Sei sulla pagina 1di 39

MALE DADA

SVATICE
pjesme, manifesti i ostale
besmislice

MANIFEST GOSPODINA AA ANTIFILOZOFA


(TRISTAN TZARA)

bez odreene potrebe oboavam vas


koji je francuski boksa
navigacijske vrijednosti neregularne kao depresija Dada u krvi
bicefalne ivotinje
lepram izmeu smrti i nesigurnosti fosfata koji lagano grebuckaju po
zajednikom mozgu dadaistikih pjesnika
sreom
jer
zlatni
rudnik
tarife i visoka cijena ivota natjerale su me da Odluim napustiti Ds
nije istina da su me umjetni dade korumpirali jer
tu ima dovoljno za oplakivanje nita koje se naziva nita
i ja sam izlijeio bolesti konvencionalnosti
ja ljuska i kiobran mozga od podne pa do dva sata
dvosatna pretplata
praznovjerno otputajui mehanizam
spermatozoida balet ija se kostim-proba odvija u svim srcima
sumnjivih pojedinaca
grickati u vam prste
obnavljam vam pretplatu na celuloidnu ljubav koja kripi kao metalna
vrata
i vi ste idioti
vratit u se jednom u maniri vaih oivljenih urina kao obstertiki
vjetar joie de vivre
i osnovat u internat za pjesnike fanove i doao sam opet da
zaponem ponovno
i vi ste svi idioti
i klju samokleptomana radi jedino s krepuskularnim uljem na svakom
voritu svakog stroja stoji nos novoroeneta
i mi smo svi idioti
i vrlo sumnjiavi prema novom obliku inteligencije i nove logike koja
slijedi iza nae manire
koja uope nije Dada
i doputate da vas Aaizam zavede na pogrean put
i vi ste svi idioti
mrlje
kirurkog duha proienog sna
bandaa
i djevica
idioti

PROKLAMACIJA BEZ PRETENZIJA


(TRISTAN TZARA)

Umjetnost e otii na spavanje da bi se rodio novi svijet


UMJETNOST- papigina rije - zamijenjena DADOM
PLESIOSAURUS, ili papirnati rupi

Talent KOJI SE MOE NAUITI stvara


od pjesnika apotekara DANAS kritika
balansiranja vie ne zauuje slinostima

Hipertrofini slikari hiper-


estetizirani i hipnotizirani hijacintima
nalik-hipokritikim mujezinima

KONSOLIDIRATI ETVU TONIH PRORAUNA

Hipodrom besmrtnih garancija: ne postoji


ono to nazivamo vanost ne postoji transparentnost
ili pojavnost

GLAZBENICI RAZBIJTE SVOJE GLAZBALA


SLIJEPCI preuzmite pozornicu

IGLA je jedino za moje shvaanje. Piem jer je


to prirodno isto kao to piam kao to sam bolestan

UMJETNOST ZAHTIJEVA OPERACIJU

Umjetnost je PRETENZIJA utopljena


SRAMELJIVOU kahlice, histerija se raa
u STUDIJU

U potrazi smo za
snagom koja je direktna ista trijezna
JEDINSTVENA u potrazi smo za NIIM
potvrujemo VITALNOST svake
INSTANCE

antifilozofija spontanih akrobata


U ovom trenutku mrzim ovjeka koji ape
prije pauze - eau de cologne -
u kazalitu. RADOSNI VJETAR

Ako svaki ovjek kae drugaije to je zato to je u


pravu
Spremite se za akciju gejzira nae krvi
- podmornika formacija transkromatinih zrako-
plova, stanini metali pobrojeni u

letu slika

iznad pravila
i njihove kontrole

PREKRASNO

To nije za prerezane vragolane


koji jo uvijek oboavaju svoje oiljke

dAdaIstiKI ManIfesT!

Umjetnost, u svojim postupcima i smjerovima, ovisi o vremenu u


kojem ivi, a umjetnici su kreature svojih epoha. Najvea umjetnost
bit e ona koja e u svojim nastupima svjesnog predstavljati tisuu
problema ovog doba, umjetnost koja je vidljivo oteena eksplozijama
prolog tjedna, koja zauvijek pokuava sastaviti svoje udove od
jueranjeg pada. Najbolji i najoriginalniji umjetnici e biti oni koji e
sat za satom trgati ostatke svojih tijela iz neobuzdanih ivotnih
smjena, i koji e se, krvarei iz ruku i srca, vrsto drati za
inteligenciju svog vremena.
Je li ekspresionizam ikada ispunio naa oekivanja one vrste
umjetnosti koja potvruje nae najvitalnije zamisli?

Ne!Ne!Ne!

Jesu li su ekspresionisti ispunili naa oekivanja o umjetnosti koja


spaljuje ivotnu esenciju u nae meso?

Ne!Ne!Ne!

Ekspresionisti su, pod krinkom ispitivanja najdubljih poriva koji vladaju


nad nama, u knjievnosti i slikarstvu napravili od sebe generaciju koja
dan- -danas eka knjievno-povijesnoumjetniku potvrdu, i koja se
gura u prvi plan kao kandidat za poasno burujsko priznanje. Pod
krinkom propagiranja due, pronali su put unatrag - koristei borbu
protiv naturalizma - prema apstraktno-patetinim gestama koje su
predispozicije nezanimljivog, ugodnog i ukoenog ivota. Pozornice su
prepune kraljeva, pjesnika, i faustijantskih priroda svih vrsta, dok
teorije melioristike koncepcije svijeta, ija je djetinja, psiholoka
naivnost vrlo vana samo za kritiko shvaanje ekspresionizma, kao
duhovi prolaze kroz umove ljudi koji nikada nisu glumili. Preziru
novinare, preziru oglaivae, preziru senzacije - sve to govori o ljudima
kojima je stolica vanija od uline buke i koji ju smatraju prednou
svakog prevaranta koji ih eli orobiti. Taj sentimentalni otpor prema
vremenu koje nije niti bolje niti gore, nita vie reakcionarno i ne
manje revolucionarno od bilo kojeg drugog vremena, taj slabani
otpor, koji oijuka sa molitvom i gnjevom kada ne uspije napraviti svoj
kartonski pitolj od tavanskih takora - to su karakteristike mladei
koja nikada nije shvatila kako biti mlad. Ekspresionizam je, otkriven u
tuini, u Njemakoj postao - kao to se to uvijek dogaa - debela idila
i oekivanje dobre mirovine; nita ga vie ne povezuje s borbama
aktivnih ljudi. Potpisnici ovog manifesta okupili su se oko bojnog
poklia:
DADA!!!

za promicanje umjetnosti od koje oekuju ostvarenje novih ideala. to


je zapravo DADAIZAM?

Rije Dada simbolizira primitivan odnos s okolinom stvarnou; s


dadaizmom nova stvarnost dostie svoju vanost. ivot se manifestira
kao simultana konfuzija zvukova, boja i mentalnih ritmova koji su
hladnokrvno apsorbirani u dadaistiku umjetnost sa svim
senzacionalnim krikovima i grozniavou njegove svakodnevne
izopaenosti i totalne, brutalne stvarnosti. To je tvrda razdvajajua
granica koja pokazuje koliko se dada razlikuje od svih prethodnih
umjetnikih pravaca, a osobito od FUTURIZMA, koji su neki
praznoglavci nedavno shvatili kao novu kolekciju impresionistikih
dostignua. Dadaizam je prvi prestao drati estetsku poziciju spram
ivota, a to je uspio trgajui sve slogane etike, kulture i unutarnjosti,
koji su samo maska za praznoglavce, na njihove sastavne dijelove.

BRUITISTIKA pjesma

Pokazuje automobil kakav jest, esenciju automobila sa zijevanjem


umirovljenika Schulzea i krianjem konica.

SIMULTANA pjesma

Pouava znaenje konfuzioznosti svih stvari, dok Herr Schulze ita,


Balkan express prelazi most blizu Nia, svinja se valja u blatu kod
mesara Nuttkea.

STATIKA pjesma

stvara od rijei pojedince. Od slova koja sainjavaju izraz uma, izlazi


uma sa svojim vrhovima, livrejiranim umarima i divljim svinjama;
moda se ak i pokoji mali hotel nae na putu, Bellevue ili Bella Vista.
Dadaizam vodi do novih mogunosti i oblika izraavanja u svim
umjetnostima. Od kubizma je stvorio scenski ples, propagirao je
BRUITISTIKU glazbu futurista (iju isto talijansku osobitost ne eli
generalizirati) u svim zemljama Europe. Rije dada istovremeno
pokazuje internacionalnost pokreta, koji nije vezan granicama,
religijama ili zvanjima. Dada je meunarodni izraz naeg vremena,
velika pobuna umjetnikih pravaca, umjetniki refleks svih tih
ofenziva, mirovnih procesa, pobuna na trnici povra, veera u
Esplanadi, itd. itd. Dada zahtijeva upotrebu

novih materijala u slikarstvu.

Dada je KLUB osnovan u Berlinu u koji svatko moe ui bez ikakvih


obveza. Tu je svatko predsjednik, i svatko moe izrei miljenje o
umjetnikim problemima. Dada nije isprika za ambiciju nekoliko
beletrista (u to bi vas nai neprijatelji htjeli uvjeriti), dada je oblik
intelekta koji se otkriva u svakom razgovoru tako da se moe rei:
ovaj je DADAIST, a ovaj nije; Dada Club ima lanove u svakom kutku
svijeta, u Honoluluu kao i u New Orleansu ili Meseritzu. Biti dadaist
znai, pod odreenim okolnostima, biti vie businessman ili politiar
nego umjetnik - ili biti umjetnikom sluajno; biti dadaistom znai biti
odbaen od svega, biti protiv svih sedimentacija, za trenutak sjesti na
stolac znai riskirati ivot (gosp. Wengs je ve izvukao revolver iz
depa). Tekstil se unitava na dodir, netko kae da ivotu koji eli
podii negacijom. Rei da - rei ne; veliki hokus-pokus postojanja
napaljuje ivce pravog dadaista - on lae ovako, lovi ovako, vozi se na
biciklu ovako - napola Pantagruel, napola Sv. Franjo i smije se i smije.
Dolje s estetiko-etikim stavom! Dolje s beskrvnom apstrakcijom
ekspresionizma! Dolje sa svetijim-od-tebe teorijama knjievnih
kretena! Mi smo za dadaizam u rijei i slici, za dadaistiki hepening u
svijetu. Biti protiv ovog manifesta znai biti dadaistom!
Tristan Tzara. Franz Jung. George Grosz. Marcel Janco. Richard
Hlsenbeck. Gerhard Preiss. Raoul Hausmann. O. Lthy. Frderic
Glauser. Hugo Ball. Pierre Albert Birot. Maria dArezzo. Gino Cantarelli.
Prampolini. R. van Rees. Madame van Rees. Hans Arp. G. Thuber.
Andre Morosini. Franois Mombello-Pasquati.

KOLONIJALNI SILOGIZAM
(TRISTAN TZARA)

Nitko ne moe izbjei sudbini


Nitko ne moe izbjei DADI

Samo vam DADA moe pomoi da uteknete sudbini

Dugujete mi 943,50 franaka

Bez pijanaca!
Bez zrakoplova!
Bez elana!
Bez upianih prolaza!
Bez zagonetaka!
DADA POSLOVICA1
(TRISTAN TZARA)

Paul luard eli postii koncentraciju rijei, kristaliziranu kao za ljude,


ali ije znaenje ostaje neuinkovito i prazno.
Na primjer, definicija: Poslovica je poslovica. Ili: Vrlo poslovina
poslovica. Dada poslovica je rezultat multi-problematine
dubokozvunosti koja izlazi iz svih usta snagom inercije i uvjerenjem
tona, ali koja osvjeava smirenou vremena prema vinu. Motivirajua
snaga koja stoji iza popularne poslovice je promatranje i iskustvo, a
ona iza dadaistike poslovice je spontana koncentracija koja prodire u
stil prethodne i koja moe postii isti stupanj i rezultat: malo
kolektivno ludilo sonornog uitka.

PREDAVANJE O DADAIZMU
(TRISTAN TZARA)

Dame i gospodo:

Ne trebam vam objanjavati da je za javnost i vas, rafinirano


sluateljstvo, dadaist ekvivalent kugavca. Ali to je samo govorna
figura. Kada nam se ti isti ljudi priblie, obraaju nam se elegantno,
to je ostatak njihove stare navike od vjere u progres. Na razmaku od
deset metara, mrnja se ponovno vraa. Ako me upitate zato, neu
vam znati odgovoriti.

Jo jedna karakteristika Dade je kontinuirano prekidanje prijateljstava


s naim znancima. Oni stalno prekidaju odnose s nama i predaju se.
Prvi koji je odbacio Dada pokret bio sam ja. Svi znaju da je Dada nita.
Raskinuo sam s dadom i sobom kada sam shvatio posljedice nita.

Ako neto radim, to je zato to me to zabavlja, ili zato to imam


potrebu za aktivnou koju koristim i kojom sam zadovoljan. U osnovi,
pravi dadaisti su uvijek bili odvojeni od dade. Oni koji su se ponaali
kao da je Dada toliko vana da su se odvojili od nje s uzdignuta nosa,
bili su motivirani tenjom za osobnom promocijom, dokazujui da
kopiranti uvijek gmiu kao prljavi crvi unutra-van najiih i
najozarenijih religija.

