Fizika

Nastavnik:
Ivica Levanat, profesor visoke kole
Tehniko Veleuilite u Zagrebu
Konavoska 2 (Voltino)

1
 4 e h 2 2 2
R f (R )
k ( ) = N
2
exp( V ( R ) / kT ) c c
( R ) = V f ( R ) Vi ( R )
(R ) ' i c
mc c
c
( Rc ) = h

2m r
f (Rc ) = 2 D (Rc )
2
k ( ) = k if ( ) 2m r r
F(R1, R2 ) = 2 D (R1 ) D (R2 )
3he gi , i, f
3he gi ,
1

32 2 2 E
3 2
k (T , ) = ( ) dE b P ( b, E ) db
kT
kT 2 E e
3c m 0 0

2
2 12eh 3 2
R1 f ( R1 ) R22 f ( R2 ) H( z )
k( ) = N z exp(Vi ( R1 ) / kT ) + exp(Vi ( R2 ) / kT ) L( z ) + +
mc ' ( R ) '
( R ) z
1 2

R12F( R1, R2 ) H( z )
+2 exp(Vi ( R1 ) / kT ) L( z )
' '
( R1 ) ( R2 ) z


1 / t 3 [Ai(zt )] 2

L( z ) = dte
t 2

1

3 3
R2

2
3
0

z( ) =
2kT 4h dR(( R ) h)
1 / t 3 [Ai(zt )] 2 R1

H ( z ) = dte
t3
0
2
Arhimed (287-212 p.n.e)

Sir Isaac Newton Niels (Henrik David) Bohr

(1643.-1727.) (1885.-1962.)

Zadnjih 2293 godine fizike

Albert Einstein
(1879.-1955)

3
 to emo raditi
fizikalne veliine i jedinice
opis gibanja
mehanika krutog tijela
sile, moment sile, poluge u terapiji
elastine deformacije, elastina svojstva tkiva
mehanika tekuina i plinova
zakoni idealnog plina
toplina i temperatura
termodinamika biolokog sustava
akustika i ultrazvuk, terapija
to su laseri i upotreba u fizikalnoj terapiji
4
 to emo raditi (2)
osnove elektriciteta i magnetizma
elektromagnetizam, elektromagnetsko zraenje
izmjenine struje
elektrokemijske pojave
fizioloko djelovanje elektrine struje
osnovni elektroniki elementi i sklopovi
generatori razliitih impulsa
osnovni ureaji u elektroterapiji
metode elektroterapije
uinci elektrine struje i zatita

5
 to emo nauiti?
imenovati i razlikovati fizikalne veliine i jedinice,
opisati fizikalne zakone vane za funkciju ljudskog tijela,
prepoznati i definirati ulogu sila i poluga,
opisati i diskutirati o fizikalnim svojstvima krutih tijela,
tekuina i plinova,
opisati i diskutirati o fizikalnim svojstvima kostiju, miia,
krvnih ila,
uoiti vanost i opisati termodinamiku biolokog sustava,
prepoznati i opisati elektrokemijske pojave i fizioloko
djelovanje elektrine struje,
prepoznati, opisati i usporediti elektroterapijske metode te
opremu i ureaje koji se za to upotrebljavaju.

6
Razumijevanje fizike ljudskog tijela

7
 Popis literature
Jakobovi, Z.: Fizika i elektronika - odabrana poglavlja za studije
Visoke zdravstvene kole. Zagreb: Visoka zdravstvena kola, 1997.
Brnjas-Kraljevi, J.: Fizika za studente medicine. Zagreb:
Medicinska naklada, 2001.

Ove prezentacije izraene su:

najveim dijelom prema knjizi Z. Jakobovia,
uz dopune R. Beuca (prethodnog nastavnika)
i uz neke moje preinake.

Varijanta koju je koristio kolega Beuc moe se nai na

http://161.53.244.3/~rbeuc/
8
Fizikalne veliine, mjerne jedinice

Mrzim definicije

9
Da li da ukljuim 6V ili 600 V ?

10
 Fizikalne veliine
Fizikalne veliine su poseban naziv za objektivna svojstva
materijalnog svijeta.
Neke iskustvene veliine:
vrijeme, duljina, masa, sila, brzina, temperatura

Dvije skupine:
skalari imaju samo iznos, npr. masa od 4kg
vektori imaju iznos i smjer, brzina npr. moe imati
iznos od 3m/s i smjer prikazan skicom:

