu osim onih koje su priznate
u sveobuhvatnoj dobiti izvan dobiti ili gubitka i na nain kako dozvoljava ili zahtijeva ovaj
Standard.
5.3 Promjena sa pristupa zasnovanog na jednom izvjetaju na pristup sa dva izvjetaja, ili obrnuto, je promjena
raunovodstvene politike za koju se primjenjuje Odjeljak 10 Raunovodstvene politike, procjene i greke.
Pristup zasnovan na jednom izvjetaju
5.4 Kod pristupa zasnovanog na jednom izvjetaju, izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti treba ukljuiti sve stavke
prihoda i rashoda priznate u tom periodu osim ako ovaj Standard ne zahtijeva drugaije. Ovaj Standard
predvia razliit tretman za sljedee okolnosti:
(a) efekti ispravki greaka i promjena raunovodstvenih politika se prezentiraju kao retroaktivne
korekcije prethodnih perioda, a ne kao dio dobiti ili gubitka perioda u kojem su nastali (pogledati
Odjeljak 10), i
(b) etiri vrste ostale sveobuhvatne dobiti se priznaju kao dio sveobuhvatne dobiti, izvan dobiti i
gubitka, onda kada nastanu:
(i) neki dobici i gubici nastali prevoenjem finansijskih izvjetaja inostranog poslovanja
(pogledati Odjeljak 30 Prevoenje stranih valuta),
(ii) neki aktuarski dobici i gubici (pogledati Odjeljak 28 Primanja zaposlenih),
(iii) neke promjene u fer vrijednosti instrumenata zatite (pogledati Odjeljak 12 Pitanja
vezana za ostale finansijske instrumente), i
(iv) promjene u revalorizacionoj rezervi za nekretnine, postrojenja i opremu mjerene u
skladu s modelom revalorizacije (vidi Odjeljak 17 Nekretnine, postrojenja i oprema).
5.5. Subjekt, minimalno, u izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti treba ukljuiti iznose sljedeih stavki za period:
(a) prihode,
(b) trokove finansiranja,
(c) udio u dobiti ili gubitku od ulaganja u pridruene subjekte (pogledati Odjeljak 14 Ulaganja u
pridruene subjekte) i zajednike poduhvate (pogledati Odjeljak 15 Ulaganja u zajednike
poduhvate), obraunat koristei metoduudjela,
(d) porezni rashod, iskljuujui porez rasporeen na stavke (e), (g) i (h) navedene ispod (pogledati
paragraf 29.35),
(e) jedan iznos koji ini zbir:
(i) dobiti ili gubitka poslije oporezivanja zbog prekinutog poslovanja, i

IFRS Foundation 21
MSFI za MSS2015.
(ii) dobiti ili gubitka poslije oporezivanja koji se moe pripisati umanjenju vrijednosti,
ili ukidanju umanjenja vrijednosti, imovine u prekinutom poslovanju (vidi Odjeljak 27
Umanjenje vrijednosti imovine), kako u momentu klasifikacije kao prekinuto poslovanje,
tako i nakon, kao i otuenju neto imovine koja tvori prekinuto poslovanje,
(f) dobit ili gubitak (ukoliko subjekt nema stavke ostale sveobuhvatne dobiti, ova stavka ne mora biti
prezentirana),
(g) svaku stavku ostale sveobuhvatne dobiti (pogledati paragraf 5.4. (b)) razvrstanu po prirodnoj vrsti
(iskljuujui iznose pod (h)). Takve stavke se grupiu u one koje, u skladu s ovim Standardom:
(i) nee biti reklasifikovane naknadno u dobit ili gubitakto jest one u paragrafu 5.4(b)
(i)(ii) i (iv), i
(ii) e biti reklasifikovane naknadno u dobit ili gubitak kada budu ispunjeni posebni uslovi
to jest one u paragrafu 5.4(b)(iii).
(h) udio ostale sveobuhvatne dobiti pridruenih subjekata i zajednikih poduhvata, obraunat
koritenjem metode udjela,
(i) ukupna sveobuhvatna dobit (ukoliko subjekt nema stavke ostale sveobuhvatne dobiti, moe se
koristiti neki drugi naziv za ovu stavku, kao to su dobit ili gubitak).
5.6 Subjekt u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti treba odvojeno objaviti sljedee stavke koje se odnose na
rasporeivanje dobiti ili gubitka za period:
(a) dobit ili dubitak perioda koji se moe pripisati:
(i) manjinskim (nekontrolirajuim) interesima, i
(ii) vlasnicima matinog subjekta,
(b) ukupna sveobuhvatna dobit perioda koja se moe pripisati:
(i) manjinskim (nekontrolirajuim) interesima,
(ii) vlasnicima matinog subjekta.
Pristup zasnovan na dva izvjetaja
5.7 Kod pristupa zasnovanog na dva izvjetaja, u bilansu uspjeha treba, minimalno, prikazati stavke koje
prezentiraju iznose iz paragrafa 5.5.(a)-5.5.(f) za taj period, sa dobiti ili gubitkom kao posljednjom stavkom.
Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti treba poeti sa dobiti ili gubitkom kao prvom stavkom i treba, minimalno,
prikazati stavke koje prezentiraju iznose u paragrafu 5.5.(g)-5.5.(i) i paragrafu 5.6. za taj period.
Zahtjevi primjenljivi na oba pristupa
5.8 Prema ovom Standardu, efekti ispravki greaka i promjena raunovodstvene politike se prezentiraju kao
retroaktivne korekcije prethodnih perioda, a ne kao dio dobiti ili gubitka perioda u kojem nastaju (pogledati
Odjeljak 10).
5.9 Subjekt u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (i bilansu uspjeha, ako je prezentiran) treba prezentirati dodatne
stavke, zbirove i meuzbirove onda kada je takva prezentacija relevantna za razumijevanje finansijske
uspjenosti subjekta.
5.10 Subjekt ne treba prezentirati ili opisivati bilo koju od stavki prihoda i rashoda kao vanredne stavke u
izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili u bilansu uspjeha, ako se prezentira) ili u biljekama.
Analiza rashoda
5.11 Subjekt treba prezentirati analizu rashoda koristei razvrstavanje koje se zasniva na prirodi ili na funkciji
rashoda u okviru subjekta, koja god da prua informaciju koja je pouzdanija i relevantnija.
22
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Analiza po prirodi rashoda
(a) Kod ove metode razvrstavanja, rashodi se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti grupiu prema
njihovoj prirodi (na primjer, amortizacija, nabavka materijala, trokovi transporta, primanja
zaposlenih i trokovi oglaavanja) i ne vri se njihovo rasporeivanje izmeu razliitih funkcija u
okviru subjekta.
Analiza po funkciji rashoda
(b) Kod ove metode razvrstavanja, rashodi se grupiu prema njihovoj funkciji kao dio trokova prodatih
proizvoda ili, na primjer, trokova distribucije ili administrativnih aktivnosti. Minimalno, subjekt
svoje trokove prodatih proizvoda objavljuje po ovoj metodi odvojeno od ostalih rashoda.

IFRS Foundation 23
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 6
Izvjetaj o promjenama u kapitalu i Izvjetaj o dobiti i zadranoj dobiti
6.1 Ovaj odjeljak postavlja zahtjeve za prezentiranje promjena u kapitalu subjekta za neki period, ili kroz izvjetaj
o promjenama u kapitalu ili, ako su ispunjeni odreeni uslovi i ako subjekt to odabere, u izvjetaju o dobiti
i zadranoj dobiti.
Izvjetaj o promjenama u kapitalu
Svrha
6.2 Izvjetaj o promjenama u kapitalu prezentira dobit ili gubitak subjekta za izvjetajni period, ostalu
sveobuhvatnu dobit perioda, efekte promjena raunovodstvenih politika i ispravki greaka priznatih za
taj period, iznose ulaganja vlasnika u njihovom svojstvu vlasnika, kao i iznose dividendi i drugih raspodjela
tokom perioda.
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o promjenama

u kapitalu
6.3 Izvjetaj o promjenama u kapitalu sadri sljedee informacije:

(a) ukupnu sveobuhvatnu dobit perioda, odvojeno iskazujui ukupne iznose koji se mogu pripisati
vlasnicima matinog subjekta i manjinskim (nekontrolirajuim) interesima;
(b) za svaku komponentu kapitala, efekte retrospektivne primjene ili retrospektivnog prepravljanja
priznatih u skladu sa Odjeljkom 10 Raunovodstvene politike, procjene i greke;
(c) za svaku komponentu kapitala, knjigovodstvene vrijednosti na poetku i na kraju perioda,
odvojeno objavljujui promjene koje nastaju kao rezultat:
(i) dobiti ili gubitka,
(ii) ostale sveobuhvatne dobiti,
(iii) iznose ulaganja vlasnika u njihovom svojstvu vlasnika, kao i dividende i raspodjele
vlasnicima, odvojeno iskazujui emisije dionica, transakcije sa vlastitim dionicama,
dividende i ostale raspodjele vlasnicima te promjene vlasnikih udjela u zavisnim
subjektima koje ne dovode do gubitka kontrole.
Izvjetaj o dobiti i zadranoj zaradi
Svrha
6.4 Izvjetaj o dobiti i zadranoj zaradi prezentira dobit ili gubitak subjekta i promjene u zadranoj zaradi
izvjetajnog perioda. Paragraf 3.18 dozvoljava subjektu da prezentira izvjetaj o dobiti i zadranoj zaradi
umjesto izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti i izvjetaja o promjenama u kapitalu, ako su jedine promjene
u kapitalu subjekta tokom perioda za koje se finansijski izvjetaji prezentiraju nastale iz dobiti ili gubitka,
isplate dividendi, ispravki greaka iz prethodnog perioda, kao i promjena raunovodstvene politike.
24
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o dobiti

i zadranoj zaradi
6.5 Subjekt u izvjetaju o dobiti i zadranoj zaradi treba prezentirati sljedee stavke, kao dodatak informacijama
koje su zahtijevane u Odjeljku 5 Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti i Bilans uspjeha:
(a) zadranu zaradu na poetku izvjetajnog perioda,
(b) objavljene i isplaene ili isplative dividende tokom perioda,
(c) prepravljanja zadrane zarade za ispravke greaka prethodnih perioda,
(d) prepravljanja zadrane zarade za promene raunovodstvene politike,
(e) zadranu zaradu na kraju izvjetajnog perioda.

IFRS Foundation 25
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 7
Izvjetaj o novanim tokovima
7.1 Ovaj odjeljak odreuje informacije koje trebaju biti prezentirane u izvjetaju o novanim tokovima i
nain na koji ih treba prezentirati. Izvjetaj o novanim tokovima prua informaciju o promjenama u novcu
i novanim ekvivalentima subjekta tokom izvjetajnog perioda, odvojeno prikazujui promjene iz
poslovnih, ulagakih i finansijskih aktivnosti.
Novani ekvivalenti
7.2 Novani ekvivalenti su kratkorona, visoko likvidna ulaganja koja se dre radi izmirivanja kratkoronih
novanih obaveza, a ne radi ulaganja ili drugih namjena. Prema tome, ulaganje se uobiajeno tretira kao
novani ekvivalent samo onda kada ima kratak rok dospijea, recimo tri mjeseca ili krae od dana sticanja.
Dozvoljena prekoraenja po bankovnim raunima se uobiajeno smatraju finansijskim aktivnostima slinim
uzimanju zajmova. Meutim, ukoliko su naplative po vienju i predstavljaju sastavni dio upravljanja novcem
subjekta, dozvoljena prekoraenja po bankovnim raunima su komponenta novca i novanih ekvivalenata.
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o novanim tokovima
7.3 Subjekt treba prezentirati izvjetaj o novanim tokovima kojim se prikazuju novani tokovi za izvjetajni
period, svrstani po poslovnim, ulagakim i finansijskim aktivnostima.
Poslovne aktivnosti
7.4 Poslovne aktivnosti su osnovne aktivnosti subjekta kojima se ostvaruju prihodi. Prema tome, novani tokovi
iz poslovnih aktivnosti su obino rezultat transakcija i drugih dogaaja i uslova koji se ukljuuju u odreivanje
dobiti ili gubitka. Primjeri novanih tokova iz poslovnih aktivnosti su:
(a) novani primici od prodaje dobara i pruanja usluga,
(b) novani primici od tantijema, naknada, provizija i drugih prihoda,
(c) novane isplate dobavljaima za robe i usluge,
(d) novane isplate zaposlenim i za raun zaposlenih,
(e) novane isplate ili povrat poreza na dobit, osim kada se mogu identifikovati kao finansijske ili
ulagake aktivnosti,
(f) novani primici i isplate od ulaganja, zajmova i drugih ugovora koji se dre za potrebe preprodaje
ili trgovanja, slini zalihama steenim namjenski za preprodaju.
Neke transakcije, kao to je prodaja postrojenja od strane proizvoakog subjekta, mogu dovesti do nastanka
dobitka ili gubitka koji se ukljuuje u neto dobit ili gubitak. Meutim, novani tokovi povezani s takvim
transakcijama su novani tokovi iz ulagakih aktivnosti.
Ulagake aktivnosti
7.5 Ulagake aktivnosti su sticanje ili otuenje dugotrajne imovine i druga ulaganja koja nisu ukljuena u
novane ekvivalente. Primjeri novanih tokova koji nastaju iz ulagakih aktivnosti su:
(a) novane isplate za sticanje nekretnina, postrojenja i opreme (ukljuujui i samostalno izgraene
nekretnine, postrojenja i opremu), nematerijalne imovine i druge dugotrajne imovine,
(b) novani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne i druge dugotrajne
imovine,
26
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(c) novane isplate za sticanje vlasnikih ili dunikih instrumenata drugih subjekata i udjela
u zajednikim poduhvatima (osim isplata za one instrumente koji se smatraju novanim
ekvivalentima ili se dre za preprodaju ili trgovanje),
(d) novani primici od prodaje vlasnikih ili dunikih instrumenata drugih subjekata i udjela
u zajednikim poduhvatima (osim primitaka za one instrumente koji se smatraju novanim
ekvivalentima ili se dre za trgovanje ili preprodaju),
(e) novani avansi i zajmovi dati drugim stranama,
(f) novani primici od povrata avansa i zajmova datih drugim stranama,
(g) novane isplate za posebne ugovore kao to su futures, forward, opcija i swap, osim kada se ovi
ugovori dre za preprodaju ili trgovanje, ili isplate koje se kvalifikuju kao finansijske aktivnosti,
(h) novani primici od posebnih ugovora kao to su futures, forward, opcija i swap, osim kada se ovi
ugovori dre za preprodaju ili trgovanje, ili primici koji se kvalifikuju kao finansijske aktivnosti.
Kada se ugovor raunovodstveno tretira kao zatita (hedging) (pogledati Odjeljak 12 Pitanja vezana za
ostale finansijske instrumente), subjekt treba klasifikovati novane tokove na isti nain kao i novane tokove
zatienih stavki.
Finansijske aktivnosti
7.6 Finansijske aktivnosti su aktivnosti koje dovode do promjena veliine i sastava uloenog kapitala i uzetih
zajmova subjekta. Primjeri novanih tokova nastalih iz finansijskih aktivnosti su:
(a) novani primici od izdavanja dionica ili drugih vlasnikih instrumenata,
(b) novane isplate vlasnicima radi sticanja ili otkupa dionica subjekta,
(c) novani primici od izdavanja zadunica, zajmova, mjenica, obveznica, hipoteka i drugih
kratkoronih ili dugoronih pozajmljivanja,
(d) novane otplate pozajmljenih iznosa,
(e) novane isplate korisnika najma za umanjenje neizmirene obaveze po osnovu finansijskog najma.
Izvjetavanje o novanim tokovima iz poslovnih aktivnosti
7.7. Subjekt novane tokove iz poslovnih aktivnosti treba prezentirati koristei:

(a) indirektnu metodu, kojom se dobit ili gubitak usklauju za efekte nenovanih transakcija, bilo
kakvih rezervisanja ili obraunskih iznosa prolih ili buduih novanih primitaka ili isplata iz
poslovnih aktivnosti, kao i stavki prihoda ili rashoda povezanih sa ulagakim ili finansijskim
novanim tokovima, ili
(b) direktnu metodu, kojom se objavljuju osnovne grupe bruto novanih primitaka i bruto novanih
isplata.
Indirektna metoda
7.8 Kod indirektne metode, neto novani tokovi iz poslovnih aktivnosti odreuju se usklaivanjem dobiti ili
gubitka za efekte:
(a) promjene stanja zaliha i potraivanja i obaveza iz poslovanja tokom perioda,
(b) nenovanih stavki kao to su amortizacija, rezervisanja, odloeni porez, obraunati prihodi
(rashodi) koji jo uvijek nisu naplaeni (plaeni) u novcu, nerealizovane pozitivne i negativne
kursne razlike, nerasporeena dobit pridruenih subjekata i subjekata sa manjinskim
(nekontrolirajuim) interesom.

IFRS Foundation 27
MSFI za MSS2015.
Direktna metoda
7.9 Kod direktne metode, neto novani tokovi iz poslovnih aktivnosti se prezentiraju objavljivanjem informacija
o osnovnim grupama bruto novanih primitaka i bruto novanih isplata. Takve informacije se mogu dobiti:
(a) iz raunovodstvenih evidencija subjekta; ili
(b) usklaivanjem prihoda od prodaje, trokova prodatih proizvoda i drugih stavki izvjetaja o
sveobuhvatnoj dobiti (ili bilansa uspjeha, ako se prezentira) za:
(i) promjene stanja zaliha i potraivanja i obaveza iz poslovanja tokom perioda,
(ii) druge nenovane stavke, i
(iii) ostale stavke iji su novani efekti ulagaki i finansijski novani tokovi.
Izvjetavanje o novanim tokovima iz ulagakih i finansijskih aktivnosti
7.10 Subjekt treba odvojeno prezentirati osnovne grupe bruto novanih primitaka i bruto novanih isplata nastalih
iz ulagakih i finansijskih aktivnosti. Ukupni novani tokovi nastali od sticanja i otuenja zavisnih subjekata
ili drugih poslovnih jedinica trebaju biti prezentirani odvojeno i klasifikovani kao ulagake aktivnosti.
Novani tokovi u stranoj valuti
7.11 Subjekt novane tokove nastale iz transakcija u stranoj valuti treba evidentirati u funkcionalnoj valuti,
primjenjujui na iznos u stranoj valuti kurs koji izmeu funkcionalne i strane valute vrijedi na dan novanog
toka.
7.12 Subjekt novane tokove zavisnog subjekta u inostranstvu treba prevesti po kursu koji izmeu funkcionalne
valute subjekta i strane valute vrijedi na dan novanog toka.
7.13 Nerealizovani dobici i gubici nastalih usljed promjena u kursu strane valute nisu novani tokovi. Meutim,
da bi se uskladili novac i novani tokovi na poetku i na kraju perioda, efekti promjene kursa na novac
i novane ekvivalente koji se dre ili dospijevaju u stranoj valuti moraju biti prezentirani u izvjetaju o
novanim tokovima. Prema tome, subjekt treba ponovo izmjeriti novac i novane tokove koji se dre tokom
izvjetajnog perioda (kao to su iznosi strane valute u blagajni i na deviznim bankovnim raunima) po kursu
koji vrijedi na kraju perioda. Subjekt proistekle nerealizovane dobitke i gubitke treba prezentirati odvojeno
od novanih tokova iz poslovnih, ulagakih i finansijskih aktivnosti.
Kamate i dividende
7.14 Subjekt novane tokove treba prezentirati odvojeno od primljenih i isplaenih kamata i dividendi. Subjekt
novane tokove treba iz perioda u period dosljedno klasifikovati kao poslovne, ulagake i finansijske
aktivnosti.
7.15 Subjekt plaene kamate i primljene kamate i dividende moe klasifikovati novane tokove iz poslovnih
aktivnosti zato to su ukljueni u dobit ili gubitak. Alternativno, subjekt plaene kamate i primljene kamate i
dividende moe klasifikovati kao novane tokove iz finansijskih i ulagakih aktivnosti s obzirom na to da se
radi o trokovima pribavljanja finansijskih resursa ili povratima od ulaganja.
7.16 Subjekt isplaene dividende moe klasifikovati kao novane tokove iz finansijskih aktivnosti zato to su to
trokovi pribavljanja finansijskih resursa. Alternativno, subjekt isplaene dividende moe klasifikovati kao
dio novanih tokova iz poslovnih aktivnosti zato to se isplauju iz novanih tokova iz poslovnih aktivnosti.
Porez na dobit
7.17 Subjekt treba odvojeno prezentirati novane tokove nastale od poreza na dobit i klasifikovati ih kao novane
tokove iz poslovnih aktivnosti, osim ako se mogu posebno vezati za ulagake i finansijske aktivnosti. Kada se
novani tokovi od poreza rasporeuju na vie od jedne grupe aktivnosti, subjekt treba objaviti ukupan iznos
plaenih poreza.
28
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Nenovane transakcije
7.18 Subjekt iz izvjetaja o novanim tokovima treba iskljuiti ulagake i finansijske transakcije koje ne zahtijevaju
upotrebu novca i novanih ekvivalenata. Subjekt takve transakcije treba objaviti negdje drugo u finansijskim
izvjetajima na nain koji prua sve relevantne informacije o tim ulagakim i finansijskim aktivnostima.
7.19 Mnoge ulagake i finansijske aktivnosti nemaju direktan uticaj na tekue novane tokove iako utiu na
strukturu kapitala i imovine subjekta. Izostavljanje novanih transakcija iz izvjetaja o novanim tokovima
je u skladu s ciljem izvjetaja o novanim tokovima jer ove stavke ne obuhvataju novane tokove tekueg
perioda. Primjeri nenovanih transakcija su:
(a) sticanje imovine ili direktnim preuzimanjem povezane obaveze ili putem finansijskog najma,
(b) sticanje subjekta putem emisije kapitala,
(c) konverzija duga u kapital.
Komponente novca i novanih ekvivalenata
7.20 Subjekt u izvjetaju o novanim tokovima treba prezentirati komponente novca i novanih ekvivalenata, kao i
uskladiti prezentirane iznose sa odgovarajuim stavkama u izvjetaju o finansijskom poloaju. Meutim, od
subjekta se ne zahtijeva da prezentira ovo usklaivanje ako je iznos novca i novanih ekvivalenata prezentiran
u izvjetaju o novanim tokovima identian iznosu koji je slino opisan u izvjetaju o finansijskom poloaju.
Ostala objavljivanja
7.21 Subjekt treba objaviti, zajedno sa komentarom uprave, iznose znaajnih salda novca i novanih ekvivalenata
koje dri, a koja mu nisu na raspolaganju za koritenje. Novac i novani ekvivalenti koje subjekt dri mu
moda nisu na raspolaganju zbog, izmeu ostalog, deviznih kontrola ili pravnih ogranienja.

IFRS Foundation 29
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 8
Biljeke uz finansijske izvjetaje
8.1 Ovaj odjeljak postavlja naela na kojima se zasnivaju informacije koje trebaju biti prezentirane u biljekama
uz finansijske izvjetaje i nain na koji ih treba prezentirati. Biljeke sadre informacije koje su dodatak
onim prezentiranim u izvjetaju o finansijskom poloaju, izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, bilansu
uspjeha (ako je prezentiran), kombinovanom izvjetaju o dobiti i zadranoj zaradi (ako je prezentiran),
izvjetaju o promjenama u kapitalu i izvjetaju o novanim tokovima. Biljeke pruaju narativne opise
ili ralanjivanje stavki prezentiranih u tim izvjetajima, kao i informacije o stavkama koje nisu kvalifikovane
za priznavanje u tim izvjetajima. Kao dodatak zahtjevima ovog odjeljka, skoro svi drugi odjeljci ovog
Standarda zahtijevaju objavljivanja koja se uobiajeno prezentiraju u biljekama.
Struktura biljeki
8.2 Biljeke trebaju:

(a) prezentirati informacije o osnovu za sastavljanje finansijskih izvjetaja i o koritenim
raunovodstvenim politikama, u skladu sa paragrafima 8.5-8.7;
(b) objaviti informacije koje zahtijeva ovaj Standard, a koje nisu prezentirane negdje drugo u
finansijskim izvjetajima; i
(c) pruiti informacije koje nisu prezentirane negdje drugo u finansijskim izvjetajima, ali su relevantne
za shvatanje bilo kojeg od njih.
8.3 Subjekt biljeke treba, koliko god je mogue, prezentirati na sistematian nain. Subjekt treba izvriti unakrsna
upuivanja izmeu svake stavke u finansijskim izvjetajima i sa njima povezanih informacija u biljekama.
8.4 Subjekt biljeke obino prezentira sljedeim redoslijedom:
(a) izjava da su finansijski izvjetaji sastavljeni u skladu sa MSFI za MSS (pogledati paragraf 3.3);
(b) saetak znaajnih raunovodstvenih politika koje su primijenjene (pogledati paragraf 8.5);
(c) dodatne informacije za stavke prezentirane u finansijskim izvjetajima, redoslijedom po kojem su
svaki izvjetaj i svaka stavka prezentirani; i
(d) sva druga objavljivanja.
Objavljivanje raunovodstvenih politika
8.5 Subjekt treba objaviti sljedee u saetku znaajnih raunovodstvenih politika:

(a) osnov (ili osnovi) za mjerenje koriteni prilikom sastavljanja finansijskih izvjetaja;
(b) druge koritene raunovodstvene politike koje su relevantne za razumijevanje finansijskih
izvjetaja.
Informacije o prosudbama
8.6 Subjekt u saetku znaajnih raunovodstvenih politika ili u ostalim biljekama treba objaviti prosudbe, osim
onih koje ukljuuju konkretne procjene (pogledati paragraf 8.7) koje je uprava napravila u procesu primjene
subjektovih raunovodstvenih politika i koje imaju najznaajniji efekat na iznose priznate u finansijskim
izvjetajima.
30
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Informacije o kljunim izvorima neizvjesnosti kod procjena
8.7 Subjekt u biljekama treba objaviti informacije o kljunim pretpostavkama koje se tiu budunosti i o ostalim
kljunim izvorima neizvjesnosti kod procjena na izvjetajni datum, a koje nose znaajan rizik od uzrokovanja
znaajnih prilagoavanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obaveza tokom naredne finansijske godine.
Imajui u vidu ovu imovinu i obaveze, biljeke obuhvataju detalje o:
(a) njihovoj prirodi,
(b) njihovom knjigovodstvenom iznosu na kraju izvjetajnog perioda.

IFRS Foundation 31
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 9
Konsolidovani i odvojeni finansijski izvjetaji
9.1 Ovaj odjeljak definie okolnosti u kojima subjekt koji primjenjuje ovaj Standard prezentira konsolidovane
finansijske izvjetaje i postupke za sastavljanje ovih izvjetaja u skladu s ovim Standardom. On, takoer,
ukljuuje uputstvo za odvojene finansijske izvjetaje i kombinovane finansijske izvjetaje ako se oni
sastavljaju u skladu s ovim Standardom. Ako matini subjekt sam po sebi nema javnu odgovornost, on
moe prezentirati svoje odvojene finansijske izvjetaje u skladu s ovim Standardom, ak i ako prezentira
svoje konsolidovane finansijske izvjetaje u skladu s punim MSFI ili drugim skupom opeprihvaenih
raunovodstvenih naela (ORN- eng.GAAP)
Zahtjev za prezentiranjem konsolidovanih finansijskih izvjetaja
9.2 Osim kada je dozvoljeno ili zahtijevano paragrafima 9.3 i 9.3C, matini subjekt treba prezentirati
konsolidovane finansijske izvjetaje u kojima konsoliduje svoja ulaganja u zavisne subjekte. Konsolidovani
finansijski izvjetaji trebaju obuhvatiti sve zavisne subjekte matinog subjekta.
9.3 Matini subjekt ne treba prezentirati konsolidovane finansijske izvjetaje ako su ispunjena oba sljedea
uslova:
(a) matini subjekt je i sam zavisni subjekt, i
(b) njegov krajnji matini subjekt (ili bilo koji matini subjekt nieg reda) sastavlja konsolidovane
finansijske izvjetaje ope namjene koji su u skladu sa punim MSFI ili s ovim Standardom.
9.3A Podlono odredbama paragrafa 9.3B, zavisni subjekt se ne konsoliduje ako je steen i dri se s namjerom
prodaje ili otuenja u roku od jedne godine od datuma njegovog sticanja (tj. datuma na koji sticatelj stie
kontrolu nad steenikom). Takav zavisni subjekt se raunovodstveno iskazuje u skladu sa zahtjevima iz
Odjeljka 11 Osnovni finansijski instrumenti kao za ulaganja iz paragrafa 11.8(d), umjesto u skladu s ovim
odjeljkom. Matini subjekt takoer osigurava objavljivanje iz paragrafa 9.23A.
9.3B Ako se zavisni subjekt koji je prethodno iskljuen iz konsolidacije u skladu s paragrafom 9.3A ne otui u roku
od jedne godine od datuma njegovog sticanja (tj. matini subjekt jo uvijek ima kontrolu nad tim zavisnim
subjektom):
(a) matini subjekt konsoliduje zavisni subjekt od datuma sticanja osim ako ispuni uslov iz paragrafa
9.3B(b). Prema tome, ako je datum sticanja bio u prethodnom periodu, odgovarajui prethodni
periodi se trebaju prepraviti.
(b) ako je odlaganje prouzrokovano dogaajima ili okolnostima koje su izvan kontrole matinog
subjekta i ako postoji dovoljno dokaza na izvjetajni datum da matini subjekt ostaje opredijeljen
za svoj plan da proda ili otui zavisni subjekt, matini subjekt nastavlja da iskazuje zavisni subjekt
u skladu s paragrafom 9.3A.
9.3C Ako matini subjekt nema drugih zavisnih subjekata osim zavisnih subjekata koje nije obavezan konsolidovati
u skladu s paragrafima 9.3A9.3B, on ne prezentira konsolidovane finansijske izvjetaje. Meutim, matini
subjekt osigurava objavljivanje iz paragrafa 9.23A.
9.4 Zavisni subjekt je subjekt koji je pod kontrolom matinog subjekta. Kontrola je mo upravljanja finansijskim
i poslovnim politikama subjekta na nain kojim bi se stekle koristi od njegovih aktivnosti. Ukoliko je subjekt
osnovao subjekt posebne namjene (SPN) radi ostvarivanja ogranienih i dobro definisanih ciljeva, on treba
konsolidovati SPN kada sutina odnosa upuuje na to da je SPN pod kontrolom tog subjekta (pogledati
paragrafe od 9.10-9.12).
9.5 Pretpostavlja se da kontrola postoji kada matini subjekt posjeduje, direktno ili indirektno preko zavisnih
subjekata, vie od polovine glasakog prava u okviru subjekta. Ova pretpostavka se moe prevazii u izuzetnim
okolnostima ukoliko se moe jasno dokazati da takvo vlasnitvo ne daje kontrolu. Kontrola, takoer, postoji
kada matini subjekt posjeduje polovinu ili manje glasakog prava u subjektu, ali ima:
(a) mo nad vie od polovine glasakog prava po osnovu sporazuma sa drugim ulagaima;
(b) mo upravljanja finansijskim i poslovnim politikama subjekta po statutu ili sporazumu;
32
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(c) mo imenovanja ili smjenjivanja veine lanova upravnog odbora ili odgovarajueg upravljakog
tijela, a taj odbor ili tijelo kontroliu subjekt;
(d) mo pribavljanja veine glasova na sastancima upravnog odbora ili odgovarajueg upravljakog
tijela, a taj odbor ili tijelo kontroliu subjekt.
9.6 Kontrola se, takoer, moe postii posjedovanjem opcija ili zamjenjivih instrumenata koji se mogu trenutno
iskoristiti ili imajui zastupnika sa sposobnou usmjeravanja aktivnosti u korist subjekta koji ima kontrolu.
9.7 Zavisni subjekt se ne iskljuuje iz konsolidacije samo zato to je ulaga organizacija koja ulae u rizine
poslove ili slian subjekt.
9.8 Zavisni subjekt se ne iskljuuje iz konsolidacije zato to su njegove poslovne aktivnosti drugaije od onih
kojim se bave ostali subjekti unutar konsolidovane grupe. Konsolidovanjem takvih subjekata se pruaju
relevantne informacije, kao i objavljivanjem dodatnih informacija u konsolidovanim finansijskim izvjetajima
o razliitim poslovnim aktivnostima zavisnih subjekata.
9.9 Zavisni subjekt se ne iskljuuje iz konsolidacije zato to posluje pod jurisdikcijom koja namee ogranienja
na prenos novca i druge imovine izvan te jurisdikcije.
Subjekti posebne namjene (SPN)
9.10 Subjekt moe biti osnovan da bi se postigao ogranien cilj (na primjer, da bi se realizovao najam, poduzele
istraivake i razvojne aktivnosti ili finansijska imovina pretvorila u neki utrivi instrument). Takav SPN
moe imati oblik korporacije, trusta, partnerstva ili nekorporativnog subjekta. esto se SPN osniva zakonskim
sporazumima koji nameu stroge zahtjeve po pitanju poslovanja SPN.
9.11 Subjekt treba sastaviti konsolidovane finansijske izvjetaje koji obuhvataju subjekt i sve SPN koje taj subjekt
kontrolie. Pored okolnosti opisanih u paragrafu 9.5, na to da subjekt kontrolie SPN mogu ukazati i sljedee
okolnosti (ovo nije konana lista):
(a) aktivnosti SPN se vre u korist subjekta u skladu sa njegovim posebnim poslovnim potrebama,
(b) subjekt ima konanu mo odluivanja po pitanju aktivnosti SPN ak i onda kada su svakodnevne
odluke delegirane,
(c) subjekt ima prava sticanja veine koristi od SPN te stoga moe biti izloen rizicima svojstvenim za
aktivnosti SPN,
(d) subjekt zadrava veinu rezidualnih ili rizika vlasnitva povezanih sa SPN ili njegovom imovinom.
9.12 Paragrafi 9.10 i 9.11 se ne primjenjuju na planove vezane za primanja zaposlenih poslije okonana radnog
odnosa ili ostale dugorone planove vezane za primanja zaposlenih na koje se primjenjuje Odjeljak 28
Primanja zaposlenih.
Postupci konsolidacije
9.13 Konsolidovani finansijski izvjetaji prezentiraju finansijske informacije o grupi kao jednom ekonomskom
subjektu. Prilikom sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvjetaja, subjekt treba:
(a) kombinovati finansijske izvjetaje matinog subjekta i njegovih zavisnih subjekata, stavku po
stavku, dodajui jedne drugim stavke imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda;
(b) eliminisati knjigovodstveni iznos ulaganja matinog subjekta u svaki od zavisnih subjekata, kao i
udio matinog subjekta u kapitalu svakog od zavisnih subjekata;
(c) izmjeriti i prezentirati manjinske (nekontrolirajue) interese u dobiti ili gubitku konsolidovanih
zavisnih subjekata za izvjetajni period odvojeno od udjela vlasnika matinog subjekta;
(d) izmjeriti i prezentirati manjinske (nekontrolirajue) interese bez prava kontrole u neto imovini
konsolidovanih zavisnih subjekata odvojeno od udjela matinog subjekta u njihovom kapitalu.
Manjinski (nekontrolirajui) interes se u neto imovini sastoji od:
(i) iznosa manjinskog (nekontrolirajueg) interesa na datum prvobitnog poslovnog spajanja
izraunat u skladu sa Odjeljkom 19 Poslovna spajanja i goodwill, i
(ii) uea manjinskog (nekontrolirajueg) interesa u promjenama kapitala od datuma
poslovnog spajanja.

IFRS Foundation 33
MSFI za MSS2015.
9.14 Srazmjerni dijelovi dobiti ili gubitka i promjena u kapitalu koji se rasporeuju vlasnicima matinog subjekta i
manjinskim (nekontrolirajuim) interesima su odreeni na osnovu postojeih vlasnikih udjela i ne odraavaju
mogue koritenje ili pretvaranje opcija ili konvertibilnih instrumenata.
Salda i transakcije unutar grupe
9.15 Salda i transakcije unutar grupe, ukljuujui prihode, rashode i dividende, se u potpunosti iskljuuju. Dobiti
i gubici, koji nastanu kao rezultat transakcija unutar grupe koje su priznate kao imovina, poput zaliha i
nekretnina, postrojenja i opreme, se u potpunosti iskljuuju. Gubici unutar grupe mogu ukazivati na
umanjenje vrijednosti koje zahtijeva priznavanje u konsolidovanim finansijskim izvjetajima (pogledati
Odjeljak 27 Umanjenje vrijednosti imovine). Odjeljak 29 Porez na dobit se primjenjuje na privremene
razlike koje su nastale eliminacijom dobiti i gubitaka, a koji su rezultat unutargrupnih transakcija.
Jednoobrazni izvjetajni datum
9.16 Finansijski izvjetaji matinog subjekta i njegovih zavisnih subjekata, koriteni u sastavljanju konsolidovanih
finansijskih izvjetaja, trebaju biti sastavljeni na isti izvjetajni datum, osim ako to nije izvodljivo. Ako je
neizvodljivo sastaviti finansijske izvjetaje zavisnog subjekta na isti izvjetajni datum kao matini subjekt,
matini subjekt konsoliduje finansijske informacije zavisnog subjekta koristei posljednje finansijske
izvjetaje zavisnog subjekta, korigovane za efekte znaajnih transakcija ili dogaaja koji se dese izmeu
datuma tih finansijski izvjetaja i datuma konsolidovanih finansijskih izvjetaja.
Jednoobrazne raunovodstvene politike
9.17 Konsolidovane finansijske izvjetaje treba sastaviti primjenom jednoobraznih raunovodstvenih politika
na meusobno sline transakcije i druge dogaaje i stanja u slinim okolnostima. Ukoliko lan grupe za
sline transakcije i dogaaje u slinim okolnostima koristi raunovodstvene politike drugaije od onih koje
su prihvaene za sastavljanje konsolidovanih finansijskih izvjetaja, prilikom sastavljanja konsolidovanih
finansijskih izvjetaja se u njegovim finansijskim izvjetajima moraju izvriti odgovarajua usklaivanja.
Sticanje i otuenje zavisnih subjekata
9.18 Prihodi i rashodi zavisnih subjekata se u konsolidovane finansijske izvjetaje ukljuuju poevi od datuma
sticanja zakljuno sa datumom na koji je prestala kontrola zavisnog od strane matinog subjekta. Kada
matini subjekt prestane kontrolisati zavisni subjekt, razlika izmeu prihoda od otuenja zavisnog subjekta
i njegove knjigovodstvene vrijednosti na datum kada je kontrola izgubljena priznaje se u dobiti ili gubitku
u konsolidovanom izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili bilansu uspjeha, ako se prezentira) kao dobitak
ili gubitak od otuenja zavisnog subjekta. Kumulativni iznos bilo kakvih kursnih razlika koje se odnose
na inostrani zavisni subjekt i koje su priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u skladu s Odjeljkom 30
Prevoenje stranih valuta se ne reklasifikuje u dobit ili gubitak od otuenja zavisnog subjekta.
9.19 Ukoliko subjekt prestane biti zavisan, ali ulaga (bivi matini subjekt) zadri ulaganje u bivem zavisnom
subjektu, to ulaganje treba raunovodstveno obuhvatiti kao finansijsku imovinu u skladu sa Odjeljkom 11
Osnovni finansijski instrumenti ili Odjeljkom 12 Pitanja vezana za ostale finansijske instrumente od datuma
na koji je subjekt prestao biti zavisan, pod uslovom da nije postao pridrueni subjekt (u tom sluaju se
primjenjuje Odjeljak 14 Ulaganja u pridruene subjekte) ili zajedniki kontrolisan subjekt (u tom sluaju
se primjenjuje Odjeljak 15 Ulaganja u zajednike poduhvate). Knjigovodstvena vrijednost ulaganja na datum
na koji je subjekt prestao biti zavisan treba posmatrati kao nabavnu vrijednost prilikom poetnog mjerenja
finansijske imovine.
Manjinski (nekontrolirajui) interes u zavisnim subjektima
9.20 Subjekt u konsolidovanom izvjetaju o finansijskom poloaju manjinski (nekontrolirajui) interes treba
prezentirati u okviru kapitala, odvojeno od kapitala vlasnika matinog subjekta, onako kako zahtijeva paragraf
4.2 (q).
9.21 Subjekt manjinske (nekontrolirajue) interese u dobiti ili gubitku grupe treba objaviti odvojeno u izvjetaju o
sveobuhvatnoj dobiti, onako kako zahtijeva paragraf 5.6 (ili u bilansu uspjeha, ako se prezentira, onako kako
zahtijeva paragraf 5.7).
34
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
9.22 Dobit ili gubitak, kao i svaki dio ostale sveobuhvatne dobiti, trebaju biti pripisani vlasnicima matinog
subjekta i manjinskim (nekontrolirajuim) interesima. Ukupna sveobuhvatna dobit treba biti pripisana
vlasnicima matinog subjekta i manjinskim (nekontrolirajuim) interesima ak i ako to dovodi do toga da
manjinski (nekontrolirajui) interesi imaju negativan saldo.
Objavljivanja u konsolidovanim finansijskim izvjetajima
9.23 U konsolidovanim finansijskim izvjetajima trebaju biti izvrena sljedea objavljivanja:

(a) injenicu da su ovi izvjetaji konsolidovani finansijski izvjetaji,
(b) osnov za zakljuak da postoji kontrola kada matini subjekt ne posjeduje, direktno ili indirektno
preko zavisnih subjekata, vie od polovine glasakog prava,
(c) bilo koju razliku u datumima izvjetavanja finansijskih izvjetaja matinog subjekta i njegovih
zavisnih subjekata koritenih prilikom sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvjetaja,
(d) prirodu i stepen bilo kakvih znaajnih ogranienja (na primjer, koje nastaju kao rezultat ugovora o
zajmovima ili zakonskih zahtjeva) sposobnosti zavisnih subjekata da prenose sredstva matinom
subjektu u obliku novanih dividendi ili za otplatu zajmova.
9.23A Pored zahtjeva objavljivanja iz Odjeljka 11, matini subjekt objavljuje ukupnu knjigovodstvenu vrijednost
ulaganja u zavisne subjekte koji nisu konsolidovani (vidi paragrafe 9.3A9.3C) na izvjetajni datum, ili u
izvjetaju o finansijskom poloaju ili u biljekama.
Odvojeni finansijski izvjetaji
Prezentacija odvojenih finansijskih izvjetaja
9.24 Ovaj Standard ne zahtijeva prezentaciju odvojenih finansijskih izvjetaja matinog subjekta ili pojedinanih
zavisnih subjekata.
9.25 Odvojeni finansijski izvjetaji su drugi skup finansijskih izvjetaja koje prezentira subjekt uz bilo koje od
sljedeih:
(a) konsolidovane finansijske izvjetaje sastavljene od strane matinog subjekta,
(b) finansijske izvjetaje sastavljene od strane matinog subjekta izuzetog od sastavljanja konsolidovanih
finansijskih izvjetaja paragrafom 9.3C, ili
(c) finansijske izvjetaje sastavljene od strane subjekta koji nije matini subjekt nego ulaga u
pridrueni subjekt ili ima poduhvatniki interes u zajednikom poduhvatu.
Odabir raunovodstvene politike
9.26 Kada matini subjekt, ili ulaga u pridrueni subjekt, ili ulaga koji ima udio u zajedniki kontrolisanom
subjektu sastavlja odvojene finansijske izvjetaje i opisuje ih kao izvjetaje koji su u skladu sa MSFI za MSS,
ti izvjetaji trebaju biti usklaeni sa svim zahtjevima ovog Standarda izuzev kako slijedi. Subjekt usvaja
politiku iskazivanja svojih ulaganja u zavisne, pridruene i zajedniki kontrolisane subjekte u svojim
odvojenim finansijskim izvjetajima ili:
(a) po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za umanjenje vrijednosti,
(b) po fer vrijednosti sa promjenama fer vrijednosti priznatim kao dobit ili gubitak, ili
(c) koristei metoduudjela (equity method) u skladu s postupcima iz paragrafa 14.8.
Subjekt treba primjenjivati istu raunovodstvenu politiku na sva ulaganja u jednoj klasi (zavisni, pridrueni
ili zajedniki kontrolisani subjekti), ali moe odabrati razliite politike za razliite klase.

IFRS Foundation 35
MSFI za MSS2015.
Objavljivanja u odvojenim finansijskim izvjetajima
9.27 Kada matini subjekt, ili ulaga u pridrueni subjekt, ili ulaga koji ima udio u zajedniki kontrolisanom
subjektu sastavlja odvojene finansijske izvjetaje, tim odvojenim finansijskim izvjetajima treba objaviti:
(a) da su ti izvjetaji odvojeni finansijski izvjetaji, i
(b) opis metoda koritenih za raunovodstveno obuhvatanje ulaganja u zavisne, pridruene i zajedniki
kontrolisane subjekte,
i treba identifikovati konsolidovane finansijske izvjetaje ili druge primarne finansijske izvjetaje sa kojima
su povezani.
Kombinovani finansijski izvjetaji
9.28 Kombinovani finansijski izvjetaji su jedinstven skup finansijskih izvjetaja dva ili vie subjekata pod
zajednikom kontrolom (kao to je opisano u paragrafu 19.2(a)). Ovaj Standard ne zahtijeva sastavljanje
kombinovanih finansijski izvjetaja.
9.29 Ukoliko ulaga sastavlja kombinovane finansijske izvjetaje i opisuje ih kao izvjetaje koji su u skladu sa MSFI
za MSS, ti izvjetaji trebaju biti u skladu sa svim zahtjevima ovog Standarda. Meukompanijske transakcije i
salda treba eliminisati; dobiti i gubici koji nastaju kao rezultat meukompanijskih transakcija koji su priznati
u imovini kao to su zalihe i nekretnine, postrojenja i oprema trebaju biti eliminisani; finansijski izvjetaji
subjekata ukljuenih u kombinovane finansijske izvjetaje trebaju biti sastavljeni na isti izvjetajni datum,
osim ako je to neizvodljivo; jednoobrazne raunovodstvene politike treba primijeniti na sve sline transakcije
i druge dogaaje u slinim okolnostima.
Objavljivanje u kombinovanim finansijskim izvjetajima
9.30 Kombinovani finansijski izvjetaji e objaviti sljedee:

(a) injenicu da su ovi finansijski izvjetaji kombinovani finansijski izvjetaji,
(b) razlog zbog kojeg se sastavljaju kombinovani finansijski izvjetaji,
(c) osnov za odreivanje koji subjekti se ukljuuju u kombinovane finansijske izvjetaje,
(d) osnov za sastavljanje kombinovanih finansijskih izvjetaja,
(e) objavljivanja povezanih strana koje zahtijeva Odjeljak 33 Objavljivanja povezanih strana.
36
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 10
Raunovodstvene politike, procjene i greke
10.1 Ovaj odjeljak prua uputstva za odabir i primjenu raunovodstvenih politika koritenih u sastavljanju
finansijskih izvjetaja. On, takoer, pokriva promjene u raunovodstvenim procjenama i ispravke
greaka u finansijskim izvjetajima iz prethodnih perioda.
Odabir i primjena raunovodstvenih politika
10.2 Raunovodstvene politike su posebni principi, osnove, konvencije, pravila i prakse koje subjekt primjenjuje
prilikom sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvjetaja.
10.3 Ukoliko ovaj Standard posebno upuuje na neku transakciju, drugi dogaaj ili uslov, subjekt e primjenjivati
ovaj Standard. Meutim, ne treba slijediti zahtjev u ovom Standardu ako efekat toga ne bi bio znaajan.
10.4 Ukoliko ovaj Standard posebno ne upuuje na neku transakciju, drugi dogaaj ili okolnost, uprava subjekta
treba koristiti vlastito prosuivanje prilikom razvoja i primjene raunovodstvene politike koje rezultira
informacijom koja je:
(a) relevantna za potrebe donoenja ekonomskih odluka od strane korisnika,
(b) pouzdana, u smislu da finansijski izvjetaji:
(i) vjerno predstavljaju finansijski poloaj, finansijsku uspjenost i novane tokove
subjekta,
(ii) odraavaju ekonomsku sutinu transakcija, drugih dogaaja i okolnosti, a ne samo
pravnu formu,
(iii) budu neutralni, tj. da su lieni subjektivnosti,
(iv) budu oprezni,
(v) budu potpuni u svim znaajnim aspektima.
10.5 Prilikom prosuivanja opisanom u paragrafu 10.4, uprava e uzeti u obzir i razmotriti primjenjivost sljedeih
izvora, prema opadajuem redosljedu:
(a) zahtjeva i uputstava iz ovog Standarda koji se bave slinim i povezanim pitanjima, i
(b) definicijama, kriterijima za priznavanje i konceptima mjerenja imovine, obaveza, prihoda i
rashoda, kao i naelima prisutnim u Odjeljku 2 Koncepti i sveobuhvatni principi.
10.6 Prilikom prosuivanja opisamog u paragrafu 10.4, uprava e, takoe, razmotriti zahtjeve i uputstva punih
MSFI koji se bave slinim i povezanim pitanjima.
Dosljednost raunovodstvenih politika
10.7 Subjekt za sline transakcije, druge dogaaje i okolnosti treba raunovodstvene politike odabrati i primjenjivati
dosljedno, osim kada ovaj Standard posebno zahtijeva ili dozvoljava kategorizaciju stavki za koje bi razliite
politike mogle biti prikladne. Ukoliko ovaj Standard zahtijeva ili dozvoljava ovakvu kategorizaciju, prikladna
raunovodstvena politika treba biti odabrana i primijenjena za svaku kategoriju.
Promjene raunovodstvenih politika
10.8 Subjekt treba promijeniti raunovodstvenu politiku samo ako je promjena:

(a) propisana izmjenama ovog Standarda, ili je

IFRS Foundation 37
MSFI za MSS2015.
(b) dovela do toga da finansijski izvjetaji pruaju pouzdane i relevantnije informacije o efektima
transakcija, drugih dogaaja ili okolnosti na finansijski poloaj subjekta, njegov finansijski rezultat
ili novane tokove.
10.9 Sljedee nisu promjene raunovodstvene politike:
(a) primjena raunovodstvene politike na transakcije, druge dogaaje ili okolnosti koji se sutinski
razlikuju od onih koji su se javljali ranije,
(b) primjena nove raunovodstvene politike za transakcije, druge dogaaje ili okolnosti koji se nisu
javljali ranije ili nisu bili znaajni.
(c) promjena na model nabavne vrijednosti kada pouzdano mjerilo fer vrijednosti vie nije dostupno
(ili obrnuto) za imovinu za koju bi ovaj Standard inae zahtijevao ili dozvoljavao mjerenje po fer
vrijednosti.
10.10 Ukoliko ovaj Standard dozvoljava odabir raunovodstvenog tretmana (ukljuujui i osnov za mjerenje) za
odreenu transakciju, drugi dogaaj ili okolnost i subjekt mijenja svoj prethodni odabir, to je onda promjena
raunovodstvene politike.
10.10A Poetna primjena politike da se imovina revalorizuje u skladu s Odjeljkom 17 Nekretnine, Postrojenja i Oprema
je promjena raunovodstvene politike s kojom e se postupiti kao s revalorizacijom u skladu s Odjeljkom 17.
Prema tome, prelazak s modela troka na model revalorizacije za klasu nekretnina, postrojenja i opreme
iskazuje se prospektivno, umjesto u skladu s paragrafima 10.1110.12.
Primjena promjena raunovodstvenih politika
10.11 Subjekt e raunovodstveno obuhvatiti promjene u raunovodstvenoj politici na sljedei nain:

(a) subjekt treba raunovodstveno obuhvatiti promjenu raunovodstvene politike koja je nastala kao
rezultat promjena u zahtjevima ovog Standarda u skladu sa prelaznim odredbama, ako ih ima,
navedenim u toj izmjeni,
(b) kada je subjekt izabrao da primjenjuje MRS 39 Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje
umjesto Odjeljka 11 Osnovni finansijski instrumenti i Odjeljka 12 Pitanja vezana za ostale finansijske
instrumente, onako kako je dozvoljeno paragrafom 11.2, a zahtjevi MRS 39 se promijene, subjekt
e raunovodstveno obuhvatiti tu promjenu u raunovodstvenoj politici u skladu sa prelaznim
odredbama, ako ih ima, odreenim u izmijenjenom MRS 39, i
(c) subjekt e sve ostale promjene raunovodstvenih politika raunovodstveno obuhvatiti retroaktivno
(pogledati paragraf 10.12).
Retroaktivna primjena
10.12 Kada se promjena raunovodstvene politike primijeni retroaktivno u skladu sa paragrafom 10.11, subjekt
novu raunovodstvenu politiku treba primijeniti na uporedne informacije iz prethodnih perioda i do najranijeg
datuma za koji je to izvodljivo, kao da je nova raunovodstvena politika uvijek primjenjivana. Onda kada je
neizvodljivo utvrditi efekte promjene raunovodstvene politike pojedinog perioda na uporedne informacije
za jedan ili vie prethodnih prezentiranih perioda, subjekt novu raunovodstvenu politiku primjenjuje na
knjigovodstveni iznos imovine i obaveza od poetka najranijeg perioda za koji je retroaktivna primjena
izvodljiva, to moe biti i tekui period, i treba izvriti odgovarajua usklaivanja poetnog stanja svake
pogoene komponente kapitala za taj period.
Objavljivanje promjene raunovodstvene politike
10.13 Kada izmjena ovog Standarda ima efekat na tekui ili bilo koji prethodni period, ili moe imati efekat na
budue periode, subjekt treba objaviti sljedee:
(a) prirodu promjene raunovodstvene politike,
(b) za tekui i svaki prethodni prezentirani period, u mjeri u kojoj je to izvodljivo, iznos usklaivanja
za svaku pogoenu stavku finansijskog izvjetaja,
(c) iznos usklaivanja koji se odnosi na periode prije onih koji su prezentirani, u mjeri u kojoj je to
izvodljivo,
38
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(d) objanjenje ukoliko je neizvodljivo utvrditi iznose koje bi trebalo objaviti prema (b) ili (c) iznad.
Finansijski izvjetaji narednih perioda ne moraju ponavljati ova objavljivanja.
10.14 Kada dobrovoljna promjena raunovodstvene politike ima efekat na tekui ili bilo koji prethodni period,
subjekt treba objaviti sljedee:
(a) prirodu promjene raunovodstvene politike,
(b) razloge zbog kojih primjena nove raunovodstvene politike prua pouzdane i relevantnije
informacije,
(c) u mjeri u kojoj je to izvodljivo, iznos usklaivanja za svaku pogoenu stavku finansijskog izvjetaja,
odvojeno prikazujui:
(i) za tekui period,
(ii) za svaki prethodni prezentirani period, i
(iii) zbirno za periode prije ovih prezentiranih.
(d) objanjenje ukoliko je neizvodljivo utvrditi iznose koje bi trebalo objaviti prema (c) iznad.
Promjene raunovodstvenih procjena
10.15 Promjena raunovodstvene procjene je usklaivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obaveze,
ili iznosa periodine potronje imovine, koje je rezultat ocjene sadanjeg stanja imovine i obaveza, kao i
oekivanih buduih koristi i obaveza povezanih s istim. Promjene raunovodstvenih procjena su rezultat
novih informacija ili novih razvoja dogaaja i, shodno tome, nisu ispravke greaka. Kada je teko napraviti
razliku izmeu promjene raunovodstvene politike od promjene raunovodstvene procjene, ta promjena se
tretira kao kao promjena raunovodstvene procjene.
10.16 Subjekt efekat promjene raunovodstvene procjene, osim promjene na koju se primjenjuje paragraf 10.17,
treba priznati prospektivno, njenim ukljuivanjem u dobit ili gubitak u:
(a) periodu promjene, ako promjena utie samo na taj period, ili
(b) period promjene i budue periode, ako promjena utie na oboje.
10.17 U mjeri u kojoj promjena raunovodstvene procjene dovodi do promjene imovine i obaveza, ili se odnosi na
neku stavku kapitala, subjekt e je priznati usklaujui knjigovodstveni iznos odgovarajue stavke imovine,
obaveze ili kapitala u periodu promjene.
Objavljivanje o promjeni procjene
10.18 Subjekt treba objaviti prirodu svake promjene raunovodstvene procjene i efekat te promjene na imovinu,
obaveze, prihode i rashode tekueg perioda. Ukoliko je izvodljivo da subjekt procijeni efekat promjene na
jedan ili vie buduih perioda, subjekt treba objaviti i te procjene.
Ispravke greaka iz prethodnih perioda
10.19 Greke iz prethodnih perioda su propusti i pogrena iskazivanja u finansijskim izvjetajima subjekta za jedan
ili vie prethodnih perioda koja nastaju usljed nemogunosti koritenja ili pogrenog koritenja pouzdanih
informacija koje:
(a) su bile dostupne kada su finansijski izvjetaji za te periode bili odobreni za objavljivanje, i
(b) su, ako je to bilo razumno oekivati, mogle biti pribavljene i uzete u obzir prilikom sastavljanja i
prezentacije tih finansijskih izvjetaja.
10.20 Takve greke ukljuuju efekte matematikih greaka, greaka u primjeni raunovodstvenih politika, previda
ili pogrenih tumaenja injenica, kao i krivotvorenje.
10.21 U mjeri u kojoj je to izvodljivo, subjekt znaajne greke iz prethodnih perioda treba retroaktivno ispraviti u
prvom finansijskom izvjetaju odobrenom za objavljivanje poslije njihovog otkrivanja:

IFRS Foundation 39
MSFI za MSS2015.
(a) prepravkom uporednih iznosa za prethodne prezentirane periode u kojima su greke nastale, ili
(b) ukoliko se greka desila prije najranijeg prethodnog prezentiranog perioda, prepravkom poetnih
stanja imovine, obaveza i kapitala za najraniji prethodni prezentirani period.
10.22 Onda kada je neizvodljivo utvrditi efekte greke iz odreenog perioda na uporedne informacije iz jednog ili
vie prethodnih prezentiranih perioda, subjekt treba prepraviti poetna stanja imovine, obaveza i kapitala za
najraniji period za koji je retroaktivna objava izvodljiva (to moe biti i tekui period).
Objavljivanje greaka iz prethodnih perioda
10.23 Subjekt o grekama iz prethodnog perioda treba objaviti sljedee:

(a) prirodu greke iz prethodnog perioda,
(b) za svaki prethodni prezentirani period, u mjeri u kojoj je to izvodljivo, iznos ispravke za svaku
pogoenu stavku finansijskog izvjetaja,
(c) u mjeri u kojoj je to izvodljivo, iznos ispravke na poetku najranijeg prethodnog prezentiranog
perioda,
(d) objanjenje ukoliko je neizvodljivo utvrditi iznose koje bi trebalo objaviti prema (b) i (c) iznad.
40
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 11
Osnovni finansijski instrumenti
Djelokrug odjeljaka 11 i 12
11.1 Odjeljak 11 Osnovni finansijski instrumenti Odjeljak 12 Pitanja vezana za ostale finansijske instrumente se
zajedno bave priznavanjem, prestankom priznavanja, mjerenjem i objavljivanjem finansijskih instrumenata
(finansijske imovine i finansijskih obaveza). Odjeljak 11 se primjenjuje na osnovne finansijske instrumente
i relevantan je za sve subjekte. Odjeljak 12 se primjenjuje na druge, kompleksnije finansijske instrumente i
transakcije. Ukoliko se subjekt uputa samo u transakcije sa osnovnim finansijskim instrumentima, Odjeljak
12 nije primjenjiv. Meutim, ak i subjekti sa samo osnovnim finansijskim instrumentima trebaju razmotriti
djelokrug Odjeljka 12 da bi bili sigurni da su izuzeti.
11.2 Subjekt treba odabrati da primjenjuje ili:

(a) odredbe i Odjeljka 11 i Odjeljka 12 u potpunosti, ili
(b) odredbe o priznavanju i mjerenju u MRS 39 Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje1 i
zahtjeve o objavljivanju Odjeljaka 11 i 12
za raunovodstveno obuhvatanje svih svojih finansijskih instrumenata. Odabir izmeu (a) i (b) je odabir
raunovodstvene politike subjekta. Paragrafi 10.8-10.14 sadre zahtjeve za odreivanje kada je promjena
raunovodstvene politike prikladna, kako takvu raunovodstvenu politiku treba obuhvatiti i koje informacije
o toj promjeni treba objaviti.
Uvod u Odjeljak 11
11.3 Finansijski instrument je ugovor koji dovodi do nastanka finansijske imovine jednog subjekta i finansijske
obaveze ili instrumenta kapitala drugog subjekta.
11.4 Odjeljak 11 zahtijeva model amortizovanog troka za sve osnovne finansijske instrumente osim ulaganja u
nekonvertibilne povlatene dionice i obine ili povlatene dionice bez ponovnog otkupa od strane emitenta
kojima se javno trguje ili ija se fer vrijednost moe i drugaije pouzdano izmjeriti bez prekomjernih
trokova ili napora.
11.5 Osnovni finansijski instrumenti u djelokrugu Odjeljka 11 su oni koji zadovoljavaju uslove iz paragrafa 11.8.
Primjeri finansijskih instrumenata koji obino ispunjavaju ove uslove ukljuuju:
(a) gotov novac,
(b) depozite po vienju i depozite s fiksnim rokom kada je subjekt deponent, na primjer bankovne
raune,
(c) komercijalne zapise i mjenice koje se dre,
(d) raune potraivanja i obaveza, potraivanja i obaveze po osnovu mjenica i zajmova,
(e) obveznice i sline dunike instrumente,
(f) ulaganja u nekonvertibilne povlatene dionice i obine ili povlatene dionice bez obaveze ponovnog
otkupa od strane emitenta,
(g) obavezivanja za uzimanje zajma ukoliko se obaveza ne moe izmiriti u novcu.
1 Dok MRS 39 ne bude zamijenjen MSFI 9 Finansijski instrumenti, subjekt primjenjuje verziju MRS 39 koja je na snazi na
izvjetajni datum subjekta, pozivanjem na izdanje punih MSFI pod nazivom International Financial Reporting Standards IFRS
Consolidated without early application (Meunarodni standardi finansijskog izvjetavanja MSFI proieni bez rane primjene
(Plava knjiga)). Kada MRS 39 bude zamijenjen MSFI 9, subjekt e primjenjivati verziju MRS 39 koja se primjenjivala neposredno
prije nego to je MSFI 9 zamijenio MRS 39. Primjerak te verzije e se sauvati za upotrebu i reference na web stranicama za MSS
(SME) na internet stranici IASB (http://go.ifrs.org/IFRSforSMEs).

