- 240

Ill cn US, II ROlll Je 'raA(\. 6110 ~Jle'l'neU lll~ .::pa Jh<l y L'apmwr a JIYAoRII~a, aJIII
ce Hil je 3H ll.rl 0, n:o j c ce y npa a rO)l, lIH C 1.' RP 'L'KO Oi.:enuo IbO M, II Aa .!JU Imo
6a u 1I.1l ll ~aA cc Reli 6110 sahpa,Jh llo , a caAa. u9 Te n ORc.lbC, y n:oioj ce
1I0lHlfbY " solemnitates llu pti ul'ul1l nostra l'u1ll in possession e dicte ecclesiae,
q uae vulgar iter Zenthili e nu ncupatu\' , imo voro ap uc\ cun dem ~c(l elll '1'etovi 1'3nj e lmtolika \1 Bosni l Hercegovini.
solemniter celebrate ex titerunt>:, lI.I OiIWllO au a'l'u , Aa ce 'l'UPT n:O OiJW lllIO
Kao 6aH II TO 1'0,11,. 1374.
O Iw el' UlblHJ,ll 6yr apcn:oj Aopo'rojll, Bcnjoc'rn oaB a 'l'np'rK'a II Jl o'rolboj til". iro Tl'uhelka,
npnoj KpUJbIl l\1l 60cfl.ncn:oj DnUlO Maupo OpOUH Il HU C'l' p. 358 : " Preso per kU8tol1 u t.osau5ko he rcego,,&cko rn ... eulIllj!kono Uluuju.
mog lie (T vrtko) 'imwl1zi cite o,uun.<;e il 'nome regio, D orotea, fig li uola di
Strascimi r, Imperadore di V idi no, cite slava con la Reghla di Ungaria, ct
era sua damt.'geUa. JI che egli feee a peti tionc d el R e Lodov ico, il quale IT jedn om ela nku , p l'i o p e n o m II " G lasniku zClna lj:skog mu zeja I)" , pr vi
in sieme con la madrc hn.veva cu ra di lei et l' am av}\ molto perche era. put jo ck G lii ck spomenuo da.nas jo II Bosni i H ercegov ini o bi ajn o
giovanom olta virtuosa u . '1'0 1\:<\.:.1':0 OpU UUII Y n OBlIjecT Il BocHO, a y o Oll ll jec'I'lI tetov inlnje. T a me je radnja potakla , te su m se prigodom svoga p u tovanja
6y rapch:ol, l'Aje n]lIJ'Itl , 1Qlh:0 i e lepa.1h ~1[YAo lH m Y X[lRheUOI'a lqnl OCBOjCU. y
BU Allna (r Oil, . 136 !).) II CiL C060M O)~UeAeH OI'a H Y i r An oM ['p aAY Oll clcYlm
SU I'peOU <iKO I'Il Kao cy ,~ lw.a A P 7Wl lJ O I'D. I ~apa C pa l~ II ~lIIpa II Y C'I' 1I0 II noupu'rll o
My r OCnO)l,c'r uo y 06~lacTn n lJ,.'l ,llIlCtW i (0 1):6 ['OiJ,. 1'869.- 13 70 .), DOLl I'fO j e
C' pUqUlu Up npll cerao ujepnocT II n Ol.:Op IIOC'I' l.:pa.lI.'y J[.YAom ll~Y, n lllU C Tla
CI' p. 4.7 1: "ct per ogni bu on rispetto ritcn e (l~pa..lJ, JIY )I,OIJII I;) a ppo di se
qu asi pe\' statichi due suo fi.gluole, ,delle qu ali una fm breve mo ri i ct
I'altm , chi amata D orot hea mari tQ a T va rtco aJl ' hora Bail O di Bosna, chc
(come diceremo) poi prese titolo eti andio dd Re di Ros.qio.
T UP'L'ltO ce Kpy Hllcao II n aauaO co CTjenaH "'pa.lI. Cp6Jbe1lI, B ocUlI II
IIp'- L\lopjy rOA . 137 7., 1\ 0 o TOM 1\ O h:pUJLellaJbY IbCI'ony ue hy ca..a;u II
IJ C sna ?!1 Aa JU I il)' 1II\:a,ll.il DucaTI!.

;r;<1lJ imo.o r.a. tnj pl'C'dmet pri k upi o ;r;bil'ku o rnamentaIni h moti va b osall s k o(~
o
tetovira nja.

"

,
 - 242 - - 243 .-

to sa-m tom prilikom opat-iD, priop uj em ovdje, n ad Qvet- lIjll i na Ako se uz ovo, to je ree n o, jo uzm e na um , da teto\-iranje o bi n o
reeni lanak dra. GlUcka. sastoji iz mno ine malih krsti 6a 1 onda izlazi ve po dru. Gl i.lcku utvrgjena
Kao to je vc dl". GIUck primijetio, mogao sa m i ja. k o n ~t atovati , inj e ni ca : d a. se p o s ada n jem n a rodn je m s h vaan ju t etov il'anj e
da je osim rijetkih izttt-etaka , tetov iran je jedino i s pl o hom II kato li k og SIl\ftt r a n eiz bri s iv im s im bo lo m katoli cizma II Bos ni i H e r cegovini.
dijela naroda. II Bosni o biajno. 'r etoviranje II iteljstva ostalih vje ra, na Ja hotice naglaavam sa d a n je naro dn o s h v aanj e, jer sam
k oje se tamo amo na.ilazi, nikada ne ide na ra un kojeg etn i k og momenta., ja toga mnijenja, da tetoviranje , ma da ga oz n a uju karakte ri sti nim
\'c ga vazd a valja s\'csti na spoljanc utjecaje. Na roito mom ke, koji su kolekti vnim im enom ll kri ", " kri ev i", ba onolik o posla inm s kr an
II vojsci sluili, zaveli su kad to (lJ ugov i da se tctov iraju 1 ma di\ im to stvo m, kao i onaj g romovn ik TI i j a, k oga~'p ripadni c i sviju vjera. II Bosn i
na domu i nije ob i aj, pa tako dolazi, te ponegdje, ali veoma rijetko, II
mttsli ma j pravoslavn iJl nailazi na tetov iranje. TI prijanja vremena bio je
tt izvjesn im p rilikama i u turskoj vojsci ob i aj , da su vojnike bi ljeili
tetoviranjem. Naroito za vremena bojeva s Cm oni Gorom obi avali su
vojnike, koji su bili II sumnji, da bi btjeli pobje i , biljeiti tetov ira.njem.
T ako mi je plipovjedao neki seljak u Vitezu, koji je bio u zadnjem boju
na Crnu Goru , da je jedn o, kad je od njego\'c satniie pobjegla sva
m o m ad osim etrnaesto rice , narcgjeno v ojni k o m ljeniku , neka one,
koji SlI jo ostali, tetov ira. Obilje ie ih mae m nad desnim hLktom , kako
mi to pripovj eda j pokaza..
Ja saUl dosele sa mo rijetko kad nailazio na takve izuzetke, nasuprot
tomu mogao sam kOlltatovati, da i telji drugih vjera tetoviranje smatraju
sramotom, pa bi Jlluslimu ili pravoslav nome vazda mrsko bilo, kad bih
kojeg upi tao, da li je tetovirao.
Danas p ae katolici teto \' iranje tako s h vaaju , da. je tetovil,wje oznaka,
po kojoj se jedin o katolici raspoznavaju. VeJe, dil. je taj ob i aj prije imao tu
sv rhu , da se pr epri jei odm etnu e od vjcre, ali se ic ipak dogadjaJo , da se
tctoviranj em ta svrha nije postigla, jel i dan as jo ive neke tetovirane ene,
kOle su priie kak ov ih 20 i vie god ina lH"cie na islamsk u \tjenl , da se mogu
udati za muslima, koji im je bio srcu (hag. .M.i sli se u narodu , - da li
s pravom ili kl'i \to, ne emo ispitivati - da se teto viranje nikad ne
moe izbrisati , pa da bi se i ond a" kad sc d otino mjesto izree zajedno
s mesom, opet pokazalo. 'rako bi katolik i kao od metni k vazda nosio
biljeg svoje nekadanje vjere. J u tomu valia trfl7.iti uzrok, to su katolici Zena i~ dQl in e Ltlbe.
veoma rijetko prelazili na drugu vjeru . U tom b i smislu dakl e tetoviranje
S\tojoj prakti n oj sv /si svakako zadovolj ilo. Ja u dA ovdje spomenem samo osob ito slave, u kome llam slavljenju valja traiti uspomenu na staro-
jedan primjer ta.kvog prijelaza na dru gu vjeru . U Prozoru upoznao sam slovjenskog Pel'una. Njegova uspomena ivi i megiu mu slimima pod
jedn og katolika, koji je negda bio muslim, pa. se pokrstio. J ed va glO je bio imenom Alid un a, pa je na dan svetoga Ilije svea no slave. P oz nata jc
pokrten I zaiskao je, da ga. tetoviraju . To eljade, kome tl osta lom duevno u Bosni i H ercegovini poslov ica : )l Prije podne llija, posl ije podne Al ija.",
stanje nije ba II najboljem red u, stade se za vie go(lina kajati, pa. htjede koja se na to odn osi.
da opet bude mu slim. Od onda mu je naj via briga, kako da posve zatare rrakve remini scencije na staro-slovjensku mitologiju nipoto nijesu
tmgove onome teto viranju. rijetke. ~Pako je preskaki vanje krijesa u oi rvanj-dana stari pogansk i obia j ,
,.

~-----~----____~~__~~J ____~==~____, ____- -.