Znam da ste danas doli ovdje sluati objanjavanja. Pa, nemojte se


nadati da ete uti bilo kakva objanjenja o dadi. Vi meni objasnite
zato postojite. Nemate pojma. Rei ete: postojim da svoju djecu
usreim. Ali u svojim srcima znate da to nije istina. Rei ete: postojim
da uvam svoju zemlju od barbarskih invazija. To je dobar razlog. Rei
ete: postojim jer je to volja Boja. To je priica za malu djecu. Nikada
mi neete moi rei zato postojite, ali ete uvijek htjeti sauvati
ozbiljan stav prema ivotu. Nikada neete shvatiti da je ivot ironija,
jer nikada neete biti toliko sami da odbacite mrnju, predrasude, sve
te stvari koje trae takav napor, u korist staloenosti uma koji
izjednaava sve bez vanosti. Dada uope nije moderna. Vie joj je u
prirodi povratak, slino budistikoj religiji, ravnodunosti. Dada prilazi
stvarima umjetnom pristojnou, snijeg leptira izaao iz glave
onglera. Dada je imobilnost i ne shvaa strasti. Nazvat ete ovo
paradoksom, jer se dada manifestira samo napadnim inovima. Da,
reakcije pojedinaca kontaminiranih destrukcijom moemo nazvati
divljim, ali kada se te reakcije iscrpe, anihiliraju sotonistikim
inzistiranjem kontinuiranog i progresivnog Zato?, ono to ostaje, to
dominira jest ravnodunost. Ali s istim uvjerenjem, mogu tvrditi
suprotno.

Priznajem da moji prijatelji ne odobravaju ovaj pogled na stvari. Ali


nita se moe proaptati kao odraz pojedinca. I zato e to vaiti za
svakoga, jer su svi vani jedino kao pojedinci koji izraavaju sebe -
govorim o sebi. ak je i to previe za mene. Kako se moe od mene
oekivati da govorim za sve ljude odjednom, i da ih istovremeno
zadovoljim?
Nita nije ljepe nego zbuniti i uznemiriti ljude. Ljude koje ne volite.
Koja je korist od toga da im pruamo objanjenja koja su samo hrana
za znatielju? Istina je da ljudi ne vole nita osim sebe i svojih malih
vlasnitava, svojih prihoda, svojih pasa. Ovo stanje stvari proizlazi iz
krive koncepcije vlasnitva. Ako je netko siromaan duhom, posjeduje
sigurnu i neustraivu inteligenciju, surovu logiku, stajalite koje se ne
moe prodrmati. Pokuajte biti prazni i napunite svoje modane
stanice s malo radosti. Uvijek unitite ono to morate. Na
svakodnevnim etnjama. Tada ete biti u mogunosti shvatiti puno
stvari. Niste inteligentniji od nas, i mi nismo inteligentniji od vas.

Inteligencija je organizacija kao i svaka druga, organizacija drutva,


organizacija banke, organizacija tra-partije. Na podnevnom aju. Slui
da se uspostavi red i pravednost tamo gdje ih nema. Slui za
uspostavljanje dravne hijerarhije. Za stvaranje klasifikacija za
racionalan rad. Razdvojiti pitanja o materijalnom redu od onih o
cerebralnom redu, ali shvaajui zadnje vrlo ozbiljno. Inteligencija je
trijumf zvune edukacije i pragmatizma. Sreom, ivot je neto drugo i
njegovi uici su nebrojivi. Nisu plaeni noviem u tekuoj inteligenciji.

Ova zapaanja o svakodnevici dovela su nas do spoznaje koja tvori


minimum osnove naeg sporazuma, osim simpatije koja nas spaja i
koja je neobjanjiva. Nemogue nam je sporazumjeti se o naelima.
Jer sve je relativno. to su Lijepo, Dobro, Umjetnost, Sloboda? Rijei s
pretenzijom stvaranja sveopeg sporazuma, i zato se piu velikim
slovima. Rijei koje nemaju moralnu vrijednost i objektivnu snagu koju
su ljudi uobiajili nalaziti u njima. Njihovo znaenje mijenja se od
pojedinca, jedne epohe, jedne zemlje do sljedee. Ljudi se razlikuju.
Raznolikost je ono to ivot ini zanimljivim. Ne postoji zajednika
osnova u ljudskim mozgovima. Nesvjesno je nepresuno i van
kontrole. Njegova snaga nas prevladava. Tajanstveno je kao posljednji
dio modane stanice. I kada bismo ga znali, ne bismo bili u stanju
rekonstruirati ga.

Koje dobro su nam donijele filozofske teorije? Jesu li nam pomogle


napraviti malen korak naprijed ili natrag? to je naprijed, a to iza?
Jesu li promijenile nae oblike preziranja? Mi jesmo. Mi se svaamo,
raspravljamo, mi se uzbuujemo. Ostalo je bezobrazluk. Ponekad
ugodan, ponekad pomijean sa malo dosade, movara idiotizirana
humcima umirueg bunja.

Imali smo previe inteligentnih pokreta koji su prekomjerno rairili


nau vjeru u dobrobit znanosti. Ono to traimo je spontanost. Ne zato
jer je bolja ili ljepa od svega ostalog. Ve zato to sve, to slobodno
proizlazi iz nas, bez intervencije dvosmislenih ideja, predstavlja nas.
Moramo naglasiti ovu kvantitetu ivota koja se redovito troi u svakom
pogledu. Umjetnost nije najvanija manifestacija ivota. Umjetnost
nema nebesku i univerzalnu vrijednost koju joj ljudi rado priznaju.
ivot je puno zanimljiviji. Dada poznaje mjeru potrebnu umjetnosti: s
profinjenim, odanim metodama, dada je uvodi u svakodnevni ivot. I
obratno. U umjetnosti, dada sve svodi na prvobitnu jednostavnost,
postajui sve relativnija. Mijea svoje hirove s kaotinim vjetrom
kreativnosti i barbarskim plesovima divljih plemena. eli reducirati
logiku na minimum, dok bi knjievnost u svojim pogledima primarno
trebala biti namijenjena pojedincu koji ju stvara. Rijei imaju svoju
teinu i iznuuju se apstraktnim konstrukcijama. Apsurd me ne strai
jer, gledajui s puno uzvienijeg stajalita, sve u ivotu mi se ini
apsurdnim. Jedino elastinost naih konvencija stvara veze izmeu
suprotnih postupaka. Lijepo i Istinito u umjetnosti ne postoje; ono to
me zanima intenzitet je osobnosti koji se izravno prenosi u rad; ovjek
i njegova vitalnost, kut iz kojega promatra elemente i u kojem pogledu
zna kako sakupiti senzacije, emocije u postojanu strukturu rijei i
sentimenata.
Dada eli pronai to rijei znae prije nego ih upotrijebimo, ne iz
gledita gramatike ve iz gledita predstavljanja. Objekti i boje prolaze
kroz isti filtar. Ne zanima nas nova tehnika, ve duh. Zato elite da se
zamaramo slikovnim, moralnim, poetikim, knjievnim, politikim ili
socijalnim novinama? Vrlo smo svjesni da su ove novine znaenja
samo uspjeni klonovi razliitih epoha povijesti, nezanimljiva pitanja
mode i prozirnosti. Vrlo smo svjesni da su ljudi u kostimima Renesanse
bili vrlo slini dananjim ljudima, i da je Chouang-Dsi bio dada kao to
smo to mi. U zabludi ste ako dadu smatrate modernom kolom, ili ak
reakcijom na dananje pokrete. Nekoliko mojih izjava vas je pogodilo
kao da su stare i obine, koji bolji dokaz elite da ste bili dadaist a da
to i ne znate, moda ak i prije roenja dade.

esto ete uti da je dada stanje duha. Moete biti peder, tuni,
pogoeni, radosni, melankolini ili dada. A da niste knjievni, moete
biti romantini, moete biti pospani, umorni, ekscentrini, poslovan
ovjek, mravi, transformirani, besmisleni, dobroudni ili dada. To e
se dogoditi kasnije u tijeku povijesti kada e dada postati tona,
obina rije, kada e joj popularna ponavljanja dati karakter rijei koja
je organski vezana za svoj neophodan sadraj. Danas nitko ne
razmilja o knjievnosti romantike kole pri opisivanju jezera,
krajolika, karaktera. Sporo ali sigurno, razvija se dada karakter.

Dada je ovdje, ondje i pomalo svuda, kao to je, sa svojim manama,


sa svojim osobnim razlikama i razliitostima koje prihvaa i na koje
gleda s ravnodunou. esto nam se prigovara da smo nepostojani,
ali u ovu rije ljudi pokuavaju ugurati uvredu koju mi je dosta teko
shvatiti. Sve je nepostojano. Gospodin koji se odluuje okupati
umjesto toga odlazi u kino. Onaj koji eli biti tih ali izgovara rijei koje
jo nisu ule u njegovu glavu. Drugi koji ima tonu predodbu o nekom
predmetu ali uspijeva jedino izraziti suprotno od rijei koje su mu
samo slab prijevod. Ne postoji logika. Postoje jedino relativne potrebe
otkrivene a posteriori, koje ne vrijede nikako drukije nego kao
objanjenja. ivotna djela nemaju niti poetak niti kraj. Sve se dogaa
na posve idiotski nain. Zato je sve slino. Jednostavnost se naziva
dada.

Svaki pokuaj da se podri neopisivo trenutno stanje logike djeluje mi


kao dosadna igra. Konvencija govornog jezika golema je i odgovara
nam, ali za nau samou, za nae intimne igre i knjievnost nije nam
potrebna.

Poeci dade nisu bili poeci umjetnosti, ve gaenja. Gaenja sa


velianstvenou filozofa koji su nam 3000 godina sve objanjavali
(zato?), gaenja prema pretenzijama ovih umjetnika-Bogova-
-prisutnih-na-zemlji, gaenja prema strasti i pravom patolokom
okrutnou gdje to nije potrebno; gaenja prema lanim oblicima
dominacije i restrikcije en masse, koji vie naglaava nego to smiruje
ovjekov nagon za dominacijom, gaenja prema svim katalogiziranim
kategorijama, prema lanim prorocima koji nisu nita drugo do
paravan za interes novca, ponosa, bolesti, gaenja prema porunicima
komercijalne umjetnosti koji se ponaaju prema naredbama nekoliko
infantilnih zakona, gaenja prema rastavi dobra i zla, lijepog i runog
(zato je uzvienije biti crven nego zelen, lijevi nego desni, vei nego
manji?). Konano, gaenja prema jezuitskoj dijalektici koja sve
objanjava i ljudske umove popunjava nepravilnim i blesavim idejama
bez ikakve psiholoke podloge ili etnikih korijena, sve to sredstvima
zasljepljujue prevare i sramnih arlatanskih obeanja.

Kako dada marira - tako kontinuirano unitava, ne izvana, ve u


sebi. Iz svih ovih gaenja, mogu li dodati, ona ne izvlai zakljuke, niti
ponos, niti korist. ak je i prestala boriti se protiv svega, shvativi da
to nema svrhe, da je sve nebitno. Ono to zanima dadaista njegov je
vlastiti stil ivota. Ali ovdje se pribliavamo velikoj tajni.

Dada je stanje duha. Zato se transformira prema utrkama i


dogaajima. Dada se nudi svemu, a opet je nita, ona je toka u kojoj
se spajaju Da i Ne i sve suprotnosti, ne u samoi dvoraca ljudskih
filozofija, ve vrlo jednostavno, po ulinim uglovima, kao psi i lutalice.
Kao i sve u ivotu, dada je neupotrebljiva.

Dada je bez pretenzija, kao to bi i ivot trebao biti.

Moda ete me bolje shvatiti kada vam kaem da je dada djevianski


mikrob koji upornou zraka prodire u sve prostore koje razum nije
uspio napuniti rijeima ili konvencijama2.
1922.

DVA DADA MANIFESTA


(ANDR BRETON)

I
Povijesne anegdote su od drugorazredne vanosti. Nemogue je
saznati gdje i kada je roena DADA.
To ime koje je jedan od nas imao ast dati ima prednost da bude
savreno dvosmisleno.
Kubizam je bio slikarska kola, futurizam politiki pokret: DADA je
stanje duha. Usporeivanje jednog s drugim predstavlja neznanje ili
slabu vjeru.
Slobodoumlje u religiji nema veze sa crkvom. DADA je umjetniko
slobodoumlje.
Dokle god kole poseu za molitvom u objanjavanju tekstova i etnji
muzejima, mi emo vritati despotizam i pokuati emo prekinuti
ceremoniju.
DADA se ne predaje niemu, niti ljubavi, niti radu. Nedopustivo je da
ovjek treba ostaviti bilo kakav trag svog prolaska na zemlji.
DADA, priznavajui jedino instinkt, osuuje objanjavanje a priori.
Prema DADI, ne smijemo zadrati nikakvu kontrolu nad sobom.
Moramo prestati obraati pozornost na ove dogme: moral i ukus.

II
Mi itamo novine kao to drugi itaju osmrtnice. Bez namjere da nekog
rastuimo, osjeamo potrebu naglasiti da se rije DADA bezrezervno
iznajmljuje satirino. Da budemo iskreni, to je jedan od razloga zato
smo je prihvatili.
Mi smo nesposobni ozbiljno tretirati bilo koju stvar, a posebno ovu:
nas.
Sve to piemo o DADI je prema tome za na vlastiti uitak.
Ne postoji nevana novost za koju ne bismo dali cijelu umjetniku
kritiku.
Uostalom, ratno novinarstvo nas nije sprijeilo da Marala Focha3
smatramo kopirantom, a predsjednika Wilsona4 idiotom.
Ne traimo nita vie doli da nam sude prema izgledu.
Svugdje se uka da nosim naoale. Da vam kaem zato, ne biste mi
vjerovali.
To je u spomen na primjer iz gramatike: Nosovi su stvoreni da dre
naoale; prema tome, nosim naoale. t kaete? Ah, da! To nas ne
ini mlaima.
Pierre je mukarac. Ali ne postoji DADA istina. Potrebno je samo
proaptati izjavu za suprotnom izjavom da bi se postalo DADA. Vidio
sam Tristana Tzaru kako u prodavaonici cigareta trai kutiju a da nije
nita rekao.
Ne znam koji mu je vrag. Jo uvijek ujem Philippea Soupaulta kako
uporno trai ive ptice u podrumu sentimentalnosti.
Ozbiljno govorei, ne postoji nita to bi se moglo nazvati grekom: u
najboljem sluaju, rije je o slaboj okladi; a oni koji me itaju slobodni
su misliti da ova igra ne vrijedi piljiva boba. S moje strane, ja u
pokuati, ponovno, prikljuiti se borbi, i otii to se dalje moe, iako ne
smatram, kao Francis Picabia: Potrebno je biti nomad, prolaziti kroz
ideje kao to netko prolazi kroz drave i gradove, to pravilom higijene
ili dunosti.
I kad bi nas sve ideje razoarale, povjerio bih im svoj ivot.