11
Znak fizikalne veliine Brojana Mjerna
Jedno koso (kurzivno) vrijednost fizikalne jedinica
slovo veliine

d = 14,5 m

to
ega
koliko

12
Znak fizikalne veliine Brojana Mjerna
Jedno koso (kurzivno) vrijednost fizikalne jedinica
slovo veliine

m = 64,3 kg

masa
kilograma
ezdeset i etiri
cijela tri

13
 ZAKONITE MJERNE JEDINICE
U REPUBLICI HRVATSKOJ

1. Jedinice Me|unarodnog sustava (jedinice SI)

1. 1. Osnovne jedinice SI

1. 2. Izvedene jedinice SI 1. 3. Izvedene jedinice SI

s posebnim nazivima bez posebnih naziva
i znakovima i znakova

2. Decimalne jedinice
od jedinica SI

Predmeci za tvorbu
decimalnih jedinica 5. Slo`ene jedinice

4. Decimalne jedinice
od nekih iznimno
dopu{tenih jedinica

3. Iznimno dopu{tene jedinice 14

izvan SI
 Definicije sedam osnovnih SI jedinica

metar [m] je osnovna jedinica duljine. To je udaljenost koju svjetlost pree u

vakuumu u 1/299792458 sekunde.
kilogram [kg] je osnovna jedinica mase. To je masa meunarodnog etalona
cilindrinog oblika, napravljenog od iridija i platine koji se uva u Sevresu,
Francuska (Meunarodni ured za utege i mjere).
sekunda [s] je osnovna jedinica vremena. To je vrijeme 9192631770 vibracijskih
perioda atoma cezija 133Cs.
amper [A] je osnovna jedinica jakosti elektrine struje.To je jakost struje koja
prolazi kroz dva beskonano duga i beskonano tanka paralelna vodia u
vakuumu i stvara silu izmeu njih od 2*107 N (newtona) po metru duine.
Nazvana je po francuskom fiziaru Andre Ampereu (1775-1836).
kelvin [K] je osnovna jedinica za temperature. To je 1/273.16 termodinamike
temperature trojne toke vode. Nazvana je po kotskom matematiaru I fiziaru
William Thomson 1st Lord Kelvin (1824-1907).
mol [mol] je osnovna jedinica mnoine tvari. To je koliina koja sadri toliko
elementarnih jedinica koliko je atoma u 0.012 kg ugljika 12C.
kandela [cd] je osnovna jedinica intenziteta rasvjete.

15
 Izvedene mjerne jedinice
Osnovna jedinica je proizvoljno dogovoreni iznos za mjerenje
odabranih veliina.
Ostale veliine se mjere pomou izvedenih jedinica, koje se
dobivaju (iz osnovnih) pomou matematikih jednadbi koje
opisuju veze izmeu fizikalnih veliina (veliinske jednadbe).

Npr. iznos brzine moe se u s

najjdenostavnijem sluaju v= gdje je:
t v=brzina s=put t=vrijeme
raunati pomou jednadbe:

Za mjerne jedinice vrijedi ista jednadba [v] = [s]

[t ]
m
Zato je mjerna jedinica za brzinu [v] =
s
16
 Neke izvedene SI jedinice s posebnim nazivima
Znak Veza sa drugim jedinicama Jedinica za veliinu

bekerel Bq s-1 radioaktivnost

Celzijev stupanj oC K temperatura
dul J Nm rad, toplina, energija
henri H Wb/A induktivnost
herc Hz s-1 frekvencija
kulon C As elektricitet
njutn N kg m/s2 sila
om V/A elektrini otpor
radijan rad 1 kut
paskal Pa N/m2 tlak
tesla T N/(A m) magnetska indukcija
vat W J/s snaga
volt V W/A elektrini napon
17
 Iznimno doputene jedinice izvan SI

Naziv Znak Veza s jedinicama SI Jedinica za veliinu

morska milja 1852 m duljina
astronomska jedinica 1 ,495 9787 1011 m
ar a 100 m2 plotina
hektar ha 10 000 m2
litra 1L 10-3 m3 = dm3 obujam

stupanj 1o 180
rad kut

minuta 1` rad
10800

sekunda 1`` rad
648000

gram g 10-3 kg masa

tona t 103 kg
minuta min 60 s vrijeme
sat h 3 600 s
dan d 86 400 s

18
Decimalne jedinice od jedinica SI

Koliko kilograma ima mrav ?

Koliko metara je duga bubamara ?

Koliko je milimetara od Zagreba do

Splita?