IFRS Foundation 41
MSFI za MSS2015.
11.6 Primjeri finansijskih instrumenata koji obino ne ispunjavaju uslove iz paragrafa 11.8 i koji su zbog toga u
djelokrugu Odjeljka 12 ukljuuju:
(a) vrijednosne papire osigurane imovinom, kao to su kolateralizovane hipotekarne obaveze, ugovori
o ponovnom otkupu i sekuritizovani paketi potraivanja,
(b) opcije, prava, varanti, ffjuersi, forwardi i swapovi kamatnih stopa koji se mogu izmiriti u novcu ili
zamjenom za drugi finansijski instrument,
(c) finansijski instrumenti koji se mogu okvalifikovati i koji su oznaeni kao instrumenti zatite u
skladu sa zahtjevima Odjeljka 12,
(d) obavezivanje davanja zajma drugom subjektu,
(e) obavezivanje uzimanja zajma ukoliko se obaveza ne moe izmiriti u novcu.
Djelokrug Odjeljka 11
11.7 Odjeljak 11 se primjenjuje na sve finansijske instrumente koji ispunjavaju uslove iz paragrafa 11.8 osim
sljedeih:
(a) ulaganja u zavisne subjekte, pridruene subjekte i zajednike poduhvate koja se iskazuju u
skladu s Odjeljkom 9 Konsolidovani i odvojeni finansijski izvjetaji, Odjeljkom 14 Ulaganja u
pridruene subjekte ili Odjeljkom 15 Ulaganja u zajednike poduhvate,
(b) finansijski instrumenti koji zadovoljavaju definiciju vlastitog kapitala subjekta, ukljuujui
komponentu kapitala sloenih finansijskih instrumenata emitovanih od strane subjekta (pogledati
Odjeljak 22 Obaveze i kapital),
(c) najmovi, na koji se primjenjuje Odjeljak 20 Najmovi ili paragraf 12.3(f). Meutim, zahtjevi
za prestanak priznavanja u paragrafima 11.33-11.38 se primjenjuju na prestanak priznavanja
potraivanja po osnovu najmova koje je priznao najmodavac i obaveza po osnovu najmova koje je
priznao najmoprimac, a zahtjevi za umanjenje vrijednosti u paragrafima 11.2111.26 se primjenjuju
na potraivanja po osnovu najmova koje je priznao najmodavac.
(d) prava i obaveze poslodavca prema planovima primanja zaposlenih, na koje se primjenjuje
Odjeljak 28 Primanja zaposlenih.
(e) finansijski instrumenti, ugovori i obaveze u transakcijama plaanja po osnovu dionica na koje
se primjenjuje Odjeljak 26 Plaanje po osnovu dionica.
(f) imovina po osnovu refundiranja koja se iskazuje u skladu s Odjeljkom 21 Rezerviranja, potencijalne
obaveze i potencijalna imovina (vidi paragraf 21.9).
Osnovni finansijski instrumenti
11.8 Subjekt treba raunovodstveno obuhvatiti sljedee finansijske instrumente kao osnovne finansijske
instrumente u skladu sa Odjeljkom 11:
(a) gotov novac,
(b) duniki instrument (kao to su raun potraivanja i obaveza, potraivanje i obaveza po osnovu
mjenica ili zajma) koji ispunjava uslove iz paragrafa 11.9
(c) obavezivanje za uzimanje zajma:
(i) koje se ne moe izmiriti u novcu, i
(ii) od kojeg se oekuje da, kada se obaveza izvri, zadovolji uslove iz paragrafa 11.9,
(d) ulaganje u nekonvertibilne povlatene dionice i obine ili povlatene dionice bez obaveze ponovnog
otkupa od strane emitenta,
11.9 Duniki instrument koji zadovoljava sve uslove od (a) do (d) date ispod treba se raunovodstveno obuhvatiti
u skladu s Odjeljkom 11:
(a) Povrati vlasniku (zajmodavcu/povjeriocu) utvreni u valuti u kojoj je duniki instrument
denominiran su:
42
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(i) fiksni iznos;

(ii) fiksna stopa povrata tokom vijeka trajanja instrumenta;
(iii) varijabilni povrat koji je, tokom vijeka trajanja instrumenta, jednak jednoj navedenoj
kotiranoj ili vidljivoj kamatnoj stopi (kao to je LIBOR); ili
(iv) neka kombinacija takvih fiksnih i varijabilnih stopa, pod uslovom da su i fiksna i
varijabilna stopa pozitivne (na primjer, swap kamatne stope sa pozitivnom fiksnom
stopom i negativnom varijabilnom stopom ne bi zadovoljio ovaj kriterij).
Za povrat sa fiksnom i varijabilnom kamatnom stopom, kamata se rauna mnoenjem stope za
primjenjivi period sa neizmirenim iznosom glavnice tokom tog perioda.
(b) Ne postoji ugovorna odredba koja bi mogla, po svojim uslovima, za rezultat imati da vlasnik
(zajmodavac/povjerilac) izgubi iznos glavnice ili bilo kakve kamate koje se mogu pripisati tekuem
ili prethodnim periodima. injenica da je duniki instrument podreen drugom dunikom
instrumentu nije primjer takve ugovorne odredbe.
(c) Ugovorne odredbe koje dozvoljavaju ili zahtijevaju da emitent (zajmoprimac) unaprijed plati
duniki instrument ili dozvoljavaju ili zahtijevaju da ga vlasnik (zajmodavac/povjerilac) proda
nazad emitentu (tj. da zahtijeva otplatu) prije roka dospijea nisu uslovljene buduim dogaajima
osim da zatite:
(i) vlasnika od promjene u kreditnom riziku emitenta ili instrumenta (na primjer,
neispunjenja obaveza, smanjenja kreditnog rejtinga ili krenja ugovora o kreditu) ili
promjene u kontroli emitenta, ili
(ii) vlasnika ili emitenta od izmjena u odgovarajuem oporezivanju ili zakonu.
(d) Ne postoje uslovljeni povrati ili odredbe o otplati osim za povrate sa varijabilnom stopom opisane
pod (a) i odredbi o plaanju unaprijed opisanim pod (c).
11.9A Primjeri dunikih instrumenata koji bi obino zadovoljili uslove iz paragrafa 11.9(a)(iv) ukljuuju:
(a) zajam od banke koji ima fiksnu kamatnu stopu u poetnom periodu koja se onda vraa na kotiranu
ili vidljivu varijabilnu kamatnu stopu nakon tog perioda, i
(b) zajam od banke s kamatom plativom po kotiranoj ili vidljivoj varijabilnoj kamatnoj stopi plus
fiksnoj stopi tokom vijeka trajanja zajma, na primjer LIBOR plus 200 baznih poena.
11.9B Primjer dunikog instrumenta koji bi obino zadovoljio uslove utvrene u paragrafu 11.9(c) bio bi zajam od
banke koji dozvoljava zajmoprimcu prijevremeni raskid ugovora, iako zajmoprimac moe biti obavezan da
plati kaznu kako bi naknadio banci njene trokove prijevremenog raskida ugovora od strane zajmoprimca.
11.10 Primjeri finansijskih instrumenata koji bi obino zadovoljili uslove iz paragrafa 11.9 su:
(a) dugovanja i potraivanja po osnovu trgovinskih rauna i mjenica, kao i zajmovi od banaka ili
ostalih treih strana,
(b) rauni dobavljaa u stranoj valuti. Meutim, bilo koja promjena rauna dobavljaa zbog promjene
kursne stope se priznaje u dobiti ili gubitku onako kako se trai prema paragrafu 30.10.
(c) zajmovi dati zavisnim ili pridruenim subjektima ili primljeni od njih, a koji dospijevaju po vienju,
(d) duniki instrumenti koji bi odmah postali potraivanje ukoliko emitent ne ispuni obavezu plaanja
kamate ili glavnice (takva odredba ne kri uslove iz paragrafa 11.9).
11.11 Primjeri finansijskih instrumenata koji ne zadovoljavalju uslove iz paragrafa 11.9 (te su stoga u djelokrugu
Odjeljka 12) ukljuuju:
(a) ulaganje u instrumente kapitala drugog subjekta osim nekonvertibilnih povlatenih dionica, kao i
obinih i povlatenih dionica bez obaveze ponovnog otkupa od strane emitenta (pogledati paragraf
11.u (d)),
(b) swap kamatne stope kojim se ostvaruje povrat novanog toka koji je pozitivan ili negativan, ili
forward obaveza za kupovinu robe ili finansijskog instrumenta koji se moe izmiriti u gotovini i
koji je, po izmirenju, mogao imati pozitivan ili negativan novani tok, zbog toga to takvi swapovi
i forwardi ne zadovoljavaju uslove iz paragrafa 11.9 (a),
(c) opcije i forward ugovori, zbog toga to povrati vlasniku nisu fiksni i to uslov iz paragrafa 11.9 (a)
nije zadovoljen, i

IFRS Foundation 43
MSFI za MSS2015.
(d) ulaganja u konvertibilni dug, zbog toga to povrat vlasniku moe varirati zavisno od cijene
emitentovih vlasnikih dionica prije nego samo od trinih kamatnih stopa.
Poetno priznavanje finansijskih sredstava i obaveza
11.12 Subjekt finansijsku imovinu ili finansijsku obavezu treba priznati samo onda kada subjekt postaje jedna od
strana prema ugovornim odredbama instrumenta.
Poetno mjerenje
11.13 Poslije poetnog priznavanja finansijske imovine ili finansijske obaveze, subjekt iste treba mjeriti po
transakcijskoj cijeni (ukljuujui trokove transakcije izuzev prilikom poetnog mjerenja finansijske
imovine ili finansijske obaveze koji se naknadno mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak) i osim kada
ugovor, zapravo, predstavlja finansijsku transakciju ili za subjekt (za finansijsku obavezu) ili drugu stranu
(za finansijsku imovinu) u ugovoru. Ugovor predstavlja finansijsku transakciju ukoliko se plaanje odgaa
preko mjere uobiajenih poslovnih uslova, na primjer, dajui beskamatni kredit kupcu za prodaju robe, ili je
finansirano po kamatnoj stopi koja nije trina, na primjer, beskamatni zajam ili zajam po kamatnoj stopi nioj
od trine dat zaposleniku. Ukoliko ugovor predstavlja finansijsku transakciju, subjekt finansijsku imovinu
ili finansijsku obavezu treba mjeriti po sadanjoj vrijednosti buduih plaanja diskontovanih po trinoj
kamatnoj stopi za slian druniki instrument kao to je utvren prilikom poetnog priznavanja.
Primjeri finansijska imovina
1 Za dugoroni zajam drugom subjektu, potraivanje se priznaje po sadanjoj vrijednosti

novanog potraivanja (ukljuujui plaanja kamate i otplate glavnice) od tog subjekta.
2 Za robu prodatu kupcu na kratkoroni kredit, potraivanje se priznaje po nediskontovanom
iznosu novanog potraivanja od tog subjekta, to je obino fakturisana cijena.
3 Za stavku prodatu kupcu na dvogodinji beskamatni kredit, potraivanje se priznaje po
tekuoj novanoj prodajnoj cijeni za tu stavku. Ukoliko tekua novana prodajna cijena
nije poznata, moe biti procijenjena po sadanjoj vrijednosti novanog potraivanja
diskontovanog koritenjem preovladavajue(ih) trine(ih) kamatne(ih) stopa(e) za slino
potraivanje.
4 Za novanu kupovinu obinih dionica drugog subjekta, ulaganje se priznaje po iznosu
gotovog novca plaenog za sticanje tih dionica.
Primjeri finansijske obaveze
1 Za zajam dobiven od banke, obaveza se poetno priznaje po sadanjoj vrijednosti novca koji
se duguje banci (na primjer, ukljuujui plaanja kamate i otplate glavnice).
2 Za robu kupljenu od dobavljaa na kratkoroni kredit, obaveza se priznaje po
nediskontovanom iznosu koji se duguje dobavljau, to je obino fakturisana cijena.
Naknadno mjerenje
11.14 Na kraju svakog izvjetajnog perioda, subjekt finansijske instrumente treba mjeriti kako slijedi, bez ikakvog
umanjenja za trokove transakcije koji se subjektu mogu pojaviti prilikom prodaje ili drugog otuenja:
(a) Duniki instrumenti koji zadovoljavaju uslove iz paragrafa 11.8 (b) se trebaju mjeriti po
amortizovanom troku koritenjem metode efektivne kamate. Paragrafi 11.15-11.20 pruaju
uputstva za odreivanje amortizovanog troka koritenjem metode efektivne kamate. Duniki
instrumenti koji se klasifikuju kao kratkotrajna imovina ili kratkorona obaveza se trebaju mjeriti
po nediskontovanom iznosu novca ili druge naknade za koju se oekuje da e biti plaena ili
44
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
naplaena (tj. neto od umanjenja vrijednosti pogledati paragrafe 11.21-11.26) osim kada ugovor,
zapravo, predstavlja finansijsku transakciju (pogledati paragraf 11.13).
(b) Obaveza za primanje zajma koja ispunjava uslove iz paragrafa 11.8 (c) se treba mjeriti po nabavnoj
vrijednosti (koja je nekad nula) umanjenoj za umanjenje vrijednosti.
(c) Ulaganja u nekonvertibilne povlatene dionice i obine ili povlatene dionice bez obaveze ponovnog
otkupa od strane emitenta se trebaju mjeriti kako slijedi (paragrafi 11.27-11.32 daju uputstva za fer
vrijednost):
(i) Ukoliko se dionicama trguje javno ili se njihova fer vrijednost moe i drugaije pouzdano
izmjeriti bez prekomjernih trokova i napora, ulaganje se treba mjeriti po fer vrijednosti
sa promjenama u fer vrijednosti koje se priznaju u dobiti ili gubitku.
(ii) sva druga takva ulaganja se trebaju mjeriti po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za
umanjenje vrijednosti.
Umanjenje vrijednosti ili nenaplativost se moraju utvrditi za finansijske instrumente pod (a), (b) i
(c)(ii) navedenim iznad. Paragrafi 11.21-11.26 pruaju uputstva.
Amortizovani troak i metodaefektivne kamate
11.15 Amortizovani troak finansijske imovine ili finansijske obaveze na svaki izvjetajni datum je neto iznos
sljedeeg:
(a) iznos po kojem su finansijska imovina ili finansijska obaveza izmjereni prilikom poetnog
priznavanja,
(b) umanjenog za bilo kakve otplate glavnice,
(c) uveanog ili umanjenog za kumulativnu amortizaciju koritenjem metode efektivne kamate bilo
koje razlike izmeu iznosa prilikom poetnog priznavanja i iznosa po dospijeu,
(d) umanjenog, u sluaju finansijske imovine, za bilo kakvo smanjenje (direktno ili koritenjem rauna
ispravke vrijednosti) za umanjenje vrijednosti ili nenaplativost.
Finansijska sredstva i finansijske obaveze koje nemaju iskazanu kamatnu stopu, koje se ne odnose na ugovor
koji predstavlja finansijsku transakciju i koje su klasifikovane kao kratkotrajna imovina ili kratkorone
obaveze se na poetku mjere po nediskontovanom iznosu u skladu sa paragrafom 11.13. Prema tome, iznad
navedeno pod (c) se na njih ne primjenjuje.
11.16 Metoda efektivne kamate je metoda raunanja amortizovanog troka finansijske imovine ili finansijske
obaveze (ili grupe finansijske imovine ili finansijskih obaveza) i raspodjele prihoda ili rashoda od kamate
tokom relevantnog perioda. Efektivna kamata je kamata koja tano diskontuje procijenjene budue novane
isplate ili primitke tokom oekivanog vijeka trajanja finansijskog instrumenta ili, kada je to prikladno, kraeg
perioda na knjigovodstvenu iznos finansijske imovine ili finansijske obaveze. Efektivna kamatna stopa se
utvruje na osnovu knjigovodstvene vrijednosti finansijske imovine ili finansijske obaveze prilikom
poetnog mjerenja. Prema metodi efektivne kamate:
(a) amortizovani troak finansijske imovine (obaveze) je sadanja vrijednost buduih novanih
primitaka (isplata) diskontovanih po efektivnoj kamatnoj stopi, i
(b) rashod (prihod) od kamate u periodu je jednak knjigovodstvenom iznosu finansijske obaveze
(imovine) na poetku perioda pomnoeg sa efektivnom kamatnom stopom tog perioda.
11.17 Kada rauna efektivnu kamatnu stopu, subjekt treba procijeniti novane tokove uzimajui u obzir sve ugovorne
uslove finansijskog instrumenta (na primjer, plaanje unaprijed, kupovne i sline opcije) i poznate kreditne
gubitke koje je pretrpio, ali ne treba razmatrati mogue budue kreditne gubitke koji jo nisu nastupili.
11.18 Kada rauna efektivnu kamatnu stopa, subjekt treba amortizovati svaku povezanu naknadu, plaene ili
primljene finansijske nadoknade (kao to su poeni), trokove transakcije i druge premije ili diskonte tokom
oekivanog vijeka trajanja instrumenta. Izuzetno, subjekt treba koristiti krai period ako je to period na koji se
odnose naknade, plaene ili primljene finansijske nadoknade, trokovi transakcije i druge premije ili diskonti.
Ovo e biti sluaj kada se varijabli na koju se odnose naknade, plaene ili primljene finansijske nadoknade i
druge premije ili diskonti prije roka dospijea ponovo utvruje cijena po trinim kamatnim stopama. U tom
sluaju, odgovarajui period amortizacije je period do narednog takvog ponovnog odreivanja cijene.

IFRS Foundation 45
MSFI za MSS2015.
11.19 Za finansijsku imovinu i finansijske obaveze sa varijabilnom stopom, periodina ponovna procjena novanih
tokova mijenja efektivnu kamatnu stopu da bi se odrazile promjene trinih kamatnih stopa. Ukoliko se
finansijska imovina ili finansijsko sredstvo sa varijabilnom stopom na poetku priznaju u iznosu koji je jednak
potraivanju ili dugovanju po osnovu glavnice prilikom dospijea, ponovna procjena buduih plaanja po
osnovu kamate obino nema znaajan efekat na knjigovodstvenu vrijednost imovine ili obaveze.
11.20 Ukoliko subjekt revidira svoje procjene vezane za plaanja ili primanja, subjekt treba prilagoditi
knjigovodstvenu vrijednost finansijske imovine ili obaveze (ili grupe finansijskih instrumenata) da bi se
prikazala sadanja i revidirana procjena novanih tokova. Subjekt treba ponovo izraunati knjigovodstvenu
vrijednost raunajui sadanju vrijednost procijenjenih buduih novanih tokova po prvobitnoj efektivnoj
kamatnoj stopi finansijskog instrumenta. Subjekt ovo prilagoavanje priznaje kao prihod ili rashod u dobiti ili
gubitku na datum ponovne procjene.
Primjer odreivanja amortizovanog troka petogodinjeg zajma koristei metodu efektivne

kamatne stope
1. januara 20X0. godine, subjekt je stekao obveznicu za 900 novanih jedinica (NJ), uz trokove
transakcije od 50 NJ.(a) Kamata od 40 NJ se potrauje godinje, ali se ne naplauje, tokom narednih
pet godina (31. decembar 20X0-31. decembar 20X4). Obveznica po dospijeu na 31. decembar 20X4.
godine ima vrijednost za isplatu od 1100 NJ.
Godina Knjigovodstveni Prihod od kamate Novani priliv Knjigovodstveni
iznos na poetku po stopi od iznos na kraju
perioda 6,9583%* perioda
NJ NJ NJ NJ
20X0 950.00 66.10 (40.00) 976.11
20X1 976.11 67.92 (40.00) 1,004.03
20X2 1,004.03 69.86 (40.00) 1,033.89
20X3 1,033.89 71.94 (40.00) 1,065.83
20X4 1,065.83 74.16 (40.00) 1,100.00

(1,100.00) 0
*
Efektivna kamatna stopa od 6,9583% je stopa kojom se diskontuje oekivani novani tok od obveznice
na poetnu knjigovodstvenu vrijednost:
40/(1.069583)1 + 40/(1.069583)2 + 40/(1.069583)3 + 40/(1.069583)4 + 1,140/(1.069583)5 = 950
(a) U ovoj publikaciji, monetarne stavke su izraenne u novanim jedinicama (NJ).
Umanjenje vrijednosti finansijskih instrumenata mjerenih

po nabavnoj vrijednosti ili amortizovanom troku
Priznavanje
11.21 Na kraju svakog izvjetajnog perioda, subjekt treba ocijeniti postoji li objektivan dokaz o umanjenju
vrijednosti bilo koje finansijske imovine koja je izmjerena po nabavnoj vrijednosti ili amortizovanom troku.
Ukoliko postoji objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti, subjekt gubitak od umanjenja vrijednosti treba
odmah priznati u dobit ili gubitak.
46
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
11.22 Objektivni dokaz da je dolo do umanjenja vrijednost finansijske imovine ili grupe imovine ukljuuje uoljive
podatke koje vlasnik imovine moe primijetiti o sljedeim dogaajima koji vode do gubitka:
(a) znaajne finansijske tekoe emitenta ili dunika,
(b) krenje ugovora, kao to su neispunjenje obaveze ili kanjenje u otplati kamate ili glavnice,
(c) povjerilac, iz ekonomskih ili pravnih razloga povezanih sa finansijskim tekoama dunika,
duniku daje ustupak koji povjerilac inae ne bi razmatrao,
(d) postalo je vjerovatno da e dunik bankrotirati ili ui u finansijsku reorganizaciju,
(e) uoljivi podaci koji pokazuju da postoji mjerljivo smanjenje procijenjenih buduih novanih tokova
od grupe finansijske imovine nakon njihovog poetnog priznavanja, iako smanjenje jo uvijek ne
moe biti povezano sa pojedinanom finansijskom imovinom unutar grupe, kao to su neopovoljni
dravni ili lokalni ekononski uslovi ili nepovoljne promjene u uslovima odreene djelatnosti.
11.23 Drugi faktori, takoer, mogu biti dokaz o umanjenju vrijednosti, ukljuujui znaajne promjene sa nepovoljnim
efektom, a koje su se desile u tehnolokom, trinom, ekonomskom ili pravnom okruenju u kojem emitent
posluje.
11.24 Subjekt zbog umanjenja vrijednosti treba pojedinano ocijeniti sljedeu finansijsku imovinu:
(a) sve instrumente kapitala bez obzira na njihov znaaj, i
(b) drugu finansijsku imovinu koja je pojedinano znaajna.
Subjekt drugu finansijsku imovinu treba ocijeniti zbog umanjenja vrijednosti ili pojedinano ili grupno na
osnovu slinih karakteristika kreditnog rizika.
Mjerenje
11.25 Subjekt gubitak od umanjenja vrijednosti treba mjeriti kod sljedeih instrumenata koji su izmjereni po
nabavnoj vrijednosti ili amortizovanom troku, i to kako slijedi:
(a) za instrument izmjeren po amortizovanom troku u skladu sa paragrafom 11.14 (a), gubitak od
umanjenja vrijednosti je razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadanje vrijednosti
procijenjenih novanih tokova diskontovanih po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi imovine.
Ukoliko takav finansijski instrument ima varijabilnu kamatnu stopu, diskontna stopa za mjerenje
bilo kakvog gubitka od umanjenja vrijednosti je trenutna efektivna kamatna stopa iz ugovora.
(b) za instrument izmjeren po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za umanjenje vrijednosti u skladu sa
paragrafom 11.14 (b) i (c)(ii), gubitak od umanjenja vrijednosti je razlika izmeu knjigovodstvene
vrijednosti imovine i najbolje procjene (koja nuno mora biti gruba procjena) iznosa (koji moe biti
nula) koji bi subjekt primio za tu imovinu da je prodata na datum izvjetavanja.
Ponitenje
11.26 Ukoliko se u narednom periodu iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i to smanjenje se moe
objektivno povezati sa dogaajem koji se desio poslije priznanja umanjenja vrijednosti (kao to je poboljanje
dunikovog kreditnog rejtinga), subjekt treba ponititi prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti
ili direktno ili usklaivanjem preko rauna ispravke vrijednosti. Ponitenje za rezultat ne treba rezultirati
u knjigovodstvenom iznosu finansijske imovine (neto od bilo kog rauna ispravke vrijednosti) koji je vei
od knjigovodstvenog iznosa koji bi bio da umanjenje vrijednosti nije prethodno priznato. Subjekt iznos
ponitenja treba priznati odmah u dobit ili gubitak.
Fer vrijednost
11.27 Subjekt za procjenu fer vrijednosti imovine treba koristiti sljedeu hijerarhiju:
(a) Najbolji dokaz fer vrijednosti je kotirana cijena identine imovine (ili sline imovine) na aktivnom
tritu. Ovo je obino trenutna ponuena cijena.
(b) Kada kotirane cijene nisu dostupne, cijena u obavezujuem ugovoru o prodaji ili nedavnoj
transakciji za identinu imovinu (ili slinu imovinu) u nepristrasnoj transakciji izmeu upuenih,
voljnih strana prua dokaz fer vrijednosti. Meutim, ova cijena ne moe biti dobra procjena fer
vrijednosti ako postoji znaajna promjena ekonomskih okolnosti ili znaajan vremenski period

IFRS Foundation 47
MSFI za MSS2015.
izmeu datuma obavezujueg ugovora o prodaji, ili transakcije, i datuma mjerenja. Ukoliko subjekt
moe pokazati da posljednja cijena transakcije nije dobra procjena fer vrijednosti (na primjer,
zbog toga to odraava iznos koji bi subjekt primio ili platio u prinudnoj transakcij, primoranoj
likvidaciji ili prodaji usljed pljenidbe), onda se ta cijena prilagoava.
(c) Ukoliko trite za tu imovinu nije aktivno i nijedan obavezujui ugovor o prodaji ili nedavna
transakcija identine imovine (ili sline imovine) sama po sebi nije dobra procjena fer vrijednosti,
subjekt fer vrijednost treba procijeniti koristei drugu tehniku procjene. Cilj koritenja tehnike
procjene je procijeniti kakva bi cijena transakcije bila na dan mjerenja u nepristrasnoj razmjeni
motivisanoj uobiajenim poslovnim obzirima.
Ostali odjeljci ovog Standarda se veu za uputstva o fer vrijednosti iz paragrafa 11.27-11.32, ukljuujui
Odjeljak 9, Odjeljak 12, Odjeljak 14, Odjeljak 15, Odjeljak 16 Ulaganja u nekretnine, Odjeljak 17 Nekretnine,
postrojenja i oprema i Odjeljak 28.
Tehnika procjene
11.28 Tehnike procjene ukljuuju koritenje nedavnih nezavisnih trinih transakcija za identinu imovinu izmeu
obavijetenih, voljnih strana, ukoliko su dostupne, vezu sa trenutnom fer vrijednou druge imovine koja je
sutinski ista kao i imovina koja se mjeri, analizu diskontovanog novanog toka i modele odreivanja cijena
opcija. Ukoliko postoji tehnika procjene koja se od strane uesnika na tritu obino koristi za odreivanje
cijene imovine i ta tehnika je pokazala da prua pouzdane procjene cijena u stvarnim trinim transakcijama,
subjekt koristi tu tehniku.
11.29 Cilj koritenja tehnike procjene je da se utvrdi kakva bi cijena transakcije bila na datum mjerenja u nezavisnoj
razmjeni motivisanoj uobiajenim poslovnim razmatranjima. Fer vrijednost se procjenjuje na osnovu rezultata
tehnike procjene koja najvie koristi trine inpute i koja se, to je manje mogue, oslanja na inpute odreene
od strane subjekta. Oekuje se da tehnika procjene dovede do pouzdane procjene fer vrijednosti ako:
(a) razumno odraava kako bi se oekivalo da trite odredi cijenu imovine, i
(b) inputi u tehniku procjene razumno predstavljaju trina oekivanja i mjerenja faktora rizika povrata
koji su svojstveni za tu imovinu.
Nepostojanje aktivnog trita
11.30 Fer vrijednost ulaganja u imovinu koja nema kotiranu trinu cijenu na aktivnom tritu je pouzdano mjerljiva
ako:
(a) varijabilnost raspona razumnih procjena fer vrijednosti nije znaajna za tu imovinu, ili
(b) vjerovatnoa razliitih procjena unutar raspona se moe razumno ocijeniti i koristiti prilikom
procjene fer vrijednosti.
11.31 Postoje mnoge situacije u kojima varijabilnost raspona razumnih procjena fer vrijednosti imovine koja nema
kotiranu trinu cijenu vjerovatno nee biti znaajna. Obino je mogue procijeniti fer vrijednost imovine
koju je subjekt stekao od neke druge strane. Meutim, ukoliko je raspon razumne procjene fer vrijednosti
znaajan i vjerovatnoa razliitih procjena ne moe biti razumno ocijenjena, subjekt je sprijeen tu imovinu
mjeriti po fer vrijednosti.
11.32 Ukoliko pouzdano mjerenje fer vrijednosti vie nije dostupno za imovinu mjerenu po fer vrijednosti (ili nije
dostupno bez prekomjernih trokova ili napora kada je takav izuzetak predvien (vidi paragrafe 11.14(c)
i 12.8(b)), njegov knjigovodstveni iznos na posljednji datum na koji je pouzdano mjeren postaje njegova
nova nabavna vrijednost. Subjekt imovinu treba mjeriti po ovom iznosu nabavne vrijednosti umanjenom za
umanjenje vrijednosti sve dok pouzdano mjerenje fer vrijednosti ne postane dostupno (ili ne postane dostupno
bez prekomjernih trokova ili napora kada je takav izuzetak predvien).
Prestanak priznavanja finansijske imovine
11.33 Subjekt treba prestati priznavati finansijsku imovinu samo kada:

(a) ugovorna prava na novane tokove od finansijske imovine isteknu ili se izmire, ili
(b) subjekt drugoj strani sutinski prenese sve rizike i koristi po osnovu vlasnitva nad tom finansijskom
imovinom, ili
48
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(c) subjekt, i pored toga to je zadrao neke znaajne rizike i koristi po osnovu vlasnitva, prenese
kontrolu nad imovinom drugoj strani, a ta druga strana ima praktinu mogunost prodaje imovine u
potpunosti nekoj treoj nepovezanoj strani te moe koristiti tu mogunost jednostrano i bez potrebe
za nametanjem dodatnih ogranienja na prenos. U tom sluaju, subjekt treba:
(i) prestati priznavati sredstvo, i
(ii) odvojeno priznati bilo koja prava ili obaveze zadrana ili stvorena tim prenosom.
Knjigovodstveni iznos prenesene imovine treba biti rasporeen izmeu zadranih prava ili
obaveza i onih koja su prenesena na osnovu njihovih relativnih fer vrijednosti na datum prenosa.
Novostvorena prava i obaveze trebaju biti mjerena po svojoj fer vrijednosti na taj datum. Bilo
kakva razlika izmeu primljene naknade i iznosa koji su priznati ili su prestali biti priznati u skladu
sa ovim paragrafom treba biti priznata u dobit ili gubitak u periodu u kojem se prenos desio.
11.34 Ukoliko prenos za rezultat ne daje prestanak priznavanja zbog toga to je subjekt zadrao znaajne rizike
i koristi od vlasnitva nad prenesenom imovinom, subjekt treba nastaviti priznavati prenesenu imovinu u
potpunosti i priznavati finansijsku obavezu za primljene naknade. Imovina i obaveza se ne trebaju prebijati.
U narednim periodima, subjekt treba priznavati svaki prihod po osnovu prenesene imovine i svaki rashod koji
nastane po osnovu finansijske obaveze.
11.35 Ukoliko lice koje vri prenos obezbijedi nenovani kolateral (kao to su duniki ili instrumenti kapitala) licu
na koje se sredstvo prenosi, raunovodstveno obuhvatanje kolaterala od strane lica koje vri prenos i lica na
koje se vri prenos zavisi od toga da li lice koje vri prenos ima pravo da proda ili ponovo zaloi kolateral i
da li je lice na koje se vri prenos propustilo izvriti svoje obaveze. Lice koje vri prenos i lice na koje se vri
prenos kolateral trebaju raunovodstveno obuhvatiti na sljedei nain:
(a) Ukoliko lice na koje se vri prenos ima po osnovu ugovora ili obiaja pravo da proda ili ponovo
zaloi kolateral, lice prenosilac tu imovinu treba reklasifikovati u svom izvjetaju o finansijskom
poloaju (na primjer, kao pozajmljenu imovinu, zaloene instrumente kapitala ili potraivanja s
pravom na ponovni otkup) odvojeno od druge imovine.
(b) Ukoliko lice na koje se vri prenos proda kolateral koji mu je dat u zalog, ono treba priznati primitke
od prodaje i obavezu mjerenu po fer vrijednosti po osnovu obaveze da vrati kolateral.
(c) Ukoliko lice prenosilac ne izvri svoje obaveze iz ugovora i vie nema pravo da povrati kolateral,
ono treba prestati priznavati kolateral, a lice na koje se vri prenos treba priznati kolateral kao svoju
imovinu koju e na poetku mjeriti po fer vrijednosti ili treba, ako je kolateral ve prodalo, prestati
priznavati svoju obavezu vraanja kolaterala.
(d) Izuzev u sluaju pod (c), lice prenosilac treba nastaviti evidentirati kolateral kao svoju imovinu, a
lice na koje se vri prenos ne treba priznavati taj kolateral kao sredstvo.
Primjer prenos koji ispunjava uslove za prestanak priznavanja
Subjekt prodaje grupu svojih potraivanja banci po cijeni nioj od njihove nominalne vrijednosti.
Subjekt nastavlja naplatu od dunika u ime banke, ukljuujui slanje mjesenih izvjetaja, a banka
subjektu po trinim uslovima plaa naknadu za servisiranje potraivanja. Subjekt je duan odmah
doznaiti banci sve naplaene iznose, ali nema obavezu prema banci za zakanjela plaanja ili
neplaanja od strane dunika. U ovom sluaju, subjekt je na banku sutinski prenio sve rizike i koristi od
vlasnitva nad potraivanjima. U skladu s tim, on otklanja potraivanja iz svog izvjetaja o finansijskom
poloaju (na primjer, prestaje ih priznavati) i ne iskazuje obavezu po osnovu primitaka koje prima od
banke. Subjekt priznaje gubitak izraunat kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti potraivanja
u vrijeme prodaje i primitaka primljenih od banke. Subjekt priznaje obavezu u mjeri u kojoj je naplatio
sredstva od dunika, ali koja jo uvijek nije doznaio banci.
Primjer prenos koji ne ispunjava uslove za prestanak priznavanja
Podaci su isti kao u prethodnom primjeru osim to je subjekt dogovorio da od banke otkupi svako
potraivanje za koje dunik kasni s plaanjem obaveza vie od 120 dana, bilo da se radi o glavnici ili o
kamati. U ovom sluaju, subjekt je zadrao rizik zakanjelog plaanja ili neplaanja od strane dunika
znaajan rizik s obzirom na potraivanja. U skladu s tim, subjekt potraivanja ne tretira kao da su
prodata banci i ne prestaje ih priznavati. Umjesto toga, on primitke od banke tretira kao zajam osiguran
potraivanjima. Subjekt nastavlja priznavati potraivanja kao imovinu sve dok se ne naplate ili ne otpiu
kao nenaplativa.

IFRS Foundation 49
MSFI za MSS2015.
Prestanak priznavanja finansijske obaveze
11.36 Subjekt treba prestati priznavati finansijsku obavezu (ili dio finansijske obaveze) samo kada je ona ugaena
tj. kada je ugovorom odreena obaveza ispunjena, otkazana ili istekla.
11.37 Ukoliko postojei zajmoprimac i zajmodavac razmjenjuju finansijske instrumente sa sutinski razliitim
uslovima, subjekti transakcije trebaju raunovodstveno obuhvatiti kao gaenje prvobitne finansijske obaveze
i kao priznavanje nove finansijske obaveze. Slino tome, subjekt treba raunovodstveno obuhvatiti sutinsku
izmjenu uslova postojee finansijske obaveze ili njenog dijela (zavisno od toga moe li se pripisati finansijskim
potekoama dunika) kao gaenje prvobitne finansijske obaveze i kao priznavanje nove finansijske obaveze.
11.38 Subjekt treba u dobit ili gubitak priznati svaku razliku izmeu knjigovodstvene vrijednosti finansijske obaveze
(ili dijela finansijske obaveze) koja je ugaena ili prenesena drugoj strani i plaene naknade, ukljuujui bilo
koja prenesena nenovana sredstva ili preuzete obaveze.
Objavljivanja
11.39 Objavljivanja koja slijede upuuju na objavljivanja za finansijske obaveze mjerene po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak. Subjekti koji imaju samo osnovne finansijske instrumente (te stoga ne primjenjuju Odjeljak
12) nee imati nikakve finansijske obaveze mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i, prema tome,
nee trebati vriti takva objavljivanja.
Objavljivanja raunovodstvenih politika za finansijske instrumente
11.40 U skladu sa paragrafom 8.5, subjekt u pregledu znaajnih raunovodstvenih politika treba objaviti osnov
(ili osnove) za mjerenje koji je koriten za finansijske instrumente, kao i ostale raunovodstvene politike
koritene za finansijske instrumente, a koje su relevantne za razumijevanje finansijskih izvjetaja.
Izvjetaj o finansijskom poloaju kategorije finansijske imovine i

finansijskih obaveza
11.41 Subjekt na datum izvjetavanja treba objaviti knjigovodstvene vrijednosti svake od sljedeih kategorija
finansijske imovine i finansijskih obaveza u potpunosti, bilo u izvjetaju o finansijskom poloaju, bilo u
biljekama:
(a) finansijska imovina mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (paragraf 11.14 (c)(i) i paragrafi
12.8 i 12.9),
(b) finansijska imovina koja predstavlja dunike instrumente po amortizovanom troku (paragraf
11.14 (a)),
(c) finansijska imovina koja predstavlja instrumente kapitala mjerene po nabavnoj vrijednosti
umanjenoj za umanjenje vrijednosti (paragraf 11.14 (c)(ii) i paragrafi 12.8 i 12.9),
(d) finansijske obaveze mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (paragrafi 12.8 i 12.9),
(e) finansijske obaveze mjerene po amortizovanom troku (paragraf 11.14 (a)),
(f) obaveze po osnovu zajmova mjerene po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za umanjenje vrijednosti
(paragraf 11.14 (b)).
11.42 Subjekt treba objaviti informacije koje korisnicima njegovih finansijskih izvjetaja omoguavaju da procijene
znaaj finansijskih instrumenata za njegov finansijski poloaj i uinak. Na primjer, za dugoroni dug bi
takve informacije obino ukljuivale uslove dunikog instrumenta (kao to su kamatna stopa, rok dospijea,
plan otplate, kao i ogranienja koja duniki instrument donosi subjektu).
11.43 Za svu finansijsku imovinu i sve finansijske obaveze mjerene po fer vrijednosti, subjekt treba objaviti osnov
za odreivanje fer vrijednosti, na primjer, kotiranu trinu cijenu na aktivnom tritu ili tehniku procjene.
Kada se koristi tehnika procjene, subjekt treba objaviti pretpostavke primijenjene prilikom odreivanja fer
vrijednosti za svaku klasu finansijske imovine ili finansijskih obaveza. Na primjer, ukoliko je primjenjivo,
subjekt objavljuje informacije o pretpostavkama koje se odnose na stope plaanja unaprijed, stope procijenjenih
kreditnih gubitaka, kao i kamatne ili diskontne stope.
50
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
11.44 Ako pouzdano mjerenje fer vrijednosti vie nije dostupno, ili nije dostupno bez prekomjernih trokova ili
napora kada je takav izuzetak predvien, za sve finansijske instrumente koji bi se inae trebali mjeriti po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubitak u skladu s ovim Standardom, subjekt objavljuje tu injenicu, knjigovodstveni
iznos tih finansijskih instrumenata, i, ako se koristi izuzetak po osnovu prekomjernih trokova ili napora,
razloge zato bi pouzdano mjerenje fer vrijednosti podrazumijevalo prekomjerne trokove ili napore.
Prestanak priznavanja
11.45 Ukoliko je subjekt u transakciji koja ne ispunjava uslove za prestanak priznavanja izvrio prenos finansijske
imovine na drugu stranu (pogledati paragrafe 11.33-11.35), subjekt za svaku grupu takve finansijske imovine
treba objaviti sljedee:
(a) prirodu te imovine,
(b) prirodu rizika i koristi od vlasnitva kojima subjekt ostaje izloen,
(c) knjigovodstvene vrijednosti imovine i svih sa njima povezanih obaveza koje subjekt nastavlja
priznavati.
Kolateral
11.46 Kada je subjekt zaloio finansijsku imovinu kao kolateral za obaveze ili potencijalne obaveze, on treba
objaviti sljedee:
(a) knjigovodstvenu vrijednost finansijske imovine zaloene kao kolateral,
(b) uslove povezane s tim zalogom.
Neispunjavanje obaveza i krenje uslova zajma
11.47 Za dugovanja po osnovu zajmova priznata na datum izvjetavanja, a za koja postoji krenje uslova ili
neispunjavanje obaveze po osnovu glavnice, kamate, garantnog fonda ili uslova otkupa koji nisu otklonjeni
do datuma izvjetavanja, subjekt treba objaviti sljedee:
(a) detalje vezane za ta krenja ili neispunjenja obaveza,
(b) knjigovodstveni iznos obaveze po osnovu zajma na datum izvjetavanja,
(c) da li je krenje ili neispunjenje obaveza otklonjeno ili su uslovi otplate zajma ponovo dogovoreni,
a prije nego to su finansijski izvjetaji odobreni za objavu.
Stavke prihoda, rashoda, dobitaka ili gubitaka
11.48 Subjekt treba objaviti sljedee stavke prihoda, rashoda, dobitaka ili gubitaka:
(a) prihode, rashode, dobitke ili gubitke, ukljuujui promjene u fer vrijednost, priznate od:
(i) finansijske imovine mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak,
(ii) finansijskih obaveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak,
(iii) finansijske imovine mjerene po amortizovanom troku,
(iv) finansijskih obaveza mjerenih po amortizovanom troku,
(b) ukupni prihod od kamata i ukupni rashod od kamata (izraunate koritenjem metode efektivne
kamate) za finansijsku imovinu i finansijske obaveze koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit
ili gubitak,
(c) iznos svakog gubitka od umanjenja vrijednosti za svaku klasu finansijske imovine.

IFRS Foundation 51
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 12
Pitanja vezana za ostale finansijske instrumente
Djelokrug odjeljaka 11 i 12
12.1 Odjeljak 11 Osnovni finansijski instrumenti Odjeljak 12 Pitanja vezana za ostale finansijske instrumente se
zajedno bave priznavanjem, prestankom priznavanja, mjerenjem i objavljivanjem finansijskih instrumenata
(finansijske imovine i finansijskih obaveza). Odjeljak 11 se primjenjuje na osnovne finansijske instrumente
i relevantan je za sve subjekte. Odjeljak 12 se primjenjuje na druge, kompleksnije finansijske instrumente i
transakcije. Ukoliko se subjekt uputa samo u transakcije sa osnovnim finansijskim instrumentima, Odjeljak
12 nije primjenjiv. Meutim, ak i subjekti sa samo osnovnim finansijskim instrumentima trebaju razmotriti
djelokrug Odjeljka 12 da bi bili sigurni da su izuzeti.
12.2 Subjekt treba odabrati da primjenjuje ili:

(a) odredbe i Odjeljka 11 i Odjeljka 12 u potpunosti, ili
(b) odredbe o priznavanju i mjerenju iz MRS 39 Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje i
zahtjeve za objavljivanjem Odjeljaka 11 i 12
za raunovodstveno tretiranje svih svojih finansijskih instrumenata. Subjektov izbor izmeu (a) i (b)
je izbor raunovodstvene politike. Paragrafi 10.8-10.14 sadre zahtjeve za odreivanje kada je promjena
raunovodstvene politike prikladna, kako takvu promjenu tretirati i koje informacije o toj promjeni
raunovodstvene politike treba objaviti.
Djelokrug Odjeljka 12
12.3 Odjeljak 12 se primjenjuje na sve finansijske instrumente osim sljedeih:

(a) onih koji su pokriveni Odjeljkom 11,
(b) ulaganja u zavisne subjekte, pridruene subjekte i zajednike poduhvate koja se iskazuju u
skladu s Odjeljkom 9 Konsolidovani i odvojeni finansijski izvjetaji, Odjeljkom 14 Ulaganja u
pridruene subjekte ili Odjeljkom 15 Ulaganja u zajednike poduhvate.
(c) prava i obaveze poslodavaca prema planovima primanja zaposlenih (pogledati Odjeljak 28
Primanja zaposlenih),
(d) prava po ugovorima o osiguranju osim ako ugovor o osiguranju moe dovesti do gubitka bilo koje
od strana, a kao rezultat ugovornih uslova koji nisu povezani sa:
(i) promjenama osiguranog rizika,
(ii) promjenama deviznih kurseva, ili
(iii) neizvrenjem obaveza jedne od ugovornih strana.
(e) finansijskih instrumenata koji zadovoljavaju definiciju vlastitog kapitala subjekta, ukljuujui
komponentu kapitala sloenih finansijskih instrumenata emitovanih od strane subjekta (pogledati
Odjeljak 22 Obaveze i kapital),
(f) najmova iz djelokruga Odjeljka 20 Najmovi. Prema tome, Odjeljak 12 se primjenjuje na najmove
koji bi mogli dovesti do gubitka najmodavcu ili najmoprimcu, a kao rezultat ugovornih uslova koji
nisu povezani sa:
(i) promjenama cijene iznajmljene imovine,
(ii) promjenama deviznih kurseva,
(iii) promjenama plaanja najma zasnovanim na varijabilnim trinim kamatnim stopama, ili
(iv) neizvrenjem obaveza jedne od ugovornih strana.
52
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(g) ugovora za potencijalne naknade u poslovnom spajanju (pogledati Odjeljak 19 Poslovna spajanja
i goodwill). Ovaj izuzetak se primjenjuje samo na onoga ko je sticalac.
(h) finansijskih instrumenata, ugovora i obaveza u transakcijama plaanja po osnovu dionica na
koje se primjenjuje Odjeljak 26 Plaanje po osnovu dionica.
(i) imovine po osnovu refundiranja koja se iskazuje u skladu s Odjeljkom 21 Rezerviranja, potencijalne
obaveze i potencijalna imovina (vidi paragraf 21.9).
12.4 Veina ugovora o kupovini ili prodaji nefinansijskih stavki kao to su roba, zalihe ili nekretnine, postrojenja
i oprema su iskljueni iz ovog odjeljka zbog toga to to nisu finansijski instrumenti. Meutim, ovaj odjeljak
se primjenjuje na sve ugovore koji nameu rizik kupcu ili prodavcu, a koji nisu tipini ugovori o kupovini ili
prodaji materijalne imovine. Na primjer, ovaj odjeljak se primjenjuje na ugovore koji mogu dovesti do gubitka
kod kupca ili prodavca kao rezultat ugovornih uslova koji nisu povezani sa promjenama cijene nefinansijske
stavke, promjenama deviznih kurseva ili neizvrenjem obaveza jedne od ugovornih strana.
12.5 Kao dodatak ugovorima opisanim u paragrafu 12.4, ovaj odjeljak se primjenjuje i na ugovore o kupovini ili
prodaji nefinansijskih stavki ako se ugovor moe izmiriti neto u novcu ili drugim finansijskim instrumentom,
ili razmjenom finansijskih instrumenata kao da su ugovori finansijski instrumenti, uz sljedei izuzetak:
ugovori koji su zakljueni i koji se nastavljaju drati radi prijema ili isporuke nefinansijske stavke u skladu sa
oekivanom kupovinom, prodajom ili zahtjevima za upotrebu od strane subjekta, nisu finansijski instrumenti
u smislu ovog odjeljka.
Poetno priznavanje finansijske imovine i obaveza
12.6 Subjekt finansijsku imovinu ili finansijsku obavezu treba priznati samo onda kada subjekt postane strana u
ugovornim odredbama instrumenta.
Poetno mjerenje
12.7 Kada se finansijska imovina ili finansijska obaveza priznaju na poetku, subjekt ih treba mjeriti po fer
vrijednosti, koja je obino cijena transakcije.
Naknadno mjerenje
12.8 Subjekt na kraju svakog izvjetajnog perioda treba mjeriti sve finansijske instrumente obuhvaene
djelokrugom Odjeljka 12 po fer vrijednosti i priznati promjene fer vrijednosti u dobit ili gubitak, osim u
sljedeem:
(a) neke promjene u fer vrijednosti instrumenata zatite u naznaenom odnosu zatite potrebno je
priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u skladu s paragrafom 12.23, i
(b) instrumenti kapitala kojima se ne trguje javno i ija fer vrijednost se inae ne moe pouzdano
izmjeriti bez prekomjernih trokova ili napora, kao i ugovori povezani s takvim instrumentima koji
e, ako se izvre, za rezultati imati isporuku takvih instrumenata, mjere se po nabavnoj vrijednosti
umanjenoj za umanjenje vrijednosti.
12.9 Ukoliko pouzdano mjerenje fer vrijednosti vie nije dostupno bez prekomjernih trokova ili napora za
instrument kapitala, ili ugovor povezan s takvim instrumentima koji e ako se izvri za rezultat imati isporuku
takvih instrumenata, kojim se ne trguje javno, ali se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, njegova
fer vrijednost na posljednji datum na koji je instrument bio pouzdano mjerljiv bez prekomjernih trokova ili
napora se tretira kao nabavna vrijednost instrumenta. Subjekt mjeri taj instrument po ovoj nabavnoj vrijednosti
umanjenoj za umanjenje vrijednosti sve dok ne bude u mogunosti utvrditi pouzdanu mjeru fer vrijednosti bez
prekomjernih trokova ili napora.
Fer vrijednost
12.10 Subjekt za mjerenje fer vrijednosti u skladu sa ovim odjeljkom treba primjenjivati uputstvo za fer vrijednost
iz paragrafa 11.27-11.32 kao i za mjerenje fer vrijednosti u skladu sa Odjeljkom 11.

IFRS Foundation 53
MSFI za MSS2015.
12.11 Fer vrijednost finansijske obaveze koja dospijeva po zahtjevu nije manja od iznosa koji se treba platiti po
zahtjevu, diskontovanog od prvog dana na koji se moglo zahtijevati da iznos bude plaen.
12.12 Subjekt trokove transakcije ne treba ukljuiti prilikom poetnog mjerenja finansijske imovine ili obaveza
koje e se naknadno mjeriti po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Ukoliko se isplata imovine odlae
ili se finansira po kamatnoj stopi koja nije trina, subjekt imovinu na poetku treba mjeriti po sadanjoj
vrijednosti buduih isplata diskontovanih po trinoj kamatnoj stopi.
Umanjenje vrijednosti finansijskih instrumenata mjerenih po nabavnoj

vrijednosti ili amortizovanom troku
12.13 Na finansijske instrumente mjerene po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za umanjenje vrijednosti u skladu s
ovim odjeljkom treba primjenjivati uputstvo za umanjenje vrijednosti finansijskog instrumenta mjerenog po
nabavnoj vrijednosti iz paragrafa 11.21-11.26.
Prestanak priznavanja finansijske imovine ili finansijske obaveze
12.14 Subjekt e primjenjivati zahtjeve za prestanak priznavanja iz paragrafa 11.33-11.38. na finansijsku imovinu
i finansijske obaveze na koje se primjenjuje ovaj odjeljak.
Raunovodstvo zatite
12.15 Ukoliko su zadovoljeni precizirani kriteriji, subjekt moe postaviti odnos zatite izmeu instrumenta
zatite i zatiene stavke na nain da to ispunjava uslove za raunovodstvo zatite. Raunovodstvo zatite
dozvoljava da se dobit ili gubitak po osnovu instrumenta zatite i zatiene stavke istovremeno priznaju u
dobit ili gubitak.
12.16 Da bi se ispunili uslovi za raunovodstvo zatite, subjekt treba udovoljiti svim sljedeim uslovima:
(a) subjekt postavlja i dokumentuje odnos zatite tako da se zatieni rizik, zatiena stavka i instrument
zatite mogu jasno utvrditi i da je rizik u zatienoj stavci zatieni rizik preko instrumenta zatite,
(b) rizik koji je predmet zatite je jedan od rizika odreenih u paragrafu 12.17,
(c) instrument zatite je onaj odreen u paragrafu 12.18,
(d) subjekt oekuje da instrument zatite bude vrlo uinkovit u eliminisanju naznaenog zatienog
rizika. Uinkovitost zatite je stepen do kojeg se promjene fer vrijednosti ili novanih tokova
zatiene stavke koje se mogu pripisati zatienom riziku ponitavaju promjenama fer vrijednosti
ili novanih tokova instrumenta zatite.
12.17 Ovaj Standard dozvoljava raunovodstvo zatite samo za sljedee rizike:
(a) rizik kamatne stope dunikog instrumenta mjerenog po amortizovanom troku,
(b) rizik deviznog kursa ili kamatne stope u vrstoj obavezi ili vrlo vjerovatnoj predvienoj
transakciji,
(c) rizik cijene robe koja se dri ili u vrstoj obavezi ili vrlo vjerovatnoj predvienoj transakciji
kupovine ili prodaje robe,
(d) rizik deviznog kursa u neto ulaganju u inostrano poslovanje.
Rizik deviznog kursa dunikog instrumenta mjerenog po amortizovanom troku nije na gore navedenoj
listi zbog toga to raunovodstvo zatite ne bi imalo nikakav znaajan uinak na finansijske izvjetaje.
Osnovni rauni, mjenice i potraivanja i obaveze po osnovu zajmova se obino mjere po amortizovanom
troku (pogledati paragraf 11.5 (d)). Ovo bi ukljuivalo obeveze nominovane u stranoj valuti. Paragraf 30.10
zahtijeva da se svaka promjena knjigovodstvene vrijednosti obaveze uzrokovana promjenom u deviznom
kursu prizna u dobit ili gubitak. Prema tome, i promjena fer vrijednosti instrumenta zatite (meuvalutni
swap) i promjena knjigovodstvene vrijednosti obaveze povezana s promjenom u deviznom kursu bi se trebali
priznati u dobit ili gubitak i trebali bi se meusobno prebiti osim do visine razlike izmeu promptnog kursa
(po kojem se mjeri obaveza) i forward kursa (po kojem se mjeri swap).
54
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
12.18 Ovaj Standard dozvoljava raunovodstvo zatite samo ako instrument zatite ispunjava sve sljedee uslove:
(a) to je swap kamatne stope, swap strane valute, forward ugovor o razmjeni strane valute ili forward
ugovor o razmjeni robe za koji se oekuje da bude vrlo uinkovit u eliminisanju rizika utvrenog u
paragrafu 12.17 i koji je naznaen kao zatieni rizik,
(b) ukljuuje stranu koja je vanjska u odnosu na izvjetajni subjekt (tj. vanjska za grupu, segment ili
pojedinani subjekt koji izvjetava),
(c) njegova vjerovatna vrijednost je jednaka naznaenom iznosu glavnice ili vjerovatnom iznosu
zatiene stavke,
(d) ima odreen rok dospijea koji nije kasniji od
(i) roka dospijea finansijskog instrumenta koji je zatien,
(ii) roka oekivanog izvrenja nabavke robe ili obaveze prodaje, ili
(iii) nastanka vrlo vjerovatne predviene transakcije strane valute ili robe ija se zatita vri.
(e) nema karakteristike plaanja unaprijed, prijevremenog raskida ili produenja.
Zatita rizika fiksne kamatne stope za priznati finansijski

instrument ili rizika cijene robe za robu koja se dri
12.19 Ukoliko su uslovi iz paragrafa 12.16 zadovoljeni i ukoliko je rizik koji je predmet rizika izloenost riziku
fiksne kamatne stope dunikog instrumenta mjerenog po amortizovanom troku ili riziku cijene robe koju
dri, subjekt treba:
(a) priznati instrument zatite kao imovinu ili obavezu i promjenu fer vrijednost instrumenta zatite u
dobit ili gubitak, i
(b) priznati promjenu fer vrijednosti zatiene stavke povezanu sa zatienim rizikom u dobit ili
gubitak i kao korekciju knjigovodstvene vrijednosti zatiene stavke.
12.20 Ukoliko je zatieni rizik rizik fiksne kamatne stope za duniki instrument mjeren po amortizovanom troku,
subjekt treba priznati periodina neto novana izmirenja od swapa kamatne stope koji je instrument zatite u
dobit ili gubitak perioda u kojem su neto izmirenja obraunata.
12.21 Subjekt treba prekinuti raunovodstvo zatite dato u paragrafu 12.19 ako:
(a) instrument zatite istekne ili se proda ili raskine,
(b) zatita vie ne zadovoljava uslove za raunovodstvo zatite odreeno u paragrafu 12.16, ili
(c) subjekt povue to naznaavanje.
12.22 Ukoliko se raunovodstvo zatite prekine, a zatiena stavka je imovina ili obaveza voena po amortizovanom
troku koja se nije prestala priznavati, bilo kakvi dobici ili gubici priznati kao usklaivanja knjigovodstvene
vrijednosti zatiene stavke se amortizuju u dobit ili gubitak koritenjem metode efektivne kamate tokom
preostalog vijeka trajanja instrumenta zatite.
Zatita rizika varijabilne kamatne stope za priznati finansijski

instrument, rizika deviznog kursa ili rizika cijene robe u vrstoj
obavezi ili vrlo vjerovatnoj predvienoj transakciji, ili neto
ulaganja u inostrano poslovanje
12.23 Ukoliko su zadovoljeni uslovi iz paragrafa 12.16 i zatieni rizik je:

(a) rizik varijabilne kamatne stope dunikog instrumenta mjerenog po amortizovanom troku,
(b) rizik deviznog kursa u vrstoj obavezi ili vrlo vjerovatnoj predvienoj transakciji,
(c) rizik cijene robe u vrstoj obavezi ili vrlo vjerovatnoj predvienoj transakciji, ili
(d) rizik deviznog kursa za neto ulaganje u inostrano poslovanje,
subjekt u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti priznaje dio promjene fer vrijednosti instrumenta zatite koji je bio
uinkovit u eliminisanju promjene fer vrijednosti ili oekivanih novanih tokova zatiene stavke. Subjekt
u dobiti ili gubitku priznaje u svakom periodu svaki viak (u apsolutnom iznosu) kumulativne promjene fer

IFRS Foundation 55
MSFI za MSS2015.
vrijednosti instrumenta zatite iznad kumulativne promjene fer vrijednosti oekivanih novanih tokova od
poetka zatite (to se ponekad naziva neuinkovitost zatite). Dobit ili gubitak od zatite priznat u ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti se reklasifikuje u dobit ili gubitak kada se zatiena stavka prizna u dobiti ili gubitku,
podlono zahtjevima iz paragrafa 12.25. Meutim, kumulativni iznos svih kursnih razlika koje su povezane
sa zatitom neto ulaganja u inostrano poslovanje priznatih u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti se ne reklasifikuje u
dobit ili gubitak od otuenja ili djeliminog otuenja inostranog poslovanja.
12.24 Ukoliko je zatieni rizik rizik varijabilne kamatne stope dunikog instrumenta mjerenog po amortizovanom
troku, subjekt treba naknadno priznati periodina neto novana izmirenja od swapa kamatne stope koji je
instrument zatite u dobit ili gubitak perioda u kojem su neto izmirenja obraunata.
12.25 Subjekt prospektivno prekida raunovodstvo zatite odreeno u paragrafu 12.23 ako:
(a) instrument zatite istekne ili se proda ili raskine,
(b) zatita vie ne zadovoljava kriterije za raunovodstvo zatite iz paragrafa 12.16,
(c) u zatiti neke predviene transakcije, poredviena transakcije vie nije vrlo vjerovatna, ili
(d) subjekt povue to naznaavanje.
Ukoliko se vie ne oekuje da se predviena transakcija desi ili se zatieni duniki instrument, mjeren po
amorizovanom troku, prestane priznavati, svaka dobit ili gubitak od instrumenta zatite koji je bio priznat u
ostaloj sveobuhvatnoj dobiti se treba reklasifikovati u dobit ili gubitak.
Objavljivanja
12.26 Subjekt koji primjenjuje ovaj odjeljak treba vriti sva objavljivanja zahtijevana u Odjeljku 11, ukljuujui u
ta objavljivanja i finansijske instrumente koji su obuhvaeni djelokrugom ovog odjeljka, kao i one koji su
obuhvaeni Odjeljkom 11. Pored toga, ukoliko subjekt koristi raunovodstvo zatite, on treba izvriti dodatna
objavljivanja iz paragrafa 12.27-12.29.
12.27 Subjekt treba odvojeno objaviti sljedee za zatitu svake od etiri vrste rizika opisane u paragrafu 12.17:
(a) opis zatite,
(b) opis finansijskih instrumenata naznaenih kao instrumenti zatite i njihovih fer vrijednosti na
izvjetajni datum, i
(c) prirodu rizika koji su predmet zatite, ukljuujui i opis zatiene stavke.
12.28 Ukoliko subjekt koristi raunovodstvo zatite za zatitu rizika fiksne kamatne stope ili rizika cijene za robu
koja se dri (paragrafi 12.19-12.22), on treba objaviti sljedee:
(a) iznos promjene fer vrijednosti instrumenta zatite priznate u dobit ili gubitak,
(b) iznos promjene fer vrijednosti zatiene stavke priznate u dobit ili gubitak.
12.29 Ukoliko subjekt koristi raunovodstvo zatite za zatitu rizika varijabilne kamatne stope, rizika deviznog
kursa, rizika cijene robe u vsrtoj obavezi ili vrlo vjerovatnoj predvienoj transakciji, ili neto ulaganje u
inostrano poslovanje (paragrafi 12.23-12.25), on treba objaviti sljedee:
(a) periode u kojima se oekuje nastanak novanih tokova i u kojima se oekuje da utiu na dobit ili
gubitak,
(b) opis svake predviene transakcije za koju se ranije koristilo raunovodstvo zatite, ali za koju se
vie ne oekuje da se desi,
(c) iznos promjene fer vrijednosti instrumenta zatite koja je priznata u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
tokom perioda (paragraf 12.23),
(d) iznos koji je reklasifikovan u dobit ili gubitak perioda (paragrafi 12.23 i 12.25),
(e) iznos svakog vika kumulativne promjene fer vrijednosti instrumenta zatite iznad kumulativne
promjene fer vrijednosti oekivanih novanih tokova koji je priznat u dobiti ili gubitku perioda
(paragraf 12.23).
56
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 13
Zalihe
13.1 Ovaj Odjeljak propisuje naela za priznavanje i mjerenje zaliha. Zalihe su imovina:
(a) koja se dre za prodaju u redovnom toku poslovanja;
(b) u procesu proizvodnje za takvu prodaju, ili
(c) u obliku materijala ili dijelova zaliha koji e biti utroeni u procesu proizvodnje ili u postupku
pruanja usluga.
13.2 Ovaj standard primjenjuje se na sve zalihe osim na:
(a) nedovrene radove po osnovu ugovora o izgradnji, ukljuivi direktno povezane ugovore o
pruanju usluga (vidi Odjeljak 23 Prihodi)
(b) finansijske instrumente (vidi Odjeljak 11 Osnovni finansijski instrumenti i Odjeljak 12 Pitanja
vezana za ostale finansijske instrumente) i
(c) bioloku imovinu povezanu s poljoprivrednom djelatnou i poljoprivrednim proizvodom u
trenutku etve (vidi Odjeljak 34 Specijalizirane aktivnosti).
13.3 Ovaj Standard se ne primjenjuje na mjerenje zaliha:
(a) proizvoaa poljoprivrednih i umskih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda nakon etve, te
minerala i mineralnih proizvoda, u mjeri u kojoj se vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za
trokove prodaje kroz dobit ili gubitak, ili
(b) robe brokera i trgovaca koji svoje zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje
kroz dobit ili gubitak.
Mjerenje zaliha
13.4 Subjekt treba mjeriti zalihe po troku ili procijenjenoj prodajnoj cijeni umanjenoj za trokove dovretka i
prodaje, zavisno o tome to je nie.
Troak zaliha
13.5 Subjekt treba ukljuiti u troak zaliha sve trokove nabave, trokove konverzije i druge trokove koji su
nastali dovoenjem zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje stanje.
Trokovi nabave
13.6 Trokovi nabave zaliha obuhvaaju kupovnu cijenu, uvozne carine i druge poreze (osim onih koje subjekt
kasnije moe povratiti od poreznih vlasti), te trokove prijevoza, rukovanja zaliha, kao i druge trokove koji
se mogu direktno pripisati sticanju gotovih proizvoda, materijala i usluga. Trgovaki i koliinski popusti te
druge sline stavke oduzimaju se kod odreivanja trokova nabave.
13.7 Subjekt moe nabaviti zalihe pod uvjetima odgoenog plaanja. U nekim sluajevima, ovakav aranman
sadri neiskazan finansijski instrument, na primjer, razliku izmeu kupovne cijene u uobiajenim prodajnim
uvjetima i iznosa odgoenog plaanja. U tim sluajevima, razlika se priznaje kao rashod po osnovu kamata
tokom perioda finansiranja i ne ukljuuje se u troak zaliha.

