UDK 624.072.2.001.7 Primljeno 8. 3. 2005.

Prilog proraunu sastavljenih nosaa

optereenih na savijanje
Diana imi
Kljune rijei D. imi Struni rad
sastavljeni nosa, Prilog proraunu sastavljenih nosaa optereenih na savijanje
prethodno savijanje,
proraun, Opisuje se ponaanje nosaa sastavljenog od dviju meusobno spojenih greda jednakog poprenog
naprezanje, presjeka i duljine koje su prethodno deformirane. Grede se spajaju u sastavljeni nosa visine jednake
progib, zbroju visina obadviju greda. Sastavljeni nosa izloen prethodnom savijanju ima ugraene poetne
optereenje, deformacije i naprezanja djelomino suprotne deformacijama i naprezanjima izazvanim optereenjem u
nosivost uporabi. Pokazano je da se tim putem moe poveati nosivost za 50% i eliminirati progib.

Key words D. imi Professional paper

built-up girder, Contribution to the design of built-up girders subjected to bending load
pre-bending,
design, The behaviour of a girder composed of two interconnected and previously deformed beams of equal
stress, cross section and length is described. The beams are linked together to form a built-up girder of height
deflection, equal to the sum of heights of both beams. The built-up girder subjected to previous bending has a
load, built-in initial stress and strain that is partly contrary to the stress and strain to which it will be
bearing capacity subjected during subsequent use. The author demonstrates that, in this way, the bearing capacity is
increased by 50 percent, while the deflection is fully eliminated.

Mots cls D. imi Ouvrage professionel

poutre compose, Contribution l'tude des poutres composes soumises la charge de flexion
flexion pralable,
Le comportement d'une poutre compose des deux poutres lies, de section gale et pralablement dformes,
tudes,
est dcrit. Les poutres sont lies afin de former une poutre compose de hauteur gale la somme des
contrainte,
hauteurs des deux poutres. La poutre compose et pralablement flchie est caractrise par la contrainte et
dflection,
la dformation initiales qui sont partiellement contraires la contrainte et la dformation auxquelles la
charge,
poutre sera soumise au cours de son utilisation. L'auteur dmontre que, de cette manire, la capacit
capacit portante
portante est leve de 50 pourcent, tandis que la dflection est totalement limine.

.
a
,
, ,
, , .
, .
, , ,
, ,
, . ,
50%, .
Schlsselworte D. imi Fachbericht
zusammengefgter Trger, Beitrag zur Berechnung von biegebeanspruchten zusammengefgten Trgern
vorherige Biegung,
Berechnung, Beschrieben ist das Verhalten eines Trgers zusammengefgt aus zwei miteinander verbundenen Balken
Spannung, mit gleichem Querschnitt und Lnge die vorher deformiert wurden. Die Balken werden zu einem
zusammengefgten Trger verbunden dessen Hhe der Summe der Hhen beider Balken gleich ist. Der
Durchbiegung,
zusammengefgte vorher biegebeanspruchte Trger besitzt eingebaute Verformungen und Spannungen
Belastung,
die den durch Gebrauchsbelastung hervorgerufenen Verformungen und Spannungen teilweise
Tragfhigkeit
entgegengesetzt sind. Man zeigt dass auf diese Art und Weise die Tragfhigkeit um 50% erhht und die
Durchbiegung eliminiert werden kann.

Autor: Doc. dr. sc. Diana imi, dipl. ing. gra., Sveuilita u Zagrebu Graevinski fakultet, Kaieva 26, Zagreb