 - 242 - - 243 .-

to sa-m tom prilikom opat-iD, priop uj em ovdje, n ad Qvet- lIjll i na Ako se uz ovo, to je ree n o, jo uzm e na um , da teto\-iranje o bi n o
reeni lanak dra. GlUcka. sastoji iz mno ine malih krsti 6a 1 onda izlazi ve po dru. Gl i.lcku utvrgjena
Kao to je vc dl". GIUck primijetio, mogao sa m i ja. k o n ~t atovati , inj e ni ca : d a. se p o s ada n jem n a rodn je m s h vaan ju t etov il'anj e
da je osim rijetkih izttt-etaka , tetov iran je jedino i s pl o hom II kato li k og SIl\ftt r a n eiz bri s iv im s im bo lo m katoli cizma II Bos ni i H e r cegovini.
dijela naroda. II Bosni o biajno. 'r etoviranje II iteljstva ostalih vje ra, na Ja hotice naglaavam sa d a n je naro dn o s h v aanj e, jer sam
k oje se tamo amo na.ilazi, nikada ne ide na ra un kojeg etn i k og momenta., ja toga mnijenja, da tetoviranje , ma da ga oz n a uju karakte ri sti nim
\'c ga vazd a valja s\'csti na spoljanc utjecaje. Na roito mom ke, koji su kolekti vnim im enom ll kri ", " kri ev i", ba onolik o posla inm s kr an
II vojsci sluili, zaveli su kad to (lJ ugov i da se tctov iraju 1 ma di\ im to stvo m, kao i onaj g romovn ik TI i j a, k oga~'p ripadni c i sviju vjera. II Bosn i
na domu i nije ob i aj, pa tako dolazi, te ponegdje, ali veoma rijetko, II
mttsli ma j pravoslavn iJl nailazi na tetov iranje. TI prijanja vremena bio je
tt izvjesn im p rilikama i u turskoj vojsci ob i aj , da su vojnike bi ljeili
tetoviranjem. Naroito za vremena bojeva s Cm oni Gorom obi avali su
vojnike, koji su bili II sumnji, da bi btjeli pobje i , biljeiti tetov ira.njem.
T ako mi je plipovjedao neki seljak u Vitezu, koji je bio u zadnjem boju
na Crnu Goru , da je jedn o, kad je od njego\'c satniie pobjegla sva
m o m ad osim etrnaesto rice , narcgjeno v ojni k o m ljeniku , neka one,
koji SlI jo ostali, tetov ira. Obilje ie ih mae m nad desnim hLktom , kako
mi to pripovj eda j pokaza..
Ja saUl dosele sa mo rijetko kad nailazio na takve izuzetke, nasuprot
tomu mogao sam kOlltatovati, da i telji drugih vjera tetoviranje smatraju
sramotom, pa bi Jlluslimu ili pravoslav nome vazda mrsko bilo, kad bih
kojeg upi tao, da li je tetovirao.
Danas p ae katolici teto \' iranje tako s h vaaju , da. je tetovil,wje oznaka,
po kojoj se jedin o katolici raspoznavaju. VeJe, dil. je taj ob i aj prije imao tu
sv rhu , da se pr epri jei odm etnu e od vjcre, ali se ic ipak dogadjaJo , da se
tctoviranj em ta svrha nije postigla, jel i dan as jo ive neke tetovirane ene,
kOle su priie kak ov ih 20 i vie god ina lH"cie na islamsk u \tjenl , da se mogu
udati za muslima, koji im je bio srcu (hag. .M.i sli se u narodu , - da li
s pravom ili kl'i \to, ne emo ispitivati - da se teto viranje nikad ne
moe izbrisati , pa da bi se i ond a" kad sc d otino mjesto izree zajedno
s mesom, opet pokazalo. 'rako bi katolik i kao od metni k vazda nosio
biljeg svoje nekadanje vjere. J u tomu valia trfl7.iti uzrok, to su katolici Zena i~ dQl in e Ltlbe.
veoma rijetko prelazili na drugu vjeru . U tom b i smislu dakl e tetoviranje
S\tojoj prakti n oj sv /si svakako zadovolj ilo. Ja u dA ovdje spomenem samo osob ito slave, u kome llam slavljenju valja traiti uspomenu na staro-
jedan primjer ta.kvog prijelaza na dru gu vjeru . U Prozoru upoznao sam slovjenskog Pel'una. Njegova uspomena ivi i megiu mu slimima pod
jedn og katolika, koji je negda bio muslim, pa. se pokrstio. J ed va glO je bio imenom Alid un a, pa je na dan svetoga Ilije svea no slave. P oz nata jc
pokrten I zaiskao je, da ga. tetoviraju . To eljade, kome tl osta lom duevno u Bosni i H ercegovini poslov ica : )l Prije podne llija, posl ije podne Al ija.",
stanje nije ba II najboljem red u, stade se za vie go(lina kajati, pa. htjede koja se na to odn osi.
da opet bude mu slim. Od onda mu je naj via briga, kako da posve zatare rrakve remini scencije na staro-slovjensku mitologiju nipoto nijesu
tmgove onome teto viranju. rijetke. ~Pako je preskaki vanje krijesa u oi rvanj-dana stari pogansk i obia j ,
,.

~-----~----____~~__~~J ____~==~____, ____- -.

 24.J. - - 245

koji sc Mm o hvata jednog dana II kran sk o m ka len daru , kao :to i U enskin ja ob i n o je naarana. gornja stra na ruk e, pregib l ruk a
palenje b\~n j i ta l ) na prvi dan pro lj ea za izmirivan je zmija oC\ j dn o ispod lak ta, a es to i nad lak tom j tetoviranje e sto je produeno l na
nije drugo, ve rtva, koju su stari Slovjeni pri nosili Vesni (Erdgottin , do nju stranu ruk o , pa. je katkad tak o g usto , da se prava boja koe
boici zemlje). jed va moe razabrati. O bi n o se obje ruk e priblino pojed nako tetoviraju,
Na to mnj jenje, da tetoviranje ni je u u zro n oj s"czi s katolicizm om, al i sam redo vno nahodio ljevicu j a e teto,riranu, a to izvodim otu da., t.o
sili nas ve to, to se domae s veen s tvo nikako ne zanima za taj obini, desnu ruku teto" ira druga osoba, a ljevicu d oti n o e ljad e samo, kojemu
i to su k ato li ki misijonari II onakim krajev ima, gdje su taj o bi aj nailazili, Je drago tu proceduru vie puta ponov iti.
protiv njega revnovali. Prsa. so o bin o tetoviraju nasred grud ne kosti.
Sv oe ns tvo ga je samo trpjelo, ouo je samo konces iju uinilo tradiciji,
duboko zav l'ijeenoj II dui naroda.
Ali i u slovjenskom svijetu uzalud tl'aimo trago ve J>ost.anju tetovi-
ranp,: 111 II iu nib , Lli u sieveL'llih Slovjena ne nalazim o ih ilwan Bosne
i nekojih susjednih krajeva, pa. tako im postanje valja traiti u starijem
vremenu.

000 podruj e, u kom S<"tDl do sada imao pri li ke, potu nje tudinl.ti
teto vinl,nje, obuh v aa katoli k e krajeve sredn je Bosne, na ro ito u kotarima
sarajevskom , v i so kom , tra v Ili kom , lojni k om , plozorskom, bugojanskom ,
i niz donji Vrbas, kotor varoki i ba nja.luki, Pl'i tome sam prim ijetio, da
taj o bi aj nIL junoj i i stonoj periferiji reen og p o dru ja znatno poputu,
te sc ll . pr, u okolin i Olo va, Varea, Vijake i u dolini Nel'etvice svijet
sam o jo za to tetovira, da zadovolji formi . Ovuda se \'cin o m zad ovo-
Ijavniu sam o s jednostavnim krstiem Ila ram enu. U sjeverozapadnim
podru jima taj je obi aj jo u punom jeku , pa se vidi , kako se ondje
gizdaju i 'obil n.to u i .ljepotom tetoviranja.
Najljepe sam obl ike tetoviranja naao u dolini Lave, naro ito II
mjestima oko Gu l? je gore, a vie manje buj ne i II susjednim kota.rima na
sjeveru do J3alljeluk e, a na jugu do ramske dolin e i Kupresa. U tim jc
krajevima jezg ra kato likog iteljstva, pa je po tomo to podru j e najvie
proirenog tetoviranja pA.ralelno najjaem podru ju katoli cizma u Bosni. Mlada iena j~ dolin6 BiJe. Djovojka iz doline Bile.

.:+ * P Ii teto"i ranju postupa so ovako:

U jutru n~~ I vani-dan, na. Blagov ijest, na Cvijetnicu ili na koji dan u
T etov iranje obi n o obuh vata ruke i prs<'\., a. kadto se nahodi jedno- Velik oj lledjelji, iskupi se mlagjari ja dotin e porodice i otpone tetovira nje.
stavan moti, na elu. U enskinja je mahom obilatije nego u mukaraca, Ak o d o ti n oi osobi nije drae, da to sama izvri, onda taj posao preuzme
koji se obi no zadovoljavaju po jednim ornam entom na. desIl oj miici nad stari ja enu, koja je u tome dostig la osobitu vjetinu , ili uzajmi ce prijatelji
laktom i krs ti em na kaiputu. i prijateljice. S velikom se rado u pod v,gavaju toj bolnoj operaciji )
koja se dotle produ uje, dok ruku ne oblije kn', te sc bol v e ne
I) ~Ognjena bunji;; ta", "Ognje na va tra ", Taj sam obicaj lJajao l)ro~jren po il<Rl'Rd noj no~ni , n a roito
II kotaru g la n,(I(l kolll . mo;},o snositi,
 24.J. - - 245

koji sc Mm o hvata jednog dana II kran sk o m ka len daru , kao :to i U enskin ja ob i n o je naarana. gornja stra na ruk e, pregib l ruk a
palenje b\~n j i ta l ) na prvi dan pro lj ea za izmirivan je zmija oC\ j dn o ispod lak ta, a es to i nad lak tom j tetoviranje e sto je produeno l na
nije drugo, ve rtva, koju su stari Slovjeni pri nosili Vesni (Erdgottin , do nju stranu ruk o , pa. je katkad tak o g usto , da se prava boja koe
boici zemlje). jed va moe razabrati. O bi n o se obje ruk e priblino pojed nako tetoviraju,
Na to mnj jenje, da tetoviranje ni je u u zro n oj s"czi s katolicizm om, al i sam redo vno nahodio ljevicu j a e teto,riranu, a to izvodim otu da., t.o
sili nas ve to, to se domae s veen s tvo nikako ne zanima za taj obini, desnu ruku teto" ira druga osoba, a ljevicu d oti n o e ljad e samo, kojemu
i to su k ato li ki misijonari II onakim krajev ima, gdje su taj o bi aj nailazili, Je drago tu proceduru vie puta ponov iti.
protiv njega revnovali. Prsa. so o bin o tetoviraju nasred grud ne kosti.
Sv oe ns tvo ga je samo trpjelo, ouo je samo konces iju uinilo tradiciji,
duboko zav l'ijeenoj II dui naroda.
Ali i u slovjenskom svijetu uzalud tl'aimo trago ve J>ost.anju tetovi-
ranp,: 111 II iu nib , Lli u sieveL'llih Slovjena ne nalazim o ih ilwan Bosne
i nekojih susjednih krajeva, pa. tako im postanje valja traiti u starijem
vremenu.