IFRS Foundation 57
MSFI za MSS2015.
Trokovi konverzije
13.8 Trokovi konverzije zaliha ukljuuju trokove direktno povezane s jedinicama proizvodnje, kao to je direktan
rad. Takoer ukljuuju i sistematski rasporeene fiksne i varijabilne ope trokove proizvodnje koji su nastali
konverzijom materijala u gotove proizvode. Fiksni opi trokovi proizvodnje su oni indirektni trokovi
proizvodnje koji ostaju relativno konstantni bez obzira na obim proizvodnje, kao to su troak amortizacije
i odravanja proizvodnih zgrada i proizvodne opreme, te trokove upravljanja i administrativne trokove
pogona. Varijabilni opi trokovi proizvodnje su oni indirektni trokovi proizvodnje koji direktno ili gotovo
direktno zavise o obimu proizvodnje, kao to su indirektan materijal i indirektan rad.
Rasporeivanje opih trokova proizvodnje
13.9 Subjekt treba rasporediti fiksne ope trokove proizvodnje na trokove konverzije na temelju normalnog
kapaciteta proizvodnje. Normalan kapacitet je proizvodnja koja se oekuje ostvariti u prosjeku tokom
odreenog broja perioda ili sezona u normalnim uvjetima, uzimajui u obzir gubitak kapaciteta kao posljedicu
planiranog odravanja. Mogue je koristiti i ostvaren obim proizvodnje ako je priblian normalnom
kapacitetu. Iznos fiksnih opih trokova proizvodnje rasporeenih na svaku jedinicu proizvoda ne poveava
se kao posljedica smanjene proizvodnje ili ako postrojenje ne radi. Nerasporeeni opi trokovi proizvodnje
priznaju se kao rashod perioda u kojem su nastali. U periodima neuobiajeno velike proizvodnje iznos fiksnih
opih trokova proizvodnje rasporeenih na svaku jedinicu proizvoda se umanjuje tako da se zalihe ne mjere
iznad troka. Varijabilni opi trokovi proizvodnje rasporeuju se na svaku jedinicu proizvoda na temelju
stvarne upotrebe proizvodnih kapaciteta.
Zajedniki proizvodi i nusproizvodi
13.10 Proizvodni proces moe rezultirati istovremenom proizvodnjom vie od jednog proizvoda. To je, na primjer,
sluaj kad se proizvode zajedniki proizvodi ili ako postoji osnovni proizvod i nusproizvod. Kad trokove
sirovina ili konverzije svakog proizvoda nije mogue zasebno identificirati, oni se racionalno i dosljedno
rasporeuju meu proizvodima. Rasporeivanje se moe temeljiti, na primjer, ne relativnoj vrijednosti
prodaje svakog proizvoda ili u fazi proizvodnog procesa u kojoj je proizvode mogue zasebno identificirati
ili na zavretku proizvodnje. Veina nusproizvoda je po svojoj prirodi beznaajna. Kada je to sluaj, subjekt
ih treba mjeriti po prodajnoj cijeni umanjenoj za trokove dovretka i prodaje, a ta vrijednost se oduzima od
troka osnovnog proizvoda. Kao rezultat toga, knjigovodstvena vrijednost osnovnog proizvoda ne razlikuje
se znaajno od njegovog troka.
Ostali trokovi ukljueni u zalihe
13.11 Subjekt treba ukljuiti ostale trokove u troak zaliha samo u mjeri u kojoj su stvarno nastali u svezi s
dovoenjem zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje stanje.
13.12 Paragraf 12.19(b) propisuje da, u odreenim okolnostima, promjena fer vrijednosti instrumenta zatite u
zatiti rizika fiksne kamatne stope ili rizika cijene robe koja se dri, korigira knjigovodstvenu vrijednost robe.
Trokovi koji se iskljuuju iz zaliha
13.13 Primjeri trokova koji se iskljuuju iz troka zaliha i priznaju kao rashod perioda u kojem su nastali su:
(a) neuobiajeni iznosi otpadnog materijala, rada ili drugih proizvodnih trokova,
(b) trokovi skladitenja, osim ako nisu nuno sastavni dio proizvodnog procesa prije idue proizvodne
faze,
(c) administrativni opi trokovi koji ne doprinose dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i sadanje
stanje, i
(d) trokovi prodaje.
58
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Troak zaliha pruatelja usluga
13.14 Ako pruatelji usluga imaju zalihe, mjere ih po troku njihove proizvodnje. Ovi trokovi sastoje se prvenstveno
od troka rada i trokova drugih osoba koje su direktno ukljuene u pruanje usluga, ukljuivi nadzorno
osoblje, te opih trokova koji se mogu pripisati pruanju usluga. Trokovi rada i ostali trokovi povezani
s prodajom i opim administrativnim osobljem nisu ukljueni, ve se priznaju kao rashod perioda u kojem
su nastali. Troak zaliha pruatelja usluga ne ukljuuje maru ili ope trokove koji se ne mogu pripisati
pruanju usluga, a koji su esto ukljueni u cijene koje pruatelji usluga zaraunavaju.
Troak poljoprivrednog proizvoda koji je plod bioloke imovine
13.15 U skladu sa Odjeljkom 34, zalihe poljoprivrednih proizvoda, koje je subjekt ubrao kao plod svoje bioloke
imovine, se kod poetnog priznavanja mjere po njihovoj fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove
prodaje u trenutku etve. Ovo predstvalja troak zaliha na taj datum, za potrebe primjene ovog Odjeljka.
Tehnike za mjerenje troka, kao to su metoda standardnog troka,

metoda trgovine na malo i metoda posljednje nabavne cijene
13.16 Subjekt moe korisiti tehnike kao to su metoda standardnog troka, metoda trgovine na malo ili metoda
posljednje nabavne za mjerenje troka zaliha, ako se njihovom primjenom dobivaju rezultati koji su priblini
troku nabave. Metoda standardnog troka uzima u obzir uobiajene koliine materijala i potronog materijala,
rada, uobiajenu uinkovitost i iskoritenost kapaciteta. Oni se redovito preispituju i po potrebi mijenjaju u
odnosu na postojee uvjete. Metoda trgovina na malo mjeri zalihe tako da se prodajna vrijednost zaliha
umanji za odgovarajui postotak bruto mare.
Metode trokova
13.17 Subjekt treba mjeriti troak zaliha predmeta koji se uobiajeno ne mogu meusobno razmjenjivati, te dobara
i usluga koji su namijenjeni i izdvojeni za specifine projekte koristei specifinu identifikaciju njihovih
individualnih trokova.
13.18 Subjekt treba mjeriti troak zaliha, osim onih koje su obuhvaene paragrafom 13.17., primjenom metode prvi
ulaz - prvi izlaz (FIFO) ili metodom ponderiranog prosjenog troka. Subjekt treba koristiti istu metodu za sve
zalihe sline vrste i namjene kod subjekta. Za zalihe drukije vrste ili namjene primjena razliitih metoda za
utvrivanje troka je opravdana. Primjena metode posljednji ulaz prvi izlaz (LIFO) nije dozvoljena u skladu
s ovim Standardom.
Umanjenje vrijednosti zaliha
13.19 U paragrafima 27.2 27.4 se zahtjeva da subjekt, na kraju svakog izvjetajnog perioda, procjeni da li
je zalihama umanjena vrijednost, odnosno knjigovodstvena vrijednost nije u potpunosti nadoknadiva (na
primjer zbog oteenja, zastarijevanja ili smanjenja prodajnih cijena). Ako je stavki (ili grupi stavki) zaliha
umanjena vrijednost, ti paragrafi zahtjevaju da subjekt mjeri zalihe po prodajnoj cijeni umanjenoj za trokove
dovrenja i prodaje, te da prizna gubitak od umanjenja vrijednosti. Takoer se zahtjeva ukidanje prethodno
provedenih umanjenja vrijednosti u odreenim okolnostima.
Priznavanje rashoda
13.20 Kad su zalihe prodane, subjekt treba priznati knjigovodstvenu vrijednost tih zaliha kao rashod u periodu u
kojem je priznat odnosni prihod.
13.21 Neke zalihe mogu se rasporediti na druga sredstva, na primjer, zalihe koje se koriste kao komponenta
nekretnine, postrojenja ili opreme izraene u vlastitoj izvedbi. Zalihe koje su na ovaj nain rasporeene na

IFRS Foundation 59
MSFI za MSS2015.
neko drugo sredstvo naknadno se obraunavaju u skladu s odredbama odjeljka ovog Standarda relevantnih za
tu vrstu imovine.
Objavljivanje
13.22 Subjekt treba objaviti sljedee:

(a) raunovodstvene politike usvojene za mjerenje zaliha, ukljuivi koritenu metodu obrauna
troka zaliha;
(b) ukupnu knjigovodstvenu vrijednost zaliha i knjigovodstvenu vrijednost zaliha klasificiranu na
nain prikladan za subjekt;
(c) iznos zaliha priznat kao rashod tokom perioda;
(d) gubitke od umanjenja vrijednosti priznate ili ukinute kroz dobit ili gubitak u skladu sa Odjeljkom
27; Umanjenje vrijednosti imovine; i
(e) ukupnu knjigovodstvenu vrijednost zaliha zaloenih kao instrument osiguranja plaanja obaveza.
60
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 14
Ulaganja u pridruene subjekte
14.1 Ovaj Odjeljak se primjenjuje kod raunovodstvenog tratmana pridruenih subjekata u konsolidiranim
finansijskim izvjetajima i u finansijskim izvjetajima ulagatelja koji nije matini subjekt, ali koji ima
ulaganja u jedan ili vie pridruenih subjakata. Paragraf 9.26 definira zahtjeve za raunovodstveni tretman
pridruenih subjekata u odvojenim finansijskim izvjetajima.
Definicija pridruenih subjekata
14.2 Pridrueni subjekt je subjekt, ukljuujui i nekorporativne subjekte kao to je partnerstvo,nad kojim ulagatelj
ima znaajan uticaj i koje nije ni zavisni subjekt niti udjel u zajednikom pothvatu.
14.3 Znaajan uticaj je mo sudjelovanja u odluivanju o finansijskim i poslovnim politikama subjekta koji je
predmet ulaganja, ali nije kontrola niti zajednika kontrola nad tim politikama.
(a) Ako ulagatelj ima, direktno ili indirektno (na primjer, preko zavisnog subjekta), 20% ili vie
glasake moi kod subjekta koji je predmet ulaganja, pretpostavlja se da ulagatelj ima znaajan
uticaj, osim kad moe biti jasno pokazano da to nije sluaj.
(b) Obrnuto, ako ulagatelj dri, direktno ili indirektno (npr. preko zavisnog subjekta), manje od 20%
glasake moi kod subjekta u koji je izvrio ulaganje, pretpostavlja se da ulagatelj nema znaajan
uticaj, osim ako takav uticaj moe biti jasno pokazan.
(c) Znatno ili veinsko vlasnitvo drugog ulagatelja nuno ne prijei da ulagatelj ima znaajan uticaj.
Mjerenje izbor raunovodstvene politike
14.4 Ulagatelj treba raunovodstveno tretirati sva ulaganja u pridruene subjekte koritenjem jednog od sljedeih
modela:
(a) model troka iz paragrafa 14.5.
(b) metoda udjela iz paragrafa 14.8.
(c) model fer vrijednosti iz paragrafa 14.9.
Model troka
14.5 Ulagatelj treba mjeriti svoja ulaganja u pridruene subjekte, osim onih za koje postoji objavljena kotacija
cijena (vidjeti paragraf 14.7), po troku umanjenom za sve akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti
priznate u skladu sa Odjeljkom 27 Umanjenje vrijednosti imovine.
14.6 Ulagatelj treba priznati dividende i ostale raspodjele primljene od ulaganja kao prihod, bez obzira da li su
raspodjele iz zadrane dobiti pridruenog subjekta nastale prije ili poslije datuma ulaganja.
14.7 Ulagatelj treba mjeriti svoja ulaganja u pridruene subjekte za koje postoji postoji objavljena kotacija cijena
koritenjem modela fer vrijednosti (vidjeti paragraf 14.9).
Metoda udjela
14.8 Prema raunovodstvu metode udjela, ulaganje u pridrueni subjekt se poetno priznaje po transakcijskoj
cijeni (ukljuujui transakcijske trokove) i naknadno se usklauje kako bi se odrazio ulagaev udjel u
dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruenog subjekta.
(a) Raspodjele i ostala usklaivanja knjigovodstvenog iznosa. Raspodjele primljene od pridruenog
subjekta smanjuju knjigovodstveni iznos ulaganja. Mogu se zahtjevati usklaivanja

IFRS Foundation 61
MSFI za MSS2015.
knjigovodstvenog iznosa kao posljedica promjena u kapitalu priduenog subjekta koje nastaju iz
stavki ostale sveobuhvatne dobiti.
(b) Potencijalna prava glasa. Iako se potencijalna prava glasa razmatraju pri odluivanju da li postoji
znaajan uticaj, ulagatelj treba mjeriti svoj udio u dobiti ili gubitku pridruenog subjekta i svoj
udio u promjenama kapitala pridruenog subjekta na osnovu trenutnih vlasnikih interesa. Takva
mjerenja ne trebaju odraavati mogue izvrenje ili konverziju potencijalnih prava glasa.
(c) Implicitni goodwill i usklaivanja fer vrijednosti. Po ulaganju u pridrueni subjekt, ulagatelj treba
raunovodstveno tretirati bilo koju razliku (bilo pozitivnu ili negativnu) izmeu cijene sticanja i
ulagaeva udjela u fer vrijednosti neto imovine pridruenog subjekta koja se moe identificirati u
skladu sa paragrafima 19.22 19.24. Ulagatelj treba uskladiti svoj udio u dobicima ili gubicima
pridruenog subjekta poslije sticanja kako bi raunovodstveno obuhvatio dodatnu amortizaciju
imovine pridruenog subjekta ija se amortizacija moe izvriti (ukljuujui i goodwill) po osnovu
vika njihovih fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvene iznose u trenutku sticanja ulaganja.
(d) Umanjenje vrijdnosti. Ako postoji naznaka da ulaganje u pridrueni subjekt moe biti umanjeno,
ulagatelj treba testirati cjelokupni knjigovodstveni iznos ulaganja na umanjenje vrijednosti u
skladu sa Odjeljkom 27 kao pojedinanu imovinu. Svaki goodwill ukljuen u knjigovodstveni
iznos ulaganja u pridrueni subjekt se ne testira zasebno na umanjenje vrijednosti, ve, umjesto
toga, kao dio testa umanjenja vrijednosti ulaganja u cjelini.
(e) Ulagaeve transakcije s pridruenim subjektima. Ako se pridrueni subjekt raunovodstveno tretira
primjenom metode udjela, ulagatelj treba eliminirati nerealizirane dobitke i gubitke koji proizlaze
iz uzlaznih (od pridruenog subjekta prema ulagatelju) i silaznih (od ulagatelja prema pridruenom
subjektu) transakcija razmjerno ulagaevu udjelu u pridruenom subjektu. Nerealizirani gubici na
osnovu takvih transakcija mogu pruiti dokaze o umanjenju vrijednosti prenesenog sredstva.
(f) Datum finansijskih izvjetaja pridruenog subjekta. Kod primjene metode udjela ulagatelj treba
koristiti finansijske izvjetaje pridruenog subjekta pod istim datumom kao to su finansijski
izvjetaji ulagatelja, osim ako je takvo to neizvedivo. Ako je takvo to neizvedivo, ulagatelj
treba koristiti najnovije dostupne finansijske izvjetaje pridruenog subjekta, s usklaivanjima
provedenim za uinke svih znaajnih poslovnih dogaaja i transakcija koje se pojave izmeu
datuma zavretaka obraunskih perioda.
(g) Raunovodstvene politike pridruenog subjekta. Ako pridrueni subjekt primjenjuje
raunovodstvene politike drukije od onih ulagaevih, ulagatelj treba uskladiti finansijske
izvjetaje pridruenog subjekta kako bi odraavali raunovodstvene politike ulagatelja u svrhu
primjene metode udjela, osim ako je takvo to neizvedivo.
(h) Gubici iznad visine ulaganja. Ako je, prema metodi udjela, ulagaev udjel u gubitku pridruenog
subjekta jednak ili prelazi knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u pridrueni subjekt, ulaga treba
prekinuti priznavanje svojeg udjela u buduim gubicima. Nakon to je ulagaev udjel sveden na
nulu, ulagatelj treba priznati dodatne gubitke kroz rezerviranja (vidjeti Odjeljak 21 Rezerviranja,
potencijalne obaveze i potencijalna imovina) samo u mjeri u kojoj ulagatelj ima zakonske ili
izvedene obaveze ili je izvrio plaanja u ime pridruenog subjekta. Ako pridrueni subjekt
naknadno iskae dobitke, ulagatelj e nastaviti priznavati svoj udjel u tim dobicima samo nakon to
svoj udjel u dobicima izjednai udjelu u gubicima koji nisu priznati.
(i) Prekid primjene metode udjela. Ulagatelj prestaje primjenjivati metodu udjela od datuma na koji
prestane imati znaajan uticaj.
(i) Ako pridrueni subjekt postane zavisni subjekt ili zajedniki pothvat, ulagatelj treba
ponovno mjeriti svoj prethodni udio u kapitalu po fer vrijednosti i priznati dobit ili
gubitak, ako ih ima, u dobiti ili gubitku perioda.
(ii) Ako ulagatelj izgubi znaajan uticaj nad pridruenim subjektom kao rezultat potpunog
ili djelominog otuenja, treba prestati priznavati taj pridrueni subjekt i priznati u dobiti
ili gubitku razliku izmeu, na jednoj strani, zbira dobivenih primitaka i fer vrijednosti
svih zadranih udjela i, s druge strane, knjigovodstvenog iznosa ulaganja u pridrueni
subjekt na datum kada je izgubljen znaajan uticaj. Zatim, ulagatelj treba tretirati svaki
zadrani udjel koritenjem Odjeljka 11 Osnovni finansijski instrumenti i Odjeljka 12
Pitanja vezana za ostale finansijske instrumente, prema djelokrugu.
(iii) Ako ulagatelj izgubi znaajan uticaj zbog razloga koji nije djelomino otuenje njegovog
ulaganja, ulagatelj treba koristiti knjigovodstveni iznos ulaganja na taj datum kao novu
trokovnu osnovu i raunovodstveno tretirati to ulaganje koritenjem Odjeljka 11 i 12,
prema djelokrugu.
62
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Model fer vrijednosti
14.9 Prilikom poetnog priznavanja ulaganja u pridruene subjekte, ulagatelj je treba mjeriti po transakcijskoj
cijeni. Transakcijska cijena iskljuuje transakcijske trokove.
14.10 Na svaki izvjetajni datum, ulagatelj treba mjeriti svoje ulaganje u pridruene subjekte po fer vrijednosti,
sa promjenama u fer vrijednosti koje se priznaju u dobiti ili gubitku, koritenjem upustava za mjerenje fer
vrijednosti definiranih u paragrafima 11.27 11.32. Ulagatelj koji koristi model fer vrijednosti treba koristiti
model troka za svako ulaganje u pridruene subjekte za koje je neizvedivo pouzdano mjeriti fer vrijednost
bez nepotrebnih trokova i napora.
Prezentiranje finansijskih izvjetaja
14.11 Ulagatelj treba klasificirati ulaganja u pridruene subjekte kao netekuu imovinu.
Objavljivanja
14.12 Ulagatelj u pridruene subjekte treba objaviti sljedee:

(a) svoju raunovodstvenu politiku za ulaganja u pridruene subjekte;
(b) knjigovodstveni iznos ulaganja u pridruene subjekte (vidjeti paragraf 4.2(j)); i
(c) fer vrijednost ulaganja u pridruene subjekte koji se tretiraju primjenom metode udjela, a za koje
postoje objavljene cijene kotacija.
14.13 Za ulaganja u pridruene subjekte koji se tretiraju primjenom modela troka, subjekt treba objaviti iznos
dividendi i ostalih raspodjela priznatih kao prihod.
14.14 Za ulaganja u pridruene subjekte koji se tretiraju primjenom metode udjela, subjekt treba zasebno objaviti
svoj udjel u dobiti ili gubitku tih pridruenih subjekata i svoj udjel u svim prekinutim poslovanjima takvih
pridruenih subjekata.
14.15 Za ulaganja u pridruene subjekte koji se tretiraju primjenom modela fer vrijednosti, subjekt treba objaviti
informacije u skladu sa zahtjevima u paragrafima 11.4111.44. Ako ulagatelj primjenjuje izuzetak po osnovu
prekomjernih trokova ili napora iz paragrafa 14.10 za bilo koji pridrueni subjekt, on objavljuje tu injenicu,
razloge zato bi mjerenje fer vrijednosti podrazumijevalo prekomjerne trokove ili napore i knjigovodstveni
iznos ulaganja u pridruene subjekte koja se iskazuju u skladu s modelom troka.

IFRS Foundation 63
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 15
Ulaganja u zajednike pothvate
15.1 Ovaj odjeljak se primjenjuje na raunovodstvo za zajednike pothvate u konsolidiranim finansijskim

izvjetajima i finansijskim izvjetajima ulagatelja koji nije matini subjekt, ali koji ima pothvatniki
udjel u jednom ili vie zajednikih pothvata. Paragraf 9.26 propisuje zahtjeve za raunovodstveni tretman
pothvatnikog udjela u zajednikim pothvatima u odvojenim finansijskim izvjetajima.
Definicija zajednikih pothvata
15.2 Zajednika kontrola je ugovorom ureeno dijeljenje kontrole nad ekonomskim aktivnostima i postoji samo
kada donoenje stratekih finansijskih i poslovnih odluka zahtijeva jednoglasni pristanak svih strana koje
dijele kontrolu (pothvatnika).
15.3 Zajedniki pothvat je ugovorni aranman kojim dvije ili vie osoba poduzima ekonomsku aktivnost koja
je podvrgnuta zajednikoj kontroli. Zajedniki pothvati se mogu javiti u obliku zajedniki kontroliranih
djelatnosti, zajedniki kontrolirane imovine, ili zajedniki kontroliranih subjekata.
Zajedniki kontrolirane djelatnosti
15.4 Djelatnost nekog zajednikog pothvata obuhvaa koritenje imovine i drugih resursa pothvatnika umjesto
uspostave korporacije, partnerstva ili drugog subjekta ili finansijske strukture koja je odvojena od samih
pothvatnika. Svaki se pothvatnik koristi svojom vlastitom nekretninom, postrojenjem i opremom, te vodi
vlastite zalihe. To mu takoer stvara vlastite rashode i obaveze, te pribavlja vlastite finansijske izvore,
to predstavlja njegove vlastite obaveze. Aktivnosti zajednikog pothvata mogu obavljati pothvatnikovi
namjetenici usporedo sa slinim aktivnostima pothvatnika. Sporazum o zajednikom pothvatu obino
predvia nain na koji se prihodi od prodaje zajednikog proizvoda i svi nastali zajedniki rashodi dijele
izmeu pothvatnika.
15.5 U pogledu svojih udjela u zajedniki kontroliranim djelatnostima, pothvatnik treba priznati u svojim
finansijskim izvjetajima:
(a) imovinu koja kontrolira i obaveze koje nastaju, i
(b) rashode koji nastaju i svoj udio u prihodu koji zaradi od prodaje robe ili pruanja usluga zajednikim
pothvatom.
Zajedniki kontrolirana imovina
15.6 Neki zajedniki pothvati obuhvaaju zajedniku kontrolu, a esto i zajedniko vlasnitvo, pothvatnika nad
jednom ili vie djelova imovine koja je dana u ili je nabavljena i namijenjena za svrhe zajednikog pothvata.
15.7 U pogledu svoga udjela u zajedniki kontroliranoj imovini, pothvatnik treba priznati u svojim finansijskim
izvjetajima:
(a) svoj udjel u zajedniki kontroliranoj imovini, razvrstan prema vrsti imovine;
(b) sve obaveze koje je napravio;
(c) svoj udjel u svim obavezama koje su nastale zajedniki s drugim pothvatnicima u odnosu na
zajedniki pothvat;
(d) svaki prihod od prodaje ili koritenja svog udjela od outputa (proizvodnje) zajednikog pothvata,
zajedno sa svojim udjelom svih rashoda nastalih zajednikim pothvatom; i
(e) sve rashode koje je on napravio u svezi s njegovim udjelom u zajednikom pothvatu.
64
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Zajedniki kontrolirani subjekti
15.8 Zajedniki kontrolirani subjekt je zajedniki pothvat koji obuhvaa uspostavu korporacije, partnerstva ili
drugog subjekta, u kojem svaki pothvatnik ima udjel. Subjekt posluje na isti nain kao druga poduzea, samo
to ugovorni aranman izmeu pothvatnika uspostavlja zajedniku kontrolu nad gospodarskom aktivnou
subjekta.
Mjerenje izbor raunovodstvene politike
15.9 Pothvatnik treba raunovodstveno tretirati udjele u zajedniki kontroliranim subjektima koritenjem jednog
od sljedeih modela:
(a) model troka iz paragrafa 15.10.
(b) metodu udjela iz paragrafa 15.13.
(c) model fer vrijednosti iz paragrafa 15.14
Model troka
15.10 Pothvatnik treba mjeriti svoja ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte, osim onih za koje je objavljena
kotacija cijena (vidjeti paragraf 15.12) po troku umanjenom za sve akumulirane gubitke od umanjenja
vrijednosti priznate u skladu sa Odjeljkom 27 Umanjenje vrijednosti imovine.
15.11 Pothvatnik treba priznati raspodjele primljene od ulaganja kao prihod bez obzira da li su te raspodjele iz
zadrane zarade zajedniki kontroliranog subjekta nastale prije ili poslije datuma sticanja.
15.12 Pothvatnik treba mjeriti svoja ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte za koje postoji objavljena kotacija
cijena koritenjem modela fer vrijednosti (vidjeti paragraf 15.14).
Metoda udjela
15.13 Pothvatnik treba mjeriti svoja ulaganja u zajedniki kontroliranim subjektima po metodi udjela primjenom
postupaka iz paragrafa 14.8 (koristei pojam zajednika kontrola gdje se u paragrafu spominje pojam
znaajan uticaj).
Model fer vrijednosti
15.14 Pri poetnom priznavanju ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte, pothvatnik ih treba mjeriti po
transakcijskoj cijeni. Transakcijska cijena ne ukljuuje trokove transakcije.
15.15 Na svaki izvjetajni datum, pothvatnik treba mjeriti svoja ulaganja u zajedniki kontroliranim subjektima
po fer vrijednosti, sa promjenama u fer vrijednosti koje se priznaju u dobiti ili gubitku, pritom koristei
postupke za fer vrijednost iz toaka 11.27 11.32. Pothvatnik, koji koristi model fer vrijednosti, treba koristiti
model troka za sva ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte za koje je neizvedivo pouzdano mjeriti fer
vrijednost bez nepotrebnih trokova i napora.
Transakcije izmeu pothvatnika i zajednikog pothvata
15.16 Kada pothvatnik pridonosi ili prodaje imovinu zajednikom pothvatu, priznavanje bilo kojeg dijela dobitka
ili gubitka iz transakcije treba odraavati sutinu transakcije. Dok je imovina zadrana zajednikim pothvatom,
i uz uvjet da je pothvatnik prenio znaajne rizike i nagrade od vlasnitva, pothvatnik treba priznati samo onaj
dio dobitka ili gubitka koji se moe pripisati udjelima drugih pothvatnika. Pothvatnik treba priznati puni iznos
gubitka kada uplata ili prodaja prua dokaz o gubitku od umanjenja vrijednosti.
15.17 Kada pothvatnik kupuje imovinu od zajednikog pothvata, pothvatnik ne smije priznati svoj udjel u dobiti od
zajednikog pothvata iz transakcije dok ne proda imovinu nekoj nezavisnoj osobi. Pothvatnik treba priznati
svoj udjel u gubicima proizalih iz tih transakcija na isti nain kao i dobit, samo to se gubici trebaju odmah
priznati kada predstavljaju gubitak od umanjenja.

IFRS Foundation 65
MSFI za MSS2015.
Ako ulagatelj nema zajedniku kontrolu
15.18 Ulagatelj u zajednikom pothvatu koji nema zajedniku kontrolu treba tretirati takva ulaganja u skladu sa
Odjeljkom 11 Osnovni finansijski instrumenti, Odjeljkom 12 Pitanja vezana za ostale finansijske instrumente
ili, ako postoji znaajan uticaj u zajednikom pothvatu, u skladu sa Odjeljkom 14 Ulaganja u pridruene
subjekte.
Objavljivanja
15.19 Ulagatelj u zajednikom pothvatu treba objaviti:

(a) svoju raunovodstvenu politiku koju koristi kod priznavanja svojih udjela u zajedniki
kontroliranim subjektima.
(b) knjigovodstveni iznos ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte ( vidjeti paragraf 4.2.(k)).
(c) fer vrijednost ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte koji se tretiraju primjenom metode udjela
za koje postoji objavljene kotacije cijena.
(d) ukupan iznos svih obaveza poveznih s zajednikim pothvatima, ukljuujui svoj udjel u obavezama
po osnovi kapitala koje su nastale zajedno s drugim pothvatnicima, kao i svoj udjel preuzetih
obaveza po osnovi kapitala samih zajednikih pothvata.
15.20 Kod zajedniki kontroliranih subjekata koji se vrednuju po metodi udjela, pothvatnik takoer treba objaviti
informacije u skladu sa zahtjevima iz paragrafa 14.14 za ulaganja po metodi udjela.
15.21 Kod zajedniki kontroliranih subjekata koji se tretiraju po modelu fer vrijednosti, pothvatnik treba objaviti
informacije u skladu sa zahtjevima iz paragrafa 11.4111.44. Ako pothvatnik primjenjuje izuzetak po osnovu
prekomjernih trokova ili napora iz paragrafa 15.15 za bilo koji zajedniki kontrolirani subjekt, on objavljuje
tu injenicu, razloge zato bi mjerenje fer vrijednosti podrazumijevalo prekomjerne trokove ili napore i
knjigovodstveni iznos ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte koja se iskazuju u skladu s modelom troka.
66
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 16
Ulaganje u nekretnine
16.1 Ovaj Odjeljak propisuje raunovodstveni tretman ulaganja u zemljita ili zgrade koje zadovoljavaju definiciju
ulaganja u nekretnine definiranu u paragrafu 16.2 i nekih udjela u nekretninama koje dri najmoprimac u
poslovnom najmu (vidi paragraf 16.3) koji se tretiraju kao ulaganje u nekretnine. Samo ulaganja u nekretnine
ija se fer vrijednost moe pouzdano mjeriti, bez prekomjernih trokova i napora na kontinuiranoj osnovi,
se raunovodstveno tretiraju u skladu sa ovim Odjeljkom po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Sva druga
ulaganja u nekretnine se raunovodstvno tretiraju kao nekretnine, postrojenja i oprema koritenjem modela
troka amortizacije - umanjenja vrijednosti iz Odjeljka 17 Nekretnine, postrojenja i oprema i ostaju u
okviru djelokruga Odjeljka 17, osim ukoliko postane dostupno pouzdano mjerenje fer vrijednosti i ukoliko se
oekuje da e fer vrijednost biti pouzdano mjerljiva na kontinuiranoj osnovi.
Definiranje i poetno priznavanje ulaganja u nekretnine
16.2 Ulaganje u nekretnine je nekretnina (zemljite ili zgrada, ili dio zgrade, ili oboje) koju vlasnik ili najmoprimatelj
u finansijskom najmu dri kako bi ostvario prihode od najma ili radi porasta njezine trine vrijednosti ili
oboje, a ne radi:
(a) njezinog koritenja u proizvodnji ili ponudi roba i usluga ili u administrativne svrhe, ili
(b) prodaje u sklopu redovnog poslovanja.
16.3 Udjel najmoprimca u nekretnini u poslovnom najmu moe se klasificirati i voditi kao ulaganje u nekretnine
u skladu sa ovim Odjeljkom, samo i iskljuivo ako bi nekretnina inae udovoljavala definiciji ulaganja u
nekretnine i najmoprimac moe mjeriti fer vrijednost udjela u nekretnini bez prekomjernih trokova i napora
na kontinuiranoj. Ova alternativna klasifikacija je mogua za svaku pojedinanu nekretninu.
16.4 Nekretnine sa viestrukom upotrebom treba razdvojiti na ulaganja u nekretnine i nekretnine, postrojenja i
opremu. Meutim, ako se fer vrijednost dijela koji se odnosi na ulaganje u nekretnine ne moe pouzdano
izmjeriti bez prekomjernih trokova i napora, cjelokupna nekretnina treba se raunovodstveno tretirati kao
nekretnine, postrojenja i oprema u skladu sa Odjeljkom 17.
Mjerenje kod poetnog priznavanja
16.5 Subjekt treba mjeriti ulaganje u nekretnine po troku prilikom poetnog priznavanja. Troak steenog
ulaganja u nekretnine obuhvaa kupovnu cijenu i sve povezane direktne trokove, kao to su profesionalne
naknade za pravne i posrednike usluge, porez na prijenos nekretnina i ostale transakcijske trokove. Ako
se plaanje odgaa dulje od uobiajnih kreditnih uvjeta, troak se utvruje u visini sadanje vrijednosti svih
buduih plaanja. Subjekt treba utvrditi troak izgradnje ulaganja u nekretnine u vlastitoj izvedbi u skladu sa
paragrafima 17.10 17.14.
16.6 Poetni troak ulaganja u nakretnine koja se dri pod najmom i koja je klasificirana kao ulaganje u nekretnine
se utvruje u skladu sa paragrafom 20.9 za finansijski najam, ak i ako bi se taj najam inae klasificirao kao
poslovni najam da je pod djelokrugom Odjeljka 20 Najmovi. Drugim rjeima, imovina se priznaje po nioj
od sljedeih vrijednosti, fer vrijednosti nekretnina ili sadanjoj vrijednosti minimalnih plaanja najma.
Istovjetan iznos se priznaje kao obaveza u skladu sa paragrafom 20.9.
Mjerenje poslije priznavanja
16.7 Ulaganje u nekretnine, ija se fer vrijednost moe pouzdano izmjeriti bez prekomjernih trokova i napora,
treba mjeriti po fer vrijednosti na svaki izvjetajni datum sa promjenama u fer vrijednosti koje se priznaju u
dobiti ili gubitku. Ako se udjel u nekretnini, koja se dri pod najmom, klasificira kao ulaganje u nekretnine,
stavka koja se vrednuje po fer vrijednosti je taj udjel, a ne predmetna nekretnina. Paragrafi 11.27 11.32

IFRS Foundation 67
MSFI za MSS2015.
definiraju naine utvrivanja fer vrijednosti. Subjekt treba raunovodstveno tretirati sva ostala ulaganja u
nekretnine kao nekretnine, postrojenja i opremu koristei model troka iz Odjeljka 17.
Prijenosi
16.8 Ako se fer vrijednost stavke ulaganja u nekretnine vie ne moe pouzdano mjeriti bez prekomjernih trokova
i napora, subjekt onda treba tu stavku raunovodstveno tretirati kao nekretnine, postrojenja i opremu u skladu
sa Odjeljkom 17, sve dok se ne mogne pouzdano izmjeriti fer vrijednost. Knjigovodstvena vrijednost
ulaganja u nekretnine na taj datum postaje njena nabavna vrijednost prema Odjeljku 17. Paragraf 16.10(e)(iii)
zahtjeva objavljivanje ovih prijenosa. Ovo predstavlja promjenu okolnosti, a ne promjenu raunovodstvene
politike.
16.9 Osim onoga to se zahtjeva kroz paragraf 16.8, subjekt treba vriti prijenos nekretnine u, ili iz, ulaganja u
nekretnine samo kada te nekretnine prvi put zadovolje, ili prestanu da zadovoljavaju, definiciju ulaganja u
nekretnine.
Objavljivanje
16.10 Subjekt treba, za sva ulaganja u nekretnine koje vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (paragraf
16.7), objaviti sljedee:
(a) metode i znaajne pretpostavke primijenjene kod utvrivanja fer vrijednosti ulaganja u nekretnine;
(b) opseg u kojem se fer vrijednost ulaganja u nekretnine (mjerene ili objavljene u finansijskim
izvjetajima) temelji na procjeni nezavisnog, kvalificiranog procjenitelja s nedavnim iskustvom u
procjeni slinih nekretnina na istoj lokaciji. Ako nije bilo takve procjene, tu injenicu treba objaviti;
(c) postojanje i iznose ogranienja povezanih s realizacijom ulaganja u nekretnine ili zadravanjem
dobitaka i primitaka od otuenja;
(d) ugovorne obaveze na kupnju, izgradnju ili razvoj ulaganja u nekretnine ili popravke, odravanje ili
unapreenja;
(e) usklaenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u nekretnine na poetku i na kraju perioda, koje
ukljuuje sljedee:
(i) poveanja, zasebno prikazujui ona poveanja koja proizlaze iz sticanja putem poslovnih
spajanja;
(ii) neto dobitke ili gubitke od usklaenja fer vrijednosti;
(iii) prijenose u i iz ulaganja u nekretnine iskazane po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za
akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti (vidi paragraf 16.8);
(iv) prijenosi na i sa zaliha i nekretnina koje koristi;
(v) ostale promjene.
Ova usklaenja ne treba prikazivati za prethodne periode.
16.11 U skladu sa Odjeljkom 20, vlasnik ulaganja u nekretnine osigurava objavljivanja informacija davatelja najma
o zakljuenim najmovima. Subjekt koji dri ulaganje u nekretninu pod finansijskim ili poslovnim najmom
osigurava objavljivanja primatelja najma za finansijske najmove i objavljivanja davatelja najma za sve
zakljuene poslovne najmove.
68
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 17
Nekretnine, postrojenja i oprema
17.1 Ovaj Odjeljak treba primjeniti kod raunovodstvenog tretmana nekretnina, postrojenja i opreme i ulaganja
u nekretnine ija se fer vrijednost ne moe pouzdano mjeriti bez prekomjernih trokova i napora. Odjeljak
16 Ulaganje u nekretnine treba primjeniti na ulaganje u nekretnine ija se fer vrijednost moe pouzdano
mjeriti bez prekomjernih trokova i napora.
17.2 Nekretnine, postrojenja i oprema jesu materijalna imovina:
(a) koja se dri za koritenje u proizvodnji ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili za
administrativne svrhe, i
(b) koja se oekuje koristiti due od jednog perioda.
17.3 Nekretnine, postrojenja i oprema ne obuhvaaju:
(a) bioloku imovinu povezanu s poljoprivrednim aktivnostima (vidi Odjeljak 34 Specijalizirane
aktivnosti); ili
(b) prava na iskoritavanje rudnih rezervi kao to su nafta, prirodni plin i slini neobnovljivi resursi.
Priznavanje
17.4 Subjekt treba primjeniti kriterij priznavanja definiran u paragrafu 2.27 pri odluivanju da li priznati stavku
nekretnine, postrojenja ili opreme. Stoga, subjekt treba priznati troak nabave stavke nekretnine, postrojenja
i opreme kao imovinu ako, i samo ako:
(a) je vjerovatno da e budue ekonomske koristi povezane sa predmetom priticati subjektu, i
(b) se troak predmeta moe pouzdano izmjeriti.
17.5 Stavke kao to su rezervni dijelovi, rezervna oprema i oprema za odravanje se priznaju u skladu s ovim
odjeljkom kada zadovoljavaju definiciju nekretnina, postrojenja i opreme. U suprotnom se takve stavke
klasificiraju kao zalihe.
17.6 Sastavni dijelovi nekih predmeta nekretnina, postrojenja i opreme mogu zahtijevati zamjenu u redovitim
vremenskim razmacima (npr. krov zgrade). Subjekt treba priznati u knjigovodstvenu vrijednost nekretnine,
postrojenja i opreme troak zamijenjenog dijela takve imovine kada on nastane, te ako se oekuje da e
budue ekonomske koristi pritjecati u subjekt. Knjigovodstvena vrijednost zamijenjenih dijelova se prestaje
priznavati u skladu s paragrafima 17.2717.30 bez obzira na to da li su zamijenjeni dijelovi bili odvojeno
amortizirani. Ako nije izvodljivo za subjekt da utvrdi knjigovodstveni iznos zamijenjenog dijela, subjekt
moe koristiti troak zamjene kao pokazatelj koliki je bio troak zamijenjenog dijela u momentu kada je
steen ili izgraen. Paragraf 17.16 propisuje da ako vani dijelovi nekog predmeta nekretnine, postrojenja i
opreme imaju imaju znaajno razliite obrasce troenja ekonomskih koristi, subjekt treba rasporediti poetni
troak nabave sredstva na njegove vane dijelove i zasebno amortizirati svaki takav dio tokom njegovog
korisnog vijeka upotrebe.
17.7 Uslov da bi nekretnina, postrojenje i oprema mogli kontinuirano funkcionirati (na primjer, autobus) moe
biti obavljanje redovnih veih pregleda bez obzira koji su dijelovi bili zamijenjeni. Kad god se obavi
redovan veliki pregled, troak tog pregleda se priznaje u knjigovodstvenu vrijednost tog sredstva nekretnina,
postrojenja i opreme kao troak zamjene ako su zadovoljeni kriteriji za priznavanje. Ostatak knjigovodstvene
vrijednosti prijanjih pregleda (kao fiziki odvojen dio) treba se otpisati. Takav se otpis provodi bez obzira je
li troak prijanjeg pregleda utvren u transakciji u kojoj je imovina kupljena ili izgraena. Ako je potrebno,
procijenjeni budui trokovi slinih pregleda se mogu koristiti kao indikacija o trokovima kada je imovina
bila kupljena ili izgraena.
17.8 Zemljita i zgrade su zasebna sredstva, i subjekt ih treba zasebno raunovostveno tretirati, ak i kada su
zajedno steeni.

IFRS Foundation 69
MSFI za MSS2015.
Mjerenje prilikom priznavanja
17.9 Subjekt treba mjeriti predmet nekretnine, postrojenja i opreme po njegovom troku prilikom poetnog
priznavanja.
Sastavni dijelovi troka
17.10 Troak pojedinog predmeta nekretnine, postrojenja i opreme obuhvaa sljedee:

(a) kupovnu cijenu, ukljuujui naknade za pravne i posrednike usluge, uvozne pristojbe i nepovratne
poreze nakon odbitka trgovakih popusta i rabata;
(b) sve trokove koji se direktno mogu pripisati dovoenju sredstva na mjesto i u radno stanje za
namjeravanu upotrebu. Primjeri trokova koji se mogu direktno pripisati jesu trokovi pripreme
mjesta, poetni trokovi isporuke i rukovanja, trokovi instaliranja i montae, i trokovi testiranja
pravilnog funkcioniranja.
(c) poetno procijenjene trokove demontae, uklanjanja sredstva i obnavljanja mjesta na kojem je
imovina smjeteno, za koje obaveza za subjekt nastaje kada je sredstvo nabavljeno ili kao posljedica
koritenja sredstva tokom odreenog perioda za namjene razliite od proizvodnje zaliha tokom
perioda.
17.11 Sljedei trokovi se ne ukljuuju u troak predmeta nekretnine, postrojenja i opreme, te ih subjekt treba
priznati kao rashode kada nastanu:
(a) troak otvaranja novih jedinica,
(b) troak uvoenja novog proizvoda ili usluge (ukljuujui trokove promidbe i aktivnosti promocije),
(c) trokovi premjetanja poslovanja na novu lokaciju ili usmjeravanja na novu grupu kupaca
(ukljuujui trokove obuavanja zaposlenih),
(d) administrativni trokovi i ostali opi trokovi,
(e) trokovi posudbe (vidjeti Odjeljak 25 Trokovi posudbe).
17.12 Prihod i odnosni troak sporednih aktivnosti tokom izgradnje ili razvoja stavke nekretnine, postrojenja
i opreme se priznaje u dobiti ili gubitku ako takve aktivnosti nisu neophodne u dovoenju sredstva na
namjeravano mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu.
Mjerenje troka
17.13 Troak pojedine nekretnine, postrojenja i opreme jednak je cijeni za plaanje na datum priznavanja te imovine.
Kada je plaanje odgoeno preko uobiajenih kreditnih rokova, troak je jednak sadanjoj vrijednosti svih
buduih plaanja.
Razmjena sredstava
17.14 Stavka nekretnine, postrojenja i opreme moe se nabaviti razmjenom za nenovanu imovinu ili za kombinaciju
novane i nenovane imovine. Subjekt treba mjeriti troak tako nabavljenih sredstava po fer vrijednosti osim
ako: a) transakcija nema komercijalni sadraj; ili b) fer vrijednost ni primljenog sredstva niti datog sredstva
se ne mogu pouzdano izmjeriti. U ovom sluaju, troak tog sredstva se mjeri po knjigovodstvenoj vrijednosti
date imovine.
Mjerenje nakon poetnog priznavanja
17.15 Subjekt bira ili model troka iz paragrafa 17.15A ili model revalorizacije iz paragrafa 17.15B kao svoju
raunovodstvenu politiku i primjenjuje tu politiku na cijelu klasu nekretnina, postrojenja i opreme. Subjekt
primjenjuje model troka na ulaganja u nekretnine ija se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti bez
prekomjernih trokova ili napora. Subjekt priznaje trokove tekueg odravanja stavke nekretnina, postrojenja
i opreme u dobiti ili gubitku perioda u kojem su trokovi i nastali.
70
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Model troka
17.15A Subjekt treba mjeriti stavku nekretnina, postrojenja i opreme, nakon poetnog priznavanja, po troku
umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja.
Model revalorizacije
17.15B Subjekt mjeri stavku nekretnina, postrojenja i opreme ija se fer vrijednost moe pouzdano izmjeriti po
revaloriziranom iznosu, koji predstavlja njenu fer vrijednost na datum revalorizacije umanjenu za svaku
naknadnu akumuliranu amortizaciju i naknadne akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se vri
dovoljno rednovno kako bi se osiguralo da se knjigovodstveni iznos znaajno ne razlikuje od onog koji bi bio
utvren koritenjem fer vrijednosti na kraju izvjetajnog perioda. Paragrafi 11.2711.32 sadre uputstva za
utvrivanje fer vrijednosti. Ako se stavka nekretnina, postrojenja i opreme revalorizira, cijela klasa nekretnina,
postrojenja i opreme kojoj ta imovina pripada se revalorizira.
17.15C Ako se knjigovodstveni iznos imovine povea kao posljedica revalorizacije, to poveanje se priznaje u ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti i akumulira u kapitalu pod naslovom revalorizacionog vika. Meutim, to poveanje
se priznaje u dobiti ili gubitku u mjeri u kojoj ukida revalorizaciono smanjenje iste imovine koje je prethodno
priznato u dobiti ili gubitku.
17.15D Ako se knjigovodstveni iznos imovine smanji kao posljedica revalorizacije, to smanjenje se priznaje u dobiti
ili gubitku. Meutim, to smanjenje se priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u mjeri u kojoj postoji bilo kakav
potrani saldo u revalorizacionom viku u pogledu te imovine. Smanjenje priznato u ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti smanjuje iznos akumuliran u kapitalu pod naslovom revalorizacionog vika.
Amortizacija
17.16 Ako glavni dijelovi nekog predmeta nekretnine, postrojenja i opreme imaju znaajno razliite obrasce
troenja ekonomskih koristi, subjekt treba rasporediti poetni troak nabave sredstva na njegove glavne
dijelove i zasebno amortizirati svaki takav dio tokom njegovog korisnog vijeka upotrebe. Ostala sredstva
treba amortizirati tokom njihovog korisnog vijeka upotrebe kao jedno sredstvo. Uz neke izuzetke, kao to su
kamenolomi i odlagalita, zemljite ima neogranien korisni vijek upotrebe i zbog toga se ne amortizira.
17.17 Troak amortizacije se za svaki period treba priznati u dobiti ili gubitku, osim ako neki drugi Odjeljak
ovog Standarda ne zahtjeva priznavanje troka kao sastavnog dijela troka neke druge imovine. Na primjer,
amortizacija proizvodne nekretnine, postrojenja ili opreme se ukljuuje u cijenu kotanja zaliha (vidjeti
Odjeljak 13 Zalihe).
Amortizirajui iznos i period amortizacije
17.18 Amortizirajui iznos pojedine imovine treba rasporediti sisitematski tokom korisnog vijeka upotrebe.
17.19 Faktori kao to su promjena naina koritenja imovine, znaajna i neoekivana troenja i habanja, tehnoloka
unaprijeenja, te promjene u trinim cijenama mogu ukazivati da se ostatak vrijednosti ili korisni vijek
upotrebe imovine promjenio od posljednjeg godinjeg izvjetajnog datuma. Ako takvi pokazatelji postoje,
subjekt treba preispitati svoje prethodne procjene i ako se sadanja oekivanja razlikuju, promjeniti ostatak
vrijednosti, metodu amortizacije ili korisni vijek upotrebe. Subjekt treba priznati promjene u ostatku
vrijednosti, metodi amortizacije ili korisnom vijeku upotrebe kao promjenu raunovodstvene procjene u
skladu sa paragrafima 10.15 10.18.
17.20 Amortizacija imovine zapoinje kad je imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na lokaciji i u uvjetima
potrebnim za koritenje koje je namijenila uprava. Amortizacija imovine prestaje kada se sredstvo prestaje
priznavati kao imovina. Amortizacija ne prestaje kad se imovina prestaje koristiti i povlai iz upotrebe, osim
u sluaju ako je to imovina u potpunosti amortizirano. Meutim, prema metodama amortizacije na bazi
koritenja, iznos amortizacije moe biti nula ako nema proizvodnje.
17.21 Subjekt treba razmotriti sve sljedee faktore kod utvrivanja korisnog vijeka upotrebe imovine:
(a) oekivanu upotrebu sredstva. Upotreba se ocjenjuje na osnovi oekivanog kapaciteta sredstva ili
fizikog uinka,

IFRS Foundation 71
MSFI za MSS2015.
(b) oekivano fiziko trajanje i troenje koje zavisi o proizvodnim faktorima, kao to je broj smjena
u kojima e se imovina koristiti, program popravaka i odravanja u subjektu i briga o odravanju
sredstva dok se ne koristi,
(c) tehniko i ekonomsko starenje koje proistie iz promjena ili poboljanja u procesu proizvodnje ili
zbog promjene potranje na tritu za proizvodom ili uslugom koju daje imovina; i
(d) zakonska ili slina ogranienja vezana uz koritenje sredstva, kao to je datum isteka najmova.
Metode amortizacije
17.22 Koritena metoda amortizacije treba odraavati okvir oekivanog troenja buduih ekonomskih koristi
imovine od strane subjekta. Mogue metode amortizacije ukljuuju linearnu metodu, degresivnu metodu i
funkcionalnu metodu kao to je metod jedinica proizvodnje.
17.23 Ako postoje pokazatelji o znaajnoj promjeni okvira troenja buduih ekonomskih koristi imovine od
posljednjeg godinjeg izvjetajnog datuma, subjekt treba preispitati postojeu metodu amortizacije, te ako se
sadanja oekivanja razlikuju, promjeniti metodu amortizacije kako bi odraavala novi okvir. Subjekt treba
priznati promjene kao promjene u raunovodstvenoj procjeni u skladu sa paragrafima 10.15. 10.18.
Umanjenje vrijednosti
Priznavanje i mjerenje umanjenja vrijednosti
17.24 Na svaki izvjetajni datum subjekt treba primjeniti odredbe Odjeljka 27 Umanjenje vrijednosti imovine kako
bi utvrdio da li je stavki ili grupi stavki nekretnina, postrojenja i opreme umanjena vrijednost, te ako jeste,
kako priznati i mjeriti gubitke od umanjenja vrijednosti. Ovaj Odjeljak definira kada i kako subjekt provjerava
knjigovodstvenu vrijednost imovine, kako utvruje nadoknadivi iznos imovine, te kada priznaje ili ukida
gubitke od umanjenja vrijednosti.
Naknada za umanjenje
17.25 Naknadu od tree strane za nekretninu, postrojenje i opremu ija je vrijednost umanjena, koja je unitena ili
izvlatena, priznat e se u dobiti ili gubitku samo kad se naknada prizna kao potraivanje.
Nekretnine, postrojenja i oprema koji se dre za prodaju
17.26 U paragrafu 27.9(f) se navodi da postojanje plana otuenja imovine prije prethodno oekivanog datuma
predstavlja naznaku umanjenja vrijednosti koja zahtjeva utvrivanje nadoknadive vrijednosti imovine u svrhu
utvrivanja da li je umanjenja vrijednost imovine.
Prestanak priznavanja
17.27 Subjekt treba prestati priznavati stavku nekretnine, postrojenja i opreme:

(a) u trenutku otuivanja, ili
(b) kada se budue ekonomske koristi ne oekuju od upotrebe ili otuenja ove imovine.
17.28 Dobitke ili gubitke proizale od prestanka priznavanja nekretnina, postrojenja i opreme subjekt treba
priznati u dobit ili gubitak kada je prestalo njihovo priznavanje (osim ako Odjeljak 20 Najmovi ne zahtijeva
drugaije u transakciji prodaje i povratnog najma). Dobici se ne klasificiraju kao prihod.
17.29 Pri utvrivanju trenutka otuenja, subjekt treba primjeniti kriterije za priznavanje prihoda od prodaje robe iz
Odjeljka 23 Prihodi. Odjeljak 20 se primjenjuje kod otuenja prodajom i povratnim najmom
17.30 Dobitke ili gubitke koji proizlaze iz prestanka priznavanja pojedine nekretnine, postrojenja i opreme subjekt
treba utvrditi kao razliku izmeu neto iznosa primitaka od otuenja, ukoliko postoje, i knjigovodstvene
vrijednosti imovine.
72
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Objavljivanje
17.31 Subjekt objavljuje sljedee za svaku skupinu nekretnina, postrojenja i opreme utvrenu u skladu s paragrafom
4.11(a) i odvojeno za ulaganja u nekretnine iskazana po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i
umanjenje vrijednosti:
(a) osnove mjerenja koritene za utvrivanje bruto knjigovodstvene vrijednost,
(b) koritene metode amortizacije,
(c) korisne vjekove upotrebe ili koritene stope amortizacije,
(d) bruto knjigovodstvena vrijednost i akumuliranu amortizaciju (zbrojeno s akumuliranim gubicima
od umanjenja) na poetku i na kraju perioda,
(e) povezivanje knjigovodstvene vrijednosti na poetku i na kraju izvjetajnog perioda kojim se
odvojeno prikazuju:
(i) poveanja,
(ii) otuenja,
(iii) sticanja putem poslovnih spajanja,
(iv) poveanja ili smanjenja koja su rezultat revalorizacije u skladu s paragrafima
17.15B17.15D i gubitaka od umanjenja priznata ili ukinuta u ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti u skladu s Odjeljkom 27.
(v) prijenosi u i iz ulaganja u nekretnine iskazani po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
(vidjeti paragraf 16.8),
(vi) gubici od umanjenja imovine priznati ili ukinuti kroz dobit ili gubitak u skladu sa
Odjeljkom 27,
(vii) amortizaciju
(viii) ostale promjene.
Ova promjene se ne moraju prikazivati za prethodne periode.
17.32 Subjekt takoer treba objaviti i sljedee:
(a) postojanje i knjigovodstveni iznos nekretnina, postrojenja i opreme nad kojima subjekt ima
ogranieno vlasnitvo ili su su zaloeni kao jamstvo za obaveze,
(b) iznos ugovornih obaveza preuzetih pri sticanju nekretnine, postrojenja i opreme, i
(c) ako subjekt ima ulaganja u nekretnine ija se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti bez
prekomjernih trokova ili napora, on objavljuje tu injenicu i razloge zato bi mjerenje fer
vrijednosti podrazumijevalo prekomjerne trokove ili napore za te stavke ulaganja u nekretnine.
17.33 Ako se stavke nekretnina, postrojenja i opreme iskazuju po revalorizovanim iznosima, subjekt objavljuje
sljedee:
(a) datum vrenja revalorizacije,
(b) da li je nezavisni procjenitelj bio ukljuen,
(c) metode i znaajne pretpostavke primijenjene u procjenjivanju fer vrijednosti stavki,
(d) za svaku revalorizovanu klasu nekretnina, postrojenja i opreme, knjigovodstveni iznos koji bi bio
priznat da je imovina iskazana u skladu s modelom troka, i
(e) revalorizacioni viak, ukazujui na promjenu za period i sva ogranienja prilikom utvrivanja
pripadajueg salda dioniarima.

IFRS Foundation 73
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 18
Nematerijalna imovina osim goodwilla
18.1 Ovaj Odjeljak se primjenjuje kod raunovodstvnog tretmana svih oblika nematerijalne imovine osim
goodwilla (vidjeti Odjeljak 19 Poslovna spajanja i goodwill) i nematerijalne imovine koja se dri radi prodaje
u redovnom toku poslovanja (vidjeti Odjeljak 13 Zalihe i Odjeljak 23 Prihodi).
18.2 Nematerijalna imovina je nemonetarna imovina bez fizikih obiljeja koja se moe identificirati. Takva
imovina se moe identificirati kada je:
(a) odvojiva, to jest ako se moe odvojiti ili razluiti od subjekta i prodati, prenijeti, licencirati, iznajmiti
ili razmijeniti, pojedinano ili zajedno s pripadajuim ugovorom, sredstvom ili obavezom, ili
(b) proizlazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava, nezavisno o tome da li se ta prava mogu prenositi
ili odvojiti od subjekta ili od drugih prava i obaveza.
18.3 Nematerijalna imovine ne ukljuuje:
(a) finansijsku imovinu, ili
(b) prava na iskoritavanje rudnih rezervi kao to su nafta, prirodni plin i slini neobnovljivi resursi.
Priznavanje
Ope naelo za priznavanje nematerijalne imovine
18.4 Subjekt treba primjeniti kriterij priznavanja iz paragrafa 2.27 pri odluivanju da li priznati nemateriijalnu
imovinu. Stoga, subjekt treba priznati nematerijalnu imovinu ako, i samo ako:
(a) je vjerovatno da e budue ekonomske koristi, koje se mogu pripisati imovini, pritjecati subjektu,
(b) troak nabave te imovine se moe pouzdano utvrditi, i
(c) imovina nije rezultat interno nastalih izdataka koji se odnose na nematerijalno sredstvo.
18.5 Subjekt treba procijeniti vjerovatnost oekivanih buduih ekonomskih koristi koristei razumne i prihvatljive
pretpostavke koje predstavljaju najbolju procjenu uprave o ekonomskim uvjetima koji e postojati tokom
korisnog vijeka upotrebe te imovine.
18.6 Subjekt koristi prosudbu da procijeni stupanj izvjesnosti u svezi priliva buduih ekonomskih koristi koji se
mogu pripisati upotrebi sredstva na temelju dokaza raspoloivih u vrijeme poetnog priznavanja, s tim da se
vee znaenje pridaje eksternim dokazima.
18.7 Kod zasebno steene nematerijalne imovine kriterij vjerovatnosti priznavanja iz paragrafa 18.4 se uvijek
smatra ispunjenim.
Sticanje kao dio poslovnog spajanja
18.8 Nematerijalna imovina steena u poslovnom spajanju se priznaje osim ako se njena fer vrijednost ne moe
pouzdano izmjeriti bez prekomjernih trokova ili napora na datum sticanja.
Poetno mjerenje
18.9 Nematerijalna imovina poetno se mjeri po troku.
74
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Zasebno sticanje
18.10 Troak nabave zasebno steenog nematerijalnog sredstva ukljuuje:

(a) njegovu nabavnu cijenu, ukljuujui uvoznu carinu i porez na promet koji se ne vraa, nakon
odbitka trgovakih popusta i rabata te
(b) bilo koji izdatak koji se direktno moe pripisati pripremi sredstva za namjeravanu upotrebu.
Sticanje kao dio poslovnog spajanja
18.11 Ako se nematerijalna imovina stie kroz poslovno spajanje, troak nabave nematerijalne imovine je njena fer
vrijednost na datum sticanja.
Sticanje kroz dravne potpore
18.12 Ako se nematerijalna imovina stie kroz dravne potpore, troak nabave nematerijalne imovine je njena fer
vrijednost na datum kada je potpora primljena ili se moe primiti u skladu sa Odjeljkom 24 Dravne potpore.
Razmjena imovine
18.13 Neka se nematerijalna imovina moe stei u razmjeni za nenovano sredstvo ili sredstva, ili kombinaciju
novanih i nenovanih sredstava. Troak nabave takvog nematerijalnog sredstva se mjeri po fer vrijednosti
osim ako (a) samoj transakciji razmjene nedostaje komercijalno bitnog sadraja ili (b) fer vrijednost
primljenog ili otuenog sredstva se ne moe pouzdano utvrditi. U tom sluaju, troak imovine se utvruje po
knjigovodstvenoj vrijednosti otuenog sredstva.
Interno dobivena nematerijalna imovina
18.14 Subjekt treba priznati interno nastale izdatke u vezi nematerijalne imovine, ukljuujui sve izdatke za
istraivanje i razvoj, kao rashod u trenutku nastanka, osim ukoliko isti ne ine dio troka nabave neke
druge imovine koja ispunjava kriterije priznavanja iz ovog Standarda.
18.15 Kao primjere primjene prethodnog paragrafa, subjekt treba priznati izdatke u vezi sljedeih stavki kao rashod,
odnosno takve izdatke ne treba priznati kao nematerijalnu imovinu:
(a) interno dobivene robne marke, loga, izdavake naslove, popisi kupaca i druge sline stavke,
(b) poetne aktivnosti (odnosno trokovi osnivanja), koji ukljuuju trokove registracije kao to su
pravni i administrativni trokovi nastali prilikom osnivanja pravne osobe, izdatci za otvaranje
novog postrojenja ili poduzea (odnosno prethodni trokovi osnivanja), te trokovi pokretanja
novih djelatnosti ili plasmana novih proizvoda ili procesa (odnosno prethodni trokovi poslovanja).
(c) aktivnosti obuke,
(d) aktivnosti oglaavanja i promidbe,
(e) premijetanje ili reorganizacija dijela ili cijelog subjekta,
(f) interno dobiveni goodwill.
18.16 Paragraf 18.15 ne iskljuuje priznavanje plaenih predujmova za dobra ili usluge kao imovine, kada je
izvreno plaanje za dobra ili usluge prije isporuke istih.
Prethodni rashodi koji se ne priznaju kao imovina
18.17 Izdaci u vezi nematerijalne imovine, koji su poetno priznati kao rashod, ne trebaju se kasnije priznati kao dio
troka nabave imovine.

IFRS Foundation 75
MSFI za MSS2015.
Naknadno mjerenje
18.18 Subjekt treba mjeriti nematerijalnu imovinu po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane
gubitke od umanjenja. Zahtjevi u pogledu amortizacije su definirani u ovom odjeljku. Zahtjevi u pogledu
priznavanja umanjenja vrijednosti su definirani u Odjeljku 27 Umanjenje vrijednosti imovine.
Amortizacija tokom korisnog vijeka upotrebe
18.19 Za potrebe ovog Standarda, smatra se da sva nematerijalna imovina ima ogranieni korisni vijek upotrebe.
Korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine koja proizlazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava ne treba
biti dui od perioda ugovornih ili drugih zakonskih prava, ali moe biti krai, zavisno od perioda tokom kojeg
subjekt oekuje koristiti tu imovinu. Ako se ugovorna ili druga zakonska prava prenesu na ogranieni period
koji se moe obnoviti, korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine treba ukljuiti i period(e) obnavljanja
samo ako postoji dokaz koji pokrepljuje aktivnost obnavljanja od strane subjekta bez znaajnih trokova.
18.20 Ako se korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine ne moe pouzdano utvrditi, korisni vijek upotrebe se
utvruje na osnovu najbolje procjene uprave ali ne premauje deset godina.
Period amortizacije i metode amortizacije
18.21 Subjekt treba rasporediti amortizirajui iznos pojedine nematerijalne imovine sistematski tokom korisnog
vijeka upotrebe. Troak amortizacije se za svaki period treba priznati kao rashod, osim ako neki drugi Odjeljak
ovog Standarda ne zahtjeva priznavanje troka kao sastavnog dijela troka neke druge imovine kao to su
zalihe ili nekretnine, postrojenja i oprema.
18.22 Amortizacija imovine zapoinje kad je nematerijalna imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na
lokaciji i u uvjetima potrebnim za koritenje koje je namijenila uprava. Amortizacija imovine prestaje kada
se sredstvo prestaje priznavati kao imovina. Subjekt treba odabrati metodu amortizacije koja odraava okvir
oekivanog troenja buduih ekonomskih koristi imovine. Ako subjekt ne moe pouzdano utvrditi okvir
oekivanog troenja buduih ekonomskih koristi imovine, treba primjeniti linearnu metodu amortizacije.
Ostatak vrijednosti
18.23 Subjekt treba pretpostaviti da ostatak vrijednosti kod nematerijalne imovine iznosi nula, osim ako:
(a) postoji obaveza tree strane da kupi tu imovinu na kraju korisnog vijeka upotrebe, ili
(b) postoji aktivno trite za tu imovinu i:
(i) ostatak vrijednosti se moe odrediti prema tom tritu, i
(ii) vjerovatno je da e takvo trite postojati na kraju korisnog vijeka upotrebe te imovine.
Provjera perioda amortizacije i metode amortizacije
18.24 Faktori kao to su promjena naina koritenja nematerijalne imovine, tehnoloka unaprijeenja, te promjene
u trinim cijenama mogu ukazivati da se ostatak vrijednosti ili korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine
promjenio od posljednjeg godinjeg izvjetajnog datuma. Ako takvi pokazatelji postoje, subjekt treba
preispitati svoje prethodne procjene i ako se sadanja oekivanja razlikuju, promjeniti ostatak vrijednosti,
metodu amortizacije ili korisni vijek upotrebe. Subjekt treba tretirati promjene u ostatku vrijednosti, metodi
amortizacije ili korisnom vijeku upotrebe kao promjenu raunovodstvene procjene u skladu sa paragrafima
10.15 10.18.
76
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Nadoknadivost knjigovodstvenog iznosa gubici od umanjenja

vrijednosti
18.25 Subjekt treba primjeniti odredbe Odjeljka 27 kako bi utvrdilo da li je stavki nematerijalne imovine umanjena
vrijednost. Ovaj Odjeljak definira kada i kako subjekt provjerava knjigovodstvenu vrijednost imovine, kako
utvruje nadoknadivi iznos imovine, te kada priznaje ili ukida gubitke od umanjenja vrijednosti.
Povlaenje iz upotrebe i otuenje
18.26 Subjekt treba prestati priznavati nematerijalnu imovinu, te priznati dobitke ili gubitke kao dobit ili gubitak:
(a) u trenutku otuivanja, ili
(b) kada se budue ekonomske koristi ne oekuju od upotrebe ili otuenja ove imovine.
Objavljivanje
18.27 Subjekt treba objaviti za svaku skupinu nematerijalne imovine sljedee:

(a) korisne vijekove upotrebe ili koritene stope amortizacije,
(b) koritene metode amortizacije,
(c) bruto knjigovodstvenu vrijednost i ako postoji akumulirana amortizacija (zajedno s akumuliranim
gubicima od umanjenja) na poetku i na kraju izvjetajnog perioda,
(d) stavke izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti (i u bilanci uspjeha ako je prezentirana) u kojima je
ukljuena amortizacija nematerijalne imovine,
(e) usklaivanje knjigovodstvene vrijednosti na poetku i na kraju perioda kojim se prikazuju:
(i) poveanja,
(ii) otuenja,
(iii) sticanja kroz poslovna spajanja,
(iv) amortizaciju,
(v) gubitke od umanjenja vrijednosti,
(vi) ostale promjene.
Usklaivanja se ne moraju prezentirati za prethodne periode.
18.28 Subjekt takoer treba objaviti:
(a) opis, knjigovodstvenu vrijednost i preostali period amortizacije pojedine nematerijalne imovine
znaajne za finansijske izvjetaje subjekta,
(b) za nematerijalnu imovinu steenu pomou dravne potpore i poetno priznatu po fer vrijednosti
(vidjeti paragraf 18.12):
(i) poetno priznatu fer vrijednost ove imovine, i
(ii) njene knjigovodstvene vrijednosti.
(c) postojanje i knjigovodstvenu vrijednost nematerijalne imovine ije je vlasnitvo ogranieno i
knjigovodstvenu vrijednost nematerijalne imovine zaloene kao jamstvo za obaveze,
(d) iznos ugovornih obaveza za sticanje nematerijalne imovine.
18.29 Subjekt treba objaviti ukupan iznos izdataka za istraivanje i razvoj priznat kao rashod perioda (odnosno
iznos interno nastalih izdataka za istraivanje i razvoj koji nisu kapitalizirani kao dio troka neke druge
imovine koja ispunjava kriterija priznavanja iz ovog Standarda).

