Sei sulla pagina 1di 2

Glasnik Hrvatskog botanikog drutva 4(2) 2016.

Prikaz knjige / Book review

Telohi (Helleborus L.) v Sloveniji - Helleborus (Helleborus L.) in Slovenia, autori: Joe Bavcon,
Klemen Eler, Andrej uek, Botanini vrt, Oddelek za biologijo, Biotehnika fakulteta Univerze v
Ljubljani, Ljubljana, Tiskarna Pleko d.o.o., 205 str. ISBN: 978-961-6822-15-2.

O ovom rodu je malo spoznaja, a pionirska


istraivanja su provedena davne 1969. godine. U
knjizi se na prikladan, sistematian i detaljan nain
obrauju bioloke i hortikulturne karakteristike
navedene vrste.
U prvom poglavlju se pojanjava taksonomska
podjela roda, vrlo detaljno i sustavno, koristei se
obimnom botanikom literaturom i navoenjem brojnih
autora, uz opisivanje pojedinih grupa podrodova i s
navoenjem latinskih naziva vrsta kukurijeka. Daje se
i prikaz unutargenerike filogenije. Na kraju poglavlja
dana je i koritena literatura.
U drugom poglavlju Raznolikost kukurijeka u
Sloveniji se govori o vrlo velikom broju autohtonih
vrsta biljaka. Rod kukurijeka je rairen u srednjoj
i junoj Europi do zapadne Azije. U Sloveniji je
zabiljeeno pet vrsta koje rastu od primorja
do prekomurja. Potom se opisuju specifinosti
pojedinih vrsta i varijabilnosti koje se javljaju u
prirodi. Spominje se da je oblik i veliina cvjeta
vrlo raznolika osobina koja je znaajna za ukrasnu
hortikulturu i budue oplemenjivanje. U povijesti
uzgoja kukurijeka u Sloveniji navodi se da su se oni
uzgajali i prodavali prije drugog svjetskog rata, te
iz nekadanje Austro-Ugarske izvozili u Englesku.
O vrstama kukurijeka se navode i podaci naeni
u arhivskim spisima. Potom se morfoloki opisuju
pojedine vrste, upotreba i toksinost.
Razmatra se i cvatnja pojedinih vrsta, budui
Monografija Telohi v Sloveniji - Helleborus da je oblik cvjeta i duina trajanja bitna u
(Helleborus L.) in Slovenia, uvaenih slovenskih hortikulturi i primjeni. Autori navode da vrsta H.
znanstvenika Joe Bavcona i Klemena Elera niger u trenutku cvatnje nije osjetljiva na niske
(s Univerze u Ljubljani) te Andreja ueka (s temperature, premda to nije karakteristino za sve
Univerze u Mariboru) objavljena je 2012. godine vrste kukurijeka. Strategija vrste se ogleda u tome
u izdanju Botanikog vrta Univerze u Mariboru. da kroz snijeg najprije probije cvijet pa kada okopni
Knjiga je otisnuta na 205 stranica u koloru. pojave se i listovi. Pojanjava se i prilagodljivost
Na sustavan i znanstven nain se obrauju morfoloke grae vrste na nepovoljne okoline
bioloke i hortikulturne karakteristike kukurijeka uvjete za vrstu, kao i nain cvatnje za svaku vrstu
na slovenskom i engleskom jeziku. Recenzenti pojedinano. Potom se objanjava razvoj biljke iz
monografije su bili priznati slovenski znanstvenici sjemena u prirodi, principi uzgoja, razmnoavanja
prof. dr. Franc Bati, dr. sc. Nada Praprotnik i prof. i tetnici. Kod raznolikosti kukurijeka autori
dr. sc. Aleksander iftar. naglaavaju vanost terenskog istraivanja jer je
Knjiga je podijeljena na sljedea poglavlja: varijabilnost morfolokih osobina ovih vrsta velika.
Taksonomska pripadnost roda, Raznolikost Daje se sadanji i povijesni pregled o zapaanju
kukurijeka u Sloveniji, Vanost prizemnih listova raznolikosti vrsta, razliitih istraivaa, to je vrlo
kod determinacije vrsta kukurijeka, Crni kukurijek vano kod razliitih komparacija u znanstvenom
- Raznolikost u Sloveniji, Rairenost kukurijeka u radu. I na kraju ovog poglavlja autori nam daju
Sloveniji i Indeks. popis koritene literature.
U uvodnom dijelu monografije autori navode da U treem poglavlju razmatra se znaaj
u Sloveniji raste pet vrsta kukurijeka i da je njihova prizemnih listova kod determinacije vrste.
zatita kroz uzgoj neobino vana u budunosti. Problematika determinacije ogleda se u tome