000 podruj e, u kom S<"tDl do sada imao pri li ke, potu nje tudinl.ti
teto vinl,nje, obuh v aa katoli k e krajeve sredn je Bosne, na ro ito u kotarima
sarajevskom , v i so kom , tra v Ili kom , lojni k om , plozorskom, bugojanskom ,
i niz donji Vrbas, kotor varoki i ba nja.luki, Pl'i tome sam prim ijetio, da
taj o bi aj nIL junoj i i stonoj periferiji reen og p o dru ja znatno poputu,
te sc ll . pr, u okolin i Olo va, Varea, Vijake i u dolini Nel'etvice svijet
sam o jo za to tetovira, da zadovolji formi . Ovuda se \'cin o m zad ovo-
Ijavniu sam o s jednostavnim krstiem Ila ram enu. U sjeverozapadnim
podru jima taj je obi aj jo u punom jeku , pa se vidi , kako se ondje
gizdaju i 'obil n.to u i .ljepotom tetoviranja.
Najljepe sam obl ike tetoviranja naao u dolini Lave, naro ito II
mjestima oko Gu l? je gore, a vie manje buj ne i II susjednim kota.rima na
sjeveru do J3alljeluk e, a na jugu do ramske dolin e i Kupresa. U tim jc
krajevima jezg ra kato likog iteljstva, pa je po tomo to podru j e najvie
proirenog tetoviranja pA.ralelno najjaem podru ju katoli cizma u Bosni. Mlada iena j~ dolin6 BiJe. Djovojka iz doline Bile.

.:+ * P Ii teto"i ranju postupa so ovako:

U jutru n~~ I vani-dan, na. Blagov ijest, na Cvijetnicu ili na koji dan u
T etov iranje obi n o obuh vata ruke i prs<'\., a. kadto se nahodi jedno- Velik oj lledjelji, iskupi se mlagjari ja dotin e porodice i otpone tetovira nje.
stavan moti, na elu. U enskinja je mahom obilatije nego u mukaraca, Ak o d o ti n oi osobi nije drae, da to sama izvri, onda taj posao preuzme
koji se obi no zadovoljavaju po jednim ornam entom na. desIl oj miici nad stari ja enu, koja je u tome dostig la osobitu vjetinu , ili uzajmi ce prijatelji
laktom i krs ti em na kaiputu. i prijateljice. S velikom se rado u pod v,gavaju toj bolnoj operaciji )
koja se dotle produ uje, dok ruku ne oblije kn', te sc bol v e ne
I) ~Ognjena bunji;; ta", "Ognje na va tra ", Taj sam obicaj lJajao l)ro~jren po il<Rl'Rd noj no~ni , n a roito
II kotaru g la n,(I(l kolll . mo;},o snositi,
 - 246 - 247

Omamenat se onjprije na ko i naClta tupim krajem iglc, za m oc nim l\:(a. df~ t.o mU'odu danas nije tl svijesti, po tome se ciielom tom ceremo-
II crnilo, naroito za to priregjeno, pn. se on da po crteu iljastim rtom nijom, kuo II ve ine primitivnih naroda, ko ji se tetoviraju, samo sla.vi prijelaz
dotle bocka t) , dok ornamenat ne bude gotov. Da se crni lo ne osui, vie u moma.6k o doba, pa je u drevno doba ,' aljda i imala to znae nje . Misao,
se puta CIte za IJI"ocedure navlai crnilom. da se ta znamenita epoha u ljudskom 7.ivotu p l'os lavi pokuajem fizikog
Iza toga se rana. svilcnom hartijom (11artiiom za cigarote) ili votanom bola, tako je dl'e\TlHl, tako ploi.eua, da na nju nailuz ima u svih naroda
hartijom (omotom nekojih vrsta duhana) ob loi i zavije. )stOIll drugi dan sad II ovo m sad II drugom obliku.
smije se raua o prati studenom vodom. Upou'ijobljeno ic crnilo tu, pri-
redjen od agji. eagj od lui uhvati se preklopljenim tanjul'om ili saom,
pa se rast.:'ue mlad im medom i vodom. Mjesto agj i esto se upotrijebi
barut, a no riietko se agj razrnuti sl inom , koia se ie rano u jutru nakupila
I.l ustima, pa aa ne izvjetri, dobro ga poklope II jednoj posudi i sauvaju

za upotrebu.
Ovo potonje sa sanitarnog gledita zavregjuje p<.\uju i treba drati
na oku.
Mogao saUl Jlaimo opazlt1, da 8ililiti6na bolest najvie vlada ba II
onim krajevima, gdjo se crnilo za tetoviranje priregjuje slino m.
Dr. Gl Hck, kome sam kao st "unjaku stavio to pitanjo, ree, da so
zarazna matorija na. taj nain sas\,jm pouzdano proIlosi, ako iza. tetoviranja
ostavlja bralIgotine. Od onda imao sam prilike stvar ispitivati, pa. sam
naao, da tetoviranlem uinjem\ ram~ svaki put ne zacijeli ve za nekoliko
dana, kako to bi\'a II uaravnom stanju, ve da se pokazuju poljedice.
Rana se stane gnojiti, dugo ne e da zacijeli i ost<'wlja iza sebe vidlji vu
brazgotinu, pa sc tetoviranje na ono me mjestu zatare. Vidio sam takih
bl'azgotina u ve li ioi do 3 cm lt premjeru.
Tako mi se razjasnila. druga jedna pojava, da je proi renje sifilitine
bolesti megjll katolicima u jednakom razmjeru s totoviranjem, i da je ba
naj\' ie onuda ima , gdio je ol'llame ntinmje tetovimniem nt1.jobilatiie i
najl jepe, - II dolini L ave i VI'basa.
Da se na taj nain slin om prenose i druge priljep ive bolesti, lako
se je domi sliti .
.Mjesto opisanog crnila, koje sa lili pril'ogj uju , kadto kupuju mureet ,
kojim muslimi piu.
Za svoga. istl'uivanja nastojao sam, da lItvr<lim ivotno doba, kada
je o biajno tetoviranje, pa sam kao normalno doba naao nijeme od ~I hul.a icua h Pokl'lljiA.

13 .- 16. godine !) , dakle II godinama prijelaza II mladenako

do ba.
') Terminu. teelm;cui: gj 6cat i , bocat;. Strabo tetovirane na",iva xer;tli~t,xtc;t, i",l.IOOkaT!C.
) U w doloa otpOOini~ 811 U:to"iranje, pa Ml ll(! volji svakll gudiM nasta,lja. Vigjao ~am ljudi, koji
ak i u tride&etoj gQlli ni n6 !ll~ odoljeli naputi, da ...ojo i onako obilato b renilo ne obogMe jot kojim
orna!llenlom.
Jo neto svodi tetoviranje na pre tkl'ansko doba.
rreajom svoga istraivanja nastojao sam, da saznam, II koje se
godinje doba vri tetoviranje. Nit moje upite odgovorie mi, da se to
radi " onda, kad a dr vee cvate") na dan sv. Jo s ip a, ria BIngovijest)
na Cvjetnu nedjelju ili II koji dan Vol ik e nedjelje. Kad sa m onda.
 - 246 - 247

Omamenat se onjprije na ko i naClta tupim krajem iglc, za m oc nim l\:(a. df~ t.o mU'odu danas nije tl svijesti, po tome se ciielom tom ceremo-
II crnilo, naroito za to priregjeno, pn. se on da po crteu iljastim rtom nijom, kuo II ve ine primitivnih naroda, ko ji se tetoviraju, samo sla.vi prijelaz
dotle bocka t) , dok ornamenat ne bude gotov. Da se crni lo ne osui, vie u moma.6k o doba, pa je u drevno doba ,' aljda i imala to znae nje . Misao,
se puta CIte za IJI"ocedure navlai crnilom. da se ta znamenita epoha u ljudskom 7.ivotu p l'os lavi pokuajem fizikog
Iza toga se rana. svilcnom hartijom (11artiiom za cigarote) ili votanom bola, tako je dl'e\TlHl, tako ploi.eua, da na nju nailuz ima u svih naroda
hartijom (omotom nekojih vrsta duhana) ob loi i zavije. )stOIll drugi dan sad II ovo m sad II drugom obliku.
smije se raua o prati studenom vodom. Upou'ijobljeno ic crnilo tu, pri-
redjen od agji. eagj od lui uhvati se preklopljenim tanjul'om ili saom,
pa se rast.:'ue mlad im medom i vodom. Mjesto agj i esto se upotrijebi
barut, a no riietko se agj razrnuti sl inom , koia se ie rano u jutru nakupila
I.l ustima, pa aa ne izvjetri, dobro ga poklope II jednoj posudi i sauvaju

za upotrebu.
Ovo potonje sa sanitarnog gledita zavregjuje p<.\uju i treba drati
na oku.
Mogao saUl Jlaimo opazlt1, da 8ililiti6na bolest najvie vlada ba II
onim krajevima, gdjo se crnilo za tetoviranje priregjuje slino m.
Dr. Gl Hck, kome sam kao st "unjaku stavio to pitanjo, ree, da so
zarazna matorija na. taj nain sas\,jm pouzdano proIlosi, ako iza. tetoviranja
ostavlja bralIgotine. Od onda imao sam prilike stvar ispitivati, pa. sam
naao, da tetoviranlem uinjem\ ram~ svaki put ne zacijeli ve za nekoliko
dana, kako to bi\'a II uaravnom stanju, ve da se pokazuju poljedice.
Rana se stane gnojiti, dugo ne e da zacijeli i ost<'wlja iza sebe vidlji vu
brazgotinu, pa sc tetoviranje na ono me mjestu zatare. Vidio sam takih
bl'azgotina u ve li ioi do 3 cm lt premjeru.
Tako mi se razjasnila. druga jedna pojava, da je proi renje sifilitine
bolesti megjll katolicima u jednakom razmjeru s totoviranjem, i da je ba
naj\' ie onuda ima , gdio je ol'llame ntinmje tetovimniem nt1.jobilatiie i
najl jepe, - II dolini L ave i VI'basa.
Da se na taj nain slin om prenose i druge priljep ive bolesti, lako
se je domi sliti .
.Mjesto opisanog crnila, koje sa lili pril'ogj uju , kadto kupuju mureet ,
kojim muslimi piu.
Za svoga. istl'uivanja nastojao sam, da lItvr<lim ivotno doba, kada
je o biajno tetoviranje, pa sam kao normalno doba naao nijeme od ~I hul.a icua h Pokl'lljiA.