IFRS Foundation 77
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 19
Poslovna spajanja i goodwill
19.1 Ovaj odjeljak se primjenjuje kod raunovodstvenog tretmana poslovnih spajanja. Osigurava postupke za
identificiranje sticatelja, mjerenja troka poslovnog spajanja, te rasporeda tih trokova na steenu imovinu
i obaveze, te rezerviranja za potencijalne obaveze. Takoer, propisuje raunovodstveni tretman goodwilla
kako u trenutku sticanja, tako i naknadno.
19.2 Ovaj odjeljak definira raunovodstveni tretman za sva poslovna spajanja, osim za:
(a) spajanja subjekata ili djelatnosti pod zajednikom kontrolom. Zajednika kontola podrazumijeva
da sve subjekte ili djelatnosti koje se spajaju, na kraju kontrolira ista strana ili strane kako prije,
tako i poslije poslovnog spajanja, te ta kontrola nije kratkotrajna.
(b) udruivanje u zajedniki pothvat.
(c) sticanje skupine imovinskih stavki koje ne ine poslovnu djelatnost.
Definicija poslovnih spajanja
19.3 Poslovno spajanje je spajanje odvojenih subjekata ili djelatnosti u jedan izvjetajni subjekt. Rezultat gotovo
svih poslovnih spajanja je da jedan subjekt, sticatelj, stie kontrolu nad jednom ili vie drugih djelatnosti,
steenika. Datum spajanja je datum kada sticatelj efektivno stie kontrolu nad steenikom.
19.4 Poslovno spajanje moe biti strukturirano na razliite naine zbog pravnih, poreznih i drugih razloga. Moe
ukljuivati sticanje kapitala jednog subjekta od strane drugog subjekta, sticanje ukupne neto imovine drugog
subjekta, preuzimanje obaveza drugog subjekta, ili sticanje djelova neto imovine drugog subjekta koji zajedno
ine jedno ili vie djelatnosti.
19.5 Poslovno spajanje moe biti pod uticajem izdavanja instrumenata kapitala, prijenosa novca, novanih
ekvivalenata ili drugih sredstava, ili kombinacije prethodno navedenog. Transakcija moe biti izmeu
dioniara drutava koja se spajaju, ili izmeu subjekta i dioniara drugog subjekta. Moe ukljuivati
uspostavljanje novog subjekta u svrhu kontroliranja subjakata koji se spajaju ili prenijete neto imovine, ili
restrukturiranje jednog ili vie subjekata koji se poslovno spajaju.
Raunovodstvo
19.6 Sva poslovna spajanja se trebaju raunovodstvo tretirati primjenom metode sticanja.
19.7 Primjena metode sticanja nalae:
(a) identificiranje sticatelja.
(b) mjerenje trokova poslovnog spajanja.
(c) rasporeivanje, na datum sticanja, troka poslovnog spajanja na steenu imovinu i preuzete obaveze
i rezerviranja za potencijalne obaveze.
Identificiranje sticatelja
19.8 Sticatelj treba biti identificiran kod svih poslovnih spajanja. Sticatelj je subjekt koji sudjeluje u poslovnom
spajanju, a koji stie kontrolu nad drugim subjektom ili djelatnosti koji sudjeluju u poslovnom spajanju.
19.9 Kontrola je mo upravljanja finansijskim i poslovnim politikama subjekta ili djelatnosti na nain da
se osiguraju koristi od njegovih aktivnosti. Kontrola nad jednim subjektom od strane drugog subjekta je
definirana u Odjeljku 9 Konsolidirani i odvojeni finansijski izvjetaji.
19.10 Iako nekada moe teko identificirati sticatelja, uobiajno postoje naznake postojanja sticatelja. Naprimjer:
78
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(a) ako je fer vrijednost jednog od subjekta iz poslovnog spajanja znaajno vea od fer vrijednosti
drugog subjekta koje sudjeluje u poslovnom spajanju, subjekt sa veom fer vrijednou je
vjerovatno sticatelj.
(b) ako se poslovno spajanje realizira korz razmjenu obinih instrumenata kapitala s pravnom glasa za
novac ili drugu imovinu, subjekt koji daje novac ili drugu imovinu je vjerovatno sticatelj.
(c) ako poslovno spajanje rezultira mogunou da rukovodstvo jednog subjekta iz poslovnog spajanja
dominanto utjee na izbor rukovodstva subjekta nastalog kroz poslovno spajanje, sticatelj je
vjerovatno subjekt ije je rukovodstvo u mogunosti da dominira.
Troak poslovnog spajanja
19.11 Sticatelj treba mjeriti troak poslovnog spajanja kao zbroj:

(a) fer vrijednosti, na datum sticanja, dane imovine, nastalih ili preuzetih obaveza, i instrumenata
kapitala koje je izdao sticatelj, u razmjenu za kontrolu nad steenikom, plus
(b) svakog troka direktno povezanog s poslovnim spajanjem.
Usklaivanje troka poslovnog spajanja uvjetovano buduim

dogaajima
19.12 Kada ugovor o poslovnom spajanju predvia usklaivanja troka poslovnog spajanja uvjetovanog buduim
dogaajima, sticatelj treba ukljuiti procjenjeni iznos tog usklaivanja u troak spajanja na datum sticanja ako
je usklaivanje vjerovatno i ako se moe pouzdano izmjeriti.
19.13 Meutim, ako potencijalno usklaivanje nije priznato na datum sticanja, ali naknadno postane vjerovatno i
pouzdano mjerljivo, dodatne naknade trebaju se priznati kao usklaivanja troka spajanja.
Rasporeivanje troka poslovnog spajanja na steenu imovinu i

preuzete obaveze i potencijalne obaveze
19.14 Sticatelj e, na datum sticanja, alocirati troak poslovnog spajanja priznavanjem imovine i obaveza steenika
koja se moe identificirati i rezerviranja za potencijalne obaveze koja zadovoljavaju uvjete za priznavanje iz
paragrafa 19.15 po njihovoj fer vrijednosti na taj datum osim kako slijedi:
(a) odgoena porezna imovina ili odgoena porezna obaveza koja nastaje iz imovine steene i
obaveza preuzetih u poslovnom spajanju priznaje se i mjeri u skladu s Odjeljkom 29 Porez na
dobit, i
(b) obaveza (ili imovina, ako je ima) koja je povezana sa steenikovim aranmanima primanja
zaposlenih priznaje se i mjeri u skladu s Odjeljkom 28 Primanja zaposlenih.
Svaka razlika izmeu troka poslovnog spajanja i sticateljeva udjela u neto fer vrijednosti imovine,
obaveza i rezerviranja za potencijalne obaveze koji se mogu identificirati i koji su priznati, iskazuje se u
skladu s paragrafima 19.2219.24 (kao goodwill ili takozvani negativni goodwill). Svaki manjinski
(nekontrolirajui) interes u steeniku se mjeri po srazmjernom udjelu manjinskog (nekontrolirajueg)
interesa u priznatim iznosima steenikove neto imovine koja se moe identificirati.
19.15 Sticatelj treba zasebno priznati imovinu, obaveze i potencijalne obaveze steenika koja se moe identificirati
na datum sticanja, samo ako zadovoljava sljedee kriterije na taj datum:
(a) u sluaju imovine, osim nematerijalne, vjerovatno je da e svaka budua povezana ekonomska
korist priticati sticatelju, i da se fer vrijednost moe pouzdano izmjeriti,
(b) u sluaju obaveza, osim potencijalnih obaveza, vjerovatno je da e podmirenje obaveza zahtijevati
odliv resursa, i da se fer vrijednost moe pouzdano izmjeriti,
(c) u sluaju nematerijalne imovine, njena fer vrijednost se moe pouzdano izmjeriti bez prekomjernih
trokova ili napora, i
(d) u sluaju potencijalne obaveze, njena fer vrijednost se moe pouzdano izmjeriti.
19.16 Sticateljev izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti treba obuhvatiti dobiti i gubitke steenika poslije datuma
sticanja ukljuivanjem prihoda i rashoda steenika po osnovu troka poslovnog spajanja kod sticatelja. Na

IFRS Foundation 79
MSFI za MSS2015.
primjer, trokovi amortizacije ukljueni nakon datuma sticanja u sticateljev izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti
koji se odnose na imovinu steenika koja se amortizira, trebaju se temeljiti na fer vrijednosti te imovine koja
se amortizira na datum sticanja, odnosno troku kod sticatelja.
19.17 Primjena metode sticanja poinje od datuma sticanja, to predstavlja datum na koji sticatelj stie kontrolu
nad steenikom. Budui da je kontrola mo upravljanja finansijskim i poslovnim politikama subjekta ili
djelatnosti na nain da osigura koristi od njegovih aktivnosti, nije neophodno da se transakcija pravno
realizira ili zakljui prije nego to sticatelj stekne kontrolu. Sve relevantne injenice i okolnosti koje se odnose
na poslovno spajanje, trebaju se razmotriti kod procjene kada je sticatelj stekao kontrolu.
19.18 U skladu sa paragrafom 19.14, sticatelj zasebno priznaje samo imovinu, obaveze i potencijalne obaveze
steenika koja se moe identificirati i koje su postojale na datum sticanja i koje zadovoljavaju uvjete
priznavanja iz paragrafa 19.15. Stoga:
(a) sticatelj treba priznati obaveze za obustavljanje ili smanjenje aktivnosti steenika kao dio
rasporeivanja troka spajanja samo kada steenik ima, na datum sticanja, postojeu obavezu za
restrukturiranje priznatu u skladu sa Odjeljkom 21 Rezerviranja, potencijalne obaveze i potencijalna
imovina; i
(b) sticatelj, kada rasporeuje troak spajanja, ne treba priznati obaveze za budue gubitke ili druge
trokove za koje se oekuje da e nastati kao rezultat poslovnog spajanja.
19.19 Ako nije dovreno poetno raunovodstveno tretiranje poslovnog spajanja do kraja izvjetajnog perioda
u kojem je spajanje nastalo, sticatelj treba priznati u svojim finansijskim izvjetajima iznose rezerviranja
za one stavke za koje tretman nije dovren. U roku od dvanaest mjeseci od datuma sticanja, sticatelj treba
retroaktivno uskladiti iznose rezerviranja priznatih kao imovinu i obaveze na datum sticanja (odnosno da
ih raunovodstveno tretira kao da su nastali na datum sticanja) kako bi odrazilo nove informacije. Nakon
dvanaest mjeseci od datuma sticanja, usklaivanja poetnog tretmana poslovnog spajanja trebaju se priznati
samo kako bi ispravila pogreka u skladu sa Odjeljkom 10 Raunovodstvene politike, procjene i pogreke.
Potencijalne obaveze
19.20 Paragraf 19.14 definira da sticatelj zasebno priznaje rezerviranje za potencijalne obaveze steenika samo ako
se fer vrijednost istih moe pouzdano izmjeriti. Ako se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti:
(a) postoji rezultirajui uinak na iznos koji je priznat kao goodwill ili tretiran u skladu sa paragrafom
19.24; i
(b) sticatelj treba objaviti informacije o potencijalnim obavezama u skladu sa zahtjevima iz Odjeljka
21.
19.21 Nakon poetnog priznavanja, sticatelj treba mjeriti potencijalne obaveze koje su zasebno priznate u skladu sa
paragrafom 19.14 po viem od:
(a) iznosa koji bi se priznao u skladu sa Odjeljkom 21, i
(b) poetno priznatog iznosa umanjenog za iznose prethodno priznate kao prihod u skladu sa
Odjeljkom 23 Prihodi.
Goodwill
19.22 Sticatelj treba, na datum sticanja:

(a) priznati goodwill steen u poslovnom spajanju kao imovinu, i
(b) poetno mjeriti taj goodwill po njegovom troku, koji predstavlja iznos za koji troak poslovnog
spajanja premauje sticateljev udio u neto fer vrijednosti imovine, obaveza i potencijalnih obaveza
koje se mogu identificirati i koji su priznati u skladu sa paragrafom 19.14
19.23 Nakon poetnog priznavanja, sticatelj treba mjeriti goodwill steen u poslovnom spajanju po troku
umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti:
(a) Subjekt se prdava naela iz toaka 18.1918.24 kod amortizacije goodwilla. Ako se korisni vijek
upotrebe goodwilla ne moe pouzdano utvrditi, vijek upotrebe se utvruje na osnovu najbolje
procjene uprave ali ne moe biti dui od deset godina.
(b) Subjekt treba slijediti odredbe Odjeljka 27 Umanjenje vrijednosti imovine kod priznavanja i
mjerenja umanjenja vrijednosti goodwilla.
80
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Iznos za koji udio sticatelja u neto fer vrijednosti imovine, obaveza

i potencijalnih obaveza koje se mogu identificirati prelazi troak
poslovnog spajanja
19.24 Ako je sticateljev udio u neto fer vrijednosti imovine, obaveza i rezerviranja za potencijalne obaveze koji se
mogu identificirati i koji su priznati u skladu sa paragrafom 19.14, vei od troka poslovnog spajanja (to se
ponekad oznaava kao negativni goodwill), sticatelj treba:
(a) ponovno procijeniti i mjeriti imovinu, obaveze i rezerviranja za potencijalne obaveze steenika,
kao i troak poslovnog spajanja, i
(b) odmah priznati u dobiti ili gubitku svaki preostali viak nakon te ponovne procjene.
Objavljivanja
Za poslovno(a) spajanje(a) tokom izvjetajnog perioda
19.25 Za svako poslovno spajanje tokom izvjetajnog perioda, sticatelj objavljuje sljedee:
(a) nazive i opise subjekta ili djelatnosti koji se spajaju,
(b) datum sticanja,
(c) postotak steenih instrumenata kapitala s pravom glasa,
(d) troak spajanja i opise dijelova tog troka (kao to su novac, instrumenti kapitala i duniki
instrumenti),
(e) iznose priznate na datum sticanja za svaku stavku imovine, obaveza i potencijalnih obaveza
steenika, ukljuujui goodwill,
(f) iznos svakog vika priznatog u dobiti ili gubitku u skladu sa paragrafom 19.24, kao i stavku u
izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (i u raunu dobiti i gubitka, ukoliko se prezentira) u kojoj je
viak iskazan, i
(g) kvalitativni opis faktora koji ine priznati goodwill, kao to su oekivane sinergije od spajanja
steenikovih i sticateljovih poslovanja, ili nematerijalna imovina ili druge stavke koje nisu priznate
u skladu s paragrafom 19.15.
Za sva poslovna spajanja
19.26 Sticatelj objavljuje korisne vijekove upotrebe koritene za goodwill i usklaivanje knjigovodstvenog iznosa
goodwilla na poetku i na kraju izvjetajnog perioda, zasebno prikazujui:
(a) promjene koje proizlaze iz novih poslovnih spajanja,
(b) gubitke od umanjenja vrijednosti,
(c) otuenja prethodno steenih djelatnosti, i
(d) druge promjene.
Usklaivanja se ne moraju prezentirati za prethodne periode.

IFRS Foundation 81
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 20
Najmovi
20.1 Ovaj odjeljak propisuje raunovodstveni tretman svih najmova, osim:

(a) sporazuma o najmu za istraivanje ili koritenje minerala, nafte, prirodnog plina i slinih
neobnovljivih resursa (vidjeti Odjeljak 34 Specijalizirane aktivnosti),
(b) sporazuma o licencijama za takve predmete kao to su kino filmovi, video zapisi, igrokazi, rukopisi,
patenti i autorska prava (vidjeti Odjeljak 18 Nematerijalna imovina osim goodwilla),
(c) mjerenja nekretnina koje dre najmoprimci, a koje su iskazane kao ulaganja u nekretnine
i mjerenja ulaganja u nekretnine koje daje najmodavac po osnovu poslovnih najmova (vidjeti
Odjeljak 16 Ulaganje u nekretnine),
(d) mjerenja bioloke imovine koju dre najmoprimci pod finansijskim najmovima i bioloke imovine
koju daje najmodavac po osnovu poslovnih najmova (vidi Odjeljak 34),
(e) najmova koji mogu rezultirati gubitkom za najmodavca ili najmoprimca kao rezultat ugovornih
odredbi koje nisu povezane s promjenama cijena imovine koje je predmet najma, promjenama
kurseva stranih valuta, promjenama plaanja najma zasnovanim na varijabilnim trinim kamatnim
stopama ili neizvravanjem obaveza jedne od ugovornih strana (vidjeti paragraf 12.3(f)), i
(f) tetnih poslovnih najmova.
20.2 Ovaj se Odjeljak primjenjuje na sporazume prema kojima se prenosi pravo za koritenje imovine, ak i ako
najmodavac moe zahtijevati znaajne usluge vezane za funkcioniranje i odravanje te imovine. Ovaj se
Odjeljak ne primjenjuje na sporazume koji predstavljaju ugovore za usluge kojima se ne prenosi pravo na
koritenje imovine s jedne na drugu ugovornu stranu.
20.3 Neki ugovori, kao to su neki ugovori o angairanju vanjskih resursa, telekomunikacijski ugovori kojima se
daju prava na kapacitete, te uzmi-ili-plati ugovori, nemaju pravni oblik najma, ve prenose prava na koritenje
imovine u zamjenu za plaanje. Takvi ugovori su u biti ugovori o najmu imovine, te se iskazuju u skladu s
odredbama ovog odjeljka.
Klasifikacija najmova
20.4 Najam se klasificira kao finansijski najam ako se prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasnitvom.
Najam se klasificira kao poslovni najam ako se ne prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasnitvom.
20.5 Da li je neki najam finansijski najam ili poslovni najam vie zavisi o sadraju transakcije nego o obliku
sporazuma. Slijede primjeri koji pojedinano ili kombinirano dovode do klasifikacije najma kao finansijskog
najma:
(a) najmom se prenosi vlasnitvo imovine na najmoprimca po zavretku perioda najma.
(b) najmoprimac ima opciju kupiti imovinu po cijeni za koju se oekuje da e biti znatno nia od fer
vrijednosti na dan kada se opcija moe ostvariti tako da je na poetku najma prilino izvjesno da
e se opcija ostvariti.
(c) period najma pokriva vei dio ekonomskog vijeka sredstva, ak iako vlasnitvo nije preneseno.
(d) na poetku najma sadanja vrijednost minimalnih plaanja najma pokriva gotovo cjelokupnu
fer vrijednost iznajmljene imovine.
(e) iznajmljena imovina posebne je prirode tako da ju samo najmoprimac moe koristiti bez veih
preinaka.
20.6 Pokazatelji stanja koji bi pojedinano ili kombinirano doveli do klasifikacije najma kao finansijskog najma su
kako slijedi:
(a) ako najmoprimac moe ponititi najam, gubitke najmodavca povezane s ponitenjem snosi
najmoprimac.
82
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(b) dobici ili gubici iz fluktuacija fer vrijednosti ostatka vrijednosti zaraunavaju se najmoprimcu (na
primjer, u obliku popusta na najamninu koji je jednak veini prihoda od prodaje na kraju perioda
najma).
(c) najmoprimac ima mogunost nastaviti najam za dodatni period uz najamninu koja je znatno nia od
trine najamnine.
20.7 Primjeri i pokazatelji u paragrafima 20.5 i 20.6 nisu uvijek jasni. Ako je iz ostalih karakteristika razvidno da
najam u veem dijelu ne prenosi sve rizike i koristi vezane za vlasnitvo, najam se klasificira kao poslovni
najam. To se, na primjer, moe dogoditi u sluaju kada se vlasnitvo nad imovinom prenosi po isteku najma
za iznos koji je jednak fer vrijednosti imovine na dan prijenosa, ili kada se radi o potencijalnom najmu, koji
za rezultat ima da najam ne prenosi sve rizike i koristi najmoprimcu.
20.8 Najam se klasificira na poetku najma i ne mijenja se tokom perioda trajanja najma, osim ako se najmoprimac
ili najmodavac usuglase oko promjene odredbi o najmu (osim obnavljanja najma) u kojem sluaju bi trebalo
izvriti ponovnu klaisifikaciju najma.
Finansijski izvjetaji najmoprimca finansijski najam
Poetno priznavanje
20.9 Na poetku perioda najma finansijski najam treba priznati u izvjetaju o finansijskom poloaju najmoprimca
kao imovinu i obaveze u iznosima jednakima fer vrijednosti iznajmljene nekretnine ili, ako je nie, po
sadanjoj vrijednosti minimalnih plaanja najma, odreenih na poetku najma. Svi poetni direktni trokovi
najmoprimca (inkrementalni trokovi koji su direktno pripisivi pregovorima i dogovorima o najmu) dodaju
se iznosu koji je priznat kao imovina.
20.10 Kod izraunavanja sadanje vrijednosti minimalnih plaanja najma diskontna stopa je kamatna stopa
sadrana u najmu. Ako se ne moe utvrditi, treba se koristiti inkrementalna kamatna stopa kod najmo
primca.
Naknadno mjerenje
20.11 Najmoprimac treba rasporediti minimalna plaanja najma podjednako izmeu finansijskog troka i smanjenja
nepodmirene obaveze primjenom efektivne kamatne stope (vidjeti paragrafe 11.15 11.20). Najmoprimac
treba rasporediti finansijski troak na periode tokom trajanja najma kako bi se postigla ista periodina kamatna
stopa na preostali saldo obaveze za svaki period. Potencijalne najamnine teretit e trokove u periodima kada
su nastale.
20.12 Najmoprimac treba amortizirati imovinu koja je predmet finansijskog najma u skladu sa mjerodavnim
odjeljcima ovog Standarda u zavisnosti od vrste imovine, odnosno Odjeljak 17 Nekretnine, postrojenja i
oprema, Odjeljak 18 ili Odjeljak 19 Poslovna spajanja i goodwill. Ako ne postoji neka razumna izvjesnost da
e najmoprimac stei vlasnitvo po zavretku trajanja najma, imovinu treba u cijelosti amortizirati u kraem
periodu od sljedeih - od perioda najma ili njegovog vijeka upotrebe. Najmoprimac takoer treba na svaki
izvjetajni datum procijeniti da li umanjena vrijednost imovine koja je predmet finansijskog najma (vidjeti
Odjeljak 27 Umanjenje vrijednosti imovine).
Objavljivanja
20.13 Najmoprimac treba objaviti sljedee informacije kod finansijskog najma:

(a) za svaku skupinu imovine, neto knjigovodstvena vrijednost na kraju izvjetajnog perioda.
(b) ukupan iznos buduih minimalnih plaanja najma na kraju izvjetajnog perioda, za svaki sljedei
period:
(i) krae od jedne godine;
(ii) due od jedne godine, ali ne due od pet godina; i
(iii) due od pet godina.

IFRS Foundation 83
MSFI za MSS2015.
(c) opi opis znaajnih ugovora o najmu najmoprimca ukljuujui, na primjer, informacije o
potencijalnim najamninama, postojanje i uvjeti obnavljanja ili opcija kupnje i klauzula kojom je
predvieno poveanje cijene, podnajmove kao i ogranienja nametnuta ugovorom o najmu.
20.14 Nadalje, zahtjevi u svezi objavljivanja u skladu sa Odjeljcima 17, 18, 27 i 34 primjenjuju se na najmoprimce
za unajmljenu imovinu pod finansijskim najmom.
Finansijski izvjetaji najmoprimca poslovni najam
Priznavanje i mjerenje
20.15 Najmoprimac treba priznati plaanja najamnine pod poslovnim najmom (osim trokova za usluge kao to su
osiguranje i odravanje) kao rashod na pravolinijskoj osnovi, osim ako:
(a) nema druge sistematskee osnove koja predstavlja vremenski okvir koristi najmoprimca, ak iako
plaanja nisu na toj osnovi, ili
(b) plaanja najmodavcu su strukturirana tako da se linearno poveavaju u skladu sa oekivanom
opom inflacijom (na osnovu objavljenih pokazatelja ili statistika) kako bi nadoknadili oekivana
poveanja trokova kod najmodavca.
Ako plaanja najmodavcu osciliraju zbog drugih faktora osim ope inflacije, onda ovaj uvjet (b) nije ispunjen.
Primjer primjene paragrafa 20.15(b):
X posluje u pravnom sistemu u kojem je jedinstveno predvianje banaka u pogledu budueg rasta
indeksa ope razine cijena, kako ga objavljuje vlada, u prosjenoj razini od 10% godinje tokom
narednih pet godina. X zakupljuje odreeni uredski prostor od Y u periodu od pet godina kroz poslovni
najam. Plaanja po osnovu najma su strukturirana kako bi odrazila oekivano godinje poveanje cijena
u razini od 10% tokom petogodinjeg perioda kako je i prikazano.
Godina 1 NJ 100,000
Godina 2 NJ 110,000
Godina 3 NJ 121,000
Godina 4 NJ 133,000
Godina 5 NJ 146,000
X priznaje godinje trokove najamnine u istovjetnim iznosima koje duguje najmodavcu, kao to je
prethodno prikazano. Ako poveanja plaanja nisu jasno strukturirana kako bi nadoknadila oekivana
poveanja trokova najmodavca po osnovu objavljenih indeksa ili statistika, tada X priznaje godinji
troak najamnine na pravolinijskoj osnovi: NJ 122.000 za svaku godinu (zbroj iznosa koji se duguju po
osnovu najma podijeljen sa pet godina).
Objavljivanja
20.16 Najmoprimac treba objaviti sljedee informacije za poslovni najam:

(a) ukupna budua minimalna plaanja najma prema neopozivim poslovnim najmovima za svaki
sljedei period:
(b) plaene najamnine priznate kao troak.
84
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(c) opi opis najmoprimevih znaajnih ugovora o najmu ukljuujui, na primjer, informacije o
potencijalnim najamninama, postojanje i uvjeti obnavljanja ili opcije kupnje i klauzula kojom je
predvieno poveanje cijena, podnajmove, i ogranienja nametnuta ugovorom o najmu.
Finansijski izvjetaji najmodavca: finansijski najam
Poetno priznavanje i mjerenje
20.17 Najmodavac treba priznati imovinu koju dri pod finansijskim najmom u svojoj izvjetaju o finansijskom
poloaju i prezentirati je kao potraivanje u iznosu koji je jednak neto ulaganju u najam. Neto ulaganje u
najam je najmodavevo bruto ulaganje u najam diskontirano po kamatnoj stopi sadranoj u najmu. Bruto
ulaganje u najam predstavlja zbroj:
(a) minimalnih plaanja po osnovu najma koje najmodavac potrauje u okviru finansijskog najma, i
(b) svih nezajamenih ostataka vrijednosti pripisivih najmodavcu.
20.18 Kod finansijskih najmova, osim onih koji ukljuuju proizvoae ili posrednike u ulozi najmodavca, poetni
direktni trokovi (inkrementalni trokovi koji su direktno pripisivi pregovorima i dogovorima o najmu) dio
su poetnog mjerenja potraivanja finansijskog najma te smanjuju iznos prihoda priznatih tokom perioda
najma.
Naknadno mjerenje
20.19 Priznavanje finansijskog prihoda treba se temeljiti na osnovici koja odraava konstantnu periodinu stopu
povrata na neto ulaganje najmodavca koje se odnosi na finansijski najam. Naplaene najamnine koje se
odnose na obraunski period, bez trokova za usluge, povezuju se s bruto ulaganjem u najam kako bi se
smanjila glavnica i nezaraeni finansijski prihod. Ako postoje naznake znaajnog smanjenja procijenjenog
nezajamenog ostatka vrijednosti koritenog pri izraunu bruto ulaganja u najam, raspored prihoda tokom
perioda najma se mijenja, a svako smanjenje ve obraunanih i iskazanih iznosa odmah se priznaje u dobiti
ili gubitku
Proizvoai ili dileri kao najmodavci
20.20 Proizvoai ili dileri esto nude kupcima izbor da kupe ili da unajme imovinu. Finansijski najam sredstva od
strane proizvoaa ili dilera u ulozi najmodavca dovodi do dvije vrste prihoda:
(a) dobit ili gubitak koji je jednak dobiti ili gubitku koji proizlazi iz direktne prodaje sredstva pod
najmom po normalnim prodajnim cijenama koje odraava primjerene popuste na koliinu ili
promet, i
(b) finansijski prihod tokom perioda najma.
20.21 Prihod od prodaje priznat na poetku perioda najma od strane proizvoaa ili dilera u ulozi najmodavca
je fer vrijednost sredstva, ili ako je manja, sadanja vrijednost minimalnih plaanja najma koje obrauna
najmodavac uz primjenu trine kamatne stope. Troak prodaje priznat na poetku perioda najma je troak,
ili knjigovodstvena vrijednost ako se razlikuje, od iznajmljene nekretnine, umanjeno za sadanju vrijednost
nezajamenog ostatka vrijednosti. Razlika izmeu prihoda od prodaje i troka prodaje predstavlja dobit od
prodaje koja se priznaje u skladu s politikom koju subjekt primjenjuje kod direktne prodaje.
20.22 Ako se nude umjetno niske kamatne stope, prihod od prodaje mogao bi se ograniiti na iznos koji bi bio da
se primjenjuje trina kamatna stopa. Trokovi nastali od strane proizvoaa ili dilera u ulozi najmodavca
u svezi s pregovaranjem i dogovaranjem finansijskog najma priznaju se kao rashod u trenutku priznavanja
dobitka od prodaje.
Objavljivanja
20.23 Najmodavac treba objaviti sljedee informacije kod finansijskog najma:

(a) povezanost izmeu ukupnih bruto ulaganja u najam na kraju izvjetajnog perioda, i sadanje
vrijednosti potraivanja za minimalna plaanja najma na kraju izvjetajnog perioda. Pored toga

IFRS Foundation 85
MSFI za MSS2015.
treba objaviti ukupna bruto ulaganja u najam i sadanju vrijednost potraivanja za minimalna
plaanja najma na kraju izvjetajnog perioda, za svaki od sljedeih perioda:
(b) nezaraeni finansijski prihod.
(c) nezajameni ostatak vrijednosti koja je obraunana i iskazana kao korist najmodavca.
(d) akumulirana ispravka za nenaplaena potraivanja minimalnih najamnina.
(e) nepredviene najamnine koje su priznate kao prihod u periodu.
(f) opi opis najmodavevih znaajnih ugovora o najmu ukljuujui, na primjer, informacije o
predvieno poveanje cijena, i ogranienja nametnuta ugovorom o najmu.
Finansijski izvjetaji najmodavca: poslovni najam
20.24 Najmodavac treba prikazati imovinu koja je pod poslovnim najmom u izvjetaju o finansijskom poloaju u
skladu s prirodom imovine.
20.25 Najmodavac treba priznati prihod od poslovnog najma (bez primitaka za usluge kao to su osiguranje i
odravanje) ravnomjerno u dobit ili gubitak na temelju pravolinijske metode tokom trajanja najma, osim ako
(a) ne postoji druga sistematska osnova koja bolje predstavlja vremenski okvir strukture koristi od
upotrebe iznajmljene imovine, ak i ako primici nisu na toj osnovi, ili
(b) plaanja najmodavcu su strukturirana tako da se linearno poveavaju u skladu sa oekivanom
opom inflacijom (na osnovu objavljenih pokazatelja ili statistika) kako bi nadoknadili oekivana
poveanja trokova kod najmodavca. Ako plaanja najmodavcu osciliraju zbog drugih faktora osim
ope inflacije, onda ovaj uvjet (b) nije ispunjen.
20.26 Najmodavac treba priznati u rashode trokove, ukljuujui amortizaciju, nastalu tokom perioda realizacije
prihoda od najma. Amortizacijska politika za imovinu u najmu koja se amortizira treba biti dosljedna
uobiajnoj amortizacijskoj politici za sliu imovinu kod najmodavca.
20.27 Poetni direktni trokovi koji su nastali od strane najmodavaca pregovaranjem i dogovaranjem poslovnog
najma trebaju se dodati knjigovodstvenoj vrijednosti iznajmljene imovine i priznaju se kao rashod tokom
perioda najma na istoj osnovi kao i prihod od najma.
20.28 U svrhu utvrivanja umanjenja vrijednosti iznajmljene imovine, subjekt treba primjeniti Odjeljak 27.
20.29 Proizvoa ili diler u ulozi najmodavca ne priznaje dobit od prodaje kada se ulazi u poslovni najam budui da
on nije ekvivalent prodaji.
Objavljivanja
20.30 Najmodavac treba objaviti sljedee informacije kod poslovnog najma:

(a) budua minimalna plaanja najma prema neopozivim poslovnim najmovima u ukupnom iznosu za
svako od sljedeih perioda:
(i) krae od jedne godine; i
(b) ukupne nepredviene najamnine priznate kao prihod u periodu.
86
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(c) opi opis najmodavevih znaajnih sporazuma o najmu, ukljuujui, na primjer, informacije o
predvieno poveanje cijena, i ogranienja nametnuta ugovorom o najmu.
20.31 Nadalje, zahtjevi objavljivanja koji se odnose na imovinu sadrani u Odjeljcima 17, 18, 27 i 34 primjenjuju
se na najmodavce za imovinu pod poslovnim najmom.
Transakcija prodaje i povratnog najma
20.32 Transakcija prodaje i povratnog najma sadri prodaju neke imovine i uzimanje u najam te iste imovine.
Najamnina i prodajna cijena u pravilu su meuzavisne, jer se o njima pregovara u paketu. Raunovodstveni
postupak s transakcijom prodaje i povratnog najma zavisi o vrsti tog najma.
Transakcija prodaje i povratnog najma koja za rezultat ima

finansijski najam
20.33 Ako transakcija prodaje i povratnog najma rezultira finansijskim najmom, viak prihoda od prodaje iznad
knjigovodstvene vrijednosti ne treba se odmah priznati kao prihod u finansijskim izvjetajima prodavaa-
najmoprimca. Umjesto toga, prodava-najmoprimac navedeni viak treba odgoditi i amortizirati tokom
perioda najma.
Transakcija prodaje i povratnog najma koja za rezultat ima

poslovni najam
20.34 Ako transakcija prodaje i povratnog najma rezultira poslovnim najmom, te ako je jasno da je ta transakcija
utemeljena po fer vrijednosti, dobit ili gubitak treba se odmah priznati kod prodavaa-najmoprimca. Ako
je prodajna cijena ispod fer vrijednosti, dobit ili gubitak treba se odmah priznati osim ako se gubitak
kompenzira buduim najamninama ispod trine cijene. U tom se sluaju, prodava-najmoprimac treba
odgoditi i amortizirati takav gubitak u razmjeru s plaanjima najma tokom perioda u kojem se oekuje da e
se imovina koristiti. Ako je prodajna cijena iznad fer vrijednosti, prodava-najmoprimac iznos koji premauje
fer vrijednost treba odgoditi i amortizirati tokom perioda u kojem se oekuje da e se imovina koristiti.
Objavljivanja
20.35 Kod transakcija prodaje i povratnog najma zahtjevi za objavljivanjem jednako se primjenjuju kod
najmoprimaca i najmodavaca. Zahtijevani opis znaajnih ugovora o najmu podrazumijeva objavljivanja
jedinstvenih ili neuobiajenih odredbi sporazuma ili uvjeta transakcije prodaje i povratnog najma.

IFRS Foundation 87
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 21
Rezerviranja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina
21.1 Ovaj Odjeljak treba primjeniti na sva rezerviranja (odnosno obaveze neizvjesne u pogledu vremena nastanka
i iznosa), potencijalne obaveze i potencijalnu imovinu osim onih rezerviranja koja su u okviru djelokruga
drugih Odjeljaka ovog Standarda. Ti Odjeljci definiraju rezerviranja koja se odnose na:
(a) najmove (vidjeti Odjeljak 20 Najmovi). Meutim, ovaj se Odjeljak primjenjuje na sluajeve
poslovnih najmova koji su postali tetni,
(b) ugovore o izgradnji (vidjeti Odjeljak 23 Prihodi);
(c) primanja zaposlenih (vidjeti Odjeljak 28 Primanja zaposlenih);
(d) porez na dobit (vidjeti Odjeljak 29 Porez na dobit).
21.2 Odredbe ovog Odjeljka se ne primjenjuju na izvrive ugovore, osim ako su tetni ugovori. Izvrivi ugovori
jesu ugovori prema kojima niti jedna strana nije izvrila neku svoju obavezu ili su obje strane djelomino
izvrile svoje obaveze u jednakoj mjeri.
21.3 Pojam rezerviranje se ponekad koristi u kontekstu stavaka kao to je amortizacija, umanjenje imovine i
sumnjiva potraivanja. To su usklaivanja knjigovodstvene vrijednosti imovine, a ne priznavanje obaveza,
i nisu obraena u ovome Odjeljku.
Poetno priznavanje
21.4 Subjekt treba priznati rezerviranje samo kada:

(a) subjekt ima obavezu na izvjetajni datum kao rezultat prolog dogaaja;
(b) je vjerovatno (tj. vie mogue nego to nije) da e podmirenje obaveze zahtijevati odliv resursa
koji utjelovljuju ekonomske koristi; i
(c) se iznos obaveze moe pouzdano procijeniti.
21.5 Subjekt treba priznati rezerviranje kao obavezu u izvjetaju o finansijskom poloaju i iznos rezerviranja kao
rashod, osim ako neki drugi Odjeljak ovog Standarda zahtijeva da se troak rezerviranja prizna kao dio troka
nabave imovine kao to su zalihe ili nekretnine, postrojenja i oprema.
21.6 Uvjet iz paragrafa 21.4(a) (obaveza na izvjetajni datum kao rezultat prolog dogaaja) podrazumijeva da
subjekt nema realne alternative izmirenju obaveze. Ovo se moe dogoditi kada subjekt ima zakonsku obavezu
koja se moe provesti u skladu sa zakonom ili kada subjekt ima izvedenu obavezu koja proizlazi iz prolog
dogaaja (koja moe biti aktivnost subjekta) na osnovu kojeg su nastala valjana oekivanja kod drugih strana
da e subjekt izmiriti obavezu. Obaveze koje e nastati na osnovu budueg djelovanja subjekta (odnosno
budueg voenja poslovanja) ne zadovoljavaju uvjete iz paragrafa 21.4(a), bez obzira na vjerovatnost nastanka
i ak i ako su ugovorne. Ilustracije radi, zbog komercijalnih pritisaka ili zakonskih zahtjeva, subjekt moe
imati namjeru ili biti u obavezi snositi izdatke da bi poslovao na odreeni nain u budunosti (naprimjer,
ugraivanje filtera za dim u odreenoj vrsti tvornice). Budui da subjekt moe izbjei budue izdatke svojim
buduim djelovanjem, naprimjer, promjenom naina poslovanja ili prodajom tvornice, ono nema sadanju
obavezu za taj budui izdatak, te se rezerviranje ne priznaje.
Poetno mjerenje
21.7 Subjekt treba mjeriti rezerviranje po najboljoj procjeni izdataka potrebnih za podmirivanje obaveze na
izvjetajni datum. Najbolja procjena je iznos koji bi subjekt mogao objektivno platiti radi podmirivanja
obaveze na kraju izvjetajnog perioda ili da ju u isto vrijeme prenese treoj strani.
(a) Tamo gdje mjerenje rezerviranja ukljuuje veliki broj stavaka, obaveza se procjenjuje ponderiranjem
svih moguih ishoda s njihovim vjerovatnostima. Rezerviranje e se stoga razlikovati, zavisno o
tome je li vjerovatnost gubitka nekog iznosa na primjer 60% ili 90%.Tamo gdje postoje brojniji
88
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
rasponi moguih ishoda i svaki ishod je vjerovatan kao i bilo koji drugi, uzima se srednja vrijednost
ishoda iz toga raspona.
(b) Tamo gdje se iznos rezerviranja utvruje za jednu obavezu, najvjerovatniji ishod moe biti najbolja
procjena iznosa potrebnog za podmirenje obaveze. Meutim, ak i u takvom sluaju, subjekt
razmatra druge mogue ishode. Ako su drugi mogui ishodi ili veinom vii ili veinom manji od
najvjerovatnijeg ishoda, najbolja e procjena biti vii ili nii iznos.
Ako je uinak vremenske vrijednosti novca znaajan, iznos rezerviranja treba biti sadanja vrijednost
oekivanih izdataka potrebnih za podmirivanje obaveze. Diskontna stopa (ili stope) treba biti stopa (ili
stope) prije poreza, koja odraava tekuu trinu procjenu vremenske vrijednosti novca. Rizici specifini za
odreenu obavezu trebaju se odraziti ili kroz diskontnu stopu ili kroz procjene iznosa izdataka potrebnih za
podmirenje obaveze, ali ne kroz oboje.
21.8 Pri utvrivanju iznosa rezerviranja, subjekt ne treba uzeti u obzir dobitke od oekivanog otuenja imovine.
21.9 Ako se oekuje da e neke ili sve izdatke potrebne za podmirivanje rezerviranja nadoknaditi druga strana
(naprimjer, kroz potraivanja od osiguranja), naknada se treba priznati kao zasebna imovina, samo kada je
gotovo sigurno da e se naknada primiti ako subjekt podmiri obavezu. Priznati iznos naknade nee prelaziti
iznos rezerviranja. Potraivanje po osnovu naknade se treba priznati kao imovina u izvjetaju o finansijskom
poloaju, te se ne treba prebijati sa odnosnim rezerviranjem. U izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, subjekt
moe prebiti svaku naknadu od druge strane sa odnosnim trokom rezerviranja.
Naknadno mjerenje
21.10 Subjekt treba korisiti rezerviranje samo za izdatke za koje je rezerviranje izvorno priznato.
21.11 Rezerviranja treba pregledati na svaki datum izvjetavanja i uskladiti ih tako da odraavaju najbolju tekuu
procjenu iznosa izdataka potrebnih za podmirivanje sadanje obaveze na datum izvjetavanja. Svaka promjena
u prethodno priznatom iznosu rezerviranja treba se priznati u dobiti ili gubitku osim ako je rezerviranje
prvobitno priznato u troak nabavke odreene imovinske stavke (vidjeti paragraf 21.5). Kada se rezerviranje
mjeri po sadanjoj vrijednosti iznosa izdataka potrebih za podmirenje obaveze, realizacija diskonta se treba
priznati kao finansijski rashod u dobiti ili gubitku u periodu kada je i nastao.
Potencijalne obaveze
21.12 Potencijalna obaveza je mogua, ali neizvjesna obaveza ili sadanja obaveza koja nije priznata zato to ne
zadovoljava jedan ili oba uvjeta pod (b) i (c) iz paragrafa 21.4. Subjekt nee priznati potencijalnu obavezu
kao obavezu, osim za rezerviranja za potencijalne obaveze subjekta steenog kroz poslovno spajanje (vidjeti
paragrafe 19.20 i 19.21). Potencijalna se obaveza objavljuje, kao to zahtijeva paragraf 21.15, osim ako je
udaljena mogunost odliva resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi. Ako je subjekt solidarno odgovoran za
obavezu, s dijelom obaveze za koju se oekuje da e ga ispuniti druge strane postupa se kao s potencijalnom
obavezom.
Potencijalna imovina
21.13 Subjekt nee priznati potencijalnu imovinu kao imovinu. Kao to zahtijeva paragraf 21.16, potencijalna se
imovina objavljuje ako je vjerovatan priliv ekonomskih koristi. Meutim, kada je priliv buduih ekonomskih
koristi subjektu gotovo izvjestan, tada odnosna imovina nije potencijalna imovina i njeno priznavanje je
prikladno.

IFRS Foundation 89
MSFI za MSS2015.
Objavljivanje
Objavljivanja o rezerviranjima
21.14 Za svaku skupinu rezerviranja subjekt treba objaviti sljedee:

(a) usklaivanje koje prikazuje:
(i) knjigovodstvenu vrijednost na poetku i na kraju perioda;
(ii) dodatna rezerviranja u tom periodu, ukljuujui i usklaivanja koja nastaju usljed
promjena u mjerenju diskontiranog iznosa,
(iii) iskoritene iznose rezerviranja tokom perioda; i
(iv) neiskoritene iznose ukinute tokom perioda.
(b) saeti opis vrste obaveze te oekivani iznos i vrijeme bilo kojih odliva koji nastanu,
(c) pokazatelj neizvjesnosti u vezi iznosa i vremena tih odliva,
(d) iznos bilo kojih oekivanih nadoknaivanja od drugih, navodei iznos imovine koja je priznata za
tu oekivanu nadoknadu.
Uporedne informacije za prethodne periode se ne zahtijevaju.
Objavljivanja o potencijalnim obavezama
21.15 Osim ako je mogunost odliva na osnovu podmirenja mala, subjekt za svaku skupinu treba objaviti potencijalne
obaveze na izvjetajni datum, saeti opis prirode potencijalne obaveze te ako je izvodljivo:
(a) procjenu njenog finansijskog uinka, utvrenu prema paragrafima 21.721.11;
(b) pokazatelj neizvjesnosti koji se odnosi na iznos ili vrijeme odliva; i
(c) mogunost nadoknaivanja od drugih.
Ako je neizvodljivo izvriti jedno ili vie od zahtijevanih obavljivanja, ta injenica se mora naznaiti.
Objavljivanja o potencijalnoj imovini
21.16 Ako je priliv ekonomskih koristi vjerovatan (vie vjerovatan, nego to nije vjerovatan), ali nije sasvim
siguran, subjekt e objaviti saeti opis prirode potencijalne imovine na kraju izvjetajnog perioda i osim
ako bi to podrazumijevalo prekomjerne trokove ili napore, procjenu njihovog finansijskog uinka, mjerenu
prema naelima datim u paragrafima 21.721.11. Ako bi takva procjena podrazumijevala prekomjerne
trokove ili napore, subjekt objavljuje tu injenicu i razloge zbog kojih bi procjenjivanje finansijskog uinka
podrazumijevalo prekomjerne trokove ili napore.
tetna objavljivanja
21.17 U iznimno rijetkim sluajevima objavljivanje neke ili svih informacija potrebnih prema paragrafima 21.14
21.16, moe ozbiljno ugroziti poloaj subjekta u sporovima s drugim stranama koji se vode u vezi sa
rezerviranjem, potencijalnom obavezom ili potencijalnom imovinom. U takvom sluaju subjekt ne treba
objaviti te informacije, ali treba objaviti opu prirodu spora, zajedno s injenicom da informacija nije
objavljena i razlogom za to.
90
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 22
Obaveze i kapital
22.1 Ovaj odjeljak definira naela za klasifikaciju finansijskih instrumenata kao obaveza ili kapitala, te propisuje
raunovodstveni tretman instrumenata kapitala izdatih pojedincima ili drugim stranama koje se javljaju kao
ulagai u instrumente kapitala (odnosno kao vlasnici). Odjeljak 26 Plaanje po osnovu dionica definira
raunovodstveni tretman transakcija u kojima subjekt prima dobra ili usluge (ukljuujui i rad zaposlenih)
kao naknadu za instrumente kapitala (ukljuujui dionice ili opcije dionica) od zaposlenih i drugih dobavljaa
koji se javljaju kao dobavljai dobara i usluga.
22.2 Ovaj odjeljak treba primijeniti kod klasifikacije svih oblika finansijskih instrumenata, osim kod:
(a) onih udjela u zavisnim subjektima, pridruenim subjektima i zajednikim poduhvatima iji
je raunovodstveni tretman definiran u skladu sa Odjeljkom 9 Konsolidirani i odvojeni finansijski
izvjetaji, Odjeljak 14 Ulaganja u pridruene subjekte ili Odjeljku 15 Ulaganja u zajednike
poduhvate.
(b) prava i obaveza zaposlenih u skladu sa planovima primanja zaposlenih, na koje se primjenjuje
Odjeljak 28 Primanja zaposlenih.
(c) ugovora za izvedenu obavezu u poslovnom spajanju (vidjeti Odjeljak 19 Poslovna spajanja i
goodwill). Ovaj izuzetak se primjenjuje samo kod sticaoca.
(d) finansijskih instrumenata, ugovora i obaveza u okviru plaanja po osnovu dionica na koje se
primjenjuje Odjeljak 26, izuzev to paragrafe 22.3 22.6 treba primjeniti kod otkupljenih vlastitih
dionica, prodatih, izdatih ili povuenih u vezi s planovima opcija dionica zaposlenih, planovima
kupovine dionica zaposlenih, i svih ostalih planova plaanja po osnovu dionica.
Klasifikacija finansijskog instrumenta kao obaveze ili kapitala
22.3 Kapital je preostali udio u imovini subjekta nakon odbitka svih njegovih obaveza. Obaveza je sadanja
obaveza subjekta koja proizlazi iz prolih dogaaja, za ije podmirenje se oekuje da e rezultirati odlivom
resursa subjekta koje utjelovljuju ekonomske koristi. Kapital obuhvata ulaganja vlasnika subjekta, plus
poveanja tih ulaganja ostvarena kroz profitabilno poslovanje i zadrana za koritenje u poslovanju subjekta,
minus smanjenja ulaganja vlasnika kao rezultat neprofitabilnog poslovanja i raspodjela vlasnicima.
22.3A Subjekt klasificira finansijski instrument kao finansijsku obavezu ili kao kapital u skladu sa sadrajem
ugovornog aranmana, ne samo njegovim pravnim oblikom, i u skladu s definicijama finansijske obaveze
i vlasnikog instrumenta. Osim ako subjekt ima bezuslovno pravo da izbjegne davanje novca ili druge
finansijske imovine za podmirenje ugovorne obaveze, obaveza zadovoljava definiciju finansijske obaveze
te se klasificira kao takva, osim onih instrumenata koji se klasificiraju kao vlasniki instrumenti u skladu s
paragrafom 22.4.
22.4 Neki finansijski instrumenti koji zadovoljavaju definiciju obaveze se klasificiraju kao kapital iz razloga to
predstavljaju preostali udio u neto imovini subjekta:
(a) Instrument sa pravom ponovne prodaje izdavaocu je finansijski instrument koji imaocu daje pravo
da proda taj instrument natrag izdavaocu za novac ili drugu finansijsku imovinu ili ga izdavalac
automatski isplauje ili otkupljuje u sluaju nastanka neizvjesnog budueg dogaaja ili smrti ili
penzionisanja imaoca instrumenta. Instrument sa pravom ponovne prodaje izdavaocu koji ispunjava
sva sljedea obiljeja, klasificira se kao instrument kapitala:
(i) daje pravo imaocu na srazmjerni dio neto imovine subjekta u sluaju likvidacije tog
subjekta. Neto imovina subjekta je ona imovina koja preostaje nakon odbitka svih ostalih
potraivanja na njegovu imovinu.
(ii) instrument je u skupini instrumenata koja je podreena svim ostalim skupinama
instrumenata.
(iii) svi finansijski instrumenti u skupini instrumenata koja je podreena svim drugim
skupinama instrumenata imaju istovjetna obiljeja.

IFRS Foundation 91
MSFI za MSS2015.
(iv) izuzev ugovorne obaveze izdavaoca da otkupi ili isplati instrument za novac ili drugu
finansijski imovinu, instrument ne ukljuuje druge ugovorne obaveze davanja novca
ili druge finansijske imovine drugom subjektu, ili razmjenu finansijske imovine ili
finansijskih obaveza sa drugim subjektom pod uvjetima koji su potencijalno nepovoljni
za subjekt, niti je ugovor koji se mora ili moe izmiriti putem vlastitih instrumenata
kapitala subjekta.
(v) ukupno oekivani novani tokovi pripisivi instrumentu tokom perioda njegovog trajanja
su u biti temeljeni na dobiti ili gubitku, promjeni u priznatoj neto imovini ili promjeni
u fer vrijednosti priznate i nepriznate neto imovine subjekta tokom perioda instrumenta
(iskljuujui sve uinke instrumenta).
(b) Instrumenti, ili dijelovi instrumenata, koji su podreeni svim ostalim skupinama instrumenata, se
klasificiraju kao kapital ukoliko subjektu nameu obavezu da drugoj strani isporui srazmjerni dio
neto imovine subjekta u sluajevima likvidacije.
22.5 U nastavku su primjeri instrumenata koji se klasificiraju kao obaveze, a ne kao kapital:
(a) Instrument se klasificira kao obaveza ako je raspodjela neto imovine kod likvidacije ograniena
maksimalnim iznosom (gornja granica). Na primjer, ako imaoci instrumenata u likvidaciji prime
srazmjerni dio neto imovine, ali je ovaj iznos ogranien gornjom granicom i ako se viak neto
imovine raspodjeli humanitarnoj organizaciji ili dravi, taj instrument se ne klasificira kao
kapital.
(b) Instrument sa pravom ponovne prodaje izdavaocu se klasificira kao kapital, kada se opcija prodaje
realizira, ako imalac prima srazmjerni dio neto imovine subjekta mjerenog u skladu s ovim
Standardom. Meutim, ako imalac ima pravo na iznos utvren na nekoj drugoj osnovi (kao to su
lokalni standardi), instrument se klasificira kao obaveza.
(c) Instrument se klasificira kao obaveza ako obavezuje subjekt na plaanje imaocu prije likvidacije,
kao to su obavezne dividende.
(d) Instrument sa pravom ponovne prodaje izdavaocu koji je klasificiran kao kapital u finansijskim
izvjetajima zavisnog subjekta, klasificira se kao obaveza u konsolidiranim finansijskim
izvjetajima grupe.
(e) Prioritetna dionica koja osigurava obavezan otkup od strane izdavaoca za fiksni ili odredivi iznos na
fiksni ili odredivi budui datum, ili daje imaocu pravo da od izdavaoca zahtijeva otkup instrumenta
na ili poslije odreenog datuma za fiksni ili odredivi iznos, je finansijska obaveza.
22.6 Dionice lanova u kooperativnim subjektima i slini instrumenti su kapital ako:
(a) subjekt ima bezuvjetno pravo da odbije otkup dionica lanova, ili
(b) je otkup bezuvjetno zabranjem lokalnim zakonom, propisima ili aktima subjekta.
Poetno izdavanje dionica ili drugih instrumenata kapitala
22.7 Subjekt treba priznati izdavanje dionica ili drugih instrumenata kapitala kao kapital onda kada izdaje te
instrumente, a druga strana je obavezna osigurati novac ili druge resurse subjektu u zamjenu za te instrumente.
(a) Ako se instrumenti kapitala izdaju prije nego to subjekt primi novac ili druge resurse, subjekt treba
prezentirati iznos potraivanja kao odbitnu stavku kapitala u izvjetaju o finansijskom poloaju,
a ne kao imovinu.
(b) Ako subjekt primi novac ili druge resurse prije izdavanja instrumenata kapitala, i ako se od subjekta
ne moe zahtijevati isplata novca ili drugih primljenih resursa, subjekt treba priznati odgovarajue
poveanje kapitala u iznosu primljene naknade.
(c) U mjeri u kojoj su instrumenti kapitala upisani, ali nisu izdati, te subjekt jo nije primio novac ili
druge resurse, subjekt ne treba priznati poveanje kapitala.
22.8 Subjekt mjeri vlasnike instrumente, osim onih koji su izdati kao dio poslovnog spajanja ili onih koji su
iskazani u skladu s paragrafima 22.15A22.15B, po fer vrijednosti novca ili drugih resursa koje je primio
ili potrauje, bez trokova transakcije. Ako je plaanje odgoeno i vremenska vrijednost novca je znaajna,
poetno mjerenje treba biti utemeljeno na sadanjoj vrijednosti.
92
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
22.9 Subjekt iskazuje transakacijske trokove za transakcije kapitalom kao umanjenje kapitala. Porez na dobit
koji je povezan s trokovima transakcije iskazuje se u skladu s Odjeljkom 29 Porez na dobit.
22.10 Nain prezentiranja poveanja kapitala po osnovu izdavanja dionica ili drugih instrumenata kapitala u
izvjetaju o finansijskom poloaju je odreen primjenivim zakonima. Na primjer, originalna vrijednost (ili
druga nominalna vrijednost) dionica i iznos plaen kao viak preko nominalne vrijednosti se mogu zasebno
prezentirati.
Prodaja opcija, prava i jamstava
22.11 Subjekt treba primijeniti naela iz taaka 22.7 22.10 na kapital izdat kroz prodaju opcija, prava, jamstava i
drugih slinih instrumenata kapitala.
Kapitalizacija ili bonusna izdavanja dionica i dijeljenje dionica
22.12 Kapitalizacija ili bonusna izdavanja (koja se ponekad nazivaju i dividendne dionice) je izdavanje novih
dionica dioniarima srazmjerno postojeim vlasnikim udjelima. Na primjer, subjekt moe dati svojim
dioniarima jednu dividendnu ili bonusnu dionicu na svakih pet dionica koje posjeduju. Dijeljenje dionica
(koje se ponekad naziva i podjela dionica) je dijeljenje postojeih dionica subjekta na vie dionica. Naprimjer,
prilikom dijeljenja dionica, svaki dioniar moe primiti jednu dodatnu dionicu na svaku dionicu koju posjeduje.
U nekim sluajevima, prethodno izdate dionice se otkazuju i zamjenjuju novim dionicama. Kapitalizacija,
bonusna izdavanja i dijeljenje dionica ne utjeu na promjenu ukupnog kapitala. Subjekt treba reklasificirati
iznose u okviru kapitala u skladu sa zahtjevima primjenjivih zakona.
Konvertibilne obaveze ili slini sloeni finansijski instrumenti
22.13 Pri izdavanju konvertibilnih obaveza ili slinih sloenih finansijskih instrumenata koji sadre komponente
i obaveza i kapitala, subjekt treba rasporediti primitke izmeu komponente obaveze i komponente kapitala.
Da bi izvrio ovaj raspored, subjekt treba prvo utvrditi iznos komponente obaveze kao fer vrijednost sline
obaveze koji nema opciju konverzije, ili sline povezane komponente kapitala. Subjekt treba rasporediti
preostali iznos kao komponentu kapitala. Transakcijski trokovi se trebaju rasporediti izmeu komponente
obaveze i komponente kapitala na temelju njihovih relativnih fer vrijednosti.
22.14 Subjekt ne treba revidirati raspored u narednom periodu.
22.15 U periodima nakon izdavanja instrumenata, subjekt iskazuje komponentu obaveze kako slijedi:
(a) u skladu s Odjeljkom 11 Osnovni finansijski instrumenti ako komponenta obaveze ispunjava
uslove iz paragrafa 11.9. U tim sluajevima, subjekt sistematski priznaje svaku razliku izmeu
komponente obaveze i iznosa glavnice plativog po dospijeu, kao dodatni rashod kamata koristei
metodu efektivne kamatne stope (vidjeti paragrafe 11.1511.20).
(b) u skladu s Odjeljkom 12 Pitanja vezana za ostale finansijske instrumente ako komponenta obaveze
ne ispunjava uslove iz paragrafa 11.9.
Gaenje finansijskih obaveza s vlasnikim instrumentima
22.15A Subjekt moe ugovoriti izmijenjene uslove finansijske obaveze s povjeriocem subjekta s ishodom da subjekt
gasi obavezu u potpunosti ili djelimino izdavanjem vlasnikih instrumenata povjeriocu. Sastavni dio
izdavanja vlasnikih instrumenata je naknada koja se plaa u skladu s paragrafom 11.38. Subjekt izdate
vlasnike instrumente mjeri po njihovoj fer vrijednosti. Meutim, ako se fer vrijednost izdatih vlasnikih
instrumenata ne moe pouzdano izmjeriti bez prekomjernih trokova ili napora, vlasniki instrumenti se
mjere po fer vrijednosti ugaene finansijske obaveze. Subjekt prestaje priznavati finansijsku obavezu, ili dio
finansijske obaveze, u skladu s paragrafima 11.3611.38.
22.15B Ako se dio plaene naknade odnosi na izmjenu uslova preostalog dijela obaveze, subjekt raspodjeljuje plaenu
naknadu izmeu dijela ugaene obaveze i dijela koji ostaje nepodmiren. Ova raspodjela bi se trebala izvriti
na razumnoj osnovi. Ako je preostala obaveza znatno izmijenjena, subjekt iskazuje izmjenu kao gaenje
prvobitne obaveze i priznavanje nove obaveze kako to zahtijeva paragraf 11.37.

IFRS Foundation 93
MSFI za MSS2015.
22.15C Subjekt ne primjenjuje paragrafe 22.15A22.15B na transakcije u situacijama u kojima:

(a) povjerilac je takoer izravni ili neizravni dioniar i djeluje u svom svojstvu kao izravni ili neizravni
postojei dioniar,
(b) povjerioca i subjekt kontrolira ista strana ili strane prije i poslije transakcije i sadraj transakcije
ukljuuje raspodjelu kapitala od strane subjekta ili doprinos kapitala subjektu, ili
(c) gaenje finansijske obaveze izdavanjem vlasnikih instrumenata je u skladu s prvobitnim uslovima
finansijske obaveze (vidi paragrafe 22.1322.15).
Vlastite dionice
22.16 Vlastite dionice su instrumenti kapitala subjekta koje je subjekt izdao i naknadno ponovno stekao (otkupio).
Subjekt treba oduzeti od kapitala fer vrijednost naknade date za otkup vlastitih dionica. Subjekt ne treba
priznati dobitak ili gubitak od stjecanja, prodaje, izdavanja ili otkazivanja vlastitih dionica u dobiti ili gubitku.
Raspodjele vlasnicima
22.17 Subjekt smanjuje kapital za iznos raspodjela svojim vlasnicima (imaocima njegovih instrumenata kapitala).
Porez na dobit koji se odnosi na raspodjele vlasnicima iskazuje se u skladu s Paragrafom 29.
22.18 Ponekad subjekt svojim vlasnicima rasporeuje imovinu koja nije novac (nenovane raspodjele). Kada
subjekt objavi takvu raspodjelu i ima obavezu da raspodijeli nenovanu imovinu svojim vlasnicima, on priznaje
obavezu. Subjekt takvu obavezu mjeri po fer vrijednosti imovine koja se raspodjeljuje osim ako ispunjava
uslove iz paragrafa 22.18A. Na kraju svakog izvjetajnog perioda i na datum izmirenja, subjekt provjerava
i usklauje knjigovodstveni iznos obaveza za dividende kako bi odrazio promjene u fer vrijednosti imovine
koja se raspodjeljuje, sa promjenama priznatim u kapitalu kao usklaivanje iznosa raspodjele. Kada subjekt
podmiri obavezu za dividende, on priznaje u dobiti ili gubitku svaku razliku izmeu knjigovodstvenog iznosa
raspodijeljene imovine i knjigovodstvenog iznosa obaveze za dividende.
22.18A Ako se fer vrijednost imovine koja se treba raspodijeliti ne moe pouzdano izmjeriti bez prekomjernih
trokova ili napora, obaveza se mjeri po knjigovodstvenom iznosu imovine koja se treba raspodijeliti. Ako se
prije izmirenja fer vrijednost imovine koja se treba raspodijeliti moe pouzdano izmjeriti bez prekomjernih
trokova ili napora, obaveza se ponovo mjeri po fer vrijednosti uz odgovarajuu korekciju koja se vri u
iznosu raspodjele i iskazuje u skladu s paragrafom 22.18.
22.18B Paragrafi 22.1822.18A se ne primjenjuju na raspodjelu nenovane imovine koju u konanici kontrolira
ista strana ili strane prije i poslije raspodjele. Ovo iskljuenje se primjenjuje na odvojene, pojedinane i
konsolidirane finansijske izvjetaje subjekta koji vri raspodjelu.
Manjinski (nekontrolirajui) interes i transakcije dionicama

konsolidiranog zavisnog subjekta
22.19 U konsolidiranim finansijskim izvjetajima, manjinski (nekontrolirajui) interes u neto imovini zavisnog
subjekta je ukljuen u kapital. Subjekt treba tretirati promjene u kontrolirajuem interesu matinog subjekta
u zavisnom subjektu koje ne rezultira gubitkom kontrole kao transakcije sa vlasnicima kapitala u njihovom
svojstvu vlasnika kapitala. U skladu s tim, knjigovodstveni iznos manjinskog (nekontrolirajueg) interesa
treba se uskladiti kako bi odrazio promjene u matiinom udjelu u neto imovini zavisnog subjekta. Svaka
razlika izmeu iznosa kojim se manjinski (nekontrolirajui) interes tako usklauje i fer vrijednosti naknade
plaene ili primljene, ako postoji, treba se priznati direktno u kapitalu i pripisati vlasnicima kapitala matinog
subjekta. Subjekt ne treba priznati dobitak ili gubitak na osnovu ovih promjena. Takoer, subjekt ne treba
priznati promjene knjigovodstvenih iznosa imovine (ukljuujui goodwill) ili obaveza kao rezultat takvih
transakcija.
94
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Objavljivanja
22.20 Ako se fer vrijednost imovine koja se treba raspodijeliti kako je opisano u paragrafima 22.1822.18A ne
moe pouzdano izmjeriti bez prekomjernih trokova i napora, subjekt objavljuje tu injenicu i razloge zato
bi pouzdano mjerenje fer vrijednosti podrazumijevalo prekomjerne trokove ili napore.