43
Glasnik Hrvatskog botanikog drutva 4(2) 2016.

jer zbog preklapanja areala dolazi i do krianja. poveati visinu stabljike, broj cvjetova, veliinu
Za determinaciju vrste autori su koristili metode cvjetova, prilagodljivost za razliite naine uzgoja,
numerike taksonomije na podacima sabranim na otpornost na bolesti i tetnike itd.
herbariziranom biljnom materijalu, koji se sabirao U zadnjem poglavlju je za svaku vrstu
na vie lokacija na podruju Slovenije. Prikazani kartografski prikazana njena rasprostranjenost na
su i rezultat istraivanja na pregledan i jasan nain podruju Republike Slovenije.
te oni mogu koristiti prilikom determinacije. Autori su u ovoj monografiji na uspjean
U etvrtom poglavlju se govori o raznolikosti nain iznijeli vlastita znanstvena istraivanja
crnog kukurijeka u Sloveniji. Autor na poetku o biolokim i hortikulturnim karakteristikama
daje areal rasprostranjenosti vrste i rairenost roda Helleborus L. u Sloveniji. Monografija je
u razliitim umskim zajednicama. Kod opisa pisana sustavno, jasno i detaljno te posjeduje
morfolokih karakteristika vrlo detaljno i pregledno znanstvena obiljeja. Knjiga je podijeljena u sedam
opisuje vrste, a koristi se i drugim literaturnim temeljnih poglavlja na slovenskom i usporedno
izvorima. Objanjava se rast i razvoj kukurijeka, na engleskom jeziku. Fotografije, sheme, tablice
cvatnja i opraivanje. Zanimljiva je i detaljna i slike su izvrsne kvalitete i logino prate tekst,
analiza naina opraivanja. koji je pisan pristupanim i jasnim stilom. Na kraju
Potom se daje analiza fenotipske raznolikosti svakog poglavlja dan je popis koritene literature.
vrste, lokaliteti na kojima je provedeno istraivanje. Literatura je ispravno odabrana i aktualna za
Prilikom istraivanja u svakoj populaciji je obraenu tematiku. Monografija moe koristiti
analizirano 18 fenotipskih karakteristika: 14 znanstvenicima i praktiarima iz biolokih i
kvantitativnih i etiri kvalitativne. biotehnikih podruja kao i studentima biologije te
Kod uporabe rezultata dr. uek navodi da ukrasne hortikulture, na magistarskim i doktorskim
je crni kukurijek vrlo popularna ukrasna vrsta, studijima kao predloak za razvijanje interesa za
a njegova popularnost je ovisna o mnogim znanstveno istraivanje, sustavnost, pedantnost i
imbenicima: dostupnosti drugih vrsta na tritu, primjenu znanstvenih podataka. Preporuujem ju
gospodarskom rastu, unapreenju tehnologije nastavnicima na visokokolskim ustanovama za
uzgoja, kupovnoj moi i ponudi atraktivnih koritenje (kao dodatnu literaturu) iz modula koji
sorti. Uzgoj je ovisan o raspoloivim genetskim obrauju tematiku primjene i proizvodnje ukrasnog
resursima. U oplemenjivanju vrste bilo bi potrebno bilja.

Boris Dorbi (Veleuilite Marko Maruli u Kninu, Odjel Poljoprivreda kra, Petra Kreimira IV 30,
HR-22300 Knin, Hrvatska; bdorbic@veleknin.hr)

44