13 .- 16. godine !) , dakle II godinama prijelaza II mladenako

do ba.
') Terminu. teelm;cui: gj 6cat i , bocat;. Strabo tetovirane na",iva xer;tli~t,xtc;t, i",l.IOOkaT!C.
) U w doloa otpOOini~ 811 U:to"iranje, pa Ml ll(! volji svakll gudiM nasta,lja. Vigjao ~am ljudi, koji
ak i u tride&etoj gQlli ni n6 !ll~ odoljeli naputi, da ...ojo i onako obilato b renilo ne obogMe jot kojim
orna!llenlom.
Jo neto svodi tetoviranje na pre tkl'ansko doba.
rreajom svoga istraivanja nastojao sam, da saznam, II koje se
godinje doba vri tetoviranje. Nit moje upite odgovorie mi, da se to
radi " onda, kad a dr vee cvate") na dan sv. Jo s ip a, ria BIngovijest)
na Cvjetnu nedjelju ili II koji dan Vol ik e nedjelje. Kad sa m onda.
Etao biljeiti dan , kada je ko teto,-iran uvjerih se, da. je u SV im pl'i godama,
r.a koje sam ja sa7.nao, vazda bilo na J o s i P O" o.
Danas narodu nije ni na. kraj pameti , za to sc ta procedura vri
u pro l jee i ba na J osipovo , pa mi ne rekoe ni oeki va n o mnijenje, da
II pro ljec I'ana lake 7.acijeli.
P a ipak to IlI'edajo m odl'egjeno vri jeme tetov imnja ima dubl ju mi sao,
kojoj SC je la ko dosjetit i, ma da se je u nal'Od noj sv ijesti izgubila , jer
Josipovo pada na 19. marta, dakl e II o i pl'o l jet no g s un anog
o b ra ta. '1'0 na s pak navodi na takve relig ijozn e nazore, koji su potekli
IZ posmatranj!L i slavlje nja znamenitih elemen ata svjetskog ivotu , pa na
to valja svest.i i tetoviranje II dan, koji slavo sve pl'il'odne religije.
T erminus technicus za ukupnost ornam ent.a ln o kompozicije pri te tovi~
I'anju je " kl'i. " , )l kl'ievi", a ako ornamente pomnije razlll otrimo, ond a
e mo opaziti, d!t obino sastoje od mnoill e malih kr:s ti a . Po obojem bi
sc dodu e tetoviranje moglo svcsti Ila kran s k e ut.jecaje, ali so ovdje ipak
nam ee pitanje) da. Ji so i o\'dje, kao pri spomenutom nekoliko putH,
g l'olllovlIiku P erunu nije staroj id eji dalo novO imc, starom motivu nov
oblik, ili dn pitanje pl'eciziramo: da. Ii krst vaJia. sm atrati g lavnim motivom
tetov iranja, ili samo sporcdnim oblikom.
lin hajcv imn. imaju da prik azuju jelovc pu po ,c. Obilatije snabdjev ene
oblik e krstova, kako sc es to vigjaj u u okol ini S utjcske, prikazujem u slikam.a
S.- ll. Kl'st i i se pri tetoviranju nahode stra nom samost..'llni, na prstu
il i na e lu , ili po ruci rasuti , stl'anom II sredn jem polju dru g ih kompozicija.
Serija " n e kra n skih " ornamentain ih moti va poinje k o l o m od taa.ka
ili od jedn e kru ni ce to se od svih najv i!e nahodi . Mjesto mu je od
, ,. 10 ".
K r~t i od Iljega il\"c,l~ n; ol>lid.
starin e Ila gornjoj stmni ruk e, ispod la kbL i na prsima. Kolo je na
pe riferiji I'Ivl.lloliko ukraeno, i to nizo m taa k ll ( 12.- 14., 18.) , jedno-
sta.vnim crtama (15.), malim od linija sastavljenim g ra n i cama Geli ce, -
16., .77.): ili i bobicama, nalllzanllll na petcljkama ( 19., 20.). Oblik kola,

*
I ~. 13. ". 15. lG. ti.

*
Osim muogih pl'oba, koje sam S; UII O ogledno, imao Mun pril ike, da
precrt..'11ll t.o tetoviranje od stotin el jadi po l)l'ilici, pa sa m tako ustanovio,
da se je obi ajna ornamentika razvil<\ iz izvjesnog broja tipskih teme ljnih
ob li ka, od kojih II poregjaju svaka ima !\Ivoje Hbi ajn o mjesto i ime.
Izuzevi krst., ne prikazuje ni jedan od njih kr ansk e simbole niti
po im enu IH\ njih p od sjeava .
Krst je obino jednostavnog oblika i uha.e n. Najjednostav niji oblik
8ustoji od jednako dugakih ukr'tanih linij 1~ ( l.), a taj sc tenl eJini obLik lB. If) . 20. 22.
Kolo.

kakav sc esto nah odi, prikazuju slil.:e 2 1. i 22., gdje !lU bice izragjene na
oblik lopatica, te ornamenat ima da prikae mlin sko kolo.
l. 2. 3. 4. ,. G. 7. Kolo obi n o obuhvata krst, ali se es to dcava, dn II sredini ili nema
Kr~~ i od njega i~vcdeni oblici.
llita (2l. ) ili ondje ima po jedna ta.k a (22.), ili po jed na zvijezda. ( 18.).
K olo jc es to d vostruko, te jedno "ee obuh vata po jedno manje
Ila taka v na in ukraava , da su na pOIUgtllllU h stov im smjetene sad (20., 2 1.).
prlw e (/J., 4.) sad ua oblik srpa savijene liniie (5.- 7.) ili i take (2.) Takav Dru gi je tipski moti v o g lada. Ima oblik polukruga. pa se Ila gornjoj
vio manje uk..acn krst zovo se J e I i i II k I' i i (-L.- 7.), pl'i e mu ukl'l1si st.l'ilni ruk e na t..'1.j nain naara, da je drijelo polukruga otvOl'e no prama
Etao biljeiti dan , kada je ko teto,-iran uvjerih se, da. je u SV im pl'i godama,
r.a koje sam ja sa7.nao, vazda bilo na J o s i P O" o.
Danas narodu nije ni na. kraj pameti , za to sc ta procedura vri
u pro l jee i ba na J osipovo , pa mi ne rekoe ni oeki va n o mnijenje, da
II pro ljec I'ana lake 7.acijeli.
P a ipak to IlI'edajo m odl'egjeno vri jeme tetov imnja ima dubl ju mi sao,
kojoj SC je la ko dosjetit i, ma da se je u nal'Od noj sv ijesti izgubila , jer
Josipovo pada na 19. marta, dakl e II o i pl'o l jet no g s un anog
o b ra ta. '1'0 na s pak navodi na takve relig ijozn e nazore, koji su potekli
IZ posmatranj!L i slavlje nja znamenitih elemen ata svjetskog ivotu , pa na
to valja svest.i i tetoviranje II dan, koji slavo sve pl'il'odne religije.
T erminus technicus za ukupnost ornam ent.a ln o kompozicije pri te tovi~
I'anju je " kl'i. " , )l kl'ievi", a ako ornamente pomnije razlll otrimo, ond a
e mo opaziti, d!t obino sastoje od mnoill e malih kr:s ti a . Po obojem bi
sc dodu e tetoviranje moglo svcsti Ila kran s k e ut.jecaje, ali so ovdje ipak
nam ee pitanje) da. Ji so i o\'dje, kao pri spomenutom nekoliko putH,
g l'olllovlIiku P erunu nije staroj id eji dalo novO imc, starom motivu nov
oblik, ili dn pitanje pl'eciziramo: da. Ii krst vaJia. sm atrati g lavnim motivom
tetov iranja, ili samo sporcdnim oblikom.
lin hajcv imn. imaju da prik azuju jelovc pu po ,c. Obilatije snabdjev ene
oblik e krstova, kako sc es to vigjaj u u okol ini S utjcske, prikazujem u slikam.a
S.- ll. Kl'st i i se pri tetoviranju nahode stra nom samost..'llni, na prstu
il i na e lu , ili po ruci rasuti , stl'anom II sredn jem polju dru g ih kompozicija.
Serija " n e kra n skih " ornamentain ih moti va poinje k o l o m od taa.ka
ili od jedn e kru ni ce to se od svih najv i!e nahodi . Mjesto mu je od
, ,. 10 ".
K r~t i od Iljega il\"c,l~ n; ol>lid.
starin e Ila gornjoj stmni ruk e, ispod la kbL i na prsima. Kolo je na
pe riferiji I'Ivl.lloliko ukraeno, i to nizo m taa k ll ( 12.- 14., 18.) , jedno-
sta.vnim crtama (15.), malim od linija sastavljenim g ra n i cama Geli ce, -
16., .77.): ili i bobicama, nalllzanllll na petcljkama ( 19., 20.). Oblik kola,

*
I ~. 13. ". 15. lG. ti.