IFRS Foundation 95
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 23
Prihodi
23.1 Ovaj Odjeljak treba primijeniti kod raunovodstvenog tretmana prihoda koji nastaju na osnovu sljedeih
transakcija i dogaaja:
(a) prodaje proizvoda (bez obzira da li su proizvedeni radi prodaje ili su nabavljeni radi preprodaje),
(b) pruanje usluga,
(c) ugovora o izgradnji u kojim je subjekt izvoa radova, i
(d) koritenja imovine subjekta od strane drugih, a ime se zarauju kamate, tantijeme i dividende.
23.2 Prihodi ili drugi dobici koji nastaju iz odreenih transakcija ili dogaaja su obraeni u drugim odjeljcima
ovog Standarda:
(a) ugovori o najmovima (vidjeti Odjeljak 20 Najmovi)
(b) dividende i drugi dobici koji proizlaze iz ulaganja koja se obraunavaju prema metodi udjela (vidjeti
Odjeljak 14 Ulaganja u pridruene subjekte i Odjeljak 15 Ulaganja u zajednike poduhvate),
(c) promjene fer vrijednosti finansijske imovine i finansijskih obaveza ili njihova otuenja (vidjeti
Odjeljak 11 Osnovni finansijski instrumenti i Odjeljak 12 Pitanja vezana za ostale finansijske
instrumente);
(d) promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine (vidjeti Odjeljak 16 Ulaganja u nekretnine);
(e) poetno priznavanje i promjena fer vrijednosti bioloke imovine povezane s poljoprivrednom
proizvodnjom (vidjeti Odjeljak 34 Specijalizirane aktivnosti);
(f) poetno priznavanje poljoprivrednih proizvoda (vidjeti Odjeljak 34).
Mjerenje prihoda
23.3 Subjekt prihod treba mjeriti po fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja. Kod utvrivanja fer
vrijednosti primljene naknade ili potraivanja uzima se u obzir iznos bilo kojih trgovakih popusta, popusta
za plaanje odmah i koliinskih rabata koje odobrava subjekt.
23.4 Prihodi ukljuuju samo bruto prilive primljenih ekonomskih koristi i potraivanja subjekta za njegov raun.
Subjekt iz prihoda treba iskljuiti naplaene iznose u ime treih lica, kao to su porez na promet, porez na
proizvode i usluge i porez na dodanu vrijednost. U zastupnikom odnosu, subjekt u prihod treba ukljuiti
samo iznos svoje provizije za pruene usluge. Iznosi naplaeni u ime nalogodavca nisu prihodi subjekta.
Odgoeno plaanje
23.5 Ako je priliv novca i novanih ekvivalenata odgoen, i kada takav sporazum praktino predstavlja
financijsku transakciju, fer vrijednost naknade je sadanja vrijednost svih buduih primitaka utvrena
primjenom imputirane kamatne stope. Finansijska tranaskcija nastaje kada, primjera radi, subjekt kupcu
daje beskamatni kredit ili od kupca, kao naknadu za prodate proizvode, prima mjenicu koja sadri kamatnu
stopu niu od trine. Imputirana kamatna stopa je jasnije odrediva od sljedeih:
(a) stopa koja preovladava u slinom instrumentu izdavaoca sa slinim kreditnim rejtingom; ili
(b) kamatna stopa koja diskontira nominalni iznos instrumenta na tekuu novanu prodajnu cijenu
proizvoda ili usluga.
Subjekt treba priznati razliku izmeu sadanje vrijednosti svih buduih primitaka i nominalne vrijednosti
naknade kao prihod od kamate u skladu sa paragrafima 23.28. i 23.29, te Odjeljku 11.
96
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Razmjena dobara i usluga
23.6 Subjekt nee priznati prihod:

(a) kada se dobra ili usluge zamjenjuju ili razmjenjuju za dobra ili usluge sline prirode i vrijednosti,
ili
(b) kada se dobra ili usluge zamjenjuju ili razmjenjuju za nesline dobra ili usluge, ali bez komercijalnog
karaktera.
23.7 Subjekt treba priznati prihod kada se dobra prodaju ili usluge razmjene za neslina dobra ili usluge u transakciji
koja ima komercijalni karakter. U ovom sluaju, subjekt transakciju treba mjeriti po:
(a) fer vrijednosti primljenih roba ili usluga usklaenoj za iznos transferiranog novca ili novanih
ekvivalenata; ili
(b) ako se fer vrijednost pod (a) ne moe pouzdano izmjeriti, prihod se mjeri po fer vrijednosti datih
roba ili usluga usklaenih za iznos transferiranog novca ili novanih ekvivalenata; ili
(c) ako se fer vrijednost ni primljene ni date imovine ne moe pouzdano izmjeriti, onda po
knjigovodstvenoj vrijednosti date imovine usklaenoj za iznos transferiranog novca ili novanih
ekvivalenata.
Identificiranje transakcije koja stvara prihod
23.8 Subjekt kriterije priznavanja iz ovog Odjeljka obino primjenjuje odvojeno za svaku transakciju. Meutim,
u odreenim okolnostima potrebno je primijeniti kriterije priznavanja na odvojene prepoznatljive dijelove
jedne transakcije kako bi se odrazila bit te transakcije. Na primjer, subjekt primjenjuje kriterij priznavanja
na odvojene prepoznatljive dijelove jedne transakcije kada prodajna cijena proizvoda sadri prepoznatljiv
iznos za naknadne usluge odravanja. Suprotno tome, kriteriji priznavanja primjenjuju se na dvije ili vie
transakcija zajedno kada su povezane na takav nain da se ne moe razumjeti komercijalni uinak bez
sagledavanja skupa transakcija kao cjeline. Na primjer, subjekt primjenjuje kriterije priznavanja na dvije ili
vie transakcija zajedno kad proda proizvode i istovremeno sklopi posebni ugovor o kasnijem otkupu tih
proizvoda, negirajui tako samostalni uinak transakcije.
23.9 Ponekad, kao dio prodajne transakcije, subjekt daje kupcu nagradu za lojalnost, koju kupac moe iskoristiti
u budunosti u obliku besplatnih ili snienih dobara ili usluga. U ovom sluaju, u skladu sa paragrafom
23.8, subjekt treba obraunati iznos nagrade kao dio poetne prodajne transakcije koji se moe zasebno
identificirati. Subjekt treba rasporediti fer vrijednost primljene naknade ili potraivanja po osnovu prodaje,
na nagradu i druge dijelove prodaje. Naknada rasporeena na nagradu treba se mjeriti u odnosu na njenu fer
vrijednost, odnosno u iznosu za koji bi se nagrada mogla zasebno prodati.
Prodaja proizvoda
23.10 Prihodi od prodaje proizvoda priznat e se kada su zadovoljeni svi sljedei uvjeti:
(a) subjekt je na kupca prenio znaajne rizike i koristi od vlasnitva nad proizvodima,
(b) subjekt ne zadrava kontinuirano sudjelovanje u upravljanju, do stepenaa koji se obino povezuje
s vlasnitvom, kao ni uinkovitu kontrolu nad prodatim proizvodima,
(c) iznos prihoda se moe pouzdano izmjeriti,
(d) vjerovatno je da e ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt, i
(e) trokovi, koji su nastali ili e nastati u vezi sa transakcijom, mogu se pouzdano izmjeriti.
23.11 Procjena o tome kada je subjekt prenio kupcu znaajne rizike i koristi od vlasnitva, zahtijeva ispitivanje
okolnosti transakcije. U veini sluajeva, prenoenje rizika i koristi vlasnitva podudara se sa prenoenjem
prava vlasnitva ili prenoenjem posjedovanja na kupca. Ovo je sluaj kod veine trgovina na malo. U drugim
sluajevima prenoenje rizika i koristi od vlasnitva nastaje u razliito vrijeme od onoga kada se vlasnitvo ili
posjedovanje pravno prenosi na kupca.
23.12 Ako subjekt zadrava znaajne rizike vlasnitva, prihod se ne priznaje. Primjeri situacija u kojima subjekt
moe zadrati znaajne rizike i koristi od vlasnitva su:

IFRS Foundation 97
MSFI za MSS2015.
(a) kada subjekt zadrava obavezu za nezadovoljavajue izvrenje, nepokriveno uobiajenim

jamstvima;
(b) kada je primitak prihoda od pojedine prodaje uvjetovan kupevom prodajom njegovih proizvoda;
(c) kada se isporueni proizvodi instaliraju, a instaliranje je znaajan dio ugovora koji subjekt jo nije
izvrio; i(d) kada kupac ima pravo opozvati kupovinu iz razloga navedenog u ugovoru o
kupovini ili bez ikakvog razloga na osnovu kupevog diskrecionog prava, a subjekt nije siguran u
pogledu vjerovatnoe povrata
23.13 Ako subjekt zadrava samo beznaajni rizik vlasnitva, to je transakcija prodaje i prihod se priznaje. Na
primjer, subjekt priznaje prihod kada pravno zadrava vlasnitvo nad robom iskljuivo da zatiti naplativost
dospjelog iznosa. Slino, subjekt priznaje prihod u situacijama kada nudi povrat novca ako kupac utvrdi da
roba ima greku ili nije zadovoljan iz drugih razloga, a subjekt moe pouzdano procijeniti budue povrate.
U takvim sluajevima subjekt priznaje rezerviranja za povrate u skladu sa Odjeljkom 21 Rezerviranja,
potencijalne obaveze i potencijalna imovina.
Pruanje usluga
23.14 Kada se ishod transakcije, koja obuhvata pruanje usluga, moe pouzdano procijeniti, prihodi povezani s tom
transakcijom e se priznati prema stepenu dovrenosti transakcije na kraju izvjetajnog perioda (ponekad se
to naziva metoda stepena dovrenosti). Ishod transakcije se moe pouzdano procijeniti kada su ispunjeni svi
sljedei uvjeti:
(a) iznos prihoda se moe pouzdano izmjeriti,
(b) vjerovatno je da e ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt,
(c) stepen dovrenosti transakcije na kraju izvjetajnog perioda se moe pouzdano izmjeriti, i
(d) nastali trokovi transakcije i trokovi dovravanja transakcije mogu se pouzdano izmjeriti.
Take 23.21 23.27 obezbjeuju upute za primjenu metode stepena dovrenosti.
23.15 Ako se usluge pruaju kroz neodreeni broj radnji tokom odreenog vremena, prihodi se priznaju ravnomjerno
tokom tog odreenoga perioda, osim kada postoje dokazi da neka druga metoda bolje odraava stepen
dovrenosti. Ako je odreena radnja mnogo vanija nego druge radnje, priznavanje prihoda odlae se sve dok
se ta radnja ne obavi.
23.16 Kada se ishod transakcije, koja obuhvata pruanje usluga, ne moe pouzdano procijeniti, prihod e se priznati
samo u visini priznatih rashoda koji se mogu nadoknaditi.
Ugovori o izgradnji
23.17 Kada je ishod ugovora o izgradnji mogue pouzdano procijeniti, prihodi i trokovi povezani s ugovorom o
izgradnji se trebaju priznati kao prihod, odnosno rashod prema stepenu dovrenosti ugovornih aktivnosti na
kraju izvjetajnog perioda (ponekad se ovo naziva metoda stepena dovrenosti). Pouzdana procjena ishoda
zahtjeva pouzdane procjene stepena dovrenosti, buduih trokova i naplativosti potraivanja. Paragrafi 23.21
23.27 obezbjeuju upute za primjenu metode stepena dovrenosti.
23.18 Zahtjevi iz ovoga Odjeljka se uobiajeno primjenjuju zasebno na svaki pojedinani ugovor o izgradnji.
Meutim, u odreenim okolnostima e biti neophodno primijeniti ovaj Odjeljak na komponente pojedinanog
ugovora koje se mogu zasebno identificirati ili zajedno na skupinu ugovora, a kako bi se na pravi nain mogla
prikazati sutina nekog ugovora ili skupine ugovora.
23.19 Kad se ugovor odnosi na vie stavki imovine, izgradnja svake pojedine imovine se treba tretirati kao zaseban
ugovor o izgradnji kada:
(a) su za svaku pojedinanu imovinu podnesene odvojene ponude,
(b) je svaka pojedinana imovina predmet posebnog pregovaranja i kada su izvoa radova i naruilac
u mogunosti prihvatiti ili odbiti dio ugovora koji se odnosi na tupojedinu imovinu, i
(c) je mogue odrediti trokove i prihode svake pojedinane imovine.
23.20 Skupinu ugovora, bez obzira da li se radi o jednom ili vie naruilaca, treba tretirati kao jedan ugovor o
izgradnji ako:
98
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(a) je skupina ugovora sklopljena u jednom paketu,

(b) su ugovori meusobno tako usko povezani da su zapravo dio jednog projekta s opom profitnom
marom, i
(c) se ugovori izvravaju istovremeno ili u kontinuiranom slijedu.
Metoda stepena dovrenosti
23.21 Ova metoda se koristi kod priznavanja prihoda od pruanja usluga (vidjeti paragrafe 23.14 23.16) i kod
ugovora o izgradnji (vidjeti paragrafe 23.17 23.20). Subjekt treba pregledati i, kada je potrebno, promijeniti
procjenu prihoda i trokova kako budu napredovale aktivnosti pruanja usluga ili ugovora o izgradnji.
23.22 Subjekt treba utvrditi stepen dovrenosti transakcije ili ugovora koristei metodu koja pouzdano mjeri
obavljene usluge. Metode mogu ukljuiti:
(a) udio nastalih trokova do odreenog datuma u ukupnim procijenjenim trokovima transakcije.
Trokovi nastali za obavljene usluge do odreenoga datuma ne ukljuuju trokove buduih
aktivnosti, kao to su materijali ili avansi.
(b) pregled obavljenog rada,
(c) dovrenost fizikog dijela transakcije pruanja usluge ili ugovora o izgradnji.
Postepena plaanja i primljeni avansi od kupaca esto ne odraavaju obavljene usluge.
23.23 Subjekt treba priznati trokove koji se odnose na budue aktivnosti transakcije ili ugovora, kao to su materijali
ili avansi, kao imovinu ako je vjerovatno da e trokovi biti nadoknaeni.
23.24 Subjekt u rashode treba odmah priznati sve trokove za koje nije vjerovatno da e biti nadoknaeni.
23.25 Kada ishod ugovora o izgradnji nije mogue pouzdano procijeniti:
(a) prihode treba priznati samo do iznosa nastalih trokova ugovora za koje je vjerovatno da e biti
nadoknaeni, i
(b) trokovi ugovora priznaju se kao rashod perioda u kojem su nastali.
23.26 Kada je vjerovatno da e ukupni trokovi ugovora premaiti ukupne prihode ugovora o izgradnji, oekivani
gubitak treba odmah priznati kao rashod, sa odgovarajuim rezerviranjem za tetne ugovore (vidjeti Odjeljak
21).
23.27 Ako naplata iznosa, koji je ve priznat kao prihod od ugovora o izgradnji, vie nije vjerovatna, subjekt
neneplativi iznos treba priznati kao rashod, a ne kao usklaivanje iznosa prihoda od ugovora o izgradnji.
Kamate, tantijeme i dividende
23.28 Subjekt treba priznati prihod nastao koritenjem imovine subjekta od strane drugih, a ime se zarauju
kamate, tantijeme i dividende, na osnovama definiranim u paragrafu 23.29 kada:
(a) je vjerovatno da e ekonomske koristi povezane sa transakcijom pritjecati u subjekt, i
(b) iznos prihoda se moe pouzdano izmjeriti.
23.29 Prihodi e se priznati na sljedeim osnovama:
(a) kamate e se priznati primjenom metode efektivne kamatne stope kako je navedeno u paragrafima
11.15 11.20;
(b) tantijeme e se priznati na obraunskoj osnovi u skladu sa sutinom relevantnog ugovora; i
(c) dividende e se priznati kada je ustanovljeno dioniarevo pravo na primitak plaanja.

IFRS Foundation 99
MSFI za MSS2015.
Objavljivanja
Opa objavljivanja o prihodima
23.30 Subjekt treba objaviti:

(a) raunovodstvene politike usvojene za priznavanje prihoda, ukljuujui usvojene metode za
odreivanje stepena dovrenosti kod pruanja usluga;
(b) iznos svake znaajne kategorije prihoda priznate tokom perioda, prikazujui zasebno, kao
minimum, prihode nastale iz:
(i) prodaje proizvoda,
(ii) pruanja usluga,
(iii) kamata,
(iv) tantijema,
(v) dividendi,
(vi) provizija,
(vii) dravnih potpora, i
(viii) svih ostalih znaajnih vrsta prihoda.
Objavljivanja koja se odnose na prihod od ugovora o izgradnji
23.31 Subjekt treba objaviti sljedee:

(a) iznos prihoda ugovora koji su priznati kao prihod u periodu,
(b) metode koritene za utvrivanje prihoda ugovora koji su priznati kao prihod u periodu,
(c) metode koritene za utvrivanje stepena dovrenosti ugovora koji su u toku.
23.32 Subjekt treba prezentirati:
(a) bruto iznos potraivanja od naruioca za ugovorene radove kao imovinu, i
(b) bruto iznos obaveza prema naruiocima za ugovorene radove kao obavezu.
100
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 24
Dravne potpore
24.1 Ovaj Odjeljak propisuje raunovodstvo za sve vrste dravnih potpora. Dravne potpore su pomoi drave u
obliku transfera resursa subjektu u zamjenu za prolo ili budue zadovoljavanje odreenih uvjeta koji se tiu
poslovanja subjekta.
24.2 Dravne potpore iskljuuju one oblike dravne pomoi kojima nije mogue na razborit nain utvrditi
vrijednost, kao i transakcije s dravom koje se ne mogu razlikovati od normalnih poslovnih transakcija
subjekta.
24.3 Ovaj Odjeljak se ne bavi dravnom pomoi koja se prua subjektu u obliku koristi koje su raspoloive pri
utvrivanju oporezive dobiti ili gubitka, ili su utvrene ili ograniene na osnovu obaveze za porez na dobit.
Primjeri takvih olakica su mirovanje poreza na dobit, porezne olakice na osnovu ulaganja, doputanje
ubrzane amortizacije i snienje stopa poreza na dobit. Odjeljak 29 Porez na dobit propisuje raunovodstvo
za poreze zasnovane na dobiti.
24.4 Subjekt dravne potpore treba priznati na sljedei nain:

(a) potpore koje od primaoca ne zahtijevaju ispunjenje odreenih uvjeta u kontekstu budueg rezultata
priznaju se kao prihod prilikom priznavanja potraivanja za potpore,
(b) potpore koje od primaoca zahtijevaju ispunjenje odreenih uvjeta u kontekstu budueg rezultata
priznaju se kao prihod samo kada su ti uvjeti zadovoljeni,
(c) potpore primljene prije ispunjenja uvjeta za priznavanje prihoda, priznaju se kao obaveze.
24.5 Subjekt potpore treba mjeriti po fer vrijednosti potraivanih ili primljenih sredstava.
Objavljivanja
24.6 Subjekt treba objaviti sljedee informacije o dravnim potporama:

(a) vrstu i iznose dravnih potpora priznatih u finansijskim izvjetajima,.
(b) neispunjene uvjete i druge nepredviene dogaaje vezane za dravne potpore koje nisu priznate u
prihode,
(c) naznake drugih oblika dravnih pomoi od kojih subjekt ima direktne koristi.
24.7 Za potrebe objavljivanja definiranih u paragrafu 24.6(c), dravna pomo je djelovanje drave kojem je cilj
pruanje ekonomske koristi pojedinom subjektu ili nizu subjekata koji zadovoljavaju odreene kriterije.
Primjeri pomoi su besplatni tehniki ili marketinki savjeti, davanje jamstava i beskamatni zajmovi, odnosno
zajmovi uz niske kamatne stope.

IFRS Foundation 101
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 25
Trokovi posudbe
25.1 Ovaj Odjeljak definira raunovodstveni tretman trokova posudbe. Trokovi posudbe su kamate i drugi
trokovi koji nastanu u subjektu u vezi sa posudbom sredstava. Trokovi posudbe ukljuuju:
(a) trokove kamata obraunate koritenjem metode efektivne kamatne stope kako je opisano u
Odjeljku 11 Osnovni finansijski instrumenti,
(b) finansijske trokove u odnosu na finansijske najmove priznate u skladu sa Odjeljkom 20 Najmovi,
(c) kursne razlike nastale po osnovu pozajmljivanja u stranoj valuti, u mjeri u kojoj se smatraju
prilagoavanjem trokova kamata.
Priznavanje
25.2 Subjekt sve trokove posudbe treba priznati kao rashod u dobiti ili gubitku perioda u kojem su nastali.
Objavljivanje
25.3 Paragraf 5.5(b) zahtijeva objavljivanje finansijskih trokova. Paragraf 11.48(b) zahtijeva objavljivanje
ukupnih trokova kamata (koritenjem metode efektivne kamatne stope) za finansijske obaveze koje se ne
mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Ovaj Odjeljak ne zahtijeva neka dodatna objavljivanja.
102
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 26
Plaanje po osnovu dionica
26.1 Ovaj odjeljak predvia iskazivanje svih transakcija plaanja po osnovu dionica ukljuujui one koje se
podmiruju u kapitalu ili novcu ili one u kojima uvjeti sporazuma predviaju izbor da li subjekt podmiruje
transakciju u novcu (ili drugoj imovini) ili izdavanjem vlasnikih instrumenata.
26.1A Transakciju plaanja po osnovu dionica moe podmiriti drugi subjekt iz grupe (ili dioniar bilo kojeg subjekta
iz grupe) u ime subjekta koji prima robu ili usluge. Ovaj odjeljak se takoer primjenjuje na subjekt koji:
(a) prima robu ili usluge kada drugi subjekt u istoj grupi (ili dioniar bilo kojeg subjekta iz grupe) ima
obavezu da podmiri transakciju plaanja po osnovu dionica, ili
(b) ima obavezu da podmiri transakciju plaanja po osnovu dionica kada drugi subjekt u istoj grupi
prima robu ili usluge
osim ako transakcija nedvojbeno ima neku drugu svrhu, a ne plaanje robe i usluga koje se pruaju subjektu
koji ih prima.
26.1B U nedostatku robe ili usluga koje se mogu izriito identificirati, druge okolnosti mogu ukazivati da su roba ili
usluge primljene (ili e biti primljene), u kojem sluaju se ovaj odjeljak primjenjuje (vidi paragraf 26.17).
26.2 Transakcije po osnovu dionica koje se podmiruju u novcu obuhvataju prava utemeljena na poveanju
vrijednosti dionica. Na primjer, subjekt moe zaposlenicima u okviru njihovih primanja dodijeliti pravo
zasnovano na poveanju vrijednosti dionice kao dio njihovog paketa nagraivanja, pri emu zaposlenici
imaju pravo na budue novane isplate (a ne na instrumente kapitala) zasnovane na poveanju cijene dionice
subjekta iznad odreenog nivoa u odreenom periodu. Ili, subjekt svojim zaposlenicima moe dati pravo
na budue novane isplate na nain da im da pravo na dionice (ukljuujui dionice koje trebaju biti izdate
prilikom izvrenja opcije na dionice) za koje ili postoji obaveza otkupa (npr. nakon prestanka radnog odnosa)
ili za koje zaposlenici mogu odluiti da su otkupljive.
Priznavanje
26.3 Subjekt treba priznati dobra ili usluge primljene ili steene u okviru transakcije u kojoj se plaanje temelji na
dionicama onda kada dobra ili usluge primi. Subjekt treba priznati odgovarajue poveanje kapitala, ako su
dobra ili usluge steene razmjenom za instrumente kapitala subjekta, ili odgovarajuu obavezu ako su
dobra ili usluge steeni u transakciji plaanja po osnovu dionica koji se izmiruju u novcu.
26.4 Kad dobra ili usluge primljene ili steene u okviru transakcije plaanja po osnovu dionica ne udovoljavaju
kriterijima priznavanja kao imovine, subjekt ih treba priznati kao trokove.
Priznavanje kada su ispunjeni uvjeti stjecanja prava
26.5 Ako se prava plaanja po dionicama data zaposlenicima stjeu odmah, zaposlenik se ne treba pridravati
uvjeta proteka odreenog perioda pruanja usluga prije nego to bezuvjetno stekne pravo na ta plaanja po
osnovu dionica. Ako ne postoje dokazi koji bi potvrdili suprotno, subjekt e pretpostaviti da su usluge koje
je zaposlenik pruio kao naknadu za plaanja po osnovu dionica primljene. U tom sluaju, subjekt na datum
odobrenja priznaje primljene usluge u potpunosti, zajedno s odgovarajuim poveanjem kapitala ili obaveza.
26.6 Ako se prava plaanja po osnovu dionica ne stjeu dok ne protekne odreeni period u kojem zaposlenik
prua usluge, subjekt e pretpostaviti da e usluge koje druga strana treba pruiti kao naknadu za plaanja po
osnovu dionica biti primljene u budunosti, tokom perioda u kojem se stjeu prava. Subjekt obraunava
navedene usluge kao da ih je zaposlenik pruio tokom perioda stjecanja prava, zajedno s odgovarajuim
poveanjem kapitala ili obaveza.

IFRS Foundation 103
MSFI za MSS2015.
Mjerenje plaanja po osnovu dionica koja se podmiruju kapitalom
Naelo mjerenja
26.7 Za transakcije plaanja po osnovu dionica koje se podmiruju kapitalom, subjekt primljena dobra ili usluge,
kao i odgovarajue poveanje kapitala, treba mjeriti po fer vrijednosti steenih dobara ili usluga, osim ako
fer vrijednost nije mogue pouzdano procijeniti. Ako subjekt nije u mogunosti pouzdano procijeniti fer
vrijednost steenih dobara ili usluga, on njihovu vrijednost, kao i odgovarajue poveanje kapitala, treba
mjeriti na temelju fer vrijednosti datih instrumenata kapitala. U svrhu primjene ovog zahtjeva, na transakcije
sa zaposlenicima ili drugim stranama koje pruaju sline usluge, subjekt fer vrijednost primljenih usluga treba
mjeriti na temelju fer vrijednosti datih instrumenata kapitala, jer obino nije mogue pouzdano procijeniti fer
vrijednost primljenih usluga.
26.8 Kod transakcija sa zaposlenicima (ukljuujui i druge koji pruaju sline usluge), fer vrijednost instrumenata
kapitala treba se mjeriti na datum dodjeljivanja. Kod transakcija sa drugim stranama izuzev zaposlenika,
datum mjerenja je datum kada subjekt stjee dobra ili druga strana prui uslugu.
26.9 Dodjela instrumenata kapitala moe biti uvjetovana ispunjenjem odreenih uvjeta stjecanja od strane
zaposlenika koji se odnose na usluge ili rezultate rada. Primjer uvjeta stjecanja koji se odnosi na usluge je
kada je dodjela dionica ili dionikih opcija zaposleniku uvjetovana ostankom zaposlenika u radnom odnosu
sa subjektom tokom odreenog vremena. Primjeri uvjeta stjecanja koji se odnose na rezultate rada su kada
je dodjela dionica ili dionikih opcija uvjetovana odreenim trajanjem usluga i subjektovim postizanjem
odreenog rasta dobiti (netrini uvjet stjecanja) ili odreenim poveanjem cijene dionica subjekta (trini
uvjet stjecanja). Uvjeti stjecanja se iskazuju kako slijedi:
(a) svi uvjeti stjecanja koji se odnose na usluge zaposlenog ili na netrini uvjet u pogledu rezultata rada
se uzimaju u obzir kod procjene broja instrumenata kapitala ije se stjecanje oekuje. Naknadno,
subjekt revidira tu procjenu ako nove informacije ukazuju da se broj instrumenata kapitala ije se
stjecanje oekuje razlikuje od prethodne procjene. Na datum stjecanja, subjekt revidira procjenu
radi izjednaavanja s brojem instrumenata kapitala koji se konano stjeu. Uvjeti stjecanja koji se
odnose na usluge zaposlenog ili na netrini uvjet u pogledu rezultata rada ne uzimaju se u obzir
kada se procjenjuje fer vrijednost dionica, dionikih opcija ili drugih vlasnikih instrumenata na
datum mjerenja.
(b) svi trini uvjeti stjecanja i nestjecajni uvjeti se uzimaju u obzir kada se procjenjuje fer vrijednost
dionica, dionikih opcija ili drugih vlasnikih instrumenata na datum mjerenja, bez naknadne
korekcije procijenjene fer vrijednosti, nezavisno od ishoda trinog ili nestjecajnog uvjeta, pod
uvjetom da su svi drugi uvjeti stjecanja zadovoljeni.
Dionice
26.10 Subjekt treba mjeriti fer vrijednost dionica (i povezanih primljenih dobara ili usluga) koritenjem sljedee
trodijelne hijerarhije mjerenja:
(a) Ako je dostupna uoljiva trina cijena za dodijeljene instrumente kapitala, primjenjuje se ta cijena.
(b) Ako nije dostupna uoljiva trina cijena, mjeriti fer vrijednost dodijeljenih instrumenata kapitala
koritenjem uoljivih trinih podataka koji se odnose na subjekt, kao to su:
(i) nedavne transakcije dionicama subjekta, ili
(ii) nedavne nezavisne procjene fer vrijednosti subjekta ili njegovih glavnih sredstava.
(c) Ako uoljiva trina cijena nije dostupna i ako je pribavljanje pozdanog mjerenja trine vrijednosti
pod (b) neizvodljivo, treba indirektno mjeriti fer vrijednost dionica ili prava na osnovu poveanja
vrijednosti dionica koritenjem metode vrednovanja koja upotrebljava trine podatke u najveoj
moguoj mjeri radi procjene koja bi cijena tih instrumenata kapitala bila na datum dodijeljivanja
u nezavisnoj transakciji izmeu obavijetenih, voljnih strana. Uprava subjekta treba da koristi
svoju prosudbu kako bi primijenili najprimjereniju metodu vrednovanja za utvrivanje fer
vrijednosti. Svaka primijenjena metoda vrednovanja treba biti konzistentna sa opeprihvaenim
metodologijama vrednovanja instrumenata kapitala.
104
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Opcije na dionice i prava po osnovu poveanja vrijednosti dionica

koja se podmiruju kapitalom
26.11 Subjekt fer vrijednost opcija na dionice i prava po osnovu poveanja vrijednosti dionica (i povezanih
primljenih dobara ili usluga) treba mjeriti koritenjem sljedee trodijelne hijerarhije mjerenja:
(a) Ako je dostupna uoljiva trina cijena za dodijeljene instrumente kapitala, primjenjuje se ta cijena.
(b) Ako nije dostupna uoljiva trina cijena, mjeriti fer vrijednost opcija na dionice i prava po osnovu
poveanja vrijednosti dionica koritenjem vidljivih trinih podataka koji se odnose na subjekt, kao
to su (a) nedavne transakcije opcijama na dionice.
(c) Ako uoljiva trina cijena nije dostupna i ako je pribavljanje pozdanog mjerenja fer vrijednosti
pod (b) neizvodljivo, treba indirektno mjeriti fer vrijednost opcija na dionice ili prava po osnovu
poveanja vrijednosti dionica koritenjem modela odreivanja cijena opcija. Ulazni podaci za
ovaj model (kao to su prosjena ponderirana cijena dionice, cijena izvrenja, oekivana varijacija
cijena, trajanje opcije, oekivane dividende i bezrizina kamatna stopa) treba da koriste trine
podatke u najveoj moguoj mjeri. Paragraf 26.10 osigurava uputstvo za utvrivanje fer vrijednosti
dionica koritenih u utvrivanju prosjene ponederirane cijene dionice. Subjekt treba procijeniti
oekivane varijacije cijena u skladu sa metodologijom vrednovanja koja se koristi kod utvrivanja
fer vrijednosti dionica.
Izmjene uvjeta pod kojima su dodijeljeni instrumenti kapitala
26.12 Subjekt moe izmijeniti uvjete pod kojima se vlasniki instrumenti dodjeljuju na nain koji je povoljan za
zaposlenog, na primjer, kroz smanjenje cijene izvrenja opcije ili smanjenjem roka stjecanja ili izmjenom ili
eliminiranjem uvjeta koji se odnos na rezultate rada. Alternativno, subjekt moe izmijeniti uvjete na nain
koji nije povoljan za zaposlenog, na primjer, produenjem roka stjecanja ili dodavanjem uvjeta koji se odnosi
na rezultate rada. Subjekt uzima u obzir izmijenjene uvjete stjecanja prilikom iskazivanja transakcije plaanja
po osnovu dionica, i to onako kako slijedi:
(a) ako izmjena poveava fer vrijednost dodijeljenih instrumenata kapitala (ili poveava broj dodijeljenih
instrumenata kapitala), izmjerenu odmah prije ili poslije izmjene, subjekt ukljuuje dodijeljenu
inkrementalnu fer vrijednost u mjerenje iznosa priznatog za primljene usluge kao naknadu za
dodijeljene instrumente kapitala. Dodijeljena inkrementalna fer vrijednost je razlika izmeu fer
vrijednosti izmijenjenog instrumenta kapitala i prvobitne vrijednosti instrumenta kapitala, pri emu
su obje procijenjene na datum izmjene. Ako se izmjena desi tokom perioda stjecanja, dodijeljena
inkrementalna fer vrijednost se uzima u obzir prilikom mjerenja iznosa priznatog za primljene
usluge tokom perioda od datuma izmjene pa sve do datuma kada se izmijenjeni instrumenti kapitala
stjeu, kao dodatak iznosu temeljenom na fer vrijednosti prvobitnih instrumenata kapitala na datum
dodijeljivanja, koji se priznaje tokom preostalog prvobitnog perioda stjecanja.
(b) ako izmjena smanjuje ukupnu fer vrijednost ugovora plaanja po osnovu dionica, ili oigledno na
neki drugi nain nije povoljna za zaposlenog, subjekt ipak iskazuje primljene usluge kao naknadu
za dodijeljene instrumente kapitala kao da se izmjena nije ni dogodila.
Zahtjevi u ovom paragrafu su izraeni u kontekstu transakcija plaanja po osnovu dionica sa zaposlenima.
Navedeni zahtjevi se takoer primjenjuju na transakcije plaanja po osnovu dionica sa stranama koje nisu
zaposleni ako se te transakcije mjere pozivanjem na fer vrijednost dodijeljenih vlasnikih instrumenata, ali
se pozivanje na datum dodjele odnosi na datum na koji subjekt prima robu ili druga ugovorna strana prua
uslugu.
Otkazivanja i podmirenja
26.13 Subjekt treba obraunati otkazivanje ili podmirenje plaanja po osnovu dionica koja se podmiruju kapitalom
kao ubrzanje u stjecanju prava te stoga odmah priznaje iznos koji bi inae priznao za primljene usluge tokom
preostalog perioda stjecanja prava.

IFRS Foundation 105
MSFI za MSS2015.
Plaanja po osnovu dionica koja se podmiruju u novcu
26.14 Kod transakcija plaanja po osnovu dionica koja se podmiruju u novcu, subjekt e steena dobra i usluge i
nastale obaveze mjeriti po fer vrijednosti obaveze. Sve do podmirenja obaveze, subjekt je duan mjeriti fer
vrijednost obaveze na svaki izvjetajni datum i na datum podmirenja, a sve promjene fer vrijednosti priznati
u dobiti ili gubitku perioda.
Transakcije plaanja po osnovu dionica s alternativom podmirenja u

novcu
26.15 Neke transakcije plaanja po osnovu dionica daju ili subjektu ili drugoj strani pravo izbora izmirenja
transakcije u novcu (ili drugoj imovini) ili prijenosom instrumenata kapitala. U tom sluaju, subjekt takvu
transakciju treba tretirati kao transakciju plaanja po osnovu dionica koje se podmiruje u novcu, osim kada:
(a) subjekt ima prethodnu praksu praksu podmirenja izdavanjem instrumenata kapitala, ili
(b) opcija nema komercijalnu supstancu iz razloga to iznos novanog izmirenja nije povezan sa fer
vrijednosti instrumenta kapitala, ili je vjerovatno da e biti nii od iste.
U okolnostima pod (a) i (b), subjekt transakcije treba tretirati kao plaanja po osnovu dionica koja se podmiruju
kapitalom u skladu sa paragrafima 26.7 26.13.
Planovi grupe
26.16 Ako nagradu plaanja po osnovu dionica dodjeljuje subjekt zaposlenicima jednog ili vie subjekata u grupi,
a grupa prezentira konsolidirane finansijske izvjetaje uz primjenu ili MSFI za MSS ili potpunih MSFI,
subjektima u grupi se dozvoljava, kao alternativa tretmanu utvrenom u paragrafima 26.326.15, da mjere
troak plaanja po osnovu dionica na osnovu razumnog rasporeda troka za grupu.
Roba ili usluge koje se mogu identificirati
26.17 Ako izgleda da je primljena naknada koja se moe identificirati manja od fer vrijednosti dodijeljenih vlasnikih
instrumenata ili nastale obaveze, ova situacija u pravilu ukazuje da je primljena (ili e biti primljena) druga
naknada (tj. roba ili usluge koje se ne mogu identificirati). Na primjer, neke jurisdikcije imaju programe po
kojima vlasnici (kao to su zaposlenici) mogu stei kapital bez pruanja robe ili usluga koje se mogu izriito
identificirati (ili pruanjem robe ili usluga koje su oigledno manje vrijednosti od fer vrijednosti dodijeljenih
vlasnikih instrumenata). Ovo ukazuje da je primljena ili e biti primljena druga naknada (kao to su prole ili
budue usluge zaposlenih). Subjekt mjeri primljenu (ili koja e biti primljena) robu ili usluge koje se ne mogu
identificirati kao razliku izmeu fer vrijednosti plaanja po osnovu dionica i fer vrijednosti svih roba ili usluga
koje su primljene (ili koje e biti primljene) i koje se mogu identificirati, mjerenih na datum dodjeljivanja. Za
transakcije koje se podmiruju u novcu, obaveza se ponovo mjeri na kraju svakog izvjetajnog perioda dok
se ne podmiri u skladu s paragrafom 26.14.
Objavljivanja
26.18 Subjekt treba objaviti sljedee informacije o prirodi i obimu plaanja po osnovu dionica koji su postojali
tokom perioda:
(a) opis svakog tipa sporazuma o plaanju po osnovu dionica koji je postojao u bilo kojem trenutku
tokom perioda, ukljuujui ope uvjete i uvjete svakog sporazuma, kao to su zahtjevi vezani
za uvjete stjecanja, najdui period valjanosti datih opcija te nain podmirenja (npr. u novcu ili
instrumentima kapitala). Subjekt sa sutinski slinim tipovima sporazuma o isplatama po osnovu
dionica moe navedene informacije objaviti skupno.
(b) Broj i prosjene ponderirane izvrne cijene dionikih opcija za svaku sljedeu skupinu opcija:
(i) opcije nepodmirene na poetku perioda;
106
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(ii) opcije date tokom perioda;

(iii) opcije izgubljene tokom perioda;
(iv) opcije izvrene tokom perioda;
(v) opcije istekle tokom perioda;
(vi) opcije nepodmirene na kraju perioda;
(vii) opcije koje se mogu izvriti na kraju perioda.
26.19 Za sporazume plaanja po osnovu dionica koji se podmiruju kapitalom, subjekt treba objaviti informacije o
nainu mjerenja fer vrijednosti primljenih dobara ili usluga ili vrijednosti dodijeljenih instrumenata kapitala.
Ako je koritena metodologija vrednovanja, subjekt treba objaviti primijenjenu metodu i razloge odabira iste.
26.20 Za sporazume plaanja po osnovu dionica koji se podmiruju u novcu, subjekt treba objaviti informacije o
nainu mjerenja obaveze.
26.21 Za sporazume plaanja po osnovu dionica koji su izmijenjeni tokom perioda, subjekt treba objaviti objanjenja
tih izmjena.
26.22 Ako je subjekt dio grupnog plana plaanja po osnovu dionica, i ako mjeri svoje rashode plaanja po osnovu
dionica na osnovu razumnog rasporeda trokova priznatih za grupu, treba objaviti tu injenicu i osnovu za
raspored (vidjeti paragraf 26.16).
26.23 Subjekt treba objaviti sljedee informacije o uinku transakcija plaanja po osnovu dionica na njegovu dobit
ili gubitak perioda te na finansijski poloaj:
(a) ukupni rashod priznat u dobiti ili gubitku za period.
(b) ukupni knjigovodstveni iznos na kraju perioda za obaveze koje proizlaze iz transakcija plaanja
po osnovu dionica.

IFRS Foundation 107
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 27
Umanjenje vrijednosti imovine
Cilj i djelokrug
27.1 Gubitak od umanjenja vrijednosti se javlja kada knjigovodstveni iznos imovine premauje njen
nadoknadivi iznos. Ovaj odjeljak treba primjeniti kod raunovodstvenog tretmana umanjenja vrijednosti
svih oblika imovine osim sljedeih, za koja drugi odjeljci ovog Standarda definiraju zahtjeve u kontekstu
umanjenja vrijednosti:
(a) odloena porezna imovina (vidjeti Odjeljak 29 Porez na dobit);
(b) imovina koja nastaje po osnovu primanja zaposlenih (vidjeti Odjeljak 28 Primanja zaposlenih);
(c) finansijska imovina u okviru djelokruga Odjeljka 11 Osnovni finansijski instrumenti ili Odjeljka
12 Pitanja koja se odnose na ostale finansijske instrumente;
(d) ulaganja u nekretnine mjerena po fer vrijednosti (vidjeti Odjeljak 16 Ulaganja u nekretnine);
(e) bioloka imovina koja se odnosi na poljoprivrednu aktivnost mjerenu po fer vrijednosti umanjenjoj
za procijenjene trokove prodaje (vidjeti Odjeljak 34 Specijalizirane aktivnosti); i
(f) imovina koja nastaje iz ugovora o izgradnji (vidi Odjeljak 23 Prihodi).
Umanjenje vrijednosti zaliha
Prodajna cijena umanjena za trokove dovrenja i prodaje
27.2 Subjekt na svaki izvjetajni datum treba procijeniti da li je zalihama umanjena vrijednost. Subjekt treba
vriti ovu procjenu poreenjem knjigovodstvene vrijednosti svake stavke zaliha (ili grupe slinih stavki
vidjeti paragraf 27.3) s prodajnom cijenom umanjenom za trokove dovrenja i prodaje. Ako je stavki zaliha
(ili grupi slinih stavki) umanjena vrijednost, subjekt treba smanjiti knjigovodstveni iznos zaliha (ili grupe)
na njenu prodajnu cijenu umanjenu za trokove dovrenja i prodaje. To smanjenje je gubitak od umanjenja
vrijednosti i priznaje se odmah u dobiti ili gubitku.
27.3 Ako je neizvodljivo utvrditi prodajnu cijenu umanjenju za trokove dovrenja i prodaje za zalihe stavku
po stavku, subjekt moe grupisati stavke zaliha koje se odnose na istu proizvodnu liniju i koje imaju sline
namjene ili krajnje koristi i koje su proizvedene i plasirane na ista geografska podruja, a za potrebe procjene
umanjenja vrijednosti.
Ukidanje umanjenja vrijednosti
27.4 Subjekt na svaki naredni izvjetajni datum treba vriti novu procjenu prodajne cijene umanjene za trokove
dovrenja i prodaje. Ako okolnosti koje su u ranijem periodu uzrokovale umanjenje vrijednosti zaliha vie
ne postoje ili ako postoji nedvosmislen dokaz o poveanju prodajne cijene umanjene za trokove dovrenja
i prodaje zbog promjena ekonomskih uvjeta, subjekt treba ukinuti iznos gubitka od umanjenja vrijednosti
(ukidanje je ogranieno na iznos prvobitnog gubitka od umanjenja vrijednosti) tako da nova knjigovodstvena
vrijednost bude nii iznos od sljedea dva - troka i novoutvrene prodajne cijene umanjenje za trokove
dovrenja i prodaje.
108
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Umanjenje vrijednosti imovine osim zaliha
Opi principi
27.5 Ako, i samo ako, je nadoknadivi iznos imovine manji od knjigovodstvenog iznosa, subjekt knjigovodstveni
iznos imovine treba smanjiti na njen nadoknadivi iznos. To smanjenje predstavlja gubitak od umanjenja
vrijednosti. Paragrafi 27.11- 27.20 definiraju naine mjerenja nadoknadivog iznosa.
27.6 Subjekt odmah priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti u dobiti ili gubitku, osim ako se imovina iskazuje po
revalorizovanom iznosu u skladu s modelom revalorizacije iz Odjeljka 17 Nekretnine, postrojenja i oprema.
Svaki gubitak od umanjenja vrijednosti revalorizovane imovine tretira se kao revalorizaciono smanjenje u
skladu s paragrafom 17.15D.
Pokazatelji umanjenja vrijednosti
27.7 Subjekt na kraju svakog izvjetajnog perioda treba procijeniti da li postoji pokazatelj da nekoj imovini moe
biti umanjena vrijednost. Ako takav pokazatelj postoji, subjekt treba procijeniti nadoknadivi iznos imovine.
Ako nema pokazatelja umanjenja vrijednosti, nije potrebno procjenjivati nadoknadivi iznos.
27.8 Ako nije mogue procijeniti nadoknadivi iznos pojedinane imovine, subjekt treba procijeniti nadoknadivi
iznos jedinice koja stvara novac, a kojoj imovina pripada. Ovo moe biti sluaj kada mjerenje nadoknadivog
iznosa zahtijeva predvianje novanih tokova, a ponekad pojedinana imovina ne stvara novac samostalno.
Jedinica koja stvara novac je najmanja skupina imovine koja se moe identificirati i koja stvara novane
prilive koji su prilino nezavisni od novanih priliva nastalih od ostale imovine ili drugih skupina imovine.
27.9 Pri ocjenjivanju postoji li neki pokazatelj da vrijednost imovine moe biti umanjena, subjekt mora razmotriti
najmanje sljedee pokazatelje:
Vanjski izvori informacija
(a) tokom perioda, trina vrijednost imovine je znaajno smanjena, vie nego se oekivalo kao rezultat
proteka vremena i normalne upotrebe;
(b) znaajne promjene su nastale tokom perioda ili e nastati u bliskoj budunosti sa negativnim
uinkom na subjekt, u tehnolokim, trinim, ekonomskim ili zakonskim uvjetima u kojima posluje
ili na tritu kojem je imovina namijenjena;
(c) trine kamatne stope ili druge trine stope povrata od ulaganja poveane su tokom perioda, a
ta e poveanja vjerovatno znaajno utjecati na diskontnu stopu koja se koristi u izraunavanju
vrijednosti u upotrebi imovine i znaajno e smanjiti fer vrijednost imovine umanjenu za
trokove prodaje;
(d) knjigovodstveni iznos neto imovine subjekta je vii od njegove procijenjene fer vrijednosti kao
cjeline (takva procjena moe biti izvrena, na primjer, u vezi s potencijalnom prodajom dijela ili
cjelokupnog subjekta).
Interni izvori informacija
(e) postoji dokaz zastarjelosti ili fizikog oteenja imovine;

(f) znaajne promjene su se dogodile tokom perioda ili e se dogoditi u bliskoj budunosti sa
negativnim uinkom na subjekt, u obimu ili nainu na koji se imovina koristi ili oekuje koristiti. Te
promjene obuhvataju imovinu koja se stavlja van upotrebe, planove za prestanak ili restrukturiranje
poslovanja kojem imovina pripada, planove za otuenje imovine prije prethodno oekivanog
datuma, kao i ponovnu procjenu korisnog vijeka upotrebe imovine kao ogranienog prije nego
neogranienog;
(g) postoji dokaz iz internih izvjetaja koji pokazuje da ekonomska uspjenost imovine ve jeste ili
e biti loija nego se oekuje. U tom kontekstu, ekonomska uspjenost podrazumijeva rezultate
poslovanja i novane tokove.
27.10 Ako postoji pokazatelj da vrijednost imovine moe biti umanjena, to moe ukazivati da bi subjekt trebao
provjeriti preostali korisni vijek upotrebe, metodu amortizacije ili ostatak vrijednosti imovine i uskladiti ih
prema odjeljku ovog Standarda koji se moe primijeniti na imovinu (npr. Odjeljak 17 Nekretnine, postrojenja

IFRS Foundation 109
MSFI za MSS2015.
i oprema i Odjeljak 18 Nematerijalna imovina osim goodwilla), ak i ako gubitak od umanjenja vrijednosti
imovine nije priznat za tu imovinu.
Mjerenje nadoknadivog iznosa
27.11 Nadoknadivi iznos imovine ili jedinice koja stvara novac je njena fer vrijednost umanjena za trokove
prodaje ili njena vrijednost u upotrebi, zavisno od toga to je vie. Ako nije mogue procijeniti nadoknadivi
iznos pojedinane imovine, odredbe u paragrafima 27.12 27.20 koje se odnose na imovinu se trebaju
tumaiti kao odredbe koje se odnose na jedinicu koja stvara novac.
27.12 Nije uvijek nuno odrediti i fer vrijednost imovine umanjenu za trokove prodaje i vrijednost u upotrebi. Ako
bilo koji od ovih iznosa premauje knjigovodstvenu vrijednost imovine, imovina se ne umanjuje i nije nuno
procijeniti drugi iznos.
27.13 Ako ne postoji razlog za vjerovanje da vrijednost imovine u upotrebi znaajno premauje njenu fer vrijednost
umanjenu za trokove prodaje, nadoknadivi iznos imovine moe biti njena fer vrijednost umanjena za trokove
prodaje. To e biti esto sluaj kod imovine koja se dri za otuenje.
Fer vrijednost umanjena za trokove prodaje
27.14 Fer vrijednost umanjena za trokove prodaje je iznos koji se moe dobiti prodajom imovine u nezavisnoj
transakciji izmeu obavijetenih, voljnih strana, umanjen za trokove otuenja (paragrafi 11.2711.32 sadre
uputstva o fer vrijednosti).
Vrijednost u upotrebi
27.15 Vrijednost u upotrebi je sadanja vrijednost buduih novanih tokova za koje se oekuje da e pritjecati od
imovine. Procjena vrijednosti imovine u upotrebi ukljuuje sljedee korake:
(a) procjenu buduih novanih priliva i odliva koji proizlaze iz neprekinute upotrebe imovine i iz
njenog konanog otuenja, i
(b) primjenu odgovarajue diskontne stope na gore navedene budue novane tokove.
27.16 Sljedei elementi trebaju biti uzeti u obzir pri izraunu vrijednosti u upotrebi:
(a) procjena buduih novanih tokova koji se oekuju od upotrebe imovine,
(b) oekivanje moguih odstupanja u iznosima ili vremenu nastanka buduih novanih tokova,
(c) vremenska vrijednost novca, koju predstavlja tekua trina nerizina kamata,
(d) cijena neizvjesnosti inherentna imovini,
(e) ostali faktori, kao to je nelikvidnost koju e uesnici na tritu uzeti u obzir pri odreivanju cijene
buduih novanih tokova koje subjekt oekuje od imovine.
27.17 Pri mjerenju vrijednosti u upotrebi, procjenjivanje buduih novanih tokova treba ukljuiti:
(a) projekcije novanih priliva od neprekidne upotrebe imovine;
(b) projekcije novanih odliva koji nuno nastaju pri stvaranju novca iz neprekinute upotrebe imovine
(ukljuujui novane odlive za dovoenje imovine u upotrebu) i koji se mogu direktno pripisati ili
na razuman i dosljedan nain rasporediti na imovinu, i
(c) neto novane tokove, ako postoje, za koje se oekuje da e se primiti (ili platiti) za otuenje imovine
na kraju korisnog vijeka upotrebe u nezavisnoj transakciji izmeu obavijetenih, voljnih strana.
Subjekt moe korisiti neke prethodne finansijske proraune ili predvianja pri procjeni novanih tokova,
ako su raspoloivi. Da bi se procijenili novani tokovi izvan perioda obuhvaenih posljednjim proraunima
ili predvianjima, subjekt se moe koristiti ekstrapolacijom projekcija zasnovanom na proraunima ili
predvianjima koristei stabilne ili opadajue stope rasta za naredne godine, osim ako se moe opravdati
rastua stopa.
27.18 Procjene buduih novanih tokova nee ukljuivati:

(a) novane prilive ili odlive od finansijskih aktivnosti, ili
(b) povrate ili plaanja poreza na dobit.
110
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
27.19 Budui novani tokovi trebaju se procijeniti za imovinu u njenom sadanjem stanju. Procjene buduih
novanih tokova ne trebaju sadravati procijenjene budue novane prilive ili odlive koji se oekuju da e
proistei iz:
(a) budueg restrukturiranja za koje subjekt jo nije preuzeo obavezu; ili
(b) poboljanja ili poveanja uspjenosti imovine.
27.20 Diskontna stopa (stope) koja se koristi u izraunavanju sadanje vrijednosti treba biti stopa (stope) prije
poreza koja odraava tekue trine procjene:
(a) vremenske vrijednosti novca, i
(b) rizika specifinih za imovinu za koju procjene buduih novanih tokova nisu prilagoene.
Diskontna stopa (stope) koja se koristi za odreivanje vrijednosti sredstva u upotrebi ne odraava rizike
u odnosu na koje su prilagoene procjene buduih novanih tokova, a kako bi se izbjeglo dvostruko
obraunavanje.
Priznavanje i mjerenje gubitaka od umanjenja vrijednosti za

jedinicu koja stvara novac
27.21 Gubitak od umanjenja vrijednosti jedinice koja stvara novac treba se priznati ako, i samo ako, je nadoknadivi
iznos jedinice manji od njenog knjigovodstvenog iznosa. Gubitak od umanjenja vrijednosti se radi smanjenja
knjigovodstvenog iznosa imovine jedinice treba rasporediti sljedeim redosljedom:
(a) prvo, kao smanjenje knjigovodstvenog iznosa goodwilla rasporeenog na jedinicu koja stvara
novac, i
(b) zatim, na drugu imovinu jedinice srazmjerno knjigovodstvenom iznosu pojedine imovine u okviru
jedinice koja stvara novac.
27.22 Meutim, subjekt ne treba smanjiti knjigovodstveni iznos pojedinane imovine u okviru jedinice koja stvara
novac ispod onoga to je najvie od sljedeih vrijednosti:
(a) njene fer vrijednosti umanjenje za trokove prodaje (ako se moe utvrditi);
(b) njene vrijednosti u upotrebi (ako se moe uvrditi); i
(c) nule.
27.23 Svaki viak iznosa gubitka od umanjenja vrijednosti koji se ne moe rasporediti na imovinu zbog ogranienja
iz paragrafa 27.22 treba se rasporediti na drugu imovinu jedinice srazmjerno knjigovodstvenom iznosu te
druge imovine.
Dodatni zahtjevi kod umanjenja vrijednosti goodwilla
27.24 Goodwill se, sam po sebi, ne moe prodati. Goodwill ne stvara novane tokove subjektu koji su nezavisni od
novanih tokova druge imovine. Kao posljedica, fer vrijednost goodwilla se ne moe direktno mjeriti. Stoga
se fer vrijednost goodwilla mora izvoditi iz mjerenja fer vrijednosti jedinice(a) koja stvara novac, a iji je
goodwill sastavni dio.
27.25 U svrhe testiranja umanjenja vrijednosti imovine, goodwill steen tokom poslovnog spajanja e, poevi
od datuma sticanja, biti raspodijeljen na sve stjecateljeve jedinice koje stvaraju novac, a za koje se oekuju
ekonomske koristi od sinergije takvog spajanja, nezavisno do toga da li su ostala steena imovina i obaveze
steenog subjekta dodijeljeni tim jedinicama.
27.26 Dio nadoknadivog iznosa jedinice koja stvara novac se moe pripisati manjinskom (nekontrolirajuem)
interesu u goodwillu. U svrhe testiranja umanjenja vrijednosti jedinice koja stvara novac sa goodwillom, a
koja nije u potpunom vlasnitvu, knjigovodstveni iznos te jedinice se nominalno prilagoava, prije poreenja
sa njenim nadoknadivim iznosom, kroz odreivanje bruto knjigovodstvenog iznosa goodwilla rasporeenog
na jedinicu da bi se ukljuio goodwill koji se moe pripisati manjinskom (nekontrolirajuem) interesu. Ovaj
nominalno prilagoen knjigovodstveni iznos se tada usporeuje sa nadoknadivim iznosom jedinice kako bi
se utvrdilo da li je umanjena vrijednost jedinice koja stvara novac.

IFRS Foundation 111
MSFI za MSS2015.
27.27 Ako se goodwill ne moe rasporediti na pojedinanu jedinicu koja stvara novac (ili grupe jedinica koje
stvaraju novac) na sistematskoj osnovi, onda subjekt u svrhe testiranja goodwilla treba testirati umanjenje
vrijednosti goodwilla odreivanjem nadoknadivog iznosa za (a) ili (b):
(a) steeni subjekt u cjelini, ako se goodwill odnosi na steeni subjekt koji jo nije integriran. Integriran
podrazumijeva da je steeno poslovanje restukturirano ili razdvojeno u izvjetajni subjekt ili druge
zavisne subjekte. ili
(b) cijela grupa subjekata, iskljuujui bilo koji subjekt koji nije integriran, ako se goodwill odnosi na
subjekt koji nije integriran.
U primjeni ovog paragrafa, subjekt e trebati razdvojiti goodwill na goodwill koji se odnosi na subjekte
koji su integrirani i goodwill koji se odnosi na subjekte koji nisu integrirani. Takoer, subjekt treba ispuniti
zahtjeve iz ovog odjeljka koji se odnose na jedinice koje stvaraju novac prilikom izraunavanja nadoknadivog
iznosa steenog subjekta ili grupe subjekata i rasporeivanja i ukidanja gubitaka od umanjenja vrijednosti na
imovinu koja im pripada.
Ukidanje gubitaka od umanjenja vrijednosti
27.28 Gubitak od umanjenja vrijednosti goodwilla se ne treba ukidati u narednom periodu.

27.29 Za svu imovinu, osim goodwilla, subjekt na svaki izvjetajni datum treba procijeniti da li postoje pokazatelji
da gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u prethodnim periodima moda vie ne postoji ili je moda
manji. Pokazatelji da je gubitak od umanjenja vrijednosti manji ili vie ne postoji su openito suprotni
onim pokazateljima definiranim u paragrafu 27.9. Ako takvi pokazatelji postoje, subjekt treba utvrditi da li
treba ukinuti dio ili cjelokupan gubitak od umanjenja vrijednosti iz prethodnih perioda. Procedura za takvu
procjenu e zavisiti od toga da li je prethodni gubitak od umanjenja vrijednosti bio utemeljen na:
(a) nadoknadivom iznosu te pojedinane imovine (vidjeti paragraf 27.30), ili
(b) nadoknadivom iznosu jedinice koja stvara novac, a kojoj imovina pripada (vidjeti paragraf 27.31).
Ukidanje kada je nadoknadivi iznos procijenjen za pojedinanu

imovinu kojoj je umanjena vrijednost
27.30 Kada se prethodni gubitak od umanjenja vrijednosti imovine temelji na nadoknadivom iznosu pojedinane
imovine kojoj je umanjena vrijednost, primjenjuju se sljedei zahtjevi:
(a) Subjekt treba procijeniti nadoknadivi iznos imovine na tekui izvjetajni datum.
(b) Ako procijenjeni nadoknadivi iznos pojedinane imovine prelazi njen knjigovodstveni iznos,
subjekt poveava knjigovodstveni iznos do nadoknadivog iznosa, pod ogranienjima opisanim
pod (c) u daljnjem tekstu. To poveanje je ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti. Subjekt
odmah priznaje ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti u dobit ili gubitak, osim ako se imovina
iskazuje po revaloriziranom iznosu u skladu s modelom revalorizacije iz paragrafa 17.15B. Svako
ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti revalorizirane imovine tretira se kao revalorizaciono
poveanje u skladu s paragrafom 17.15C.
(c) Ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti ne moe poveati knjigovodstveni iznos imovine
iznad knjigovodstvenog iznosa koji bi se utvrdio (neto od amortizacije) da gubitak od umanjenja
vrijednosti imovine nije priznat u prethodnim periodima.
(d) Nakon ukidanja gubitka od umanjenja vrijednosti, subjekt treba prilagoditi troak amortizacije te
imovine u narednim periodima u svrhu rasporeda revidiranog knjigovodstvenog iznosa imovine,
umanjenog za ostatak vrijednosti (ako postoji), na sistematskoj osnovi kroz preostali korisni vijek
upotrebe.
Ukidanje kada je nadoknadivi iznos procijenjen za jedinicu koja

stvara novac
27.31 Kada se prvobitni gubitak od umanjenja vrijednosti imovine temelji na nadoknadivom iznosu jedinice koja
stvara novac, a kojoj pojedinana imovina pripada, primjenjuju se sljedei zahtjevi:
(a) Subjekt treba procijeniti nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac na tekui izvjetajni datum.
112
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(b) Ako procijenjeni nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac prelazi njen knjigovodstveni
iznos, to poveanje predstavlja ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti. Subjekt rasporeuje
iznos tog ukidanja gubitka od umanjenja vrijednosti na imovinu te jedinice, osim na goodwill,
srazmjerno knjigovodstvenom iznosu te imovine, uz ogranienja opisana pod (c) u daljnjem tekstu.
Ta poveanja knjigovodstvenih iznosa tretiraju se kao ukidanja gubitaka od umanjenja vrijednosti
za pojedinu imovinu, te se odmah priznaju u dobit ili gubitak, osim ako se imovina iskazuje po
revaloriziranom iznosu u skladu s modelom revalorizacije iz paragrafa 17.15B. Svako ukidanje
gubitka od umanjenja vrijednosti revalorizirane imovine tretira se kao revalorizaciono poveanje u
skladu s paragrafom 17.15C.
(c) Pri rasporeivanju ukidanja gubitka od umanjenja vrijednosti za jedinicu koja stvara novac,
knjigovodstvena vrijednost neke imovine ne treba se poveati iznad onoga to je najnie od
sljedeih vrijednosti:
(i) njenog nadoknadivog iznosa, i
(ii) knjigovodstvene vrijednosti koja bi se mogla odrediti (neto od amortizacije) da nije bilo
gubitka od umanjenja vrijednosti priznatog za tu imovinu u prethodnim periodima.
(d) Svaki viak iznosa ukidanja gubitka od umanjenja vrijednosti koji se ne moe rasporediti na
imovinu, zbog ogranienja navedenog u (c), treba se srazmjerno rasporediti na drugu imovinu
jedinice koja stvara novac, osim goodwilla.
(e) Nakon priznavanja ukidanja gubitka od umanjenja vrijednosti, ako je primjenjivo, subjekt treba
prilagoditi iznos troka amortizacije za svaku pojedinanu imovinu u okviru jedinice koja stvara
novac u narednim periodima u svrhu rasporeda revidiranog knjigovodstvenog iznosa imovine,
umanjenog za ostatak vrijednosti (ako postoji), na sistematskoj osnovi kroz preostali korisni vijek
upotrebe.
Objavljivanja
27.32 Subjekt treba objaviti sljedee za svaku skupinu imovine naznaenu u paragrafu 27.33:
(a) iznos gubitaka od umanjenja vrijednosti imovine koji su priznati u dobicima i gubicima tokom
perioda i stavku(e) u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (i u raunu dobiti i gubitka, ako je
prezentiran) u kojima se ti gubici nalaze.
(b) iznos ukidanja gubitaka od umanjenja imovine koji su priznati u dobicima i gubicima tokom
perioda i stavku(e) izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti (i rauna dobiti i gubitka, ako je prezentiran)
u kojima su ti gubici ukinuti.
27.33 Subjekt treba objaviti informacije zahtijevane u paragrafu 27.32 za svaku od sljedeih skupina imovine:
(a) zalihe,
(b) nekretnine, postrojenja i opremu (ukljuujui ulaganja u nekretnine koje se vrednuju po modelu
troka),
(c) goodwill,
(d) nematerijalnu imovinu, osim goodwilla,
(e) ulaganja u pridruene subjekte i
(f) ulaganja u zajednike poduhvate.