ZA DADU
(ANDR BRETON)

Nemogue mi je zamisliti radost duha drukije nego kao daak vjetra.


Kako se moe biti na miru sa sobom unutar granica koje su mu
nametnule gotovo sve knjige, gotovo svi dogaaji?
Sumnjam da postoji ijedan ovjek, koji barem jedanput u svojem
ivotu nije bio u iskuenju da dovede u pitanje postojanje cijelog
izvanjskog svijeta. Tako spoznaje da nita nije toliko vano, toliko
konano. Nastavlja revidirati moralne vrijednosti, to ga ne sprjeava
da se kasnije vrati konvencionalnosti. Oni koji su trajnim nemirom
platili ovu predivnu minutu lucidnosti nazivaju se pjesnicima:
Lautramont, Rimbaud, ali govorei iskreno, knjievna infantilnost je
zavrila s njima. Kada e iracionalnost dobiti mjesto koje zasluuje u
strukturi djela i ideja? Ono to nas pogaa manje je intencionalno no
to mi to vjerujemo. Sretna formula, senzacionalno otkrie pojavljuju
se u najmizernijem obliku. Gotovo nita ne postie svoj cilj, iako ga
ponekad neto i prijee. Povijest tih tapkanja u mraku, psiholoka
knjievnost, uope nije instruktivna. Unato njegovim namjerama,
roman nikada nije nita dokazao. Najpoznatiji primjeri nisu vrijedni niti
osvrtanja. Najvee ravnoduje je na snazi. Nesposobni da u isti tren
prihvatimo cijelu veliinu jedne slike, ili nesree, otkud nam pravo da
sudimo?
Ako mladost napada konvencije, ne smijemo je ismijavati: tko zna je li
misao dobar savjetnik? Posvuda ujem kako se hvali nevinost i
primjeujem kako se tolerira samo u pasivnom obliku. Ovo proturjeje
dovoljna je da budem skeptian Osuditi subverzivno je isto to i osuditi
sve to nije apsolutno rezignirano. U tomu ne nalazim nita vrijedno
hvale. Revolti se samostiavaju; ove stare liturgijske izreke nisu
potrebne da bi se oluja smirila. Takva razmiljanja me pogaaju vie
nego to je potrebno. Govorim u namjeri da u se kompromitirati.
Prosvjed usmjerene na upitne oblike diskursa trebalo bi zabraniti.
Najuvjereniji konvencionalist nije onaj koga takvim smatrate. Ja jo
uvijek oklijevam govoriti o onome to najbolje znam.

Nedjelja
Zrakoplov savija telegrafske ice
i potok pjeva istu pjesmu
U koijakom svratitu apritif je pomijean sa naranom
ali pogonski motori imaju bijele oi
Dama je izgubila svoj osmijeh u umama5

Sentimentalnost dananjih pjesnika jest ono u emu bi se trebali


sporazumjeti. Od koncerata kletvi koje su im tako prirasle srcu, s
vremena na vrijeme podie se, na njihovu radost, glas koji proglaava
da nemaju srce. Mladi koji je u dvadesettreoj godini osvojio svijet
najljepim pogledom koji sam ikada vidio, misteriozno nas je napustio.
Kritiarima je lake rei da se ubio od dosade: Jacques Vach6 nije bio
od onih koji ostavljaju oporuku! Jo ga mogu vidjeti kako se smije dok
muca ove rijei: posljednja elja. Mi nismo pesimisti. Taj ovjek, koji je
naslikan kako lei izvaljen na klupi, tako fin de sicle, da izbjegnem
uznemiravanje kolekcija psihologa, bio je najmanje poremeen,
najsuptilniji od nas. Ponekad ga jo uvijek vidim: u tramvaju
objanjava provincijskom suputniku: Boulevard Saint-Michel - latinska
etvrt - duansko okno signalizira njegovo shvaanje.. Naa je mana
to se ne ispovijedamo. Vachova je srea to nije nita stvorio.
Oduvijek je odbacivao umjetnika djela, te lance s kuglama koji
zadravaju duu poslije smrti. U istom trenutku kada je Tristan Tzara u
Zrichu propovijedao odlune deklamacije, Jacques Vach je, ne
znajui za njih, dokazivao njihove principijelne teze. Filozofija je
pitanje: s koje strane emo poeti gledati ivot: Boga, ideje, ili drugih
stvari. Sve to vidimo je nestvarno. Ne mislim da je relativni odgovor
vaniji od odabira izmeu torte i treanja poslije veere. Postajui
duhovni fenomen, urimo se da ga vidimo kako se reproducira na
stilove ponaanja. Dajte nam geste, ljudi, viite na nas. Ali, sa ime
bi se sloio Andr Gide, mjerei na ljestvici Vjenosti, svaka akcija je
uzaludna,7 a potreban napor smatramo trivijalnim rtvovanjem. Ne
vidim sebe samo u vremenu. Crvena vesta epohe umjesto njene
profinjene misli, tamo je naalost ono to svi shvaaju.
Tajnovitost naeg govora je konstantna. Zagonetka postojanja trebala
bi ostati u rukama djece. itanje knjige s ciljem da se neto sazna
pokazuje odreenu jednostavnost. Ono malo to nam najrenomiranija
djela govore o svojim autorima i njihovim itateljima trebalo bi nas
odvratiti od eksperimenta. Teza je ono to nas razoarava, a ne izraz.
Odbijam prolaenje kroz ove nepravilno sloene reenice, prihvaanje
ove ispovijedi bez rezerve, u svakom trenutku proivljavati, zbog
ogovaranja, senzaciju znam to od prije. Pjesnici koji su to prepoznali
gube nadu i bjee od neospornog, oni znaju da njihovo djelo time ne
moe dobiti na vrijednosti. Netko moe voljeti ludu enu vie od
drugih.
Zora je pala kao tuiranje. Kutovi sobe su udaljeni i postojani. Bijela
pozadina. Kruno putovanje bez mjeavine u sjeni. Izvana ulica s
prljavom djecom i praznim vreama koje kazuju cijelu priu. Paris by
Paris, otkrivam. Novac, cesta, putovanje sa crvenim oima i
osvijetljenim elom. Dan postoji kako bih nauio ivjeti, vrijeme.
Naini grijeenja. Velika elja za glumom postat e goli bolesni med,
slaba igra ve sirup, utopljena glava, otupljenost.
Misao na malu radost, stari cvijet alosti, bez mirisa, mirisa, drim te
izmeu svoje dvije ruke. Moja glava ima oblik misli.8

Pogreno je svoditi dadu na subjektivizam. Nitko od onih koji danas


prihvaaju tu etiketu ne cilja na hermetizam. Ne postoji nita
neshvatljivo., rekao je Lautramont. Ako prihvatim miljenje Paul
Valryja: Ljudski duh mi se ini sastavljen tako da moe biti necjelovit
samo za sebe, jo vre vjerujem da je necjelovit za sve ostale. Iz
tog razloga ne vjerujem u izvanredan bliski susret dvije osobe, niti u
susret jedne s drugom koja je prestala postojati, ve samo u seriju
prihvatljivih nesporazuma koji proistjeu iz male koliine uobiajenosti.
Postoje glasine o sustavnom iskoritavanju podsvijesti. Nije novost da
pjesnik odbaci sebe u korist svog duha. Rije nadahnue, koja se iz ne
znam kojeg razloga vie ne koristi, bila je opeprihvaena jo do
nedavno. Gotovo sve zamisli, na primjer, pogaaju me kao spontane
kreacije. Guillaume Apollinaire je s pravom smatrao da su klieji tipa
koraljne usne, iji uspjeh moe proi kao kriterij vrijednosti, bili
proizvodi aktivnosti koju je okvalificirao kao nadrealistiku.
Same rijei sigurno nemaju drugo podrijetlo. Otiao je tako daleko da
je to naelo, po kojem nitko ne smije napustiti prijanje invencije,
uinio poetnim stadijem znanstvenog razvitka, za napredak, da tako
kaemo. Ideja o ljudskoj nozi, izgubljenoj meu kotaima, sluajno se
ponovno pojavila pri spajanju dijelova lokomotive. Slino se u poeziji
ponovno javljaju biblijski tonovi. Trebao bih biti u iskuenju objasniti
ovu posljednju pojavu minimalnom intervencijom ili neintervencijom
osobnog odabira u novim spisateljskim tehnikama.
Ono to najupeatljivije prijeti dadi jest, po opem miljenju, njena
interpretacija od strane dva-tri pseudoznanstvenika. U najboljem
sluaju, sve do sada bila je smatrana aplikacijom sustava koji uiva
veliku popularnost u psihijatriji, Freudove psihoanalize, aplikacijom
planiranom sluajno od strane autora ovog lanka. Jedan vrlo zbunjeni
i djelomino minuciozan pisac ak smatra da bismo mogli profitirati
psihoanalitikim tretmanom kada bismo mu se mogli prepustiti. Nije
niti potrebno naglaavati da je analogija izmeu kubistikih ili
dadaistikih djela i luakih vizija potpuno povrna, ali jo nije
prihvaeno da nam na tzv. nedostatak logike daje mogunost
prihvaanja unikatnog odabira, da isti jezik ima nedostatak da bude
eliptian, konano, da jedino djela o kojima se raspravlja mogu otkriti
metode njihovih autora i, posljedino, kriticizmu dati raison dtre koji
mu je nedostajao.

U koli beskonanih misli O najljepem svijetu


Hymenopterous zgrade trebao bih napisati knjige pune lude
njenosti Ako si jo uvijek u tom romanu Komponiranom na vrhu
stepenica9

U svakom sluaju, sve je to toliko relativno da na svakih deset ljudi


koji nas optuuju za nedostatak logike postoji jedan koji nam pristupa
s drugaijim argumentima. M. J.-H. Rosny, komentirajui deklaraciju
Tristana Tzare: U smjeru kampanja koje se vode protiv svih
dogmatizama i bez ironije prema stvaranju literarnih kola, dada je
postala dada pokret, dodaje: Tako je osnova Dadaizma predstavljena
ne kao osnova nove kole, ve kao negiranje svih kola. Ne postoji
nita apsurdno u tom gleditu; naprotiv, ono je logino, ak suvie
logino.
Nije uinjen niti jedan napor da se Dadi prizna njena elja da se ne
predstavlja kao kola. Svi inzistiraju na rijeima tipa grupa, voa
plemena, disciplina. Ide se tako daleko da se tvrdi kako pod priom o
podizanju individualnosti, dada predstavlja opasnost upravo za nju,
bez uzimanja u obzir da je ona upravo jedna od najveih naih
suprotnosti koja nas dri zajedno. Na zajedniki odmak od
umjetnikih ili moralnih pravila prua nam samo privremeno
zadovoljstvo. Svi smo mi veoma svjesni da e iznad i ispod ovoga,
nekontrolirana osobna imaginacija, vie dada nego pokret, imati
slobodnu vladavinu.
M. J.-E. Blanche je to uoio kada je napisao: Dada e preivjeti jedino
ako prestane postojati.

Hoemo li izvui rtvino ime iz eira


Agresija vee vor

Onaj koji je govorio nestaje


Ubojica se die i govori
Samoubojstvo
Kraj svijeta
Rolanje koljkastih zastava10

Dadaisti su od poetka pazili na to da govore kako ne trae nita.


Drugim rijeima. Ne treba se brinuti, nagon samopreivljavanja uvijek
pobijedi. Kada nas netko, nakon itanja manifesta: Neka ne bude vie
slikara, pjesnika, religija, rojalista, anarhista, socijalista, policije, itd.,
naivno upita bismo li dopustili kontinuiranu egzistenciju ovjeka, mi
bismo se slatko nasmijali, odluni da radimo Boji posao. Nismo li mi
zadnji koji bi zaboravili da ne postoje granice shvaanja? Ako sam ja
toliko zadovoljan ovim rijeima Georgesa Ribemont-Dessaignesa, to je
zbog toga to one esencijalno stvaraju in ekstremne pokornosti: to
je lijepo? to je runo? to su veliko, jako, slabo? to su
Carpentier, Renan, Foch? Ne znam. to sam ja? Ne znam. Ne znam, ne
znam, ne znam.
Oko 1923.