GRAEVINAR 58 (2006) 3, 209-214 209

Proraun sastavljenih nosaa D. imi

1 Uvod M
b = z , (3)
Iyb
Sastavljenim nosaem nazivamo nosa koji je homogen
u smislu materijala od kojeg je izraen, a sastavljen je
Normalna naprezanja u nosau odreena su izrazom (3),
od meusobno spojenih greda. Promotrimo ponaanje
a maksimalno normalno naprezanje odreeno je izrazom
od dviju greda pravokutnoga poprenog presjeka irine
b i visine h , tako da je jedna greda poloena na drugu i M .
da su oslonjene, prema slici 1.a. b max = (4)
Wyb
Uz pretpostavku da u dodirnim povrinama izmeu dvi-
ju greda ne djeluje trenje, pod djelovanjem sile F (slika U izrazu (3) z je udaljenost promatrane toke presjeka
1.b) svaka od tih greda savija se neovisno jedna o drugoj. do teita poprenog presjeka pojedine grede (slika 1.b).
Gornja se vlakna svake grede skrauju, a donja se vlak-
Kod sastavljenog nosaa koji se sastoji od dviju meu-
na rasteu. Krajnji presjeci greda, koji su leali u jednoj
sobno spojenih greda u monolitni nosa visine H = 2 h,
ravnini, zaokrenu se, kao to je prikazano na slici 1.b.
dijagrami normalnih i posminih naprezanja u presjeku
Nastaje pomak donjih vlakana gornje grede u odnosu na
1-1 prikazani su na slici 1.c. Moment tromosti i moment
gornja vlakna donje grede. Dijagrami normalnih i pos-
otpora poprenog presjeka sastavljenog nosaa su:
minih naprezanja u presjeku 1-1 prikazani su na slici
1.b. Moment tromosti i moment otpora poprenog pres-
b H3 b h3
jeka sloenog nosaa (slika 1.b) su: Iyc = =8 = 4 Iyb (5)
12 12
b h3
Iyb = 2 (1) b H2 b h2
12 Wyc = = 4 = 2 Wyb (6)
6 6
b h2
Wyb = 2 Proizlazi da je za popreni presjek sastavljenog nosaa
6 (2) moment tromosti etverostruko, a moment otpora dvos-

Slika 1. Nosa sastavljen od dviju greda

210 GRAEVINAR 58 (2006) 3, 209-214

D. imi Proraun sastavljenih nosaa

truko vei nego za popreni presjek sloenog nosaa iste Materijal e biti najbolje iskoriten ako su naprezanja u
visine kod kojeg su dvije grede slobodno poloene jedna svim tokama poprenog presjeka jednaka, tj. pri
na drugu. Iz izraza (5) i (6) proizlazi da pri istom optere- jednolikoj raspodjeli naprezanja (slika 2.).
enju kod sastavljenog nosaa maksimalno naprezanje
iznosi 0,5 maksimalnog naprezanja sastavljenog nosaa,
a progib sloenog nosaa iznosi 0,25 progiba sloenog
nosaa.

Pri pravokutnome poprenom presjeku posmino napre-

zanje ima maksimalnu vrijednost u visini neutralne osi
presjeka (z = 0):
Slika 2. Jednolika raspodjela naprezanja u poprenom presjeku

3 Tz
xz max = (7) Za raspodjelu normalnih naprezanja u poprenom pres-
2 A jeku pri savijanju prikazanu na slici 2. dobivamo:
Iz izraza (7) proizlazi da su pri istom optereenju i pop-
M = z dA = 2 z dA = 2 Smax = Wp (10)
renom presjeku maksimalna posmina naprezanja u
A A2
sloenom nosau i u sastavljenom nosau jednaka (slike
1.b i 1.c). gdje je
Ako promatrane dvije grede spojimo (npr. lijepljenjem) (11)
Wp = 2 Smax
u dodirnim povrinama (slika 1.c) tako da su sprijeeni
pomaci donjih vlakana gornje grede u odnosu na gornja
vlakna donje grede, tj. da su deformacije dodirnih vlaka- Smax je statiki moment polovice poprenog presjeka s
na gornje i donje grede jednake, sastavljeni e se nosa obzirom na neutralnu os koja prolazi teitem poprenog
ponaati kao monolitni. Posmina naprezanja koja se presjeka nosaa.
pojavljuju u spoju tih dviju greda djeluju na spojna sred-
U naem je primjeru:
stva kao to su ljepila, modanici, itd.
b H2
Wp = 2 Smax = = b h2 (12)
2 Iskoritenost poprenog presjeka 4
Dijagram normalnih naprezanja u poprenome presjeku
Za = dop dobivamo da je nosivost poprenog presje-
nosaa izloen savijanju u elastinome podruju prika-
zan je na slici 1.c. ka na savijanje u ovom sluaju
M pdop = dop Wp (13)
Ekstremna normalna vlana i tlana naprezanja pojav-
ljuju se u najudaljenijim tokama od neutralne osi pop-
Za sluaj da popreni presjek ima samo jednu os simet-
renog presjeka, a u tokama na neutralnoj osi su normalna
rije (slika 3.), iz uvjeta Fx = 0 dobivamo:
naprezanja jednaka nuli. Prema uvjetu vrstoe najvee
normalno naprezanje u opasnom presjeku usporeuje se
s doputenim naprezanjima. Pritom se ostali dio popre-
nog presjeka ne uzima u razmatranje, to dovodi do ne-
racionalnog potroka materijala i konstrukcija s relativ-
no velikom masom.