*
Osim muogih pl'oba, koje sam S; UII O ogledno, imao Mun pril ike, da
precrt..'11ll t.o tetoviranje od stotin el jadi po l)l'ilici, pa sa m tako ustanovio,
da se je obi ajna ornamentika razvil<\ iz izvjesnog broja tipskih teme ljnih
ob li ka, od kojih II poregjaju svaka ima !\Ivoje Hbi ajn o mjesto i ime.
Izuzevi krst., ne prikazuje ni jedan od njih kr ansk e simbole niti
po im enu IH\ njih p od sjeava .
Krst je obino jednostavnog oblika i uha.e n. Najjednostav niji oblik
8ustoji od jednako dugakih ukr'tanih linij 1~ ( l.), a taj sc tenl eJini obLik lB. If) . 20. 22.
Kolo.

kakav sc esto nah odi, prikazuju slil.:e 2 1. i 22., gdje !lU bice izragjene na
oblik lopatica, te ornamenat ima da prikae mlin sko kolo.
l. 2. 3. 4. ,. G. 7. Kolo obi n o obuhvata krst, ali se es to dcava, dn II sredini ili nema
Kr~~ i od njega i~vcdeni oblici.
llita (2l. ) ili ondje ima po jedna ta.k a (22.), ili po jed na zvijezda. ( 18.).
K olo jc es to d vostruko, te jedno "ee obuh vata po jedno manje
Ila taka v na in ukraava , da su na pOIUgtllllU h stov im smjetene sad (20., 2 1.).
prlw e (/J., 4.) sad ua oblik srpa savijene liniie (5.- 7.) ili i take (2.) Takav Dru gi je tipski moti v o g lada. Ima oblik polukruga. pa se Ila gornjoj
vio manje uk..acn krst zovo se J e I i i II k I' i i (-L.- 7.), pl'i e mu ukl'l1si st.l'ilni ruk e na t..'1.j nain naara, da je drijelo polukruga otvOl'e no prama
r ~ 250 - -
pregi bu , lt $\'od obrnut prama IJ/'stinw. Kako II kolu, tak o $0 i tu
spolja,na periferija. ukraava crtama, bobicama, ili jei icllma, dok su krajevi
dosta puta. oznaeni krstom (25')J ili zvijezdom od " ie trakova (28.).
Kako kolo ) tako i ograda
23. 24.
vi e puta b ude dvostruka, i
to il i manju obuhvata vea
(27.): ili su pak dva s li n a
motiva dl'jjclima jedan obr-
nuti pr-ama drugomu (26.,29.).
Sredina ograde ukraena
je krstom ili drug im motivo m.
Dok so ko lo II mukal'Hca
kad to vigja nad laktom, na-
lazi se ograda jedino II enskih
Il n. go rn joj strani ruke.
J znad ograda esto je
pregib J'uk e od iedn e kotane
27. 28.
kvrge . do druge ukraen
ti pskim orn amentolll , nar u-
k v i co Ill. U Il ajjed nostav nijom
oblik u to je crticama lIkrae nt~
linija. (3L), ali se ipak motiv
dodavanjem dojak o pozn atih
dekorat,ivnib elemenata v ie
ili munje obi lato snabdje va.
Vie puta. sastoji od dviju
s obje strane zah'oreni h para-
2'3.
Ogrll.<I...
30.
leh (33.) jli od ispl'ekidfll1 og
ornamenta (39., 40.).
Svojevoljnim ponavlja-
njem vie s li nih orn amenata
postaje l'aMla.n jen , ukusno tilizovan trak, koji ruku ispod lakta esto
pokriva II ~ irini od lO c'llI..
S dOnje je stran e dakako vazda otvo reo, jer bi opasoo bilo nad
ilama kucavicama tetovirati.
U toliko je tetov iranje enske ruk e vazda vezano ll(\. pravila, a
ornamenti se primjenjuju na z n ae n im redom svaki nn, svome mjestu. Nad
laktom je aranje tetov iranjem vie samovoljno. Krst i kolo, - a nikad
ograda, - ovuda se ponavljaju razn oliko, simetr i kim i nesim etl'i kim
redom. T omu jo prid olazi i s lo drugi b motiva.
2~1
J edan orn amonat, koji pl'imiti vno izveden pri kazuje g mllu , zove se
g r a.n i ca (43.). I sti motiv, obil atije o kie n i ne rijetko tako udeen, da
g rnnice na jednoj strani stoje usprav I dok su na drugoj strani sputene,
zove se je l ica (44.-46.). Kad to slui kao
akroterija.ma s li a n nastavak , kojim je ok i e n o 31.
kolo (47.- 48.). 111111111111
Motiv) koji se u dolini Bile es to vigja, jest
kla s. Osnovna je misao uspravljena linija, po " nIIIIlI
kojoj su nasagjelli k" s ti i i gran i ce. Primjenjuje
se na d6njoj strani ruk e nie lakta (49.- 53.). 33. ~::::::::::::f
Naroito valja istak nuti etiri motiva, koji
SLI nazvani po zvijezdama.
Z v i j e z d i c a ima oblik osmotrake , od
...
~nnl!nl*,
linija sloene zvijezde (5 7.), ili malog kola, 3i) .
kome su po periferiji nasagjeno crtice (58.). t!'i4IIi'.
U tom e je obliku smanjeno kolo. ~['e zvijezdice
slue za popunjava nje praznih polja, to ib
ostavljaju glavni motivi.
lm enom zv ij ezde p r e h o dn ice nazi vaju 37.
onHl lll enat, &1. in jen od dug uljaste elipse, na
~IIIIIIII' "tf
kojoj su nasagjene crtice (56.). Na~no sam taj 3s
~~;j
ornam enat na donjoj strani ruke !lie lakta.
S un co je ogrndi sli au motiv, koji je na
~'"A'"A'"A.A,........AAt.A
go rnjoj strani zatvo ren linijom (54.) . l.I~ . -................y........,.v.v."
Drugi, sl'polik o ud een motiv, koji je na
~
svakom kraju o ki e n kolom} zove se mj esec ~ O . A .A, .A, .A,..........A,...........O
. .. ....., . . .. V'..v.v.v.v.'
(55.) . Oba se, kao i ograda, koju zastupaju,
prilnj l'nj uju na lll'ptu I'Uke.
U ,ilici 59. prik azan i su jo neki , osobito
"jC8to iy. ragjeni ornamenti, sastav ljeni od razn.ih ', {'Mt
V ...... UU E
go re spomenutih elemenata; slika 60. pred oava 42.
pak pOI'egjnuje orn amentai nih motiva. Ila ruci.
Kako se vidi iz navedeniJl 1)J'imjel'l:t, o,'na- Naruk vicll.
mentalni HlI motivi mahom tilizova ni. Oni fi ll
izvorni motivi) a tek je im e zbog s li nosti uzeto: od zvjezdano g n e ba}
kao sunce, mjesec} zvijezde i zvijezda prehodnicR; od bilj ev no g ca r stv a,
kao jela i klas j ili najposlije iz najb li e oko lin e ljud s k o, kao
k o I Ot koje valjda. u prenese nom smislu prikazuje porodicu, i o g r a. d a,
koja obuhvata ku u i dvo rite .
r ~ 250 - -
pregi bu , lt $\'od obrnut prama IJ/'stinw. Kako II kolu, tak o $0 i tu
spolja,na periferija. ukraava crtama, bobicama, ili jei icllma, dok su krajevi
dosta puta. oznaeni krstom (25')J ili zvijezdom od " ie trakova (28.).
Kako kolo ) tako i ograda
23. 24.
vi e puta b ude dvostruka, i
to il i manju obuhvata vea
(27.): ili su pak dva s li n a
motiva dl'jjclima jedan obr-
nuti pr-ama drugomu (26.,29.).
Sredina ograde ukraena
je krstom ili drug im motivo m.
Dok so ko lo II mukal'Hca
kad to vigja nad laktom, na-
lazi se ograda jedino II enskih
Il n. go rn joj strani ruke.
J znad ograda esto je
pregib J'uk e od iedn e kotane
27. 28.
kvrge . do druge ukraen
ti pskim orn amentolll , nar u-
k v i co Ill. U Il ajjed nostav nijom
oblik u to je crticama lIkrae nt~
linija. (3L), ali se ipak motiv
dodavanjem dojak o pozn atih
dekorat,ivnib elemenata v ie
ili munje obi lato snabdje va.
Vie puta. sastoji od dviju
s obje strane zah'oreni h para-
2'3.
Ogrll.<I...
30.
leh (33.) jli od ispl'ekidfll1 og
ornamenta (39., 40.).
Svojevoljnim ponavlja-
njem vie s li nih orn amenata
postaje l'aMla.n jen , ukusno tilizovan trak, koji ruku ispod lakta esto
pokriva II ~ irini od lO c'llI..
S dOnje je stran e dakako vazda otvo reo, jer bi opasoo bilo nad
ilama kucavicama tetovirati.
U toliko je tetov iranje enske ruk e vazda vezano ll(\. pravila, a
ornamenti se primjenjuju na z n ae n im redom svaki nn, svome mjestu. Nad
laktom je aranje tetov iranjem vie samovoljno. Krst i kolo, - a nikad
ograda, - ovuda se ponavljaju razn oliko, simetr i kim i nesim etl'i kim
redom. T omu jo prid olazi i s lo drugi b motiva.
2~1
J edan orn amonat, koji pl'imiti vno izveden pri kazuje g mllu , zove se
g r a.n i ca (43.). I sti motiv, obil atije o kie n i ne rijetko tako udeen, da
g rnnice na jednoj strani stoje usprav I dok su na drugoj strani sputene,
zove se je l ica (44.-46.). Kad to slui kao
akroterija.ma s li a n nastavak , kojim je ok i e n o 31.
kolo (47.- 48.). 111111111111
Motiv) koji se u dolini Bile es to vigja, jest
kla s. Osnovna je misao uspravljena linija, po " nIIIIlI
kojoj su nasagjelli k" s ti i i gran i ce. Primjenjuje