DADA FRAGMENTI 1916-1917


(HUGO BALL)
3. oujka, 1916. - Upotrijebiti simetriju i ritmove umjesto naela.
Zanijekati postojee svjetske zakone
Ono to mi slavimo jest istovremeno bufonerija i rekvijem masa
12. lipnja, 1916. - Ono to mi nazivamo dada je harlekinijada
sastavljena od nitavnosti u koju su ukljuena sva via pitanja,
gladijatorova gesta, igra s unitenim otpacima, smaknue pozerskog
morala i okvira
Dadaist voli neuobiajenost, ak i apsurd. On zna da se ivot sastoji od
proturjeja, i da njegovo doba, vie od svih prethodnih, cilja na
unitenje svih potenih impulsa. Svaki oblik maskiranja mu je dakle
dobrodoao, svaki potez igra skrivaa u kojoj se nalazi inherentna
snaga prijevare.
Izravno i primitivno pojavljuju mu se u magli ove velike anti-prirode,
kao da je i samo nadnaravno

Bankrot ideja, unitivi koncept humanosti do njenih najdubljih


dijelova, omoguava nagonima i nasljednim osobinama da se ire
patoloki. Budui da niti jedna umjetnost, politika ili religijska vjera ne
mogu sprijeiti ovu poplavu, ostaje jedino blamiranje i plaljiva poza
Dadaist vie vjeruje u istinitost dogaaja nego u inteligenciju osoba.
Pojedinci mogu biti jeftini, on sam ne mora biti prihvaen. Vie ne
vjeruje u shvaanje stvari sa jedne toke gledita, ali je isto tako
uvjeren u zajednicu svih stvari, totalitet, toliko da pati od disharmonije
do toke samounitenja
Dadaist se bori protiv smrtnih bolesti i smrtne opijenosti svoga
vremena. Alergian na svaku rezerviranost, on kultivira znatielju
onoga tko se osjea udobno u najproblematinijim oblicima
pobunjenitva. On zna da se ovaj svijet sustava razbio na komade i da
je vrijeme, u kojem vlada zakon gotovine organiziralo rasprodaju
bezbonjakih filozofija. Gdje zla savjest poinje s vlasnicima trita,
blagi smijeh i blaga dobrota poinje za dadaista
Slika nas razdvaja. Kroz sliku shvaamo. to god to bilo - no je - mi
drimo njen otisak u svojim rukama

Rije i slika su jedno. Slikanje i pisanje pjesama pripadaju jedno


drugom. Krist je slika i rije. Rije i slika su kljuni

16. lipnja, 1916. - Razvili smo plastinost rijei do toke koja se teko
moe prijei. Taj rezultat postigli smo po cijeni logino konstruirane,
racionalne reenice, i takoer, odbacujui dokument (to je mogue
jedino vremensko-orobljavajuim grupiranjem reenica u logikom
sintaktikom redu). U naim naporima pomogle su nam specijalne
okolnosti naeg doba, koje ne doputa pravom talentu ni da se odmara
ni da se razvija, silei ga na preuranjeni test njegovih sposobnosti, kao
i emfatiki elan nae grupe, iji su lanovi htjeli nadii jedni druge jo
veim intenzitetom i naglaavanjem svojih programa. Ljudi se mogu
smijati, ako ele; jezik e nam zahvaliti na naem trudu, ak i ako ne
bude nekih vidljivih rezultata. Napunili smo rije snagama i energijama
koje su nam omoguile ponovno otkrivanje evangelikog koncepta
rijei (logos) kao maginog kompleksa slika

5. kolovoza, 1916. - Djetinjstvo kao novi svijet, i sve djetinjasto i


fantastino, sve djetinjasto i izravno, sve djetinjasto i simbolino u
opreci sa senilnou svijeta odraslih. Dijete e biti tuitelj na Sudnji
dan, rtvovani e suditi, Uskrsnuli e opratati. Djeja sumnja, njihova
povuena kvaliteta, njihov bijeg od naeg priznanja - njihovo priznanje
da ionako nee biti shvaena

Djetinjstvo zapravo nije tako prozirno kao to se to uopeno misli. To


je svijet koji je vrlo teko shvatiti, sa svojim zakonima, bez ijeg
priznavanja nema umjetnosti, i bez ijeg religijskog i filozofskog
priznanja umjetnost ne moe biti prihvaena

Djeja je lakovjerna imaginacija meutim takoer izloena korupciji i


deformaciji. Prevladati se u naivnosti i infantilnosti- to je jo uvijek
najbolji lijek

22. studenoga, 1916. - Biljeka o kritici individualizma: Naglaeno ja


ima razliite interese, bilo da su pohlepni, diktatorski, ljubomorni ili
lijeni. Uvijek prati apetite, sve dok ga drutvo ne upije. Tko god odbaci
svoje interese, odbacuje i svoje ja. Ja i interesi identini su. Po
tomu je individualistiko-egoistini ideal Renesanse razvijen do
sveope unije mehaniziranih apetita koje sada vidimo kako pred nama
krvare i raspadaju se.

9. sijenja, 1917. - Trebali bismo spaliti sve knjige i dopustiti da


ostanu samo one koje svi znaju napamet. Predivno vrijeme legendi bi
tada poelo

Srednji vijek cijenio je ne samo ludost, ve i idiotizam. Baruni su slali


svoju djecu da se drue sa idiotskim obiteljima kako bi se nauili
poslunosti

30. oujka, 1917. - Nova umjetnost simpatina je jer je u vremenu


totalne raspadnutosti sauvala elju-za-slikom; jer eli stvoriti sliku,
iako su joj pojedini dijelovi antagonistiki. Konvencija pobjeuje u
moralistikoj ocjeni dijelova i detalja; umjetnost se time ne moe
zamarati. Ona vodi prema unutarnjim, svespajajuim ivotnim
idejama; indiferentna je prema vanjskom otporu. Netko e rei: moral
se povukao iz konvencije, iskoristio se za naotravanje osjeaja mjere i
visine

7. oujka, 1917. - O Kleeu11 se moe i ovako govoriti: Predstavlja se


kao vrlo mali i zaigran. U doba u kojem vlada grandioznost, on se
zaljubljuje u zeleni list, malu zvijezdu, leptirovo krilo; a poto su raj i
svevremenost reflektirani u njima, on ih slika. Smjer njegova pera,
kista, natjerava ga na minucioznost. Uvijek ostaje blizu prvih poetaka
i najmanjih formata. Poetak ga opsjeda i ne puta ga iz ruku. Kada se
blii kraju, ne okree novi list, ve slika preko prethodnog. Mali formati
prepuni su napetosti, postaju arobna slova i obojeni palimpsesti

Koju ironiju, koja se ak pribliava sarkazmu, mora osjeati ovaj


umjetnik prema naoj upljoj, praznoj epohi. Moda danas ne postoji
ovjek koji toliko vlada sobom kao Klee. Teko odvaja sebe od svoje
inspiracije. Poznaje najkrai put od inspiracije do stranice. irina,
rastezljivost koja je potrebna Kandinskom za popunjavanje velikih
formata njegovih platna, povlai za sobom osjeaj gubitka vremena i
zamor; ona zahtijeva zamarajue teoretiziranje, objanjavanje.
Slikarstvo, kada trai jedinstvo sa duom, postaje propovijed, ili
glazba.

18. travnja, 1917. - Moda je umjetnost koju mi traimo klju za sve


prethodne umjetnosti: salomonski klju koji e otvoriti sve tajne.

Dadaizam - igra maski, luako smijanje? I iza njega, sinteza


romantikih, dendistikih i - demonistikih teorija 19. stoljea.

IZ CABARETA VOLTAIRE, br. 1


(HUGO BALL)

Kada sam osnovao Cabaret Voltaire, bio sam siguran da u vicarskoj


mora postojati skupina mladih ljudi koji su, kao i ja, bili zainteresirani
ne samo za uivanje u svojoj nezavisnosti ve i za njeno dokazivanje.
Otiao sam do Herr Ephraima, vlasnika Meiereia, i rekao mu: Herr
Ephraim, dajte mi svoju sobu. elim osnovati noni klub. Herr
Ephraime sloio se i dao mi sobu. Onda sam otiao do nekih ljudi koje
sam poznavao i rekao im: Dajte mi slike, ili crtee ili grafike. elim
napraviti izlobu u svom nonom klubu.. Zatim sam otiao do
prijateljskih zrikih novina i rekao: Objavite nekoliko oglasa. Osnovat
emo meunarodni kabaret. Napravit emo velike stvari. I oni su mi
dali svoje slike i objavili oglase12. Tako smo 5. veljae imali kabaret.
Gospoica Hennings i gospoica Leconte pjevale su danske i francuske
ansone. Herr Tristan Tzara recitirao je rumunjsku poeziju. Balalajka
orkestar svirao je folk-pjesme i plesove.

Primio sam dosta podrke i ohrabrenja od gosp. M. Slodkog, koji je


dizajnirao postere, i od gosp. Hansa Arpa, koji je pribavio par Picassoa,
kao i vlastitih djela, i posudio slike svojih prijatelja O. van Reesa i
Artura Segalla. Velika podrka stigla je i od gospode Tristana Tzare,
Marcela Janca i Maxa Oppenheimera, koji su pristali ukljuiti se u rad
kabareta. Organizirali smo rusku veer, i malo kasnije, francusku (djela
Apollinairea, Maxa Jacoba, Andr Salmona, A. Jarrya, Laforguea i
Rimbauda). 26. veljae iz Berlina je stigao Richard Hlsenbeck, a 30.
oujka smo izvodili malo izvanredne crnake glazbe (toujours avec la
grosse caisse: boum boum boum boum - drabatja mo gere drabatja
mo bonooooooooo -). Gospodin Laban prisustvovao je izvedbi i bio vrlo
zainteresiran. Herr Tristan Tzara bio je inicijator izvedbe gospode
Tzare, Hlsenbecka i Jancoa (prve u Zrichu i na svijetu) simultanih
stihova gospode Henrija Berzuna i Fernanda Divoirea, kao i vlastite
pome simultan, koja je reproducirana na stranama est i sedam.
Ovu knjiicu smo izdali uz pomo naih prijatelja iz Francuske, Italije i
Rusije. Namjera nam je da javnosti predstavimo aktivnosti i interese
Cabareta Voltaire, kojem je jedini cilj omoguiti, preko granica rata i
nacionalizma, maloj grupi nezavisnih duhova koji ive za drukije
ideale, da se izraze. Sljedei cilj grupe umjetnika koji su ovdje
okupljeni jest izdavanje revue internationale. La revue paratra
Zrich et portera le nom Dada (Dada). Dada Dada Dada Dada

Zrich, 15. svibnja 1916.

JOHANN, KONJ SA VRTULJKA


(HUGO BALL)

Ljeto je 1914. udesna skupina pjesnika predosjea nesreu i odluuje


svog simbolinog konjia, Johanna, sakriti, prije no to bude prekasno,
na sigurno. Nova Johann se tome protivi i tada doputa Odiseje i
prepreke pod vodstvom nekog Benjamina. Iznenadni susret u dalekim
zemljama s Velikim Poglavicom Sjajnom-Vatrom, za kojeg se
ispostavilo da je policijski dounik. Tome je slijedilo historiologiko
ispitivanje povreda na radu policijskog psa u Berlinu.
Jedno je sigurno, rekao je Benjamin, inteligencija je dilentatizam.
Inteligencija nas vie ne moe zavarati. Oni gledaju unutra, mi
gledamo van. Oni su Jezuiti upotrebljivosti. Inteligentan kao
Savonarola, takvo to ne postoji. Inteligentan kao Manasse, nema
problema. Njihova Biblija je civilni zakonik.
Tono tako, rekao je Jopp, inteligencija je sumnjiva: varanje
iscrpljenih reklamnih efova. Drutvo asketa, Odvratna Noga izumila
je platonske ideje. Danas je stvar iznutra vrsta kreme za cipele. Danas
je svijet poremeen i prepun epilepsije.
Dosta, rekao je Benjamin, pozli mi kada ujem rijei zakon i
kontrast i tako i posljedino. Zato volovi moraju leprati? Mrzim
dodatke i osnovitost. Kada galeb lagano mae svojim krilima na suncu,
netko bi ga trebao podii i ne rei tako, jer bi to tetilo ukupnom
dojmu.
Tako, rekao je Borejay, hajdemo Johanna, konja sa vrtuljka staviti
na sigurno i zapjevati pjesmu predivnom.
Nisam siguran, rekao je Benjamin, da bi bilo bolje da Johanna,
konja sa vrtuljka, stavimo na sigurno. Postoje predznaci koji pokazuju
da nam se blie zle stvari.
I zaista su postojali predznaci da se pribliavaju zle stvari. Pronaena
je glava koja je neprestano govorila Krv!, Krv!, a korov joj je
probijao oko obraza. Termometri su bili prepuni krvi, a miii vie nisu
funkcionirali. Sat s Rajne prodavao se u bankama.
Lijepo, slobodno, rekao je Borejay, hajdemo Johanna, konja sa
vrtuljka, sakriti na sigurno. Nikada ne znate to nam budunost moe
donijeti.
Johann, konj sa vrtuljka, stajao je, irom otvorenih oiju i okupan
znojem, na nebesko-plavom podu. Ne, ne, rekao je Johann, ovdje
sam roen i ovdje u umrijeti. Ali to je bila neistina, jer je Johannova
majka stigla iz Danske , a otac mu je bio Maar. Ipak su uspjeli postii
sporazum, i odletjeli su iste noi.
Parbleu, rekao je Jopp, svijet je doao kraju. Ovdje je zid. Ne
moemo dalje. Uistinu, zid je bio ispred njih. Okomito se uspinjao do
neba.
Smijeno, rekao je Jopp, izgubili smo baklju. Uputili smo se u no
zaboravivi objesiti utege na sebe. Nije udno da plutamo zrakom.
Glupost, rekao je Borejay, neto mi smrdi. Ne idem dalje. Pogledajte
ove riblje glave oko nas. Make su ovdje imale posla. Saile su komad
pijeska.
Neka me Vrag odnese, rekao je Puckerman, meni je ovo takoer
udnovato. Netko nam eli masno namjestiti!, tresui se divlje.
Svi stanite!, rekao je Benjamin zapovjedniki. to je ono tamo?
Marica? Crna sa oklopljenim staklima? to to tamo raste? Agave, fen-
palme, tamarindi? Jopp, pogledaj u knjigu znakova i vidi to to sve
znai.
Marica meu agavama, rekao je Borejay, to je gadan predznak. Vrlo
opasno. Bog zna u ta smo se upleli.
Glupost, rekao je Benjamin, da nije mrano, vrlo dobro bismo vidjeli
o emu se radi. Taj nadridoktor nas je uputio u krivom pravcu.
injenica je,, rekao je Jopp, da stojimo ispred zida. Ne moemo
dalje. Puzave, upali baklju. Puzavac je prekopao svoju torbu, ali sve
to je pronaao bile su goleme orgulje. Ali, uzeo ih je bez obzira.
Priite blie, gospodo, najednom se uje, svi ste na vrtnoj stazi. Bio
je to Veliki Poglavica Sjajna- -Vatra. Kakve su to none potrage? I
zato se diete? Skidajte te celuloidne nosove! I kakve su to glasne
stvarice koje nosite?
To su vulgarne ale, zvune ale i oprema za dvorske lude, molim. A
kakav je to otmjeni komad koji skrivate?
To je za uenje papiga-mode.
A kakva je to hrpa pamune vune, tamo na poetku?
To je Johann, konj sa vrtuljka, paljivo zamotan u pamunu vunu.
Gluposti. to e vam konj sa vrtuljka ovdje u libijskoj pustinji? Otkud
vam?
On je kao simbol, gospodine Sjajna-Vatro. Dopustite mi da vam se
predstavimo. Pred vama stoji sterilizirani klub fantasta, Plavi Tulipan.
Ba me briga za simbole. Uzeli ste konja od njegovih vojnikih
dunosti. Kako se zovete?
Ovaj je momak jednostavno zastraujui!, rekao je Jopp, ovo je
ista robinsonijada.
Glupost, odgovorio je Borejay, on je izmiljotina. Taj momak
Benjamin nije bio niti blizu. On sve smisli, a mi ispatamo Dragi
moj gospodine Sjajna-Vatra! Vaa konfederirana prizemljenost, vaa
gusta obojenost me uope ne impresionira. Niti vai posueni kino-
ureaji! Ali dopustite da vam objasnim: mi smo fantasti. Vie ne
vjerujemo u inteligenciju. Krenuli smo spasiti ovu ivotinju, koja
upravlja naim strahopotovanjem, od divlje rulje.
Shvaam vas,, odgovorio je Sjajna-Vatra, ali ne mogu vam pomoi.
Upadajte u maricu. I konj, takoer. Hajde, naprijed, ne stvarajte
ceremoniju od toga. Svi unutra!
Rosalie, kurva, zavravala je svoju ispovijed. Petoro mladih policijskih
pasa ugledalo je svjetlost svijeta. U blizini, u jednom od Spree kanala
u Berlinu, uhvaen je kineski kraken. Zvijer je privedena u policijsku
postaju.