Pripadni moment savijanja za linearnu raspodjelu napre-

zanja prikazanu na slici 1.c jest: Slika 3. Dijagram naprezanja u poprenom presjeku s jednom osi
simetrije
M = max Wy (8)
dA = dA + ( ) dA = 0
A AV At
Za max = dop dobivamo da je nosivost poprenog
gdje je:
presjeka na savijanje:
AV - plotina vlanog podruja,
Mdop = dop Wy (9) At - plotina tlanog podruja.

GRAEVINAR 58 (2006) 3, 209-214 211

Proraun sastavljenih nosaa D. imi

Odatle je: 3 Prethodno savijanje

A Materijal u poprenom presjeku najbolje je iskoriten
AV At = 0 ili AV = At = (14)
2 ako su u svim tokama poprenog presjeka naprezanja
jednaka (slika 2.). Postupkom prethodnog savijanja mo-
To znai da u ovome sluaju neutralna os dijeli presjek
e se postii da su u uporabi nosaa, normalna napreza-
na dva jednaka dijela. Pripadni je moment savijanja
nja u svim tokama opasnog poprenog presjeka jedna-
ka, tj. dobiti dijagram normalnih naprezanja prikazan na
M p = z dA = z dA + ( ) ( z ) dA . slici 2. Pretpostavlja se da je materijal linearno elastian.
A Av At
Promotrimo nosa sastavljen od dviju greda pravokutnog
Odatle je: presjeka slobodno poloenih jedne na drugu. Prethodno
M p = (Sv + St ) = Wp (15 savijanje obavlja se u suprotnome smjeru od smjera ak-
tivnog optereenja koje e biti u tijeku uporabe. Stanje
gdje je: naprezanja u prethodno savinutim gredama odreeno je
Wp = Sv + St (16) izrazima (3) i (4), a prikazano je na slici 4.a. U takvu
napregnutom stanju grede su meusobno spojene u mo-
SV i St su apsolutne vrijednosti statikih momenata vla- nolitan nosa i zatim rastereene. Nakon prestanka dje-
nog i tlanog podruja s obzirom na neutralnu os, koja u lovanja vanjskog optereenja, predsavinuti nosa ima
ovome sluaju ne prolazi teitem presjeka, ve popreni tenju vraanja u prvobitno stanje, to nije mogue, ve
presjek dijeli na dva jednaka dijela. e se ostvariti samo djelomino vraanje.