IFRS Foundation 113
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 28
Primanja zaposlenih
Djelokrug odjeljka
28.1 Primanja zaposlenih su svi oblici primanja koje subjekt daje u zamjenu za usluge pruene od strane
zaposlenika, ukljuujui direktore i menadment. Ovaj odjeljak se odnosi na sva primanja zaposlenih, osim
na plaanja po osnovu dionica, koje su pokrivene u Odjeljku 26 Plaanja po osnovu dionica. Primanja
zaposlenih obuhvaena ovim odjeljkom su neka od sljedee etiri vrste:
(a) kratkorone naknade zaposlenicima, a to su su primanja zaposlenih (osim otpremnina) koje u
cijelosti dospijevaju u roku od dvanaest mjeseci nakon kraja perioda u kojem zaposlenici pruaju s
tim povezane usluge.
(b) primanja poslije prestanka zaposlenja, a to su primanja zaposlenih (osim otpremnina) koja su
plativa poslije prestanka zaposlenja.
(c) ostala dugorona primanja zaposlenih, a to su primanja zaposlenih (osim primanja po prestanku
zaposlenja i otpremnina) koja nisu u cijelosti dospijela za isplatu unutar dvanaest mjeseci od kraja
perioda u kojem su zaposlenici pruali s tim povezane usluge.
(d) otpremnine, a to su primanja zaposlenih plativa kao rezultat bilo:
(i) odluke subjekta o prestanku zaposlenja radnika prije redovnog datuma penzionisanja, ili
(ii) odluke zaposlenog da dobrovoljno prihvate raskid radnog odnosa (smanjenje vika broja
zaposlenih) u zamjenu za ta primanja.
28.2 Primanja zaposlenih ukljuuju i isplate po osnovu dionica u kojim zaposlenici dobivaju instrumente kapitala
(poput dionica ili dionikih opcija) ili novac ili druga sredstva subjekta u iznosu koje se bazira na cijeni
dionica subjekta ili drugih instrumenata kapitala. Subjekt treba primijeniti Odjeljak 26 za raunovodstveni
tretman isplata zasnovanih na dionicama.
Opi princip priznavanja svih primanja zaposlenih
28.3 Subjekt je duan priznati troak svih primanja zaposlenih na koje su zaposlenici ostvarili pravo kao rezultat
pruenih usluga subjektu tokom izvjetajnog perioda:
(a) kao obavezu, nakon umanjenja za iznose koji su plaeni ili direktno zaposlenima ili su uplaeni
u fond primanja zaposlenih. Ako isplaeni iznos premauje obaveze koje proizlaze iz usluga prije
izvjetajnog datuma, subjekt taj viak treba priznati kao sredstvo u mjeri u kojoj e ta pretplata
dovesti do smanjenja buduih plaanja ili do povrata novca.
(b) kao rashod, osim ako drugi odjeljak ovog Standarda zahtijeva da troak bude priznat kao dio
nabavne vrijednosti sredstva kao to su zalihe ili nekretnine, postrojenja i oprema.
Kratkorona primanja zaposlenih
Primjeri
28.4 Kratkorona primanja zaposlenih ukljuuju stavke kao to su:

(a) plae, zarade i doprinosi za socijalno osiguranje;
(b) naknade za kratkorona odsustva (kao to su plaeni godinji odmor, plaeno bolovanje), kada se
oekuje da se odsustva dese tokom dvanaest mjeseci poslije kraja perioda u kojem je zaposlenik
pruio svoje s njima povezane usluge;
(c) uea u dobiti i obaveze za bonuse, koje dospijevaju tokom dvanaest mjeseci od kraja perioda u
kojem zaposleni pruaju svoje s njima povezane usluge; i
114
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(d) nenovane naknade (kao to su zdravstvena zatita, smjetaj, koritenje automobila te besplatno ili
uz povlatenu cijenu koritenje dobara ili usluga) za trenutno zaposlene.
Mjerenje kratkoronih primanja openito
28.5 Kada je zaposlenik pruio uslugu subjektu tokom izvjetajnog perioda, subjekt priznate iznose treba da mjeri
u skladu sa paragrafom 28.3 po nediskontovanom iznosu kratkoronih primanja za koja se oekuje da e biti
isplaena u zamjenu za tu uslugu.
Priznavanje i mjerenje kratkorona plaena odsustva
28.6 Subjekt zaposlenicima moe naknaivati odsustva iz raznih razloga, ukljuujui godinji odmor i bolovanje.
Neka kratkorona plaena odsustva su kumulativna mogu se prenijeti unaprijed i korisiti u narednim
periodima ako se pravo koritenja istog ne iskoristi u cijelosti u tekuem periodu. Primjeri su godinji odmor
i bolovanje. Subjekt treba da prizna oekivane trokove kumulirajuih naknada za vrijeme odsustva kada
zaposlenici pruaju usluge koje poveavaju njihovo pravo na budue naknade za vrijeme odsustava. Subjekt
treba da vrednuje oekivani troak kumulirajuih naknada za vrijeme odsustva kao nediskontovani dodatni
iznos koji subjekt oekuje da isplati kao rezultat neiskoritenog prava koje se kumuliralo na kraju izvjetajnog
perioda. Subjekt ovaj iznos treba prezentirati kao kratkoronu obavezu na izvjetajni datum.
28.7 Subjekt treba da prizna trokove ostalih (nekumulirajuih) naknada za vrijeme odsustva onda kada se odsustva
dogode. Subjekt treba da mjeri troak nekumulirajuih naknada za vrijeme odsustva kao nediskontovani iznos
zarada i plaa plaenih ili plativih za period odsustva.
Priznavanje planovi uea u dobiti i bonusa
28.8 Subjekt treba da prizna oekivani troak za uee u dobiti i isplate bonusa samo kada:
(a) subjekt ima sadanju zakonsku ili izvedenu obavezu za takvo plaanje kao rezultat prolog
dogaaja (to znai da subjekt realno nema alternative osim da izvri isplatu) i
(b) moe da se izvri pouzdana procjena obaveze.
Primanja nakon prestanka zaposlenja: razlika izmeu planova

definisanih doprinosa i planova definisanih primanja
28.9 Primanja poslije prestanka zaposlenja ukljuuju, na primjer:

(a) primanja nakon penzionisanja, kao to su penzije, i
(b) druga primanja poslije prestanka zaposlenja, kao to su ivotno osiguranje poslije prestanka
zaposlenja i zdravstvena njega poslije prestanka zaposlenja.
Aranmani prema kojima subjekt obezbjeuje primanja poslije prestanka zaposlenja su planovi primanja
poslije prestanka zaposlenja. Subjekt primjenjuje ovaj odjeljak na sve takve aranmane, bez obzira na to
ukljuuju li oni ili ne osnivanje posebnog subjekta koji prima doprinose i koji isplauje primanja. U nekim
sluajevima, ovi aranmani proizlaze iz aktivnosti subjekta ak i pri odsusutvu formalnog, dokumentovanog
plana.
28.10 Planovi primanja poslije zaposlenja razvrstavaju se kao planovi definisanih doprinosa ili kao planovi
definisanih primanja, zavisno od glavnih uslova i okolnosti.
(a) Planovi definisanih doprinosa su planovi primanja poslije prestanka zaposlenja po kojima subjekt
plaa fiksne doprinose u zaseban subjekt (fond) i nema zakonske niti izvedene obaveze da plaa
dalje doprinose ili ini direktne isplate zaposlenicima, ako fond nema dovoljno sredstava za isplatu
svih primanja koja se odnose na usluge zaposlenika u tekuem i prethodnim periodima. Dakle, iznos
primanja poslije prestanka zaposlenja koje je zaposlenik primio jeste odreen iznosom doprinosa
koje je subjekt uplatio (a moda i sam zaposlenik) planu primanja poslije prestanka zaposlenja ili
osiguravatelju, zajedno sa povratom na ulaganja proizalih iz doprinosa.
(b) Planovi definisanih primanja su planovi primanja po prestanku zaposlenja koji nisu planovi
definisanih doprinosa. Prema planu definisanih primanja, obaveza subjekta je da obezbijedi

IFRS Foundation 115
MSFI za MSS2015.
dogovorena primanja sadanjim i bivim zaposlenicima, a aktuarski rizik (da e primanja kotati
vie ili manje nego to se oekuje) i rizik ulaganja (da e se povrat na sredstva izdvojena u fond
razlikovati od oekivanih) sutinski padaju na teret subjekta. Ako je aktuarsko ili ulagako iskustvo
loije od oekivanog, obaveza subjekta se moe poveati i obrnuto, u sluaju da je aktuarsko ili
ulagako iskustvo bolje od oekivanog.
Planovi vie poslodavaca i dravni planovi
28.11 Planovi vie poslodavaca i dravni planovi su razvrstani kao planovi definisanih doprinosa ili planovi
definisanih primanja na osnovu uslova plana, ukljuujui bilo kakvu izvedenu obavezu koja ide izvan
formalnih uslova. Ipak, ukoliko ne postoji dovoljno podataka da se koristi raunovodstvo definisanih
primanja za plan vie poslodavaca koji je plan definisanih primanja, subjekt e plan raunovodstveno tretirati
u skladu sa paragrafom 28.13 kao da je rije o planu definisanih doprinosa te e vriti objavljivanja zahtjevana
paragrafom 28.40.
Osigurana primanja
28.12 Subjekt moe platiti premije osiguranja radi finansiranja plana primanja poslije prestanka zaposlenja. Subjekt
e takav plan tretirati kao plan definisanih doprinosa, osim ako subjekt ima zakonsku ili izvedenu obavezu da
ili:
(a) direktno isplati primanja zaposlenih kada dospijevaju, ili
(b) da uplati daljnje iznose ako osiguravatelj ne isplati sva budua primanja zaposlenih koja se odnose
na rad u tekuem i ranijim periodima.
Izvedena obaveza moe indirektno nastati putem plana, kroz mehanizam za namirenje buduih premija
ili kroz odnose povezanih strana sa osiguravateljem. Ukoliko subjekt zadri takvu zakonsku ili izvedenu
obavezu, onda subjekt treba da tretira plan kao plan definisanih primanja.
Primanja nakon prestanka zaposlenja: planovi definisanih doprinosa
28.13 Subjekt e plative doprinose za period priznati:

(a) kao obavezu, po oduzimanju ve uplaenih doprinosa. Ako ve uplaeni doprinos premauje
dospjeli doprinos za usluge izvrene prije datuma izvjetaja o finansijskom poloaju, subjekt taj
viak treba priznati kao sredstvo.
(b) kao rashod, osim ako drugi odjeljak ovog Standarda ne zahtijeva ukljuivanje doprinosa u nabavnu
vrijednost nekog sredstva kao to su zalihe ili nekretnine, postrojenja ili oprema.
Primanja nakon prestanka zaposlenja: planovi definisanih primanja
Priznavanje
28.14 Primjenom opih principa priznavanja u paragrafu 28.3 na planove definisanih primanja, subjekt treba da
prizna:
(a) obavezu za svoje obaveze prema planu definisanih primanja neto od sredstava plana svoju
obavezu za definisano primanje (pogledati paragrafe 28.15 28.23), i
(b) neto promjenu te obaveze tokom perioda kao troak njegovog plana definisanih primanja tokom
perioda (pogledati paragrafe 28.24 28.27)
116
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Mjerenje obaveze za definisano primanje
28.15 Subjekt obavezu za definisano primanje po osnovu svoje obaveze po planu definisanih primanja treba da
mjeri kao neto zbir sljedeih iznosa:
(a) sadanja vrijednost njegovih obaveza po osnovu plana definisanih primanja (njegova obaveza
po osnovu definisanih primanja) na izvjetajni datum (paragrafi 28.16 28.22 daju uputstvo za
mjerenje ove obaveze), minus
(b) fer vrijednost sredstava plana (ukoliko ih ima) na izvjetajni datum iz kojih e te obaveze biti
direktno izmirene. Paragrafi 11.27 11.32 postavljaju zahtjeve za odreivanje fer vrijednosti onih
sredstava plana koja su finansijska sredstva.
Ukljuivanje steenih i nesteenih primanja
28.16 Sadanja vrijednost obaveza subjekta prema planu definisanih primanja na izvjetajni datum treba da
odraava procijenjeni iznos primanja koja su zaposleni zaradili u zamjenu za pruene usluge u tekuem i
prethodnim periodima, ukljuujui primanja koja jo nisu steena (pogledati paragraf 28.26) i ukljuujui
efekte formula za primanja kojima se zaposlenima daju vea primanja za kasnije godine rada. Ovo zahtijeva
da subjekt odredi koliko primanja se moe pripisati tekuem i prethodnim periodima na osnovu formule
izraunavanja primanja te da izvri procjenu (aktuarsku pretpostavku) demografskih varijabli (kao to su
fluktuacija zaposlenih i smrtnost) i finansijskih varijabli (kao to su budua poveanja plata i zdravstvenih
trokova) koji utjeu na troak primanja. Aktuarske pretpostavke treba da budu nepristrasne (ni nerazborite
ni pretjerano konzervativne), meusobno kompatibilne i odabrane da vode do najbolje procjene buduih
novanih tokova po osnovu plana.
Diskontovanje
28.17 Subjekt svoju obavezu po osnovu definisanih primanja treba da mjeri na osnovu diskontovane sadanje
vrijednosti. Subjekt e odrediti diskontnu stopu po kojoj e se vriti diskontovanje na osnovu trinih prinosa
na visokokvalitetne korporativne obveznice na izvjetajni datum. U zemljama koje nemaju razvijeno trite
za ovakve obveznice, subjekt treba koristiti prinose (na izvjetajni datum) na dravne obveznice. Valuta i rok
korporativnih ili dravnih obveznica treba da su u skladu sa valutom i procijenjenim rokom buduih plaanja.
Aktuarska metoda vrednovanja
28.18 Ukoliko je subjekt u mogunosti, bez prekomjernih trokova i napora, da koristi metodu projektovane
kreditne jedinice za mjerenje svoje obaveze po osnovu definisanih primanja i povezanog rashoda, treba
to da i uini. Ako se definisana primanja zasnivaju na buduim plaama, metoda projektovane kreditne
jedinice zahtijeva da subjekt mjeri svoju obavezu po osnovu definisanih primanja na osnovici koja odraava
procijenjena budua poveanja plata. Pored toga, metoda projektovane kreditne jedinice zahtijeva da subjekt
napravi razne aktuarske pretpostavke pri mjerenju obaveze po osnovu definisanih primanja, ukljuujui
diskontne stope, oekivane stope povrata na sredstva plana, oekivane stope poveanja plata, fluktuaciju
zaposlenika, smrtnost i (za planove definisanih medicinskih primanja) stope trenda medicinskih trokova.
28.19 Ukoliko subjekt nije u mogunosti da bez prekomjernih trokova i napora primijeni metodu projektovane
kreditne jedinice za mjerenje svojih obaveza i trokova po planu definisanih primanja, subjektu je dozvoljeno
da uradi sljedea pojednostavljenja u mjerenju svojih obaveza po osnovu definisanih primanja u odnosu na
trenutno zaposlene:
(a) zanemariti procijenjena budua poveanja plata (pretpostavlja da trenutna zarada ostaje ista sve
dok trenutno zaposleni ne ponu da primaju primanja nakon prestanka zaposlenja)
(b) zanemariti budue usluge trenutno zaposlenih (pretpostavlja zatvaranje plana za postojee i nove
zaposlene); i
(c) zanemariti moguu smrtnost trenutno zaposlenih za period izmeu izvjetajnog datuma i datuma
kada se oekuje da zaposleni ponu da primaju primanja po prestanku zaposlenja (prepostavlja
da e svi trenutno zaposleni primiti primanja po prestanku zaposlenja). Meutim, smrtnost nakon
prestanka rada (odnosno oekivani ivotni vijek) se i dalje treba razmatrati.
Subjekt koji iskoristi navedena pojednostavljenja i pored toga mora da ukljui i steena i nesteena primanja
u mjerenje svoje obaveze po osnovu definisanih primanja.

IFRS Foundation 117
MSFI za MSS2015.
28.20 Ovaj Standard ne zahtijeva da subjekt angauje nezavisnog aktuara da izvri sveobuhvatno aktuarsko
vrednovanje potrebno za obraun njegove obaveze po osnovu definisanih primanja. Takoer ne zahtijeva
da se sveobuhvatno aktuarsko vrednovanje mora vriti svake godine. U periodima izmeu sveobuhvatnih
aktuarskih vrednovanja, ako glavne aktuarske pretpostavke nisu znaajno promijenjene, obaveza po osnovu
definisanih primanja se moe mjeriti usklaivanjem mjerenja za prethodni period za promjene u demografiji
zaposlenih kao to su broj zaposlenika i nivo plaa.
Uvoenje plana, promjene, smanjenja i podmirenja
28.21 Ukoliko je plan definisanih primanja uveden ili promijenjen u tekuem periodu, subjekt treba poveati ili
smanjiti svoju obavezu za definisana primanja kako bi odrazio ovu promjenu i treba priznati poveanje
(smanjenje) kao rashod (prihod) pri mjerenju dobiti ili gubitka tekueg perioda. Suprotno, ukoliko je plan
bio smanjen (primanja ili grupa pokrivenih zaposlenika su smanjeni) ili podmiren (poslodaveva obaveza je
u potpunosti ispunjena) u tekuem periodu, obaveza po osnovu definisanih primanja se umanjuje ili ukida i
subjekt e rezultirajui dobitak ili gubitak priznati u dobiti ili gubitku tekueg perioda.
Sredstva plana definisanih primanja
28.22 Ako je sadanja vrijednost obaveze po osnovu definisanih primanja na izvjetajni datum manja od fer
vrijednosti sredstava plana na taj datum, plan ima viak. Subjekt e viak plana priznati kao sredstvo plana
definisanih primanja samo u obimu u kome je mogue povratiti viak ili putem smanjenja doprinosa u
budunosti ili putem refundacije od strane plana.
Troak plana definisanih primanja
28.23 Subjekt e neto promjenu u njegovoj obavezi za definisana primanja tokom perioda, a koja nije promjena
pripisiva primanjima plaenim zaposlenima tokom perioda ili doprinosima od poslodavca, priznati kao troak
njegovog plana definisanih primanja tokom perioda. Taj troak se priznaje ili u potpunosti kao rashod u dobiti
ili gubitku ili djelimino u dobiti ili gubitku, a djelimino kao stavka ostale sveobuhvatne dobiti (vidjeti
paragraf 28.24), osim kada drugi odjeljak ovog Standarda zahtijeva da se troak prizna kao dio nabavne
vrijednosti nekog sredstva kao to su zalihe ili nekretnine, postrojenja i oprema.
Priznavanje izbor raunovodstvene politike
28.24 Od subjekta se zahtijeva da prizna sve aktuarske dobitke i gubitke u periodu u kome nastanu. Subjekt treba:
(a) priznati sve aktuarske dobitke i gubitke u dobit ili gubitak, ili
(b) priznati sve aktuarske dobitke i gubitke u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
to predstavlja izbor raunovodstvene politike. Subjekt e izabranu raunovodstvenu politiku primjenjivati
dosljedno za sve njegove planove definisanih primanja i sve aktuarske dobitke i gubitke. Aktuarski dobici i gubici
koji su priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti e se prezentirati u izvetaju o sveobuhvatnoj dobiti.
28.25 Neto promjena obaveze za definisana primanja koja je priznata kao troak plana definisanih primanja
ukljuuje:
(a) promjenu obaveze za definisana primanja proizalu iz pruenih usluga zaposlenih tokom
izvjetajnog perioda;
(b) kamatu na obaveze po osnovu definisanih primanja tokom izvjetajnog perioda;
(c) povrat na bilo koja sredstva plana i neto promjenu fer vrijednosti priznatog prava na nadoknadu
(vidjeti paragraf 28.28) tokom izvjetajnog perioda;
(d) aktuarske dobitke i gubitke nastale tokom izvjetajnog perioda;
(e) poveanja ili smanjenja obaveze za definisana primanja proizala iz uvoenja novog plana ili
promjene postojeeg plana u izvjetajnom periodu (vidjeti paragraf 28.21) ;
(f) smanjenja obaveze za definisana primanja proizalog iz smanjenja ili podmirenja postojeeg plana
u izvjetajnom periodu (vidjeti paragraf 28.21).
118
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
28.26 Uslug zaposlenika dovodi do nastanka obaveze po planu definisanih primanja, ak i ako su primanja uslovljena
buduim zaposlenjima (drugim rijeima, ona jo nisu steena). Usluga zaposlenika prije datuma stjecanja
prava dovodi do nastanka izvedene obaveze jer se, na svaki naredni izvjetajni datum, smanjuje iznos budue
usluge koju e neki zaposlenik morati da izvri prije stjecanja prava na dato primanje. Prilikom mjerenja
svoje obaveze po osnovu definisanog primanja, subjekt razmatra vjerovatnou da neki zaposlenici moda
nee zadovoljiti zahtjeve za stjecanje. Slino tome, iako odreena primanja po prestanku zaposlenja (na
primjer, zdravstvena zatita po prestanku zaposlenja) postaju plativa jedino ako nastane odreeni dogaaj kad
zaposlenik nije vie zaposlen (na primjer bolest), obaveza nastaje kada zaposlenik izvri uslugu koja e mu
obezbijediti pravo na tu naknadu ukoliko se odreeni dogaaj desi. Vjerovatnoa da e se odreeni dogaaj
desiti utjee na mjerenje date obaveze, ali ne odreuje da li ta obaveza postoji.
28.27 Ukoliko su definisana primanja umanjena za iznos koji e zaposlenima biti plaen u okviru plana sponzorisanog
od drave, subjekt e svoju obavezu po osnovu definisanih primanja mjeriti na osnovici koja odraava
primanja plativa po dravnom planu, ali samo ako:
(a) su ovi planovi propisani prije izvjetajnog datuma, ili
(b) prolost ili drugi pouzdan dokaz ukazuju da e se ta dravna primanja promijeniti na neki predvidljiv
nain, na primjer, u skladu sa buduim promjenama opeg nivoa cijena ili opeg nivoa zarada.
Refundacije
28.28 Kada je gotovo sigurno da e druga strana refundirati neke ili sve izdatke potrebne za podmirivanje obaveze
po osnovu definisanih primanja, subjekt e svoje pravo na tu refundaciju priznati kao odvojeno sredstvo.
Subjekt e to sredstvo mjeriti po fer vrijednosti. U izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili u bilansu uspjeha,
ako je prezentiran) rashod koji se odnosi na plan definisanih primanja se moe prezentirati prebijen s iznosom
koji je priznat za refundaciju.
Ostala dugorona primanja zaposlenih
28.29 Ostala dugorona primanja zaposlenih ukljuuju, na primjer:

(a) dugorona plaena odsustva kao to su odsustvo na osnovu dugog staa ili dopust;
(b) primanja po osnovu dugog staa;
(c) primanja po osnovu dugorone nesposobnosti;
(d) uee u dobiti i bonusi plativi dvanaest mjeseci ili vie nakon kraja perioda u kome je zaposleni
izvrio s tim povezane usluge;
(e) odloena naknada koja dospijeva dvanaest mjeseci ili vie nakon kraja perioda u kome je zaraena.
28.30 Subjekt e obavezu za ostala dugorona primanja zaposlenih priznati mjerenu kao neto sumu sljedeih iznosa:
(a) sadanja vrijednost obaveza po osnovu primanja na izvjetajni datum, minus
(b) fer vrijednost sredstava plana (ako postoje) na izvjetajni datum, iz kojih se direktno podmiruju te
obaveze.
Subjekt priznaje neto promjenu u obavezi u toku perioda, osim promjene koja se moe pripisati primanjima
koja se plaaju zaposlenima tokom perioda ili doprinosima od poslodavca, kao troak njegovih ostalih
dugoronih primanja zaposlenih tokom perioda. Taj troak se u cijelosti priznaje u dobiti ili gubitku kao
izdatak osim kada neki drugi odjeljak ovog Standarda zahtijeva da se on prizna kao dio troka imovine, kao
to su zalihe ili nekretnine, postrojenja i oprema.
Otpremnine
28.31 Subjekt moe biti obavezan da po zakonu, ugovoru ili drugim aranmanima sa zaposlenicima ili njihovim
predstavnicima, ili po osnovu izvedene obaveze zasnovane na poslovnoj praksi, obiaju ili elji za pravinim
postupkom, plaa (ili obezbijedi druga primanja) zaposlenicima, onda kada on prekine njihovo zaposlenje.
Takva plaanja su otpremnine.

IFRS Foundation 119
MSFI za MSS2015.
Priznavanje
28.32 Poto otpremnine subjektu ne obezbjeuju budue ekonomske koristi, on e ih odmah priznati kao rashod u
dobiti ili gubitku.
28.33 Kada neki subjekt priznaje otpremnine, on e moda morati da obrauna i ogranienje penzijskih primanja ili
druga primanja zaposlenih.
28.34 Subjekt otpremnine treba da prizna kao obavezu i rashod, samo kada ondemonstrira odlunost da ili:
(a) prekine zaposlenje nekog zaposlenika ili grupe zaposlenika prije redovnog datuma penzionisanja, ili
(b) obezbijedi otpremnine kao rezultat ponude date s ciljem da se ohrabri dobrovoljno prihvatanje
statusa vika zaposlenika.
28.35 Subjekt demonstrira odlunost da prekine zaposlenje samo kada taj subjekt ima detaljan formalni plan za
prekid zaposlenja i nema realnu mogunost da odustane od njega.
Mjerenje
28.36 Subjekt e otpremnine mjeriti kao najbolju procjenu izdatka koji bi se zahtijevao za izmirenje obaveze na
izvjetajni datum. U sluaju ponude date radi ohrabrivanja dobrovoljnog prihvatanja statusa vika, mjerenje
otpremnine treba se zasnivati na broju zaposlenih za koje se oekuje da e prihvatiti tu ponudu.
28.37 Kada otpremnine dospijevaju za isplatu za due od dvanaest mjeseci nakon zavretka izvjetajnog perioda,
treba ih mjeriti prema njihovoj diskontovanoj sadanjoj vrijednosti.
Planovi grupe
28.38 Ukoliko matini subjekt obezbjeuje primanja zaposlenima jednog ili vie zavisnih subjekata u grupi, a
matini subjekt prezentira konsolidovane finansijske izvjetaje koristei ili MSFI za MSS ili pune MSFI,
tim zavisnim subjektima je dozvoljeno da rashod po osnovu primanja zaposlenih priznaju i mjere na bazi
razumnog rasporeda rashoda priznatog za grupu.
Objavljivanja
Objavljivanja o kratkoronim primanjima zaposlenih
28.39 Ovaj odjeljak ne zahtijeva posebna objavljivanja o kratkoronim primanjima zaposlenih.
Objavljivanja o planovima definisanih doprinosa
28.40 Subjekt treba da iznos priznat u dobiti ili gubitku objavi kao rashod za planove definisanih primanja. Ako
subjekt tretira plan definisanih primanja vie poslodavaca kao plan definisanih doprinosa zato to nema
dovoljno informacija za primjenu raunovodstva definisanih primanja (vidjeti paragraf 28.11), treba da objavi
injenicu da je to plan definisanih primanja i razlog zato se raunovodstveno tretira kao plan definisanih
doprinosa, zajedno sa svim raspoloivim informacijama o viku ili manjku plana i posljedicama po subjekt,
ako ih ima.
Objavljivanja o planovima definisanih primanja
28.41 Subjekt e objaviti sljedee informacije o planovima definisanih primanja (osim za plan definisanih primanja
vie poslodavaca koji je raunovodstveno obuhvaen kao plan definisanih doprinosa u skladu sa paragrafom
28.11 i na koji se primjenjuju zahtjevi objavljivanja iz paragrafa 28.40). Ukoliko subjekt ima vie od jednog
plana definisanih primanja, ova objavljivanja se mogu vriti zbirno, odvojeno za svaki plan ili grupisanjem
koje se smatra najkorisnijim:
(a) opi opis tipa datog plana, ukljuujui politiku finansiranja;
120
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(b) raunovodstvenu politiku subjekta za priznavanje aktuarskih dobitaka i gubitaka (u dobiti ili gubitku ili
kao stavke ostale sveobuhvatne dobiti) i iznos aktuarskih dobitaka i gubitaka priznatih tokom perioda;
(c) ukoliko subjekt pri mjerenju svojih obaveze po osnovu definisanih primanja primjenjuje bilo koje
pojednostavljenje iz paragrafa 28.19, on objavljuje tu injenicu i razloge zato bi koritenje metode
projicirane jedinice kredita za mjerenje njegovih obaveza i trokova po osnovu planova definisanih
primanja podrazumijevalo prekomjerne trokove ili napore;
(d) datum posljednjeg sveobuhvatnog aktuarskog vrednovanja i, ukoliko on nije na izvjetajni datum, opis
usklaivanja izvrenih radi mjerenja obaveze po osnovu definisanih primanja na izvjetajni datum;
(e) usklaivanje poetnog i krajnjeg stanja obaveza po osnovu definisanih primanja prikazujui
odvojeno isplaena primanja i sve ostale promjene;
(f) usklaivanje poetnog i krajnjeg stanja fer vrijednosti sredstava plana i poetnog i krajnjeg stanja
bilo kojeg prava na refundaciju priznatog kao sredstvo, prikazujui odvojeno, ako je primjenjivo:
(i) doprinose;
(ii) isplaena primanja; i
(iii) ostale promjene sredstava plana.
(g) ukupne trokove koji se odnose na plan definisanih primanja za period, objavljujui iznose
odvojeno:
(i) priznate u dobit ili gubitak kao rashod; i
(ii) ukljuene u nabavnu vrijednost nekog sredstva.
(h) za svaku veu klasu sredstava plana - to ukljuuje ali nije ogranieno na instrumente kapitala,
dunike instrumente, nekretnine i sva druga sredstva - procenat ili iznos koji svaka vea klasa ini
u fer vrijednosti cjelokupnih sredstava plana na izvjetajni datum;
(i) iznose sadrane u fer vrijednosti sredstava plana za:
(i) svaku klasu sopstvenih finansijskih instrumenata subjekta; i
(ii) svaku nekretninu ili druga sredstva koja subjekt koristi.
(j) stvarni povrat na sredstva plana; i
(k) glavne koritene aktuarske pretpostavke, ukljuujui, gde je primjenljivo:
(i) diskontne stope;
(ii) oekivane stope povrata na svako sredstvo plana za periode prikazane u finansijskim
izvjetajima;
(iii) oekivane stope rasta zarada;
(iv) stope trenda zdravstvenih trokova; i
(v) sve druge znaajne aktuarske pretpostavke koje su koritene.
Usklaivanja pod (e) i (f) se ne moraju prezentirati za prethodne periode. Zavisni subjekt koji rashod
po osnovu primanja zaposlenih priznaje i mjeri na osnovu razumnog rasporeda rashoda priznatog
za grupu (vidjeti paragraf 28.38) treba, u svojim odvojenim finansijskim izvetajima, opisati svoju
politiku rasporeivanja i izvriti objavljivanja od (a) do (k) za plan kao cjelinu.
Objavljivanja o drugim dugoronim primanjima
28.42 Za svaku kategoriju ostalih dugoronih primanja koje subjekt obezbjeuje svojim zaposlenicima, subjekt
objavljuje prirodu primanja, iznos svoje obaveze i obim finansiranja na izvjetajni datum.
Objavljivanja o otpremninama
28.43 Za svaku kategoriju otpremnina koje subjekt obezbjeuje svojim zaposlenicima, subjekt objavljuje prirodu
primanja, iznos svoje obaveze i obim finansiranja na izvjetajni datum.
28.44 Kada postoji neizvjesnost u pogledu broja zaposlenih koji e prihvatiti ponuenu otpremninu, postoji
potencijalna obaveza. Odjeljak 21 Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina zahtijeva da
subjekt objavi informaciju o potencijalnim obavezama, osim kada je vjerovatnoa odliva za izmirenje mala.

IFRS Foundation 121
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 29
Porez na dobit
29.1 Za potrebe ovog Standarda, porez na dobit ukljuuje sve domae i inostrane poreze koji se zasnivaju na
oporezivoj dobiti. Porez na dobit, takoer, ukljuuje poreze, kao to su porezi po odbitku, koje plaa zavisni
subjekat, pridrueni subjekat ili zajedniki poduhvat na raspodjele izvjetajnom subjektu.
29.2 Ovaj odjeljak obuhvata prikazivanje poreza na dobit. Od subjekta se zahtjeva da prizna tekue i budue
porezne uinke transakcija i ostalih dogaaja koji su priznati u finansijskim izvjetajima. Priznati porezni
iznosi ine tekui porez i odgoeni porez. Tekui porez je porez na dobit koji je plativ (nadoknadiv) u
pogledu oporezive dobiti (poreznog gubitka) za tekui period ili proli period. Odgoeni porez je porez
na dobit koji je plativ ili nadoknadiv u buduim periodima, obino kao rezultat nadoknade ili podmirenja
imovine i obaveza subjekta u njihovom tekuem knjigovodstvenom iznosu, i porezni uinak prijenosa
trenutno neiskoritenih poreznih gubitaka i poreznih kredita.
29.3 Ovaj odjeljak se ne bavi metodama prikazivanja dravnih podrki (vidi Odjeljak 24 Dravne podrke).
Meutim, ovaj odjeljak se bavi prikazivanjem privremenih razlika koje mogu nastati iz takvih podrki.
Priznavanje i mjerenje tekueg poreza
29.4 Subjekat treba priznati tekuu poreznu obavezu za porez plativ na oporezivu dobit za tekui i prole periode.
Ako plaeni iznos za tekui i prole periode premauje iznos plativ za taj period, subjekat taj viak priznaje
kao tekuu poreznu imovinu.
29.5 Subjekat priznaje tekuu poreznu imovinu po osnovici poreznog gubitka koji se moe prenijeti unazad radi
naplate poreza plaenog u prethodnom periodu.
29.6 Subjekat treba mjeriti tekuu poreznu obavezu (imovinu) po iznosu za koji se oekuje da plati (povrati)
primjenom poreznih stopa i zakona koji su vaei ili u postupku doneenja do izvjetajnog datuma.
Subjekat smatra porezne stope i porezne zakone u postupku doneenim kada preostali koraci u postupku
donoenja u prolosti nisu utjecali na ishod niti je vjerovatno da e utjecati na ishod. Take 29.3229.33
sadre dodatne smjernice za mjerenje.
Priznavanje odgoenog poreza
Ope naelo priznavanja
29.7 Priznavanju imovine ili obaveze je svojstveno da izvjetajni subjekat oekuje da nadoknadi ili podmiri
knjigovodstveni iznos te imovine ili obaveze. Ako je vjerovatno da e nadoknada ili podmirenje tog
knjigovodstvenog iznosa uiniti budua plaanja poreza veim (manjim) nego to bi bila ako takva nadoknada
ili podmirenje ne bi imalo porezne posljedice, ovaj odjeljak obavezuje subjekat da prizna odgoenu poreznu
obavezu (odgoenu poreznu imovinu) uz odreene ograniene izuzetke. Ako subjekat oekuje da nadoknadi
knjigovodstveni iznos imovine ili podmiri knjigovodstveni iznos obaveze, bez utjecaja na oporezivu dobit, ne
nastaje odgoeni porez u pogledu te imovine ili obaveze.
29.8 Subjekat treba priznati odgoenu poreznu imovinu ili obavezu za porez koji je nadoknadiv ili plativ
u buduim periodima kao rezultat prolih transakcija ili dogaaja. Takav porez nastaje iz razlika izmeu
knjigovodstvenih iznosa imovine i obaveza subjekta u izvjetaju o finansijskom poloaju i iznosa koje toj
imovini i obavezama pripisuju porezna tijela (te razlike se zovu privremene razlike), i prijenosa trenutno
neiskoritenih poreznih gubitaka i poreznih kredita.
122
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Porezne osnovice i privremene razlike
29.9 Porezna osnovica imovine je iznos koji e biti odbitan u porezne svrhe od svih oporezivih ekonomskih
koristi koje e pritjecati u subjekat kada se naplati knjigovodstveni iznos imovine. Ako te ekonomske koristi
nee biti oporezive, porezna osnovica imovine je jednaka njenom knjigovodstvenom iznosu.
29.10 Porezna osnovica obaveze je njen knjigovodstveni iznos umanjen za svaki iznos koji e biti odbitan u porezne
svrhe u pogledu te obaveze u buduim periodima. U sluaju prihoda koji je unaprijed primljen, porezna
osnovica rezultirajue obaveze je njen knjigovodstveni iznos umanjen za svaki iznos prihoda koji nee biti
oporeziv u buduim periodima.
29.11 Neke stavke imaju poreznu osnovicu, ali se ne priznaju kao imovina i obaveze u izvjetaju o finansijskom
poloaju. Naprimjer, trokovi istraivanja i razvoja se priznaju kao rashod pri utvrivanju raunovodstvene
dobiti u periodu u kome su nastali, ali se ne mogu dozvoliti kao odbitak pri utvrivanju oporezive dobiti
(poreznog gubitka) do narednog perioda. Razlika izmeu porezne osnovice trokova istraivanja i razvoja,
koja je iznos koji e porezni organi dozvoliti kao odbitak u buduim periodima i knjigovodstvenog iznosa od
nule je odbitna privremena razlika koja rezultira odgoenom poreznom imovinom.
29.12 Privremene razlike su razlike izmeu knjigovodstvenog iznosa imovine ili obaveze u izvjetaju o finansijskom
poloaju i njene porezne osnovice. U konsolidiranim finansijskim izvjetajima, privremene razlike se
utvruju uporeivanjem knjigovodstvenih iznosa imovine i obaveza u konsolidiranim finansijskim izvjetajima
s odgovarajuom poreznom osnovicom. Porezna osnovica se utvruje pozivanjem na konsolidiranu poreznu
prijavu u onim jurisdikcijama u kojima se takva prijava podnosi. U ostalim jurisdikcijama, porezna osnovica
se utvruje pozivanjem na porezne prijave svakog subjekta u grupi.
29.13 Primjeri situacija u kojima nastaju privremene razlike ukljuuju:
(a) imovinu steenu i obaveze preuzete u poslovnom spajanju koje je mogue identificirati i koje se
priznaju po njihovim fer vrijednostima u skladu s Odjeljkom 19 Poslovna spajanja i goodwill,
ali se ne vri razmjerno usklaivanje u porezne svrhe (naprimjer, porezna osnovica imovine moe
ostati po troku prethodnog vlasnika). Rezultirajua odgoena porezna imovina ili obaveza utjee
na iznos goodwilla koji subjekat priznaje.
(b) imovinu koja se ponovo mjeri, ali se ne vri razmjerno usklaivanje u porezne svrhe. Naprimjer,
ovaj Standard doputa ili zahtijeva da se odreena imovina ponovo mjeri po fer vrijednosti ili da se
revalorizira (naprimjer, Odjeljak 16 Ulaganja u nekretnine i Odjeljak 17 Nekretnine, postrojenja i
oprema).
(c) goodwill koji nastaje u poslovnom spajanju, naprimjer, porezna osnovica goodwilla e biti nula
ako porezni organi ne dozvoljavaju amortizaciju ili umanjenje vrijednosti goodwilla kao odbitni
rashod pri utvrivanju oporezive dobiti i ne doputaju da se troak goodwilla tretira kao odbitni
rashod kod otuenja zavisnog subjekta.
(d) poreznu osnovicu imovine ili obaveze koja se prilikom poetnog priznavanja razlikuje od njenog
poetnog knjigovodstvenog iznosa.
(e) knjgovodstveni iznos ulaganja u zavisne subjekte, podrunice i pridruene subjekte ili udjela u
zajednikim poduhvatima koji postane drugaiji od porezne osnovice ulaganja ili udjela.
Nee sve ove privremene razlike rezultirati odgoenom poreznom imovinom i obavezama (vidi take 29.14
i 29.16).
Oporezive privremene razlike
29.14 Odgoena porezna obaveza treba se priznati za sve oporezive privremene razlike, osim u mjeri u kojoj
odgoena porezna obaveza nastaje iz:
(a) poetnog priznavanja goodwilla; ili
(b) poetnog priznavanja imovine ili obaveze u transakciji koja:
(i) nije poslovno spajanje; i
(ii) u trenutku transakcije, ne utjee niti na raunovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit
(porezni gubitak).

IFRS Foundation 123
MSFI za MSS2015.
Meutim, za oporezive privremene razlike koje su povezane s ulaganjima u zavisne subjekte, podrunice i
pridruene subjekte i udjelima u zajednikim poduhvatima, odgoena porezna obaveza se priznaje u skladu
s takom 29.25.
29.15 Neke privremene razlike nastaju kada se dobit ili rashod ukljuuje u raunovodstvenu dobit u jednom periodu
dok se ukljuuje u oporezivu dobit u razliitom periodu. Takve privremene razlike se esto opisuju kao
vremenske razlike. Sljedei su primjeri privremenih razlika ove vrste koje su oporezive privremene razlike
i koje prema tome rezultiraju odgoenim poreznim obavezama:
(a) kamatni prihod je ukljuen u raunovodstvenu dobit na vremenski razmjernoj osnovi, ali moe,
u nekim jurisdikcijama, biti ukljuen u oporezivu dobit kada se novac naplati. Porezna osnovica
svakog potraivanja po osnovu takvih prihoda je nula, jer prihodi ne utjeu na oporezivu dobit dok
se novac ne naplati.
(b) amortizacija koja se primjenjuje pri utvrivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) moe se
razlikovati od one koja se primjenjuje pri utvrivanju raunovodstvene dobiti. Privremena razlika
je razlika izmeu knjigovodstvenog iznosa imovine i njene porezne osnovice, koja je prvobitni
troak imovine umanjen za sve odbitke u pogledu te imovine koji su doputeni od strane poreznih
organa pri utvrivanju oporezive dobiti tekueg i prethodnih perioda. Oporeziva privremena
razlika nastaje i rezultira u odgoenom poreznom obavezom, kada je amortizacija u porezne svrhe
ubrzana. Ako je amortizacija u porezne svrhe manje brza od raunovodstvene amortizacije, nastaje
odbitna privremena razlika koja rezultira odgoenom poreznom imovinom (vidi taku 29.16).
Odbitne privremene razlike
29.16 Odgoena porezna imovina treba se priznati za sve odbitne privremene razlike u mjeri u kojoj je vjerovatno
da e postojati oporeziva dobit na kojoj se mogu iskoristiti odbitne privremene razlike, osim ako odgoena
porezna imovina nastane iz poetnog priznavanja imovine ili obaveze u transakciji koja:
(a) nije poslovno spajanje i
(b) u trenutku transakcije, ne utjee niti na raunovodstvenu dobit ni na oporezivu dobit (porezni
gubitak).
Meutim, za odbitne privremene razlike koje su povezane s ulaganjima u zavisne subjekte, podrunice i
pridruene subjekte i za udjele u zajednikim poduhvatima, odgoena porezna imovina se priznaje u skladu
s takom 29.26.
29.17 Sljedei su primjeri odbitnih privremenih razlika koje rezultiraju odgoenom poreznom imovinom:
(a) trokovi primanja nakon umirovljenja mogu se odbiti pri utvrivanju raunovodstvene dobiti u
trenutku kada zaposleni prua uslugu, ali se odbijaju pri utvrivanju oporezive dobiti ili kada
subjekat uplauje doprinose fondu ili kada subjekat uplauje primanja nakon umirovljenja.
Privremena razlika postoji izmeu knjigovodstvenog iznosa obaveze i njene porezne osnovice;
porezna osnovica obaveze je obino nula. Takva odbitna privremena razlika rezultira odgoenom
poreznom imovinom jer e ekonomske koristi pritjecati u subjekat u obliku odbitka od oporezivih
dobiti kada se uplauju doprinosi ili primanja nakon umirovljenja.
(b) odreena imovina se moe iskazivati po fer vrijednosti, bez vrenja razmjernog usklaivanja u
porezne svrhe. Odbitna privremena razlika nastaje ako porezna osnovica imovine premauje njen
knjigovodstveni iznos.
29.18 Ukidanje odbitnih privremenih razlika rezultira odbicima pri utvrivanju oporezivih dobiti buduih perioda.
Vjerovatno je da e postojati oporeziva dobit na kojoj se moe iskoristiti odbitna privremena razlika kada
postoje dovoljne oporezive privremene razlike koje se odnose na isti porezni organ i isti oporezivi subjekat za
koje se oekuje da e se ukinuti:
(a) u istom periodu kao oekivano ukidanje odbitne privremene razlike ili
(b) u periodima u koje se porezni gubitak, nastao iz odgoene porezne imovine, moe vratiti ili
prenijeti.
U takvim okolnostima, odgoena porezna imovina se priznaje u periodu u kojem odbitne privremene razlike
nastanu.
29.19 Kada ne postoje dovoljne oporezive privremene razlike koje se odnose na isti porezni organ i isti oporezivi
subjekat, odgoena porezna imovina se priznaje u mjeri u kojoj:
124
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(a) je vjerovatno da e subjekat imati dovoljnu oporezivu dobit koja se odnosi na isti porezni organ i
isti oporezivi subjekat u istom periodu kao ukidanje odbitne privremene razlike (ili u periodima u
koje se porezni gubitak nastao iz odgoene porezne imovine moe vratiti ili prenijeti). Pri ocjeni da
li e imati dovoljnu oporezivu dobit u buduim periodima, subjekat zanemaruje oporezive iznose
koji nastaju iz odbitnih privremenih razlika i za koje se oekuje da e nastati u buduim periodima,
jer e sama odgoena porezna imovina koja nastane iz tih odbitnih privremenih razlika iziskivati
buduu oporezivu dobit da bi se iskoristila.
(b) mogunosti poreznog planiranja su dostupne subjektu koji e proizvoditi oporezivu dobit u
odgovarajuim periodima.
29.20 Kada subjekat ima povijest nedavnih gubitaka, subjekat uzima u obzir smjernice iz taaka 29.2129.22.
Neiskoriteni porezni gubici i neiskoriteni porezni krediti
29.21 Odgoena porezna imovina se priznaje za prijenos neiskoritenih poreznih gubitaka i neiskoritenih poreznih
kredita u mjeri u kojoj je vjerovatno da e postojati budua oporeziva dobit kroz koju se mogu iskoristiti
neiskoriteni porezni gubici i neiskoriteni porezni krediti. Pri ocjeni vjerovatnosti da e postojati oporeziva
dobit kroz koju se mogu iskoristiti neiskoriteni porezni gubici ili neiskoriteni porezni krediti, subjekat
uzima u obzir sljedee kriterije:
(a) da li subjekat ima dovoljne oporezive privremene razlike koje se odnose na isto porezno tijelo
i isti oporezivi subjekat, koje e rezultirati u oporezivim iznosima kroz koje se mogu iskoristiti
neiskoriteni porezni gubici ili neiskoriteni porezni krediti prije nego to prestanu vaiti;
(b) da li je vjerovatno da e subjekat imati oporezive dobiti prije nego to neiskoriteni porezni gubici
ili neiskoriteni porezni krediti prestanu vaiti;
(c) da li neiskoriteni porezni gubici proizlaze iz uzroka koje je mogue identificirati i za koje nije
vjerovatno da e se ponoviti i
(d) da li su mogunosti poreznog planiranja dostupne subjektu koji e proizvesti oporezivu dobit u
periodu u kojem se neiskoriteni porezni gubici ili neiskoriteni porezni krediti mogu iskoristiti.
U mjeri u kojoj nije vjerovatno da e postojati oporeziva dobit kroz koju se mogu iskoristiti neiskoriteni
porezni gubici ili neiskoriteni porezni krediti, odgoena porezna imovina se ne priznaje.
29.22 Postojanje neiskoritenih poreznih gubitaka je snaan dokaz da budua oporeziva dobit moda nee postojati.
Prema tome, kada subjekat ima povijest nedavnih gubitaka, subjekat priznaje odgoenu poreznu imovinu
nastalu iz neiskoritenih poreznih gubitaka ili poreznih kredita samo u mjeri u kojoj subjekat ima dovoljne
oporezive privremene razlike ili u mjeri u kojoj postoje uvjerljivi drugi dokazi da e postojati dovoljna
oporeziva dobit na kojoj subjekat moe iskoristiti neiskoritene porezne gubitke ili neiskoritene porezne
kredite.
Ponovna ocjena nepriznate odgoene porezne imovine
29.23 Na kraju svakog izvjetajnog perioda, subjekat ponovo ocjenjuje svu nepriznatu odgoenu poreznu imovinu.
Subjekat priznaje prethodno nepriznatu odgoenu poreznu imovinu u mjeri u kojoj je postalo vjerovatno da e
budua oporeziva dobit omoguiti nadoknadu odgoene porezne imovine.
Ulaganja u zavisne subjekte, podrunice i pridruene subjekte i

udjeli u zajednikim poduhvatima
29.24 Privremene razlike nastaju kada knjigovodstveni iznos ulaganja u zavisne subjekte, podrunice i pridruene
subjekte i udjela u zajednikim poduhvatima (naprimjer, u konsolidiranim finansijskim izvjetajima matinog
subjekta knjigovodstveni iznos zavisne subjekta je neto konsolidirana imovina tog zavisnog subjekta,
ukljuujui knjigovodstveni iznos svakog povezanog goodwilla) postane razliit od porezne osnovice (koja
je esto troak) ulaganja ili udjela. Takve razlike mogu nastati u mnotvu razliitih okolnosti, naprimjer:
(a) postojanje neraspodijeljenih dobiti zavisnih subjekata, podrunica, pridruenih subjekata i
zajednikih poduhvata;
(b) promjene deviznih kurseva kada su matini subjekat i njegov zavisni subjekat smjeteni u razliitim
zemljama i

IFRS Foundation 125
MSFI za MSS2015.
(c) smanjenje knjigovodstvenog iznosa ulaganja u pridrueni subjekat na njegov nadoknadivi iznos.
Ulaganja se mogu iskazati drugaije u odvojenim finansijskim izvjetajima matinog subjekta u odnosu
na konsolidirane finansijske izvjetaje, u kojem se sluaju privremena razlika koja je povezana s tim
ulaganjem moe, takoer, razlikovati. Naprimjer, u odvojenom finansijskom izvjetaju matinog subjekta
knjigovodstveni iznos zavisnog subjekta e zavisiti od raunovodstvene politike izabrane u taki 9.26.
29.25 Subjekat priznaje odgoenu poreznu obavezu za sve oporezive privremene razlike povezane s ulaganjima
u zavisne subjekte, podrunice i pridruene subjekte i udjelima u zajednikim poduhvatima, osim u mjeri u
kojoj su oba od sljedeih uslova zadovoljena:
(a) matini subjekat, ulagatelj ili poduhvatnik je u mogunosti da kontrolira vrijeme ukidanja
privremene razlike; i
(b) vjerovatno je da se privremena razlika nee ukinuti u doglednoj budunosti.
29.26 Subjekat priznaje odgoenu poreznu imovinu za sve odbitne privremene razlike nastale iz ulaganja u zavisne
subjekte, podrunice i pridruene subjekte i udjela u zajednikim poduhvatima, samo u mjeri u kojoj je
vjerovatno da:
(a) e se privremena razlika ukinuti u doglednoj budunosti i
(b) postojat e oporeziva dobit na kojoj e se moi iskoristiti privremena razlika.
Mjerenje odgoenog poreza
29.27 Subjekat treba mjeriti odgoenu poreznu obavezu (imovinu) primjenom poreznih stopa i poreznih zakona
koji su doneeni ili su u postupku donoenja do izvjetajnog datuma. Subjekat smatra da su porezne stope i
porezne zakone u postupku donoenja kada preostali koraci u donoenju u prolosti nisu utjecali na ishod niti
je vjerovatno da e utjecati na ishod.
29.28 Kada se razliite porezne stope primjenjuju na razliite razine oporezive dobiti, subjekat treba mjeriti
odgoene porezne obaveze (imovinu) primjenom prosjenih donesenih ili u postupku donoenja stopa za
koje oekuje da e biti primjenljive na oporezivu dobit (porezni gubitak) perioda u kojima oekuje izmirenje
odgoene porezne obaveze (realizaciju odgoene porezne imovine).
29.29 Mjerenje odgoenih poreznih obaveza i odgoene porezne imovine odraava porezne posljedice koje bi
slijedile iz naina na koji subjekat oekuje, na izvjetajni datum, da nadoknadi ili izmiri knjigovodstvenu
vrijednost odnosne imovine ili obaveza. Prema tome, subjekat treba mjeriti odgoene porezne obaveze i
odgoenu poreznu imovinu primjenom porezne stope i porezne osnovice koje su u skladu s oekivanim
nainom nadoknade ili izmirenja. Naprimjer, ako privremena razlika nastane iz stavke dobiti za koju se oekuje
da bude oporeziva kao kapitalna dobit u buduem periodu, odgoeni porezni rashod se mjeri primjenom
porezne stope za kapitalnu dobit i porezne osnovice koja je u skladu s nadoknadom knjigovodstvenog iznosa
putem prodaje.
29.30 Ako odgoena porezna obaveza ili odgoena porezna imovina nastane iz imovine koja se ne moe
amortizirati i koja se mjeri primjenom modela revalorizacije iz Odjeljka 17, mjerenje odgoene porezne
obaveze ili odgoene porezne imovine odraava porezne posljedice nadoknade knjigovodstvenog iznosa
imovine koja se ne moe amortizirati kroz prodaju. Ako odgoena porezna obaveza ili imovina nastane iz
ulaganja u nekretnine koje se mjeri po fer vrijednosti, postoji oboriva pretpostavka da e se knjigovodstveni
iznos ulaganja u nekretnine naplatiti putem prodaje. Shodno tome, osim ako je pretpostavka oborena,
mjerenje odgoene porezne obaveze ili odgoene porezne imovine odraava porezne posljedice nadoknade
knjigovodstvenog iznosa ulaganja u nekretnine u cijelosti putem prodaje. Ova pretpostavka je oborena ako
je ulaganje u nekretnine mogue amortizirati i dri se u okviru modela poslovanja iji cilj je da vremenom
postupno konzumira sve ekonomske koristi koje su utjelovljene u ulaganje u nekretnine, umjesto putem
prodaje. Ako je pretpostavka oborena, treba slijedit zahtjeve iz take 29.29.
29.31 Knjigovodstveni iznos odgoene porezne imovine se revidira na kraju svakog izvjetajnog perioda. Subjekat
smanjuje knjigovodstveni iznos odgoene porezne imovine u mjeri u kojoj vie nije vjerovatno da e postojati
dovoljna oporeziva dobit koja e omoguiti korist da se dio ili cijela priznata odgoena porezna imovina
iskoristi. Svako takvo smanjenje se ukida u mjeri u kojoj postane vjerovatno da e postojati dovoljna oporeziva
dobit.
126
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Mjerenje i tekueg i odgoenog poreza
29.32 Subjekat ne diskontira tekuu ili odgoenu poreznu imovinu i obaveze.

29.33 U nekim jurisdikcijama, porez na dobit je plativ po vioj ili po nioj stopi ako je dio ili cijela dobit ili
nerasporeena zarada isplaena kao dividenda dioniarima subjekta. U drugim juridikcijama, porez na dobit
moe biti mogue refundirati ili on moe biti plativ ako su dio ili cijela dobit ili nerasporeena dobit isplaeni
kao dividenda dioniarima subjekta. U obje ove okolnosti, subjekat treba mjeriti tekui i odgoeni porez
po poreznoj stopi primenljivoj na neraspodijeljene dobiti sve dok subjekat ne prizna obavezu za plaanje
dividende. Kada subjekat priznaje obavezu za plaanje dividende, on priznaje rezultirajuu tekuu ili
odgoenu poreznu obavezu (imovinu) i povezani porezni rashod (prihod).
Porez po odbitku na dividende
29.34 Kada subjekat isplauje dividende svojim dioniarima, on moe biti obavezan da dio dividendi uplati
poreznim tijelima u ime dioniara. Takav iznos, uplaen ili plativ poreznim tijelima, obraunava se na teret
kapitala kao dio dividendi.
Prezentacija
Raspored u sveobuhvatnu dobit i kapital
29.35 Subjekat priznaje porezni rashod u istoj komponenti ukupne sveobuhvatne dobiti (tj. neprekinuto poslovanje,
prekinuto poslovanje ili ostala sveobuhvatna dobit) ili kapitala u kojoj je priznata i transakcija ili drugi
dogaaj koji je rezultirao poreznim rashodom.
Razlikovanje tekue - netekue
29.36 Kada subjekat prezentira tekuu i netekuu imovinu i tekue i netekue obaveze kao odvojene klasifikacije
u svom izvjetaju o finansijskom poloaju, ne klasificira nikakvu odgoenu poreznu imovinu (obaveze) kao
tekuu imovinu (obaveze).
Prebijanje
29.37 Subjekat treba prebiti tekuu poreznu imovinu i tekue porezne obaveze ili prebiti odgoenu poreznu imovinu
i odgoene porezne obaveze ako, i samo ako, ima zakonski utemeljeno pravo da prebija navedene iznose i
subjekat moe dokazati bez prekomjernih trokova ili napora da namjerava da ili izmiri na neto osnovi ili da
istovremeno realizira imovinu i izmiri obavezu.
Objavljivanja
29.38 Subjekat treba objaviti informacije koje omoguavaju korisnicima njegovih finansijskih izvjetaja da ocijene
prirodu i finansijski efekt posljedica tekueg i odgoenog poreza priznatih transakcija i ostalih dogaaja.
29.39 Subjekat treba zasebno objaviti glavne komponente poreznog rashoda (prihoda). Te komponente poreznog
rashoda (prihoda) mogu ukljuivati:
(a) tekui porezni rashod (prihod);
(b) sve korekcije priznate u periodu za tekui porez ranijih perioda;
(c) iznos odgoenog poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na nastanak i ukidanje privremenih
razlika;
(d) iznos odgoenog poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na promjene u poreznim stopama ili
uvoenje novih poreza;

IFRS Foundation 127
MSFI za MSS2015.
(e) iznos koristi nastale iz prethodno nepriznatog poreznog gubitka, poreznog kredita ili privremene
razlike prethodnog perioda koji se koristi za smanjenje poreznog rashoda;
(f) korekcije odgoenog poreznog rashoda (prihoda) nastala iz promjene u poreznom statusu subjekta
ili njegovih dioniara;
(g) odgoeni porezni rashod (prihod) nastao iz smanjenja knjigovodstvene vrijednosti, ili ukidanja
prethodnog smanjenja knjigovodstvene vrijednosti, odgoene porezne imovine u skladu s takom
29.31; i
(h) iznos poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na one promjene raunovodstvenih politika i
pogreke koje se ukljuuju u dobit ili gubitak u skladu s Odjeljakom 10 Raunovodstvene politike,
procjene i pogreke, jer se ne mogu iskazivati retroaktivno.
29.40 Subjekat treba objaviti sljedee odvojeno:
(a) ukupan tekui i odgoeni porez koji se odnosi na stavke koje se priznaju kao stavke ostale
sveobuhvatne dobiti.
(b) ukupan tekui i odgoeni porez koji se odnosi na stavke koje se obraunavaju izravno na teret ili u
korist kapitala.
(c) objanjenje svih znaajnih razlika izmeu poreznog rashoda (prihoda) i raunovodstvene dobiti
pomnoene s primjenljivom poreznom stopom. Naprimjer, takve razlike mogu nastati iz transakcija
kao to su prihodi koji su izuzeti od oporezivanja ili rashodi koji nisu odbitni pri utvrivanju
oporezive dobiti (porezni gubitak).
(d) objanjenje promjena u primjenjivoj poreznoj stopi (stopama) u poreenju s prethodnim izvjetajnim
periodom.
(e) za svaku vrstu privremene razlike i za svaku vrstu neiskoritenih poreznih gubitaka i poreznih
kredita:
(i) iznos odgoenih poreznih obaveza i odgoene porezne imovine na kraju izvjetajnog perioda,
i
(ii) analizu promjene odgoenih poreznih obaveza i odgoene porezne imovine tokom perioda.
(f) iznos (i datum isteka, ako ga ima) odbitnih privremenih razlika, neiskoritenih poreznih gubitaka
i neiskoritenih poreznih kredita za koje se ne priznaje odgoena porezna imovina u izvjetaju o
finansijskom poloaju.
(g) u okolnostima opisanim u taki 29.33, objanjenje prirode potencijalnih posljedica poreza na dobit
koje bi rezultirale iz isplate dividendi njegovim dioniarima.
29.41 Ako subjekat ne prebija poreznu imovinu i obaveze u skladu s takom 29.37 jer ne moe dokazati,
bez prekomjernih trokova ili napora, da ih planira izmiriti na neto osnovi ili ih istovremeno
realizirati, subjekat objavljuje iznose koji nisu prebijeni i razloge zato bi primjena navedenog
zahtjeva podrazumijevala prekomjerne trokove ili napore.
128
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 30
Prevoenje stranih valuta
30.1 Subjekat moe obavljati inostrane aktivnosti na dva naina. Moe vriti transakcije u stranim valutama ili
moe imati inostrano poslovanje. Pored toga, subjekat moe vriti prezentaciju svojih finansijskih izvjetaja
u stranoj valuti. Ovaj odjeljak propisuje nain ukljuivanja transakcija u stranoj valuti i inostranih poslovanja u
finansijske izvjetaje subjekta i prevoenja finansijskih izvjetaja u izvjetajnu valutu. Iskazivanje finansijskih
instrumenata koji izvode svoju vrijednost iz promjene odreenog deviznog kursa (naprimjer, forvard ugovori o
razmjeni strane valute) i raunovodstvo zatite stavki u stranoj valuti su obraeni u Odjeljku 12 Pitanja vezana za
ostale finansijske instrumente.
Funkcionalna valuta
30.2 Svaki subjekat treba da odredi svoju funkcionalnu valutu. Funkcionalna valuta subjekta je valuta primarnog
ekonomskog okruenja u kojem subjekat posluje.
30.3 Primarno ekonomsko okruenje u kojem subjekat posluje je obino okruenje u kom se primarno stvara i troi
novac. Zato subjekat razmatra prilikom odreivanja svoje funkcionalne valute sljedee najvanije faktore:
(a) valutu:
(i) koja uglavnom utjee na prodajne cijene dobara i usluga (ovo je esto valuta u kojoj se
iskazuju i izmiruju prodajne cijene njegovih dobara i usluga) i
(ii) zemlje ije konkurentske snage i propisi uglavnom odreuju prodajne cijene njegovih
dobara i usluga.
(b) valutu koja uglavnom utjee na trokove rada, materijala i ostale trokove proizvodnje dobara i
pruanja usluga (ovo je esto valuta u kojoj se iskazuju i izmiruju ovakvi trokovi).
30.4 Sljedei faktori takoe mogu posluiti kao dokaz o funkcionalnoj valuti subjekta:
(a) valuta u kojoj se generiu sredstva iz finansijskih aktivnosti (emisija dunikih instrumenata ili
instrumenata kapitala).
(b) valuta u kojoj se obino uvaju primanja od poslovnih aktivnosti.
30.5 Sljedei dodatni faktori se uzimaju u obzir prilikom odreivanja funkcionalne valute inostranog poslovanja
i odreivanja da li je njegova funkcionalna valuta ista kao valuta izvjetajnog subjekta (izvjetajni subjekat
u ovom kontekstu je subjekat koji ima inostrano poslovanje) kao svoj zavisni subjekat, filijalu, pridrueni
subjekat ili zajedniki poduhvat):
(a) da li se aktivnosti inostranog poslovanja izvode kao produetak izvjetajnog subjekta, a ne kao
aktivnosti sa znaajnim stupnjem samostalnosti. Primjer prvog sluaja je kada inostrano poslovanje
samo prodaje dobra koja je uvezlo od izvjetajnog subjekta i prosljeuje mu prihode. Primjer
drugog sluaja je kada poslovanje akumulira novac i druge monetarne stavke, stvara rashode i
prihode i ugovara pozajmljivanja, sve to sutinski u svojoj domaoj valuti.
(b) da li su transakcije sa izvjetajnim subjektom veliki ili mali dio aktivnosti inostranog poslovanja.
(c) da li novani tokovi od aktivnosti inostranog poslovanja izravno utjeu na novane tokove
izvjetajnog subjekta i da li su odmah raspoloivi za doznaavanje izvjetajnom subjektu.
(d) da li su novani tokovi od aktivnosti inostranog poslovanja dovoljni za servisiranje postojeih i
normalno oekivanih dunikih obaveza bez angairanja novanih sredstava izvjetajnog subjekta.