JAVNOSTI
(GEORGES RIBEMONT-DESSAIGNES)

Prije negoli se spustimo do vas da vam iupamo vae pokvarene


zube, vae iraste ui, vae psorijazne jezike

Prije negoli vam polomimo istrunule kosti,


Prije negoli otvorimo vae kolerom zaraene trbuhe i iskoristimo ih kao
gnojivo,

vae predebele jetre, vae osramoene splinove i vae dijabetike


bubrege,

Prije negoli vam rastrgnemo odvratne seksualne organe, inkontinentne


i ljigave,
Prije negoli vam unitimo osjeaj za ljepotu, zadovoljstvo, eer,
filozofiju,

matematiki i poetiki metafiziki papar i lubenice,

Prije negoli vas dezinficiramo vitriolom, proistimo i potirkamo,

sa strau,

Prije svega toga,


Napraviti emo veliko ienje,
I upozoravamo vas,
Mi smo svi ubojice.

Veljaa, 1920.


(GEORGES RIBEMONT-DESSAIGNES)

Poloio je svoj eir na tlo i napunio ga zemljom.


Tada je, prstima, posijao suzu u njega.
Veliki geranij izrastao je iz njega, o jako velik.
Ispod lia zrele, neprebrojive dinje.
Otvorio je usta, prepuna zlatnih navlaka, i rekao:
Grec!
Protresao je babilonske vrbine grane, koje su osvjeavale zrak -
I njegova trudna ena pokazala je svoje dijete, kroz kou svog trbuha,
truba mladog mjeseca.
Poloio je svoj eir, uvezen iz Njemake, na glavu.
ena je imala preuranjeni poroaj, za koji je bio odgovoran Mozart.
U meuvremenu, harfist je trkarao okolo u zamraenom automobilu
I u sreditu raja, golubova, tako lijepih
Meksikih golubova, derao - kantaride.
POSLJEDNJI OPUTAJUI MANIFEST
(WALTER SERNER)

Hackovi su pokuaji da rijei misterij postojanja bili zasnovani na


krivim premisama i tako osueni na propast. Ovo je jedino mogue
RJEENJE MISTERIJA POSTOJANJA.

1.
Utrka oko epicentra eksplozije hrpa je smea na kojoj se prodaju
enske svilene arape, a Gauginovi slave. To je sigurno mizeran posao;
ali ipak posao koji doputa odreene odmake: svilene arape se mogu
shvatiti, ali Gauginovi ne. (Zamislite Bernheima kao uspjenog
biologa.) Tisuu modano ispranih rastas najglupljih uvjerenja- koji
serviraju kolumne asopisa graanima pokazuju prste u stanju
erekcije (O gumeni bonboni!) s namjerom da otpuste rijeke novca - do
sada su odgovorni za takav nemar da mnoge dame ostaju uskraene.
(Ovdje bi se netko mogao na tri minute osvrnuti na psihozu slabo
lijeenog vida: kliniki simptom, primarno: potcjenjivanje svilenih
arapa, sekundarno: probavni poremeaji.)

2.
to je uinio prvi mozak na ovom planetu? Vjerojatno je bio zateen
to je tu i nije imao pojma to da napraviti sa sobom i prljavim
prijevoznim sredstvom pod svojim nogama. U meuvremenu su ljudi
prihvatili svoje mozgove smatrajui ih toliko nevanim da nisu vrijedni
niti da ih se ignorira, pretvarajui ih u rastas (najnie: crnjomasti stup,
najvie: recimo, predsjednik senata) i stvarajui od nepravedno
oboavane prirode pozadinu za pravu farsu. Premda je ovaj, bez
rezerve ne previe, junaki nain izbjegavanja dileme kojoj se jo
uvijek ne poklanja dovoljna panja ostao sasvim bez arma sada kada
je toliko predvidljiv (kako su infantilne ploice u kupaonici!), iz tog
istog razloga je, meutim, vrlo podesan za izvravanje odreenih
operacija.

3.
ak i pogonski motor jedanput godinje shvaa da su njegovi odnosi
sa lokomotivom sve samo ne povezujui, i da sada o svom partneru
zna malo vie nego to je znao nakon one divlje noi u Boisu. (Da sam
rekao La Villette ili Theresienwiese, dvije veze bi bile sasvim iluzorne.
Savjet za mlade profesore: U topografskoj anatomiji, psihike
promjene zraka su vane.) U hotelu Ronceroy ili u Piccadillyju, s druge
strane, moete saznati da postaje prokleto neobjanjivo zato sada, od
svih vremena, buljite u svoje ruke i pjevate boine pjesmice, ujete
sebe kako se ekate i volite vlastitu pljuvaku. Ovaj je, uvijek
miroljubivi, primjer, ili se to samo ini, najvea prilika za onaj
neugodan osjeaj dosade da se saltirajui uzdigne i postane misao koja
se brine za svoju bit. Ovakvi simpatini trenuci stvaraju desperadosa
(ah, kakva duica!) koji stvara razne oblike nesporazuma kao prorok,
umjetnik, anarhist, dravnik itd., ukratko, kao rasta.

4.
Napoleon, koji je stvarno bio sjajan momak, vrlo neodgovorno je
smatrao da je pravi ljudski poziv obraivanje zemlje. Zato? Je li plug
pao sa neba? Ali homosapiensi su uspjeli shvatiti NETO, glas dame
pothranjene ljubavlju, mislim. Ali sigurno ne o zemlji; i kada se sve
kae i napravi, ljekovito bilje i voe su postojali i u ono doba. (Molim
ovdje konzultirajte njemake biogenetiare da otkriju zato sam
netoan. Ali ispasti e veoma dosadno. Dosljedno ja sam u pravu.)
Tako je na kraju ak i Napoleon, koji se inae izraavao ugodno
osvjeavajuim nedostatkom odlunosti, s vremena na vrijeme bio
profesionalac u podruju emocija. Sramotno. Zaista sramotno.
5.
Vidite, SVE je rastaquouresque, moji dragi prijatelji. Svatko je (vie ili
manje) vrlo nestalan, vrckast entitet, dieu merci. (Usput: svaka ast
radinom momku koji mi dokae da postoji neto to se na kraju NE
prosuuje kao norma!) Inae, trebalo bi naglasiti, smrt postaje
epidemija. Dijagnoza: neobuzdana dosada; ili: panina rezignacija; ili:
transcendentalna povrijeenost, itd. (Nastavljeno ad libitum, ovo moe
biti dodano na popis svih netalentiranih izjava.) Sadanji dravni
budet na nenastanjenoj povrini zemlje je posljedini rezultat dosade
koja je postala nepodnoljivom. Dosada: da se posluimo ovim
eufemizmom! Neka svatko trai izraz koji najbolje pristaje njegovoj
inferiornosti! (Lijepa mala tema za stranu igru rijei!)

6.
Opepoznata je stvar da pas nije lealjka; manje je poznato kako bi
odbacivanje ove njene hipoteze prouzroila da se slikareve prljave
ake stropotaju na svoje strane; i potpuno nepoznato da su zamjerke
na mjestu: svjetski pogledi su mjeavine rijei Proces mora biti ovdje
malo proiren. (Mala slika: lagana lobotomija!) Dakle: svi stilisti nisu
ak niti magarci. Jer stil je samo neugodna gesta s najdivlje strukture.
Budui da se neugodnost (kada se prespava) otkriva kao najsavreniji
propust, oito je da se stilisti, u strahu da e biti zamijenjeni za
magarce, ponaaju puno gore od njih. (Vidite, magarci posjeduju dvije
izvanredne odlike: tvrdoglavi su i lijeni.) Tako se razlika izmeu Paula
Oskara Hckera, Dostojevskog, Roda-Rode i Wedekinda oituje samo u
kontroli ranije spomenute neugodne geste. Kada mi se netko pristojno
obrati u savreno funkcionalnim kliejima, ili u maniri prepunoj slika
(sve slike su razumne!) ili u naturalistikoj modi, primjerice, da kae
da se osjeao bolesno, ali da se, nakon to je to vidio crno-bijelo,
osjeao bolje, ili da se zapravo cijelo vrijeme osjeao slobodno (jipi!
jipi!), ali da je obolio kada to vie uope nije razumio (teremtete!): to
je sve samo isti ispod-magarei pokuaj, elja da se izbjegne
neugodnost (stilistika, ogodogodo) dajui joj formu. Odvratna rije!
to je rei: uiniti neto vjerojatno od ivota, to je nevjerojatno
vrhovima njegovih prstiju! Pljeskati otkupljujuem nebu nad ovim
kaosom smea i enigmi! Namirisati i naruiti ovu gomilu ljudskih
izluevina. Hvala lijepa! Postoji li idiotinija slika od (uh!) spretno
stiliziranog uma koji koketira sa sobom za vrijeme ove aktivnosti?
(Usput: dva santima hrabrom momku koji mi dokae da ova koketnost
NIJE prisutna meu svim propovjedaima morala!) O, ta
zastraujue vesela neugodnost koja zavrava poklonom pred vlastitim
ja. TO je razlog (na raun ove stilizirane savijenosti) to su filozofije i
romani iznojeni iz ljudskih pora, slike se brljave, skulpture cijepaju,
simfonije urliu i religije osnivaju. Kakva odbojna ambicija, osobito to
su ove tate i glupe igre (osobito u njemakim regijama) spale na
nita. Obina gadarija!

7.
Najljepi krajolik koji poznajem je Caff Barratte u Les Halles. Iz dva
razloga. Tamo sam upoznao Germmu, koja je, izmeu ostalog,
aputala: Cest possible que je serais bonne, si je savais pourquoi.
Zlobno priznajem da sam problijedio od uzbuenja. I drugo, zato to je
u tom prijateljskom baru Jean Kartopats, koji se inae zanima samo
za ljude sa tvrdim ovratnicima, nasilno raskrstio sa mnom, stoga to
sam bio toliko neoprezan da spomenem ime Picasso.

8.
Ah, dragi bijeli porculanski tanjuri! Zato Pa, zato: ljudi su prije htjeli
opisati ono to su drali neizrecivim, ili ono to nisu imali u stvarnosti,
kroz slikarstvo. (Jipi! Kao da netko moe napraviti lijep i uredan portret
pod-kraljice ako ne zna da ona nije naslonja! Pogledati: lealjka!)
Posljedino tome netko se moe unaprijed kreveljiti dilemi u kojoj bi se
nali ovi kreteni kada bi prestali drkati uljne fotografije. (Iza njihovih
uiju: vie djevojaka, molim, vie djevojaka!) Ali impresije! Dakle:
TO se postigne kada, nakon nekontroliranog treptanja, netko uspije
organizirati stvari tako da onaj dera krumpira isto vidi samo kravu,
ali prvo se TOLIKO uvjeri da je to NJEGOVA krava, vrlo specijalna
krava, ukratko: JEDINA i iskupljujua krava? (teremtete!) Ali izrazi! Hi
hi: TO se postigne kada netko fiksirano promatra to pridjev moe
postii - do sada nije uspio biti bilo kakav vodi, sigurno ne bi uspio biti
naslikan? Ali kubisti, futuristi! Ups: iako prvaci ovih potpuno ultra-
crvenih promaaja slikarsko- -istih-naboja najavljenih da e propasti -
kao liberatio (uh!) - od nagle promjene stila. (Napad trapeza! Napad
trapeza! Otro kao to slijedi: Osloboditi emo se ove neugodnosti!),
sve to su postigli nije ak niti uvojak kose koji se poinje savijati, i jo
gore divlji magarci stigli su u svijet mirnim kasom. (O Sagot, osedlan
svojim leglom! itd. itd.) Gadarija! Gadarija!