se na d6njoj strani ruk e nie lakta (49.- 53.). 33. ~::::::::::::f
Naroito valja istak nuti etiri motiva, koji
SLI nazvani po zvijezdama.
Z v i j e z d i c a ima oblik osmotrake , od
...
~nnl!nl*,
linija sloene zvijezde (5 7.), ili malog kola, 3i) .
kome su po periferiji nasagjeno crtice (58.). t!'i4IIi'.
U tom e je obliku smanjeno kolo. ~['e zvijezdice
slue za popunjava nje praznih polja, to ib
ostavljaju glavni motivi.
lm enom zv ij ezde p r e h o dn ice nazi vaju 37.
onHl lll enat, &1. in jen od dug uljaste elipse, na
~IIIIIIII' "tf
kojoj su nasagjene crtice (56.). Na~no sam taj 3s
~~;j
ornam enat na donjoj strani ruke !lie lakta.
S un co je ogrndi sli au motiv, koji je na
~'"A'"A'"A.A,........AAt.A
go rnjoj strani zatvo ren linijom (54.) . l.I~ . -................y........,.v.v."
Drugi, sl'polik o ud een motiv, koji je na
~
svakom kraju o ki e n kolom} zove se mj esec ~ O . A .A, .A, .A,..........A,...........O
. .. ....., . . .. V'..v.v.v.v.'
(55.) . Oba se, kao i ograda, koju zastupaju,
prilnj l'nj uju na lll'ptu I'Uke.
U ,ilici 59. prik azan i su jo neki , osobito
"jC8to iy. ragjeni ornamenti, sastav ljeni od razn.ih ', {'Mt
V ...... UU E
go re spomenutih elemenata; slika 60. pred oava 42.
pak pOI'egjnuje orn amentai nih motiva. Ila ruci.
Kako se vidi iz navedeniJl 1)J'imjel'l:t, o,'na- Naruk vicll.
mentalni HlI motivi mahom tilizova ni. Oni fi ll
izvorni motivi) a tek je im e zbog s li nosti uzeto: od zvjezdano g n e ba}
kao sunce, mjesec} zvijezde i zvijezda prehodnicR; od bilj ev no g ca r stv a,
kao jela i klas j ili najposlije iz najb li e oko lin e ljud s k o, kao
k o I Ot koje valjda. u prenese nom smislu prikazuje porodicu, i o g r a. d a,
koja obuhvata ku u i dvo rite .
 0-9
. 0.
Sv im tim motiv ima moda je temelje m simbolika , kojoj se no moemo
pt1 ~ tati II ,tuma.e nj e, a da ne zastranimo, ali toli ko o njoj smi jemo re i ,
da ni II kakoj svezi nije s kra n stvo m .
Ma da se krst k riO o rnam e na t es to nah odi II tetoviranju divlji h
pl emena '), pa ih tt Bos ni poz najemo iz vremenil davno prije rairenja
h Manstva II ov im krajevima i na bl'oncima iz ha litatskog doba. sa Gla~
sinca II mnog im prigodama i razn olikom obliku '), ne e m o se baviti
pitan jeIll, da li je krs t li bosan skom tetoviranju samo dr ev ni o rna-
menta l ni m ot i v, ili da li je istom po kra n s tvu postao o bi aj em II
43, 46.
.Jelica.
tetoviranju j ali svakako Illoie mo uzeti, da jc krst bi o uzrokom, to se jo
o bi aj tetoviranja do danas sa u vao.
Da taj obiaj unato krsta i mnotva sitnih kri:itia., kojima. su pojedini
motivi oki e ni , ne j)otj ee od kran s tva , to slijedi i otuda, to Il ema drugih
.) Kao ~udau pTimjer, da ".,OOemo na d a ge u l>o<l rlI~ju Nilgrija, 7[, Im. 011 Ma!nbaTllkog pomorja, u
koj ih 1)0 il<"ieltaj u F . .Ingora ienlk.., IUL Tlle i t\,wviTllju d"a, oosalllkim s\iena, motiv&. .Iedall jn k r-u u
k al'llkreri!lillnj pod obi T , a drugi kolu !l.lilian IllOl iv *, . OlJa imaju ~voje mjeslo " kon"encijoDa\nDD1
por"'gj.jll. (.Ze.ilkhrirt fUr r:thnologi~ und U'1;"llC hiehre~. 1876., " r. HI':'. ) .Ia iz lOg. j,m)dirn, da Ul k\-i
prim iti"n; ; omam ... ntalD i elem... nti oUUlju bez spoljll.~lIih utjecaja, l llO nlano, tn Ile iz njil. ue I mije uklju
liin l; o potonjima. O kntn,-irna pri tetorir," ju vidi ; ~~I ;uh";lungell der II.nthrollO\ogisehe n Ge;jC lI schaft
ill Wien-, Sv. xv., st r. 31.
) Gabriel de l\f()r~met: Le !l.igne de cro; ... avaut le ch ri~t ill n i8 Ul O:t. Mu ll4e pNfhi8\OriWl{I~.
simbola. K ra n stl"Oje " e vrl o rall o U\7CJo vie simbola, koje i neuki
grafi ki lako mogu izvesti, simbole vjere, ufanja i ljubav i, imena I susa
i Marije, i druge, pa se ipak u narodn oj praksi pri tetoviranju rijetko kad
prim jenjuju. Gdje se pak nah ode, ondje po tjeu od spoljanih utjecaja i
nijei:iu u svezi s tetoviranjem po drevnom o bi aju.
Dosele naiao sam samo na jedan tak av motiv, monogram Hrista I H S ,
al i i taj je bio izveden bez ikak vog razumi jevanja. Znaka I nije bilo, megju H
i katkad naopako napisano S tlll'eno je kolo, jz koga izlazi omumenut, kombi-
novan od vie krsti a . U pridanim ovdje sW,:ama 61.- 63. prikazujem tli takva
motiva, koje sanI u varoi Fojnici dosta es t.o naao u e nskinja na ruci nie
,19. "O. &2.
1';la8.
lakia. Karakte l isti no
je, da. se tuj motiv nahodi samo II Fojnici , te ga
) sa Ul O VllI'o8ani plimjenjuju. Kako je on dje postao, tome se je Ia.ko domisliti:
za cijelo jc prvi nacrt za. to dao koji fratar, a svijet ga je onda sa vie
ili manje s b vaanja kopimo, dok se otuda ne razvie oni gore pri opelli
obli ci. Kako sam saznao, L'tj je motiv postao tek u nov ije doba, pa po
tom e nema nikak vog etnolokog temelja.
U tu kategoriju pripada. i po dru. Gli.l cku fotografisano e ljade, koje
na ruci ima tetovirane simbole triju kra n s kih kre posti u jednom vijencu,
i koje je za potvrdu toga, da ti.h motiva nemali narodnoj praksi, iznad
njih namjestil o krunu Stjepanovu, II na pl'sima dvoglavog OIIa.
 0-9
. 0.
Sv im tim motiv ima moda je temelje m simbolika , kojoj se no moemo
pt1 ~ tati II ,tuma.e nj e, a da ne zastranimo, ali toli ko o njoj smi jemo re i ,
da ni II kakoj svezi nije s kra n stvo m .
Ma da se krst k riO o rnam e na t es to nah odi II tetoviranju divlji h
pl emena '), pa ih tt Bos ni poz najemo iz vremenil davno prije rairenja
h Manstva II ov im krajevima i na bl'oncima iz ha litatskog doba. sa Gla~
sinca II mnog im prigodama i razn olikom obliku '), ne e m o se baviti
pitan jeIll, da li je krs t li bosan skom tetoviranju samo dr ev ni o rna-
menta l ni m ot i v, ili da li je istom po kra n s tvu postao o bi aj em II
43, 46.
.Jelica.
tetoviranju j ali svakako Illoie mo uzeti, da jc krst bi o uzrokom, to se jo
o bi aj tetoviranja do danas sa u vao.
Da taj obiaj unato krsta i mnotva sitnih kri:itia., kojima. su pojedini
motivi oki e ni , ne j)otj ee od kran s tva , to slijedi i otuda, to Il ema drugih
.) Kao ~udau pTimjer, da ".,OOemo na d a ge u l>o<l rlI~ju Nilgrija, 7[, Im. 011 Ma!nbaTllkog pomorja, u
koj ih 1)0 il<"ieltaj u F . .Ingora ienlk.., IUL Tlle i t\,wviTllju d"a, oosalllkim s\iena, motiv&. .Iedall jn k r-u u
k al'llkreri!lillnj pod obi T , a drugi kolu !l.lilian IllOl iv *, . OlJa imaju ~voje mjeslo " kon"encijoDa\nDD1
por"'gj.jll. (.Ze.ilkhrirt fUr r:thnologi~ und U'1;"llC hiehre~. 1876., " r. HI':'. ) .Ia iz lOg. j,m)dirn, da Ul k\-i
prim iti"n; ; omam ... ntalD i elem... nti oUUlju bez spoljll.~lIih utjecaja, l llO nlano, tn Ile iz njil. ue I mije uklju
liin l; o potonjima. O kntn,-irna pri tetorir," ju vidi ; ~~I ;uh";lungell der II.nthrollO\ogisehe n Ge;jC lI schaft
ill Wien-, Sv. xv., st r. 31.
) Gabriel de l\f()r~met: Le !l.igne de cro; ... avaut le ch ri~t ill n i8 Ul O:t. Mu ll4e pNfhi8\OriWl{I~.
simbola. K ra n stl"Oje " e vrl o rall o U\7CJo vie simbola, koje i neuki
grafi ki lako mogu izvesti, simbole vjere, ufanja i ljubav i, imena I susa
i Marije, i druge, pa se ipak u narodn oj praksi pri tetoviranju rijetko kad
prim jenjuju. Gdje se pak nah ode, ondje po tjeu od spoljanih utjecaja i
nijei:iu u svezi s tetoviranjem po drevnom o bi aju.
Dosele naiao sam samo na jedan tak av motiv, monogram Hrista I H S ,
al i i taj je bio izveden bez ikak vog razumi jevanja. Znaka I nije bilo, megju H
i katkad naopako napisano S tlll'eno je kolo, jz koga izlazi omumenut, kombi-
novan od vie krsti a . U pridanim ovdje sW,:ama 61.- 63. prikazujem tli takva