19
 10n Prefiks Simbol Naziv Decimalni ekvivalent
1024 jota Y kvadrilijun 1 000 000 000 000 000 000 000 000
1021 zeta Z trilijarda 1 000 000 000 000 000 000 000
1018 eksa E trilijun 1 000 000 000 000 000 000
1015 peta P bilijarda 1 000 000 000 000 000
1012 tera T bilijun 1 000 000 000 000
109 giga G milijarda 1 000 000 000
106 mega M millijun 1 000 000
103 kilo k tisuu 1 000
102 hekto h sto 100
101 deka da deset 10
100 jedan 1

20
 104 = 10000

400 km = 400 000 m 3 hl = 300 l

3 t = 3 000 kg 512 Mb 512 000 000 b

21
 10n Prefiks Simbol Naziv Decimalni ekvivalent

100 jedan 1

101 deci d desetina 0.1

102 centi c stotnina 0.01
103 mili m tisuina 0.001
106 mikro (u) milijuntina 0.000 001
109 nano n milijarditina 0.000 000 001
1012 piko p bilijuntina 0.000 000 000 001
1015 femto f bilijarditina 0.000 000 000 000 001
1018 ato a trilijuntina 0.000 000 000 000 000 001
1021 zepto z trilijarditina 0.000 000 000 000 000 000 001
1024 jokto y kvadrilijuntina 0.000 000 000 000 000 000 000 001

22
 10-4 = 1/10000 =0,0001

1 mm = 0,001 m
0,1 nm = 0,000 000 000 1 m

2 dl = 0,2 l
3 g = 0,000 003 g

23
 Naini zapisa i preciznost mjernog broja

Koji je od donjih brojeva precizniji?

0,0043
43,25
432

Svi su gornji brojevi napisani pregledno. Ako nisu, treba ih dugaije pisati,
da bi se lako vidjela njihova veliina npr:

34578945,45 s = 3,457894545107 s ili 34,57894545 Ms

0,00000003457 s = 3,457 10-8 s ili 34,57 ns

Rezultati obinih jednostavnih mjerenja u pravilu daju tonost do 4 znamenke.

Zaokruite rezultate rauna; raun ne moe uveati tonost!
Dimenzije u svijetu koji nas okruuje

25
 Materijalna tijela
Sadraj svemira koji neposredno opaamo ine:

materija (tvar) i

energija
Jedna i druga imaju masu.

Veina materije u naoj blizini nalazi se u tvorevinama koje nazivamo

materijalna tijela (ili samo tijela).

Tijela imaju raznolika svojstva:

poloaj

obujam

oblik

masu...

26
Neka svojstva tijela se opisuju geometrijskim veliinama:
duljinom, plotinom, obujmom, kutom, uglom.

Duljina predstavlja udaljenost izmeu dvije toke

A Moe oznaavati :

irinu
B

visinu

dubinu

put

polumjer
z T
Kordinate toke opisane duljinama
y
x
Mjerne jedinice: m, cm, mm, km,

27
 Plotina ili povrina, dio plohe koji obuhvaa
geometrijski lik, a opisan je brojem mjernih
jedinica: m2, cm2, mm2 (etvorni ili kvadratni
metar, etvorni centimetar..)

Ukupna plotina ploha tijela je oploje

Obujam ili volumen je dio prostora opisan brojem jedinica obujma, koje
obuhvaa geometrijsko ili materijalno tijelo. Jedinice za obujam su: m3, cm3,
mm3 (kubni metar, kubni centimetar..)

28
 Kut ili ploni kut - dio ravnine to ga ograuju dvije zrake iz iste toke.
Omjer duljine luka s i radijusa r krunice. Jedinica kuta je radijan (rad=1).

npr:
=s/r r
s = 6 cm
s r = 10 cm

= = 0,6 rad
2 = 360

Ugao ili prostorni kut je dio prostora to ga

obuhvaa plat stoca. Omjer je plotine
kugline kape S i kvadrata radijusa r kugle. S
Jedinica je steradijan, (sr=1).

r
29
Prostorni raspored mase u tijelu
opisuje gustoa tvari. Prosjena
gustoa tijela (organa, tkiva) rauna
se kao omjer mase m i obujma V:
m
=
V

Jedinica gustoe kg/m3, g/cm3

Relativna gustoa d =
o

30
Vrijeme je iskustvena fizikalna veliina uoljiva preko
pojava koje se ponavljaju.

Vremenom se skraeno nazivaju dvije veliine:

trenutak, oznaka t (toka u vremenu: kad se neto dogaa)
vremenski interval (razmak), oznaka t (koliko traje)

t = t2 t1 a specijalno moe i: t = t 0

31
To je sve za danas

32