9.
Zapravo ponavljanje onoga to je reeno u poglavlju 8. za one koji su
loe odgojeni: abeceda, savrena abeceda! Ali, najdrai moji, da za
svaki sluaj zapiemo:

a) Skulptura: vrlo osjetljiva igraka, poviena metafizikim buljenjem.

a) Glazba: ersatz za Pantopon ili Eros. (Dugo nakon pod-


abecedefednim!).
a) Poezija: momi nae se u frci. Recept: pitajte ga o komu sanja i
moi ete mu rei s kim nije spavao. (Naravno, netko je UVIJEK u frci:
ali onda netko ne bi vie smio biti u c frci.)

a) Romani i ostalo: dobronamjerni gentleman govori kao da su


podgrijani na rotilju, ili nisu nedavno. Jo samo malo znoja i sve e
dobro zavriti: belles-lettres! (Netko se esto nae na rotilju. Ali
komplet Samuela Fischera je metoda koja oduzima previe vremena za
stvaranje Sirakuza-Sendvi-Centralno grijanje zrakoplovne tvrtke.)

Sve u svemu, najdrai moji: umjetnost je bila korijenski problem.

10.
Nitko ne posjeduje misao. U najboljem sluaju, misao se tako ponaa.
(Ali uvijek postoje oni koji spletkare oko toga!) Svaka rije je
nepravda, kaem vam! Ljudi jednostavno nastavljaju trabunjati
reenice sa cirkusantskim duhom preko lananog mosta (ili ak:
klanaca, grmlja, kreveta). Dobar savjet: prije negoli usnite najjasnije
zamislite sadanje mentalno stanje samoubojice koji konano eli sebe
spoznati metkom. Ali uspjet ete jedino ako ste prvo sebe uinili
smijenim. Vrlo smijenim. Strano smijenim. Smijenim preko svih
granica. Toliko duboko smijenim da sve postaje jednako toliko
smijeno. Da svi metaforiki padnu na guzice. I kihnu.

11.
Naglaavanje je vrlo podesno. (O, dragi bijeli porculanski tanjuri!)
Ove amfibije i abe, koje se smatraju predobrima za magarce, moraju
se urazumjeti tako da to izvadimo iz njih! Izbiujmo to iz njih! To
odvratno, vee-od-ivota estitka-plava, koje su ovi jadni rastas lagali
do ha- ho- hi- hu (izvolite?) neba, mora biti srueno! Morate lupnuti
nekoga po glavi, oprezno ali postojano, na svoga susjeda kao po
pokvarenom jajetu (dobro, dobro). Morate ispod potpuno neopisivog,
totalno neobjanjivog, biti nepodnoljivo blizu da niti jedan pas ne bi
elio nastaviti ivjeti tako pametno - ve jo gluplje! Tako da svi izgube
svoju dosjetljivost i dobiju natrag svoje glave! Kolai, biblijske izreke,
djevojake sise, postoci, Gauginovi, krepaline, podvezice, duhovi,
zahodske koljke, ogrtai, bube - sve stvari koje svi simultano rade, o
kojima misle i razbijaju glave - moraju biti ugurane, jedna poslije
druge, tako jako u njihove face dok konano njihov osjeaj da sve
tima nije takav kakva je bila koliina opijenosti koju su do tada
iskusili. Morate. Jednostavno morate! Teremtete!

12.
Svilene arape su neprocjenjive. Pod-kraljica JE naslonja. Svjetski
pogledi jesu mjeavine rijei. Pas JEST lealjka. L art est mort. Viva
Dada!
Hannover 1920.
(WALTER SERNER)


Lonarija pada na pod:
O tako je lijepo piti s Ninallinih usana, i Pommery se s time sloio.
Minkoff, pomalo Rus, drout na sporednu prugu.
Pored nas vijori aka: potroene grudi unitavaju plavuu. Iscrpljen.
Uruen.
Usta puna vina (duina: 63 centimetra) u crveno-poboljane nosnice
PLJUJEM.
Maka!!!
Jer (ensemble-courageous) Kuno apue okrugloj stranjici.
Zamrenost, kojoj izbjegavaju znojne podlaktice.
Nagnite se naprijed, zagrmi! Sibie je zavritala, prirodno jako,
Hemoglobin raste.
Sada - zapaljena pedala isti (krasno!) drugdje obljubljivan
Abdomen. Predznak.
Njegov jezik neprevladano lie najdeblje stvari, Isidore.
O kako volim ivotnu masu! (Naveer, naturallement.)
Kurschewaz pohotno bulji u tako udaljene Zuzzine delta-obline.

DADA MANIFEST, 1949.


(RICHARD HLSENBECK)

Potpisnici ovog manifesta veoma su svjesni da nedavni divlji napadi na


modernu umjetnost nisu sluajni. Divljatvo tih napada proporcionalno
je razvitku svjetskih totalitarnih ideja, koje ne skrivaju svoje
neprijateljstvo spram duhovnog u umjetnosti ili elju da umjetnost
svedu na razinu musave ilustracije.
Potpisnici ovog manifesta nisu politiki mislioci; ali smatraju da na
podruju umjetnosti imaju neto vano za rei zbog osobitog iskustva
koje je ostavilo trajan dojam na njih. Iskustvo-dadaizam - dogodilo se
prije mnogo godina, a jo uvijek je prerano da se predvide njegovi
mogui odjeci.
Dadaizam je nastao u Zrichu 1916. Kao aktivni pokret odavno je
zavrio svoju priu. S druge strane, njegovi principi jo su uvijek ivi i
pokazuju svoju vitalnost, iako su mnogi od njegovih osnivaa, stalnih
lanova i originalnih poticatelja mrtvi.
Ova udna, iznenaujua vitalnost uvjerila je potpisnike ovog
manifesta da im je iskustvo dadaizma i njegovih najdubljih kreativnih
principa omoguilo (kao i drugima) osobito razumijevanje poloaja
moderne umjetnosti.
Budui da je kreativni princip dadaizma opstao, konano smo u poziciji
da poteno ocijenimo sam dadaizam.
to vie o tome razmiljamo, postaje sve oitije da je kreativni princip
dadaizma identian principu moderne umjetnosti. Dadaizam i moderna
umjetnost su jedno u svojim osnovnim pretpostavkama; tomu
nasuprot, nesporazumi koji nastaju u vezi s modernom umjetnou su
identini nesporazumima koji su proganili dadaizam od njegovih
poetaka u Zrichu 1916.
Potpisnici ovog manifesta zato vjeruju da bi, ako bi digli aroliju s
lanih kletvi koje su ocrnile dadaizam, uinili znatnu uslugu modernoj
umjetnosti u njenoj borbi protiv popularizacije i sentimentalizma.
Teko je sumirati neprebrojive neprijateljske napade na dadaizam u
nekoliko rijei. Ipak, riskirajui jo jedan nesporazum, pokuat emo
dati kratku formulaciju; nesporazum od kojeg je dadaizam patio je
kronina bolest koja jo uvijek iri zarazu po cijelom svijetu. U svojoj
biti moe biti definiran kao nesposobnost racionalnog svijeta i
racionalnih ljudi da vide pozitivnu stranu iracionalnog pokreta. I opet,
ispoetka, bubnjanje, dernjava i plesanje, elja da se pater le
bourgeois, su bili predstavljani kao glavne odlike dadaizma. Nemiri
izazvani dadaizmom u Berlinu i Parizu, revolucionarna atmosfera koja
se irila oko pokreta, njegovi sveopi napadi na sve to postoji, naveli
su kritiare da povjeruju kako je njegov jedini cilj bio unitavanje cijele
umjetnosti, i svih vidova kulture. Rani dadaistiki manifesti, u kojima
je nonsens pomijean sa iskrenou, kao da opravdaju ovaj negativni
stav.
Da se izbjegnu mogui nesporazumi, potpisnici ovog manifesta ele
naglasiti kako ovaj dokument nije ispovijed umirovljenog kriminalca
koji podrava principe YMCA. Niti bi trebao biti izjednaen sa
prosvjedima prostitutki koje su na kraju karijere poprimile viktorijanski
nain ivljenja. Ovaj manifest jest slobodna izjava ljudi koji su
prepoznali potrebu za konstruktivnim pokretom i na njihovu radost
otkrili da nikada nisu bili daleko od takvog pokreta. Najgore to se
moe rei jest da je svijet stvarno spao na najnie grane kada ak i
dadaisti imaju potrebu naglasiti pozitivne i konstruktivne strane svoje
djelatnosti i svojih principa.
Pozitivan element dadaizma nije ista sluajnost koja izbija iz strukture
uma (pozitivno se pojavi uvijek kada negativno izae kroz vrata); ba
suprotno, dadaizam je bio pozitivan i zastupao je pozitivne ciljeve od
svojih poetaka. Ako se pozitivni element uvijek zapostavljao, svaka
prirodna zloestoa dadaizma se ne smije optuivati vie od
cjelokupnog negativnog, kritikog i cininog stava naeg vremena, koji
tjera ljude da projiciraju vlastite odvratnosti na ljude, stvari i
razmiljanja oko sebe. Drugim rijeima, vjerujemo da je neurotian
sukob naeg vremena, koji se pokazuje kao openito negativan,
neduhovan i brutalan stav, otkrio rtveno janje u dadaizmu.
Ali pogledajmo pozitivnu stranu dadaizma. Kao prvo u toj rubrici stoji
neosporna injenica da je dadaizam postao ocem i djedom mnogih
umjetnikih i filozofskih pokreta; moemo ii tako daleko da kaemo
da nam je dadaizam ponudio pogled na ivot, naglaavajui princip po
kojem se moramo samoodricati do beskonanosti da bismo pronali
put do sebe. Nadrealizam, koji je osnovao Andr Breton (ije djelo
treba biti iitavano iz ovog kuta), je dijete dadaizma. Nadrealizam je
preuzeo na sebe zadatak da ostvari duhovne aspiracije dadaizma kroz
umjetniko djelovanje; vapio je za maginom realnou koju smo mi
dadaisti prvi razotkrili u naim konstrukcijama, kolaima, pisanju, i
plesu u Cabaretu Voltaire. Kako filozofske posljedice dadaizma
predstavljaju pozitivnu reakciju na dugu seriju negativistikih,
neurotinih i agresivnih manifestacija, dada je bila i jo uvijek jest
likvidacija i odbacivanje svega to su rekli Rimbaud, Strindberg, Ibsen,
Nietzsche i ostali. Nesvjesno ili polu-svjesno, dadaizam je anticipirao
mnoge sadanje formulacije- Sartreov egzistencijalizam, na primjer.
Nije sluajno da se Sartre naziva Nouveau Dada. Ali mi smatramo da
postoje esencijalne razlike izmeu egzistencijalizma i dadaizma.
Egzistencijalizam je u biti negativan, dok je dada ivjela u svom
ekstremnom oaju, koji je projicirala na umjetnost, i u toj
participation cratice pronala terapiju za sebe.
Dadaistika djelatnost zahtijeva od ljudi koji su pobijedili negativno u
sebi da se udrue u konstruktivnu akciju. vrsto vjerujemo da
dadaistika djelatnost pokazuje da je cilj dadaizma bio ljudski razvoj
prema duhovnosti i slobodi. Ovo se osobito primjeuje u dadaistikom
odbijanju totalitarnih rjeenja dananjih ljudskih sukoba. Potpisnici
ovog manifesta ele ponoviti da se radikalno i permanentno separiraju
od svih koji trae ovakva rjeenja ili podravaju stranku ili drutvo koje
se zauzima za takva rjeenja. Za dadaistu, drava ne smije vladati nad
ovjekom; ovjek je onaj koji mora vladati dravom.
Hitlerov bijes na dadaiste pokazuje da su bili na pravom putu.
Spominje ih u knjizi Mein Kampf. injenica da je u Rusiji umjetnost
osuena posvetiti se ilustraciji domoljublja lijepo pokazuje na kojoj
strani je stajao dadaizam i gdje moderna umjetnost mora biti. Svjesno
ili nesvjesno, protivnici moderne umjetnosti su, ne manje od
neprijatelja dadaizma, totalitarni tipovi. Na pozitivnoj strani dadaizma
je njegova hrabrost; poznata koliko po vrstoi svojih formulacija,
toliko i po snazi svojih uvjerenja.
Snaga i integritet dadaistike pozicije olakava potpisnicima ovog
manifesta da jo jednom naglase kako osuuju uporabu umjetnosti
kao instrumenta propagande. Umjetnost je duhovna, a prva odlika
duhovnosti je njezina sloboda. Kreativno izraavanje je izraz ovjekove
najautentinije osobnosti, identian boanskom inu stvaranja. Iz toga
proizlazi da je blasfemino uiniti umjetnost ovisnom o dravi ili je
obeznaiti natjeravajui ju da ilustrira krivo shvaene politike teorije.
Umjetnost je duhovna i kao takva ne moe imati gospodara, niti
aristokrata niti proletera. Moe se pokloniti samo jednom gospodaru, a
taj je veliki duh svemira.
Ali ba zato to je umjetnost proizvod duha, ima zadau otkriti
neduhovno; to radi pomou vlastitog simbolikog jezika. U tom
simbolikom jeziku, u njegovom prisnom odnosu s arhetipovima
ovjeanstva, u prikazivanju kreativne napetosti izmeu formi i boja, u
restauraciji originalnog osjeaja prostora i pravca u estetikom i
etikom smislu, dadaist vidi izvor, bit svake umjetnike aktivnosti.
Za dadaiste, umjetnost ima svetu misiju i nita je ne smije omesti na
putu prema vjenim i esencijalnim ciljevima. Potpisnici ovog manifesta
zato ponavljaju da je vrijedna strana umjetnosti ono za to se valja
boriti, a ta misija ne smije se podrediti niti politici, niti socijalnim
obzirima, niti prijateljstvu, niti smrti. Ono to je najoitije u ivotima
svih individualnih dadaista nakon zatvaranja Cabareta Voltaire jest
povratak onome to je bilo pozitivno u dadaizmu.
Hugo Ball i Emmy Hennings su postali mistici ubrzo nakon odlaska iz
Zricha. Ball je napisao svoju poznatu knjigu: Die Flucht aus der Zeit
(Let iz vremena), 1927. To je djelo daleko ispred svog vremena, a Ball
je ve tada odbacivao bilo kakva totalitarna rjeenja. U Das
Byzantinische Christentum (Bizantinsko kranstvo), Ball trai
povratak duhovnom stavu, napada materijalizam, oboavanje maina,
i precjenjivanje masovnih organizacija. Ball se opredijelio za duhovni
individualizam; smatrao je da samo to moe stvoriti nove vrijednosti,
vratiti mir, stvoriti novi svijet. Emmy Hennings, koja je imala velik
utjecaj na Balla, napisala je arobne pjesme i knjige, pokazivajui
svoju veliku ljubav za duhovno u ovjeku i umjetnosti.
Hans Arp i Sophie Taeuber su se na samim poecima dada pokreta
sloili da se umjetnost mora osloboditi ilustriranja i oponaanja i vratiti
duhovnim izvorima. Radili su na konstrukcijama, kolaima i reljefima
koji danas otkrivaju briljantnu anticipaciju modernih pravaca u
umjetnosti. Eggeling, van Doesburg i Richter - da nabrojimo samo
neke, u svojim djelima ne otkrivaju samo ljubav prema dadaizmu, ve
i mogunost da kau neto pozitivno, konstruktivno, neki savjet za
pravac kojim se treba krenuti. Svojim je slikama i objektima
legendarni Marcel Duchamp, koji je volio i oboavao dadu od samih
poetaka, pokazao vie od svih nas tada, utjecaj dade na promjenu od
cininog prema pozitivnom.