Odnos doputenih momenata savijanja: Budui da se pri rastereenju nosa ponaa kao sastavljeni
nosa, iz izraza (6) slijedi da e pri rastereenju raspo-
M pdop dop Wp Wp djela normalnih naprezanja u poprenom presjeku biti
= = (17) kao to je prikazana na slici 4.b. Superpozicijom raspo-
Mdop dop Wy Wy
djele normalnih naprezanja na slikama 4.a i 4.b, dobiva-
izraava poveanje nosivosti poprenog presjeka pri sa- mo raspodjelu naprezanja prema slici 4.c, koja predou-
vijanju pri jednolikoj raspodjeli naprezanja u odnosu na ju raspodjelu normalnih naprezanja u poprenom presje-
linearnu raspodjelu naprezanja u poprenom presjeku. ku sastavljenog nosaa nakon rastereenja, tj. nakon uk-
lanjanja prethodnog optereenja.
Za pravokutni je presjek:

Wp b H2 6 4 Sastavljen nosa s ugraenim poetnim

= = 1,5 ,
Wy 4 b H2
za kruni je presjek taj odnos 1,7, a za I- profil se kree
od 1,15 do 1,17. Proizlazi da je za pravokutni presjek
pri jednolikoj razdiobi naprezanja (slika 2.) nosivost pri
savijanju za 50% vea nego pri linearnoj raspodjeli nap-
rezanja (slika 1.c). Zbog toga se nastoji da se u uporabi
u poprenom presjeku nosaa postigne jednolika razdio-
ba naprezanja (slika 2.).
(18) naprezanjima
Na slici 5.a. prikazan je dijagram normalnih naprezanja
u monolitnom nosau bez djelovanja vanjskog opteree-
nja, a dobiven postupkom prethodnog savijanja. Na slici
5.b prikazan je dijagram normalnih naprezanja u sastav-
ljenom nosau za zadano optereenje. Superpozicijom
tih dvaju stanja dobit emo stanje prikazano na slici 5.c.
koje predouje stanje ukupnih naprezanja u danom pop-
renom presjeku nosaa tijekom uporabe. Iz slike 5.c.

Slika 4. Dijagrami normalnih naprezanja: a) u dvodijelnom nosau, b) u sastavljenom nosau pri rastereenju, c) u sastavljenom nosau
nakon rastereenja

212 GRAEVINAR 58 (2006) 3, 209-214

D. imi Proraun sastavljenih nosaa

Slika 5. Dijagrami normalnih naprezanja u sastavljenom nosau

dobivamo da je maksimalno naprezanje u poprenom (24)

f =
presjeku pod zadanim optereenjem: E Iyb

(19) Gdje je faktor optereenja koji ovisi o optereenju i

2 = 1
2 rasponu nosaa, a Iyb odreen je izrazom (1).
U poprenome presjeku nosaa dobit e se jednolika ras-
podjela naprezanja (slika 2.) ako je 2 = . Za 2 = iz
relacije (19) dobiva se:

3
1 = (20)
2

Proizlazi da je za jednoliku razdiobu naprezanja u pop-

Slika 6. Progibi nosaa
renome presjeku nosaa (slika 2.) maksimalno napre-
zanje u prethodnom savijanju jednako 2/3 maksimalnog Za nosa optereen koncentriranom silom u sredini ras-
naprezanja od zadanog optereenja. Izraz (20) moe se pona:
prikazati i u sljedeem obliku:
F l3
M1 = .
3 M (21) 48
=
Wyc 2 Wyb
Za nosa optereen jednoliko kontinuiranim optereenjem:
Iz izraza (6) i (20) dobiva se: 5
= q l4 .
384
M1 = 3 M (22)
Za nosa na osloncima optereen momentima savijanja:
Za jednoliku raspodjelu naprezanja u poprenom presje-
M l2
ku nosaa (slika 2.) moment savijanja u prethodnome je = .
savijanju jednak 1/3 momenta savijanja u uporabi. 8
Progib monolitnog nosaa nakon rastereenja u prethod-
Ako pretpostavimo da je maksimalno naprezanje u pret- nome savijanju bit e:
hodnom savijanju = dop , tada je
f0 = f f (25)
3 gdje je
1 = dop (23)
2
f razlika progiba u prethodnome savijanju polaznih
Proizlazi da je maksimalno naprezanje u monolitnom nosaa i ravnotenog stanja nakon uklanjanja vanjskog
nosau pod zadanim optereenjem 50% vee od dopu- optereenja i odreen je izrazom:
tenog naprezanja. To znai da je postupkom prethodnog
savijanja nosivost monolitnog nosaa u razmatranome f = . (26)
E Iyc
sluaju poveana 50%.
Uzimajui u obzir izraze (5) i (24) dobivamo da je :
Progib f u sredini raspona nosaa (slika 6.) sastavljenog
od dviju greda (slika 1.b) u prethodnom je savijanju pri- 1
f = f (27)
je rastereenja odreen izrazom: 4