motiva, koje sanI u varoi Fojnici dosta es t.o naao u e nskinja na ruci nie
,19. "O. &2.
1';la8.
lakia. Karakte l isti no
je, da. se tuj motiv nahodi samo II Fojnici , te ga
) sa Ul O VllI'o8ani plimjenjuju. Kako je on dje postao, tome se je Ia.ko domisliti:
za cijelo jc prvi nacrt za. to dao koji fratar, a svijet ga je onda sa vie
ili manje s b vaanja kopimo, dok se otuda ne razvie oni gore pri opelli
obli ci. Kako sam saznao, L'tj je motiv postao tek u nov ije doba, pa po
tom e nema nikak vog etnolokog temelja.
U tu kategoriju pripada. i po dru. Gli.l cku fotografisano e ljade, koje
na ruci ima tetovirane simbole triju kra n s kih kre posti u jednom vijencu,
i koje je za potvrdu toga, da ti.h motiva nemali narodnoj praksi, iznad
njih namjestil o krunu Stjepanovu, II na pl'sima dvoglavog OIIa.
 254 - 2o~
Ali toj kategoriji pripadaju i maev i i buzdovani , koji su vie puta
II mukara.c a tetovira.ni nad laktom , i koje bib ja sveo n3. utjecaj
slovjensk ih ju n aki h pjesama, nadalje imena i godinc, - . utjecaji mod erne
ko le, - kao i ne uspjeli pokuaj seljaka ratara, koga sam upoz nao u
e pku , i koji je na lijevoj ru Ci nad laktom htio tetov irati upregnute
volove.
* Galkinje obiaval e su sve tijelo naCl'niti sa I satis tin ctoria (u Plinija
dojakonjeg razmatranja mislim da mogu zak lju iti , da teto"i ranje
]z
u svome posta nju ni je ni II kakvoj svezi s kranstvom ni sa SlovjenstvoUl,
ve num tome izvor valja traiti II drev nije doba. Rimljani su dodue
poznavali o bi aj , oz n ai vati ruku igo m, ali se je to inil o usijanim eljezom.
54.
"",
* Zv iie~>tle, su nce i mje!lllc.
OS.
~rakav ig, nazvan stig ma '), udarali su ili kazn o radi za z l oi n e, ili na
robovc, koji su bili u sumnji radi bijega (ig u vidu slova F), ili radi
opreznosti kod novaka (Voget. l ., 8. ; lJ. , 5.) i kod onih , koji su bili
osugjeni ad l u cl U m i ad III e ta II a. Potonje igove po odredbi Konstan-
tinovoj nijes u vie udarali na li ce, ve na Iuci. l a ko su ta stig ma ta
katkada i tetoviraii, to ve s ko p a ni time odium isk lju u je mogunost ,
da SlI taj o b iaj R imljan i pl'cuijeli u ove krajeve.
U ostuiom niti za njih, ni ti za pozn ije osvajac ne smi jemo mislil i,
da. hi oni starosjediocima mogli nam etnuti taka\" obiaj, d,\ bi on postao
I) v .: .!lIvenal XIV., 21., Valer. ~ I axirnu~ VL, 81.; Sueton CII\. 8.;
XV III., 3., 4.; Martiai VIII., 7.
--
i ntegri rajllimsastojkom ukupnih njihovih ivotnih obiaja. P ostanie
tetoviranja valia nam dakl e trai ti II starijem vremon u, pa e m o ga i IJai
raspl'ostrto II "an'ar a balkanskog Jloluostrva.
U tehni ko m pogledu potjee tetov i" unje od drugog vanarskog
obiaja, po kome se tiielo ara bojom. P o Pliniju, XXU ., 2., obi a,\'al e su
ene gdjekojil} varval'ski b p lemena lice !arati nekojim bi ljevn im bojama.
G la-stum), a od sll sjednih balkanskom poluor:;trov u plemena megj ll Daa
nima i Sal'matima obiavali su i mukarci arati tijelo.
Kada bi so d otin a ara kroz raspa ran u gorn ju kou upila i II d6nie
partije epiderme, ond a bi nastao neizb ri siv bi1ieg, koji so naziva tehnikim
GO.
,,9.
Poregjanje ornamen
Nekoliko otlOitito vje~1O iusgjcnit. on,s,Htnlalll ih Il, otivs tnlnilo ," oti va.
imenom manku, a iz ovog se je tek razvi lo pra vo tetovi ranje, pri kome
je boia kroz nebrojene iglene ubode natrta u ko u.
U Plinija. o istim Daanima nalazimo jo jednu primjedbu , po kojoj
moemo misli ti, da im je bi lo poznato tetov iranje. Veli se on dje (VU ,)
10., l.), da. se dako podrijetlo jo u etntom koljenu poznaje po biljegu,
Scn~en. ,le trn. III.. 3.; Plinius
to ga imaiu na ru ci.
 254 - 2o~
Ali toj kategoriji pripadaju i maev i i buzdovani , koji su vie puta
II mukara.c a tetovira.ni nad laktom , i koje bib ja sveo n3. utjecaj
slovjensk ih ju n aki h pjesama, nadalje imena i godinc, - . utjecaji mod erne
ko le, - kao i ne uspjeli pokuaj seljaka ratara, koga sam upoz nao u
e pku , i koji je na lijevoj ru Ci nad laktom htio tetov irati upregnute
volove.
* Galkinje obiaval e su sve tijelo naCl'niti sa I satis tin ctoria (u Plinija
dojakonjeg razmatranja mislim da mogu zak lju iti , da teto"i ranje
]z
u svome posta nju ni je ni II kakvoj svezi s kranstvom ni sa SlovjenstvoUl,
ve num tome izvor valja traiti II drev nije doba. Rimljani su dodue
poznavali o bi aj , oz n ai vati ruku igo m, ali se je to inil o usijanim eljezom.
54.
"",
* Zv iie~>tle, su nce i mje!lllc.
OS.
~rakav ig, nazvan stig ma '), udarali su ili kazn o radi za z l oi n e, ili na
robovc, koji su bili u sumnji radi bijega (ig u vidu slova F), ili radi
opreznosti kod novaka (Voget. l ., 8. ; lJ. , 5.) i kod onih , koji su bili
osugjeni ad l u cl U m i ad III e ta II a. Potonje igove po odredbi Konstan-
tinovoj nijes u vie udarali na li ce, ve na Iuci. l a ko su ta stig ma ta
katkada i tetoviraii, to ve s ko p a ni time odium isk lju u je mogunost ,
da SlI taj o b iaj R imljan i pl'cuijeli u ove krajeve.
U ostuiom niti za njih, ni ti za pozn ije osvajac ne smi jemo mislil i,
da. hi oni starosjediocima mogli nam etnuti taka\" obiaj, d,\ bi on postao
I) v .: .!lIvenal XIV., 21., Valer. ~ I axirnu~ VL, 81.; Sueton CII\. 8.;
XV III., 3., 4.; Martiai VIII., 7.
--
i ntegri rajllimsastojkom ukupnih njihovih ivotnih obiaja. P ostanie
tetoviranja valia nam dakl e trai ti II starijem vremon u, pa e m o ga i IJai
raspl'ostrto II "an'ar a balkanskog Jloluostrva.
U tehni ko m pogledu potjee tetov i" unje od drugog vanarskog
obiaja, po kome se tiielo ara bojom. P o Pliniju, XXU ., 2., obi a,\'al e su
ene gdjekojil} varval'ski b p lemena lice !arati nekojim bi ljevn im bojama.
G la-stum), a od sll sjednih balkanskom poluor:;trov u plemena megj ll Daa
nima i Sal'matima obiavali su i mukarci arati tijelo.
Kada bi so d otin a ara kroz raspa ran u gorn ju kou upila i II d6nie
partije epiderme, ond a bi nastao neizb ri siv bi1ieg, koji so naziva tehnikim
GO.
,,9.
Poregjanje ornamen
Nekoliko otlOitito vje~1O iusgjcnit. on,s,Htnlalll ih Il, otivs tnlnilo ," oti va.
imenom manku, a iz ovog se je tek razvi lo pra vo tetovi ranje, pri kome
je boia kroz nebrojene iglene ubode natrta u ko u.
U Plinija. o istim Daanima nalazimo jo jednu primjedbu , po kojoj
moemo misli ti, da im je bi lo poznato tetov iranje. Veli se on dje (VU ,)
10., l.), da. se dako podrijetlo jo u etntom koljenu poznaje po biljegu,
Scn~en. ,le trn. III.. 3.; Plinius
to ga imaiu na ru ci.
 - 250 - -
Ne e n djati, da sc tu pomi lja na mlade , ier to onda P linije ne bi
istakao k~o neto nenaraYllo. Pril ika je dak le, da je ta " nota " bila
tetovir anje ili barem manka, a vjera II ponav ljanje do etvrtog koljenA. b il a.
bi analogija dananjoj bosanskoj pra;mo vjeri ci o neizbri sivosti tetov iranja.
T aj ob iaj tl ostalom potjee s istoka, te su ga Skiti prenijeli megju
su,.;jedn o, plemena balkanskog poluostrva. O skitskim Agat ir c im a, koji
su ivjeli u z Dun f\\", jz\'je~uje P ompon i j e ~'f e l as, IJ., ovo: " Agat ir e i
ar aju svo ja li ca i ud ove j t o sva k i ni v i e il i m a nj e pr e ma
od li j u svoga "OdAY, A da pod t.i m aranjem valja razumijevati teto
\'iranje, to slijedi odma h iz ove druge stavke : "U ost al o m s\r j g rad e
j e dnak e arc, i to tako , da s e n e mo g u s aprati ",
Nadalje poznajemo taj obiaj u v i ~e trakih plemena . P o H Ol'od o tu,
V" 3., zasvjedo ava l i su u T .. aa n a na ko. i uig nuti biljezi pl e miku
krvj u koga n ije bilo takih biljega, taj je bio neplemeni t. Prije toga
jo se primj eujo, da su tra ka plemena po ivotu i ob i aj im a jedn o