Razvoj Maxa Ernsta, koji je bio jedan od prvih dadaista i koji je


kasnije, uz Bretona i Tzaru15, osnovao Nadrealizam, lijepo pokazuje
konstruktivnu stranu dade.

U svojim Phantastische Gebete (Fantastine molitve), u djelima o


dadaizmu i ostalim svojim pjesnikim i proznim djelima, Richard
Hlsenbeck (sada Charles R. Hulbeck) se borio za duhovni koncept i
stvaranje novog svijeta vrijednosti u opreci prema starom kaosu i
raspadanju. Kao Ball, naao je u odreenim psihoanalitikim djelima
intimnu slinost sa vlastitim idejama, i potrebama koje su nastale
propau dadaizma. S Ballom, Carlom Jungom i drugima, zauzimao se
za restauraciju ovjeka umom, protiv raspadanja prijateljstava,
ljudskih odnosa i drutava.

Potpisnici ovog dadaistikog manifesta 1949. ele (vrsto vjerujui da


je ovo posljednji dadaistiki manifest) jo jednom izraziti svoje
uvjerenje da problem dadaizma nije samo identian problemu
moderne umjetnosti, ve sa problemom ovjeanstva u naem, a
moda i u svim vremenima. Dalje, vjeruju da je mala grupa dadaista u
Cabaretu Voltaire u Zrichu 1916. bila, vie nego bilo tko danas,
zaokupljena oajem zbog zla koje je tada vladalo, savladala taj oaj,
teorijski i praktino, postavljajui odreene principe relevantne za
poloaj umjetnosti kao i stanje ljudske zajednice. Prije su ada
manifesti bili dokumenti osuivanja. Ovaj zadnji dada manifest jest
dokument transcendentalnosti.
BILJEKA

Radi povijesne istine, potpisani smatra da dadaizam nije osnovao Tristan Tzara u Cabaretu
Voltaire u Zrichu. Samo je po sebi vidljivo da dadaizam nije mogao stvoriti samo jedan
ovjek, i da su sva uvjeravanja u tom pogledu lana. Dadaizam je dijete sluaja. Potpisani
ovdje izjavljuje da je otkrie dadaizma istinito i tono opisano u knjizi Richarda
Hlsenbecka En Avant Dada (1920.).16

POVIJEST DADAIZMA, fragmenti iz EN AVANT


DADA
(RICHARD HLSENBECK)

Dadu su u proljee 1916. u Zrichu stvorili Hugo Ball, Tristan Tzara i


Hans Arp, Marcel Janco, Richard Hlsenbeck u Cabaretu Voltaire,
malom baru u kojem su Hugo Ball i njegova prijateljica Emmy
Hennings napravili varijete, gdje smo svi mi bili vrlo aktivni.

Svi smo svoje zemlje napustili zbog rata. Ball i ja doli smo iz
Njemake, Tzara i Janco iz Rumunjske, Arp iz Francuske. Sloili smo se
da je rat bio izumljen u raznim vladama radi najautokratskijih, sebinih
i materijalistikih razloga; mi Nijemci smo bili upoznati sa knjigom
Jaccuse, ali bismo ak i bez nje imali malo povjerenja u potenje
njemakog Kaisera i njegovih generala. Ball nije sluio vojsku jer je
imao prigovor savjesti, a ja sam se provukao kroz iglene ui u bijegu
od policijskih poslunika koji su, iz svojih takozvanih patriotskih
pobuda, nagomilavali ljude u rovovima sjeverne Francuske i davali im
granate za jelo. Nitko od nas nije priznavao hrabrost koja je potrebna
da se pogine za ideju nacije s, u najboljem sluaju, kartelom
prodavaa krzna i profitera u koi, a u najgorem, kulturnim
udruenjem psihopata koji, kao i Nijemci, mariraju s kompletom
Goethea u naprtnjai, da nabiju Francuze i Ruse na bajunete.

Arp je bio Alzaanin; proivio je poetak rata i svo nacionalistiko


divljanje u Parizu, i smuile su mu se sve malograanske prijevare i
openito sve bolesne promjene koje su se dogodile gradu i ljudima
koje smo prije rata obasipali izljevima ljubavi. Politiari su svuda isti,
praznoglavi i odvratni. Vojnici se svugdje ponaaju isto sa stranom
brutalnou koja je smrtni neprijatelj svakog intelektualnog impulsa.
Energija i ambicija onih koji su sudjelovali u Cabretu Voltaire u Zrichu
od poetka su bile isto umjetnike. Htjeli smo od kabareta napraviti
izvorno mjesto najnovije umjetnosti, iako s vremena na vrijeme
nismo zaboravili debelim i idiotskim zrikim snobovima rei da ih
smatramo svinjama, a njemakog Kaisera provokatorom rata. Onda su
se tamo dogaale velike strke i studenti su, koji su u vicarskoj, kao i
svugdje, najgluplja i najreakcionarnija masa, bili prvi koji su pokazivali
otpor javnosti s kojim e se dada suoavati na svojim trijumfalnim
marevima po svijetu.

Rije dada sluajno smo otkrili Hugo Ball i ja u njemako-francuskom


rjeniku, dok smo traili ime za gospou e Roy, pjevaicu u kabaretu.
Dada je francuska rije za drvenog konjia. Impresivna je u svojoj
kratkoi i svrsishodnosti. Ubrzo je dada postala oznakom za svu
umjetnost koja se stvarala u Cabaretu Voltaire. Pod oznakom
najnovija umjetnost smatrali smo apstraktnu umjetnost. Kasnije se
ideja, koja se skrivala iza rijei dada radikalno izmijenila. Dok su
dadaisti zemalja saveznica, pod vodstvom Tristana Tzare, izjednaavali
dadu sa lart abstrait, u Njemakoj, gdje se psiholoka podloga naeg
tipa aktivnosti potpuno razlikuje od onog u vicarskoj, Francuskoj i
Italiji, dada podrazumijeva vrlo razliit politiki karakter, koji emo
kasnije nairoko objasniti.

to je dadaizam i to hoe u Njemakoj17?

Dadaizam zahtijeva:

1) internacionalni revolucionarni savez svih kreativnih i intelektualnih


mukaraca i ena na osnovi radikalnog komunizma;

2) predstavljanje progresivne nezaposlenosti koja ukljuuje


mehanizaciju svakog podruja aktivnosti. Jedino ako je nezaposlen,
mogue je pojedincu postii sigurnost da bude iskren prema ivotu i
priuen iskustvu;

3) trenutno oduzimanje imovine (socijalizacija), komunalno hranjenje


sviju; dalje, izgradnja gradova svjetla i vrtova koji e pripadati drutvu
kao to potpuni ovjek pripada dravi slobode.

Sredinji savjet zahtijeva:

a) dnevne obroke na javni raun za sve kreativne i intelektualne ljude


na Potsdamer Platzu (Berlin);

b) podupiranje preobraanja sveenstva i uiteljstva na dadaistike


principe vjere;

c) najeu borbu protiv svih uputa tzv. radnika duha (Hiller, Adler),
protiv njihova skrivenog burujstva, protiv ekspresionizma i post-
klasinog odgoja kojeg zastupa Sturm grupa;

d) trenutn izgradnju dravnog umjetnikog sredita, eliminaciju


koncepta vlasnitva u novoj umjetnosti (ekspresionizam); koncept
vlasnitva je potpuno iskorijenjen u super-individualnom pokretu dade
koji oslobaa cijelo ovjeanstvo;

e) uvoenje simultane poeme kao komunistike dravne himne;

f) zapljena crkava za izvoenje bruitistikih, simultanih i dadaistikih


pjesama;
g) uspostavu dadaistikog savjetodavnog ureda za premodeliranje
ivota u gradovima koji imaju vie od 50.000 stanovnika;
h) trenutnu organizaciju velike dadaistike propagandne kampanje sa
150 cirkusa za prosvjeivanje proletarijata;

i) podnoenje svih zakona i dekreta Dadaistikom sredinjem savjetu


na odobravanje;

j) trenutnu regulaciju svih seksualnih odnosa prema pogledima


meunarodnog adaizma osnutkom dadaistikog seksualnog centra.

Dadaistiki revolucionarni sredinji savjet.


Njemaka skupina: Hausmann, Hlsenbeck.
Poslovni ured: Charlottenburg, Kantstrasse 118.
Prijave za lanstvo primaju se u poslovnom uredu.

KRAJ SVIJETA
(RICHARD HLSENBECK)

Evo na to je spao ovaj svijet


Krave sjede na telegrafskim stupovima i igraju ah
Kakadu ispod skuta panjolske plesaice
Tuno pjeva kao prvi puha i top lamentira cijeli dan
To je onaj lavandski krajobraz o kojem je govorio Herr Mayer kada je
izgubio oko
Jedino vatrogasci mogu izvui nonu moru iz salona ali sve su crpke
potrgane
Ah da Sonja zamijenili su celuloidnu lutku deritem i viu: Boe uvaj
nam kralja
Cijeli Monist Klub okupio se na parobrodu Meyerbeer
Ali jedino pilot moe otpjevati visoki C
Izvadio sam anatomski atlas iz nonih prstiju
ozbiljna studija zapoinje
Jeste li vidjeli ribu koja je odrezana stajala ispred opere
zadnja dva dana i noi?
Ah ah vi veliki vragovi - ah ah uvari pela i zapovjednici
S naklonom om om s klon om om tko danas ne zna to je na Otac
Homer napisao
U svojoj togi drim rat i mir ali u uzeti vinjin hip
Danas nitko ne zna hoe li biti sutra
Ubijaju vrijeme alicama kave
Kada bi barem netko imao ivaca rastrgati repove perja iz trolejbusa
ovo je veliko doba
Profesori zoologije okupljeni u sjenicima
akama okreu duge veliki iluzionist stavlja si rajicu na glavu
Opet progoni dvorce i zemlje
Jeleni izvidavaju lipicaneve skokove
(I takav je svijet ovo je sve to je pred nama)

1916.

IZ FANTASTINIH MOLITVI
(RICHARD HLSENBECK)


Ovako je ravan svijet
Svinjski mjehur
Be i cinober
Cru cru cru
Velika umjetnost duha
Theosophia pneumatica
pome bruitiste izvoena prvi put
Richard Hlsenbeck Dada
ili ako elite, obrnuto
birribumbirribum vol tri niz pilu
Voil evo inenjera s njihovim zadatkom
Lake mine baciti u jo okrutne drave
7,6 cm Chaucera
i soda calc. ne zaboravimo 98/100%
Evo lovakog psa birridamo holla do funga qualla di mango damai da
dai umbala damo
brrs pffi i poetak
Abrr Kpppi encore commencer i opet
poetak
Rad
Rad
brae brae brae brae brae brae brae
Sokobauno sokobauno sokobauno
Schikander Schikander Schikander
Kante za smee su trudne

DADAISTI PROTIV WEIMARA


(DADA LETAK, 1920.)
etvrtak, 6. veljae 1919., 19.30 sati, u Kaisersaal des Rheingold
(Bellevue-Strasse), OBERDADA18 e biti proglaen PREDSJEDNIKOM
SVIJETA, prema rijeima novina:
Vjerojatno emo imati jo nekoliko izbora ove godine, za Prxsldentrx i
za V lkshaus. Ne donosimo odluke instinktivnom mehanikom
sigurnou masa; izai i tra pravog individualnog genija koji mora
postojati u nekom dijelu nae nacije, ako ne elimo postati izumrla
rasa!
Svi intelektualni i duhovni radnici sudjelovat e u ovoj potrazi;
poslanici, pripadnici srednje klase i drugovi oba spola (vojnici bez
maneta) - svi kojima je u interesu srea ovjeanstva.
Sada emo raznijeti Weimar do neba. Berlin je mjesto...dada...
Nitko i nita nee biti poteeno.
Pokrenite se masovno!
Dadaistiko zapovjednitvo svjetske revolucije.
BAADER, HAUSMANN, TRISTAN TZARA, GEORGE GROSZ, MARCEL
JANCO, HANS ARP, RICHARD HLSENBECK, FRANZ JUNG, EUGEN
ERNST, A.R. MEYER

DADA YAMA PJESMA


(WALTER MEHRING)

DADAyama
non stop
Kreemo
(Hic
salto mortale!)
Licemjerje - bourgeosie
Ego
kurvini sinovi
Kroz povealo
malice in
I Wonderland/
Zakuhani lonac
to se kuha?
Puno nae domovine
HEIL! Hail! Hell!
dadaYAMA!
Zovem DADAYAMA
1 2 3 o! o!
TKO J E TKO?
arp TZARAO odkud?
Sodom Lourdes Potsdam
Moskva/
Praise the Landlord!
Slava!
Welcome to
DADAyama - napoli
e mori!