GRAEVINAR 58 (2006) 3, 209-214 213

Proraun sastavljenih nosaa D. imi

Ako izraz (27) uvrstimo u izraz (25), dobit emo da je gdje je:
progib monolitnog nosaa nakon rastereenja u
prethodnome savijanju: = K M (32)

3 3 1 = K M1 (33)
f0 = f = (28)
4 4 E Iyb
K je faktor proporcionalnosti koji ovisi o vrsti opteree-
Progib monolitnog nosaa pod zadanim optereenjem nja i rasponu nosaa. Dobili smo da je za promatrano
bit e f1 f0 , gdje je za zadano optereenje stanje naprezanja nosaa progib nosaa jednak nuli. Pro-
izlazi da postupkom prethodnog savijanja osim vee no-
sivosti nosaa dobijemo i manje progibe nosaa. To mo-
1 (29)
f1 = e biti posebno vano kod nosaa velikih raspona kod
E Iyc
kojih je mjerodavan uvjet krutost, tj. da se progib nosa-
a nalazi u doputenim granicama.
Uzimajui u obzir izraze (28) i (29) dobit emo da je
progib monolitnog nosaa pod zadanim optereenjem
5 Zakljuak
1 3 (30)
f1 f0 = Iz prethodne analize proizlazi da se postupkom pretho-
E Iyc 4 E Iyb
dnog savijanja nosaa moe regulirati stanje naprezanja
i deformacija u sastavljenome nosau u tijeku uporabe i
Uzimajui u obzir izraze (5) i (22) iz izraza (30) dobiva- time postii znatne utede u materijalu. Razmatran je
mo da je progib monolitnog nosaa pod zadanim optere- nosa od idealnoga linearnoga elastinog materijala. Me-
enjem kojemu odgovara jednolika raspodjela napreza- utim, kod realnih materijala treba uzeti u obzir i reolo-
nja u opasnom poprenom presjeku nosaa (slika 2.): ka svojstva materijala, jer tijekom vremena dolazi da
smanjenja poetnih naprezanja od prethodnog savijanja
1 3 M1 3 M i postupnoga pretvaranja elastinih deformacija od pret-
f1 f0 = = K =
E Iyc 4 E Iyb E 4 Iyb 4 E Iyb hodnog savijanja u plastine deformacije. Ovdje je ana-

lizirano ponaanje nosaa pravokutnog presjeka sastav-
3 M 3 M
= K =0 (31) ljenog od dviju greda. Slina se analiza provodi i za ostale
E 4 Iyb 4 E Iyb oblike poprenog presjeka.

LITERA TURA

[1] Ugural, A., Fenster, S.: Advanced Strength and Applied Elasticity,
Elsevier, New York. 1987
[2] imi, V.: Otpornost materijala I, 2. izdanje, kolska knjiga,
Zagreb, 2002.
[3] imi, V.: Otpornost materijala II, 2. izdanje, kolska knjiga,
Zagreb, 2002.
[4] Wallner, E.: Zaostale deformacije prethodno savijenih drvenih
lameliranih lijepljenih nosaa, Sabor hrvatskih graditelja 2004,
Cavtat, 22-24. travnja 2004. Zbornik radova, str. 409.-415.
[5] Milevoj, J.: Prijedlog postupka prorauna nosaa optereenih na
savijanje, Graevinar 56 (2004) 11, 683.-688.

214 GRAEVINAR 58 (2006) 3, 209-214