6 1. G' 63.
\ "".. 1$"$0"0.
drugom posve jednaka, iz e ga moemo znklju i ti, da je i taj naroito
istaknuti obinj megju Traanima bi o p,'oiren,
l:l"otivno od ' rraanu. ozmt i\' ali su po .A .'tem idoru (On i,oc" it.ica
1., S.) H e ti svoje roLove tetov iranjem. l H csyc hi os (u W. '_hrp,:);,,&.)
izvjeuj e za plemena, koja ive ur. Dunav, da su se tetovimla, 'I' im e sc
pak utvrgj llje gore izree n o mni jenje, dn su tl P li nija spomenute " n ote"
Dua na bile teto\' ira ne.
Da su sc i od li n e trakc gospogje teto\' irale, kazuje nam D i o e II 1' )"-
s o s tom USj to su obilatije b ile tetovirane, to su se smatra le ljepiIlI a i
otmen ijima.
Od T" aana prc~ao je taj obiaj i na susjedo e lli" e, i ini sc, da se
je protega.o do Adrije; jer St rab o, VlI ., 54., spomi nje. o Ja.podima.:
"O n aj je kl'aj s ir o m aa n , oni ve inom ive o d s i jerka i pro saj
oruje im je k c lti k o, a punktiraju se kao i o s tali -Iliri i
Tra a ni ".
207 -
P od punktiranjem (:xa:'cia.tx'tOt) moe se pak samo tetoviranje razu-
mijevati, pa ako Strabo u svome isporegjivan ju navod i Ilire i Traane,
onda slijedi , da je to njemu b ila ope poznata inje ni ca .
P osta nje tog " varvarskog" obi aja nalazimo dakle megju varvarima
balkullskog poluostrova i moramo pretpostaviti , da sc kroz vijekove
o(lrao do dan anjeg vremena. Dakako da pri tome, kao i pri svakom
prastarom narodnom ob iaj u moemo zamijetiti, da se je oblik , spo lja n os t
obi aja odrao kroz dvije hiljade godina, dok su se predodbe, koje
su se prv obitno lo; time spajale, malo po malo izgubile u sv ijesti naroda i
drugima ustupil o mjesto, pa u takvoj prilici stvar prosto naljedstvom
prelazi kao a d e t.
' P aralela izmegju nekadan jeg i dananjeg moe se u ostalom jo
uvijek pripustiti: ako je tetoviranje n ek o sluilo zn. ozna i va nj e plemena,
danas ono katoli cima slui za ozna i vanj e svoje vjere.
Vrijedno je zabiljeiti , da tai obi aj nalazimo i kod drugih indo-
evropskih naroda dreVlloga doba , u Pikt.:1. i Gela na sjeverozapadu.
Ostanci im se odrae do u srednji vijek, a kotski rcdo\rnici, koji su
kao vjesnici I susove vjere doli u Nj e m aku , bili su takogjer tetovirani I).
Za osvjetljenje naeg pitanja jo e i to posluiti, to se je tetoviranje
i izvan Bosno od.ralo na nekim mjestima balkanskog poluostrva. Ovdje
naroito valja spomenuti Arbanase, koji se openito smatraju potomcima
starih lJi ra, tc bi dak le u njih bilo tetoviranje istog postanja kao i uBosui .
.Megju katolicima openit je taj ob i aj u okolici Prizrena, Gja kovice i
Pei, pa sam dosta pu!...'\. imao prilike vigjati tetoviranu e lj ad jz Prizrena,
Janjeva j Priti ne.
Nego vele, da.. u nekim krajevima j u muslima ima taj ob i aj, a
n aroito u kr aj u oko Elba sa lla , Tirana iSe l a ni ke vo din e,
dok To s ki ne mare za nj.
U poto njem pogledu ne mogu se pozivati na svoje iskustvo ve na
vijesti, to ih im am od Arnaut..'l, koji r.a Vl-ijeme borave II 130sni, te me
uvjeravahu , da su u onim krajevima esto vigjali tetovirane muslime.
' ) HaberInndt: o proi:lirenjn iBmislu toto\"irnnja. Il .Mittheilungen d6r anthropologi tchen Oeaellseha!t
jn Wien" . XV., !'lB.
5
 - 250 - -
Ne e n djati, da sc tu pomi lja na mlade , ier to onda P linije ne bi
istakao k~o neto nenaraYllo. Pril ika je dak le, da je ta " nota " bila
tetovir anje ili barem manka, a vjera II ponav ljanje do etvrtog koljenA. b il a.
bi analogija dananjoj bosanskoj pra;mo vjeri ci o neizbri sivosti tetov iranja.
T aj ob iaj tl ostalom potjee s istoka, te su ga Skiti prenijeli megju
su,.;jedn o, plemena balkanskog poluostrva. O skitskim Agat ir c im a, koji
su ivjeli u z Dun f\\", jz\'je~uje P ompon i j e ~'f e l as, IJ., ovo: " Agat ir e i
ar aju svo ja li ca i ud ove j t o sva k i ni v i e il i m a nj e pr e ma
od li j u svoga "OdAY, A da pod t.i m aranjem valja razumijevati teto
\'iranje, to slijedi odma h iz ove druge stavke : "U ost al o m s\r j g rad e
j e dnak e arc, i to tako , da s e n e mo g u s aprati ",
Nadalje poznajemo taj obiaj u v i ~e trakih plemena . P o H Ol'od o tu,
V" 3., zasvjedo ava l i su u T .. aa n a na ko. i uig nuti biljezi pl e miku
krvj u koga n ije bilo takih biljega, taj je bio neplemeni t. Prije toga
jo se primj eujo, da su tra ka plemena po ivotu i ob i aj im a jedn o
6 1. G' 63.
\ "".. 1$"$0"0.
drugom posve jednaka, iz e ga moemo znklju i ti, da je i taj naroito
istaknuti obinj megju Traanima bi o p,'oiren,
l:l"otivno od ' rraanu. ozmt i\' ali su po .A .'tem idoru (On i,oc" it.ica
1., S.) H e ti svoje roLove tetov iranjem. l H csyc hi os (u W. '_hrp,:);,,&.)
izvjeuj e za plemena, koja ive ur. Dunav, da su se tetovimla, 'I' im e sc
pak utvrgj llje gore izree n o mni jenje, dn su tl P li nija spomenute " n ote"
Dua na bile teto\' ira ne.
Da su sc i od li n e trakc gospogje teto\' irale, kazuje nam D i o e II 1' )"-
s o s tom USj to su obilatije b ile tetovirane, to su se smatra le ljepiIlI a i
otmen ijima.
Od T" aana prc~ao je taj obiaj i na susjedo e lli" e, i ini sc, da se
je protega.o do Adrije; jer St rab o, VlI ., 54., spomi nje. o Ja.podima.:
"O n aj je kl'aj s ir o m aa n , oni ve inom ive o d s i jerka i pro saj
oruje im je k c lti k o, a punktiraju se kao i o s tali -Iliri i
Tra a ni ".
207 -
P od punktiranjem (:xa:'cia.tx'tOt) moe se pak samo tetoviranje razu-
mijevati, pa ako Strabo u svome isporegjivan ju navod i Ilire i Traane,
onda slijedi , da je to njemu b ila ope poznata inje ni ca .
P osta nje tog " varvarskog" obi aja nalazimo dakle megju varvarima
balkullskog poluostrova i moramo pretpostaviti , da sc kroz vijekove
o(lrao do dan anjeg vremena. Dakako da pri tome, kao i pri svakom
prastarom narodnom ob iaj u moemo zamijetiti, da se je oblik , spo lja n os t
obi aja odrao kroz dvije hiljade godina, dok su se predodbe, koje
su se prv obitno lo; time spajale, malo po malo izgubile u sv ijesti naroda i
drugima ustupil o mjesto, pa u takvoj prilici stvar prosto naljedstvom
prelazi kao a d e t.
' P aralela izmegju nekadan jeg i dananjeg moe se u ostalom jo
uvijek pripustiti: ako je tetoviranje n ek o sluilo zn. ozna i va nj e plemena,
danas ono katoli cima slui za ozna i vanj e svoje vjere.
Vrijedno je zabiljeiti , da tai obi aj nalazimo i kod drugih indo-
evropskih naroda dreVlloga doba , u Pikt.:1. i Gela na sjeverozapadu.
Ostanci im se odrae do u srednji vijek, a kotski rcdo\rnici, koji su
kao vjesnici I susove vjere doli u Nj e m aku , bili su takogjer tetovirani I).
Za osvjetljenje naeg pitanja jo e i to posluiti, to se je tetoviranje
i izvan Bosno od.ralo na nekim mjestima balkanskog poluostrva. Ovdje
naroito valja spomenuti Arbanase, koji se openito smatraju potomcima
starih lJi ra, tc bi dak le u njih bilo tetoviranje istog postanja kao i uBosui .
.Megju katolicima openit je taj ob i aj u okolici Prizrena, Gja kovice i
Pei, pa sam dosta pu!...'\. imao prilike vigjati tetoviranu e lj ad jz Prizrena,
Janjeva j Priti ne.
Nego vele, da.. u nekim krajevima j u muslima ima taj ob i aj, a
n aroito u kr aj u oko Elba sa lla , Tirana iSe l a ni ke vo din e,
dok To s ki ne mare za nj.
U poto njem pogledu ne mogu se pozivati na svoje iskustvo ve na
vijesti, to ih im am od Arnaut..'l, koji r.a Vl-ijeme borave II 130sni, te me
uvjeravahu , da su u onim krajevima esto vigjali tetovirane muslime.
' ) HaberInndt: o proi:lirenjn iBmislu toto\"irnnja. Il .Mittheilungen d6r anthropologi tchen Oeaellseha!t
jn Wien" . XV., !'lB.
5