MANIFESTE CANNIBALE DADA


(FRANCIS PICABIA)

Svi ste osumnjieni; ustanite! Nemogue je govoriti vam ako ne


stojite. Ustanite kao to biste ustali za Marseljezu ili Boe uvaj nam
kralja.
Ustanite, kao da je zastava ispred vas. Ili kao da ste u prisustvu Dade,
koja oznaava ivot, i koja vas optuuje da volite sve iz snobovtine
samo ako je dovoljno skupo.
Ipak ste sjeli. Tim bolje. Sluat ete s vie panje.
to radite ovdje, nagurani kao skupina ozbiljnih rakova? Zato to ste
ozbiljni, zar ne? Ozbiljni, ozbiljni, ozbiljni do smrti. Smrt je ozbiljna
stvar, zar ne?
Netko umire kao junak, netko kao idiot - to se svodi na isto. Jedina
rije koja ima veu vanost od dan-za-danom vrijednosti je Smrt. Vi
volite smrt - smrt drugih.
Ubijte ih! Ostavite ih da crknu! Jedino novac ne umire; on jedino -
nestaje za kratko.
To je Bog! To je neto to se moe potovati: netko koga moete
shvatiti ozbiljno! Novac je prie-Dieu cijelih obitelji. Novac zauvijek!
ivio novac! ovjek koji ima novca astan je ovjek.
ast se moe kupiti i prodati kao upak. upak, upak, predstavlja
ivot kao ips, i svi vi koji ste ozbiljni smrdjet ete gore od kravljih
govana.
Dada nema mirisa: ona je nita, nita, nita.
Ona je kao vae nade: nita.
kao va raj: nita.
kao vai idoli: nita.
kao vai politiari: nita.
kao vai heroji: nita.
kao vai umjetnici: nita.
kao vae religije: nita.
Frite, derite se, razbijte mi zube, to onda? Opet u vam rei da ste
slaboumni. Za tri mjeseca moji prijatelji i ja prodavati emo vam nae
slike za nekoliko franaka.
Oujak 1920.
IZBAENI GOST 3
(HANS ARP)

Nosim nadgrobne ploe na svojoj glavi.


Iz vodom optereene smrtne zemlje
Izbacujem uvredljivog Adama
- Da mi proe vrijeme - dvanaest puta dnevno.

Stojei potpuno na svjetlu,


Iskaem neophodno kroz svoja usta
I, nosei sove do grada Atene,
Osedlavam sebe prije svog konja.

Zbogom presavijeni psi i make.


U liniji s Vremenskim kontrastom
Preruen pratim, ostakljen,
Duh divljeg smijeha.

Mijeam svoj kamfor


Sa starim sjemenom Vremena,
I u cijelu vjenost
Iznutra i gore jo se uvijek penjem.

ANNA BLUME
(KURT SCWITTERS)

O najdrae od mojih dvadesetsedam osjetila, ja


volim tvoje! - tebe te tebe tvoje, ja tvoje, ti moje.
- Mi?
Ovo (usput) pripada svugdje.
Tko si ti, neprebrojiva eno? Ti si
- jesi li? Ljudi kau da jesi, - neka
oni samo priaju, oni ne razlikuju sokola od rune pile.
Nosi svoj eir pod nogama i hoda uokolo
na rukama, na svojim rukama hoda.
Halloo, tvoja crvena haljina, saivena od bijelih tihova.
Crveno volim Annu Blume, crveno volim tvoje! -Tebe
te tebe tvoje, ja tvoje, ti moje. - Mi?
Ovo (usput) spada u ledenu vatru.
Crveni cvijet, crvena Anna Blume, to kau ljudi?
Nagradno pitanje: 1.) Anna Blume ima pticu.
2.) Anna Blume je crvena.
3.) Koje boje je ptica?
Plave je boje tvoja uta kosa.
Crveno je mrmorenje tvoje ptice.
Ti jednostavna djevojko u jednostavnoj haljini, ti slatka
zelena zvijeri, volim tvoje! Tebe te tebe tvoje,
ja tvoje, ti moje. - Mi?
Ovo (usput) pripada u ladice prepune vatre.
Anna Blume! Anna, a-n-n-a, prosipam tvoje
ime. Tvoje ime pada kao najmeki vosak.
Zna li, Anna, jesi li saznala?
Moe te se itati i odostraga, i ti, ti
najljepa od svih, si odostraga, kao i
prije: a-n-n-a.
Vosak se prosipa milujui me niz lea.
Anna Blume, ti prosipana zvijeri, volim tvoje!

TJESKOBNE IGRE - dramski fragment


(KURT SCHWITTERS)

A: Gospodine.
B: Da?
A: Uhapeni ste.
B: Ne.
A: Uhapeni ste, gospodine.
B: Ne.
A: Pucat u, gospodine.
B: Ne.
A: Pucat u, gospodine.
B: Ne.
A: Pucat u, gospodine.
B: Ne.
A: Mrzim vas.
B: Ne.
A: Razapet u vas.
B: Ne ba.
A: Otrovat u vas.
B: Ne ba.
A: Ubit u vas.
B: Ne ba.
A: Mislite o zimi.
B: Nikada.
A: Ubit u vas.
B: Kao to sam rekao, nikada.
A: Pucat u.
B: To ste ve rekli.
A: Hajde, sada.
B: Ne moete me uhapsiti.
A: Zato ne?
B: Moete me jedino privesti.
A: Tada u vas privesti.
B: Samo izvolite.
B: doputa da ga privedu. Scena se zatamnjuje. Publika se osjea
prevarenom i uju se proklinjanja i zviduci. Svi zborno viu:
Gdje je autor? Izbacite ga van! Smee!

KAKVA LJ E KAKVA LJ E KAKVA LJEPOTA


(KURT SCHWITTERS)

Kakva lj e kakva lj e kakva ljepota


Kakva lj e kakva lj e kakva lj lj
Kakva ljepota ljepota lje
Kakva ljepota ljepota lje
Kakva ljepota ljepota ljepota lje lje lje
Kakva lje kakva lj kakva ljepota
Kakva lj kakva lj kakva
Kakva lje lje lje lje lje
Kakva lje lje lje lje lje
Kakva lje lje lje lje lje lje lje ljepota lje lje lje
Kakva ljepota

BIOGRAFSKE BILJEKE O AUTORIMA

TRISTAN TZARA (1896-1963), pravo ime Samuel Rosenstock,


pjesnik rumunjskog podrijetla, osnovao dada pokret s Ballom, M.
Jancom, Arpom i Hlsenbeckom u Zrichu, 1916. Veliki propagator i
organizator, Monsieur Dada, nakon Ballova povlaenja, preuzima
vodstvo pokreta. 1919. odlazi u Pariz, gdje je bio oekivan kao
mesija. Nakon sukoba s Bretonom, koji nije htio gubiti vrijeme u
prolaznim hirovima, 1922/23. rasputa pokret. Kasnije, 1927. pomirio
se s Bretonom i ukljuuje se u nadrealistiki pokret, iako njegova
poezija nije nadrealistiki obojena. Najpoznatija djela: La premire
aventure cleste du Monsieur Antipyrine, Vingt-cinq poemes, Lhomme
approximatif.

ANDR BRETON (1896-1966), osniva i glavna figura nadrealizma.


Iskustvo I. svjetskog rata, za kojeg je radio u psihijatrijskoj bolnici,
ostavilo je dubok trag na njemu. U to vrijeme upoznaje mladia
Jacquesa Vacha, iji nepopustljivi stav prema ivotu Bretona
obiljeuje za cijeli ivot. Godine 1919. sa Soupaultom i Aragonom
pokree asopis Littrature koji ubrzo postaje dadaistiki obojen.
Breton ubrzo uvia da dada ne nudi nikakav izlaz i raskida s pokretom.
Njegovi prijatelji Aragon, luard, Pret i Soupault slijede ga i 1924.
nastaje Prvi nadrealistiki manifest. Do kraja ivota, tijekom kojeg je
raskrstio s veinom svojih prijatelja iz mladosti (jedino je Pret ostao
uz njega), ostao je vatreni zagovornik nadrealizma, koji je za njega bio
puno vie od jo jednog -izma. Najpoznatija djela: Les pas perdus,
Nadja, Anthologie de lhumour noir.

HUGO BALL (1886-1927), osniva Cabareta Voltaire, uz Tzaru vodio


dadaistiki pokret do 1917. Kada se povlai jer je dobro razmislio, i
nikada nije mogao pozdraviti kaos. Jedno vrijeme radio kao tajnik
Hermanna Hessea, zatim se povlai na selo, gdje je radio i ivio u
siromatvu do smrti. Njegova knjiga Der Flucht aus der Zeit
predstavlja grandiozno djelo mistika koje, prema Hlsenbeckovim
rijeima, neemo nikada shvatiti.

GEORGES RIBEMONT-DESSAIGNES (1884-1974), zanimljiva osoba,


pjesnik i slikar, sudionik parikog razdoblja dadaizma, pisao je i
dadaistike drame. Autor knjige uspomena o dadi Deja jadis; nakon
dadaistikog razdoblja polemizirao s nadrealistima.

WALTER SERNER (1889 - nestao u Rusiji), moralist, cinik i nihilist,


ureivao prikladan asopis Sirius. Pripadnik pokreta u zrikom
razdoblju, po svojoj naravi savreno je stajao uz Tzaru, svoj golemi
talent za provokaciju bezrezervno iskazivao na dada-soarejama. Sa
Tzarom 1919. ureivao asopis Der Zeltweg, a nakon njegova odlaska
u Pariz jo kratko suraivao (prilozima) s pokretom. Oko 1930. otiao
u Rusiju traiti slobodno i pravedno drutvo, nakon ega mu se gubi
trag.

RICHARD HLSENBECK (1892-1974), nakon godine dana provedene


u zrikom dada-paklu, 1917. vraa se u Berlin i preuzima vodstvo
berlinske dada grupe. Posvaao se s Tzarom oko nastanka pokreta i
njegove uloge u drutvu, kasnije ismijavao Tzarino kreveljenje i
arlatanstvo. Berlinska dada sudjelovala je u politikim borbama
lijevih aktivista, u isto vrijeme propagirajui radikalne dada-pozicije.
Nakon dolaska Hitlera na vlast emigrira u SAD, gdje je radio kao
psihijatar. Do kraja ivota branio dadaistike pozicije. Objavio knjige o
dada pokretu: En avant Dada, Dada siegt, Dada: eine literarische
Dokumentation. Ostala djela: Phantastische Gebete, Doktor Bilig am
Ende.

WALTER MEHRING (1896-1981), pripadnik berlinske skupine


dadaista, nakon ega odlazi u Pariz, a zatim u SAD. Suraivao u
asopisima Der Dada i Dada Almanachu. Objavio odlinu knjigu
uspomena o dadaizmu Berlin-Dada.

FRANCIS PICABIA (1879-1953), slikar i pjesnik, osniva


avangardnog asopisa 391, koji je izlazio u Barceloni, New Yorku i
Parizu. Prolazio kroz sve znaajnije avangardne pokrete s poetka
stoljea. Svjetski putnik, ismijavao sve, zalagao se za totalno
odbacivanje umjetnosti. Najznaajnija djela: Pomes et dessins de la
fille ne sans mre, Lathlte des pompes funbres, Jsus Christ
rastaquoure.

KURT SCHWITTERS (1887-1948), slikar i pjesnik. Od naziva


Commerzbank, stvorio Merz, rije kojom je nazivao svoje stvaralatvo i
asopis koji je povremeno objavljivao. Veliki radnik, svestran stvaralac,
neprekidno u pokretu. Zagovarao radikalne ideje iako je ivio
konvencionalnim ivotom. Poznat po svojim merz-kuama, koje je
neprekidno gradio (prvu su mu unitili nacisti u Hannoveru, drugu nije
uspio zavriti jer je bjeao pred nacistima iz Norveke, a umro je dok
je radio na treoj u izgnanstvu u Engleskoj). Najpoznatija djela: Anna
Blume: Dichtungen, Memoiren Anna Blume in Bleie, Ursonate.

HANS ARP (1887-1966), slikar, kipar i pjesnik, aktivni sudionik dada


pokreta od poetaka, stvarao na njemakom i francuskom jeziku.
Ironian tip, predstavljao je blau struju pokreta. Knjiga o dadaizmu
Dadaland. Zrcher Erinnerungen aus der Zeit des Ersten Weltkriegs.
Ostala djela: Die Wolkenpumpe, Der Pyramidenrock, Le sige de lair.

Izvori:

Breton, Andr: Les Pas Perdus, NRF, Paris 1966.


Dada im Europa. Werke und Dokumente, Teil 3., Berlin 1977. (Katalog
uz izlobu)
Hlsenbeck, Richard: Mit Witz, Licht und Grtze, Limes, Wiesbaden
1957.
Picabia, Francis (ur.), 391, asopis, Pariz 1920. (Pretisak s Interneta)
Richter, Hans: Dada. Kunst und Anti-Kunst, DuMont Schauberg, Kln
1964.
Schifferli, Peter: Das war Dada: Dichtungen und Dokumentation,
Mnchen 1963.
Tzara, Tristan: Oeuvres compltes, Gallimard, Paris 1975.

(Izbor, prijevodi s francuskoga i njemakog, i biljeke: Adrian Cvitanovi,


Zagreb)