IFRS Foundation 129
MSFI za MSS2015.
Iskazivanje transakcija u stranoj valuti u funkcionalnoj valuti
Poetno priznavanje
30.6 Transakcija u stranoj valuti je transakcija koja je prikazana ili zahtijeva izmirenje u stranoj valuti, ukljuujui
i transakcije koje nastaju kada subjekat:
(a) kupi ili proda dobra ili usluge ije su cijene iskazane u stranoj valuti;
(b) pozajmljuje ili daje pozajmicu kada su iznosi obaveza ili potraivanja iskazani u stranoj valuti ili
(c) na neki drugi nain stie ili otuuje sredstva ili stvara ili izmiruje obaveze, iskazane u stranoj
valuti.
30.7 Subjekat evidentira transakcije u stranoj valuti, kod poetnog priznavanja u funkcionalnoj valuti, tako to na
iznos u stranoj valuti primjenjuje spot (promptni) devizni kurs izmeu funkcionalne valute i strane valute na
datum transakcije.
30.8 Datum transakcije je datum na koji se transakcija po prvi put kvalificira za priznavanje u skladu s ovim
Standardom. Iz praktinih razloga esto se koristi kurs koji je priblian stvarnom kursu na datum transakcije,
naprimjer moe se uzeti prosjean sedmini ili mjeseni kurs za sve transakcije u svakoj stranoj valuti, koje
su nastale tokom tog perioda. Meutim, ako kurs znaajno fluktuira, koritenje prosjenog kursa za period
nije prikladno.
Izvjetavanje na kraju sljedeih izvjetajnih perioda
30.9 Na kraju svakog izvjetajnog perioda subjekat treba:

(a) prevesti monetarne stavke u stranoj valuti koritenjem zakljunog kursa;
(b) prevesti nemonetarne stavke mjerene po istorijskom troku u stranoj valuti, koritenjem kursa na
datum transakcije i
(c) prevesti nemonetarne stavke mjerene po fer vrijednosti u stranoj valuti, koritenjem kursa na
datum kada je fer vrijednost odreena.
30.10 Subjekat treba priznati, u dobiti ili gubitku perioda u kom su nastale, kursne razlike nastale po osnovicu
izmirenja monetarnih stavki ili pri prevoenju monetarnih stavki po kursevima razliitim od onih po kojima
je vreno prevoenje kod poetnog priznavanja tokom datog perioda ili u prethodnim periodima, osim u
sluajevima opisanim u taki 30.13.
30.11 Kada drugi odjeljak ovog Standarda zahtijeva da se dobitak ili gubitak u vezi sa nemonetarnom stavkom
prizna u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, subjekat e priznati bilo koju komponentu kusne razlike te dobiti
ili gubitka u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Nasuprot tome, kada se dobitak ili gubitak nastao u vezi sa sa
nemonetarnom stavkom prizna u dobiti ili gubitku, subjekat treba da prizna komponentu kursne razlike u
dobiti ili gubitku.
Neto ulaganje u inostrano poslovanje
30.12 Subjekat moe imati monetarnu stavku koja je potraivanje ili obavezu prema inostranom poslovanju.
Stavka ije izmirenje se niti planira niti je vjerovatno da e se isto desiti u doglednoj budunosti je, u sutini,
dio subjektovog neto ulaganja u to inostrano poslovanje i raunovodstveno se tretira u skladu sa takom
30.13. Ovakve monetarne stavke mogu obuhvatati dugorona potraivanja ili zajmove. One ne ukljuuju
potraivanja od kupaca ili obaveze prema dobavljaima.
30.13 Kursne razlike nastale na monetarnim stavkama koje ine dio neto ulaganja izvjetajnog subjekta u inostrano
poslovanje se priznaju u dobiti ili gubitku u odvojenim finansijskim izvjetajima izvjetajnog subjekta
ili u pojedinanim finansijskim izvjetajima inostranog poslovanja, kako je prikladnije. U finansijskim
izvjetajima koji ukljuuju inostrano poslovanje i izvjetajni subjekat (naprimjer, konsolidovani finansijski
izvjetaji kada je inostrano poslovanje zavisni subjekat), ovakve kursne razlike se inicijalno priznaju u ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti i o njima se izvjetava kao o komponenti kapitala. One se nee priznati ponovo u dobiti
ili gubitku prilikom otuenja neto ulaganja.
130
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Promjena funkcionalne valute
30.14 Kada doe do promjene funkcionalne valute subjekta, subjekat primenjuje procedure prevoenja primenjive
na novu funkcionalnu valutu od datuma promjene na dalje.
30.15 Kao to je navedeno u takama 30.2-30.5, funkcionalna valuta subjekta odraava osnovne transakcije,
dogaaje i uslove koji su relevantni za subjekat. U skladu s tim, nakon to je funkcionalna valuta jednom
utvrena, ista se moe mijenjati samo onda kada doe do promjene ovih osnovnih transakcija, dogaaja i
uslova. Naprimjer, promjena valute koja najvie utjee na prodajne cijene dobara i usluga moe voditi ka
promjeni funkcionalne valute subjekta.
30.16 Efekat promjene funkcionalne valute se raunovodstveno tretira prospektivno. Drugim reima, subjekat
prevodi sve stavke u novu funkcionalnu valutu koritenjem kursa na datum promjene. Rezultirajui prevedeni
iznosi za nemonetarne stavke se tretiraju kao njihov historijski troak.
Koritenje izvjetajne valute koja je razliita od funkcionalne valute
Prevoenje u izvjetajnu valutu
30.17 Subjekat moe predstavljati svoje finansijske izvjetaje u bilo kojoj valuti (ili valutama). Ako se izvjetajna
valuta razlikuje od funkcionalne valute subjekta, subjekat vri prevoenje stavki prihoda i rashoda i finansijske
pozicije u izvjetajnu valutu. Naprimjer, kada se grupa sastoji od pojedinanih subjekta sa razliitim
funkcionalnim valutama, stavke prihoda i rashoda i finansijske pozicije svakog subjekta se izraavaju u
zajednikoj valuti kako bi se mogla izvriti prezentacija konsolidiranih finansijskih izvjetaja.
30.18 Subjekat ija funkcionalna valuta nije valuta hiperinflacijske privrede e prevoditi svoje rezultate i finansijsku
poziciju u drugu izvjetajnu valutu koritenjem sljedeih procedura:
(a) Sredstva i obaveze iz svakog prezentiranog izvjetaja o finansijskom poloaju ( ukljuujui
uporedne iznose) se prevode po zakljunom kursu na datum tog izvjetaja o finansijskom poloaju;
(b) Prihodi i rashodi za svaki izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti (ukljuujui uporedne iznose) se
prevode po kursevima vaeim na datume transakcija; i
(c) Sve rezultirajue kursne razlike se priznaju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvjetavaju kao
komponenta kapitala. One se naknadno ne trebaju reklasificirati u dobit ili gubitak.
30.19 Iz praktinih razloga, subjekat moe koristiti kurs koji je priblian kursevima vaeim na datume transakcija,
naprimjer prosjean kurs za period, za prevoenje stavki prihoda i rashoda. Meutim, ako kursevi znaajno
fluktuiraju nije prikladno koristiti prosjean kurs za period.
30.20 Kursne razlike navedene u taki 30.18(c) proizilaze iz:
(a) prevoenja prihoda i rashoda po kursevima na datume transakcija, a imovine i obaveza po
zakljunom kursu, i
(b) prevoenja poetnog stanja neto sredstava po zakljunom kursu koji se razlikuje od prethodnog
zakljunog kursa.
Kada se kursne razlike odnose na inostrano poslovanje koje se konsoliduje ali nije u potpunom vlasnitvu,
akumulirane kursne razlike proizasle iz prevoenja i pripisive manjinskom (nekontrolirajuem) ueu se
alociraju na manjinsko uee i priznaju se kao njegov dio u konsolidiranom izvjetaju o finansijskom poloaju.
30.21 Subjekat, ija funkcionalna valuta jeste valuta hiperinflacijske privrede, e prevesti svoje rezultate i finansijsku
poziciju u drugu izvjetajnu valutu primjenom procedura navedenih u Odjeljku 31 Hiperinflacija.
Prevoenje inostranog poslovanja u izvjetajnu valutu investitora
30.22 Prilikom objedinjavanja imovine, obaveza, prihoda i rashoda inostranog poslovanja sa onima izvjetajnog
subjekta, subjekat e slijediti uobiajene postupke konsolidacije kao to je eliminacija umutargrupnih stanja
i transakcija zavisnog subjekta (vidi Odjeljak 9 Konsolidirani i odvojeni finansijski izvjetaji). Meutim,
monetarno sredstvo (ili obaveza) unutar grupe, bilo da je kratkorono ili dugorono, ne moe se eliminirati

IFRS Foundation 131
MSFI za MSS2015.
odgovarajuom obavezom (sredstvom) unutar grupe bez prikazivanja rezultata fluktuacija valute u
konsolidiranim finansijskim izvjetajima. To je zato to monetarna stavka predstavlja obavezu konverzije
jedne valute u drugu i izlae izvjetajni subjekat dobiti ili gubitku usljed fluktuacija valute. U skladu s tim,
u konsolidiranim finansijskim izvjetajima, izvjetajni subjekat nastavlja da priznaje takvu kursnu razliku
u dobiti ili gubitku ili, ukoliko nastane pod okolnostima opisanim u taki 30.13, subjekat je klasificira kao
kapital.
30.23 Svaki goodwill nastao prilikom sticanja inostranog poslovanja i bilo koja usklaivanja fer vrijednosti prema
knjigovodstvenoj vrijednosti sredstava i obaveza izvrena prilikom sticanja tog inostranog poslovanja
tretiraju se kao sredstva i obaveze datog inostranog poslovanja. Prema tome, ona se iskazuju u funkcionalnoj
valuti inostranog poslovanja i prevode se po zakljunom kursu u skladu sa takom 30.18.
Objavljivanja
30.24 U takama 30.26 i 30.27 se pojam funkcionalna valuta, u sluaju grupe, odnosi na funkcionalnu valutu
matinog subjekta.
30.25 Subjekat objavljuje sljedee:
(a) iznos kursnih razlika priznatih u dobit ili gubitak tokom perioda, osim onih kursnih razlika koje su
nastale na finansijskim instrumentima mjerenim po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u skladu sa
Odjeljcima 11 i 12.
(b) iznos kursnih razlika nastalih tokom perioda i klasifikovanih u odvojenoj komponenti kapitala na
kraju perioda.
30.26 Subjekat objavljuje valutu u kojoj prezentira finansijske izvjetaje. Kada je izvjetajna valuta za prezentaciju
razliita od funkcionalne valute, subjekat e navesti tu injenicu i objaviti funkcionalnu valutu i razlog zbog
kojeg je koritena drugaija izvjetajna valuta za prezentaciju.
30.27 U sluaju promjene funkcionalne valute ili izvjetajnog subjekta ili znaajnog inostranog poslovanja, subjekat
e objaviti tu injenicu kao i razlog promjene funkcionalne valute.
132
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 31
Hiperinflacija
31.1 Ovaj odjeljak se primjenjuje na subjekat ija funkcionalna valuta je valuta hiperinflacijske privrede. Od
takvog subjekata se zahtijeva da priprema finansijske izvjetaje koji su korigirani za uinke hiperinflacije.
Hiperinflatorne privrede
31.2 Ovaj odjeljak ne definira apsolutnu stopu po kojoj se privreda smatra hiperinflacijskim. Subjekat vri
prosuivanje razmatranjem svih dostupnih informacija, ukljuujui, ali se ne ograniavajui na sljedee
mogue indikatore hiperinflacije:
(a) veina stanovnitva preferira da uva svoje bogatstvo u nemonetarnim sredstvima ili u relativno
stabilnoj stranoj valuti. Iznosi u domaoj valuti se odmah ulau da bi se sauvala kupovna mo.
(b) veina stanovnitva razmatra monetarne iznose ne u domaoj valuti ve u relativno stabilnoj stranoj
valuti. Cijene mogu biti izraene u toj valuti.
(c) Prodaje i kupovine na kredit vre se po cijenama koje kompenziraju oekivani gubitak kupovne
moi u toku kreditnog perioda, ak i ako je taj period kratak.
(d) Kamatne stope, zarade i cijene se vezuju za indeks cijena.
(e) Kumulativna stopa inflacije tokom tri godine pribliava se ili premauje iznos od 100 %.
Mjerna jedinica u finansijskim izvjetajima
31.3 Svi iznosi u finansijskim izvjetajima subjekta ija funkcionalna valuta jeste valuta hiperinflacijske privrede
iskazuju se u mjernoj jedinici vaeoj na kraju izvjetajnog perioda. Uporedne informacije za prethodni
period, a koje se zahtijevaju takom 3.14, i sve prezentirane informacije u vezi sa ranijim periodima, takoe
se iskazuju u mjernoj jedinici vaeoj na izvjetajni datum.
31.4 Ponovno iskazivanje, prepravljanje finansijskih izvjetaja u skladu sa ovim odjeljkom zahtijeva koritenje
opeg indeksa cijena koji odraava promjene ope kupovne moi. U veini privreda postoji priznati opi
indeks cijena koji obino obljavljuje drava i koji subjekat treba koristiti.
Postupci prepravljanja finansijskih izvjetaja po historijskom troku
Izvjetaj o finansijskom poloaju
31.5 Iznosi u izvjetaju o finansijskom poloaju koji nisu iskazani u mjernoj jedinici vaeoj na kraju izvjetajnog
perioda popravljaju se primjenom opeg indeksa cijena.
31.6 Monetarne stavke se ne prepravljaju zato to su one ve iskazane u monetarnoj jedinici vaeoj na kraju
izvjetajnog perioda. Monetarne stavke su novac koji se dri i stavke koje se primaju ili isplauju u novcu.
31.7 Sredstva i obaveze koje su na osnovicu ugovora vezane za promjene cijena, kao to su obveznice i zajmovi
vezani za indekse, koriguju se u skladu sa ugovorom i prezentiraju po tom korigiranom iznosu u prepravljenom
izvjetaju o finansijskom poloaju.
31.8 Sva ostala sredstva i obaveze su nemonetarne:
(a) Neke nemonetarne stavke se vode po iznosima ve vaeim na kraju izvjetajnog perioda, kao to
su neto prodajna vrijednost i fer vrijednost, tako da se one ne prepravljaju. Sva ostala nemonetarna
imovina i obaveze se prepravljaju.

IFRS Foundation 133
MSFI za MSS2015.
(b) Veina nemonetarnih stavki se vodi po nabavnoj vrijednosti ili nabavnoj vrijednosti umanjenoj
za amortizaciju; stoga su one prikazane po iznosima vaeim na datum njihovog sticanja.
Prepravljena nabavna vrijednost ili nabavna vrijednost umanjena za amortizaciju svake stavke se
utvruje tako to se na njen historijski troak i akumuliranu amortizaciju primijeni promjena opeg
indeksa cijena od datuma sticanja do kraja izvjetajnog perioda.
(ba) Neke nemonetarne stavke se vode po iznosima vaeim na datume osim datuma stjecanja ili
izvjetajnog datuma, naprimjer, nekretnine, postrojenja i oprema koji su revalorizirani na neki
raniji datum. U ovim sluajevima, prikazani iznosi se prepravljaju od datuma revalorizacije.
(c) Prepravljeni iznos nemonetarne stavke umanjuje se kada premauje svoj nadoknadivi iznos, u
skladu s Odjeljkom 27 Umanjenje vrijednosti imovine.
31.9 Na poetku prvog perioda primjene ovog odjeljka, komponente kapitala, osim nerasporeene dobiti ili svog
revalorizacionog vika, se prepravljaju primjenom opeg indeksa cijena od datuma kada su komponente
uloene ili na neki drugi nain nastale. Bilo koji revalorizacijski viak koji je nastao u prethodnim periodima
se eliminie. Prepravljena nerasporeena dobit se izvodi iz svih drugih iznosa u prepravljenom izvetaju o
finansijskom poloaju.
31.10 Na kraju prvog perioda i u narednim periodima, sve komponente vlasnikog kapitala se prepravljaju
primenom opeg indeksa cijena od poetka perioda ili datuma ulaganja, ukoliko je taj datum kasniji. Promjene
vlasnikog kapitala tokom perioda se objavljuju u skladu sa Odjeljkom 6 Izvjetaj o promjenama u kapitalu i
Izvjetaj o dobiti i nerasporeenoj dobiti.
Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti i bilansa uspjeha
31.11 Sve stavke u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (i bilansi uspjeha, ukoliko se prezentira) se iskazuju u
mjernoj jedinici vaeoj na kraju izvjetajnog perioda. Zbog toga sve iznose treba prepraviti primjenom
promjene opeg indeksa cijena od datuma kada su stavke prihoda i rashoda poetno priznate u finansijskim
izvjetajima. Ukoliko je opta inflacija ujednaena tokom perioda i stavke prihoda i rashoda nastale ujednaeno
tokom perioda, moe biti prikladno koristiti prosjenu stopu inflacije.
Izvjetaj o novanim tokovima
31.12 Subjekat e prikazati sve stavke u izvjetaju o novanim tokovima u mjernoj jedinici vaeoj na kraju
Dobitak ili gubitak na neto monetarnoj poloaju
31.13 U periodu inflacije, subjekat koji dri monetarnu imovinu veu nego to su monetarne obaveze gubi kupovnu
mo, a subjekat iji je iznos monetarnih obaveza vei od iznosa monetarne imovine dobija kupovnu mo u
mjeri u kojoj imovina i obaveze nisu vezane za nivo cijena. Dobitak ili gubitak na neto monetarnoj poloaju
subjekat e ukljuiti u dobit ili gubitak. Subjekat e prebiti korekciju onih sredstava i obaveza koje su na
osnovicu ugovora vezane za promjene cijena izvrenu u skladu sa takom 31.7, sa dobiti ili gubitkom na neto
monetarnoj poloaju.
Privrede koje prestaju da budu hiperinflacijska
31.14 Kada privreda prestane da bude hiperinflacijska i subjekat prekine pripremu i prezentiranje finansijskih
izvjetaja napravljenih u skladu s ovim odjeljkom, on e tretirati iznose izraene u izvjetajnoj valuti na kraju
prethodnog izvjetajnog perioda kao osnovicu za knjigovodstvene iznose u svojim narednim finansijskim
izvjetajima.
Objavljivanja
31.15 Subjekat na koji se primenjuje ovaj odjeljak objavljuje sljedee:

(a) injenicu da su finansijski izvjetaji i ostali podaci za prethodne perioda prepravljeni za promjene
u opoj kupovnoj moi funkcionalne valute.
134
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(b) izvor i nivo indeksa cijena na izvjetajni datum i promjene tokom tekueg i prethodnog izvjetajnog
perioda
(c) iznos dobitka ili gubitka na monetarnim stavkama.

IFRS Foundation 135
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 32
Dogaaji nakon izvjetajnog perioda
32.1 Ovaj odjeljak definira dogaaje nastale poslije kraja izvjetajnog perioda i uspostavlja naela priznavanja,
mjerenja i objavljivanja tih dogaaja.
Definicija dogaaja nakon izvjetajnog perioda
32.2 Dogaaji nakon izvjetajnog perioda su oni oni dogaaji, povoljni ili nepovoljni, koji nastaju izmeu kraja
izvjetajnog perioda i datuma kada su finansijski izvjetaji odobreni za objavljivanje. Postoje dvije vrste
ovih dogaaja:
(a) oni koji osiguravaju dokaz o okolnostima koje su postojale na kraju izvjetajnog perioda (usklaujui
dogaaji poslije kraja izvjetajnog perioda), i
(b) oni koji ukazuju na uslove koje su nastali poslije kraja izvjetajnog perioda (neusklaujui dogaaji
poslije kraja izvjetajnog perioda).
32.3 Dogaaji nakon izvjetajnog perioda ukljuuju sve dogaaje nastale do datuma kada su finansijski izvjetaji
odobreni za objavljivanje, ak i ako ti dogaaji nastanu poslije javnog objavljivanja dobiti ili gubitka drugih
izabranih finansijskih informacija.
Usklaujui dogaaji nakon izvjetajnog perioda
32.4 Subjekat usklauje iznose koji su priznati u njegovim finansijskim izvjetajima, ukljuujui i povezana
objavljivanja, kako bi se odrazili usklaujui dogaaji nakon kraja izvjetajnog perioda.
32.5 Slijede primjeri usklaujuih dogaaja nakon kraja izvjetajnog perioda koji zahtijevaju da subjekat usklauje
iznose priznate u svojim finansijskim izvjetajima ili da prizna stavke koje ranije nisu bile priznate:
(a) rjeenje sudskog spora nakon izvjetajnog perioda, kojim se potvruje da je subjekat imao
sadanju obavezu na kraju izvjetajnog perioda. Subjekat usklauje bilo koje prethodno priznato
rezervisanje koja se odnosi na taj sudski spor, u skladu sa Odjeljkom 21 Rezerviranja, potencijalne
obaveze i potencijalna imovina, ili priznaje novo rezerviranje. Nije dovoljno da subjekat samo
objavi potencijalnu obavezu. Rjeenje spora prua dodatni dokaz koji treba razmotriti prilikom
utvrivanja rezerviranja koje treba priznati na kraju izvjetajnog perioda u skladu sa Odjeljkom 21.
(b) prijem informacija nakon kraja izvjetajnog perioda koje ukazuju na to da je postojalo umanjenje
vrijednosti imovine na kraju izvjetajnog perioda ili da iznos prethodno priznatog gubitka zbog
umanjenja vrijednosti te imovine treba korigovati. Naprimjer:
(i) steaj kupca nastao nakon izvjetajnog perioda obino potvruje da je gubitak u vezi sa
potraivanjem ve postojao na kraju izvjetajnog perioda i da subjekat treba da usklauje
knjigovodstvenu vrijednost potraivanja od kupca i
(ii) prodaja zaliha poslije izvjetajnog perioda moe da prui dokaz o njihovoj prodajnoj
vrijednosti na kraju izvjetajnog perioda za svrhe procjene umanjenja vrijednosti na taj
datum.
(c) utvrivanje, poslije kraja izvjetajnog perioda, nabavne vrijednosti imovine koja je kupljena
prije kraja izvjetajnog perioda ili utvrivanje novanih primitaka od prodaje imovine prije kraja
(d) utvrivanje, poslije kraja izvjetajnog perioda, visine isplata uea u dobiti ili bonusa, ako je
subjekat na kraju izvjetajnog perioda imao zakonsku ili izvedenu obavezu za takve isplate kao
rezultat dogaaja nastalih prije tog datuma (vidjeti Odjeljak 28 Primanja zaposlenih).
136
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(e) otkrivanje kriminalnih radnji ili greaka koje ukazuju na to da su finansijski izvjetaji netani.
Neusklaujui dogaaji nakon izvjetajnog perioda
32.6 Subjekat ne usklauje iznose priznate u njegovim finansijskim izvjetajima da bi odrazio nekorigujue
dogaaje nastale nakon kraja izvjetajnog perioda.
32.7 Primjeri neusklaujuih dogaaja nastalih nakon kraja izvjetajnog perioda ukljuuju:
(a) opadanje trine vrijednosti ulaganja izmeu kraja izvjetajnog perioda i datuma na koji su
finansijski izvjetaji odobreni za objavljivanje. Pad trine vrijednosti obino se ne odnosi na stanje
ulaganja na kraju izvjetajnog perioda, ali odrava okolnosti koje nastaju u narednom periodu.
Prema tome, subjekat ne usklauje iznose ulaganja priznatih u finansijskim izvjetajima. Isto tako,
subjekat ne aurira iznose ulaganja objavljenih na kraju izvjetajnog perioda, iako e moda biti
potrebno dodatno objavljivanje u skladu sa takom 32.10.
(b) iznos koji je postao potraiv kao rezultat povoljne sudske presude ili nagodbe poslije izvjetajnog
datuma ali prije objavljivanja finansijskih izvjetaja. Ovo bi bila potencijalna imovina na izvjetajni
datum (vidjeti taku 21.13) i objavljivanja mogu biti zahtijevana takom 21.16. Meutim, sporazum
o iznosu odtete za presudu doneenu prije izvjetajnog datuma, ali koji nije prethodno priznat zato
to se iznos nije mogao pouzdano utvrditi, moe predstavljati usklaujui dogaaj.
Dividende
32.8 Ako subjekat objavi dividende vlasnicima instrumenata kapitala nakon kraja izvjetajnog perioda, subjekat
ove dividende nee priznati kao obavezu na kraju izvjetajnog perioda. Iznos dividendi se moe prezentirati
kao odvojena komponenta nerasporeene dobiti na kraju izvjetajnog perioda.
Objavljivanja
Datum odobravanja finansijskih izvjetaja za objavljivanje
32.9 Subjekat objavljuje datum kada su finansijski izvjetaji odobreni za objavljivanje i tko je to odobrio. Ako vlasnici
subjekata ili druge osobe imaju ovlatenje da mijenjaju finansijske izvjetaje nakon njihovog objavljivanja,
subjekat treba objaviti tu injenicu.
Neusklaujui dogaaji nakon izvjetajnog perioda
32.10 Subjekat treba objaviti sljedee za svaku kategoriju neusklaujuih dogaaja nakon izvjetajnog perioda:
(a) prirodu dogaaja, i
(b) procjenu njegovog finansijskog uinka ili napomenu da se takva procjena ne moe izvriti.
32.11 Slijede primjeri neusklaujuih dogaaja poslije kraja izvjetajnog perioda koji bi obino imali za rezultat
objavljivanja; objavljivanja odraavaju informacije koje su postale poznate poslije kraja izvjetajnog perioda, ali
prije odobravanja objavljivanja finansijskih izvjetaja:
(a) vana poslovna spajanja ili otuivanja glavnih zavisnih subjekata.
(b) objavljivanja plana za prekid poslovanja
(c) vee nabave imovine, otuivanje ili plan otuivanja imovine ili eksproprijacije imovine vee
vrijednosti od strane drave.
(d) unitenje glavnog proizvodnog postrojenja u poaru.
(e) najave ili poetak provoenja znaajnog restruktuiranja.
(f) emitiranje ili otkup dunikih instrumenata ili instrumenata kapitala.
(g) neuobiajeno velike promjene cijena imovine ili deviznih kurseva.

IFRS Foundation 137
MSFI za MSS2015.
(h) promjene poreznih stopa ili poreznih zakona koji su na snazi ili objavljeni, a koji znaajno utjeu
na tekua i odgoena porezna sredstva i obaveze.
(i) preuzimanja znaajnih obaveza ili potencijalnih obaveza, naprimjer, izdavanje znaajnih garancija.
(j) poetak vee sudske parnice nastale iskljuivo u vezi sa dogaajima nastalim nakon izvjetajnog
perioda.
138
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 33
Objavljivanja povezanih osoba
33.1 Ovaj odjeljak zahtijeva da subjekat ukljui u svoje finansijske izvjetaje objavljivanja koja su neophodna da
bi se skrenula panja na mogunost da je na njegovu finansijsku poziciju i dobit ili gubitak moda utjecalo
postojanje povezanih osoba, kao i transakcija i postojeih stanja sa njima.
Definicija povezanih osoba
33.2 Povezana osoba je pojedinac ili subjekat koji je povezan sa subjektom koji priprema finansijske izvjetaje
(izvjetajni subjekat):
(a) pojedinac ili bliski lan obitelji tog pojedinca je povezan sa izvjetajnim subjektom ako:
(i) je lan kljunog rukovodeeg osoblja izvjetajnog subjekata ili njegovog matinog
subjekta;
(ii) ima kontrolu ili zajedniku kontrolu nad izvjetajnim subjektom ili
(iii) ima znaajan utjecaj nad izvjetajnim subjektom.
(b) subjekat je povezan sa izvjetajnim subjektom ako postoji bilo koja od navedenih situacija:
(i) subjekat i izvjetajni subjekat su lanovi iste grupe (to znai da su svi matini i zavisni
subjekti povezane strane).
(ii) jedan subjekat je pridrueni subjekat ili zajedniki poduhvat drugog subjekta (ili
pridrueni subjekat ili zajedniki poduhvat lana grupe u kojoj je drugi subjekat lan).
(iii) oba subjekta su zajedniki poduhvat istog treeg subjekta.
(iv) jedan subjekat je zajedniki poduhvat treeg subjekta, a drugi subjekat je pridrueni
subjekat treeg subjekta.
(v) subjekat je plan primanja po prestanku zaposlenja zaposlenih ili u izvjetajnom subjektu
ili subjektu povezanom sa izvjetajnim subjektom. Ukoliko je izvjetajni subjekat jedan
takav plan, poslodavci koji sponzoriraju plan su povezane strane izvjetajnog subjekta.
(vi) subjekat je pod kontrolom ili zajednikom kontrolom pojedinca pod (a).
(vii) subjekat ili bilo koji lan grupe koje je on dio, prua usluge kljunog rukovodeeg
osoblja izvjetajnom subjektu ili matinom subjektu izvjetajnog subjekta.
(viii) pojedinac identificiran pod (a)(ii) ima znaajan utjecaj nad subjektom ili je lan kljunog
rukovodeeg osoblja subjekta (ili matice subjekta).
33.3 Prilikom razmatranja svakog mogueg odnosa povezane strane, panja se usmjerava na sutinu odnosa, a ne
samo na pravni oblik.
33.4 U kontekstu ovog Standarda, sljedee nisu nuno povezane strane:
(a) dva subjekta, samo zato sto imaju zajednikog direktora ili nekog drugog lana kljunog
rukovodeeg osoblja.
(b) dva sudionika u zajednikom poduhvatu, samo zato to dijele zajedniku kontrolu nad zajednikim
poduhvatom.
(c) bilo koji od sljedeih navedenih samo zbog njihovog uobiajenog poslovanja sa subjektom (ak
i ako oni mogu da utjeu na slobodu djelovanja subjekta ili da sudjeluju u procesu donoenja
njegovih odluka):
(i) finansijeri.
(ii) sindikati.
(iii) javne slube.

IFRS Foundation 139
MSFI za MSS2015.
(iv) dravni organi i agencije.

(d) kupac, dobavlja, davatelj franize, distributer ili generalni agent sa kojima subjekat obavlja
znaajan obim svog poslovanja, samo na osnovicu rezultirajue ekonomske ovisnosti.
Objavljivanja
Objavljivanje odnosa matica - zavisni subjekat
33.5 Odnosi izmeu matice i zavisnih subjekata e se objaviti bez obzira da li je bilo transakcija izmeu ovih
povezanih osoba. Subjekat objavljuje naziv matinog subjekta, i ako se razlikuje, i naziv krajnje kontrolne
strane. Ako ni matica ni krajnja kontrolna osoba ne prave finansijske izvjetaje dostupne javnosti, objavit e
se naziv sljedeeg vieg matinog subjekta koji sastavlja ovakve izvjetaje (ako postoji).
Objavljivanja naknada kljunog rukovodeeg osoblja
33.6 Kljuno rukovodee osoblje su ona osobe koja imaju ovlatenja i odgovornost za planiranje, usmjeravanje i
kontroliranje aktivnosti subjekta, izravno ili neizravno, ukljuujui sve direktore (bez obzira da li su izvrni ili
ne) tog subjekta. Naknade ukljuuju sva primanja zaposlenih (definirana u Odjeljku 28 Primanja zaposlenih),
ukljuujui ona u obliku plaanja po osnovicu dionica (vidjeti Odjeljak 26 Plaanja po osnovicu dionica).
Primanja zaposlenih ukljuuju sve oblike naknade koja je plaena, plativa ili osigurana od strane subjekta ili
u ime subjekta (naprimjer od strane matinog subjekta ili dioniara), u zamjenu za usluge pruene subjektu.
Takoer, ukljuuje naknade plaene u ime matinog subjekta u vezi sa robom ili uslugama koje su pruene
subjektu.
33.7 Subjekat treba objaviti naknade kljunog rukovodeeg osoblja u ukupnom iznosu.
Objavljivanje transakcija sa povezanim osobama
33.8 Transakcija sa povezanom osobom je transfer resursa, usluga ili obaveza izmeu izvjetajnog subjekta i
povezane strane, bez obzira da li se zaraunava cijena. Primjeri transakcija sa povezanim osobama koje su
uobiajene za MSS, ali ne i jedine, su:
(a) transakcije izmeu subjekta i glavnog(ih) vlasnika.
(b) transakcije izmeu subjekta i drugog subjekta kad su oba subjekta pod zajednikom kontrolom
istog pojedinca ili subjekta.
(c) transakcije u kojima subjekat ili pojedinac koji kontrolira izvjetajni subjekat izravno snosi trokove
koje bi inae snosio izvjetajni subjekat.
33.9 Ako je subjekat imao transakcije sa povezanim osobama, objavit e prirodu odnosa sa povezanim osobama,
kao i informacije o transakcijama i postojeim saldima i obavezama, koje su neophodne da bi se razumio
potencijalni efekat ovih odnosa na finansijske izvjetaje. Ovi zahtjevi za objavljivanja su dodatak zahtjevima
za objavljivanje naknada kljunog rukovodeeg osoblja iz take 33.7. Kao minimum, objavljivanja ukljuuju:
(a) iznose transakcija.
(b) iznose postojeih stanja i:
(i) njihove rokove i uslove, ukljuujui i to da li su osigurana, kao i prirodu naknade koju je
potrebno obezbijediti za njihovo izmirenje, i
(ii) detalje o svim datim i primljenim garancijama.
(c) rezerviranja za nenaplativa potraivanja koja se odnose na postojea stanja.
(d) rashode priznate tokom perioda po osnovicu sumnjivih i spornih potraivanja od povezanih osoba.
Ovakve transakcije mogu ukljuiti nabavke, prodaje ili prenose dobara ili usluga; najam; garancije i izmirenje
obaveza od strane subjekta u ime druge strane ili obratno.
33.10 Subjekat vri objavljivanja traena u taki 33.9 odvojeno za svaku od sljedeih kategorija:
(a) subjekti koji imaju kontrolu, zajedniku kontrolu ili znaajan utjecaj nad subjektom.
140
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(b) subjekti nad kojima on ima kontrolu, zajedniku kontrolu ili znaajan utjecaj.
(c) kljuno rukovodee osoblje u subjektu ili njegovom matinom subjektu (u zbiru).
(d) ostale povezane strane.
33.11 Subjekat se izuzima od zahtjeva za objavom iz take 33.9 u odnosu na:
(a) dravu (nacionalnu, regionalnu ili lokalnu dravnu upravu) koja ima kontrolu, zajedniku kontrolu
ili znaajan utjecaj nad izvjetajnim subjektom i
(b) drugi subjekat koji je povezana osoba zato to ista drava ima kontrolu, zajedniku kontrolu ili
znaajan utjecaj i nad njim i nad izvjetajnim subjektom.
Meutim, subjekat mora da objavi odnos matica-zavisni subjekat kao to se zahtijeva u taki 33.5.
33.12 Sljedei su primjeri transakcija koje e se objaviti ako su sa povezanim osobama:

(a) kupovina ili prodaja dobara (zavrenih ili nezavrenih)
(b) kupovina ili prodaja nekretnina i drugih sredstava
(c) pruanje ili primanje usluga
(d) najam
(e) transferi istraivanja i razvoja
(f) transferi prema ugovorima o licenci
(g) transferi prema finansijskim aranmanima (ukljuujui kredite i uplate kapitala u novcu ili stvarima)
(h) davanje garancija ili kolaterala
(i) izmirenje obaveza u ime subjekta, ili od strane subjekta u ime druge strane
(j) uee matice ili zavisnog subjekta u definisanom planu primanja kojim se dijeli rizik izmeu
subjekata grupe.
33.13 Subjekat nee izjaviti da su transakcije sa povezanim osobama izvrene pod uslovima koji su jednaki uslovima
koji prevladavaju u nezavisnim transakcijama, osim ako se takvi uvjeti mogu dokazati.
33.14 Subjekat moe objaviti zbirno stavke sline prirode, osim kad je njihovo odvojeno objavljivanje neophodno
za razumijevanje uinaka transakcija sa povezanim osobama na finansijske izvjetaje subjekta.

IFRS Foundation 141
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 34
Specijalizirane aktivnosti
34.1 Ovaj odjeljak sadri smjernice za finansijsko izvjetavanje MSS ukljuenih u tri vrste specijalizovanih
aktivnosti - poljoprivreda, ekstraktivne djelatnosti i koncesije za usluge.
Poljoprivreda
34.2 Subjekat koji koristi ovaj Standard i angairan je u poljoprivrednoj djelatnosti odreuje svoju
raunovodstvenu politiku za svaku klasu svojih biolokih sredstava na sljedei nain:
(a) subjekat treba koristiti model fer vrijednosti iz take 34.4-34.7 za bioloka sredstva ija je fer
vrijednost utvrdiva bez prekomjernih napora i trokova.
(b) subjekat treba koristiti model troka/nabavne vrijednosti/cijene kotanja iz take 34.8-34.10 za sva
ostala bioloka sredstva.
Priznavanje
34.3 Subjekat treba priznati bioloko sredstvo ili poljoprivredni proizvod samo onda kada:
(a) subjekat kontrolira sredstvo kao rezultat prolih dogaaja;
(b) vjerovatno je da e budue ekonomske koristi povezane sa tim sredstvom pritjecati u subjekat i
(c) fer vrijednost ili troak/nabavna vrijednost sredstva se moe pouzdano izmjeriti, bez prekomjernih
napora i trokova.
Mjerenje - model fer vrijednosti
34.4 Subjekat treba mjeriti bioloko sredstvo prilikom poetnog priznavanja i na svaki izvjetajni datum po
fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje. Promjene fer vrijednosti umanjene za trokove prodaje se
priznaju u dobiti ili gubitku.
34.5 Poljoprivredni proizvodi ubrani od biolokih sredstava subjekata mjere se po fer vrijednosti umanjenoj za
trokove prodaje u trenutku ubiranja. To mjerenje predstavlja troak/nabavnu vrijednost/cijenu kotanja na
dan kada se primjenjuje Odjeljak 13 Zalihe ili neki drugi primjenjivi odjeljak ovog Standarda.
34.6 Pri odreivanju fer vrijednosti, subjekat uzima u obzir sljedee:
(a) Ako postoji aktivno trite biolokih sredstava ili poljoprivrednih proizvoda u njihovoj sadanjoj
lokaciji i stanju, cijena koja kotira na torn tritu je odgovarajua osnovica za odreivanje fer
vrijednosti tog sredstva. Ako subjekat ima pristup razliitim aktivnim tritima, subjekat koristi
cijene sa onog trita koje planira da koristi.
(b) Ako ne postoji aktivno trite, pri odreivanju fer vrijednosti subjekat koristi jednu ili vie od
sljedeeg, kada je raspoloivo:
(i) cijenu posljednje trine transakcije, pod uslovom da nije bilo znaajne promjene
ekonomskih okolnosti izmeu datuma te transakcije i kraja izvjetajnog perioda;
(ii) trine cijene za slina sredstva sa korekcijom koja odraava razlike i
(iii) sektorske pokazatelje, kao to je vrijednost vonjaka izraena po koari, buelu ili
hektaru i vrijednost stoke izraena po kilogramu mesa.
(c) U nekim sluajevima, izvori informacija navedeni pod (a) ili (b) mogu sugerirati razliite zakljuke
o fer vrijednosti biolokog sredstva ili poljoprivrednog proizvoda. Subjekat razmatra uzroke tih
razlika kako bi postigao najpouzdaniju procjenu fer vrijednosti unutar relativno uskog raspona
razumnih procjena.
142
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
(d) U nekim okolnostima, fer vrijednost se moe utvrditi bez prekomjernih napora i trokova ak i kada
trino utvrene cijene ili vrijednosti nisu dostupne za bioloko sredstvo u njegovom trenutnom
stanju. Subjekat e razmotriti da li sadanja vrijednost oekivanih neto novanih tokova od tog
sredstva, diskontirana po tekuoj trinoj utvrenoj stopi, rezultira u pouzdanoj mjeri fer vrijednosti.
Objavljivanja - model fer vrijednosti
34.7 Subjekat treba objaviti sljedee u vezi sa svojim biolokim sredstvima mjerenim po fer vrijednosti:
(a) opis svake klase biolokih sredstava.
(b) metode i znaajne pretpostavke primijenjene pri utvrivanju fer vrijednosti svake kategorije
poljoprivrednih proizvoda u trenutku etve i svake kategorije biolokih sredstava.
(c) usklaivanje promjena u knjigovodstvenoj vrijednosti biolokih sredstava izmeu poetka i kraja
tekueg perioda. Usklaivanje e ukljuiti:
(i) dobitak ili gubitak proizaao iz promjena fer vrijednosti umanjene za trokove prodaje
(ii) poveanja po osnovicu nabavke
(iii) smanjenja uslijed etve
(iv) poveanja nastala kao rezultat poslovnih spajanja
(v) neto kursne razlike proizale iz prevoenja finansijskih izvjetaja u drugu izvjetajnu
valutu i iz prevoenja inostranog poslovanja u izvjetajnu valutu izvjetajnog subjekta
(vi) ostale promjene.
Ovo usklaivanje nije potrebno prezentirati za prethodne periode.
Mjerenje - model troka/nabavne vrijednosti/cijene kotanja
34.8 Subjekat treba mjeriti po troku (nabavnoj vrijednosti/cijeni kotanja) umanjenoj za akumuliranu amortizaciju
i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti ona bioloka sredstva za koja se fer vrijednost ne moe
utvrditi bez prekomjernih napora i trokova.
34.9 Subjekat treba mjeriti poljoprivredni proizvod ubran od biolokih sredstava subjekta po fer vrijednosti
umanjenoj za procijenjene trokove prodaje u trenutku ubiranja. Ovakvo mjerenje predstavlja troak/nabavnu
vrijednost na taj dan kada se primjenjuje Odjeljak 13 Zalihe ili neki drugi primjenjivi odjeljak ovog Standarda.
Objavljivanja - model troka/nabavne vrijednosti/cijene kotanja
34.10 Subjekat treba objaviti sljedee u vezi sa biolokim sredstvima mjerenim po modelu troka:
(a) opis svake klase biolokih sredstava;
(b) objanjenje zato se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti bez prekomjernih trokova ili
napora;
(c) koritenu metodu amortizacije;
(d) koriteni vijek trajanja ili stope amortizacije i
(e) bruto knjigovodstvenu vrijednost i akumuliranu amortizaciju (zbrojenu sa akumuliranim gubicima
od umanjenja vrijednosti) na poetku i na kraju perioda.
Istraivanje i procjena mineralnih resursa
34.11 Subjekat koji primjenjuje ovaj Standard i angairan je na istraivanju ili procjeni mineralnih resursa utvruje
raunovodstvenu politiku koja precizira koji rashodi se priznaju kao imovina za istraivanje i procjenu u
skladu s takom 10.4 i dosljedno primjenjuje tu politiku. Subjekat je izuzet od primjene take 10.5 na njegove
raunovodstvene politike za priznavanje i mjerenje imovine za istraivanje i procjenu.
34.11A Sljedei su primjeri rashoda koji bi se mogli ukljuiti u poetno mjerenje imovine za istraivanje i procjenu
(ova lista nije konana):

IFRS Foundation 143
MSFI za MSS2015.
(a) sticanje prava na istraivanje;

(b) topografski, geoloki, geohemijski i geofiziki elaborati;
(c) istrano buenje;
(d) prokop;
(e) uzorkovanje i
(f) aktivnosti u vezi s procjenom tehnike izvodljivosti i komercijalne odrivosti ekstrakcije mineralnog
resursa.
Rashodi koji se odnose na razvoj mineralnih resursa se ne priznaju kao imovina za istraivanje i procjenu.
34.11B Imovina za istraivanje i procjenu se mjeri po nabavnoj vrijednosti pri poetnom priznavanju. Nakon poetnog
priznavanja, subjekat primjenjuje Odjeljak 17 Nekretnine, postrojenja i oprema i Odjeljak 18 Nematerijalna
imovina osim goodwilla na imovinu za istraivanje i procjenu prema procjeni steene imovine u skladu s
takama 34.11D34.11F. Ako subjekat ima obavezu demontae ili uklanjanja stavke, ili dovoenja lokacije u
prvobitno stanje, takve obaveze i trokovi se iskazuju u skladu s Odjeljkom 17 i Odjeljkom 21 Rezerviranja,
potencijalne obaveze i potencijalna imovina.
34.11C Imovina za istraivanje i procjenu se ocjenjuje za umanjenje vrijednosti kada injenice i okolnosti ukazuju da
knjigovodstveni iznos imovine za istraivanje i procjenu moe premaivati njen nadoknadivi iznos. Subjekat
mjeri, prezentira i objavljuje svaki rezultirajui gubitak od umanjenja vrijednosti u skladu s Odjeljkom 27
Umanjenje vrijednosti imovine, osim kako je predvieno takom 34.11F.
34.11D Iskljuivo u svrhe imovine za istraivanje i procjenu, taku 34.11E se primjenjuje umjesto take 27.727.10
pri identifikaciji imovine za istraivanje i procjenu ija vrijednost moe biti umanjena. Taka 34.11E koristi
pojam imovina ali se jednako primjenjuje na odvojenu imovinu za istraivanje i razvoj ili jedinicu koja
proizvodi novac.
34.11E Jedna ili vie sljedeih injenica ili okolnosti ukazuje da bi subjekat trebao ispitati imovinu za istraivanje i
procjenu za umanjenje vrijednosti (ova lista nije iscrpna):
(a) period za koji subjekat ima pravo na istraivanje na odreenom podruju istekao je tokom perioda
ili e istei u bliskoj budunosti i ne oekuje se da e biti obnovljen;
(b) znaajan rashod za daljnje istraivanje i procjenu mineralnih resursa na odreenom podruju nije
niti predvien budetom niti je planiran;
(c) istraivanje i procjena mineralnih resursa na odreenom podruju nisu doveli do otkria
komercijalno odrivih koliina mineralnih resursa i subjekat je odluio prekinuti takve aktivnosti
na odreenom podruju ili
(d) postoji dovoljno podataka koji ukazuju da, iako e se razvoj na odreenom podruju nastaviti, nije
vjerovatno da e se knjigovodstveni iznos imovine za istraivanje i ocjenu u potpunosti nadoknaditi
iz uspjenog razvoja ili prodajom.
Subjekat vri ispitivanje umanjenja vrijednosti i priznaje svaki gubitak od umanjenja vrijednosti u skladu s
Odjeljkom 27.
34.11F Subjekat utvruje raunovodstvenu politiku za rasporeivanje imovine za istraivanje i procjenu u jedinice
koje generiraju novac ili grupe jedinica koje generiraju novac u svrhu ocjene takve imovine za umanjenje
vrijednosti.
Ugovori o koncesiji za usluge
34.12 Ugovori o koncesiji za usluge su aranmani u kojima drava ili drugi subjekat iz javnog sektora (davatelj)
ugovara sa operatorom iz privatnog sektora razvoj (ili unaprjeenje), upravljanje i odravanje davaoeve
infrastrukturne imovine kao to su putevi, mostovi, tuneli, aerodromi, mree za prenos elektrine energije,
zatvori ili bolnice. U ovim aranmanima davatelj kontrolira ili regulie koje usluge operator mora pruiti
koritenjem imovine, kome i po kojoj cijeni, te takoer kontrolira svako znaajno preostalo uee u imovini
na kraju aranmana.
34.13 Postoje dvije osnovne kategorije ugovora o koncesiji za usluge:
(a) U jednoj, operator prima finansijsko sredstvo - bezuslovno ugovorno pravo na dobijanje odreenog
ili odredivog iznosa novca ili drugog finansijskog sredstva od drave u zamjenu za izgradnju ili
144
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
unaprjeenje imovine javnog sektora i, nakon toga, upravljanje i odravanje te imovine za odreeni
vremenski period. Ova kategorija ukljuuje garanciju drave da e platiti bilo koji manjak izmeu
iznosa primljenih od korisnika javnih usluga i odreenih ili odredivih iznosa.
(b) U drugoj, operator prima nematerijalnu imovinu - pravo da naplauje koritenje imovine javnog
sektora koju je on izgradio ili unapredio i kojom nakon toga upravlja i odrava je za odreeni
period vremena. Pravo naplaivanja od korisnika nije bezuslovno pravo na primitak novca zato to
su iznosi uslovljeni stupnjem u kojem javnost koristi tu uslugu.
Ponekad jedan ugovor moe sadravati oba tipa: u mjeri u kojoj je drava dala bezuslovnu garanciju plaanja za
izgradnju imovine javnog sektora, operator ima finansijsko sredstvo; u mjeri u kojoj se operator mora osloniti na
javno koritenje usluge radi primanja plaanja, operator ima nematerijalnu imovinu.
Raunovodostveno obuhvatanje - model finansijskog sredstva
34.14 Operator priznaje finansijsko sredstvo u mjeri u kojoj ima bezuslovno ugovorno pravo na dobijanje novca ili
drugog finansijskog sredstva od ili prema uputstvima davaoca za usluge izgradnje. Operator mjeri finansijsko
sredstvo po fer vrijednosti. Potom primjenjuje Odjeljak 11 Osnovni finansijski instrumenti i Odjeljak 12
Pitanja vezana za ostale finansijske instrumente za raunovodstveni tretman finansijskog sredstva.
Raunovodostveno obuhvatanje - model nematerijalne imovine
34.15 Operator priznaje nematerijalnu imovinu u mjeri u kojoj dobija pravo (licencu) da korisnicima naplauje
koritenje javnih usluga. Operator poetno mjeri nematerijalnu imovinu po fer vrijednosti. Potom primjenjuje
Odjeljak 18 za raunovodstveni tretman nematerijalne imovine.
Poslovni prihod
34.16 Operator iz ugovora o koncesiji za usluge priznaje, mjeri i objavljuje prihode od usluga koje vri u skladu sa
Odjeljkom 23 Prihod.

IFRS Foundation 145
MSFI za MSS2015.
Odjeljak 35
Prelazak na MSFI za MSS
Djelokrug ovod odjeljka
35.1 Ovaj odjeljak se primjenjuje na subjekat koji prvi put primenjuje MSFI za MSS, bez obzira da li je
prethodno primjenjivao kompletne MSFI ili neki drugi set opeprihvaenih raunovodstvenih naela, kao
to su nacionalni raunovodstveni standardi ili drugi okvir kao to je lokalna porezna osnovica.
35.2 Subjekat koji je primijenio MSFI za MSS u prethodnom izvjetajnom periodu, ali iji posljednji prethodni
godinji finansijski izvjetaji nisu sadravali izriitu i bezrezervnu izjavu o usklaenosti s MSFI za
MSS, mora ili primijeniti ovaj odjeljak ili primijeniti MSFI za MSS retroaktivno u skladu s Odjeljkom 10
Raunovodstvene politike, procjene i pogreke kao da subjekat nikada nije prestao primjenjivati MSFI za
MSS. Kada takav subjekat ne izabere da primijeni ovaj odjeljak, on je i dalje obavezan primijeniti zahtjeve
objavljivanja iz take 35.12A pored zahtjeva objavljivanja iz Odjeljaka 10.
Prva primjena
35.3 Subjekat koji prvi put primenjuje MSFI za MSS ovaj odjeljak primjenjuje na prve finansijske izvjetaje
usklaene s ovim Standardom.
35.4 Prvi finansijski izvjetaji subjekta sastavljeni u skladu s ovim Standardom su prvi godinji finansijski izvjetaji
u kojima subjekat eksplicitnom i bezrezervnom izjavom potvruje usaglaenost finansijskih izvjetaja sa MSFI
za MSS. Finansijski izvjetaji sastavljeni u skladu s ovim Standardom se smatraju prvim takvim finansijskim
izvjetajima subjekta ako subjekat , na primer:
(a) nije prezentirao finansijske izvjetaje za prethodne perioda;
(b) je prezentirao svoje zadnje prethodne finansijske izvjetaje u skladu sa nacionalnim zahtjevima koji
nisu u skladu s ovim Standardom po svim aspektima ili
(c) je prezentirao svoje zadnje prethodne finansijske izvjetaje u skladu sa punim MSFI.
35.5 Taka 3.17 ovog Standarda definira kompletan set finansijskih izvjetaja.
35.6 Taka 3.14 zahtjeva da subjekat objavi, u kompletnom setu finansijskih izvjetaja, uporedne informacije u
pogledu prethodnog uporednog perioda za sve monetarne iznose prezentirane u finansijskim izvjetajima kao
i odreene uporedne narativne i deskriptivne informacije. Subjekat moe prezentirati uporedne informacije
u pogledu jednog ili vie uporedivih prethodnih perioda. Prema tome, datum prelaska na MSFI za MSS je
poetak najranijeg perioda za koji subjekat prezentira pune uporedne informacije u skladu s ovim Standardom
u svojim prvim finansijskim izvjetajima koji su usklaeni s ovim Standardom.
Procedure pripreme finansijskih izvjetaja na datum prelaska
35.7 Osim kako je navedeno u takama 35.9-35.11, subjekat e u svom poetnom izvjetaju o finansijskom
poloaju na datum prelaska na MSFI za MSS (tj. na poetku najranijeg prezentiranog perioda) da:
(a) prizna sva sredstva i obaveze ije priznavanje zahtijeva MSFI za MSS;
(b) ne vri priznavanje stavki kao sredstava ili obaveza ako ovaj Standard ne dozvoljava takvo
priznavanje;
(c) reklasifikuje stavke koje je prema prethodno primenjivanom okviru finansijskog izvjetavanja
priznao kao jednu vrstu sredstva, obaveze ili komponente kapitala, ali su one razliita vrsta
sredstva, obaveze ili komponente kapitala po ovom Standardu; i
(d) primijeni ovaj Standard pri mjerenju svih priznatih sredstava i obaveza.
35.8 Raunovodstvene politike koje subjekat koristi u svom poetnom izvjetaju o finansijskom poloaju
sastavljenom u skladu s ovim Standardom se mogu razlikovati od onih koritenih za isti datum, ali u skladu sa
prethodnim okvirom finansijskog izvjetavanja. Rezultirajua korekcije proizilaze iz transakcija, dogaaja ili
uslova prije datuma prelaska na ovaj Standard. Zato subjekat priznaje ova korekcije izravno u nerasporeenoj
dobiti (ili, ako je prikladno, drugu kategoriju kapitala) na datum prelaska na ovaj Standard.
146
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
35.9 Prilikom prvog usvajanja ovog Standarda, subjekat nee retrospektivno mijenjati raunovodstveni tretman
koji je koristio prema prethodnom okviru finansijskog izvjetavanja za bilo koju od sljedeih transakcija:
(a) prestanak priznavanja finansijskih sredstava i finansijskih obaveza. Finansijska sredstva
i finansijske obaveze koje su prestale da se priznaju u skladu sa prethodnim raunovodstvenim
okvirom prije datuma prelaska, ne trebaju da se priznaju po usvajanju MSFI za MSS. Suprotno,
finansijska sredstva i finansijske obaveze iz transakcije koja se dogodila prije datuma prelaska a
koje bi prema MSFI za MSS trebalo da prestanu da se priznaju, ali koja nisu prestala da se priznaju
prema prethodnom raunovodstvenom okviru, subjekat moe da odabere (a) da prestane da ih
priznaje po usvajanju MSFI za MSS ili (b) nastavi da ih priznaje sve do otuenja ili izmirenja.
(b) raunovodstvo zatite. Subjekat nee vriti promjene raunovodstva zatite prije datuma prelaska
na MSFI za MSS za odnose zatite koji vie ne postoje na datum prelaska. Za odnose zatite koji
postoje na datum prelaska, subjekat primjenjuje zahtjeve raunovodstva zatite iz Odjeljka 12
Pitanja vezana za ostale finansijske instrumente, ukljuujui zahtjeve prestanka raunovodstva
zatite za odnose zatite koji ne ispunjavaju uslove iz Odjeljka 12.
(c) raunovodstvene procjena.
(d) prekinuta poslovanja.
(e) mjerenje manjinskog (nekontrolirajueg) uea. Zahtjevi iz take 5.6 u vezi alokacije dobiti ili
gubitka i ukupne sveobuhvatne dobiti izmeu manjinskog uea i vlasnika matinog subjekta
treba da se primjenjuju prospektivno od datuma prelaska na MSFI za MSS (ili od takvog ranijeg
datuma primjene ovog Standarda na poslovna spajanja - vidi taku 35.10).
(f) dravni krediti. Subjekat koji prvi put primjenjuje ovaj Standard prospektivno primjenjuje zahtjeve iz
Odjeljka 11 Osnovni finansijski instrumenti, Odjeljka 12 i Odjeljka 24 Dravne podrke na dravne
kredite koji postoje na datum prelaska na ovaj Standard. Prema tome, ako subjekat koji prvi put
primjenjuje ovaj Standard nije, u skladu sa svojim prethodnim ORN, priznavao i mjerio vladin kredit
na osnovi koja je u skladu s ovim Standardom, koristi svoj prethodni knjigovodstveni iznos kredita
prema ORN na datum prelaska na ovaj Standard kao knjigovodstveni iznos kredita na taj datum i ne
priznaje korist bilo kojeg dravnog kredita po kamatnoj stopi koja je nia od trine kamatne stope
kao dravnu podrku.
35.10 Subjekat moe da koristi jedan ili vie sljedeih izuzetaka prilikom pripreme svojih prvih finansijskih
izvjetaja u skladu s ovim Standardom:
(a) Poslovna spajanja. Subjekat koji prvi put primjenjuje ovaj Standard moe izabrati da ne
primjenjuje Odjeljak 19 Poslovna spajanja i goodwill za poslovna spajanja koja su izvrena prije
datuma prelaska na ovaj Standard. Meutim, ukoliko prepravlja bilo koje poslovno spajanje radi
usklaivanja s Odjeljkom 19, treba da izvri prepravljanje svih kasnijih poslovnih spajanja.
(b) Transakcije plaanja po osnovicu dionica. Od subjekta koji prvi put primjenjuje ovaj Standard
se ne zahtijeva da primjenjuje Odjeljak 26 Plaanja po osnovu dionica na instrumente kapitala koji
su dodijeljeni prije datuma prelaska na ovaj Standard ili na obaveze nastale po osnovu transakcija
plaanja po osnovu dionica koje su izmirene prije datuma prelaska na ovaj Standard.
(c) Fer vrijednost kao pretpostavljena nabavna vrijednost. Subjekat koji prvi put primenjuje ovaj
Standard moe izabrati da mjeri stavku nekretnina, postrojenja i opreme, ulaganja u nekretnine
ili nematerijalne imovine na datum prelaska na ovaj Standard po njegovoj fer vrijednosti i koristi
tu fer vrijednost kao pretpostavljenu nabavnu vrijednost na taj datum.
(d) Revalorizacija kao pretpostavljena nabavna vrijednost. Subjekat koji prvi put primjenjuje ovaj
Standard moe da odlui koristiti prema revalorizovanu vrijednost stavke nekretnina, postrojenja
i opreme, ulaganja u nekretnine ili nematerijalne imovine, utvrenu prije ili na datum prelaska
na ovaj Standard po prethodno koritenim opeprihvaenim raunovodstvenim naelima, kao
pretpostavljenu nabavnu vrijednost na datum revalorizacije.
(da) Mjerenje fer vrijednosti zbog nekog dogaaja kao pretpostavljena nabavna vrijednost. Moda je
subjekat koji prvi put primjenjuje ovaj Standard utvrdio pretpostavljenu nabavnu vrijednost u skladu sa
svojim prethodnim ORN za dio ili svu svoju imovinu i obaveze mjerei ih po njihovoj fer vrijednosti
na jedan odreeni datum zbog nekog dogaaja, naprimjer, procjene vrijednosti preduzea, ili
dijelova preduzea, u svrhe planirane prodaje. Ako je datum mjerenja:
(i) na ili prije datuma prelaska na ovaj Standard, subjekat moe koristiti takva mjerenja fer
vrijednosti zbog nekog dogaaja kao pretpostavljenu nabavnu vrijednost na datum tog
mjerenja.

IFRS Foundation 147
MSFI za MSS2015.
(ii) nakon datuma prelaska na ovaj Standard, ali tokom perioda obuhvaenih prvim finansijskim
izvjetajima koji su u skladu s ovim Standardom, mjerenja fer vrijednosti zbog nekog
dogaaja se mogu koristiti kao pretpostavljena nabavna vrijednost kada se desi dogaaj.
Subjekat priznaje rezultirajue korekcije izravno u zadranoj dobiti (ili ako je to prikladno,
drugoj kategoriji kapitala) na datum mjerenja. Na datum prelaska na ovaj Standard, subjekat
ili utvruje pretpostavljenu nabavnu vrijednost primjenom kriterija iz take 35.10(c)(d) ili
mjeru tu imovinu i obaveze u skladu s ostalim zahtjevima iz ovog odjeljkom.
(e) Kumulativne razlike prevoenja. Odjeljak 30 Prevoenje stranih valuta zahtijeva da subjekat
klasificira neke razlike po osnovicu prevoenja kao odvojena komponente kapitala. Subjekat koji
prvi put primjenjuje ovaj Standard moe izabrati da iznos kumulativne razlike prevoenja za sva
inostrana poslovanja bude nula na datum prelaska na MSFI za MSS (tj. novi poetak).
(f) Odvojeni finansijski izvjetaji. Ukoliko subjekat priprema odvojene finansijske izvjetaje,
taku 9.26 zahtijeva da raunovodstveno tretira svoja ulaganja u zavisne, pridruene ili zajedniki
kontrolisane subjekte ili:
(i) po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za umanjenje vrijednosti;
(ii) po fer vrijednosti sa promjenama fer vrijednosti priznatim u dobit ili gubitak ili
(iii) primjenom metode kapitala u skladu s procedurama iz take 14.8.
Ukoliko subjekat koji po prvi put primjenjuje ovaj Standard mjeri takva ulaganja po nabavnoj vrijednosti, on
e mjeriti to ulaganje po jednom od sljedeih iznosa na datum prelaska:
(i) nabavna vrijednost odreena u skladu sa Odjeljkom 9 Konsolidirani i odvojeni finansijski
izvjetaji ili
(ii) pretpostavljena vrijednost, koja e biti ili fer vrijednost na datum prelaska na MSFI zaMSS
ili knjigovodstvena vrijednost na taj datum prema prethodno koritenim opeprihvaenim
raunovodstvenim naelima.
(g) Sloeni finansijski instrumenti. Taka 22.13 zahtijeva da subjekat razdvoji sloene finansijske
instrumente na komponentu obaveze i komponentu kapitala na datum izdavanja. Subjekat koji
prvi put primjenjuje ovaj Standard ne mora da razdvaja ove dvije komponente, ako komponenta
obaveze nije neizmirena na datum prelaska na ovaj Standard.
(h) Odgoeni porez na dobit. Subjekat koji prvi put primjenjuje ovaj Standard moe primjenjivati
Odjeljak 29 prospektivno od datuma prelaska na MSFI za MSS.
(i) Ugovori o koncesiji za usluge. Od subjekta koji prvi put primjenjuje ovaj Standard se ne zahtijeva
da primijeni taku 34.12-34.16 na aranmane o koncesiji za usluge u koje se ulo prije datuma
prelaska na ovaj Standard.
(j) Ekstraktivne djelatnosti. Subjekat koji prvi put primjenjuje ovaj Standard i koji je po prethodno
koritenim opeprihvaenim raunovodstvenim naelima koristio metod ukupnih trokova moe
izabrati da mjeri sredstva povezana sa naftom i gasom (ona koritena za istraivanje, procjenu,
razvoj ili proizvodnju nafte i gasa) na datum prelaska na MSFI za MSS po iznosu utvrenom prema
prethodno koritenim opeprihvaenim raunovodstvenim naelima. Subjekat e da testira ta
sredstva na umanjenje vrijednosti na datum prelaska na ovaj Standard u skladu s Odjeljkom 27
Umanjenje vrijednosti imovine.
(k) Ugovori koji sadre najam. Pri odreivanju da li ugovor koji postoji na datum prelaska na MSFI
za MSS sadri najam (vidjeti taku 20.3), subjekat koji prvi put primjenjuje ovaj Standard moe
izabrati da odreivanje vri na osnovicu injenica i okolnosti koje postoje na taj datum, umjesto na
datum kada je zakljuen ugovor.
(l) Obaveze demontae i uklanjanja koje su ukljuene u nabavnu vrijednost nekretnine, postrojenja
i opreme. Taka 17.10(c) kae da nabavna vrijednost stavke nekretnina, postrojenja i opreme
ukljuuje poetnu procjenu trokova demontae i uklanjanja stavke i obnove podruja na kome
je stavka bila locirana, to je obaveza koja za subjekat nastaje ili kad je stavka steena ili kao
posljedica koritenja stavke tokom odreenog perioda za sve druge svrhe osim za proizvodnju
zaliha u tom periodu. Subjekat koji prvi put primjenjuje ovaj Standard moe izabrati da mjeri ovu
komponentu nabavne vrijednosti stavke nekretnina, postrojenja i opreme na datum prelaska na
MSFI za MSS umjesto na datum(e) kada je obaveza poetno nastala.
(m) Djelatnosti koje podlijeu regulaciji cijena. Ako subjekat koji prvi put primjenjuje ovaj Standard
posjeduje stavke nekretnina, postrojenja i opreme ili nematerijalne imovine koje se koriste, ili su bile ranije
koritene, u djelatnostima koje podlijeu regulaciji cijena (tj. za pruanje roba ili usluge kupcima
148
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
po cijenama utvrenim od strane ovlatenog organa), on moe izabrati da koristi prethodni

knjigovodstveni iznos tih stavki prema ORN na datum prelaska na ovaj Standard kao njihovu
pretpostavljenu nabavnu vrijednost. Ako subjekat primijeni ovaj izuzetak na neku stavku, ne
treba ga primijeniti na sve stavke. Subjekat ispituje tu imovinu za umanjenje vrijednosti na datum
prelaska na ovaj Standard u skladu s Odjeljkom 27.
(n) Velika hiperinflacija. Ako subjekat koji prvi put primjenjuje ovaj Standard ima funkcionalnu
valutu koja je bila izloena velikoj hiperinflaciji:
(i) ako je njegov datum prelaska na ovaj Standard na ili poslije datuma normalizacije
funkcionalne valute, subjekat moe izabrati da mjeri svu imovinu i obaveze koje
je posjedovao prije datuma normalizacije funkcionalne valute po fer vrijednosti na
datum prelaska na ovaj Standard i koristi tu fer vrijednost kao pretpostavljenu nabavnu
vrijednost te imovine i obaveza na taj datum i
(ii) ako datum normalizacije funkcionalne valute pada unutar dvanaestomjesenog
komparativnog perioda, subjekat moe koristiti komparativni period od manje od
dvanaest mjeseci, pod uslovom da je cjelokupan skup finansijskih izvjetaja (kao to
nalae taku 3.17) obezbijeen za taj krai period.
35.11 Ukoliko je za subjekat neizvodljivo da izvri jednu ili vie korekcija koje nalae taku 35.7 na datum prelaska,
subjekat primjenjuje take 35.735.10 za takve korekcije u najranijem periodu za koji je to izvodljivo i utvruje
koji iznosi u finansijskim izvjetajima nisu prepravljeni. Ako je za subjekat neizvodljivo da obezbijedi bilo
koje od objavljivanja koje ovaj Standard nalae ukljuujui ona za komparativne periode, to izostavljanje se
objavljuje.
Objavljivanja
Objanjenje prelaska na MSFI za MSS
35.12 Subjekat treba da objasni kako je prelazak sa prethodnog okvira finansijskog izvjetavanja na ovaj Standard
utjecao na finansijsku poziciju, finansijsku uspjenost i novane tokove o kojima subjekat izvjetava.
35.12A Subjekat koji je primijenio MSFI za MSS u prethodnom periodu, kao to je opisano u taki 35.2, objavljuje:
(a) razlog zbog kojeg je prestao primjenjivati MSFI za MSS;
(b) razlog zbog kojeg ponovo poinje primjenu MSFI za MSS i
(c) da li je primijenio ovaj odjeljak ili je primijenio MSFI za MSS retroaktivno u skladu s Odjeljkom 10.
Usklaivanja
35.13 Da bi bili usklaeni sa takom 35.12, prvi finansijski izvjetaji subjekta pripremljeni u skladu s ovim
Standardom treba da ukljuuju:
(a) opis prirode svake promjene raunovodstvene politike.
(b) usklaivanja kapitala utvrenog u skladu sa prethodnim okvirom finansijskog izvjetavanja sa
kapitalom utvrenim u skladu s ovim Standardom, na oba od sljedeih datuma:
(i) datum prelaska na ovaj Standard i
(ii) kraj najkasnijeg perioda prezentiranog u zadnjim godinjim finansijskim izvjetajima subjekta
utvrenim u skladu sa prethodnim okvirom finansijskog izvjetavanja.
(c) usklaivanje dobiti ili gubitka utvrenog u skladu sa prethodnim okvirom finansijskog izvjetavanja
za najkasniji period u zadnjim godinjim fmansijskim izvjetajima subjekta sa dobiti ili gubitkom
utvrenim u skladu s ovim Standardom za isti period.
35.14 Ako subjekat uoi pogreke nastale pod prethodnim okvirom finansijskog izvjetavanja, usklaivanja koja
zahtijeva taku 35.13(b) i (c) e, u obujmu u kojem je to izvodljivo, razluiti korekcije tih pogreaka od
promjena raunovodstvenih politika.
35.15 Ukoliko subjekat nije prezentirao finansijske izvjetaje za prethodne periode, objavit e tu injenicu u svojim
prvim finansijskim izvjetajima usklaenim s ovim Standardom.

IFRS Foundation 149
MSFI za MSS2015.
Dodatak A
Datum stupanja na snagu i prelazak
Ovaj Dodatak je sastavni dio Standarda.
A1 Izmjenama i dopunama Meunarodnih standarda finansijskog izvjetavanja (MSFI za MSS) iz 2015. godine,
objavljenim u svibnju 2015. godine, izmijenjeni su i dopunjeni paragrafi 1.3, 2.22, 2.47, 2.492.50, 4.2,
4.12, 5.45.5, 6.26.3, 9.19.3, 9.16, 9.18, 9.249.26, 9.28, 11.2, 11.4, 11.7, 11.9, 11.11, 11.1311.15, 11.27,
11.32, 11.44, 12.3, 12.812.9, 12.23, 12.25, 12.29, 14.15, 15.21, 16.10, 17.517.6, 17.15, 17.3117.32, 18.8,
18.20, 19.2, 19.11, 19.1419.15, 19.23, 19.2519.26, 20.1, 20.3, 21.16, 22.822.9, 22.15, 22.1722.18, 26.1,
26.9, 26.12, 26.1626.17, 26.22, 27.1, 27.6, 27.14, 27.3027.31, 28.30, 28.41, 28.43, 30.1, 30.18, 31.831.9
33.2, 34.7, 34.1034.11, 35.2, 35.935.11 i rjenik pojmova, revidiran Odjeljak 29 i dodati paragrafi 1.7,
2.14A2.14D, 9.3A9.3C, 9.23A, 10.10A, 11.9A11.9B, 17.15A17.15D, 17.33, 22.3A, 22.15A22.15C,
22.18A22.18B, 22.20, 26.1A26.1B, 34.11A34.11F, 35.12A i A2A3. Subjekat treba primjeniti ove take
za godinja perioda koji poinju na ili poslije 1. januara 2017. godine. Izmjene i dopune odjeljka 234 se
primjenjuju retroaktivno u skladu s Odjeljkom 10 osim kao to je navedeno u taki A2. Ranija primjena
Izmjena i dopuna MSFI za MSS iz 2015. godine je doputena. Ako subjekat primjenjuje Izmjene i dopune
MSFI za MSS iz 2015. godine za raniji period, on objavljuje tu injenicu.
A2 Ako je neizvodljivo za subjekat da retroaktivno primjenjuje bilo koje nove ili revidirane zahtjeve iz izmjena
i dopuna odjeljka 234, subjekat primjenjuje te zahtjeve u najranijem periodu za koji je to izvodljivo uiniti.
Dodatno, subjekat:
(a) moe izabrati da primjenjuje revidiran Odjeljak 29 prospektivno od poetka perioda u kojem prvo
primjenjuje Izmjene i dopune MSFI za MSS iz 2015. godine.
(b) primjenjuje izmjene i dopune take 19.11 prospektivno od poetka perioda u kojem prvo primjenjuje
Izmjene i dopune MSFI za MSS iz 2015. godine. Ovaj taku je primjenljiv iskljuivo ako subjekat
ima poslovna spajanja iz djelokruga Odjeljaka 19.
(c) primjenjuje izmjene i dopune take 2.492.50, 5.4, 17.15, 27.6, 27.3027.31 i 31.831.9 i nove
take 10.10A, 17.15A17.15D i 17.33 prospektivno od poetka perioda u kojem prvo primjenjuje
Izmjene i dopune MSFI za MSS iz 2015. godine. Ove take su primjenljive iskljuivo ako subjekat
primjenjuje model revalorizacije na bilo koju klasu nekretnina, postrojenja i opreme u skladu s
takom 17.15.
A3 Subjekat utvruje koji iznosi u finansijskim izvjetajima nisu prepravljeni kao rezultat primjene take A2.
150
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
Dodatak B
Rjenik pojmova
Ovaj Dodatak je sastavni dio Standarda.
aktivno trite Trite na kojem se transakcije za imovinu ili obavezu obavljaju uz dovoljnu
uestalost i koliinu za obezbjeenje informacija o cijenama na trajnoj osnovi.
Sistematski raspored amortizirajueg iznosa sredstva tokom korisnog vijeka
amortizacija
upotrebe.
amortizirajui iznos(iznos Nabavna vrijednost sredstva ili drugi iznos koji zamjenjuje tu vrijednost (u
koji se amortizira) finansijskim izvjetajima) umanjen za preostalu (rezidualnu) vrijednost.
amortizovani troak Iznos po kome se finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza mjere prilikom poetnog
finansijskog sredstva ili priznavanja umanjen za isplate glavnice, plus ili minus kumulativna amortizacija
finansijske obaveze koritenjem metode efektivne kamate za bilo koju razliku izmeu poetnog iznosa i
iznosa pri dospijeu, i minus bilo koje umanjenje (direktno ili preko konta ispravke) po
osnovu umanjenja vrijednosti ili nenaplativosti.
aranman plaanja po Ugovor izmeu subjekta (ili drugog subjekta iz grupe ili bilo kojeg dioniara bilo
osnovu dionica kojeg subjekta iz grupe) i druge strane (ukljuujui zaposlenog) kojim se drugoj
strani daje pravo da dobija:
(a) novac ili drugu imovinu subjekta za iznose koji se zasnivaju na cijeni (ili
vrijednosti) instrumenata kapitala (ukljuujui dionice ili dionike opcije)
subjekta ili drugog subjekta iz grupe; ili
(b) instrumente kapitala (ukljuujui dionice ili dionike opcije) subjekta ili
drugog subjekta iz grupe
pod uslovom da su odreeni uvjeti sticanja, ako ih ima, ispunjeni.
bilans uspjeha Finansijski izvjetaj koji predstavlja sve stavke prihoda i rashoda priznate u
izvjetajnom periodu, izuzimajui stavke ostale sveobuhvatne dobiti.
biljeke (uz finansijske Biljeke sadre dopunske informacije u odnosu na informacije prezentirane u
izvjetaje) izvjetaju o finansijskoj poziciji, izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, bilansu uspeha
(ukoliko se prezentira), kombinovanom izvjetaju o dobiti i nerasporeenoj dobiti
(ukoliko se prezentira) izvjetaju o promjenama u kapitalu i izvjetaju o novanim
tokovima. Biljeke sadre narativne opise ili ralanjavanja stavki objavljenih u ovim
izvjetajima i informacije o stavkama koje se nisu kvalifikovale za priznavanje u ovim
izvjetajima.
bioloko sredstvo iva ivotinja ili biljka.
bliski lanovi porodice osobe Oni lanovi porodice za koje se moe oekivati da utiu na tu osobu ili da na njih ta
osoba utie u njihovom poslovanju sa subjektom, ukljuujui:
(a) djecu te osobe i suprunika ili vanbranog druga;
(b) djecu suprunika ili vanbranog druga te osobe; i
(c) izdravane lanove porodice te osobe ili suprunika ili vanbranog druga te
osobe.
bruto ulaganje u najam Predstavlja zbir:
(a) minimalnih plaanja za najam koje potrauje najmodavac kod finansijskog
najma i
(b) bilo kojeg negarantovanog ostatka vrijednosti koja pripada najmodavcu.
cilj finansijskih izvjetaja Obezbjeivanje informacija o finansijskoj poziciji, uspjenosti i novanim tokovima
subjekta koje su korisne za donoenje ekonomskih odluka od strane irokog
spektra korisnika koji nisu u poziciji da zahtijevaju izvjetaje prilagoene njihovim
specifinim potrebama za odreenim informacijama.
vrsta obaveza Obavezujui sporazum za razmjenu odreene koliine resursa po odreenoj cijeni na
odreeni budui datum ili datume.

IFRS Foundation 151
MSFI za MSS2015.
datum normalizacije Datum kada funkcionalna valuta subjekta vie nema jednu, ili obje, od dvije
funkcionalne valute karakteristike velike hiperinflacije, ili kada postoji promjena funkcionalne valute
subjekta u valutu koja nije izloena velikoj hiperinflaciji.
Datum na koji subjekt i druga strana (ukljuujui zaposlenog) zakljue sporazum
datum odobrenja -
o plaanju na osnovu dionica, a to je kad subjekt i druga strana na isti nain
dodjeljivanja
razumijevaju uslove sporazuma. Na datum odobrenja subjekt daje drugoj strani
pravo na novac, druga sredstva ili instrumente kapitala subjekta, uz uslov da se ispune
precizirani uslovi sticanja, ukoliko ih ima. Ukoliko je taj sporazum predmet procesa
odobravanja (na primjer od strane dioniara) datum odobrenja je datum kada se to
odobrenje dobije.
datum prelaska na MSFI Poetak najranijeg perioda za koji subjekt prezentira potpune uporedne informacije
za MSS u skladu sa MSFI za MSS u svojim prvim finansijskim izvjetajima koji su usklaeni
sa MSFI za MSS.
dobici (gains) Poveanja u ekonomskim koristima koja zadovoljavaju definiciju dobitka ali nisu
prihod.
dobit ili gubitak Ukupni prihodi umanjeni za rashode, iskljuujui komponente ostale sveobuhvatne
dobiti.
dobit (income) Poveanja ekonomskih koristi tokom izvjetajnog perioda u obliku priliva ili poveanja
sredstava (imovine) ili smanjenja obaveza koja rezultiraju u porastu kapitala, a koji ne
predstavlja porast po osnovu doprinosa uesnika u kapitalu.
drava Nacionalna, regionalna ili lokalna uprava.
dravna davanja Pomo drave u obliku prenosa resursa subjektu u zamjenu za prolo ili budue
ispunjenje odreenih uslova koji se odnose na poslovne aktivnosti subjekta.
dravni planovi (primanja Planovi primanja zaposlenih uspostavljeni zakonom radi pokrivanja svih subjekata (ili
zaposlenih) svih subjekta odreene kategorije, na primjer iz odreene privredne grane) i upravljani
od strane nacionalne ili lokalne vlasti ili drugog tijela (na primjer nezavisna agencija
osnovana posebno za tu svrhu) koje nije pod kontrolom niti uticajem izvjetajnog subjekta.
efektivna kamatna stopa Stopa koja tano diskontira procijenjene budue novane isplate ili primanja tokom
oekivanog vijeka finansijskog instrumenta ili, gdje je prikladno, tokom kraeg perioda,
na neto knjigovodstveni iznos finansijskog sredstva ili finansijske obaveze.
efektivnost zatite Stepen do koga se promijene fer vrijednosti ili tokova novca zatiene stavke, koje
su pripisive riziku zatite, kompenziraju sa promjenama fer vrijednosti ili tokovima
novca instrumenta zatite.
fer (istinita) prezentacija Istinito predstavljanje efekata transakcija, ostalih dogaaja i okolnosti u skladu sa
definicijama i kriterijumima priznavanja za imovinu, obaveze, prihode i rashode.
fer vrijednost Iznos za koji se sredstvo moe razmijeniti, obaveza izmiriti ili dodijeljeni instrument
kapitala razmijeniti izmeu obavijetenih, voljnih strana u okviru nezavisne
transakcije.
fer vrijednost umanjena za Iznos koji se moe dobiti prodajom nekog sredstva ili jedinice koja generie novac
trokove prodaje u nezavisnoj transakciji izmeu obavijetenih, voljnih strana, umanjen za trokove
otuenja.
finansijska obaveza Obaveza koja je:
(a) ugovorna obaveza:
(i) davanja novca ili drugog finansijskog sredstva drugom subjektu; ili
(ii) razmjenjivanja finansijskih sredstava ili finansijskih obaveza s drugim
subjektom prema uslovima koji su potencijalno nepovoljni za subjekt; ili
(b) ugovor koji e biti ili moe biti izmiren subjektovim vlastitim instrumentima
kapitala i:
(i) za koji subjekt jeste ili moe biti obavezan da dostavi promjenljiv
broj vlastitih instrumenata kapitala, ili
(ii) koji e biti ili moe biti izmiren drugaiije a ne razmjenom fiksne sume
novca ili drugog finansijskog sredstva za fiksni broj subjektovih
vlastitih instrumenata kapitala. Za ovu potrebu subjektovi vlastiti
instrumenti kapitala ne ukljuuju instrumente koji su sami po sebi
ugovori za budue primanje ili davanje vlastitih instrumenata
kapitala subjekta.
152
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
finansijska pozicija Odnos sredstava, obaveza i kapitala subjekta, kako je izvijeteno u izvjetaju o
finansijskoj poziciji.
finansijske aktivnosti Aktivnosti koje rezultiraju promjenama veliine i sastava kapitala i dugova subjekta.
finansijski instrument Ugovor na osnovu koga nastaje finansijsko sredstvo jednog subjekta i finansijska
obaveza ili instrument kapitala drugog subjekta.
finansijski izvjetaji Struktuirana prezentacija finansijske pozicije, finansijskih performansi i tokova novca
subjekta.
finansijski izvjetaji ope Finansijski izvjetaji usmjereni ka opim potrebama za finansijskim informacijama
namjene irokog kruga korisnika koji nisu u poloaju da zahtijevaju izvjetaje pripremljene radi
zadovoljenja njihovih specifinih potreba za informacijama.
finansijski najam Najam kojim se prenose sutinski svi rizici i koristi povezani sa vlasnitvom nad
nekim sredstvom. Pravo svojine se na kraju moe ali ne mora prenijeti. Najam koji nije
finansijski najam je poslovni najam.
finansijsko sredstvo Svako sredstvo koje je:
(a) novac;
(b) instrument kapitala drugog subjekta;
(c) ugovorno pravo:
(i) na primanje novca ili drugog finansijskog sredstva od drugog
subjekta; ili
(ii) razmjene finansijskih sredstava ili finansijskih obaveza s drugim
subjektom pod uslovima koji su potencijalno povoljni za subjekt; ili
(d) ugovor koji e biti ili moe biti izmiren subjektovim vlastitim instrumentima
kapitala i:
(i) po kome subjekt jeste ili moe biti obavezan da primi promjenljiv broj
subjektovih vlastitih instrumenata kapitala; ili
(ii) koji e biti ili moe biti izmiren drugaije a ne razmjenom fiksnog iznosa
novca ili drugog finansijskog sredstva za fiksni broj subjektovih vlastitih
instrumenata kapitala. Za ovu potrebu subjektovi vlastiti instrumenti
kapitala ne ukljuuju instrumente koji su sami po sebi ugovori za budue
primanje ili davanje subjektovih vlastitih instrumenata kapitala.
finansiranje/obezbjeenje Doprinosi koje subjekt i ponekad njegovi zaposleni uplauju nekom subjektu, ili fondu,
sredstava (za primanja po koji je pravno odvojen od izvjetajnog subjekta i iz kojeg se isplauju primanja zaposlenih.
prestanku zaposlenja)
funkcionalna valuta Valuta primarnog ekonomskog okruenja u kojem subjekt posluje.
goodwill Budue ekonomske koristi proistekle od imovine koja se ne moe pojedinano
identifikovati i odvojeno priznati.
greke Izostavljeni ili pogreno iskazani podaci u finansijskim izvjetajima subjekta za jedan
ili vie ranijih perioda proizali iz neupotrebljavanja ili pogrene upotrebe pouzdanih
informacija koje:
(a) su bile dostupne kada su finansijski izvjetaji za te periode bili odobreni za
izdavanje, i
(b) za koje se moglo razumno oekivati da budu prikupljene i uzete u obzir pri
sastavljanju i prezentaciji tih finansijskih izvjetaja.
grupa Matica (matini subjekt) i svi njeni zavisni subjekti.
gubitak od umanjenja Iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstva prevazilazi (a) u sluaju zaliha,
vrijednosti prodajnu vrijednost umanjenu za trokove dovrenja i prodaje ili (b) u sluaju druge
imovine, fer vrijednost umanjenu za trokove prodaje.
imputirana kamatna stopa Jasnije odrediva stopa od sljedeih:
(a) pretena stopa za slian instrument emitenta sa slinim kreditnim rejtingom,
ili
(b) kamatna stopa kojom se diskontira nominalni iznos tog instrumenta na tekuu
prodajnu cijenu za gotovinu robe ili usluga.

IFRS Foundation 153
MSFI za MSS2015.
inkrementalna kamatna Kamatna stopa koju bi najmoprimac morao da plati za slian najam ili, ako se ona ne moe
stopa pozajmljivanja za utvrditi, stopa koja bi na poetku perioda trajanja najma teretila korisnika u sluaju
najmoprimca pozajmljivanja sredstva na slian rok i sa slinim garancijama za kupovinu sredstva.
inostrano poslovanje Subjekt koji je zavisni subjekt, pridrueni subjekt, zajedniki potuhvat ili podrunica
izvjetajnog subjekta, ije aktivnosti su bazirane ili se provode u zemlji ili valuti osim zemlje
ili valute izvjetajnog subjekta.
instrument zatite
Za svrhe specijalnog raunovodstva zatite za MSS prema Odjeljku 12 ovog Standarda,
instrument zatite je finansijski instrument koji ispunjava sve navedene uslove:
(a) to je swap kamatne stope, swap strane valute, forvard ugovor o razmjeni
strane valute ili forvard ugovor o razmjeni robe za koji se oekuje da je
visoko efektivan u kompenziranju rizika identifikovanog u paragrafu 12.17
koji je naznaen kao rizik koji je predmet zatite.
(b) ukljuuje stranu koja je eksterna u odnosu na izvjetajni subjekt (odnosno
eksterna strana za grupu, segment ili pojedinani subjekt o kome se izvjetava).
(c) vjerovatni iznos je jednak naznaenom iznosu glavnice ili vjerovatnom iznosu
zatiene stavke.
(d) ima odreen datum dospijea koji nije kasniji od
(i) datuma dospijea finansijskog instrumenta koji je predmet zatite,
(ii) oekivanog datuma izmirenja obaveze nabavke ili prodaje robe,
ili
(iii) nastanka veoma vjerovatne predviene transakcije strane valute ili
robe ija se zatita vri.
(e) nema obiljeja plaanja unaprijed, prijevremenog raskida ili produenja.
Subjekt koji izabere da primjenjuje MRS 39 za raunovodstvo finansijskih instrumenata
primjenjuje definiciju instrumenta zatite iz tog standarda umjesto ove definicije.
intrinzina (unutranja) Razlika izmeu fer vrijednosti dionica na koju druga strana ima (uslovno ili bezuslovno)
vrijednost pravo upisivanja ili pravo primanja i cijene (ukoliko je ima) ovih dionica koja se zahtijeva
od druge strane (ili e se zahtijevati). Na primjer dionika opcija sa izvrnom cijenom od
15 NJ, za dionicu sa fer vrijednou od 20 NJ, ima unutranju vrijednost od 5 NJ.
istraivanje Originalno i planirano istraivanje poduzeto u cilju sticanja novog naunog ili tehnikog
znanja ili razumijevanja.
izvedena obaveza Obaveza koja proizilazi iz aktivnosti subjekta kada je:
(a) putem ustanovljenog modela prethodne prakse, objavljenih politika ili
dovoljno konkretnih tekuih izjava, subjekt nagovijestio drugim stranama da
e prihvatiti odreene obaveze, i
(b) kao rezultat toga, subjekt je izazvao opravdano oekivanje drugih strana da e
ispuniti te obaveze.
izvjetaj o finansijskoj Finansijski izvjetaj koji prikazuje odnos imovine, obaveza i kapitala subjekta na
poziciji odreeni datum (takoe se naziva bilans stanja).
izvjetaj o promjenama na Finansijski izvjetaj koji prikazuje dobit ili gubitak za period, stavke prihoda i rashoda
kapitalu priznate direktno u kapitalu tokom perioda, efekte promjena raunovodstvenih
politika i korekcija greaka priznatih u periodu i (u zavisnosti od oblika izvjetaja
o promjenama na kapitalu koji je odabrao subjekt) iznos transakcija sa vlasnicima
kapitala koji djeluju u svojstvu vlasnika kapitala tokom perioda.
izvjetaj o dobiti i zadranoj Finansijski izvjetaj koji prikazuje dobit ili gubitak i promjene nerasporeene dobiti za
zaradi period.
izvjetaj o novanim Finansijski izvjetaj koji obezbjeuje informacije o promjenama u novcu i novanim
tokovima ekvivalentima subjekta za period, odvojeno prikazujui promjene iz poslovnih,
ulagakih i finansijskih aktivnosti tokom perioda.
154
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
izvjetaj o sveoguhvatnoj Finansijski izvjetaj koji prikazuje sve stavke prihoda i rashoda priznate u periodu,
dobiti ukljuujui one stavke priznate pri odreivanju dobiti ili gubitka (to je podzbir u
izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti) i stavke ostale sveobuhvatne dobiti. Ukoliko subjekt
odlui da prezentira i bilans uspjeha i izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvjetaj o
sveobuhvatnoj dobiti poinje sa dobitim ili gubitkom i zatim prikazuje stavke ostale
sveobuhvatne dobiti.
izvjetajni datum Krajnji datum poslednjeg perioda na koji se odnose godinji ili periodini finansijski
izvjetaji.
izvjetajni period Period na koji se odnose finansijski izvjetaji ili periodini finansijski izvjetaj.
javna odgovornost Subjekt ima javnu odgovornost ako:
se njegovim dunikim ili instrumentima kapitala trguje na javnom tritu ili je u
procesu izdavanja takvih instrumenata za trgovanje na javnom tritu (domae ili strane
berze ili organizovanim neslubenim tritima (over-the-counter market) ukljuujui
lokalna i regionalna trita), ili
dri imovinu u fiducijarnom svojstvu za iru grupu vanjskih strana kao jednu od svojih
primarnih djelatnosti.
javno utrivi (duniki ili Instrumenti kojima se trguje ili su u procesu izdavanja radi trgovanja na javnom tritu
instrumenti kapitala) na javnom tritu (domae ili strane berze ili organizovanim neslubenim tritima
ukljuujui lokalna i regionalna trita).
jedinica koja generie novac Najmanja prepoznatljiva grupa sredstava koja generie prilive novca koji su uglavnom
nezavisni od priliva novca drugih sredstava ili grupa sredstava.
kamatna stopa sadrana u Diskontna stopa koja na poetku najma izjednaava ukupnu sadanju vrijednost (a)
najmu minimalnih plaanja najma i (b) negarantovanog ostatka vrijednosti sa zbirom (i) fer
vrijednosti iznajmljenog sredstva i (ii) svih poetnih direktnih trokova najmodavca.
kapital (osnovni) Preostalo uee u imovini subjekta poslije odbuzimanja svih njegovih obaveza.
klasa (grupa) sredstava Grupisanje sredstava sline prirode i upotrebe u poslovanju subjekta.
knjigovodstveni iznos Iznos po kom se sredstvo (imovina) ili obaveze priznaju u izvjetaju o finansijskom
poloaju.
komponenta subjekta Poslovanje i novani tokovi koji se jasno mogu, za svrhe poslovanja i fmansijskog
izvjetavanja, izdvojiti od ostatka subjekta.
konsolidovani finansijski Finansijski izvjetaji matice i zavisnog subjekta koji su prezentirani kao izvjetaji
izvjetaji jedinstvenog ekonomskog subjekta.
kontrola (nad subjektom) Mo upravljanja finansijskim i poslovnim politikama subjekta sa ciljem ostvarenja
koristi od njegovih djelatnosti.
koristan vijek trajanja Period tokom kojeg se oekuje da sredstvo bude raspoloivo subjektu za koritenje ili
broj proizvedenih ili slinih jedinica koje subjekt oekuje da e ostvariti koritenjem
tog sredstva.
kumulirajue naknade za Nadoknaena odsustva koja se prenose i mogu da budu iskoritena u buduim periodima
vrijeme odsustva ako pravo sadanjeg perioda nije iskoriteno u potpunosti.
mali i srednji subjekti Subjekti koji:
(a) nemaju javnu odgovornost, i
(b) objavljuju finansijske izvjetaje ope namjene za eksterne korisnike.
Subjekt ima javnu odgovornost ukoliko:
podnosi, ili je u procesu podnoenja, svojih finansijskih izvjetaja komisiji za
vrijednosne papire ili drugoj regulatornoj organizaciji, za potrebe izdavanja bilo koje klase
instrumenata na javnom tritu, ili
dri imovinu u fiducijarnom svojstvu za iru grupu vanjskih strana kao jedan od svojih
primarnih poslova. Ovo je tipino sluaj sa bankama, kreditnim unijama, osiguravajuim
drutvima, brokerima/dilerima vrijednosnih papira, uzajamnim fondovima i investicionim
bankama.
manjinski interes Kapital u zavisnom subjektu koji nije, direktno ili indirektno, pripisiv matici.
matica (matini subjekt) Subjekt koji ima jedan ili vie zavisnih subjekta.

IFRS Foundation 155
MSFI za MSS2015.
meunarodni standardi Standardi i Tumaenja usvojeni od strane Odbora za meunarodne raunovodstvene

finansijskog izvjetavanja standarde (IASB). Oni obuhvataju:
(MSFI)
(a) Meunarodne standarde finansijskog izvjetavanja;
(b) Meunarodne raunovodstvene standarde; i
(b) Tumaenja koja je dao Komitet za tumaenja Meunarodnih standarda
finansijskog izvjetavanja (IFRIC) ili raniji Stalni komitet za tumaenja (SIC).
meuperiod Period finansijskog izvjetavanja koji je krai od cijele finansijske godine.
metod efektivne kamate Metod obrauna amortizovanog troka finansijskog sredstva ili finansijske obaveze
(ili grupe finansijskih sredstava ili finansijskih obaveza) i raspodjele prihoda od kamate
ili rashoda od kamate tokom relevantnog perioda.
metod projektovane Metod aktuarskog vrednovanja koji posmatra svaki period pruanja usluga (rada) kao
kreditne jedinice razlog nastanka dodatne jedinice prava na primanja i mjeri tu jedinicu odvojeno radi
utvrivanja konane obaveze (ponegdje poznat kao metod obraunavanja primanja
srazmjerno tokom procesa rada ili kao metod primanja prema godinama slube/radnog
staza).
minimalna plaanja najma Plaanja za vrijeme trajanja najma koja je najmoprimac obavezan ili moe biti
obavezan da vri, iskljuujui potencijalnu rentu, trokove usluga i poreze koje treba
plaati najmodavac i koje se refundiraju najmodavcu, zajedno sa:
(a) za najmoprimca, svim iznosima garantiranim od strane zajmoprimca ili
strane koja je povezana s najmoprimcem; ili
(b) za najmodavca, svakom preostalom vrijednou garantiranom najmodavcu
od strane:
(i) najmoprimca;
(ii) strane koja je povezana s najmoprimcem; ili
(iii) tree strane koja nije povezana s najmodavcem i koja je finansijski
sposobna da ispuni obaveze u skladu s garancijom.
Meutim, ako najmoprimac ima opciju da kupi imovinu po cijeni za koju se oekuje
da bude dovoljno nia od fer vrijednosti na datum na koji opcija postane izvriva
da bi bilo razumno izvjesno, prilikom zasnivanja najma, da e se ta opcija izvriti,
minimalna plaanja najma se sastoje od minimalnih plaanja plativih u trajanju najma
do oekivanog datuma izvrenja ove opcije kupnje i plaanja koje je potrebno da bi
se ona izvrila.
Proces utvrivanja monetarnih iznosa po kojima elementi finansijskih izvjetaja treba
mjerenje da se priznaju i vode u izvjetaju o finansijskoj poziciji i izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti.
monetarne stavke Novane jedinice koje se dre i imovina i obaveze koje e biti primljene ili plaene u
fiksnom ili utvrdivom broju novanih jedinica.
nadoknadivi iznos Fer vrijednost sredstva (ili jedinice koja generie novac) umanjena za trokove prodaje
ili njegova upotrebna vrijednost, u zavisnosti koja je od ovih vrijednosti vea.
najam Sporazum po kome najmodavac prenosi na najmoprimca pravo koritenja sredstva za
dogovoreni vremenski period u zamjenu za plaanje ili niz plaanja.
neizvodljivo Primjena nekog zahtjeva je neizvodljiva ako ga subjekt ne moe primijeniti i nakon svih
razumnih napora da to uini.
nekretnine, postrojenja i Materijalna sredstva:
oprema
(a) koja se dre za koritenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci dobara ili
usluga, za iznajmljivanje drugima, za ulaganje ili za administrativne svrhe; i
(b) za koja se oekuje da e se koristiti due od jednog perioda.
156
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
nematerijalna imovina Nemonetarno sredstvo koje se moe identifikovati, bez fizike substance. Takva
imovina se moe identifikovati kada je:
(a) odvojiva, odnosno mogue je odvojiti ili odijeliti od subjekta i prodati, prenijeti,
licencirati, iznajmiti ili razmijeniti, bilo zasebno ili zajedno sa povezanim
ugovorom, imovinom ili obavezom, ili
(a) nastala iz ugovornih ili drugih zakonskih prava, bez obzira da li su ta prava
prenosiva ili odvojiva od subjekta ili od drugih prava ili obaveza.
neto ulaganje u najam Bruto ulaganje u najam diskontovano po kamatnoj stopi sadranoj u najmu.
novac Novac obuhvata gotovinu i depozite po vienju.
novani ekvivalenti Kratkorona, visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo pretvoriti u poznate iznose
novca i koje su pod beznaajnim rizikom promjene vrijednosti.
novani tokovi Prilivi i odlivi novca i novanih ekvivalenata.
obaveza Sadanja obaveza subjekta proizala iz prolih dogaaja, za ije se izmirenje oekuje da
e rezultirati u odlivu resursa koji predstavljaju ekonomske koristi iz subjekta.
obaveza za definisana Sadanja vrijednost bez oduzimanja bilo kog sredstva plana, oekivanih buduih plaanja
primanja (sadanja neophodnih za izmirenje obaveze nastale po osnovu usluga zaposlenog u tekuem i
vrijednost) prethodnim periodima.
obaveza za definisano Sadanja vrijednost obaveze za definisano primanje na izvjetajni datum minus fer
primanje vrijednost sredstava plana na izvjetajni datum (ako postoje) iz kojih e te obaveze biti
direktno izmirene.
obaveze po osnovu zajmova Finansijske obaveze koje nisu kratkoronih obaveze prema dobavljaima pod
(kredita) uobiajenim kreditnim uslovima.
obraunska osnova Efekti transakcija i drugih dogaaja se priznaju onda kada se dogode (a ne kada se novac
raunovodstva ili novani ekvivalenti prime ili isplate) i evidentiraju se u raunovodstvenoj evidenciji i
o njima se izvjetava u finansijskim izvjetajima perioda na koje se odnose.
odbitne privremene razlike Privremene razlike koje e rezultirati u iznosima koji su odbitni pri utvrivanju
oporezive dobiti (poreznog gubitka) buduih perioda kada se knjigovodstveni iznos
imovine ili obaveze naplati ili izmiri.
odloena porezna sredstva Iznosi poreza na dobit nadoknadivi u buduim periodima u pogledu:
(a) odbitnih privremenih razlika;
(b) neiskoritenih poreznih gubitaka prenijetih na naredni period; i
(c) neiskoritenih poreznih kredita prenijetih na naredni period.
odloene porezne obaveze Iznosi poreza na dobit plativog u buduim periodima u pogledu oporezivih
privremenih razlika.
odloeni porez Plativ (povrativ) iznos poreza na dobit koji se odnosi na oporezivu dobit (porezni
gubitak) za budue izvjetajne periode kao rezultat prolih transakcija ili dogaaja.
odvojeni finansijski Izvjetaji koje prezentira subjekt, u kojima je subjekt mogao izabrati, u skladu s
izvjetaji paragrafima 9.259.26, da iskae svoja ulaganja u zavisne subjekte, zajedniki
kontrolirane subjekte i pridruene subjekte ili po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za
umanjenje vrijednosti, po fer vrijednosti s promjenama fer vrijednosti priznatim u dobiti
ili gubitku, ili primjenom metoda kapitala u skladu s procedurama iz paragrafa 14.8.
oporeziva dobit (porezni Dobit (gubitak) za izvjetajni period po kojem su porezi na dobit plativi (nadoknadivi),
gubitak) odreen u skladu sa propisima utvrenim od strane poreznih vlasti. Oporeziva dobit
je jednaka oporezivom prihodu umanjenom za iznose koji su odbitne stavke od
oporezivog prihoda.
oporezive privremene Privremene razlike koje e rezultirati u oporezive iznose pri utvrivanju oporezive
razlike dobiti (poreznog gubitka) buduih perioda kada se knjigovodstveni iznos imovine ili
obaveze naplati ili izmiri.
opreznost Ukljuivanje stepena opreza pri prosuivanjima potrebnim za procjene koje se
zahtijevaju u uslovima neizvjesnosti, tako da imovina ili prihodi nisu precijenjeni, a
obaveze ili rashodi nisu potcijenjeni.

IFRS Foundation 157
MSFI za MSS2015.
ostala sveobuhvatna dobit Stavke prihoda i rashoda (ukljuujui prilagoavanja zbog reklasifikacije) koje nisu
priznate u dobiti ili gubitku kako se zahtijeva ili dozvoljava ovim Standardom.
ostatak vrijednosti/ Procijenjeni iznos koje bi subjekt primio danas ako bi otuio sredstvo, nakon odbijanja
rezidualna vrijednost procijenjenih trokova otuenja i pod pretpostavkom da je sredstvo ve na kraju svog
(nekog sredstva) korisnog vijeka i u stanju koje se oekuje na kraju njegovog korisnog vijeka.
otpremnine Primanja zaposlenih plativa kao rezultat ili:
(a) odluke subjekta da prekine zaposlenje nekog zaposlenog prije normalnog
datuma penzionisanja, ili
(a) odluke zaposlenog da dobrovoljno prihvati da je viak u zamjenu za ta primanja.
performance (uspjenost) Odnos prihoda i rashoda subjekta, kako su prikazani u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti.
periodini finansijski Finansijski izvjetaj koji sadri bilo kompletan set finansijskih izvjetaja ili saeti set
izvjetaj finansijskih izvjetaja za meuperiod.
izvjetajna valuta Valuta u kojoj se prezentiraju finansijski izvjetaji.
planovi (primanja) vie Planovi definisanih doprinosa (koji nisu dravni planovi) ili planovi definisanih
poslodavaca primanja (koji nisu dravni planovi) kojim se:
(a) udruuju sredstva razliitih subjekta koji nisu pod zajednikom kontrolom i
(b) koriste ta sredstva radi davanja primanja zaposlenima iz vie od jednog subjekta
tako to su nivoi doprinosa i primanja odreeni bez obzira na to koji subjekt
zapoljava zaposlene o kojima je rije.
planovi definisanih Planovi primanja po prestanku zaposlenja prema kojima subjekt plaa fiksne doprinose
doprinosa odvojenom subjektu (fondu) i nee imati zakonsku niti izvedenu obavezu plaanja
daljih doprinosa ili direktnih plaanja primanja zaposlenima ako taj fond ne dri dovoljno
sredstava za isplatu svih primanja zaposlenih koja se odnose na njihov rad u tekuem i
prethodnim periodima.
planovi definisanih Planovi primanja po prestanku zaposlenja osim planova definisanih doprinosa.
primanja
planovi primanja po Formalni ili neformalni aranmani prema kojima neki subjekt obezbjeuje primanja po
prestanku zaposlenja prestanku zaposlenja jednom ili vie zaposlenih.
poduhvatnik Strana u zajednikom poduhvatu koja ima zajedniku kontrolu nad tim zajednikim
poduhvatom.
poljoprivredna djelatnost Upravljanje od strane subjekta biolokom transformacijom biolokih sredstava za prodaju,
u poljoprivredne proizvode ili za stvaranje dodatnih biolokih sredstava.
poljoprivredni proizvod Ubrani (ponjeveni) proizvod od biolokih sredstava datog subjekta.
porezna osnovica Porezna osnovica imovine ili obaveze je iznos koji se pripisuje toj imovini ili obavezi u
porezne svrhe.
porezni rashod Zbirni iznos ukljuen u ukupnu sveobuhvatnu dobit ili kapital za izvjetajni period u vezi sa
tekuim i odloenim porezom.
porez na dobit Svi domai i inostrani porezi koji se zasnivaju na oporezivoj dobiti. Porez na dobit takoe
ukljuuje poreze, kao to su porezi po odbitku, koje plaa zavisni subjekt, pridrueni
subjekt ili zajedniki poduhvat pri raspodjeli izvjetajnom subjektu.
poslovanje Integrisani skup djelatnosti i sredstava (imovine) koji se vre i kojima se upravlja u svrhu
obezbjeenja:
(a) prinosa investitorima, ili
(b) niih trokova ili drugih ekonomskih koristi direktno i srazmjerno donosiocima
politike ili uesnicima.
Poslovanje se obino sastoji od ulaznih elemenata (inputa), procesa primijenjenih na
inpute i proisteklih izlaznih elemenata (outputa) koji se koriste, ili e se koristiti, za
stvaranje prihoda. Ukoliko je prisutan goodwill u prenesenom skupu djelatnosti i
sredstava (imovine), pretpostavlja se da preneseni skup jeste poslovanje.
poslovno spajanje Spajanje odvojenih subjekta ili poslovanja u jedan izvjetajni subjekt.
poslovne aktivnosti Glavne aktivnosti kojima se stvaraju prihodi subjekta i druge aktivnosti koje nisu
ulagake aktivnosti ili finansijske aktivnosti.
158
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
poslovni najam Najam kojim se sutinski ne prenose svi rizici i koristi po osnovu vlasnitva. Najam
koji nije poslovni najam predstavlja finansijski najam.
poslovni segment Poslovni segment je ona komponenta nekog subjekta:
(a) koja sudjeluje u poslovnim aktivnostima od kojih moe zaraditi prihode
i napraviti rashode (ukljuujuci i prihode i rashode vezane za transakcije sa
drugim komponentama istog subjekta);
(b) ije poslovne rezultate redovno pregleda glavni izvrilac sa pravom odluivanja
da bi donosio odluke o resursima koji se dodjeljuju tom segmentu i da bi ocijenio
njegovu uspjenost; i
(c) za koji su dostupne posebne finansijske informacije.
potencijalna obaveza (a) Mogua obaveza koja nastaje iz prolih dogaaja i ije postojanje e biti
potvreno samo nastankom ili odsustvom jednog ili vie neizvijesnih buduih
dogaaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom subjekta, ili
(b) sadanja obaveza koja nastaje iz prolih dogaaja, ali nije priznata jer:
(i) nije vjerovatno da e odliv resursa koji predstavljaju ekonomske
koristi biti zahtijevan za izmirenje obaveze, ili
(ii) iznos obaveze ne moe se izmjweriti dovoljno pouzdano.
potencijalno sredstvo Mogua imovina koja nastaje po osnovu prolih dogaaja i ije postojanje e biti
(imovina) potvreno jedino nastankom ili nenastankom jednog ili vie neizvijesnih buduih
dogaaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom subjekta.
pouzdanost Kvalitet informacije koji je ini osloboenom od znaajnih greaka i predrasuda i
predstavlja vjerodostojno ono sto bi ta informacija ili podrazumijevalo da predstavlja
ili to bi se razumno oekivalo da predstavlja.
povezana strana Povezana strana je pojedinac ili subjekt koji je povezan sa subjektom koji priprema
svoje finansijske izvjetaje (izvjetajni subjekt).
(a) Pojedinac ili bliski lan porodice tog pojedinca je povezan sa izvjetajnim
subjektom ako:
(i) je lan kljunog rukovodeeg osoblja izvjetajnog subjekta ili
njegovog matinog subjekta;
(ii) ima kontrolu ili zajedniku kontrolu nad izvjetajnim subjektom; ili
(iii) ima znaajan uticaj nad izvjetajnim subjektom.
(b) Subjekt je povezan sa izvjetajnim subjektom ako postoji bilo koja od
navedenih situacija:
(i) subjekt i izvjetajni subjekt su lanovi iste grupe (to znai da su svi
matini, zavisni i pridrueni subjekti povezane strane).
(ii) jedan subjekt je pridrueni subjekt ili zajedniki poduhvat drugog
subjekta (ili pridrueni subjekt ili zajedniki poduhvat lana grupe u
kojoj je drugi subjekt lan).
(iii) oba subjekta su zajedniki poduhvat istog treeg subjekta.
(iv) jedan subjekt je zajedniki poduhvat treeg subjekta, a drugi subjekt
je pridrueni subjekt treeg subjekta.
(v) subjekt je plan primanja po prestanku zaposlenja zaposlenih ili
u izvjetajnom subjektu ili subjektu povezanom sa izvjetajnim
subjektom. Ukoliko je sam izvjetajni subjekt takav plan, poslodavci
koji sponzoriu plan su povezane strane izvjetajnog subjekta.
(vi) subjekt je pod kontrolom ili zajednikom kontrolom pojedinca pod
(a).
(vii) subjekt, ili bilo koji lan grupe koje je dio, prua usluge kljunog
rukovodeeg osoblja izvjetajnom subjektu ili matinom subjektu
izvjetajnog subjekta.
(viii) pojedinac identifikovan pod (a)(ii) ima znaajan uticaj nad subjektom
ili je lan kljunog rukovodeeg osoblja subjekta (ili matice
subjekta).

IFRS Foundation 159
MSFI za MSS2015.
pravovremenost Obezbjeivanje informacija u finansijskim izvjetajima unutar vremenskog okvira za

odluivanje
predviena transakcija Neizvrena, ali predviena budua transakcija.
prekinuto poslovanje Komponenta subjekta koja je otuen ili klasifikovana kao ona koja se dri radi prodaje i:
(a) predstavlja odvojenu veu liniju poslovanja ili geografsku oblast poslovanja,
(b) dio je jedinstvenog koordiniranog plana za otuenje odvojene vee linije
poslovanja ili geografske oblasti poslovanja, ili
(c) je zavisni subjekt steen samo radi dalje prodaje.
prestanak priznavanja Uklanjanje prethodno priznatog sredstva ili obaveze iz izvjetaja o finansijskom poloaju
subjekta.
pridrueni subjekt Subjekt, ukljuujui nekorporativni subjekt kao to je partnerstvo, u kojem investitor
ima znaajan uticaj, a koji nije ni zavisni subjekt niti uee u zajednikom poduhvatu.
prihod Bruto priliv ekonomskih koristi tokom perioda proizqaao iz redovnih djelatnosti
subjekta kad taj priliv rezultira poveanjem kapitala, a koji ne predstavlja porast po
osnovu doprinosa uesnika u kapitalu.
primanja po prestanku Primanja zaposlenih (osim otpremnina) koja su plativa po prestanku zaposlenja.
zaposlenja
primanja zaposlenih Svi oblici naknada koje subjekt daje u razmjenu za usluge zaposlenih.
privremene razlike Razlike izmeu knjigovodstvenog iznosa imovine ili obaveze u izvjetaju o finansijskom
poloaju i njene porezne osnovice.
priznavanje Proces unoenja u izvjetaj o finansijskoj poziciji ili u izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti neke
stavke koja zadovoljava definiciju elementa i zadovoljava sljedee kriterije:
(a) vjerovatno je da e budue ekonomske koristi u vezi sa tom stavkom tei ka ili
iz subjekta; i
(a) stavka ima troak ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti.
promjena raunovodstvene Korigovanje knjigovodstvene vrijednosti sredstva ili obaveze ili iznosa periodinog
procjene troenja sredstva, koje proizilazi iz procjene sadanjeg stanja sredstava i obaveza i sa
njima povezanih oekivanih buduih koristi i obaveza. Promjene u raunovodstvenim
procjenama proizilaze iz novih informacija ili novih dogaanja i, shodno tome, nisu
ispravke greaka.
prospektivna primena Primjena nove raunovodstvene politike na transakcije, druge dogaaje i okolnosti
(promjene raunovodstvene nastale nakon datuma promjene politike.
politike)
puni (kompletni) MSFI Meunarodni standardi finansijskog izvjetavanja [MSFI] koji nisu MSFI za MSS.
raunovodstvena dobit Profit ili gubitak perioda prije odbitka poreznog rashoda.
raunovodstvene politike Specifina naela, osnove, konvencije, pravila i prakse koje subjekt primjenjuje pri
sastavljanju i prezentaciji finansijskih izvjetaja.
rashodi Smanjenje ekonomskih koristi tokom izvjetajnog perioda u obliku odliva ili umanjivanja
sredstava (imovine) ili nastanka obaveza, to rezultira u smanjenju kapitala, a koje nije
smanjenje po osnovu raspodjele uesnicima u kapitalu.
razumljivost Kvalitet informacije na nain da je ini razumljivom korisnicima koji imaju razumno
znanje o poslovanju i ekonomskim aktivnostima i raunovodstvu, kao i volju da
prouavaju informacije sa razumnom marljivosu.
razvoj Primjena rezultata istraivanja ili drugog znanja na planiranje ili dizajniranje za
proizvodnju novih ili znaajno poboljanih materijala, ureaja, proizvoda, procesa,
sistema ili usluga prije poetka komercijalne proizvodnje ili koritenja.
relevantnost Kvalitet informacije koji joj dozvoljava da utie na ekonomske odluke korisnika time
to im pomae da procijene prole, sadanje ili budue dogaaje ili potvrde ili isprave
prethodne svoje procjene.
retroaktivna primjena Primjenjivanje nove raunovodstvene politike na transakcije, dogaaje i okolnosti kao
(promjene raunovodstvene da je ta politika bila primenjivana oduvijek.
politike)
160
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
rezervisanje Obaveza sa neizvijesnim rokom dospijea ili iznosom.

rok sticanja Rok u kojem se svi odreeni uvjeti sticanja iz aranmana plaanja po osnovu dionica
trebaju ispuniti.
Tekua procjena sadanje diskontovane vrijednosti buduih neto novanih tokova u
sadanja vrijednost
uobiajenom toku poslovanja.
sloeni finansijski Finansijski instrument koji iz perspektive emitenta, sadri istovremeno i elemente
instrument obaveze i elemente kapitala
sredstvo plana (primanja (a) sredstva koja se dre u dugoronom fondu za primanja zaposlenih, i
zaposlenih)
(b) polise osiguranja koje se tiu istih.
sredstvo (imovina) Sredstvo (imovina) je resurs koji subjekt kontrolie kao rezultat prolih dogaaja i od
kojeg se oekuje priliv buduih ekonomskih koristi u subjekt.
stalnost poslovanja Subjekt je pod staalnim poslovanjem osim ako uprava ili namjerava da likvidira subjekt
ili prekine poslovanje ili nema drugu alternativu nego da to uini.
steena primanja Primanja na koja pravo nije uslovljeno kontinuiranim zaposlenjem, u skladu sa
uslovima plana penzijskih primanja.
sticanje prava Stei pravo. Shodno aranmanu plaanja po osnovu dionica, pravo druge strane da
primi novac, druga sredstva ili instrumente kapitala subjekta koji se stie, kad to
pravo druge strane nije vie uslovljeno zadovoljenjem uslova sticanja.
subjekt koji prvi put Subjekt koji prezentira svoje prve finansijske izvjetaje usklaene sa MSFI za MSS,
primenjuje MSFI za MSS bez obzira da li je njegov prethodni raunovdostveni okvir bio puni MSFI ili drugi set
raunovodstvenih standarda.
sutinski vaei Porezne stope se smatraju sustinski vaeim kada budui dogaaji zahtijevani od strane
procesa usvajanja ne mijenjaju ishod.
tetni ugovor Ugovor po kome neizbjeni trokovi ispunjenja obaveza prema ugovoru prevazilaze
ekonomske koristi za koje se oekuje da e se primiti prema tom ugovoru.
tekui porez Iznos poreza na dobit koji je plativ (povrativ) u odnosu na oporezivu dobit (porezni
gubitak) za tekui period ili prole izvjetajne periode.
transakcija plaanja po Transakcija u kojoj:
osnovu dionica
(a) subjekt dobija robe ili usluge od dobavljaa tih roba ili usluga (ukljuujui
zaposlenog) u aranmanu plaanja po osnovu dionica; ili
(b) za subjekt nastane obaveza da izmiri transakciju s dobavljaem u aranmanu
plaanja po osnovu dionica kada drugi subjekt iz grupe dobije te robe ili
usluge.
transakcija plaanja na Transakcija plaanja na osnovu dionica u kojoj subjekt:
osnovu dionica koja se
(a) dobija proizvode ili usluge kao naknadu za njegove sopstvene instrumente
izmiruju kapitalom
kapitala (ukljuujui dionice ili dionike opcije); ili
(b) dobija robe ili usluge ali nema obavezu da izmiri transakciju s dobavljaem.
transakcija plaanja po Transakcija plaanja na osnovu dionica u kojoj subjekt stie proizvode ili usluge uz
osnovu dionica koja se obavezu prenosa novca ili drugih sredstava dobavljau proizvoda ili usluga u iznosu
izmiruju novcem zasnovanom na cijeni (ili vrijednosti) instrumenata kapitala (ukljuujui dionice ili
dionike opcije) subjekta ili drugog subjekta iz grupe.
transakcija povezanih Transfer resursa, usluga ili obaveza izmeu povezanih strana, bez obzira da li se
strana zaraunava cijena.
trokovi pozajmljivanja Kamata i drugi trokovi koje subjekt snosi u vezi sa pozajmljivanjem sredstava.

IFRS Foundation 161
MSFI za MSS2015.
trokovi transakcije Inkrementalni trokovi koji se direktno mogu pripisati sticanju, izdavanju ili otuenju
(finansijski instrumenti) finansijskog instrumenta. Inkrementalni troak je troak koji ne bi nastao da subjekt nije
stekao, izdao ili otuio finansijski instrument.
trini uvjet sticanja Uvjet o kojem ovisi izvrna cijena, sticanje ili izvrivost instrumenta kapitala koji je
povezan s trinom cijenom subjektovih instrumenata kapitala, kao to je postizanje
odreene cijene dionice ili odreenog iznosa intrinzine vrijednosti dionike opcije, ili
ostvarivanje odreenog cilja koji se zasniva na trinoj cijeni subjektovih instrumenata
kapitala u odnosu na indeks trinih cijena instrumenata kapitala drugih subjekata.
ugovor o izgradnji Ugovor specifino zakljuen za izgradnju jednog sredstva ili kombinacije sredstava
koja su usko meusobno povezana ili meuzavisna u smislu projektovanja, tehnologije i
funkcije ili krajnje namjene ili upotrebe.
ugovor o koncesiji za usluge Aranman u kojem drava ili drugi subjekt javnog sektora ugovara sa privatnim
operatorom da razvije, gradi (ili nadograuje), upravlja i odrava davaoevu
infrastrukturu kao to su putevi, mostovi, tuneli, aerodromi, elektroprijenosne mree,
zatvori ili bolnice.
ugovor o osiguranju Ugovor po kojem jedna strana (osiguratelj) prihvata znaajan rizik osiguranja druge strane
(imaoca polise) time to se slae da obezbijedi nadoknadu imaocu polise ako odreeni
neizvjesni budui dogaaj (osigurani dogaaj) negativno utie na imaoca polise.
ukupna sveobuhvatna dobit Promjene u kapitalu koje su rezultat transkacija ili drugih dogaaja, osim onih
promjena koje su rezultat transakcija sa vlasnicima koje nastupaju u svojstvu vlasnika
(jednako zbiru dobiti ili gubitka i ostale sveobuhvatne dobiti).
ulagake aktivnosti Sticanje i otuivanje dugoronih sredstava (imovine) i drugih ulaganja koje ne
spadaju u novane ekvivalente.
ulaganje u nekretnine Nekretnina (zemljite ili graevina - ili dio graevine ili oboje) koju dri vlasnik ili
najmoprimac u okviru finansijskog najma radi ostvarivanja prihoda od najma ili porasta
vrijednosti ili oboje, a ne za:
(a) koritenje u proizvodnji ili nabavci dobara ili usluga ili u administrativne svrhe,
ili
(b) prodaju u redovnom toku poslovanja.
uvjeti sticanja Uvjeti koji odreuju da li subjekt dobija usluge koje drugoj strani daju pravo
da dobije novac, drugu imovinu ili instrumente kapitala subjekta, u skladu s
aranmanom plaanja po osnovu dionica. Uvjeti sticanja su ili uvjeti koji se odnose
na usluge ili uvjeti koji se odnose na rezultate rada. Uvjetima koji se odnose na
usluge nalae se drugoj strani da ispuni odreeni rok slube. Uvjetima koji se odnose
na rezultate rada nalae se drugoj strani da ispuni odreeni rok slube i odreene
ciljeve koji se odnose na rezultate rada koje je potrebno ispuniti (kao to je odreeno
poveanje dobiti subjekta u odreenom vremenskom roku). Uvjet koji se odnosi na
rezultate rada bi mogao ukljuivati trini uvjet sticanja.
velika hiperinflacija Valuta hiperinflatorne privrede je izloena velikoj hiperinflaciji ako ima obje od
sljedeih karakteristika:
(a) pouzdani opi indeks cijena nije dostupan svim subjektima s transakcijama
i saldima u toj valuti; i
(b) razmjenljivost izmeu te valute i relativno stabilne inostrane valute ne
postoji.
veoma vjerovatno Znaajno vie vjerovatno od vjerovatnog.
vjerovatno Izvjesnije da e se dogoditi nego da nee.
vjerovatni iznos (notional Koliina jedinica valute, dionica, jedinica teine ili drugih jedinica odreenih u ugovoru o
amount) finansijskom instrumentu.
vlasnici Draoci instrumenata klasifikovanih kao instrumenti kapitala.
vlastite dionice Vlastiti subjektovi instrumenti kapitala koje dri subjekt ili drugi lanovi
konsolidovane grupe.
vremenske razlike Prihodi ili rashodi koji se priznaju u dobiti ili gubitku jednog perioda, ali se, prema
poreznim zakonima ili propisima ukljuuju u oprezivu dobit nekog drugog perioda.
162
IFRS Foundation
MSFI za MSS2015.
vrijednost u upotrebi Sadanja vrijednost buduih novanih tokova koji se oekuju od sredstva ili jedinice koja
stvara novac.
zajednika kontrola Ugovorom dogovoreno dijeljenje kontrole nad nekom ekonomskom aktivnou. Postoji
samo kada se za donoenje stratekih i operativnih odluka u vezi sa poslovanjem
zahtijeva jednoglasna saglasnost strana koje dijele kontrolu (poduhvatnik).
zajednii kontrolisan Zajedniki poduhvat koji podrazumijeva osnivanje korporacije, partnerskog drutva
subjekt ili drugog subjekta u kojem svaki od poduhvatnika ima svoje uee. Subjekt posluje
na isti nain kao i drugi subjekti, osim to se ugovornim aranmanom izmeu
poduhvatnika uspostavlja zajednika kontrola nad ekonomskom aktivnou subjekta.
zajedniki poduhvat Ugovorni aranman u okviru kog dvije ili vie strana preduzimaju ekonomsku aktivnost
koja je predmet zajednike kontrole. Zajedniki poduhvat moe biti u obliku zajedniki
kontrolisane djelatnosti, zajedniki kontrolisane imovine ili zajedniki kontrolisanih
subjekata.
zalihe Sredstva:
(a) koja se dre radi prodaje u redovnom poslovanju;
(b) u procesu proizvodnje za takvu prodaju; ili
(c) u obliku sirovina i pomonog materijala koji se troe u proizvodnom procesu ili
prilikom pruanja usluga.
zatiena stavka (koja je Za svrhe specijalnog raunovodstva zatite za MSS prema Odjeljku 12 ovog Standarda,
predmet zatite) zatiena stavka je:
(a) rizik kamatne stope dunickog instrumenta mjerenog po amortizovanom
troku;
(b) rizik deviznog kursa ili rizik kamatne stope u okviru vrste obaveze ili veoma
vjerovatne predviene transakcije;
(c) rizik cijene robe koju dri ili u vrstoj obavezi ili veoma vjerovatnom predvienom
transakcijom kupovine ili prodaje robe; ili
(d) rizik deviznog kursa u neto ulaganje u inostrano poslovanje.
zavisni subjekt Subjekt, ukljuujui i nekorporativni subjekt kao sto je partnersko drutvo, koje je pod
kontrolom drugog subjekta (koji se naziva matica).
znaajno (materijalno) Izostavljanja ili pogrena iskazivanja stavki su znaajna ako bi ona, pojedinano
ili zajedno, mogla da utiu na ekonomske odluke korisnika doneene na osnovu
finansijskih izvjetaja. Znaajnost zavisi od veliine i prirode izostavljene ili
pogreno iskazane stavke koja se procjenjuje u konkretnim okolnostima. Veliina i
priroda stavke ili njihova kombinacija mogu biti odluujui faktor.

IFRS Foundation 163

Msfi Za Mss 2015

Caricato da

Informazioni sul documento

Copyright

Formati disponibili

Condividi questo documento

Condividi o incorpora il documento

Opzioni di condivisione

Hai trovato utile questo documento?

Questo contenuto è inappropriato?

Copyright:

Formati disponibili

Msfi Za Mss 2015

Caricato da

Copyright:

Formati disponibili

2015

Standard IFRS za male i srednje subjekte (MSS)

Meunarodni standard finansijskog

Meunarodni standard finansijskog izvjetavanja

Namjeravani djelokrug ovog Standarda

Opis malih i srednjih subjekata

1.2 Mali i srednji subjekti su subjekti koji:

1.3 Subjekt je odgovoran prema javnosti ako:

Djelokrug ovog odjeljka

Cilj finansijskih izvjetaja malih i srednjih subjekata

Kvalitativne karakteristike informacija u finansijskim izvjetajima

Sutina ispred forme

Ravnotea izmeu koristi i trokova

Prekomjerni trokovi ili napori

2.25 Definicija prihoda obuhvata i prihode i dobitke.

Priznavanje imovine, obaveza, prihoda i rashoda

(b) cijena ili vrijednost stavke se moe pouzdano izmjeriti.

Vjerovatnoa budue ekonomske koristi

Mjerenje imovine, obaveza, prihoda i rashoda

Sveobuhvatni principi priznavanja i mjerenja

Priznavanje u finansijskim izvjetajima

2.39 Subjekt obavezu treba priznati u izvjetaju o finansijskom poloaju kada:

Ukupna sveobuhvatna dobit i dobit ili gubitak

Mjerenje prilikom poetnog priznavanja

Finansijska imovina i finansijske obaveze

Obaveze osim finansijskih obaveza

Djelokrug ovog odjeljka

Usaglaenost sa MSFI za MSS

Neogranienost vremena poslovanja

Potpuni set finansijskih izvjetaja

Oznaavanje finansijskih izvjetaja

(b) da li se finansijski izvjetaji odnose na pojedinani subjekt ili na grupu subjekata,

Prezentacija informacija koje ovaj Standard ne zahtijeva

Djelokrug ovog odjeljka

Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o finansijskom poloaju

Razlikovanje kratkotrajno/dugotrajno (kratkorono/dugorono; tekue/

4.5 Subjekt imovinu treba klasifikovati kao kratkotrajnu kada:

4.7 Subjekt obavezu treba klasifikovati kao kratkoronu kada:

Redoslijed i format stavki u izvjetaju o finansijskom poloaju

Informacije koje trebaju biti prezentirane ili u izvjetaju o finansijskom

(i) koje se dre za prodaju u uobiajenom toku poslovanja,

Djelokrug ovog odjeljka

Prezentacija sveobuhvatne dobiti

5.2 Subjekt svoju sveobuhvatnu dobit za period treba prezentirati:

Pristup zasnovan na jednom izvjetaju

Pristup zasnovan na dva izvjetaja

Zahtjevi primjenljivi na oba pristupa

Analiza po prirodi rashoda

Analiza po funkciji rashoda

Djelokrug ovog odjeljka

Izvjetaj o promjenama u kapitalu

Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o promjenama

6.3 Izvjetaj o promjenama u kapitalu sadri sljedee informacije:

Izvjetaj o dobiti i zadranoj zaradi

Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o dobiti

Djelokrug ovog odjeljka

Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o novanim tokovima

Izvjetavanje o novanim tokovima iz poslovnih aktivnosti

7.7. Subjekt novane tokove iz poslovnih aktivnosti treba prezentirati koristei:

Izvjetavanje o novanim tokovima iz ulagakih i finansijskih aktivnosti

Novani tokovi u stranoj valuti

Komponente novca i novanih ekvivalenata

Djelokrug ovog odjeljka

8.2 Biljeke trebaju: