Gradimo Mostove PDF

izdava: Helsinki komitet Bosne i Hercegovine
Helsinki komitet Norveke
naslov originala: Bygg broer, ikke murer

lektura: Rusmira amo
design i dtp:
- Sarajevo / Izedin ikalo
tampa: BEMUST - Sarajevo
Knjiga je izdata uz podrku

Norvekog ministarstva za
vanjske poslove
Zahvaljujemo Humanist
forlagu i autorima na
ustupljenom pravu koritenja
Za informacije oko knjige
moete se obratiti Helsinkom
komitetu za ljudska prava
Bosne i Hercegovne ili autoru
direktno na
djuliman@nhc.no
Enver uliman i Lillian Hjorth
GRADIMO MOSTOVE,
A NE ZIDOVE!
100 vjebi iz oblasti ljudskih prava,
multikulturalnog razumijevanja i
rjeavanja konflikata
Sa norvekog preveli:
Slavica ugi i Merima Rami
Helsinki komitet Bosne i Hercegovine

Helsinki komitet Norveke
Sarajevo, 2007.
Ispria li mi, ja to mogu zaboraviti

pokae li mi, ja u se sjeati
pusti me da uestvujem, pa u razumjeti
Sadraj
11
Uvod
1. poglavlje
Nastava iz oblasti ljudskih prava,
multikulturalnog razumijevanja i rjeavanja konikata
Struno polje u razvoju
Ima koristi
14
16
18
2. poglavlje
Pedagoki pristup
Humanistika perspektiva
Praktina organizacija
Uloga voditelja
Atmosfera za uenje
Izbor vjebi
Prostorije i njihovo koritenje
Grupni rad
Predavanja
Komunikacija u plenumu
22
23
25
26
27
28
28
29
29
3. poglavalje
Uvodne vjebe i punjai energije
Upoznajmo se
Oekivanja i pravila za zajedniki boravak
Podjela na grupe
Vjebe i aktivnosti za razmiljanje i komunikaciju
Punjai energije
Pozdravi
60 sekundi jedan minut?
Mjesto u redu
Vjetar pue
Udari po ramenu
Kua ovjek zemljotres
Majka i dijete, slon i palma
Vjeba pravljenja figura
Dotakni pod
Slijepac
Ples na muziku
Ljudska maina
36
37
39
40
42
42
43
44
44
44
44
45
45
46
46
46
47
4. poglavlje
Ljudska prava
ta su zapravo ljudska prava
Etiki fundament
50
51
sadraj
Historijski pregled
UN i univerzalna ljudska prava
Koja prava?
Dokumenti i obaveze drava
Zatita ljudskih prava
Nacionalna zatita
Dravne vlasti
Civilno drutvo
Mediji
Privreda
Pojedinci
Internacionalna zatita
Sistem Ujedinjenih nacija
Izazovi
Regionalni sistemi
Humanitarna intervencija
Ljudska prava u razvoju
Vane take za predavanje o ljudskim pravima
52
54
56
57
59
59
59
62
63
64
65
65
66
70
70
72
73
74
Vjebe iz ljudskih prava

IME VJEBE
Ljudsko dostojanstvo
Osnovne ljudske potrebe
Nova planeta
Nai konce
Hajde da diskutujemo o pravednosti
TEMA
Univerzalnost ljudskih prava

Ljudska prava
Uvod u ljudska prava
Pravda i nepravda
Ljudska prava zasnivaju se
na pravednosti
ta znamo od ranije?
Ljudska prava
Koja su prava prekrena?
Razliite vrste ljudskih prava
Pantomima o ljudskim pravima
Ljudska prava
Novine koje se itaju kroz naoare
Bolje se upoznati sa
ljudskih prava
ljudskim pravima
Historija ljudskih prava u mojoj vlastitoj zemlji Historija ljudskih prava
Internacionalni zakoni odgovornost su drave Na koji nain meunarodni
ugovori dovode do promjena
u dravama
Nacionalna zatita: drava i drugi akteri
Na koji nain domai akteri
unapreuju ljudska prava
Sam protiv drave
Evropski sud za ljudska prava
Hajde da analiziramo situaciju ljudskih prava
Ljudska prava
Rebus o slobodi izraavanja
Sloboda izraavanja
6
sadraj
78
84
88
91
93
96
98
100
102
104
108
112
115
119
122
ta je sloboda izraavanja?
Izae li trol na sunce, rasprsnue se
Da li treba da bude dozvoljeno?
Ja, takoe, elim da odluujem
Civilno drutvo
Organizacije za ljudska prava
Borci za ljudska prava
Prava djece
elio bih da mogu s nekim priati o ovome
Prava ena
Muevnost i enstvenost?
Socijalni spol
Privatna sfera
Ja sam homoseksualac, mama i tata, ali to je
Smijem li da uem?
Religija i tradicija u susretu
sa ljudskim pravima
Rjenik globalizacije
Svijet u selu
Dostupnost lijekova
Simulacija sistema UN-a
Pravedni rat?
Temperatura ljudskih prava u tvojoj koli
Sloboda izraavanja
Sloboda izraavanja
Granice slobode izraavanja
Politiko uestvovanje
Civilno drutvo
Prava djece
Pravo na zatitu od nasilja
Prava ena
Jednakost
Gender socijalni spol
Prava ena
Prava homoseksualaca
Prava izbjeglica
Ljudska prava
u odnosu prema religiji
Globalizacija
Ekonomska, socijalna i
kulturalna prava
Zdravlje, globalizacija,
diskriminacija i predrasude
Ujedinjene nacije
Ljudska prava, rat...
Relevantnost ljudskih prava...
5. poglavlje
Multikulturalno razumijevanje
ta je viekulturalno razumijevanje?
Multikulturalna drutva
Kultura
Stvaranje identiteta
Identitet i drutveni kontekst
Stvaranje identiteta kod izbjeglica i useljenika
Izazovi viekulturalnog drutva
Interkulturalni susreti
Etnocentrizam i kulturalni relativizam
Kulturalne slinosti
Kulturalne razlike i njihove posljedice
Bogatije drutvo
Kulturalni sukobi
Potivanje za ono to je razliito
Nasilje nad ljudskim pravima ija su pozadina kulturne i religiozne tradicije
sadraj
125
130
133
136
139
144
147
149
152
157
160
162
167
172
175
181
184
187
192
198
201
205
210
211
213
216
218
220
221
221
223
224
224
226
227
229
231
7
Stereotipovi i predrasude
Mi i oni
Diskriminacija
Integracija, ija?
Pravna zatita manjina
Viekulturalna stvarnost
Take za kratko predavanje o multikulturalnom razumijevanju
234
237
239
241
242
243
244
Vjebe za interkulturalno razumijevanje

IME VJEBE
Naa zemlja
ta je kulturta?
Ti si mnogo toga
Jesi li ti jedini koji stvara svoj identitet?
Ja sam jedinstven/a
Moj vlastiti grb
Moje djetinjstvo
Sllini ili razliiti?
Vrijednosti
Ja imam izbor
Vjeba dijaloga
Vjeba za pomirenje
Jedno ili drugo- Ili i jedno i drugo?
Ja nosilac kulture
Izbjeglice
Gubici vezani za bijeg
Posjeta prihvatilitu za izbjeglice
Socijalni kodovi
Moj heroj
Mediji i stvaranje stavova
Sluati druge
Razumjevanje drugih
Zvijezda trai zvijezdu
Prvi utisak
Stereotipi slike u naim glavama
Alma i Damir
Bjrn i Khalid
sadraj
TEMA
248
Zajednica vie kultura
250
Pojam kulture,...
252
Identitet
255
Identitet
257
Identitet
260
Identitet
262
Obilje razliitosti, razlike
i slinosti meu ljudima
264
Razlike i slinosti
266
Vrijednosti
269
Identitet i hrabrost
273
Dijalog, argumentacija...
277
Ponovna izgradnja povjerenja 281
Pripadanje veem broju kultura 284
Kultura i identitet
287
Razumijevanje stvarnosti...
289
Izbjeglitvo
292
Azilanti i njihov ivot...
294
Komunikacija drugaija...
298
Na odnos prema uzorima
302
Uloga medija u stvaranju
stereotipa i predrasuda
304
Percepcija i razumjevanje drugih 308
Etnocentrizam i
kulturni relativizam
311
Stvaranje grupe
315
Predrasude i unaprijed
stvoreni stavovi
318
Stereotipi i predrasude
320
Stereotipi, predrasude i
diskriminacija
323
326
Oni i mi
Razliita pravila igre
Slagalica o stvarnosti
Pogodi ko dolazi na ruak
Iskustva sa diskriminacijom
Status
Tolerancija
Panel-diskusija: Koliko razliitosti
trebamo podnositi?
Pravimo svoju deklaraciju o
meunacionalnom razumjevanju
Pripadanje grupi i stvaranje

kategorija oni i mi
Veina i manjina
Diskriminacija, segregacija i
iskljuivanje iz drutva
Diskriminacija i irenje predrasuda
Diskriminacija
Status
Tolerancija i netolerancija
328
330
333
335
338
341
344
Ono to je drgaije i tolerancija
346
Viekulturalno razumijevanje
348
6. poglavlje
Rijeavanje konikata
Vjetina savladavanja konflikta
ta je konflikt
Konflikti iskljuivo negativni?
Pozitivne strane konflikta
Imamo izbor
Spirala konflikta
Komunikacija
Znaaj osjeaja
Savladavanje konflikata
Konflikt i povreda prava
Ne izvlai se preuzmi odgovornost
Take za predavanje o savladavanju konflikta
352
353
354
355
357
358
359
362
362
364
365
366
Vjebe rijeavanja konflikata

IME VJEBE
Konflikti dio nae stvarnosti
Drvo konflikta
Sluati
Dvosmjerna komunikacija
Stvoriti neto zajedno
Stolice
Crvene zastave
etiri stepena ljutnje
O osjeanjima
Napad i izbjegavanje
TEMA
Pojam konflikta
Konflikti
Razumjevanje konflikata
Komunikacija
Dijalog
Komunikacija u grupama
Saradnja
Razmatranje vlastitih naina reagovanja
Analiza vlastitih osjeaja...
370
372
375
377
380
382
384
386
391
394
Razmisliti o svojim osjeajima...
396
Upoznati se sa vlastitim osjeanjima...
398
sadraj
Pregovarai
Red
Spirala konflikta
Imamo izbor
Jedna situacija tri mogunosti
Stepeni u savladavanju konflikta
Zadovoljiti svoje potrebe na kon

struktivan nain
Kako se konflikti razvijaju
Savladavanje konflikta
Vjetina savladavanja konflikta
7 poglavlje
Teatar u edukaciji
Augusto Boal i Teatar ugnjetavanih
402
404
406
409
411
413
421
8 poglavlje
Aktivizam
Informacija o predmetu
Vlastiti projekt/organizacija
426
429
9 poglavlje
Evaluacija
434
Prilog
Opta deklaracija o ljudskim pravima
Meunarodni dokumenti
Meunarodne organizacije koje rade za ljudska prava
Prijedlog literature za dalje itanje
Literatura
10
sadraj
438
442
445
445
446
Uvod
va je knjiga rezultat desetogodinjeg iskustva na polju poduavanja iz oblasti ljudskih prava, multikulturalnog razumijevanja i
rjeavanja konflikata. Tokom rada u Norvekom helsinkom komitetu razvili smo nastavne programe i poduavali djecu i odrasle koji
pripadaju razliitim drutvenim grupama. Pripadnost tim grupama je
ponekad izabrana a ponekad uslovljena, pa bismo uesnike opisali drutveno prihvaenim nazivima (studenti, izbjeglice, nastavnici, novinari i
zaposleni u dravnim slubama) na Balkanu, u Bjelorusiji, Rusiji, skupa
sa eenijom, u Inguetiji, Ukrajni i, naravno, u Norvekoj. Ono to je
zajedniko za sve njih je da su prije svega ljudska bia i samim tim im
edukacija o ljudskim pravima pripada na jednak nain, neovisno o tome
kojoj drutvenoj grupi pripadaju ili e pripadati.
Mi smo aktivisti ljudskih prava. Vrijednosti na kojim poivaju ljudska
prava predstavljaju zajednike vrijednosti svih svjetskih drava. Njihova je osnova to da svi imaju isto ljudsko dostojanstvo i da niko ne smije
da bude diskriminisan na osnovu spola, boje koe, nacionalnosti, etnikog porijekla, religije, seksualne orijentacije ili drugih obiljeja. Ljudska
prava, skupa sa multikulturalnim razumijevanjem i mirnim rjeavanjem
konflikata, predstavljaju moda najvaniji potencijal koji bi ovjeanstvo
i drutva trebalo da imaju i da praktikuju u ovom vremenu globalizacije.
Mi zavisimo jedni od drugih vie nego ikada ranije. elimo li mir, moramo ga sami stvarati.
Tokom naeg rada u nastavi, naroito sa mladim ljudima, brzo smo uoili
da predavanja i teoretsko poduavanje nisu bili pravi put. Da bi mladi
ljudi zaista razumjeli i da bi razvili sposobnost da djeluju, morali da dobiju vanije uloge. Polako, ali sigurno - jednostavno zato to je to najbolje funkcionisalo - razvili smo vjebe koje se zasnivaju na pedagogiji
uvod
11
uestvovanja. I tokom svih ovih godina obogatili smo se novim idejama,

aktivnostima i uglovima gledanja. Uili smo od kolega koje su se bavile
istom tematikom u zemlji i inostranstvu, sakupljali materijal Ujedinjenih
nacija, Savjeta Evrope, Amnesty Internationala i ostalih organizacija i aktera. Istraivali smo, isprobavali, razvijali i oplemenjivali. Prije dvije godine zaokruili smo materijal koji je bio tako velik i vaan, da smo smatrali
da bi trebalo da postane dostupan i drugima.
Vjebe opisane u knjizi mogu se koristiti u razliitim kontekstima. One
mogu biti od pomoi nastavnicima u osnovnoj i srednjim kolama, u
obrazovanju odraslih i u organizacijama dobrovoljnog karaktera, u programima obuke izbjeglica i stranaca, u radu sa omladinom, kao i svima
onima koji organizuju kurseve raznih vrsta. Ovaj nain poduavanja je
veoma interesantan i doivljava se potpuno drugaije od klasine nastave.
Ili, kako je to sedamnaestogodinja Jasmina prokomentarisala: - Ovo je
bila jedna drugaija kola!
Pisanje ove knjige bio je obuhvatan proces, i morali bismo se zahvaliti
mnogima. Kao prvo, elimo da se zahvalimo Helsinkom komitetu i naim kolegama na bliskoj saradnji tokom mnogo godina i na tome to dijele
nae miljenje da je rad na formiranju stavova vaan dio rada na ljudskim
pravima.
elimo posebno da se zahvalimo Tamari Tomaevi, koja je bila na konsultant pri izradi ovog izdanja. Zahvala potom ide Mariji Reklev za njen
doprinos poglavlju i vjebama za rjeavanje konflikata. Na kraju, zahvaljujemo svima koji su itali skicu manusa i dali nam svoje vrijedne komentare. Od srca hvala Gunn Bjrnsen, Eric Cleven, Inge Eidsvg, Marit
Hrnes, Gunnar M. Karlsen, Loveleen Brenna Kumar, Kirsti Lofthusnes
i Inger Daa Quale. Naravno, za ovaj krajnji, zavrni produkt, odgovorni
smo mi, pisci.
Oslo 3.11. 2007, Enver uliman i Lillian Hjorth
12
uvod
1. POGLAVLJE
Nastava iz oblasti ljudskih prava,
multikulturalnog razumijevanja i
rjeavanja kon ikata
vakog dana na svijet doe vie od dvije stotine hiljada ljudi. Oni dolaze bez
prtljaga, jezika, kulture, znanja i morala. Tokom relativno kratkog vremena oni e biti vaspitani da preuzmu na sebe ulogu roditelja, nastavnika,
seljaka, politiara... Oni e dalje voditi ovjeanstvo.
Novodoli u startu znaju isto toliko malo o teoriji relativiteta, genetskom istraivanju ili ljudskim pravima, kao i djeca iz kamenog doba. to e rei, nita.
Sve se mora nauiti. Norveki nastavnik i pisac Inge Eidsvg kae da, nasuprot
ivotinjama, ljudi dolaze na svijet da bi postali. Ostala iva bia raaju se onakva
kakva jesu. Ona su unaprijed programirana. Dobiju li svjetlo i hranu, uglavnom
e se razviti onako kako su to geni odluili. Mae e postati maka, a janje ovca.
ovjek se, meutim, raa da bi postao. Drugi ljudi su ti koji na nama ostavljaju
trag. Svaka generacija mora uiti i nauiti nanovo. Naa je odluka koje e znanje
dobiti naa djeca.1
Kae se da su moderni ljudi tehnoloki divovi. Kada se, meutim, radi o moralu, moemo postaviti znak pitanja o njegovoj razvijenosti. U stoljeu u kojem su
ljudi osvojili svemir i zakoraili na Mjesec, proliveno je najvie krvi u historiji.
Nikada ranije nismo ubili toliko pripadnika svoje vrste kao u ovom periodu.
Moe biti opasno savladati umjetnost tehnologije, bez da istovremeno savladamo umjetnost morala. Zbog toga je najvaniji izazov u vremenu globalizacije da
nauimo nau djecu kako da stvore pravedna i mirna drutva.
kola i ostale zajednike arene, prema naem miljenju, zbog toga ne mogu biti
vrijednosno neutralne. Naprotiv, trebalo bi pojaati fokus na etiku i zajednike
ljudske vrijednosti. Mi moemo vaspitati obrazovane ljude, koji znaju da razmiljaju svojom glavom, samo tako to emo intenzivirati ovakvu nastavu. Isto
kao to je neophodno da djeca i mladi naue da itaju i piu, treba nam i znanje
i razumijevanje koje nam moe pomoi da uestvujemo u demokratskim procesima i da stvorimo pozitivno drutveno zajednitvo. Teme u ovoj knjizi predstavljaju takvo znanje. Temelj je vjera u ljudsku vrijednost i u to da je mnogo vie
toga to je nama ljudima zajedniko, nego to nas razdvaja.
Zato smo se odluili da u istoj knjizi piemo o ljudskim pravima, viekulturalnom razumijevanju i rjeavanju konflikata? Najjednostavniji odgovor bio bi
- zato to ove teme jedna drugu upotpunjuju i predstavljaju razliite pristupe
tome kako mi, kao pojednici i graani, moemo stvoriti dobre uslove za ivljenje i dobro drutvo. Interkulturalna osjetljivost i vjetina transformacije konflikata su socijalne vjetine koje nam omoguavaju da ivimo u duhu potivanja i
uivanja ljudskih prava.
Ljudska prava predstavljaju ideoloku osnovu ove knjige i vrijednosti koje vlasti,
drutvo i pojedinci i treba i moraju da potuju. Kada su Ujedinjene nacije 10.
decembra 1948. godine usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima,
prvi put je iskazano opte jedinstvo o odreenim temeljnim normama naj1
14
Inge Eidsvg: ovjek u prvom planu, Ministarstvo za obrazovanje 2004. Dva prva
pasusa u naoj knjizi su preraena verzija njegovog teksta (str. 30).
poglavlje 1
manji zajedniki inilac ljudske etike. Centralna taka su ljudsko dostojanstvo

i jednakost: Bez obzira na to ko si - odakle dolazi i kojeg si porijekla ti ima
ista prava kao i svi ostali. Drave su se kroz lanstvo u Ujedinjenim nacijama i
prihvatanje meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima obavezale da potuju ljudska prava svojih graana.
Ljudska prava su prava pojedinaca i obaveze drava.

Ljudska prava su pravne obaveze, ali isto tako mogu biti temelj line etike, to su
UN naglasile ve u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima2. Prava ljudima
pruaju slobodu, ali istovremeno zahtijevaju i odgovornost. Jer na isti nain na
koji jedan ovjek moe zahtijevati potivanje za svoja prava, on isto tako mora
potivati tua. Ljudska prava tako u sebi sadre potivanje i toleranciju i izgrauju solidarnost.
Svi ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona
su obdarena razumom i svijeu i trebalo bi da jedna sa drugima postupaju
u duhu bratstva. (Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, lan 1)
Univerzalnost ljudskih prava ne ini ih nejasnim. Naprotiv, ona predstavljaju
jasne vrijednosti i principe i povlae granice onoga to ljudi imaju pravo da
urade: do ovdje, ali ne i dalje od toga. Dijelovi kultura, religija i pogleda na ivot
koji sadre netoleranciju, diskriminaciju i ugnjetavanje, suoie se sa otporom
u ljudskim pravima. Nepovredivost ljudskih prava osnovna je vrijednost. Zbog
toga su zatita prava da se bude drugaiji i prihvatanje ljudske kulturalne raznolikosti dva lica iste stvari.
Krydder: It is not wrong to be dierent. It is wrong to be treated dierently
if you are. (Nije pogreno biti drugaiji. Pogreno je zbog toga biti tretiran
drugaije).
Svi smo roeni razliiti, ali su nam prava ista!
Ljudska prava predstavljaju zajedniki pravni i normativni okvir za sva drutva.
Ona su moderne vrijednosti zajednitva, koje se sada formira diljem cijelog svijeta, i koje u sve veoj mjeri postaje multikulturalno. Meutim, i dalje je situacija
takva da su granice etikog i moralnog ljudskog univerzuma esto identine granicama etnike ili religiozne pripadnosti. Ovo, ne tako rijetko, prouzrokuje sukobe i nasilje, i u okvirima pojedinanih drutava, i u meunarodnoj zajednici.
Univerzalna perspektiva ljudskih prava moe nas osloboditi zatvorenosti ovih
uskih okvira i doprinijeti stvaranju horizonta razmiljanja koji nas sve obuhvata.
Zakoni, meutim, nisu od velike koristi ukoliko ih ljudi ne prihvate.
Da bismo ih prihvatili, moramo prethodno spoznati njihovu vrijednost, a prvi
2
U lanu 26 (2) navodi se da nastava treba da ima na umu da razvija ljudsku osobenost i da ojaava potivanje za ljudska prava i temeljne slobode. Ona, takoe, treba
da unapreuje razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo izmeu svih naroda i rasa ili
religioznih grupa, i treba da podrava rad Ujedinjenih nacija na ouvanju mira.
Ljudska prava, multikulturalno razumijevanje i rjeavanje konikata
15
korak je saznati vie o njima i njihovom znaaju, prepoznavajui njihov uticaj

na na lini ivot. Da bi se stvorila ivotna i stvarna kultura ljudskih prava,
moraju postojati mehanizmi osvjeivanja, a to bi mogli biti viekulturalno razumijevanje i znanje o rjeavanju konflikata. Ove sposobnosti poveavaju nae
mogunosti da funkcioniemo u zajednici i da uestvujemo u demokratskim
procesima, na kojim se zasniva moderno drutvo.
Viekulturalno razumijevanje fokusira se na ovjeka u zajednici i sve one procese koji djeluju u meuljudskim relacijama. Kada razmiljamo o mnogim i
komplikovanim uzrono-posljedinim vezama koje nas formiraju kao ljude, mi
shvatamo i spoznajemo sebe same, a time dobivamo i osnovu da razumijemo
druge. Kada nam postane jasna naa sklonost kategorizaciji ljudi i stvaranju
grupa, bie nam lake i da shvatimo kako se stvaraju stereotipi i predrasude i
kako nastaje diskriminacija. Razumijevanje ovoga jaa nau sposobnost da vidimo ljude kao pojedince, prije svega kao ljudska bia, a ne samo kao dijelove
jedne odreene grupe. Ono, takoe, moe pomoi da postanemo ponizniji i
otvoreniji i prema sebi i prema drugima.
Rjeavanje konikata sadri u sebi prihvatanje injenice da mi moemo upravljati svojim ivotoma i svojim vezama sa drugim ljudima. Ono nas ini svjesnim
toga da su konflikti prirodni dio nae egzistencije i jedan od preduslova napretka. Sukobi su, po pravilu, izraz odnosa u kojim postoji potencijal za poboljanje,
rast i razvoj kroz transformaciju trenutnih odnosa sa postojeih na eljene.
Kineski znak za konflikt (opasnost-mogunost). Meutim, vrlo esto smo svjedoci toga da sukobi sa sobom nose negativne posljedice. Kada bismo nauili
da konflikte tretiramo na drugaiji nain, kao priliku za uenje i prihvatanje
promjene kao prirodnog procesa oni bi mogli biti zaetak i linog rasta i razvoja
drutva. Najvanija snaga rjeavanja konflikata lei u tome da postajemo svjesni
posljedica vlastitog ponaanja, ime stvaramo mogunost djelovanja.
Ljudska prava, viekulturalno razumijevanje i rjeavanje konflikata, dakle,
nisu vrijednosno neutralni. Naprotiv, cilj je da se utie na cijelog ovjeka i
stvore stavovi koji su u saglasnosti sa ljudskom vrijednou i jednakou svih
ljudi. Kada ovo shvatimo, uimo o tome kakav je svijet, ali i o tome kakav bi on
mogao da bude.
Struno polje u razvoju

Za nastavu iz oblasti ljudskih prava, viekulturalnog razumijevanja i rjeavanja
konflikata moe se rei da je struno polje u poetnoj fazi svoga razvoja, ali
koje je uprkos tome posljednjih godina doivjelo eksplozivni rast. Poduavanje
ljudskih prava izraz je koji je prvi put uao u upotrebu sredinom osamdesetih godina prolog vijeka, istovremeno kada se fokus meunarodne zajednice
usmjerio ka znaenju ljudskih prava za razvoj demokratije i mira. Od tog vremena je bezbroj vladinih i nevladinih organizacija shvatilo koliko je ova vrsta
nastave vana za napredak tolerancije i potivanje humanistikih vrijednosti i
zajednikih vrijednosti ljudskih prava. Ujedinjene nacije, Savjet Evrope i Evropska unija razvile su svoju politiku na ovom polju. Period od 1994. do 2004. go-
16
poglavlje 1
dine proglaen je Desetljeem Ujedinjenih nacija za nastavu ljudskih prava, a

2005. godine nastavljen Svjetskim programom Ujedinjenih nacija za nastavu
ljudskih prava, kojim se drave podstiu da uvedu ovu vrstu nastave u kole i
drutvo u cjelini:
Meunarodna zajednica u sve veoj mjeri istie kljuni doprinos obrazovanja o ljudskim pravima u njihovoj realizaciji. Cilj ovog obrazovanja
jeste razvijanje i razumijevanje zajednike odgovornosti i potivanje ljudskih prava u stvarnosti svake zajednice i drutvu u cjelini. Na taj nain
takvo obrazovanje doprinosi dugotrajnoj prevenciji zloupotebe ljudskih
prava, uvoenju jednakosti, te permanentnom uestvovanju u procesima
odluivanja u okviru demokratskog sistema ().3
Ljudska prava su, takoe, i u Norvekoj temelj u obrazovanju djece i mladih. I u
osnovnoj, i u srednjoj koli postavljen je cilj da uenici naue o ljudskim pravima. to se tie naina na koji se nastava provodi, ovi principi su usmjeravajui.
Cilj je () da se doprinese razumijevanju osnovnih ljudskih prava radi
postizanja saglasnosti o njima, demokratskih vrijednosti i ravnopravnosti, kao i da se doprinese stvaranju aktivnog graanina koji uestvuje u
demokratskim procesima.4
Metodika nastave, kao i cijelo okruenje u procesu uenja veoma su znaajni u
ovoj vrsti poduavanja, na emu insistiraju i Ujedinjene nacije: Nastava ljudskih
prava nadilazi kognitivno uenje, budui da ukljuuje socijalni i emocionalni
razvoj svih uesnika u procesu uenja i poduavanja. Njen cilj je razvijanje kulture ljudskih prava, to se praktikuje kroz vjebe, te ivi i u kolskoj zajednici i
kroz interakciju sa najbliim okruenjem.5
Preambula ustava UNESCO-a sadri sljedeu poruku: Poto ratovi
zapoinju u ljudskim umovima, upravo u njih treba ugraditi ideju mira.
Iskustva irom svijeta su pokazala da sam potpis na mirovnom ugovoru nije
dovoljan, te da je potrebno izgraditi kulturu mira u vidu iroko drutveno
podranog sistema vrijednosti, uvjerenja i stavova ije bi meudjejstvo i
uticaj u drutvu i na drutvo usmjeravalo graane da u svojim svakodnevnim aktivnostima vide mir kao vrhunsku vrijednost, da ele mir, tee
ka miru i zalau se za njega.
3
Iz Svjetskog programa Ujedinjenih nacija za poduavanje ljudskim pravima (s. 3.

Uvod A 1).
4
Citat je uzet iz Nastavnog plana za drutvene predmete, koji obuhvata i osnovnu i
srednje kole. Od jeseni 2007. godine u norveke srednje kole uvedeni su i novi predmeti, u kojim ljudska prava zauzimaju centralno mjesto. Ovo se, izmeu ostalog, odnosi na programski predmet Politika i ljudska prava, u okviru Nastavnog plana za
politiku, individuu i drutvo (2. godina), kao i trogodinji nastavni program za smjer
Drutveni predmeti i ekonomija (1, 2. i 3. godina). Ljudska prava su vaan element i u
predmetu Kranstvo, religije i pogledi na ivot.
5
Svjetski program za nastavu ljudskih prava 2005. god., str. 22.
17
Mnoge nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima bile su pravi pioniri kada je rije o koritenju nastave ljudskih prava u njihovim djelatnostima i
razvoju metodike. Ovo poduavanje bilo je znaajano sredstvo u radu navedenih organizacija na pomenutom polju, bez obzira na to da li je rije bila o radu
na podrujima zahvaenim ratom i konfliktima, ugnjetavakim reimima ili u
modernim viekulturalnim velikim gradovima. Nevladine organizacije su se
bavile praktinim radom, zasnovanim na datoj stvarnosti, to dovelo i do inovacija u pedagokom pristupu. S obzirom na to da je osnovni cilj stvaranje pozitivnog pristupa, pedagogija uestvovanja bila je metoda kojoj se davala prednost.
Iskustva pokazuju da ljudi ne formiraju svoje stavove prvenstveno na osnovu
teoretskog poduavanja i ponavljanja zadatog gradiva, nego kroz aktivno uestvovanje, diskusije, razgovore, uivljavanje, razmiljanje i djelovanje.
Ako to dovedemo u vezu sa injenicom da svaki stav ima kognitivnu, emocionalnu i konativnu komponentu, jasan nam je i put nastanka, ali i put mogue
promjene stavova.
Stoga je pored informisanja ljudi potrebno dotai i druge dvije sfere kako bi
nastupila promjena, a to je mogue samo iskustvenim uenjem.
Nain na koji ui jednako je vaan kao i to to ui.
Ima koristi!
Cilj ove knjige je da prenese iskustvo, kao i da stvori stavove i sredstva za djelovanje. Ovdje podvlaimo koliko je vano da, kada radimo sa djecom i mladima, imamo pozitivan fokus, usmjeren naprijed. Snaga pozitivnih primjera,
emotivne, tople prie i vane razvojne crte moraju se uvijek podvui. Naime
iako esto izgleda da su neki izazovi tako veliki da ih je nemogue savladati,
ipak se na mnogim, i to najvanijim poljima vidi razvojni pomak.
to god se dalje vraamo u historiju, sve nam je lake da uoimo pozitivne
crte razvoja. Jedno od pitanja o kojem je najvie debatovano prije 200 godina
bilo je pitanje da li ropstvo treba ukinuti ili ne. Gledajui naoarima dananjice, ova diskusija nam izgleda prilino apsurdno. Druga radikalna promjena
odnosi se na poloaj ena. Prije samo oko sto godina, niti u jednoj zemlji na
svijetu polovina svjetskog ovjeanstva nije imala pravo glasa. Ovakve zemlje
danas su tek rijetki izuzeci u odnosu na inae potpuno kristalno jasnu optu
tendenciju koja pokazuje da i ene dobivaju jednako znaajan uticaj u drutvu, politici i ekonomskom ivotu. Postoji jo bezbroj drugih primjera: Sve
vie ljudi ivi sve due; smrtnost djece je upolovljena u nekoliko posljednjih
desetina godina; nikada vie djece nije ilo u kolu; 1974. godine u svijetu je
postojala 41 demokratska drava, danas ih je vie od 125.6; broj ubijenih u
oruanim konfl iktima danas je manji nego ranije, a takoe su i manji izgledi
da ljudski ivot bude obiljeen ratovima i konfliktima.6
6
18
Informacije su iz lanka Jensa Stoltenberga iz asopisa Samtiden (Dananjica)

3-2006. god.
poglavlje 1
Iako se deavaju bitni pomaci naprijed, i dalje postoje veliki i nerijeeni problemi: siromatvo, diskriminacija, epidemije, problemi ugroavanja prirodne okoline, ugnjetavaki reimi i terorizam. Slaba je utjeha za pojedinca koji ne moe
da zadovolji osnovne ivotne potrebe ili je izloen nasilju, to to globalni razvoj
ide u pravilnom smjeru. Pored toga, injenica je i to da ljudi, kada najzad, nakon
dugog i mukotrpnog napora, postignu odreene standarde, budu suoeni sa novim zahtjevima, pa se tako i ciljevi promijene. Stvaranje boljih uslova za ivot,
proces je koji, najvjerovatnije, nikad ni ne moe biti zavren.
We have promises to keep and miles to go before we sleep.
Moramo ispuniti obeanja i prei milje i milje prije nego utonemo u san.
(prema Robertu Frostu)
Stvaranje kulture ljudskih prava jedna je od najbitinijih investicija, u koju svako
drutvo moe uloiti da bi osiguralo pravednost, mir i razvoj. Za razliku od
ostalih prirodnih bogatstava, kao to su nafta, plin ili riba, koje dobijamo kao
poklon prirode, kulturu ljudskih prava ovjek mora sam stvoriti. Razvoj u pozitivnom smjeru ne dogaa se sam od sebe. Kao to smo napomenuli u uvodu:
ovjek se raa da bi postao, i mi svi zavisimo jedni od drugih. Zbog toga imamo
i obavezu da tome neim doprinesemo. Dobra djela spasavaju svijet. Ne ona
velika i malobrojna, nego ona mala i mnogobrojna.
Odluili smo da knjigu nazovemo Gradimo mostove, a ne zidove. Naslov je
vrsta izazova i pokazuje nam da mi sami biramo svoja djela i stvaramo svoju
stvarnost. Nadamo se da e ova knjiga doprinijeti zidanju mostova. Mostova izmeu znanja i razumijevanja, stavova i djela, i na kraju, kao najvanije: mostova
meu ljudima.
Zidovi se grade radi razdvajanja ljudi, a mostovi radi spajanja. Ljudi su tokom cijele svoje historije zidali i mostove i zidove, da bi ih zatim unitavali.
Dok su Nijemci u svojoj opijenosti slobodom 1989. godine sruili Berlinski
zid, simbol hladnog rata, samo nekoliko godina kasnije gradi se jedan jo
dui zid, ovaj put na Srednjem istoku. Jednog dana e i on biti sruen. Niko
od nas ne zna kada e se to dogoditi, ali jedno je sigurno: nee se desiti samo
od sebe. Zidovi se rue tek kada ljudi to poele. A do tada bie mnogo onih
koji grade mostove: mostove meu ljudima.
19
2. POGLAVLJE
Pedagoki pristup
Humanistika perspektiva
va knjiga je zasnovana na humanistikoj perspektivi u kojoj su sloboda,

potivanje i odgovornost osnovne vrijednosti, i u kojoj je cilj razvoj
kompletnog ovjeka. Kamen-temeljac nastave je misao da su svi
uesnici jednako vrijedni i da line razlike i potrebe, iskustva sa kojim nam
dolaze, treba prihvatiti i potivati. Svakom pojedincu e biti prueno razumijevanje na osnovu njegovih vlastitih premisa. Niko nee imati poziciju koja je
via u odnosu na ostale, ak ni voditelj, koji bi, umjesto toga, trebalo da preuzme
ulogu pripremaa i prvog meu jednakima.
Za nastavu u okviru humanistike perspektive pedagogija uestvovanja
odgovarajua je metoda. Ona se oslanja na komunikaciju i uestvovanje, a manje na jednostrano prenoenje znanja i predavanja voditelja. Uenje se odvija u
zajednitvu, u kojem se iskustva pojednaca razmjenjuju, jer se smatraju relevantnim i koriste se. Stavljanje teita na zajedniko uenje izgraeno je na pretpostavci da je uenje socijalni proces. Znanje, vrijednosti, stavovi i odgovornost
izgrauju se kroz saradnju i uenje u kontekstu, a ne samo kroz individualne
procese. Uesnik je osoba u aktivnosti i osoba u situaciji.
S obzirom na to da svaki ovjek stie iskustvo na svoj vlastiti nain, vaan dio
zajednikog uenja jeste shvatiti perspektivu drugih. Na taj nain se stvara pozitivna meusobna zavisnost, u kojoj se znanje dijeli, i gdje uimo jedni od drugih.
Nastava koja se tako odvija istovremeno razvija sposobnost komunikacije i ini
uesnike svjesnim toga da svi imaju odgovornost uestvovanja u procesu. Druga vana vrijednost je ta da uesnici tokom ovog procesa dobro upoznaju jedni
druge. Zbog toga bi zajedniko uenje trebalo koristiti u situacijama u kojim je
cilj da se uesnici upoznaju jedni druge, to je inae uobiajeno, na primjer u
grupama u kojim uesnici potiu iz razliitih kultura.
Da bi nastava koja se zasniva na pedagogiji uestvovanja optimalno funkcionisala, uesnici je moraju smatrati relevantnom i moraju u njoj osjetiti smisao. Da
bi se ovo postiglo, teite se mora usmjeriti na odreene perspektive, i o njima
se mora voditi rauna. Ove perspektive su sastavni dio vjebi, ali mi ipak ovom
prilikom elimo na njih da ukaemo.
Nastava bi trebalo da bude orijentisana na doivljaj. To znai da uesnik ui
kroz doivljaje u vjebama, bilo da je rije o grupnom radu, dijalozima u kojim
svako ima odreenu ulogu, ispitivanjima, diskusijama, razmiljanjima, energetskim punjaima ili ostalim aktivnostima.
Nastava bi, dalje, trebalo da bude orijentisana na iskustvo, to e rei da vlastito znanje i iskustva uesnika treba aktivno koristiti. Kada uesnik osjeti da
je njegova vlastita sposobnost relevantna, bie mu lake i da dobije novo razumijevanje i iskustvo. Nastava bi, takoe, trebalo da u najveoj moguoj mjeri
bude orijentisana na stvarnost, na taj nain da povezuje nae vlastito vrijeme i
uesnikovu svakodnevnicu.
22
poglavlje 2
Ona bi, na kraju, trebalo da bude orijentisana na budunost i da se posmatra u

odnosu na konstruktivne perspektive, kao i u odnosu na stvaranje mogunosti
djelovanja. Problematine i teke teme, kao to su rasizam i drugi vidovi diskriminacije, predrasude, rat, konflikt, glad i siromatvo, esto mogu biti vane i
neophodne, ali se uvijek moraju povezati sa mogunou promjene nabolje.
Ukoliko su sve ove perspektive prisutne u nastavi, ona e najvjerovatnije biti doivljena kao neto to ima smisla. Ukoliko, pored ovoga, uesnici budu osjeali
da proces uenja doprinosi njihovoj linoj realizaciji i graenju identiteta, ona
moe biti i doprinos brem sazrijevanju linosti. Ljudi sazrijevaju kada osjeaj
o samome sebi vie ne zavisi od toga kako ih drugi ljudi definiu, nego kada oni
sami upravljaju tim osjeajem.
ovjek koji je svjestan samoga sebe i koji zna ko je, sam ili sama odluuje o
svom ivotu i u stanju je da bira vlastiti put.
esto se kae da je cilj nastave u koli da pripremi mlade ljude za budunost i
ivot. Ali, vano je nezaboraviti injenicu da jedan petnaestogodinjak ne ide
u kolu zato to e, on ili ona, jednog dana postati odrasli, nego upravo zato to
danas imaju petnaest godina. Djeca i mladi treba da ue za svoju sadanjost i da
se snalaze u svojoj svakodnevici.
Praktina organizacija
Sve vjebe u ovoj knjizi predstavljene su u istoj formi. Prvo je opisana tema
vjebe i njen osnovni sadraj. To, na primjer, moe biti: viekulturalno drutvo;
prava djece; globalizacija ili konflikti. Nakon toga slijedi opis ciljeva koje elimo
da postignemo i ta se oekuje od uesnika da naue.
Na primjer: upoznavanje sa pojmom viekulturalno i sticanje svijesti o nainima na koje viekulturalnost dolazi do izraaja u razliitim zemljama i drutvima; sticanje svijesti o tome da su djeca grupa koja je veoma osjetljiva i da im
treba specijalna zatita; nauiti i razumjeti razloge globalizacije, njene posljedice
i naine ispoljavanja; postati svjestan toga da konflikti u sebi sadre mogunost
za razvoj, itd.
Nakon toga dolazi dio teksta odtampan kurzivom. On treba da pokae na koji
nain je vjeba relevantna u odnosu na stvarnost. Ponekad ovaj tekst u sebi sadri vane definicije ili objanjenja koje voditelj moe koristiti u svom uvodu u
vjebu. Ispod podnaslova praktina vjeba mi ukratko opisujemo kako vjebu
treba organizovati. Ovdje voditelj moe u kratkom roku vidjeti iz kojih je elemenata vjeba sastavljena i da li su mu potrebne specijalne pripreme.
Dob
Veina vjebi namijenjena je djeci i mladima od 14-19 godina, pa i onim
starijim. Mnoge od njih se, meutim, mogu, izvjesnim doradama, prilagoditi i mlaem uzrastu.
pedagoki pristup
23
Djeca, na primjer, doivljavaju razliit tretman u igri, jednako kao i odrasli u

onom to nazivaju svakodnevni ivot, pa se i pitanje diskriminacije za djeaka
kojeg zovu opavi ili Meso moe ponuditi kao znaajno u traganju za objanjenjem i razlogom za iskljuivanje i drugaiji tretman, jer od malih ljudi koji ue
da imenuju svoja iskustva stvaramo velike ljude. Veina vjebi odgovara takoe
i studentima i odraslima. Mi smo poduavali nastavnike, novinare, zaposlene u
optinskim slubama, kao i druge grupe odraslih ljudi. Rezultati su bili dobri..
Sadraj je isti, ali primjeri koje dajete i rjenik kojim se koristite te naini na koje
pribliite tematiku, kao i iskustva koje e uesnici ponuditi stvarajui vezu izmeu tematskih sadraja i svakodnevice, ine medij koji varira.
Grupa
Idealna grupa ima 15 do 20 uesnika. U tom sluaju svaki pojedinac dobije dovoljno mjesta, u smislu vremena, za sebe, a ipak ih je dovoljno da bi razmjena
miljenja bila raznolika. Veina vjebi se, takoe, moe provesti u grupama od
10 do 30 osoba.
Vrijeme
Vjebe traju od 30 minuta do vie sati. Ovo je slobodna procjena. Sve zavisi od
toga koliko je uesnika i kako voditelj upravlja. Ponekad se desi da vjeba, za
koju obino treba jedan sat, traje dva, zato to uesnici postanu veoma angaovani. Bolje je odabrati manji broj vjebi i provesti ih tokom dueg vremena, nego
sabiti mnogo vjebi u malo vremena. Sam proces e tei razliito s obzirom na
iskustva sa kojim uesnici dolaze i potrebu da se vie prostora da odreenoj tematici a na voditelju je da na osnovu zainteresovanosti uesnika procjeni koliko
je za koju vjebu potrebno vremena.
ta nam je potrebno?
Jedna od pretpostavki za kvalitetno odvijenje nastavnog procesa su zadovoljavajua materijalna i tehnika sredstva. Za veinu vjebi potrebna nam je velika
prostorija, sa mogunou nastave u plenumu, kao i za fiziko kretanje. Dobro
bi bilo imati i nekoliko manjih prostorija za grupni rad, ali nije neophodno.
Mnoge aktivnosti mogu se provesti i vani. Bitno je da neophodni pribor, kao
to su table, projektori, veliki listovi papira, debeli flomasteri, post-it-papirii,
kao i sveske i olovke budu dostupni uesnicima. Veina vjebi se moe izvesti
jednostavnim sredstvima. Ponekad je, meutim, od koristi imati kompjuter sa
projektorom, novine i magazine, eventualno biblioteku ili Internet. Voditelj bi
uvijek trebalo da ima u vidu ta mu je sve neophodno za vjebe, vodei rauna
da su mu te stvari uvijek dostupne.
Provoenje
Nain na koji e se vjeba voditi i provesti, od poetka do kraja, detaljno je opisan. esto je to tako da voditelj poinje jednim kratkim uvodom o tome ta je cilj
24
poglavlje 2
vjebe i ta uesnici treba da rade. Onda se poinje sa glavnim aktivnostima, a to

mogu biti razmjena miljenja sa drugima, grupni rad, istraivanja, prikupljanje
informacija, predavanje, predstava ili kombinacija razliitih elemenata.
Razmiljanje
Nakon to je vjeba provedena, razmilja se u plenumu. Prijedlog za pitanja
napisan je na kraju svake vjebe. Ova pitanja su samo prijedlozi, a svaki voditelj sam odluuje da li e postaviti neka druga pitanja, a neka od navedenih
izostaviti.
ta nosimo sa sobom dalje

Nakon to je grupa pretresla pitanja, bitno je da voditelj napravi refleksiju,
saetak, povee konce i izvede zakljuak. Na taj nain e poentirati sve ono
to je proizalo iz razmjene miljenja o datoj temi. U ovom je dijelu bitno povezati vjebe sa stvarnou, svakodnevicom i perspektivom budunosti: Kako
moemo koristiti ovo to smo nauili? Da bismo usmjerili voditelja i doprinijeli
stvaranju saetka i zakljuka, mi smo istakli najbitnije momente, one za koje
smo mislili da su vani u odreenom kontekstu. Najvanije je, ipak, da voditelj
izvede zakljuke na osnovu prethodne zajednike diskusije.
Uloga voditelja
Obrazovanje potrebno za nastavu

Ti, koji e izvoditi nastavu viekulturalnog razumijevanja, ljudskih prava i rjeavanja konflikata, ne mora da bude ekspert. Naravno da je prednost imati
priznato obrazovanje i teoretsko znanje o ovim temama, ali to nije uslov. Najvanije je da si ti osoba koja je zainteresovana za svijet i drutvo oko tebe. Mi,
meutim, elimo da ti preporuimo itanje uvodnih poglavlja o temema prije
nego to pone sa vjebama, kao i itanje ostale odgovarajue literature koja
omoguava produbljivanje znanja.
Vjebe se veoma razlikuju jedna od druge. Za neke od njih je potrebno neto
vie strunog znanja nego za druge. Takoe e i pojedini voditelji imati bolje
predispozicije za izvoenje nekih vjebi od drugih, iz jednostavnog razloga uesnici su razliitog porijekla i imaju razliita ivotna iskustva. Nee ti biti teko
da odmah shvati koje su to vjebe koje zahtijevaju vie strunog znanja i sposobnosti nego to ti moda u startu ima. Vano je itati to vie da bi se dolo
do relevantnih informacija. Jedan drugi prijedlog je da pokuate sebi predstaviti na koji nain e se vjeba razvijati od poetka do kraja. Proradi vjebu na
sopstvenom iskustvu. To e ti omoguiti da promisli o tome koja se pitanja i
problemi mogu pojaviti. Vano je da zna da su sadraji samo uvod u iskustva
grupe i da sve odgovore traite zajedno.
pedagoki pristup
25
Izreka kae da vjeba ini majstora. Kada prvi puta vodi vjebu moe se desiti
da dobije pitanja i bude suoen sa razmiljanjima na koja nisi bio pripremljen.
Moe se takoe desiti da osjeti da nisi u stanju da dovoljno dobro odgovori
na pitanja. Ne smatraj to porazom. Ovakva e iskustva uiniti da u tebi ponu
procesi razmiljanja koji e doprinijeti tvom rastu i razvoju u toku rada i bie
bolje pripremljen sljedei put. to god tvoje iskustvo bude vee, ti e biti bolji i
bie u stanju da pone sa sve interesantnijim nastavnim projektima.
Dobar voditelj ui sve vrijeme dok radi i neprestano razvija svoju sposobnost.
On zahvata iz svog iskustva i znanja i podstie uesnike da i oni to ine. Najvaniji savjet da bi se dobro funkcionisalo jeste ponaati se u skladu sa vrijednostima o kojim se poduava. esto se kae da se ljudi ne ponaaju prema onome ta
se kae, nego prema onome ta se radi. Ljudi su razliiti i svaki voditelj ima svoje
naine izvoenja vjebi. Dobar i siguran stil razvija se i dobija sticanjem iskustva, a oplemenjuje se godinama. I najbolji voditelji uvijek mogu biti jo bolji.
Voditeljski tim
Ovaj tip nastave nije uzbudljiv i interesantan samo uesnicima, ve je to, u najveoj mjeri, i voditelju, koji ujedno dobija i mogunost da povea svoje znanje i
iskustvo. Meutim, nastava zasnovana na pedagogiji uestvovanja je i zahtjevna. Voditeljica mora istovremeno i aktivno vodi nastavu i biti prisutna u grupi
tokom dueg vremena, ali i upravljati i biti inspirator. Ukoliko se organizuje
kurs koji e trajati nekoliko dana, bilo bi dobro da dvije osobe rade zajedno. Na
taj nain se dijele radni zadaci, kao i odgovornost. Dva voditelja, takoe, dopunjavaju i komplementiraju jedan drugoga. Vie znanja i bogatstvo perspektiva
ini nastavu bogatijom. Uigrani tim, koji due vremena radi zajedno, nakon
izvjesnog vremena postae sigurniji i koristie aktivno u nastavi meusobno
znanje i sposobnosti, na svoju vlastitu i na radost uesnika.
Atmosfera za uenje
Zadatak voditelja je da pripremi, vodi i provede nastavu. On bira vjebe, pravi
raspored asova, vodi rauna da su zadovoljeni materijalni uslovi i osigurava da
su sva neophodna sredstva na svom mjestu. To je preduslov da uspjeno vodi
nastavu od poetka do kraja.
Voditelj je tako koji razmilja o cjelokupnom procesu i uvidom u sve detalje
pronalazi inspiraciju za dalji rad. Da bi nastava dobro funkcionisala vano
je stvoriti atmosferu za uenje u kojoj uesnici dobivaju dobre i jednake mogunosti da efektivno rade, istrauju, eksperimentiu i stvaraju. Atmosfera u
kojoj se podstie na dijalog, saradnju, povjerenje, odgovornost i samostalnost,
doprinijee da se stvori okolina koja prua podrku i u kojoj se uesnici osjeaju prihvaenim.
26
poglavlje 2
Sigurnost i prihvatanje pretpostavke su za podsticanje elje i sposobnosti da se

dijeli znanje, doivljaji i iskustva u otvorenom razgovoru. Voditelj koji je otvoren, koji zna da slua i koji pokazuje jednako potovanje i povjerenje svima,
bie potovan i stvorie atmosferu sigurnosti. Bitno je da on bude potpuno jasan. Voditelj, takoe, treba kod uesnika da probudi svijest. o njihovoj vlastitoj
odgovornosti za atmosferu uenja. Njih treba ohrabriti da vode rauna jedni o
drugima i da aktivno uestvuju u procesu uenja.
Voditelji koji podstiu na razvoj, ohrabruju na refleksiju, kritiko razmiljanje,
racionalnu argumentaciju i na to da svako treba da ima hrabrosti da iznese svoje
vlastito miljenje. Oni podvlae da proces rasta i razvoja moe u sebi da nosi
i mogunost promjene miljenja. Dobri voditelji su entuzijasti, skloni promiljanju i imaju osjeaj brige za druge ljude. Duhovitost je osobina koju je dobro
imati. Voditelji koji daju puno od sebe i dobivaju puno, i tako svi ue jo vie.
Izbor vjebi
Izbor i kombinacija vjebi zavise od ciljne grupe, cilja i toga koliko se vremena
ima na raspolaganju. Tako nastavnik koji koristi vjebe samo kao dodatak uobiajenoj nastavi, moe odabrati jednu ili vie vjebi koje se uklapaju u aktuelni
kolski rad. Voditelj kursa koji formira viednevni rad bie u situaciji da paljivije razmisli o tome koje e vjebe odabrati i kako ih je najbolje iskombinovati.
Da bi se vjebe svrsishodno odabrale potrebno je jasno definisati cilj koji se eli
postii. ta elim da postignem? Ukoliko voditelj ne poznaje grupu odranije,
mudro bi bilo da sakupi informacije o uesnicima, da bi razmotrio da li postoji
potreba za nekim specijalnim obzirima o kojim bi trebalo da vodi rauna. Ovim
ispitivanjem grupe i osvjeivanjem onoga to se eli postii, olakavamo procjenu o tome kako da odaberemo i kombinujemo razliita vjebe.
U grupama u kojim se uesnici ne poznaju, naroito ukoliko nastava traje vie
dana, preporuujemo upotrebu vjebi imena i vjebi predstavljanja jo prvoga
dana, tako da uesnici steknu dobru polazinu osnovu za meusobno upoznavanje. Sljedei prijedlog je redovna upotreba energetskih punjaa. Energetski
punjai su dobar nain za zapoinjanje nastave, tako da se stvori prijatna atmosfera i osjeaj pripadnosti grupi. Oni se, takoe, mogu koristiti za prekid duih
sekvenci nastave, da bi se, i bukvalno reeno, napunilo novom energijom. esto se punjai energije mogu koristiti za ilustrovanje vanih poenti.
Nakon izvjesnog vremena, poto je voditelj stekao iskusto, on e znati na koji
nain vjebe funkcioniu i o emu bi trebalo voditi rauna pri njihovom izvoenju. Vano pravilo je da dalje razvijamo ono to je bilo uspjeno, i malo-pomalo isprobavamo nove vjebe. Razmiljajte i o komentarima i iskustvima koji
bi bili korisni za mogue modifikacije pojedinih vjebi u cilju njihove ire i drugaije upotrebe.
pedagoki pristup
27
Prostorije i njihovo koritenje

Veina vjebi zahtijeva veliku prostoriju sa mogunou nastave u grupi, rada
u manjim grupama i fizikog kretanja. Najbolja poetna pozicija je da uesnici
sjede u formi potkovice, sa voditeljem koji sjedi ili stoji ispred njih. Klupe su nepotrebne, ak nepoeljne, zbog toga to stvaraju formu fizike barijere. Izuzetak
je jedino kada je rije o duim predavanjima, kada uesnici ele da piu zabiljeke. Sjedenje u formi potkovice ima tu osobinu da stvara atmosferu bliskosti
i jednakosti meu uesnicima i meu voditeljem i uesnicima. Stolice koje stoje
u ovom obliku lako je i pomjeriti ukoliko se pokae potreba da se promijeni
pozicija, kao, na primjer, kada se radi u manjim grupama, ili kada prostor treba
osloboditi za fizike punjae enrgije. Stolice treba uvijek vratiti u poloaj potkovice kada se grupa ponovo vrati razgovoru.
Grupni rad
Grupni rad je vaan dio mnogih vjebi. Prednost rada u manjim grupama jeste
ta da vei broj uesnika dobija mogunost da razgovara, jer je tako lake biti
otvoren i iskren. U manjim grupama je komunikacija esto bolja i razvije se vie
solidarnosti i osjeaja pripadnosti nego u velikim. Ako se velika grupa podijeli
u vie manjih, to pored ostalog omoguava da se istovremeno moe obraivati
vie tema, koliina stvorenog materijala je vea, a rezultat je raznovrsniji. Idealna za ovakav rad je grupa od etiri osobe. Ona je dovoljno mala da svi mogu biti
aktivni i dovoljno velika da se ostvaruju kreativnost i raznolikost.
Vano je da voditelj da jasne instrukcije o tome ta se oekuje od rada u grupi.
Da li e se prikupljati informacije? Da li je potrebno praviti zabiljeke? Da li
grupe treba da pripreme prezentaciju? Budite, takoe, vrlo jasni kada je rije o
vremenu koje imaju na raspolaganju. Nakon to su grupe poele sa radom vano
je pratiti njihov rad, odgovarati na pitanja, razjasniti nedoumice, usmjeravati i
osigurati da se sve odvija kako treba.
Glavno pravilo bi trebalo da bude da sve grupe predoe rezultate svoga rada u
plenumu (eventualno dijelove rezultata, ukoliko je premalo vremena). Voditelj
bi trebalo da ohrabri sve uesnike grupe da uestvuju u ovom predstavljanju.
esto se, meutim, deava da jedna ili dvije osobe preuzmu komandu. Zato uvijek pitajte da li i neko drugi iz grupe ima neki komentar ili da neto doda. Voditelj
mora planirati vrijeme tako da ga bude dovoljno za ove povratne informacije.
Iskustvo nam pokazuje da raporti, po pravilu, traju due nego to je predvieno,
i to se ne mora tumaiti kao negativan znak, nego je, naprotiv, esto pokazatelj
dobrih procesa uenja. Uesnici koriste mnogo vremena jer su angaovani i zato
to misle da je vano i pozitivno prenijeti drugima rezultate svoga rada. Vodite
rauna o vremenu i tako to ete se, ako se desi da prezentacije grupa koje prve
prezentuju traju due od dogovorenog vremena svi zajedno u toku tih prezentacija dogoovriti o daljem u toku rada. Tako ete postii da posljednje dvije ili
tri grupe dobiju dovoljno prostora za sebe, a ne samo da iitaju svoje nalaze.
28
poglavlje 2
Drugi nain bi bio da napravite dogovor da posljednje grupe dopune prethodno

iznijete sadraje ukoliko im je tema bila ista. Koje god rjeenje izabrali, vano je
da ga kreirate zajedno i da svi dobiju jednake anse za uestvovanje.
Predavanja
Predavanje je esto vaan element vjebi. Dobro predavanje treba da predstavi
novo znanje, razjasni meusobne povezanosti i ukae na vezu vjebe sa stvarnou. Ukoliko uesnici u toku vjebe izraze miljenja ili zakljuke za koje voditelj smatra da ih treba nijansirati, predavanje je izvrsna mogunost da se izvre
ovakve korekcije.
Vano je dobro se pripremiti prije dranja predavanja. to bolje budete bili pripremljeni, to ete se osjeati sigurnije i izvoenje e biti bolje. Bitno je da predavanje ima jasan fokus. Previe ideja i asocijacija moe biti zbunjujue i sve
upropastiti. Slobodno koristite svoja vlastita iskustva kao primjere, bez obzira
na to da li su dobra ili loa. Nita nije tako zanimljivo kao to je sluati o voditeljevim uspjesima i neuspjesima. Prie i dogaaji iz stvarnosti, o konkretnim
pojedincima, takoe su efektivno sredstvo da bi se privukla panja uesnika.
Koristite slobodno podsjetnik sa kratkim zabiljekama. itanje naglas ve napisanog teksta esto daje previe krutu prezentaciju. Jedno od pravila koja se
preporuuju je da gledate uesnike u oi i da govorite glasno i jasno. Da bi se
odrala panja dobro je kretati se malo po prostoriji i koristiti tijelo da bi se
podvukle bitne poente. Dobro je i napisati najvanije teze na tabli ili bijeloj dopunskoj tabli. Tehnika pomona sredstva, kao to su projektor, kompjuterska
prezentacija sa power pointom, film itd., mogu biti od koristi, ali ih nemojte
koristiti previe i postati ovisni o njima. Ponekad tehnika moe da zaprijei
pristup sadraju. Najee je direktna meuljudska komunikacija ono to uesnici najvie cijene. Ukoliko koristite projektor ili kompjutersku prezentaciju
sa power pointom za isticanje poenti, neka ih ne bude previe. Tehnika je tu da
nam olaka i obogati prezentovanje sadraja ali ne i da zamijeni ivu rije. Ukoliko prikazujete filmove, neka budu samo uvod u voenu diskusiju. Vano je
provjeriti kako su uenici doivjeli prikazane sadraje, koja pitanja su ti sadraji
isprovocirali i koje poruke su izvukli iz njih.
Jedno predavanje ne bi trebalo da traje due od pola sata. Ukoliko je due od
toga, trebalo bi ga podijeliti na dva dijela, sa pauzom ili punjaima energije izmeu. Dobra ideja je i podijeliti uesnicima kratki pismeni saetak onoga to se
ulo na predavanju.
Komunikacija u plenumu
Vaan element prilikom vjebi upravo je meusobna komunikacija koja se deava u grupi i u plenumu. Miljenja, argumentacije i stavovi razmjenjuju se i stvaraju upravo za vrijeme razgovora. U mnoge vjebe ukljueni su vani razgovori
u plenumu i na poetku i tokom vjebi, kao i u zavrnoj fazi, koju smo odluili
pedagoki pristup
29
da nazovemo za razmiljanje. U toku tog posljednjeg razgovora u plenumu

grupa treba da provari znanje koje je stekla, razmisli o njemu i oplemeni ga.
Razmjena u plenumu omoguava povezivanje shvatanja sadraja sa njihovim
razumijevanjem, nadograujui informacije koje su uli razliitim iskustvima u
kojim su one prepoznate. Razumijevanjem uesnici dobijaju osjeaj meusobne
povezanosti teorije i prakse i naina njihovih modifikacija.
Polazite ove knjige je da se o svemu moe razgovarati. Temeljni pogled ljudskih
prava na ovjeka je taj da smo mi razumna bia. Da bismo mogli da donosimo
najbolje mogue odluke, drutvo bi trebalo da nam omogui slobodnu, otvorenu i pluralistiku razmjenu miljenja.
Nikad ranije mediji nisu eksponirali toliko mnogo stvarnosti kao to je to sluaj
danas, to ima i dobre i loe strane. Djeca i mladi imaju vie znanja o svijetu
oko sebe: o ljudima i kulturama iz okoline i iz dalekih krajeva; o ratovima i
konfliktima; o neonacizmu, diskriminaciji i psihikom maltretiranju; o kriminalitetu i nasilju; o ljubavi i seksualnosti. Danas je nae miljenje da mladi ljudi
treba da kau ono to misle. Oni su izloeni mnogim uticajima i trebalo bi da
mogu da se izraze. Ne bismo se trebali plaiti slobodne diskusije, ak ni onda
kada ona postane veoma intenzivna. O nekim pitanjima je teko zapoeti diskusiju. Ona, meutim, nee biti laka ukoliko o njima uopte ne razgovaramo.
Naprotiv. Moe se desiti, kao sa trolovima u norvekim narodnim bajkama, da
se raspuknu kada se izloe svjetlu dana.
Slobodna diskusija ne znai da ne treba da potujemo jedni druge i meusobne
granice. Odgovornost treba da u stopu prati slobodu. Zbog toga je od odluujueg znaaja da se ovi razgovori odvijaju u pozitivnoj atmosferi, punoj potivanja.
Samo ukoliko djecu i odrasle uzmemo za ozbiljno i pokaemo im povjerenje,
moemo ih pripremiti na demokratsku odgovornost koja se stavlja na njihova
plea prilikom zapoinjanja ivota odraslih ljudi.
Bitno je da se procesi komunikacije vode i provedu na dobar nain. U vezi sa
ovim moe biti uputno, i za voditelja i za uesnike, da razmisle o tome ta su
obiljeja diskusije i dijaloga i koje su razlike izmeu njih.
Dok se diskusija zasniva na argumentaciji i cilj joj je ubijediti drugoga, dijalogu
je cilj da razmijeni razliita gledita ili iskustva. Sluati uiti promijeniti, odlika je dijaloga. U diskusiji (kao i u propagandi) traimo da promijenimo miljenje druge osobe ubjeivanjem drugoga da smo u pravu. Kroz dijalog tragamo za
zajednikim razumijevanjem stvarnosti. Pojavno izgleda tako da se diskusijom
namee istina, a dijalogom otkriva. Diskutujui mi elimo da pobijedimo onog
drugog, dijalogom traimo nain da pobijedimo stereotipe i slike zamiljenih
neprijatelja u naim glavama, osvjeivanjem postojeih slika. I diskusija i dijalog su istraivaki procesi koji vode razvoju. Uopteno moemo, moda, rei
da bismo trebali voditi rauna o tome da treba da koristimo dijalog malo vie,
a diskusiju malo manje.
30
poglavlje 2
Ukoliko bolje razumijem drugoga, bolje u razumjeti i sebe samoga. Ovo ne znai
isto to i uproteni relativizam. Ja ne saoptavam ono to drim za istinito i tano,
ukoliko nemam veoma jake razloge za to. Ali to znai shvatanje toga da su moja
iskustva moja. Drugi ljudi imaju druga iskustva. Da sam ja bio na njihovom
mjestu i ja bih vjerovatno slino razmiljao. Ja se trudim da shvatim njihov nain
razmiljanja. Ne zbog toga da bih ga nekritiki prihvatio, nego zato da bih dobio
istinitiju sliku stvarnosti. (Inge Eidsvg)
Da bi se dolo do dijaloga koji vodi razvojnom procesu, bitno je da voditelj podstie uesnike da uestvuju sa idejama, komentarima ili pitanjima. Pretpostavka
za aktivno uestvovanje jeste da postoji atmosfera potivanja, otvorenosti i volje
da se slua, tako da svi osjeaju povjerenje i sigurnost. Ukoliko je atmosfera za
uenje dobra, dobitak moe biti velik. Kada je rije o viekulturalnom razumijevanju, ljudskim pravima i rjeavanju konflikata, situacija je, naime, takva da
uesnici, po pravilu, imaju veoma mnogo relevantnih sposobnosti i iskustva.
Samo to oni, obino, nisu ni svjesni toga.
U razgovorima u plenumu uesnike bi trebalo ohrabriti da predstave svoje argumente i nain razmiljanja i da u najveoj moguoj mjeri izbjegavaju odgovore u
formi da ili ne. Ovakva vrsta pojednostavljenih odgovora ima vrlo ogranienu
vrijednost i u maloj mjeri doprinosi razvoju. Ukoliko se ovakvi odgovori pojave,
voditelj bi trebalo da ih poprati potpitanjima: Zato to misli? Moe li to poblie objasniti i utemeljiti? Ukoliko ni ovo ne pomogne, voditelj moe biti iskren i
rei da odgovor u da i ne formi ne znai mnogo ni za njega, ni za ostale uesnike,
jer ne znamo na kom iskustvu, na osnovu kojih informacija je formiran i samim
tim nam nije uvjerljiv.
Tokom razgovora ne treba se plaiti tiine. Veoma je esto upravo to da tiina
govori da uesnicima treba vremena da provare i prorade misli. Ukoliko voditelj
i pored toga osjeti potrebu da popuni prazninu, tada moe izvui glavne take,
pokuati da osvijetli problem sa druge strane ili probati da razvije diskusiju.
Tiina se moe provjeriti i tako to se grupi postavi pitanje da li izostanak komentara znai da se svi slau sa iznijetim sadrajima. Ako vam neverbalne reakcije pojedinaca pak odaju zbunjenost, provjerite da li je jasno svima ono to ste
ispriali, ili moda ak imaju i drugaija iskustva kada je rije o toj temi. Tiina
moe znaiti i da im neka tema ne izgleda trenutno relevantnom u njihovom
ivotu, pa im moete pomoi da uoe vezu.
S vremena na vrijeme je pravi izazov postii da svi uesnici uestvuju u diskusiji. U ovakvim sluajevima voditelj moe poeti sa krunim propitivanjem,
pitatjui jednog po jednog uesnika za povratnu informaciju. Takoe se deava
da poneko dobije premalo prostora, jer drugi moda previe zahtijevaju. Tada
se voditelj moe obratiti direktno onima koji nisu mnogo toga rekli i pitati ih za
njihovo gledite. Posljednja mogunost je prei iz diskusije u plenumu u rad u
manjim grupama, u kojim svi mogu doi vie do izraaja. Vano je i da potujete individualni momenat otvaranja svakog uesnika. Ponekad je tiina pojedinih uesnika refleksija unutranje transformacije i unutranjeg monologa.
pedagoki pristup
31
Kasnije uee tih uesnika e vam jasno rei da li je u pitanju sazrijevanje

odgovora i proces otvaranja ili nezainteresovanost.
Takoe se moe desiti da razgovor krene potpuno nepredvienim putevima
i odvoji se od teme koja se obrauje. U takvom sluaju bitno je da voditelj
preuzme kormilo, tako da se ne potroi suvie vremena na razgovor o irelevantnoj materiji. Jedan od naina da se ovo da do znanja jeste da se kae:
Ovo je interesantno, ali je izvan nae teme. Vi moete o ovome nastaviti da
diskutujete u pauzi ili nakon nastave.
Kada se ovo zajedniko glasno razmiljanje priblii kraju, vano je da voditelj
napravi kratki saetak, povee konce i zajedno sa grupom izvede zakljuak.
Poneki put se moe desiti da voditelj doe u konfrontaciju sa pojedinim
uesnicima. Moe dobiti izazovna i teka pitanja ili pitanja za koja mu nije
jasno zato su postavljena. U takvim situacijama preporuuje se da se postavi
protupitanje: ta hoe time da kae? Ima li neki primjer kojim to moe
ilustrovati? Mogue je, takoe, pitati da li neko drugi vidi ovo iz drugaijeg
ugla ili ima iskustva koja pitanje mogu objasniti.
Ponekad se dogodi da intenzitet diskusije postane veoma visok. To je potpuno
normalno. Kada je okruenje otvoreno i daje sigurnost, ljudi e kazati ono
to misle. Ljudi su razliiti, jer su im iskustva razliita i samim tim razliito
razmiljaju, pa e tako na povrinu isplivati i iroki spektar miljenja. esto
su jaka osjeanja pratilac miljenja. Prisustvo emocionalne komponente nam
ukazuje da osoba ima jasan stav o odreenoj tematici, pa je vano utvrditi da
li je u pitanju predrasuda koja je neutemeljena injenicama ili njihova generalizacija ili su u pitanju injenice koje potkrepljuju takav sud. Sve dotle dok
se diskusija moe kontrolisati, i dok ne doe do neutemeljenih linih napada,
koji nemaju veze sa temom o kojoj se diskutuje, ne treba se bojati visokih temperatura. Najvjerovatnije je to samo izraz toga da se fokusira na bitne stvari.
Kada doe do konflikata

Ukoliko voditelj zasnuje pozitivno okruenje za uenje, koje se bazira na potivanju, sigurnosti i povjerenju, malo je vjerovatno da e doi do konflikta meu
uesnicima.7 Veoma rijetko se to, ipak, moe desiti.
Situacije kada doe do svae i snane nesloge mogu biti veoma izazovne. Voditelj tada mora svjesno upotrijebiti svoju ulogu voe: preuzeti kormilo i jasno
dati do znanja koja su pravila zajednikog rada.
32
U toku naeg desetogodinjeg iskustva sa nastavom u koju su bili ukljueni mladi

iz mnogih zemalja i razliitih kultura, jo nikad nismo doivjeli nijedan ozbiljan
konfl ikt izmeu uesnika. Mi smatramo da je uzrok tome to to koristimo mnogo
vremena da bismo se upoznali sa grupom i da bismo stvorili prijateljsku i sigurnu
atmosferu za uenje.
poglavlje 2
Ukoliko je konflikt linog karaktera, nije relevantno tretirati ga u plenumu.

U takvim situacijama voditelj bi trebalo da zamoli ukljuene strane da imaju
potivanja za ostale uesnike i da problem rijee nakon to nastava zavri. Zavisno od toga koliko je konflikt ozbiljan, voditelja moe ili insistirati da uestvuje
u njegovom rjeavanju ili da samo ponudi svoju pomo. Vano je da ne ignoriete netrpeljivost. Najmanje znake uvredljivog ponaanja primijetite prije nego
to doe do vee netrpeljivosti i moguih naglih fizikih obrauna.
Ukoliko je konflikt povezan sa neslaganjem oko nastavnih tema, moglo bi biti
vano da se on obradi u plenumu. Tada svi mogu nauiti neto vie i konflikt se
moe aktivno koristiti u nastavi. Mnogo se toga moe nauiti iz pozitivnog tretiranja konflikta. Ukoliko je situacija prezagrijana, vrlo je vano da je voditelj
miran. Oni uesnici koji nisu strana u konfliktu onda e ga sluati i doprinijeti
tome da se situacija smiri. Ukoliko je to neophodno, voditelj moe rei da ljudi
treba da se uzdravaju, tako da se pripreme uslovi da se o sluaju moe diskutovati na jedan primjeren nain. Nakon toga treba da podvue da su razlike u
miljenjima neto to je potpuno normalno, i da na isti nain kao to svako od
nas eli da se njegovo miljenje potuje, tako i mi moramo potivati tue. Sutinsko neslaganje mora se uzeti za ozbiljno, zato to je to jedna mogunost za
nas ljude da uimo. Voditelj bi zatim trebalo da zamoli obje strane da pokuaju
da pojasne svoje stajalite. Obje strane bi trebalo da dobiju mogunost da kau
sve to ele bez prekidanja.
Kada strane u sukobu, koje su najvjerovatnije bile ili su jo uvijek intenzivno
emotivno uvuene u konflikt, osjete da su potovane, najvjerovatnije je da e
iskoristiti mogunost da argumentuju svoje miljenje i na taj nain se pomjere
sa nivoa snanih osjeaja na nivo smirenog razgovora. Ukoliko pojedinci u
poetku veoma snano i emocionalno iskazuju svoja razmiljanja, dajte im dovoljno vremena da kau sve to imaju i onog trenutka kada doete do zajednikog razumijevanja i oni dobiju poruku da ste prepoznali znaenje njihovih rijei i iskustava osjetiete u razgovoru nestanak ljutnje i doivljaja povrijeenosti.
Tek tada ete stvoriti prostor u kojem je mogue uti i drugaije miljenje.
pedagoki pristup
33
Savjeti za voditelje
O izboru vjebi
Definiite cilj nastave.
Izaberite vjebe koje su prilagoene starosnoj dobi uesnika i veliini grupe.
Kombinujte razliite vrste vjebi.
Ponite sa vjebom: upoznajmo se.
Koristite redovno punjae energije:

- kada zapoinjete nastavu,
- kada pravite pauze izmeu sekvenci nastave,
- kada ilustrujete vane poente,
- kad osjetite u toku rada da je uesnicima opala panja i da djeluju umorno.
Prostorije
U startnoj poziciji grupa bi uvijek trebalo da sjedi u obliku potkovice.
Grupni rad
Budite uvijek vrlo jasni kad dajete instrukcije o tome ta se oekuje od grupa da urade.
Razjasnite koliko vremena imaju na raspolaganju .
Kontroliite grupe za vrijeme rada - provjeravajte kako im tee proces - budite im dostupni.
Ukalkuliite dovoljno vremena za izvjetaj.
Pokuajte da aktivirate sve u grupi da uestvuju. Pojasnite razliite uloge i mogunosti doprinosa
(onaj koji pie i sumira zakljuke do kojih su doli, onaj koji izvjetava u velikoj grupi, onaj koji oslikava simbole...) Vano je da uesnici sami izaberu najadekvatniji nain doprinosa radu u grupi.
Predavanja
Dobro se pripremite.
Fokusirajte. Previe poenti moe unititi predavanje.
Dobro je koristiti vlastita iskustva.
Koristite napisane teze.
Upotrebljavajte jezik koji je prilagoen grupi.
Govorite jasno i glasno, gledajte uesnike u oi i koristite govor tijela.
Vodite rauna o tome kakva je reakcija grupe na to to kaete.
Tehnika pomona sredstva su dobra, ali ih nemojte zloupotrebljavati.
Predavanje koje traje vie od pola sata trebalo bi podijeliti na dva dijela i koristiti punjae
energije izmeu dijelova.
Plenum
Stvorite atmosferu potovanja, otvorenosti i volje da se slua. Tada e uesnici osjeati povjerenje
i sigurnost.
Podstiite sve da aktivno uestvuju.
Podstiite na lanano razmiljanje i pokuajte da izbjegnete odgovore u formi da ili ne.
Ne plaite se tiine.
Obraajte se direktno onima koji malo govore,
Uvijek napravite saetak i izvedite zakljuak od svih spoznaja do kojih ste zajedno doli.
34
poglavlje 2
3. POGLAVLJE
Uvodne vjebe i
punjai energije
ostoji cijeli niz kratkih vjebi i aktivnosti koje mogu imati funkciju dobrih pomagaa i vanih dodataka vjebama iz multikulturalnog razumijevanja, ljudskih prava i rjeavanja konflikata. Uvodne vjebe i punjae
energije ne bi trebalo podcijeniti. Oni doprinose meusobnom upoznavanju i
povezivanju, sticanju povjerenja, socijaliziranju i varijaciji, i nastavu ine interesantnijom i dinaminijom. Koristite ih!
Upoznajmo se
Meusobno upoznavanje
Kada se uesnici ne poznaju odranije, a naroito ukoliko se planira da oni provedu vrijeme zajedno u narednih nekoliko dana, trebalo bi posvetiti vrijeme
meusobnom upoznavanju.
Ova se vjeba preporuuje na samom poetku kursa. Uesnici sjede u formi potkovice. Oni koji sjede jedni pored drugih ine parove. Ukoliko je broj uesnika
neparan, i jedan od njih ostane bez sagovornika, voditelj bi trebalo da preuzme
tu ulogu. Parovi dobijaju zadatak da razgovaraju pet minuta i da saznaju to vie
jedni o drugima: kako se zovu, odakle dolaze, u koju kolu/na koji univerzitet
idu/gdje rade, koji su im hobiji, u koje zemlje bi voljeli da putuju? Kome ele da
poklone ruu ili koga da povedu na veeru?
Nakon pet minuta sagovornici predstavljaju jedni druge. Onaj koji se predstavlja
treba da ustane, a onaj koji govori ostaje da sjedi. Nakon svakog predstavljanja
lijepo bi bilo aplaudirati. Ako je u grupi vie od 18 uesnika, predstavljanje bi
trebalo podijeliti, tako da se prekine pauzom ili punjaem energije.
Ime sa loptom
Svi uesnici stoje u krugu, a jedan od njih ima loptu. On kae svoje ime i baca je
nekom drugom. To se nastavlja sve dok svi ne kau kako se zovu. Nakon toga e
onaj ko ima loptu rei svoje ime prije nego to kae ime neke druge osobe kojoj
e potom baciti loptu.
Tako se vjeba nastavlja sve dok svi nisu jo jedanput rekli i svoje ime i ime neke
druge osobe.
Ime i pokret
Svi stoje u krugu. Jedan od uesnika kae svoje ime i istovremeno uini jedan
pokret. Onaj koji stoji pored njega ponavlja ime i pokret prvog uesnika, a zatim
kae svoje ime i doda jedan pokret. Sljedei uesnik ponavlja imena i pokrete
prva dva prije nego to doda svoje ime i svoj pokret i tako se nastavlja. Nakon
izvjesnog vremena biva sve komplikovanije, ali i sve interesantnije. Dozvoljeno
je malo sufliranje. Posljednji koji je uspio da ponovi sva imena i sve pokrete
trebalo bi da bude voditelj. Ovu igru moete uraditi i tako da uesnici imitiraju
pokret i glas osobe odmah nakon njenog predstavljanja tako to svi istovremeno
odmah nakon nje ponavljaju njeno ime.
36
poglavlje 3
Uzvikni ime
Svi uesnici sjede na stolicama u krugu, osim jednog koji stoji u sredini sa nekim laganim i mekanim predmetom u ruci, na primjer savijenim rolnom papira. Igra poinje kada osoba u sredini uzvikne ime jedne od osoba iz grupe, da
bi odmah zatim probala da ovu osobu udari po glavi papirom. Ova osoba se
moe spasiti tako to e uzviknuti ime nekog drugog uesnika prije nego to i
sama bude udarena. Onaj koga ova osoba pozove imenom mora podii ruku
da se vidi ko je to. Onaj ko stoji u sredini sa rolnom papira mora sada probati
da udari ovu osobu po glavi, a ova se osoba moe spasti tako da povikne ime
nekog drugog uesnika prije nego to i sama bude udarena. Tako se nastavlja.
Kada osoba u sredini uspije da udari po glavi nekoga prije nego to je taj uzviknuo neko drugo ime, taj udareni dolazi na red da stoji u sredini. Ova vjeba se
preporuuje za grupe koje su se ve malo upoznale, na primjer nakon to su ve
imale nekoliko dana nastave.
Jedno vano mjesto

Za ovu vjebu potrebna vam je karta svijeta, kao i po jedna penadla za svakog
uesnika. Ona je pogodna za grupe koje sainjavaju uesnici iz mnogo razliitih
zemalja.
Svaki uesnik treba da u roku od nekoliko minuta razmisli o jednom mjestu, ili
u svojoj zemlji ili u svijetu, koje za njega ima neko naroito znaenje. Potom u
nekoliko rijei treba da objasne zato. Kada svi to urade, jedan po jedan dolaze
pred kartu, ubadaju penadlu u svoje mjesto i objanjavaju zbog ega su vezani
za to mjesto. Ova vjeba stvara dobro raspoloenje i zbog toga to svi kau neto
o sebi i svom porijeklu.
Moja domovina
Ova vjeba dobro odgovara grupama koje se sastoje od uesnika iz razliitih
zemalja. Voditelj dijeli uesnike u grupe preme tome iz kojih zemalja dolaze.
Ako se desi da su neke grupe male, a neke velike, to nije uopte vano. Grupe
dobijaju 30 minuta da pripreme predstavljanje svoje zemlje (ili usmeno ili tako
to e neto nacrtati/napisati na velikom listu papira). Interesantne teme mogu
biti geografija, priroda, broj stanovnika, poznate linosti, historija, umjetnost i
kultura, politika, sport itd. Za vrijeme ovog predstavljanja ostali uesnici mogu
postavljati pitanja ili dati poneki komentar.
Oekivanja i pravila za zajedniki boravak

Koja oekivanja imamo?
Kada nastava traje vie dana preporuuje se da se u poetku koristi izvjesno
vrijeme da bi uesnici postali svjesni svojih vlastitih oekivanja.
Svi uesnici treba da dobiju etiri post-it- ceduljice. Na svakoj od njih, treba da
odgovore na po jedno od ovih pitanja:
uvodne vjebe i punjai energije
37
1) ta oekujem od nastave?
2) ta oekujem od sebe samoga?
3) ta oekujem od grupe?
4) ta oekujem od voditelja?
Uesnici treba da piu tako da drugima bude lako da proitaju, najbolje tampanim slovima. Ovo ispitivanje treba da bude anonimno. Dok uesnici piu (10
minuta) voditelj je priredio etiri velika lista papira. Na vrhu svakog od ovih
papira naslov treba da bude jedno od ova etiri pitanja. Kada uesnici zavre
pisanje treba da zalijepe ceduljice sa odgovorima na odgovarajui veliki papir.
Nakon toga ceduljice e glasno itati ili uesnici (najbolje dvoje po papiru) ili
voditelj nastave. Oni istovremeno postaju svjesni i toga da kvalitet kursa zavisi
od njih samih. Ispitivanje moe ostati da visi na zidu sve dok nastava traje, tako
da mogu da mu se vrate, ako se za to ukae potreba. Ovu aktivnost moete uraditi i tako to svakom uesniku date A4 papir i napiete ova 4 pitanja na tabli.
Zamolite ih da papir podijele olovkom na 4 dijela i da u svakom od tih dijelova
zapiu po jedan tip oekivanja. Kasnije moete razmotriti u kom segmentu su
najvea oekivanja (gdje je najvie ispisano). Ovakav pristup vam moe dati i
neki uvid u njihov prilaz procesu uenja i samoj motivaciji. Moete napraviti
dobru refleksiju na osnovu datih informacija.
Pravila za zajedniki boravak

Ukoliko e uesnici provesti skupa nekoliko dana, preporuuje se da se odrede
pravila o tome na koji e se nain nastava (eventualni boravak) odvijati. Poenta
je u tome da zajedno definiete pravila. Kada svi uestvuju u donoenju, onda su
svi i odgovorni kada je rije o njihovom potivanju. Zamolite ih da kau ta je
to to oni smatraju da je vano da se potuje kako bi se osjeali prijatno. Pravila
koja su zasnovana na zadovoljenju njihovih potreba su jasna i znaajna, te su kao
takva istovremeno i prevencija za konflikte u grupi i dobra podrka nastavnom
procesu, u smislu kreiranja prijatne radne atmosfere.
Uesnici dobiju nekoliko minuta da razmisle (eventualno diskutuju u paru) o
tome koja pravila bi trebalo uvesti da bi nastava bila to kvaltetnija. Prijedlozi
se ocjenjuju i o njima se diskutuje u plenumu. Kada se grupa sloila oko nekog
pravila, ono se pie na velikom papiru. Usvojena pravila tako postaju ugovor
koji je obavezujui i za uesnike i za voditelja. Ovaj ugovor treba da visi na zidu
za vrijeme cijelog boravka.
Prijedlog pravila
Pokazujte potovanje jedni za druge.
Doite na vrijeme na nastavu (vrijeme koje nam stoji na raspolaganju
zajedniko je. Iz potovanja prema ostalima, ukljuujui i voditelja, vano
je doi na vrijeme).
Saekajte da sagovornika zavri svoje izlaganje, prije nego to date svoj komentar ili miljenje.
Kada elite neto kazati, podignite ruku.
38
poglavlje 3
U toku rada iskljuujemo mobilne telefone.

Diskutovaemo o temama, a ne o osobama.
Nije vano ko ima pravo, nego ta je tano.
Ne postoje glupa pitanja.
Ponekad postoji vie tanih odgovora, a ne samo jedan.
Svi imaju pravo da ne uestvuju u diskusiji, ukoliko je rije o naroitim
temama o kojim neko ne eli da diskutuje (pravilo dalje..).
Koristite zdrav razum .
Smijemo se zajedno, a ne jedni drugima.
Ukoliko e grupa provesti nekoliko dana skupa i ukoliko svi ive na istom
mjestu, moe se postii saglasnost i o drugim vrstama pravila:
Svi moraju dorukovati da bi dobili energiju za dananju nastavu.

Imamo obzira prema ostalim gostima.
Svi treba da budemo u svojim sobama do 23.00 sata.
Treba da bude tiina nakon 24.00 sata.
Podjela na grupe
Nain na koji se vri podjela na grupe moe biti vaan i zbog socijalizacije i zbog
uenja. Ponekad nam je vano da usnici koji se ne poznaju uopte ili veoma
malo, budu u istoj grupi. Drugi put moe biti dobro rastaviti osobe koje mnogo
vremena provode zajedno. Voditelj bi, po pravilu, trebalo da se postara da izbjegne da se stvore elitne ili slabe grupe. Loe planirana i provedena podjela
na grupe u najgorem sluaju moe biti destruktivna. Iskustvo nam pokazuje
da uesnici vole da grupe variraju, tako da ne moraju da rade skupa sa istim
osobama sve vrijeme. To im omoguava da se poveu i sa drugim uesnicima i
ostvare dublji kontakt.
2+2=4
Jednostavan nain za podjelu na grupe je da se uesnici zamole da se okrenu
prema osobi koja im je najblia i tako stvore par. Nakon toga dva para koja su
najblia jedan drugom organizuju etvorolanu grupu. Ovo ide brzo i moe se
primijeniti ukoliko se uesnici ne poznaju odranije, i kada porijeklo pojednica
ne igra neku ulogu u poslu koji e se uraditi.
1,2,3,4,5 1,2,3,4,5, - 1,2,3,4,5,
esto se deava da oni koji se najbolje poznaju istovremeno i sjede jedni pored
drugoga za vrijeme nastave. Da bi se izbjeglo da uvijek isti ljudi budu u istoj
grupi, moe biti svrsishodno napraviti neuobiajenu podjelu i prepustiti sluaju
mijeanje uesnika. Na taj nain e oni koji se ne poznaju dobro dobiti priliku
da rade skupa.
39
Podjela se odvija ovako: Prva osoba u grupi, koja sjedi u formi potkovice, izgovara broj jedan, druga broj dva, trea tri i to se nastavlja dok se ne doe do broja
grupa koje se ele formirati, na primjer pet. Kada peta osoba izgovori broj pet,
sljedea osoba izgovara ponovo jedan, pa dva itd. Kada se brojanje zavri, voditelj moli sve jedinice da se skupe u jednu grupu, dvojke u drugu, trojke u
treu, etvorke u etvrtu i na kraju petice u petu grupu.
Izvlaenje
Podjela u grupe na osnovu principa sluajnosti moe se takoe uraditi tako to
e se izvlaiti ceduljice sa brojevima grupa.
Podjela na osnovu specijalnih kriterija

Voditelj moe zamoliti uesnike da se podijele u grupe na osnovu odreenih
kriterija, kao to su, na primjer, odreen broj ena, uesnici iz odreenih kola,
gradova ili zemalja, ili koji govore isti jezik. Ovaj kriterij koristimo u situacijama
kada elimo uti specifina iskustva te grupe uesnika i kada radimo komparaciju gledita razliitih grupa, instanci drutva ili aspekata stvarnosti. Podjelu
u grupe moete uiniti i tako to kaete da se podijele na osnovu omiljenog godinjeg doba (ukoliko vam trebaju 4 grupe), ili po nazivima muzikih stilova. U
svakom oku prostorije postavite cedulju sa nazivom godinjeg doba, a uesnici sami priu. Ukoliko se desi da u nekom oku ima previe uesnika napravite
od te grupe 2 manje ili u preostale 3 rasporedite po nekoliko uesnika. Na ovaj
nain imate djelimino struktuiran proces podjele uesnika.
Vjebe i aktivnosti za razmiljanje i komunikaciju

Dnevnik
Kada se nastava odvija vie dana, voditelj moe predloiti uesnicima da piu
dnevnik u kojem e zabiljeiti doivljaje i svoja razmiljanja: ta su nauili, nova
iskustva, novi prijatelji, ta je bilo najvanije, a ta najtee, kako mogu koristiti
to to su nauili itd. Kada ovo predloi, voditelj bi istovremeno trebalo bi da
naglasi da je dnevnik privatno vlasnitvo, i da ga niko ne smije itati bez dozvole. Dnevnik se moe koristiti kao sredstvo informacija za vrijeme zavrne
procjene.
Zidne novine
Na poetku nastave voditelj moe na zid okaiti jedan veliki list papira zidne novine. One su mjesto na kojem uesnici (takoe i anonimno) mogu crtati,
pisati stihove, iskazati svoje elje i potrebe, uopteno govorei - komunicirati
meusobno i sa voditeljem.
Dijalog u kafeu
Dijalog u kafeu koristi se kada se pojavi potreba da se o nekom problemu
diskutuje iz razliitih uglova. Voditelj napravi podjelu na manje grupe, koje
sjede svaka za svojim stolom, kao u kafeu. Cilj je razgovarati o odreenoj strani
40
poglavlje 3
problema (voditelj ili grupa moraju unaprijed definisati koja e se strana problema
razmatrati). Jedna osoba koja je domain kafea uvijek e sjediti za istim stolom,
dok e ostali nakon petominutnog razgovora ii dalje do drugog stola, sjesti za
njega i doi sa svojim idejama o temi o kojoj se tamo diskutuje. Nakon novih pet
minuta idu za sljedei sto. Rad je zavren kada su se svi lanovi, osim domaina
kafea, premjestili odreeni broj puta (voditelj odreuje koliko). Domaini kafea
odgovorni su za predstavljanje toka diskusije ili za prijedlog rjeenja u plenumu.
Dijalog u kafeu je jedan od naina za stvaranje kreativne dinamike rada. Uesnici
e doivjeti kako novi ljudi sa sobom nose nove perspektive. Trajanje vjebe zavisi od upravljanja voditelja, broja uesnika i stolova u kafeu.
Mikrofon zbog prekidanja i zloupotrebe vremena

U toku nastave svi uesnici bi, u osnovi, trebalo da imaju jednako vremena da
iskau svoje misli. Ponekad se to ne dogaa jer neko prekida ili poneko govori
bez prestanka. U takvim situacijama voditelj, skupa sa grupom, moe da se odlui da koristi mikrofon ili etone. Mikrofon je bilo koja stvar, na primjer
debeli flomaster, ili savijeni list papira, koju u ruci dri onaj ko govori. Samo
onaj ko dri mikrofon ima pravo da govori. Kada je dotina osoba gotova, mikrofon se alje sljedeoj osobi koja je na redu.
U situacijama u kojim je vremena premalo, a pojedinci previe priaju, voditelj
moe podijeliti etone koji imaju vremensku vrijednost od jedne ili dvije minute. Cilj je da se pria regulie tako da uesnici imaju pravo da govore toliko
dugo dok eton traje. Kada vrijeme istekne, moraju se zaustaviti. Na taj nain
svi uesnici dobijaju isto vrijeme.
Sa kole ljudskih
prava za norveku
i rusku omladinu.
Tromso. Novembar
2004. Foto Lillian
Hjorth
41
Punjai energije
Punjai energije su dinamine, esto fizike i humoristine vjebe u kojim uestvuju svi iz grupe. One traju kratko, po pravilu ne vie od deset minuta, i pravi su oduak u svakodnevnoj nastavi, te ih je vano koristiti. Punjai energije
oblikuju pozitivnu atmosferu i daju doprinos stvaranju zajednitva u grupi. Iako
punjai energije imaju mnogo pozitivnih strana, vano je ne koristiti ih previe,
jer tako bi uesnici mogli stei utisak da je nastava vie igra nego neto ozbiljno.
Punjai energije mogu se koristiti da se:
dan zapone na osvjeavajui i interesantan nain,
dtvori zajednitvo i da se uesnici bolje upoznaju ,
prekine nastava i dobije nova energija,
napravi uvod u neku temu ili ilustruje neki problem.
Pozdravi
Ovaj punja energije moe se kristiti za probijanje leda u situacijama kada
se ljudi ne poznaju odranije. Vjeba ilustruje, razliite nainepozdravljanja u
svijetu.
Kopiraj ovu tabelu, isijeci pravougaonike i stavi papirie u neku zdjelu ili eir.
Svaka osoba treba da ima jedan pozdrav. Zamoli uesnike da svaki izvue jedan papiri i da ide uokolo po prostoriji. Zadatak je pozdraviti ostale, jednog po
jednog, tako to e rei svoje ime i izvriti ono to je opisano na ceduljici.
Nakon to su se svi pozdravili, uesnici mogu da sjednu u formu potkovice.
Voditelj moe da postavi sljedea pitanja:
ta nam pokazuje ova vjeba?
Neki od pozdrava tipini su za pojedine zemlje. Moete li pogoditi za
koje? (Osobe koje su pozdravile odreenim pozdravima mogu pogaati prve).
* Pozdravi tako to e zagrliti i poljubiti tri puta, svaki put u drugi
obraz (Holandija/Belgija/Srbija)
* Pozdravi tako to e zagrliti i poljubiti dva puta u razliite obraze
(Portugal/panija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska)
* Pozdravi tako to e zagrliti i poljubiti etiri puta, svaki put u drugi
obraz (Francuska)
* Pozdravi tako da se mukarci i ene ne dodiruju (Somalija i Inguetija)
Pozdravi tako to e ruke postaviti u poloaj za molitvu i pokloni se
unaprijed (Japan)
* Pozdravi trljanjem noseva (Eskimi)
* Pozdravi tako to e toplo i snano zagrliti (Rusija/Palestina)
* Pozdravi snanim, vrstim rukovanjem (Njemaka/Norveka)
* Pozdravi sa udaljenosti od pola metra, slabim rukovanjem (Velika
Britanija)
42
poglavlje 3
Pozdravi tako to e zagrliti i poljubiti tri puta, svaki put u drugi obraz
Pozdravi tako to e zagrliti i poljubiti dva puta u razliite obraze
Pozdravi tako da se mukarci i ene ne dodiruju
Pozdravi tako to e zagrliti i poljubiti etiri puta svaki put u drugi obraz
Pozdravi tako to e sklopiti ruke u poloaj za molitvu i pokloni se unaprijed
Pozdravi tako to ete protrljati noseve
Pozdravi tako to e toplo i snano zagrliti
Pozdravi snanim, vrstim rukovanjem
Pozdravi sa udaljenosti od pola metra, slabim rukovanjem
U plenumu: U kojoj su mjeri pozdravi stereotip? Da li svi Nijemci imaju

vrst stisak ruke? Da li se svi Eskimi trljaju nosevima?
Koji od pozdrava osjea kao najneprijatniji i zato?
Koji od pozdrava ti je bio najprijatniji i zato?
Da li si nekada doao u neprijatnu situaciju zato to nisi pozdravio na

pravi nain (uobiajen za pripadnike te zajedice)?
Bitno je da voditelj podvue da ideja ove vjebe nije da ojaa stereotipne predstave, nego da ih dovede u pitanje u smislu generalizacije koju impliciraju. esto
diskusija ilustruje ba ovu poentu, da nije tano da uvijek imamo potpuno jasne
naine ponaanja.
60 sekundi = jedan minut?

esto kaemo da je to relativno, ali ta to u stvari znai?
Svi uesnici sjede na svojim stolicama, a voditelj daje sljedee instrukcije:
1. Uesnici treba da odstrane svoje satove (ukljuujui mobilne telefone sa
sekundarom).
2. Svi treba da ustanu i da zatvore oi. Zadatak je stajati uspravno od kada
voditelj kae - priprema, pozor, sad! Onda oni treba da ponu da u sebi
broje 60 sekundi, sve dok ne izbroje do jednog minuta. Tada ponovo
sjedaju.
3. Kada su sjeli, mogu ponovo da otvore oi. Vano je ovu vjebu provesti
u potpunoj tiini.
Ovaj punja energije moe se koristiti da se uesnicima da do znanja da svi
mi vrijeme drugaije doivljavamo. Imati slino kulturno porijeklo uopte nije
garancija toga da se vrijeme (i svijet oko nas i u nama) doivljava na isti nain.
(Panja: Ne smiju se praviti ale na raun onoga koji je posljednji sjeo. Moda su
on ili ona samo imali jedan spor dan?)
43
Mjesto u redu
Ova jednostavna vjeba ini nas svjesnim pojma saradnje i mjesta ovjeka u zajednici. Zadatak je da se uesnici poredaju u red na osnovu odreenih kriterija
koje voditelj odredi. To, na primjer, moe biti visina, tako da su oni najvii na
jednom kraju, a oni najnii na drugom. Grupa moe nastaviti sa drugim, malo
komplikovanijim kriterijima, kao to su dob, koliko je dana do njihovog roendana, koji broj cipela nose itd. Za vrijeme redanja nije dozvoljeno niti govoriti,
niti pisati. Svaki put kad grupa zavri redanje, voditelj treba da provjeri da li je
rezultat taan. Nakon vjebe grupa moe da analizira saradnju: Kada je bilo
najtee napraviti red? Zbog ega? Da li je grupi trebao voa koji bi koordinirao
rad? ta iz ovoga treba da zapamtimo?
Vjetar pue
Svi sjede na stolicama u krugu, osim jednog uesnika koji stoji u sredini. Kada
ona/on kae Vjetar pue za sve koji imaju tene (na primjer), svi koji imaju tene
moraju ustati sa svoje stolice i nai drugo prazno mjesto. Onaj koji ostane bez
stolice ide sad u sredinu kruga i kae Vjetar pue za sve koji ( na primjer
imaju nakit na sebi, kai, crvene cipele, naoare...), i tako se igra nastavlja.
Udari po ramenu
Uesnici stoje u krugu licima okrenutim prema unutra. Jedan od njih stoji van
kruga. Njegov je zadatak da udari po ramenu jednog od onih koji stoje u krugu.
Taj koji je udaren mora to bre istrati iz kruga, trati uokolo i pokuati da to
prije doe na svoje mjesto. Onaj koji ga je udario radi isto to, ali tri u suprotnom smjeru. Kada se sretnu, moraju stati, pozdraviti se i rei kako se zovu. Tek
kada su to uradili, mogu nastaviti da tre. Onaj koji bude zadnji i ne nae mjesto
u krugu, izlazi iz kruga i nalazi novu osobu koju e udariti po ramenu.
Kua, ovjek ili zemljotres

Svi uesnici stoje. Oni organizuju grupe po troje. Dvoje uesnika se uzme za
ruke, podigne ih i tako da formiraju kuu. Trei uesnik, ovjek, ulazi u
kuu, a iznad njega su ruke druge dvojice. Njihove ruke se sputaju dolje i
paljivo tite ovjeka u kui. Treba napraviti toliko kua koliko je uesnika.
Jedan uesnik stoji sam u sredini prostorije, sa kuama oko sebe.
Zadatak ovog uesnika je da povie kua, ovjek ili zemljotres. Ukoliko
on kae kua, svi koji predstavljaju kue moraju podii ruke, napustiti svog
ovjeka i pronai novog. Ukoliko uesnik koji stoji u sredini kae ovjek, svi
koji stoje u kuama moraju iz njih izai i probati da pronau novu kuu. Svi koji
predstavljaju kue moraju podii ruke, tako da ljudi mogu slobodno izai i ui.
Ako osoba koja stoji u sredini kae zemljotres, sve se kue moraju rasformirati
i svi moraju stvoriti nove kue sa novim ljudima. Osoba koja stoji unutra i uzvikuje kua, ovjek ili zemljotres i sama je dio igre i pokuava da pronae
svoje mjesto ili kao kua ili kao ovjek. Onaj uesnik koji ostane bez mjesta
ili kao kua ili kao ovjek, sljedei je koji stoji u sredini i uzvikuje.
44
poglavlje 3
esto se deava da se igra mora proi najmanje dva puta dok svi ne razumiju
i shvate ta treba da rade. Ali, kada se shvati i uigra, ona je vrlo dinamina i
zanimljiva igra.
Majka i dijete, slon i palma

U ovoj vjebi uesnici prave figure. Svi stoje u krugu licem okrenutim sredini,
gdje stoji jedan od uesnika. Igra zapoinje tako to osoba u sredini povie majka i dijete, slon ili palma i pokae na jednog od uesnika u krugu. Odabrani
uesnik, skupa sa ono dvoje koji stoje pored njega, sa lijeve i desne strane, treba
da napravi figuru. Ne uspiju li da naprave figuru prije nego to je onaj u sredini
izbrojao do deset, onaj srednji od ovo troje ide sad u sredinu kruga i odabire
novu osobu koja e pokuati da napravi figuru skupa sa svojim susjedima.
Prije nego to igra pone, vano je da voditelja objasni kako e se figure praviti.
To moe uraditi tako to e formirati razliite figure sa troje uesnika. Nakon
to se uesnici zagriju, tako da brzo mogu napraviti figure bez greke, voditelj
im moe dati nove izazove i predloiti da naprave nove figure. Motocikl, voz ili
avion samo su neki od prijedloga.
Figura majka i dijete: Odabrani uesnik treba da prikae majku kako mijea
supu u velikom loncu. Lonac se predstavlja jednom, dok se drugom rukom prave veliki kruni pokreti. Uesnici susjedi sjede na koljenima, sisaju prst i predstavljaju djecu.
Figura slona: Odabrana osoba treba da predstavlja slonovu surlu, tako to e
ispruiti ruku ispred svog lica, zavrtati je i pokretati gore-dolje. Njegovi susjedi
predstavljaju slonove ui tako to e podii ruke iznad glave i napraviti krug,
dok se istovremeno savijaju u stranu u odnosu na surlu, koja je u sredini.
Figura palme: Odabrani uesnik treba da isprui obje ruke uvis i predstavlja najvie listove palme. Njegovi susjedi takoe treba da isprue ruke uvis, s tim to
gornji dio tijela savijaju ustranu u odnosu na osobu koja se nalazi izmeu njih.
Oni predstavljaju postranine listove palme.
Vjeba pravljenja figura

Uesnici formiraju dva kruga, jedan u drugom, sa jednakim brojem osoba.
Okrenuti su jedni drugima licem u lice. Razmak izmeu ova dva kruga je jedan
metar. Oni koji su u unutranjem krugu u startu stoje potpuno mirno, dok ih
oni iz vanjskog kruga formiraju tako to im pokreu ruke, noge, kukove,
glave itd. Kada je jedan uesnik formirao figuru drugoga, ide dalje do sljedeeg
uesnika. Oni koji su formirani moraju zamrznuti poloaj dok ne doe sljedei
uesnik i formira ih na drugi nain. Nakon otprilike pet minuta uesnici treba
da zamijene mjesto, tako da oni koji su bili u unutranjem krugu preu u vanjski i preuzimaju ulogu onih to formiraju druge. Nakon to je vjeba potrajala
neko vrijeme, dolazi vrijeme za zakljuke i analize. Kako su se uesnici osjeali
dok su formirali druge? Kako su se osjeali dok su bili formirani? Na ta su
upotrijebili najvie vremena: na formiranje drugih ili sebe samih? Zato? ta iz
ovoga treba zapamtiti?
45
Vjeba ilustruje to da ljudi kroz kontakt i zajednitvo formiraju jedni druge. Mi

smo podloni uticajima i do izvjesne mjere produkti smo drugih ljudi. Zbog
toga je vano da jedni o drugima vodimo rauna i da utiemo pozitivno jedni na
druge. Vjeba se preporuuje za upotrebu u sluajevima kada je rije o temama
koje imaju veze sa identitetom i viekulturalnim razumijevanjem.
Dotakni pod
1. Objasnite uesnicima da u ovoj vjebi samo 9 taaka tijela moe dodirnuti
pod; obje noge, obje ruke, oba lakta, oba koljena i elo.
2. Uesnici stoje u sredini prostorije.Voditelj kae jedan broj od 1 do 9, na
primjer 6, i objasni da uesnici moraju dotai pod sa 6 taaka tijela. Ponovite to jo dva puta. Koristite uvijek broj od 1 do 9.
3. Sada uesnici treba da nau partnera. Odaberite jedan broj od 2 do18. Svaki
e par, tako to e oformiti cjelovitu grupu ljudi, dotaknuti pod sa onoliko
taaka tijela koliko je to voditelj zatraio. Ponovite ovo dva puta.
4. Sada uesnici mogu organizovati vee grupe, na primjer od 4, 6 i 9, i dobiti zadatak da oforme grupe ljudi koje e imati toliko i toliko taaka na
podu. Najtee, ali i najinteresantnije je imati grupe od mnogo ljudi i malo
taaka.
Nakon to je vjeba uraena nekoliko puta, mogu se izvui kratki zakljuci: ta
su uesnici mislili o tome kad su se morali rtvovati i preuzeti na sebe najtee
zadatke? Kako je bilo dobiti ideje o tome na koji e se nain zadaci izvesti? Da
li su svi dobili mogunost da odluuju? Vjeba ilustruje to kako mi moramo
da donosimo zajednike odluke kao i to da imamo razliite uloge. Ponekad se
moramo rtvovati i na sebe preuzeti najtee zadatke, dok smo drugi put mi ti
koji odreujemo uslove.
Slijepac
Svi sjede na podu u krugu. U sredini sjedi jedna osoba sa zatvorenim oima i
predstavlja slijepca. Ispred nje lei neka stvar, na primjer klju. Oni koji sjede
u krugu, jedan po jedan pokuavaju da mu se neujno privuku i ukradu klju.
Nije dozvoljeno da slijepac gleda, da vie osoba istovremeno pokuava da mu
se privue ili da neko pravi buku da bi odvratio njegovu panju. Kada slijepac
osjeti da se neko pribliava da mu uzme predmet, treba da pokae u tom pravcu.
Tada se osoba koja je bila uhvaena povlai a sljedea osoba pokuava da to
isto uradi. Ponekad ista osoba moe da proba da bude lopov, ali ne sve vrijeme.
Uesnik koji uspije da uzme klju, preuzima ulogu slijepca.
Ples na muziku
Ovo je vjeba sa muzikom. Uesnici sjede u krugu na podu, dok voditelj puta
laganu muziku. Svi treba da budu tihi i sluaju. Nakon izvjesnog vremena voditelj dolazi i daje znak jednom od uesnika da ustane. Voditelj potom poinje
da diriguje ovom plesau rukom, koja treba da bude oko 10 cm udaljena
46
poglavlje 3
od plesaevog ela. Plesa treba da prati pokrete ruke, tako da oni skupa
ine plesnu cjelinu. Nakon izvjesnog vremena voditelj moe zamoliti nekog
drugog uesnika da preuzme njegovo mjesto. Dalje voditelj moe zamoliti dva
ili tri druga para da dou u krug i pleu na muziku. U paru uvijek jedan
vodi, a drugi plee. Ostali uesnici koji sjede, a imaju elju da pleu, mogu
ustati, doi na podij i preuzeti ulogu onog koji vodi. Nakon to je vjeba gotova, moe se diskutovati i analizirati o tome to se dogodilo. Osnovna poenta
ovdje je da ljudi utiu jedni na druge.
Ljudska maina
Ova vjeba ilustruje to kako smo mi ljudi ovisni jedni od drugih i da esto moramo saraivati, koordinirati i komunicirati jedni sa drugima da bismo postigli
zajednike ciljeve. Vjeba ilustruje to da smo mi u stanju da stvorimo mnogo
vie toga zajedno nego sami.
Svi uesnici stoje u redu u sredini prostorije. Zadatak je stvoriti ljudsku
mainu. Prvi uesnik u redu zapoinje nekim pokretom koji e raditi sve vrijeme dok vjebe traje, na primjer pokretati glavu naprijed nazad. Istovremeno
s pokretima, treba da isputa zvuk koji se ponavlja u taktu sa pokretanjem glave.
Sljedei uesnik u redu treba da nae jedan drugi pokret i zvuk koji odgovara prvom. Trei radi isto, i to se tako nastavlja sve dok svi uesnici ne nau
svoj pokret i zvuk. Voditelj moe dati do znanja da je mogue sinhronizovati
pokrete, tako da se oni nastavljaju jedan na drugi i ulaze u meusobne prostore. Na kraju su uesnici stvorili ljudsku mainu. Kada maina pronae svoj
ritam, voditelj moe njome upravljati, tako da se ona pokree bre ili sporije,
a zvuk bude jai ili slabiji.
47
4. POGLAVLJE
Ljudska prava
ta su, zapravo, ljudska prava?
ovom poglavlju poblie emo se pozabaviti pojmom ljudska prava

i pokazati da su ona istovremeno i etike norme i pravna pravila.
Takoe emo skicirati interesantni historijski pregled ljudskih prava.
Centralna historijska prekretnica bilo je oblikovanje Univerzalne deklaracije o
ljudskim pravima, koju su drave, u okviru Ujedinjenih nacija, usvojile 1948.
godine, poslije zavretka Drugog svjetskog rata. Nakon to su ljudska prava
postala opta, drave i meunarodna zajednica su radile na tome da se ona realizuju i unaprijede. Mi emo poblie razmotriti ove mehanizme zatite i nain
na koji oni funkcioniu. Svakodnevna deavanja ukazuju na injenicu da postojanje pravnih dokumenata nije dovoljna garancija odvijanja ivota u skladu sa
sadrajem tih dokumenata.
Objasniti ta su ljudska prava moe biti i jednostavno i komplikovano, sve zavisi
od toga iz koje perspektive posmatramo. Jednim malim presjekom stvarnosti,
pokuaemo da obuhvatimo najvanija od njih.
Svakog minuta na Zemlji se rodi 60.000 djece. Neka od njih na svijet dou u
Evropi, dok se druga raaju u Africi, Aziji, Australiji ili Americi. Neka imaju
tamnu boju koe, dok su druga uta, bijela ili crvena. Neka su djeaci, a neka
djevojice. Bez obzira na to gdje se rode i pod kojim uslovima, djeca su ranjiva
i u potpunosti zavisna od svoje okoline. Ona ovise od volje odraslih i njihove
sposobnosti da se o njima brinu. Nijedno novoroene se ne moe brinuti samo
o sebi, jer bez hrane i brige bebe umiru. Uprkos tome to su ranjiva, djeca su istovremeno i puna snage i potencijala. Ona su radoznala, imaju sposobnost da ue
i volju da preive. Ukoliko im se obezbijede dobri uslovi, sva ona imaju potencijal
da rastu i postanu ljudi korisni za zajednicu, drutvo u kojem ive i iji su dio.
Problem je samo u tome da u dananjem svijetu djeca nemaju iste mogunosti.
Jedan od uzroka je i to to rastu u razliitim dravama, koje im pruaju razliite
uslove. Neka od njih roena su u mirnim i demokratskim drutvima sa socijalnim staranjem, u kojim u velikom stepenu postoje sline mogunosti za sve.
Iako i u ovim zemljama postoje razlike meu ljudima, veina njih imae dobru
odskonu dasku za ivot zadovoljnih i srenih graana. Druga djeca na svijet
dolaze u podrujima siromatva ili rata i konflikta. Mnogim nedostaje hrana i
normalno mjesto za ivot. Neka od njih se suoavaju sa diskriminacijom, maltretiranjem, ne uestvuju u drutvenim procesima ravnopravno sa ostalima.
Mnoga ne dobivaju mogunost da se koluju, ue i razvijaju. Nekim su ograniene slobode do te mjere da se ne smiju ni izraziti ni rei ono to ele. Neka ive
u konfliktnim podrujima, gdje ili strahuju za svoj ivot ili i sama nose oruje.
Ova djeca imaju loije uslove za rast, za zadovoljavanje svojih potreba, za svoj
razvoj i doprinos pozitivnom razvoju drutva. Iako djeca u momentu roenja
imaju mnogo zajednikih potencijala, okviri drava u kojim se raaju dovode
do toga da njihove mogunosti bivaju veoma razliite.
50
poglavlje 4
Na koji nain ova kratka pria moe osvijetliti ta su to ljudska prava?

Tako to nam pokazuje stvarnost koju ljudska prava pokuavaju da promijene:
Cilj je osigurati da svi ljudi imaju ivot dostojan ovjeka. Jedna od osnovnih
crta ljudskih prava je ta da ona tite sve. Bez obzira na boju koe ili porijeklo,
bez obzira na to da li smo mukog ili enskog spola, mi imamo isto ljudsko dostojanstvo. Da bi zatitila ljudsko dostojanstvo, ljudska prava su definisala neke
temeljne aspekte koji se ne smiju prekriti stvari koje su bitne za samu nau
egzistenciju. Ukoliko se one prekre, kri se nae ljudsko dostojanstvo. To se
odnosi na nae pravo na hranu, slobodu, pravo da ne budemo diskriminisani,
da uestvujemo u drutvenim procesima, pravo na sigurnost i neophodne minimalne standarde koji e nas zatititi od gladi i siromatva. Ljudska prava treba
da osiguraju da temeljne ljudske potrebe budu zadovoljene. Ova pria, takoe,
osvjetljava i pokazuje ko to mora da ima odgovornost za unapreivanje i zatitu
ljudskih prava: Zbog toga to se mi raamo i umiremo u okviru odreenih dravnih teritorija, odgovornost se mora predati u ruke dravnih vlasti. Ljudska
prava su prava koja pojedinac ima u odnosu na dravu u kojoj ivi.
Na kraju, ova pria ilustruje da nam, iako su ljudska prava univerzalna i iako
ih mi svi imamo ostaje jo dobar dio puta dok ona ne postanu stvarnost za sve.
Otili smo daleko u definisanju ljudskih prava, ali ne i u njihovoj realizaciji.
Nae vienje stvarnosti sadri u sebi mnoge vane perspektive ljudskih prava.
Ona su prava pojedinaca i obaveze drava. Ideja je jednostavna, cilj je uzvien,
ali je ostvarivanje teko. Ona imaju i prolost i sadanjost. Ona su alat u dananjem vremenu i cilj za budunost.
Ljudska prava deniu koje obaveze vlasti imaju prema pojedincima. Svaka
drava ima obavezu da ne tretira ljude razliito na osnovu boje koe,spola,
jezika, religije, politikog ili nekog drugog naina razmiljanja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, vlasnitva, roenja ili drugih okolnosti. Vlasti,
takoe, imaju odgovornost da osiguraju stanovnicima hranu, zatitu i
drutvena dobra, kao to su kolovanje, posao i zdravstvena zatita, kao i
pristup nauci i kulturi, sloboda izraavanja, sloboda religije, sloboda organizovanja i pravo da se uestvuje u upravljanju zemljom.
Etiki fundament
Sutina koncepta ljudskih prava jeste elja da se zatiti ljudsko dostojanstvo.
Ona su zbog tog cilja definisala neke temeljne standarde, koji moraju biti zadovoljeni za svakog pojedinca. Njihova univerzalnost proistie iz injenice da
su, u svakom sluaju u ovome, svi ljudi isti. Prema tome, ljudsko dostojanstvo i
jednakost sutinske su vrijednosti ljudskih prava. Ljudska prava su, dakle, zasnovana na etikim normama. Pravo na ivot temelji se na tome da je pogreno
oduzeti ivot. Pravo na hranu zasniva se na tome da je pogreno ljudima ne
dozvoliti pristup hrani. Pravo na slobodu proizilazi iz toga da nije pravilno
ljudska prava
51
nekog zatvoriti. Pravo da se ne bude diskriminisan bazirano je na tome da je

nepravedno diskriminisati itd.
Sutinske vrijednosti ljudskih prava su ljudsko dostojanstvo i jednakost.
Da li ljudska prava, na osnovu ovoga, predstavljaju najmanji zajedniki

nazivnik univerzalne etike? Mnogi imaju takvo miljenje, dok drugi smatraju da su moralne norme promjenljive i da ovise od vremena i mjesta. Za
ono to je nama cilj, nije neophodno da odredimo svoje stanovite o ovom
pitanju. Dovoljno je rei da su ljudska prava danas prihvaena od takorei
svih dravnih zajednica u svijetu, i iz toga izvedemo zakljuak da i njihov
etiki fundament, takoe, ima globalnu podrku.
Etiko jezgro je osnova za obuhvatni meunarodni sistem ljudskih prava
i daje mu normativni legitimitet. Ovaj sistem izgraen je nakon Drugog
svjetskog rata i on daje pojedincima prava, a dravnim vlastima odgovarajue obaveze. Upravo zbog toga to svi ljudi ive u dravama, drave
su te koje moraju obezbijediti ispunjavanje ljudskih prava. Mo vlasti, na
osnovu ovoga, ne moe biti apsolutna, nego se ograniava na taj nain da
se za stanovnike obezbjeuju minimalni standardi koji su neophodni za
dostojan ljudski ivot.
Ljudska prava su prava koja pojedinci imaju u odnosu na dravu u
kojoj ive.
Historijski pregled
Historija ljudskih prava stara je koliko i ovjeanstvo. Kroz sva vremena ljudi
su se borili protiv nepravde i autoritarnih vlastodraca, za slobodu i bolje uslove
ivota. Ljudska prava razvila su se tokom vremena od stadija ideje, preko konkretnih zahtjeva za koje su se borile grupe i pojedinci, da bi na kraju postala
meunarodna obaveza drave.
Centralno sredstvo djelovanja ljudskih prava je postavljanje uslova nosiocima
vlasti, tako da oni ne mogu provoditi neogranienu silu, nego raditi za dobrobit
ljudi. Ova ideja je veoma stara. Jo prije 4.000 godina u Iraku, najstariji poznati
zakon Hamurabijev zakon kae da sila ne treba da se koristi samovoljno,
nego se njome mora upravljati: neka pravda upravlja kraljevstvom () sprijei
da jaki ugnjetavaju slabe, () prosvijeti zemlju i unaprijedi ono to je najbolje
za ljude. Ali, iako ideju ljudskih prava moemo nai na vie mjesta u povijesti fi lozofije, historiju ovjeanstva su velikim dijelom formirali silnici, koji su
iskoritavali svoj narod ili ga vodili u ratove i konflikte. Paralelno sa razvojem
i tehnolokim, ekonomskim i politikim promjenama, ravnotea sile u drutvu
se promijenila. Polako, ali sigurno, odreene grupe su postavljale zahtjeve za
52
poglavlje 4
poveanje slobode i za potivanje svojih prava. A nosioci vlasti su malo - pomalo

bili prinueni da se pokoravaju ovim zahtjevima.
Prvi vani dokument koji je definisao prava pojedinaca u odnosu na nosioce
vlasti, bila je britanska Magna Carta Libertata iz 1215. godine. Veliki dokument slobode potpisali su plemii i crkveni predstavnici, kao protest zbog kraljeve zloupotrebe vlasti, i da bi ga natjerali da se povinuje zakonima. Dokument
je na listu stavio cijeli niz sloboda, kao to su pravo graana da imaju posjed,
njihovo pravo da ne budu prisiljeni da plaaju neumjerene poreze, te jednakost
pred zakonom. Iako kralj nije potovao Magna Cartu, ovaj dokument stekao je
veliki uticaj i bio je esto citiran i koriten kao primjer.
U Evropi je u 17. i 18. vijeku cijeli niz filozofa a meu njima i Britanac John Locke (16321704) lansirao ideju o prirodnim pravima ljudi, koja pripadaju jednoj
osobi iskljuivo na osnovu toga to je ona ovjek, a ne zato to ta osoba pripada
nekoj specijalnoj zemlji, religiji ili grupi. Lockeove ideje postale su vane za razvoj ljudskih prava u doba prosvjetiteljstva. On je tvrdio da su svi ljudi roeni
slobodni i jednaki i da imaju ista prava. U svojoj teoriji o pravnoj dravi tvrdio
je da zakoni treba da reguliu drutvo, a ne osobe koje u odreenom vremenu
njime upravljaju. Ovi zakoni, takoe, treba da se odnose i na vlastodrce.
U Engleskoj su ove ideje primijenjene u politikoj praksi 1668. godine, kada je
kralj zbaen sa prijestolja zbog zloupotrebe vlasti. Godinu dana kasnije Parlament je usvojio zakon o tome da kraljevo mijeanje u njegov rad vie nee
biti tolerisano. Ovaj zakon, poznat kao The Bill of Rights, koji je zabranjivao
monarhu da bez dozvole Parlamenta stavi zakon po strani, takoe je definisao i
ostala prava kao to je sloboda izraavanja.
Misli iz doba prosvjetiteljstva o ljudskim pravima takoe su dobile veliki uticaj
u Francuskoj u 18. stoljeu. Vladalo je duboko nezadovoljstvo time to su kralj i
plemstvo vodili politiku iskoritavanja, pored ostalog plaanjem veoma visokih
poreza. Za vrijeme Francuske revolucije 1789. godine, graani su se okupili pod
parolom sloboda, jednakost i bratstvo, i u skladu sa Lockeovom filozofijom
postavljen je zahtjev za slobodu izraavanja, slobodu religije, pravnu sigurnost,
zatitu imovine i pravo da se vode poslovi. U Izjavi o ljudskim i graanskim
pravima, koja je proizila iz revolucije, pie da su ljudi roeni slobodni i nastavljaju da budu slobodni i jednaki u svojim pravima. Nove ideje o tome kakav
bi odnos trebalo da se uspostavi izmeu graanstva i vlasti, ukljuujui princip
jednakosti pred zakonom, zamijenile su stari aristokratski sistem privilegija.
Iako je revolucija naila na otpor i hiljade ljudi je ubijeno u samovoljnim egzekucijama i krvavim pobunama u godinama koje su slijedile, Izjava je vremenom
dobila veliki znaaj za politiki razvoj u Evropi.
Krajem 18. stoljea ideje o ljudskim pravima probile su se, takoe, i do Amerike.
Veina britanskih kolonija u Sjevernoj Americi proglasila je 1776. godine nezavisnost od britanske imperije. U Amerikoj izjavi o ljudskim pravima izraen
je cijeli niz ljudskih prava. Konstitucija je bila promijenjena 1791. godine.
ljudska prava
53
Ameriki zakon o pravima, kakvo je ime tada dobio, a koji je bio inspirisan
Francuskom revolucijom, imao je vie dodataka koji su titili slobode graana.
Ovi francuski i ameriki dokumenti slobode uticali su i na ostale zemlje. Ljudska prava su tako bila utkana u mnoge ustave, koji su se u to doba raali u Evropi. Norveki ustav iz 1814. godine osigurava, na primjer, pojedina prava, kao to
su sloboda izraavanja, sloboda voenja poslova, pravo na privatnu imovimu i
pravo da se ne bude kanjen bez presude.
Uprkos tome to su pojedine drave odluile da ljudska prava uine dijelom
svog zakonodavstva, ta prava nisu bila univerzalna, jer se nisu odnosila na sve
ljude na svijetu.
UN i univerzalna ljudska prava

Savremena meunarodna ljudska prava ugledala su svjetlo dana u Ujedinjenim
nacijama 1948. godine, kada je usvojena Univerzalna deklaracija o ljudskim
pravima. Tek su tada ljudska prava postala univerzalna.
Drugi svjetski rat i osnivanje Ujedinjenih nacija bili su neposredni povod za
stvaranje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Rat je doveo do toga
da je bilo ubijeno vie od 50 miliona ljudi, i mnoge zemlje i podruja bili su
potpuno razoreni. Osim to je vodio osvajaki rat protiv drugih zemalja, nacistiki reim je vodio rat i protiv pojedinih grupa stanovnitva. Jevreji, Romi,
homoseksualci, osobe sa funkcionalnim ogranienjima i ostali, bili su defi nisani kao manje vrijedni ljudi. Nacistika drava institucionalizirala je diskriminaciju i zakoni su ljude tretirali razliito. U Nirnberkim zakonima iz 1935.
godine, na primjer, stoji:
...Stupanje u brak izmeu Jevreja i graana Njemake ili srodne krvi zabranjeno
je ()
...Vanbrane veze izmeu Jevreja i graana Njemake ili srodne krvi zabranjene su
() Onaj koji bude djelovao u suprotnosti sa zabranom kaznie se zatvorom.
Koncentracioni logori, ili logori za unitavanje, postali su zastraujui simbol
zla. Vie od 10 miliona ljudi ubijeno je u njima, 6 miliona zbog toga to su bili
Jevreji. Ljudi i vlasti, nakon zajednikog iskustva ratnih strahota, bili su sloni oko toga da bi trebalo stvoriti jednu globalnu organizaciju, koja bi radila
na stvaranju mira u meunarodnoj zajednici. Ujedinjene nacije stvorene su u
SAD, u junu 1945. godine. Za vrijeme konferencije u San Francisku, gdje se
raspravljalo o mandatu nove organizacije i njenim pravilima, ratni pobjednici
dominirali su pregovorima. U svom polazitu oni nisu bili ba previe obuzeti
ljudskim pravima. Meutim, tu su bili prisutni i predstavnici vie nevladinih
organizacija i oni su, zajedno sa delegatima nekih manjih zemalja, lobirali da
se ljudskim pravima da centralno mjesto. Pored njihovog napora, izvjetaji o
deavanjima u koncentracionim logorima za vrijeme rata su bili kljuni u donoenju odluke da se ljudska prava ukljue meu centralne zadatke UN-a.
Ekstremnost i obuhvatnost nasilja otvorili su oi meunarodne zajednice i
54
poglavlje 4
NASTANAK UNIVERZALNE DEKLARACIJE:

Ameriki predstavnik u Komisiji za ljudska prava predloio je da lan 1. glasi:
Svi su ljudi stvoreni jednaki, kako to stoji u amerikoj Deklaraciji o nezavisnosti iz 1776. godine.
Predstavnica Indije bila je protiv formulacijesvi ljudi, ukazujui na to da termin ne ukljuuje ene i da bi bukvalno tumaenje rijei moglo omoguiti diskriminaciju ena u drutvu.
Predstavniku Sovjetskog Saveza nije se sviala rije stvoreni, jer je asocirala
na Boije stvaranje. Sovjetski Savez trebalo je da bude nereligiozno drutvo, pa
je tako neto bilo nemogue potpisati! Nakon dugotrajne debate, dolo je do konane formulacije koja je ukljuila potrebe predstavnika razliitih zajednica:
Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.
istakli potrebu da se oformi internacionalna zatita ljudskih prava. Zatita se

morala osloniti na jednu meudravnu organizaciju koja bi mogla zaustaviti
nasilje i kontrolisati da drave usvajaju zakone koji su u skladu sa ljudskim
pravima. Pakt UN-a iz 1945. godine kae, zbog toga, da e Ujedinjene nacije
raditi za mir i saradnju meu dravama i da e unapreivati ljudska prava.
Ali Pakt nije nita poblie rekao o sadraju ljudskih prava. Zbog toga je bila
ljudska prava
55
osnovana posebna komisija koja je dobila zadatak da ih detaljnije defi nie.

Komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava je imala 18 lanova, iz razliitih
zemalja, dijelova svijeta. Oni su bili pripadnici razliitih religija i pogleda na
ivot8. Nakon vie od dvije godine pregovora i kompromisa, rad ove komisije
rezultirao je donoenjem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, 10. decembra 1948. godine, koju su mnogi smatrali najvanijim dokumentom koji
su Ujedinjene nacije ikada izradile. Od 56 drava koje su tada bile lanovi, 48
je glasalo za njeno usvajanje, dok se 8 uzdralo. Niko nije glasao protiv.
Deklaracija sadri 30 lanova koji defi niu prava pojedinaca. Pojavom deklaracije, ljudska prava su postala dio meunarodnog prava i globalni koncept.
Prvi put su izraena meunarodna pravila koja su opisala na koji bi nain
pojedine drave trebalo da se odnose prema svojim stanovnicima. Na taj nain se desilo mijeanje u suverenitet drave. Druge drave ili meunarodna
zajednica vie nisu bili nepozvani kada je bilo rije o tome kako dravne vlasti
postupaju sa svojim vlastitim narodom.
U knjizi History of Human Rights (Historija ljudskih prava) (2004.) Micheline
R. Ishay pokazuje da je svaka dobijena bitka koja je vodila historijskom napretku na polju ljudskih prava, bila praena ozbiljnim porazima. Primjer koji ovo
dobro ilustruje je princip univerzalnosti, za koji su se bili izborili francuski revolucionari, ali koji je uguila nacionalistika protivreakcija. Njena poenta je,
meutim, da reakcionarne snage ne uspijevaju da unite ono to je postignuto
u prolosti. Naprotiv, pokazuje se da historija titi dobitak ljudskih prava, jer se
svaka nova generacija nadograuje na nadu i na to to su prethodnici postigli,
dok se ona sama bori dalje da popravi svoje egzistencijalne uslove i da se oslobodi autoritarnih nosioca vlasti.
Nae savremeno razumijevanje ljudskih prava i nain na koji se ona izraavaju
u Univerzalnoj deklaraciji, moemo slobodno tvrditi, predstavlja sintezu nekih
od najboljih elemenata procesa promjena koji su se kontinuirano deavali tokom historije.
Koja prava?
Dva prva lana Univerzalne deklaracije odnose se na sutinske vrijednosti ljudskih prava: ljudsko dostojanstvo i jednakost. Prvi lan navodi: Sva ljudska bia
raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima (). lan dva produbljuje misao o jednakosti na taj nain to podvlai da svi imaju ista prava: Svakome
8
56
UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization), (Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu) je, da bi doprinio
pronalaenju zajednikog jezika i najmanjeg zajednikog nazivnika etike osnove,
dobio zadatak da obuhvati miljenja svih velikih civilizacija i religija o tome ta se to
smatra zajednikim dobrom i ta bi trebalo obuhvatiti ovakvom univerzalnom deklaracijom. Komisija se na ovaj nain suprotstavila uvrijeenom miljenju da su prava
samo produkt Zapada iz vremena prosvjetiteljstva, iako se mora rei da su vizionari
tog doba bili vaan izvor za rad Komisije.
poglavlje 4
pripadaju sva prava i slobode proglaene u ovoj deklaraciji, bez ikakvih razlika u
pogledu rase, boje, spola, jezika, vjeroispovijesti, politikog ili drugog miljenja,
nacionalnog ili drutvenog porijekla, imovine, roenja ili drugih okolnosti ().
Ovo se esto pominje kao princip nediskriminacije u ljudskim pravima. lanovi 3. do 30. poblie definiu o kojim se ovdje pravima radi.
Ljudska se prava esto dijele u dvije kategorije: Politika i civilna prava i socijalna, ekonomska i kulturalna prava. Prva se kategorija esto naziva pravima
sloboda, slobodama koje su bile definisane tokom vremena prosvjetiteljstva.
Druga kategorija se esto oznaava kao socijalna prava, za koja se u velikom
stepenu borio meunarodni radniki pokret tokom industrijske revolucije u
19. i 20. vijeku.9
Civilna prava tite ivot, integritet, slobodu vjeroispovijesti, pravnu sigurnost,
privatni i porodini ivot, pravo govora, okupljanja, udruivanja i slobodnog
kretanja.
Politika prava tite pravo da se uestvuje u upravljanju svojom zemljom, to se
postie kroz pravo glasa i pravom da se uestvuje na izborima.
Ekonomska prava tite pravo na rad, na stvaranje strukovnih udruenja i na
uestvovanje u njihovom radu, na trajk i pravo da se ima zadovoljavajui ivotni standard.
Socijalna prava tite pravo individue da primaju nadoknadu za vrijeme nezaposlenosti, bolesti, invaliditeta i ostalih sluajeva nad kojim pojedinac nema mo.
Kulturalna prava tite pravo na obrazovanje i uestvovanje u kulturnom ivotu,
na to da se koriste dobrobiti nauke i ali autorska prava.
Dokumenti i obaveze drave

Iako je Univerzalna deklaracija predstavljala zavrnu taku jednog procesa, ona
je, takoe, bila i poetak, jer veliki je jaz izmeu rijei na papiru i svijeta stvarnosti. Snaga Univerzalne deklaracije bila je u tome da je do nje dolo multilateralno i da je predstavljala zajedniki ideal o tome na koji bi nain drave
trebalo da se ponaaju prema svojim graanima i da ih pomau. Kada je UN
usvojio Deklaraciju, zemlje su poslale jasne signale jedna drugima o tome da
je vano potovati ove obaveze. Tako je Univerzalna deklaracija postala jedan
vaan dokument. Kada bi drave krile njene obaveze, to bi istovremeno znailo
i gubljenje ugleda u meunarodnoj zajednici.
Ipak, kao meunarodni dokument, Univerzalna deklaracija je imala, kao i
druge deklaracije, samo moralnu i politiku snagu. Ona nije bila pravno
obavezujua.
Ove se kategorije nazivaju, takoe, i prvom i drugom generacijom prava, jer su slijedila jedne druge tokom vremena.
ljudska prava
57
Na ovim temeljima Komisija je nastavila da radi, a cilj je bio da se izrade konvencije o ljudskim pravima.10
Konvencija je dokument koji u sebi sadri pravne obaveze za drave koje ga
ratifikuju. Ratifikacijom drave izjavljuju (u posebnoj proceduri) da e se drati
obaveza iz konvencije. Drave se, takoe, obavezuju da e redovno izvjetavati
Ujedinjene nacije (najee svake druge ili etvrte godine) na koji se nain odvija realizacija.
Hladni rat i napetosti izmeu Istoka i Zapada, koji su zapoeli izmeu Sovjetskog Saveza i SAD, 50-ih i 60-ih godina 20. vijeka, uticali su na rad Ujedinjenih nacija i ograniili njihov uticaj na meunarodnu politiku. Rad Komisije
za ljudska prava postao je suvie teak i trebalo je da proe cijelih 18 godina
prije nego to je Generalna skuptina UN-a 1966. godine mogla usvojiti Konvenciju o civilnim i politikim pravima i Konvenciju o socijalnim, ekonomskim i kulturalnim pravima. Konvencije nisu bile obavezujue pravo prije
nego to ih je usvojio odreeni broj drava, pa je zbog toga prolo veoma mnogo vremena dok nisu stupile na snagu, to se desilo 1973. godine (nakon to ih
je ratifi kovalo 35 drava).
Ove konvencije, skupa sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima,
zovu se The International Bill of Rights i predstavljaju temelj obuhvatnog
meunarodnog sistema ljudskih prava, koji se u meuvremenu razvio. Do
danas je konvencije o ljudskim pravima iz 1966. godine ratifi kovalo vie od
150 drava.
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima ima moralnu i politiku
snagu. Kao njen dodatak postoje konvencije, koje su pravno obavezujue
za drave koje su ih potpisale.
Ujedinjene nacije su nakon 1948. godine izradile mnoge druge meunarodne
deklaracije i konvencije da bi unaprijedile neka naroita prava ili osigurale
prava posebnih grupa. Takoe su izraene regionalne konvencije o ljudskim
pravima za Evropu, Ameriku, Afriku i djelimino za Srednji Istok. Za evropske zemlje je veoma vana Evropska konvencija o ljudskim pravima iz 1950.
godine. Ona omoguava da se jedan Norveanin, Rus, Bosanac ili drugi Evropljanin nalaze pod istom jurisdikcijom. Ono to je zajedniko ovim regionalnim konvencijama jeste da one prate smjernice iz Univerzalne deklaracije i
esto upuuju na nju.
10
58
Univerzalna deklaracija je nakon izvjesnog vremena bila tako iroko prihvaena, da

se njen karakter neobavezujueg dokumenta promijenio. Danas se na nju upuuje
kao na pravno obavezujui dokument, koji se temelji na meunarodnom obiajnom pravu.
poglavlje 4
Ukupno postoji vie od 100 dokumenata UN-a o ljudskim pravima. Neki od

najvanijih su:
Konvencija o spreavanju i ukidanju zloina genocida (1948),
Konvencija o statusu izbjeglica, sa dodatkom (1951).
Internacionalna konvencija o ukidanju svih formi rasne diskriminacije
(1965),
Internacionalna konvencija o civilnim i politikim pravima (1966),
Internacionalna konvencija o ekonomiskim, socijalnim i kulturalnim
pravima (1966),
Konvencija o ukidanju svih formi diskriminacije ena (Konvencija o
enama) (1979),
Konvencija protiv torture i ostalih stranih, neljudskih ili poniavajuih
radnji ili kazni (1984) i
Konvencija o pravima djece (Konvencija o djeci) (1989).
Zatita ljudskih prava

Razvoj i realizacija ljudskih prava odvijaju se u tri faze. Prva faza se odnosi
na izradu meunarodnih dokumenta koji deniu obaveze drava na polju
ljudskih prava.
Nakon toga, drave moraju ratikovati dokumente i na taj nain prihvatiti
obaveze. Kao trei korak drave moraju primijeniti obaveze, tako da ljudska
prava budu realizovana za svakog pojedinca na njihovoj teritoriji. Da bi meunarodne konvencije imale to veu snagu i legitimitet, bitno je da ih ratifi kuje
to je mogue vie drava. UN i ostale meunarodne organizacije tako imaju
vanu funkciju defi nisanja, dok drave imaju odgovornost primjenjivanja. Pojedinci imaju prava, dok drave imaju obaveze.
Nacionalna zatita
Dravne vlasti
Nain na koji jedna drava moe realizovati ljudska prava, a koji je najvie obavezujui, jeste da ih osigura kroz svoje zakonodavstvo. Mnoge drave ve u startu imaju zakonodavstvo koje dobro titi ljudska prava. Za njih je ratifikovanje
meunarodnih konvencija jednostavan proces. Druge e, meutim, morati da
obave vee pripreme da bi stvorile kompatibilnost izmeu nacionalnog zakonodavstva i konvencija. Prije nego to neka drava usvoji konvenciju, normalno je
da se ispita koje ona obaveze sa sobom nosi i na koji nain se one mogu ispuniti.
esto se deava da drava mora da promijeni svoje nacionalno zakonodavstvo,
tako da ono odgovara internacionalnim konvencijama.
U veini zemalja konvencije postaju dio vlastitog zakonodavstva, tako da
stanovnici mogu uputiti direktno na njih u sudskim procesima. Nije obavezno
da zemlja provede sve mjere da bi ispunila konvenciju prije ratifikacije, ali se
ljudska prava
59
oekuje da ona uskladi obaveze sa faktikim stanjem u toku razumnog vremenskog roka. Duina tog vremena ovisi i o tome o kojim se pravima radi. Oekuje
se da se, na primjer, Konvencija o civilnim i politikim pravima ispuni odmah
nakon ratifikacije, ali ne i Konvencija o ekonomskim, socijalnim i kulturalnim
pravima. To se deava zbog toga to treba vie resursa i vremena da bi se sagradile kole i unaprijedio zdravstveni sistem u nekoj zemlji, nego, na primjer,
da se uvede sloboda religije11. esto se deava da zemlje pokuu rezervisanost
u odnosu na dijelove obaveza iz konvencije. Razlog ovakvom pristupu je to se
smatra da je bolje da to vie drava obea da e ispuniti neka od ljudskih prava,
ak i ako ne ispune sva.
Kao to smo ve objasnili, pojedinci imaju ljudska prava, dok drave imaju obaveze. Prema ovome, samo dravne vlasti mogu se smatrati odgovornim za krenje ljudskih prava. Moemo ovo ilustrovati jednim primjerom. Ukoliko neko
dobije batine na ulici od grupe mladih ljudi, to se u osnovi nee smatrati krenjem ljudskih prava. Drava se ne moe smatrati odgovornom za sve ono to su
meuljudske relacije. Ako neko, meutim, dobije batine od zvaninog dravnog slubenika, na primjer policajca, ovaj napad se definie kao krenje ljudskih
prava. Poenta je u tome da je napada predstavnik vlasti. U mnogim zemljama
se deavaju gruba krenja ljudskih prava, tako to dravni slubenici zloupotrebljavaju svoju vlast, prilikom, na primjer, hapenja ili zatvaranja.
Navedeni primjer se moe, meutim, uiniti jo sloenijim. Drava, u stvari,
nema samo odgovornost za to da sama potuje ljudska prava, to e rei da ih ne
kri, nego ima i odgovornost da ih titi i unapreuje. U naem primjeru to znai da se odgovornost vlasti osigurava uspostavom efektivnog pravnog sistema,
koji, nakon prijave, moe istraiti sluaj i eventualno krivino goniti poinioce.
Istraga i kanjavanje su vani signali za spreavanje novih nasilja. Vlasti bi, takoe, trebalo da se pobrinu da na ulicama bude dovoljno policijskih patrola, tako
da se boravak na otvorenom prostoru doivljava sigurnim. Moe se govoriti i o
drugim aktuelnim sredstvima za postizanje istog cilja: vie resursa za policiju i
pravni aparat, razliite preventivne mjere koje e sprijeiti rast kriminala meu
omladinom i rad na stvaranju pravilnih stavova o ovom meu stanovnitvom.
Ukoliko se ustanovi da se desio napad u kome su povrijeena ljudska prava,
drava bi trebalo da se potrudi da rtve dobiju nadoknadu.12
Odgovornost drave je da potuje, titi i ispunjava ljudska prava.
11
12
60
Na osnovu ovoga govori se o apsolutnim i relativnim pravima.

Djeca bez roditelja iz djeijih domova, ratni pomorci, Tatari i Laponci, grupe su koje
su dobile nadoknadu od norveke drave zbog toga to su se vlasti prema njima loe
ponaale i to su bili izloeni krenju ljudskih prava.
poglavlje 4
Drava ima odgovornost da uvodi mjere koje e omoguiti ostvarivanje ljudskih prvva. Slika pokazuje ostavljeno dijete na ulici
u Albaniji. Foto: Sylo Taraku.
Ukoliko pojedinac misli da su njegova ljudska prava prekrena, on moe da prijavi sluaj i vodi proces pred sudom. Ukoliko izgubi sluaj na najvioj instanci
u nacionalnom zakonodavstvu, omogueno mu je aliti se na dravu organima
Ujedinjenih nacija ili meunarodnom sudu, kao to je, na primjer, Evropski sud
za ljudska prava. to je odgovornost drave za nasilje direktnija, to e rei kada
su predstavnici vlasti ili dravnih organa jasno prekrili svoje obaveze, to e
lake biti voditi ovakve procese i pobijediti u njima.
Tee je, meutim, dokazati da su dravne vlasti odgovorne za nasilje u sluaju
kada one nisu ispunile svoje preventivne obaveze. Zbog toga je rijetkost da se
ovakvi sluajevi vode pred sudom. Teko je u sudskom procesu dokazati da su
vlasti indirektno stvorile kriminalitet meu omladinom tako to su vodile pasivnu politiku na polju rada sa omladinom. Gledajui dugorono, pozitivne preventivne mjere neprocjenjive su kada je rije o unapreivanju ljudskih prava.
Veoma je vano da svi oni koji su nosioci zvanine vlasti i rade za dravu imaju znanje o ljudskim pravima. Policija, odgovorni za izbjeglice, slubenici za
socijalno staranje o djeci, zaposleni u zatvorima, psihijatrijskim ustanovama,
dravnim bolnicama i kolama moraju znati o kojim je pravima rije da bi ih
mogli ispunjavati. I stanovnitvo u najirem smislu te rijei mora imati znanje
ljudska prava
61
o njima. Zbog toga je vano da djeca i omladina o njima ue u kolama. Vlasti

mogu oformiti i druga sredstva u svom radu na ovom polju. Ombudsmani za
djecu, za ravnopravnost i protiv diskriminacije, centar za ljudska prava, kontrola za podatke koji se unose u zajedniku kompjutersku bazu i nazavisni istrani
organ za policiju, samo su neki od primjera institucija koje se osnivaju da bi se
poboljala zatita ljudskih prava.
U naem svijetu globalizacije takoe je vano da drave preuzmu meunarodnu odgovornost. Dravne vlasti moraju kritikovati druge drave kada one kre
ljudska prava. Takoe je vano ne saraivati sa zemljama koje grubo kre ljudska prava i na taj nain signalizirati da je nasilje neprihvatljivo. Mnoge zemlje
su aktivne u meunarodnom radu na optem poboljanju ljudskih prava. One
igraju vanu ulogu u Ujedinjenim nacijama i drugim meunarodnim organizacijama i vre pritisak da se ojaa internacionalna zatita ljudskih prava. Kroz
svoju vanjsku politiku i politiku pomoi, one takoe mogu postaviti konkretne
zahtjeve zemljama sa kojim sarauju. Danas je uobiajeno da razvijene zemlje
koje ekonomski pomau nerazvijene, postavljaju uslov da zemlje primaoci pomoi rade na popravljanju stanja ljudskih prava. Slube inostranih poslova razvile su takozvane bilateralne dijaloge ljudskih prava sa zemljama u kojim je
situacija problematina. Kroz ove dijaloge one se susreu sa izazovnim situacijama i grade kontakte da bi uticale na popravljanje stanja.
Civilno drutvo
Civilno drutvo izraz je koji se esto koristi kada govorimo o demokratiji i
ljudskim pravima. On oznaava one aktere u drutvu koji ne pripadaju zvaninoj
sferi ili postojeem aparatu vlasti. Neki od najvanijih uesnika civilnog drutva
su nevladine organizacije (NGO)13, koje se, takoe, nazivaju nezavisne, jer one
imaju tu slobodu da misle i kau ono to ele, bez da uzimaju u obzir zvanini
stav drave.
Mnoge nevladine organizacije osnovali su angaovani ljudi, koji su eljeli da
rade na unapreivanju ljudskih prava. Ove organizacije obino predstavljaju nezatiene i ranjive grupe, kao to su ene, djeca, izbjeglice, osobe sa specijalnim
potrebama (funkcionalnim ogranienjima), zatvorenici, prostitutke. Njihov cilj je
da utiu i vre pritisak na vlasti da poprave situaciju u kojoj se ove grupe nalaze.
One obino imaju iroku podrku u drutvu i veoma su kompetentne na polju
svog strunog rada. Vlasti u demokratskim zemljama su zbog toga u velikoj
mjeri otvorene za prijedloge ovih grupa i uzimaju za ozbiljno rezultate njihovog
rada. One esto dobivaju i moralnu i finansijsku podrku od drave, sa kojom
su u tijesnom dijalogu.14
13
14
62
Dolazi iz engleskog Non Govermental Organisation

Organizacije bi trebalo da budu obazrive kada je u pitanju saradnja sa dravom ona
ne bi smjela razviti suvie tijesne odnose sanjom, jer u tom sluaju mogu biti izloene
kritici da su izgubile svoju samostalnost.
poglavlje 4
Organizacije imaju razliite ciljeve i koriste se razliitim metodama djelovanja.

Pored savjetodavne funkcije i konkretne pomoi pojedincima, one mogu nadgledati situaciju u vezi sa ljudskim pravima i davati preporuke vlastima. One
mogu, takoe, iriti informacije u medijima o pojedinanim sluajevima i problemima, tako da se pritisak na dravu jo vie pojaa. Mnoge od njih rade vaan posao na irenju informacija. Cijeli niz organizacija daje finansijsku i strunu podrku radu na unapreivanju ljudskih prava u drugim zemljama.
Primjeri nedravnih organizacija su organizacija za traioce azila, Zajednika
organizacija za ljude sa funkcionalnim ogranienjima, Spasimo djecu, Helsinki komitet Amnesty International, ASTRA. Mnoge od njih imaju odgovarajue
organizacije u drugim zemljama i pripadaju velikim meunarodnim mreama.
Amnesty je najvea meunarodna organizacija za zatitu ljudskih prava i ima
vie od dva miliona lanova.
U zemljama u kojim se grubo kre ljudska prava vlasti mogu doivljavati nevladine organizacije kao optereenje i prijetnju, zato to ih one kritikuju. U mnogim zemljama se njihovi aktivisti proganjaju ili ubijaju. U takvim je sluajevima
vano da organizacije iz inostranstva pokau solidarnost, izraze nezadovoljstvo
i pomognu na druge naine.
Mediji
Slobodni i nezavisni mediji meu najvanijim su institucijama u demokratskim drutvima i zbog toga su, takoe, neprocjenjivi akteri u radu
na ljudskim pravima. Oni vode rauna o vanim zadacima kao to su
informacije, debate i kritika drutva i otkrivaju negativne pojave i obavjetavaju o njima. esto upravo putem televizije, radija i novina pojedinci i
organizacije bivaju obavijeteni o krenju ljudskih prava. U slobodnom i
demokratskom drutvu mediji treba da budu psi uvari koji obavjetavaju kada drava zloupotrijebi vlast. Kada mediji usmjere svjetlo na nasilje i ostale negativne pojave, stvara se pritisak na vlasti da stvore pozitivne
promjene.
U mnogim zemljama opasno je biti novinar i pisati ili iznijeti svoje miljenje o krenju ljudskih prava. Autoritarni nosioci vlasti ne vole negativne fokuse i esto ovo pokuavaju da izbjegnu na nezakonit nain. Svake
godine mnogo novinara biva ubijeno, a mnogi su u zatvorima zato to su
kritikovali politiku vlasti.
U 2005. godini 69 novinara i petoro zaposlenih u medijima je ubijeno. Vie od 1.300 njih bilo je napadnuto ili im je bilo prijeeno.
ljudska prava
63
Privreda
Privreda ima iroki uticaj u drutvu i, takoe, moe doprinijeti unapreivanju ljudskih prava na razne naine. Kao prvo, svojim zaposlenim mora pruiti
dobru zatitu kada je rije o zdravlju, okolini i sigurnosti, mora dozvoliti strukovne sindikate, kao i osigurati zaposlenima uticaj na odnose koji se njih tiu.
Firme i preduzea moraju saraivati sa vlastima i voditi posao tako da on bude
u skladu sa ljudskim pravima.
Danas mnoge firme i preduzea rade u cijelom nizu zemalja. Takozvane multinacionalne firme (MNS) internacionalizuju proizvodni lanac, tako da organizuju proizvodnju u zemljama sa jeftinom radnom snagom, a proizvode prodaju
tamo gdje su oni najskuplji. Mnoge od njih operiu sa velikim vrijednostima
novca i imaju ogroman uticaj. Od 100 najjaih ekonomskih jedinica u svijetu,
51 su MNS, dok su 49 drave15. Dok je veina drava podreena demokratskoj
kontroli, to nije sluaj sa firmama16. esto je njihova najvea motivacija da zarade to je mogue vie novca, i, naalost, postoji mnogo primjera da ovo ide na
raun ljudskih prava. Posljednjih su godina UN i ostali poeli da se bave ovom
vrstom problema. Global Compact, svjetska mrea preduzea koja ele da rade
na polju etike preduzea i ljudskih prava, osnovana je 1999. godine, na inicijativu UN-a. Cilj im je poveati svijest o tome kolika je odgovornost privrednih
poslenika kada je rije o unapreivanju ljudskih prava.
Firme koje se osnivaju u zemljama u kojim postoji obimno krenje ljudskih
prava, trebalo bi da ovoga budu svjesne i da trae da igraju aktivnu ulogu u
popravljanju situacije. One mogu izraziti zahtjeve vlastima drave domaina
prije ulaganja investicija, i ne prihvatiti korupciju. Ukoliko primijete nasilje,
mogu traiti putanje na slobodu konkretnih politikih zatvorenika, insistirati na tome da strukovni sindikati treba da budu dozvoljeni i izraziti stav da
je tortura neprihvatljiva. Trebalo bi da se podrazumijeva da ove firme i same
potuju ljudska prava. Koritenje djece za rad se ne moe prihvatiti. Djelatnost
se mora bazirati na strunim pravima za zaposlene, kao i na slobodi govora i
organizovanja.
Mnogi misle da bi firme trebalo da se dre podalje od zemalja u kojim se deavaju masivna krenja ljuskih prava, da ne bi na taj nain vlastima u tim zemljama davale legitimitet. Drugi smatraju da se privreda u njima moe osnivati, ali
uz kritiki stav.
Oni tvrde da privredni djelatnici, kroz svoje kontakte, mogu uticati i u pojedinim situacijama zaustaviti torturu i spasiti ivot, u situacijama u kojim su
drugi akteri nemoni.
15
Steger , Manfred B: Globalization A very short introduction, New York, Oxford University Press Inc., 2003, str. 48.
16
Izuzetak su preduzea sa vie od 50 posto dravnog vlasnitva.
64
poglavlje 4
Pojedinci
Iako su ljudska prava prije svega odgovornost drave, ipak i mi, kao pojedinci,
utiemo na njihov razvoj i primjenu. Svi ljudi mogu neto uiniti. Mada mi sve
vrijeme podvlaimo da je odgovornost drave najvea, treba podsjetiti da se
drave sastoje od pojedinaca koji skupa ine jednu veu cjelinu. A kao individue, mi uvijek imamo mogunost da utiemo na druge. Pojedinci su bili ti koji
su prvi poeli da fi lozofiraju o ljudskim pravima i koji su formulisali svoje misli
u govore, zapise i knjige. Pojedinci su bili ti koji su tokom vie stotina godina
apelovali, protestovali, inspirisali i na kraju zahtijevali od drava da ljudska
prava uoblie u zakon.
Mnogo je toga to mi, pojedinci, moemo uraditi da bismo unaprijedili ljudska
prava. Moemo se angaovati i diskutovati o pitanjima ljudskih prava sa svojim
najbliima, na radnom mjestu ili u koli. Moemo pisati pisma urednitvu, pozvati lokalne novine, organizovati akcije sakupljanja pomoi, demonstracije ili
kampanje. Imamo li vie slobodnog vremena, moemo se prijaviti u neku organizaciju i raditi kao dobrovoljci. I kao birai mi imamo veliku odgovornost.
Trebali bismo da glasamo za politiare koji su obuzeti problemom ljudskih
prava, i u svojoj zemlji i na meunarodnom planu. Dalje je vano da imamo
razvijenu svijest kao potroai. Misli globalno, djeluj lokalno, izreka je koja se
moe imati na umu. Ne kupuj odjeu onih marki za koje zna da koriste djecu
kao radnu snagu u inostranstvu. Bojkotuj proizvode uvezene iz zemalja koje
sistematski kre ljudska prava. Kao ljudi mi smo ovisni od drugih, a djelimino
drimo ivot drugih ljudi u svojim rukama. Ovo nam daje snagu i istovremeno
zahtijeva odgovornost. Mi imamo mo da drugima uinimo ivot tekim, pa
zbog toga i odgovornost da to ne uinimo. Imamo slobodu vlastitih izbora, ali
i obavezu da za njih preuzmemo odgovornost. Pored toga to emo koristiti
svoju slobodu da zahtijevamo vlastita prava, moramo koristiti i odgovornost
da bismo potivali tua. A ukoliko budemo svjedoci nasilja, diskriminacije ili
krenja ljudskih prava, moramo reagovati.
Nikad ne sumnjaj u to da male grupe misleih, posveenih ljudi mogu
promijeniti svijet. U stvari, one su jedine koje su ikada neto promijenile.
Margaret Mead
Internacionalna zatita
Vidjeli smo da pojedinane drave provode najznaajniji rad na polju ljudskih
prava. Norveki ekspert narodnog prava Torkel Opsahl ovako je to izrazio:
Prva obaveza koju zahtijeva konvencija jeste njeno provoenje na nacionalnom
planu, to je alfa i omega za ljudska prava. Internacionalna mainerija je u sutini od podreenog znaaja.
ljudska prava
65
I pored toga, u meunarodnoj zajednici postoji niz mehanizama koji stimuliu

i utiu ak u pojedinim sluajevima pokuavaju da prisile drave da potuju
ljudska prava. Jer, meunarodna zajednica ima zakonsko pravo da kritikuje i
eventualno reaguje i na druge naine ukoliko drave izigraju svoju obavezu da
ih potuju i osiguraju. Na svjetskoj konferenciji o ljudskim pravima u Beu 1993.
godine, na kojoj su od tadanjih 200 bili predstavnici 171 drave, jo jedanput je
bilo podvueno: Ljudska prava su legitimno meunarodno polje djelovanja.
Nadalje emo poblie objasniti koji su to mehanizmi koje meunarodna zajednica moe koristiti da bi privoljela drave da unaprijede ljudska prava. Prvo
emo se pozabaviti Ujedinjenim nacijama, koje su najvaniji globalni sistem.
Zatim emo, makar djelimino, objasniti ta su to regionalni sistemi i nevladine
organizacije, prije nego to na samom kraju pomenemo meunarodne krivine
sudove i pitanje humanitarnih intervencija.
Sistem Ujedinjenih nacija

UN koristi cijeli niz sredstava da bi postigao da drave potuju i unapreuju
ljudska prava. Sistem je rastao postepeno, nakon to su razliite konvencije stupale na snagu. Pojavila se i potreba za nadgledanjem, novim sredstvima djelovanja, te instutucijama koje su potom morale biti oformljene. Ovo je komplikovan sistem, u kome se koriste pravna, politika i druga sredstva. Kratko emo
pomenuti najvanije od ovih mehanizama.
Pravna sredstva
Kao to smo vidjeli, ratifikovanjem konvencija o ljudskim pravima drave se
obavezuju da alju raporte UN-u o tome kako se ove konvencije provode na
nacionalnom planu. Raporti se obrauju u takozvanim organima konvencija,
po pravilu zvanim Komitet protiv torture, Komitet za prava djece i tako dalje17.
Komiteti se sastoje od nezavisnih eksperata koji analiziraju raporte, komentariu ono to funkcionie dobro ili ono to je negativno i to moe biti bolje. Ovo
se sve odnosi samo na drave koje su ratifikovale konvenciju ili joj pristupile.
Mnoge su konvenicje omoguile, takoe, da dobrovoljne organizacije u zemlji
mogu poslati takozvane raporte iz sjene, u kojim one daju svoj pogled na situaciju. Organizacije, takoe, mogu biti prisutne u UN-u kada se raporti obrauju,
i tako izraziti vlastito miljenje. Ovo UN-u prua nijanisiraniju sliku situacije,
koja je tako vjerovatno kompletnija.
Komiteti pokuavaju da izbjegnu konfrontacije sa dravama i daju prednost
konstruktivnom dijalogu, dok politika sredstva UN-a, kako emo kasnije vidjeti, lake ulaze u kritike dijaloge. Konstruktivni dijalog je vaan dio
pozitivnog rada na ljudskim pravima, kojim se bavi UN, ali postoji tendencija
17
66
Nemaju sve konvencije svoje organe. U tom sluaju mogu biti drugi mehanizmi koji
se staraju o nadgledanju i praenju drava. U svakom sluaju, oekuje se da drave
sarauju i alju raporte UN-u kada ratifi kuju konvencije.
poglavlje 4
da se umjesto na njega, suvie fokusira na meunarodni medijski talas, koji se

esto bavi samo problemima. Zbog toga je vrijedno naglasiti ovaj konkretni rad,
koji ukazuje na to da mnogi rade na izvjetavanju iz razliitih zemalja, i to sve
vrijeme, kao i da mnogi u UN-u rade na analiziranju situcije ljudskih prava u
pojedinim zemljama.
Postoji, takoe, mogunost da pojedinci ili grupe, koji smatraju da su bili
izloeni krenju ljudskih prava, mogu poslati albu protiv drave. Komitet,
ili neki drugi relevantni organ UN-a, razmatra albu, i oekuje se da drave
potuju njegovu odluku18. Jedan primjer za to kako ovaj funkcionie mehanizam moe biti jedna alba koju su protiv Norveke uputila etiri para roditelja
u vezi sa kolskim predmetom Kranstvo, religije i pogledi na ivot. Komitet
za ljudska prava UN-a razmatrao je ovu albu i 2004. godine i donio zakljuak
da je nain na koji je ovaj predmet oformljen u suprotnosti sa Konvencijom o
civilnim i politikim pravima, lan 18 (4). Oekuje se da Norveka uzme na
znanje odluku ovog organa i promijeni sadraj predmeta, tako da on vie ne kri
ovu meunarodnu konvenciju.
Politiki pritisak
Danas u svijetu postoje veliki problemi ljudskih prava. Oni su esto posljedica toga da ih neke drave svjesno kre i da one ne ele da promijene
svoju politiku. To mogu biti autoritarni reimi i vlasti koje diskriminiu
odreene grupe ljudi, vode agresivne ratove, vre torturu, nasilno odvode, ubijaju ili vre druge radnje u suprotnosti sa ljudskim pravima. Sve
ovo predstavlja teke izazove za UN. Mnoge od drava koje vre nasilje
nisu ratifikovale konvencije, a ak i ako su to uradile, ne uzimaju njihovo
praenje za ozbiljno19. U takvim sluajevima UN pokuava da izvri politiki pritisak na te drave da promijene svoju praksu. Najvaniji organi
UN-a za pomenutu svrhu su Generalna skuptina, Savjet sigurnosti i novoosnovani Savjet za ljudska prava.
Zajedniko za sva ova tri organa je da usvajaju rezolucije. Rezolucije su izjave u
ime svjetske zajednice, koje sadre informacije o aktuelnoj situaciji, kao i preporuke o tome na koji nain bi dotina drava, kao i druge drave i akteri, trebalo
da tretira situaciju. Rezolucije, tako, ne alju signale samo onima koji vre nasilje, nego i svjetskoj zajednici. Namjera je da se problem osvijetli i da se oformi
meunarodni pritisak za promjenu nabolje.
Generalna skuptina UN-a

Generalna skuptina je najvii upravni organ UN-a. Sve zemlje koje su lanovi
predstavljene su jednim glasom. lan 10. Pakta UN-a omoguava Generalnoj
skuptini da diskutuje o svim pitanjima i sluajevima koji su pod mandatom ove
organizacije i da daje preporuke lanicama. Ona moe pokrenuti i ispitivanja,
18
19
Ovo razmatranje esto se oznaava kao kvazipravna procedura.

Mnogi nisu uopte zainteresovani da alju raporte organima konvencija.
ljudska prava
67
usvojiti preporuke radi unapreenja ljudskih prava i usvojiti nova ljudska prava.
Rezolucije koje donosi Generalna skuptina nisu pravno obavezujue za drave.
Ali djejstvo razolucija je snano, naroito u sluajevima u kojim se odreeni
tekst usvoji jednoglasno, ili konsenzusom ili bez da neko aktivno glasa protiv.
Savjet sigurnosti UN-a

Savjet sigurnosti sastoji se od pet stalnih drava lanica i deset lanica koje se
biraju na period od dvije godine. Stalni lanovi su Francuska, Kina, Rusija, Velika Britanija i SAD20. Pakt UN-a dao je Savjetu sigurnosti glavnu odgovornost za
odravanje mira i sigurnosti. Savjet moe, tako, da diskutuje o bilo kojoj nesaglasnosti koja bi mogla dovesti do internacionalnog konflikta. esto su upravo
situacije u kojim se ljudska prava kre dugo vremena te koje vode do meunarodnih konflikata.
Savjet sigurnosti esto donosi rezolucije koje imaju uticaja na ljudska prava, posebno u vezi sa inicijativama za stvaranje i ouvanje mira. Primjeri su skoranje
operacije UN-a u Sudanu i Libanu. Pored toga to osiguravaju da se mirovni
dogovori potuju, ovakve operacije takoe mogu se koristiti i za nadgledanje
ljudskih prava, nakon ega slijedi raport o njihovom eventualnom krenju.
Savjet sigurnosti moe, takoe, donijeti odluku o formiranju kaznenih sudova
za zemlje i podruja koja su zahvaena ratom ili konfliktom ili su to bila u nedavnoj prolosti, ali gdje dravni akteri nisu u stanju da samostalno provedu
pravno razraunavanje. Savjet sigurnosti donio je odluku o osnivanju sudova
za bivu Jugoslaviju i za Ruandu21. Kazneni sudovi ne doprinose uvijek tome
da se popravi postojea situacija nasilja, ali su ipak vano sredstvo djelovanja.
Dugorono gledano, oni imaju preventivnu funkciju, a vani su i u mirovnim
procesima, jer sude i kanjavaju napadae.
Savjet UN-a za ljudska prava

Dok su za Generalnu skuptinu i Savjet sigurnosti ljudska prava samo jedno od
poruja djelovanja, ona su glavni zadatak Savjeta za ljudska prava.
Savjet je osnovan 2006. godine, kao nadomjestak za Komisiju UN-a za ljudska
prava (koja je u svoje vrijeme donijela Univerzalnu deklaraciju). On se sastoji od
47 mjesta, koja su podijeljena meu dravama iz svih dijelova svijeta. Savjet se
sastaje tri puta godinje, ali postoji mogunost da se sastane i van redovnih sesija
ukoliko nastane krizna situacija. Na taj nain on moe biti vaan akter u krizma
koje su u zaetku, i svjetska zajednica moe pomoi mjerama koje e sprijeiti da
se situacija odvija u negativnom pravcu.
Savjet za ljudska prava treba da osnuje sistem za univerzalnu periodinu ocjenu ovih prava u svim dravama svijeta. Situacija ljudskih prava ispitivae se u
20
Stalni lanovi imaju pravo veta, to znai da je svako od njih u mogunosti da zaustavi neku rezoluciju.
21
Ovo su sudovi koji treba da rade samo u odnosu na konkretnu konfliktnu situaciju i
samo u jednom ogranienom periodu. Zbog toga se esto zovu ad hoc sudovi.
68
poglavlje 4
pojedinim zemljama za vrijeme dok su one lanice Savjeta. Ako ovo postane
efektivni sistem, Savjet e moi da otkrije probleme i uini da drave poboljaju
svoju politiku.
Savjet moe staviti na snagu takozvane specijalne procedure da bi dobio informacije o problemima na polju ljudskih prava, bilo da je rije o pojedinim zemljama ili temama. Trenutno postoji 40 ovakvih procedura, od kojih su najvaniji specijalni izvjetai (pojedinci) ili radne grupe (vie nezavisnih eksperata).
Neke grupe i izvjetai obrauju situaciju na polju ljudskih prava u okviru nekog konkretnog geografskog podruja ili zemlje. Do sada su bile osnovane grupe
za Junu Afriku, ile, Avganistan, bivu Jugoslaviju, Irak, Iran, Myanmar (Burmu), palestinska podruja, Ruandu, Sudan i Demokratsku Republiku Kongo.
Druge grupe ili izvjetai rade tematski, to e rei da oni istrauju krenja koja
se tiu velikog broja ljudi koji ive na graninom podruju izmeu vie zemalja.
Posljednjih deset godina, su, izmeu ostalog, bile ispitivane sljedee teme:
prostitucija djece,
kupovina djece i distribucija djeije pornografije,
interni prognanici,
pravo na hranu,
pravo na razvoj,
borci za ljudska prava,
pravo na krov nad glavom,
ljudska prava i osnovne slobode za starosjedioce,
sloboda izraavanja.
Specijalni izvjetai i radne grupe obavjetavaju Savjet za ljudska prava o tome
ta su otkrili. Savjet onda, dijelom na osnovu ovoga, usvaja rezolucije u kojim
se drave kritikuju za svoju politiku i u kojim se daju preporuke. Cilj je i ovdje
da se stvori meunarodni pritisak koji e uticati na to da drave promijene
politiku.
Ostala sredstva
Komisija UN-a za ljudska prava (sada Savjet) uvela je 90-ih godina prolog vijeka nove naine rada. Da bi se bolje zatitila ljudska prava, panja je usmjerena
na potrebu drava za savjetovanjem i za tehnikom pomoi. Neke drave mogu
imati potrebu za pomo eksperata u vezi sa ugradnjom ljudskih prava u nacionalno zakonodavstvo, dok druge moda ele kurseve iz ljudskih prava za sudije,
advokate, policiju i osoblje zaposleno u zatvorima.
Od 1982. godine Centar UN-a za ljudska prava u enevi bio je najvanija kancelarija Ujedinjenih nacija za bavljenje ovom temom. Generalna skuptina je 1993.
godine usvojila plan za jaanje ovog rada i imenovala vlastitog visokog komesara
za ljudska prava. Njegov zadatak je koordinacija djelatnosti UN-a na ovom polju i voenje centra u enevi. Visoki komesar moe, takoe, preuzeti inicijative
na svoju ruku, neovisno od rezolucija u Savjetu za ljudska prava.
ljudska prava
69
Visoki komesar je, izmeu ostalog, osnovao cijeli niz podrunih kancelarija,
koje nadziru situaciju ljudskih prava u izabranim zemljama, i koje nude savjetovanje i kurseve za predstavnike vlasti u njima. Ovakve kancelarije su, pored
ostalih, osnovane u bivoj Jugoslaviji, Junoj Africi, Kolumbiji i Kambodi.
Izazovi
Sistem ljudskih prava Ujedinjenih nacija bori se sa cijelim nizom problema. Suvie je malo resursa a broj ljudi zaposlenih u Centru u enevi premali u odnosu
na obimnost zadataka.
Drugi problem u UN-u je napetost izmeu politikog pragmatizma na jednoj,
i moralnih principa i ljudskih prava na drugoj strani. Ujedinjene nacije su organizacija koja u velikoj mjeri odslikava interese drava lanica. Tipine linije
podjele u meunarodnoj politici dolaze i ovdje do izraaja, i postoji tendencija
grupisanja meu dravama, prema interesima i politikim stajalitima. Jedna
od linija podjela koja obiljeava ovu organizaciju je ona izmeu zemalja u razvoju, sa jedne, i bogatih, sa druge strane. Deava se da zemlje u razvoju izraze
elju i volju da poprave situaciju ljudskih prava u svojim zemljama i da kritikuju bogate zemlje da ne pomau dovoljno. Bogate zemlje, sa svoje strane, tite
svoje interese i, kad se sve sabere i oduzme, nisu ba previe zainteresovane da
doprinesu razvoju drugih drava. Pregovori su obino obiljeeni interesima
pragmatine politike, pa se idealizam u ime zajednitva ne pokazuje uvijek u
punom svjetlu.
UN se sastoji od drava lanica i neke od njih imaju vie uticaja nego neke druge. Zbog toga se moe desiti da se organizacija, da bi zadrala dobar odnos sa
vlastima u nekoj zemlji, osjea prisiljenom da umanji kritiku nasilja te zemlje
lanice. Takvo pragmatino dranje, u kome je realna politika vanija od istih
ljudska prava, bilo je jedan od glavnih uzroka to je Komisija za ljudska prava zamijenjena novim Savjetom. Komisija je bila kritikovana da je bila isuvie
politizovana. Jedan od mnogih primjera za to je da ona nikada nije osnovala
vlastitu radnu grupu ili poslala izvjetae da ispitaju situaciju u Kini ili Tibetu,
iako su problemi tamo nesumnjivo veliki. Otpor Kine (koja je, takoe, stalni
lan Savjeta sigurnosti) bio je veoma veliki. UN je sa novim savjetom elio da
preusmjeri fokus rada sa pragmatinih politikih interesa na isto polje ljudskih
prava. Vrijeme e pokazati da li e organizacija u ovome uspjeti.
Regionalni sistemi
Postoje i regionalni sistemi za zatitu ljudskih prava. U Evropi postoji vie meudravnih organizacija koje rade sa ljudskim pravima. Da bi unaprijedile njihovu zatitu, drave Evropskog savjeta su 1950. godine usvojile Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Da bi se ova prava sprovela, osnovan je Evropski
sud za ljudska prava. To je bila velika institucionalna pobjeda, kada je rije o
ljudskim pravima. Pojedinci iz zemalja lanica Evropskog savjeta sada su mogli
podnijeti albu protiv svoje vlastite drave, ukoliko su smatrali da su im ljudska
70
poglavlje 4
prava prekrena. Uslov za to je bio da je sluaj ve bio razmatran na najvioj

nacionalnoj pravnoj instanci. Sud za ljudska prava nadlean je da donosi odluke
o ovim albama, i one imaju obavezujui karakter za drave lanice. Ukoliko
jedna zemlja dobije presudu koja nije u njenu korist ona mora da promijeni svoju
politiku nakon preporuka Suda.
Dok je Savjet Evrope pratio pravni trag da bi osigurao da drave oivotvore
ljudska prava, Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) pratila je
politiki trag.
Uz pomo diplomatije, pregovora i insitucionalne izgradnje, organizacija radi
na unapreenju demokratije i ljudskih prava. Za razliku od Savjeta Evrope i
Ujedinjenih nacija, OSCE donosi samo politike odluke, to e rei smjernice
koje nisu ugraene u zakonima. Kada je rije o Evropskoj uniji (EU), ona igra
vanu ulogu u razvoju pravne sigurnosti, demokratije i ljudskih prava. Postavljaju se, na primjer, strogi uslovi za zemlje koje ele da budu lanice Unije.
Van Evrope moemo, kao vane organizacije koje rade na ljudskim pravima,
pomenuti Organizaciju amerikih drava i Afriku uniju (ranije Organizaciju
afrikog jedinstva). Meuameriki sistem osnovala je Organizacija amerikih
drava, koja je, opet, bila osnovana 1948. godine. Kada je Amerika konvencija o
ljudskim pravima stupila na snagu 1978. godine, Amerika je dobila sistem albi
na krenje ljudskih prava koji podsjea na sistem Savjeta Evrope . Najvii organ
je Meuameriki sud za ljudska prava.
Organizacija afrikog jedinstva donijela je 1981. godine Afriku povelju o pravima ljudi i naroda. Ona je stupila na snagu 1986. Najvaniji organ, iji je
zadatak da osigura da se dokument provodi, je Afrika komisija za ljudska
prava. Organizacija afrikog jedinstva ukinuta je 2002. godine, a osnovana
Afrika unija. Ova organizacija ima svoj sud koji moe suditi u sluajevima
krenja ljudskih prava.
Meunarodni kazneni sud (ICC)

esto se deavalo da drave nisu potovale svoju odgovornost kada je rije o
gonjenju osoba koje su poinile gruba krenja ljudskih prava za vrijeme ratova
i konflikata. Ovo obino produava konflikte i dovodi do toga da su mirovni
napori i rad na pomirenju kasnije oteani.
Meunarodni kazneni sud osnovan je 1998. godine da bi mogao vriti istragu
i krivino goniti pojedince optuene za zloine protiv ovjeanstva, genocid
i ratne zloine. Sud, koji ima sjedite u Hagu u Holandiji, moe krivino goniti samo zloine koje je poinio graanin drave koja je ratifi kovala njegove
osnivake dokumente ili zloine poinjene na njenoj teritoriji. Ideja je da to
bude sud komplementaran nacionalnim sudovima glavna odgovornost za
kazneni progon i dalje je na dravama. Samo u sluajevima kada nacionalne
vlasti nisu voljne ili nisu u stanju da provedu temeljni pravni obraun, sluajevi prelaze u nadlenost meunarodnog suda.
ljudska prava
71
Nedravni akteri
Nedravni akteri ili nevladine organizacije igraju vanu ulogu u radu sa ljudskim pravima i na meunarodnoj areni. Meu najpoznatijima su Amnesty International, Article 19, Human Rights Watch i helsinki komiteti. Strukovna
udruenja, crkvene zajednice i organizacije za pomo takoe se esto bave pitanjima ljudskih prava.
Organizacije uestvuju u Ujedinjenim nacijama i u drugim meunarodnim organizacijama da bi uticale na internacionalni rad sa ljudskim pravima i da bi ga
inile efektnijim. One predstavljaju velike svjetske mree i igraju vane uloge
kada je rije o distribuciji informacija, preporukama i pritisku na dravne vlasti
da poboljaju zatitu ljudskih prava. Nevladine organizacije se esto ujedinjuju
u pojedinim sluajevima i na ovaj nain postaju vana sila, koja je alternativa
dravama. Ovo se esto naziva internacionalnim civilnim drutvom.
Humanitarne intervencije
U pojedinim sluajevima dravne vlasti mogu biti direktno odgovorne za obuhvatna krenja ljudskih prava ili za nesposobnost da ih zaustave. Ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini poetkom 90-ih godina prologa vijeka, genocid u
Ruandi 1994, kosovska kriza 1998 - 1999. i Sudan u novije vrijeme primjeri su
situacija u kojim je hiljade ljudi ubijeno i bilo u akutnoj opasnosti. Mnogi smatraju da u takvim situacijama meunarodna zajednica mora vojno intervenisati
da bi zaustavila nasilje.
Humanitarna intervencija opisuje situaciju u kojoj jedna ili vie drava vojno
interveniu u jednoj zemlji (ili vie njih) da bi zaustavila genocid ili druga
gruba krenja ljudskih prava.
Humanitarna intervencija je sredstvo djelovanja o kojem se mnogo diskutuje,
zato to ono kri vaan organizacioni princip meunarodne zajednice, naime,
dravni suverenitet. Pristalice ovih intervencija smatraju da meunarodna
zajednica ne moe pasivno posmatrati kada dravne vlasti napadaju civilno
stanovnitvo ili nemaju sposobnost da ga zatite, i da ona ima moralnu odgovornost i obavezu da se umijea. ta je onda poenta meunarodnih ljudskih
prava, ukoliko iza rijei ne stoji sila? Drugi, opet, smatraju da su humanitarne
intervencije opasne, upravo zato to kre princip suvereniteta i zato to se one
onda mogu koristiti kao rezervno sredstvo u interesima realne politike. Ko to
treba da odlui kada je humanitarna intervencija neophodna? Oni smatraju
da do danas ne postoji neutralni organ koji moe donijeti tako vane odluke,
i podsjeaju da je Savjet sigurnosti politiki organ u kojem neke odabrane
drave imaju pravo veta.
Danas je princip suvereniteta predmet analiza i razmiljanja. Prije nekoliko
godina osnovana je internacionalna grupa, iji je zadatak bio da utvrdi koje
mogunosti stoje na raspolaganju meunarodnoj zajednici u sluajevima kada
72
poglavlje 4
drave vre gruba nasilja ili pokau nesposobnost da zatite civilno stanovnitvo. Zavrni raport, pod naslovom The responsibility to protect,22 utemeljio
je premisu da dravni suverenitet u sebi sadri odgovornost, a da je najvanija odgovornost osigurati sigurnost za stanovnitvo. Ova grupa je zakljuila da
princip nemijeanja nema pravo prvenstva u situacijama u kojim je stanovnitvo izloeno nasilju, neimatini ili odsustvu zatite i ukoliko je drava sama
odgovorna za to, ili ne moe ili nema sposobnosti da zaustavi nasilje. U tom
sluaju meunarodna zajednica mora preuzeti odgovornost za zatitu. Generalni sekretar UN-a Kofi Anan ovako je formulisao to pitanje: Ako je humanitarna intervencija neprihvatljiv napad na princip neintervencije, kako emo onda
odgovoriti na Ruandu i Srebrenicu tako obuhvatna i sistematska nasilja nad
ljudskim pravima, koja unitavaju sva ona ivotna pravila na kojim je zasnovan
na zajedniki humanizam?
Ljudska prava u razvoju

Ljudska prava nisu nam data jednom za svagda. Ona su rezultat dugog historijskog procesa, i stalno se unapreuju. Ne smijemo ih uzimati zdravo za gotovo,
ona se sve vrijeme moraju braniti. Kada je rije o njihovom definisanju, otili
smo dosta daleko i svjedoci smo toga da ih je veina drava prihvatila. To o
emu se danas diskutuje jesu sredstva pravna, politika, ekonomska i vojna.
I pored pozitivnog historijskog razvoja ljudskih prava, najvei globalni izazov
na tom planu jo uvijek je taj da ljudi gladuju. Iako svjetsko stanovnitvo, ukupno gledajui, nikad nije imalo vie materijalnih bogatstava i znanja kao sada, i
dalje 1,2 milijarde ljudi nema dovoljno hrane.
Mi moramo raditi na tome da unitimo ovo bezgranino siromatvo koje ini
da ljudi ne ive ivot dostojan ovjeka. Pored obuhvatnog rada na tome da vie
ljudi koristi blagodeti ljudskih prava, mi moramo diskutovati i o njihovom sadraju. Upravo zbog toga to su ona postala integrirani dio stvarnosti, i zato to
se sve vrijeme razvijaju, raaju se dileme, koje su jo bez jasnog odgovora. Jedna
od dilema vezana je uz napetost oko razliitih vrsta prava. Pravo slobode govora
moe, na primjer, biti u koliziji sa pravom da se ne bude izloen rasizmu. ta
je pravilno? tampanje karikatura proroka Muhameda u proljee 2006. godine
dovelo je do debate o granicama slobode govora i odgovornosti kada je rije o
religiji. Da li bi potovanje prema tuoj religiji trebalo da ogranii slobodu govora? Ili bi trebalo dopustiti da se kae apsolutno sve to se misli?
Naa moderna viekulturalna drutva nose sa sobom vie dilema. ta raditi u
sluaju kada ljudska prava dou u konflikt sa religijom ili kulturom? Da li zahtjev da se zabrani zar u kolama predstavlja aroganciju Zapada? A ta je sa alom oko glave, koji francuske kolske vlasti vie ne dozvoljavaju u krugu kole?
Ugovoreni brakovi? Drugaiji pogled na ene?
22
Report of the International Commission on Intervention and State Soveregnity (ICISS)

decembar 2001.
ljudska prava
73
Borbom protiv terorizma vri se pritisak i na ljudska prava. U pojedinim zemljama, poput Norveke, sve je vie nadziranja, ograniava se sloboda kretanja,
a kontrolni reim drave pootrava se. Mnogi ukazuju na paradoks da mi u borbi protiv terorizma koristimo sredstva koja unitavaju vrijednosti koje elimo
da zatitimo. ta je pravilno? Gdje povui granice?
Navedena pitanja samo su neka od mnogih koja, u svakom sluaju za sada, nemaju jasne odgovore. Moda je najbolji nain za tretiranje ovih dilema upravo to
da o njima sve vrijeme diskutujemo? Koje e posljedice na nae sutranje drutvo imati odgovori do kojih doemo i izbori koje uinimo? ivotvorna diskusija
izraz je pluralistikog pribliavanja, koje je toliko vano za ljudska prava. Ona
je, takoe, izraz toga da ljudska prava ne predstavljaju objektivno nauno znanje
ili neku odreenu ideologiju. Prije se moe rei da su ona podruje u razvoju,
obiljeeno i moralnim i pravnim nainom razmiljanja. Moda mi, imajui sve
ovo u vidu, naprotiv, treba da susretnemo pojednostavljena crno-bijela pitanja
sa dozom zdrave skepse?
Ovo ne znai da odgovori nikada nee biti naeni, ili da se ljudi nikada nee
sloiti. Postoji mnogo odgovora i svakim danom ih je sve vie. O pitanju ropstva
intenzivno se diskutovalo prije oko 200 godina. Danas je zabrana ropstva opteprihvaena, niko vie ne postavlja pitanje o tome. Pravo glasa za ene takoe
je izazvalo jake emocije i kontroverznu debatu i bilo je glavno politiko pitanje
prije 100 godina. Obiaj obrezivanja ena, iako ga brane pojedine kulture, smatra se danas krenjem ljudskih prava i iroko se osuuje.
ini se, tako, da razvoj pojedinih pitanja ide u jednom odreenom smjeru. Ukidanje smrtne kazne jedno je od tih pitanja o kojim je sve vie saglasnosti, u
svakom sluaju u Evropi, u kojoj su lanovi Savjeta Evrope zahtijevali njeno
ukidanje. Prava homoseksualaca takoe su danas u sve veoj mjeri prihvaena u
nekim zemljama.
Dakle, trebalo bi da budemo sigurni u to da e mnoge od dananjih dilema
susresti svoje odgovore. U meuvremenu moramo nastaviti sa tim da stvaramo
svoje vlastito miljenje. U tome nam moe pomoi vraanje na sutinske vrijednosti ljudskih prava: jednakost i ljudsku vrijednost: Ukoliko doivimo da jedan
ovjek ili vie ljudi budu tretirani kao da nemaju ljudsku vrijednost, to znai da
je prekren duh ljudskih prava.
Vane take za predavanje o ljudskim pravima
74
Etiki fundament ljudskih prava ine ljudsko dostojanstvo i jednakost.
Ljudska prava su prava koja pojedinci imaju u odnosu na drave u kojim

ive: pravo na ivot, jednakost pred zakonom, sloboda izraavanja, sloboda religije, pravo na kolovanje, pravo na socijalna dobra, sigurnost itd. U
centru je princip nediskriminacije: da svi ljudi imaju ista prava, bez obzira
na spol, rasu, boju, vjeroispovijest, etniku ili nacionalnu pripadnost ili
druga obiljeja.
poglavlje 4
Ideje i misli o ljudskim vrijednostima su stare. Nosioci vlasti ne mogu proizvoljno koristiti svoju mo, ve moraju osigurati graanima neka osnovna
prava. Ljudska prava su prvi put zabiljeena kao pravne obaveze za dravne
vlasti za vrijeme Francuske (1789) i Amerike (1776) revolucije. Ona su nakon izvjesnog vremena ula u ustave mnogih drava.
Stravina iskustva Drugog svjetskog rata dovela su do osnivanja UN-a.

Nacistiki koncentracioni logori i sistematska diskriminacija i ubijanje
Jevreja, Roma, homoseksualaca, osoba sa posebnim potrebama, bili su vani
uzroci toga da su ljudska prava postala dio mandata UN-a.
Komisija UN-a za ljudska prava, koja je imala 18 predstavnika iz svih krajeva svijeta, upotrijebila je vie od dvije godine rada da napie Univerzalnu
deklaraciju o ljudskim pravima. Ona je bila usvojena 10. decembra 1948.
godine i sadri 30 lanova, koji se dijele u dvije kategorije: 1) politika i civilna i 2) socijalna, ekonomska i kulturalna prava. Prvi put su ljudska prava
postala univerzalna, to e rei, odnosila su se na sve ljude.
Konvencije UN-a o civilnim i politikim pravima i o socijalnim, ekonomskim i kulturalnim pravima usvojene su 1966. godine. Konvencija je pravno
obavezujua za drave koje je ratifikuju. Danas postoji vie od 100 internacionalnih dokumenata o ljudskim pravima.
Rad na ljudskim pravima odvija se u tri faze: 1) izrada dokumenata, 2) proces u kojem ih drave ratifikuju i 3) implementacija. Uopteno se moe rei
da se izazovi dananjice odnose na implementaciju.
Drave su te koje imaju glavnu odgovornost za potivanje, zatitu i

unapreenje ljudskih prava. Sredstva su osiguravanje toga da je nacionalno
zakonodavstvo u skladu sa ljudskim pravima, pravna istraga i osuda nasilja,
institucija ombudsmana, specijalne mjere za zatitu osjetljivih grupa, kao i
prosvjeivanje i informisanje.
I ostali akteri u drutvu mogu, takoe, raditi na unapreivanju ljudskih prava. Najvaniji su: nevladine organizacije, mediji, privredni ivot, pojedinci.
Postoje i meunarodni mehanizmi zatite. Pravna sredstva su izrada konvencija UN-a i drugih organizacija, sa pripadajuim sistemom raportiranja.
Politika sredstva su rezolucije koje usvaja Generalna skuptina UN-a, Savjet
sigurnosti i Savjet za ljudska prava, kao i druge internacionalne organizacije.
Ostala sredstva mogu biti struna i tehnika pomo, operacije za ouvanje
mira i humanitarna intervencija.
Postoje i regionalni sistemi za zatitu ljudskih prava. Za nas u Evropi

najvanija je Konvencija o ljudskim pravima Savjeta Evrope, sa pripadajuim
sudom za ljudska prava.
Ljudska prava su vana i zbog zahtijevanja vlastitih i zbog zatite tuih. Ona
nam nisu data jednom za svagda, nego se moraju tititi svaki dan.
ljudska prava
75
Vjebe
iz ljudskih prava
LJUDSKO DOSTOJANSTVO
Tema:
Ljudsko dostojanstvo i univerzalnost ljudskih prava.
Cilj:
Postati svjestan toga da je ljudsko dostojanstvo osnova ljudskih prava.
Da li si ikada razmiljao o tome ta je to ljudsko dostojanstvo?
Osjeanje vlastitog ili neijeg drugog dostojanstva javlja se kada smo mi sami ili
neko drugi izloeni nepravednom tretmanu. Tada osjeamo empatiju i saosjeamo sa drugima. Takoe kada vidimo da neko ivi u poniavajuim i nedostojnim okolnostima, moda zbog gladi i siromatva, moemo osjetiti da je njihovo
ljudsko dostojanstvo narueno. Ljudsko dostojanstvo je sama osnova ljudskih
prava i njihove univerzalnosti, to e rei da se ona odnose na sve nas. Iako se mi
razlikujemo to se tie spola, rase, boje koe, religije, nacionalnosti, kulture, seksualne orijentacije ili ostalih obiljeja, svi mi imamo ista prava. Pojam ljudskog
dostojanstva postoji u gotovo svim kulturama i religijama i odraava se u onome
to esto zovemo zlatnim pravilom: ini drugima ono to hoe da drugi ine
tebi. Ovaj je princip ugraen i u Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima.
Hajde da diskutujemo o ljudskom dostojanstvu. Moemo li stvoriti definiciju?
Ukoliko ljudska prava nisu za sve, na kraju nee biti ni za koga.

Willy Brandt
Stvorimo li ljudsko dostojanstvo, stvoriemo mir.
Nordahl Grieg
O vjebi
Ova aktivnost mjeavina je razmjene ideja, razgovora, grupnog rada, razmiljanja u plenumu, kao i predavanja. Vjeba moe biti zahtjevna i mogue ju
je uraditi u uvodu, na poetku kursa, ali i u njegovom toku ili na kraju.
Vrijeme: 1 -3 sata
ta na je potrebno: Velika prostorija sa mogunou grupnog rada,
veliki listovi papira i flomasteri, kopija Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine za sve uenike.
Pripreme: Predavanje o Deklaraciji, sa fokusom na ljudsko dostojanstvo
i princip univerzalnosti.
78
vjebe iz ljudskih prava
Provoenje
1. Voditelj uvodi u vjebu tako to kratko objasni da svi mi ljudi imamo ljudska prava zato to smo ljudi: svi imamo pravo da kaemo ono to elimo,
idemo gdje elimo, pravo na politiki angaman, hranu, odjeu i kolovanje,
pravo da imamo religiju ili pogled na ivot koji elimo itd. To to svi ljudi
imaju ista prava esto se naziva principom nediskriminacije. Etiki temelj
ljudskih prava je pogled na ovjeka koji u sebi sadri shvatanje da svi ljudi
imaju istu vrijednost. U ovoj vjebi detaljnije emo razmotriti ta je to ljudsko dostojanstvo.
2. Svaki uesnik dobije jednu minutu da razmisli o tome koja je, po njegovom
miljenju, najbolja osobina koju posjeduje. Na primjer: velikodunost, dobar prijatelj, dobar radnik, dijeli sa onima koji imaju manje od tebe itd.
Panja: Svi mi imamo dobre osobine. Svako, zatim, kau poneto o sebi i o
osobini za koju misli da je njegova najbolja osobina.
Pitanja koja voditelj moe postaviti uesnicima:
Da li je osobina koju najvie cijeni kod sebe neto to takoe cijeni i
potuje kod drugih?
ta znai kad kaemo da potujemo i sebe i druge?
Ukoliko drugi imaju dobre osobine, drugaije od naih, da li oni ipak
zasluuju potivanje?
Da li svi ljudi zasluuju potivanje? Zato?
Uesnici mogu imati razliita miljenja o pitanjima i voditelj mora da
podvue da se razliita miljenja moraju potivati. esto se deava da se
objanjenje zato neko ne zasluuje potivanje zasniva na tome da su neki
ljudi zli ili ine zla djela. Tada moe biti vano rei da svi ljudi u sebi imaju potencijal da ine i dobra i loa djela. esto su okolnosti te koje odreuju
da neki ljudi postaju kriminalci, a drugi ne. I upravo zbog toga to svi ljudi
imaju potencijal i za zlo i za dobro, moe se izvesti tvrdnja da ne postoje
ljudi koji su samo zli. Iz ove perspektive moe se napraviti granica izmeu
ljudi i njihovih djela. Ako se kae da su neki ljudi loi, to onda postaje trajna
karakterna crta koja znai da se oni ne mogu popraviti. Ako se, naprotiv,
kae da su oni uradili loa djela, to znai da se oni mogu promijeniti. Postoji
hiljade primjera u historiji koji pokazuju da su se ljudi koji su uinili loa djela kasnije u ivotu promijenili. Oni mogu uiniti dobra djela u budunosti.
Ukoliko se sloimo sa ovim, moe biti vano prihvatiti s potivanjem i ljude
koji su poinili loa djela. To moe biti pravilno sa moralne take gledita.
Takav stav ima i svoju svrhu, jer onda postoji vea vjerovatnoa da e se ljudi
promijeniti u pozitivnom smjeru.]
3. Voditelj potom dijeli grupu u vie manjih grupa koje e pokuati da definiu
ljudsko dostojanstvo i ta to znai potivanje ljudskog dostojanstva?
(1520 minuta)
79
4. Grupe predstavljaju prijedloge u plenumu. Saglasite se o jednoj definiciju.

(Na primjer : Ljudsko dostojanstvo u sebi sadri to da svi ljudi imaju vrijednost samo zato to su ljudi. Potivati ljudsko dostojanstvo znai potivati
psihiki, duhovni i fiziki integritet drugih ljudi.) Na osnovu ove definicije
voditelj moe postaviti pratee pitanje: Da li je ljudsko dostojanstvo neto
to pojedinci mogu da odlue da drugi nemaju?
5. Uesnici ponovo idu u manje grupe. Sada oni treba da nau primjere
ideologija ili drutava u kojim je ljudima ili grupama ljudi bilo oduzeto njihovo ljudsko dostojanstvo. ta su bile posljedice toga? (3045 minuta)
6. Grupe predstavljaju svoje rezultate u plenumu.
7.
Voditelj nakon toga moe odrati predavanje o nastanku Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Tada je cilj bio zatititi ljudsko dostojanstvo
tako to bi se svim ljudima irom svijeta dala ista prava (1045 minuta, sve
zavisi od toga koliko duboko voditelj eli da ue u materiju).
8. Grupe treba da u Deklaraciji nau mjesta u kojim je izraeno ljudsko dostojanstvo. Takoe je vano proitati uvod. Primjeri se upisuju u marginu (15
minuta).

Cilj ljudskih prava je da zatite i unaprijede ljudsko dostojanstvo tako to e
svim ljudima dati ista prava. Historija nas je nauila da moramo voditi rauna i
zatititi ljudsko dostojanstvo.
Ukoliko vidimo da pojedini ljudi ili grupe nemaju ista prava kao drugi, nego
su diskriminisani, to je krenje ljudskog dostojanstva. Siromatvo i neimatina
takoe uzrokuju ivljenje koje nije dostojno ovjeka.
Velika krenja ljudskih prava uvijek zapoinju malim. Zato mi moramo reagovati kada vidimo da su ljudi izloeni predrasudama i diskriminaciji, maltretiranju, torturi ili nekom drugom poniavajuem tretmanu. Mi sami stvaramo
potivanje ljudskog dostojanstva, to rade i drugi ljudi i drava u kojoj ivimo.
Naalost, mi ga i ruimo, a to mogu uiniti i drugi ljudi i drava. Izbor je na!
Kada bi to samo bilo tako jednostavno! Kada bi samo postojali zli ljudi
koji perdno ine zla djela, i kada bismo jednostavno mogli da ih odvojimo od nas i unitimo. Ali ta linija koja dijeli dobro od zla prolazi kroz
svako pojedino ljudsko srce. A ko to eli da uniti dio svog vlastitog srca?
Aleksander Soltsjenitsyn
80
Misao o ljudskom dostojanstvu i jednakosti svih ljudi odslikava se u takozvanom zlatnom pravilu, koje nalazimo u gotovo svim drutvima,
kulturama i religijama kroz vijekove. Ove misli su bile vaan etiki doprinos radu na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima (10. decembar 1948).
Univerzalna deklaracija: lan 1: Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svijeu i trebalo bi da jedna prema drugima postupaju u
duhu bratstva. (Generalna skuptina UN-a)
Hinduizam: Suma saosjeanja je ovo: Ne ini drugome ono to

bi tebi bilo bolno da tebi neko uini. Ne treba se prema drugima
ponaati na nain koji bi nama samima bio neprijatan. Ovo je
sutina morala. (Mahabharata XIII. 114.8)
Taoizam: Neka ti susjedov dobitak bude kao i tvoj, a njegov gubitak kao i tvoj vlastiti. (Tai Shang Ying Pien)
Konfuije: Ne ini drugim ljudima ono to sam ne voli. (Razgovori 15,23)
Judaizam: Ono to je neprijatno tebi ne treba da ini drugima.

Ovo je cijeli zakon, sve ostalo su komentari. (Talmud, Shabbat
3id)
Kranstvo: Sve, dakle, to elite da ljudi vama ine, inite i vi

njima. To je, doista, Zakon i Proroci. (Mt 7:12)
Islam: Niko od vas nije vjernik prije nego to svom bratu eli ono
to eli i sebi samome. (Sunna, 40 Ahadith av Al-Nawawi, 13)
Platon: Sve dok budem uraunljiv postupau sa drugima onako

kako bih elio da drugi postupaju sa mnom.
Kategoriki imperativ Immanuela Kanta: Postupaj uvijek na

takav nain da princip tvoje volje istovremeno moe da bude temelj opteg zakona. (Kritika praktinog razuma)
81
Varijacija
Voditelj ita kratku priu, o kojoj treba razgovarati i razmiljati. Nju je napisao
poznati filozof John Rawles, kao polazinu taku za razmiljanje o pravdi:
Neki vani ljudi skupili su se da napiu zakone za ivot u drutvu. Nakon
to napiu zakone svi e umrijeti i ponovo se roditi u istom tom drutvu. Ali
niko od njih ne zna ko e biti u sljedeem ivotu, da li e biti mukarci ili ene,
siromaan ili bogat, crn ili bijel.
ta mislite, kako e zakoni biti formirani? Zato?
Varijacija
Iako svi ljudi imaju isto ljudsko dostojanstvo, i to je ozakonjeno u meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, da li to tako funkcionie u stvarnosti?
Nai primjere koji pokazuju da se na ljude ili grupe ljudi gleda kao da su vie
ili manje vrijedni nego drugi. Nai i primjere koji pokazuju kako drave, drugi
ljudi ili mi sami ograniavamo ili krimo ljudsko dostojanstvo drugih ljudi.
Ljudsko dostojanstvo je vrijednost drutva. to je vie potovanja za ljudsko dostojanstvo - to je bolje drutvo.
Varijacija
esto se deava da kategorizujemo ljude posmatrajui ih kroz neku od odrednica identiteta. Najee kategorizacije su po nacionalnoj osnovi, spolu i seksualnoj orijentaciji. Ove kategorizacije su opasne jer nas spreavaju da upoznamo
osobu i uspostavimo sa njom ljudski kontakt iz razloga to mi u njoj vidimo
samo jednu odrednicu identiteta grupe kojoj pripada, a o kojoj postoji negativan
sud u drutvu u vidu predrasuda. Da li se tebi desilo da nekog kategorizuje posmatrajui ga na ovaj nain? Da li se moe desiti da na taj nain krimo ljudsko
dostojanstvo? Da li je to moda zbog toga to se onda ne ponaamo prema ljudima kao prema pojedincima, nego kao prema predstavnicima odreene grupe?
Da li si ti lino doivio da je tvoje ili tue ljudsko dostojanstvo bilo ugroeno u
kui, u koli ili u najbliem okruenju?
Uvodni dio Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Poto je priznavanje uroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih

lanova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira u svijetu;
poto je nepotovanje i preziranje prava ovjeka vodilo varvarskim postupcima,
koji su vrijeali savjest ovjeanstva, i poto je stvaranje svijeta u kojem e ljud82
ska bia uivati slobodu govora i ubjeenja i biti slobodna od straha i nestaice
proglaeno kao najvia tenja svakog ovjeka; poto je bitno da prava ovjeka
budu zatiena pravnim poretkom, kako ovjek ne bi bio primoran da kao krajnjem izlazu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja; poto je bitno da se
podstie razvoj prijateljskih odnosa meu narodima;
poto su narodi Ujedinjenih nacija u Povelji ponovo proglasili svoju vjeru u
osnovna prava ovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ovjekove linosti i ravnopravnost mukaraca i ena i poto su odluili da podstiu drutveni napredak i
poboljaju uslove ivota u veoj slobodi;
poto su se drave lanice obavezale da u saradnji s Ujedinjenim nacijama obezbijede opte potovanje i primjenu ovjekovih prava i osnovnih sloboda; poto je
opte shvatanje ovih prava i sloboda od najvee vanosti za puno ostvarenje ove
obaveze, Generalna skuptina proglaava ovu Univerzalnu deklaraciju o pravima ovjeka kao zajedniki standard koji treba da postignu svi narodi i sve nacije
da bi svaki pojedinc i svaki organ drutva, imajui ovu Deklaraciju stalno na
umu, teio da uenjem i vaspitavanjem doprinese potovanju ovih prava i sloboda i da bi postupnim nacionalnim i meunarodnim mjerama bilo obezbijeeno
njihovo opte i stvarno priznanje i potovanje, kako meu narodima samih drava lanica, tako i meu narodima teritorija koje su pod njihovom upravom.
83
OSNOVNE LJUDSKE POTREBE

Tema:
Ljudska prava
Cilj:
Stvoriti svijest o tome da svi ljudi imaju sline osnovne potrebe da bi ivjeli i da bi ivjeli dobro. Cilj ljudskih prava je da svi ljudi svijeta mogu da
ispune ove potrebe.
Mi, ljudi, imamo razliite jezike i religije, boju koe, etniko i nacionalno
porijeklo i razliite tradicije. Ako sada pogledamo iz druge perspektive
i upitamo se koje su to osnovne potrebe svih ljudi, onda se ne usmjeravamo na ono to nam je drugaije, nego na ono to nam je zajedniko.
Da bismo mi ljudi imali dobar ivot neophodna nam je hrana, odjea i
krov nad glavom, a pored toga moramo imati slobodu i sigurnost, kao i
mogunost da se razvijamo. Ako ljudi zadovolje svoje potrebe, velike su
mogunosti da e i drutvo biti dobro. U suprotnom, ako ljudi nemaju
dovoljno hrane ili vode, ako se ne osjeaju slobodnim i nemaju mogunost za kolovanje i razvoj, postoji velika opasnost da e doi do konflikta, nasilja i rata.
U svijetu je dovoljno resursa da se zadovolje potrebe svih ljudi, ali ne i

gramzivost svih ljudi.
Mahathma Ghandi
O vjebi
Polazina taka ove aktivnosti je grupni rad, iza kojeg slijedi prezentacija
i razmiljanje u plenumu. Preporuljivo je zavriti predavanjem.
Vrijeme
1 3 asa
ta nam je potrebno? Veliki listovi papira i flomasteri, kopija Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima za sve
uesnike.
Pripreme:
84
Predavanje o ljudskim pravima i nastanku Deklaracije
Provoenje
1. Uesnici se dijele u male grupe, koje treba da utvrde koje su to osnovne
potrebe koje imaju svi ljudi da bi ivjeli i da bi imali dobar ivot. Oni
treba da zapiu ove potrebe na veliki list papira (2030 minuta) (Ukoliko
voditelj ne eli da koristi toliko vremena, ovo se moe uraditi u plenumu)
2. Voditelj pita grupe koje su potrebe utvrdili kao osnovne i pie
ih na tabli. Podijelie ih u tri kategorije: 1) Materijalne potrebe,
2) Nematerijalne potrebe i 3) Drutvene potrebe. Nakon to su
potrebe smjetene u odreene kategorije, grupe treba da diskutuju o
sljedeem:
ta su posljedice toga kada su materijalne potrebe ljudi zadovoljene?
(Blagostanje u drutvu). ta se deava kada ove potrebe nisu zadovoljene? (Siromatvo);
ta su posljedice zadovoljavanja nematerijalnih potreba? (Sloboda,
mogunost linog razvoja). ta se deava ukoliko one nisu zadovoljene? (Nesloboda, nemogunost linog razvoja);
ta su posljedice zadovoljavanja drutvenih potreba? (Sigurnost). ta
se deava ukoliko ove potrebe nisu zadovoljene? (Nesigurnost) .
Voditelj zakljuuje: Ukoliko ljudi imaju mogunost da zadovolje svoje
potrebe, velika je vjerovatnoa da e to drutvo biti dobro za ivot i da
e njime vladati mir. Ukoliko ljudi, naprotiv, ne dobiju tu mogunost,
vea je mogunost da doe do nezadovoljstva, nemira, nasilja, konflikata, ak i rata. Materijalne, nematerijalne i drutvene potrebe vane
su svaka na svoj nain i one se meusobno dopunjavaju. Ukoliko jedna od ove tri kategorije potreba ne bude zadovoljena postojae osnova
za nemir i konfl ikt. Cilj Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima je
da osigura da osnovne potrebe ljudi budu zadovoljene.
3. Voditelj dri predavanje o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, sa
posebnim osvrtom na to da ona treba da osigura osnovne potrebe ljudi,
tako da oni mogu ivjeti ivot dostojan ovjeka. (1030 minuta)
4. Uesnici se ponovo dijele u grupe. Zadatak je da itaju tekst Deklaracije
i nau lanove koji govore upravo o zatiti onih potreba koje je grupa
zabiljeila tokom rada. lanove treba zapisati na istom listu papira na
kojem su bile zapisane i potrebe. Za njih treba upotrijebiti flomaster u
drugoj boji.
5. Na kraju, grupe prezentiraju svoje rezultate u plenumu. Voditelj moe
iskoristiti priliku da proita lanove iz Deklaracije, tako da ih svi uju

Svi ljudi imaju iste osnovne potrebe. Razlikujemo se samo po nainu njihovog
zadovoljenja i po trenutnim prioritetima svake od njih. Da bismo mogli dobro
ivjeti u mirnim i sigurnim drutvima, vano je da i materijalne potrebe, kao
85
hrana i odjea, nematerijalne, kao sloboda i mogunost linog razvoja i drutvene, kao mir, red i predvidljivost budunosti, budu zadovoljene. Ljudska prava
stvorena su da bi osigurala da svi ljudi na cijelom svijetu mogu zadovoljiti svoje
osnovne potrebe.
Zadovoljeno
Nezadovoljeno
Materijalne potrebe
Hrana, voda, odjea,
krov nad glavom itd.
Blagostanje
Siromatvo
Nematerijalne potrebe
Sloboda (govora, kretanja, organizovanja
itd.), lini identitet,
vlastiti razvoj, odmor,
kreativnost, vjera u
Boga/pogled na ivot,
sudjelovanje, ljubav,
druenje itd.
Sloboda
Mogunost linog razvoja
Nesloboda
Nemogunost linog
razvoja
Drutvene potrebe
Mir, sigurnost, zatita,
stabilnost, predvidljivost, ista okolina itd.
Rezultat:
86
Sigurnost
Dobro i mirno drutvo
Nesigurnost
Drutvo puno nemira i

konflikata
Mnoga djeca u nerazvijenim zemljama imaju loe uslove za ivot. Djeaci na slici su iz Ruande.
Foto Gunnar M. Karlsen
87
NOVA PLANETA
Tema
Uvod u ljudska prava
Cilj
Razmisliti o tome kojih se pravila treba drati da bi se osiguralo potivanje ljudskog dostojanstva i stvorilo dobro drutvo. Postati svjestan toga
da su ljudska prava upravo pravila iji je ovo cilj.
esto nam se deava da o pravilima mislimo kao o neemu to nam

sputava slobodu. Razmislimo li malo dublje o tome, vidjeemo da su
pravila vana da bi ljudima osigurala pravednost i dala sigurnost. Kroz
cijelu ljudsku historiju postojali su zakoni i pravila o tome kako ljudi
treba da se ponaaju u drutvu. Ako bi se svi ponaali onako kako
hoe, u drutvu bi vladalo pravo jaega. U tom sluaju potovala bi se
sila, a ne ono to je najbolje za cijelo drutvo. Zato je bitno imati zakone
i pravila, da bi se stvorila stabilnost, predvidljivost i mir. Neki filozofi
zvali su ova pravila drutvenim ugovorom, kroz koji pojedinci, odustajui od dijela svoje slobode, dobijaju zauzvrat zatitu i stabilnost.
Ali, kakva pravila mi, u stvari, elimo?
O vjebi
Vjeba poinje grupnim radom, koji prati prezentacija u plenumu, predavanje i na kraju ponovo grupni rad. Mogue je ove elemente uraditi jedan
po jedan, ali je bolje uraditi ih u kompletu.
88
Vrijeme:
3 sata
ta nam treba?
Velika soba sa mogunou za grupni rad, veliki listovi papira i flomasteri, olovke i papir, kopija Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima za sve uesnike.
Pripreme: Predavanje o historiji ljudskih prava i
nastanku i sadraju Univerzalne deklaracije (2040
minuta).
Provoenje
1. Voditelj pravi podjelu na manje grupe i uvodi u vjebu: Na Zemlji se desila
katastrofa i uniten je sav ivot. Vi ste jedini srenici koji su dobili mjesto
u raketi, koja je upravo na putu za jednu novu planetu. Ona prilino lii
na Zemlju, sa planinama, vodom, poljima, morem i atmosferom u kojoj se
moe disati. Postoji i priroda, ume, trava, voe, drvee, povre i ivotinje.
Jedino to ne postoji otprije su ljudi. Vi ete biti prvi. Ali vi ete se vremenom
razmnoiti i bie vas puno. Kao prvi ljudi, vi imate jednu privilegiju, a to je
da vam je dozvoljeno da odluite o tome koja e pravila vaiti u drutvu na
toj planeti.
Dakle, treba da se sloite oko10 pravila koja e vaiti za sve ljude na planeti, tako da oni mogu imati dobar ivot. Vano je da se vi u grupi sloite
oko pravila. Ona treba da se napiu na veliki list papira, a dobro bi bilo i da
naete ime za novu planetu. (30 minuta)
2. Svi se ponovo okupe u plenum i predstavljaju i objanjavaju svoja pravila.
Voditelj bi u toku ovog procesa trebalo da napravi mjesto za razmiljanje.
Vjerovatno e se desiti da e neke od grupa imati ista pravila. Da bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje, voditelj moe odluiti da svaka grupa predstavi
samo po nekoliko pravila i stvori uslove za dublju refleksiju o njima, dok e
se o drugim pravilima diskutovati u nekoj drugoj grupi.
3. Voditelj dri predavanje o historiji ljudskih prava i predstvalja Univerzalnu
deklaraciju, koja se dijeli svima. (2045 minuta)
4. Uesnici sada nastavljaju rad u svojim grupama. Zadatak je uporediti pravila
njihove planete sa lanovima iz Univerzalne deklaracije. Koji lanovi reguliu
iste elemente na koje se odnose njihova vlastita pravila? Broj tog lana treba
napisati pored pravila. Najbolje flomasterom u drugoj boji. (30 minuta)
5. Kada grupe zavre, svi se opet okupe zajedno da predstave svoj rad. Vjerovatno e se desiti da uesnici ustanove da su mnoga od njihovih pravila u skladu
sa sadrajem Univerzalne deklaracije. To je dobra prilika da se proitaju
razliiti lanovi Deklaracije da bi se uesnici bolje upoznali sa njima.

Ljudska prava predstavljaju vrijednosti i norme koje su zajednike za ljudska
drutva na cijeloj Zemlji. To su i sami uesnici pokazali tako to su izabrali mnoge od istih vrijednosti i normi za svoju vlastitu planetu. Kada je Univerzalna deklaracija usvojena, 1948. godine, ljudska prava su prvi put postala opta obaveza.
Tada su drave lanice UN-a izjavile da e raditi na njihovoj zatiti i unapreenju
za sve. Univerzalna deklaracija stvorila je polazinu taku za obuhvatni sistem
ljudskih prava koji se od tada razvio. Napravite poreenje sa Drugim svjetskim
ratom i eksplozijom planete u njihovoj vjebi i poentirajte znaaj kolektivnog
procesa nastanka Deklaracije sa procesom rada u malim grupama.
89
Ljudska prava su osnova ljudske egzistencije () Ljudska prava su ono to

nas ini ljudima (Ko Annan, bivi generalni sekretar UN-a)
Varijacija
Ljudska prava mogu biti inspiracija za pravljenje etike ljudskih prava. Bilo bi
interesantno vidjeti kako bismo mi, ljudi, u tom svjetlu, trebalo da se ponaamo
jedni prema drugima. Moda bismo, na osnovu pravila koja su napravljena za
novu planetu, mogli da napravimo odgovarajue obaveze? Zamolite uesnike
da u grupama naprave listu obaveza koje odgovaraju pravilima koje su napravili za novu planetu. Na primjer, pravo na ivot moe odgovarati obavezi da
se potuje tui ivot. Zamolite uesnike da izrade Univerzalnu deklaraciju o
obavezama, koja e odgovrati Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. S
obzirom na to da postoji 30 lanova Deklaracije, dobra ideja bi bila podijeliti ih
u grupe, tako da svaka grupa dobije po 5-10 lanova Deklaracije.
Varijacija
Pravila za zatitu i pravdu
1. Zamolite uesnike da razmisle o tome zato ljudi imaju potrebu za pravilima i ta je njihov cilj. To mogu biti pravila porodinog ivota, ponaanja u
najblioj okolini, ili pravila u igri. Neka svi dou sa svojim mislima i idejama. Voditelj pie odgovore i sabira ih u dvije kolone ispod rijei Zatita
i Pravda.
2. Objasnite uesnicima da sve do ega su doli moe da se povee sa dvije
velike ideje: Idejom zatite i idejom pravde. U igrama postoje pravila da bi
ona bila pravedna za sve strane koje u njoj uestvuju. Kuna pravila mogu
pomoi u odravanju urednosti i istoe, u stvarnju prijatne atmosfere u
kojoj svi uivaju, pa se na taj nain titi zdravlje i dobrobit porodice. Pravila
nam mogu pomoi prilikom uenja u koli, da nam bude isto u komiluku
ili da nas zatite od kriminala. Dobra pravila mogu dati doprinos naem
pozitivnom odnosu sa drugim ljudima ili tome da svoje odgovornosti
i obaveze uzimamo za ozbiljno. Zamolite uesnike da navedu primjere
pravila koja slue tome da zatite od nesrea ili opasnosti. Zamolite ih i da
razmisle o pravilima koja roditelji koriste u kui: Na koji nain ona tite
djecu? Koje potrebe djeca imaju u odnosu na pravila?
3. Voditelj objanjava da su ljudska prava formirana da bi ljudima osigurala
pravdu i zatitu. Podijelite uesnike u male grupe. Neka itaju Univerzalnu
deklaraciju o ljudskim pravima i pokuaju da identifikuju koje se reenice
odnose na pravednost, a koje na zatitu. (1020 minuta)
4. Prezentacija u plenumu.
90
NAI KONCE!
Tema
Pravda i nepravda
Cilj
Doivjeti i pravdu i nepravdu
Praktina vjeba
Ova vjeba je veoma zanimljiva i moe se izvesti i u zatvorenom i na otvorenom prostoru. Poinje tako to tri grupe trae sakrivenu vunicu za pletenje. Kasnije se svi skupe i razmjenjuju miljenje u plenumu.
Vrijeme:
30 minuta
ta nam treba? Vunica u tri razliite boje (jedna od njih treba da ima
boju okoline).
Provoenje
1. Voditelj ima vunice u tri razliite boje. Odsijecite 20 30 malih komada sa
svakog klupka i sakrijte ih, najbolje napolju. Dvije boje treba da budu vrlo
uoljive, na primjer crvena ili uta, dok trea treba da bude boje okoline.
2. Podijelite uesnike u grupe, tako da svaka grupa trai vunicu odreene
boje.
3. Dajte grupama tano odreeno vrijeme za traenje i zajedno se dogovorite
kada svi moraju doi nazad (na primjer 5 minuta - ne treba da dobiju toliko vremena da sve grupe pronau sve konce).
4. Izbrojte koliko je konaca pronala svaka grupa. Pobjeuje grupa koja ih
pronae najvie. Najvjerovatnije e pobjednici biti oni koji su traili boju
koju je najlake uoiti (koja se najmanje uklapala u sredinu). Pokuajte u
kasnijoj refleksiji putem pitanja kritikim preispitivanjem procesa dovesti
uenike do ovog uvida.
Za razmiljanje
Kako se osjeaju lanovi pobjednike grupe?
Kako se osjeaju lanovi drugih grupa?
Koja je grupa pronala najvie komada vunice? Zato? Kakve su bile startne
pozicije? Ukoliko nisu bile jednake, na koji nain je to vidljivo u igri i da li to
znai da u samom startu niste imali jednake mogunosti za uspjeh? Da li je
sam sistem pobjeivanja zavarao uvid da za pobjedu nije dovoljno precizno
traiti, jer je i boja vunice uticala na uspjeh? Da li nam igra daje iluziju da
uspjeh u ivotu zavisi iskljuivo od naeg truda i sposobnosti?
91
Kada bismo ponovo igrali istu igru, u kojoj grupi bi htio da bude? Zato?
Je li igra bila nepravedna?
Da li se ona moe napraviti tako da bude pravedena?
Razmisli o svim igrama za koje zna: ta je to to ih ini pravednima? (Na
primjer u fudbalu: svi klubovi imaju isti broj igraa, zar ne?)
Da li bi htio da igra neku igru, ukoliko bi tvoji suigrai imali drugaija
pravila od tebe?

Pravednost znai da svi ljudi imaju iste uslove i da se prema njima ponaa na
isti nain.
92
HAJDE DA DISKUTUJEMO O PRAVEDNOSTI

Tema
Ljudska prava zasnivaju se na pravednosti.
Cilj
Postati svjestan toga da je pravednost vaan princip, koji bi trebalo da
bude usmjeravajui za svako nae djelovanje i koji je, takoe, temelj ljudskih prava.
Najvei broj ljudi osjetio je da je nekad neto bilo pravedno ili nepravdno.
Taj osjeaj je naroito izraen kod male djece, zato to su ona, kao slabija
strana u drutvu odraslih koji odreuju pravila, potpuno ovisna o tome
da se prema njima postupa pravedno, da bi se dobro osjeala. A svi smo
mi jednom bili mali i bespomoni. Nakon uasa Drugog svjetskog rata,
1948. godine drave lanice UN-a usvojile su Univerzalnu deklaraciju o
ljudskim pravima. Najvanijni princip na kojem se ova prava zasnivaju
jeste pravednost. Upravo zbog toga to svi ljudi imaju isto ljudsko dostojanstvo, niko se ne smije diskriminisati, ve naprotiv, svi moraju imati ista
prava. I pored toga to svi imamo zajedniko iskustvo osjeaja nepravde,
i dalje smo svjedoci ponaanja prema ljudima koje nije ravnopravno i vidimo da je mnogo diskriminacije u cijelom svijetu. Rijei i djela esto su
daleko jedni od drugih. Sve nam to pokazuje da je vano uiti nove generacije o tome koliko je vano braniti pravednost.
O vjebi
Vjeba poinje razmjenom ideja, nastavlja se grupnim radom i na kraju zavrava razmjenom miljenja u plenumu. Ona odgovara ispitivanju
pojmova kao to su sloboda, tolerancija, odgovornost, mir ili ostalih, koji
su relevantni za ljudska prava. Grupe mogu planirati i jedan projekat na
due staze, da skupe vie ovakvih pojmova u Rjenik ljudskih prava.
Vrijeme:
1 sata
ta nam treba? Veliki listovi papira i flomasteri.
93
Provoenje
1. Tehnikom brainstorminga zaponite razmjenu ideja o tome ta je nepravedno/pravedno. Zapiite ideje na tablu ili veliki papir. To moete uraditi crtanjem T tabele tako da sa lijeve strane piete sve to uesnici ponude kao
ideje vezane za rije pravedno, a sa desne strane sve ono to vezuju za rije
nepravedno (510 minuta). Nakon ispisivanja asocijacija i ideja moete im
ukazati da su lijeva strana i desna jako sline u smislu da se ono to navedu
kao pravedno, npr. isti tretaman u drutvu, moe pojaviti i sa desne strane
u smislu izostanka istog tretmana, to se manifestuje razliitim tretmanom
ljudi. Na ovaj nain ih navoditi na razmiljanje o tome da smo mi ti koji stvaramo uslove za pravedno ponaanje tako to svako od nas svojim postupcima ini doprinos u postojanju istog tretmana ljudi koji ga okruuju.
2. Zamolite uesnike da oforme male grupe koje treba da dou do definicije
pravednosti, a zatim da je zapiu na veliki papir. (5 minuta)
3. Objesite sve prijedloge na zid. Ako su definicije razliite, zamolite grupu da
nae jednu zajedniku, koja e obuhvatiti sve ostale.
4. Objesite definiciju/definicije na zid.
Za razmiljanje
Da li je pravednost vana? Zato?
Moete li se sjetiti jedne situacije iz svog ivota koja je bila pravedna i jedne
koja je bila nepravedna? Da li smo mi ti koji svojim ponaanjem kreiramo
doivljaj pravednosti i da li smo mi ti koji kreiramo jednake uslove i jednak
tretman za sve?
Zbog ega nastaje nepravda?
Kako se doivljava nepravda? Koje potrebe ostaju nezadovoljene ukoliko ne
postoji pravda? (Jednakost, ravnopravnost, povjerenje, sigurnost, razumijevanje, rast i razvoj...)
Da li je uvijek mogue stvoriti pravdu? Da li ona zavisi iskljuivo od naeg
ponaanja ili je uslovljena i drugim mehanizmima koji postoje ili ne postoje
u drutvu.
Kako moemo pokuati da stvorimo pravdu u koli/okolini/zemlji/svijetu?
Voditelj treba da proita lan 2 Univerzalne deklaracije, koji kae da se ljudska prava odnose na sve ljude, bez obzira na spol, boju koe, etniko, religiozno, nacionalno ili drugo porijeklo. Ljudska prava su izraz toga da su
drave i meunarodna zajednica postavile princip pravednosti, kao temeljni
princip za izgradnju naih drutava.
94

Svi ljudi znaju ta je pravednost. Naroito mala djeca imaju osjeaj za ovu
vrijednost. Pravda se temelji na ideji da su svi ljudi jednako vrijedni i da
bismo zbog toga morali sve jednako tretirati i svima pruiti iste uslove.
Niko ne treba da dobije vie i bolje uslove i podsticaje u drutvu od drugoga. Svi bismo trebali da pokuavamo da budemo pravedni i inimo sve
to moemo da bi drutvo bilo dobro za ivljenje. Ljudska prava baziraju
se na principu pravednosti, o emu su se drave sloile, kada su, u okviru
UN-a, usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima.
Pravedna trgovina
Danas su mnogi ljudi obuzeti pojmom pravedne trgovine. Radi se o tome
da proizvoai hrane, uglavnom iz nerazvijenih zemalja, treba da dobiju
dovoljno novca za rad koji obavljaju, tako da mogu da prehrane sebe i
svoju familiju. U mnogo sluajevo to nije tako, pa mnogi smatraju da je
to nepravedno. Pravedna trgovina unapreuje ljudska prava i stvara solidarnost.
95
TA ZNAMO ODRANIJE?
Tema
Ljudska prava.
Cilj
Da predstavi uesnicima ljudska prava i da im pokae da mi ve dosta
toga znamo.
Mnogi misle da su ljudska prava neto to je vrlo komplikovano i da ih razumiju samo politiari, akademici i naunici. Ali, ako samo malo razmislimo,
vidjeemo da se ljudska prava odnose na nau stvarnost i da svi mi ve znamo
dosta toga. ta ti zna o ljudskim pravima?
O vjebi
U ovoj aktivnosti uesnici odgovaraju na pitanja. Kasnije se zakljuci donose u plenumu. Cilj je da ova vjeba bude uvod u razumijevanje ljudskih
prava, a ne da se stvari naue to je mogue preciznije.
Vrijeme:
Jedan as
ta nam treba?
Tabla ili veliki listovi papira, flomasteri, hemijske

olovke, obini papir, eventualno upitnik za sve
uesnike.
Pripreme:
Pripremiti pitanja za uesnike, eventualno kopije

upitnika.
Provoenje
1. Voditelj upoznaje uesnike sa pitanjima (ili tako to ih napie na tabli, proita
ili podijeli upitnike).
2. Uesnici se kreu po prostoriji i pitaju razliite osobe da odgovore na pitanja.
Oni koji odgovore mogu se potpisati ispod odgovora. Na taj nain uesnici
dijele svoje znanje jedni sa drugima. Alternativa je da pojedini uesnici sami
odgovaraju na pitanja. (20 minuta)
3. Voditelj postavlja pitanja u plenumu i moli uesnike da odgovore. Pie odgovore u kratkoj formi na tabli ili velikom komadu papira. Ohrabruje i druge
da komentariu. Nije sigurno da e uesnici moi da odgovore na sva pitanja. Moe se desiti i da bude mnogo odgovora na jedno pitanje, a neki
odgovori moda nee biti tani.
96

Kada dobro razmislimo, mi u stvari znamo prilino mnogo o ljudskim pravima.
To je zato to ona obuhvataju veoma mnogo toga. Ljudska prava govore o stvarnosti iji smo svi mi dio i o kojoj zbog toga dosta znamo.
Upitnik: Da li zna neto o ...
Nekom ljudskom pravu?

Nekoj zemlji u kojoj se ljudska prava kre?
Nekom dokumentu koji titi ljudska prava?
Nekoj grupi ljudi koja je bila progonjena?
Nekoj zemlji u kojoj se grupi ljudi uskrauju ljudska prava zbog njihove
nacionalnosti?
Nekoj zemlji u kojoj se grupi ljudi uskrauju ljudska prava zbog njihove
religije?
Nekoj zemlji u kojoj su razliite grupe ljudi u konfliktu?
Nekoj organizaciji koja radi na ljudskim pravima?
Nekom filmu ili knjizi o ljudskim pravima?
Nekoj zemlji u kojoj su ljudi izloeni torturi?
Nekoj zemlji u kojoj su ljudska prava poboljana?
Nekoj zemlji iz koje je zabranjeno emigrirati?
Nekom ljudskom pravu koje ti je uskraeno u kui ili u koli?
Nekom ovjeku ili eni koji se bore za ljudska prava?
Nekom ljudskom pravu koje ene ponekad nemaju?
Nekom ljudskom pravu koje bi sva djeca trebalo da imaju?
Nekom narodu kome se uskrauje pravo da osnuje svoju dravu?
Nekom ljudskom pravu koje se uskrauje pojedinim grupama u tvom
vlastitom drutvu?
Nekom ljudskom pravu koje imaju tvoji roditelji, a ti ga nema?
Nekom ljudskom pravu koje ti nikada nije bilo uskraeno?
Nekom krenju ljudskog prava koje se tie tebe direktno?
97
KOJA SU PRAVA PREKRENA?

Tema
Razliita ljudska prava.
Cilj
Upoznavanje sa razliitim ljudskim pravima i njihovo postavljanje u
perspektivu stvarnosti.
Svakog dana, putem novina, radija i televizije, dobivamo informacije o krenjima ljudskih prava. Moda je rije o djeci u Africi koja gladuju, osobama
izloenim rasizmu ili torturi ili izbjeglicama koje nemaju zatitu. Napad na
ljudska prava ima iroki raspon i prisutan je u svijetu svaki dan, ili u naoj
vlastitoj zemlji, ili u inostranstvu. Moe li da pronae koje se vrste ljudskih
prava kre?
O vjebi
U ovoj aktivnosti uesnici rade u grupama, u kojim piu kratke prie, koje
e se kasnije predstaviti u plenumu i o njima se diskutovati.
Vrijeme:
45 minuta.
ta nam treba:
Velika soba sa mogunou grupnog rada.
Prethodno znanje:
Uesnici treba da se prethodno upoznaju sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.
Provoenje
1. Voditelj objanjava da je svrha vjebe bolje upoznavanje sa razliitim
pravima iz Univerzalne deklaracije. Svi uesnici treba da imaju tekst Deklaracije pred sobom. Zadatak je pronai koji lanovi Deklaracije su
prekreni u tekstu koji voditelj treba da proita. Na primjer: Marija
je novinar. Napisala je lanak u novinama koji je naljutio jednu misterioznu, ali oigledno vrlo monu osobu. Sljedeeg dana nju otimaju nepoznati mukarci. Oni je pretuku i dre u zarobljenitvu. Niko
ne zna gdje se nalazi. Izloena je torturi i izolaciji tokom vie mjeseci.
Uesnici podizanjem ruke dolaze do rijei i imenuju lanove koji su
prekreni. Dobro bi bilo i da ih glasno proitaju, tako da se svi mogu sa
njima bolje upoznati.
98
2. Voditelj dijeli uesnike u male grupe, koje e sada napisati svoje vlastite
kratke prie o jednoj od situacija u kojoj su ljudska prava prekrena. Ako
je broj uesnika mali, svako moe napisati svoju priu. Ohrabrite uesnike
da se koriste primjerima iz stvarnosti: neto to se desilo u njihovoj okolini,
zemlji, ili svijetu. (1020 minuta)
3. Svaka grupa, ili pojedinac ako je mali broj uesnika, ita svoju priu u plenumu. Ostali pokuavaju da ukau na prava koja su prekrena.

Upoznali smo se sa razliitim pravima i vidjeli da se ljudska prava kre svaki
dan, u cijelom svijetu. Samo kada znamo da se nasilje vri, moemo neto uraditi da ga sprijeimo i da dalje radimo na stvaranju ljepe stvarnosti.
99
PANTOMIMA O LJUDSKIM PRAVIMA

Tema
Ljudska prava.
Cilj
Upoznati se sa ljudskim pravima, i dobro se provoditi!
Kako etvoro mladih predstavlja pantomimom prisilni brak, bez ijednog
zvuka? Kako objasniti izbjeglicu koji ne moe da dobije azil? Nevjerovatno je koliko se mnogo kreativnih i interesantnih skeeva moe napraviti
sa ljudskim pravima kao polazitem. Izmeu teorije i predavanja moemo
se smijati, koristiti tijelo i biti u pokretu.
O vjebi
Ovo je aktivnost koju uesnici veoma vole. Ona u sebi sadri kreativnu
igru u grupi i fiziku aktivnost, pa je zato dobro koristiti je poslije asova sa mnogo teorije. Umjesto koritenja Univerzalne deklaracije, ovdje
moemo koristiti Konvenciju o djeci ili neki drugi dokument o ljudskim
pravima.
Vrijeme:
45 minuta
ta nam treba:
Jedna velika prostorija.
Prethodno znanje:
Uesnici se prethodno moraju upoznati sa Univerzalnom deklaracijom.
Pripreme:
Lista sa raznim lanovima Univerzalne deklaracije, koji grupama treba da budu polazite za rad.
lanovi koje je dobro koristiti u ovoj vjebi su 5,
12, 14, 16, 17, 18, 19, 20, 24. i 26.
Provoenje
1. Napravite podjelu na male grupe, od kojih svaka treba da dobije kopiju jednog lana Univerzalne deklaracije. Zadatak je pantomimom (ske bez rijei)
objasniti situaciju u kojoj se dogaa krenje tog lana. Vano je da grupe ne
znaju nita o lanovima drugih grupa, a pantomimu treba da vjebaju u
odvojenim sobama. (1520 minuta)
100
2. Sjedi se u formi potkovice, tako da svi mogu vidjeti ono to se dogaa u

prednjem dijelu prostorije. Uesnici moraju pri ruci imati kopiju Univerzalne deklaracije.
3. Dok prva grupa izvodi pantomimu, ostali uesnici pokuavaju da pogode
o kojem se lanu Deklaracije radi. Oni koji misle da znaju odgovor treba
da podignu ruku, ali ne smiju nita rei. Voditelj mora precizirati da svaka
grupa treba da dobije mogunost da zavri izvoenje bez da neko pria ili
uznemirava je.
4. Voditelj onda bira jednog uesnika, koji iz Deklaracije ita lan za koji misli
da se odnosi na izvedenu pantomimu. Ukoliko grupa ne prizna odgovor,
sljedei uesnik pokuava da odgovori. Nakon to se dolo do tanog odgovora, naredna grupa izvodi svoju pantomimu.
Sa kole ljudskih prava za norveku i rusku omladinu u Tromsu. Novembar 2004.

Foto: Lillian Hjorth
101
NOVINE KOJE SE ITAJU

KROZ NAOARE LJUDSKIH PRAVA
Tema
Bolje se upaznati sa ljudskim pravima.
Cilj
Postati svjestan toga da ljudska prava formiraju naa drutva i da se ona
tiu svih nas.
Ljudska prava oblikuju nau svakodnevicu. Gotovo sve to preduzmemo

moe se posmatrati iz ugla ljudskih prava, bilo da su ona ve realizovana, da su u procesu realizovanja ili se kre. Stavljanje naoara ljudskih
prava moe biti interesantan nain gledanja na drutvo i okolinu. Da li
si nekad razmiljao o tome da se uivanje ivota na plai nekog lijepog
ljetnjeg dana moe posmatrati u svjetlu tvog prava na slobodno vrijeme? A kada putuje u inostranstvo da li je to realizacija tvoje slobode
kretanja i tvoje pravo da posjeuje druge zemlje? Stavi naoare ljudskih
prava i pronai primjere iz novina koji pokazuju da su prava ispunjena,
da se kre ili da su u procesu realizovanja.
O vjebi
Ova aktivnost je grupni rad, iza kojeg slijedi prezentacija u plenumu.
Vrijeme:
4560 minuta.
ta nam treba:
Veliki listovi papira, flomasteri, novine, makaze i

ljepilo.
Provoenje
1. Voditelj dijeli u male grupe koje treba da pronau materijal u novinama:
lanke, slike, pisma italaca, reklame, oglase i slino, koji pokazuju:
1) ispunjavanje ljudskih prava,
2) procese koji pokazuju da se ljudska prava pokuavaju poboljati i
3) krenje ljudskih prava.
102
Uesnici treba da koriste matu i nau primjere za sve tri kategoprije.

Primjeri se isijecaju i lijepe na veliki list papira. Dobro bi bilo da istovremeno pokau i na lan Deklaracije o kojem se radi u odreenom primjeru.
(2030 minuta)
2. Grupe predstavljaju primjere u plenumu.

Kad govorimo o ljudskim pravima, mi u stvari govorimo o formiranju naih
drutava, pa prema tome, i naih ivota. Mnogo toga pozitivnog to je postignuto u drutvu jeste u stvari realizacija ljudskih prava. Mnogo toga negativnog
moe imati svoj uzrok u njihovom krenju. A svi oni procesi koji se trenutno
deavaju mogu se gledati u svjetlu angaovanog i upornog rada na poboljanju
ljudskih prava. Ona odreuju nau stvarnost.
Kurs za nastavnike, Bijeljina 2004.

Foto: Enver uliman
103
HISTORIJA
LJUDSKIH PRAVA U MOJOJ VLASTITOJ ZEMLJI
Tema
Historija ljudskih prava u mojoj zemlji.
Cilj
Posmatrati ljudska prava u historijskom kontekstu i postati svjestan toga
da su se pojedinci i grupe izborili za zatitu ljudskih prava, koja postaje
sve bolja u cijelom svijetu.
Djeca u pojedinim zemljama, kao to je Norveka, idu u kolu i imaju

besplatnog ljekara i zubara. Kad napune 18 godina imaju pravo da glasaju na izborima i da budu izabrana u parlament. Radnici imaju pravo
na dobre uslove rada, pristojnu platu i pravo na plaeno bolovanje. Ako
se neko s neim ne slae ili eli da iskae svoje miljenje, moe napisati
lanak u novinama ili organizovati demonstracije. Na sve ovo imamo
pravo bez da to traimo ili se moramo za to boriti, jer se drava obavezala da nam stvori uslove. To nije, meutim, uvijek bilo tako. Ljudi
prije nas izborili su se za prava koja mi danas uivamo, mnogi su u
toj borbi dali i svoj ivot. irom svijeta danas postoje grupe aktivista
ljudskih prava kojim dugujemo zahvalnost. Zahvaljujui njima moemo rei da je historija ljudskih prava, i pored mnogih poraza, svijetla
historija. Ali, iako je razvoj, historijski gledano, pozitivan, vano je zapamtiti da to nije jednako prisutno u svim zemljama. U mnogim od
njih dolazi do veoma grubih povreda ljudskih prava, jer nisu dovoljno
razvijeni mehanizmi njihove zatite. Zemlja u kojoj su najvie osigurana ljudska prava je Norveka. Ipak, ak i u njoj, za koju u UN-u kau da
je najbolja zemlja za ivot, i dalje postoje izazovi sa kojim se moramo
uhvatiti ukotac.
Vano je razumjeti da je zastupanje ideje ljudskih prava trajan proces
kao i kreiranje uslova za njihovo uivanje iz prostog razloga jer od ljudi
zavisi njihovo krenje ili potivanje. Potreban je stalan proces edukacije novih generacije o njihovom znaaju i kreiranje mostova izmeu
teorije i prakse.
104
O vjebi
Ova vjeba odvija se u obliku grupnog rada, koji se moe organizovati
jednostavno i trajati kratko, ili biti obuhvatniji, poput rada na projektima,
koji mogu trajati due vremena i zahtijevati vie angaovanja.
Vrijeme:
Od 1 asa do 1 sedmice (rad na projektima)
ta nam treba:
Olovke i papir, veliki listovi papira i flomasteri,

pristup informacijama: novinama i ostalim medijima, Internet, biblioteka itd.
Prethodno znanje: Uesnici moraju imati osnovno znanje o ljudskim

pravima i razliitim vrstama prava.
Provoenje
1. Napravite podjelu na male grupe, koje treba da izue kako su se ljudska
prava razvijala u jednoj zemlji, najbolje u svojoj vlastitoj. Ukoliko se grupa
sastoji od uesnika iz nekoliko zemalja, moe se raditi na historiji ljudskih
prava u vie drava. Zavisno od broja uesnika, voditelj moe da odlui
da panju usmjeri na jednu temu, koja e se pratiti tokom nekog vremena,
ili da se radi vie tema. Teme mogu biti razvoj prava pojedinih grupa, na
primjer ena, djece, starosjedilaca, radnika ili izbjeglica, ili se moe razmatrati razvoj politikih institucija, kola i obrazovnih, te zdravstvenih institucija itd. Takoe se moe obratiti panja na to kakva je situacija bila
ranije, koji dogaaji i/ili impulsi su bili vani za popravljanje situacije, koji
su pojedinci imali najvei uticaj i eventualno vane internacionalne impulse. Grupe odreuju same kako e raditi i predstaviti svoje rezultate. To
mogu biti pismene prezentacije sa crteima i fotografijama, eseji, istinite
prie ili dokumenti na koje se ukazuje kao na izvor, predstavljanje vanih
pojedinaca, pjesme itd.
2. Grupe predstavlaju svoj rad u plenumu.

Dobra zatita ljudskih prava ne dolazi sama od sebe. Mnoge grupe i pojedinci
stajali su na barikadama i izborili se za prava koja mi danas smatramo normalnim. Ljudska prava razvijaju se sve vrijeme. Kada neko drutvo dostigne
odreeni nivo, javljaju se i novi izazovi. Da bismo mi razumjeli koliko je veini
ljudi u naoj zemlji danas dobro, vano je napraviti putovanje u prolost. Tako
e nam biti lake da se stavimo u poloaj ljudi u dosta zemalja dananjice, postajui svjesni sopstvenih privilegija uivanja prava koja su drugima oduzeta i
naruena. U zemljama u kojim samo odreene grupe uivaju ljudska prava, ne
105
moemo govoriti o postojanju ljudskih prava nego o privilegijama pojedinaca.

Da bismo mogli tako neto rei bilo bi potrebno da je u praksi vidljiv prvi lan
Deklaracije, kroz jednaku dostupnost resursa svima u zajednici i kroz jednake
anse za sve ljude, bez obzira na to kojoj rasi, naciji, godinama ili nekim drugim
odrednicama socijalnog identiteta oni pripadali. U svijetu je mnogo onih koji
rtvuju vrijeme i snage, ponekad i ivot, da bi uslove ivljenja uinili boljim, a
ljudska prava dostupnim svim ljudima u zajednici.
Mnoge izbjeglice su heroji ljudskih prava, jer su istjerani iz svojih domovina zato to su kritikovali nasilje i pritiske koje su vrile vlasti. Oni su bili
proganjani, a mnogi su bili i u ivotnoj opasnosti.
Varijacija
Dugi put ljudskih prava
1. Voditelj objanjava da su dokumenti o ljudskim pravima, kao to su Univerzalna deklaracija (1948) i Konvencija o djeci (1989), dokumenti koji su novi
u historijskoj perspektivi.
2. Neka uesnici naprave listu osoba koje mogu odgovoriti na sljedee pitanje:
Da li je ivot djece u naem gradu postao bolji u posljednjih 100 godina?
Oni koji odgovaraju na ovo pitanje mogu, na primjer, biti djedovi i bake,
roaci ili komije koji vie nisu mladi. Zamolite mlade da intervjuiu ove
osobe. Prije samog intervjua oni moraju pripremiti pitanja. Jedna od ideja
vodilja moe biti: ta elimo da nauimo?
3. Najbolje bi bilo kada bi osobe koje e biti intervjuisane mogle doi u razred i pitanja im se postavljala pred svima. Ako je rije o vie osoba koje su
istovremeno prisutne, moglo bi biti vrlo interesantno da one meusobno
razgovaraju i diskusijom dou do odgovora.
4. Nakon to su intervjui zavreni, zamolite mlade da uporede ono to su uli
od osoba sa kojim su razgovarali sa tekstom Konvencije o djeci.
Za razmiljanje
106
Da li su prava djece bila potivana u ranijim vremenima?

Koja su prava bila ignorisana? Zato?
Da li bi volio da si ivio u to doba?
Da li se situacija za djecu i mlade promijenila? Nabolje ili nagore?
Kakav je odnos prema mladima i moguoj participaciji u tvojoj zemlji?
Melton (1980) je izuavajui stadije razvoja djeijeg koncepta sopstvenih prava

doao do zakljuka da djeca u jednoj zajednici imaju onoliko prava, koliko im
odrasli daju. Melton naglaava da se realna mo Konvencije o pravima djeteta ne ogleda iskljuivo u nivou informisanosti mladih o njenom postojanju i
svrsi, nego i u postojanju psiholokih barijera odraslih, nastalih tradicionalnom
slikom o djetinjstvu u kojoj su djeca predstavljena kao zavisna i bespomona
bia i nekompetentna. Stoga Melton naglaava da pored informisanja mladih
o njihovim pravima i upoznavanjem sa Konvencijom, participacija mladih u
drutvu mora biti podstaknuta radom na otapanju ovih psiholokih barijera i na
redefinisanju slike djetinjstva kod odrasli, ali i kod same djece i mladih koji su
procesom vaspitanja i socijalizacije interiorizovali ovakvu sliku, to bitno utie
na njihov stav i svjest o mogunosti participacije.
107
INTERNACIONALNI ZAKONI
ODGOVORNOST SU DRAVE
Tema
Na koji nain meunarodni ugovori o ljudskim pravima dovode do promjena
u dravama.
Cilj
Postati svjestan toga da su UN i ostale meunarodne organizacije formirale ljudska prava kroz internacionalne deklaracije i konvencije, a da su
drave te koje imaju odgovornost da ove obaveze provedu u ivot.
Kada se diskutuje o ljudskim pravima, po pravilu se diskutuje o nasilju.

esto je, naalost, tako da su konflikti i problemi roba koja se kupuje
i zbog toga ih je u medijima najvie. Meutim, veoma je vano biti svjestan toga da se na ljudskim pravima radi svaki dan i da se zbog toga ona
razvijaju i poboljavaju polako, ali sigurno. Jedan od najvanijih aktera
u ovom procesu je UN. Ovdje se usvajaju meunarodni ugovori o ljudskim pravima. Drave se ovbavezuju da ih potuju i ispunjavaju kada
se pridruuju meunarodnim deklaracijama i konvencijama. Ali kako
se ovo deava? ta, u stvari, znai pridruiti se jednom meunarodnom
ugovoru? Kakva je razlika izmeu deklaracije i konvencije? Na koji nain to utie na nau stvarnost?
O vjebi
Ova je aktivnost kombinacija razgovora u plenumu i objanjenja jedne
ilustracije, gdje voditelj pokazuje kako dokumenti UN-a o ljudskim pravima utiu na drave.
108
Vrijeme:
4560 minuta
ta nam treba?
Tabla i kreda ili veliki listovi papira i flomasteri.
Pripreme:
Voditelj mora imati znanje o tome kako dokumenti

UN-a o ljudskim pravima na razne naine utiu na
drave.
Provoenje
1. Voditelj uvodi u vjebu tako to pita da li je danas u svijetu mogue da se
neko dijete rodi bez mogunosti da pripada jednoj dravi. (Nacrtajte ovjeka,
prema ilustraciji.) U svijetu danas ivi vie od 6 milijardi ljudi, i svi oni roeni
su u okviru 200 drava, koliko ih otprilike danas postoji. Dravama upravljaju dravne vlasti (parlament, vlada, administrativna uprava) koje upravaljaju ivotima graana tako to odreuju zakone i provode politiku (nacrtajte
dravu sa stanovnicima i vlastima, prema ilustraciji).
2. Voditelj nastavlja: Kada se dravne vlasti pridrue meunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, one na sebe preuzimaju odgovornost. Voditelj
nastavlja pitanjem o tome kako UN izrauje neki dokument o ljudskim pravima. (Kroz obuhvatne multilateralne pregovarake procese izmeu drava,
gdje su formulacije u zavrnom dokumentu esto izraz kompromisa i najmanji
zajedniki inilac razliitih gledita drava). Postoje dvije osnovne kategorije dokumenata o ljudskim pravima: deklaracije i konvencije. Dok je deklaracija samo politiki i moralni dokument, ratifikacija (pridruivanje)
jednoj konvenciji u sebi sadri pravne obaveze. Konvencije esto postaju
dio nacionalnog zakonodavstva. Drava koja je ratifikovala jednu konvenciju o ljudskim pravima obavezala se na to da osigura da nacionalni zakoni
budu saglasni obavezama iz konvencije. (Ilustrujte ovo crtanjem strelica od
deklaracija i konvencija, prema ilustraciji, i objasnite na koji nain one utiu
na drave). Samim inom ratifikacije drava je duna i obavezna da stvori
uslove u zajednici i atmosferu u kojoj e sadraj konvencije biti prepoznatljiv
kao egzistencijalni uslov svih graana te zajednice.
Takoe je vano podvui vanost dijaloga koji se odvija izmeu UN-a i
pojedine drave, kroz njenu obavezu da raportira UN-u. U odreenim vremenskim periodima, najee izmeu svake druge i svake etvrte godine,
vlasti su obavezne da obavijeste UN o tome kako se odvija realizacija. UN,
sa svoje strane, paljivo iitava ove raporte i daje dravama povratne informacije o tome ta je dobro, a ta se mora popraviti.

Kada govorimo o ljudskim pravima, esto panju najvie obraamo upravo na
njihova mnogobrojna krenja. Na taj nain zaboravljamo na pozitivan razvoj
koji se dogaa u mnogim zemljama. Vano je imati na umu da se veina drava u svijetu pridruila internacionalnim konvencijama o ljudskim pravima, to
znai da su na sebe preuzele pravne obaveze. Vlasti moraju prilagoditi nacionalne zakone ovim konvencijama i pobrinuti se da oni budu usklaeni sa njima.
One, takoe, imaju obavezu da svima koji djeluju u ime drave (policiji, zaposlenima u bolnicama, slubi za zatitu djece, zaposlenima u zatvorima, nadlenima za strance itd.) prue informacije o zakonima i propisima, tako da oni znaju
ta treba da rade da bi ispunili ljudska prava. Drava, takoe, ima obavezu da
obavijesti svoje stanovnike o tome koja prava oni imaju.
109
Pokret ljudskih prava razvio se u posljednjih 60 godina. To se desilo u tri

faze:
1) Faza donoenja zakona (izrada meunarodnih dokumenata)
2) Faza ratikacije (drave ratikuju konvencije)
3) Faza implementacije (drave realizuju ljudska prava za svoje
stanovnike)
FAKTA O DEKLARACIJAMA I KONVENCIJAMA

Deklaracija je vaan politiki i moralni dokument. Kada je jedna drava
na meunarodnom planu javno izglasala jednu deklaraciju, to je jasan
signal ostalim dravama. A za drave je, kao i za nas ljude, vano da se
dri rije. Ako neko kae jedno, a radi drugo, on e izgubiti ugled, pa e
tako i drava izgubiti svoj ugled meu ostalim dravama, to e se, opet,
odraziti na kontakte i saradnju. Za razliku od deklaracije, konvencija je
dokument koji u sebi sadri pravne obaveze za drave koje su je ratifikovale (potpisale u okviru naroite procedure. Parlament je prije toga
usvojio konvenciju). Drave se obavezuju da:
1. Potuju meunarodna ljudska prava. Ovo se, po pravilu, odvija tako
da ljudska prava postaju dio nacionalnih zakona.
2. Raportiraju redovno o tome kako se realizacija odvija (po pravilu,
svake etvrte godine).
Ponekad se drave, takoe, obavezuju da predstavnici UN-a ili meunarodne organizacije dou u posjetu da bi procijenili kako se odvija rad na
realizaciji ljudskih prava.
Konvencije o ljudskim pravima esto u sebi sadre mogunost da drave
odstupe od nekih obaveza u sluajevima vanrednog stanja ili rata. To se
zove derogacija. Postoji, takoe, mogunost da se drave rezerviu, to
e rei da ne budu vezane za odreene odluke iz konvencije, i o tome se
odluuje u procesu ratifikacije.
110
KOLIKO SU OBAVEZUJUI DOKUMENTI UNa ZA DRAVE
Baziran na multilateralnom legitimitetu

DRAVNA VLAST
DEKLARACIJE
Predstavljaju
moralnu i politiku
obavezu
PARLAMENT
VLADA
UPRAVA
KONVENCIJE
Pravno su obavezujue
Drava mora promijeniti svoje zakonodavstvo tako da ono bude u skladu sa
obavezama preuzetim konvencijom
Drava mora redovno izvjetavati
Komitet za ljudska prava UN-a o
tome na koji nain ispunjava obaveze
preuzete konvencijom
Komitet za ljudska prava UN-a daje
miljenje o izvjetajima sa preporukama
111
NACIONALNA ZATITA: DRAVA I DRUGI AKTERI

Tema
Na koji nain domai akteri unapreuju ljudska prava.
Cilj
Shvatiti da su dravne vlasti te koje u prvom redu imaju odgovornost za
implementaciju ljudskih prava u zemlji, ali da su i drugi akteri vani.
Vlasti imaju najvaniju ulogu za oivotvorenje ljudskih prava. Ali, svako

drutvo sastoji se i od drugih aktera koji mogu sa njima raditi. tampa i
mediji, nevladine organizacije, preduzea i pojedinci mogu igrati vane
uloge i imati veliko znaenje za razvoj ljudskih prava.
O vjebi
Ovo je aktivnost u kojoj treba koristiti razmiljanje. Voditelj i grupa diskutuju u otvorenom razgovoru.
Vrijeme:
45 minuta3 sata
ta nam je potrebno?
Tabla i kreda, eventualno veliki listovi papira i flomasteri.
Pripreme:
Predavanje o nacionalnoj zatiti ljudskih

prava.
Provoenje
1. Voditelj pita ko ima glavnu odgovornost za unapreenje ljudskih prava.
(Ljudska prava su pravila koja definiu koje obaveze drave imaju prema
svojim stanovnicima. Zbog toga drava i ima obavezu da ih realizuje).
Voditelj kratko pravi pregled najvanijih sredstava koje drava ima na
raspolaganju:
Zakoni: Parlament mora osigurati da ljudska prava budu ugraena u
nacionalno zakonodavstvo. Dravna administracija mora osigurati da
se ovi zakoni provedu u ivot;
Pravni sistem: Kada se dese nasilja, policija ih mora istraiti, sluaj
mora doi pred sud, koji e donijeti presudu. Napadai se moraju kazniti;
112
Osnivanje institucija iji e zadatak biti da vode rauna da se prava u

drutvu potuju (na primjer ombudsman za jednakost, djecu itd.);
Informacije o ljudskim pravima za sve koji rade u dravnim institucijama i na taj nain imaju mo u svojim rukama. Takoe je vano da
uenici u kolama ue o ljudskim pravima;
I drava sama mora potivati ljudska prava: Dravna preduzea i institucije i sami moraju djelovati u skladu sa ljudskim pravima, i u zemlji
i u inostranstvu.
2. Voditelj dalje pita: Koji drugi akteri, osim drave, mogu raditi na
unapreenju ljudskih prava? Na koji nain oni to ine?
Mediji (psi uvari, sastavaljai dnevnog reda diskusije u drutvu, bave
se problemima tako to poveavaju njihovu vidljivost i znaaj za zajednicu). Primjeri?
Nevladine organizacije (Spasimo djecu, Crveni krst, Helsinki komitet,
Amnesty International, Savez penzionera). Primjeri? ta oni rade?
Kako oni to rade?
Preduzea (tako to potuju ljudska prava svojih zaposlenih).
Primjeri?
Pojedinci (tako to potuju prava drugih i oglase se ukoliko budu svjedoci nasilja, napiu lanak u novinama, demonstriraju na ulicama
itd.). Primjeri?
Za razmiljanje
Zbog ega su dravne vlasti najvaniji akteri kada je rije o

unapreenju ljudskih prava?
Moemo li rei da razliiti akteri jedni druge upotpunjuju? Objasnite.

Dravne vlasti u drutvu imaju politiku mo. Kada one naprave i oivotvore
zakone, to u velikoj mjeri odluuje o tome kakav e ivot imati stanovnici dotine zemlje. One ratifikuju konvencije o ljudskim pravima i zbog toga imaju i odgovornost za ispunjavanje ovih obaveza. I drugi akteri su vani, kao na primjer,
tampa i ostali mediji, nezavisne organizacije i preduzea. Oni imaju razliite
uloge i razliitu mo, ali svi imaju uticaj na drutvo i u stanju su unapreivati
ljudska prava. Takoe je vano biti svjestan toga da i svi mi, pojedinci, moemo
dati svoj doprinos.
113
Strani posmatrai izbora ispred norvekog parlamenta, 2005.

Foto Helsinki komitet Norveke
Nastavak
Uesnici se mogu podijeliti u grupe, koje mogu dobiti u zadatak da se poblie pozabave jednim akterom i pronau na koji nain on radi na unapreenju ljudskih prava. To, na primjer, moe biti neka od dravnih institucija,
kao ombudsman za djecu, organizacija za ljudska prava, kao Helsinki komitet ili Amnesty International, neke novine, preduzee ili neki pojedinac.
Varijacija
Grupa moe, takoe, raditi na nekom naroitom problemu ljudskih prava. Na
primjer, pravima izbjeglica ili ena. Uesnici se mogu podijeliti u grupe koje e se
baviti time kako drava i ostali akteri rade na unapreivanju prava ovih grupacija:
- ta kau zakoni? Da li su usvojeni novi zakoni? Da li su osnovane institucije?
Postoje li organizacije koje rade na pravima ovih grupacija? ta je sa medijima?
Moete li nai primjere sluajeva koje su oni pokrenuli?
114
SAM PROTIV DRAVE

Tema
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.
Cilj
Nauiti neto o Evropskom sudu za ljudska prava i pokazati da je mogue
da pojedinac podigne tubu protiv vlastite drave pred ovim sudom i da
zahtijeva zatitu svojih prava.
Evropske zemlje aktivno su uestvovale u radu UN-a na izradi Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Ali izrada pravno obavezujuih
konvencija o ljudskim pravima uzela je ovoj organizaciji mnogo vie
vremena. Zapadnoevropske drave, koje su saraivale u Savjetu Evrope, nisu htjele da ekaju, pa su zbog toga poele da rade na izradi svoje
vlastite konvencije o ljudskim pravima. Evropska konvencija o ljudskim
pravima usvojena je 4. novembra 1950. godine. Sve drave u Evropi, koje
su lanice Savjeta Evrope, obavezale su se da je ratifikuju. One, prema
tome, moraju da se postaraju da je njihovo nacionalno zakonodavstvo u
skladu sa meunarodnim obavezama ljudskih prava.
Da bi se osiguralo da drave realizuju preuzete obaveze iz oblasti ljudskih
prava, Savjet Evrope osnovao je Evropski sud za ljudska prava. Ukoliko
graanin jedne zemlje smatra da su njegova prava prekrena, i sluaj je
proao kroz sve instance nacionalnog pravnog sistema, on moe podii tubu protiv vlastite drave pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Ukoliko drava izgubi, ona je obavezna da promijeni svoje nacionalno
zakonodavstvo u skladu sa odlukom Suda.
U Aftenpostenu od 10. novembra 2006. godine mogli smo proitati ovu

biljeku: Sunce je tek bilo prelo zenit kada je Said-Khusejn Imakajev
(23) vozio kui u svojoj bijeloj ladi ka selu Novyje Atagi u eeniji, 17.
decembra 2000. godine. Na putu ga je zaustavila patrola ruskih vojnika, naoruanih kalanjikovima. Prema izjavama svjedoka, ovaj mladi
izvuen je iz automobila i ubaen u vojno vozilo, koje ga je odvelo punom
brzinom u nepoznatom pravcu.
115
Od tada ga niko vie nije vidio. Jue je Rusija osuena pred Evropskim
sudom za ljudska prava u Strazburu, a porodica je dobila presudu o nadokandi u iznosu od 100.000 eura. Rusija je, pored ostalog, osuena da
je prekrila princip prava na ivot, kao i da nije na pravi nain istraila
ovaj nestanak.
O vjebi
Vjeba poinje tako to voditelj dri predavanje, koje se nastavlja grupnim radom, da bi se zavrilo prezentacijom i razmiljanjem u plenumu.
Ukoliko voditelj eli temeljniji rad, predavanje se moe odrati nekoliko
dana prije prezentacije u plenumu. Na taj nain grupe mogu dobiti vie
vremena da sakupe informacije i pripreme rad.
Vrijeme:
2 asa
ta nam treba?
Prostorija sa mogunou izdvajanja za rad u grupama, kopija Evropske konvenicije o ljudskim pravima za sve uesnike
Pripreme:
Predavanje o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i Evropskom sudu za ljudska prava. Voditelj
bi, takoe, trebalo da prikupi informacije o
sluajevima voenim pred ovim sudom.
Provoenje
1. Voditelj dri predavanje o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
2. Uesnici se dijele u grupe, od kojih e svaka raditi na jednom sluaju voenom
pred strazburkim sudom. Preporuuje se da grupe rade na sluajevima
voenim protiv razliitih zemalja. Pored informacija koje voditelj moe da
prui, mogu se sakupiti dopunske informacije sa Interneta ili iz ostalih izvora. Grupe treba da odgovore na sljedea pitanja: Ko su strane u sukobu?
O emu se sluaj radi? ta je optuba (optube) protiv dotine drave? Za
krenje koje (kojih) odredbi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima je
drava optuena? Kakva je bila odluka Suda? Kakve su bile posljedice ove odluke za podnosioca tube? Kakve su bile posljedice ove odluke za dravu?
3. Grupe treba da predstave rezultat svog rada u plenumu.
116
Za razmiljanje
Zbog ega je za nas vana Evropska konvencija o ljudskim pravima?

Kakva je veza izmeu Evropske konvencije o ljudskim pravima i Evropskog
suda za ljudska prava?
Da li su odluke Suda obavezujue za drave? ta to znai?
Postoje li slabosti u radu ovog suda?
ta moemo nauiti iz primjera koji su ovdje bili predstavljeni?
Postoje li i drugi meunarodni sudovi? ta znate o njima?

Evropska konvencija o ljudskim pravima sadri odluke o temeljnim pravima i
slobodama, i pravno je obavezujua za lanice Savjeta Evrope . Da bi se prava
iz Konvencije mogla provoditi, osnovan je Evropski sud za ljudska prava. Sve
osobe iz bilo koje drave koja je lanica Savjeta Evrope, imaju pravo da podignu
tubu pred ovim sudom protiv svoje vlastite drave. To isto mogu uiniti i grupe i organizacije. Uslov da bi sluaj bio razmatran pred Sudom je da je on ve
bio razmatran pred najviom instancom nacionalnog pravnog sistema. Odluka
Suda obavezujua je za drave. Evropska konvencija o ljudskim pravima jednako tretira Tarika iz Turske, Michelle iz Francuske, Dadu iz Bosne i Hercegovine,
Marka iz Srbije, Enu iz Hrvatske ili Danila iz Crne Gore.
Primjer jednog sluaja koji se protiv Norveke vodio pred Evropskim

sudom za ljudska prava:
Hammeren protiv Norveke 2003. godine
Razmatrajui ovaj sluaj razmislite da li imate neki primjer u vaoj zajednici
koji bi pribliio uenicima razumijevanje znaaja Evropskog suda za ljudska
prava.
Podnoslilac tube, Ulf Hammeren, radio je kao asistent u djeijem vrtiu u
jednom mjestu u Norvekoj koje se zove Bjugn. Protiv njega je 10. marta 1992.
podnesena prijava zbog seksualne zloupotrebe jednog djeteta iz obdanita ili
vie njih. Protiv Hammerena je 22. septembra 1993. godine podignuta optunica zbog seksualnog nasilja nad desetoro djece iz obdanita. Okruni sud
Frostating oslobodio ga je 31. januara 1994. godine optunice. Nakon ovoga
dosuena mu je nadoknada u iznosu od 170.000 norvekih kruna za neopravdano kazneno gonjenje. Sud je, meutim, ovo odbio, pozivajui se na 444
zakona o kaznenom postupku i ukazujui na to da Hammeren nije mogao da
dokae da je nevin u donosu na optunicu.
117
Razlog za albu
Podnosilac albe je kao razlog za albu naveo da se okruni sud u svojoj procjeni o pitanju nadoknade izrazio na takav nain da je prekren princip da
se niko ne moe smatrati krivim dok se krivica ne dokae. Procjena je stoga
bila u suprotnosti sa lanom 6-2.
Zakljuak
lan 6-2 mogao se primijeniti na ovaj sluaj, jer je zahtjev za nadoknadu
bio vezan uz kaznenu optunicu na takav nain da je bio u okviru djejstva
lana 6-2: Drava je prekrila lan 6-2- tako to je okruni sud u svojoj procjeni stavio pod znak pitanja pravilnost oslobaajue presude (jednoglasno
po svim takama).
Vie sluajeva (i presuda) iz rada Suda za ljudska prava moe se pronai u
asopisu Mennesker og rettigheter (Ljudi i prava) koji izdaje Norveki centar
za ljudska prava i u bazi podataka Stralex.
118
HAJDE DA ANALIZIRAMO
SITUACIJU LJUDSKIH PRAVA
Tema
Ljudska prava.
Cilj
Procijeniti situaciju ljudskih prava u vlastitoj zemlji u odnosu na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima.
Iako je veini ljudi u Norvekoj danas dosta dobro, ako se malo bolje zagledamo, ne ini li nam se da ipak nije sve tako perfektno? U drutvu je
mnogo prosjaka na ulicama, a vrlo esto vide se i narkomani u dronjcima,
sa ranama na nogama i rukama. Redovno itamo u novinama o starijim
ljudima u institucijama koji ne dobivaju potrebnu pomo. Mnogim su traiocima azila uskraena njihova prava, a UN je kritikovao Norveku za
psihiku torturu zato to osobe osumnjiene za kriminalne radnje suvie
dugo vremena provode izolovane u pritvoru. A da li u Norvekoj, u stvari, postoji sloboda religije sve dotle dok postoji dravna crkva. Toliko o
Norvekoj. Kako je na drugim mjestima? Hajde da analiziramo situaciju
ljudskih prava u naoj zemlji!
O vjebi
Vjeba poinje grupnim radom koji treba prezentirati u plenumu. Ova
aktivnost pogodna je kada imamo uesnike iz razliitih zemalja. Ovdje
smo predloili upotrebu Univerzalne deklaracije kao polazite, ali je isto
tako mogue koristiti i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
ta nam treba?
Velika prostorija sa mogunou izdvajanja za rad

u grupama, hemijske olovke i papir, veliki listovi
papira i post-it ceduljice.
Prethodno znanje:
Uesnici se unaprijed moraju upoznati sa ljudskim

pravima i tim koji akteri u zemlji imaju odgovornost da ih tite.
119
Pripreme:
Veliki listovi papira sa jednom kolonom na lijevoj strani,

sa ocjenama od 1 do 5. Na dnu lista je jedan red sa etiri
ili pet lanova Univerzalne deklaracije, poredanim jedan
pored drugog. Mnogo je lanova koji se dobro uklapaju u
ovu analizu, na primjer lanovi 5, 12, 14, 16, 17, 18, 19, 20,
24. i 26 (vidi ilustraciju).
Provoenje
1. Aktivnost se moe organizovati na vie naina, zavisno od vrste grupe.
Ako su uesnici samo iz jedne zemlje, voditelj ih moe podijeliti u dvije ili tri grupe koje e se koncentrisati oko razliitih lanova Deklaracije.
Na primjer, jedna grupa moe analizirati kakva je situacija kada je rije o
lanovima 5, 12, 14. i 16, dok se druga grupa bavi lanovima 17, 18, 19. i
20, a trea 22, 24, 25. i 26. Ukoliko su uesnici iz razliitih zemalja, grupe bi
trebalo podijeliti po nacionalnosti. U njima svi treba da dobiju iste lanove
za analizu. Koristei skalu od 1 do 5, na kojoj je 5 najbolja ocjena, grupe
treba da procijene kakva je situacija u zemlji kada je rije o odreenim
pravima. Panja! Ne treba procjenjivati kako su prava zatiena zakonom
( po pravilu su zakoni u skladu sa meunarodnim dokumentima), nego
treba ocijeniti kakva je situacija u stvarnom ivotu. Ocjene treba davati na
osnovu sljedeeg:
Ocjena 5: Svi u drutvu obuhvaeni su/uivaju ovo pravo;
Ocjena 4: Veina u drutvu obuhvaena je/uiva ovo pravo;
Ocjena 3: Otprilike polovina u drutvu obuhvaena je/uiva ovo pravo;
Ocjena 2: Samo je manjina obuhvaena/uiva ovo pravo;
Ocjena 1: Samo su nosioci vlasti i niko drugi obuhvaeni, odnosno
uivaju ovo pravo. Uesnici treba da obiljee post-it ceduljicom ocjenu do koje su doli. (30 minuta)
2. Grupe predstavljaju svoje analize u plenumu. Vano je da imaju dovoljno
vremena da obrazloe svoje ocjene. Nakon objanjenja svake ocjene, slobodno je da i drugi postavljaju pitanja i komentariu. Voditelj moe dodatno
objasniti poneto, koristei se svojim znanjem. Ukoliko doe do vanih argumenata koji su u suprotnosti sa datom ocjenom, a i grupa sama koriguje
svoje miljenje, ocjenu bi trebalo promijeniti. (U grupama sa uesnicima
raznih nacionalnosti vano je podvui da cilj ove aktivnosti nije postii
to bolju ocjenu. Cilj je osvijetliti situaciju pojedinih prava to je mogue
tanije. Vjeba ne treba da se razvije kao takmienje meu zemljama.)
120

Vidjeli smo da su ljudska prava konkretan alat koji moemo koristiti da mjerimo kvalitet vlastitog i ostalih drutava. Kako su razliita prava realizovana za
stanovnitvo? Grupa iz Norveke e vjerovatno diskutovati o najvanijim problemima tog drutva danas. ta je to to je dobro, a ta su najvaniji izazovi?
Ukoliko se predstavlja situacija u vie zemalja, najvjerovatnije e postati vidljivo
i osvijetlie se zato su neke zemlje dobre za ivot, a neke loije, dok su neke
izuzetno loe. Norveani moda mogu bolje razumjeti zato je toliko izbjeglica iz
Somalije i eenije u Norvekoj? Zato je u nekim zemljama toliko izbjeglica?
Kurs iz ljudskih prava, Oslo 2007.

121
REBUS O SLOBODI IZRAAVANJA

Tema
Sloboda izraavanja
Cilj
Postati svjestan sutine pojma sloboda izraavanja, toga da je ona bazirana na komunikaciji, dijalogu, argumentaciji i protivargumentaciji. Sloboda izraavanja sutinska je potreba u ivotu svih ljudi i pretpostavka je
stvaranja dobrog drutva.
Da li ste ikada razmiljali o tome na koji nain stiete znanje? I o tome
kako svoje znanje moete prenijeti drugima? Kada uite, morate sluati, a
kada prenosite znanje drugima, morate govoriti. Ovo je sutina i slobode
izraavanja: imati mogunost da uestvujete u slobodnom i otvorenom
dijalogu. Pored toga to ljudi imaju uroenu potrebu da komuniciraju
jedni sa drugima, sloboda izraavanja je pretpostavka za dobijanje vie
znanja o svijetu oko sebe i toga da to znanje bude to tanije. Nauka se
razvija samo onda kada istraivai obaraju ve postojea objanjenja i teorije. Samo kada neko ukae na neku greku, mi imamo mogunost da je
ispravimo. irenjem informacija i kritikim pokuajima, kroz greke i njihovo ispravljanje, dolo se do toga da je svijet star oko 13 miljardi godina
i da se ivot razvio prirodnom selekcijom. Niko jo nije doao sa dovoljno
dobrom argumentacijom da nas ubijedi u neto drugo. Istina, u naunom
smislu, moe se, dakle, postii samo kroz proces pokuaja, kroz greke i
kroz razumne argumente i protivargumente. esto se kae da sluanjem
postajemo sljedbenici, a govorenjem i pisanjem lideri i mentori, kreatori
promjena i podstrekivai evolucije.
Bez slobode izraavanja naa znanja i na razvoj stagnirali bi. Ako

malo razmislite, vidjeete da su dananji mobilni telefoni, kompjuteri, Internet, vakcine, automobili, neboderi i mnoge druge fantastine
stvari, pored ostalog, rezultat slobode izraavanja. Na isti nain na koji
je sloboda pretpostavka razvoja nauke, ona je i pretpostavka stvaranja
boljeg drutva.
122
O vjebi
Ovo je veoma interesantna aktivnost, u kojoj grupe prave i rjeavaju rebuse, i na kraju, od rijei koje su dobili u rjeenjima naprave jednu reenicu.
Vrijeme:
4560 minuta.
ta nam treba?
Velika prostorija sa mogunou grupnog rada,

hemijske olovke i papir.
Pripreme:
Voditelj mora odabrati rijei koje na kraju mogu

oformiti jednu loginu reenicu, koja e rei neto
o slobodi izraavanja.
Provoenje
1. Voditelj napravi podjelu u male grupe, od kojih svaka dobije zadatak da
stvori rebus, koji e dati rije koju je on zamislio. Broj rijei jednak je broju
grupa, a svaka grupa treba da zna samo svoju rije. Sve rijei na kraju
treba da oforme jednu loginu reenicu, koja govori o slobodi izraavanja.
To, na primjer, moe da bude reenica: LJUDIMA TREBA SLOBODA
IZRAAVANJA DA BI STVORILI OTVORENA, INKLUZIVNA
DRUTVA. (515 minuta)
2. Nakon to grupe naprave rebuse od svojih rijei, svaka dobije rebus od
neke druge grupe. Sada je zadatak rijeiti taj rebus. (515 minuta)
3. Kada sve grupe rijee svoje rebuse i nau svoje rijei, one se piu na tabli
jedna za drugom. Sada je zadatak da svi uesnici od ovih rijei naprave
reenicu.
Za razmiljanje
Na koji su nain grupe odluile kakav e rebus napraviti?

(Koliko je uesnika izloilo svoj prijedlog i aktivno uestvovalo? Da li su
koristili dijalog i argumentaciju? Da li se desilo da su prijedlozi za elemnte
u rebusu bili odbaeni? Zato?)
Na koji su nain uesnici rijeili rebus koji su dobili od druge grupe?
(Koliko je uesnika dalo svoj prijedlog i aktivno uestvovalo? Da li se to
odvijalo kroz dijalog i komunikaciju? Da li se desilo da je prijedlog za
rjeenje bio odbaen? Zato?)
Kako ste doli do reenice?
(Da li se to desilo kroz dijalog i komunikaciju? Da li je bilo prijedloga za
druge reenice/kombinacije rijei? Zato to nije prihvaeno?)
Da li se tako i u drutvu u rjeavanju problema koriste dijalog, argumentacija i protivargumentacija? Primjeri?
Da li je vea mogunost da se doe do boljih rjeenja kada vie ljudi izrazi
123
svoje miljenje i prijedloge? Zato? Imate li primjere? Primjere promjena u

drutvu/tehnici/familiji?
Zbog ega je vano da svi dobiju mogunost da kau svoje miljenje? Zbog
ega je sloboda izraavanja vana?
ta su posljedice nedostatka slobode izraavanja?
to vie ljudi uestvuje u debati vee su anse da se nau dobra i kreativna rijeenja za male i velike probleme.

ak i ovako jednostavan grupni rad, kao ovaj koji smo upravo proli, rezultat je
razgovora, argumentacije i protivargumentacije. I pronalaenje tane reenice
na kraju bilo je rezultat razliitih prijedloga, probanja i grijeenja. Kada nas je
vie, i kreativnost je vea, zato to vie ljudi znai i vie razliitih mogunosti.
Zbog toga je vano da se svi javno mogu izraziti i da svi budu sasluani. Samo
se u tom sluaju mogu procjenjivati razliite alternative, odbaciti one koje su
najloije i zadrati one najbolje. Sloboda izraavanja takoe je i pretpostavka
vlastitog osjeaja vrijednosti i linog razvoja.
124
TA JE SLOBODA IZRAAVANJA?
To speak is not an easy thing, to remain silent is dangerous23(Govoriti
nije lako, utati je opasno)
Tema
Sloboda izraavanja
Cilj
Shvatiti najvanije elemente slobode izraavanja
Sloboda izraavanja jedno je od najvanijih ljudskih prava. Samo se kroz

slobodno i otvoreno razmiljanje, argumentacijom i protivargumentacijom, problemi mogu rjeavati i pronalaziti bolji naini za organizovanje
drutva. Iako su drutvene i politike istine drugaije vrste nego naune, samo se kroz zajedniku upotrebu razuma, kroz dijalog i razmiljanje,
mogu pronai najbolja rjeenja. Zbog toga to svi ljudi imaju isto ljudsko
dostojanstvo, svi treba da imaju slobodu i pravo da iskau svoje miljenje.
Ali, sloboda izraavanja nije iskljuivo bazirana na individualnom pravu
izraavanja, nego i na tome da treba da imamo slobodu i mogunost da
iskaemo svoje miljenje kroz tampu, TV, radio, Internet, blogovanje ili
ostale kanale informacija. Jo jedan vaan element je nae pravo da traimo i dobijemo informacije od zvaninih vlasti.
O vjebi
Polazina taka ove aktivnosti je vlastito razmiljanje svakog uesnika,
prije nego to se zapone sa grupnim radom. Aktivnost se zavrava diskusijom u plenumu.
Vrijeme:
45 minuta
ta nam treba?
Veliki listovi papira i flomasteri.
23
Proverb: izvor: Cun Ca Ki Ca, Kalilu Tera, Abidjan: Edition Edilis 2002.
125
Provoenje
1. Voditelj daje uesnicima jednu minutu da razmisle o tome kako bi se
osjeali kad ne bi smjeli da kau ta misle o neemu ime su veoma obuzeti. Poslije toga svi treba da daju saeti rezime svog razmiljanja.
2. Voditelj objanjava da je sloboda izraavanja jedno od vanih ljudskih
prava. ita lan 19. iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima: Svako
ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja. Ovo obuhvata i pravo da se
da se ne bude uznemiravan zbog svog miljenja, kao i da se trae, primaju
i saoptavaju informacije i ideje bilo kojim sredstvima, bez da se uzimaju u
obzir dravne granice.
Najvaniji elementi slobode izraavanja su (dobro bi ih bilo napisati na
velikom listu papira, koji bi trebalo da bude vidljiv tokom grupnog rada):
Sloboda da se ima vlastito miljenje (sloboda miljenja);
Sloboda da se trae, primaju i ire informacije i ideje (sloboda

izraavanja, sloboda informacija):
usmeno, pismeno ili tampano u umjetnikoj formi,
kroz bilo koji medij (sloboda medija),
neovisno o granicama (sloboda meunarodne komunikacije).
3. Voditelj, zatim, dijeli uesnike u dvije grupe (eventualno etiri, zavisno od
broja).
Jedna grupa usmjerie se na slobodu izraavanja u drutvu, druga na slobodu izraavanja u koli. Grupe piu odgovore na velikom listu papira.
Predloite grupama da nau primjere.
Kako moemo vidjeti konkretne izraze toga da sloboda izraavanja
funkcionie (razliite novine, razliiti TV i radio-kanali, pozorini komadi,
filmovi, nain oblaenja itd.)? Moe se uzeti primjer i perfektnog drutva
i diktatura.
ta se podrazumijeva pod izrazom otvoreno drutvo? Da li su ovaj izraz
i nae pravo da primamo informacije u nekoj vezi (sloboda informacija)?
Koja se sredstva koriste da bi se u djelo provelo nae pravo da traimo i
primamo informacije? (U koli to mogu biti razredni sastanci, ueniki
savjet, kolske novine, debate u plenumu itd. U drutvu to mogu biti novinari koji rade u razliitim medijima, otvorenost u dravnoj administraciji,
parlamentu, novinarske konferencije, politiari koji odgovaraju na pitanja
medija itd.)
Zato je pravo da se trae i primaju informacije vano?
Nai primjere drava, u prolosti i sadanjosti, u kojim nije postojala/
ne postoji puna sloboda izraavanja. Kako moemo vidjeti da je sloboda
izraavanja u nekom drutvu ograniena? (30 minuta)
4. Grupe predstavljaju svoj rad u plenumu.
126
Za razmiljanje
Kako moemo vidjeti da razliita miljenja dolaze do izraaja u nekom

drutvu/koli?
Zato je pravo da se trae i primaju informacije vaan dio slobode
izraavanja?
Mi obino kaemo za neko drutvo da je otvoreno ili zatvoreno. ta to znai?
Moete li nai neki primjer?
esto moemo vidjeti da je u nedemokratskim zemljama, u kojim odluke
donosi mona manjina, sloboda izraavanja ograniena. Zato je to tako?
Zato su ljudi uutkivani od reima i da li je to uzrok postojanja poslovica
poput one: utanje je zlato, ili jedne koja kae: Bog nam je stvorio dva
uha a jedna usta, da bismo manje priali, a vie sluali. Ako smo rekli da
se kultura ponekad definie kao nain ponaanja i ivljenja jedne zajednice,
da li ovakve poslovice mogu unaprijed da ogranie nae pravo na slobodu
izraavanja?
Da li nam poslovice poput ovih unaprijed unose u proces vaspitanja poruke
koje nas ue da budemo bespogovorno posluni i da ne dovodimo nikada u
pitanje neto to nam neko kae ili zahtijeva od nas da uradimo?
Zbog ega se diktatori plae slobode izraavanja?

Sloboda izraavanja je centralno ljudsko pravo. Da bismo osjeali da smo slobodni, vano je da se moemo izraziti i izrei svoje miljenje o sluajevima i
stvarima koje nas se tiu. Sloboda izraavanja titi i pravo da se iskaemo i sadraj koji je iskazan. Da bi neko drutvo imalo realnu slobodu izraavanja, drava
se mora pobrinuti da svi akteri, bilo da je rije o institucijama ili pojedincima,
imaju iste mogunosti da se izraze.
Jedino na taj nain moemo ukazati i na pojedine ideje koje se promoviu u
drutvu a predstavljaju propagandu protiv odreenih grupa. Zato se esto kae
da: Govor ne moe prevariti paljive, ali ni zavesti nedune.
Kad je rije o slobodi izraavanja ne radi se samo o pravu da se ovjek izrazi
pismeno ili usmeno, nego se radi o svim nainima komunikacije. Mi se moemo iskazati kroz pozorite, film, muziku, nainom na koji se oblaimo ak
i frizurom koju izaberemo. Takoe je vano i pravo da se obavjetenja ire i
primaju. U dravama u kojim graani nemaju slobodu izraavanja, u kojim ne
postoji pravo na informaciju, gdje se kritika ograniava ili zabranjuje, najee
je situacija loa i sa ostalim ljudskim pravima. Ljudi tada najee ne znaju ta se
deava, pa zbog toga i nemaju mogunost da urade neto sa situacijom u kojoj se
nalaze. Stepen slobode izraavanja pokazuje, zbog toga, kakva je opta situacija
u drutvu, kada je rije o ljudskim pravima. Ona je most izmeu razumijevanja
uzroka razlika izmeu teorije o ljudskim pravima i prakse, jer kako kae Hana
127
Arendt: Zlodjelo nije pojam, nego konkretna institucija i drutvena praksa,

stoga se pria o ljudskim pravima ne smije zavriti na usvajanju informacija o
njima, nego na kritikom preispitivanju njihovog pojavnog oblika u drutvu. To
je mogue jedino putem govora, slobode izraavanja kroz razliite medije koji
prikazuju stvarnost onakvom kakva ona jeste a ne onakvom kakva bi trebalo da
bude prema teorijskim zamislima. U drutvima sa demokratskim ureenjem
tei se popunoj slobodi govora. Zbog toga kaemo da su demokratska drutva
otvorena, a nedemokratska zatvorena. Sloboda izraavanja uslov je demokratije
u drutvu.
Varijacija
Nai primjere historijskih i aktuelnih reima koji su zabranjivali knjige i ograniili slobodu izraavanja. Koje su knjige bile zabranjenje? Zbog ega je to uraeno? Voditelj moe proitati pjesmu koja je nastala u vrijeme Drugog svjetskog
rata u Njemakoj u kojoj je u to vrijeme vladao nacizam. Ova pjesma govori o mehanizmima uutkivanja ljudi koji su ukazivali na nepravdu u drutvu
kroz njihova ubojstva i progone, spaljivanje njihovih djela. (Projekat Farenhajt
u Njemakoj sproveden je od strane Hitlerovog bliskog saradnika Gebelsa spaljivanjem djela knjievnika koji su kritikovali nacizam i podsticali ljude da se
odupru nacistikoj ideologiji.)
... Deset malih gunala krenulo u krevet,
Gebelsu se rugali ostalo ih devet.
Devet malih gunala jo ne znaju ko sam,
Jedan je razmiljao, ostalo ih osam.
Osam malih gunala,
Ba ih neto gledam, jedan neto pisao,
Ostalo ih sedam.
Sedam malih gunala hranilo se fest,
Svinjsko jedan nije jeo,
Ostalo ih est.
est malih gunala,
Krenulo u svijet
Jedan pimpfu ree i
Ostalo ih pet.
Pet malih gunala, jedan iza klavira viri,
Svirao je Mendelsona,
Ostalo ih etiri.
etiri mala gunala, a u sobi vri,
Sluali su Radio-London ostalo ih tri.
Tri mala gunala, o Laju je pria sva,
Jedan ree pijandura, ostalo ih dva.
128
Dva mala gunala, a pogled im edan

Mnogi su se smjekali,
Ostao je jedan.
Posljednji je ovu pjesmu proitao pred njih pedeset,
Odveden je u Dahau i tamo ih je opet deset.
Robert Laj je bio nacionalsocijalistiki politiar, koji je umjesto rasputenih sindikata osnovao radni front. Bio je alkoholiar. Parodija se razvila kao ciljana kritika postojeeg reima.
Mendelson je bio Jevrej i stoga su njegova djela bila zabranjena za izvoenje u
vrijeme nacistikog reima. Pimpf je bio naziv za pripadnike Hitlerove omladine, mladih nacista.
U kojim je zemljama opasno biti novinar? Zato?

Koliko novinari omoguavaju da se umanji mogunost zatakavanja situacija krenja ljudskih prava, osobito zloina i genocida kao
najgrubljeg vida njihovog krenja?
Novinari zato esto znaju da kau da: Dogaaj koji nije medijski
propraen se nije ni dogodio...
Slike koje vidimo na tv-u, prilozi dobijeni na licu mjesta, informacije koje sluamo na radiju i itamo u novinama umanjuju mogunost da ljudi kau da nisu znali da se na nekom mjestu deava ili
se desilo krenje ljudskih prava.
Svi imaju pravo da trae i prikupljaju informacije. Nije, meutim, uvijek

tako da imamo pravo na pristup svim informacijama. Ako neka informacija moe dovesti do opasnosti po nacionalnu sigurnost, teritorijalni
integritet ili optu sigurnost, izazvati nered ili zloine, dovesti do opasnosti po zdravlje i moral, ugled pojedinca ili njegova prava itd., daje se
mogunost zadravanja te informacije.
129
IZAE LI TROL NA SUNCE, RASPRSNUE SE

Tema
Sloboda izraavanja.
Cilj
Shvatiti da sloboda izraavanja ima centralno mjesto u demokratiji i ljudskim pravima.
U norvekim narodnim bajkama Trol je centralna figura. On je neto najvee i najrunije to je ovjek ikada vidio i zao je kao sam avo. Ponekad
ak jede i odrasle i djecu. Trol se krije u crnim umama, prijeti iz njih, i
jadan je onaj ko ima tu nesreu da na njega naleti! On se niega ne boji,
osim jedne stvari: Sunca. Nae li se na suncu, on se rasprsne! Bajke o trolovima ilustruju neto veoma vano na koji nain bi sloboda izraavanja
trebalo da funkcionie u drutvu. Samo ukoliko opasna i loa miljenja
izau na svjetlo dana, ona se mogu procijeniti, ona mogu biti izloena
argumentaciji i na taj se nain uiniti bezopasnim. Novinari su naroito
vana grupa u drutvu, jer oni imaju funkciju sunca, koje upozorava na
ono to je negativno i opasno ono to treba kritikovati i popraviti. Novinari su ti koji uvaju onu vanu funkciju sastavljanja dnevnog reda javne
debate i uticaja na nju. I mi, pojedinci, moemo uiniti isto, tako to emo
pisati lanke u novinama.
O vjebi
Ovo je grupni rad, koji moe biti veoma obuhvatan i koji treba predstaviti u plenumu. Aktivnost se zakljuuje razmiljanjem. Vjeba se moe
odvijati tokom dueg vremenskog perioda, na primjer tokom jedne sedmice ili due.
130
Vrijeme:
90 minuta ili vie
ta nam treba?
Hemijske olovke i papir, veliki listovi papira,

flomasteri, makaze, ljepilo, pisani materijal, poput
novina, Internet, magazini itd.
Provoenje
1. Voditelj uesnike dijeli u grupe koje treba da pronau primjere aktuelnih
drutvenih debata. Uesnici to treba da urade tako to e itati novine, traiti
na Internetu ili koristiti druge izvore. Zadatak je da se pronae ta je izazvalo
debatu i da se identifikuju argumenti za ili protiv odreenog stajalita. Ko je
zapoeo diskusiju i zato? Da li su to bili novinari ili neko drugi? Koje su
sve linosti izrazile svoje miljenje o sluaju? Kakvo je njihovo porijeklo i
zato su se izrazile na taj nain? Da li je debata dovela do toga da javnost dobije pristup novim znanjima? Grupe mogu izrezati lanke/ispisati strane sa
Interneta/slike i napraviti kola koji e ilustrovati debatu. (60 90 minuta)
2. Grupe predstavljaju rezultate u plenumu.
Za razmiljanje
Kakva je bila ova vjeba?

Zbog ega je sloboda izraavanja vana u drutvu?
Da li ste kroz rad na ovome nauili neto to niste znali odranije?
Zbog ega je za uesnike u nekoj debati vano da svoje miljenje javno
saopte? Zato se oni ne bi mogli zadovoljiti time da debatuju u svojim
privatnim sferama?
Moete li pronai primjere debata koje su dovele do promjena u
drutvu?
U nekim zemljama vlasti progone i ubijaju novinare. ta mislite, koji su
uzroci tome?

Sloboda izraavanja jedno je od najvanijih ljudskih prava. Samo kada ljudi
imaju pravo da kau ono to misle, da trae i prikupljaju informacije, mogue
je kritikovati nosioce vlasti, uticati na drutvo i mijenjati ga. Mnogi novinari
obavljaju vane zadatke time to osvjetljavaju drutvene probleme. Neki od njih
ive opasan ivot. Svake godine mnogi od njih budu ubijeni samo zato to rade
svoj posao.
Fakta. U 2005. godini ubijeno je 69 novinara i 5 medijskih asistenata. Vie od
1.300 njih napadnuto je ili im je bilo prijeeno.
Varijacija
Napii sam pismo itaoca nekim novinama. Ili napravite zidne novine u razredu, u kojim uenici mogu rei ta misle o koli i uenikoj svakodnevici. ta je
dobro, a ta loe? ta elimo da promijenimo?
131
Varijacija
Pronaite neki sluaj gdje su neki politiar ili novinar rekli neto to se vlastima
nije svidjelo, i koji su poslije toga bili progonjeni, zatvoreni ili ubijeni. Informacije se mogu nai na stranicama organizacija ljudskih prava: Amnesty International, Human Rights Watch, Helsinki komitet.
Varijacija
Pronaite: ta je cenzura? Da li ste nekada uli o neemu ili nekome ko je bio
cenzurisan?
Akcija solidarnosti sa
borcima za ljudska prava
u Bjelorusiji organizovana
u Oslu 2006. godine, od
strane Helsinkog komiteta
Norveke.
Foto: Helsinki komitet
Norveke
132
DA LI TREBA DA BUDE DOZVOLJENO DA SE

APSOLUTNO SVE KAE I IZRAZI?
Tema
Granice slobode izraavanja.
Cilj
Shvatiti da postoje dileme vezane uz slobodu izraavanja.
U proljee 2006. godine je objavljivanje crtea proroka Muhameda dovelo do usijanja diskusiju o granicama i odgovornosti slobode izraavanja.
Pojedinci smatraju da se sloboda izraavanja mora ograniiti, jer se ratovi prvo pripreme rijeima, bilo da te rijei svoj put nau kroz medije,
istraivae ili politiare. Treba da postoji odgovornost da se stanovnitvo
bespotrebno ne provocira i potpaljuje. Drugi, opet, smatraju da bi ograniavanje slobode izraavanja moglo dovesti do toga da se zadravaju nepravedne drutvene strukture i da se postojei problemi ne rjeavaju. Ova
sloboda spada meu najvanija prava, iji je zadatak da osigura otvoreno
i demokratsko drutvo, koje je zasnovano na ljudskim pravima. Ali, treba
li da bude dozvoljeno da se kae apsolutno sve? Da li sloboda izraavanja
treba da postoji bez granica, ili to moe imati i negativne posljedice?
O vjebi
Ovo je aktivnost u kojoj se prvo radi u grupama, da bi se onda diskutovalo
u plenumu.
Vrijeme:
45 minuta
ta nam treba?
Hemijske olovke i papir.
Provoenje
1. Voditelj prvo treba da bude siguran da svi razumiju ta sloboda izraavanja
znai. Jedna (ili vie) grupa treba da se pozabavi pozitivnim stranama toga
da u drutvu postoji sloboda izraavanja 100% , i da nae argumente za to
da ona ni na koji nain ne treba da se ogranii. Druga grupa (grupe) treba
da proba da otkriju negativne strane toga da je sloboda izraavanja u drutvu
100%, i da nae argumente za njeno ograniavanje. Grupe treba ohrabriti da
dou sa konkretnim primjerima. (1530 minuta).
133
2. Grupe predstavljaju svoj rad u plenumu. Panja: U ovom stadiju nisu dozvoljeni komentari. Grupe treba da sasluaju jedne druge.
3. U zakljunom razmiljanju bitno je da voditelj oslobodi uesnike pripadnosti odreenoj grupi, tako da oni ne budu vezani stajalitima koje su u
njima branili. U procesu razmiljanja svi treba da uestvuju kao slobodni
pojedinci.
Za razmiljanje
Zbog ega se u demokratijama na slobodu izraavanja gleda kao na sutinsku

vrijednost?
ta moe biti negativno u ograniavanju slobode izraavanja?
ta moe biti pozitivno u ograniavanju slobode izraavanja?
Da li je sloboda izraavanja u naoj zemlji ograniena?

Sloboda izraavanja sutinska je vrijednost demokratskih drutava i zatiena
je zakonom. U mnogim zemljama je, meutim, sloboda izraavanja ograniena. Izjave koje doprinose mrnji i rasizmu ne bi trebalo da budu dozvoljene. Ne
postoji saglasnost o tome da bi slobodu izraavanja trebalo ograniiti. Moda je
upravo najbolji nain na koji moemo da se nosimo sa ovom dilemom da o njoj
sve vrijeme diskutujemo?
UN i sloboda izraavanja
U Konvenciji Ujedinjenih nacija o politikim i civilnim pravima (lan 19) pominju se i ogranienja slobode izraavanja. U njemu se navodi da sloboda izraavanja sa sobom nosi naroite obaveze i naroitu odgovornost. Zbog toga se ona
moe uiniti predmetom odreenih ogranienja, koja onda moraju biti utvrena zakonom i koja su neophodna zbog:
a) Potivanja prava ili ugleda drugih ljudi;
b) Zatite nacionalne sigurnosti, javnog reda, ili opteg zdravlja ili
morala.
Varijacija
U jesen 2005. godine danske novine Jyllandsposten objavile su niz crtea proroka Muhameda. Poetkom 2006. godine norveke novine kranskog profila
Magazinet i vie drugih novina, uinile su isto. Prema muslimanskoj vjeri, slikanje proroka Muhameda poniavanje je boanskog i religije i zbog toga se smatra neprilinim djelom. Publikovanje ovih crtea dovelo je do toga da je hiljade
muslimana u mnogim zemljama demonstriralo i pokazalo svoje zgraanje. Na
134
Srednjem Istoku vie danskih i norvekih ambasada bilo je potpaljeno i izloeno unitavanju. Oko 200 ljudi izgubilo je ivote u ovim nemirima. Objavljivanje
crtea proroka Muhameda dovelo je do toga da se u cijelom svijetu poelo diskutovati o granicama slobode izraavanja.
ta ti misli? Da li bi potivanje tuih religioznih vjerovanja trebalo da

dovede do ograniavanja slobode izraavanja?
Da li postoje sluajevi kada bi trebalo kritikovati i ironizirati religiozno

vjerovanje drugih ljudi?
ta je cenzura?
ta je samocenzura?
Varijacija
Bivi predsjednik Humanistiko-etikog saveza u Norvekoj Lars Gule rekao
je: Moemo zahtijevati potivanje naeg prava da vjerujemo, ali ne moemo
zahtijevati potivanje za nau vjeru. ta je on, u stvari, ovim mislio?
135
JA, TAKOE, ELIM DA ODLUUJEM

Tema
Politiko uestvovanje.
Cilj
Shvatiti koliko je vano uestvovati u drutvenim procesima.
Ljudi imaju politiare kakve zasluuju!, kau neki. Mogue je da imaju pravo. U demokratiji mi, obini ljudi, biramo ko e upravljati. Prema
tome, naa je odgovornost da izaberemo pametne i pravedne politiare,
koji potuju ljudska prava, umjesto da svoj glas damo onima koji mo i
resusrse raspodjeljuju tako da neke grupe dobiju vie od drugih. Ali, jedno je sigurno: Ukoliko ne koristimo pravo glasa, onda nemamo ni bilo
kakvog uticaja. Da li je u redu da ljudi kritikuju politiare i nazivaju ih
nesposobnim prialicama, koji nisu u stanju nita da urade, ako sami ne
uestvuju u politikim procesima? Ukoliko elimo promijeniti drutvo,
moramo uestvovati. Bez uea, nema ni uticaja!
U davna vremena, Tacit je rekao: Najstraniji zloini su poinjeni od

pojedinaca, eljeni od mnogih i tolerisani od veine.
Niko nije napravio veu greku od onih koji nisu uinili nita, zato to su
mislili da ne mogu napraviti puno.
Edmund Burke: Jedina stvar koja je potrebna za trijumf zla je da dobri

ljudi ne urade nita.
O vjebi
Aktivnost je grupni rad sa prateim razmiljanjem u plenumu.
136
Vrijeme:
45 minuta
ta nam treba?
Provoenje
Moete poeti sa uvodnom igricom koja e rasvijetliti uesnicima da smo mi
ti koji inimo drutvo takvim kavo jeste, jer svako od nas igra svoju ulogu
prema postavljenim pravilima. Jedina mogunost da ne budemo karika koja
podrava opstanak jedne mainerije je da kritiki preispitamo svoje uloge i
transformiemo obrasce ponaanja u pravcu potivanja ljudskih prava.
Uesnici se podijele u nekoliko manjih grupa. U svakoj grupi treba da je 5-6
uesnika. Zadatak grupe je da naprave ljudsku mainu, tako to e svaki lan
grupe initi jedan dio te maine. Nakon prezentovanja grupe pogaaju ta koja
maina predstavlja. Pitajte uesnike sa im mogu da poveu ove maine i na
ta ih one asociraju? Poslije toga moete napraviti uvodnu kratku diskusiju o
tome kako maine funkcioniu samo ako je svaki dio ispravan i obavlja svoju
funkciju. Isto tako im pomozite da uoe da opstanak opresivnih reima zavisi
od toga koliko svako od nas pristaje da se ponaa u skladu sa uvjerenjima na
kojim je takav reim baziran.
1. Voditelj uesnike dijeli u grupe koje treba da pokuaju da odgovore na
sljedee pitanje: Na koji nain mi, pojedinci, utiemo na drutvo? Odgovore treba napisati na veliki list papira. (Diskutovati i pokuati uticati na ljude u porodici, u koli i najblioj okolini, koristiti pravo glasa i
uestvovati u politikim procesima, sloboda izraavanja, pisanje u novinama, organizovanje u interesne grupe i organizacije, voenje kampanja,
demonstiriranje itd.) (10 20 minuta)
2. Grupe predstavljaju svoje rezultate u plenumu. Ukoliko voditelj misli da
grupe nisu uspjele da obuhvate sve vane elemente, dobro bi ih bilo dopuniti.
3. Voditelj moli uesnike da ponovo idu u grupe. Sada je zadatak - identifi kovati lanove iz Univerzalne deklaracije koji tite mogunosti za uticaj,
do kojih su uesnici doli. (naroito vani lanovi su 19, 20. i 21).
Za razmiljanje
Zbog ega je vano da kaemo svoje miljenje o drutvu i njegovim problemima?

Zato je vano da to vie ljudi utie na drutvo?
Da li su zajednike odluke bolje od odluka koje vlastodrci donose sami?
Zato?
Kojim je grupama u drutvu potrebna pomo da bi uestvovali i da bi se
uli? (Djeca, stariji, osobe sa funkcionalnim ogranienjima, izbjeglice i drugi)
Na koji nain im se moe pomoi da bi se i njihov glas uo? Da li u naoj
zemlji postoji takva pomo? Navedi primjere.
ta je od ovoga vano da zapamtimo?
137

Pojedinci uvijek imaju mogunost da utiu na drutvo. Pojedinci su bili ti koji
su prvi poeli da filozofiraju o ljudskim pravima i koji su formulisali misli u
govorima, zapisima i knjigama. Upravo su pojedinci i grupe bili ti koji su tokom
stotina godina apelovali, protestovali, inspirisali, i na kraju zahtijevali da drave
ljudska prava unesu u zakone. Da nije bilo svih njih, Univerzalna deklaracija o
ljudskim pravima nikad ne bi postojala. Pred svijetom je jo dug put do veeg
potivanja ljudskih prava. Najvaniji rad na stvaranju boljeg drutva deava se
u mislima obinih ljudi, kroz djelovanje obinih ljudi u njihovoj svakodnevici i
kroz njihovo uestvovanje.
Demokratija moda ne funkcionie perfektno. To je, ipak, najbolji sistem
koji su ljudi uspjeli da stvore do sada.
138
CIVILNO DRUTVO
Tema
Civilno drutvo
Cilj
Shaviti ta je civilno drutvo i kakvu ono ulogu igra na nacionalnom i
internacionalnom planu.
Civilno drutvo izraz je koji se esto koristi u vezi sa demokratijom

i ljudskim pravima. Imamo nerijetko obiaj da kaemo da je civilno
drutvo pas uvar u odnosu na vlasti, to znai da ono kritikuje i da
je korektiv postojeeg aparata moi. Ono se, takoe, brine da u drutvu
postoji vie raznolikosti. Ali, ta je, u stvari, civilno drutvo?
O vjebi
Ovo je uzbudljiva i interesantna aktivnost, koja poinje tako to se svi
uesnici grupiu prema odreenim kategorijama. Ona se nastavlja kratkim predstavljanjem i zavrava razgovorom o civilnom drutvu.
Vrijeme:
45 minuta.
Prostorija:
Soba sa mogunou za fizike aktivnosti.
Pripreme
Post-it ceduljice sa novim identitetima i kratko predavanje/prezentacija.
Provoenje
1. Voditelj objanjava da je cilj ove vjebe da postanemo svjesni toga ta
su to civilno drutvo i nezavisne organizacije. Zatim kae da e svi dobiti novi identitet, i lijepi ceduljice sa novim identitetima na grudi svih
uesnika. Izbor identiteta treba da se odvija po metodi sluajnog uzorka,
bez mnogo razmiljanja. (U naroitim sluajevima moe, meutim, biti
vano da pojedinci ne dobiju neeljeniidentitet.)
2. Voditelj, zatim, kae da e se uesnici grupisati na osnovu svojih novih
identiteta: ta oni sami misle, gdje pripadaju? (510 minuta) Nakon to
su uesnici oformili grupe, voditelj treba da pokua da stvori sliku o
novonastaloj situaciji. Obino se oforme etiri grupe:
139
Identiteti koji imaju POLITIKU MO

(Politiki i dravni aparat moi, koji predstavlja dravne institucije)
II
Identiteti koji imaju EKONOMSKU MO

(Privredne institucije i ostali koji stvaraju profit)
III Identiteti koji imaju RELIGIJSKU MO

(Voe razliitih vjerskih zajednica)
IV Identiteti koji NEMAJU MO
(Razliite grupe u drutvu koje nemaju ni politiku, ni ekonomsku mo)
(Ponekad se desi da se oforme i druge grupe, i to ne treba da znai da je to
pogreno. Cilj ove vjebe je, meutim, postati svjestan toga da upravo ove etiri
navedene grupe imaju razliite funkcije u drutvu. Zbog toga i jeste vano da
voditelj, ukoliko je oigledno da je neko izabrao pogrenu grupu, moe da
trai objanjenje, da koriguje i poalje dotinu osobu u pravilnu grupu.)
Voditelj prvo trai od svakog uesnika iz I grupe da kau zato su izabrali ovu grupu. Koje su im dodirne take? Kakve relacije imaju u odnosu na
ostale u grupi? ta je njihova uloga u drutvu? Kroz ovo predstavljanje voditelj razjanjava da ovu grupu ine oni koji imaju politiku mo (i monopol na koritenje sredstava moi, kao to su policija i odbrana) u drutvu.
Nakon toga voditelj trai istu vrstu objanjenja od svakog uesnika u II
grupi. Kroz ovo predstavljanje voditelj pojanjava da ove grupe proizvode robu i usluge i stvaraju profit, i da zbog toga imaju ekonomsku mo.
Nakon toga se predstavalja grupa III, voe vjerskih zajednica. Oni do izvjesne
mjere imaju duhovnu mo.
Na kraju, voditelj isto pitanje postavlja uesnicima iz IV grupe IV. Voditelj
mora objasniti da su ovo grupe u drutvu koje u startu nemaju ni politiku, ni
ekonomsku, ni religioznu mo, nego su, naprotiv, vrlo osjetljive grupe kojim
je potrebna podrka i pomo drutvene zajednice. Ove grupe, kada se organizuju, skupa predstavljaju civilno drutvo.
Voditelj potom moe nacrtati krug (koji predstavlja drutvo), koji se dijeli na
etiri dijela (prema ilustraciji) i objasniti ih:
dravne institucije imaju politiku mo,
privredni ivot ima ekonomsku mo,
vjerske zajednice imaju duhovnu mo a
civilno drutvo nema ni politiku, ni ekonomsku mo. Naprotiv, ono treba
podrku drugih sfera u drutvu. Cilj civilnog drutva je, zato, da se organizuje da bi moglo uticati na ostale sfere u drutvu i da bi moglo zahtijevati
svoja ljudska prava. Ovo se esto zove aktivizam.
140
Za razmiljanje
Naite primjere organizacija koje predstavljaju civilno drutvo

Zato pojedinci osnivaju humanitarne i organizacije za ljudska prava?
Moete li nai primjere organizacija za ljudska prava? Koje su od njih nacionalne, a koje internacionalne?
Pojedine organizacije ne ele da prihvate finansijsku pomo od drave i/ili
privrede. ta mislite, zato?
Da li bismo mi kao pojedinci trebalo da budemo lanovi organizacija i da
ih podravamo?
Zbog ega je civilno drutvo vano za dravu?
Zbog ega nam je potrebno globalno civilno drutvo?

Od kraja 19. i tokom cijelog 20. vijeka razvio se jedan sve vei sektor u drutvu.
Ovaj sektor se zove civilno drutvo, a njegov je cilj da utie na vlasti i privredni
ivot. Zbog toga se on esto naziva i trei sektor. Civilno drutvo sastoji se od
humanitarnih i organizacija za ljudska prava, ali i od drugih grupa koje su se
ujedinile da bi se borile za neku stvar kojom su obuzeti. Zbog toga to ove organizacije nisu dio dravnog aparata, one se esto zovu nezavisne ili nevladine
(na engleskom NGO - Non Governmental Organisations). One obino imaju
slobodnu poziciju i mogu biti kritine prema politici vlasti. Savremene organizacije za ljudska prava esto razvijaju mreu koja prelazi dravne granice, da bi
bile snanije i da bi mogle djelovati na meunarodnom nivou. Zbog toga danas
postoji veliko meunarodno civilno drutvo, koje je vaan faktor moi u internacionalnoj politici.
Identiteti
Predstavnik u parlamentu/parlamentarac
Predsjednik vlade
Sudija
General
Policajac
Vlasnik fabrike
Vlasnik hotela
Vlasnik akcija
Seljak
Pop
Imam
Dijete
141
ena
Penzioner
Homoseksualac
Lezbejka
Izbjeglica
Prostitutka
Osoba sa funkcionalnim ogranienjima
Aktivista ljudskih prava
Ekstra identiteti
Izvia
Penzioner
Glumac
Feminista
Vlasnik prodavnice
Religij
ska m
SUBJEKTI U DRUTVU
Politika mo
Ekonomska mo
Civilno drutvo
142
Varijacija
Vjeba status. Moete ove identitete upotrijebiti tako to ete nakon dodjele
uloga ovaj put ostaviti 5 minuta vremena uesnicima da pokuaju da se identifikuju sa ulogom koju su dobili.
Nakon toga ete ih zamoliti da svi stanu u red, jedan do drugog, du zamiljene
prave linije na poetku sobe, kao da su na start poziciji. Potom ete proitati
odreene stavke i zamoliti uesnike da u odnosu na mogunost o kojoj se
govori u stavkama naprave korak svi oni na koje se takva mogunost odnosi
u zajednici u kojoj ive. Oni kojim je onemoguena takva situacija ostaju na
mjestu na kome jesu. Tokom itanja stavki svako e u odreenom trenutku
napraviti korak naprijed. Na samom kraju ete dobiti uvid u to koji dijelovi
identiteta nam omoguavaju da napredujemo, a koji nas ograniavaju usljed
postojanja diskriminacije.
Moi ete uoiti i jasne socijalne razlike meu pripadnicima pojedinih grupa
i njihove poloaje, privilegije ili nedostatak istih u drutvu. Veoma lijep uvid
je i razmiljanje o tome kako smo znali kada treba da se kreemo a kada da
stojimo u mjestu?
Da li to znai da smo mi zapravo svjesni poloaja odreenih grupa u drutvu
i postojanja diskriminacije ali ne inimo nita, ili nedovoljno inimo da se
takav poloaj promijeni?
Stavke: - Omogueno mi je da imam topao dom i krov nad glavom.
- Omogueno mi je da idem u vrti.
- Omogueno mi je imam slikovnice, knjige, igrake.
- Omogueno mi je da se kolujem u okviru redovnog obrazovanja.
- Omogueno mi je da se kolujem na maternjem jeziku.
- Omogueno mi je da putujem u inostranstvo.
- Omogueno mi je da imam privatne asove iz predmeta koji mi loije
idu.
- Omogueno mi je da lako naem posao
- Omogueno mi je da uvijek kaem ono to mislim.
- Omogueno mi je da utiem na politiku zemlje u kojoj ivim.
- Omogueno mi je da ivim u svojoj domovini.
- Posjeujem pozorite i bioskop minimum jednom u tri mjeseca.
- Omogueno mi je da saznam vie o ljudskim pravima.
Potrudite se da smislite to vie raznovrsnih stavki ovakvog tipa koje bi rasvijetlile dostupnost razliitih resursa i pristupa svakoj od ponuenih uloga.
143
ORGANIZACIJE ZA LJUDSKA PRAVA

Tema
Cilj
Blie upoznavanje sa organizacijama za ljudska prava, njihovom funkcijom i nainom djelovanja, kao i relacijama sa zemljom u kojoj ivimo.
Iako su drave te koje u prvom redu imaju odgovornost za osiguravanje i

potivanje ljudskih prava, i mnoge nevladine organizacije daju znaajan
doprinos. One djeluju na razliite naine, od izrade raporta i ukazivanja
na nasilja, nabavke hrane, odjee i ostale neophodne pomoi siromanima
i diskriminisanima, do organizovanja kampanja i demonstracija. U svijetu postoji hiljade organizacija, koje rade na unapreenju, popravljanju i
osiguravanju ljudskih prava. Amnesty International je najvea, sa vie od
2 miliona lanova irom svijeta. Primjeri takvih organizacija su: Helsinki
komitet, Spasimo djecu. Ljekari bez granica, novinari bez granica itd.
O vjebi
Ovo je interesantna vjeba koja poinje dodjelom novih identiteta i nastavlja se upoznavanjem sa nevladinim organizacijama.
Vrijeme:
4560 minuta ili vie od toga.
ta nam treba?
Pristup informacijama (Internet, biblioteka),

eventualno posjeta razliitim organizacijama.
Provoenje
1. Voditelj moli uesnike da identifikuju neke od mnogo naina na koje se
uslovi u nekom drutvu mogu popraviti. Ako neko pomene nezavisne,
nevladine, eventualno dobrovoljne organizacije (na engleskom NGO Non Governmental Organisation), zamolite ih da poblie objasne njihovu
ulogu. Ukoliko ih niko ne pomene, pitajte uesnike ta su nezavisne organizacije i ta one rade. Kroz razmjenu ideja dolazi se do sljedeih taaka,
koje voditelj pie na tabli:
nevladine/dobrovoljne/nezavisne od stajalita vlasti;
po pravilu nezavisne od partijske politike;
144
esto imaju lanstvo koje ih podrava;

dobivaju novac od razliitih drutvenih aktera (kroz lanarinu, od
preduzea, drave, publike, akcija za sakupljanje pomoi itd.).
2. Voditelj kae da postoji mnogo nezavisnih organizacija koje rade sa ljudskim pravima. Koje razliite zadatke one mogu imati?
posmatraju i raportiraju o situaciji ljudskih prava u zemlji i van nje;
pruaju pravnu pomo siromanima i slabima;
esto se bave jednim problemom ili temom, na primjer pravima djece,
pravima izbjeglica, slobodom izraavanja i tako dalje;
vode informacijske kampanje i rad na obavjetavanju;
rade esto meu narodom;
obino imaju internacionalnu mreu;
bave se projektima usmjerenim ka grupama kojim treba pomo
(siromani, narkomani, prostitutke, diskriminisani, izbjeglice, stariji,
djeca itd.);
rade na ostvarivanju uticaja/lobiranje, usmjereno prema politikim vlastima;
i mnogo toga drugoga.
Zamolite uesnike da daju primjere rada nezavisnih organizacija.
Da li sami imaju iskustva sa ovakvim radom? Da li su i sami lanovi?
Na koji nain organizacije doprinose izgradnji i jaanju demokratije?
3. Zamolite uesnike da se sloe oko jednog problema ljudskih prava u svom
drutvu, koje bi trebalo ojaati (na primjer, medicinska pomo, kola, zatita
djece, borba protiv kriminala, beskunitvo, narkomanija itd.). Podijelite
ih u grupe. Svaka grupa treba da oformi jednu nezavisnu organizaciju, koja
e se baviti upravo sa ovim problemom na lokalnom nivou. Dajte ime organizaciji i formuliite zahtjeve i plan djelovanja sa konkretnim mjerama za
postizanje tog cilja. (3045 minuta) (Vidi takoe poglavlje o aktivizmu)
4. Grupe raportiraju u plenumu.

Nezavisne nevladine organizacije ispunjavaju vane zadatke u drutvu i dopunjavaju dravu. One esto funkcioniu kao korektiv vlasti i mogu kritikovati
njihovu politiku, u cilju njene promjene na nain koji bi omoguio veu vladavinu prava u zemlji. Vano je da neko prati razvoj situacije i dri vlasti za ui.
Nezavisne organizacije su mogunost za obine ljude da daju svoj doprinos i da
rade sa ljudskim pravima. U demokratskim zemljama one imaju uticaja, vlasti
ih sluaju i njihova rije se cijeni, dok su u nedemokratskim reimima izloene
jakom pritisku. esto se za aktiviste zna rei da su strani plaenici koji rade za
interese svjetskih sila. Ovakve medijske poruke utiu na imid koji organizacije
imaju u zajednici i podrku stanovnitva te zajednice, pa samim tim i njihovu
145
realnu mo djelovanja na transformaciju drutva i apelovanja na iniciranje tih

transformacija.
Nevladine organizacije oformili su angaovani pojedinci. One esto predstavljaju glas osjetljvih grupa stanovnitva, kao to su izbjeglice, djeca, osobe sa
funkcionalnim ogranienjima, zatvorenici, prostitutke i drugi. Organizacije po
pravilu imaju dobar kontakt sa obinim ljudima, a mnoge od njih imaju lanove
koji ih podravaju. Mnoge nevladine organizacije su veoma strune na svom
polju rada i zbog toga ih i vlasti i tampa uzimaju za ozbiljno. Rad na ljudskim
pravima nije vie polje rada samo za mali broj odabranih, ve na njemu rade
mnoge grupe ljudi razliitog porijekla.
Kua ljudskih
prava u Sarajevu
Varijacija
Voditelj uesnike dijeli u grupe koje dobijaju u zadatak da se poblie pozabave
jednom organizacijom za ljudska prava u zemlji ili u inostranstvu. Oni treba
da odgovore na sljedea pitanja:
ta su ciljevi organizacije?
Kako ona radi?
Ko su lanovi?
Kako se organizacija finansira?
Da li postoje neke aktivne organizacije u tvojoj najblizoj okolini?
ta su one postigle?
146
BORCI ZA LJUDSKA PRAVA

Tema
Cilj
Postati svjestan koliko su pojedinci vani u borbi za ljudska prava
O vjebi
Aktivnost zapoinje razmjenom ideja, slijedi grupni rad, a zatim objanjenje u plenumu. Preporuuje se da se uesnicima omogui da imaju
dosta vremena za grupni rad, to se moe organizovati u vidu projekata
za iji rad moe da bude potrebno vrijeme, a cilj je da se naprave lijepe
prezentacije.
Vrijeme:
45 minuta
ta nam treba?
Hemijske olovke i papir, veliki listovi papira i flomasteri, makaze i ljepilo, pristup informacijama:
biblioteka, Internet, novine, mediji...
Provoenje
1. Voditelj zapoinje otvarajui prostor za razmjenu ideja: ta je to borac za
ljudska prava? (Provjerite pravnu definiciju o borcima za ljudska prava u
Univerzalnoj deklaraciji. To je neko ko daje vaan doprinos popravljanju
ljudskih prava neke grupe ili naroda, bori se protiv prisile i diskriminacije
i za vee slobode). Znate li za neke primjere? Poznati meunarodni borci
mogu biti: Henry Dunant, Martin Luther King, Nelson Mandela, Majka Tereza, Florence Nightingale, Daw Aung San Suu Kyi, Mahatma Gandhi, Vaclav
Havel, Bob Geldof, Wangari Maathai, Shirin Ebadi i Aleksandr Milinkevitsj,
kao i osnivai humanitarnih i organizacija za ljudska prava. Mnogi od aktuelnih boraca za ljudska prava jo uvijek nisu poznati. Kontaktirajte Amnesty
International, Helsinki komitet, Spasimo djecu ili druge i naite primjere.
2. Voditelj sada uesnike dijeli u grupe, koje treba da prodube rad na konkretnim imenima. Pitanja na koja oni mogu odgovoriti su: Kratka biografija
(kada i gdje je osoba roena?). Kako je on ili ona postao/la borac za ljudska prava? ta je bio njegov/njen cilj? U okviru kojeg politikog reima ili
politikog pitanja su se on/ona borili? ta su bili najvei izazovi? ta su bile
najvee pobjede?
147

Mnogo je ljudi koji su se tokom vremena borili za druge i stajali na barikadama
bitke protiv diskriminacije i za vee slobode. Mnogi od njih postali su svjetski
uzori i izvori inspiracije. Vano je, meutim, da budemo svjesni toga da postoji
i mogo junaka svakodnevice, koji su pruili veliki doprinos ljudskim pravima,
ali koji se nikada nee pojaviti na prvim stranama novina ili biti pomenuti u
historijskim knjigama. Aktivisti ljudskih prava dobili su 1998. godine vlastitu
deklaraciju: Deklaracija Ujedinjenih nacija o borcima za ljudska prava. Ona je
dokaz tome da meunarodna zajednica cijeni doprinos ovih ljudi i eli da pobolja njihovu zatitu.
Varijacija
Znate li za ljude koji nisu poznati, i koji se ne mogu nazvati borcima za ljudska
prava, ali koji ipak daju vei ili manji doprinos za njihovo poboljanje u vaoj ili
nekoj drugoj zemlji? Moda ih moemo nazvati junacima svakodnevice? ta su
slinosti i razlike izmeu boraca za ljudska prava i junaka svakodnevice?
Dovoljan je jedan obini komarac da napravi mnogo buke u spavaoj
sobi.
148
PRAVA DJECE
Tema
Prava djece.
Cilj
Postati svjestan toga da su djeca osjetljiva grupa, kojoj treba specijalna
zatita.
Biti dijete moe biti divno! Dijete koje raste u sigurnom okruenju, sa roditeljima koji ga vole i sa mnogo mogunosti u ivotu, moe se bezbrino igrati, uivati u djetinjstvu i stvoriti osnovu za bogat ivot odraslog
ovjeka. U pojedinim zemljama mnoga djeca imaju takav ivot, i za to
treba da budemo zahvalni. Ali i u njima postoje djeca kojoj nije obezbijeeno bezbrino i sretno djetinjstvo i koja nemaju ni osnovne egzistencijalne uslove za rast i razvoj, djeca kojoj nije dobro, koja su iskoritavana,
koja imaju roditelje narkomane i koja ne dobivaju njegu koja im treba. U
nekim drugim zemljama djeci je moda jo tee, a u nekim im je strano.
Mnoga od njih ne idu u kolu, nego moraju da rade, druga su seksualno
iskoritavana, a neka nemaju roditelje, pa moraju ivjeti na ulici. Upravo
zbog toga to su djeca najosjetljivija grupa u drutvu, bitno je da radimo
na tome da im se prui zatita i da se sprijei nasilje. Investirati u djecu
znai investirati u budunost.
O vjebi
Ovo je grupni rad, nakon kojeg slijedi prezentacija u plenumu. Aktivnost
se zavrava predavanjem.
Vrijeme:
4590 minuta.
ta nam treba?
Hemijske olovke i papir, veliki listovi papira, po

jedan primjerak Konvencije UN-a o djeci za sve
uesnike.
Pripreme:
Predavanje o pravima djece.
Provoenje
1. Voditelj uesnike dijeli u male grupe, koje treba da pronau primjere djece
koja ive u veoma tekim okolnostima i/ili su izloena nasilju. Primjeri mogu
biti iz historije ili iz naeg vremena, iz zemlje ili iz cijelog svijeta. Uesnike
149
treba ohrabriti da razmisle i o naroitim grupama djece koja su moda vie

izloena nego neke druge grupe (djeca sa funkcionalnim ogranienjima, djeca
koja pripadaju nacionalnim manjinama, djeca bez roditelja, djeca koja ive
na ulici, izbjeglice, djeca u ratu, djeca vojnici itd.). Primjere treba napisati na
veliki list papira. (2030 minuta)
2. Grupe predstavljaju svoj rad u plenumu. Voditelj treba da aktivno prati ove
prezentacije i da zamoli uesnike da kau neto o uzrocima zbog kojih je
ovoj djeci (bilo) teko. Da li su razmiljali o tome ta se moe uiniti da bi se
situacija popravila?
3. Voditelj dri kratko predavanje o pravima djece i dijeli Konvenicju o pravima djece.

Djeca su naroito osjetljiva grupa u drutvu, jer su ona potpuno ovisni o ponaanju odraslih prema njima. I u prolosti je bilo tako, a i danas postoje djeca koja
su ivjela ili ive u veoma loim uslovima. Neka od njih nemaju mogunosti da
zadovolje svoje osnovne potrebe, kao to su hrana, odjea i pristojno mjesto za
ivot, a mnoga su izloena nasilju. Neka druga djeca, opet, ive u okruenju rata
i oruanog konflikta. I ba zbog toga to je djeci potrebna specijalna zatita, Ujedinjene nacije su 1989. godine usvojile Konvenciju o djeci, koja regulie na koji
e se nain drave odnositi prema djeci. Jedna od vanih odluka je ta da djeca
imaju pravo da daju svoj glas u sluajevima koji se njih tiu.
Varijacija
Rad na pravima djece moe se organizovati na mnogo naina. Panja se moe
usmjeriti na to ta je prethodilo nastanku Konvencije o djeci, ili ispitati naroite
teme, kao to su djeca koja gladuju ili su neishranjena, djeca u industriji seksa,
rad djece, djeca u ratu, djeca izbjeglice, djeca sa specijalnim potrebama itd.
Varijacija
Napravi prezentaciju o nekom problematinom polju vezanom za prava djece,
na kojem se situacija popravila. Zato je situacija danas bolja nego to je bila?
Koji akteri u drutvu su se borili za popravljanje situacije? Koja sredstava su
bila najvanija? Moemo, na primjer, razmatrati situaciju djece sa funkcionalnim poremeajima, djece sa downovim sindromom, djece koja pripadaju
manjinama (Romi i ostale manjine), djece bez roditelja itd.
Varijacija
Istraite interesantnu (i najveem broju ljudi nepoznatu) priu o Egelantyne
Jebb! Uesnici mogu napraviti prezentaciju o ovoj eni, koja je bila prva koja je
sastavila deklaraciju o pravima djece i koja je bila osniva organizacije Save the
Children u Velikoj Britaniji (Spasimo djecu).
150
Ova djeca su izbjeglice iz eenije i nalaze se u izbjeglikom kampu u Inguetiji. Preivjela su rat, ne idu u kolu, roditelji su bez
posla i familije nemaju mjesto gdje bi mogle ivjeti.
Foto: Helsinki komitet Norveke
Varijacija
Pronaite podatke o organizaciji Spasimo djecu: ta je njen cilj? Kako
radi? Postoji li organizacija Spasimo djecu i u drugim zemljama? Moda
se jedan predstavnik ove organizacije moe pozvati u posjetu?
Vani dokumenti o pravima djece
192324.
1959.
1989.
Deklaracija o pravima djece /Savez naroda)

Deklaracija UN-a o pravima djece
Konvencija UN-a o pravima djece
Studija UN-a o nasilju poinjenom nad djecom (United Nations SecretaryGenerals Study on Violence against Children) pokazuje da je u 95 zemalja u
svijetu jo uvijek dozvoljeno fiziki kanjavati djecu u koli. Ovo se odnosi na
vie od polovine djece u svijetu, na najmanje 1,25 milijardi djece irom svijeta.
U 36 drava u svijetu koriste se udarci ili ibanje djece kao nain kanjavanja
u pravnom sistemu. U 43 drave dozvoljeno je fiziko kanjavanje djece u pritvoru. Oko 90 procenata djece koja su u konfliktu sa zakonom uhapeno je za
manje prekraje, kao to su krae u prodavnicama, a etvoro od petoro djece
prekrilo je zakon samo jednom.
151
ELIO BIH DA MOGU S NEKIM PRIATI O OVOME

Tema
Pravo na zatitu od nasilja i maltretiranja.
Cilj
Shvatiti ta su uzroci i posljedice maltretiranja. Stvoriti razumijevanje za
rtve i ohrabriti da se glasno kae ukoliko neko bude svjedok ovakvih
radnji.
Sva djeca i mladi znaju ta je to izrugivanje i mogu ispriati svoje vlastite
prie o tome, bilo da se radi o njima samima ili o drugima, u situacijama kada su oni bili svjedoci maltretiranja drugih. Izrugivanje moe biti
direktno ili indirektno. Direktno je zezanje, guranje, upanje, udaranje,
uzimanje kolskog ruksaka ili drugih linih stvari, napadi, prijetnje ili
govorenje runih rijei. Indirektno maltretiranje je, na primjer, irenje
pria o nekoj osobi, sa ciljem da se ona drutveno izoluje. Ono esto moe
biti vezano uz diskriminaciju zbog religije, boje koe, kulturnog porijekla, seksualne orijentacije ili nekih posebnih potreba ili navika. I direktno i indirektno maltretiranje je fiziko i/ili psihiko poniavanje, koje se
ini svjesno tokom dueg vremena i koje obrazuje trajni nain ponaanja
za izrugivanje i nasilje.
O vjebi
Aktivnost se odvija u obliku pozorine predstave koja treba da stvori polazite za razmiljanje. Predstava treba da se prilagodi grupama i situacijama
u kojim se koristi. Kada voditelj organizuje rad i dijeli uloge, mora uzeti u
obzir da izvjestan broj djece i mladih ima lino iskustvo sa izrugivanjem.
Vrijeme:
60 minuta.
ta nam treba?
Velika prostorija sa mogunou prikazivanja

predstave, kopijama teksta predstave (jedna scena
za svaku grupu), kopija eme sa priom iz stvarnosti.
Provoenje
1. Prije nego to uesnici ponu sa pripremom predstave, bitno je da znaju ta
je izrugivanje, da se ono moe desiti u svim kolama, klubovima mladih, na
152
poslu ili na drugim mjestima. Zbog toga je vano da voditelj prvo potakne
na kratku razmjenu ideja o izrugivanju. ta u stvari znai ova vrsta maltretiranja? Uesnici se dijele u tri grupe, koje treba da pripreme kratke predstave.
Dajte svakoj grupi jednu scenu. (15 minuta)
2. Svaka grupa igra svoju predstavu. Nemojte komentarisati nijednu predstavu
prije nego sve grupe zavre i prije nego se uesnici ponovo sakupe u plenumu. Nakon to su sve predstave odigrane, voditelj moe poeti razgovor, koji
e imati polazite u sljedeim pitanjima:
Kako je bilo igrati predstavu?
Odakle potiu scene? Da li iz pria ili filmova o izrugivanju ili iz stvarnosti? Da li su scene bile realistine?
U sceni 1, da li su izreene stvari koje su bile konstruktivne i koje su
pomogle u rjeavanju situacije? Da li je bilo reeno neto to je samo
povealo napetost?
U sceni 2, da li je bilo lako razgovarati otvoreno sa prijateljem koji
takoe uestvuje u izrugivanju? Openito govorei, koje tehnike mogu
imati pozitivan efekat, a koje imaju tendenciju negativnog efekta?
U sceni 3, da li je lako otvoreno razgovarati sa prijateljem koji je izloen
izrugivanju? Na koji nain moemo nai najbolja rjeenja, koja su prihvatljiva za rtve?
3. Nakon razgovora voditelj moe zamoliti tri uesnika (ili to sam uraditi) da
proitaju tri stvarne prie. Zatraite prvo opte komentare, a zatim krenite
sa diskusijom o uzrocima izrugivanja i na koji se nain najbolje moe suprotstaviti ovom problemu.
Za razmiljanje
ta mislite, kako se osjea onaj ko je izloen izrugivanju?
Da li osoba kojoj se izruguju i sama ima dio krivice u tome?
Da li oni koji maltretiraju druge pokuavaju da neto dokau
svojim ponaanjem?
Da li je izrugivanje vrsta nasilja?
Da li ova vrsta maltretiranja moe da se radi nesvjesno?
Da li se ovdje radi o koritenju moi?
Da li je maltretiranje nezaobilazno?
Ako ima prijatelja koji je izloen izrugivanju, da li bi to trebalo
da kae nekom odraslom, iako ti je taj prijatelj to rekao u povjerenju?
ta je najea predrasuda prema onima koji su izloeni ovoj
vrsti maltretiranja?
Ko ima odgovrnost za rjeavanje problema izrugivanja?
153

Izrugivanje je krenje ljudskog dostojanstva. Ono nije nezaobilazno i moe se
sprijeiti tako to e se o njemu razgovarati, reagovati ako smo mu sami izloeni
ili smo mu svjedoci, i o svemu ispriati nekom odraslom. Izrugivanje je krenje
lana 1, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravaima u kojem se kae da treba
jedni prema drugima da se ponaamo u duhu bratstva.
Dalji rad
Ako je grupa kreativna moe sama napisati svoju vlastitu predstavu i izvesti je pred svima.
lanovi grupe mogu, takoe, voditi ili organizovati debatu o izrugivanju u koli ili u optini.
Moete organizovati grupu koja e pomagati rtvama izrugivanja
u koli ili najblioj okolini.
Pronaite da li postoje lokalni projekti ili programi koji treniraju
mlade u rjeavanju konflikata. Zamolite njihovog predstavnika da
doe i govori pred grupom i procijenite mogunosti za osnivanje
projekta koji bi se bavio poduavanjem ljudi u posredovanju u
konflikatima u koli, na radnom mjestu ili u klubu.
Naite neku grupu ili organizaciju koja se bori protiv maltretiranja i ponudite njihovu pomo i podrku.
Scene
Scena 1
Jedan uenik pokuava da objasni odraslima u svojoj koli da je njegov/njen
kolski drug izloen izrugivanju. Nastavnik sa kojim on razgovara ima tradicionalni pogled na uenike, i nije openito oduevljen ponaanjem mladih. Ni
razredni starjeina ne eli da preuzme odgovornost za situaciju. Ni drugi nastavnici ne uzimaju situaciju za ozbiljno, niti su u stanju da vide, niti da priznaju da je ponaanje ovog uenika, u stvari, maltretiranje. Zaposleni u kolskoj
zdravstvenoj stanici su zabrinuti, ali su prezaposleni i nemaju dovoljno ljudi koji
bi mogli da se pozabave ovom situacijom.
Scena 2
Grupa uenika pokuava da objasni jednoj osobi, koja maltretira jednog mlaeg
uenika, da prekine sa takvim ponaanjem.
Scena 3
Nekoliko studenata razgovara o jednom prijatelju kojeg maltretira grupa starijih studenata. Oni ele da mu pomognu i razgovaraju o razliitim mogunostima da to urade.
154
Prie iz stvarnosti
Pria 1
Imam 14 godine i svi mi se rugaju. Na svim asovima sjedim sam, jer niko nee
da sjedi pored mene. Jedan od mojih malobrojnih prijatelja obino je uvijek sa
drugima, jer se boji da e, ako ga vide sa mnom, i njemu poeti da se rugaju.
Molim vas, pomozite mi. Preplaen sam na smrt, i ponekad mi se ini da ne elim
vie da ivim. elio bih da sam mrtav. Ve sam bio kod ljekara.
Mike
Pria 2
Ja idem u omladinsku kolu i gotovo pet godina izloena sam u njoj maltretiranju. Ne bih mogla ni da zamislim da uinim neto naao nekome drugome, ali u
frustraciji zbog toga to mi se svaki dan rugaju, ja sam poela da unitavam svoje
tijelo. eljela bih da imam nekoga sa kim bih mogla da razgovaram o tome to
se desilo, ali bila me je sramota i osjeala sam da je sve bila moja krivica zato to
sam bila glupa, dosadna i runa. I dalje je u meni mnogo od ovih osjeaja.
Anne
Pria 3
U mojoj koli postoji grupa uenika koja maltretira jednog od uenika kojeg ja
poznajem. Vrlo mi ga je ao. On o tome ne govori nikome. Ovi huligani kradu
njegov novac i on onda plae. Jednom su mu uzeli naoare, slomili ih, ubacili u
wc-olju i pustili vodu. Da li postoji neto to ja mogu da uinim da se ovo zaustavi? Ja ne elim da se ponaam tako loe kao ovi huligani.
Kathrine
Izvor: Knjiga Savjeta Evrope Compass, www.bullying.co.uk

Varijacija
Neka uesnici razmijene ideje o tome kako se neko moe zadirkivati, a da
drugi to ne otkriju. Oni mogu onda odigrati kratke skeeve, a drugi treba
da otkriju kada neko nekoga zadirkuje.
Razgovor: Kako se neko moe zadirkivati, bez da to bude otkriveno? ta
moemo uraditi ako ne znamo ko zadirkuje i zbog ega?
Varijacija
Voditelj pria o nekoj epizodi iz vlastitog djetinjstva kada je bio zadirkivan.
Uesnici treba da intervjuiu jednog lana porodice, koji e pokuati da se
sjeti svojih doivljaja iz djetinjstva, vezanih za zadirkivanje i tue. Jedna stari-
155
ja osoba, takoe, moe da se pozove u razred da ispria neto to je doivjela

kada je bila dijete.
Razgovor: Kako se zadirkuje danas, a kako su to djeca inila ranije? Da li su djeca i mladi grublji u meusobnom odnosu danas nego to su to bili ranije? Kako
smo ranije reagovali kad bi neko bio zadirkivan? Kako reagujemo danas? Da li
je danas situacija bolja? Postoji li razlika izmeu zadirkivanja i izrugivanja?
Varijacija
Na Internetu uesnici mogu da pronau obavjetenja o izrugivanju i nasilju
usmjerenom protiv nastavnika. Da li su, moda, i sami bili svjedoci da je nastavnik bio izloen ovakvom poniavajuem tretmanu? ta se moe uiniti sa
ovim problemom?
156
PRAVA ENA
Tema
Prava ena
Cilj
Shvatiti da je diskriminacija ena vrlo rairena i da enama treba specijalna zatita.
Iako svi ljudi, i ene i mukarci, imaju isto ljudsko dostojanstvo, esto
se kae da su ene slabiji spol. Iako su ene, openito gledajui, fiziki
slabije od mukaraca, nepravedno je da one nemaju iste mogunosti kao
mukarci. Ali, naalost, to je esto upravo tako. Ukoliko pokuamo da
pruimo korektan opis stvarnosti, moraemo rei da su ene izloene
diskriminaciji i da imaju sistematski drugaiji tretman nego mukarci.
Ovako je u svim drutvima, u cijelom svijetu. ene ine 70% najsiromanije svjetske populacije i upravljaju sa samo 1% svjetskog kapitala. One
ine 65% analfabeta u svijetu i imaju manje od 10% svjetskih prihoda.
ak i u modernim demokratijama, kao to je Norveka, ene zarauju
manje nego mukarci, i manje ih je na vodeim pozicijama u privrednom
ivotu i upravi. rtve nasilja u kui su uglavnom samo ene. I pored diskriminacije i nepravednog tretmana, koji ene stvalja u drugaiju poziciju nego mukarce, historija razvoja ljudskih prava ena u posljednjih sto
godina pokazuje nam da borba pomae. ene irom svijeta nikada nisu
imale bolju zatitu ljudskih prava nego to je to sluaj danas.
O vjebi
Uesnici rade u grupama i taj rad ini polazite za razmiljanje u plenumu, nakon ega slijedi zavrno predavanje
Vrijeme:
4590 minuta
ta nam treba?
Hemijske olovke i papir, veliki listovi papira (po jedan primjerak Konvencije UN-a o enama za svakog uesnika).
Pripreme:
Predavanje o pravima ena.
157
Provoenje
1. Voditelj uesnike dijeli u male grupe koje treba da nau primjere djevojaka/ena koje ive pod veoma tekim okolnostima i/ili koje su izloene
nasilju. Primjeri mogu biti iz historije ili iz modernog vremena, iz zemlje
ili iz cijelog svijeta. Uesnike treba potai da nau primjere specijalnih grupa djevojaka/ena koje mogu biti izloenije problemima nego druge grupe
(djeca, osobe sa funkcionalnim ogranienjima, manjine, izbjeglice, djevojke
u ratnim situacijama, prostitutke itd.). Primjere treba zabiljeiti na papiru.
(2030 minuta)
2. Grupe predstavljaju svoj rad u plenumu. Voditelj bi trebalo da aktivno prati
prezentacije i da zamoli grupe da objasne zato je djevojkama/enama (bilo)
teko. Da li imaju neke ideje o tome ta bi se moglo uiniti da bi se situacija
popravila?
3. Voditelj dri predavanje o pravima ena, sa fokusom na to da je zatita ovih
prava sve bolja.
Pakistan 2006.
Foto: Ann Marit Austbo
158

U velikom broju zemalja u svijetu danas djevojke i ene imaju ista prava na raznim poljima kao mladii i mukarci. Ali, iako mnogim enama nikada nije bilo
tako dobro kao danas, kompletna slika pokazuje da su ene i dalje izloene sistematskom stavljanju u podreeni poloaj. Drutvo je razvilo strukture moi sa
mukarcima na vrhu, i na najveem broju mjesta moemo vidjeti da su tradicije
diskiriminisanja ena i dalje dominirajue. Najgora je situacija u zemljama u
razvoju. Razvoj zatite prava ena pokazuje, meutim, da se borba za pozitivne
promjene isplati. Nikada do sada toliko ena nije ilo u kole, nikada toliki broj
ena nije imao plaeni posao, nikada nismo imali toliko ena politiara i nikada
ih toliko nije koristilo pravo glasa. Moramo nastaviti rad na ovom polju.
Vani dokumenti o pravima ena
1789.
1953.
1967.
1979.
Izjava o pravima ena i enskih graana (Olympe de Gouges)

Konvencija UN-a o politikim pravima ena
Deklaracija UN-a o eliminisanju svih formi diskriminacije
ena
Konvencija o eliminisanju svih formi diskriminacije ena
Fakta o djevojkama i enama24

U posljednjim decenijama situacija za djevojke i ene u svijetu popravila se na
mnogo podruja. Vie djevojaka zapoinje i zavrava kolu, ene imaju pravo
glasa u gotovo svim zemljama i one u veem stepenu uestvuju u politikom
ivotu. I pored ovih pozitivnih crta razvoja, govor brojki je vie nego jasan kada
govorimo o velikim izazovima koji jo uvijek postoje:
Vie od jedne milijarde ljudi danas ivi u siromatvu. Ogromna veina njih
su ene;
U rastuoj globalnoj industriji seksa, vie miliona ena irom svijeta prodato
je u trgovini ljudima;
Otprilike 16% lanova parlamenta u cijelom svijetu su ene. I na ostalim uticajnim poloajima ene su velikoj manjini;
80 % izbjeglica i interno prognanih u svijetu ine ene. One su naroito izloene nasilju i napadima, bolestima i nadostatku hrane;
Svake minuta jedna ena umire ili u vezi sa trudnoom, abortusom ili poroajem. Ta brojka godinje dostie 530.000 smrtnih sluajeva, i mogla je
biti izbjegnuta da su enama bile dostupne sigurne zdravstvene usluge.
24
Iz Fokuskvinner.no (ene u fokusu) 5. februar 2007.: Izvor: UNIFEM, UNFPA i

UNESCO 2005.
159
MUEVNOST I ENSTVENOST?
Tema
Jednakost.
Cilj
Ukazati na slinosti izmeu ena i mukaraca.
Moda su mukarci i ene sliniji nego to misle?
O vjebi
Uesnici prvo razgovaraju u parovima, kao zagrijavanje prije razmjene
miljenja u plenumu.
Vrijeme:
2030 minuta
Provoenje
1. Voditelj organizuje parove u kojim svako dobije zadatak da ispria o
svojim osobinama i interesovanjima za koje misli da su tipini za njegov
spol (5 minuta).
2. Svi se sakupe u plenum. Sada svaki pojedinac treba da ispria o osobinama i interesovanjima koja je spoznao i do kojih je doao. Ukoliko ostali
uesnici imaju pitanja ili komentare, oni se mogu umijeati i rei svoje
miljenje. Voditelj bi, meutim, trebalo da izbjegne dublje obraivanje osobina i interesovanja pojedinaca, tako da svi imaju vremena da kau ono do
ega su doli.
3. Nakon to su svi rekli ono to su htjeli, voditelj podstie grupu da izvede
zakljuak: Da li se pokazalo da je mogue napraviti preciznu granicu
izmeu mukih i enskih osobina i interesovanja, ili je bilo mnogo primjera
poklapanja i varijacija? Da li nam ovo pokazuje da smo sliniji nego to
mislimo?

Svi su ljudi razliiti. Niko nije potpuno isti. Kao to ne postoje potpuno isti
mukarci, tako ne postoje ni potpuno iste ene. Zbog toga su esto pogreni stereotipovi koje imamo o tome da smo slini zbog toga to smo istog spola. Mnoge
djevojice uopte ne vole da se igraju sa lutkama, nego uivaju igrajui fudbal ili
penjui se po drveu. Isto tako mnogo mukaraca misli da je uasno dosadno
gledati fudbal na televiziji, i radije sjede na sofi sa pletivom u ruci.
160
Varijacija na vjebu:
Za kraj moete uraditi kratku aktivnost za koju su vam potrebni A4 papiri, onoliko komada koliko imate uesnika. Podijelite uesnike u dvije grupe prema
spolu kome pripadaju. Potom zamolite cijelu grupu da prati vau instrukciju i
da pri tom, ne obraa panju na ostale uesnike kako je drugi izvravaju, nego
da samo sluaju i urade onako kako misle da treba. Instrukcija je jednostavna:
Presavijte list papira i otkinite gornji desni oak. Voditelj ovu instrukciju ponavlja 3 puta, svaki put kada uesnici zavre cjepkanja. Nakon treeg puta zamolite ih da raire svoj list papira, stave ga ispred sebe tako da ga vide i svi ostali
uesnici. Iznenadiete ih uvidom da su svi papiri razliiti.
Pitanja
Moete ih upitati ta oni misle zato se to desilo i kako je to mogue kada su svi
sluali istu instrukciju. Da li sve djevojice imaju isti produkt i svi djeaci isti, ili
je kod svakog razliit?
ta misle, zato je to tako?

Da li su i neke razlike u ponaanju djeaka i djevojica zapravo naueni obrasci
ponaanja u kulturi u kojoj ivimo ili su uroeni? Da li su djeaci manje emotivna bia ili je kulturoloki sramota vidjeti djeaka da plae jer e ga svi nazivati slabiem?
161
SOCIJALNI SPOL
Tema
Gender socijalni spol.
Cilj
Shvatiti ta je socijalni spol.
Onog sekunda kada bioloki spol nekog novog djeteta bude poznat, bilo
da se to desi dok je jo u majinom stomaku ili odmah nakon roenja,
njemu se pripisuju naa oekivanja o nekim specinim osobinama. Ako
je rije o djevojici, ona obino dobija odjeu ruiaste boje, dok se djeaci oblae u plavo. Ovo je prvi drutveno odreen i prihvatljiv okvir
koji e uiniti da e djeca svijet doivjeti na razliiti nain. I tako svaki
dan, tokom cijelog ivota drutvo nastavlja da vezuje naroita drutvena
i kulturna oekivanja uz ljude, zbog njihovog razliitog biolokog spola.
Drutveni spol stvara se, suprotno od biolokog, pod uticajem kulture, a
ne prirode. Je li djeak ili djevojica?, prvo je pitanje prodavca u prodavnici igraaka kada naoj djeci kupujemo igrake, a ne, na primjer, kakva
ima interesovanja. I u vrtiu za potrebe igre postoji kutak za djevojice i
kutak za djeake. Drutveni spol utie na ivot ovjeka, na njegove misli,
djelovanje i samorazumijevanje. Nain na koji se mi, ene ili mukarci,
ponaamo, kreemo, govorimo, smijemo i egzistiramo, u velikoj je mjeri
odreen kulturom. Drutveni spol dio je socijalnog sistema u zajednici,
vjerovatno njegov najvaniji dio, i prenosi se sa generacije na generaciju. Meutim, socijalni ili drutveni spol esto ograniava slobodu ljudi
jer gui njihovu individualnost, ukoliko osoba pokuava svoju linost u
potpunosti prilagoditi oekivanim obrascima ponaanja i ivljenja. Zbog
toga moe negativno uticati na tretman pojedinca. U sluajevima u kojim
drutveni spol vodi diskriminaciji, moramo se protiv njega boriti. Kroz
cijelu historiju, a i u dananjim drutvima, drutveni spol vodi do diskriminacije ena, ali i mukaraca.
Definicija:
Socijalni ili drutveni spol rezultat je kulture, tradicije i stereotipa i moemo ga definisati kao pretpostavljanje i oekivanje koje u drutvu postoji
u vezi sa biolokim spolom.
162
Ljudsko bie ne dolazi na svijet kao ena, nego se kao ena formira.
Simone de Beauvoir
O vjebi
Aktivnost poinje individualnim razmiljanjem tokom 10-ak minuta,
prije nego to uesnici u plenumu ispriaju o svojim refleksijama. Zavrava se zajednikim razmiljanjem. Vano je da atmosfera za vrijeme
provedbe bude oputena i mirna, a isto tako i za vrijeme zavrnog razmiljanja. Cilj je da osvijetlimo koliko je drutveni spol vaan u naim
ivotima, bez da zavrimo u diskusiji o tome kome je najtee, mukarcima ili enama. Diskriminaciju je teko doivjeti, bez obzira na to o kome
se radi. Nemojte doi u situaciju da napravite hijerarhiju u kojoj e jedna
vrsta diskriminacije biti iznad neke druge. Pokaite potovanje za razliite perspektive, i muke i enske.
Vrijeme:
13 sata
ta nam treba?
List papira za svakog uesnika.
Provoenje
1. Voditelj na poetku ukratko objanjava razliku izmeu izmeu biolokog
i drutvenog spola.
2. Zapoinje se tako to voditelj kae uesnicima da treba da se udobno
smjeste u stolice, udahnu duboko nekoliko puta, probaju da se osjeaju
prijatno i da budu to je mogue vie oputeni. Preporuuje se i zatvoriti
oi. Voditelj potom objasni zadatak, koji se sastoji u tome da se zamisli
sljedea situacija: Jednog jutra ste se probudili i prvo to shvatite je da ste
promijenili svoj bioloki spol. Sve ostalo u vaoj okolini i u vaem ivotu je
isto kao to je i bilo.
Napiite 5 stvari koje bi se promijenile u vaem ivotu.
Nakon toga razmisliete o tome koje reakcije moete oekivati od familije, prijetelja i kolega.
Da li bi se va uticaj i pozicija promijenili?
Pronaite na kraju jednu rije ili sliku koja ilustruje kako ste se osjeali
za vrijeme ove vjebe. (10 minuta)
3. Kada su uesnici zavrili, voditelj prvo pita ko od mukaraca (koji su trebali
da zamisle da su ene) ima elju da pone da objanjava na koji bi se nain
njegov ivot promijenio. Panja: Za vrijeme izlaganja ne treba komentarisati
ili diskutovati. Takoe je vano da svi mukarci zavre prije nego to doe
163
red na ene. Probajte da zadrite mirnu atmosferu i da pokaete potivanje

za svako objanjenje. Neka uesnici osjete da imaju dovoljno vremena i da
ne treba da ure. Ako bude dovoljno vremena, dobro je da svi mogu da kau
ono to ele. (30 minuta ili vie, zavisno od toga koliko uesnika govori)
Za razmiljanje
ta uesnici misle o vjebi?

Da li je neto bilo iznenaujue? Da li ste dobili neke nove uvide vezane za ovu temu?
Na koji nain drutveni spol utie na na ivot?
Imate li neke komentare o tome kako su mukarci predstavili svoj
ivot kao ene?
Imate li neke komentare o tome kako su ene predstavile svoj ivot kao
mukarci?
Na koji nain drutveni spol moe vriti pritisak na/diskriminisati
mukarce?
Na koji nain drutveni spol moe vriti pritisak na/diskriminisati
ene?

Na bioloki spol odreuje oekivanja koje drutvo ima od nas i daje nam
okvire. Na drutveni spol , zbog toga, nasuprot biolokom, nije odreen
fizikom nego kulturom. Drutveni spol prenosi se na svaku novu generaciju i ostvaruje se kroz drutveni uticaj, tradiciju, kulturu i stereotipove
o tome kakve treba da budu djevojke i ene, a kakvi mladii i mukarci.
S obzirom na to da drutveni spol postoji na svim drutvenim nivoima, i
djeluje i u prolosti, sadanjosti i budunosti, ovo su procesi koje je teko
promijeniti. Ali, iako je teko, nije i nemogue, to pokazuje osloboenje
ena. Zbog toga to drutveni spol najee predstavlja ukalupljene kategorije i oekivanja, on u sebi moe da sadri ogranienja i da dovede do
diskriminacije nas pojedinaca. Zbog toga je vano da uradimo sve to je
u naoj moi da sprijeimo diskriminirajue posljedice stereotipva i ovih
ogranienih drutvenih kategorija. Drutveni spol dovodio je i jo uvijek
dovodi do diskriminacije i djeaka i djevojica, i ena i mukaraca. Vano
je da prouite stereotipne slike vezane za drutveni spol, onako kako su
ih grupe predstavile, jer iz njih direktno ili indirektno moete saznati o
poloaju jednog i drugog spola u odreenoj sredini, o oekivanjima koja se
odnose na njih, o slinostima i razlikama izmeu spolova, o prihvatanju i
neprihvatanju spolne uloge, o spolnom identitetu i sl.
Seksizam je tip diskriminacije baziran na uvjerenju da izmeu mukaraca i ena
postoje sutinske razlike i da jedan spol ima prava da dominira nad drugim.
164
Seksizam je veoma vidljiv kroz praksu i politiku djelovanja u drutvu. Postoji

nekoliko tipova seksizma. Osnovna podjela se vri prema:
a) porijeklu:
individualni - vidljiv kroz stavove i akcije ljudi,
institucionalni - tee uoljiv, provuen kroz institucije sistema, politike,
socijalne i ekonomske,
kulturni - sadrani u vrijednostima kulture, obrascima, tradiciji i vjerovanjima;
b) namjeri:
namjerni- svjesno se ide na akciju koja diskriminie druge i koja oslikava stavove i sistem vrijednosti,
nesvjesni nesvjesno, u skladu sa implicitnim teorijama o razlikama
meu spolovima, ine se akcije koje su diskriminatorne, a onaj koji ih
ini nema svijest o tome i esto posjeduje prihvatljivo objanjenje za ono
to radi,
...Pusti duo ja u to bre.
Na spolni identitet se formira od

strane drutva u kojem ivimo.
Foto: Lillin Hjorth
165
Varijacija
Uesnici se dijele u male grupe i podijele im se novine i modni asopisi. Zadatak je da analiziraju na koji nain su muevnost i enstvenost ilustrovani
u reklamama. Oni treba da izreu i obrade vie reklama. Da li je mogue nai
opte tendencije?
1. Postoji li razlika u dranju tijela mukaraca i ena? Kada stoje, sjede, lee?
2. Da li postoji razlika u tome kako mukarci i ene dre glavu, oi i usne?
Kakav je izraz lica?
4. Kako su obueni?
5. Kakav je odnos izmeu mukaraca i ena na slikama?
6. Na koji nain se koriste mukarci i ene u odnosu na ono to se reklamira?
Svaka grupa treba da se koncentrie na jedno pitanje (15 minuta). Nakon toga
treba da svoj rad predstave u plenumu. Koje zakljuke moemo izvui?
Varijacija
Voditelj objanjava razliku izmeu biolokog i drutvenog spola (gender).
Zamislite da imamo vremena da razmiljamo o naem proivljenom ivotu. Sjedimo udobno i probajmo da se sjetimo:
Koje je boje bila naa djeija odjea prvih mjeseci? Plave ili ruiaste?
Dobivali smo roendanske poklone. Da li su oni bili odreeni mojim

spolom?
Rastemo. Dobivamo najbolje prijatelje. Da li su to bili djevojice ili

djeaci? Zato?
Zaljubljujemo se i posmatraju nas kao mukarce ili ene, na drugi

nain nego to je to bio sluaj ranije.
Koje obrazovanje ili koje zanimanje elim da imam? Da li to odreuje

moj bioloki ili drutveni spol? Ili je to bilo potpuno nevano?
Kada sam poeo/poela da osjeam i razmiljam kao mukarac ili

ena? Zato? Da li je to imalo veze sa mojim biolokim ili drutvenim
spolom?
166
PRIVATNA SFERA
Tema
Prava ena.
Cilj
Postati svjestan nasilja u kui jednog od najuobiajenijih od svih vrsta
kriminalnih nasilja, ali o kome se moda najrjee govori.
Najvie nasilja nad enama ne deava se na javnim mjestima, nego u

privatnoj sferi, meu etiri kuna zida i meu ljudima koji se meusobno
dobro poznaju. Najuobiajenija forma nasilja je fiziko nasilje. Izvjetaji
svjedoka u ovoj aktivnosti bazirani su na priama iz stvarnosti, sa stvarnim svjedocima.
Nasilje nad enama je moda najvei prekraj ljudskih prava. Sve dok
se ovo nasilje nastavlja, ne moemo tvrditi da smo napredovali na polju
ljudskih prava, razvoja i mira.
Kofi Annan, bivi generalni sekretar UN-a
O vjebi
Polazite za ovu vjebu je razmiljanje u grupama, koje se zavrava razmiljanjem u plenumu. Budite svjesni toga da je nasilje u kui rasprostranjen problem
i da neko od uesnika moe imati vlastita iskustva u vezi sa njim. Podvucite,
zbog toga, da niko ne treba da kae vie nego to eli. Muki uesnici ponekad mogu reagovati na ovu vjebu ili dijelove diskusije. Vano je imati na umu
da mukarci ne treba da osjeaju odgovornost za ono to rade drugi mukarci.
Vano je, meutim, priznati, eventualno diskutovati o tome, da su mukarci, u
nekim sferama, u pojedinim zemljama, dio ugnjetavajueg, patrijarhalnog sistema, pa, tako, igraju i ulogu u njemu.
Vrijeme:
12 sata
ta nam treba?
Veliki listovi papira, flomasteri, jedan ili vie izvjetaja

svjedoka, nie navedenih (ili ih sami napiite) sa kopijom za sve uesnike, kopija Pravila za razmiljanje u
grupi, jedan primjerak za svaku grupu.
167
Pripreme:
Kopije izvjetaja svjedoka i pravila.
Provoenje
1. Provedite razmjenu ideja o najuobiajenijim formama nasilja u vaem
komiluku. Zapiite sve to uesnici kau. Vano je da se u ovom stadiju ne
komentarie ili diskutuje. (10 minuta)
2. Podijelite uesnike u male grupe. Treba da budu najmanje tri grupe. Podijelite kopije Izvjetaja svjedoka, koje e grupe kristiti kao polaite za
razmiljanje. Postoje tri razliite situacije, ali iste situacije mogu se dati
razliitim grupama. Podijelite i Pravila za razmiljanje u grupi svakoj od
grupa. Niko ne smije da se osjea prisiljenim da u diskusiji kae vie od
onoga to sam eli.
3. Za vrijeme grupnog rada uesnici prvo treba da proitaju izvjetaje svjedoka, koji e initi polazite za razmiljanje. Ono se onda provodi prema
Pravilima za razmiljanje u grupi. (1 as)
4. Svi se okupe za razmjenu miljenja u plenumu.
Za razmiljanje
Kako je protekao grupni rad? Da li su izvjetaji svjedoka bili realistini?

Da li su pitanja bila relevantna? Ukoliko su razliite grupe radile sa razliitim
dogaajima, neka daju povratne informacije o svojoj analizi ovih dogaaja.
Nakon ovoga moete panju usmjeriti na relevantnost ovih dogaaja na stvarni
ivot.
Koliko je nasilje u kui uobiajeno u vaoj najblioj okolini i zemlji?
Koja su ljudska prava ovdje ugroena?
ta su uzroci nasilja u kui?
Zbog ega je vie mukaraca koji vre nasilje nad enama, nego ena
koje vre nasilje nad mukarcima?
Kako se nasilje u kui moe zaustaviti? ta mogu da urade:

zvanine vlasti?
lokalne vlasti?
oni koji su ukljueni u nasilje?
prijatelji i komije?
Uporedite rezultate do kojih su grupe dole sa takama koje ste zabiljezili na poetku u razmjeni ideja. Da li je nasilje u kui bilo na listi? Ako nije,
zato?
Do kojih se ostalih formi nasilja nad enama dolo u toku
razmiljanja? Dodajte ih listi.
168

Nasilje nad enama jedan je od najobuhvatnijih drutvenih problema u svijetu.
Drutvo, meutim, nije uvijek svjesno njegove obuhvatnosti, jer se ovo nasilje
dogaa meu etiri kuna zida. Statistika, je, naprotiv, vrlo jasna sa svojim brojevima: gotovo svaka etvrta ena u svijetu izloena je nasilju u kui. Nasilje u
kui esto se posmatra kao privatna stvar, ali prema Konvenciji UN-a o enama
iz 1979. godine, privatno nasilje krenje je ljudskih prava i zbog toga je kriminalna radnja, koja zahtijeva reakciju drutva.
Denicija UN-a o nasilju prema enama
Konvencija o elminisanju nasilja nad enama, koju je usvojila Generalna skuptina UN-a 1993. godine, denie nasilje nad enama kao svako djelovanje spolno baziranog nasilja, koje rezultira, ili je vjerovatno da e rezultirati, u obliku
zikog, seksualnog ili psiholokog unitenja ili patnje kod ena, ukljuujui i
prijetnje o ovakvim djelovanjima, prisilu ili spreavanje slobode, bilo da se ovo
deava u javnom ili privatnom ivotu. Ovo obuhvata, ali nije ogranieno na, ziko, seksualno i psiholoko nasilje koje se deava u porodici, ukljuujui udarce,
seksualno nasilje nad enama u domainstvu, silovanje, spolno osakaivanje i
ostali obiaji, ije je porijeklo u kulturi i tradiciji, a vri se nad enama; nasilje
vezano uz iskoritavanje, ziko, seksualno ili psiholoko nasilje koje se deava
u drutvu, ukljuujui silovanje, seksualno nasilje, seksualno maltretiranje i poniavanje koje se deava na poslu, u obrazovnim institucijama i na drugim mjestima, trgovina enama i nasilna prostitucija i ziko, seksualno, i psiholoko
nasilje koje provodi i prihvata drava, tamo gdje se to deava.
Neka fakta o nasilju nad enama:
19 % zdravstvenih problema i povreda u industrijskim zemljama prouzrokovali su mukarci;

Nasilje u kui je jedan od glavnih uzroka povreda i smrti ena u cijelom
svijetu;
5 000 djevojaka i ena svake godine ubiju lanovi njihovih porodica zbog
odbrane asti;
etiri miliona ena i djevojaka kupi se svake godine i proda u svijetu, bilo
za potrebe braka, prostitucije ili ropstva;
700 000 ena proda se na lokalnim pijacama prostitucije u Evropi;
Silovanje je najmanje dokumentovano nasilje koje se deava, i faktiki
brojevi izvrenih silovanja bi mogli biti 50 puta vei od onih koji su raportirani;
Studije pokazuju da su ene sa funkcionalnim ogranienjima vie izloene
nasilju i napadima nego druge (Izvori: www.unifem.org / www.unfpa.org
/ www.krisesenter.com)
169
Kartice informacija
Izvjetaj svjedoka 1: Mila
U novembru 1995. godine Milin mu doao je kui pripit. Ubrzo otkriva da su
Mila i kerka u posjeti kod komija. Nareuje im da smjesta dou kui. Kada
su ule u kuu, zakljuao je vrata i rekao kerki: Sad u da porazgovaram sa
mamom. Uzeo je sjekiru, metlu i no. Poeo se svaati sa enom i optuivati
je da nije oistila kuu, napravila ruak, niti uradila bilo ta drugo. Sve vrijeme
ju je tukao. Rukama ju je udarao po glavi i licu. upao joj je kosu i udarao izmama. Zatim joj je pocijepao odjeu i bacio je na krevet da bi je jo tukao. Sve
se to deavalo pred oima njihove osmogodinje kerke. Ona ga je na koljenima
molila da prestane. Na kraju je prestao. Izbacio je Milu iz kreveta i zaspao. Te
noi Mila je umrla.
Izvjetaj svjedoka 2: Kati

Kati je pokuala da pobjegne od svog vjerenika koji je poeo da biva nasilan prema njoj. Nala je stan u jednom drugom gradu, ali ju je on pronaao i poeo da je
zove telefonom i maltretira. Njeno mentalno zdravlje bilo je pogorano. Jednog
dana vjerenik ju je posjetio na putu kui, poslije posla. Rekao joj je da eli da mu
se ona vrati. Odveo ju je zatim do najblie ume, gdje je pokuao da je zadavi
svojim demperom. Sljedeeg dana ispriala je na poslu svojim kolegama da se
boji da e je on jednog dana ubiti. etiri dana kasnije vjerenik je popio nekoliko
pia. Ponovo ju je saekao nakon posla. Kada je ona izala, ponovo je poeo da
bude nasilan. Predvee je predloio da odu u posjetu rodbini. Na putu, zaustavio
je auto nekoliko puta. Kati, koja je vidjela u kakvom je on bio stanju, pristala je
na seks, ali je on bio suvie pijan. Kati mu je onda rekla da ne eli vie da bude
skupa sa njim, to je njega veoma naljutilo. Uzeo je dugaki koni kai i zadavio
je. Sakrio je zatim mrtvo tijelo u jednom kanalu i prekrio ga granjem.
Izvjetaj svjedoka 3: Sara

Sara je ena iz tvog komiluka. Ona je udata i ima dvoje male djece. Njen mu
se ponekad toliko naljuti da je tue, najee rukama i pesnicama. U posljednje
vrijeme poeo je da koristi i kai i tap. Prije dva mjeseca razbio je jednu flau
o njenu glavu. Sara eli da ode od kue, ali on prijeti da e je ubiti ako joj tako
neto padne na pamet. Ona mora da vodi rauna o dva mala sina i preplaena
je na smrt milju da e ih ih morati napustiti. Jue je dola u mjesnu bolnicu sa
slomljenim nosom i modricama, a njeno objanjenje bilo je da se to desilo kada
je pala niz stepenice.
Pitanja za razmiljanje
1. Analiza kriminalnog napada
ta misli o kriminalitetu koji je ovdje raportiran?
Gdje se ovakav kriminalitet moe dogoditi? Moe li se on zbiti u tvom
komiluku?
170
Zato se napad dogodio?

Da li postoji neto to moe opravdati ovakvu kriminalnu radnju?
Kako se rtva mogla odbraniti?
2. Prenoenje u drutvenu stvarnost
Znate li, ili ste moda uli, da je neko doivio nasilje u kui?
Koje se vrste nasilja u kui deavaju u naem drutvu?
ta rtve mogu uraditi, ukoliko im treba pomo?
Da li bi policija trebalo da se umijea ukoliko uje za ovakvo nasilje, ili
ne?
Da li je eventualno mijeanje policije naruavanje mira privatnog ivota?
Koju vrstu moi ima ena u ovakvoj situaciji? Koju vrstu moi ima mukarac?
Zna li o nekom sluaju nasilja u kui, u kojem je mukarac rtva?
Dalji rad
Naite informacije o centrima i organizacijama koji rade na pomoi

rtvama nasilja u kui. Pronaite koja su to najvanija pitanja koja su
aktuelna na vaem podruju.
Paljivo razmislite o pitanjima u koja elite da se udubite i pokuajte da

uzmete u obzir eventualna lina iskustva uesnika.
Pitajte da li neko od uesnika eli dalje da radi na nekom od pitanja koja

su se pojavila, i diskutujte o tome kako ih oni mogu pratiti ili ta mogu
u vezi sa tim uraditi.
Grupa moe kontaktirati lokalnu policiju da bi ustanovila ta oni rade

kada dobiju obavjetenje o nasilju u kui. Jedna druga mogunost je da
se kontaktira najblii krizni centar i/ili pozove njihov predstavnik da
doe i ispria neto vie o situaciji u lokalnoj zajednici.
SOS telefon, Sigurna kua i sline organizacije koje se bave problemom

nasilja nad enama su imali kampanje o nasilju nad enama. Pogledajte
njihovu Internet stranu i pronaite neto vie o tome.
171
JA SAM HOMOSEKSUALAC, MAMA I TATA,

ALI TO JE SUVIE TEKO25
Tema
Prava homoseksualaca.
Cilj
Informisati i stvoriti osjeaj solidarnosti sa homoseksualcima, koji predstavljaju grupu koja esto bude diskriminisana.
Sreom, sve ee imamo priliku da vidimo zadovoljne i sigurne homoseksualce ljude koji idu podignute glave i koji su ponosni zbog toga kakvi
su. To da je mnogim homoseksualcima danas dobro, rezultat je dugotrajne
borbe za promjenu stavova u norvekom drutvu. Jo 1972. godine bilo je
kriminalno biti homoseksualac u Norvekoj. Ali, iako je razvoj pozitivan, jo
ima ljudi koji se ne usuuju da otvoreno govore o svojoj seksualnoj orijentaciji. Moda se stide, moda su uplaeni i boje se da e ih okolina odbaciti i
osuditi. Homoseksualaci se i dalje osjeaju diskriminisani u mnogim zemljama, a predrasude postoje u mnogim okruenjima, uprkos tome to je homoseksualnost izbaena sa spiska bolesti Svjetske zdravstvene organizacije.
U sportskim, u mnogim religioznim krugovima, bilo da je rije o kranskim
ili muslimanskim, mogu prema njima postojati snane predrasude.
Fakta
Najvei broj homoseksualaca muslimana odluuje da to ostane tajna. Nije doputeno imati ovakav identitet. Ako se ovjek usudi da ovo otvoreno iznese, on
rizikuje izloaciju, unitenje odnosa sa porodicom, posao, ast i ivot, kae Mansour Saberi, porijekolom iz Irana. (Aftenposten 2. mart 2006. godine)
Norveka kranska grupa Til helhet Do cjeline smatra da je praktikovanje homoseksualnosti grijeh, i eli da pomogne homoseksualcima kojim njihova seksualna orijentacija predstavlja problem. Pomo moe dovesti do promjene seksualne orijentacije, kae Jens Fredrik Brenne za Dagsavisen. Do cjelinese sastoji
od svetenika i duebrinika iz niza crkvenih zajednica u Norvekoj, pored ostalih
pripadnika pentekostalnog pokreta, zajednice slobodne crkve i norveke dravne
crkve. (NTB 27. mart 2006. godine)
25
172
Jedan norveki mladi napisao je ovo u svom oprotajnom pismu roditeljima prije
nego je oduzeo svoj ivot. (Izvor: Blikk)
U Norvekoj je u okviru ispitivanja: Mladi u Norvekoj iz 2002. godine,

proizalo da 21% etniki norvekih mladih homoseksualaca kae da su pokuali
da si oduzmu ivot. Odgovarajui broj meu useljenikom populacijom je 36 %.
Pokuajte kontaktirati organizacije koje se bore za prava homoseksualaca u
vaoj zajednici i zamolite ih da vam daju neke informacije o njihovom poloaju
i drutvenom tretmanu.
O vjebi
Ova aktivnost odvija se u obliku razgovora. Voditelj bi kada je rije o ovoj temi
trebalo da bude paljiv, jer moda neko od uesnika i sam ima nerazjanjen
problem seksualnog identiteta.
Vrijeme:
45 minuta
ta nam treba?
Pripreme:
Voditelj bi mogao da pronae fakta o homoseksualnosti.
Provoenje
1. Voditelj pravi uvod tako to kae da veina ljudi smatra da je seksualnost
privatna stvar. Pravo da se ne bude diskriminisan na osnovu svoje seksualne
orijentacije, temeljno je ljudsko pravo i ono je zatieno zakonima u veini
evropskih zemalja. Tako, na primjer, homoseksualci u Norvekoj nisu vie
diskriminisani u zakonima (sa izuzetkom prava na usvajanje djece) i desio
se pozitiv napredak kada je rije o njihovim pravima i mjestu u drutvu. I
pored toga, mnogima je teko, jer postojanje zakona nije dovoljno za ruenje
predrasuda u glavama ljudi izuzev ako one dovedu do nasilnog ponaanja,
kada zakon dobija svoju svrhu. Iako veina nas ne govori otvoreno o svojoj
seksualnosti, jedan broj poznatih ljudi otvoreno govori o tome.
2. Napravite podjelu na grupe. Zadatak je da se pronau poznati ljudi koji su
otvoreni kada je rije o njihovoj seksualnosti, bilo da su oni hetero ili biseksualni ili su homoseksualci. ta mislite, zato su izabrali da budu otvoreni?
Za razmiljanje
Zato je jo uvijek teko biti homoseksualac? Znate li za neke primjere?

Da li je homofilija bolje prihvaena u modernim kulturama nego u tradicionalnim? Zato?
Vie starih nego mladih ima predrasude prema homoseksualcima. Kako
se ovo moe objasniti?
Zbog ega toliko mnogo ljudi iz religioznih krugova, na primjer
kranskih i muslimanskih, ima snane predrasude prema prema homoseksualcima?
173
Zbog ega otvorenost o homofiliji dovodi do toga da je vie ljudi u stanju

da je prihvati? Da li liberalnije dranje ima neke veze sa znanjem?
Zato je za mlade homoseksualce vano da stariji otvoreno govore o
tome? Zate li za neke primjere?
ta bi homoseksualci trebalo da urade ukoliko se osjeaju diskriminisani? ta bih ja trebao da uradim, ukoliko budem svjedok ovakvog
ponaanja?
Ako bi sutra drutveno prihvatljivo ponaanje podrazumijevalo homoseksualnost da li biste vi, ukoliko ste sada heteroseksualne orijentacije,
mogli biti u vezi sa osobom istog spola. Ako ne, zato?

Mnogi smatraju da je u ivotu najvanija ljubav. Imati sposobnost za ljubav prema drugom ljudskom biu fantastina je osobina. Veina ljudi je heterofilna, to
e rei da oni osjeaju ljubav i seksualnu privlanost prema ljudima suprotnog
spola. Izmeu tri i pet procenata stanovnitva homofilno je, to e rei da oni
osjeaju privlanost prema istom spolu. Homofilija je prirodna varijacija meu
ljudima. Diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije zabranjena je, i ukoliko neko od nas bude svjedok toga, treba jasno da kae da je to nezakonito i
neprihvatljivo. esto ljudi kau da su homoseksualci opasni zato to bi mogli
utjecati na djecu da ona, uenjem po modelu, tendenciozno ponu birati osobe
istog spola za partnere. Ipak,ako je seksualna orijentacija nauen obrazac ponaanja, kako je mogue da ove osobe iji su roditelji heteroseksualni nisu usvojili
obrasce ponaanja svojih roditelja?
Varijacija
Uesnici mogu raditi u grupama i napraviti prezentaciju homofilnih ljudi koji
su se borili protiv predrasuda i za osiguranje boljih prava za ovu grupu. Oni
mogu biti iz svih zemalja, i osobe iz sportskih, kulturnih ili religioznih krugova. Na koji nain su oni ovu problematiku stavili na dnevni red i zbog ega su
postali uzori?
174
SMIJEM LI DA UEM?
Tema
Prava izbjeglica.
Cilj
Unaprijediti znanje o situaciji izbjeglica i njihovim pravima. Razviti solidarnost sa ljudima koji moraju pobjei iz svoje zemlje.
Prema UN-ovoj Konvenciji o izbjeglicama, izbjeglice su ljudi koji su bili

prisiljeni da napuste svoju kuu ili svoju zemlju zbog realnog straha od
Okvir: Prema UN-ovoj Konvenciji o izbjeglicama, izbjeglice su ljudi koji
O
progona zbog rase, religije, nacionalnosti, pripadnosti nekoj naroitoj
ssu bili prisiljeni da napuste svoju kuu ili svoju zemlju zbog realnog stradrutvenoj grupi ili zbog svog politikog stajalita. Osoba sa statusom
ha od progona zbog rase, religije, nacionalnosti, pripadnosti nekoj naroih
izbjeglice, pravno gledajui, ima neka neprekriva prava, pored ostalog
ttoj drutvenoj grupi ili zbog svog politikog stajalita. Osoba sa statusom
pravo da slobodno putuje i da bude spojena sa najbliom porodicom.
iizbjeglice, pravno gledajui, ima neka neprekriva prava, pored ostalog
Danas u svijetu postoji oko 12 miliona izbjeglica, ljudi koji su prognani
pravo da slobodno putuje i da bude spojena sa najbliom porodicom. Dap
iz svoje i u bijegu su u tuoj zemlji. Veina njih su ene i djeca. Uz to, ponas u svijetu postoji oko 12 miliona izbjeglica, ljudi koji su prognani iz
n
stoji i 24 miliona onih koji su u bijegu u svojoj zemlji, takozvani interno
ssvoje i u bijegu su u tuoj zemlji. Veina njih su ene i djeca. Uz to, postoji
prognani. Njihov pravni status je vrlo slab u odnosu na one izbjeglice
i 24 miliona onih koji su u bijegu u svojoj zemlji, takozvani interno prokoje su dobile dozvolu boravka u nekoj drugoj zemlji.
gnani. Njihov pravni status je vrlo slab u odnosu na one izbjeglice koje su
gna
dobile
dobile
b dozvolu boravka u nekoj drugoj zemlji.26
Refugee go home! He would if he could. (Izbjeglice, vrati se kui! Vratio

bi se on kad bi mogao.)
O vjebi
Prije poetka ove vjebe vano je da voditelj provjeri da li je neko od uesnika izbjeglica te ako jeste, da procjeni da li s obzirom na svoje iskustvo
moe uestvovati u vjebi. Tek nakon toga dijeli uesnike u tri grupe koje
e pripremiti i odigrati predstavu. Ove tri grupe ne moraju imati isti broj
uesnika. Moda broj posmatraa moe da bude manji nego aktivnih
uesnika?
26
Brojevi su preuzeti iz dokumenta Izbjegliki bilans 2006, organizacije Pomo izbjeglicama.
175
Vrijeme:
60 minuta
ta nam treba?
Hemijske olovke i papir, kartice uloga, papir sa

informacijama, kreda ili namjetaj koji moe da
poslui za obiljeavanje graninog prelaza.
Priprema:
Kopirajte jednu karticu uloge i papir sa informacijama za svakog uesnika,
pripremite prostoriju za predstavu. Moe se, na primjer, kredom povui linija na
podu, koja e predstavljati granicu, a jedan sto moe da predstavlja imigracionu
kancelariju. Dobro bi bilo da se voditelj upozna sa Konvencijom UN-a o statusu
izbjeglica i da je eventualno koristi u ovoj aktivnosti.
Provoenje
1. Voditelj zapoinje razmjenom ideja, da bi otkrio ta uesnici znaju o izbjeglicama. Napiite take na velikom listu papira. On e se i kasnije koristiti tokom diskusije.
2. Voditelj potom objanjava da e uesnici igrati u predstavi o jednoj grupi
ljudi koja bjei iz svoje zemlje (zemlja X), u kojoj je rat, i koja eli da ue u
zemlju Y u potrazi za sigurnou. Jedna od tri grupe na koliko je voditelj
ve podjelio uesnike predstavljat e izbjeglice iz zemlje X, druga imigracijske oficire u zemlji Y, a trea posmatrae.
3. Voditelj ita sljedei tekst:
Mrana je, hladna i kiovita no na graninom prelazu u zemlji Y. Dola
je velika grupa izbjeglica. Oni su pobjegli od rata u zemlji X i ele da uu u
zemlju Y. Gladni su, umorni i hladno im je. Imaju neto malo novca a od
dokumenata samo pasoe. Imigracioni ociri u zemlji Y razliito gledaju
na situaciju: neki misle da izbjeglicama treba dozvoliti da uu, dok drugi
misle da im ne treba dozvoliti. Izbjeglice su oajne i koriste razliite argumente da bi ubijedile ocire.
Zamolite izbjeglice i imigracione oficire da se pripreme da igraju jednu osobu i recite im koje e argumente koristiti. Podijelite papir sa informacijama i dajte uesnicima 15 minuta da se pripreme.
4. Zaponite predstavu. Sami procijenite kada predstavu treba prekinuti, ali
10 minuta bi trebalo da bude dovoljno vremena.
5. Dajte posmatraima 5 minuta da pripreme svoje komentare.
Za razmiljanje
176
Da li je odnos prema izbjeglicama bio pravedan?

Prema lanu 14. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i prema
Konvenciji o statusu izbjeglica, izbjeglice imaju pravo na zatitu. Da li su
njihova prava bila ispunjena? Zato/zato ne?
Da li bi neka zemlja trebalo da ima pravo da vrati izbjeglice sa granice?
Da li bi ti to uradio da radi kao imigracioni oficir? ta bi bilo da su izbjeglice u opasnosti da budu osuene na smrt u svojoj zemlji?
Koja vrsta problema oekuje izbjeglice u zemlji Y?
ta se moe uraditi da bi se rijeili neki od problema sa kojim su izbjeglice suoene?
ta se moe uiniti da bi se sprijeilo da ljudi dou u situaciju da postanu
izbjeglice?

U svijetu danas postoji mnogo izbjeglica, ljudi koji su preivjeli konflikte, rat
i line krize. Mnoge od izbjeglica su heroji ljudskih prava, koji su dali veliki
doprinos u svojoj zemlji, prije nego to su bili prisiljeni da odu. Svi ljudi koji
bjee iz svoje zemlje nalaze se u tekoj situaciji. Oni imaju pravo na potovanje i
pomo vlasti i ljudi u zemlji u koju dou.
U Briselu su 2. avgusta 1999. godine dva afrika djeaka naena mrtva u prostoru za avionske tokove u jednom sabena avionu. Leali
su jedan pored drugoga, smrznuti, na putu iz afrike zemlje Gvineje u
Evropu. U rukama jednog od djeaka naeno je pismo adresirano na
ekselencije, lanovi i odgovorni u Evropi. Oni su molili za pomo:
Pomozite nam, mi u Africi strano patimo. Kod nas je rat, bolesti i
glad. Kada je rije o pravima djece () mi nemamo mogunost kolovanja (...) ako vidite da smo nae ivote doveli u opasnost ili ih izgubili,
to je zbog toga to mi u Africi previe patimo.
Varijacija
Odigrajte predstavu jo jedanput, ali neka uesnici zamijene uloge.
Posmatrai mogu sada biljeiti razliku izmeu prve i druge predstave,
naroito ukoliko u drugoj predstavi vie ljudskih prava izbjeglica bude
ispunjeno.
Moe se uraditi i jedna pratea vjeba, u kojoj e zvanini tim UNHCR-a
pomoi izbjeglicama iz ove zemlje zahvaene ratom.
Jedan razred moda moe poeljeti da nastavi da radi na pravima izbjeglica,
tako to e nai informacije o UNHCR-u (www.unhcr.org), a zatim napisati zvanini raport, koji moe sadravati sljedee take:
argumenti koje su izbjeglice koristile da ubijede imigracione vlasti da im
dozvole ulazak u zemlju,
svako neprihvatljivo ponaanje imigracionih vlasti,
preporuke o tome ta bi vaa zemlja trebalo da uradi da bi zatitila prava
izbjeglica.
177
Prijedlozi za dalji rad
Naite neto vie materijala o izbjeglicama u vaoj zemlji, naroito o tome

sa kojim se problemima i izazovima sreu u svakodnevnom ivotu. Bilo
bi dobro da uesnici intervjuiu nekoliko izbjeglica. Oni mogu, takoe,
da stupe u kontakt sa lokalnom kancelarijom za izbjeglice da dobiju vie
informacija.
Upoznajte se bolje sa pravima izbjeglica. Neki od uesnika mogu dobiti
u zadatak da prou kroz Konvenciju o statusu izbjeglica i da ukratko
predstave njihov status i prava.
Grupa moe, takoe, raditi na tome da pronae ta neke od organizacija
(nevladine i druge). i vlasti rade da bi pomogle izbjeglicama. Koji su programi i mjere doneseni?
Ideje za akcije
Stupite u kontakt sa mjesnim ili organizacijama na dravnom nivou koje

rade sa izbjeglicama u vaoj zemlji, i raspitajte se da li postoji neto to vi
moete da uradite. Norveka organizacija za traioce azila (NOAS) radi
na pravima ove grupe. Norveki Crveni krst esto oglaava potrebu za
vodiima za izbjeglice u mnogim mjestima. To su obini pojedinci, kao
ti i ja, koji dobijaju u zadatak da pomau izbjeglicama kojima pomo treba
u svakodnevnom ivotu.
Izbjeglice iz Hrvatske.
Autor nepoznat
178
KARTICE ULOGA
Uloga izbjeglica
Argumenti i mogunosti djelovanja izbjeglica
Morate pripremiti argumentaciju i taktiku. Sami odluujete o tome da li
ete se predstaviti grupno ili e svaki lan preuzeti odgovornost za vlastitu argumentaciju.
Moete koristiti sljedee argumente ili neke druge, ako mislite da su oni bolji:
Mi imamo pravo da dobijemo azil;
Naa su djeca gladna, vi imate moralnu odgovornost da nam pomognete;
Biemo ubijeni ako se vratimo;
Nemamo novca;
Nemamo gdje drugo da odemo;
Ja sam bio ljekar u mom gradu;
Nama je potrebna samo privremena zatita, dok ne bude sigurno da se
vratimo nazad;
Druge izbjeglice ve su ule u zemlju.
Prije nego to zaponete predstavu treba da razmislite o sljedeim
mogunostima:
Ako imigracioni oficiri to zatrae od vas, da li ete pristati na to da se
grupa razdvoji?
Da li ete se vratiti ukoliko probaju da vas vrate nazad?
Vi igrate grupu izbjeglica koja je veoma raznolika. U toku priprema bi zbog
toga svako od vas trebalo da odlui koji e identitet imati: dob, spol, porodino
stanje, zanimanje, ekonomski status, vjeroispovijest i da li sa sobom nosi neke
naroite predmete.
Uloga imigracionih oficira

Argumenti i izbori imigracionih oficira.
Morate pripremiti argumentaciju i taktiku. Sami treba da odluite da li ete
svoje argumente predstaviti kao grupa ili e svaki lan preuzeti odgovrnost za
svoju vlastitu argumentaciju.
Moeta koristiti sljedee argumente, a i neke druge ako mislite da su oni bolji:
Oni su oajni: ne moemo ih vratiti nazad;
Ako ih vratimo nazad, mi emo biti odgovorni ukoliko ih uhapse,
izloe torturi ili ih ubiju;
Mi smo pravno obavezni da zatitimo izbjeglice;

179
Oni nemaju novac i zbog toga e im trebati pomo drave. Naa zemlja,
meutim, nema dovoljno novca;
Mogu li da dokau da su zaista izbjeglice? Moda su samo u potrazi za
boljim ekonomskin uslovima i standardom ivota;
Naa zemlja sarauje sa njihovom na ekonomskom i vojnom polju. Nee
biti pozitivno prihvaeno ako im mi pruimo zatitu;
Moda oni imaju kvalifikacije koje su potrebne naoj zemlji;
Mi ve imamo dovoljno izbjeglica. Bolje je da se koncentriemo i
pomaemo svom vlastitom narodu. Neka odu u neku bogatiju zemlju;
Ako ih pustimo da uu, doi e jo mnogi poslije njih i takoe traiti
ulazak;
Oni ne govore na jezik, imaju drugu religiju, drugaije se hrane. Nikada
se nee integrisati;
Unijee sa sobom politike nemire;
Moda meu njima ima terorista i ratnih zloinaca.
Prije nego to zaponete predstavu treba da razmislite o sljedeim mogunostima:

Da li ete svim izbjeglicama dopustiti da preu granicu?
Da li ete nekima od njih dopustiti da preu granicu?
Da li ete ih podijeliti prema dobi, zanimanju, ekonomskom statusu?
Ili ete uraditi neto drugo?
Uloga posmatraa
Va je posao da posmatrate predstavu. Na njenom kraju biete zamoljeni da
uopteno opiete ono to ste vidjeli. Dvoje ili vie posmatraa moe slobodno
saraivati i dati zajedniko vienje situacije.
Za vrijeme posmatranja obratite panju, pored ostalog, na sljedee:
Razliite uloge koje igraju izbjeglice i imigracioni oficiri;
Argumente koje oni koriste i nain na koji ih predstavljaju;
Obratite panju na sva krenja ljudskih prava i/ili prava izbjeglica.
180
RELIGIJA I TRADICIJA U SUSRETU SA

LJUDSKIM PRAVIMA
Tema
Ljudska prava u odnosu prema religiji, kulturi i tradiciji.
Cilj
Postati svjestan toga da pojedini elementi u religijama, kulturama i tradicijama mogu biti u suprotnosti sa ljudskim pravima.
Religije, kulture i tradicije esto imaju veoma dugu historiju, i pojedini njihovi elementi nisu se promijenili stotinama godina. Meunarodna
ljudska prava, nasuprot tome, relativno su nova u historijskoj perspektivi. U stvarnosti dananjice moemo vidjeti da elementi tradicija i religija
razliitih kultura dolaze u konflikt sa ljudskim pravima. Ponekada se kulturni i tradicionalni obiaji objanjavaju religijom, iako to nije uvijek korektno objanjenje. Moemo, takoe, vidjeti da i religiozni spisi mogu biti u
suprotnosti sa ljudskim pravima. Pojedini citati iz Biblije, Kurana i drugih
religioznih spisa, ni na koji nain nisu u harmoniji sa dananjim pravima.
Kroz historiju smo, isto tako, bili svjedoci da su religiozne dogme bile uzrok ubistvu miliona ljudi. Sloboda ena i njihovo uestvovanje u drutvu,
obrezivanje ena, kao i pitanje prinudnog braka, homofilija i abortus, sve
su ovo take sukoba i problemi u danjanjem susretu izmeu religija, kultura, tradicija i ljudskih prava.
O vjebi
Aktivnost poinje grupnim radom, nastavlja se prezentacijom u plenumu i zavrava razmiljanjem. Ona se preporuuje u kulturno i religiozno
izmijeanim grupama, kao i u kolskim predmetima sa temom drutvo,
politika, etika, religija i pogled na ivot.
Vrijeme:
2 sata
ta nam treba?
Provoenje
1. Voditelj kae da se aktivnost bavi odnosom izmeu religije, tradicije, kulture i ljudskih prava. Zadatak je pronai elemente u religioznim spisima
ili u praksi, koji su u suprotnosti sa ljudskim pravima. Vano je ukazati na
181
to da se tradicije i obiaji mnogih kultura, koji dovode do krenja ljudskih

prava, esto utemeljuju u religiji, iako religiozni spisi i ueni ljudi tih religija
ne podravaju ovakve interpretacije. Zbog toga se mnogi ne slau da je religija uzrok krenja ljudskih prava. U ovoj je vjebi, ipak, relevantno pronai
ovakve primjere. Voditelj uesnike dijeli u male grupe, prema religijskoj pripadnosti. Grupe dobijaju primjerak Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. (Panja: Neki uesnici nisu religiozni i zbog toga e imati probleme
da osjeaju pripadnost nekoj od grupa. Mi smo, meutim, zainteresovani za
uesnikovo religijsko porijeklo, a ne za njegovu linu religijsku pripadnost
ili pogled na ivot. Uesnik koji je sa ovog podruja koji je krianin ili musliman ipak e poznavati kranstvo, odnosni islsm, njihovu vjeru, kulturu i
praksu u svojoj zemlji. I upravo je ova vrsta znanja ono to treba aktivirati u
ovoj vebi. Isto se odnosi i na nekog nereligioznog uesnika, ili nekog ko je
preao u neku drugu religiju. Zadatak grupe je:
Pronai elemente u religioznim spisima vae kulture i/ili u religioznoj

praksi, kulturi i tradiciji, koji su u suprotnosti sa ljudskim pravima.
Koji su to elementi i na koji nain se oni objanjavaju i opravdavaju?
Bilo bi dobro da doete sa konkretnim primjerima. Ukoliko je teko
nai elemente iz sadanjosti, uesnici mogu probati da ih nau u ranijim vremenima. Oni mogu pronai primjere iz vlastite zemlje, ali i iz
ostalih zemalja iste religijske kulturne pozadine.
Koji lan iz Univerzalne deklaracije je prekren? (30 minuta)
Prezentacija u plenumu. Uesnici i voditelj mogu komentarisati ili postavljati pitanja.
Za razmiljanje
Da li je bilo teko u religioznim spisima ili praksi nai elemente koji su

(ili su bili) u suprotnosti sa ljudskim pravima?
Da li je bilo lake nai primjere iz ranijih vremena? Da li je dolo do
napretka na ovom podruju? ta je tome uzrok?
Kako su se ljudi izborili protiv elemenata u religiji, kulturi i tradiciji, koji
su ranije bili u suprotnosti sa ljudskim pravima? Primjeri?
Postoje li elementi u razliitim religijama koji su u suprotnosti sa ljudskim pravima? (ta je sa diskriminacijom ena i homoseksualaca?)
Ukoliko postoji konflikt izmeu religije, tradicije i kulture na jednoj
strani, i ljudskih prava na drugoj: ta treba da ima prednost? Zato?

Religiozni spisi mogu se tumaiti na razliite naine. Mnogi smatraju da bi religije trebalo protumaiti nanovo, uzimajui u obzir kontekst dananjice. Veina
182
se slae sa tim da se religije mijenjaju sa vremenom. Mnogi misle da su religije,

ipak, vie konzervativne i da zaostaju za razvojem drutva. Odluka o tome
da se dozvoli da ene budu svetenici i biskupi u Norvekoj, jedan je od primjera
kako se religija prilagodila razvoju drutva. Danas su homofilija, sloboda ena,
pravo da one budu ravnopravno tretirane u drutvu i da uestvuju u njegovim
procesima, i dalje problematina pitanja, koja se nalaze u taki sukoba izmeu religije i ljudskih prava. Nedostatak znanja i esto vrlo tijesne veze izmeu
religije, kulture i tradicije, ine da nije uvijek lako shvatiti ta je religija, a ta
tradicija i kultura. U naem vremenu ljudska prava predstavljaju i opti vrijednosni temelj i pravne zakone ljudske egzistencije. Iako su mnogi ljudi religiozni,
vidimo da razvoj ide u pravcu toga da se sve vei broj drava odluuje za sekularnu formu, to e rei da su zakoni dravnog aparata nezavisni od religije. U
njima e ljudska prava imati veu teinu (u svakom sluaju u zakonima) nego
religiozni obiaji i tradicije koje su sa njima u suprotnosti. Religije bi trebalo da
priznaju demokratiju kao oblik drutva. Tamo gdje religija kri ljudska prava,
mi smatramo da ljudska prava moraju imati prednost.
Sluaj Amine Lawal

Amina Lawal osuena je u martu 2002. godine na smrt kamenovanjem na erijatskom sudu (sud koji je baziran na islamskim zakonima) u Bakoriju, u oblasti
Katsina, u Nigeriji. Njen je zloin bio da je dobila dijete izvan braka. Vijest o
Amininoj sudbini brzo se rairila po svijetu. Amnesty International preuzeo je
sluaj i stvoren je snani meunarodni pritisak protiv smrtne presude. Amina
Lawal konano je osloboena 2003. godine na regionalnom vrhovnom erijatskom sudu.
Generalni sekretar u Amnesty International u Norvekoj Petter Eide, izjavio je
da Lawal nikad nije ni trebalo da se nae na sudu. U skladu sa meunarodnim
standardima ljudskih prava, dobrovoljnu seksualnu aktivnost izmeu odraslih
ljudi treba posmatrati kao privatnu i ona se pravno moe smjestiti pod mirom
privatnog ivota. Hapenje i optuivanje ena zbog njihovih seksualnih odnosa
je diskriminacija i napad je na slobodu izraavanja ena i pravo na okupljanje.
183
RJENIK GLOBALIZACIJE
Tema
Globalizacija.
Cilj
Razumjeti ta znai pojam globalizacije i nauiti neto o njegovim uzrocima, posljedicama i izrazima.
Ljudi putuju vie nego ikada ranije. ee se i sele nego ranije i ne ive
vie u istom mjestu u kojem su se rodili i odrasli. Granice izmeu zemalja
imaju manje znaenje nego nekada, na primjer u Evropskoj uniji. Pasoi
i granini prelazi polako izlaze iz upotrebe. Ljudi na cijeloj zemaljskoj
kugli imaju mogunost da dou do istih stvari, i mogu gledati iste tv-programe. Ovo se zove globalizacija. Ona vodi do toga da ljudi iz razliitih
kultura postaju sve blii jedni drugima. Novac i roba prebacuju se bre
nego ranije, granice su sve manji i manji problem. Dravni akteri i velike
multinacionalne firme operiu u mnogim zemljama i stvaraju ekonomsku zavisnost. Globalizacija u sebi nosi i teke izazove. Razvoj situacije na
jednom podruju utie na razvoj situacije na drugom. Jaknu, koju neko
kupi u Hrtvatskoj, moda je napravila djevojica iz Kine, koja, moda,
zbog toga to radi u fabrici ne moe da ide u kolu. Globalizacija je dovela
do toga da drave, organizacije, ak i mi obini pojedinci, imamo veu
odgovornost.
Prijatelji, stvar je vrlo jednostavna: ako ne uspijemo u tome da globalizacija funkcionie za sve podjednko, ona nee funkcionisati ni za
koga.
Bivi generalni sekretar UN-a Kofi Annan, za World Economic Forum,
28. januara 2001. godine
O vjebi
Ovo je aktivnost koja poinje razmjenom ideja, slijedi je grupni rad, sa
prezentacijom u plenumu, a zavrava se razmiljanjem. Glavni fokus nije
na zavrnom produktu, nego na interakciji izmeu uesnika i procesu
uenja kroz traenje informacija i analizu.
184
Vrijeme:
ta nam treba?
1 as
Mnogo ili malo, zavisno od toga koliko se oekuje
od grupnih prezentacija. Hemijske olovke i papir,
veliki listovi papira, flomasteri, makaze, ljepilo, informacioni materijal (lanci, slike, novine, magazini, broure itd.) i/ili pristup Internetu i biblioteci).
Pripreme:
Provoenje
Materijal o globalizaciji.
1. Voditelj objanjava da je cilj vjebe da se napravi rjenik, ili baza podataka, koja e u sebi sadrati definicije, fakta, dogaaje i linosti koje
dovodimo u vezu sa globalizacijom. Vjeba za zagrijavanje je da voditelj
pita svakog uesnika pojedinano da kae prvu rije koja mu padne na
pamet kada uje izraz globalizacija. Podvucite da oni treba da objasne
ove izraze i koncepte to je mogue jasnije i konciznije.
2. Razmijenite, nakon toga, ideje o ostalim relevantnim temama koje bi se
mogle smjestiti u rjenik/bazu podataka.To mogu biti, na primjer:
definicije rijei i izraza kao to su ATTAC, WTO, IMF, Coca Cola
Company CCC, Nike itd.;
najvanija pitanja koja se odnose na globalizaciju;
osobe koje povezujemo sa globalizacijom i/ili pokretom antiglobalizacije;
relevantne multinacionalne firme i internacionalne organizacije;
illustracije, slike i crtani filmovi;
citati.
3. Podijelite uesnike u male grupe. Oni treba da odaberu materiju za koju
sami misle da je vana. Treba, naravno, da se koriste i svojim idejama,
ukoliko se one ne mogu nai u materijalu, i treba ih ohrabriti da odu
do biblioteke ili potrae na Internetu (ukoliko mu imaju pristup) interesantnu materiju. Budite kreativni! Uesnici imaju potpunu slobodu da
dizajniraju svoje prezentacije kako hoe, kao plakat ili kao malu knjigu
u bilo kom obliku! (3060 minuta, zavisno od toga koliko je vremena
na raspolaganju i koliko se duboko eli ui u materiju.) Kada su grupe
gotove, svoj rad treba da predstave u plenumu.
Za razmiljanje:
Da li im se svidjela ova vjeba? ta su iz nje nauili?
Koja od naenih informacija je bila najvie iznenaujua? Zato?
Da li se svim informacijama moe vjerovati? Da li je bilo elemenata koji su
bili u suprotnosti sa nekim drugim informacijama, ili moda i greki?
Koje su prednosti, a koji nedostaci globalizacije?
ta su njene posljedice?
Da li bi globalizaciju trebalo sprijeiti? Da li je to mogue?
185
Da li u svom svakodnevnom ivotu moete vidjeti posljedice globalizacije? Dobre ili loe?
Na koji nain globalizacija moe unaprijediti ljudska prava?
Kakvu ulogu omladinske organizacije mogu igrati u svijetu globalizacije?
1. Zakljuite rad tako to ete napraviti poreenje sa razmjenom ideja koju
ste proveli na poetku vjebe. Sada zamolite grupu da doda nove rijei i
koncepte koje su nauili. Ukoliko voditelj misli da je to uputno, na primjer
ukoliko vane poente nisu bile pomenute, moe predloiti da predstave neke
od najvanijih taaka globalizacije.

ivimo u svijetu ije razne strane sve vie bivaju utkane u isto tkanje, a to sa
sobom nosi i teke izazove. Mi ovisimo jedni od drugih i utiemo jedni na druge
vie nego to je to ikad ranije bio sluaj. Ono to se deava na jednom mjestu,
esto ostavlja posljedice na nekom drugom. Globalizacija je zbog toga dovela do
toga da drave, organizacije, pa ak i mi, obini pojedinci, imamo veliku odgovornost. Mi ne smijemo misliti samo na ono to se deava u naoj neposrednoj
blizini, nego moramo biti svjesni toga da nain na koji sada djelujemo moe
imati posljedice i stvoriti lanane reakcije daleko izvan naih granica. Jedan
od poznatih izraza je onaj: Razmiljaj globalno, djeluj lokalno! Sljedei put
kada kupuje odjeu, provjeri da li je ona izraena u firmi koja koristi djecu kao
radnu snagu. Ali, usred svih ovih komplikovanih izazova koje sa sobom nosi
globalizacija, ne smijemo zaboraviti sve one njene pozitivne posljedice. Jedna
od njih je da pokret za ljudska prava razvija mree i da se stvara konstruktivna
saradnja izmeu angaovanih ljudi irom cijele zemaljske kugle.
Suivot, sa ullica
Sarajeva.
186
SVIJET U SELU
Tema
Ekonomska, socijalna i kulturalna prava.
Cilj
Shvatiti kolike su razlike kada je rije o globalnoj rasprostranjenosti dobara i resursa.
Najvei paradoks naeg modernog vremena je da ljudi jo uvijek gladuju. Iako, gledajui uopteno, ljudi nikada nisu bili bogatiji nego danas,
800.000 ljudi je hronino pothranjeno. Vie od 1,1 milijarde preivljava
sa manje od jednog amerikog dolara dnevno.
U svijetu je dovoljno dobara za svaije potrebe, ali ne i za svaiju pohlepu.

Mathatma Gandhi
O vjebi
U ovoj vjebi rije je o razlikama, nedostatku dobara i mogunostima za
siromane u svijetu, posmatrano u svjetlu globalizacije i ljudskih prava.
Vrijeme:
1 sat
ta nam treba?
Hemijske olovke i papir, drvene bojice, flomasteri.
Pripreme:
Kopije crtea za aktiviranje za sve uesnike.
Provoenje
1. Voditelj dijeli kopije crtea svim uesnicima i moli ih da prate instrukcije
koje daje:
Zamislite da je cijeli svijet (vie od 6 milijardi ljudi) sada pretvoren u jedno
selo sa samo deset ljudi. U prvom redu nacrtaete krug oko osobe za koju
mislite da predstavlja vas, na liniji izmeu najbogatijeg u svijetu (broj 1 lijevo) i najsiromanijeg (posljednja osoba desno). Onda voditelj nastavlja
sa sljedeim izjavama:
187
5 stanovnika sela je pogreno ishranjeno, gladno ili pothranjeno (50% svjetskog stanovnitva). Stavite krii na pet zdjelica u drugom redu.
Osmoro njih ivi u kuama veoma loeg standarda (80% svjetskog
stanovnitva). Ovdje su ukljueni ljudi koji ive u sirotinjskim etvrtima,
beskunici, izbjeglice i interno prognani. Prekriite osam posljednjih
kua.
Sedmoro ne zna da ita. 70% svjetskog stanovnitva ne zna da ita. Oznaite
otiskom svog prsta sedam zadnjih knjiga u etvrtom redu.
Jedna osoba posjeduje 60% svih dobara u svijetu, to znai da ostalih devet
mora da dijeli ostatak od 40%. Prekriite prvih est svenjeva novanica u
petom redu i obiljeite da ih sve posjeduje prva osoba.
Samo jedan procenat ljudi u svijetu posjeduje kompjuter (deseti dio prvog kompjutera na listu). Na estoj liniji moete nos na ovjeku obojiti u
crveno.
Samo jedan procenat ljudi u svijetu ima mogunost da dobije vie obrazovanje. Nacrtajte krug oko the tassel of the graduate, kianke na kapi, da
predstavite da je ona samo deseti dio crtea.
Pogledajte jo jednom na crte i razmislite da li elite sada da na njemu
promijenite svoju linu poziciju. Napravite dvostruki krug oko vae nove
pozicije.
2. Zamolite uesnike da sasluaju sljedee izjave:
Ukoliko ima hranu za sljedei obrok, odjeu, krov nad glavom i mjesto da
prespava, kvalifikovan si za mjesto meu troje najbogatijih u selu.
Ako ti (ili tvoji roditelji, u sluaju da si maloljetan) ima novac u banci,
neto u novaniku, i malo sitnia, kvalifikovan si da bude najbogatiji na
ovoj skali.
3. Ispriajte sada neto o najnovijoj statistici, kada je rije o obrazovanju,
zdravlju, vodi, sanitarnim i vojnim izdacima itd., iz posljednjeg UNDP
Human Development Report i/ili World Development Report Svjetske
banke, za jednu ili grupu zemalja, zavisno od porijekla uesnika. Ukoliko
grupa ima za to vremena i ako postoji dovoljno kompjutera sa Internetom, uesnici se mogu podijeliti u manje grupe i dobiti zadatak da sami
pronau ove brojeve (umjesto voditelja). Oni za ovaj istraivaki rad mogu
dobiti oko 45 minuta. Na kraju svaka grupa moe predstaviti svoj rad u
plenumu.
4. Sada bi uesnike trebalo ohrabriti da diskutuju o tome ta osjeaju u vezi
sa statistikim materijalom, koji se toliko razlikuje od zemlje do zemlje.
Vjeba moe da istrauje:
Suprotnosti koje ovi podaci ilustruju.
Koliko slinosti postoji izmeu njihovih uslova ivota i statistikog materijala.
188
189
Odnos izmeu statistikih podataka i realizacije/nedostatka realizacije

razliitih ljudskih prava vezanih za siromatvo.
Koje ciljeve i prioritete uesnici imaju, kada se radi o razvoju razliitih
zemalja? Zato?
Neka uesnici prvo razmisle o ovim pitanjima individualno. Nakon toga voditelj
ih moe ohrabriti da diskutuju sa drugima, da bi na kraju svoje miljenje iznijeli u plenumu. Uesnici se mogu podijeliti u iste grupe kao ranije.

Svjetski resursi i dobra nisu ravnopravno rasporeeni. Razlike svake godine bivaju vee, i oni koji su ekstremno bogati, bivaju jo bogatiji. Imovina desetoro
najbogatijih ljudi na svijetu iznosi ukupno 250 miliijardi eura. Toliko zaradi i
milijarda najsiromanijih ljudi na svijetu za godinu dana. Prema Razvojnom
programu Ujedinjenih nacija, ova suma bila bi dovoljna da izvue sve ove ljude
iz ekstremnog siromatva u kojem ive, kada bi se investirala u razvojne projekte. Oko 1,1 milijarda najsiromanijih ljudi po glavi prosjeno zaradi 1.900 kruna
godinje jedva pet kruna dnevno, prema statistici Svjetske banke. Nepravedna
raspodjela moe biti uzrok konfliktima i ratovima.
Afrika je svjetski bolesnik. Sve u svemu, u Africi u oajnom siromatvu danas ivi vie ljudi nego prije 20 godina, kae istraiva Jan Isaksen, sa Instituta Christian Michelsen. (Dagsavisen 11. mart 2006.godine)
Fakta: Milenijumski ciljevi UN-a

UN su 2000. godine predstavile svoj recept za borbu protiv siromatva u svijetu.
Ovaj recept dobio je ime Milenijumski ciljevi, i sastoji se od osam zajednikih
ciljeva, koje bi trebalo postii do 2015. godine. Pet godina nakon njihovog donoenja i UN, i pojedine drave, i mnoge organizacije zajedno rade na njihovom
dostizanju. Ali, da li emo ih dostii?
1) Prepoloviti siromatvo.
2) Obrazovanje za sve.
3) Unapreivanje ravnopravnosti.
4) Smanjenje smrtnosti djece.
5) Smanjenje smrtnosti vezano

uz poroaj.
6) HIV/AIDS i malarija.
7) Odrivi razvoj.
8) Globalno partnerstvo.
The test of our progress is not whether we add more to the abundance of those
who have much; it is whether we provide enough for those who have little
(Na napredak poloie ispit ne onda kada jo neto dodamo izobilju onih
koji ve imaju dovoljno, nego onda kada nabavimo dovoljno onima koji imaju
premalo.)
Franklin D. Roosevelt
190
191
DOSTUPNOST LIJEKOVA
Tema
Zdravlje, globalizacija, diskriminacija i predrasude.
Cilj
Shvatiti sutuaciju u vezi sa AIDS-om i dostupnou lijekova, kao i konfliktima oko prava.
ta bi bilo kada biste imali neku smrtonosnu bolest za koju postoji lijek,
a vi nemate novac da ga platite? Ovo je bila tmurna pozadina pravnog
procesa koji se vodio u Junoj Africi 2001. godine. Presuda u ovom procesu odluie budunost stotine hiljada ljudi.
O vjebi
Aktivnost se sastoji iz dva dijela. Prvi dio je simulacija jednog pravog procesa koji se vodio u Junoj Africi 2001. godine, dok je drugi dio faza izgradnje konsenzusa.
Vrijeme:
ta nam treba?
3 sata
Veliki listovi papira i flomasteri, kartice uloga u procesu, instrukcije za rad u malim grupama, po jedna
crvena i zelena kartica za sve, mjesto za okupljanje
u plenumu, kao i za rad u manjim grupama.
Pripreme:
1. dio: Napravite kopije kartica uloga u procesu; treba vam jedna za svaku osobu;
2. dio: Napravite kopije instrukcija za rad u malim grupama, jednu za svakog uesnika. Napravite jednu crvenu i jednu zelenu karticu za svakog
uesnika.
Provoenje
1. dio Suenje (oko jednog sata)
1. Pripremite scenario: HIV/AIDS je vrlo ozbiljna epidemija rairena u cijelom svijetu, ali je situacija naroito ozbiljna u Africi. Epidemija je tema
o kojoj se u Junoj Africi veoma mnogo diskutuje, zbog toga to milioni
siromanih ljudi pate i nepotrebno umiru, jer si ne mogu priutiti izuzetno
skupe lijekove koji im trebaju da bi sa ovom boleu mogli ivjeti. Njihova
192
2.
3.
4.
5.
6.
7.
jedina mogunost je da koriste jeftinije kopije ovih lijekova. Vodee farmaceutske firme su protiv ovoga. One ele da zatite svoje pravo nad ovim
lijekovima, jer su ih one prve razvile. Udruile su se kako bi sprijeile druge
drave da kopiraju ove lijekove i prodaju ih jeftinije. Pokrenule su sudski
proces protiv junoafrike vlade, zbog toga to distribuira i prodaje jeftine
kopije lijekova protiv AIDS-a.
Objasnite uesnicima da treba da simuliraju ovo suenje. Pitanje je: Da li
je pravo vlasnitva odrivi argument za spreavanje prava na ivot i dostojanstvo mnogih ljudi?
Podijelite uesnike u etiri jednako velike grupe, koje e predstavljati Pharma INC., junoafriku vladu, lanove Kampanje za lijekove (Treatment Action Campaign TAC) i sudije.
Podijelite kartice uloga.
Dajte grupama 25 minuta da ih proitaju i pripreme se za suenje. Svaka
grupa mora, takoe, da izabere jednog predstavnika za tampu i jednu ili
dvije strune osobe, iji je zadatak da pomau predstavniku za tampu, kao
i da uestvuju u odgovaranju na pitanja tokom suenja.
Kada grupe budu spremne, svi se ponovo vraaju u plenum. Sve grupe treba
da sjede zajedno.
Sada Pharma Inc., junoafrika vlada i lanovi Kampanje za lijekove (TAC)
imaju pet minuta da prezentiraju svoje take gledita i pozicije, i da postave
sva pitanja koja ele. Sudije, jednu za drugom, predstavaljaju razliite grupe.
Nakon to su grupe zavrile, sudije imaju 10 minuta da odgovore na pitanja
koja su postavljena i da rezimiraju razliite argumente i pozicije.
2. dio Gradnja konsenzusa (1 sat i 40 minuta)

Zamolite uesnike da se podijele u grupe po etiri osobe. U svakoj grupi treba
da bude po jedan raniji lan Pharma Inc., junoafrike vlade, Kampanje za lijekove, kao i jedan sudac.
1) Podijelite instrukcije grupama. Provjerite jo jednom da li su svi razumjeli ta
treba da rade i kako e koristiti crvene i zelene kartice. Grupe sada dobivaju 30
minuta da pokuaju da se sloe oko rjeenja za sve ove razliite zahtjeve.
2) Zamolite sve uesnike da se vrate u plenum, pa neka grupe predstave rezultate svog razmiljanja. Dajte svakoj grupi 5 minuta za raport. Zabiljeite na
velikom listu papira prijedloge za rjeenja i glavne take.
3) Kada su sve grupe predstavile svoju poziciju/rjeenje, krenite dalje ka
razmiljanju o odluci. Moete pitati:
Da li je bilo lako doi do konsenzusa?
Koje su slabosti i jake strane ovakvog pristupa?
Da li je postojao konflikt izmeu toga da se doe do konsenzusa i toga da se
vi uesnici ukljue u razmiljanje?
Koja su pitanja bila najtea?
193
4) Moete zavriti sekvencu time to ete proitati sljedei rezime junoafrike

presude, od 19. aprila 2001. godine: Svrha () dostupnost jeftinijih lijekova
() vrijedna je potovanja, a imajui u vidu epidemiju AIDS-a, konstitucionalna obaveza drave, s obzirom na to da ona mora da potuje, titi i ispunjava
vie temljnih prava, ukljuujui i pravo na ljudsko dostojanjstvo i ivot (koje
se ocjenjuje kao izvor svih ostalih prava) () Argumentima tuioca (farmaceutske firme) ne pridaje se nikakva teina.27
Za razmiljanje
Razmiljanje je ve zapoelo kroz diskusiju u 2. dijelu vjebe. Ono se sada moe
nastaviti, tako to ete ohrabriti uesnike da razmiljaju o procesu, da biste zatim ukazali na to koja su ljudska prava bila ugroena za vrijeme suenja. Pitanja
mogu sadravati:
Kakvo ste miljenje imali o ovom pitanju u startu, kada smo zapoeli
vjebu?
Da li se ono promijenilo u toku procesa?
Kakvo miljenje uesnici imaju o dva razliita pristupa procesu
odluivanja, onom savjetodavnom i onom koji daje prednost konsenzusu? Kako vi definiete uspjean rezultat?
O kojim se ljudskim pravima radilo na ovom suenju?
Na koji nain se ova pitanja mogu dovesti u vezu sa vlastitom
drutvenom stvarnou uesnika?
Koje posljedice ovo ima na ljude tamo gdje vi ivite?

Vjeba koju smo upravo uradili primjer je situacije u kojoj dva ljudska prava stoje jedno nasuprot drugome: pravo na svojinu i pravo na lijekove. esto se deava
da, izaberemo li jedno, to ide na tetu drugoga. U ovom sluaju vidjeli smo da je
pravo na ivot imalo prednost nad pravom na svojinu. Na kraju krajeva, lijekovi
se proizvode da bi spasavali ivote. A pravo na ivot apsolutno je ljudsko pravo.
KARTICE ULOGA U SUDSKOM PROCESU

Uloga: Pharma Inc.
Vi ste grupa direktora u firmi Pharma Inc. koja je vodei svjetski proizvoa farmaceutskih lijekova. Pharma Inc. je otkupila pravo da reklamira i
prodaje kljune lijekove koji se koriste u borbi protiv bolesti HIV-a/AIDS-a.
Za vas je vano da firma zadri sposobnost konkurencije u odnosu na druge
proizvoae, a da istovremeno zarauje novac, da bi zadovoljila vlasnike akcija. Zbog toga vi elite da odbranite pravo firme da svoje proizvode prodaje
27
194
Citat je iz COMPASS A manual on Human Rights Education for young people, a vjeba je Access to medicaments.
po realnoj cijeni, to, pored ostalog, znai da se u obzir moraju uzeti trokovi
istraivanja, proizvodnje i isplata zaposlenih. Dozvoliti nekoj drugoj firmi
da jednostavno kopira ove lijekove, koje ste vi razvili, i onda ih prodaje po
nioj cijeni, znai unitavanje mogunosti za zaradu i potkopavanje temelja
firme i njene budunosti. Zbog toga ste se vi udruili sa drugim vodeim farmaceutskim firmama, da biste sprijeili da jedna drava dobije mogunost
da kopira lijekove i prodaje ih po nioj cijeni. Ukoliko to bude potrebno,
tuiete tu dravu i predati sluaj na sud. Na temlju ovoga ste zapoeli sudski
proces protiv Vlade junoafrike republike.
Dobro pripremite argumentaciju i budite spremni da odbranite svoju poziciju.
Za vrijeme suenja dobiete pet minuta da iznesete svoje stajalite.
Uloga: Vlada June Afrike

Vi ste vii slubenici junoafrike vlade. Vlada se sprema da odgovori na
zahtjev farmaceutskih firmi koje su otpoele sudski proces protiv drave.
Pharma Inc. pokuava sprijeiti da drave dobiju mogunost da kopiraju i
po nioj cijeni prodaju lijekove koje je ova firma razvila. Vi se, u principu,
slaete sa stajalitem Pharma Inc.
Narodni pokret, predvoen Kampanjom za lijekove (Treatment Action
Campaign: TAC), meutim tvrdi da drava ima konstitucionalnu obavezu
da omogui svojim stanovnicima da jeftino kupe lijekove, specijalno imajui
na umu ozbiljnu epidemiju HIV-a/AIDS-a. Vi ste odgovorili na pritisak koji
su vrili ljudi i dozvolili ste uvoz jeftinijih (kopiranih) lijekova iz drugih zemalja, kao na primjer iz Indonezije.
Dobro planirajte argumentaciju i budite spremni da odbranite svoju poziciju.
Tokom suenja dobiete pet minuta da iznesete svoje stavove i argumente.
Uloga: Kampanja za lijekove (Treatment Action Campaign:TAC)

Vi ste grupa aktivista koji predstavljaju Kampanju za lijekove (Treatment
Action Campaign: TAC) u Junoj Africi. Vi tvrdite da drava ima obavezu
da osigura svojim stanovnicima jeftini pristup lijekovima, naroito kad se
ima na umu ozbiljna epidemija HIV-a/AIDS-a. Vlada je odgovorila na taj
nain to je dala dozvolu za uvoz jeftinih inostranih lijekova.
Vi takoe tvrdite da je odgovornost drave da prui ekonomsku pomo pacijentima oboljelima od HIV-a/AIDS-a, kao i organizacijama koje rade na
tome da se ove bolesti pobijede.
Junoafriku dravu su, meutim, farmaceutske firme optuile i sluaj predale na sud. Ove firme ele da sprijee dravu da dozvoli uvoz jeftinijih inostranih lijekova (koji su kopija originalnih lijekova farmaceutskih firmi). Vi
ste zbog toga odluili da se udruite sa dravom u ovom sluaju i da branite
njenu ulogu u traenju puteva za nabavku jeftinijih lijekova.
195
Pripremite dobro svoju argumentaciju i budite spremni da odbranite svoju poziciju. Za vrijeme suenja dobiete pet minuta da iznesete svoje stajalite.
Uloga: Sudije
Vi ste grupa sudija koje e suditi u procesu koji su vodee farmaceutske firme
pokrenule protiv junoafrike drave da bi je sprijeile da dozvoli kopiranje
proizvoda koje su ove firme razvile i njihovu prodaju po nioj cijeni. Aktivisti Kampanje za lijekove (Treatment Action Campaign: TAC) brane poziciju
Vlade. Vaa uloga je da pozovete sve tri strane da predstave svoje pozicije.
Vi neete nakon svake prezentacije donositi nikakve odluke ili zakljuke.
Va posao je, prije svega, da razjasnite pitanja i argumentaciju u odnosu na
postojei konflikt.
Sutina problema je na koji se nain mogu rijeiti problemi ljudskih prava,
kada su ona suprotstavljena jedna drugima. Optueni ( Vlada i Kampanja za
lijekove) zahtijevaju svoje pravo na ivot i dostojanstvo, dok tuitelji Pharma
Inc. zahtijevaju svoje pravo na vlasnitvo. Zvanini referat sa suenja ovako
to objanjava: Prava na ivot i dostojanstvo najvanija su od svih ljudskih
prava i ona su temelj svih ostalih linih prava. Time to smo se obavezali da
stvorimo drutvo koje se zasniva na ljudskim pravima, obavezali smo se i da
ova prava stavimo iznad svih drugih. Drava mora ovo pokazati u svemu to
radi, ukljuujui i nain na koji kanjava osuene kriminalce.
Versus
Pravo na vlasnitvo zatieno je lanom 25. junoafrikog ustava, u kome
se navodi: Vlasnitvo 25 (I): Nikome se ne moe oduzeti vlasnitvo, osim
ukoliko se to odnosi generalno na sve, i nijedan zakon ne moe dozvoliti
nezakonito oduzimanje imovine.
Vi biste trebali pripremiti pitanja za sve tri strane. Dobiete deset minuta da
postavite pitanja i sasluate odgovore.
Instrukcije za rad u malim grupama (2. dio)
Vi ste mala grupa koja se sastoji od etiri osobe, od kojih svaka predstavlja
jednu od etiri strane:
Pharma Inc.,
Junoafrika Republika
aktiviste koji predstavljaju Kampanju za lijekove (Treatment Action
Campaign: TAC)
sudije na suenju koje su pokrenule vodee farmaceutske firme.
196
Instrukcije
1. Prvo e svi predstaviti sebe i grupu kojoj pripadaju (ulogu koju igraju).
2. Zatim e svaka osoba predstaviti svoja osjeanja u vezi sa situacijom oko
ishoda suenja. Ako misle da e biti lako nai rjeenje, treba da pokau
zelenu karticu. Ako misle da e to biti teko, treba da pokau crvenu.
3. Zadatak je sada da se proba doi do zadovoljavajueg rjeenja, koje e se
zasnivati na saglasnosti izmeu sve ove etiri osobe. Treba da donesete
odluku nakon to su svi rekli ono to ele. Sudija daje rije svima u diskusiji i na kraju predstavlja svoju poziciju.
1.
2.
3.
4.
runda: Objasnite svoje stajalite i poziciju.

runda: Predstavite svoje ideje moguih rjeenja.
runda: Doite pregovorima do razliitih rjeenja.
Sasluajte jedni druge. Nakon to je svaki predstavnik grupe rekao ono to
eli, svi treba da pokau kartice u boji, da bi indicirali ta osjeaju u vezi sa
tim kakve su mogunosti da se doe do zadovoljavajueg rjeenja.
5. Na kraju procesa, i nakon toga to se grupa saglasila, treba odabrati jednu
osobu, koja e raportirati u plenumu.
197
SIMULACIJA SISTEMA UN-a

Tema
Ujedinjene nacije.
Cilj
Upoznati sistem UN-a i shvatiti potencijal i ogranienja ove organizacije.
lan 26. u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima navodi da obrazovanje svih ljudi treba da doprinese tome da se podri rad Ujedinjenih nacija na ouvanju mira. Model UN-a, simulacija njegovog sistema,
gdje uesnici dobijaju uloge ambasadora razliitih zemalja, snano je
pedagoko sredstvo koje doprinosi tome da uesnici razviju shvatanje
potencijala i ogranienja UN-a.
O vjebi
Ova aktivnost je pojednostavljeni model jedne igre simulacije UN-a. Ona je bazirana na tri stadija:
1. Faza pripreme, u kojoj uesnici istrauju tri teme:
I UN i njegov rad,
II Jedna od drava lanica UN-a: Njena vlada, politika i interesi, te
III Aktuelne globalne teme;
2. Uestvovanje u simulaciji:
Pripremni rad sada treba da se primijeni u praksi, tako to e uesnici biti
ambasadori razliitih zemalja lanica i praktikovati to na taj nain da daju
zvanina miljenja, pripremaju prijedloge rezolucija, sluaju druge predstavnike, koriste vrijeme na efektivan nain, pregovaraju i konsultuju se;
3. Procjena rada:
Temeljni rezime i procjena vani su pri zakljuivanju aktivnosti. Trebalo bi
razviti pojedine kriterije da bi se procijenilo koliko je svaka od faza simulacije bila uspjena (faza ispitivanja, prezentacije, pregovora).
Uloga voditelja ovdje nije da bude ekspert, nego vrsta vodia koji moe
asistirati uesnicima prilikom obrade i analize. Za vie informacija o ovakvim igrama, kontaktirajte Udruenje UN-a u vaoj zemlji.
Vrijeme:
Pripreme:
198
2 sata
Voditelj bi trebalo da pripremi informacijski materijal o
prigodnim globalnim temama koje uesnici mogu da koriste u radu.
Provoenje
1. Odaberite nekoliko pitanja od opteg znaaja na koje uesnici mogu da
usmjere fokus. Odaberite nekoliko uesnika da istrae i predstavljaju razliite
zemlje lanice u UN-u. Objasnite da je zadatak da ispitaju kakvo stajalite
ove zemlje imaju o pojedinim odabranim kljunim problemima.
2. Kada su uesnici zavrili svoju analizu, zamolite svakog ambasadora da
napie rezoluciju za Generalnu skuptinu UN-a o jednom od pitanja koje
se odnosi na njihovu zemlju ili region. Rezolucija treba da sadri detaljan
opis problema i plan za popravaljanje situacije, ukljuujui i to koju ulogu
mogu igrati Ujedinjene nacije. Uesnici treba da probaju da ubijede ostale
da je njihova rezolucija pozitivna za sve i da bi je trebalo ozbiljno razmotriti.
Potaknite uesnike da uporede rezolucije i da ponu da trae pomagae ili
one koji e podrati njihove prijedloge. Objasnite im da moraju biti spremni
na to da moda moraju promijeniti svoje rezolucije i izgraditi saglasnost o
njima da bi one prole.
3. Odrite forum UN-a. Neka uesnici sjednu ukrug, svako sa imenom drave
ispred sebe. Voditelj ili jedan uesnik imaju funkciju generalnog sekretara.
Odredite pravila za ovaj forum (na primjer da jedni druge trebaju oslovaljavati sa ambasador .. , da niko nema pravo neto da kae prije nego to
mu je generalni sekretar dao rije, itd.).
4. Generalni sekretar moli da se rezolucije prezentuju, da se o njima debatuje,
da se postave pitanja i da se glasa. Nakon razmiljanja o nekoj od potencijalnih rezolucija, svako ima pravo da zatrai da se o njoj glasa. Da bi se pristupilo glasanju o rezoluciji, ona mora imati podrku jo jednogambasadora.
Da bi bila prihvaena, neophodna je dvotreinska veina.
5. Zavrite simulaciju pismenom ili usmenom procjenom, ukljuujui i individualnu procjenu o doprinosu svih uesnika, kao i o tome ta su nauili o
UN-u i ulozi ove organizacije u globalnoj meunarodnoj zajednici.

Vidjeli smo da je sistem UN-a kompleksan sistem, u kojem su reprezentovane
sve svjetske drave. One predstavljaju nacionalne zajednice i pokuavaju da se
izbore za svoje interese kroz multilateralne pregovarake procese koji se odvijaju u UN-u. Drave dolaze do zajednikih rezolucija kroz diskusiju, argumentaciju, sluanje, procjenu, zauzimanje pozicija i pravljenje kopromisa. Prihvaene
rezolucije predstavljaju, tako, izjave UN-a o aktuelnim problemima. One postaju politika sredstva za ovu organizaciju, pa tako i smjernice za drave i ostale
relevantne aktere.
Fakta Rezolucija UN-a je formalni tekst koji je prihvaen (adoptiran) u nekom
od organa ove organizacije. Svi organi UN-a imaju pravo da prihvataju rezolucije. U praksi je tako da se veina rezolucija prihvata u Savjetu sigurnosti ili u
199
Generalnoj skuptini. O pravnom statusu rezolucija UN-a intenzivno se debatuje.

Veina eksperata procjenjuje da rezolucije prihvaene u Generalnoj skuptini nisu
obavezujue. One, i pored toga, imaju vanu funkciju zbog toga to predstavljaju
zajednike politike smjernice veine svjetskih drava.
Sa Meunarodne kole ljudskih prava, USA 2007.

200
PRAVEDNI RAT?
Tema
Ljudska prava, rat i humanitarna intervencija.
Cilj
Stvoriti svijest o izazovima i dilemama kada je rije o zatiti ljudskih
prava, spreavanju humanitarnih katastrofa i genocida, sa jedne strane, i
oruanih akcija kao sredstva, sa druge.
Posljednjih godina bili smo svjedoci grubih krenja ljudskih prava, i humanitarno pravo bilo je koriteno kao argument za zapoinjanje rata.
Pristalice ovakve, takozvane humanitarne intervencije, smatraju da
rat, u pojedinim sluajevima, moe da bude moralno opravdan, na primjer kada je rije o zatiti civilnog stanovnitva koje je izloeno ubijanju, masakrima i genocidu. Meunarodna zajednica ne moe pasivno
posmatrati kada drave ne ele ili nisu u stanju da zatite svoje stanovnitvo. U naem globalnom svijetu svi mi imamo odgovornost jedni za
druge. Tamo gdje nacionalne vlasti zataje, meunarodna zajednica mora
se umijeati. Drugi opet smatraju da ideja humanitarne intervencije
predstavlja razvoj meunarodne politike u opasnom smjeru, jer se time
kri organizacioni princip, naime taj da su drave suverene i da nije dozvoljeno meusobno se napadati. Oni takoe tvrde da se ljudska prava
mogu koristiti kao floskula za politike interese drava. Ukazuju i na dilemu u vezi sa tim ko to treba da odlui kada humanitarna intervencija
stupa na snagu. Trei, opet, argumentuju na temelju pacifizma i tvrde da
je rat, bez obzira na motiv, moralno neprihvatljiv, jer su ubistva njegov
sastavni dio. S druge strane, ova prespektiva ima i svoje problematine
posljedice. Bivi generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan rekao
je: Ako je humanitarna intervencija neprihvatljivi napad na princip suverenosti, kako emo onda odgovoriti na napade kao to su bili oni koji
su se desili u Ruandi, Bosni, Kambodi, Kosovu i Sudanu?
O vjebi
Ovo je grupni rad, iza kojeg slijedi razmjena miljena u plenumu. Aktivnost je
zahtjevna i najbolje odgovara grupama koje dobro poznaju meunarodnu politiku i imaju za nju interesovanje.
201
Vrijeme:
4560 minuta
ta nam treba?
Veliki listovi papira i flomasteri, pristup informacijama: Internet.
Provoenje
1. Voditelj pravi uvod tako to objasni da je pojam humanitarne intervencije relativno nov u meunarodnoj politici. Ovaj izraz objanjava situaciju
u kojoj jedna ili vie drava interveniu u drugoj zemlji da bi se sprijeili
grubi napadi na ljudska prava i zatitilo zatitile civilno stanovnitvo. Humanitarna intervencija kri jedan od najvanijih principa meunarodne
politike - to da su drave suvereni akteri koji sami 100-procentno
odluuju o svom vlastitom teritoriju.
2. Podijelite uesnike u grupe koje dobijaju zadatak da istrae kako je
meunarodna zajednica (UN i ostale internacionalne organizacije, kao
to je na primjer NATO) reagovala/reaguje na akutne situacije u kojim je
civilno stanovnitvo bilo u opasnosti (ili je to jo uvijek) da bude izloeno
grubim zloinima. Situacija za analizu moe biti: Ruanda 1994, Srebrenica, u Bosni i Hercegovini 1995, Kosovo u Srbiji 1999, eenija 1999. i
Sudan 2006. godine. Grupe treba da:
Opiu izazov: kakva je bila situacija?
ta je bio uzrok akutne situacije koja je nastala?
Kako je meunarodna zajednica reagovala na situaciju?
Koji su akteri inili meunarodnu zajednicu?
Koje su mogunosti postojale?
Da li je humanitarna intervencija bila realna mogunost djelovanja?
Zato? Zato ne?
Da li su neke drave i akteri bili protiv pristupa koji je bio odabran?
Zato?
ta su bile posljedice za civilno stanovnitvo?
Da li se grupa slae sa odabranim pristupom? ta se moglo uraditi
drugaije?
Da li je bilo mogue uraditi neto drugaije?
Grupe treba da naprave fine prezentacije, najbolje sa historijskim pregledom
deavanja.
3. Prezentacija u plenumu.
Za razmiljanje
202
ta je pozitivno u vezi sa humanitarnom intervencijom?

ta mogu biti njene negativne posljedice?
ta moe biti negativno kada se prekri princip dravnog suvereniteta?
Kakva je razlika izmeu odbrambenog rata, koji je dozvoljen u narodnom
pravu, i humanitarne intervencije?
Da li bi samo Ujedinjene nacije trebalo da budu te koje e imati pravo da

odluuju o tome kada bi trebalo posei za humanitarnom intervencijom?
Koje su prednosti toga da je ovo pravo definisano kao pravo UN-a? Koje su
negativne strane?

U toku posljednjih stotina godina u svijetu su se desile velike promjene. Razvoj moderne informacijske tehnologije doveo je do toga da se svakodnevno
suoavamo sa vijestima o ratovima, konfliktima i katastrofama koji se deavaju
daleko od naeg kunog praga. Pored drava, pojavilo se i hiljade novih aktera.
Svi oni doprinose formiranju naeg globalnog drutva. Ovdje mislimo na mnoge meudravne, nevladine, internacionalne i nacionalne organizacije. UN je
jedna od najvanijih. Kao dio ovog procesa promjena razvijaju se i zajednike
vrijednosti i norme. Ljudska prava i humanitarno pravo, na primjer. To to nam
svijet izgleda sve manji i manji, i to to ljudi razvijaju zajednike pravne norme
i vrijednosti, kao posljedicu ima da mnogi smatraju da je sve tee rei da nas
se ne tie neto to se deava daleko od nas. Naprotiv, oni smatraju da imamo
obavezu da zauzmemo stav o tome to se deava, kao i obavezu da pomognemo
ako moemo. Svi imamo odgovornost. Humanitarna intervencija je sredstvo
koje se razvilo kao posljedica ovakvog razvoja. Ljudska prava i humanitarno
pravo internacionalna su stvar, i meunarodna zajednica ne moe biti izvan
toga. Gruba krenja prava i etniko ienje ne mogu biti unutranja stvar jedne
drave. Posljedica toga je, meutim, da se tako kri princip suvereniteta.
Varijacija
Dravni suverenitet bio je nosei princip internacionalne politike, i on je to i
danas. Samo kada drave potuju meusobne granice, moe se osigurati stabilnost meunarodnog sistema. Ova perspektiva u sebi, meutim, sadri to da
dravne vlasti imaju suverenu vlast u okviru svoje vlastite teritorije. Ovo moe
biti problematino u sluajevima kada drave ne osiguravaju zatitu za svoje
stanovnitvo, ili kada su same odgovorne za grube napade. U takvim sluajevima jedini nain da se stanovnitvu osigura zatita jeste da meunarodna zajednica intervenie, to sa sobom nosi krenje principa nepovredivosti dravnih
granica. Danas smo svjedoci toga da je princip dravnog suvereniteta predmet
razmiljanja. Meunarodna grupa, koja je 2004. godine predstavila svoj raport
The Responsibility to protect, zakljuuje da suverenitet drave u sebi ukljuuje
i odgovornost. Najvanija odgovornost je obezbijediti sigurnost stanovnitvu, i
ona je u rukama dravnih vlasti. Ova grupa je donijela zakljuak da tamo gdje
stanovnitvo pati i nema zatitu, a drava ili ne moe ili ne eli da uini nita
da se situacija popravi, princip suvereniteta mora da izgubi pravo prednosti u
odnosu na odgovornost meunarodne zajednice da zatiti stanovnitvo.
Diskutujte o posljedicama ove perspektive u internacionalnoj politici danas.
203
Neke definicije i odnosi

esto se kae da je internacionalni sistem anarhian. Anarhija je grka rije
anarkhos, a znai bez voe. Tvrdi se da je meunarodna politika anarhina,
jer ne postoji jedna drava ili dravna koalicija koja ima apsolutnu kontrolu nad
sistemom. Ne postoji nikakva centralna vlada, sud ili policijske vlasti. Zatitni
znak sistema je, naprotiv, dravna suverenost, sa autonomijom u okviru svoje
vlastite teritorije, a bez obaveze da se odgovara pred nekom viom instancom.
Dravni suverenitet oslanja se na to da je stanovnitvo priznalo centralnu vlast
na odreenoj teritoriji i da su dravu priznale ostale zemlje. Priznanje, meutim,
ne znai i priznanje nosilaca vlasti. Nepopularne (totalitarne) upravljake
vlasti nisu suverene u manjoj mjeri nego one koje su izabrane demokratskom
voljom stanovnitva. Suverenitet proizilazi iz priznavanja legitimiteta vlasti kao
takve, a ne legitimiteta djela neke vlasti.
Suverenitet nije apsolutan. Ukoliko su drave usvojile internacionalne ugovore, one se odriu dijela suvereniteta i preuzimaju na sebe obaveze. Pozitivne
strane ugovora procjenjuju se vrednijim od negativnih (kao to je gubitak suvereniteta).
Meunarodna zajednica je grupa drava koja ima zajednike interese, i koja
uestvuje u internacionalnim organizacijama da bi ih ispunila. Ovaj izraz u sebi
sadri i to da odnosi izmeu drava imaju normativni element: Odnosi izmeu
drava reguliu se i pravima i obavezama, a ne samo borbom za vlau.
Postoji napetost u internacionalnom sistemu izmeu apsolutnog dravnog suvereniteta i provoenja meunarodnih ugovora. Ako drave kre, na primjer,
ljudska prava, da li one onda treba da uivaju privilegije koje su im date kroz
meunarodne zakone? Na primjer, da imaju pravo da uestvuju u UN-u? Da li
meunarodna zajednica (UN i ostale organizacije) treba da imaju pravo da se
vojno umijeaju (humanitarna intervencija)?
204
TEMPERATURA LJUDSKIH PRAVA U TVOJOJ KOLI

Tema
Relevantnost ljudskih prava u svakodnevnom ivotu
Cilj
Shvatiti da ljudska prava odreuju nau stvarnost
Ljudska prava nisu samo neto o emu se pria u velikom svijetu, nego
se ona odnose na sve nas. U naoj svakodnevici, kroz kontakt sa drugima, mi imamo mogunost da potujemo tua prava, da ih ignoriemo
ili krimo. Kakva je situacija u naoj koli, kada je rije o potovanju
ljudskih prava?
O vjebi
Ova je aktivnost obuhvatno istraivanje, ambiciozne inicijative, i vjerovatno e zahtijevati saradnju izmeu kolske uprave i drugih aktera (moda omladinskog kluba). Cilj je pronai podruja u kolskom okruenju
koja se mogu poboljati. Vjeba se moe prilagoditi i provesti u radnim
oragnizacijama i drugim instituacijama
Vrijeme:
60 minuta + vrijeme za pripreme
ta nam treba?
Veliki listovi papira i flomasteri, pristup informacijama: Internet.
Provoenje
1. Voditelj moli uesnike da ocijene klimu ljudskih prava u svojoj koli, tako
to e ispuniti jedan upitnik. Svi moraju paljivo proitati pitanja i precizno
procijeniti kako stvar sa odreenim pravima stoji u njihovoj koli. Odgovori se smjetaju na skalu od 1 do 4, u kojoj je 4 najbolja ocjena. (2030
minuta)
2. Pripremite razmjenu miljenja plenumu tako to ete nacrtati skalu od 1 do
4 na tabli ili na velikom listu papira. Zatim zamolite uesnike da odgovore
na pitanja. Panja: moe se desiti da pojedini uesnici ne ele da odgovaraju pred drugima. Jedno od rjeenja u takvoj situaciji moe da bude da
se upitnici sakupe, da bi se onda ponovo podijelili, tako da se ne zna iji se
odgovori itaju i osigura se anonimnost.
205
3. Diskutujte o nalazima ispitivanja, tako to ete u procjeni panju obratiti

na sljedea pitanja, sa ciljem da se kasnije, na osnovu ovoga, napravi plan
djelovanja:
a) ta mislite, na kojim poljima postoji saglasnost izmeu principa ljudskih prava i situacije u stvarnosti?
b) Na kojim poljima se ini da postoje problemi sa ljudskim pravima?
c) Da li ste vi sami ili neko od vaih prijatelja doprinijeli izgradnji ili promjeni postojee klime? (Na primjer tako to ste djelovali/niste djelovali na
odreeni nain, ili tako to niste nita rekli o nekom postojeem problemu?)
d) Da li su predati upitnici reprezentativni za cijelu kolu? Da li bi se od
neke druge grupe mogli oekivati neki drugaiji rezultati?
e) ta bi se moglo uiniti da se situacija ljudskih prava u koli popravi? ta
vi i vai prijatelji moete uraditi da biste stvorili humaniju i pravedniju
okolinu, u kojoj se potuju ljudska prava?
4. Vratite se pitanju broj 12 - o vanosti preuzimanja odgovornosti i odgovornog djelovanja. Kao grupa: ta vi moete uraditi da bi se situacija popravila? Napravite listu razliitih mogunosti za djelovanje. Diskutujte o ovim
idejama dugo i temeljno prije nego to grupa odlui kako e djelovati.
UPITNIK
Pitanja su sastavljena na temelju Evropske konvenicje o ljudskim pravima i njenih dodatnih protokola. Morate ih paljivo proitati i odrediti precizno kako
stvar sa navedenim tvrdnjama stoji u vaoj koli. Odgovoriete skalom od 1 do
4, na kojoj je 4 najbolja ocjena.
1 = ne/nikada
PITANJA
206
2 = rijetko
3 = esto
4 = da/uvijek
ODGOVOR
Moja kola je mjesto na kojem se uesnici osjeaju sigurno i zatieno.

(l. 2 i 3 konvencije.
Uenici nisu diskriminisani na osnovu izbora svog stila ivota, na primjer

na osnovu toga kakvu odjeu nose, sa kim se drue, ime se bave u slobodno vrijeme, poslije kole. (l. 14; Protokol 12)
Moja kola daje iste mogunosti, pristup i resurse svim pojedincima. (l.
14; Protokol 12)
lanovi kolske zajednice kritikovali bi diskriminirajue i poniavajue

djelovanje, materijal ili opaske u koli. (l. 2. 9. i 14. Protokol 12).
Kada doe do konflikata, probamo da ih rijeimo na nenasilan nain i uz

saradnju. (l. 2 i 3 konvencije
Imajui u vidu disciplinu (ukljuujui iskljuenje iz nastave, privremeno

ili trajno) svima je osiguran pravedni, nepristrasni tretman u procesu u
kojem se procjenjuje krivica i eventualna kazna. (l. 6 konvencije)
Osoba koja je optuena da je uinila neto loe, smatra se nevinom dok

se ta krivica ne dokae. (l. 6 konvencije)
Moj privatni prostor i imovina potuju se. (l. 8; l.1; Protokol 1)
U mojoj koli dobrodoli su uenici, nastavnici, administrativno i ostalo

osoblje razliitog porijekla i kultura. (l. 1, 9, 10 i14; Protokol 12)
lanovi kolske zajednice imaju mogunosti da uestvuju (individualno

10 i kroz organizacije) u demokratskim procesima odluivanja u cilju razvijanja politike i pravila kole. (l. 3 i 11; Protokol 1)
lanovi kolske zajednice imaju dovoljno vremena da se odmaraju u
11 toku jednog kolskog dana i mogunost da rade pod dobrim radnim
uslovima. (l. 4 konvencije)
Ja sam preuzeo odgovornost u mojoj koli da osiguram da ostali pojed12 inci ne diskriminiu i da se ponaaju na nain koji unapreuje osjeaj
sigurnosti i pozitivno kolsko okruenje. (l.1. i 29 kovencije)
Ukupno mogua temperatura: 48 stepeni ljudskih prava.

kola je mala zajednica, u kojoj se ljudska prava mogu i tititi i kriti. Vano je
da se demokratija praktikuje i da se u naim kolama potuju ljudska prava. Dobra klima ljudskih prava stvara bolje uslove za saradnju, toleranciju i sopstveni
razvoj.
Mi uimo o ljudskim pravima ne samo da bismo ih praktikovali u
budunosti, nego takoe i ovdje i sada!
207
5. POGLAVLJE
Multikulturalno
razumijevanje
abriel Garcia Marquez u knjizi Samoa June Amerike:
Potpuno je prirodno to insistiraju da nas mjere istom mjerom koju i

sami koriste, dok istovremeno zaboravljaju da zub vremena nije jednak za sve, i da je nae traenje vlastitog identiteta jednako mukotrpno i krvavo kao to je bilo i njihovo. Intrepretiranje nae stvarnosti
mjerilima koja nisu naa, samo nas ini jo vie nepoznatim, manje
slobodnim i jo izolovanijim.
Ponekad moe biti vano pogledati na sebe izvana. Osmotriti se iz neke druge
perspektive. Kada bismo mi bili oni drugi - kako bismo posmatrali sebe? Mislimo da e nas ovaj mali misaoni eksperiment uiniti neto pametnijima. Moda
emo dobiti tanije polazite za razumijevanje toga zato smo takvi kakvi smo?
Sa rastojanja e moda biti lake razumjeti ta je to djelovalo na nas i formiralo
nas na odreeni nain. Moda emo uvidjeti da sliku koju imamo o nama samima treba iznijansirati? Da moda nismo toliko slobodni i samostalni koliko
volimo da mislimo da jesmo? Da nas je formirala ulica u kojoj smo ivjeli, grad
i zemlja, roditelji, religija, kultura. Ova se misao onda ovako nastavlja: Da sam
rastao na nekom drugom mjestu, ne bih bio isti. Imao bih neku drugu ulicu,
neku drugu zemlju, drugu religiju i drugi bi ljudi na meni ostavili svoj peat i
doprinijeli da sam danas ono to jesam.
Ali, nemojmo se ovdje zaustaviti. Jer ovo novo razumijevanje nas samih moda
e nam istovremeno dati nove misli o drugima? Moda emo i njihovu sliku
morati iznijansirati? Jer i njih su formirali: mjesto u kojem su ivjeli, njihovi
roditelji, hrana koju su jeli, muzika koju su sluali. I ovo nam je zajedniko: Svi
smo formirani okolnostima oko nas.
Ovakvo istraivako razmiljanje, koje je toliko centralno u viekulturalnom
razumijevanju, vrlo je vano znanje. Mi pravimo izbore i djelujemo na osnovu
svog razumijevanja i znanja. Jedan od znaajnih ciljeva ove knjige je stvoriti
spremnost na djelovanje. Jer, iako su okolnosti uticale na nas, mi imamo slobodu da uinimo vlastite izbore. Svi smo mi dio zajednike igre, pa i sami imamo
mogunost uticaja.
ta je viekulturalno razumijevanje?
Viekulturalno (multikulturalno) razumijevanje u sebi sadri sposobnost da
razumijemo one procese koji su prisutni i djeluju u viekulturalnom drutvu.
Razviti ovu vrstu sposobnosti znai istovremeno i lini razvoj: U isto vrijeme
dok dobijamo znanje, razvijamo i empatiju, te sposobnost komunikacije i funkcionisanja u viekulturalnim okolnostima. Poglavlje poinje objanjavanjem
toga ta je to viekulturalno drutvo, da bismo poslije toga objasnili temeljne
izraze - kultura i identitet. Ovo su kompleksni fenomeni, i vidjeemo da mnogo
toga utie na nas. Svi ljudi imaju jedinstvene kombinacije osobina, pripadnosti
i iskustava. Osobe iz iste kulture mogu biti veoma razliite, dok osobe razliitog
porijekla mogu imati mnogo toga zajednikog.
210
poglavlje 5
Kada ljudi razliitog kulturalnog porijekla ive zajedno, na to se esto gleda

kao na izazov. Nerijetko se ovaj problem objanjava time da su na djelu kulturalne razlike. Iz ega se one sastoje i zbog ega nam predstavljaju izazov?
Vidjeemo da razlike ivot ine bogatijim, ali da one mogu biti i izvor sukoba,
i za pojedince i drutvo. Neki od najvanijih izazova nisu vezani za razlike
kao takve, nego za one slike koje stvaramo jedni o drugima i za to kako se odnosimo prema sukobima. Kako na pozitivan nain moemo upravljati ovim
viekulturalnim izazovima?
Razvoj ovjeanstva, dug stotinama hiljada godina, danas se oslikava u konglomeratu razliitih kultura, tradicija, religija i naina ivljenja. Geografija, prirodni
resursi, klima, migracije, politika sile, religije i jo cijeli niz drugih odnosa bili su
odluujui za to kako su se kulture razvile. Teko je doi do egzaktnog broja kultura koje danas postoje, jer to zavisi od toga kako definiemo ovaj pojam. Ukoliko ga
baziramo kao jeziku zajednicu, u svijetu onda postoji oko 5.000 razliitih kultura.
Ako sada njih podijelimo na oko 200 drava, bie nam jasno da je veina drava
viekulturalna.
ta karakterie viekulturalno drutvo? Ono to je najoiglednije je da razliite
kulture ive zajedno, to u sebi sadri injenicu da se ljudi i grupe sa razliitim
kulturalnim porijeklom sreu. U takvom drutvu doi e do viekulturalnih situacija, i postojae ljudi koji imaju pripadnost raznim kulturama.
Multikulturalno drutvo je drutvo sa vie kultura, viekulturalnim
situacijama i viekulturalnim ljudima.
Interkulturalnost podrazumijeva i da se te kulture meusobno sreu, sarauju
i da je zajednica u kojoj ive jednako otvorena u smislu uslova ivljenja i dostupnosti resursa za sve njene graane bez obzira kojoj kulturi oni pripadaju. Interkulturalnost naglaava razliku u pojmovima ivjeti jedni pored drugih i ivjeti
jedni sa drugima. Pojam zajednitva podrazumijeva neto vie od tolerancije
i ruenja predrasuda o pripadnicima drugih kultura u smislu transformacije
uslova ivljenja i dostupnosti resursa za pripadnike razliitih kultura. Podrazumijeva poznavanje kulturnih osobenosti i osjetljivost za razlike.
Globalizacija i brze i obuhvatne promjene u svijetu u posljednjih nekoliko decenija, uzrok su tome da moemo rei da je danas veina drutava multikulturalna vie nego ikada ranije. esto kaemo da nam se svijet pribliio. Moderne
informacijske i komunikacijske tehnologije imale su veliki uticaj na na ivot.
ivot medija promijenio se, i mi se svakodnevno susreemo sa dogaajima koji
se deavaju daleko od naih vlastitih ivota. Dalje, roba se kree bre i u veim
koliinama preko granica zemalja, a isto tako i ideje i kulturni uticaji. Svijet nam
se pribliio i zato to se ljudi vie sele nego ranije. Jo samo prije 100 godina neki
ljudi su, dodue, putovali izvan svog grada, ali putovanje u inostranstvo bilo je
multikulturalno razumijevanje
211
rijetko i priliku za to imala je samo nekolicina bogatih. Danas putujemo vie

nego ikada ranije, esto i na najudaljenija mjesta na zemaljskoj kugli. Razlog
ovome je posao, ali isto tako i radoznalost i elja da doivimo neto novo i uzbudljivo. Po pravilu se vraamo bogatiji, i znanjem i iskustvom. Mnogi putuju
zato to moraju. Oni bjee od rata, konflikta ili siromatva, sa nadom da e
negdje drugo zapoeti bolji ivot. Zemlje irom svijeta zbog toga su postale vie
heterogene i sa vie razlika nego ranije. Ljudi razliite boje koe, raznih nacija,
religija i kultura ive jedni pored drugih.
Mnoge zemlje su naseljene kroz useljenitvo. U stvari, veina ljudi
potie od njih, pitanje je samo koliko daleko u historiju elimo da
idemo u potrazi za svojim porijeklom. Mnoga viekulturalna drutva
su stvorena kroz naseljavanje starosjedilaca, kroz useljenitvo i kroz
optu globalizaciju.
Multikulturalno drutvo je naa stvarnost. Ukoliko je propraeno i idejom
interkulturalnosti dovodi nas u situaciju da spoznamo koliko je obogaujue
susretati se sa ljudima razliitog porijekla. Ono to je drugaije, esto nam je
interesantno i moe nam pruiti nove perspektive. Razmjena misli i ideja razliitih ljudi moe nam dati inspiraciju i nova rjeenja, bilo da je rije o tehnolokim izazovima, ekonomiji, filozofiji ili umjetnosti. Upoznajemo se sa navikama
i tradicijama drugih, otvara nam se svijet novih naina pravljenja hrane, mode,
frizura i filmova. Isto tako i drugi pogledi na ivot, religije i ivotne vrijednosti
doprinose veem bogatstvu. Cijeli niz primjera iz historije pokazuje nam da su
drutva u kojim su se sretale kulture imala bogat umjetniki i kulturni ivot,
kao i nauni napredak. Bez te razmjene kultura iz prolosti, ni na dananji
ivot ne bi bio ovakav kakav je.
Ali viekulturalna drutva sa sobom mogu nositi i teke izazove. Razvoj svijeta odvija se tako brzo i neravnomjerno da ga je teko pratiti i razumjeti. Neki
ljudi doivljavaju ga kao neto prijetee, i za sebe, i za lokalnu zajednicu i za
naciju. Razliite kulture i nedostatak znanja i razumijevanja izmeu originalnih i novodolih kultura, mogu dovesti do ograniene komunikacije i kontakta.
Drugi mogu biti doekani sa nepovjerenjem i prezrivim pogledima, pa mogu
nastati i nesporazumi, strah i konflikti praeni nasiljem.
Bez obzira na to koliko su izazovi teki, moramo probati da ih rijeimo na najbolji
mogui nain. Jer, jedno je sigurno: Ukoliko se ne budu koristila brutalna sredstva kao to su etniko ienje, masovne deportacije, interniranje ili aparthejd
a sve ovo gruba su krenja ljudskih prava multikulturalna drutva ostae
dio nae stvarnosti. Ali da bi ovakva drutva bila dobra za ivot, trebalo bi gajiti
pozitivne i boriti se protiv negativnih elemenata. Za ovo nam treba znanje, uvid
i dijalog. Prvi korak je susret. Razmiljanje o multikulturalnosti mora se raditi
o drutvu u promjenama i u njega moraju biti ukljueni svi koji u njemu ive.
Podruje Srbije, Crne Gore, Vojvodine ini jedno multikulturalno drutvo. Stanovnici ovog podruja su Srbi, Crnogorci, Albanci, Bonjaci, Bugari, Bunjevci,
212
poglavlje 5
Vlasi, Goranci, Grci, Danci, Egipani, Englezi, Italijani, Jevreji, Kinezi, Maari,
i Makedonci, Nijemci, Norveani, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci,
Slovenci, Turci, Ukrajinci, Finci, Francuzi, Hrvati, Cincari, esi, vajcarci.
Stanovnici ovog podruja govore srpski, albanski, maarski, bugarski, bosanski, vlaki, grki, danski, engleski, italijanski, hebrejski, kineski, makedonski, njemaki, norveki, poljski, romski, rumunski, ruski, rusinski, slovaki,
slovenaki, turski, ukrajinski, francuski, holandski, hrvatski, cincarski, eki,
vedski jezik.
Stanovnici ovog podruja pripadaju razliitim vjerskim zajednicama: islamskoj,
judaistikoj, katolikoj, pravoslavnoj, protestantskoj, ili su sljedbenici razliitih
sekti. Meutim, neki od njih ne pripadaju nijednoj vjerskoj zajednici. Oni su
agnostici (neznaboci) ili ateisti (bezboci).
Kultura
Pojmovi su sredstva koja koristimo da bismo objasnili fenomene i veze izmeu
stvari. Pojam kulture jedan je od najteih za objanjavanje, zato to on u sebi
sadri toliko toga.
Jednostavna definicija kulture je da je to ono to jedna grupa ljudi ima zajedniko i to ih dijeli od drugih grupa.
Definicija, meutim, ne kae nita o tome ta stvara ove zajednike kulturalne
specifinosti, niti ita o njihovom sadraju. Nie emo izdvojiti neke perspektive koje mogu biti korisne u osvjetljavanju toga ta je kultura i kako ona nastaje.
Kulturni kodovi
Jedan od uobiajenih naina razmiljanja o kulturi jeste da je to jedna stvar, koja
pripada jednom narodu, koji ima zike granice i koja se zasniva na prolosti.
Tipian primjer je kada se govori o nacionalnim kulturama, na primjer norvekoj, vedskoj, somalijskoj ili amerikoj. Hipoteza na kojoj se ovo zasniva je ta,
da na primjer ljudi zbog toga to ive na istom mjestu i zato to dijele historijsko
nasljee razvijaju zajednike specifinosti.
U ovoj perspektivi kultura se moe razumjeti kao vrsta modela, koju pojedinac
ima u svojoj glavi, o tome kako stvarnost izgleda, i koji u sebi sadri nepisana
pravila o tome kako emo se ponaati, kako emo se obraati drugim ljudima,
kao i shvatanje toga ta je pravilno, a ta nepravilno. Ova pravila, koja uimo kao
pripadnici odreenih drutava, istraiva kulture yvind Dahl zove kodovi iz
podsvijesti. Oni su najee razumljivi pripadnicima koji ine jednu kulturu ali
su najvjerovatnije potpuno nerazumljivi za ostale. I mi moemo imati kulturalne
kodove, koji su drugim grupama nerazumljivi. U ovoj perspektivi moi emo da
generalizujemo o kulturalnim razlikama na nacionalnom planu. Postoje razlike
izmeu zemalja. Tako su u mnogim zemljama razvodi i neregistrovani brakovi
uobiajeni fenomeni, u Somaliji i Vijetnamu nisu. Dakle, drugim rijeima, postoji jedan dio relevantnih kulturnih razlika izmeu nas i njih.
213
Izraz kodovi iz podsvijesti pokazuje da pojedinci imaju i koriste odreene

kulturalne okvire. U ovoj perspektivi moemo rei da je svaki susret izmeu
ljudi susret meu kulturama, u kojem razliiti kodovi, znakovi, pravila i sistemi
funkcioniu zajedno. Oni e, vjerovatno, pokuati da se pozdrave sa drugim
ljudima tako to e se sa njima rukovati, a ne, na primjer, tako to e protrljati
noseve ili poljubiti jedni druge u obraz tri puta. Na isti nain turisti, useljenici i
ostali nose sa sobom svoje kulturalne kodove kada dou ovdje. Svi smo mi nosioci kulture u naem susretu sa drugima, bilo da smo toga svjesni ili ne.
Svi smo mi nosioci kulture
Ovo razumijevanje pojma kulture, daje, takoe, znaenje pojmu subkultura.
Subkultura je manja grupa ili zajednica koja ima jasne zajednike crte i vrijednosne odrednice koje je povezuju. Moe se rei da i subkulture imaju svoje vlastite kodove u podsvijesti. Primjeri mogu biti - kultura motorciklista, kultura
izviaa, kultura sjevernih zemalja, kultura zaposlenih u biznisu, omladinska
kultura itd.
Subkultura je manja grupa ili zajednica, koja ima jasne zajednike specifinosti
Mi smo svi nosioci kulture u naim susretima sa onim drugima.

Foto: Birgite Simensen Berg
214
poglavlje 5
Iz gore navedenog moemo izvesti zakljuak da ljudi mogu istovremeno pripadati razliitim kulturama. Mi smo istovremeno lanovi jedne nacionalne
kulture i razliitih subkultura. U odreenim situacijama mi aktiviramo

razliite kulturne pripadnosti i na taj ih nain uinimo relevantnima.
Na fudbalskim utakmicama moemo biti, prije svega, pripadnici jedne navijake grupe, dok smo dan kasnije na poslu ponovo nastavnici. I
oni koji izvana posmatraju, i oni koji sa strane posmatraju, vide nas na
ovakav nain, kao osobu sa vie kultura. Zbog toga za nas ima znaenje
kada ukazujemo na pojedine kulturne i subkulturne zajednice kao to
su npr. Hrvati, krani, Nijemci, medicinske sestre itd. Kategorizacija ljudi na osnovu zajednikih crta jedan je od naina za razumijevanje svijeta i jednostavnije snalaenje u njemu, to nam olakava
meusobnu komunikaciju.
Ljudi istovremeno mogu pripadati razliitim kulturama
Gore smo ve rekli da kulturu ine kodovi iz podsvijesti. Ovi kodovi, meutim, nisu nepromjenjivi i dati za svagda, nego se mogu mijenjati
u susretu sa ljudima. Relacije i komunikacija mogu dovesti do stvaranja
novih kodova ili njihove promjene, koje pojedinac stvara za sebe i kroz
sudjelovanje sa drugima. Sada smo se pribliili pojmu kulture koji je vie
dinamian.
Kultura je dinamina
U sve veoj mjeri postavlja se znak pitanja pred tradicionalnim shvatanjem
kulture kao neega to ljudi imaju. U dananjim brzim kulturalnim promjenama i mjeavinama, koje su posljedica globalizacije, sve je tee shvatiti
kulturu kao neto ogranieno i statino. Naprotiv, moe se tvrditi da je sva
kultura u neprestanoj promjeni. Tako i ono o emu mi, moda, mislimo kao
o naoj kulturi, u ovoj perspektivi moe da se posmatra kao kulturna mjeavina, koja stalno dobija nove impulse.
Ona se internacionalizuje i mijenja kroz uticaje medija, nauke, udbenika,
industrije zabave, globalizacije privrede, mode i trendova. Imajui ovo na
umu, defi nicija kulture Thomasa Hyllanda Eriksena biva relevantna: Kultura je promjenljiva zajednica ideja, koja se stvara svaki put iznova i mijenja kad
god ljudi neto rade zajedno. Kultura nije nikakva kategorija u koju se mogu
staviti ljudi i na osnovu koje se oni mogu razumjeti, nego naprotiv dinamino polje koje se stvara kada se ljudi sreu.
Kada se susretnu dvije kulture, bilo na nivou pojedinca, grupe ili institucije mogue su najmanje etiri vrste reakcija (Berry, 1990):
Asimilacija u smislu nametanja, prihvatanja i praktikovanja vrijednosti i ponaanja druge kulture uz zanemarivanje sopstvenog kulturnog
nasljea.
Marginalizacija u vidu gubljenja veza sa sopstvenom kulturom uz
215
neuspjeno uspostavljanje veza sa drugom preteno dominantnom

kulturom.
Separacija kroz ouvanje i promovisanje sopstvenog kulturnog nasljea
i odbijanje uspostavljanja veza sa drugom, dominantnom kulturom.
Integracija kroz ouvanje sopstvenog kulturnog nasljea uz aktivno
ukljuivanje u drugu kulturnu zajednicu.
Kroz komunikaciju sa pripadnicima druge kulture, mi dobijamo nove doivljaje

i iskustva, a relevantni, novi kulturalni okviri stvaraju se kroz zajedniko djelovanje. Kultura je sve ono to komunikaciju ini moguom.
Kultura je dinamina i u neprestanoj je promjeni
Oba pristupa razumijevanja toga ta je kultura i kako ona nastaje, koristan su alat za tumaenje stvarnosti.
Stvaranje identiteta
I razmiljanje o identitetu je vano kada se ovjek bavi viekulturalnim razumi-
Dakle, ko sam ja? Ja sam ena, imam 35 godina, majka sam troje djece
i nisam aktivna kranka. Ja sam muziarka i glasam za ljevicu. Ja sam
Norveanka i ja sam jo mnogo toga. Pitate li druge ljude da kau ko sam
ja, moda neete dobiti isti opis. Identitet se radi o tome ta sama osoba
misli o sebi, ali i o tome ta drugi misle o njoj. Identitet je ono to denie
ljude i ini ih razliitim od drugih.
jevanjem. Postanemo li svjesniji toga ko smo mi sami, dobiemo i bolje polazite

da razumijemo druge.
Na identitet je vieslojan i u njemu mnogi faktori igraju ulogu. Neke od

najvanijih mi ne biramo sami, poput onih ko su nam roditelji, gdje i pod
kojim uslovima smo se rodili. Nasljedstvo i geni odreuju da li emo imati plave ili smee oi, da li smo djeak ili djevojica, da li imamo sklonost
teorijskim predmetima ili nam vie lei sport?
Kultura je, takoe, vana za stvaranje identiteta. To to ljudi sa sobom
nose kodove iz podsvijesti, izraz je koji objanjava injenicu da nas obiljeava drutvo u kojem ivimo. Jezik kojim govorimo, nain na koji se
ponaamo pod uticajem su roditelja, kole i drutva oko nas. Da li sam ja
roen(a) u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini SAD, Norvekoj, Sudanu
ili Kini? Da li ivim u bogatoj ili siromanoj porodici? Da li sam pripad216
poglavlje 5
Jedna afrika poslovica kae: Ono to ti o meni misli, kako se

prema meni ponaa, kako na mene gleda, ta mi radi, kako me
slua, stvorie osobu koja u ja postati.
nik veinske ili manjinske grupe? Da li jedna ili vie religija dominiraju
drutvom? Da li je moja familija religiozna ili ne?
Ljudi i naunici su kroz sva vremena diskutovali o tome u kojoj je mjeri individua produkt nasljedstva i okoline, a koliko je toga rezultat nae vlastite slobodne volje. Ovo su interesantna pitanja o kojim bi trebalo diskutovati i koja treba
istraivati. Gdje zavrava ja, a gdje poinjemo mi? Kljuno je koje pitanje
postavljamo sami sebi a stoga i drugima : Ko sam ja? ili Gdje ja pripadam? Ovo
jednostavno pitanje nam moe rasvijetliti na koji nain posmatramo identitet.
Kroz kontakt sa drugima mi meusobno formiramo svoje linosti. Oni najkonsekventniji misle da ne postoji nikakvo ja neovisno od odnosa sa drugima, jer
individua biva stvorena upravo u relacijama. Na poetku je bio odnos, rekao je
filozof Martin Buber.
Mi polazimo od toga da je ljudski identitet rezultat i nasljedstva, i okoline, i
slobodne volje. Jer, iako postoje faktori nad kojim mi nemamo kontrolu, mnogo
toga odluujemo sami. Hou li da budem lan pozorine grupe, da pjevam u
horu ili da igram rukomet? Hou li da budem roker ili panker? Hou li da budem ljekar ili auto-mehaniar? Hou li da glasam za ljeviarsku ili nacionalnu
partiju? Hou li da javno kaem da sam homoseksualac ili u to kriti? Hou li
istraivati moju religioznu sumnju? Hou li ivjeti u gradu ili na selu? Hou li se
udati za Jovana ili Ahmeda? Ono to smo izabrali, biramo na osnovu vrijednosti
koje su za nas vane i predstavljaju motivatore naeg ponaanja.
Ukoliko pogledamo oko sebe, vidjeemo u drutvu ljude koji idu nasuprot vjetru, koji vre netradicionalne i neobine izbore. Mnogi su u sukobu sa drutvom, porodicom i religijskim zajednicama i imaju i volju i hrabrost da idu svojim vlasititim putem. Ukoliko ste u ozbiljnom sukobu sa svojim roditeljima, ne
moete ih odbaciti kao svoje bioloko porijeklo, ali moete sa njima prekinuti
drutveni kontakt ili uiniti veliki napor da ih podstaknete da promijene svoje
stavove. Vjera u slobodnu volju je, u osnovi, pretpostavka toga da svi mi imamo
odgovornost za svoje izbore i svoja djela.
Ljudski identitet je rezultat nasljedstva, okoline i vlastitih izbora
U okviru ovoga o emu mi govorimo, vano je razmisliti o ovim pitanjima.
Poenta nije da se sloimo o tome ta je tano, nego da postanemo svjesni komplikovanih faktora koji su uzroci i razlozi to mi ljudi postajemo onakvim kakvi
smo, i zato se toliko razlikujemo. Mnogi faktori ovdje igraju ulogu. Thomas
Hylland Eriksen je probao da definie najvanije: spol, jezik, mjesto ivljenja,
217
rodbina, nacionalnost, etnika pripadnost, familja, dob, obrazovanje, individualnost, politika, stil ivota, klasa i religija. Kao dodatak ovome dolaze raniji
doivljaji i iskustva. Zbog toga to toliko mnogo elemenata formira identitet, mi
bivamo tako razliiti. Ne postoje dva ovjeka sa potpuno istom kombinacijom
osobina, pripadnosti i iskustava. Mi smo svi kompleksne, jedinstvene i nenadoknadive individue. Jedinstveni matini broj, dermatoglifi i jo neke osobenosti
su pravi dokaz za one koji sumnjaju.
Mi smo svi jedinstvene i nenadoknadive individue
Imajui ovo u vidu, moe biti suvie pojednostavljeno, a ponekad i potpuno
pogreno, ukazati samo na jednu osobinu ili samo jednu stranu linosti kod
ljudi. Mi to, meutim, radimo kada ljude svodimo u odreenu kategoriju. Nije
samo po sebi negativno grupisati ljude prema nekim naroitim osobenostima.
Naprotiv, za ljude je to prirodni nain posmatranja svijeta. Ali, moramo biti
svjesni toga da to moe da ima negativne posljedice, i za pojedince i za drutvo.
Ponekad je teko osjeati da neko kod nas vidi samo jednu osobinu, kada mi
znamo da imamo i mnogo drugih. Nije lako sluati da nam stalno govore debeli, ili naoarka. Moe , takoe, biti problematino kada se ukazuje na neku
osobinu ili pripadnost u situacijama u kojim bi to trebalo da bude potpuno irelevantno. Trai li neko posao kao ininjer, negova bi religijska pripadnost ili boja
koe trebalo da budu bez ikakvog znaaja. Neki ljudi doivljavaju da se ukazuje
na jednu njihovu osobinu i to moe da se doivi kao diskvalifikujua karakteristika. Useljenici, homoseksualci, tamnoputi i muslimani mogu biti
primjeri ovakvih kategorizacija, zato to se fokusira na osobinu ili pripadnost, a
zanemaruju ostale stvari, i to se onda koristi u negativnom kontekstu. Ukoliko
mediji mnogo puta usmjere fokus na to da je kriminalac useljenikog porijekla, useljenici se mogu osjeati stigmatizirano. Kategorizacije, tako, mogu da
dovedu do toga da utisak koji imamo jedni o drugima bude iskrivljen, tako da
pojedinci sa svojim razliitim osobinama i pripadnostima, jednostavno nestanu. Budemo li otvoreni i u stanju da vidimo jedni druge kao cjelovite linosti,
dobiemo interesantniju, kompleksniju i taniju sliku.
Moe biti negativno ukazivati na samo jednu osobinu ili pripadnost
kod jednog ovjeka, zanemarujui sve ostalo.
Identitet i drutveni kontekst

Kada se ljudi kreu u raznim okruenjima ili dou u odreene situacije, aktiviraju se razliite strane njihovog identiteta i pripadnosti. Drutveni kontekst
odreuje koje su strane naeg identiteta relevantne koje osobine su vane u
odreenom kontekstu. Kui smo roditelji ili muevi i ene, na poslu smo kolege,
poslijepodne, moda, rekreativci ili prijatelji.
Razliite strane ljudskog identiteta i pripadnosti aktiviraju se u
razliitim situacijama.
218
poglavlje 5
Neke strane identiteta i pripadnosti nepromjenljive su, i pored toga to se

drutveni kontekst mijenja. Jedna ena e uvijek biti ena, a ni nae godine
ne moemo promijeniti. Ostali elementi identiteta mogu biti pod uticajem
drutvenog konteksta. Dijete roeno u Srbiji u romskoj porodici nije izabralo
da bude manjina, kao to ni dijete roeno u etniki norvekoj porodici nije
izbralo da bude veina. Ipak e i jedno i drugo dobiti potvrdu ovih identiteta
u svojoj svakodnevici. Gerbner je to slikovito opisao rijeima: Manjine se ne
raaju, manjine se stvaraju tretmanom ljudi u drutvu. Bez obzira na to koliko je dugo osoba romskog porijekla ivjela u Srbiji, na nju e se uvijek gledati
kao na pripadnika manjine. Ako se kontekst promijeni, i pripadnost manjinskoj ili veinskoj grupi promijenie se. Kada osoba romskog porijekla otputuje
u mjesto gdje je veina istog porijekla i ona e postati dio te veine.
Neke strane naeg identiteta promijenie se u skladu sa promjenom
drutvenog konteksta
Novi drutveni konteksti mogu nam ukazati na neke elemente naeg identiteta
na koje mi ne moemo da utiemo. Moda emo kod sebe primijetiti neto na
ta nikad ranije nismo obraali panju? Dvije Norveanke, koje su prije dvadesetak godina bile u posjeti jednom kineskom selu, ispriale su kasnije da su im
se tamo smijali i govorili da su dugonose. Tek kroz susret sa ljudima drugaijeg oblika nosa, one su poele razmiljati o obliku svog. Ove ene su sigurno
dobile nove impulse. Da li su oni bili pozitivni, druga je stvar. Upravo zato to
najee moemo da izaberemo svoju drutvenu grupu, mi ne moramo da budemo u okruenju u kojem ne elimo da budemo. Ove dvije ene, najvjerovatnije, nisu vie posjetile isto selo. Ali ljudi nemaju uvijek slobodu da biraju svoj
drutveni kontekst, ak ni onda kada ga doivljavaju kao neto negativno. rtve
maltretiranja u koli ili na poslu primjeri su ljudi koje je okolina stigmatizirala.
U takvim sluajevima moe biti i pravilno i vano uiniti napor da se pronae
mogunost da se kola ili radno mjesto promijene.
Biti izbjeglica takoe je pripadnost koju nismo izabrali, nego smo na nju bili
prisiljeni zbog vanjskih faktora. Iako je ovaj identitet neeljen, ne moemo ga se
osloboditi, jer nam ga veina namee. Kada su jednog mladie bosanskog porijekla upitali koliko je dugo izbjeglica u Norvekoj, on je ljutito odgovorio: Ja
ivim u Norvekoj due od pola svog ivota. Koliko dugo moram ivjeti ovdje
da bih prestao biti izbjeglica?
Kada bi ovaj mladi odluio da se vrati u Bosnu, on bi se vjerovatno i tamo susreo sa slinim problemima. Na njega se ne bi gledalo kao na pravog Bosanca,
nego kao na nekoga ko je djelimino postao Norveanin. Ponekad je tretman
povratnika surov i dobijaju etiketu pobjegulja, to ima za posljedicu osjeaj da
ne pripadaju nigdje.
Ponekad i osobine za koje mislimo da su pozitivne mogu biti neeljena stigma.
Biti obiljeen kao onaj pametni ili onaj koji nikada ne grijei takoe moe
219
biti problematino. Poenta je da drugi odreuju ko smo mi. ak i u sluajevima

kada dobivamo pozitivna obiljeja, moemo osjeati da su ona ograniavajua.
Ponekad nam drugi mogu dati obiljeja i stigme koje ne elimo
U dananjem multikulturalnom drutvu mnogo se panje poklanja identitetu. Ovo interesovanje ne dolazi samo od nae vlastite potrebe da naemo sami
sebe u stvarnosti koja je sloena i promjenljiva, nego i od radoznalosti prema
ljudima iz drugih kultura. Kada se naemo naspram osoba koje razmiljaju i
djeluju drugaije nego mi sami, mi se obino hvatamo pojma kulture da bismo
razumjeli. Oni imaju drugaiju kulturu, objanjavamo. Imajui na umu da je
stvaranje identiteta tako kompleksno i da na njega utiu mnogi faktori, objanjenja kulturom mogu biti suvie pojednostavljena. Razliita iskustva stvaraju
razliite ljude. Ali i zajednika iskustva mogu na razliite ljude uticati razliito,
ak i kada oni imaju slino porijeklo. Individue iz iste kulture mogu biti veoma
razliite, dok neke iz razliitih kultura imaju mnogo toga zajednikog. Jedan
borac za ljudska prava iz Osla moe imati vie toga zajednikog sa svojim kolegom iz Bosne, Srbije, Hrvatske, nego sa vozaem taksija iz istog grada. Ne sreu
se kulture, sreu se pojedinci.
Nithamer smatra da je izlazak iz kolektivnog identiteta mogu jedino doivljajem identiteta kao vieslojnog. Identitet nije suprotnost drugosti nego praksa
razlika. On bi trebao da raspolae unutranjom vieslojnou i sposobnou za
promjenu.
Uvijek su pojedinci ti koji se susreu, a ne kulture.
Stvaranje identiteta kod izbjeglica i useljenika

Mnogi ljudi su useljenici. esto kaemo da oni imaju mijeani identitet,
zato to su u vezi sa vie kultura. Useljeniko stanovnitvo je veoma heterogena
grupa, koja ima porijeko iz vie zemalja. Neki od njih su analfabete ili dolaze sa
sela, dok drugi imaju univerzitetsko obrazovanje i bili su na visokim drutvenim pozicijama.
Povezanost sa vie kultura moe imati veliku vrijednost i bogatstvo. To, moda,
daje dublji uvid u stvari i situacije, kao i vei prostor za kretanje. Neki od toga
uspijevaju da stvore kulturalni miks, pa se vie ne moe govoriti o razliitim
kulturama i granicama izmeu njih. Za neke druge ova povezanost sa vie kultura i identitet useljenika moe da predstavalja naroiti izazov, kao to smo
vidjeli na primjeru mladia iz Bosne, koji ve dugo ivi u Norvekoj.
Mnoge izbjeglice i useljenici imaju osjeanje da je njihov identitet u novoj zemlji redukovan. ivot koji su poznavali nestao je, a isto tako ni ona sigurnost
svakodnevice u obliku kue, suprunika, djece, rodbine, prijatelja, jezika i posla
moda vie ne postoji. Oni su sada u jednom stranom svijetu, u kojem se mora
220
poglavlje 5
stvoriti nova svakodnevica. Mora se progutati mnogo ponosa i integriteta kada

odrasli mukarci i ene, koji su cijeli ivot izdravali sebe i svoje, sada moraju
da trae pomo od socijalnih slubi. Mnogi e doivjeti gubitak na taj nain to
e se vrijednost njihove kompetencije smanjiti, jer stari drutveni kodovi ovdje
vie ne vae. Teko je zapoeti iznova i postati integrisani dio novog drutva. A
ak i ako iz sve snage ponu da ue jezik, malo ih je, u svakom sluaju odraslih,
koji e ikada moi govoriti kao da su tu roeni. Dokle dosee njihov jezik, dotle
e dosezati i njihov svijet.
Nakon toga dolazi dilema: Koji e kontekst koristiti kao polazite za stvaranje
svojih stavova i odluka? Ponekad su njihove vrijednosti i norme u suprotnosti
sa onima koje su uobiajene u novom drutvu. Da li e izabrati vrijednosti koje
su prihvatili u svom djetinjstvu ili e se prikloniti stavovima novog drutva? Izbor izmeu ove dvije mogunosti esto dovodi do frustracija. Mlada djevojka iz
Somalije moda e doivjeti da ono to joj je pribavljalo potovanje u domovini
da pazi na mlau brau i sestre, pomae majci u kui, bude djevica, obrezana
i da potuje starije ovdje ne izaziva nikakvo potovanje. Naprotiv, moe se
desiti da se upravo na ove vrijednosti, koje su doprinijele stvaranju njenog identiteta, ovdje u novom drutvu gleda sa nepovjerenjem ili prezrenjem.
Izazovi u viekulturalnom drutvu

Kada se diskutuje o izazovima u viekulturalnim drutvima, ono na ta prvo
mislimo jesu razlike. Hipoteza je da su izazovi vezani uz injenicu to ljudi koji
dolaze iz razliitih kultura ive zajedno. Sada emo poblie pogledati na kulturalne razlike i osvijetliti zbog ega one mogu predstavljati izazov. Prvo emo se
pozabaviti viekulturalnim susretima. Jer u njima se odvija kontakt i kulturalna
razmjena, i u njima se javljaju izazovi.
Interkulturalni susreti
Svi ljudi sa sobom nose svoju kulturu, pa se zbog toga svaki susret moe posmatrati kao viekulturalan. Mi se susreemo na radnom mjestu, u koli, na
javnim mjestima, u literaturi kratko reeno, u svim arenama nae viekulturalne stvarnosti. Interesantno je i obogaujue sresti se sa ljudima drugaijeg
porijekla nego to je nae. Na taj nain uimo, razvijamo se i dobijamo nove
perspektive. Ali mi imamo i svoje vlastito shvatanje toga ta je normalmo,
pa se stoga ovi susreti nekada mogu doivjeti kao teki. Ljudi drugih kultura
mogu na drugaiji nain shvatati pravila svakodnevnog ponaanja i to moe
biti izazov za nae predstave o njima. Kratko reeno, mi pri susretima imamo razliita oekivanja. to su kulturalne razlike markantnije, to ovi susreti
mogu biti tei. Ponekad budemo zbunjeni, nekad imamo osjeaj da nam nita
nije jasno, poneki put se zaudimo, a ponekad i naljutimo. esto se desi i da
imamo predubjeenja, to ini da nismo u stanju da jedni druge sretnemo
221
otvorenog srca, nego smo, naprotiv, puni stereotipa i negativnih osjeanja. U

tom sluaju trebali bismo da razmislimo o svom vlastitom dranju, tako da ne
unitimo mogunost da nas susret uini bogatijima.
Meusobno razumijevanje moe biti oteano i time to je mnogo elemenata
nae kulture nevidljivo. To moemo ilustrovati tako to emo kulturu uporediti sa santom leda. Mi vidimo samo jedan njen mali dio, jer se najvei dio
nalazi ispod vode.
N. Hidalgo (Hidalgo, N. 1993. Multicultural teacher introspection. In Perry, T.
and Fraser, J. (Eds.)Freedoms Plow: Teaching in the Multicultural Classroom.
New York: Routledge) govori o tri nivoa kulture:
Konkretni nivo, koji se odnosi na sve lako uoljive sainioce kulture

poput odjee, muzike, hrane, igara i sl. Ovi aspekti kulture su najee
polazite za multikulturalna slavlja i druenja;
Nivo ponaanja koji se prepoznaje po tome koje drutvene uloge postoje u jednoj kulturi, po jeziku i neverbalnoj komunikaciji. Taj nivo
ponaanja odraava nae vrijednosti. U ovu kategoriju spadaju jezik,
rodne uloge, porodine strukture, politika pripadnost, i sve ono to
nas smjeta u organizacionu strukturu drutva;
Simboliki nivo ukljuuje te vrijednosti i vjerovanja, koji se ispoljavaju
u ponaanju pripadnika date kulture: u tome kako igraju pojedine drutvene uloge, u tome ta i kako govore. Ovaj nivo moe biti apstraktan,
ali je najee klju za razumijevanje naina kako individue definiu
sebe. Tu su ukljueni sistem vrijednosti, religija, pogled na svijet i sl.
Ovaj model nam pokazuje da je, kao to je to sluaj sa santom leda, samo mali
dio kulture vidljiv. Arhitektura, nain gradnje, literatura, slikarska umjetnost,
nain oblaenja, muzika, jezik, hrana itd., jesu ovakvi konkretni izrazi. Ona
nevidljiva kultura moe biti historija koja je zajednika jednoj grupi, religija i
pogled na ivot, norme i vrijednosti, odnos prema vremenu i prostoru, prirodi
itd. Nesporazumi i problemi i nastaju zbog toga to mi imamo vlastito miljenje o tome ta je uobiajeno i zbog toga to je mnogo toga u kulturi nevidljivo.
Jedna Norveanka se moe osjeati vrlo neugodno kada ljubazno prui ruku na
pozdrav jednom muslimanskom mukarcu, a on odbije da se sa njom rukuje.
U ovakvoj bi situaciji moglo biti korisno znati da je u ponekim muslimanskim
kulturama neuobiajeno da se ene i mukarci rukuju. Da je ona znala za ovo
nevidljivo pravilo, ne bi ovu situaciju shvatila kao linu uvredu. Jedna druga
forma nevidljivog nasljedstva jeste to da rijei i izrazi nemaju isto znaenje
za sve ljude. Vrijeme, porodica, ast, vjernost, stid, i izdaja ne nose u sebi isto
znaenje u svim kulturama.
To to mi jedni druge zbog toga ne razumijemo uvijek, ne mora da znai da smo
razliiti ili da mislimo na druge stvari, nego moe da bude rezultat nevidljive
kulture. Budemo li skupa tokom dueg vremena, nakon izvjesnog vremena pri222
poglavlje 5
mijetiemo i otkriti sve vie te nevidljive kulture. to vie toga nauimo, to emo
vie nesporazuma moi izbjei.
Etnocentrizam i kulturalni relativizam

Kada sreemo ljude drugaijeg kulturalnog porijekla nego to je nae, na pristup moe biti ili etnocentrizam ili kulturalni relativizam. Profesor nauke o
kulturi yvind Dahl objanjava pomenute pojmove na ovaj nain: Mi smo etnocentrici kada mislimo da su na nain ponaanja, naa rjeenja i nae miljenje o tome ta je normalno dakle naa kultura najbolji. Etnocentrina osoba
se udi tome da drugi to ne razumiju. Suprotan od etnocentrinog dranja, kae
Dahl, jeste stav kulturalnog relativizma. U ovoj perspektivi sve se posmatra kao
relativno, to e rei da nita nema optu vrijednost. Ovo znai da u odnosu na
strane tradicije i nepoznate ljude ne moemo uvesti takozvane objektivne standarde ili mjerila. U ovoj perspektivi se sve izjave, djela i fenomeni moraju razumjeti u odnosu na vlasitit kontekst i okruenje. Ako 100-postotno zauzmemo
stav kulturalnog relativizma, i ako ga koristimo kao moralnu smjernicu, to e
dovesti do nezainteresovanosti (liberalizma) koji e uiniti da e biti nemogue
rangirati kulturalne fenomene ili njihov kvalitet, moral ili razvojni nivo.
Dahl zakljuuje da ni potpuno etnocentrini, a ni stav kulturalnog relativizma
nije mogu ili poeljan u praksi. Slaemo se sa ovim. Jedan etnocentrista ne bi
nikada postavio pitanje koje smo mi postavili na poetku ovog poglavalja - naime, kako bih ja izgledao kad bi me neko procijenio izvana? Mi, meutim, smatramo da je ovo pametna strategija. Jer upravo zato to smo svi mi pod uticajem
okoline, trebali bismo se izboriti za to je mogue neutralniju poziciju i za to
da prema drugima imamo otvoreno dranje, puno potovanja.
Razviti svoje sposobnosti saosjeanja probati staviti se na mjesto drugih takoe je vano kada ovjek sree nove ljude. To znai koritenje svojih vlastitih
iskustvenih okvira, uz istovremeno otvaranje prema novoj i nepoznatoj panorami. Ovo su interesantni procesi, u kojim se moemo razvijati kao ljudi. Ako
se uivimo u neiji ivot, bolje emo ga razumjeti. Ono to smo ranije tumaili
kao drugaije, moda vie nee postojati. Razlike mogu postati manje uoljive,
ili se ak i izbrisati. Poneki put e nae ideje, nain razmiljanja i vjerovanja
dobiti nove perspektive u okviru kojih e se moi izotriti. Ako oni poloe ispit,
uvrstie se i naa sigurnost u njih. Ako ne, moemo ih odbaciti i prihvatiti nova
iskustva i vrijednosti i dozvoliti im da postanu dio nas.
Otvoreno dranje ne znai da ovjek automatski treba da prihvati nain ponaanja drugih ljudi ili da potuje sve aspekte svih kultura. Opasnost ovakvog stava
je da moemo sve proglasiti normalnim. U tom sluaju neemo samo prihvatiti
stav da je neto drugaije, nego emo taj stav uiniti prihvatljivim. Ovo moe
dobiti fatalne konsekvence, na primjer kada je rije o djelima koja kre ljudska
prava. Mi treba da probamo da razumijemo, ali ne i da prihvatimo sve. Ljudska
prava mogu nam biti dobar vodi u procjeni toga gdje je granica prihvatljivog.
Diskriminacija, obrezivanje ena, nasilni brak, ubistvo, tortura i ostala nasilja
ne smiju se nikada tolerisati.
223
Treba da probamo da razumijemo, ali ne i da prihvatimo sve. Ne smijemo tolerisati ponaanje koje je u suprotnosti sa ljudskim pravima.
Kulturalne slinosti
esto se stavlja akcenat na razlike meu kulturama. To je prirodno, jer najee
obraamo panju na ono to je drugaije. Ali posmatrajui iz ove perspektive,
gubimo iz vida neto to je znaajno: naime one mnogobrojne slinosti koje postoje. Da bismo dobili sliku koja je vie nijansirana i da ne bismo pretjerivali u
uoavanju razlika, trebali bismo obratiti panju na zajednike crte. Razliite
kulturne tradicije i obiaji mogu se, naime, shvatiti kao varijacije onoga to je
zajedniko ljudsko.
Norveke narodne nonje drugaije su od francuskih i panskih. Ono to je,
meutim, zajedniko jeste to da sve ove zemlje imaju narodne nonje. Isto tako,
iako razne zemlje i regioni imaju svoju specifinu muziku tradiciju, ono to je
zajedniko je da svi imaju neku muziku tradiciju. Tradicija pjesme pokazuje
nam da ljudi imaju potrebu da se izraze, da budu u drutvu i da pokau svoja
osjeanja kroz pjesmu i muziku. Na isti nain razliiti naini gradnje i arhitekture mogu se objasniti zajednikom potrebom da se zatitimo od vremenskih
uticaja, dok se religije mogu razumjeti kao varijacije potrebe da objasnimo misterije ivota i da stvorimo zajednike vrijednosne norme. Kulturne specifinosti mogu se tako razumjeti kao lokalni izrazi onoga to nam je zajedniko.
Kulturalne razlike mogu se razumjeti kao varijacije onoga to nam je
zajedniko ljudsko
Kulturalne razlike i njihove posljedice

Iako se kulturalne razlike mogu shvatiti kao izraz za ono to je zajedniko ljudsko, ipak nas ove specifinosti ine razliitima. Najuoljivije kulturalne razlike
moemo i vidjeti, i uti, i pomirisati. Ljudi su drugaiji kada se drugaije oblae,
kada sluaju drugaiju muziku, imaju drugaije forme plesa, aktivnosti u slobodno vrijeme i kada pripremaju i jedu hranu na drugaiji nain nego to smo
mi navikli. Ostale razlike pokazuju se na neto indirektniji nain.
Jedan par bio je u Gambiji. Dogovorio se sa dva ovjeka iz te zemlje da se sretnu
kako bi zajedno otputovali na obalu. Dogovor je bio da se nau u dva sata. Norveki par bio je precizan i doao tano u dva sata, ali Gambijaca nigdje. Kako je
vrijeme prolazilo, oni su bili sve vie i vie iritirani, i kada su najzad pojavili, par
je eksplodirao: - Zato se doli tako kasno? Protraili ste nae vrijeme! Nismo
mi protraili vae vrijeme, odgovorili su mirno Gambijci. Vrijeme je vae i vi
sami birate kako ete ga ispuniti.
To to ljudi imaju razliit odnos prema vremenu jeste kulturalna razlika. Ova
pria pokazuje da je iritiranost najei rezultat kada je nae shvatanje normalnog stavljeno na probu (ovdje: doi na ugovoreni sastanak u dogovoreno
224
poglavlje 5
vrijeme). Primjer pokazuje i to da viekulturalni susreti pruaju nove perspektive i ue nas neemu.
Razne kulture mogu imati i razliito shvatanje vremena u neto drugaijem
znaenju rijei. Za pojedine grupe historija je vana za stvaranje identiteta. U
nekim kulturama veina mladih nee moi da kae imena predaka dalje od djedova i baka, jedan mladi iz Somalije e moi da izusti napamet imena svih
predaka koji su ivjeli prije vie stotina godina. Vidjeti samoga sebe kao kariku
u lancu historijske razvojne linije moe za nekoga biti vano, ali potpuno beznaajno za nekog drugog.
Historijska, tj. vremenska orijentacija, moe pokazati i u kojoj mjeri neko drutvo zasniva svoje odluke na tradiciji i dogaajima u prolosti, a u kojoj mjeri
na nekoj svojoj viziji budunosti. Na primjer, u nekim indijanskim plemenima
u Severnoj Americi vai pravilo da se prilikom donoenja vanih drutvenih
odluka temeljno razmatraju posljedice koje jedna takva odluka moe imati na
pet buduih generacija pripadnika njihovog plemena. Drugu krajnost bi predstavljala drutva u kojim presudnu ulogu prilikom donoenja znaajnih odluka
imaju odluke to su ih donosili njihovi preci - oevi, djedovi, pradjedovi. Znaaj
historije je posebno istican kada se govori o njenom uticaju na organizaciju ivota ljudi. Postoji kod starih Latina izreka Historia est magistra vitae, ali profesori historije esto govore da se to ogleda samo u tome to se historija ponavlja.
Zbog toga se ovaj uvid vezuje i za neto to se u drutvu naziva historijskim
pesimizmom. Nedostaje nam uenje iz iskustva predaka na nain koji bi onemoguio da se greke ne ponavljaju. U ratnim vihorima postoji tendencija ka
zloupotrebi historije kreiranjem i zloupotrebom historijskih mitova naspram
injenica. Ljudska panja i poslunost se mobilizuje na bazi normativnog sjeanja i poinje sa reenicom: Morate se sjeati... Ljudi postaju zatoenicima
historijskih trenutaka svojih predaka i spremni su dati ivot u sukobu u kom se
vie rijeava prolost i svi njeni zaostaci umjesto problemi sadanjice.
Kolektivizam nasuprot individualizmu jedna je druga dimenzija koja kulture
ini razliitima. Da li pojedinci imaju izraenu lojalnost prema zajednici i da li
e uiniti ono to kolektiv od njih oekuje, ili je njihov ivotni cilj da zadovolje
svoje potrebe i realizuju se kao linosti? I odnos izmeu mukaraca i ena vaan
je, i u velikoj mjeri utie na kulturu. Da li su uloge razliite i jasno definisane,
ili oba spola imaju ista prava i mogunosti da uestvuju u svim drutvenim
sferama?
Osim gore pomenutih kulturalnih razlika, postoji i niz drugih: Kakav odnos
ljudi imaju prema religiji da li je drutvo bazirano na religioznim zakonima ili
ne? Prihvataju li ljudi da je mo rasporeena razliito da li ljudi lako prihvataju autoritete? U kom stepenu je uobiajeno da ljudi pokazuju jaka osjeanja?
ta daje drutveni status: biti dio postojeih tradicija i hijerarhija, obrazovanje,
novac ili uestvovanje u reality-programima na televiziji? Sve ove razlike i jo
mnogo drugih pokazuju se u ljudskim susretima.
225
Nain na koji ljudi reaguju na razliitosti esto je u vezi sa tim koliko se oni esto
susreu sa ljudima koji imaju drugaije porijeklo. U zemljama sa velikom brojem useljenika koji su doli u toku relativno kratkog vremena esto e biti vie
konflikata nego u zemljama u kojim se ovakav proces odvijao manje radikalno.
Vanu ulogu u ovome igra i to na koji nain drava tretira kulturalne razlike.
Proces usleljenitva u Norvekoj deavao se postepeno i kontrolisano, pa su ljudi imali vremena da se malo-pomalo naviknu da se susreu sa ljudima drugih
navika i tradicija.
Bogatije drutvo
Varijacije u multikulturalnom drutvu pruaju nam vei izbor ideja, perspektiva i drutvenih dobara. Kada se pitamo da li emo veeras u japanski, indijski
ili vijetnamski restoran, ili kada zastanemo da ujemo uline svirae i njihove
egzotine tonove, moemo rei da su to vidljivi pozitivni rezultati multikulturalnog drutva. Mi smo se, meutim, ve toliko navikli na ovakvu situaciju,
koja je privilegija, da rijetko razmiljamo iz ove perspektive.
Ustajem ujutro i gledam na kalendar, koji je izmiljen u starom Rimu.

Arapima moemo zahvaliti za brojeve. Oblaim farmerice, koje dolaze iz
SAD-a, demper iz Rusije i stavljam oko vrata al koji sam kupila u Indiji.
U pozadini ujem laganu afriku muziku. Sjedam za sto i dorukujem
francusku patetu i pijem kineski aj. lanak u jutarnjim novinama, koje
su odtampane zahvaljujui njemakom pronalazau Gutenbergu, napisao je jedan palestinski novinar. Razmiljam o sastanku koji danas imam
sa roditeljima jednog od mojih uenika iz eenije, Timora. Kako e protei taj susret? Da, ne smijem, svakako, zaboraviti ni da potvrdim destinaciju za putovanje u Tursku, gdje planiram da provdem godiniji odmor.
Po pravilu, niko od nas ne pravi probleme od toga to smo razliiti. To to ljudi

imaju drugaije crte lica, razliita interesovanja u slobodno vrijeme, to se oblae drugaije i sluaju drugaiju muziku, openito je prihvaeno. Takoe i razliiti pogledi na ivot i politika ubjeenja potuju se u velikoj mjeri. Ove razlike
ne smatraju se neim negativnim i ne spreavaju zajednitvo. Grupa djevojica
koja ide na pizzu moe da se ne sloi oko narudbe, jer neke od njih, zbog svog
porijekla, ne jedu svinjsko meso. Na ovo se gleda kao na potpuno svakodnevno
meuljudsko neslaganje, koje e djevojice sigurno ve rijeiti na neki nain.
Ako ljudi jedni druge sreu sa potovanjem i otvorenou, viekulturalni susreti mogu biti pozitivni. Za ljude sa Zapada, koji ive pod stresom, moda e
biti dobro da se sretnu sa ljudima porijeklom iz Afrike, koji imaju neto vie
226
poglavlje 5
nijansiran odnos prema vremenu i tome ta daje kvalitet ivotu. A mnogi roditelji smatraju da je jako dobro to njihova djeca danas piju manje alkohola,
kao rezultat uticaja omladine useljenikog porijekla. Multikulturalno drutvo
bogato je i zbog toga to formira ljude koji imaju kontakt sa vie razliitih obiaja i tradicija, koje drutvu mogu donijeti nove vrijednosti i resurse.
Kulturalni sukobi
Ponekad razlike u kulturama mogu dovesti do sukoba i konflikata i u drutvu, i meu pojedincima. Veina sukoba moe se rijeiti tako to emo probati
da razumijemo razloge nekog djelovanja kroz bolje razumijevanje kulturalnog
porijekla.
Jedan dio kola suoio se sa problemom da neki uenici iz pojedinih etnikih
ili religioznih grupa ne mogu da se svuku goli pred svojim vrnjacima. Ovaj
problem se pojavio u vezi sa tuiranjem nakon asova fi zikog. Nakon dijaloga
sa stranama u ovom problemu, kole su pronale rjeenja. Do javne debate dovela je i elja norvekih muslimana da im se obezbijedi soba za molitvu. Kada
se ovo pitanje prvi put pojavilo, mnogi su reagovali negativno, jer su smatrali
da je religija privatna stvar i da nema potrebe da se javne ustanove i privatne firme izlau trokovima da bi ovo obezbijedile. Meutim, nakon izvjesnog
vremena, ova potreba je prihvaena i danas se u zemlji nalazi cijeli niz soba za
molitvu. Jedan drugi izazov bio je kada su neke damije eljele da na molitvu u
petak pozivaju preko zvunika. Nakon mnogo diskusije, u kojoj je bila povuena i paralela sa crkvenim zvonima, dolo se do kompromisa. Poziv na molitvu
dozvoljen je, ali je postavljena najvia dozvoljena granica za jainu zvuka.
Mnogi od kulturalnih izazova, koji su se ranije smatrali tekima, nakon izvjesnog vremena nali su svoja rjeenja. Danas norveki vojnici sa turbanom
ili ensko osoblje zaposleno u Ikei sa maramama oko glave nisu vie rijetkost,
nego, naprotiv, ivi primjeri kulturalnog prilagoavanja.
I danjanji sukobi e vjerovatno u budunosti nai svoja rjeenja.
Tradicionalna i moderna drutva

Kulturalni konflikti esto se objanjavaju tako to se kae da ljudi iz tradicionalnih i modernih drutava ive zajedno. Tvrdnja je da kulture
stoje u meusobno suprotstavljenom odnosu.
Modernizacija opisuje proces kroz koji jedno drutvo prolazi zbog, pored
ostalog, tehnolokih i indrustrijskih promjena. Zamljoradniko drutvo
sa ekonomijom razmjene raspalo se, da bi ustupilo mjesto internacionalnoj ekonomiji novca i ljudima koji su zaposleni i primaju platu. U toku
ovih razvojnih procesa mijenja se i nain ivota ljudi. esto se deava promjena od kolektivnog kulturnog koda ka individualnom, i od ustaljenih uloga
koje su postojale meu spolovima do vie jednakosti i usmjerenja ka pravima
227
ena. Lokalna, esto patrijarhalna drutvena rjeenja ustupaju mjesto nacionalnim i internacionalnim zakonskim sistemima i institucijama. Vane porodine
funkcije, kao to su uvanje djece i starijih, i pomaganje mladima u fazi startanja vlastitog ivota, u velikoj su mjeri preuzele javne drutvene institucije i
ostali eksterni akteri. Sekularizacija je, takoe, esto rezultat modernizacije i
religiozni elementi bivaju manje vani za organizaciju drutva.
Velike su razlike izmeu toga kako drave i drutva prolaze kroz procese modernizacije. Ovaj proces moe ii postepeno ili naglo, velikim koracima, harmonino, ali i sa velikim sukobima. Isto tako moe biti velikih varijacija u okviru
jedne zemlje, i tradicionalni i moderni elementi esto postoje jedni pored drugih. Useljenitvo je, meutim, dovelo do toga da dobar dio ljudi sa tradicionalnim porijeklom, takoe, ivi ovdje.
Perspektiva tradicionalno-moderno moe se kritikovati, jer koritenjem ovih
rijei navodimo na to da su moderna drutva bolja, da su stigla dalje i da su vie
razvijena nego tradicionalna. I ova perspektiva podrava negativne stereotipove
o ljudima sa tradicionalnim porijeklom. elimo da podvuemo da ne dijelimo
ovo miljenje. Ne podrazumijeva se da modernizacija sa sobom uvijek nosi napredak. Pozitivni elementi i vrijednosti mogu se na ovom putu izgubiti. Na drugoj strani, nije sigurno ni da sve one takozvane tradicionalne elemente treba
zatititi. Vrijednosti i djela moraju se procjenjivati u svjetlu njihove vlasitite snage. Iako, dakle, upotreba ovih pojmova moda nije najsrenije rjeenje, mi ipak
mislimo da koritenje ove perspektive moe biti vano u procesu razumijevanja
pojedinih kulturalnih sukoba.
Ljudi tradicionalnog kulturnog porijekla mogu ivot u modernom drutvu
doivjeti kao neto frustrirajue. Mnoge ene mogu osjeati izloenost pritisku
iz svoje kulture, ali i iz one moderne. Neke od njih osjeaju da je problematino
to to se vrijednosti na kojim su one odgojene i koje one podravaju, u novom
drutvu ne cijene. Biti domaica i uvati djecu ne daje status. Neke druge ene,
opet, smatraju nove vrijednosti i slobode vrlo privlanim i ele neto nezavisniju
poziciju nego to je to bilo uobiajeno u njihovoj kulturi. elja ovih ena moe
naii na otpor u esto patrijarhalnoj strukturi familije. Muki roaci boje se da
e ene postati suvie zapadno orijentisane , to bi moglo ii na raun porodice
i njih samih. Mukarac moe da osjea da je njegova uloga ugroena i osjea se
nesigurnim u odnosu na vrijednosti novog drutva.
Djeca i mladi koji pripadaju minoritetnim grupama esto osjeaju da stoje izmeu dvije vatre i da im se svakodnevica sastoji od beskonanog putovanja
izmeu dva ivotna konteksta. Familija, sa svojim naroitim kulturnim porijeklom, moe postavljati stroge zahtjeve za poslunou i potovanjem i imati
oekivanja koja mogu biti u suprotnosti sa onim to mladi ue u koli o nezavisnosti i samostalnosti. Zaljubljeni parovi mogu imati probleme, jer im je
porodica dala stroge okvire kojim se oni moraju pokoravati, dok istovremeno
posmatraju kako mladi u nekoj drugoj zemlji, generalno gledajui, imaju puno
228
poglavlje 5
vee slobode. Slini problemi mogu iskrsnuti i kada se oekuje da svi mladi idu
na zabavu ili kampovanje sa kolom, a roditelji su skeptini prema tome. Kada
su na zabavama, da li e piti alkohol i podlei pritisku kolskih drugova ili e
strogo slijediti zabranu koju je postavila religija ili roditelji? U kulturama u kojim su dogovoreni brakovi neto uobiajeno, mladi mogu doi u jo ozbiljniju
dilemu. Da li da prihvate roditeljski izbor branog druga, ili da izaberu sami i
rizikuju da dou u sukob sa familijom? Bez obzira na ta se odlue, izgleda da
e svaki izbor biti greka.
Ako uinim neto loe, otac mi kae: Gledaj dolje, pokai potovanje! A
nastavnik mi u istoj situaciji kae: Gledaj me u oi, pokai potovanje!
Loveleen Lihel Brenna
Sve ovo gore pomenuto je samo jedan mali dio linih optereenja koje ljudi
mogu doivjeti kada su u situaciji da se nalaze izmeu dvije kulture.
Pojmovni par tradicionalni i moderni moe se kritikovati, jer pojednostavljuje stvarnost. Bitno je podvui da bezbrojni primjeri kre ovu ustaljenu floskulu i obrazuju kompleksnu stvarnost. Ljudi tradicionalnog porijekla mogu
imati moderan i slobodan odnos prema pitanju ena, dok ljudi iz modernih
drutava mogu biti konzervativni kada se radi o feminizmu, religiji ili homofi liji. Dio naroda, naroito iz kranskih krugova, ima veoma stroga pravila
oblaenja, zabranu konzumiranja alkohola i jaku elju da kontrolie mlade.
Mladi iz ovakvih familija mogu, u jednakoj mjeri kao i oni iz nekih useljenikih porodica, osjeati da stoje izmeu dvije vatre. Naa potreba da stvari nijansiramo pokazuje koliko je vano u multikulturalnom razumijevanju razmiljati kompleksno i izbjegavati stereotipna grupisanja. Cijelo ovo struno polje
radi posveeno je dinamici izmeu pojedinaca, sa jedne, i drutvenih kodova
iz podsvijesti, sa druge strane, a mi jo jednom moramo ustvrditi da se uvijek
sreu pojedinci, a ne kulture.
Za useljeniku omladinu kae se: ni ovdje, ni tamo. Mi emo radije rei:
i ovdje, i tamo.
Potovanje za ono to je razliito

U vrevi varijacija multikulturalnih drutava, ljudima se moe uiniti da su neki
meusobni kulturni izrazi i obiaji strani, udni i daleki. Bie dosta i toga oko
ega se neemo sloiti. Meutim, i pored toga mi ivimo mirno skupa. To pokazuje da ne moramo biti slini da bismo se meusobno potovali.
229
Iako mnogi misle da je negativno to to pojedini muslimani ne ele da se rukuju sa suprotnim spolom, i to ene pokrivaju kosu maramom ili stavljaju zar
(koji pokriva cijelo lice, sve osim oiju), ovo se ipak veinom prihvata. I ostali
elementi pojedinih useljenikih kultura, kao to je patrijarhalna i hijerarhijska
porodina struktura, stroga religiozna pravila i dogovoreni brakovi, mogu kod
mnogih stvarati otpor, ali se to ipak potpuno tolerie. Dio manjinskog stanovnitva na isti nain moe reagovati na obiaje i tradicije veine. Njima se ne
svia toliki broj razvoda, navika pijenja alkohola, sekularizacija, kao ni ono to
neki nazivaju nedolinim nainom oblaenja, i svega se toga boje. Takoe i ponaanje prema starijima moe da izaziva odbojnost. Ali, i pored svega ovoga,
oni toleriu da mnogi starosjedioci ive na ovaj nain.
Kulturalni sukobi ne deavaju se samo izmeu useljenika i starosjedilaca. Gore
smo pomenuli da neke kranske sekte mogu imati stroga pravila, poput onih
da djevojke ne smiju nositi pantalone ili govoriti pred skupom ljudi, ples je
zabranjen, kao i seks prije braka. Sekte, sa svoje strane, slino kao i cijeli niz
drugih zajednica, ne prihvataju upotrebu alkohola ili homofiliju. Dalje imamo
grupe mladih ljudi prema kojim mnogi imaju ambivalentan stav. Oni smatraju
da su kulturni izrazi kao to su piercing, tetoviranje, frizura u obliku pijetlove
krijeste, crna odjea i nenjegovana kosa, izrazito neprivlani. I pored toga, potpuno se prihvata da oni ive na ovaj nain.
Nemamo namjeru ovdje da idealizujemo, jer nije sve samo med i mlijeko. Rasizam postoji i danas svuda u svijetu, samo su njegovi pojavni oblici drugaiji.
Danas je ei a i opasniji implicitni rasizam jer ga je tee dokazati i sankcionisati, mada veina ljudi ovo drutvo ne naziva rasistikim. To je prikriveni vid diskriminacije ljudi gdje se samo nazire namjera koja se ponekad ak
predstavlja i kao dobit za pripadnike grupe na koju se odnosi. Primjer za to je
komentar tipa: Romskoj djeci je bolje da idu u specijalnu kolu, jer tamo dobijaju besplatne udbenike. Ovaj tip uvjerenja je posebno opasan jer spreava
veinsko stanovnitvo da uoi problem i prui podrku ka promjeni poloaja
manjina. Useljenici najee drutvo doivljavaju vie rasistikim nego starosjedioci. To je zato to njihova prava ne pronalaze uslove za uivanje. U sluajevima u kojim se ne slaemo jedni sa drugima, moramo voditi otvorene, ive
i objektivne diskusije i koristiti nae pravo slobode izraavanja, uestvovanja i
suodluivanja. Demokratija se bazira na tome da su graani racionalni akteri
koji vre razumne izbore. To podrazumijeva da ljudi imaju pristup relevantnim
informacijama. Zbog toga se ne smijemo plaiti komplikovane i teke komunikacije. Bolno je osvijetliti konflikte. Ali, samo ukoliko smo u stanju da vidimo
stvarnost onakvom kakva ona jeste, biemo sposobni da se uhvatimo ukotac sa
problemima i da stvorimo pozitivne promjene. A ne uspijemo li jedni druge da
ubijedimo, trebalo bi da se, u svakom sluaju, sloimo oko toga da prihvatimo
ljude onakvima kakvi oni jesu.
Potovanje za ono to je drugaije, sutina je demokratje.
230
poglavlje 5
Nasilje nad ljudskim pravima ija su pozadina kulturne i religiozne

tradicije
Kulturalne promjene dio su historijskog razvoja u kojem tehnoloki, normativni i cijeli niz ostalih elemenata skladno funkcioniu zajedno. Svijet se mijenja,
a sa njim i ljudi. Ono to je prije hiljadu ili prije sto godina bio normalan nain
ophoenja u drutvu, danas nije vie normalan nain ponaanja.
Diskriminacija ena i homoseksualaca, prisilni brakovi, kao i ubistvo ili nasilje
iz asti, obiaji su koji su bili a i danas su raireni u mnogim drutvima.
U Norvekoj su mukarci sve do 1868. godine imali zakonsko pravo da vre
nasilje nad svojim enama. Ni prisilni brak nije bio rijetkost. Ovo su, meutim,
obiaji koji su nestali, nakon to su se razvili nacionalni i internacionalni sistemi
normi, meu njima i ljudska prava. Danas postoji meunarodna saglasnost o
tome da su, na primjer, prisilni brak, obrezivanje ena i nasilje i ubistvo zbog odbrane asti gruba krenja ljudskih prava. Ali, da bi se drutvo promijenilo treba
da proe mnogo vremena, pa moemo da vidimo da se ovakva nasilja i dalje
praktikuju u pojedinim zemljama i podrujima. Pa ak i kada se ovakva djela
zabrane, moe da proe vrijeme prije nego to ove norme budu opteprihvaene
u svim dijelovima drutva. U Pakistanu, Avganistanu i cijelom nizu afrikih zemalja i dalje postoje grupe koje praktikuju nasilje i ubistvo zbog odbrane asti.
Kada se ljudi iz ovih podruja presele u neku novu zemlju, oni sa sobom mogu
donijeti svoje lokalne obiaje. Tako se moe desiti da se recimo, djevojke i mladii iz tih porodica zbog nekih od obiaja ponu osjeati diskriminisanim. Njima je zabranjeno da imaju veze prije braka i pravo da sami izaberu svog branog
druga. Iako su rtve u velikoj veini ene, i mukarci pate zbog ovog sistema.
Ukoliko se mladi pobune protiv ove patrijarhalne strukture porodice, iji je cilj
da kontrolie njihov ivot, oni mogu biti suoeni sa prijetnjama. Ako se razvedu,
mogu biti odbaeni od porodice. Redovno se deava da su mlade ene i mukarci izloeni nasilju i da moraju pobjei od svoje familije. Ponekad ene bivaju
ubijene u takozvanom ubistvu iz asti.
Veina ljudi, slae se sa tim da su gore navedena djela potpuno neprihvatljiva da je to nekultura, kako je to rekao poznati norveko-pakistanski javni radnik
Noman Mubashir.
Iako su oni koji praktikuju ovakve obiaje malobrojni, teko ih je iskorijeniti.
Tradicije su snano ukorijenjene u kulturama, i poto su ova djela kanjiva, esto se deavaju u punoj tajnosti.
Na mnogima je odgovornost da se bore protiv ove vrste krenja ljudskih prava.
Dravne vlasti imaju najveu odgovornost. Sluajevi nasilja moraju se istraiti
i krivci kazniti. Presude daju vane signale, i potencijalnim napadaima, i osobama koje se moda boje da sluaj prijave. Dalje bi trebalo zapoeti sa mjerama
informisanja aktuelnih grupa i sistematski rad na stvaranju stavova o ovim pitanjima na iroj bazi. Vlasti u mnogim evropskim zemljama kritikovane su zato
to su premalo uinile i zato to su imale pogreno shvaen stav kulturalnog
231
relativizma. One su optuene da su na nasilja gledale kroz prste da bi zadrale

dobar odnos sa manjinama. Meutim, posljednjih godina su donesene vane
presude u sluajevima ubistva iz asti i u Norvekoj, i u Danskoj, i u vedskoj.
Od velikog je znaaja to da se manjinske grupe o kojim je ovdje rije same
javno ograde od ovih nasilja. Ovo daje vane signale napadaima, ali isto tako
moe biti konstruktivno u odnosu na negativne stereotipne slike o manjinama,
koje se mogu rairiti u drutvu. Mediji takoe imaju vanu funkciju, tako to
e otkrivati nasilja i te sluajeve izloiti svjetlu dana. Vea otvorenost moe dovesti i do toga da osobe koje se i same nalaze usred jednog ovakvog problema,
pronau podrku za vlastite izbore. Mediji moraju, meutim, voditi rauna o
tome da ne prue suvie pojednostavljenu i klieiziranu sliku stvarnosti. Ovakvi sluajevi pobuuju veliku panju javnosti i mogu doprinijeti da se ojaaju
predrasude prema pojedinim grupama.
I religija moe biti temelj napada na ljudska prava. Kroz cijelu historiju je njena
argumentacija koritena kao sredstvo ugnjetavanja i diskriminacije i ena i homoseksualaca. Religiozne interpretacije i praksa nisu, meutim, nezavisne od
promjena u drutvu. U mnogim zemljama, borba za prava ena i homoseksualaca nala je svoj pozitivni odjeku i u crkvi. Ona je, takoe, kao i ostatak drutva, razvila visoki prag za tolerisanje kritike i satire na raun religije. Danas
postoje i enski svetenici i biskupi, neto to bi se jo prije 40 godina mnogima
Ne mogu svi govoriti otvoreno o svojim seksualnim sklonostima. Parada homoseksualaca u Oslu. 2006.
Foto: UTROP
232
poglavlje 5
inilo potpuno nevjerovatnim. Nije vie toliko neobino ni to da su svetenici

homoseksualci. Hrabri pojedinci, koji su stajali u prvim redovima i borili se za
svoja prava, doprinijeli su da doe do vanih koraka na putu za jednakost. I
pored ovakvog opteg razvoja, i dalje u nekim kranskim zajednicama postoji
nejednak tretman spolova i predrasude prema homoseksualcima.
Ovakav razvoj u odnosu prema enama i homoseksualcima nije se u odgovarajuem stepenu desio u muslimanskim i pojednim drugim religijskim zajednicama. Utkana zajedno sa kulturnim tradicijama i obiajima, religija se i dalje
koristi kao utemeljenje za diskriminaciju. Posljedica toga je, pored ostalog, da
mnoge muslimanke imaju manje slobode od mukaraca, i u porodici i u javnom ivotu, a homoseksualci rizikuju da budu izloeni javnoj osudi ako se
odlue da otvoreno iskau svoju seksualnu orijentaciju.
Ispitivanja potvruju da je homoseksualcima i iz hrianskih i iz muslimanskih
zajednica teko. Oni se ne usuuju da javno iznesu istinu iz straha od represalija i osude. Ljudi koji ne mogu ivjeti otvoreno osjeaju da njihova ljudska
vrijednost nije prihvaena na isti nain kao kod drugih ljudi. Neki mladi ljudi
doivljavaju da je njihova situacija toliko teka da se odluuju na samoubistvo.
U Norvekoj je 1995. godine jedan mladi momak, prije nego to se

ubio, napisao u oprotajnom pismu svojim roditeljima sljedee rijei:
Ja sam homoseksualac, mama i tata. Ali, to je suvie teko.
Za mnoge je ljude religija vaan dio njihove kulture i identiteta. Na jednom od

naih kurseva sedamnaestogodinji Ali rekao je: Sva ljudska prava nalaze se u
mojoj religiji. Treba ih samo slijediti. Bez obzira na to kojoj religiji pripadaju,
mnogi e misliti isto kao i Ali i nalaziti ivotnu snagu i inspiraciju u svojoj vjeri
i u moralnim normama koje ona prua. Religije, meutim, ne mogu biti zatiene od uvida u njih i kritike. Djela religioznih ljudi moraju se procjenjivati na isti
nain kao i djela svih ostalih ljudi. Religiozna praksa koja utemeljuje i uzrokuje
napade na ljudska prava ne moe se tolerisati.
Napadi na ljudska prava mogu se temeljiti na tradiciji i religiji. Napade, meutim, ne smijemo tolerisati, bez obzira na objanjenje.
Kulturalni sukobi i napadi na ljudska prava utemeljeni u kulturi mogu dobiti
svoj odraz i na drutvenom nivou, te na taj nain stvoriti sukobe meu grupama. Na primjer, praksa diskriminacije ena i homoseksualaca, zasnovana na
religiji ili tradiciji, mogla bi uveati linije konflikta u norvekom ili drugim modernim drutvima u kojim dominiraju sekularne vrijednosti i u kojim je borba
za jednakost meu spolovima i prava homoseksualaca dola daleko.
Kako bi, dakle, vlasti trebalo da tretiraju ovakve sukobe i konflikte? U sluajevima nasilja, odgovor je jasan: Krenje ljudskih prava ne smije se tolerisati.
233
Mehanizmi drutvenog pravnog sistema moraju se aktivirati. Istovremeno, moraju se staviti na snagu mjere koje e uticati na svijest ljudi i njihove stavove. Teke dileme nastaju kada se kuturalni konflikti nau u taki presjeka izmeu razliitih ljudskih prava ili kada neke osobe to tako doivljavaju. Sukob oko crtea
proroka Muhameda u proljee 2006. godine, jedan je od interesantnih primjera.
Sloboda izraavanja i visoki prag tolerancije na satiru u zapadnim drutvima
omoguili su objavljivanje crtea proroka Muhameda, to je dovelo do bijesa i
demonstracija muslimana irom svijeta, koji su smatrali da je prekreno njihovo
pravo na potivanje za svoju vjeru. Ovaj primjer pokazuje da kulturalni konflikti mogu biti veoma ozbiljni i podvlai koliko je vano omoguiti komunikaciju
izmeu razliitih grupa u drutvu i raditi na prenoenju kulturalnog razumijevanja i znanja o ljudskim pravima.
Iako postoje kulturalne razlike koje su duboke i koje treba uzeti za ozbiljno, mi
elimo da pokaemo da neki od najvanijih izazova u multikulturalnim drutvima nisu neophodno utemeljeni u razlikama, nego, naprotiv, u stereotipima i
predrasudama koje mi sami pod uticajem informacija koje primamo stvaramo,
a koji objanjavaju te razlike. Postati svjestan ovoga moe biti saznanje koje je
teko prihvatiti, jer na ovaj nain mi shvatamo svoje vlastite ljudske slabosti.
Ovo znanje moe nam, meutim, pokazati da je proces nastanka stereotipa i
predrasuda spontan a da borba protiv njih mora biti aktivna i svjesna. Proces
osvjeivanja sredstvo je za ovaj rad. Stereotipi su kategorizacija ljudi ili grupa
koje imaju pojedine zajednike crte. U pravilu, to su jednostavna uoptavanja
tipa: Svi Bosanci su glupi; Svi Crnogorci su lijeni; Sve plavue su glupe; Homoseksualni mukarci su enskasti ili Feministkinje ne dre do svog izgleda.
Stereotipi su kategorizacije ljudi ili grupa koje imaju neke zajednike
crte.
Walter Lippmann, koji je i uveo ovaj izraz u nauku o drutvu, stereotipe zove
slike iz nae glave. On smatra da mi najee svoje shvatanje o drugim ljudima dobivamo iz drugih izvora, a ne iz direktnog iskustva. Na taj nain mi
vidimo ono za ta smo unaprijed programirani da vidimo, a ne ono to je
zaista pred nama, a nae se miljenje ne promijeni ak ni kad se sami susretnemo sa predstavnikom grupe. Najee nam iskustvo potvruje sliku i ini
proces generalizacije opasnijim jer nam djeluju opravdane. Ako je stereotip
koji se vezuje za Romsku zajednicu: Svi Romi su prosjaci, onda se pojedinci
koje sreemo na ulici da prose, uzimaju kao dokaz ispravnosti tog stereotipa.
Ako upoznamo osobe koje ne odgovaraju postojeem stereotipu, najee ne
mijenjamo postojeu sliku u smislu prestanka generalizacije i upoznavanja individue, nego pravi subkategoriju koja se primijeti u komentaru tipa: Ja imam
prijatelja koji je Rom, ali je on zavrio fakultet i ne prosi.
234
poglavlje 5
Postoje i pozitivni i negativni stereotipi. Bake su dobre, a Nijemci su genocidan narod, primjeri su ovih posljednjih. Bilo da su pozitivni ili negativni,
spreavaju pravo na individualnost.
To to mi kategorizujemo ljude uobiajen je proces miljenja, i svi mi to radimo.
To je jedan od naina na koji mi pojednostavljujemo i sreujemo stvarnost, iz
razloga to naa ula mogu da prime ogranien broj informacija, koje se nadovezuju na naa prethodna iskustva. Zbog toga nam nije cilj da aljemo poruku da
mi kao ljudi moemo potpuno odbaciti stereotipe i da pomislimo da moemo
ivjeti bez njih ali, vrlo je vano da budemo svjesni njihovog postojanja u naoj
glavi i njihovih moguih negativnih posljedica u smislu naeg ophoenja prema
ljudima na koje se ti stereotipi odnose. Ukoliko je stereotip da su svi Romi prljavi i da stoga prenose zarazu, taj stereotip izaziva u ljudima osjeaj straha i
gaenja u susretu sa svim pojedincima koji su pripadnici ove zajednice, a samim
tim i reakciju izbjegavanja pripadnika ove grupe. Zato moramo osvjeivati
slike, jer one utiu na nae ponaanje i dovode do ozbiljne drutvene nepravde
i diskriminacije ljudi koji postaju rtve slika koje se vezuju za grupu kojoj pojedinac po nekom dijelu svog identiteta pripada. Mjerenjem socijalne distance
(spremnosti da se prihvate ili odbiju karakteristini socijalni odnosi sa pripadnicima odreenih grupa), moemo utvrditi rairenost predrasuda u odreenoj
zajednici. Stereotipi predstavljaju kognitivnu komponentu stava (ono to znamo o odreenoj grupi), a socijalna distanca se najee odnosi na konativnu,
ponaajnu komponentu stava (kako se ponaamo u susretu sa pripadnicima
odreenih grupa ). Ona je vanija za drutveni poloaj neke grupe, a uslovljena
je stereotipima.
Stereotipi i predrasude su naueni obrasci miljenja, to ih ini drutvenim
pojavama. Stvaraju se i prenose kroz socijalizaciju, nesvjesno kroz institucije
sistema, obrazovanje, masovne medije i kroz na svakodnevni ivot. Oni utiu
na nae stavove i dranje i zbog toga je vano da ih budemo svjesni. Razvojem
kritikog miljenja, tendencije ka stalnom preispitivanju informacija koje su u
osnovi slika i predrasuda omoguava razdvajanje injenica od uvjerenja i promjene ponaanja. Negativni stereotipi i predrasude mogu dovesti do toga da se
ljudi udalje jedni od drugih. A kada ljudi prestanu da komuniciraju, redukuje
se mogunost da se oni koriguju. Vjerovatnoa da se neprijateljske slike uveaju tako stalno raste.
Postoje li neki za koje ti zna da ih ne voli, iako ih nikad nisi sreo?
Uoptavanja u vidu neopravdane generalizacije mogu biti tetna kada su pogrena i kada se koriste bez da se uzimaju u obzir individualne razlike, jer su
ona tada izraz nepotpune indukcije, tj. suenja na osnovu ogranienog iskustva (pojedinci potvruju pravilo i ine istinit dio slike). ak i kada su stereotipi vrlo jaki, oni se mogu modifi kovati ukoliko sretnemo osobu koja toj slici
ne odgovara.
235
Za razliku od stereotipa koji predstavljaju ematske i krute predstave o osobinama i linosti pripadnika neke grupe koje se prenose i primjenjuje na svakog
pojedinca iz grupe, predrasude su presude prije suenja, koje pored kognitivne komponente (informacija na kojim se baziraju), ukljuuju i snane emocije
koje prate te informacije i ine predrasude snanim uvjerenjima koja se odnose
na jednu grupu ljudi. Predstavnica jedne organizacije za zatitu ljudskih prava
ispriala nam je o susretu koji je imala sa jednim mladim Rusom. Ovaj mladi
ovjek smatrao je da su eenci loi ljudi i da bi sve one koji ive izvan eenije
trebalo vratiti nazad. Dalje bi trebalo sagraditi zid oko ovog podruja. Na pitanje da li je on sam nekad sreo nekog eenca, odgovorio je: Da, naravno da
sam sreo. Za vrijeme sluenja vojnog roka sluio sam vojsku zajedno sa jednim
ovjekom iz eenije. Na pitanje, kakav je bio ovaj ovjek, odgovorio je da je on
bio vrlo fin. Ali, kako zna da su ljudi iz ovog podruja loi ljudi? pitala je ona
dalje. Ja to, jednostavno, znam, odgovorio je mladi.
Predrasude su upravo zbog komponente uvjerenosti, svrstane u vrstu stavova,
jer je u njima vidljivo postojanje sve tri komponente stava (kognitivna, emocionalna, konativna). Postojanje sve tri komponente ih ini i teim i otpornijim
na promjenu, jer zahtijeva intervenciju na tri nivoa. To je vano razumjeti jer
predrasude opravdavaju diskriminaciju (razliit tretman ) ljudi zato to smo
uvjereni da je to tretman koji zasluuju. Ako smo uvjereni da su svi Romi glupi, opravdavamo njihovo kolovanje iskljuivo unutar specijalnih kola na isti
nain kao to se u prolosti, zloupotrebom nalaza odreenih eksperimenata,
odnosno njihovom pogrenom interpertacijom, poslala poruka da je mozak crnaca laki od mozga bijelaca, pa se preko tog uvjerenja pravdala diskriminacija
uz komentare: Zato ulagati u njihovo obrazovanje, kada su oni glupi? Manuelni rad je iskljuivo za njih.
Danijel Goleman u Emocionalnoj inteligenciji govori o tome da rije emocija (emotere) potie od glagola motere (kretanje) koji sa prefiksom e znai kretanje ka objektu, pa samim tim pojanjava direktnu vezu osjeaja i djelovanja
na osnovu njih. Ukoliko, kao polazite, imamo predrasude prema odreenim
grupama, teko da emo biti raspoloeni da promijenimo ova unaprijed odreena miljenja, samo na osnovu informacija koje nam neko nudi. Potreban je
sitematski rad na informisanju ljudi i razdvajanju injenica od interpretacija, ali
i susreti sa predstavnicima grupa i zajedniki rad na razotkrivanju posljedica
predrasuda i faktora koji omoguavaju njihov opstanak. Iskustveno uenje je
kadro dotai emocionalnu sferu a samim tim i konativnu.
Otpornost na promjenu u odnosu na stereotipe se moe lako ilustrovati reakcijama ljudi koji dou na edukaciju o AIDS-u i nainima prenoenja i nakon 2
sata informisanja na pitanje edukatora da li bi se na kraju predavanja rukovali
sa njim ukoliko bi im on sada rekao da ima sidu - velika veina prisutnih eksplicitno odbija ili pokazuje znake uznemirenosti i izbjegavanja kontakta. Ovaj primjer govori koliko emocije, u ovom sluaju strah, spreavaju izmjenu uvjerenja
i predrasuda uprkos novim informacijama koje smo primili, jer su one te koje
presuuju da li emo se rukovati ili ne, a ne nove informacije koje smo dobili.
236
poglavlje 5
Mi i oni
Kroz kategorizaciju drugih, mi stvaramo grupu nas samih. Jedan od najrairenijih naina kategorizacije radi se o nama i njima. Ovo je nae kategorizovanje jer mi izraavamo kako mi shvatamo njih, a ne kako oni shvataju sami
sebe. Gledajui na ovaj nain, opis koji dajemo govori iskljuivo o nama samima. Kroz opis drugih, naa vlastita slika dobija formu i sadraj.
Kroz historiju smo vidjeli bezbroj primjera kategorizacija koje su se radile o
nama i njima. Ovakve su se kategorizacije najvjerovatnije deavale u svim
drutvima, i one nisu uvijek negativne. Cjelokupan sport koji se bazira na takmiarskom principu ima u sebi jedan pozitivan element - nas i njih. Na
fudbalskim utakmicama poenta je upravo u tome da smo mi mi kada navijamo za nau zemlju ili Italiju. U takvim situacijama mi i oni biva jedna
zaigrana energija koja stvara napetost. Ali, vano je biti svjestan negativne psiholoke snage kategorizacije. Taktiku mi i oni svjesno su zloupotrebljavali
politiari, masovni mediji i drugi, da bi stvorili temelj u stanovnitvu za nasilja
i rat. Jevreji, Laponci, Tatari, Romi, Tutsiji, Bosanci i mnogi drugi bili su definisani kao oni drugi i postali su rtve nasilja, masakra i/ili genocida.
Gordon Olport u svojoj knjizi Od ogovaranja do genocida, govori upravo o
krajnjim posljedicama koritenja stereotipa i predrasuda za dehumanizaciju
jedne grupe i sistematsko unitenje iste. On istie da je kreiranje negativnih
stereotipnih slika ogovaranjem pripadnika neke grupe (mediji, vicevi, politiki
govori) prvi korak ka izazivanju socijalne distance u vidu izbjegavanja kontakta
sa pripadnicima ove grupe. Prekid komunikacije, kontakata dozvoljava jaanje
negativnih slika, jer vie nemamo mogunosti da pri susretima dekonstruiemo
iste. Dehumanizacija i demonizacija jedne grupe dovodi do negativnih reakcija
ljudi i politikih poteza koji ograniavaju prava tih grupa, tj. do diskriminacije.
Obespravljivanjem ove grupe postaju veoma ranjive i samim tim je olakana
mogunost fizikog napada na njih i prelaz sa verbalne na fiziku agresiju. Posljednji korak je genocid.
Postepenost o kojoj Olport govori moemo posmatrati u svakodnevnom ophoenju prema pojedincima. Tako, na primjer, dijete koje druga djeca ogovaraju
biva sve usamljenije jer kreiranjem loe slike o njemu ostala djeca poinju da ga
izbjegavaju. Potom ga vie ne pozivaju na roendane, igru i samim tim ono trpi
diskriminaciju. Vremenom ga provociraju i ismijavaju, ukaju i udaraju. Nasilje moe biti fatalno toliko da iako ne doe do naruavanja fizikog integriteta,
dijete najee naputa razred, kolu, grad...
Olport nam jasno ukazuje na opasnost od zloupotrebe stereotipa i predrasuda u
svakodnevnom ivotu.
U mnogim zemljama, useljenici i izbjeglice esto bivaju kategorizovani kao
oni drugi: Oni iji roditelji nisu starosjedioci, koji ne govore jezik, koji imaju
neku drugu religiju i koji izgledaju drugaije. Iako ove grupe predstavljaju enormno veliku jeziku, kulturalnu i religioznu raznolikost, oni se svi prije svega
oznaavaju kao drugaiji.
237
Kada uoptavamo od toga ao je jedan ovjek uradio, do toga da to postane

reprezentativno za sve ostale u grupi, mi koristimo stereotipe da bismo oformili kategorizacije. Ako jedan albanski useljenik istue enu, nije neobino da
se uje da je to dio njihove kulture, ili zlostavljanje ena uobiajena je stvar
meu muslimanima. Ako to isto uradi starosjedilac, lake je to pripisati njegovim naroitim karakteristikama linosti. On tue enu zato to ima neuraunljivu prirodu ili zato to je hulja. Ovaj neuraunljivi starosjedilac tako postaje
izuzetak od naih (pozitivnih) stereotipa o starosjediocima jedne zemlje, dok
Albanac postaje predstavnik neega to je tipino za (negativnu) kulturu useljenika. Kultura postaje objanjenje koje doprinosi da se odrava negativno kategorizovanje, u ovom sluaju nas starosjedilaca i njih useljenika.
I manjinske grupe, takoe, imaju stereotipe i predrasude. Ukoliko ovjek izvlai
zakljuke itajui zabavnu literaturu ili gledajui sapunice, kao to je na primjer
norveka serija Hotel Cezar, lako se moe izvui zakljuak da su starosjedioci
neozbiljni i nemoralni i da piju mnogo alkohola. Poenta je samo u tome da ako
dovoljno mnogo puta ujemo o nekim negativnim stereotipima, i ne korigujemo
ih u odnosu na stvarnost, nae shvatanje jednih o drugima pae pod taj uticaj.
Razultat moe biti da se kontakti umanje. Na taj nain stereotipi i predrasude
formiraju nau stvarnost.
Kontakt i komunikacija mogu ispraviti pogrean utisak koji su izgradili stereotipi i predrasude. Drutveni kontakt je sam po sebi takav da stvara stavove.
Ne sreu se kulture nego ljudi.

Foto: Crveni krst Norveke
238
poglavlje 5
Osobe koje imaju kontakt sa useljenicima imaju bolje miljenje o njima nego
osobe koje sa njima nemaju nikakav kontakt. Na to se vie polja ovaj kontakt
odrava, i sa to se vie useljenika komunicira, to ovjek ima vie dobre volje i
pozitivniji stav prema njima.
Zbog toga je vano razmisliti o tome kada mi sami ili neko drugi koristi kategorizacije. One smjetaju ljude u razliite grupe, pa individualnost nestaje. Iako
ljudi imaju pojedine zajednike crte, na primjer da su Srbi, useljenici, homoseksualci, heteroseksualci, muslimani, krani, plavi ili crni, oni su razliiti kao
individue. Svi su jedinstveni sa svojim vlastitim kompleksnim kombinacijama
pripadnosti, osobina i karakternih crta. Mnogi Norveani mrze da idu na skijanje, a cijeli niz muslimana uopte nije religiozan. Kategoriziranje zamagljuje
stvarnost. Tamo gdje postoji mnogo boja, mi vidimo samo crni i bijeli svijet. Jo
jednom moramo ustvrditi da se uvijek sreu samo ljudi, a ne grupe ili kulture.
Pozajmimo sad rijei Loveelen Brenna: Nemoj definisati nekog drugog, pusti
ga da on to sam uradi.
Nemojmo definisati druge, pustimo ih da definiu sami sebe.
Diskriminacija
Ako je osnovno naelo ljudskih prava bazirano na rijeima da su svi ljudi roeni
jednaki, prihvatanje nejednakosti ljudi i podravanje diskriminacije rui cijeli
koncept ljudskih prava.
Stereotipi i predrasude mogu dovesti do diskriminacije. Ovaj pojam najee se
koristi za obiljeavanje neosnovanog ili neobjektivnog tretiranja ljudi ili grupa,
koje se zasniva na tome da se u obzir uzima njihov spol, nacija, religija, boja koe,
etniko porijeklo, seksualna orijentacija, fizika ili psihika ogranienja ili neke
druge karakteristike. Diskriminacija na osnovu boje koe ili rase zove se rasizam.
Diskriminisati znai ponaati se prema ljudima drugaije, obino u
znaenju da se neko tretira loije nego neko drugi.U oblasti ljudskih
prava, diskriminacija predstavlja razlikovanje u pogledu posjedovanja
i obima prava.
Razliito ponaanje moe biti rezultat svjesne politike, ali ne mora uvijek da
bude tako. U velikom broju drugih zemalja nediskriminacija kao ogledalo jednakosti u zajednici jedan je od najveih ideala, i diskriminacija je zabranjena.
Pravo na nediskriminaciju je u osnovi Povelje UN-a i svih savremenih dokumenata o ljudskim pravima. I pored toga diskriminacija moe biti posljedica
struktura i uobiajenog naina razmiljanja u drutvu. Neko pravilo ili nain
njegovog koritenja moe biti diskriminirajui po svojim posljedicama, iako mu
to nije bila namjera.
239
U norvekim novinama Dagbladet izaao je 1998. godine lanak o jednom tamnoputom momku kojeg je policija u Oslu zaustavila 17 puta u
periodu od tri sedmice. Razlog je bio taj to je on vozio jedan vrlo lijep
i skup bicikl, za koji su oni vjerovali da je bio ukraden. Kako bi jedan
tamnoputi momak mogao imati ovako skup bicikl? Iako ne bismo mogli
rei da je svako pojedino od ovih zaustavljanja bilo rasistiki motivirano,
ukupno gledajui na ovaj dogaaj, moemo ga nazvati rasizmom.
Neke grupe u drutvu imaju veu mo nego neke druge, pa zbog toga posljedice mogu biti jo ozbiljnije ukoliko ove grupe vre diskriminaciju. Politiari,
novinari, direktori i osobe koje rade u dravnim institucijama, bilo da je rije o
slubama za zatitu djece, kolama, policiji, zatvorskim vlastima, slubama za
izbjeglice ili drugima, mogu zloupotrebljavati vlast tako to e nekima pruiti
bolji pristup resursima ili mogunostima nego drugima. Ali i obini ljudi mogu
diskriminisati.
Diskriminacija je poniavanje ljudskog dostojanstva i krenje ljudskih prava.
Ukoliko se grupe u drutvu sistematiski tretiraju drugaije, to moe biti izvor
nemira. Ako manjine osjeaju da imaju manje mogunosti nego veina, na primjer u koli, na tritu rada, stambenom tritu ili na drugim poljima, to moe
dovesti do frustracije, agresije i konflikta. Ukoliko oni stalno budu nazivani kao
oni drugi, na kraju oni mogu sami sebe poeti da definiu na taj nain, to e
dovesti do umanjenog kontakta meu grupama.
U Oslu je 2000. godine noni klub i bar Torggata dobio presudu da plati kaznu od 30.000 kruna zbog rasizma. Ovo je bila prva presuda ove
vrste u Norvekoj. U presudi se kae da je sud imao utasak da je ovaj
klub ve due vrijeme spreavao gostima ulazak na osnovu boje koe
ili etnikog porijekla. Gosti koji su izgledali kao stranci morali su da
pokau lansku kartu ili studentsku legitimaciju, iako to nije traeno
od ostalih gostiju.
Ponekad pomislimo da je neto diskriminacija, iako to nije tano. Ako neki slijepi politiar ne bude izabran u organ optinske uprave, on moe da misli da je
razlog diskriminacija, dok su u stvarnosti potpuno druge stvari odigrale ulogu.
Diskriminacija u ovakvim sluajevima moe biti najlake objanjenje za sve to
ne ide kako treba i na taj nain umanjiti nau vjeru u vlastitu sposobnost da
formiramo svoj ivot. Zbog toga uvijek moramo paljivo procjenjivati razloge
i ne nazivati stvari rasizmom i diskriminacijom prije nego to smo potpuno
sigurni da je to tako.
Ponekad nam ak ni nae vlastito iskustvo ne pomogne da se rijeimo stereotipa. Jedan Bosanac, koji je i sam doivio da bude obiljeen negativnim peatom
240
poglavlje 5
stranca, ovako je prokomentarisao svoju selidbu u Drammen: Nisam vie mogao da ivim u Sandeu, bilo je previe Somalijaca tamo. Jedna je stvar nauiti i
razumjeti neto, koristiti ovo znanje u svakodnevnom ivotu neto je potpuno
drugo. Ovakvi procesi zahtijevaju esto cijeli ivot.
Iznimka:
U veini pravnih sistema smatra se da se mogu dopustiti razlikovanja, ako su
ona objektivna i umjesna. Razliito postupanje se onda poredi s ciljem koji se
eli postii. Neka razlikovanja su, tavie, i propisana normama o ljudskim pravima, npr. zabrana izricanja smrtne kazne licu mlaem od 18 godina, zabrana
izvrenja smrtne kazne nad trudnom enom itd.
Integracija, ija?
Integracija je vano sredstvo djelovanja za stvaranje dobrih multikulturalnih drutava. Svrha je integrisati minoritetne grupe i useljenike u zajednike
drutvene institucije, i to kombinovati sa zadravanjem grupnog identiteta i
kulturalne posebnosti. U mnogim evropskim zemljama i vlasti i manjinske
grupe integraciju posmatraju kao cilj.
Centralno pitanje koje se ovdje postavlja jeste - gdje e se staviti zahtjev za
jednakost, a gdje e biti pravo na razliitost? Gdje e drava postavljati iste
zahtjeve svima, a gdje e se manjinama dozvoliti da budu drugaije? Mi smo
ve zakljuili da su ljudska prava dobar vodi u ovom pitanju. Djela koja kre
ljudska prava ne smiju se tolerisati. Inae bi trebalo dozvoliti iroki prostor za ljudske varijacije. Meutim, ponekad dileme mogu nastati tamo gdje
nam ljudska prava ne mogu dati potpune odgovore ili tamo gdje ona dolaze u
meusobni sukob. U takvim sluajevima rjeenje bi moralo biti da se situacija
osvijetli sa svih strana koliko je god to mogue, da se diskutuje, argumentuje
i da se vodi iva debata, u kojoj e svi uestvovati.
Evropske drave imaju razliiti pristup kada je rije o sredstvima integracije.
Dok manjine u Norvekoj imaju pravo da u koli koriste religiozne simbole,
kao to su al za glavu ili turban, to je zabranjeno u Francuskoj. Dok su danske
vlasti insistirale na tome da su oni imali pravo na slobodu izraavanja, u sukobu oko objavljivanja karikatura proroka Muhameda u proljee 2006. godine,
Norveka je bila na meupoziciji, u kojoj je potivanju za tuu vjeroispovijest
bila data vea teina. Diskusije oko toga ta bi trebalo tolerisati od onoga to
je razliito esto stvaraju komplikovane i teke debate. U rijei tolerisati implicitno postoji znaenje da se mora uiniti napor da bi se prihvatilo neto to
se u startu smatra tekim za prihvatanje. Tek kada doemo u situaciju da nas
razliitost zaista stavlja na probu, shvatamo koliko nam hrabrosti treba za toleranciju. Od svih grupa treba zahtijevati da imaju hrabrost za toleranciju i
od manjina i od veine.
241
Pravna zatita manjina

Pored zakonske zatite osnovnih ljudskih prava, zakonskim normama se posebno tite neke grupe graana koje su potencijalno vie izloene diskriminaciji od veine stanovnitva. Takvu posebnu zakonsku zatitu imaju nacionalne
manjine, ali i neke druge potencijalno ugroene manjinske grupe, kao to su
izbjeglice i raseljena lica, osobe sa posebnim potrebama, seksualne manjine.
Sva drutva, kulture, religije i pojedinci su u stalnom razvoju i procesu
promjene. Isto je i sa svim naim pokuajima da interpretiramo i razumijemo svijet oko nas. Multikulturalna i multireligiozna drutva stvarnost su
dananjice. Dok je 1970. godine samo pola posto norvekog stanovnitva bilo
useljenikog porijekla, danas se taj broj popeo na vie od osam procenata.
esto se kae da se useljenici moraju integrisati. Mi mislimo da i etniki
Norveani moraju uiniti napor da se integriu u ovu novu stvarnost. Kao
prvo, to u sebi sadri da moraju prihvatiti da je stvarnost promijenjena. Ovo
ponekad moe dovesti do toga da nae uobiajene predstave budu okrenute
naglavake. Moe li mi dodati tvoju boju koe, zamolio je jedan uenik
drugog iz susjedne klupe u jednoj srednjoj koli u Drammenu, u Norvekoj.
Mogu, odgovorio je ovaj drugi i dodao mu smeu gumicu za papir. Oba su bila
porijeklom iz Afrike.
Ispitivanja pokazuju da veina ljudi u Norvekoj smatra da su useljenici obogatili drutvo. ak 86 procenata smatra da je dobro za zemlju da se ljudi iz
razliitih kultura drue. Troje od etvoro smatra da su useljenici imali koristan
uinak za situaciju na tritu rada u Norvekoj. Dakle, nemojmo pretjerivati sa
ukazivanjem na probleme, iako izazovi postoje.
I useljenike grupe, takoe, moraju prihvatiti da ive u novoj stvarnosti. U
viekulturalnim drutvima esto vidimo tendenciju da se ljudi istog kulturnog
porijekla okupljaju u grupe, bilo da je rije o drutvenom ivotu ili da biraju da
ive u istom podruju. Prirodno je za ljude da tee da budu u zajednicama u kojim se na njh ne gleda kao na strance. Meutim, problemi nastaju ukoliko ovo
zajednitvo ide na tetu uestvovanja u drutvu. Ukoliko manjine smatraju da
nije vano nauiti jezik, smanjuju se mogunosti za uestvovanje na izborima,
roditeljskim sastancima u obdanitu ili u koli, biva problematino razumjeti
infomaciju od ljekara ili platiti raun. I pojedini kulturni obiaji mogu redukovati integraciju. Tradicija dovoenja branih drugova iz inostranstva takoe je
neto o emu se mnogo diskutuje. Kao prvo, postoji bojazan da se dio mladih
ljudi prisiljava na brak koji ne ele. Dalje, mnogi smatraju da dio tih novodolih
ima tradicionalno porijeklo, pa postoji strah da ovo moe poveati mogunost konflikata u zemlji u koju dou. Najvee meunarodno ispitivanje koje je
provedeno meu useljenicima pokazuje da veina eli da se integrie. Oni ele
da budu dio drutva, da imaju prijatelje meu ljudima porijeklom iz te zemlje,
i da naue i koriste jezik. Istovremeno, vlastiti etniki identitet zauzima visoko
mjesto. Oni koji imaju najvie uspjeha su oni koji uspiju da definiu situaciju
242
poglavlje 5
kao i jedno, i drugo i biraju ono to je najbolje iz oba svijeta. Oni koji visoko
potuju svoje roditelje, ali koji koriste i norveku kulturu, zauzeli su visoko mjesto na listi na kojoj se nalaze samopouzdanje, prilagoavanje i kvalitet ivota.
Dakle, uspjena strategija integrerisanja u sebi sadri zadravanje vlastitog
kulturnog porijekla. Jednako kao to doseljenici ne ele da se odreknu svojih
tradicija kao to su proslava Boia ili nedjeljni izleti, ni ljudi iz drugih kultura
ne ele da se odreknu svojih. Naprotiv, imati sigurnost u vlastitoj kulturi, i
pridravati se svojih vrijednosti i tradicija, znai imati stabilnost i kontrolu
i osjeaj ouvanja obiljeja kulture iz koje potiemo. Ovo onda postaje vaan
element za sposobnost ivljenja novog ivota na drutvenom i emocionalnom
planu. Mnogi smatraju da integracijom gube svoj identitet. Ukoliko pomognemo ljudima da doive identitet vieslojnim i inkluzivnim, onda sticanje novih
obrazaca ponaanja, vjetina komuniciranja, ivljenja ne mora znaiti odustajanje od prethodnih, ve samo iri repertoar moguih. Ukoliko dijete uimo
jeziku zajednice kojoj pripada ali i jeziku zajednice u kojoj ivi, mi mu nudimo
ire mogunosti, nikako ue. Postoje dodatni faktori oteane integracije.
Iako je sigurnost u vlastitoj kulturi vana za proces integracije, okviri koje daje
drutvo u cjelini od neprocjenjivog su znaaja. Useljenici i minoritetne grupe
nemaju uvijek iste mogunosti kao veinsko stanovnitvo. Mladii i djevojke
koji rade kao prodavai putem telefona doivljavaju da lake prodaju svoje proizvode ako se predstave nekim od imena zajednice u kojoj su sada nego vlastitim, stranim. Isto tako i na tritu rada, kua i stanova i na drugim poljima oni
doivljavaju da ostanu posljednji u redu. Ovo ima negativne posljedice na to
kako oni sebe sami doivljavaju, na njihov identitet i samostalnost. Kada doivljavaju da nisu priznati i prihvaeni kao osobe koje jesu, oni se nee osjeati
kao da ive u svojoj zemlji.
Dalje, pojedinci moraju da probaju da budu uesnici u meusobnim stvarnostima, i da jedni druge pozivaju na druenje. ta mi pomae to znam mnogo
o Iraku i Iraanima, kada nikada nisam sreo nekoga od njih? uzviknuo je jedan
tinejder na jednom od naih kurseva. Kada kaemo da treba da se upoznamo
sa meusobnom stvarnou, to ne znai da treba da uokolo trimo sa rairenim
rukama i grlimo jedni druge. Ljudi se razlikuju i mi ne moemo sve voljeti ili
eljeti da imamo kontakt sa svima. Ali, moramo imati volju da budemo otvoreni u svojoj komunikaciji i ne smijemo da dozvolimo da stereotipi i prerasude
sprijee bogatstvo novih susreta.
Viekulturalna stvarnost
Viekulturalno drutvo naa je stvarnost. Ljudi razliitog kulturnog porijekla
ive jedni pored drugih. Drutva nisu nikad bila vie heterogena nego to je to
danas sluaj, a globalizacija e ovu tendenciju samo poveati, a ne umanjiti.
Multikulturalna varijacija velika je privilegija, koja nam prua mnoge mogunosti. Da bismo mogli da uivamo u kulturalnim razlikama i da ih koristimo,
243
pretpostavka mora biti da uspijevamo da mirno ivimo zajedno. Vaan izazov

bie da naemo dobra sredstva za upravljanje izazovima koje mjeavina kultura
sa sobom nosi. Poneki put nas kulturalne specifinosti zaista stavljaju na probu.
Ali, imajui na umu nae univerzalne vrijednosti i pravne norme, ljudska prava bie nam dobro mjerilo za odreivanje granice izmeu onoga to se moe
ili ne moe tolerisati. Krenje ljudskih prava ne smije se tolerisati, bez obzira
na to to je ono moda utemeljeno u kulturi, tradiciji ili religiji. Ljudska prava
nas obavezuju da se interesujemo za druge ljude. ak i kad neko ima drugaije
kulturno porijeklo, mi imamo obavezu da se umijeamo u sluajevima nasilja i
diskriminacije.
Ne, nemoj nikada trpjeti nepravdu, ak ni onda kad ona ne pogaa tebe
lino.
(Arnulf verland)
Inae bi raznolikosti trebalo ostaviti veliki prostor. Ljudi su razliiti i to tako i
treba da bude. Ako elimo da nas potuju zbog naih izbora i vrijednosti, i mi
moramo potovati druge. Jedno od najvanijih sredstava za stvaranje dobrih
viekulturalnih drutava jeste da prihvatimo razliitosti. Pored toga dolazi dijalog kroz koji se stvaraju i reflektuju zajednika pravila igre. Bez kontakta i
komunikacije, stereotipi i predrasude dobie plodnu zemlju za rast. Mogunosti
za dijalog lee u svima nama, ali njegova pretpostavka je volja za povjerenjem
i vjera u meusobne dobre namjere. Nain na koji tretiramo dananje izazove,
postae sjeme drutva sutranjice.
Kulturalna raznolikost, kao izvor razmjene, obnove i kreativnosti, jednako je
neophodna ljudima, kao to je bioloka raznolikost potrebna prirodi. Ovako
gledajui, kulturalne razlike zajedniko su nasljee ovjeanstva i trebalo bi ih
priznati i zadrati. Varijacije koje postoje u nainu ivota i ponaanja grupa ine
da imamo bolji uvid i inspiraciju i iri spektar mogunosti izbora. Razlike predstavljaju neprekidnu mogunost za naa drutva da izaberemo najbolja rjeenja
i stvorimo nova.
Take za kratko predavanje o multikulturalnom razumijevanju
244
Takorei sve zemlje u svijetu danas su viekulturalne.

Naa zemlja je ve dugo multikulturalna zajednica.
Multikulturalno razumijevanje sadri u sebi sposobnost da razumijemo
i upravljamo procesima koji su na djelu u viekulturalnim drutvima.
Pojam kulture veoma je kompleksan. Kulturom moemo smatrati i
kodove iz podsvijesti, koji su vie ili manje trajna veliina, koja ini
da mi interpretiramo stvarnost na jedan odreeni nain. Kultura je isto
tako dinamina i u stalnoj je promjeni.
Svi smo mi nosioci kulture.
poglavlje 5
Subkultura je manja grupa ili zajednica sa jasnim zajednikim

specifinim crtama. Mi moemo pripadati razliitim kulturama u isto
vrijeme.
Na identitet je raznolik i rezultat je nasljedstva, okoline i nae slobodne
volje.
Svi smo mi kompleksne, jedinstvene i nenadoknadive individue. Zbog
toga moe biti pogreno ukazivati samo na jednu osobinu ili jednu pripadnost neke osobe. Uvijek se sreu pojedinci, a ne kulture.
Svaki susret se moe smatrati viekulturalnim, zato to smo svi mi
nosioci kulture. Ovi susreti mogu nam pruiti i izazove zato to svi
mi imamo vlastito razumijevanje toga ta je normalno i zato to toliko
mnogo toga u kulturi pripada podsvijesti. Nekada imamo i negativna
oekivanja.
Etnocentrizam i kulturni relativizam su dvije suprotne perspektive
kada se radi o tome kako emo prihvatati ljude iz drugih kultura. U
ovim susretima treba da probamo da budemo otvoreni i da razumijemo
onoga drugoga, uzimajui u obzir njegovo porijeklo i stajalite. Ovo ne
znai da treba da prihvatimo sve. Ono to je u suprotnosti sa ljudskim
pravima ne smije se tolerisati.
Kulturalne razlike daju nam vee bogatstvo i varijaciju, ali mogu dovesti i do sukoba izmeu drutva i pojedinca.
Tradicionalni i religiozni obiaji raznih kultura su tokom vremena
doveli do diskriminacije grupa i pojedinaca. Takoe i danas moemo
vidjeti da se praksa koja je u suprotnosti sa ljudskim pravima temelji na
tradiciji i religiji.
Ljudi i kulture su razliiti. Upravo kao to i mi sami elimo da nas
potuju zbog naih izbora, tako i mi moramo potovati da drugi ine
druge izbore. Potovanje razliitosti sutina je demokratije.
Upravo stereotipi i predrasude dovode do toga da ljude ili grupe na osnovu odreenih zajednikih crta svrstavamo u odreene kategorije.
Tako pojednostavljujemo stvarnost i dovodimo do toga da pojedinac
sa svojom sa svojom kompleksnom linou nestane u grupi. Rezultat moe biti produbljivanje jaza meu ljudima, redukcija dijaloga, diskriminacija, segregacija i konflikti.
Dijalog i komunikacija mogu korigovati stereotipe i predrasude. Zbog
toga moramo raditi na nama samima da bismo poveali svoje znanje i razumijevanje o drugim ljudima i kulturama, moramo biti otvoreni, pokazivati povjerenje i potovanje i igrati aktivnu ulogu u
viekulturalnom drutvu.
245
Vjebe
za razumijevanje meu kulturama
MULTIKULTURALNA DRUTVA
Tema
Multikulturalno drutvo.
Cilj
Susresti se sa pojmom viekulturnog i osvjetenje oko toga kako
viekulturalnost dolazi do izraaja u raznim dravama i drutvima.
Postoje na hiljade razliitih etnikih grupa na Zemlji, raspodijeljene na oko

200 drava koje postoje. Obino kaemo da je viekulturno drutvo ono
uobiajeno, dok homogena drutva jedva da vie postoje. Ali ta zapravo
znai multikulturalnost? Kao prvo, moe znaiti da se u jednom drutvu
nalazi vie kultura: da se radi o viekulturnim drutvima. Kao drugo, moe
oznaavati susret ljudi iz razliitih kultura, tj. stvaranje viekulturne situacije. Kao tree, moe znaiti da ljudi imaju vezu s vie kultura: da postoje
viekulturni ljudi. Sve to predstavlja izazov svijetu, drutvu, i nama pojedincima. Viekulturno razumijevanje podrazumijeva sposobnost razumijevanja onih procesa koji su prisutni i djeluju u viekulturnim drutvima.
O vjebi
Aktivnost poinje sa kratkim uvodom voditelja i nastavlja se tako
to uesnici u manjim grupama rade na sakupljanju informacija i
pripremanju prezentacije. Vjeba se zavrava sa razmjenom miljenja
svih uesnika.
Vrijeme
1 - 2 sata
ta nam treba
Jedna velika soba koja prua mogunosti fizikog

kretanja i rad u grupama, pristup biblioteci i maini
za kopiranje, internetu, atlasu, novinama, velikim
listovima papira, makazama, ljepilu i tuevima u
raznim bojama.
Provoenje
1. Voditelj uvodno kratko govori o multikulturalnom drutvu. Kljuno je,
s tim u vezi, da se veina drutava u dananjem svijetu sastoje od ljudi iz
razliitih kultura.
248
vjebe za razumijevanje meu kulturama
2. Uesnici se dijele u grupe. Svaka grupa e se pozabaviti jednom dravom

i pokuati doznati slijedee: koliko razliitih naroda u odabranoj zemlji ivi, koliko se jezika govori, koje religije su prisutne, tipine narodne
nonje, hrana, pia, muzika, umjetnost itd. Svaka grupa e napraviti svoje
zidne novine. (1 do 2 sata).
3. Grupe prezentiraju rad u plenumu. Ostali mogu postavljati pitanja. (45
minuta).
Razmotriti
ta je u stvari multikulturalno drutvo?
Da li je i naa zemlja viekulturna zajednica? Postoje li danas na svijetu neke
drave koje su 100% kulturno homogene?
Da li je njihova grupa viekulturna? Kako se to odraava?
Da li se ljudi moraju preseliti u drugu zemlju, ili se seliti unutar jedne zemlje,
da bi se stvorila multikulturalna drutva, ili se moe desiti doseljenje kultura?
Kako mogu kulture da se sele iz jedne zemlje u drugu? (rat, ekonomske izbjeglice, turisti, umjetnost, Internet, mediji itd.)
Zato ponekad doe do sukoba izmeu kultura?
Postoje li dobre ili loe kulture, ili postoje dobri i loi elementi unutar svih
kultura?
Koje su prednosti viekulturnih drutava?
Moe li jedna osoba biti viekulturna? Na koji nain?
Razmislite sami o sebi: Da li je bilo ko od vaih predaka stigao iz drugih zemalja i kultura? (Ako bacimo pogled nazad na rodbinske linije, svi manje ili vie
imamo viekulturno porijeklo.)
ta nosimo sa sobom dalje?

Viekulturno drutvo sastoji se od ljudi iz razliitih kultura, koji ive zajedno.
Ovaj pluralizam na mnogo naina djeluje kao bogatstvo, ali isto tako moe stvarati konflikte. U ovom naem vremenu gotovo sve drave i sva drutva su
viekulturnog karaktera. Izazov lei u pronalaenju pozitivnih naina da se s
tim viekulturnim suivotom nosimo.
Varijacije
Ova vjeba je dobro prilagoena fokusiranju na jedno geografsko podruje
ili na jednu mjesnu sredinu, na primjer na podruje na kojem uesnici ive.
Slijedea vjeba fokusirati e se na nau zemlju kao viekulturnu zajednicu.
249
NAA ZEMLJA
Tema
Naa zemlja kao zajednica vie kultura.
Cilj
Postati svjestan da zemlja u kojoj smo jeste, i oduvijek je bila,
viekulturno drutvo.
Naa zemlja nije tako jedinstvena i kulturno homogena kakvom je mnogi
vide. Naprotiv, nae se drutvo sastoji od mnogo raznih naroda i kultura.
Osim toga, naa kultura je pod vanjskim uticajima. Mi jedemo pagete,
takose i kebabe, jela koja nikako ne potiu iz nae zemlje. Veina filmova
koji se putaju u kinima takoe nije proizvedena ovdje. Iako smo u velikoj mjeri pod uticajem vanjskog svijeta na mnogo raznih naina, mnoge
danas pojam viekulturalnosti asocira tek na doseljenike i izbjeglice. Je
li to ispravno? Zato je to tako? Nae drutvo se razvija kroz procese u
kojim uestvuje cjelokupno stanovnitvo.
Vrijeme
ta nam treba
2 sata
Jedna velika soba koja prua mogunosti fizikog
kretanja i rad u grupama, pristup biblioteci, maini
za kopiranje, internetu, novinama i atlasu.
O vjebi
Aktivnost poinje kratkim uvodom voditelja i nastavlja se tako to
uesnici u grupama rade na pribavljanju informacija i pripremi prezentacije. Vjeba se zavrava razmjenom miljenja u plenumu.
Provoenje
1. Voditelj dijeli uesnike u grupe koje e nabaviti informacije o raznim narodima u naoj zemlji. Svaka od tih grupa moe da istrai jednu posebnu
grupu, na primjer: Rome, Bosance, Hrvate, Srbe, Crnogorce, Njemce,
Maare, Crnogorce, Albance ili doseljenike sa zapada i istoka. Uesnici
mogu raditi na prikupljanju informacija o broju pripadnika odabranog
naroda, kakve kulturne specifinosti i tradicije ima, kojih su vjerovanja, o njihovim narodnim nonjama, muzici, hrani i ostalim stvarima.
Uesnike treba potaknuti da naprave zanimljive prezentacije samo
mata postavlja granice! (90 minuta ili vie)
2. Grupe prezentiraju svoj rad pred svim uesnicima.
250
Razmotriti
Da li je naa zemlja oduvijek bila multikulturalno drutvo?
Na koje naine je naa zemlja postala multikulturalno drutvo?
Da li neke kulture smatramo bliima svojoj nego druge? Zato?
Na koji nain kulture u naem drutvu utiu jedna na drugu? Moe li se rei
da uzajamno utiu jedna na drugu i da su elementi jedne kulture postali dio
druge? Dajte primjere.
Kakvi izazovi se mogu povezati sa naom zemljom kao viekulturnom zajednicom?
Koji se pozitivni aspekti mogu povezati sa naom zemljom kao multikulturalnom zajednicom?
Na koji nain viekulturalnost pridonosi razvoju naeg drutva?

Naa zemlja je multikulturalno drutvo u kojem sve kulture utiu jedna na druge. ivljenje u multikulturalnom drutvu umnogome je pozitivno, ali ponekada
moe predstavljati i izazove. Svi koji ive u naoj zemlji zajedno doprinose razvoju naeg drutva.
Varijacije
Ukoliko grupa ima uesnike drugog porijekla nego to je to ono osnovno u
zemlji u kojoj se vjeba radi, ti bi mogli da predstave svoju, moda manjinsku
kulturu. Jedan nain mogao bi biti prianje o historiji, obiajima, narodnim
nonjama, kulinarskim obiajima itd. Grupa moe da pozove odraslu osobu,
moda jednog roditelja, ili predstavnike raznih naroda, moda iz kakve nacionalne kulturne organizacije, da doe u posjetu i kae vie o tome kako doivljavaju
ivot u naoj zemlji kao manjina. Moe biti zanimljivo uti kakav je ivot doseljenika u naem drutvu. ta je bilo najbolje i najpozitivnije? Koji su bili najvei
izazovi? ta je bilo iznenaujue? Koji se elementi razlikuju u njihovoj izvornoj
kulturi i kulturi u naoj zemlji?
251
TA JE KULTURA?
Tema
Pojam kulture, viekulturalno razumijevanje.
Cilj
Podii svijest o tome da je kultura kompleksan pojam. Kultura se moe
shvatiti kao statina prepoznatljivost jedne grupe ljudi, ali takoe moe
da bude promjenljiv fenomen.
Kultura je pojam koji se esto upotrebljava. Govori se, na primjer, o bosanskoj kulturi, srpskoj, hrvatskoj, francuskoji, afrikoj, kineskoj itd. U
takvom sluaju pojam kulture opisuje kako ljudi ive u odnosu na svoje
geografsko mjesto ivljenja. Kultura denisana na ovaj nain predstavlja
zapravo nain na koji radimo odreene stvari, nain na koji ivimo. Ali
pojam kulture se koristi u mnogim drugim kontekstima. Kultura mladih,
kultura doseljenika, kultura ishrane, kultura vina i nogometna kultura
ilustruju iroku upotrebu pojma. ta je u stvari kultura?
O vjebi
Najprije uesnici rade samostalno, a onda slijedi razmjena miljenja svih
uesnika u grupi. Ukoliko grupa ima uesnike sa manjinskim porijeklom,
takvi mogu dobiti znaajniju ulogu u toj razmjeni. Time bi se vjeba uinila jo korisnijom, istovremeno bi se mogla poveati njihova motivacija,
uestvovanje i samopouzdanje.
Vrijeme:
1-1 sat
ta je potrebno?
Jedna velika soba, hemijska olovka i papir.
Priprema:
Kratko predavanje o pojmu kulture
Provoenje
1. Uesnicima se dodjeljuje prazan list papira na ijoj sredini trebaju napisati rije KULTURA. Iz sredine hemijskom olovkom trebaju povui 10
crta u svim pravcima. Uesnici potom moraju na tim crtama napisati
pojmove koje veu za tu rije. (10 minuta) Zatim uesnici trebaju da
usporede svoj list sa listom uesnika do sebe. Kada to urade voditelj moli
uesnike da razmijene miljenja sa ostalima. Voditelj moe zapisivati
kljune rijei na tabli.
252
2. Potom voditelj dri kratko predavanje o kulturi. Kljuna poenta je da je

pojam kulture kompleksan i teak za defi nisanje. esto ljudi zamiljaju
kulturu kao neto to je statino (kodovi u mozgu). Meutim, vano je
biti svjestan toga da se kulture vremenom mijenjaju i dobijaju novi sadraj. Prijedlog za deniciju: Kultura moe biti neto poput kodova u
svijesti, ali i jedna manje-vie stalna veliina koja nam daje odreeno
tumaenje svijeta. Kultura takoe moe biti dinamina i promjenljiva.
3. Voditelj predstavlja zatim pojam subkulture. Uesnici potom formiraju
grupe koje trebaju da nau primjere raznih vrsta subkultura. ta karakterie te razne subkulture? (15 minuta)
Razmotriti
Da li je bilo teko temeljito razmiljati o pojmu kulture? Zato?
esto se kae da su ljudi nosioci kulture. ta se zapravo time misli?
Da li je mogue u isto vrijeme pripadati veem broju kultura?
Da li je iko od uesnika sam dio neke subkulture?
Moete li nai primjere toga da se kulture mijenjaju?
Moete li dati primjere kultura koje su prihvatile elemente drugih kultura?

Uobiajeno je misliti da je kultura neto kao stvar, koja pripada jednom narodu,
i koja ima fizike granice i koja se temelji na prolosti. Tipian primjer je kada
se govori o nacionalnim kulturama. esto vidimo kulturu kao neto to nasljeujemo od svojih roditelja i to sami kasnije prenosimo na svoju djecu, obino
u neto izmijenjenoj formi. esto se govori i o tome da postoje razne subkulture
u jednom drutvu. Ovo su neto manje grupe koje imaju jasne zajednike crte.
Primjeri subkultura mogu biti nogometni navijai, krani, pankeri itd. Mogue
je pripadati istovremeno veem broju kultura. Jedan drugi nain shvaanja pojma kulture jeste da je kultura u kontinuiranom procesu izmjene i da se mijenja
tokom susreta ljudi. Vano je biti svjestan injenice da smo svi mi nosioci svoje
kulture ak i u najobinijem susretu sa drugima, bili mi toga svjesni ili ne.
Neke definicije
ta je kultura?
U knjizi Susret ljudi (2004) yvind Dahl postavlja neto pojednostavljen pregled
naina na koji se koristi pojam kultura (prilagoen po Johansen 1999:9f ):
1. Kultura kao neto duhovno i proizvod duhovnog ivota, fina kultura
i loa kultura: literatura, slikarstvo, muzika, pozorite, tv-programi, i
ostale stvaralake aktivnosti.
253
2. Kultura u smislu djelatnosti, proireni pojam kulture, koji podrazumijeva da svaka djelatnost i stvar ima aspekte kulture u sebi: sport, aktivnosti u slobodno vrijeme, nastava, socijalni rad, konzumacija, niin ishrae,
nonja...
3. Kultura kao naslijee i uspomena: tradicija, predmeti... Staro je nosilac kolektivnog identiteta: jezik, religija, prie, legende, brodovi, crkva, narodna
muzika, narodne mudrosti...
4. Kultura kao nain ivljenja, kao posebnost u ivljenju ili nainu na koji
postupamo: kultura kamenog doba, kultura Indijanaca, kultura sjeverne
hemisfere, kultura poslovnog ivota, kultura motociklista...
5. Kultura kao zajednitvo miljenja: dijeljenje istih miljenja, kodova, ideja,
vrijednosti, normi, identiteta...
SUBKULTURA je manja grupa ili zajednitvo koje ima jasne zajednike crte i
iste preferirane vrijednosti koje ih veu. Za mnoge je subkultura mnogo znaajnija za vlastiti identitet nego na primjer ono to nazivamo nacionalnom kulturom. Vrnjake grupe preferiraju formiranje i pripadnost pojedinim subkulturama (punk, rock, metallica..)
Fina kultura podrazumijeva stvaranje i buenje estetskih vrijednosti, dok loa
kultura sadri destruktivne impulse i agresiju.
Bez obzira gdje smo i ta radimo mi nosimo svoju kulturu sa sobom.

Foto: Kirsti Thorsen
254
TI SI MNOGO TOGA
Tema
Identitet.
Cilj
Osvjetenje oko toga da se identitet svakog pojedinca sastoji od mnogo
razliitih pripadnosti, veza i osobina. Dublje razmiljanje o tome da su svi
ljudi sloeni pojedinci i da stoga moe biti pogreno i nepravedno fokusirati se samo na jednu vrstu pripadanja ili jednu specifinost.
Da li si ikada razmiljao/la koliko pripadnosti ima? Za mamu i tatu si
prije svega dijete sin ili kerka. U koli si drug svojim prijateljima i
uenik svom uitelju. Svojoj djevojci /momku si drag/draga. Osim toga
si Bonjak, Srbin, Hrvat ili Crnogorac, ili moda Rom ili Kinez. Moe
biti nogometa, baletan ili treber. Dakle, mnogo toga si, a sve te razne
strane tebe se aktiviraju u raznim situacijama. Ti si sloena linost, kao
i svi ostali ljudi!
O vjebi
Ovo je jedna zabavna vjeba u kojoj svi uestvuju zajedno na podu.
Vrijeme:
30 minuta
ta je potrebno?
Velika soba koja omoguava fiziko kretanje.
Priprema:
Voditelj unaprijed mora pripremiti listu sa raznim

pripadnostima koje pojedinac moe imati
Provoenje
1. Grupa tvori krug oko voditelja u sredini sobe.
2. Voditelj glasno kae jednu vrstu pripadnosti (jednu prepoznatljivost ili
osobinu) koja ini dio neijeg identiteta. Pripadnost moe imati veze sa
spolom, nacionalnou, interesima, statusom, fizikim osobinama, hobijima i mnogo toga drugog. Kada voditelj na primjer uzvikne Djevojica!
sve osobe enskog roda moraju da utre u krug. Kada su svi vidjeli ko su
one, mogu se vratiti u stare poloaje. Kada voditelj uzvikne Roeni u nekoj drugoj zemlji!, svi koji su se rodili u inostranstvu trebaju ui u krug.
Vano je da voditelj uzvikne to vie raznih pripadnosti i osobina. Dobri
255
primjeri su: sportai, doseljenici, imaju sestre/brau, imaju zelene oi, religiozni, plavue, nezainteresovani za nogomet, rokeri, pripadaju dvjema
kulturama, imaju rodbinu u inostranstvu, zaljubljeni, pripadaju manjini,
aktivni u politici, nose naoale itd. Svi uesnici koji imaju prozvanu pripadnost odlaze u sredinu kruga.
Razmotriti
Kakvo miljenje ima o vjebi? Zato mislite da smo je radili?
Jeste li neto novo nauili jedni o drugima?
Jeste li nauili neto novo o sebi?
Daje li se nekim identitetima vee teite nego drugim? U kojim prilikama
se to deava? Zato? Kakve su posljedice? Je li to ispravno i pravedno?
Da li pripada neemu emu najradije ne bi pripadao? Kako si postao dio
toga?

Svi ljudi su sloene linosti koje imaju veliki broj pripadnosti i osobina. Mnogo
toga odreuje ko smo i ta ini na identitet. Naa razna pripadanja se aktiviraju
u raznim situacijama. Nekada se teite polae na pripadnostima i identitetima
koje ne volimo. Moda i ja ponekad polaem teite na osobine drugih, one koje
oni ne ele? Nae razne pripadnosti nas ine jedinstvenim i nenadoknadivim
individuama. Ponekad se ljudi definiu i onim to nisu; Ja nisam lan partije;
Ja nisam majka... Kod ovakvih komentara najee moete prepoznati mogu
doivljaj nemogunosti izbora, te spoznaju pojedinih ljudi da veina stvari koje
nas ine zapravo nije pod naom kontrolom.
Varijacije
Dramatizacija uloga: Uesnici mogu odglumiti situaciju u kojoj neko ima
identitet koji ne eli imati ili mogu odglumiti situaciju u kojoj je jedan
uesnik drugaiji a to voli.
Gdje god da sam se nalazio i ta god da sam radio, jedino su primjeivali

da sam debeo. (Sjeanje na djetinjstvo i kolske dane).
256
JESI LI TI JEDINI KOJI STVARA SVOJ IDENTITET?

Tema
Identitet.
Cilj
Pokazati da se identitet odreuje mnogim faktorima.
Da li si ikada razmiljao o tome da mnogo od onoga to te odreuje ima

veze sa stvarima koje su u potpunosti izvan tvoje kontrole? Nisi ti odluio u kojoj zemlji e se roditi i odrasti. Niti si birao svoje roditelje,
njihovo imovinsko stanje ni status. Nisi ti taj koji je odreivao kakav
pogled na ivot, bio on religiozan ili ne,tvoji roditelji na tebe prenose. Na
mnogo naina, odreen si svojim porijeklom. To vai i za tebe, i za sve
druge ljude. Kultura u kojoj se rodimo utie na na identitet. To je ono
to ini Kineza drugaijim od Bosanca. Istovremeno ljudi stvaraju sami
sebe, kroz odabir vrijednosti i stavove koje zauzimaju. A to moe Kineza
uiniti slinim Bosancu. Mi svi zavisimo jedni od drugih, i kroz kontakt
i dijalog oblikujemo jedni druge.
Mukarac i ena nisu samo mukarac i ena. Oni su i predio u kojem

su roeni, grad ili selo gdje su nauili hodati, igrake sa kojim su se igrali dok su bili djeca, govori su koje su uli, hrana su koju su jeli, kole su
koje su pohaali, i sport su kojim su se bavili, pjesnici su koje su itali, i
pripadnici su religije u koju vjeruju.
W. Sommerset Maugham, The Razor s Edge
O vjebi
Uesnici najprije sami rade na ispunjavanju formulara o svojim pripadnostima. Ova aktivnost se zavrava razmjenom miljenja svih uesnika
zajedno.
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Hemijske olovke i formulari za ispunjavanje.
Pripreme:
List papira sa pitanjima.

257
Provoenje
1. Voditelj uvodno napominje da je svrha vjebe da se vie sazna o tome
kako se formiraju nai identiteti, tj. da je mnogo toga to nas ini takvima kakvi jesmo i razliitim od drugih. Neto od toga sami biramo, dok
drugo stiemo kroz uticaje drugih, a neto se dobija roenjem.
2. Svim uesnicima voditelj dijeli formular sa slijedeim pitanjima:
- Koje su tvoje najvanije pripadnosti?
- S kojim si se pripadnostima i osobinama rodio?
- Koje si pripadnosti sam izabrao?
- Pripada li ikakvoj posebnoj grupi? Kojoj?
- Da li si ikada bio prisiljen na neku pripadnost koju nisi elio? Koju?
Kada se ispune formulari trebaju biti objeeni na zid.
3. Kada svi zavre, svaki uesnik treba proitati ispunjene formulare.
Razmotriti
Kako su se uesnici osjeali tokom ispunjavanja formulara?
Da li su ikada prije sami sebi postavljali pitanja ko su i kako su postali
to to jesu?
Da li je bilo zanimljivo itati o drugima? Da li je ita bilo iznenaujue?
Sa kojim se osobinama rodimo a ujedno su nepromjenljive?
Koje su strane naeg identiteta rezultat uticaja?
Koje dijelove vlastitog identiteta sami odreujemo?
Koji su identiteti poeljni (npr. u koli i meu prijateljima)?
Zbog kojih se identiteta ide u rat?
Zbog ega nam se pripisuju identiteti i daju oznake koje ne elimo? Da li
su vama samima, ili nekom koga poznajete, pripisani identiteti koje nisu
eljeli?
Kakve posljedice nosi sa sobom nametanje neeljenih identiteta? Kako se
moemo rijeiti takvih ili ih ignorirati?
ta je vanije: pripadnost koju smo dobili roenjem, ili ono to elimo
postati? Da li te dvije pripadnosti na neki nain zavise jedna od druge?
Da li je dublje razmiljanje o ovoj temi dovelo do toga da na sebe gleda
drugim oima? Da li si nauio neto novo?
Da li je dublje razmiljanje na ovu temu dovelo do toga da druge ljude
vidi na novi nain? Zato i kako?
Ti utie na druge, ali si i sam pod uticajima. Imamo li odgovornost jedni
prema drugima?
258
Ja utjeem na tebe. Ti utjee na mene. Imamo li odgovornost jedno za drugo?


Ne stvara ovjek sam jedini svoj identitet. Neki su nam faktori dati od prirode,
na primjer plave ili smee oi, ili spol. Neto ima veze s tim to smo se rodili
u odreenoj dravi, drutvu ili kulturi, to smo Bosanci ili Hrvati, Danci ili
Pakistanci, to se pripada veini ili manjini, ili time to smo bogati ili siromani. Neke pripadnosti sami biramo, na primjer bavljenje sportom, crtanjem ili
slikanjem, muzikom, religijsko pripadanje ili nepripadanje, ili bavljenje politikom, stavove i vrijednosti koje imamo. Identitet je, dakle, rezultat onih osobina
s kojim smo se rodili, okoline u kojoj ivimo i onoga to sami biramo. Ovo vai
za sve ljude.
Varijacije
Kae se da uimo jedni od drugih. esto se moe vidjeti kako ljudi koji se dobro
poznaju i mnogo vremena provode zajedno, utiu jedni na druge u tolikoj mjeri
da se razviju posebni naini ponaanja ili obiaji koje samo oni u grupi prepoznaju. To nazivamo drutvenim kodovima. Primjer jednog takvog obiaja
koji je rasprostranjen u kulturama mladih u naoj zemlji, ali koji nije postojao
prije 15 godina, je izraz give me five, tokom ijeg izgovaranja se dlanovi dvoje
ljudi spajaju u zraku. ta si ti nauio od svojih prijatelja? Jesu li oni neto nauili
od tebe? Da li ste razvili svoj zajedniki jezik ili navike?
259
JA SAM JEDINSTVEN/A
Tema
Identitet.
Cilj
Podii svijest oko toga da su svi ljudi jedinstveni. Istovremeno, imamo
mnogo toga zajednikog.
Iako svijet oko nas na nas utie i nae okruenje odreuje jezik kojim govorimo i tradicije koje potujemo svi mi smo nenadoknadivi i jedinstveni
ljudi. Niko nije isti. Svako od nas ima posve specinu kombinaciju osobina, iskustava i sposobnosti. Koje su nam pripadnosti i osobine najvanije?
Koje nam najvie znae? Zato je to tako?
O vjebi
Ovo je vjeba u kojoj e svaki uesnik prvo raditi samostalno, da bi se
zavrila s razmjenom miljenja svih uesnika zajedno.
Vrijeme:
1 sat
ta je potrebno?
Papir, makaze, ljepilo, bojice.
Provoenje
1. Voditelj daje svima po list papira. Uesnici potom trebaju nacrtati jednu
zvijezdu s osam do deset krakova. Svaki krak predstavlja jedan dio njihovog identiteta. Trebaju zatim odabrati svojih 8 10 najvanijih identiteta/
pripadnosti i upisati ih u krakove. Kako bi pokazali da su pripadnosti
razliite i jedinstvene mogu se koristiti razliitim bojama i veliinama na
krakovima. (45 minuta)
2. Nakon to zavre, uesnici trebaju usporediti zvijezde. Ukoliko pronau
svoj identitet/pripadnost kod drugog/drugih, trebaju napisati ime/imena
pored odgovarajueg kraka na svojoj zvijezdi. (15 minuta)
Razmotriti
Da li je iko imao pripadnost koju niko od drugih nije imao? Kako se to
moe objasniti?
Da li je mnogo uesnika imalo istih pripadnosti/osobina? Kako se to moe
objasniti?
260
Kada posmatramo sve zvijezde zajedno: ta je najuestalije, iste ili razliite pripadnosti? ta bi to moglo znaiti?
ta mislimo kada kaemo da su ljudi nenadoknadivi?

Svi ljudi su posebni i jedinstveni zato to svako ima svoju linu kombinaciju
osobina i pripadnosti. Istovremeno imamo mnogo toga zajednikoga sa drugim
ljudima.
Varijacije
Svaki uesnik treba nacrtati odsjeeno stablo drveta sa po 5 prstenova (godova).
Prstenovi se trebaju oznaiti brojevima od jedan do pet poevi od sredine prema ivicama. Zatim svaki uesnik odabere svojih pet najvanijih osobina i njima
ispunjava prstenove. Trebaju se rangirati po vanosti, a najvaniji treba stajati
u centru.
261
MOJ VLASTITI GRB

Tema
Identitet, Crtanje grba.
Cilj
Uesnicima istaknuti njihove pozitivne strane.
U nekim davnim vremenima pojedine loze i familije imali su svoj grb. esto su to bile bogate i mone familije sa grbom koji se sastajao od simbola
koji je obiljeavao familiju, njen ivot i / ili mjesto na kojem su ivjeli. Ako
se radilo o izrazito religioznoj familiji, simboli su mogli biti religioznog
karaktera, ako se familija bavila lovom, ivotinja bi znala krasiti njihov
grb. Simboli su takoe znali biti zobena zrna, njive, ribe, vinova loza itd.
Kako izgleda tvoj grb?
O vjebi
Svakom ueniku se dodjeljuje prazan grb koji e on zatim ispuniti pozitivnim simbolima.
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Kopije praznih grbova, bojice, hemijske olovke.
Pripreme:
Voditelj mora pripremiti listu sa pitanjima za sve

uesnike.
Provoenje
1. Voditelj podijeli grbove.
2. Uesnici grb treba da ispune na osnovu slijedeih reenica koje treba
dovriti:
Najbolje to mi se ikada dogodilo bilo je...
Moj najvei uspjeh bio je...
Najsretniji trenutak u mom ivotu bio je...
Najvanija moja tri interesa su...
Tri stvari koje uspjeno radim su...
Ono najbolje u vezi mene jeste...
elim postati...
Neto ili neko to mi je od posebnog znaaja jeste...
Nadam se da e mi se u budunosti desiti...
262
U polju ispod grba uesnici trebaju napisati ono to smatraju da su njihove

tri najbolje osobine.
3. Nakon to uesnici zavre, grbovi se vjeaju na zid.
Razmotriti
Kako su se uesnici osjeali dok su mislili o sebi?
Da li je bilo teko izdvojiti svoje pozitivne osobine? Zato?
Moemo li zakljuiti da svi neto znamo?
Kako moemo jo bolje iskoristiti svoje pozitivne strane?
Da li su nae pozitivne strane neto na ijem daljem razvitku moemo
raditi u budunosti?

Da su ljudi vrijedni i da li svi imaju neka pozitivna iskustva i neke pozitivne
osobine. Takoe, i da su nae osobine, naa znanja i naa iskustva resursi koji se
trebaju iskoritavati. Mi imamo odgovornost da ih koristimo i unapreujemo.
263
MOJE DJETINJSTVO
Tema
Obilje razliitosti, razlike i slinosti meu ljudima.
Cilj
Skrenuti panju na to da postoje razni naini odrastanja, i da je djetinjstvo
esto odluujue za razvoj ovjeka. Stvoriti razumijevanje i suosjeanje
prema drugim ljudima.
Svi ljudi imaju razliita iskustva, pa tako i razliita shvatanja ivota i svijeta. Postajemo razliiti zato jer se raamo na razliitim mjestima, zato
jer imamo razliito socijalno i ekonomsko porijeklo, razliite religije ili
poglede na ivot, i/ili zato to se selimo na nova mjesta i stiemo nova
iskustva. Sve to ostavlja trag na nama isto kao spol ili jezik koji govorimo.
Svi smo imali djetinjstvo sa posebnim doivljajima. U svima nama ivi
dijete! Kroz upoznavanje sa djetinjstvima drugih, moemo se bolje upoznati i na taj nain lake prihvatiti i potovati razlike meu nama.
O vjebi
Ovo je jednostavna vjeba dijaloga, koja se treba provesti u manjim grupama.
Voditelj treba da bude spreman da moda nee uvjek dobiti oekivani rezultat.
U principu, ona najvie odgovora grupama u kojim se uesnici odranije poznaju
i imaju razvijen osjeaj odreene sigurnosti. Aktivnost se ne smije pretvoriti u
psihoanalizu, i mora se potovati pravo na privatnost. Uesnici nisu obavezni
odgovoriti na svako pitanje.
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Soba u kojoj uesnici mogu raditi u grupama.
Provoenje
1. Grupa se treba podijeliti u manje, sastavljene od dvije do tri osobe. Cilj je
razgovor o vlastitom djetinjstvu. Ukoliko se razgovor odvija neto oteano
u poetku, uesnici jedan drugom mogu postaviti konkretna pitanja. Primjeri takvih pitanja mogu biti:
Koliko lanova ima tvoja porodica?
ta si najvie volio raditi u slobodno vrijeme dok si bio mlai?
ega si se volio igrati?
264
Jesu li tvoji roditelji bili strogi? ta bi se desilo kada bi neto skrivio?

Jesi li imao mnogo prijatelja u susjedstvu?
Koje je bilo tvoje omiljeno jelo?
Koliko si godina imao kada si poao u kolu? Da li si volio ii u kolu?
Da li si nedjeljama iao u crkvu, petkom u damiju, kolovao u nekoj
vjerskoj koli?
Da li si morao raditi dok si bio mali?
Jesi li morao uvati svoje sestre ili brau?
Da li si imao sve stvari koje su ti bile potrebne? Da li ti je ita nedostajalo?
Koji su bili najvaniji praznici? Kako ste ih imali obiaj obiljeavati?
Kome bi se obratio kada si elio govoriti o osjeanjima i o tekim stvarima?
Da li je bilo ljudi s razliitim etnikim, vjerskim ili kulturnim porijeklom
tamo gdje si ivio? Da li si imao kontakta sa njima?
Da li je bilo djece izbjeglica u tvom susjedstvu? Kako je njima bilo?
Kakav oblik politike vlasti ima/je imala zemlja iz koje dolazi? Kakav je
uticaj ona imala na tebe?
Razmotriti
Kako vam se svidjela ova vjeba?
Da li je bilo vie slinosti ili razliitosti u djetinjstvima? ta je bilo
slino, a ta razliito?
Da li neki imaju razliita iskustva, iako dolaze iz istog mjesta? Zato
je to tako?
Da li su neki, iz istog mjesta, imali ista iskustva? Zato je to tako?
Mislite li da su sva djeca u vaem komiluku imali ista iskustva u
djetinjstvu kao vi sami?
Ljudi odrastaju pod raznim okolnostima. Mnogo vie toga nego to su spol, boja
koe, etnicitet i religija nas ini razliitima. ak ljudi iz istog mjesta mogu imati
veoma razliita iskustva. I oni koji imaju iste mogunosti, mogu ih razliito
iskoristiti. Najbitnije u ivotu ipak niko ne bira: mjesto roenja, spol i kakve
roditelje imamo.
265
SLINI ILI RAZLIITI?

Tema
Slinosti i razlike.
Cilj
Istaknuti razliitosti i slinosti meu ljudima.
...Ti si visok a ja nizak. Ali oboje stojimo uzdignuto na zemlji. Ti si religiozan, dok ja ni u ta ne vjerujem osim u ovaj ivot. Ti govori perzijski a ja
bosanski, ali oba vladamo engleskim. Ti voli nogomet, a ja kompjuterske
igrice, ali oba oboavamo plivati. Svi smo jedinstveni i nenadoknadivi pojedinci. Nekada se moemo ponositi onim to jesmo, dok bismo u drugim
prilikama najradije propali u zemlju. Ba kao i svi drugi ljudi.
Svi imamo zube. Razlikuje se broj, boja i oblik.

Svi se zaljubljujemo. U razliite osobe.
Svi ivimo. Na razliit nain.
Sluamo muziku. Razliitu.
ak i ako volimo istu grupu, moda nam je razliit izbor omiljene
pjesme.
ak i kad imamo istu omiljenu pjesmu moda je u njoj razliit stih
koji biramo kao omiljen.
Moda bismo trebali razumjeti i razloge zato nam je ba taj stih,
pjesma, grupa omiljena a oni svakako nisu isti.
O vjebi
Ovo je zabavna vjeba koja bi dobro odgovarala za uvod, ili kao vjeba za predah naspram radova s identitetima i/ili pitanjima drugaijeg i razliitog.
Vrijeme:
30 minuta
ta je potrebno?
Velika soba, stolica za svakog.
Provoenje
1. Uesnici sjede na stolicama, u krugu. Svaki od njih u roku od pola minute
treba da pronae neto u vezi sebe samog to misli da je iskljuivo njegovo,
i to mu nije zajedniko ni sa jednim drugim uesnikom. Moe se raditi o
neemu to se uradilo ili doivjelo, ili neemu drugom.
266
2. Voditelj odabire prvog uesnika. On treba glasno rei ta je to to on misli

da je za njega jedinstveno, na primjer Bio sam dva puta u Turskoj. Ukoliko niko drugi nema isto iskustvo ili karakteristiku, nastavlja idui uesnik sa svojim odabranim iskustvom. im neko ima isto iskustvo, treba
da kae i ja i da sjedne u krilo onom ko je glasno izrekao iskustvo. Ako
ovo vai za vie njih, svi oni moraju da sjednu u isto krilo. Nakon toga svi
se vraaju na stolice, i onaj koji je zadnji put naglas rekao svoje iskustvo
mora smisliti novi prijedlog za koji smatra da je samo njegovo iskustvo.
Kada napokon uspije pronai neto to je samo njegovo, zadatak prelazi
na sljedeeg uesnika. Prva runda se zavrava kada svaki uesnik uspije
pronai stvar koja ga ini razliitim od svih ostalih u grupi.
3. Nakon toga voditelj kree sa drugom rundom vjebe stolica. Sada je cilj
da se doe do to vie zajednikih stvari. Sklonite jednu stolicu i zamolite
jednu osobu da stane u sredinu kruga. Ona treba da vikne karakteristiku
koja je zajednika svima u grupi. Na primjer: Volim muziku. Svi koji
vole muziku ustaju sa svojih stolica i sjedaju na drugu stolicu. Onaj koji ne
stigne sjesti na stolicu, mora uzviknuti slijedeu stvar za koju pretpostavlja
da je svima u grupi zajednika. Vjeba se nastavlja dok god je uesnicima
zabavno, ili dok ne bude apsolutno jasno da je nama ljudima mnogo toga
zajedniko.
Razmotriti
ta je bilo jednostavnije otkriti: stvari koje su razliite, ili stvari koje su
zajednike?
ta karakterizira stvari koje su svima bile zajednike?
Ponovno razmisli o karakteristikama koje si odabrao. Moda ono to te u
ovoj grupi ini drugaijim moe dijeliti s nekima u nekoj drugoj grupi?
Da li su neke karakteristike mogle biti svim ljudima na svijetu zajednike?
Mogu li razlike izazvati razliit tretman?
ta se deava kada se razlike pokuaju smanjiti ili izbrisati?
Trebamo li raditi protiv razlika, ili ih prihvatiti?
Kada ne trebamo prihvatiti razlike?
Kako se razlike mogu iskoristiti na pozitivan nain?
Da li je naem drutvu potrebno vie slinosti? Ili nam, zapravo, treba vie
ravnopravnosti?

Postoji hiljade kultura na svijetu. ak i unutar svake kulture postoje velike razlike meu pojedincima. Nijedan ovjek nije sasvim isti. to vie znamo jedni
o drugima, to nam je jasnije koliko smo slini. Svi imamo osnovne potrebe za
hranom, za spavanjem, za osjeajem zatienosti, bliskosti i ljubavlju, za igrom
itd. Uprkos svim razlikama, postoji mnogo toga to nam je zajedniko. Dok god
267
se razlike ne kose sa ljudskim pravima, trebamo ih prihvatati, a ne suzbijati.

Razlike ine svijet zanimljivim. Na kraju krajeva, svi smo mi razliiti. Svim ljudima je zajedniko to to su sloene linosti.
Sanjaj o zemlji bez stranaca... Ne o zemlji bez razlika, to je vano istaknuti. Naprotiv. Ali preduslov stvaranja takve zemlje jeste da se nauimo
suoiti sa neljubaznou koja nastaje kao odbrambena reakcija pri otkrivanju razlika meu ljudima, i prepoznamo je sami u sebi.
Julia Kristeva: Framlingar for oss sjalva, 1991.28
28
268
Elisabeth Eide i Anne Hege Simonsen su preveli citat na norveki u svojoj knjizi Vidjeti svijet s drugog mjesta (s. 247), Oslo, J.W. Cappelens forlag 2004.
VRIJEDNOSTI
Tema
Vrijednosti.
Cilj
Skrenuti panju na etike vrijednosti koje ine temelj naih stavova i postupaka, i na to da ljudi s razliitim kulturolokim porijeklom mogu tumaiti vrijednosti na razliite naine.
Nae etike vrijednosti su principijelni temelji naih odluka. Prvenstveno
je to izraz naeg identiteta, i naih shvaanja, ta smatramo normalnim i
poeljnim i u iju bismo odbranu stali. Vrijednosti su izraz kulture i zajednikih miljenja grupe ljudi. Pitanje je da li svi ljudi imaju isto shvaanje
sadraja tih vrijednosti. Vrijednosti su esto, ali ne i uvijek, temelj naeg
djelovanja. Nekada moe postojati velika razlika izmeu vrijednosti i
stavova i samih djela. ta nam vrijedi da imamo pozitivne stavove prema
drugim ljudima i prema onome to je drugaije, ako to i ne prakticiramo
u svakodnevici? Istovremeno je moda dobro da negativna dranja ne
rezultiraju djelovanjem.
Definicije
Moral (od latinskog moralis, za mos, mnoina mores, obiaj, tradicija, udoree,
nauka o udoreu (u smislu etike); set ili sistem normi i pravila onoga ta se
smatra prihvatljivim, to je tano i ispravno u jednom drutvu ili u drutvenoj
zajednici, i ponaanje u skladu sa ovim normama i pravilima.
Etika (od latinske rijei ethos, obiaj), nauka o normama i vrijednostima koje
trebaju upravljati naim djelima s obzirom na ispravno i krivo, dobro i zlo. Etino: moralno, prihvatljivo, ispravan nain djelovanja.29
Ljudi cijene, tite i spremni su boriti se za svoje etike vrijednosti.

O vjebi
Uesnici se prvo dijele u parove koji e raditi zajedno. Zatim se dva para spajaju
i nastavljaju raditi u etverolanim grupama. Vjeba se zavrava razmjenom
miljenja svih uesnika u plenumu.
29
Caplex.no 9. april 2007. Rije za upit: Moral
269
Vrijeme:
1 sat
ta je potrebno?
Jedna velika soba koja prua mogunost fizikog

kretanja i radnje u grupi. Papir, hemijska, post-it
ceduljice i novine. Prednost je imati pristup biblioteci i Internetu, ali nije neophodno.
Priprema:
Lista sa po vie od 20 vrijednosti za svakog

uesnika
Provoenje
1. Voditelj objanjava da e se raditi vjeba o etinim vrijednostima te objanjava pojam: Svaki uesnik dobija listu sa po 20 vrijednosti koje su nasumino rasporeene. Vrijednosti mogu biti: meukulturalno razumijevanje, sloboda vjeroispovijesti, ponos, red, saradnja, vjera, pobonost, ljubav,
uspjeh, skromnost, sloboda izraavanja, solidarnost, dijalog, prihvaanje,
tolerancija, demokratija, ljudsko dostojanstvo, ravnopravnost, potovanje,
odgovornost, iskrenost, pravda i konkurencija. Uesnici trebaju raditi u
parovima. Vrijednosti trebaju podijeliti u dvije kategorije: 5 najvanijih i 5
manje vanih. (10 minuta)
2. Nakon to parovi zavre, dva para se trebaju spojiti da dobijemo etverolane grupe. Grupe trebaju izabrati jednu vrijednost s kojom e nastaviti
raditi. Preporuljivo je da izabrana vrijednost bude od velike vanosti za
grupu. Uesnike treba potaknuti da se koriste vlastitim iskustvima u prezentaciji.
Uesnici trebaju diskutovati i odgovoriti na sljedea pitanja:
a.) Zato su odabrali upravo tu vrijednost?
b.) ta vrijednost predstavlja i ta nam znai?
c.) Kako ta vrijednost dolazi do izraaja u naem drutvu i u svijetu?
d.) ta osigurava realizaciju te vrijednosti?
e.) ta spreava realizaciju tevrijednosti?
3. Sve grupe moraju prezentirati svoj rad u plenumu.
Razmotriti
Kako je bilo raspravljati o vrijednostima? Da li je bilo teko izdvojiti najvanije? Zato?
Kulture imaju svoje vrijednosti a pojedinci svoje. Radi li se uvijek o istim
vrijednostima?
Postoje razlike meu kulturama. Da li je to tako da razliite kulture imaju
i razliite vrijednosti? Mislite li da bi omladina u SAD-u, Kini ili Pakista270
nu izdvojila iste vrijednosti kao vi?

Moemo li vrijednosti podijeliti u one koje doprinose napretku i uvrenju sistema zajednitva, i one koje doprinose tek samo pojedincu?
Postoje li primjeri?
Zato je vano biti svjestan i siguran u vlastite vrijednosti?
Potujemo li jednako tue vrijednosti kao svoje?
Ponekada razne kulture mogu razumijevati vrijednosti na razliite naine. Primjeri mogu biti rijei kao: ponos, familija, sloboda, red. Do ega to
moe dovesti?
Trebamo li potovati vrijednosti i temelje tih vrijednosti ukoliko nisu u
skladu sa ljudskim pravima?
Znate li primjere vrijednosti nekog drutva koje su se vremenom mijenjale? (Na primjer, u vezi sa ravnopravnou spolova, homofilije, religioznog
pluralizma itd.)
Kako biramo vrijednosti koje e postati dio naeg identiteta?
Da li su nae vrijednosti temelj naih stavova i djelovanja?
Da li je teko ivjeti u skladu sa vrijednostima koje smatramo da su nam
vane? Zato? Imamo li primjere?
Da li si ikada ranije imao neke vrijednosti kojih si se odrekao nakon to si
dobio nova saznanja o nekom ili neemu?

Nae etike vrijednosti su temelj naih stavova i naeg djelovanja. Ljudi mogu
imati razliito shvaanje jednih te istih vrijednosti, i ljudi iz razliitih kultura
mogu odreivati prioritete i tumaiti vrijednosti na razliite naine. To predstavlja izazov u viekulturalnim drutvima. Sa vrsto utemeljenim vrijednostima naa razmiljanja mogu biti i kritina i kontroverzna. Ljudska prava tite
vrijednosti koje su zajednike cijelom ovjeanstvu.
Varijacije
Poster vrijednosti
Cilj vjebe je skretanje panje na to da su etike vrijednosti temelji ljudskih prava.
Voditelj uesnike dijeli u grupe koje potom trebaju odabrati jednu vrijednost na
koju e se usredsrijediti. Svaka grupa e napraviti po jedan poster vrijednosti.
Poster treba sadrati:

Kratku definiciju vrijednosti koju je grupa izabrala;
Sliku koja simbolizuje vrijednost;
Jedan ili vie lanaka iz Deklaracije o ljudskim pravima koja ima za cilj
osigurati i zatititi izabranu vrijednost;
271
Analizu odreenih ljudskih prava koja izraavaju i tite tu vrijednost. ta

kau konkretno? Ko ima to pravo? Kako se pravo realizuje u naem drutva, a kako u svijetu
Primjeri krenja tog ljudskog prava.
Grupe prezentiraju svoje postere u plenumu.

Varijacije
U dobra stara vremena
Vjeba ima za cilj pokazati da postoje varijacije u kulturnim zajednitvima te
da se sadraj etikih vrijednsoti vremenom moe mijenjati. Grupa moe pozvati
tri osobe razliite dobi, ali iz iste zemlje, da predstave vrijednosti i kulturu svoje
domovine. Moda se pokae da su se vrijednosti vremenom izmijenile?
272
JA IMAM IZBOR
Tema
Identitet i hrabrost.
Cilj
Pojasniti da moemo birati kakvi elimo biti i postati, i da smo svi odgovorni za svoje postupke.
Iako drugi utiu na nas i mnogo stvari mimo nas samih nas oblikuju, moemo sami odrediti ko smo i ta elimo biti. Za neke ljude to je lako, zato
jer imaju jaku svijest o svojim stavovima ali i zato to drugi ljudi prihvaaju njihove odluke. Drugima, pak, odabir vlastite putanje, moe biti teak.
Moda zato jer su nesigurni u to ta zapravo misle, ili zato to drugi ne
prihvataju taj izbor. U tom sluaju formiranje vlastitog identiteta moe
biti mukotrpan proces. Naroito dok smo mladi kada konsturiemo na
identitet. Iza kakvih se stavova elimo postaviti? Sve nae odluke, kako
velike tako i one male, pokazuju ko smo i ta elimo biti.
esto izvravamo naredbe drugih, koji imaju autoritet nad nama:

Radi ta eli. Ali ne zaboravi da si mi sin. Zna li ta to znai? pitao je otac.
To znai da, ta god uradi, nee ii preko tvojih lea. Niko nee rei da si ti
neto uinio. Svi e rei da je moj sin neto uradio. Ti si dio mog identiteta.
Citat Kadaja Zamana u knjizi ulaba Loveleen Kumar (1992)
O vjebi
Ovo je vjeba u kojoj e sudionici prvo svako za sebe razmisliti o problemu, prije nego se rezimira u plenumu. Nakon uvodne faze, uesnici se
dijele u grupe od troje-etvero. Rad u grupama se moe uiniti jednostavnim, na primjer tako to e se samo razgovarati i raspravljati, ili manje
opirnim, tako to e cilj biti pravljenje prezentacija sa slikama, kratkim
izlaganjem, relevantnim lancima itd. Samo mata postavlja granice!
273
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Ako se ova vjeba pojednostavi, nije potrebno
nita. Ali za malo sveobuhvatniji rad u grupama
i izlaganje potrebni su hemijska olovka i papir,
pristup izvorima informacija kao to su to Internet, novine, biblioteka itd.
Provoenje:
1. Voditelj trai od svih da promisle o tome da li su ikada donijeli vrijednosne odluke s kojim se drugi nisu slagali. Kada si iao protiv drugih? Kada
si donio vrijednosnu odluku s kojom su se drugi slagali? ta je najjednostavnije? (5-10 minuta)
Voditelj rezimira sa cijelom grupom.
2. Da li si se ikada kajao to neto nisi uradio, zbog nedostatka ili nedovoljne hrabrosti? Kako si se osjeao i ta si mislio nakon tog iskustva? Jesi li
ita nauio? (5-10 minuta)
Voditelj rezimira sa cijelom grupom.
3. Voditelj uesnike dijeli u grupe koje sada trebaju zapoeti obuhvatniji
rad. Polovina grupa treba nai primjere ljudi koji su se suprotstavili familiji, ili ak prekinuli odnose sa njom, sa drutvom ili kulturom zato da
bi se ravnali po vlastitim vrijednosnim odlukama. To mogu biti nai ili
stranci, poznati ali i nepoznati. Druga polovina grupa treba nai primjere
promjena u drutvu koje su doprinijele poboljanju uvjeta ivljenja ugnjetavanim grupama (na primjer stavovi prema enama, starosjediocima,
mladima, homoseksualcima, tamnoputima itd.). Pokuajte identifikovati
pojedince koji su imali uticaj na taj razvoj. Da li ih je kotalo puno line
snage da se postave kao pobornici tog predmeta? Grupe trebaju da naprave usmenu ili pismenu prezentaciju (45 minuta ili vie).
4. Prezentiranje radova u plenumu.
Razmotriti
Da li je bilo teko sam sebe procijeniti kada je rije o donoenju vrijednosnih odluka? ta prie govore o nama? O onima koji su donijeli odluku?
O drugim ljudima? O onim koji su se protivili ili koji su samo bili posmatrai?
Zato donosimo odluke koje donosimo?
Kako je donijeti odluku s kojom se drugi ne slau? Kakvih se posljedica
plaimo? Da nas drugi ne prihvate? Ili da nas izbace iz svog kruga? Neto
drugo?
ta se desi kada imamo hrabrosti postupati na osnovu svog miljenja i ii
protiv struje?
274
ta se desi kada za to nemamo hrabrosti, iako u stvari elimo?

Kae se da smo svi mi rezultat svojih odluka i svojih postupaka. ta to
znai?

Donosimo odluke svakodnevno, velike i male, kod kue, u koli, na radnom
mjestu i drugdje. Zna biti teko donijeti etike odluke koje se suprotstavljaju
onome to drugi ljudi misle. Pogotovo ako su ti ljudi tebi bliski. Nekad, meutim, moe biti jako vano drati se tih odluka, iako moe biti teko. esto
se postaje i jai i hrabriji tako to se radi upravo to. Mnogi od onih ljudi koji
su zasluni za pozitivne promijene u svijetu, bilo da se radi o znanstvenosti ili
pravdi, esto su ili protiv struje. Svi smo odgovorni za svoje stavove, za svoje
odluke i za svoja djela.
Niko ne moe biti odgovoran za moje odluke i moje postupke.
Varijacije
Dramatizacija uloga: Odglumite situaciju u kojoj je jedna osoba donijela vrijednosnu odluku s kojom se drugi ne slau.
Dramatizacija uloga: Odglumite situaciju u kojoj je jedna osoba drugaija i
tim je zadovoljna.
Varijacija
Aneo i vrag
Dopustite da sudionici ispriaju o situaciji u kojoj su bili ili vrag ili aneo. To
se moe uraditi rijeima ili pomou slika, po vlastitom izboru. Poni s priom
o sebi kada si bio jako vrijedan ili dobar, paljiv, ljubio blinjeg svog itd. Zatim
ispriaj priu o tome kada si bio zao, neprijatan i uradio neto runo. Dopusti
uesniku da sam izabere hoe li priati o odnosima prema ivotinjama ili ljudima. Najvanije je istaknuti da svi ljudi u sebi nose razliite osobine i osjeaje, te
da kroz vaspitanje i razvoj uimo kako ih savladati na razliite naine. Moemo
odabrati kakvi emo da budemo!
Varijacija
Na temelju pria o ljudima koji su birali drugaije nego veina, bili meu vodeima u borbi za to da se potlaenima osiguraju bolji ivoti, uesnici mogu
napraviti manje skeeve ili obuhvatnije pozorine predstave.
Varijacija
U Njemakoj 1945. osnovan Ninberki sud kako bi se proveo pravni obraun
protiv odgovornih za ratne zloine i zloina protiv ovjenosti tokom Drugog
svjetskog rata. Mnogi optuenici priznali su da su izvrili ubistva i druga stravina djela, ali su se branili time da su samo izvravali zapovijedi onih koji su
275
bili iznad njih u komandnoj hijerarhiji. Jedno od glavnih obrazloenja presude

tokom Ninberkog procesa bilo je meutim to da se niko od optuenih nije
mogao izjanjavati nevinim naspram optunice zato jer su bili pod komandom
vierangiranih ili zato to su iskljuivo pratili naredbe. Filozof Tore Frost rekao
je da slika ovjeka koja se ovdje ukazala, ukazuje na to da se ovjek primarno
mora dovesti pred odgovornost etikog autoriteta u samoj prirodi ovjeka. Tu
otpadaju svi vanjski odnosi autoriteta i komandi. Njemakim vojnicima nije
vrijedilo da krivicu stavljaju na to to su dobijali naredbe da ubijaju. Sami su
morali odgovarati za svoja djela. Frost kae da se ovim utvrdilo da svi ljudi u
sebi imaju unutranju etiku snagu koja treba davati upute kada doe do pitanja
ta je krivo a ta je ispravno. I da svako mora procijeniti vlastita djela.
Slae li se ti s tim pogledom, ili se ne slae?
ta podrazumijeva slaganje s takvom perspektivom, a ta podrazumijeva
neslaganje?
Samo sam uradio ono to se od mene trailo!
Varijacija
Reci NE!
Cilj:. Podstai uesnike da prekinu aktivnost koja im ne prija.
Provoenje
Recite uesnicima da ete sada raditi jedan energiser nakon razgovora koje ste
vodili. Neka svi stanu u krug. Dajte to vie instrukcija koje ukljuuju saginjanje, hodanje na jednoj nozi, uvrtanje. Gradacijski unosite sve besmislenije instrukcije, ali zahtijevajte razgibavanje i uvjeravajte ih da je to za njihovo dobro.
Energino zadajte svaku instrukciju (Sada dotaknite kaiprstom nos osobe koja
stoji do tebe! unite! Skakuite na jednoj nozi...
Posmatrajte reakcije uesnika. Do koje mjere su uestvovali? Da li je neko negodovao? Odustao? Reagovao neprijatnim komentarom?
Razgovarajte na kraju o poslunosti i vjeri u autoritet i smislenost zadataka koje
on zadaje.
Filmovi
American History X je snaan film koji se moe koristiti kao osnov za diskusiju
oko toga koji faktori utiu na ljude da postanu takvi kakvi jesu. Film takoe
pokazuje da imamo izbor.
Takoe se mogu koristiti i lmovi o genocidu u Ruandi (Hotel Ruanda), Kambodi (Polja smrti), Srebrenici (Krik iz groba).
276
VJEBA DIJALOGA
Tema
Dijalog, argumentacija i razmjena miljenja.
Cilj
Formiranje svijesti da se nai stavovi formiraju kroz dijalog, razmjenu
miljenja i argumentacijs sa drugim ljudima. Komunikacija sa drugima
dovodi do linog razvoja.
Nai stavovi odreuju naa djela. A miljenja se stvaraju kroz uenje,
itanje, osmatranjem i kroz vlastita iskustva. Kada imamo priliku da
se sretnemo sa ekspertima imamo mogunost da nauimo nove stvari,
ali mi takoe moemo uiti od ljudi oko sebe. I kada se susreemo sa
neistomiljenicima, budemo izazvani da preispitamo i moda izmijenimo vlastite stavove. Promijeniti miljenje moe stoga znaiti da smo
nauili neto novo da smo postali pametniji. Kada si ti posljednji put
promijenio miljenje?
- Kako znam da sam u pravu prije nego sasluam sve tvoje argumente?
- Dijalog izmeu dvije osobe je najmanja jedinica u drutvu u kojoj se
deava kulturoloka razmjena.
O vjebi
Ovo je uzbudljiva vjeba u kojoj e uesnici zauzeti stav prema razliitim tvrdnjama, i argumentovati za njih. Tokom diskusije imaju pravo da promijene poziciju. Vjeba se preporuuje uesnicima koji se pomalo poznaju od ranije i koji su
prilino sigurni jedni u druge.
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Jedna velika soba, tri velika lista papira (na jednom, velikim slovima pie DA, na drugom, veliko
NE a na treem velikim slovima je ispisano NE
ZNAM).
Pripreme:
Voditelj mora spremiti listu sa tvrdnjama.
277
Provoenje
1.Voditelj e smjestiti papir sa DA na jednu, a papir sa NE na drugu stranu
sobe. U sredini lei papir NE ZNAM. Voditelj zove uesnike da izau na
sredinu sobe. Trebaju zauzeti stav prema tvrdnjama koje e voditelj naglas
proitati. Oni koji se slau sa tvrdnjom postavljaju se kod papira DA. Oni
koji se ne slau idu NE-papiru. Oni koji su nesigurni, postaviti e se kod
NE ZNAM-papira. Voditelj zatim ita prvu tvrdnju, nakon ega uesnici
zauzimaju stav i grupiu se shodno svojim miljenjima. Voditelj omoguava
raspravu i trai od nekih koji se slau sa tvrdnjom da je obrazloe, da bi zatim dao priliku za isto drugoj grupi. Uesnici u bilo kojem trenutku mogu
promijeniti miljenje i mijenjati stajalite. Svaka strana mora dobiti priliku
da objasni svoje stajalite, pa tako i oni koji ne znaju. Kada neko promijeni
stranu vano je da voditelj zapita zato. Razmjena miljenja u vezi pojedinih tvrdnji treba trajati dokle god uesnici iskazuju interes (obino izmeu
5-15 minuta). Obino se radi o izmeu etiri i est tvrdnji. Nije cilj postii
saglasnost. Cilj je sasluati argumente i razumjeti razloge izbora strana.
2. Napomena za voditelja: Jedan djeak je bio u grupi za smrtnu kaznu i kada
su ga upitali za razlog, naveo je da je u djetinjstvu bio seksualno zlostavljan.
Nakon ovog velika veina djece je stala na njegovu stranu. Ovo iskustvo u
vjebi je pokazalo da nije vano doi do toga da li emo podrati odreene
odluke i pojave, koliko je vano probuditi osjeaj solidarnosti, razumijevanja i podrke meu uesnicima.
3.Ukoliko je voditelj nesiguran da li uesnici ele nastaviti diskusiju moe
izrei sljedee: Sada zavravamo ovu vjebu i vidjeti gdje e se uesnici
grupisati.
Razmotriti
ta mislite o vjebi?
Kako je bilo odabrati stranu?
Da li si uspio jasno izraziti svoja miljenja?
Da li je ikome palo na pamet da promijeni stranu zato jer su bili sami ili
gotovo sami na jednoj strani?
Da li si uspio ubijediti nekoga da pree na tvoju stranu?
Zato elimo pridobiti druge?
Da li utiemo jedni na druge kroz dijalog i diskusiju?
Moemo li se sloiti da je dijalog najbolji nain rjeavanja nesuglasica i
problema?

Kroz dijalog i diskusiju uimo jedni od drugih, o sebi i o drugima. Svi utiemo
jedni na druge. Koliko na mene utiu, toliko i ja mogu uticati na druge tako
to u rei ta mislim. U svakodnevici je razgovor orue koje koristimo da
278
razmijenimo znanje, iskustva, ideje i, na kraju krajeva, kulturu. Dijalogom se

najbolje rjeavaju konfl ikti.
Prijedlozi tvrdnji o kojima se moe diskutovati:
1. Ne moe se preporuiti brak izmeu dvoje koji pripadaju razliitim kulturama;
2. Srea pojedinca je vanija od sree porodice;
3. Majke bi trebale ostati u kui tri prve godine djetetovog ivota;
4. Homoseksualci trebaju imati pravo sklapanja brakova (i/ili usvajati djecu);
5. Kada se zavri rat, sve izbjeglice trebaju da se vrate u svoju zemlju;
6. Treba dozvoliti torturiranje terorista;
7. Sloboda izraavanja se nikada ne smije ograniiti;
8. Drutvo treba prakticirati smrtnu kaznu;
9. ene moraju imati pravo na slobodan abortus;
10. Na Balkanu treba rtvovati dio pravde kako bi se to prije dolo do
pomirenja.
Drugi dio vjebe (neobavezan)

Ako se svi slau u zakljuku iz prole vjebe (da je dijalog najbolji nain
za rjeavanje konflikata) moe biti interesantno nastaviti sa ovom malom,
smijenom igrom, najbolje poslije petnaestominutne pauze. Cilj je ukazati na to
da stavovi moraju biti popraeni djelima.
Sama definicija stava kae da on sadri saznajnu, emocionalnu i akcionu (voljnu)
komponentu - samim tim promjenom miljenja omoguavamo i promjenu
naeg djelanja.
Provoenje
1. Svi uesnici se poredaju u dva reda, licima okrenutim jedno prema drugima. Udaljeni su jedni od drugih oko metar. Voditelj objanjava zadatak. Svi
koji stoje u jednom redu trebaju premjestiti druge prema zidu (iza svojih
lea). Drugi red treba uiniti isto. Poee kada voditelj izbroji do tri: Jedan,
dva tri! Ako je sve uraeno pravilno, vjeba se obino zavrava u haosu u
kojem svi, ili gotovo svi, silom pokuavaju jedne druge gurati prema zidu.
2. Nakon kratkog vremena voditelj treba dati znak da se vjeba zavri.
Kada se uesnici smire, voditelj bira jednog, i na miran i ljubazan nain
s njim (moda ak pleui) kree prvo prema jednom a zatim prema
drugom zidu.
3. Uesnici potom trebaju sjesti svi zajedno i razmijeniti miljenja o zadnjoj
vjebi. Zato se nisu koristili dijalogom, nego silom, da rijee zadatak?
Podsjeti na vjebu dijaloga koju su upravo zavrili, i iji je zakljuak da
izazove trebamo rjeavati dijalogom a ne nasiljem. Zato to nismo uradili i sada?
279

Obino djelujemo u okvirima onoga na ta smo navikli i to smo nauili. Nije
ba uvijek tako da se usudimo suprotstaviti autoritetima i postavljati pitanja u
vezi naredbi. Obino smo posluni i radimo ono to se od nas trai bez da pitamo zato? Ove dvije vjebe pokazuju da je dug put od znanja do toga da se to
znanje pretvori u dio naeg identiteta tako da u svakodnevnom ivotu koristimo
ono to smo nauili. Stalno moramo raditi na sebi i prakticirati one vrijednosti
za koje se zalaemo.
Varijacija
Vjeba dijaloga odgovara za temeljitiji rad s eljenim temama. Vano je da
voditelj unaprijed pripremi relevantne tvrdnje za razmjenu miljenja. Slijede
tvrdnje koje smo mi napravili a u vezi su sa pitanjem ponovne izgradnje povjerenja i pomirenja meu narodima na Zapadnom Balkanu.
U ratu moe postojati kolektivna odgovornost za masovne zloine

kakav je genocid.
U ratu su uvijek krive obje strane.
Ne treba raditi na pomirenju, ono treba doi samo od sebe.
Nije potrebno da se ja s nekim mirim, jer se ja nisam ni s kim ni
svaao.
Potrebno je sve zaboraviti i poeti iz poetka.
Potrebno je osnovati komisije za istinu i pomirenje koje bi utvrdile
istinu o konfliktima.
ena sa zarom vozi tramvaj u Oslu.

Foto: Kamran Karimi
280
VJEBA ZA POMIRENJE
Tema
Ponovna izgradnja povjerenja i pomirenje.
Cilj
Izgradnja svijesti o potrebi za ponovnom izgraom povjerenja i pomirenju
kao osnove za dalji ivot i napredak u drutvu
Pomirenje nije samo cilj, nego proces i nain dolaska do cilja. Samo
etimoloko znaenje rijei sugerie da je rije o ponovnom mirenju, uspostavljanju miroljubivih odnosa koji su poremeeni. Postoje dva nivoa
pomirenja: individualni (lini) i drutveni.
Na individualnom nivou ono je neophodno radi odranja ili postizanja
mentalnog zdravlja. Na nivou drutva spreavaju se ponovni sukobi i dalji
gubici te omoguava nastavak suivota i razvoj drutva. Pomirenje pri
tom ne znai opravdavanje prehodnog krenja ljudskih prava ili zloina.
Ono znai prihvatanje da se ne moe promijeniti ono to se dogodilo, ali
se moe odluiti kako e se ivjeti nakon tog krenja ili zloina, nakon to
smo nanijeli ili nam je nanesen bol.
Krajsberg u razmatranju procesa pomirenja istie neophodnost dostizanja minimalnog stepena saglasnosti u etiri uvjerenja:
priznanja uasnih aspekata onoga to se desilo,
prihatanje ak i onih koji su se nasilno ponaali, uz prihvatanje patnji rtve,
vjeru da nepravde mogu biti ispravljene i
ubrzavanje rada na obostranoj sigurnosti i dobiti.
Najidealnije bi bilo da je pomirenje praeno priznanjem onih koji su uinili zlo i
prihvatanjem odgovornosti za ono to se desilo. Sve to podrazumijeva otkrivanje
istine i suoavanje sa njom.
- Psalm 85 iz Starog zavjeta: Milost i Istina sree se, pravda i mir

poljubit e se.
Lederah smatra da se pomirenje sastoji iz etiri elementa:
1. Istine koja zahtijeva otvoren stav prema prolosti;
2. Milosra koje zahtijeva opratanje radi izgraivanja novih odnosa;
281
3. Pravde koja zahtijeva naknadu i drutveno restruktuiranje;
4. Mira koji istie zajedniku budunost, dobrobit i sigurnost za sve

strane.
Mir nije odsustvo rata. To je vrlina, stanje svijesti, dispozicija za
dobronamjernost, povjerenje, pravdu.
Baruh Spinoza
Vrijeme:
2 sata
ta je potrebno:
hemijska olovka i papir, flipark, pristup izvorima

informacija kao to su to Internet, novine, biblioteka itd.
O vjebi
Da bismo objasnili proces pomirenja moramo krenuti od individua na kojim
ono poiva. Osim toga, kako kae G. Olport, bez razmatranja psiholokog nivoa
mi ne moemo direktno objasniti politike odluke i ponaanje, jer socijalni faktori nikada direktno ne uzrokuju ponaanje. Oni uzrokuju stavove i druge mentalne osobine koji kasnije odreuje ponaanje.
Provoenje
Igra u paru. Uesnici se prisjeaju situacije kada ih je draga osoba povrijedila.
Tehnikom aktivnog sluanja treba da dou do razumijevanja. ta je osoba konkretno rekla, napravila, kako su se oni u toj situaciji osjeali i ta im je bilo potrebno a nisu dobili u tom trenutku u odnosu sa dragom osobom? Treba da razmisle
i ta je to to u ovom trenutku ele a to bi im pomoglo da se osjete drugaije?
Igra istine
Cilj je dovesti uesnike do uvida da istina ima onoliko lica koliko je ljudi koji su
pogoeni njom. Za vjebu je potrebno najmanje 5 uesnika.
Jedan stane u centar i kae se da on predstavlja objekt istine. Ostalo etvoro
staju poput strana svijeta u odnosu na njega. Voditelj svakog pojedinano pita
da obrazloi ostalima u grupi ta je po njemu istina. Dok uesnik obrazlae,
pomozite da se napravi razlika izmeu injenica (onoga to vidi) i interpretacija (onoga to zna, pretpostavlja). injenica je da je istina ljudsko bie (ima
sve karakteristike ljudskog bia). Ako kae: To je jedna pametna osoba, upitajte
da li je to ono to vidi ili ono to zna. Za osobu koja stoji istono istina je lijevo
uho, ruka, lijevo oko a za osobu sa zapadne strane suprotno. Pomozite im da
budu to precizniji u opisima. Upitajte osobu koja stoji juno od istine i za koju
je istina oba oka, anfas uopte, kako to da je za osobu sa sjeverne strane istina
282
lea? Suoite manjak prikaza, razlike u vienju, segmentiranost. Pitajte osobu

na sjeveru kako je mogue da ona ne vidi oi kada osoba sa juga kae da istina
ima oi? Zamolite ih da istovremeno govore kako izgleda istina.
Pitajte ih na ta ih ovakva rasprava asocira? Pitajte ih ta je to to mogu da
urade pa da vide ono to ostali tvrde da je za njih isina? Obratite panju na
komentar (ukoliko se pojavi), da moe da se rotira objekat istine pa da ga svi
vide onako kako ga mi vidimo. Porazgovarajte tada o moguoj manipulaciji i
prilagoavanju istine sopstvenim interesima. Dopustite im da sami otkriju mo
decentracije tako to e svi obii u krug objekat i vidjeti sve strane istine.
Varijacija:
Ukoliko imate manjak vremena, uzmite jedan A4 papir i stavite u centar kruga.
Napiite na njemu broj 6 i pitajte osobe sa 4 strane svijeta u krugu ta je to to
vide (6, 9, pui... ili sve to zajedno?)
Vjebe povjerenja:
Pijana boca
Uesnici su u krugu i svako za sebe istrauje koliko s tijelom moe ii naprijed, a koliko nazad u slobodnom padu. Pri tom imaju otvorene oi, jer moraju
ostati u realinosti. Zatim se podijele u grupe po troje. Jedan uesnik je u sredini i pada naprijed ili nazad (ravno poput daske), a ostala dva ga, svaki sa
svoje strane, rukama i teitem tijela prihvata i s njim se dodaju kso s loptom. Zatim stanu u krug povjerenja koji ini 6 uesnika. Jedan je u sredini i
ravno pada u slobodnom padu. Ostali u krugu ga timski prihvataju i njim se,
rukama i teitem tijela, dodaju.
Cilj je povjerenje meu uesnicima, grupni rad i razbijanje fizikih blokada
meu uesnicima.
Voenje zvukovima
Uesnici se u paru trebaju dogovoriti koji e im zvuk oznaavati naredbu
Doi, a koji Stani. Kada odrede zvukove za te dvije naredbe, jedna osoba
u paru vodi drugu, bez dodirivanja, samo tim zvukovima. Osobe koje vode
udaljenost izmeu sebe i partnera kojeg vode mogu smanjivati ili poveavati,kao
i uestalost izvikivanja zvukova.
Osim povjerenja, ova vjeba voditelju daje dosta informacija o svakom uesniku
ko ima povjerenja, kako ko iskoritava svoju mo itd.
283
JEDNO ILI DRUGO - ILI I JEDNO I DRUGO?

Tema
Pripadanje veem broju kultura
Cilj
Izgradnja svijesti o tome da mnogi ljudi u drutvu imaju identitet koji se
sastoji od vie nacionalnih i kulturnih pripadnosti. Ovo moe biti ispunjeno konfliktima, ali takoe moe predstavljati resurs.
Mnogi ljudi u naoj zemlji su doseljenici. esto se kae da imaju pomijeani
identitet. Da bi se razumilo ta to znai u praksi, moemo zamisliti dva
kruga kulture jedan pored drugog, na primjer jedan bosanski ili srpski
i jedan romski ili kineski, ije se treine preklapaju. U toj treini se kreu
doseljenici zato to njihovu svakodnevicu obiljeavaju dvije kulture.
Bogatstvo je imati vezu s vie kultura. Takve osobe imaju veliki uvid
i moda vei prostor za kretanje. Neko uspijeva napraviti kulturnu
mjeavinu pored koje vie nema smisla govoriti o raznim kulturama
i granicama izmeu njih. Drugima pripadnost viem broju kultura,
meutim, moe predstavljati izazov, i biti zbunjujui, pogotovo u situacijama u kojim su kulture suprotstavljene. Moe se javiti nesigurnost i
osjeaj da nijednoj kulturi ne pripadaju u potpunosti.
Ne osjeaju jedino doseljenici i izbjeglice/prognanici da ih vie kultura
vue na razne strane. Svima koji su dio raznih sredina ovo moe biti
teko. ivimo u promjenjivom i fragmentisanom vremenu. U veoj ili
manjoj mjeri svi smo suoeni sa izazovima biranja i konstruisanja
vlastitog identiteta.
- Prije nikada nisam razmiljao o svom identitetu, ili o tome ko sam.

Bio sam Branko, i to je bilo to!
(Srbin iz Hrvatske koji je doselio u Beograd)
- Moderno drutvo donosi promijenjene uslove za kulturu i identitet. Tradicija i izvorna kultura u sve manjoj mjeri daju odgovor
na pitanja ko smo i kako da ivimo svoje ivote. Odgovornost za
vlastiti identitet pada na pojedinca.
284
O vjebi
Uesnici e provesti grupni rad koji e potom posluiti kao osnova za
diskusiju svih uesnika zajedno. Vjeba je posebno zanimljiva ukoliko su
uesnici razliitog kulturnog /nacionalnog porijekla.
Vrijeme:
20-45 minuta
ta je potrebno?
Hemijska olovka i list papira.
Provoenje
1. Voditelj govori o temi i dijeli uesnike u manje grupe. Svaka grupa
treba imenovati jednu osobu u naoj zemlji ili u inostranstvu, poznatu ili nepoznatu, koja pripada raznim kulturama. To mogu biti
oni to ih smatramo tipinim viekulturalnim osobama koje sada
ive u naoj zemlji, ali koji imaju strano porijeklo. Ili to mogu biti
etniki pripadnici nae zemlje koji pripadaju subkulturama. Na koji
nain je viekulturalnost pozitivna za njih? Kako viekulturalnost
moe biti pozitivna za drutvo kao cijelost? Kako moe biti negativna? Kako uesnici misle da ovi ljudi sami sebe doivljavaju? Kako
ih drugi, u lokalnoj zajednici i ire, doivljavaju? (30 minuta)
2. Grupe prezentiraju rad u plenumu.
Razmotriti
Kako je biti pripadnik vie kultura? Da li to obogauje ili djeluje kao
teret?
Na koji nain povezanost sa vie kultura moe biti resurs? Kako se moe
iskoristiti pozitivno? Moe li to dati pozitivnu energiju?
U viekulturalnom drutvu mnogi izlaze i ulaze u ulogu pripadnika manjine a zatim u ulogu pripadnika veine i obrnuto. Srpski Maar, pripada
manjini u Srbiji, ali je moda pripadnik veine u Subotici ili u nekom
gradu u Vojvodini. Istovremeno, Srbi mogu biti manjina u Subotici, iako
su veina u Srbiji. Moete li nai vie primjera? Kako se to doivljava?
Kakve izazove stvara?
Postavljaju li se posebni zahtjevi mladima manjinskog porijekla u vezi sa
ponaanjem u naoj zemlji? Ako je odgovor da: Kakvi zahtjevi i zato se
to deava? Trebaju li mladi doseljenici nastojati da zadovolje te zahtjeve?
Postoji li samo jedan nain na koji se moe biti Srbin, Bosanac ili Hrvat?
Ili se moe biti i jedno i drugo?
Je li je ispravno da drugi imaju pravo da odreuju za nas ko smo i kakvi
trebamo biti?
285

Pripadanje veem broju kultura moe biti pozitivno i obogaujue za
pojedince i drutvo, ali takoe zna biti i teko. Dio mladih doseljenika
se svakodnevno premjeta iz tradicionalnih u moderne kontekste ivota.
Graditi vlastiti identitet je veliki izazov. Za neke je to proces koji nema
kraja. Uzbudljiva je pomisao da se moemo mijenjati cijeli ivot!
286
JA NOSILAC KULTURE
Tema
Kultura i identitet.
Cilj
Pokazati kako razlike u kulturama dolaze do izraaja u susretu sa drugim
ljudima. Bez obzira gdje idemo i kuda se kreemo nosimo sa sobom
svoju kulturu.
Svi smo mi koristili ili barem uli izraze tipino srpski, ili tipino bosanski!. Ako paljivije razmislimo o tome, taj izraz podrazumijeva da svi Srbi
ili svi Bosanci imaju neto zajedniko. To nije neto specino za Srbiju ili
Bosnu i Hercegovinu, ve neto to sve kulture dijele. Ljudi vjeruju da imaju
neke osobine koje su specine upravo za njihovu kulturu. I moda je tano
da se Srbi, Bosanci, Kinezi, Albanci, Hrvati, Iraani i ostali ponaaju na
neto drugaije naine? Na sve nas utie okolina oko nas, i voljeli mi to ili
ne, svi mi, u manjoj ili veoj mjeri, nosimo sa sobom svoju kulturu. Svi smo
nosioci kulture.
- Bez obzira gdje idemo, nosimo sa sobom svoju kulturu, svjesno ili nesvjesno. Kada Bosanci putuju u inostranstvo, nose sa sobom svoju kulturu.
Isto rade turisti i doseljenici kada dou ovamo.
O vjebi
Vjeba poinje radom poslije kojeg slijedi prezentiranje i razmjena
miljenja u plenumu. Dobro odgovara viekulturalnim grupama.
Vrijeme:
1 1 sat.
ta je potrebno?
Veliki listovi papira i tuevi.
Provoenje:
1. Voitelj trai od uesnika da se grupiu po dravama (ili sredinama)
iz kojih potiu. Grupe potom trebaju raditi na pronalaenju vidljivih, ali i nevidljivih crta svoje kulture. Kako se kroz nas kultura
izraava? (Vidljive crte mogu biti, na primjer, hrana, odjea, arhitektura, ceremonije, jezik i sve to se moe vidjeti i uti. Nevidljive crte
287
kulture mogu biti vrijednosti, stavovi i tradicije, ta se smatra dobrim

i loim, struktura familije, odnos izmeu starih i mladih, izmeu ene
i mukarca, shvatanje vremena, kakva pravila vae tokom objeda, ko
ima mo i kako je stekao, kakvu ulogu u drutvu ima religija itd.)
Grupa treba da zapie, eventualno nacrta vidljive i nevidljive crte
kulture. (30 45 minuta)
2. Uesnici predstavljaju svoj rad u plenumu. (30 45 minuta)
Razmotriti
ta je bilo tee: nai vidljive ili nevidljive crte kulture?
ta znai to kada kaemo da smo nosioci kulture?
Postajemo li vie svjesni svoje kulture kada smo u inostranstvu? Zato?
ta elimo pokazati iz vlastite kulture kada smo u inostranstvu?
Za neke ljude, esto poznate ili slavne osobe, bi se moglo rei da se
posebno istiu kao nosioci kulture. Moete li nai primjere poznatih
nosilaca nae kulture? I nosilaca kulture iz drugih drava? Zato su oni
istaknuti nosioci kulture?
Da li svi ljudi dijele tipine kulturne crte jednog drutva?
Moete li nai primjere pojedinaca koji odstupaju od nekih crta svoje
kulture?
Da li se mogu nai crte nekih kultura koje na nas djeluju provocirajue?
Primjeri?
Da li se mogu nai crte nae kulture koja moe djelovati provocirajue na
druge? Primjeri?
Zato pojedincima moe biti problematino odstupiti od vidljivih ili
nevidljivih crta kulture?

Kulture dolaze do izraaja na razliite naine, i svi smo mi, manje ili vie, nosioci kulture. U susretu sa ljudima drugaijeg kulturolokog porijekla, trebamo
sami biti svjesni da smo nosioci kulture. To ini viekulturalni susret zanimljivijim, ali takoe moe prouzrokovati nesporazume i izazove. Iako postoje crte
koje su zajednike jednoj kulturi, nije uvijek tako da je prepoznatljivost grupe
i prepoznatljivost individue. Moe biti da odreene crte nae kulture djeluje
provocirajue na druge iako toga nismo svjesni.
288
IZBJEGLICE
Tema
Razumijevanje stvarnosti izbjeglica i azilanata.
Cilj
Skrenuti panju na izazove sa kojim se ove grupe susreu u naoj zemlji,
one koji se odnose na gubitke zbog bijega iz svoje zemlje ali i problema
integrisanja.
Vjerovatno bi mnoge izbjeglice i mnogi azilanti rado promijenili svoje
probleme za tvoje, rijeivi se tako svojih. Znamo li u stvari dovoljno o
iskustvima kroz koja su izbjeglice prole kada su, prisiljene na naputanje
svojih domova, svoje domovine, svog posla, svoje familije i prijatelja, dole
u zemlju u kojoj se mnogi osjeaju neeljenima?
Definicije
Azilant je osoba koja trai prava azila da ostane u dravi. Oni koji dobiju pravo
ostajanja u dotinoj zemlji vie nisu azilanti. Oni su ili odobreni kao izbjeglice
ili mogu ostati iz jakih humanih razloga.
Izbjeglica je osoba koja je dobila status izbjeglice i pravo boravka u odreenoj
zemlji.
Populacija doseljenika sastoji se od ljudi ija su oba roditelja roena u inostranstvu: prva generacija doseljenika koji su doselili u odreenu zemlju, i osoba
roenih u odreenoj zemlji ali roditelja roenih u inostranstvu.
O vjebi
Vjeba odgovara viekulturalnim grupama iz istog mjesta. Podstie na izgradnju kontaktne mree, solidarnost, akcije i kampanje. Vano je da voditelj bude
dobro pripremljen, pogotovo to se tie situacije maloljetnih azilanata koji su
sami doli u odreenu zemlju.
Vrijeme:
90 minuta
ta je potrebno?
Soba u kojoj je mogue kretanje, veliki blok na

tafelaju, listovi papira i olovke.
Priprema:
Voditelj bi trebalo da bude upuen u problematiku

koja se odnosi na maloljetne azilante koji stiu bez
pratnje.
289
Provoenje
1. Voditelj treba da napravi kratak uvod o razlozima koji se kriju iza izbjeglitva,
i o razlikama izmeu azilanata, izbjeglica, prognanika i doseljenika. Treba
rei neto o gubicima koje su izbjeglice pretrpile moravi bijeati.
2. Potom voditelj treba da proita priu o jednoj mladoj izbjeglici iz svog
okruenja, na primjer ovu: Mirsad je Rom i izbjeglica u naem gradu.
Ima 17 godina i dolazi iz Foe. Ve dvije godine ivi u prihvatilitu. Kada
je rat poeo imao je 12 godina. Otac mu je ubijen. Njegova majka je morala prodati kuu kako bi imala novac da plati ljudima da ga dovedu u na
grad. Dok je Mirsad ivio u Foi, strahovao je da e biti pozvan u vojsku, ili
naprosto ubije, to se ve desilo mnogiim njegovim prijateljima On svjedoi
o stravinim zloinima kojim je bio svjedok. Nije mu poznato ta se desilo sa
njegovom majkom. Mirsad godinama nije bio u mogunosti da kao druga
djeca pohaa kolu.
3. Podijeli uesnike u male grupe i zamoli ih da razgovaraju o Mirsadovoj
prii. Kako misle da je njemu bilo u Foi za vrijeme rata, kako je bilo napustiti svoj grad i kako je bilo stii u jedno drugaije i nepoznato mjesto?
Uesnici mogu razmisliti o ovim pitanjima:
ta mislite da je morao uraditi kako bi stigao u na grad?
ta je izgubio time to je morao otii iz svog mjesta?
Kakav je Mirsadov ivot u naoj sredini?
Sa kojim se problemima susree?
Ide li u kolu?
On je jo uvijek dijete. Ima li ista prava kao druga djeca?
Mirsad je izbjeglica. Osjea li se potovanim u naoj sredini?
Da li je njemu lako dobiti poslove koje mnogi od njegovih vrnjaka ve
imaju?
Mirsad ve dvije godine ivi u prihvatilitu za azilante. Ima li prijatelje
u naoj sredini ili se drui samo sa drugim izbjeglicama?
Kako nesigurnost koju Mirsad moda osjea u odnosu na prolosti i
prema budunosti, utie na njegovo samopouzdanje i mogunost
pronalaska svog mjesta u drutvu?
Treba li se Mirsad odrei svojih obiaja koji nisu u skladu sa novom
sredinom?
Kakva je njegova budunost?
4. Zatrai od grupa da predstave najvanije rezultate razgovora u grupi.
290
Razmotriti
Da li je izbjeglica pojam sa pozitivnim ili negativnim nabojem u naoj

sredini? Zato?
Poznajete li nekog ko je proao kroz slino iskustvo?
Da li si ikada pomislio da bi se to moglo tebi desiti?
Zavri razgovor tako to e predloiti uesnicima da uine neto za izbjeglice. Kontaktiraj jednog azilanta i lokalnu humanitarnu organizaciju ili
organizaciju za ljudska prava koje rade sa azilantima i izbjeglicama.

Postoje velike razlike meu doseljenicima. Izbjeglice i prognanici su
doivjeli velike gubitke napustivi svoje mjesto stanovanja ili domovinu.
Izazovi koji stoje pred njima su izuzetno veliki. esto osjeaju da je svakodnevica jako teka. Neki se osjeaju diskriminisanim.
Varijacije
Ohrabri uesnike da naprave predstavu kojom e prikazati Mirsadovu stvarnost.
Varijacije
Pozovi maloljetnog azilanta koji je sam stigao u na grad na razgovor sa
grupom. Relevantna pitanja mogu biti: Zato i kako je napustio svoju
zemlju? Kojim je putem stigao i ta je doivio na putu? Kako je bilo
doi u nau zemlju? ta je bilo jednostavno, a ta teko? Kako vidi svoju
budunost i ta bi elio?
291
GUBICI VEZANI ZA BIJEG

Tema
Izbjeglitvo.
Cilj
Stvoriti bolje razumijevanje situacije izbjeglica.
Izbjeglice koje dou u novu sredinu susreu se s mnogim izazovima. One
trebaju izgraditi mostove izmeu prolosti, sadanjosti i budunosti. Bijeg
nosi sa sobom mnoga teka iskustva, okarkaterisana kao gubici, i esto je
teko nauiti nove kodove u novom drutvu. Iako bijeg podrazumijeva
gubitke, dolazak u novu sredinu otvara i nove mogunosti. To pogotovo
vai za mlade ljude.
O vjebi
Uesnici sjede u krugu. Aktivnost zapoinje time to e svako samostalno raditi,
a zavrava se diskusijom. Aktivnost se preporuuje izmijeanim grupama i lijep
je nain da se uive u situaciju izbjeglica.
Vrijeme:
1 sat
ta je potrebno?
Soba s mogunostima kretanja, post-it cedulje,

blok papira i olovke.
Provoenje
1. Voditelj svakom uesniku dodjeljuje po pet post-it ceduljica. Oni trebaju
zapisati pet stvari (po jednu na svakoj ceduljici) koje jako vole, i koje bi
sa sobom ponijeli u sluaju da moraju napustiti svoju domovinu. (5-10
minuta)
2. Voditelj trai od uesnika da u plenumu ispriaju ta su odabrali da
ponesu. Trebaju poeti sa onim najvanijim, i zavriti sa onim to im je
najmanje vano. Slobodno mogu objasniti ovaj redoslijed.
3. Nakon to svi zavre, trebaju saviti ceduljice tako da vie ne mogu vidjeti
ta na njima pie. Zatim, bez da znaju koju, izvui jednu od njih. Ostale bacaju na pod. Onda svaki uesnik, jedan po jedan, ita koju je stvar
izvukao.
4. Voditelj na kraju treba da objasni kako se veina izbjeglica nae u takvoj
situaciji biranja. Najee sa sobom mogu ponijeti vrlo mali broj stvari
ili nita.
292
Razmotriti
Kakva je bila aktivnost? Da li je bilo teko odabrati samo pet stvari?
Kako je bilo na kraju ponijeti sa sobom samo jednu stvar?
ta se gubi kada se bjei?
Prije nego su postali izbjeglice moda su pripadali veini u svom mjestu ili
dravi. Sada su postali stranci. Kakav je to osjeaj?
Mislite li da se ovjek osjea cjelovitom osobom u drutvu u kojem ne
vlada kodovim? Doivljavaju li ga drugi potpunom osobom?
ta je sa prijateljima sa kojim se izbjeglica imala obiaj druiti? ta je sa
svim tetkama, tetcima, rodicama i roacima koji su je okruivali? ta se
desi kada izgube sigurnost koju oni predstavljaju?
Imaju li izbjeglice, prognanici i/ili azilanti kontrolu nad svojom stvarnou?
Nad im imaju kontrolu, a nad im nemaju?

Ljudi kroz iskustvo izbjeglitva esto doivljavaju gubitak svog identiteta i statusa. Mnoge njihove socijalne kompetencije odjednom gube vrijednost i ne
mogu se koristiti u novoj sredini. Izbjeglice prelaskom u novu sredinu ostaju
bez socijalne mree kontakata i osjeaja kontrole nad stvarnou. Svaki izbjeglica nosi teku priu.
Djevojica u izbjeglitvu u bivoj Jugoslaviji.

2005. godine.
Autor nepoznat
293
POSJETA PRIHVATILITU ZA IZBJEGLICE

Tema
Azilanti i njihovi ivoti u prihvatilitu za izbjeglice.
Cilj
Stei saznanja o situaciji u kojoj se izbjeglice ili prognanici nalaze i stanju
u prihvatilitu.
Izbjegliko naselje je mjesto u kojem izbjeglice iekuju rezultat svog

zahtjeva za boravinu dozvolu u odreenoj zemlji. Moglo bi se rei da je to
neto kao privremena stanica na putu do stvarnog ivota. Mnogi tu ive sa
svojom familijom, dok su drugi doli potpuno sami. Neki brzo naue jezik
koji se govori u odreenoj zemlji, dok drugi nemaju tu sposobnost. Neko
ostane u prihvatilitu nekoliko mjeseci, drugi godinu dana, a pojedini i vie
godina. Kako je u stvari u izbjeglikom kampu?
O vjebi
Aktivnost se provodi u tri dijela. Prvo pripreme uoi posjete prihvatilitu, zatim
sama posjeta i na kraju obrada utisaka.
Vrijeme:
Planiranje: 1-2 sata. Provoenje: jedan dan. Zavrni

rad: 2-3 sata.
ta je potrebno?
Listovi papira i olovke, jedna ili vie kamera.
Pripreme:
Pripreme praktine vrste uoi posjete prihvatilita.

Predavanje o izbjeglicama i azilantima i njihovim
pravima.
Provoenje
1. Voditelj dri kratko predavanje u kojem se predstavljaju injenice o izbjeglicama i azilantima i njihovim pravima.
2. Faza planiranja.
Voditelj treba da se prethodno decidno dogovori sa upravom prihvatilita
o posjeti. Pametno je takoe napraviti dogovor sa jednim prevodiocem s
obzirom na to da izbjeglice esto ne govore jezik zemlje u kojoj se nalaze.
Voditelj rasporeuje uesnike u pet grupa koje trebaju intervjuisati: a) Jednog ili dva odrasla azilanta, b) Jednu ili dvije ene, c) Jednu ili dvije mlae
osobe, d) Zaposlenike prihvatilita i e) Ljude koji ive u blizini prihvatilita.
294
Uesnici trebaju dobro pripremiti pitanja (najmanje 45 minuta). Osim

o pripremi intervjua, uesnici bi trebalo da popriaju malo i o svojim
oekivanjima, kako zamiljaju prihvatilite i situaciju u kojoj se azilanti nalaze. Vano je da postavljena pitanja ne budu neugodna, bolna ili teka za
azilante. Kljune stvari koje treba rasvijetliti su:
Koliko ljudi ivi u prihvatilitu?
Kakav je standard?
ime ispunjavaju dan, kako izgleda jedan obian dan?
O emu razmiljaju dok ekaju na odluku o boravku?
Kakva oekivanja imaju u sluaju dobijanja prava na boravak u vaoj
zemlji?
Kako je djeci? Da li oni imaju posebnih problema?
Dobijaju li mogunost uenja jezika?
Idu li u kolu?
Imaju li mreu poznanika i prijatelja izvan prihvatilita?
Zato su doli u nau zemlju?
Odravaju li kontakt sa domovinom?
Kako je raditi u prihvatilitu?
Kako je biti susjed prihvatilitu za izbjeglice?
3. Posjeta prihvatilitu za izbjeglice.
Zato to su pojedini doivjeli traume i stoga moda nemaju povjerenje u
nepoznate ljude, vano je uvijek objasniti cilj posjete onima sa kojim se
obavlja razgovor. eli li se fotografisati, uvijek se prvo mora pitati, a najbolje je dogovoriti se unaprijed.
Ukoliko se situacija tokom intervjua doivljava tekom, alternativa snimanju je zapisivanje onog to izbjeglice ili progninici ispriaju.
4. Rezimiranje nakon posjete
Nakon posjete uesnici moraju dobiti dovoljno vremena za obraivanje
materijala i ureivanje intervjua. Ovaj dio posla se djelomino moe uraditi
i kod kue. Svaka grupa treba predstaviti svoje utiske i intervjue u plenumu. Izvjetaji se mogu poslati svim uesnicima u pisanoj formi propraeni
odgovarajuim slikama, tako da ih stignu proitati prije sesije u plenumu.
ili se moe predstaviti usmeno u samom plenumu. Ostali uesnici mogu
postavljati pitanja. (2-3 sata)
Razmotriti
Kako ste doivjeli posjetu?
Kakvi su utisci o onome to su izbjeglice ili prognanici ispriali?
Kakve su potrebe izbjeglica i prognanika tokom boravka u
prihvatilitu?
295
Dobijaju li ono na ta imaju pravo? Ko je odgovoran da im osigura

njihova prava?
Odgovaraju li utisci koje smo dobili tokom posjete utiscima koje
smo kroz medije stekli o izbjeglicama i prognanicima?
ta smo nauili o ovoj grupi?
ta smo nauili o naem drutvu?
ta smo nauili o sebi?
Moemo li neto uiniti kako bismo poboljali njihovu situaciju?
Svakodnevica izbjeglica i prognanika je ispunjena nesigurnou, jer ne znaju
hoe li moi ostati u naoj zemlji ili ne. Nalaze se u nekoj vrsti ekaonice,
moda sa traumama i gubicima koje su doivjeli tokom konflitkta, rata i protjerivanja, ali ipak sa nadom u bolji ivot. ivot u prihvatilitu je teak, i mnogi
od njih ne dobiju zatitu i prava koja su im zagarantovana meunarodnim zakonodavstvom.
Prijedlog rada u nastavku

Grupa moe napraviti novine ili zidne novine o izbjeglicama i prognanicima,
koristei se slikama i intervjuima uraenim za vrijeme posjete. Mogu pozvati
jednog ili vie omladinaca iz prihvatilita, na primjer neke od maloljetnih prognanika koji su tu sami, da dou u posjetu i govore o svojim doivljajima. Oni
mogu izloiti situaciji u svojoj domovini, zato su pobjegli, kako su pobjegli, ta
oekuju od nae zemlje, ta od samih sebe itd. Zadatak moe biti i sakupljanje
materijala iz medija koji se kritino odnose prema stanju u prihvatilitima u
naoj zemlji i prema njenoj izbjeglikoj politici. ta misle uesnici o toj kritici,
imajui u vidu svoja iskustva steena posjetom prihvatilitu?
Jedno privatno pismo

Kao nastavak, uesnici se mogu ohrabriti da napiu jedno pismo prijatelju, jednom lanu familije ili nekim novinama, o svojim doivljajima. Mogu pisati o
tome kako je bilo u prihvatilitu, o priama prognanika, kako im se moe pomoi,
ili o drugim stvarima. Ova aktivnost je dobra prilika za obraivanje osjeaja i
izraavanje miljenja u vezi sa priama izbjeglica. Onim uesnicima kojim teko
pada usmeno izraavanje, pisanje pisama je dobar nain za izraavanje. Grupa
moda moe poslati jedno ili vie pisama (eventualno jedno novo pismo) izbjeglicama, osoblju prihvatilita, lokalnim vlastima i/ili medijima. To moe izazvati
pozitivnu panju okoline i moda doprinijeti pokretanju inicijativa koje mogu
olakati ivot onima koji su u prihvatilitu.
Razmotriti
Kako je bilo pisati o posjeti? ta ti je bilo najvanije izraziti?
Da li su mnogi pisali o istim doivljajima?
296

Vano je vidjeti prihvatilite za izbjeglice iznutra i sresti se sa ljudima koji su
doivjeli ratove i bijeg, i koji potiu iz drutava koja se moda veoma razlikuju
od naeg a moda su i vrlo slina. Mnogima je ivot teak i trebaju podrku, kako
drutva, tako i nas pojedinaca.
297
SOCIJALNI KODOVI
Tema
Komunikacija drugaija nego naa.
Cilj
Iskusiti kako je doi u drutvo u kojem su kodovi, norme i komunikacija
drugaiji nego one na koje smo navikli.
Jesi li ikada razmiljao da ti za dobro snalaenje u drutvu pomau mnoge
stvari koje radi nesvjesno? Sve ono to zna, a o emu ne misli? Vlada
srpskim ili bosanskim nainom ponaanja zato to si se ovdje rodio i
odrastao. ta se desi u sluaju da se odjednom nae na mjestu na kojem
vae drugaiji fazoni, vrijednosti i norme, gdje tvoje ponaanje vie ne
funkcionie kako si navikao? Mnogi doseljenici se nau upravo u takvoj
situaciji kada dou u nau zemlju, u na grad ili kolu. Mi, koji odlazimo
iz jedne zemlje moemo imati slina iskustva kada se naemo u nekom
drugom podneblju. Ipak, nije nam uvijek lako prepoznati ili prihvatiti
drugaije socijalne pozadine dok nai vlastiti ponekad najednom postanu
bezvrijednim. ovjek postane zbunjen i osjea da vie nikog ne zanima
ko je on i ta predstavlja. Izazov je prepoznati, tumaiti i uiti nevidljive
kodove kao i zahtjeve nove sredine.
Mnogo vremena e proi, mnogo razoarenja i energije, prije nego se shvati da ono prirodno svima nije prirodno, da sopstvena pria nije i pria
drugih, da vlastiti heroji nisu svaiji, da Bog, koji je bio prirodniji od
svega nije svaiji.
(Leo Eitinger, 1981)
O vjebi
Socijalni kodovi je igra karata u kojoj uesnici, bez da su toga svjesni, slijede
pravila igre koja su razliita. Razna pravila u ovoj igri predstavljaju razlike kulturnih kodova, naina ponaanja i normi. Kako igra bude napredovala, uesnici
e neki prije, neki kasnije a neki nikako shvatiti da se koriste raznim pravilima.
Meutim, nije im doputeno da razgovaraju, to e prouzrokovati probleme
u komunikaciji. Voditelj mora biti spreman na frustraciju i iznerviranost kod
pojedinih uesnika. Potrebno je napraviti malu pauzu nakon igre, prije nego se
zapone sa razgovorom u plenumu.
298
Vrijeme:
60 minuta
ta je potrebno?
Sto za svaku grupu, pil karata (samo karte 2-7 i

sa svim bojama, pik, srce, karo, tref), hemijske
olovke i listovi papira svakom stolu, kopiju pravila
igre i uputa za turnir svakom igrau.
Pripreme:
Voditelj unaprijed mora biti dobro upoznat sa

ciljem i nainom provoenja igre. Takoe mora
prethodno paljivo proitati pravila igre i uputu
za turnir. Pripremiti taan broj stolova za igru.
Provoenje
1. Uesnici sjedaju u grupama, svako za svoj sto. Svaka grupa se treba imati
od 4 do 6 osoba. Svakoj se grupi dodjeljuju karte, i list sa pravilima igre
socijalni kodovi i uputa za turnir. Uesnici dobijaju nekoliko minuta da
se upoznaju sa pravilima i da pokuaju igrati. Kada se ini da su svi shvatili pravila igre, voditelj e uzeti objanjenja za pravila igre nazad i jasno
obavijestiti sve da nikom nije dozvoljeno priati ili pisati (ali su slobodni
da gestikuliraju i crtaju). U ovom stadiju se obino javlja nervozan smijeh i
mumljanje prije nego svi zaponu igru bez pisanih pravila igre.
2. Voditelj obznanjuje svima da se radi o turniru. Kao i u svim turnirima,
postepeno neko mora napustiti svoj i otii ya drugi sto. Voditelj je taj koji
e rei kada dolazi do zamjene i ko se treba zamijeniti. Igra za svakim stolom traje po pet minuta sa svakom kombinacijom igraa.
3. Nakon prve zamjene igraa obino se za stolovima poinje osjeati nemir.
Dolazi do sukoba miljenja o tome kakva su pravila igre. Neko misli da as
ima najveu, drugi da ima najmanju vrijednost, neki misle da je pik zapravo
adut, dok drugi dre da je adut karo, a neki se opet uopte ne slue adutima.
Meutim, osim u vezi tih sitnih detalja, igra se igra na isti nain za svim
stolovima. To je prednost igre. Osnove igre su za sve iste, ali neka pravila
se razlikuju. Mnogima ubrzo postaje jasno da su pravila igre razliita, ali
ne shvataju nuno o kakvim se razlikama radi. ak i oni kojim su razlike
jasne, imaju potekoe sa prevazilaenjem barijere komunikacije koja se
stvara i ini pronalaenje rjeenja tekim.
4. Voditelj treba procijeniti kada igru treba zaustaviti. Vano je ne prestati prije nego to uesnici dobro osjete svoje frustracije i pokuaju nai rjeenja.
Razmotriti
Kako ste se osjeali igrajui ovu igru? Kako je bilo postupati po pravilima
igre?
Moe li igra podsjeati na situacije iz stvarnog ivota? Kakve situacije? Izaberite nekoliko primjera i raspravljajte o njima.
299
Koji se razlozi kriju iza problema i potekoa?

Da li je igra nudila neke ideje za rjeenje?
Da li si otkrio neke od vlastitih strategija savladavanja (ili manjak istih)?
Koji su tvoji potezi u igri pozitivno djelovali?
Kada si naslutio da je besmisleno nastaviti igrati zbog razliitih pravila, jesi
li mislio da odustane od igre? Da li odustajemo u stvarnosti?

Nai se u novom drutvu u kojem naa shvaanja svijeta, i nae komunikacijske
sposobnosti vie ne vae, ili se nau pred izazovima, predstavlja veliki izazov. To
su drutva u kojim su vidljive i nevidljive norme, vrijednosti , kodovi i naini
ponaanja drugaiji. Da bismo prebrodili izazove od nas se trai da budemo voljni uiti, da se prilagoavamo i da vjebamo strpljenje.
Pravila igre
1. As je najslabiji, pik je adut, adut moe da se koristi kada ti ponestane boja
koja se igra.
2. As je Najslabiji, nema aduta.
3. As je najjai, pik je adut, adut se moe koristiti kada ti nestane one boje
koja se igra.
4. Pik je najjai, pik je adut, adut se moe koristiti po vlastitom izboru.
5. As je najslabiji, pik je adut, adut se moe koristiti po vlastitom izboru.
6. As je najslabiji, karo je adut, adut se moe koristiti po vlastitom izboru.
7. As je najjai, karo je adut, adut se moe koristiti po vlastitom izboru.
8. As je najjai, karo je adut, adut se moe koristiti samo kada ti nestane boja
kojom se igra.
9. As je najjai, nema aduta.
10. As je najslabiji, karo je adut, adut se moe koristiti kada ti nestane boje
kojom se igra.
Uputa za turnir
Ima pet minuta na raspolaganju da prostudira pravila igre i proba odigrati
igru zvanu socijalni kodovi.
Potom se uklanjaju pravila igre i zabranjuje verbalna komunikacija svake
vrste. Meutim, moe slobodno da se slui gestikulacijama i crta, ali nije
ti dozvoljeno da govori, pie rijei ili koristi jezik gluhonijemih.
Turnir zapoinje. Daje ti se nekoliko minuta da igra za svojim stolom.
Pobjednik igre je onaj koji dobije najvii broj bodova. Ako se igra prekine prije nego se zavri, onaj koji u tom momentu ima najvie bodova pobjeuje.
Svaka runda traje po oko pet minuta. Bie obavijeten.
300
Igrai se premjetaju od jednog do drugog stola na sljedei nain: Pobjednik

(onaj sa najvie bodova) premjeta se na primjer od stola 1 za stol broj 2, od
stola broj 2 za stol broj 3 itd. Gubitnik (onaj s najmanjm brojem bodova)
premjeta se u suprotnm smijeru na primjer od stola 5 za 4, od stola 4 za stol
broj 3 itd.
Pobjednik koji sjedi za stolom najvieg broja, i gubitnik koji sjedi za stolom
najnieg broja, nastavljaju sjediti za svojim stolovima.
Nerijeen rezultat se rjeava po redoslijedu abecede.
301
MOJ HEROJ
Tema
Na odnos prema uzorima.
Cilj
Objasniti na osnovu ega biramo svoje uzore i ukazati na to da oni esto
govore neto o vladajuim vrijednostima drutva u kojem ivimo.
O vjebi
Uesnici prvo rade samostalno, da bi kasnije svi zajedno diskutovali u
plenumu. Aktivnost se moe uiniti zanimljivijom ukoliko uesnici saznaju o njoj unaprijed, tako da sa sobom mogu ponijeti crte ili fotografiju
svog idola, ili novinski isjeak o njemu.
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Hemijska olovka i list papira, jedna velika soba.
Pripreme:
Veliki list papira sa dvije kolone s naslovima

Volim najvie i Volim najmanje.
Provoenje
1. Zamoli uesnike da dobro razmisle prije nego se odlue za heroja kojeg
najvie vole. Heroj moe biti historijska linost ili osoba koja ivi i danas. Heroj bi trebalo da bude neko kome se dive, ali ne mora da se radi o
poznatoj osobi. Na list papira uesnici treba da napiu ime svog heroja i
obrazloenje zato vole tu osobu. Ne trebaju se potpisivati na svoj papir.
Na kraju listove papira treba objesiti na zid. (10 minuta)
2. Svi uesnici sada trebaju prii zidu i proitati o svim herojima (10 15
minuta). Svako treba da se odlui kojeg heroja najvie voli a kojeg najmanje, bez da ikome ita o tome kae. Kada zavre sa razmiljanjem na veliki
list papira koji je voditelj unaprijed postavio na prednjoj strani sobe trebaju
staviti + ili kraj imena heroja kojeg najvie, odnosno najmanje vole.
Razmiljanje
Da li se uesnicima svidjela aktivnost? Zato da? Zato ne?
Da li su mnogi za sebe odabrali nove heroje nakon to su itali o tuima?
Koji su heroji najomiljeniji? Kako su se osjeali oni koji su ih odabrali?
Koji su heroji najmanje voljeni? Kako su se osjeali oni koji su ih izabrali?
Da li je bilo heroja za koje ostali nisu uli? Kako si se osjeao kada niko
drugi nije ni uo o tvom heroju?
302
Da li se mogu nai tipine slinosti odabranih heroja? Da li je najvie

bilo enskih ili mukih heroja? Da li su heroji predstavljali manjinske ili
veinske grupe u drutvu?
Da li su neki heroji tipini heroji sadanjice? Da li su oni mogli biti
heroji u prolim vremenima? Jesu li heroji slika jednog drutva?
Da li odabir heroja ima veze sa onim to nam se poruuje na primjer kroz
kolu i kroz medije?
Da li heroji manjina trebaju postati vie vidljivi u drutvu? Kako se to
moe postii?
Da li se nakon ratnih stradanja deava da strane u sukobu esto nazivaju

herojima osobe koje su osumnjiene ili optuene ak kao ratni zloinci?
Zato je to tako? Da li mi i na koji nain moemo uticati na promjenu
slike o njima?
Moda bismo trebali razmisliti zato su nai idoli upravo oni a ne neki drugi.
Ako bolje razmislimo, heroji su esto ljudi o kojim uimo u kolama, ili oni koji
su izloeni jakom medijskom ili televizijskim eksponiranju. Heroji esto govore o vrijednostima koje su na cijeni u jednom drutvu. Nai heroji nisu nuno
heroji drugih ljudi.
Svi narodi imaju svoje heroje o kojim se ui u koli i kojim se divi. Nekada heroji
postaju uzori i dio kulturnog nasljea koje nosimo sa sobom u ivot. Nai
heroji govore neto o naim interesima, preferiranjima i o naoj kulturi.
Prijedlog za dalji rad

Uesnici se mogu rasporediti u grupe koje trebaju predstaviti heroja za kojeg
drugi nikad nisu uli. Moe im se dati vie vremena (moda vie sati ili jedan
dan) da pribave informacije i predstave heroja na zanimljiv i temeljit nain.
303
MEDIJI I STVARANJE STAVOVA

Tema
Uloga medija u izgradnji stereotipa i predrasuda
Cilj
Skrenuti panju na to da mediji igraju vanu ulogu u stvaranju stavova
u drutvu i da esto stvaraju i ire stereotipe i predrasude
Veina ljudi dobija informacije prije svega kroz sredstva masovnog komuniciranja. U novinama, radijskim i televizijskim programima upoznajemo stavove novinara, fotografa i urednika, koji se tiu stvarnosti. Zbog
toga to oni odluuju o stvarima koje e se staviti na dnevni red, imaju
uticaj i na nas. Ono to vidimo, ujemo i itamo utie na nae razumijevanje stvarnosti, na nae stavove i na ono to radimo.
Danski urnalista, turskog porijekla, Ferruh Yilmaz, 1996. godine posjetio je jedan tipini turistiki grad u Turskoj zajedno sa danskim fotoreporterom. Stigli su na pazarni dan, i fotograf je svoju panju usmjerio enama u tradicionalnoj odjei koje su prodavale robu. Fotograf
nije obraao panju na sve one modernije obuene ene, kojih je bilo
ubjedljivo najvie. Kada je Ylmaz kasnije upitao svog suputnika zato je
slikao samo tradicionalno odjevene ene a ne one koje su se oblaile po
zapadnjakom modelu, foto-reporter je odgovorio: U suprotnom se ne
bi vidjelo da su fotografije napravljene u Turskoj. Selektivni izbor motiva
koji je napravio ovaj fotograf pokazuje kako tampa pokazuje stvarnost.
O vjebi
Ovo je aktivnost u kojoj e uesnici sedam dana raditi na terenu i rezultate
tog rada predstaviti u plenumu. Rezultati e biti povod za diskusiju. Aktivnost se u ovom sluaju bavi pripadnicima odreene nacionalne grupe u
naoj zemlji. Meutim, vjeba jednako dobro odgovara radu sa grupama
kao to su, na primjer, ene, homoseksualci, muslimani, krani itd.
304
Vrijeme:
Prvi dio: Jedna sedmica, Drugi dio: 2 sata.
ta je potrebno?
Prvi dio: Hemijska olovka i papir, veliki listovi papira i tuevi, informacioni materijal poput novina,
asopisa, televizora, Interneta i tako dalje.
Provoenje - 1. dio
1. Prikupljanje informacija
Uesnici se dijele u grupe od po troje ili etvero. U toku jedne sedmice e analizirati medije u naoj zemlji kako bi saznali vie o tome kako se predstavljaju pripadnici odreene ncionalne grupe koju odreuje voditelj. Voditelj
odluuje hoe li se grupe drati jedne vrste medija (na primjer jednih novina
ili jednog tv-kanala) ili vie njih. Zanimljivo je da se razne grupe pozabave
medijima sa razliitim politikim stajalitima, kao na primjer od politike
desnice preko politikog centra pa sve do ljevice. Pitanja koja se mogu postaviti mogu biti:
Kakva je upotreba jezika?
Na koji nain se govori o onim drugim?
Koristi li se jezik na isti nain u tekstovima o odreenoj nacionalnoj grupi
bez obzira o kojoj se radilo.
U kojim se sluajevima spominju oni drugi?
Da li je sadraj pozitivan ili negativan?
Zauzimaju li takvi tekstovi centralan dio u medijima, ili se spominju tek u
margini? Kakve se slike upotrebljavaju?
Da li medijsko pokrivanje djeluje generalizirajue? Da li se generalizacija
vri na osnovu jednog ili nekoliko sluajeva?
Kako se govori o religiji onih drugih?
Mogu li se nai primjeri stigmatizacije pripadnika grupe o kojoj se radi?
Postoje li primjeri stereotipizacije i predrasuda?
Ima li vie pozitivnih ili negativnih priloga i lanaka o ovoj grupi?
Provoenje - 2. dio
1. Grupe trebaju prezentirati i dokumentirati rezultate svog rada. (20
minuta)
2. Nakon svake prezentacije voditelj sumira ono to je reeno. Voditelj treba
pokuati sumirati rezultate i zakljuke koji su grupama zajedniki, a zatim
naglasiti razlike u tom pogledu.
Razmotriti
Moe li se neto uopteno rei o nainu na koji se spominju oni drugi u
naim medijima?
Da li njihovo stereotipno predstavljanje zapravo vodi dehumanizaciji i demonizaciji koja razgrauje emocionalnu vezu sa pripadnicima te grupe i
samim tim omoguava apatiju na pomen nasilja prema pripadnicima te
grupe?
305
Da li su novinarski opisi temeljeni na injenicama i informacijama ili na

pretpostavkama i predrasudama?
Kakvi su kvalitet i obim informacije? Jeste li nali primjere vrijeanja ili
stigmatiziranja, ili pokuaja manipulisanja ili predstavljanja tendencija
bez uporita u samim injenicama?
Da li se mogao stei dojam da su novinari imali unaprijed formirana
miljenja? Jeste li nali primjere stvaranja ili irenja stereotipa ili predrasuda?
Da li je teko ili lako promijeniti miljenja koja imamo o drugima? Zato?
Zato ne?
Postoji li tendencija svaljivanja krivice za postojanje socijalnih problema
na odreene grupe u drutvu? Imamo li primjere takve vrste deurnih krivaca?
Mnogi od nas esto imaju osjeaj da svakodnevno itaju o sebi u novinama. Kada si ti zadnji put imao takav osjeaj?

Sredstva javnog informisanja utiu na nas, i svjesno i nesvjesno, te doprinose
stvaranju, jaanju i odravanju stereotipa i predrasuda u drutvu. Ne trebamo
sve to proitamo u novinama, ujemo na radiju ili vidimo na televiziji, uzeti
zdravo za gotovo, ve se moramo kritiki odnositi prema svakoj informaciji. Svi
sluajevi se ne predstavljaju na objektivan nain koji je uvjek neovisan od privatnog miljenja novinara. Vano je potraiti alternativne kanale za informisanje u
cilju stvaranja tanije i iznijansiranije slike stvarnosti.
Dalji rad
Grupe mogu osnovati jednu watch dog grupu koja bi trebalo da nastavi sa
posmatranjem medija i koja e biljeiti primjere loeg izvjetavanja, tj.
izvjetavanja koja se ne temelje na znanju i injenicama, ve na stereotipima i
predrasudama i koje, sve zajedno, mogu doprinijeti poveanoj diskriminaciji
onih drugih. Rezultati se mogu iskoristiti za kontaktiranje medija, eventualno
pisanje lanaka za novine itd.
U nastavku se takoe moe obratiti panja na lokalne medije, i zabiljeiti kakvi
se dogaaji pokrivaju a koji se izostavljaju. Ukoliko uesnici otkriju da se vani
dogaaji ne pominju, o tome mogu napisati pismo redakciji.
306
Varijacije
Novinari mogu predstavljati razne medije/novine raznih politikih i ideolokih
profila. Izvjetaji e stoga biti obojeni raznim politikim stajalitima. Primjeri
mogu biti novine iz desniarskih ili ljeviarskih krugova, ili vie ekstremnih
krugova poput nacionalistikih. Takoe se moe raditi o utoj tampi, ili inostranim novinama. Raspravljajte o tome da li, i eventualno na koji nain, novine
za koje novinar radi utiu na njega.
307
SLUATI DRUGE
Tema
Percepcija i razumijevanje drugih.
Cilj
Nauiti da ljudi mogu istu stvar tumaiti i shvatati na razliite naine.
Nain na koji doivljavamo stvarnost vezan je za na identitet i nau kulturu, te za okolinu u kojoj ivimo i nae interese.
Ptica, lovac, seljak i dijete ne doivljavaju na isti nain trenutak kada lovac
pogodi pticu a ona pone padati u itno polje gdje se u tom trenutku nalazi
seljak. Stvarnost ima mnogo lica, i moe se razumjeti na razliite naine.
O vjebi
Voditelj ita priu koja e biti povod za razmjenu miljenja svih uesnika.
Vrijeme:
1 sat
ta je potrebno?
Soba dovoljno velika za fiziko kretanje, pria o

Crvenkapici i vuku.
Provoenje
Voditelj ita bajku o Crvenkapici i vuku (nie), za promjenu, iz vuje perspektive. Nakon toga dolazi rasprava u plenumu.
Razmotriti
ta vi mislite o prii?
Da li ste dobili neke nove ideje o kojim ranije niste razmiljali? Zato?
Kakvu korist imamo od toga da sagledamo razliite strane jedne situacije ili
prie?
Zato moe doi do konflikta ako pri susretu sa nepoznatim ljudima stalno
vidimo stvari samo iz svog ugla?
Trebamo li postati vjetiji u tome da stvari gledamo iz ugla drugih, i da se
stavimo u tui poloaj?

Ljudi mogu doivjeti dogaaje i situacije na razliite naine. Ponekad to moe
dovesti do nesporazuma i konflikata. Vano je biti svjestan toga, pokuati
dogaaje ee posmatrati i iz tueg ugla. Na ovaj nain se mogu izbjei nesporazumi.
308
Pria o Crvenkapici i vuku - ovaj put ispriana od vuka

ivio sam u umi, i pokuao sam prirodu uvijek uvati istom, jer je uma bila
moj jedini dom. Jednog lijepog dana dok sam kupio smee koje je ostalo iza nekih
ljudi koji su tu bili na izletu, uo sam neke udne zvukove. Sakrio sam se iza jednog drveta i pokuao biti to je mogue tii. Prema meni je, lakim koracima, ila
mala curica sa korpom u ruci. Na sebi je imala nekakvu udnu crvenu odjeu,
i odmah sam postao sumnjiav. Na glavi je nosila veliki crveni eir sa nekom
vrstom zastora koji je skrivao njeno lice. Djelovalo je kao da nije htjela da je neko
prepozna. Znam da ne treba suditi o drugima po izgledu, ali poto je bila gost u
mojoj umi, osjeao sam da imam pravo da saznam neto vie. Zato sam izaao
iz svog zaklona i zaustavio. Pitao sam je ko je, odakle dolazi i druge obine stvari koje se esto pitaju kada nekog prvi put sretne. Na vrlo neljubazan nain
mi je odgovorila da joj nije doputeno razgovarati sa strancima. Sa strancima!
Zamislite neto takvo rei! I to meni, iji su djed, pradjed i puno rodbine prije
njih ivjeli u ovoj umi od pamtivijeka! Ipak je bila dovoljno kulturna pa mi je
ispriala o razlogu zato je ovdje. Njena baka bila je bolesna, tako da joj je pola
u posjetu i sa sobom ponijela uinu. Nakon nekog vremena dobio sam utisak da
je ipak iskrena, ali i dalje sam mislio da je trebala paziti ta govori i ne hodati u
tako udnoj odjei.
Pustio sam je da ide dalje. Malo sam razmislio i onda ipak odluio da preicom
odem u posjetu njenoj baki. Kada sam stigao sreo sam jednu prijatnu staru
damu. Objasnio sam joj situaciju. Sloila se da je unuka trebala nauiti da se
bolje ponaa, te da nije trebala biti tako nepristojna prema strancima. Zato
smo se dogovorili da se sa njom malo poigramo. Ja sam trebao da zauzmem
bakino mjesto u krevetu, a ona da se sakrije ispod kreveta i pojavi tek kada je
ja pozovem.
Kada je curica pokucala na vrata, zamolio sam je da ue u bakinu spavau sobu.
Obukao sam bakinu odjeu, skoio u krevet i pretvarao se da sam ona. Ali prije
nego to sam uopte stigao zapoeti neku priu, opet me je poela vrijeati. Komentarisala je moje ui i pitala zato su tako velike! Jako sam se iznervirao. Pa
ve me je jednom uvrijedila! Pokuao sam ipak odgovoriti, i rekao sam da mi
ui pomau da je bolje ujem. I ta sam time htio rei? Naravno da sam elio
da saslua moje savjete, da se ponaa pristojnije prema drugima i da vie pazi
ta govori. Ali mislite da je posluala savjete? Ma kakvi, samo je nastavila. Na
jedan vrlo arogantan nain poela je komentarisati moje velike oi! Moete samo
zamisliti kakvi su osjeaji bjesnili u meni. Dakle, nije bilo granica njenoj drskosti!
Unato njenom ponaanju ja sam se savladao i nisam se dao provocirati. Zato
sam samo odgovorio da mi te velike oi pomau da je bolje vidim.
Ali mislite li da se ona na tome zaustavila? Ma kakvi, samo je nastavila. Pri
sljedeoj uvredi prevrila je svaku mjeru! Znam da su mi zubi veliki, i ovo je, da
budem sasvim iskren, za mene bilo veoma teko. Zar ova djevojica nije imala
drugog posla nego da me pita za moje velike zube? Znam da sam se trebao
309
savladati, ali u tom trenutku sam iskoio iz kreveta, zareao i rekao da e mi ti

veliki zubi pomoi da je pojedem!
Sad elim naglasiti, reda radi, da ni jednom vuku nije stalo do toga da pojede
neku malu djevojicu. Ali kada se ovo malo razmaeno dijete rastralo po sobi
i poelo derati i zapomagati, potrao sam za njom da je utjeim. Istog trenutka
sam uo vrata kako se otvaraju, i sljedee to sam vidio bio je jedan ogroman
ovjek koji je upravo ulazio u kuu. Viao sam ga i ranije. Bio je to uvar ume
i bio je gotovo dva metra visok. Kada sam vidio sjekiru u njegovoj ruci, shvatio
sam u kakvoj se opasnosti nalazim. Iza mene je bio prozor kroz koji sam na sreu
iskoio na vrijeme.
Baka nikada nije htjela ispriati moju priu. Rekla je, naprotiv, da sam ja uasna
zvijer u koju se nije moglo imati povjerenja. Ne znam ta se poslije tog stranog
dana dogodilo s tom curicom u crvenoj odjei, ali jedna stvar je sigurna: Ja vie
nikada nisam imao mir, i nesretno sam nastavio ivjeti.
Varijacija:
Za potrebe vjebanja decentracije u ovom dijelu se moete koristiti i igrom istine
koja je opisana u dijelu vjebi koje se odnose na pomirenje.
310
RAZUMIJEVANJE DRUGIH
Tema
Etnocentrizam i kulturni relativizam.
Cilj
Pojasniti pojmove etnocentrizma i kulturnog relativizma.
Etnocentrini smo onda kada mislimo da su nai naini ponaanja, naa
rjeenja i nae poimanje normalnog naa kultura uopte najbolji i
najbolja. U osnovi etnocentrizma je poredilaki nain miljenja. Osoba
koja je etnocentrina se udi tome to drugi to ne razumiju. Suprotnost
etnocentrinom stavu jeste stav koji je kulturno relativistiki. Iz takve perspektive sve se smatra relativnim, to znai da nita nije optevaee. To opet
znai da se ne moemo sluiti nekim takozvanim objektivnim standardom
ili mjerilom. U toj perspektivi sve izjave, radnje i fenomeni se trebaju razumjeti u odnosu na kontekst i veze u kojim se oni pojavljuju. Ukoliko se zauzme
isti kulturno relativistiki stav i ukoliko se dopusti da taj bude putokaz
moralu, to bi proizvelo ravnodunost (ili liberalizam) koji rangiranje kulturnih fenomena po kvalitetu, moralu ili nivoa razvitka, ini nemoguim.
Potpuno etnocentriki ili potpuno kulturno reativistiki stav u praksi

nisu ni mogui ni poeljni.
(Susret kultura, Oyvind Dahl, 2004, str. 29)
O vjebi
Aktivnost poinje radom u grupi i zavrava se sa razmjenom miljenja u
plenumu.
Vrijeme:
1 sat
ta trebamo?
Hemijsku olovku i papir.
Provoenje
1. Voditelj sastavlja male grupe. Zadatak je napraviti listu stvari / navika /
obiaja iz drugih zemalja i kultura koje nama mogu djelovati nenormalno
i strano (primjeri mogu biti to to se mukarci i ene ne rukuju, to se jede
rukama, konzumiranje abljih bataka, paukova i crva, to ene ne smiju
nositi pantalone, ustajanje kada stariji uu u sobu, to ene nose ferede,
311
da mukarci hodaju u suknjama, pozdravljanje trljanjem noseva, krvna osveta, da mukarci imaju vie supruga, to ene ne smiju izai van kue bez
muke pratnje, to ene moraju utjeti u zboru). Grupa treba da pokua nai
objanjenja tih kulturnih izraza). (30 minuta)
2. Grupe predstavljaju rezultate u plenumu. Ostali uesnici mogu davati dopunske komentare na objanjenja.
3. Voditelj na kraju objanjava pojmove etnocentrizma i kulturnog
relativizma.
Razmotriti
Zato su neke navike i obiaji koji su za neke normalni a za druge nenormalni?
Da li je naa procjena rezultat sopstvenog kulturnog porijekla? ta moemo
nauiti od toga?
Bismo li prihvatili vie od onoga to smatramo nenormalnim, ukoliko bismo o tome vie znali?
Da li je pojedine obiaje i navike tee prihvatiti od drugih?
Da li neke ne trebamo prihvatiti? Zato?
Da li je ispravno procjenjivati ljude i kulture uporeujui ih samo sa vlastitom kulturom?
Koje dijelove nae kulture drugi mogu smatrati nenormalnima i
udnima?
Koliko daleko trebamo ii u pokuaju razumijevanja tuih obiaja i
tradicija?
Trebamo li prihvatiti izraze kulture koji su u sukobu sa ljudskim pravima?

esto procjenjujemo druge ljude i njihovu kulturu polazei od vlastitog shvatanja normalnog. Meutim, mnogo toga to se nama ini nenormalnim
moe imati svoje racionalno objanjenje u prirodi, geografiji, historiji i kulturi.
Takoe moramo imati na umu da drugima moe biti nenormalno ono to je
za nas normalno. Sa vie uvida u druge kulture i njihov razvoj, dolazi i do vie
razumijevanja meu nama. Zato je neophodno biti u stanju prihvatiti i druge
kulturoloke kodove, iako nam mogu izgledati strani i udni. Meutim, vano je
istai da ne trebamo prihvatiti izraze i djela koja se protive ljudskim pravima.
Varijacija
Toak razlika.
Ova vjeba moe obuhvatiti sve dosada razmatrane segmente kulture koji svjesno ili nesvjesno postanu vidljivi u susretu individua koje dolaze iz razliitih kultura. Ovaj pristup ukazuje na mnoge aspekte koje kultura nosi a koji utiu na
312
stvaranje slike koju vidimo kod drugih i pruanje slike o nama samima. Ona
je drugaija od slike kulture u vidu ledenog brijega. Hofstede kulturu poredi sa
glavicom luka.
Vrijeme:
1 sat
Priprema:
Kopirati sliku Kultura kao glavica luka za svakog uenika
Provoenje
Podijelite uenicima sliku i zamolite ih da svako za sebe predstavi svoju
kulturu na papiru koji dobiju. Nakon toga ih podijelite u grupe od 5-6
uesnika i zamolite da zajedno prodiskutuju ono to su napisali i da
naprave kratku prezentacije kulture nakon diskusije.
Razgovarajte sa njima kako je tekao proces usaglaavanja miljenja. Da li su
postojale suprotnosti i kako su donosili odluke ta prikazati cijeloj grupi?
Kultura kao glavica luka
Simboli
Heroji
Rituali
Vrijednosti
Praksa
(After Hofstede)
313

Kultura je u susretu sa drugima sve ono to oni vide da mi radimo, vrijednosti
koje nas pokreu da to radimo, heroji koje glorifikujemo i identifikujemo se sa
njima, kulturni artefakti koje stvaramo, simboli kojim oznaavamo vrijednosti
naeg drutva, rituali koje upranjavamo. Sve to zajedno ini doaravanje stvarnosti u kojoj ivimo i iji smo i sami dio. Ujedno sve to ini i elemente koje mi
uoavamo u susretu sa drugima, konkretni dio kulture. Na taj nain ove stvari
odreuju susret kultura. Sve dublje slojeve moemo saznati, upoznati iskljuivo
dijalogom sa drugima i razmjenom iskustava, dakle susretom individua.
314
ZVIJEZDA TRAI ZVIJEZDU

Tema
Stvaranje grupa.
Cilj
Istaknuti da svi ljudi, svjesno ili nesvjesno, uestvuju u stvaranju grupa.
Grupe mogu biti otvorene, ali i zatvorene za druge ljude. Ova vjeba moe
osvijestiti dinamiku bivstvovanja veine i manjine i doivljaja pripadnosti
tim kategorijama. Vjeba se izvodi kada su se uesnici upoznali i zbliili.
Nije dobro raditi je u tek formiranim radnim grupama.
ovjek je drutveno bie. Sama i bez tue brige mala djeca nisu sposobna
odrasti. Drutveni ivot se gradi na zajednitvu meu ljudima. Stvaranje
grupa zato je i uobiajena i vana pojava u svim kulturama i u svim
drutvima. Uzimajui u obzir odreene osobine, mnoge ljude moemo
svrstati u grupe. Takvim stvaranjem grupa, sebi moemo olakati razumijevanje stvarnosti. Vano je biti svjestan toga da se takvim denisanjem
jedni ukljuuju u grupu dok se drugi iskljuuju iz grupe. Naime, isti proces koji doprinosi drutvenom spajanju doprinosi i drutvenom razdoru i
povlaenju granica meu ljudima. Mi formiramo grupe i stvaramo granice,
i one funkcioniu, i nose sa sobom i dobro i zlo.
O vjebi
Ovo je jedna jednostavna i zabavna vjeba u kojoj bi uesnici trebali spontano formirati grupe.
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Jedna velika soba, male raznobojne naljepnice u

obliku zvjezdica za lijepljenje za na elo svakom
uesniku.
Provoenje
1. Uesnici stoje u sredini sobe. Voditelj napominje da nikom nije dozvoljeno razgovarati tokom vjebe i da e vjeba trajati dok on ne naznai
da je kraj. Voditelj lijepi po jednu zvjezdicu na elo svakom uesniku,
tako da oni ne vide kakve je boje zvjezdica. Zvjezdica ima u etiri ili pet
raznih boja, tako da neki od uesnika dobiju zvijezde iste boje. Zatim e
315
se meu zvijezdama nai jedna ili dvije u bojama koje se javljaju samo
jedanput. Ove zvjezdice zalijepite uesnicima za koje procjenjujete da
nemaju problem sa izdvajanjem i osjeajem da budu drugaije.
2. Nakon to je svima podijeljena zvjezdica, voditelj treba obavijestiti
uesnike da je doao red da osnuju grupe. Voditelj nee nita rei o tome
kako e se to uraditi.
3. Dozvolite da igra traje sve dok vam se ini da se novi i drugaiji naini
grupisanja mogu pojaviti. Pratite sve naine grupisanja i ignoriite njihove
neverbalne upite da li je kraj. Igru prekinite i ako vam se ini da osobe sa
usamljenim etiketama trpe preveliki pritisak.
Obino e uesnici napraviti grupe na osnovu toga kakve su boje zvijezde, iako
ne mogu vidjeti boju svoje zvijezde. Oni sa plavim zvijezdama inie jednu
grupu, oni sa crvenim e uraditi isto itd. Oni sa zvijezdom u ekskluzivnoj boji
najee ostaju bez grupe. (2-3 minute)
Razmotriti
Da li je zadatak bio teak?
Zato ste se grupisali na ovaj nain? Kako ste znali kako trebate stati?
Da li zbog toga to su vas boje zvijezda uinile svjesnim da ste imali
zajednike oznake?
Jeste li jedni drugima pomagali?
O emu ste razmiljali dok ste osnivali grupe?
Kako se osjeaju osobe koje su bile drugaije od ostalih? ta ste inili
kao pokuaj da ih ukljuite u vae grupe? Da li ste i vi inili neto da se
ukljuite u neku od grupa? (pitanje za usamljene zvijezde)
Kako ste se osjeali, kada ste shvatili da pripadate jednoj grupi? Jeste li
osjetili kakvo zajednitvo? Zato je pripadanje grupi stvorilo ugodnost i
osjeaj sigurnosti?
Da li vas je boja uinila drugaijim? Jeste li se osjeali ponosni na svoju
boju?
ta je sa onima koji su imali boju koju niko drugi nije imao? Jesu li ti
samci osnovali svoju grupu? Ako nisu kako je bilo stajati sam? Zato
se osjeamo usamljenim kada ne pripadamo nijednoj grupi?
Postoje li neke grupe u naoj koli? Volimo li to to postoje?
Kada poinjemo biti dio neke grupe? Kada prestajemo to biti?
Trebaju li nam u stvari grupe? Zato?
Zato se ponekad, kad smo sa drugima, ne usudimo rei svoje miljenje?
Moe li to nositi negativne posljedice? ta moemo uraditi da ne doemo
u takvu situaciju?
Moemo li izgubiti dio svoje osobnosti zbog pripadnosti nekoj grupi? Na
koji nain?
316
Treba li one koji ne pripadaju posebnoj grupi ukljuiti u grupu? Zato i

kako?

Ljudi prave grupe na osnovu unutranjih ili vanjskih karakteristika. Vano je
biti svjestan da u isto vrijeme dok kroz pripadnost nekoj grupi ostvarujemo
nau potrebu za pripadanjem, druenjem, zajednitvom i sigurnou, druge iskljuujemo. Ponekada to moe biti negativno iskustvo onima kojim nije
doputeno da uestvuju. Moda moemo poraditi na tome da u veoj mjeri
drugima poelimo dobrodolicu u grupu. Pripadanje grupi takoe moe dovesti do prilagoavanja i s tim u vezi potiskivanja linih miljenja u korist miljenja
grupe. To moe predstavljati konformizam u smislu da osoba ne eli biti razliita
i usljed tendencije neizdvajanja ona razmilja i ponaa se u skladu sa miljenjem
i postupcima veine. Na taj nain ona ostvaruje pripadnost grupi. Postoje osobe koje ele u svakom trenutku istai svoju autentinost i posebnost u nekom
smislu. Odnos izmeu potrebe za pripadanjem i potrebe za izdvajanjem iz mase
najbolje opisuju stihovi poznatog benda Partibrejkersa: Biti isti, biti poseban,
slobodan, biti samo svoj.. .
Za kraj:
Uesnici treba da naprave grupni zagrljaj, tako to dvije osobe stanu u centar i
zagrle se a ostali prilaze jedan po jedan i grle osobe koje su u centru, sve dok na
kraju svi ne postanu jedan veliki grupni zagrljaj.
317
PRVI UTISAK
Tema
Predrasude i unaprijed stvoreni stavovi.
Cilj
Koji su osnovi naih prvih utisaka? Pokrenuti razmiljanja o predrasudama.
Prvi utisak koji imamo o ljudima osnov je za stavove koje imamo jedni
prema drugima. Ali da li je uvijek prvi utisak pravi dojam o jednoj osobi?
Moda ne bismo trebali donositi brze zakljuke, i saekati da se bolje upoznamo prije nego odluimo kakvi su ljudi.
O vjebi
Ovo je uvodna vjeba koja se treba raditi u parovima, a cilj joj je ispitati kakvi su nai prvi utisci kada se susreemo sa drugim ljudima. Kakve
zakljuke donosimo na osnovu izgleda?
Vrijeme:
45 minuta
Pripreme:
Unaprijed odredi pitanja koja e se postavljati.
Provoenje
1. Svaki uesnik sebi nae partnera. Voditelj potom postavlja jedno pitanje,
na primjer: Voli li tvoj partner ii u etnju? Obje strane pogaaju i kakav
odgovor bi dao onaj drugi. Onda kau jedan drugom da li su bili u pravu
ili ne. Nakon toga mogu kratko obrazloiti svoja nagaanja.
2. Svi promijene partnera. Postavlja se novo pitanje. Ovaj proces se ponavlja vie puta, svaki put sa novim partnerom. Pitanja mogu biti: Pui li
tvoj partner? Koju politiku partiju voli? Da li tvoj partner ima djevojku/
momka ? Da li je religiozan? Kakvu vrstu muzike ili literature voli? (10-20
minuta)
3. Nakon nekog vremena grupa se treba skupiti u plenum kako bi razmjenila
utiske. Voditelj prvo trai od svakog da razmisli o tome koliko je puta bio
u pravu, a koliko puta je pogrijeio. Kako su doli do svojih zakljuaka?
Koji su ih vanjski znaci vodili do tih pretpostavki? Jesu li ih vanjski faktori
uputili na tane ili krive odgovore? (5 minuta)
318
Razmotriti
Kako stvaramo prve utiske o nepoznatim ljudima?
Ako se nai prvi utisci temelje na izgledu, dobi, spolu, kulturnom porijeklu,
stilu odijevanja itd., koliko su za nae pretpostavke presudne predrasude?

Prvi utisci ne daju uvijek pravu sliku o drugim ljudima. esto nadovezujemo
svoje predrasude na neodreene prve utiske. Potrebno je bolje upoznati ljude
prije nego ponemo pretpostavljati kakvi su.
319
STEREOTIPI SLIKE U NAIM GLAVAMA

Tema
Stereotipi i predrasude.
Cilj
Izgradnja svjesti o stereotipima i predrasudama i kako se oni stvaraju.
Istraiti kako se stereotipi i predrasude koriste u drutvu i kako se trebamo odnositi prema njima.
Stereotipi su kategorizacija ljudi ili grupa koje povezuju pojedina
zajednika obiljeja. Ameriki novinar Walter Lippmann, koji je uveo
ovaj pojam u polje drutvenih znanosti, stereotipe naziva slikama u
naim glavama. Njegova glavna teza je da najee stvaramo miljenje
o drugima ne direktnim iskustvom, nego putem drugih izvora. Nadalje,
takvi se izvori rijetko mijenjaju, ak ni kroz direktan susret sa predstavnicima druge grupe, zato to vidimo samo ono na to smo unaprijed
programirani da vidimo, a ne ono to je zbilja tu. Predrasude su uhodani ili stvrdnuti stereotipi. Predrasude su unaprijed izreene presude koje pogaaju jednu grupu ljudi. Dok su stereotipi vjerovanja ili
miljenja koja su podlona modifikacijama, predrasude su stavovi koji
se protive svakoj izmjeni.
Prije sam mislio da su svi ljudi s dugom kosom narkomani. Sad i sam
imam dugu kosu.
Dino
O vjebi
Aktivnost poinje radom u grupama i nastavlja se prezentacijama i
razmjenom miljenja u plenumu. Nakon ovoga grupe nastavljaju sa
istraivanjem drugih problema.
Vrijeme:
2-4 sata
ta je potrebno?
Jedna soba koja prua mogunost fizikog kretanja, veliki listovi papira i flomasteri, papir i olovke.
30
320
Preneseno iz yvind Dahl: Susret ljudi 2001, s.25-27
Provoenje - 1. dio
1. Voditelj uesnike rasporeuje u manje grupe. Ove grupe e raditi sa grupama, kao na primjer Amerikancima, Norveanima, imigrantima, homoseksualcima, muslimanima, kranima i drugim. Grupa treba da se, kroz
razgovor sloi oko pet pozitivnih i pet negativnih karakteristika grupe sa
kojom radi. Karakteristike se trebaju zapisati u dvjema kolonama na velikom listu papira. (20 minuta)
2. Grupe prave prezentaciju svojih rezultata pred ostalim uesnicima te
objanjavaju kako su doli do njih. Tokom svake prezentacije ostali trebaju
dobiti priliku da aktivno ukljue i daju svoj komentar.
Razmotriti
Kako ste doli do ba ovih karakteristika? ta je bilo najlake nai, pozitivne ili negativne karakteristike?
Da li se grupa lako sloila o odabranim karakteristikama?
Kako ste doli do upravo ovih karakteristika? Da li ste ikada sreli nekog iz
te grupe? (Ako ne, kako ste onda mogli znati da su takvi?)
Mislite li da su odabrane karakteristike svojstvene svima u grupi?
Predstavljaju li karakteristike stereotipe?
Doprinose li stereotipi da ljude stavljamo u isti ko?
Da li si se ikada i sam susreo sa stereotipnim stavovima?
ta su predrasude? Zato imamo predrasude?
Navedi primjere negativnih stereotipa i predrasuda.
Navedi primjere pozitivnih stereotipa i predrasuda.
Da li je ispravno ljudima pripisivati odreene osobine ili karakteristike
iako ih nikada nismo sreli?
Kako bi se ti osjeao u sluaju da ljudi tebi pripisuju osobine koje nema?
3. Voditelj dri kratko predavanje o stereotipima i predrasudama.
Provoenje - II dio
1. Iste grupe trebaju sada da rade dalje na otkrivanju odakle stereotipi i
predrasude potiu (nauke, vlastitog iskustva, medija, roditelja, kole,
politiara, slavnih, umjetnosti i literature itd.). Poeljno je da naprave
ilustraciju tih primjera. (15 minuta)
2. Svi se okupe za prezentaciju rezultata i raspravu. Voditelj na velikom
listu papira zapisuje najvanija nalaze.
Razmotriti
Odakle dolaze stereotipi?
Naite primjere kako roditelji/mediji/udbenici/politiari mogu doprinijeti stvaranju i produbljivanju stereotipa i predrasuda.
Iako imamo vlastita iskustva iz naeg susreta sa nekom osobom, da li ga je
ispravno generalisati, s obzirom na to da je to iskustvo ipak ogranieno?
321
Da li je mogue manipulisati javnim miljenjem? Ko u tom sluaju ima

mo da tako neto uradi? Naite aktuelne ili bive primjere politiara i/ili
drava koje su se koristile stereotipima i predrasudama u svojoj politikoj
borbi. Imamo li takvih primjera u naoj zemlji?
Zato politiarima moe biti u interesu da stvaraju ili koriste stereotipe i
predrasude?
Mogu li stereotipi i predrasude biti opasne?
Mogu li stereotipi biti prepreka za zajednitvo i napredak u drutvu?
Provoenje - III dio

1. Istim grupama se sada dodjeljuje zadatak pronalaenja naina kako
da se suzbiju stereotipi i predrasude. (15 minuta)
2. Svi se okupe za prezentaciju grupnog rada i razmjenu miljenja u
plenumu.
Razmotriti
Vidjeli smo primjere upotrebe i zloupotrebe stereotipa i predrasuda u
drutvu. Kakve pouke moemo izvui iz toga?
Zato je tako teko rijeiti se stereotipa i predrasuda u jednom
drutvu?
ta mi moemo uraditi kada se sljedei put suoimo sa stereotipima
i predrasudama?
Na kojim mjestima imamo mogunost da suzbijemo stereotipe i predrasude (kod kue, u koli, u vjerskoj zajednici kojoj pripadamo, u
omladinskom klubu, u novinama, u politici, tako to emo izvui na
vidjelo grupe koje su izloene diskriminaciji zbog stereotipa.
Zahtijeva li se neto od nas (na primjer hrabrost) kada elimo da djelujemo na suzbijanju stereotipa i predrasuda? ta, zato i kako?
Kakve mogu biti posljedice ukolio se ne suprotstavljamo koritenju
stereotipa i predrasuda?
Stereotipi i predrasude su rezultat toga to kategorizujemo jedni druge i na taj
nain se svrstavamo u grupe. To inimo na osnovu zamiljenih zajednikih karakteristika. Stvarajui takve grupe, lako je izgubiti iz vida individualnost svakog
ovjeka, jer pojedinca posmatramo iskljuivo kao dio grupe. Stereotipi mogu
dovesti do iskljuivanja iz zajednice ili nekog zajednitva, mobinga, diskriminacije i rasizma. Ukoliko politike voe stvaraju, ire i koriste stereotipe i predrasude, to moe dovesti do konflikata, ratova, pa i genocida. Vano je zapamtiti da
svi ljudi, pa tako i mi sami, imamo stereotipe i predrasude, i da je izazov nositi
se sa njima. Moemo se boriti protiv stereotipa i predrasuda na mnogo naina, i
trebamo to initi im nam se za to ukae prilika.
322
ALMA I DAMIR
Tema
Stereotipi, predrasude diskriminacija.
Cilj
Razumjeti proces nastanka stereotipa i povezanost stereotipnog naina
razmiljanja sa tretmanom ljudi u zajednici. Razumjeti znaaj konteksta
i njegovu ulogu u selektivnom posmatranju, razumijevanju i formiranju
stavova na osnovu prikupljenih informacija. Osvjeivanje tendencije ka
interpretiranju podataka na osnovu nedovoljnih informacija i ocjenjivanju ljudi na osnovu tih interpretacija. Uoavanje kako interpretacije ograniavaju upoznavanje ljudi i stvarnosti uopte.
O vjebi:
Aktivnost poinje u velikoj grupi itanjem prie, a zavrava

u malim grupama diskusijom i refleksijom sadraja.
Pripreme:
Kopije pria za svakog uesnika.

Alma i Damir pria 1
Alma i Damir pria 2
Provoenje
1. Voditelj podijeli uesnicima priu broj 1, a potom ita priu i uporedo
ilustruje sadraj prie. Nemojte unaprijed rei uesnicima ciljeve vjebe a
posebno im nemojte rei da postoji jo jedna pria, jer ete tako nesvjesno
prekinuti proces koji je osnova razumijevanja ove vjebe.
2. Nakon itanja recite im da rangiraju likove. Najnegativniji lik dobija rang
1, a najpozitivniji 5 (kolski sistem ocjenjivanja).
3. Napravite tabelu, u koju su upisana imena likova iz prie. Neka svaki
uesnik glasno proita svoje rangove, a vi ih upiite u tabelu.
4. Podijelite uesnike u male grupe na osnovu slinosti rangova i recite im
da u grupama definiu kriterije po kojim je koji lik dobio odreeni rang.
Dobro je da imate jednu grupu u kojoj su oni koji su visoko ocijenili Dina
i oni koji su mu dali najnie ocjene. Ostale grupe ine oni koji su visoko
ocijenili Almu, oni koji su visoko ocijenili Damira...
5. Kada zavre, recite da ste dobili dodatne podatke o Almi i Damiru i dajte
im priu br. 2 da je sami proitaju.
6. Posmatrajte emocionalne reakcije uesnika i pratee komentare.
7. Razgovarajte o tome da li bi im rengiranje poslije novih informacija ostalo
isto. Da li bi neto promijenili i zato?
323
8. Organizujte razmjenu u velikoj grupi: Pitajte ih da li su neto promijenili

ili ne? ta su promijenili? Zato? Kako su doli do naina rangiranja poslije itanja prve prie? Da li su sada sigurni da znaju ta se deava u prii?
Kako ono to opaamo ili ujemo utie na nae miljenje? Kada dobijemo
nove informacije koje ponekad nisu u skladu sa onim to smo do tada znali, ta se deava? Da li uvijek sa sigurnou treba da tvrdimo da znamo ta
se deava i da osnovu te uvjerenosti prosuujemo postupke drugih ljudi?
9. Prokomentariite; Kako esto imamo pogrene pretpostavke i da bi se
donosili zakljuci, da moramo teiti stalnim provjeravanjem sopstvenih
pretpostavki, jer one utiu na tretman ljudi na koje se te pretpostavke odnose. Takoe naglasite kako kulturoloka prizma boji nau reakciju (npr.,
ako osuujemo Almino ponaanje, onda i sve druge likove procenjujemo
u odnosu na nju i njen rang...) Obratite panju na to da pojedinci koji Dina
ocijene najviom ocjenom najee to obrazlau komentarima koji se vezuju za njegovu zatitniku funkciju i sliku viteza.
Napravite paralelu sa ostalim uesnicima koji su Dinu dali najniu ocjenu jer
su u njemu vidjeli nasilnika. Razgovarajte o tome koliko slika koju imamo i
stereotip utie na tretman (slika viteza uslovljava glorifikaciju i najvie ocjene
pojedinaca i poloaj u drutvu , a slika nasilnika suprotno). Dino moe uvijek
biti lijepo pojanjenje veze stereotipa i diskriminacije, tj. razliitog tretmana koji
moemo objasniti na osnovu informacija koje imamo. Ponekad se desi da Dino
dobije vie visokih ocjena, pa bi bilo korisno popriati o normalizaciji nasilja,
kada se kulturoloka slika mukarca zatitnika koristi za normalizaciju nasilnog ponaanja koje je moda uobiajeno ali nikako normalno. Ovaj tip tumaenja se zove i benevolentni seksizam.
Alma i Damir - PRIA 1

Nil je velika, dugaka rijeka u kojoj ivi mnogo krokodila, a samo nekoliko mostova postoji preko kojih se rijeka moe prei. Alma ivi na obali rijeke Nil. Alma
ima 17 godina i ludo je zaljubljena u Damira koji ivi sa druge strane rijeke.
Alma je odluila da posjeti svoju ljubav i zato odlazi kod Halida i moli ga da je
preveze na drugu obalu. Iako Halid ima i vremena i amac, on ne eli da preveze Almu. Alma ne odustaje i zato odlazi kod Dinka i moli ga da je on prebaci
na drugu stranu rijeke. Dinko pristaje, ali samo pod uslovom da Alma provede
no sa njim i da krenu rano ujutru. I tako je bilo. Alma je toliko eljela da vidi
Damira da je pristala da provede no sa Dinkom i u rano jutro on ju je prevezao
na drugu obalu.
Alma je sva sretna otrala u zagrljaj voljenog i ispriala mu sa kakvim se sve
potekoama susretala dok je stigla do njega. Damir ju je otjerao od sebe.
Alma je sva tuna etala uz obalu rijeke, borei se sa suzama. Tada je srela Dinu.
Dino ju je pitao zato plae i zato je tuna. Alma mu je ispriala svoju priu.
Dino je otiao kod Damira i dva puta ga snano udario u lice ne rekavi ni rije.
324
Alma i Damir - PRIA 2

Alma je sedamnaestogodinja gimnazijalka, a Damir je njen profesor. On je sretno oenjen. Halid je takoe profesor u istoj gimnaziji. Damir je njegov kolega.
Dinko je Almin djed koji dugo nije vidio svoju omiljenu unuku. Njih dvoje su
proveli cijelu no zajedno pijui aj i priajui. Dino je ubica psihopata luda je
srea da je samo udario Damira u lice.
325
BJORN I KHALID
Tema
Stereotipi i predrasude.
Cilj
Razmisliti o tome kakva miljenja imamo o ljudima iz drugih kulturnih i
socijalnih grupa, i kako ovo utie na oekivanja koja imamo od njih.
Godine 1996. mladi ovjek je dobio sezonski posao za vrijeme ljeta u
jednim lokalnim norvekim novinama. Na recepciji ga je doekala ljubazna slubenica. Prije nego je stigao objasnit da je zaposlen kao novinar,
ona mu je pokazala put prema odjelu za raznosae novina. Po njegovoj
tamnoj boji koe ona je, bez provjere, brzo zakljuila da se radilo o novom raznosau novina.
U roku od 3 sedmice Mouctar Doumboyyaja policija je zaustavila 17

puta da bi dokazao da je njegov tek kupljeni, skupi bicikl zaista njegov.
Vie ne moe trpiti maltretiranje policije i vozi se tramvajem kako bi ga
ostavili na miru.
DAGBLADET, 1. septembar 1998, Norveka
O vjebi
Ovo je aktivnost u kojoj svi uestvuju u izgradnji prie o Bjornu iz Norveke
i Khalidu iz Palestine. Vjeba se zavrava razmjenom miljenja u plenumu.
Aktivnost je zgodna za uvod u pitanja vezana za diskriminaciju, i za skretanje
panje na njene razliite izraze: etniku, spolnu, diskriminaciju homoseksualaca
i drugih grupa. Voditelj odreuje grupu za usporeivanje kada zapoinje priu
o osobi broj 2. Primjeri mogu biti: Ova pria je o Arildu, koji je homoseksualac,
ili: Ova pria je o Mariji, osobi sa posebnih potrebama (invalidnoj osobi).
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Jedna velika soba, blok papira, flomasteri u raznim

bojama i hemijska olovka, jedna lopta.
31
326
yvind Fjelstad, Merete Lindstad: tampa i stranci, Kristiansand izdavaka kua I-J,
1999.
Provoenje
1. Svi sjedaju u krug. Voditelj objanjava da e uesnici napraviti priu o
norvekom djeaku, tako to e jedan po jedan dodati reenicu ili dvije koje
tjeraju priu dalje. Pria treba da govori o Bjornovom ivotu i svakodnevici. Voditelj poinje: Ovo je pria o Bjornu, sedamnaestogodinjaku iz
Osla. Zatim baca loptu (ili neki drugi predmet) sljedeoj osobi koja treba
da izmisli svoju reenicu (svoje reenice) kako bi pria napredovala. Nakon to su se uesnici ovim bavili nekoliko minuta (2-4 minute) i stvorili
sliku o Bjornu, voditelj trai da mu se vrati lopta. Nastavlja priu ovom
reenicom: Bjorn poznaje jednog djeaka koji se zove Khalid i dolazi iz
Palestine, koji takoe ima priu za ispriati. Voditelj baca loptu jednom
uesniku koji treba nastaviti priu o Khalidu. Zavri aktivnost nakon 1015 minuta.
2. Voditelj postavlja pitanje: ta nam prie govore o ivotima Bjorna i Khalida?
Jesu li one rezultat naih unaprijed odreenih miljenja o tome kako izgledaju ivoti i svakodnevica mladog djeaka iz Osla i mladog djeaka iz
Palestine? Zapiite glavne momente na tabli ili na velikom listu papira.
Odakle dolazi na nain razmiljlanja? Iz vlastitog iskustva, ili iz medija
ili drugih izvora? Koliko je uesnika srelo jednog Palestinca?

Ljude koje esto sreemo gledamo/odreujemo po unaprijed stvorenim idejama.
Mi imamo svoja miljenja o tome kakvi su i ta od njih moemo oekivati. Naa
miljenja mogu biti i pozitivna i negativna. Stereotipi i predrasude se temelje na
onome to mislimo o drugim ljudima, a ne i na onome to znamo. Vano je biti
svjestan toga kako bismo nauili procjenjivati ljude kao pojedinace, a ne samo
kao pripadnike jedne grupe. Svi su ljudi razliiti!
Varijacija
Voditelj moe podijeliti uesnike u dvije grupe i zatraiti od svake da napie po
jednu priu o Bjornu iz Norveke i Khalidu iz Palestine. Zatim uesnici trebaju
proitati svoje prie jedni drugima i usporediti ih.
327
ONI I MI
Tema
Pripadanje grupi i stvaranje kategorija Oni i Mi.
Cilj
Skrenuti panju na to da svi mi moemo imati sklonost da ljude svrstamo
u kategorije Mi ili Oni. Nauiti da ljude gledamo kao individue.
Mi dijelimo ljude u grupe zato to nam to olakava ureivanje naeg socijalnog svijeta. Meutim, nerijetkosvojoj grupi pridajemo vie pozitivnih vrijednosti nego drugim grupama. Rezultat toga moe biti da se stvara jedno
tipino razmiljanje na principu Mi i Oni, i da drugi ljudi postaju Oni
drugi ukoliko imaju drugaije vrijednosti i miljenja. U naoj zemlji se
esto moe vidjeti kako ta granica ide po nacionalnoj ili religijskoj osnovi:
Ponekad ona ide i izmeu Nas, koji smo tu dugo ivjeli i Njih, koji su
ovdje doselili.
O vjebi
Ovo je vjeba za razmiljanje oko toga kako uesnici shvate podjelu na
Nas i Njih. Uesnici bi prije nego voditelj pone sa vjebom trebali
imaju povjerenje jedni u druge. to se bolje poznaju, to e rad biti otvoreniji, i vie e nauiti.
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Hemijska olovka i papir
Provoenje
1. Voditelj rasporeuje uesnike u male grupe koje trebaju da odgovore na
sljedea pitanja (30 minuta):
Naite primjere upotrebe kategorija Mi i Oni u naem drutvu, u
mjesnoj zajednici ili u koli. Zato postoje te kategorije?
Nekada se tvrdi da druge kulture mogu uticati na nau kulturu na negativan nain. ta vi mislite o tome?
Mogu li pripadnici manjinskih kultura u naoj zemlji na isti nain smatrati da naa kultura moe negativno utjecati na njihovu? Razmislite o
ovim pitanjima i pokuajte nai primjere.
2. Sve grupe trebaju predstaviti svoj rad u plenumu.
328
Razmotriti
Da li ste se ikada uhvatili u tome da i sami u mislima baratate sa kategorijama Mi i Drugi? Priajte.
Da li je pozitivno ili negativno razmiljati na takav nain?
ta se misli kada se koriste pojmovi manjina i veina ?
Nai primjere toga da veina kategorizuje i odreuje kakvi su ljudi koji
pripadaju manjini. Kako se na primjer kategorizuje djevojica, ili djeak,
Bosanac ili Rom, u naoj zemlji, kao manjina ili...? Kako ovo utie na njihov identitet?
Pronai primjere gdje su manjine odreene od veine. Kakav to ima uticaj na veinu?
ta je ispravno? Tretirati ljude po tome kojoj grupi pripadaju, ili kao pojedince?
Hoemo li ita nauiti ako sami sebe i svoje stavove i djela posmatramo sa
strane? ta moemo zakljuiti?

Ljudi imaju tendenciju da odreene grupe ljudi u drutvu oznae drugaijim.
Svrstavati ljude u grupe je uobiajeno. Ali misliti da svi pripadnici jedne grupe
dijele karakteristike cijele grupe, moe imati negativne posljedice. Pojedinci
koji se svrstavaju u kategorije, mogu osjeati da time gube dio svog identiteta
tako to znanja, iskustva i vrijednosti koje oni imaju drugima postaju nebitni.
Dok god ono drugaije ne teti drugima i ne kosi se sa ljudskim pravima, ne
treba se suzbijati, ve razumjeti i prihvatiti. Nisu kulture ili nacije te koje se
susreu ve ljudi kao individue! Svi su ljudi razliiti, ali svi imamo isto ljudsko
dostojanstvo!
Postoji mnogo primjera u historiji gdje su se voe u svojoj politici za
dostizanje ili odravanje moi koristile time to je neko drugaiji, to je
esto rezultiralo diskriminacijom, progonima i ubistvima onih drugih.
Hitler, Staljin, Mao, Pol Pot i Miloevi su diktatori koji su odgovorni za
smrt vie desetina miliona nevinih ljudi. Oni drugi denisani su kao
manje vrijedni: kao bolesni, amoralni, glupi, prljavi, pokvareni, sa loim
genima itd. Za njih nije bilo mjesta u drutvu, u moralnom i kulturnom
prostoru ugnjetaa.
Moda se moemo rijeiti unaprijed stvorenih denicija ljudi tako to

emo se fokusirati na slinosti umjesto na razliitosti? Na primjer na
nain da sebe i druge gledamo kao mi majke, mi mladi, mi uenici,
itd. Moe li takvo ta doprinijeti izgradnji mostova meu kulturama,
etnikim grupama i religijama?
329
RAZLIITA PRAVILA IGRE

Tema
Veina i manjina.
Cilj
Ukazati na to da neija mo uvijek podrazumijeva neiju nemo.
Svaka grupa ima svoja pravila koja su njenim lanovima poznata i koja
prate. Ali da li su ta pravila uvijek jednako pravedna za sve ione koji pripadaju manjini i one koji su drugaiji? Manjina u jednom drutvu mogu
biti svi oni koji su drugaiji od veine, na primjer etnike manjine, vjerske
manjine, seksualne manjine, politike manjine itd.
O vjebi
Ovo je aktivnost koja se treba raditi istovremeno sa drugim vjebama
tokom jednog perioda (nekoliko sati ili jedan cijeli dan). Aktivnost se
sastoji u tome da uesnici sami iskuse diskriminaciju tako to e se
pridravati raznih pravila koja im nude razliite pristupe raznim dobrima. Aktivnost se moe uiniti vrlo izazovnom, nepravednom i
frustrirajuom i treba se zato provoditi samo u sluaju da su uesnici
zreli i da su odnosi u grupi zdravi.
Vrijeme:
2-3 sata ili jedan cijeli dan
ta je potrebno?
Velika soba prilagoena grupnom radu, post-it

cedulje u tri razne boje, selotejp, veliki listovi papira i flomasteri, hemijska olovka i listovi papira
posmatraima.
Pripreme:
Voditelj unaprijed mora zapisati kakva pravila

trebaju da vae za svaku grupu.
Provoenje
1.Voditelj objanjava kako e u narednom periodu uesnici biti podijeljeni u
razne grupe: crvenu, zelenu i utu. Nakon toga dijeli naljepnice u bojama, i
napominje da ih uesnici moraju imati na sebi svo vrijeme, a zatim objanjava
kakva pravila vae (Na primjer ova koja su navedena dole). Vano je da pravila nema previe i da nisu toliko obuhvatna da ih uesnici ne uspiju zapamtiti.
Voditelj zapisuje pravila na veliki papir koji e biti izvjeten u sobi.
330
Zeleni (privilegovani):
Mogu raditi ta god poele (ali naravno u dogovoru sa voditeljem);
Imaju pristup svim potrebnim rekvizitima, kompjuterima i Internetu;
Slobodno mogu piti i jesti.
Crveni (neprivilegovani):
Ne mogu sjediti na stolicama;
Mogu govoriti samo jednim jezikom;
Moraju rei thank you svaki put kada dobiju rije;
Ne mogu razgovarati sa zelenima ukoliko se zeleni njima prvi ne obrate;
Uvijek moraju traiti od zelenih dozvolu za sluanje muzike, igranje igrica na kompjuteru, koritenje Interneta, stola za stolni tenis itd.;
Ne smiju se koristiti mobilnim telefonom;
Ne smiju ni jesti ni piti.
uti (2-4 osobe koje e biti posmatrai):
Trebaju se pobrinuti da svi postupaju po pravilima;
Posmatrati ono to se deava;
Zapisati vane dogaanja i vane izjave;
Stvoriti vlastito miljenje o situaciji.
Voditelj moe onglirati sa brojem uesnika u svakoj grupi na osnovu stvarnosti koju on eli predstaviti. Ukoliko voditelj eli simulirati stanje u svojoj zemlji, zelena privilegovana grupa moe biti brojnija nego crvena. Ako eli prikazati stanje internacionalnih odnosa crvena grupa manjina moe biti najbrojnija.
1. Voditelj zatim nastavlja sa drugom vjebom ili aktivnou.
2. Kada dogovoreno vrijeme istekne, cijela grupa se skuplja da bi razmjenila utiske. Vano je da uesnici izau iz svojih uloga prije nego diskusija
pone. Voditelj prvo trai izvjetaj posmatraa o tome kako su se uesnici
pridravali pravila. Kakve su bile njihove reakcije? Kako su se crveni
ponaali? Da li se neko ponaao oholo i uivao u svojoj poziciji moi? Kako
su se zeleni ponaali? Da li je iko postao ljut ili frustriran?
Razmotriti
Kako je bilo drati se pravila?
Kako su se uesnici osjeali? Jesu li neto nauili?
Da li se iko osjeao diskriminisanim?
Da li je neko pokuao zamijeniti ili baciti svoju naljepnicu?
Kakve vrste diskriminacije se zbivaju u svakodnevnom ivotu?
Mogu li navesti neke primjere toga da veina odluuje nad manjinom?
Ko ima mo da utvruje pravila?
331
Je li tvoja kola/organizacija demokratska?

Kako moemo pomoi manjini da zadovolji svoje osnovne potrebe i dobije ista prava kao veina?

U jednom drutvu nemaju svi jednak pristup dobrima. Neko se sistematski
diskriminie zato to drugi imaju mo da odreuju pravila. Nemati jednake
mogunosti kao ostali u drutvu dovodi do nepravednog drutva i moe izazvati
nezadovoljstvo i konflikte. Svi ljudi moraju imati jednake mogunosti.
Prijedlog za dalji rad

Analizirajte pravila koja vae za grupe i/ili organizacije kojim pripadaju uesnici
u nastavi, mogu biti nacionalne, religiozne, ili neke druge manjine. Jesu li ona
pravedna za sve uesnike? Ko ima mo da utvruje pravila, veina ili manjina?
Kako se mogu napraviti pravila koja su jednaka za sve? Kako treba izgledati jedno savreno drutvo?
Anti-konflikt tim, Berlin. 2007.

Autor nepoznat
332
SLAGALICA O STVARNOSTI
Tema
Diskriminacija, segregacija i iskljuivanje iz drutva.
Cilj
Postati svjestan vlastitih reakcija na nepravdu i diskriminaciju i izgradnja
svijesti da solidarnost meu ljudima doprinosi borbi protiv nepravde i
diskriminacije.
O vjebi
Aktivnost poinje radom u malim grupama a nastavlja se razmjenom
miljenja u plenumu.
Vrijeme:
1 sat.
ta je potrebno?
Soba koja omoguava fiziko kretanje, veliki listovi papira i flomasteri (za tablu?), hemijska olovka i
papir, kopije slika i koerte.
Pripreme:
Nabaviti velike slike, najbolje u A3-formatu, koje

prikazuju diskriminaciju, segregaciju i iskljuivanje
iz zajednice. Svaku sliku treba isjei na male
komadie, za igru slagelice (oko 20 komadia).
Provoenje
1. Voditelj dijeli uesnike u pet grupa. Svaka grupa e dobiti po jednu kovertu sa
komadiima za slagalicu. Jedna grupa e dobiti kovertu sa svim komadiima
jedne slike. Sljedee dvije e dobiti po jednu kovertu sa komadiima dviju slika, ali samo za polovicu svake slike. Preostale dvije grupe e dobiti po kovertu
sa komadiima vie raznih slika.
2. Prije nego uesnici ponu sastavljati komadie, voditelj treba da objasni
pravila. Grupa 1 treba zapoeti jednu minutu prije ostalih. Grupa 2 smije
koristiti samo lijevu ruku za sastavljanje. Ostali mogu raditi kako ele. Cilj je
to bre sastaviti sliku.
3. Sve grupe osim grupe 1 e postepeno shvatiti da nemaju dovoljno komadia
za sastavljanje cijele slike. Moda neko shvati da kroz saradnju sa drugim
grupama ipak mogu uspjeti u sastavljanju kompletnih slika. Ukoliko neko
predloi saradnju, to mu se mora mu i dopustiti. Voditelj zavrava vjebu
kada se slike do kraja sastave, ili kada uesnici pokau frustraciju zbog nepravednih pravila i razliitih preduslova.
333
Razmotriti
ta uesnici misle o vjebi? Zato misle da smo je proveli?

Kakav je bio osjeaj kada su razne grupe dobile razne uslove?
Mogu li se neki elementi vjebe prenijeti na stvarni ivot, odnosno da li
imamo sline situacije u stvarnom ivotu?
Da li su uesnici sami, ili neko koga poznaju ili neko za koga znaju, doivjeli/
doivio situacije u kojim su nepravedno tretirani i nisu dobili jednake
mogunosti kao drugi to se tie novca, odjee, kolovanja, zapoljavanja,
pristupa informacijama, ulaska u kafie ili diskoteke, ostvarivanje prava
stanovanja itd.? ta je sa ljudima koji pripadaju ranjivim grupama u
drutvu, kao to su to osobe sa posebnim potrebama (invalidi), izbjeglice,
djeca, ene, homoseksualci itd.?
Da li je drutvo krivo za to to se ljudi diskriminiu?
Na koji nain drutvo/vlasti mogu da sprijee diskriminaciju pojedinih
grupa ljudi?
Kako mislite da ljudi procjenjuju ono drutvo koje doputa da neki njegovi
lanovi budu izloeni diskriminaciji?
ta prouzrokuje diskriminacija, za pojedinca i za drutvo?
Da li sam ja ikada diskriminirao druge?

Svi ljudi nemaju jednake mogunosti. To vai kako u naoj zemlji tako i u ostatku svijeta. Neko ima bolji pristup resursima i mogunostima nego drugi. Razlika
u tretiranju ljudi naziva se diskriminacijom. Diskriminacija predstavlja krenje
ljudskih prava i povredu ljudskog dostojanstva. Drava je duna da spreava diskriminaciju u drutvu i da svim graanima osigura jednake mogunosti. Vano
je da budemo svjesni da i mi kao pojedinci moemo diskriminisati druge.
334
POGODI KO DOLAZI NA RUAK

Tema
Diskriminacija i irenje predrasuda.
Cilj
Gradnja svijesti o tome da esto i familija i samo drutvo u kojem se
kreemo esto utiu na nas kada je rije o naim miljenjima o drugim
ljudima.
Bili mi toga svjesni ili ne, svi imamo unaprijed stvorena miljenja o drugim
ljudima. Mnogi imaju jake i unaprijed zauzete stavove. Predrasude obino
na nas prenose familija, kola, prijatelji ili ira javnosti.
O vjebi
Vjeba poinje dramatizacijom a zavrava se razgovorom u plenumu.
Voditelj ima pravo da izmjeni uloge u odnosu na grupe i kontekst.
Vrijeme:
1 sat
ta je potrebno?
Soba koja dozvoljava fiziko kretanje, hemijska

olovka i papir posmatraima.
Pripreme:
Voditelj treba da pripremi kartice sa tekstom uloga.
Provoenje
1. Voditelj objanjava da vjeba poinje dramatizacijom uloga. Namjera je da
se analizira kakvu ulogu familija igra u prenoenju vrijednosti i miljenja
kada je rije o ljudima iz drugih socijalnih, nacionalnih, etnikih ili kulturnih grupa.
2. Voditelj bira etvero uesnika za aktuelne uloge (trebalo bi da to bude dobrovoljno). etiri uesnika treba da prate jednu ulogu i zapiu argumente
kojim se dotini u ulozi koristi. Ostali uesnici treba da budu publika.
3. Potom voditelj podijeli kartice uloga glumcima i zamoli ih da se upoznaju
sa sadrajem uloge. (5 minuta)
4. Zajedno sa ostalim uesnicima voditelj priprema scenu: obina dnevna
soba u kui prosjene familije. Voditelj objanjava da e uesnici vidjeti
diskusiju u jednoj familiji.
5. Odvija se dramatizacija. (5-15 minuta)
335
Razmotriti
Pitanje glumcima: Kako je bilo glumiti uloge?
Pitanje posmatraima: Kakvim su se argumentima akteri koristili?
Pitanje za sve:
- Da li ste ikada ranije uli sline argumente u vaoj familiji ili kod
drugih?
- Da li bi bilo drugaije u sluaju da je momak bio iste vjeroispovjesti
kao i djevojka?
- Da li bi ita bilo drugaije kada bi umjesto djevojke momak elio useliti
kod svoje djevojke?
- ta bi se dogodilo u sluaju da je djevojka rekla da je bila u vezi sa
drugom djevojkom?
- ta u sluaju da je momak ispriao da je u vezi sa drugim mladiem?
- Mislite li da bi lanovi familije reagovali na isti nain ukoliko se sluaj
desio u muslimanskoj obitelji? U sluaju da je pravoslavac poveo sa
sobom kui svoju djevojku koja je muslimanka?
- Misle li uesnici da se ova vrsta konflikata danas moe desiti u naoj
zemlji?
- Da li se slino dogodilo tebi ili nekome koga poznaje?

Stereotipi i predrasude se prenose kroz socijalizaciju, obrazovanje i kroz nau svakodnevicu. Treba biti svjestan i kritiki se odnositi prema porukama koje dobijamo a tiu se ljudi sa drugim etnikim porijeklom ili koji su iz drugaije socijalne
grupe. Stereotipi vezani za pitanje ko je drugaiji vremenom se mijenjaju.
Dramatizacija uloga (trebaju se podijeliti glumcima)

Kerka
Odluila si se da svojoj familiji ispria o tome da se zabavlja sa jednim momkom muslimanom i da namjeravate ivjeti zajedno.
Situacija: Ti zapoinje dramatizaciju tako to e ispriati da si poela
vezu sa muslimanom i da eli sa njim ivjeti. Pokuaj dobro objasniti
svoju odluku, sa to vie argumenata. Dodaj i to da namjerava osnovati organizaciju koja e raditi na suzbijanju predrasuda.
336
Majka
Tvoja kerka zabavlja se sa momkom muslimanom.
Situacija: Voli svoju kerku, ali ne moe razumjeti kako se ona
mogla zaljubiti u muslimana. Skeptina si prema islamu i misli da je
ta religija neprijateljski raspoloena prema enama. Povezuje muslimane sa terorizmom. Plai se da bi jedan musliman mogao ograniiti
mogunosti tvoje kerke, i da e je pretvoriti u kunu pomonicu i
oteati joj ivot. Obino podrava svog mua kada zauzme odluan
i jasan stav prema neemu to se zbiva unutar porodice. Pokazuje
svojoj kerki koliko ti boli zadaje svojom odlukom.
Stariji brat
Tvoja sestra se zabavlja sa muslimanom.
Situacija: Ti nema nita protiv toga to ti se sestra zabavlja sa muslimanom, i miljenja si da svi ljudi moraju imati pravo da budu slobodni i sami odaberu s kim ele biti. Meutim, dok slua svoju majku,
poinje da sumnja i pita se nema li taj musliman ipak neke loe
namjere, i eli li je samo iskoristiti. Izraava svoju zabrinutost, ali e
ipak podrati svoju sestru.
Otac
Tvoja kerka se zabavlja sa muslimanom.
Situacija: Ne prihvata odnos svoje kerke sa muslimanom. Stalo
ti je do reputacije tvoje familije, i plai se ta bi drugi iz tvoje ue
sredine i kruga poznanika mogli rei. Ne smatra sebe rasistom,
ali kada je u pitanju veza tvoje kerke sa muslimanom i eventualni
budui brak, eli raditi protiv toga koliko je u tvojoj mogunosti.
Argumentuje kao strog otac. Takoe se protivi osnivanju organizacije o kojoj ona pria.
337
ISKUSTVA SA DISKRIMINACIJOM
Tema
Diskriminacija.
Cilj
Podii svijest kada je rije o diskriminaciji u svakodnevnom ivotu.
Godine 2000. Torggata Bar i Nattklubb (Torggata Bar i Noni Klub d.d.)
AS u Oslu zbog rasizma je dobila novanu kaznu od 30.000 kruna. Ovo
je prva presuda takve vrste u Norvekoj. U presudi se navodi da sud ima
dojam da je ovo mjesto zabranjivalo ulaz gostima zbog njihove boje koe ili
zbog njihovog etnikog porijekla. Od gostiju sa izgledom stranca trailo se
da pokau lansku karticu ili studentsku legitimaciju, mada se od drugih
gostiju to nije zahtijevalo.
Definicija
Diskriminacija: potie od latinskog discriminare to znai razluiti, razlikovati. Diskriminisati znai razliito tretirati, obino u smislu da se prema
nekom loije postupa nego prema nekom drugom. Rije se obino koristi da
bi oznaila neobjektivnu ili neopravdanu razliku u tretiranju drugih osoba,
etnikih grupa, nacionalnosti, religijskih zajednica ili slino, i to zbog emocionalnih ili tradicionalnih stavova.
O vjebi
Ovo je vjeba koja se zasniva na dijalogu i refleksiji. Ponite aktivnost prikazivanjem filma, isjekom iz novina, ili priom koja ukazuje na diskriminaciju u
svakodnevnom ivotu. Uesnici se trebaju potaknuti da pou od vlastitog ivota,
ali niko ne smije biti prisiljen da govori o neemu to je za njega neprijatno.
Vrijeme:
2 sata
ta je potrebno?
Jedna velika soba, tabla ili veliki listovi papira,

hemijska olovka i papir.
Provoenje
1. Voditelj treba da zamoli uesnike da se prisjete sluaja kada su bili diskriminisani, bili svjedok diskriminaciji ili su o njoj uli od drugih. (3-5
minuta) Istovremeno na tabli zapisuje kljune rijei iz pomenutih situacija.
Nakon to su svi predstavili svoj primjer diskriminacije, voditelj trai od
338
uesnika da izaberu jednu situaciju na osnovu koje e podrobnije raditi.

Od uesnika iji je primjer odabran, trai se da detaljnije ispria o tome ta
se desilo. Grupa zatim treba da raspravlja o i odgovori na sljedea pitanja:
Kako je nastala odreena situacija?
Da li je ovo bila prava diskriminacija, ili neto drugo? (uporediti sa definicijom diskriminacije)
Kako je reagovala osoba koja je bila izloena diskriminaciji? Kako mislite
da se ta osoba osjeala?
Kako mislite da se osjeala osoba koja je vrila diskriminaciju?
Da si se ti naao u situaciji diskriminisanog, ta si mogao uraditi kako bi
se situacija razvila u drugom pravcu?
Da smo bili svjedoci te situacije, ta smo mogli uraditi da sprijeimo diskriminaciju? Da li bi to bilo teko, ili lako, i da li bi bilo vano?
Razmotriti
Postoji li razlika izmeu diskriminacije i povrede ljudskog dostojanstva?
Zato ljudi budu diskriminisani ili im se vrijea ljudsko dostojanstvo?
Zato je obino tako da se diskriminiu oni koji su na neki nain
drugaiji?
Tvrdi se da ljudi vre diskriminaciju zato to je to u njihovom interesu.
Imamo li primjere toga? Zato je tako?
Gdje su ljudi nauili da diskriminiu? Kako i zato?
esto se moe vidjeti da su oni drugaiji esto izloeni diskriminaciji
kako u naoj zemlji tako i u svijetu. Istovremeno se vole one stvari
koje su te grupe sa sobom donijele ili stvorile u naem ili nekom drugom
drutvu, bilo da je to kineska ili vijetnamska hrana, muzika kao to je
jazz, soul, hip hop i reggae, odjea, umjetnost ili neto drugo. Kako se to
da objasniti?
Obino govorimo o negativnoj diskriminaciji, to znai tretirati nekog
loije. ta je sa pozitivnom diskriminacijom? Je li ona poeljna ili ne? (Jedan primjer moe biti kvotiranje ena ili manjina kako bi se njima osigurao pristup tritu rada).
Zato je vano suzbijati diskriminaciju i povredu ljudskog dostojanstva?

Diskriminacija je isto to i nepravedno pravljenje razlike u postupanju sa ljudima. Diskriminacija je u suprotnosti sa ljudskim pravima i esto je uzrok sukoba
u svim drutvima.
Varijacija
Zatrai od nekoliko uesnika da naprave dramatizaciju odabrane situacije. Ostali u grupi mogu biti posmatrai. Nakon to se scena odigra jednom, moe se
339
raspravljati o tome da li se i ta moglo uraditi na drugaiji nain, kako bi se

moda diskriminacija izbjegla. Nakon razmatranja ske se moe ponoviti, ali
ovaj put sa drugaijim ishodom.
Ljudska prava brane pravo da se bude drugaiji.
Ljudi imaju obiaj jedne druge razvrstavati po kategorijama, i kada obino

mislimo da smo mi bar malo bolji od onih drugih. Da li ima neka veza
izmeu onih koje smatramo da su drugaijim, i onih o kojim imamo
stereotipe? Nisu samo oni drugaiji nama, ve smo i mi njima. Razmisli o
tome: gdje bi tebe drugi smatrali drugaijim?
340
STATUS
Tema
Status.
Cilj
Izgradnja svijesti o statusu kao drutvenom fenomenu i kao neemu to
utie na nae stavove i na naa djela.
Ambasadorica June Afrike u Mozambiku Thandi Rankoe ispriala je o
jednom doivljaju koji je imala 15 godina ranije, kao saradnik u kancelariji
NORADA u Bocvani. U to vrijeme bila je junoafriki politiar u egzilu u
vrijeme aparthejdskog reima. Jedan Norveanin stigao je u posjetu, i nakon
to je razgledao sobu u kojoj je sjedila, postavio je udno pitanje: Is nobody
here? Ramkoe se sjea tog dogaaja, jer je bila pripremljena na to da bude
niko. Ovu vrstu ignorisanja koju je doivjela junoafrika ambasadorica,
nadajmo se da niko od nas nee osjetiti. Ali nismo li se svi ponekad osjeali
nevidljivima (previenima)?
O vjebi
Uesnici prvo uestvuju u igri istraivanja, da bi nastavili sakupljajui
ideje koje im padnu na pamet, a za kraj slijedi razmjena miljenja.
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Velika soba koja prua mogunost za fiziko kretanje, hemijska olovka i post-it cedulje.
Provoenje
1. Uesnici se postavljaju u krug, svako sa zatvorenim oima okrenut leima
unutranjoj strani kruga. Voditelj zatim na elo svakom uesniku lijepi
jednu ceduljicu sa brojem od 1 do 5. Uesnici ne trebaju znati koji im je
broj na elu. Kada svi dobiju ceduljicu (jo su im oi zatvorene) voditelj
objanjava da svaka ceduljica nosi broj koji odgovara njihovom statusu u
drutvu, i da se brojevi kreu od 1 do 5. to je broj vii, to je status vei.
Zadatak svakog uesnika je da otkrije broj na vlastitom elu, posmatrajui
kako se drugi odnose prema njima. Nije dozvoljeno priati. Uesnici otvaraju oi i zapoinju slati signale kroz govor tijela drugima o njihovom
statusu. Postepeno e i sami primiti signale od drugih o svom statusu. (oko
5 minuta) Kada ve izgleda da svi imaju neku ideju o svom statusu, igru
341
treba zavriti. Voditelj trai od onih koji smatraju da pripadaju statusnoj

grupi 1 da se skupe u jednu grupu, i jednako tako od svih drugih, po svom
statusnom broju. Kada se svi rasporede u grupe, svaki uesnik treba skinuti ceduljicu sa ela i provjeriti da li je bio u pravu.
Da li je bilo teko pogoditi svoj status?
Kakve signale su oni sa visokim statusom primali od drugih?
Kakve signale su primali oni sa niskim statusom?
Je li tako i u stvarnosti, da primamo razliite signale zavisno od naeg
statusa? Moete li navesti primjere?
Kada aljemo signale o visokom statusu? Kada si ti to uradio posljednji put?
Kada aljemo signale o niskom statusu? Kada si to uradio posljednji
put?
2. Voditelj zatim moli uesnike da se organizuju u parove koji trebaju
razgovarati o tome ta odluuje o statusu ljudi u drutvu. Trebaju se
pronai primjeri, kako onoga to daje visok status, tako i onoga to daje
nizak status (osobine, bogatstvo, prepoznatljivost, pripadnost, zanimanja itd. (10-15 minuta)
3. Voditelj rezimira prijedloge uesnika tako to e ih zapisati na tablu/
velike listove.
Razmotriti
Ko u jednom drutvu ima visok status? Ko ima nizak status? Zato
je to tako? Imaju li ove grupe visok ili nizak status u naem drutvu?
Invalidi, privrednici, doseljenici, homoseksualci, predstavnici manjinskih religija.
Zato kovanica glasi socioekonomski status? Da li kapital koji imamo
bitno odreuje poloaj koji zauzimamo u drutvu? Da li nam olakava
dolazak do istog i obratno?
Da li smo uvijek zasluni za svoj visoki status? Nai primjere za
odgovore da i ne.
Da li smo uvijek zasluni za svoj niski status? Nai primjere za odgovore da i ne.
Kako se ja u svakodnevici odnosim prema ljudima visokog statusa?
Zato?
Poklanjam li manje panje ljudima sa niim statusom? Zato?
Trebamo li ljude cijeniti po njihovom statusu ili po njihovim djelima?
Trebamo li se prema svima odnositi sa jednakim potovanjem?
342
Razne stvari u raznim kulturama odreuju status. ene, djeca i stariji

mogu imati razliit status u raznim drutvima. Ljudi koji su uivali visok status u jednoj dravi, ne moraju nuno uivati isti u drugoj zemlji.
Kako je, na primjer, biti kljuna linost opozicije jedne drave a zatim
postati izbjeglica u drugoj?

Vano je pokuati vidjeti ovjeka iza njegove fasade. Visok ili nizak status ne
govori nita o tome kakav si ovjek, da li ini dobra djela ili ne. Stoga se uvijek
trebamo odnositi prema svim ljudima sa istim potovanjem.
Varijacija
Uesnici mogu raditi na prikupljanju novinskih lanaka, knjiga, stihova, fi lmova itd. koji ukazuju na to da ne mora postojati veza izmeu statusa i toga ine li
ljudi dobro ili zlo.
343
TOLERANCIJA
Tema
Tolerancija i netolerancija.
Cilj
Upoznati se sa terminima i raspravljati o granicama tolerancije.
Odlomak iz UN-ove deklaracije o principima tolerancije: Tolerancija je
aktivni stav i odgovornost koji podupiru ljudska prava, bogatstvo raznolikosti (ukljuujui kulturnu raznolikost) demokratiju i pravnu sigurnost
(...) drave lanice obavezne su osigurati obrazovanje koje e doprinijeti
otvorenosti ljudi prema drugim kulturama, potovanju vrijednosti slobode, potovanju ljudskog dostojanstva i razlika i osposobljavanje ljudi da
rijeavaju konikte na nenasilan nain.
Denicija: Tolerisati (od latinskog tolerare): trpjeti, podnositi, pokazati razumijevanje ili strpljenje.
Netolerantna osoba je osoba bez slobode, moda i bez znanja.
O vjebi
Aktivnost poinje razgovorom u parovima, prije nego grupa napravi rezime i
pone raspravu u plenumu.
Vrijeme:
2 sata
ta je potrebno?
Jedna velika soba, tabla i veliki listovi papira i flomasteri.
Provoenje
1. Svi uesnici trebaju nai jednog sagovornika sa kojim e razgovarati o
tome ta za njih znai tolerancija. Dodatni izazov moe biti razmiljanje
o tome ta su drugi ljudi rekli o toleranciji. (5-10 minuta) Voditelj rezimira u plenumu i zapisuje kljune rijei na tabli/na papirima u bloku.
2. Voditelj zatim vjea jedan list papira sa dvije kolone na kojim su naslovi TOLERANCIJA i NETOLERANCIJA i moli uesnike da se okuaju
u pronalaenju primjera tolerantnih i netolerantnih stavova ili postupaka.
344
Razmotriti
1. Prema emu i kome smo tolerantni?
2. Kakav je osjeaj neto ili nekog tolerisati?
3. Kako se osjeamo kada se prema nama iskazuje tolerancija?
4. Postoji li razlika izmeu prihvatanja i tolerancije?
5. Prema emu i kome znamo biti netolerantni? Zato smo netolerantni?
Primjeri?
6. Kako se osjeamo kada neto ili nekog ne toleriemo?
7. Da li si sam iskusio neije neprihvatanje?
8. Da li je ispravno biti tolerantan?
9. Kada zna biti ispravno biti netolerantan?
10. Moemo li se nauiti da budemo tolerantniji?

Netolerancija se moe javiti zato to nam nedostaju znanja o drugim ljudima,
kulturama i nainu ivljenja. U takvim sluajima netolerancija je negativna jer
stvara nepotrebnu distancu i u najgorem sluaju neprijateljstvo meu ljudima.
Da bismo ivjeli u miru potrebno je u to veoj mjeri ohrabrivati toleranciju
meu ljudima i narodima, iako se razlikujemo. Meutim, vano je istaknuti da
ne trebamo tolerisati ba sve. Netolerancija moe biti pozitivna kada postavlja
granice naspram djela koje se na primjer kose sa ljudskim pravima.
Varijacije
1. Voditelj formira manje grupe kojim se dodjeljuje zadatak da predstave vjerske ili druge manjinske grupe u drutvu a koje mogu biti izloene netoleranciji. Trebali bi pronai to je vie mogue o grupama i njihovom ponaanju.
(Primjeri grupa mogu biti na primjer: pripadnici nekog pokreta, skauti,
feministkinje, homoseksualci, kranski fundamentalisti, neonacisti, muslimani, satanisti). Slobodno mogu ilustrovati obiaje ili navike odreenih
grupa sa slikama, pantomimom, glumom ili pjesmom. (45 minuta)
Razmotriti
ta vam se u vezi sa raznim manjinskim grupama svidjelo? ta vam se nije
svidjelo?
Da li je lake iskazati toleranciju prema manjinama nakon to o njima vie
nauimo? Zato? Zato ne?
Da li je nekada pravilno biti netolerantan? Zato?
Da li sam ikada i sam pripadao grupi prema kojoj su ljudi iskazali netoleranciju? Zato su to uradili? Da li je to bilo ispravno? Da li je bilo pravedno?
345
PANEL-DISKUSIJA:
KOLIKO RAZLIITOSTI TREBAMO PODNOSITI?
Tema
Ono to je drugaije i tolerancija
Cilj
Istraiti granice tolerancije, sudjelovati u panel-diskusiji
Historija nam je pokazala da je drugaijost esto uzrok krenjima ljudskih prava. Zato, da bismo ouvali mir u jednom drutvu trebamo to
je vie mogue tolerisati ono to je drugaije. Poznati francuski pisac i
dramatiar Francois Voltaire rekao je: Ne svia mi se to to govori, ali
za odbranu tvog prava da to kae u se boriti do svoje smrti. Moemo
proiriti ovu misao i rei: Nije mi jasna tvoja razliitost/drugaijost, ali
u se do svoje smrti boriti za tvoje pravo da bude drugaiji. Ali trebamo li tolerisati sve, ili tolerancija ima svoje granice? Ako na nain
ivljenja nekog vrijea, trebamo li ga se odrei? Postaje li u tom sluaju
tolerisanje relativiziranje? Gdje se trebaju postaviti granice?
Praktina vjeba
Uesnici e se organizirati i uestvovati u jednoj panel-diskusiji. Prije same diskusije svi uesnici bi trebalo da nekoliko dana posebnu panju posvete temama
koje se odnose na ljudska prava viekulturno razumijevanje, da bi stvorili dobar
temelj za biranje tema, prikupljanje informacija, pripremu pitanja i uopte uvjete
za dobru diskusiju. Voditelj takoe treba biti dobro pripremljen kako bi mogao
upravljati diskusijom. Roditelji i drugi se mogu pozvati.
Vrijeme:
1 + 1 sat
ta je potrebno?
Jedna velika soba ureena za panel-diskusiju.
Provoenje
1. Pripreme (1 sat)
a) Biranje pristupa problemu: Voditelj objanjava da e grupa raditi na
pripremanju panel-diskusije koja e da se radi o drugaijosti. Grupa sama
treba odabrati svoj pristup problemu i vrstu drugaijosti o kojoj ele diskutovati. Mogu se takoe pozabaviti dvjema razliitim temama (primjeri
mogu biti: Trebaju li homoseksualci imati pravo na usvajanje djece? Treba
li se muslimanskim acima osigurati soba za molitvu u koli? Trebaju li
346
se sobe za molitvu zabraniti u norvekim kolama? Za druge prijedloge

pogledajte tvrdnje ispod vjebe dijaloga na stranici 186).
b) Praktina vjeba. Voditelj zajedno sa grupom, odabira etiri sudionika za
diskusiju i jednog voditelja debate. Uesnici diskusije trebalo bi da odlue
na koje e se razliite aspekte usredsrediti i kako e meusobno raspodijeliti zadatke. Voditelj debate se mora pripremiti na upravljanje diskusije. Uesnici panel-diskusije takoe moraju dobiti dovoljno vremena za
pripreme.
c) Pozivi: Pozivnice treba poslati roditeljima i drugima dobro unaprijed.
Moda se moe pozvati i jedan drugi razred? Lijepo je ukoliko se napravi
pismena pozivnica u kojoj e se predstaviti tema.
2. Diskusija (1 sat)
Voditelj ili izabrani uesnik eli svima dobrodolicu i govori o dananjem
programu. Jedan od uesnika debate predstavlja temu i dileme u vezi sa
pristupom problemu (5-10 minuta). Voditelj zatim poziva publiku da da
svoje komentare. Voditelj mora voditi evidenciju o redoslijedu govornika.
Kada prestanu pristizati novi momenti ili komentari, sljedei uesnik u
panel-diskusiji treba dobiti rije i odrati svoj govor (5 minuta). Nakon
govora voditelj ponovno dozvoljava razmjenu miljenja. Sljedei generalni
momenti o prihvatanju drugaijeg i o granicama tolerancije trebaju isploviti na povrinu tokom diskusije:
Historija nam je pokazala da su ljudi koji ranije nisu imali jednaka prava
kao drugi, kroz jaanje znanja i politiku borbu na kraju prihvaeni kao
jednaki (ene, domoroci poput sama, ljudi iz sjeverne Norveke, tamnoputi, homoseksualci itd.).
Kako bismo se mi osjeali da smo sami ili da je neko u naoj familiji
drugaiji ?
Imamo li mi pravo da odluujemo o drugim ljudima? Ako imamo, odakle nam to pravo?
Da li je veina uvijek u pravu? ta ti misli: kada je veina u pravu, a kada
nije?
Kao dobar putokaz nam mogu sluiti ljudska prava: Ono to se protivi
ljudskim pravima se ne treba tolerisati.

Granice tolerancije nisu postavljene jednom zauvijek, i u jednom dinaminom
drutvu se o njima stalno, slobodno i otvoreno treba raspravljati. Trebalo bi da
toleriemo ono to se ne protivi ljudskim pravima. Moda bi ljudi cijenili to da
budu prihvaeni, umjesto samo tolerisani?
347
PRAVIMO SVOJU DEKLARACIJU

O MEUNACIONALNOM RAZUMJEVANJU
Tema
Viekulturalno razumijevanje.
Cilj
Uesnici trebaju razmotriti pravila koja mogu doprinijeti viekulturalnom
razumijevanju.
Viekulturalni svijet u kojem ivimo se oslikava i u norvekom drutvu.
Naa svakodnevica je viekulturalna, i nastavie biti takva u nepredvidivoj budunosti! Godine 1948. drave su, kroz UN, izradile Deklaraciju o ljudskim pravima. Ta deklaracija nama pojedincima daje prava u
naem odnosu prema vlastima. Ali kakvi mi ljudi trebamo biti jedni
prema drugima? Kako trebamo pristupiti i odnositi se prema onome
to je drugaije? Moda bismo trebali napraviti vlastitu deklaraciju o
viekulturalnom razumijevanju?
Doznaj: ta je deklaracija? ta je predgovor? ta je lan? Kako izgleda jedna tipina

deklaracija?
O vjebi
Ova aktivnost se preporuuje grupama koje su puno radile sa viekulturalnim
razumijevanjem i koje o tome mnogo znaju i dobro razumiju ljudska prava. Ovo
moe biti zavrni rezultat rada sa ljudskim pravima.
Vrijeme:
3 sata
ta je potrebno?
Jedna velika soba, hemijska olovka i papir.
Provoenje
1. Voditelj govori o tome kako izgled jedna deklaracija, od uvodnog teksta i cilja do lanova koji reguliu temu koju deklaracija obrauje. Potom
voditelj objanjava uesnicima da grupe treba da izrade deklaraciju o
viekulturalnom razumijevanju, i podstie ih da se pokuaju prisjetiti svega to moe biti od nekog znaaja za tu temu. Koja e biti svrha deklaracije?
Kakve se mjere trebaju ugraditi? Svi prijedlozi zapisuju se na tabli ili na
velikom listu papira. Ni jedan prijedlog ne treba zanemariti. (5-10 minuta)
348
2. Voditelj zatim dijeli uesnike u dvije grupe, i svakoj dodjeljuje po jedan

zadatak. Jedna grupa treba napisati uvodni tekst (svrhu deklaracije), druga
treba sistematizovati prijedloge i formulisati lanove. (45 minuta ili vie)
3. Na voditelju je da izradi pismeni prijedlog za deklaraciju, koji treba biti
razmotren i eventualno izmijenjen, prije nego uesnici u plenumu prihvate
deklaraciju.
4. Na kraju uesnici, najbolje tokom sveane ceremonije, sa ili bez drugih
gledaoca i pozvanih gostiju, trebaju izjaviti da deklaracija u budue vai za
njihovu grupu /kolu/prihvatilite/lokalnu zajednicu.

Grupa se moe ponositi to je dugotrajni i temeljiti rad krunisala svojeruno
izraenom deklaracijom o viekulturalnom razumijevanju. Ali mora zapamtiti
da rijei same ne pomau, ukoliko se one ne pretvore u stavove a stavovi budu
praeni djelima! Sretno!
349
6. POGLAVLJE
Rjeavanje kon ikata
VJETINA SAVLADAVANJA KONFLIKTA
oda je mogue ivjeti zatienim ivotom u kojem ne bismo bili izloeni

sukobima, ali takav ivot bio bi siromaan i bez nijansi i dubine, i vjerovatno bismo umrli prilino razoarani.
Gdje ima ljudi ima i konflikata. Oni su prirodan dio ivota i ima ih u svim kulturama. Stvaraju se izmeu brae i sestara, roditelja i djece, rodbine, komija,
u koli i na radnom mjestu. Svi smo upoznati s tim. Konflikti zagoravaju ivot
i mogu biti uzrok problemima i tekim razdobljima u ivotu. Moderne ljude
ne tite samo njihovi meuljudski konflikti, ve i veliki internacionalni sukobi.
Svakodnevno mediji izvjetavaju o nasilju, ubistvima, ratovima, agresiji, tuzi
i oaju. Vano je razmisliti kako to utie na nas. Dok smo na jednom kursu
raspravljali o tome ta moemo uiniti sa internacionalnim izazovima naeg
vremena, jedna tinejderica je uskliknula: - Ne vrijedi da mi neto uinimo.
Svijet u svakom sluaju ide k vragu!
Nismo spomenuli izjavu djevojke da bismo dali argument za to da se stvarnost
izbrie. Vjerovatno je nemogue izbjei protok informacija o nepravdi i patnji
koje se zbivaju u svijetu, u ovom naem globalizovanom i tehniki naprednom
vremenu. Samo na taj nain moemo postati svjesni svih izazova i suoiti se
sa njima. Naa namjera je da istaknemo koliko je vano, ali i teko, prenijeti
poruku nade, i da je mogue raditi za pozitivne promjene. Inge Eidsvg rekao
je ovako: Miljena smo da je najopasnije opisati jad i propast svijeta bez da se
istovremeno prui mogunost pomaganja. Nebo nad djecom moe povremeno
biti ispunjeno oblacima, ali to moramo smatrati oblacima mogunosti.32167
Uenje djece i mladih nainu savladavanja konflikata, isto je to i dati im sredstvo za formiranje vlastite stvarnosti. Izjava mlade djevojke govori nam o tome
da se ljudi esto osjeaju bespomonima. Da nismo nita do nedobrovoljni
posmatrai cjelokupnog zla to se deava. Podii svijest o tome da moemo upravljati i vladati svojim meuljudskim odnosima stoga je resurs koji jaa vjeru u
vlastite snage i u to da vrijedi djelovati. Postanemo li kadri da savladamo svoje
svakodnevne probleme, moda emo lake povjerovati u nau mo da moemo
rijeiti probleme koji se ne tiu direktno nas.
Glavna poruka vjetine savladavanja konflikata jeste da se konfliktima moe upravljati. Moemo uticati na njihov ishod. Da li e on biti negativan ili pozitivan
zavisi od naeg naina savladavanja konflikta. Ako nauimo da ih savladamo na
konstruktivan nain, iskusiemo da mogu imati smisla, iako su zahtjevni.
U ovom poglavlju prvo emo se zanimati za pojam konflikta i otkriti da konflikti zapravo imaju mnogo pozitivnih strana. Zatim emo provjeriti kakvi su sve
elementi prisutni kada se konflikti razvijaju. Detaljnije emo studirati dva takva
elementa, lou komunikaciju i snane emocije. Ako poradimo na komunikaciji i
upravljanju emocijama, na dobrom smo putu da bolje savladamo konflikte.
32
352
Predgovor knjiice Gradi mostove ne zidove (Helsinki komitet Norveke 1999).
poglavlje 6
Konikti nam daju priliku da upoznamo svoje nepoznate strane. Oni su

jedni od najvanijih izazova ivota i izvor su rasta i razvoja. Konikti stvaraju frikciju. A frikcija stvara toplinu. Toplina daje energiju za pokret,
a svaki razvoj zahtijeva pokret. Izbjei konikte znai izbjei ivot.33
Na kraju emo detaljnije sagledati proces savladavanja konflikata. Jer, mogue
je upravljati konfliktima.
ta je konflikt?
Rije konflikt potie od latinskog conictus, to znai sudar. Da bi se dogodio
sudar, potrebna je neka vrsta interakcije, neovisno o tome da li je dobrovoljna ili
ne, unaprijed planirana ili spontana. Iz ovoga moemo izvui da su veza i kontakt meu ljudima potrebni kako bi uopte moglo doi do konflikata. Istovremeno se moe rei da je u svakom sluaju interakcije uvijek prisutan preduslov za
konflikt. Samo oni koji izbjegavaju druenje sa ljudima mogu izbjei konflikte,
ali to ih skupo stoji. Jedna ena je to rekla na sljedei nain: ivot bez konflikata
je ivot bez odnosa.
U strunoj literaturu ne moe se nai nijedna definicija konflikta oko koje se svi
slau. Razne definicije polau razliita teita na razne aspekte tog fenomena:
Konflikt je sukob raznih interesa, procjena, djela ili stavova.
(De Bono, 1996).
U jednom konfliktu uvijek postoje najmanje dva cilja. Jedan cilj je prei
put drugom, a odnos prema tom cilju koji spreava drugi, utie i na odnos
prema onom iji je to cilj. (Johan Galtung, 2003)
... konflikt je isto to i jake suprotnosti i neslaganja izmeu ljudi u koje su
umijeane jake emocije. (Hotvedt, 1997, str. 25)
Moe se govoriti o konfliktu kada se razlike izmeu ljudi koji zavise jedni
od drugih uine nespojivim i prijeteima u odnosu na vlastite potrebe i
interese, i kada se stvore napetosti i emocije zato to jedna strana osjea da
druga koristi mo da bi utjecala situaciju. (Ekeland, 2004, str. 88)
Konflikti se uopteno mogu opisati kao proces u kojem potovanje za ljudsko dostojanstvo postepeno slabi i koje dovodi do toga da umijeani jedni
druge tretiraju kao objekte a ne kao ljude. to je ozbiljniji konflikt, to sebi
vie doputamo da drugog tretiramo kao objekat. (Hans Brodal/Leif Nilsson, 1999, str. 11)
33
Nordhelle, Grete: Posredovanje. Razumijevanje konikta i savladavanje konikta,

2006.
rjavanje konikata
353
Postoji mnogo slinosti izmeu ovih definicija. Kao prvo, teite se polae na
to da su umijeane strane sa meusobno suprotnim interesima ili ciljevima.34369
esto strane zavise jedna o drugoj, i obino se javljaju jaki osjeaji i napetost.
Jedna od definicija pridaje vanost tome da se moe javiti osjeaj upotrebe moi,
a posljednja - da su konflikti dinamini i da se razvijaju: to konflikt postaje ozbiljniji, to e se strane sve vie tretirati kao objekti a sve manje kao ljudi. Pojam
konflikta je, dakle, arolik, i sadri mnogo toga. Istaknuvi razne aspekte, naa
razmiljanja mogu dosezati dublje i proiriti nae razumijevanje.
Konflikti se deavaju meu individuama, meu grupama i meu dravama.
Mogu biti vidljivi, to jeste da su akteri svjesni postojanja konflikta i da su ga izrazili. Drugi konflikti mogu biti latentni , to znai da su preduslovi konflikta
prisutni, ali da jo nisu spoznati kao konflikt. Neki se konflikti brzo stvaraju
i brzo rjeavaju, dok drugi mogu da se razvijaju kroz dui vremenski period
i da postanu dugotrajni. Mnogo je razloga zato dolazi do konflikta. Neki su
povezani sa injenicom da ljudi ili grupe imaju razliite stavove i vrijednosti ili
razne doivljaje stvarnosti, dok drugi mogu biti povezani sa neslaganjem u vezi
sa resursima i materijalnim pitanjima, kao i sa tim to ljudima nisu zadovoljene
osnovne potrebe. Konflikti mogu biti nasilni, ali i ne moraju. U uvodnom pasus
spomenuli smo svakodnevne konflikte koje svi doivljavamo i velike internacionalne konflikte. U ovom poglavlju prvenstveno emo se baviti meuljudskim
konfliktima. Meutim, kako mnogi svakodnevni konflikti imaju puno slinosti
sa onima koji se zbivaju u svijetu, nauiemo usput neto i o njima. Neki smatraju da je nemogue rjeavati velike svjetske probleme ukoliko prvo ne nauimo
rjeavati svoje privatne, svakodnevne konflikte.

Kada upitate ljude ta povezuju sa rijeju konflikt, veina odgovara da im
ona stvara negativne asocijacije, poput svae, neprijateljstva, nemira, anksioznosti, straha itd. To je prirodno, jer svi smo vjerovatno doivjeli konflikte
koji izazivaju negativne osjeaje. Naemo li se usred nekog konflikta, svi se
osjeamo loe, postajemo nemirni i moda loe spavamo. Mnogi povezuju
konflikte sa naoruanom silom, ratovima, nasiljem, ubistvima, haranjima i
iskoritavanjima. Kada se ozbiljni konflikti na nacionalnom i internacionalnom nivou ne rijee i zavre u masivnoj upotrebi sile, to zauzima dominanto
mjesto u medijima i utie na nas.
Uprkos tim oiglednim negativnim osjeajima kojima nas ispunjava pojam
konflikta, pronai emo, ako bolje razmislimo, i njegove pozitivne strane. U
stvari, svakodnevni konflikti su neophodni da bismo se razvili kao ljudi. Ukoliko ih uspijemo savladati na konstruktivan nain, oni mogu proizvesti pozitivan razvoj, kako pojedinca, tako i drutva. U nastavku emo istraiti pozitivne
strane konflikta.
34
354
Takoe moemo biti u konfliktu sami sa sobom. To se naziva dilemom i nee ovdje
biti predmet za analiziranje.
poglavlje 6
Pozitivne strane konflikta

S obzirom na to da ivimo u drutvenim zajednicama logino je da ljudi oko nas
reaguju na nae ponaanje i na to kakvi smo. Nekada se stvaraju konflikti zato
to djela i miljenja izazivaju negativne reakcije. Meutim, ne smijemo preutjeti
ono to mislimo, samo da bismo izbjegli konflikt. Naprotiv, ljudima je, da bi bili
potpuni, vano da izraze svoje miljenje.
Dok djeca odrastaju formiraju svoju linost kroz neslaganja sa roditeljima,
braama, sestrama i drugima: Neu pojesti svoju hranu! i Neu da se igram
lutkama hou da igram fudbal! primjeri su naina isticanja djece i mladih u
svakodnevnim izazovima. Verbalnim i tjelesnim izrazima istiu se elje, stajalita
i zahtjevi koji mogu dovesti do trzavica i konflikata. Iako takvi izrazi mogu proizvesti neugodnosti, vano je, i zdravo, da drugima damo do znanja ta mislimo.
Na taj nain drugima pokazujemo ko smo, a zauzvrat dobijamo ili potvrdu ili
ispravku. Na ovaj nain gradimo svoj identitet.
Liderski likovi i ljudi kojima se divimo, obino su jasni ljudi koji jasno kau ta
misle. Osobe koje rijetko ili nikada ne izraze svoj stav, ve dopuste drugima da
odluuju, riskiraju da postanu nesigurne, bez integriteta i obrisa, i sigurnosti u
sebe. Svi smo uli o ljubaznoj djevojci koju jedva da vidimo i primjeujemo.
Konflikti doprinose ljudima u izgradnji identiteta.
Kada ljudi imaju razliita stajalita, moe lako doi do konflikta. Iako se
diskusije mogu zahuktati, iz njih moe izai neto dobro. Jer tek kada ljudi
razmiljaju razliito i imaju razliita stajalita najbolji su izgledi da nauimo
neto novo i ugledamo nova gledita. Moe se tvrditi da je nemogue razviti se
bez neslaganja i diskusija. Suprotnosti su prirodne, potrebne, efikasne, zdrave
i konstruktivne. Odreknemo li se svoje stopostotne sigurnosti u neto, i postanemo li otvoreniji prema drugima, vee su nam anse da se razvijemo i obogatimo novim utiscima i saznanjima.
Suvie rijetko u znanju i razmiljanju vidimo izvor sree i razvoja. Narasti kao
ovjek izraz je koji se koristi kada osoba proe kroz znaajno lino sazrijevanje.
Izreka svjedoi o novom i vanom saznanju koje moe dovesti ak i do vrednijeg
odnosa prema samom ivotu.
Promjena miljenja i stavova stoga moe biti znak rasta i sazrijevanja. Kada si ti
posljednji put promijenio miljenje?
Konflikti mogu dovesti do novih saznanja i biti izvor osobnog rasta.
esto najlake dolazimo u konflikt sa onima koje najvie volimo. Tako
gledajui, konflikti mogu biti pozitivni izrazi bliskih odnosa, emocionalne povezanosti i ovisnosti. Upravo zato to se brinemo o tim ljudima, postajemo frustrirani kada ne dijele naa stajalita. Na osnovu toga moemo razumjeti zato
najvei konflikti izbijaju izmeu prijatelja, zaljubljenih, roditelja i djece.
Konflikti mogu biti odraz postojanja jakih odnosa meu ljudima.
rjavanje konikata
355
Druga pozitivna strana konflikata je to to oni ine jasnijim miljenja ljudi i grupa. Osobe koje se ranije nisu poznavale, kroz konflikt mogu stvoriti odnose na
osnovu zajednikih stavova i interesa. Konflikti dakle mogu dovesti do izraaja
razlike i pojaati identitet ljudi i grupa. To moe biti pozitivno, ali moe takoe
imati i negativan ishod.35472
Posljednja vana strana konflikata koju emo ovdje predstaviti, jeste to da oni
mogu stvoriti temelj za pozitivan razvoj i napredak, kako u meuljudskim odnosima, tako i u nacionalnom i internacionalnom drutvu. Konflikti su esto rezultat stvarnih potekoa i izazova i vidljivi su izrazi situacija koje treba ispraviti:
Moramo postati svjesni izazova prije, da moemo poraditi na njima. Tek kada
se najmlai pobuni zbog nepravde koja lei u tome to ne dobija koliko i starija
braa i sestre, sistem dodjele deparca se mijenja. Konflikti su esto nuni da
bi se dolo do razvoja i promjena. Mnogi dobici u nacionalnom i internacionalnom drutvu rezultat su konflikata. Sindikat, koji je izborio bolje uslove za
radnike, rezultat je jednog konflikta, na isti nain kao to je borba za enska
prava na kraju 70-ih dovela do ravnopravnosti spolova. Deklaracija o ljudskim
pravima (1948) takoe je rezultat najobimnijeg konflikta u historiji ovjeanstva
- Drugog svjetskog rata. Na taj nain konflikti, neposredno ili posredno, djeluju
kao katalizatori za pronalaenje novih solucija i mjera.
Konflikti mogu dovesti do napretka i pozitivnih izmjena u drutvu.
Da li si ikada razmiljao o tome da je demokratija jedan veliki mehanizam za savladanje konikata? To je sistem za prebroavanje konikata na
miran nain. Svako u drutvu ima priliku da kae ta misli i da radi na
unapreivanju svojih interesa.
35
356
Na primjer, ukoliko osjeaj pojaanog identiteta dovede do uspostavljanja granica

prema drugim ljudima moe se stvoriti negativna Mi-Oni- dikotomija.
poglavlje 6
Kao to smo pokazali, konflikti imaju i mnogo pozitivnih strana. Doprinose

fomiranju identiteta osobe, dovode do linog rasta i razvoja, sklapanja novih
prijateljstva i odnosa i dovode do pozitivnih izmjena u drutvu. Zato se ne
trebamo plaiti konfl ikata. Naprotiv, oni nam trebaju. Nauimo li se nositi
sa njima na bolji nain, u veoj mjeri moemo izvui njihove dobre strane, i
smanjiti one loe.
... Konikt e one koji su umijeani u njega uvijek neemu nauiti.36
Imamo izbor
... Nisam imala izbora. Jednostavno sam morala udariti! sedamnaestogodinja djevojka
Nerijetko, kada su u pitanju teki konflikti, uje se jedno je dovelo do drugoga,
i najednom je bilo nemogue zaustaviti taj proces. Zna biti teko savladati konflikte kada su ve zapoeli ini se da ive svojim ivotima. Ali to to je teko, ne
znai da je i nemogue. Najvanije je biti svjestan toga da u situacijama kada se
suoavamo sa konfliktima mi zapravo imamo izbor. Djeci, ali i mnogim odraslima i mladima, neobina je misao da u veini situacija imamo mogunost da
odaberemo kako emo reagovati i djelovati. injenica da stalno biramo meu
raznim nainima djelovanja to to nam je mogue birati druge alternative
vana je spoznaja da bismo se razvili u odgovorne blinje. Umjesto da konflikt
upravlja nama, moemo pokuati da mi upravljamo njim.
U procesu konflikta obino su prisutne sljedee alternative:
Pokuati izbjei mijeanje u konflikt;
Pokuati istisnuti ono to se dogaa iz svijesti;
Dopustiti da konflikt ide svojim tokom;
Reagovati negativnim emocijama i koristiti se psihikom ili fizikom moi;
Reagovati upotrebom nasilja;
Pokuati savladati i rijeiti konflikt.
Obino samo posljednja alternativa dovodi do pozitivnog razvoja.
Svi imamo izbor. Sami moemo odabrati kako da se odnosimo prema
jednom konfliktu.
36
Hans Brodal, Leif Nilsson: Konikti ta nas ele nauiti?, Oslo, Antroposof izdavaka kua, 1999, str. 13.
rjavanje konikata
357
Spirala konflikta
Ponekada je teko rijeiti konflikt. Razlog tome moe biti to su nam pitanja
koja se kriju iza problema veoma vana i zato to su umijeane jake emocije.
Kada ne uspijevamo rijeiti konflikt u ranoj fazi, on e se razviti u negativnom
smjeru. I time dobijamo spiralu konflikta.
Kada prihvatimo da se konflikti razvijaju i ima razne stadije, lake nam je razumjeti injenicu da moemo intervenisati, uzeti na sebe odgovornost i savladati konflikt. Moemo vjebati da prepoznamo destruktivne elemente konflikta, da budemo spremni da ih prepoznamo im se ponu pribliavati. Onda se
moemo umijeati. Na taj nain mi kontroliemo konflikt, a ne obrnuto. Slijedi
prikaz tipine spirale konflikta koja se pojaava korak po korak.
Nesaglasnost
Konflikt poinje tako to dvoje ili vie ljudi ili strana izrazi neslaganje. Sukob
moe biti oko resursa, vrijednosti ili strane jednostavno mogu imati razliita
miljenja ili stavove.
Jednosmjerna komunikacija i polarizacija

U drugoj fazi konflikta strane e raspravljati i iznositi argumente branei svoja
stajalita. Svaka strana ubijeena je da je u pravu i stalo joj je da objasni ta svoja
stajalita. Stvarnog dijaloga nema, jer jedna drugu ne slua, i niko ne dopire
do drugog. Obje strane doivljavaju situaciju kao da nikud ne vodi, i to ih ini
frustriranim.
Razvijaju se jake emocije

U situaciji gdje druga strana ne slua i nema stvarnog dijaloga, svaka strana e
ponavljati svoje argumente, ali sa pojaanim emocijama. U ovom stadiju obino
se ponu ljutiti jedna na drugu i svaka strana moe osjeati da se njen interes ne
uzima u obzir, te da se prema njoj nepravedno postupa.
Uvlae se elementi koji nemaju veze sa problemom

U ovoj fazi poinju se spominjati prijanje nesuglasice i svae, iako one, u sutini,
nemaju nita sa konfliktom. Strane takoe mogu, umjesto da se bave aktuelnim
predmetom, poeti raspravu o osobinama onog drugog. Tipina su generaliziranja i iznoenje negativnih karakteristika one druge osobe, poput: Za tebe
nema nade , Tvoje reakcije su uvijek tako besmislene, Tipina mukarina
... Uvlaenje takvih nerelevantnih elemenata esto poveava i oteava konflikt,
i ini ga tee rjeivim.
Dijalog se obustavlja
Konflikt se moe zavriti tako da strane prekinu kontakt. Jedna drugoj okrenu
lea i vie ne priaju. Kada prestane komunikacija, situacija ostaje nerijeena i
preduslov za pronalazak rjeenja se gubi. Vano je biti svjestan da u pojedinim
358
poglavlje 6
sluajima moe biti ispravno povui se iz napete i akutne situacije konflikta,

kako bi se sprijeio prelazak u fiziku konfrontaciju. U tom sluaju, sa dijalogom
se moe nastaviti kasnije, kada se strasti smire.
Prekid dijaloga je najgori neprijatelj vjetine savladavanja konikta.
Fizika konfrontacija
Konflikt se moe zavriti i fizikim sukobom, strane se poinju tui a nekad
poseu i za drugom vrstom nasilja. Fiziki okraj je veoma traumatian dogaaj
koji e konflikt uiniti jo tee rjeivim.
Spirala konflikta:
Opis faza spirale konflikta pokazuje da je sve tee rijeiti konflikt to se on due
nastavlja razvijati. to se ranije umijeamo da rijeimo konflikt, to je bolje. Obino
su dva elementa kriva za ubrzavanje i jaanje konflikta: to to nismo uvijek ba
vjeti u komunikaciji, i to to se lako predajemo emocijama. Da bismo rjeavali
konflikte na bolji nain, vano je da nauimo vjetinu dobre komunikacije i upravljanja vlastitim emocijama.
Komunikacija
Najtee, ali ujedno i najvanije, u procesu savladavanja konflikta, jeste komunikacija. Vjebanjem komuniciranja moemo postati bolji u rjeavanju konflikata.
U poglavlju o pedagokom pristupu objasnili smo vanu razliku izmeu diskusije i dijaloga. U diskusiji nam je stalo do toga da onaj drugi postane ubijeen
u ispravnost naeg stajalita: elimo da drugi misle isto kao mi. Veina ljudi
uputa se u diskusije ubijeena da je u pravu! To je prirodno! U nama su vrsto
ukorijenjeni uticaji i znanja iz prolosti. Ako ljudi oko nas ne dijele nae stavove,
imamo obiaj da zakljuimo da oni jednostavno nisu razumjeli. I onda jo jedanput ponavljamo to smo rekli ...37674
Diskusije esto mogu dovesti do sukoba. Mislimo da smo sami u pravu, i da bi
drugi trebalo da misle isto kao mi. Ako je i druga strana jednako uporna, moe
doi do konfrontacije. Za razliku od diskusije, dijalog je prilagoen stvarnoj
razmjeni miljenja, gdje se polazi sa namjerom da se razgovara, slua i ui jedno
od drugoga. I zato, da bi se bolje savladavao konflikt treba vjebati i savladati
umijee dijaloga.
Preduslov za dobar dijalog je razumjeti da vrijednosti i shvaanja koja su nama
prirodna, ne moraju to nuno biti i drugima. Ljudi su razliiti. Raznog su porijekla, i razliito su odrastali, raznog su doba i imaju razliite vrijednosti i shvaanja.
Budemo li imali izgraenu svijest o toj ljudskoj raznolikosti, lake e nam biti
37
Wahlstrm, Gunilla O: Savladavanje konflikata. Metodoloki udbenik za pedagoge,

ad Notam Gyldendal, Oslo, 1996, str. 18.
rjavanje konikata
359
pokuati da razumijemo porijeklo i vrijednosti drugih ljudi. U dobrom dijalogu

strane e se truditi da ukau potovanje i elju da razumiju jedna drugu, kao i
da objasne svoje miljenje. Ukaemo li potovanje prema ljudskom dostojanstvu
onog drugog, najvjerojatnije e se nam se uzvratiti potovanjem.
Nekada je teko razumjeti druge zato to oni reaguju na nain na koji nismo navikli. U takvim situacijama, meutim, ne bismo trebali suditi tuim osjeajima.
Ma nemogue je da tako osjea, Nemoj to na taj nain doivljavati! Moda
su nae namjere dobre, ali mi zapravo time osporavamo ono to drugi ovjek
osjea. Biti u dodiru sa sopstvenim osjeajima i uvidjeti da tui osjeaji i reakcije
esto nisu identine naima, vani su preduslovi da bi se konflikti mogli rijeiti.
Imati razumijevanja za druge i iskazati toleranciju prema drugima i njihovim miljenjima, znai da smo kao ljudi sami u sebe sigurni, i da smo svjesni
ko smo. Ljudi koji imaju razvijen osjeaj sigurnosti u sebe, bolje savladavaju
razliitosti. Suprotno tome, nesigurnost moe biti faktor koji prijeti da razliku
pretvori u konflikt.
Djeca i mladi koji imaju zdravo miljenje o sebi i svjestan odnos prema
vlastitim
devijantna
miljenja
doivjeti
prijetnju.
Djeca
i mladi miljenjima,
koji imaju zdravo
miljenje
o sebi i nee
svjestan
odnos kao
prema
vlastitim
Oni
imaju
siguran
doivljaj
samih
sebe
i
svijeta
oko
sebe
i
zanimaju
se
miljenjima, devijantna miljenja nee doivjeti kao prijetnju. Oni imaju siguran
za druge
ideje
i njihova
miljenja.
Mirnoljude
mogu
sasluati
doivljaj
samihljude
sebeiinjihove
svijeta oko
sebe
i zanimaju
se za druge
i njihove
ideje
tua
razmatranja
i
ubjeenja,
bez
da
osjeaju
da
su
njihova
miljenja
i njihova miljenja. Mirno mogu sasluati tua razmatranja i ubjeenja, bezilida
38
njihovo
ljudsko
dostojanstvo
osjeaju
da su
njihova
miljenja iliugroeni.
njihovo ljudsko dostojanstvo ugroeni.40775
Pokuati razumjeti drugog je bitno za dobar dijalog i za savladavanje
konflikata.
U konfliktnim situacijama vano je biti u poloaju aktivnog sluanja. To ne
podrazumijeva samo sluanje rijei i reenica, ve i hvatanje svih onih signala
koje druga osoba koristi u komunikaciji, kako govor tijela, tako i izraz lica. esto
moe zabrinuta bora na elu, ton kojim se govori, nesiguran pogled i dranje
tijela rei vie nego hiljadu rijei zajedno. Biti aktivan slualac znai biti u stanju
u potpunosti panju posvetiti drugoj osobi. Dobar slualac e gledati pravo u
onoga s kim razgovara i imati aktivno dranje tijela. Takva osoba e takoe postaviti pitanje ukoliko joj neto nije jasno. Suprotno tome, lo slualac nee biti
okrenut prema govorniku, i pogled e biti usmjeren na sasvim drugo mjesto. To
e vjerovatno dovesti do toga budemo to krai. Moemo vjebati da budemo
dobri sluaoci. Ako se potrudi da u koli ili u sali za predavanje gleda uitelja
ili profesora pravo u oi i pokae stav aktivnog sluaoca, ubrzo e primijetiti
kako se panja usmjerava prema tebi.
38
360
Ibid str. 19
poglavlje 6
Sluati jedan drugog bitan je dio u procesu savladavanja konflikta.

U stvarnom dijalogu jednako je vano sluati, koliko i govoriti i prenositi svoju
poruku tako da je druga strana razumije. Nije najvanije ono to kae, ve ono
to druga strana shvati. Sva meuljudska komunikacija se deava na premisama
primalaca. Zato je vano govoriti jasno i razgovijetno i, kako smo ve istakli,
imati dranje koje alje istu poruku kao i rijei. Ako kao sluaoci primijetimo
da se neiji govor tijela ne poklapa sa izreenim, poruka nee biti primljena.
U situacijama konflikta naroito je vano zadrati stav sluanja, to je, isto tako,
i izuzetno teko. Moe biti veoma zahtijevno odoljeti elji da argumentujemo
i glasno govorimo o svim prednostima svog stajalita. Ukoliko se osjeamo
okrivljenim, lako je naljutiti se i dopustiti emocijama da prevladavaju. Meutim,
upravo u ovom stadiju u razvoju konflikta najkorisnije je da se savladamo. Uspijemo li savladati svoju potrebu da jednostavno eksplodiramo, i pokuamo li
izbjei sve negativnosti jedne diskusije i prilagoditi teren za dijalog, osiguravamo veliku dobit.
Ne pravi se da razumije neto to nisi razumio. Postavljaj pitanja!
Ukoliko jedna strana nastupa sabrano i iskazuje volju i sposobnost da saslua, to
e esto uticati na drugu da reaguje na isti nain. Nakon to sami osjetimo zadovoljstvo zbog toga to nas drugi nisu prekidali, lake je druge sasluati do kraja.
Ako strane u jednom konfliktu ukau potovanje i volju da razumiju i vode stvarni dijalog, najvanije uslovi za rjeavanje konflikta su ispunjeni. Kroz smiren
razgovor moemo procijeniti argumente, usporediti ih i pokuati nai rjeenje s
kojim e obje strane biti zadovoljne.
Da bismo imali to bolju komuniciju sa drugima, kroz stalno vjebanje moramo:
Uvidjeti da svi nisu kao mi sami;
Biti u dodiru sa vlastitim osjeajima i pokuati razumjeti tue;
Sasluati tako da razumijemo ta drugi govore;
Govoriti tako da nas drugi mogu razumjeti;
Postati svjesni znaaja govora tijela.
Nasilje je esto onaj dijalog koji nikada nije zapoet, ili koji je zavren
prije vremena.
rjavanje konikata
361
Znaaj osjeaja
Ne uspijemo li u konfliktnoj situaciji razviti konstruktivni dijalog, osjeaji mogu
postati jaki a konflikt se pogorati.
Ljutnja je prirodna reakcija ovjeka. Ponekada ujemo o ljudima koji se toliko
naljute da vie sami ne znaju ta rade. Konflikti, naime, prouzrokuju jedno
unutranje stanje napetosti, ali i fizioloke reakcije u tijelu. Kada se naljutimo,
tijelo nam se priprema na fiziko naprezanje. Miii se napinju i pripremaju
na brzo reagovanje, srce pumpa snanije a plua bre diu. Zbog ove fizike
pripreme za djelovanje, lako se moe desiti da uradimo neto nepromiljeno,
bilo da se radi o nesuzdranom deranju, opaljivanju amara, udaranju ili
izvravanju ozbiljnijeg fizikog nasilja.
to je konflikt neugodniji, to je stanje napetosti u nama vee. Umjeren nivo
unutranje napetosti moe biti pozitivan, jer nam moe pootriti panju.
Meutim, visok nivo napetosti u konfliktu esto nije produktivan, jer se u
takvom sluaju lako gubi kontrola. Nekontrolisana ljutnja nikada sa sobom
nita dobro ne nosi, ni za onog ko je ljut ni za okolinu. Svaki dan u novinama i
na televiziji moemo doznati o raznim posljedicama nekontrolisanih emocija.
Na osnovu toga bitno je razmisliti o tome ta se treba initi kada se jave jake
emocije u situacijama konfl ikta. Vano je vladati sobom i imati kontrolu nad
svojom agresijom, tako da ljutnja ne prevlada. Iako moe biti teko pripremiti se za savladavanje jakih osjeaja, uvijek je prednost unaprijed razmisliti o
tome ta treba uraditi u takvim situacijama. Ako mislimo da je najbolje rijeiti
konfl ikt bez upotrebe nasilja, trebamo unaprijed razmisliti o alternativnim
strategijama.
Savladanje konflikta
ovjek razvija svoju linost u dodiru i interakciji sa drugima. Prirodan
dio tog procesa su konikti. Pitanje je kako nauiti savladati ih, i moe li
se nauiti da ih smatramo pozitivnim mogunostima.
Veina ljudi ima dugaije iskustvo u savladavanju konflikata. Zapravo, svakodnevno rjeavamo konflikte. Pregovaranjem i stvaranjem kompromisa, uzimanjem i davanjem u relacijama sa ljudima koji nas okruuju, veina nas rjeava
svakodnevne konflikte. I zato to ih obino rijeimo u ranoj fazi, izbjegnemo najgore posljedice i ne mislei da smo uopte bili u konfliktu. Moe biti zanimljivo
da se pokuamo sjetiti kada smo posljednji put rijeili konflikt. ta je dovelo do
rjeenja? Da li je tome doprinio na ili tui postupak?
Konflikte rjeavamo svakodnevno
Slijedi prikaz raznih faza jednog tipinog procesa savladavanja konflikta. Iako su
konflikti razliiti, mnogi e proi kroz ove faze prije nego doe do rjeenja. To
jednako vai za internacionalne kao i za meuljudske konflikte.
362
poglavlje 6
Priznati da se nalazimo u konfliktu

Dobar poetak za savladavanje konflikta je da prvo priznamo da se zaista nalazimo u konfliktu. Ako izriito kaemo i spoznamo da imamo problem, istovremeno aljemo poruku da smo spremni i voljni da ga rijeimo. To moe dovesti
do oputenije atmosfere. Uzimanje inicijative pokazuje volju i energiju i znak je
snage, a ne slabosti.
Definisanje problema
Vano je razjasniti i definisati o emu se u konfliktu radi. esto to ne predstavlja
nikakav problem, ali zna biti teko. Strane mogu imati dodatne probleme koje
oduzimaju snagu i koje moda smanjuju motivaciju za pronalaenje rjeenja.
Kada govorimo o toj vrsti konflikta, opet se moemo sluiti dobro nam poznatom metaforom o ledenom brijegu. Mali dio je vidljiv na povrini vode, dok
je vei skriven i slui kao municija za pogoravanje konflikta. Kako bi se savladao konflikt, vano je da oni koji su u konfliktu stave po strani svu nepotrebnu
prolost, ogovaranja i traeve, i da se usredsrede na pravi problem. Dobro pravilo
je pokuati razlikovati osobu i problem.
Dijalog: Pokazati potovanje i razumijevanje prema situaciji u kojoj se
druga strana nalazi.
Kada strane spoznaju i prihvate da su u konfliktu, sljedei korak je dogovoriti se za razgovor. Tada je vano izmamiti elemente dijaloga. Vano je ukazati
potovanje drugoj osobi i elju za razumijevanjem, kroz aktivan stav sluanja.
Uivimo li se u to kako druga strana doivljava situaciju, lake emo prihvatiti njene potrebe i stajalita. Vrijednosti i miljenja koja su nama prirodna, ne
moraju to biti i drugima. Voditi dobar dijalog kroz proces savladavanja konflikta
je teko i zahtijeva ljudsku hrabrost.
Iako to zna biti zahtjevno, moe biti vano staviti ponos na stranu, povui ranije
izreeno, izviniti se i traiti oprotaj.
U emu se slaemo?
Obino postoji puno vie toga oko ega se mi ljudi slaemo, nego onog oko ega
se svaamo. Ove zajednike vrijednosti mogu biti kao dijamanti u procesu savladavanja konflikta. Dobar savjet, stoga, moe biti da se pokua prepoznati neto
vezano za konflikt oko ega se strane slau. Na primjer, da ljudi imaju blizak i
dobar odnos i da aktuelni problem ne treba aktivirati toliko negativne energije
da se pokvari ono to je najvanije. U tom pogledu biti iskren i imati hrabrosti
izrei takve stvari, to je naalost mnogima teko, omoguie da se konflikt stavi
u pravu perspektivu i stvori dobra atmosfera za dalji proces dijaloga.
Rjeenja: Sa im se mogu pomiriti?

Da bi se pronala dobra rjeenja, potrebno je spoznati i udovoljiti potrebama
obje strane. Strane dalje trebaju prihvatiti da im sve elje ne mogu biti ispunjene,
rjavanje konikata
363
i razmisliti o tome ta im je vie, a ta je manje vano. Vano je prihvatiti da i

drugi ima legitimnih potreba. Nekada moe biti pametno ustupiti neke zahtjeve
kako bi se drugom izilo u susret. Obje strane trebaju objasniti ta su njihove
najvanije potrebe i elje, uzeti, ali i davati, posluati i pokazati razumijevanje i
potovanje jedan prema drugom. U procesu savladavanja konflikta vano je biti
jasan i sasluati druge na pravi nain. Moda se, u stvari, slaemo? Ako se izrazimo nedovoljno jasno, druga strana nas lako moe krivo shvatiti. Rezultat toga
moe biti da mislimo da se slaemo a da nismo ni svjesni da se samo naizgled
slaemo. U takvoj situaciji konflikt lako ponovno moe buknuti.
Rjeenja koja potuju interese i jedne i druge strane, obino su najbolja i najtrajnija. esto je u pronalaenju dobrih rjeenja potrebna kreativnost. Ako smo
kreativni obje strane mogu biti pobjednici, umjesto da jedna bude pobjednik a
druga gubitnik.
Vano je istaknuti da mirno rjeenje nije uvijek dobro rjeenje. Ako je neko primoran da se prilagodi nekome, vjerovatno se ne radi o dobrom rjeenju. Onda
se radi o tome da jedna strana ima vie moi i da tu mo zloupotrebljava. Ukoliko se ljudi primoravaju na neto, razlozi konflikta e ostati nerijeeni, a to e
omoguiti nove konflikte u budunosti. Zato je poeljno pronai rjeenja koja se
smatraju pravednim i koja e moi preivjeti i sljedei dan.
Faze savladavanja konflikta:
Priznati da se nalazimo u konfliktu;
Definisati problem;
Obaviti dijalog i pokazati potovanje prema situaciji u kojoj se druga
strana nalazi;
Pronai elemente oko kojih se slaemo;
Pronai rjeenja koja potuju obje strane.

Kada se radi sa djecom i mladima moe biti korisno razmotriti odnos izmeu
konflikta i povreda prava. Povreda prava moe se definisati kao neumjesno uplitanje ili krenje tuih prava. Zloupotreba moi je drugi poznati naziv.39876 U
situacijama povreda prava obino postoji neravnomjeran odnos moi meu
stranama, to znai da jedna ima vie moi nego druga. Povrede prava se mogu
desiti bez prethodnih konflikata, a konflikti se mogu dogoditi bez da se dese
ikakve povrede prava.
Kako su neslaganje i jake emocije sastavni dio konflikata, ponekada se povreda prava moe javiti kao posljedica. Ukoliko konflikt proizvede povrede prava,
strane, koje se prvobitno nisu slagale u vezi nekog predmeta, pretvorile su se u
izvrioca povrede i rtvu. Jedno je biti u konfliktu. U tom sluaju su obje strane
odgovorne za komunikaciju i pokuaj pronalaenja zajednikog rijeenja. Neto
39
364
Ili povreda, zloupotreba moi, vladati, nasilje. www.ordnett.no, 14. decembar 2006.
poglavlje 6
sasvim drugo je upotrebljavati silu. Desi li se upotreba sile kao posljedica procesa
konflikta, konflikt e postati tee rijeiti. Razlozi konflikta ostae nerijeeni, a
povreda prava djelovae kao dosipanje ulja na vatru.
Poenta ukazivanja na odnos konflikta i povreda prava je da bude potpuno jasno
da se povrede prava ni u kom sluaju ne smiju tolerisati. Onaj ko je najmoniji
u situaciji ne smije zloupotrijebiti svoju mo povredom fizikog ili psihikog
integriteta onog drugog.
Djeca i mladi trebaju biti svjesni da ukoliko budu svjedokom povrede neijeg
prava i teko im je da se umijeaju, to trebaju, najbre to mogu, javiti nekoj
odrasloj osobi. Ako mi odrasli postanemo svjedoci povrede prava, uvijek moramo intervenisati i pokuati zaustaviti nasilje. U situaciji u kojoj se vrijeaju
neija prava, svakom treba biti jasno da samo onaj koji vri nasilje moe biti
odgovoran. Vano je da rtva uje da je ona bez krivice.
Primjer iz kolskog dvorita

Uitelj zaduen za posmatranje dogaanja u kolskom dvoritu tokom kolske
pauze primjeuje uenika kako lei na zemlji i drugog kako na njemu sjedi. Drugi aci su se okupili oko njih i gledaju. Uitelj ih upita ta se to deava i obojica odgovaraju da se samo igraju. Iako obojica tvrde da je sve na dobrovoljnoj
bazi, radi se o situaciji povrede prava zato to jedan od njih jasno koristi svoju
mo nad drugim. Oigledno je da onaj koji lei dolje osjea veliku nelagodu i
bespomonost, i da je prisiljen rei da uestvuje u igri.
Ukoliko uitelj odlui intervenisati kao da se radi o konfliktu, obratie se objema
stranama i rei da moraju prestati. Ukoliko tako postupi, odgovornost stavlja
na obje strane, iako je ak koji lei zapravo nevina rtva. On ne samo da e se
osjeati zbunjeno, ve e moda pomisliti i da je djelimino kriv za dogaaj.
Meutim, ako uitelj odlui da postupi kao da se radi o povredi prava, odgovornost e staviti na onog koji vri povredu prava. U tom sluaju rei e onom koji
sjedi na ueniku: Neu da te vidim da to radi. Takvim odlunim djelovanjem
alje jasne signale nasilniku da je njegovo ponaanje neprihvatljivo, dok istovremeno rtva prima signale da ona nije kriva.
Ne izvlai se preuzmi odgovornost

Ukoliko savladamo konflikte na konstruktivan nain, tako to ih usmjeravamo
u pravac dijaloga i razjanjavanja, pored toga to nalazimo rjeenja moemo
uvrstiti stare ili nove odnose meu ljudima i postii novo razumijevanje i znanje. Ne moramo svi postati prijatelji, ali moemo se nauiti ivjeti, uiti i raditi sa
ljudima koji imaju drugaije vrijednosti i drugaija miljenja nego mi sami. Ako
to elimo, moemo nastojati da vidimo vrijednosti razlika i pozitivnu stranu toga
na nain da jedni druge upotpunjujemo na poslu, u koli i kod kue.
Ako postanemo svjesni kolike dobiti moemo izvui iz toga to ne izbjegavamo konfl ikte, ve djelujemo odgovorno umijeavi se u ranoj fazi konfl ikta
rjavanje konikata
365
i savladamo ga na konstruktivan nain, moemo izvui linu korist. Bitno je

znati da su konfl ikti prirodan dio ivota i da ne utiu na nae ljudsko dostojanstvo. Ne plai se konfl ikata, iskoristi ih, takoe i one koji se javljaju, na
primjer, na asu! Gledaj ih kao mogunosti!
Put do samospoznaje je dug, i vjerovatno nema kraja.
Take za predavanje o savladavanju konflikta

Konflikti su prirodni dio ivota.
Konflikt je sadrajan pojam, i postoje mnoge definicije toga. esto
zamiljamo konflikte u smislu neslaganja i suprotnih interesa meu vie
strana. Mogu postojati elementi zavisnosti meu stranama, i obino su
umijeane jake emocije.
Konflikti se esto povezuju sa negativnim elementima i munim emocijama.
Konflikti mogu imati mnotvo pozitivnih strana:
- Doprinose razvitku ovjejeg identiteta;
- Dovode do osobnog rasta i razvoja;
- Stvaraju nova prijateljstva i odnose.
Konflikti dovode do napretka i pozitivnih promjena u meuljudskim
odnosima i u nacionalnom i internacionalnom drutvu.
Imamo izbor: sami moemo odabrati kako elimo postupati u situaciji
konflikta.
Mi rjeavamo konflikte svaki dan, ali esto o tome ne mislimo.
Konflikt u sebi esto nosi potencijal da se razvije u negativnom smjeru.
Upoznamo li se sa fazama spirale konflikta, lake moemo prepoznati
razne stadije i pokuati upravljati konfliktom.
esto se spirala konflikta pomjera u negativnom smjeru zato to loe komuniciramo i zato to ne vladamo svojim osjeajima. Jedna spirala konflikta moe imati sljedee faze:
Nesaglasnost;
Jednosmjernu komunikaciju i polarizaciju;
Stvaranje jakih emocija;
Uvlaenje u diskusiju irelevantnih stvari;
Dijalog se obustavlja i eventualno dolazi do fizikog obrauna.
Kako bismo bolje vladali konfliktima vjebom treba da savladamo vjetinu
komunikacije i upravljanja osjeajima. Dobar dijalog podrazumijeva ukazivanje potovanja, pokuaj da se uivi u situaciju onog drugog i paljivo
sluanje.
366
poglavlje 6
Iako se konflikti razlikuju, esto prolaze kroz ove faze prije nego doe do
rjeenja:
Faze u savladavanju konflikta:

Priznati da se nalazimo u konfliktu;
Definisati problem;
Provesti dijalog i ukazati potovanje prema situaciji u kojoj se
druga strana nalazi;
Nai elemente oko kojih se slaemo;
Pronai rjeenja koja potuju obje strane.
Konfl ikt moe prouzrokovati povrede prava. Povreda prava neumjesno
je uplitanje ili povreda tuih prava (zloupotreba moi). Povrede prava
nikada se ne trebaju tolerisati. Postanemo li svjedokom povrede prava,
sami trebamo pokuati zaustaviti to, ili, ako je u pitanju dijete, javiti
odrasloj osobi.
Postane li nam jasno da se nalazimo u konfl iktu, trebamo na sebe
preuzeti odgovornost i pokuati ga savladati. Samo tako moemo smanjiti potencijalne negativne strane konflikta, i izmamiti one pozitivne.
UZMI ODGOVORNOST!
-
rjavanje konikata
367
Vjebe
rjeavanja konikata
KONFLIKTI DIO NAE STVARNOSTI

Tema
Pojam konflikta.
Cilj
Podii svijest o tome ta je konflikt.
Konflikti su dio naeg svakodnevnog ivota. Neki od njih su sitni i brzo prolaze.
Naljutimo se ako nam se ne poslui ono to volimo za ruak, ili kada nam roditelji
nee da posude novac. U drugim sluajevima konflikti mogu imati tako velike i
sveobuhvatne posljedice da ljudi odlue da prekinu svaki kontakt. Mogu imati
i jo traginiji ishod: veinu ozbiljnih zloina izvravaju ljudi koji imaju bliske
odnose sa rtvama. Internacionalni konflikti su takoe karakteristini za nau
stvarnost. Oni dovode izbjeglice u nau zemlju i utiu na nas kroz izvjetavanje
medija o nasilju, teroru, ratovima i ubistvima. Kada se naemo u konfliktu
obino smo njim obuzeti, kako mislima, tako i osjeajima. Konflikti se ne moraju nuno spreavati, jer iz njih moemo mnogo toga nauiti. Meutim, cilj nam
je uvijek upravljati konfliktima. Konflikti nam mogu istroiti snagu. Ponekada
izgubimo kontrolu i poseemo za verbalnim ili fizikim nasiljem, ili i jednim
i drugim. Da bismo bili sposobni upravljati konfliktima, moramo o njima vie
nauiti. Poeemo pitanjem: ta je u stvari jedan konflikt?
O vjebi
Aktivnost se zapoinje tako to e svaki uesnik samostalno razmisliti o tome
kako vide pojam konflikt. Kasnije svi razgovaraju u plenumu.
Vrijeme:
30-45 minuta
ta je potrebno?
Veliki listovi i flomasteri
Povedba
1. Voditelj je pripremio dva velika lista. Na jednom je naslov: ta je konflikt?,
na drugom pie Vlastiti primjeri. Voditelj od uesnika trai da razmisle o
tome ta je konflikt, i da sami navedu jedan primjer jednog konflikta (1-3 minute). Voditelj se obraa svim uesnicima redom i moli da ukratko ispriaju o
jednom konfliktu. Dok govore, na listove zapisuje kljune rijei.
2. Voditelj potom obrazlae da se pojam konflikta moe definisati na razne
naine. Jedna definicija konflikta moe biti ova: Konikt je situacija u kojoj
postoji nesaglasnost izmeu vie strana, u koju su umijeane jake emocije i
postoji element zavisnosti izmeu strana. Na osnovu ove definicije voditelj od
370
vjebe rjeavanja konikata
uesnika trai da pogledaju primjer koji su sami odabrali i vide u kojoj mjeri
odgovara definiciji. (3 minute)
Razmotriti
Da li je bilo teko pronai primjer vlastitog konflikta? Zato? Zato ne?
Da li je tvoj konflikt odgovarao definiciji konflikta? Zato? Zato nije?
Slaete li se s odabranom definicijom konflikta?
Da li su neki konflikti potrebni? Zato?
Da li su neki konflikti nepotrebni? Zato?
Moete li pronai primjer situacije u kojoj postoji nesaglasnot, ali ne i
konflikt? Zato nema konflikta?
Moemo li rei da rjeavamo konflikte svaki dan?
Zato moe biti vano podsjetiti se da rjeavamo konflikte?

Biti ovjek znai povremeno ulaziti u konflikte. Svi mi ivimo sa malim ili velikim konfliktima u naim ivotima. Ponekada su konflikti toliko sitni da ih ak
i ne vidimo kao konflikte, zato ih tako vjeto rjeavamo. Uzimamo i dajemo i
rjeavamo probleme i razjanjavamo ono to se dogaa. Tek kada ih ne uspijemo
rijeiti, prepoznajemo ih kao konflikte. Tada neugodnost postaje toliko jaka da
se negativno odraava na nae ivote. Preostaje nam jedino da pronaemo modus kako bi negativne konotacije prestale. Moda kao ljudi moemo narasti?
Konikt je sukob raznih interesa, procjena, djela ili stavova.

(De Bono, 1986)
371
KONFLIKTI ISKLJUIVO NEGATIVNI?

Tema
Konflikti.
Cilj
Podii svijest oko toga da konflikti mogu imati i pozitivne strane i otvarati
mogunost za razvoj, kako pojedincu, tako i drutvu.
ta ti povezuje sa pojmom konflikta? Za veinu nas taj pojam stvara negativne

asocijacije. Povezujemo konflikt sa ratom, potekoama i neslaganjem, dakle
onim to bismo najradije izbjegli. Ako malo bolje razmislimo, moda otkrijemo
da konflikti imaju i pozitivne strane? Konflikti su sastavni dio ivota. Stvaraju se
zato to su ljudi razliiti i imaju razliito miljenje o raznim stvarima. Konflikti
zato mogu biti izraz toga da jedno drugo moemo upotpuniti, u kolama, na
poslu i u svakodnevici. Ako postanemo svjesni toga da mnogo koristi moemo
izvui tako to emo pokuati savladati konflikt prije nego ga izbjei, moemo
izvui veliku linu korist.
O vjebi
Uesnici prvo samostalno razmiljaju, a potom razgovaraju i rezimiraju u
plenumu.
Vrijeme:
45-60 minuta
ta je potrebno?
Tabla ili veliki list papira i flomasteri.
Provoenje
1. Voditelj od uesnika trai da razmisle kakve im se emocije javljaju pri
pomisli na rije konflikt. Nakon razmiljanja koje e trajati od jedne do
dvije minute, uesnici to rezimiraju u plenumu. Odgovori e sigurno
pokazati da za veinu pojam konflikta ima negativan naboj.
2. Sada voditelj moli uesnike da razmisle da li konflikti mogu imati i
pozitivne strane. Mogu li konflikti rezultirati neim dobrim? Uesnici u
grupama od po dvoje ili troje zapisuju pet pozitivnih stvari koje se odnose
na konflikte. (5 minuta)
3. Dok grupa prezentira svoje rezultate, voditelj zapisuje pozitivne aspekte
na tabli. Ukoliko uesnici nisu dotakli momente koje slijede, voditelj ih
treba dodati. Konflikti mogu:
372
Formirati identitet
Konflikti doprinose izgradnji identiteta ljudi. Tokom odrastanja djeca
formiraju svoju linost kroz neslaganja s roditeljima, braom, sestrama i
drugima. Hou da se igram napolju! Neu da idem u posjetu baki! Hou
da obuem utu, a ne zelenu haljinu! Neu da se igram s lutkama! elim
igrati nogomet! Kroz konflikt oni izraavaju svoja stajalita. Svi smo uli o
ljubaznoj djevojci koju jedva da vidimo i primjeujemo. Istaknuti svoj identitet je zdravo. Moemo rei kakvi elimo biti!
Biti izvor linog rasta
Konflikti opstaju zato to drugi ljudi misle drugaije nego ti. Moda su njihova stajalita tanija od tvojih zato to imaju drugu vrstu znanja i iskustva? Budemo li otvoreni, skromni i sluamo li druge moemo nauiti nove
stvari i rasti kao individue.
Demonstrirati jake odnose izmeu ljudi
esto se najvie ljutimo na one koje najvie volimo. Biti iskren i izraziti
svoje neslaganje, ukazuje na vane i jake odnose izmeu ljudi.
Stvoriti nove odnose i prijateljstva
Pojedinci i grupe koji se ne poznaju mogu kroz konflikt razviti zajednike
interese i prijateljstvo koje e trajati due i biti vre nego konflikt. Konflikti, dakle, mogu biti prilika za upoznavanje i izgradnju novih odnosa.
Pozitivne promjene i napredak u drutvu
Samo kroz iskustvo konflikta i problema, proizlaze nova rjeenja i novi
naini njihovih rjeavanja. Cjelokupno nae demokratsko pravno drutvo
zapravo je jedan veliki mehanizam za rjeavanje konflikata. Parlament, vlada, sudovi, nezavisna tampa i mediji su, po prirodi stvari, neutralni instrumenti, ili, pravila igre, kojim se, za svoju korist, mogu sluiti svi, bez obzira
na razliitosti u stavovima. Na taj nain savladavaju se konflikti i nesloga na
miran nain, te pronau kompromisi i rjeenja.
Razmotriti
Da li ste ikada doivjeli da iz konflikta proizie neto pozitivno? Ispriajte!
Da li vas je ikada konflikt neemu nauio? Dobili ste vie znanja i kompetencije?

Konflikti sa sobom mogu donijeti puno bola i potekoa. Meutim, oni imaju
i pozitivnih strana. Mogu dovesti do linog rasta i doprinijeti stvaranju novih
prijateljstava i odnosa. Na nivou drutvene zajednice konflikti iziskuju nove zakone i pravila i mirniji nain suivota ljudi. Tek kada problemi postanu vidljivi,
poinjemo traiti rjeenja. Meutim, ako se pravimo da konflikti ne postoje, oni
373
e se vjerovatno nastaviti pojavljivati u redovnim intervalima. Rijetko nestaju sami od sebe. Vano je imati svjestan odnos prema konfliktima, tako da ih
moemo savladati na konstruktivan nain.
Konikti koji se savladaju na dobar nain dovode do boljih rjeenja, do
razvoja i napretka. Radi se o tome da moramo biti konstruktivni i traiti
nove mogunosti!
Postoje ljudi bez suprotnosti. Nazivamo ih leevima. ivot, cilj i suprotnosti pripadaju zajedno. Prevencija konikta, suzbijanje konflikta, nema smisla. Prevencija nasilja, suzbijanje nasilja, u najveoj
mjeri ima smisla.
(Johan Galtung, I jedno i drugo, 2003, str. 14)
374
DRVO KONFLIKTA
Tema
Razumijevanje konflikata.
Cilj
Ponuditi razumijevanje sadraja konflikta i razlika izmeu uzroka konflikta i
naina na koji se konflikt manifestuje.
Rije konfl ikt potie od latinskog confl ictus to oznaava sukob. U svakodnevnom jeziku povezujemo konfl ikt sa neslogom, neslaganjem, ili sporom.
Meutim, da li ikad razmiljamo o tome da postoji razlika izmeu uzroka i
izraza konfl ikta? Derati se i vritati zato to se ne slaemo sa drugima, nije
uzrok konfl ikta, ve jedna od njegovih posljedica. Takve negativne posljedice
mogu doprinijeti produbljivanju konflikta. Ukoliko uspijemo bolje razaznati
uzroke i posljedice konfl ikta, umjesto da ih mijeamo, postae nam lake da
savladamo konfl ikt.
O vjebi
Ovo je vjeba u kojoj e cijela grupa uestvovati u plenumu. Rezultat vjebe, nacrtano Drvo konflikta se moe objesiti u sobi tako da bude vidljivo i za vrijeme
drugih vjebi u okviru savladavanja konflikta (vidi ilustraciju).
Vrijeme:
30 minuta.
ta je potrebno?
Jedan veliki list, flomasteri.
Pripreme:
Voditelj treba nacrtati stablo sa granama (bez lia) na

velikom listu papira. Moe napisati konflikt na stablu.
Treba pripaziti da ostane mjesta za crtanje korijena.
Provoenje
1. Voditelj objanjava da se pred njima nalazi drvo konflikta. Postavi
sljedee pitanje grupi: ta je konflikt? Kako izgleda konflikt? Vano je
postaviti pitanje na nain da bude jasno da se trai izraz konflikta a ne
njegovi uzroci. Prijedloge koji stiu oblikuje kao liske na drvetu. Primjeri
mogu biti: tua, visoki glasovi, pla, govor tijela itd. (U sluaju da neko
predloi mobing zalisku ili korijen ispod drveta konikta vano je objasniti razliku izmeu konikta i mobinga =povreda prava.)
375
2. Postavi pitanje: Odakle liske dobijaju svoju hranu? ili slino. Zatim
nacrtaj drvetu korijenje. Sada grupa treba pronai ta vodi do konflikta. Prijedloge upii u korijenje drveta. Primjeri mogu biti: mo, zavist,
ljubomora, predrasude, uvrijeenost, ponos itd.
3. Grupi postavi sljedee pitanje: ta se na jesen dogaa sa liskama? (daju
hranu zemlji, a to pojaava uzroke postojanja liski konikta). Ako se nastavi ovaj nain razmiljanja uzrok-posljedica pokazae se sljedee:
uvreda (korijen) moe dovesti do visokih glasova (liske) to opet moe
dovesti do predrasuda (korijen) a korijen opet moe dovesti do tue (liska) itd. Zgodno je ukoliko se to moe nacrtati tako da dou do izraaja
te veze. Kada postane jasna ta pojaana povezanost, voditelj moe
zakljuiti rekavi da je kvalitetno i konstruktivno savladavanje konflikta
isto to i izlazak iz ovog zaaranog kruga.

Postoji razlika izmeu uzroka jednog konflikta, i njegovih izraza. esto se
moe vidjeti kako ovi elementi jedan drugi pojaavaju tako da konflikt lako
zavrava u zaaranom krugu i ide neometano svojim tokom. Proces dobrog
savladavanja konfl ikta podrazumijeva to da budemo svjesni tih veza i da
prekinemo zaarani krug.
Drvo zadirkivanja i drvo konflikta

Mogue je umjesto drvo konflikta napraviti jedno drvo mobinga. Procedura je
ista. Meutim, ima jedna vana razlika. Dok konflikt moe biti vaan zbog toga
to moe dovesti do razvoja i pozitivnih promjena, mobing je povreda prava,
koja je uvijek negativna i stoga se treba zaustaviti. Ukoliko je grupa napravila
drvo mobinga, moe dobiti dozvolu da ga pokvari. to se tie drveta konflikta,
to ne bi bilo pametno. Konflikti nisu neto to se obavezno treba izbjei, ve
neto to trebamo nauiti da savladamo na dobar nain.
376
KONFLIKTI I POVREDA PRAVA

Tema
Konflikt i povreda prava.
Cilj
Pojasniti razliku izmeu konfl ikta i povrede prava, stvoriti spremnost na
djelovanje.
S vremena na vrijeme konflikti mogu izmai kontroli. U takvim situacijama

moemo uraditi neto to zbog ega emo kasnije aliti, bilo da se radi o deranju
i izgovaranju onog to zapravo ne mislimo, ili ak udaranju i utanju. Ponekada
se moe vidjeti kako onaj koji ima najvie moi to iskoritava da bi ponizio ili
ozlijedio onog slabijeg. Kada konflikt dovede do zloupotrebe moi, moe se rei
da je dolo do povrede prava. Vano je dobro razmisliti o tome kako se konflikt
moe jako razlikovati od povrede prava. Konflikt ne mora dovesti do povrede
prava, ali moe postojati mogunost za to, ukoliko ne uspijemo upravljati konfliktom. Sluaj povrede prava treba to hitnije zaustaviti, dok se konflikt nuno
ne treba zaustavljati, nego obraditi i savladati. Tako konflikt moe razjasniti
nesaglasnost i dovesti do pozitivnog razvoja.
O vjebi
Aktivnost poinje tako to voditelj objanjava razliku izmeu povrede prava i
konflikta. Uesnici potom trebaju napraviti male scene na temelju ta dva pojma.
Potom se treba otvoriti rasprava o scenama koje e se nastaviti dalje razvijati.
(Ukoliko su uesnici ve upoznati sa razlikama izmeu konflikta i povrede prava, vjeba se moe iskoristiti za dublje prodiranje u problematiku, i u tu svrhu se
mogu uvlaiti i vlastita iskustva uesnika.)
Vrijeme:
35 minuta (prvi dio) + 35 minuta (drugi dio)
ta je potrebno?
Provoenje
1. Voditelj prvo objanjava razliku izmeu jednog konflikta i povrede prava
(vidi str. 258). U jednom konfliktu obino se nalaze dvije ili vie strana
koje se ne slau i imaju suprotne interese, a obino, na neki nain, zavise
jedna od druge. esto su umijeane i jake emocije. Pored postojeih elemenata konflikta, tokom povrede prava deava se i zloupotreba moi.
Povreda prava je neumjesno uplitanje ili krenje tuih prava. U situaciji
povrede prava obino je neravnomjeran odnos moi meu stranama.
377
2. Voditelj zatim dijeli uesnike u male grupe od po najvie pet lanova.

Grupe trebaju nai najmanje dvije situacije: jednu koja opisuje konflikt,
drugu koja opisuje povredu prava (na primjer mobing). Grupe slobodno
mogu odabrati situacije kroz koje su sami proli, ali ne bi smjele biti suvie
traumatini. Zatim se uesnici trebaju postaviti i poredati na nain koji
bi prikazao svaku od te dvije situacije. Ako se radi o situaciji kroz koju je
neko zaista i sam proao, taj neko ne bi trebalo da glumi samog sebe. (1520 minuta)
3. Grupe se okupljaju u plenum. Svaka grupa prikazuje jednu od svojih scena. Ostali uesnici analiziraju situaciju i nakon toga odluuju da li je to bio
prikaz konflikta ili povrede prava.
4. Voditelj postavlja pitanje kako se treba odnositi prema konfliktu, a zatim
kako prema sluaju povrede prava. Sudionici mogu razgovarati u parovima i razmotriti pitanje, i pokuati doi do odgovora (2-3 minute). Voditelj
puta uesnike da objasne svoje prijedloge u plenumu.
Poenta je ta da se konflikt treba savladati na nain da obje strane dobiju
priliku da razgovaraju i raspravljaju s ciljem da nau rjeenje, dok se
povreda prava uvijek treba zaustaviti. Jedan sluaj povrede prava treba se
savladati na nain da se osoba sa moi stavi pred odgovornost (uporediti
sa sluajem dolje).
5. Ukoliko se ele vidjeti efekti rijeavanja konflikta kao da se radi o napadu
i obrnuto moe se uraditi sljedee:
a) Grupa odabere jednu scenu konflikta i jednu scenu napada;
b) Dobrovoljci se javljaju kako bi isprobali razne naine savladavanja;
c) Odvoje se od ostalih kako bi se pripremali. Glumci mogu uraditi isto;
d) Glumci prikazuju scenu konflikta. Dobrovoljci se umijeaju i pokuaju
konflikt rijeiti kao da se radi o napadu/povredu prava. Zatim se prikazuje scena povrede prava, na ta e dobrovoljci intervenisati i savladati
problem kao da je rije o konfliktu;
e) Voditelj pita glumce kako su to doivjeli. Dobrovoljcima se postavlja
isto pitanje. Zatim voditelj trai miljenje ostalih u grupi. Odvojite dovoljno vremena za razgovor i razmjenu miljenja. Kakvi su bili rezultati savladavanja? Zato je tako ispalo?
f) Dobrovoljci sada eventualno mogu savladati konflikt na nain kako se
on treba savladati, kao i povredu prava na odgovarajui nain.
Razmotriti
Da li je bilo slinosti izmeu scena konflikata?
Da li je bilo slinosti izmeu scena povreda prava?
Da li je bilo teko odrediti pojedine scene, kao jedno ili drugo? Zato?
378

Razliiti su konflikti i povrede prava. Jedan sluaj povrede prava treba se hitno
zaustaviti, dok konflikt ne treba zaustavljati, ve savladati, to znai da se treba
usmjeriti prema razgovoru, diskusiji i pokuaju pronalaenja rjeenja. Poto su
sve strane jednog konflikta, u veoj ili manjoj mjeri, odgovorne za njegov nastanak, treba se savladati tako to e se odgovornost staviti na sve, i svi trebaju
doprinijeti pronalasku rjeenja. U sluaju povrede prava treba se staviti odgovornost samo na nasilnika. Vano je rtvi pojasniti da ona nije kriva. Konflikti
su prirodan dio ivota. Ukoliko se savladaju na ispravan nain mogu dovesti do
pozitivnih promjena.
379
SLUATI
Tema
Komunikacija.
Cilj
Podii svijest oko toga ta znai komunicirati i biti aktivan slualac.
Kakve reakcije u tebi budi to to si upravo ispriao nekome o svojim najdubljim
osjeajima, ali te dotini ne uje, zato to je vie zauzet itanjem poruke koja je
upravo pristigla na njegov mobitel? Vjerovatno e biti razoaran i imati osjeaj
da te prijatelj potcjenjuje. Moda se i naljuti? Niko ne voli biti ignorisan. Ali
kako ti pristupa drugima, i kako se odnosi prema potrebi drugog da bude
primijeen? Moda ni ti uvijek ne uspijeva biti jednako otvoren i paljiv? Nain
na koji druge sluamo pokazuje koliko jedni druge potujemo.
O vjebi
U ovoj vjebi uesnici e raditi u parovima. Zatim e se diskutovati u plenumu.
Ovo je tipina aktivnost doivljaja kroz koju uesnici izgrauju povjerenje
jedni prema drugima, i zato odgovara kao uvod vjebama koje su u veoj mjeri
verbalne.
Vrijeme:
30 minuta
ta je potrebno?
Jedna velika soba.
Provoenje
Voditelj dijeli grupu u parove (A i B) i dajui im instrukcije, ali bez dodatnih
komentara, vodi ih kroz etiri nivoa:
NIVO 1: A i B govore o zadanoj temi (npr., neemu to su radili posljednje
sedmice). A i B trebaju govoriti istovremeno i ne obraati panju na ono to
drugi govori. Jedini cilj je da kau ono to su sami naumili. (3 minute)
NIVO 2: I na ovom nivou govore istovremeno, ali usput pokuavaju pratiti
ono to drugi kae. Ovog puta zadata tema je, na primjer, neki njihov uzbudljivi doivljaj. (3 minute)
NIVO 3: Sada A i B trebaju jedan drugog sluaju. A ima zadatak da pone
priu o neemu do ega mu je jako stalo), a B da slua bez da usmeno reaguje
i sa minimalnim jezikom tijela. Nakon dvije minute mijenjaju pozicije.
Nakon toga voditelj trai od A i B da ispriaju ta je onaj drugi rekao.
NIVO 4: Od A i B se trai da biraju za ili protiv. Dobie temu o kojoj e
naizmjenino diskutovati na sljedei nain: A iznosi miljenje/argument.
380
Prije nego B moe iznijeti svoj stav/argument B mora rezimirati ono to je

rekao A. Potom A mora rezimirati stav B-a prije nego to iznese vlastito
miljenje/argument. Tema moe biti neto to je u tom trenutku generalno
veoma aktuelno, ili aktuelno za grupu. (4-5 minuta)
Razmotriti
ta mislite o ovoj aktivnosti?
Da li je iko u prvom ili drugom nivou prepoznao sebe?
ta nam se dogaa kada nas drugi ne sluaju?
Kako je bilo biti sasluan bez prekidanja?
Kako je bilo raspravljati u stilu etvrtog nivoa?
Kako je bilo uti drugog kako rezimira tvoje miljenje?
Kako moemo postati bolji sluaoci?

Moe biti teko kada nas drugi ne sluaju dok govorimo. Toga trebamo biti
svjesni i kada sami razgovaramo sa drugima. Kako bismo imali bolju komunikaciju moramo nauiti, a to je najbolje kroz vjebu, da se izraavamo tako
da drugima budemo razumljivi, a da bismo to postigli prvo moramo nauiti
uti ta drugi kae. Kada ne ujemo, proputamo vanu informaciju, to moe
prouzrokovati konflikt. Mnogo toga moemo uraditi kako bismo postali aktivni sluaoci. Moemo gledati u druge, klimati glavom i prepriati ta je drugi
rekao. Kroz aktivno sluanje ukazujemo drugom potovanje i stvaramo dobru
i prijateljsku atmosferu.
Sluanje drugih ljudi je prvi znak potovanja.
KAKO POSTATI DOBAR SLUALAC?

Ne sluamo samo mozgom, ve i tijelom: Ne zadravaj se u prolosti;
Gledaj u onoga koji govori;
Analiziraj i procjenjuj.
Gledaj ga u oi;
Zauzmi otvoreno dranje tijela (izbjeObrati panju na nain na koji se
gavaj ukrtavanje ruku, okretanje na
govori:
drugu stranu itd.);
Neverbalni signali (npr. izraz lica,
Nagni se naprijed prema onome ko
dranje tijela);
govori;
Visina i zvuk glasa.
Opusti se.
Ne pravi se da si razumio neto to
Sluaj ono to se govori:
nisi razumio. Dobar nain postavl Obrati panju i na temu, ne samo
janja pitanja koji ukazuje potovanje
injenice;
drugom je: Je li tano da si rekao da...
Budi otvoren prema onome to se
izgovara;
381
DVOSMJERNA KOMUNIKACIJA
Tema
Dijalog.
Cilj
Podii svijest oko toga kako lako nesporazumi opstaju i koliko je vano biti precizan kada govorimo.
Razgovarati s ljudima je rizina aktivnost. Nekada se dogaaju konflikti zbog
pogrenog tumaenja onog to je izreeno. Kako su to esto nepotrebni konflikti, trebamo postii da priamo jasno, tako da nas i drugi razumije.
O vjebi
U ovoj vjebi uesnici prvo rade u parovima a zatim se svi okupe da bi raspravljali u plenumu. Ovo je tipina aktivnost kojom uesnici izgrauju povjerenje
jedni prema drugima, i zato odgovara kao uvod vjebama koje su u veoj mjeri
verbalne.
Vrijeme:
30 minuta.
ta je potrebno?
Papir i olovka.
Provoenje
1. Voditelj rasporeuje parove koji treba da sjede leima okrenuti jedno drugom.
Uesnik A treba po uputstvima uesnika B da nacrta figuru koju B ima pred
sobom. Dozvoljeno je razgovarati, ali nije doputeno rei ta figura predstavlja.
Uesnik A moe postaviti bilo koje pitanje. Nije mu dozvoljeno da vidi crte
prije nego bude zavren. (5-10 minuta)
Razmotriti
ta mislite zato smo uradili ovu vjebu?
Na koji nain se aktivnost iz ove vjebe moe prenijeti u stvarni ivot?
Jeste li i sami doivjeli da drugi nisu razumjeli ono to ste govorili? Zbog
ega se to desilo?
Zato ponekad zna biti teko rei stvari bez okolianja?

Zna biti teko izraziti se na nain da drugi razumije. Pogotovo moe biti zahtjevno ukoliko dolazimo iz raznih kultura i ne poznajemo se. Moda bismo trebali
382
biti skromniji u naoj meuljudskoj komunikaciji i biti spremni na to da moe

doi do nesporazuma? Umjesto da se naljutimo na onog drugog zato to nije
razumio, moemo sami sebe upitati: Jesam li se dovoljno jasno izrazio?
Sva meuljudska komunikacija se deava na premisama primaoca.
383
STVORITI NETO ZAJEDNO

Tema
Komunikacija u grupama.
Cilj
Podii svijest oko toga kako komuniciraju grupe koje trebaju izvriti zadatak
zajedno i kako se sami ponaamo kada smo u grupi.
Postoji mnogo naina kako ljudi mogu saraivati da bi postigli zajedniki cilj.
esto neko na sebe stavlja odgovornost voe, i ukoliko ostali imaju povjerenja
u tu osobu i ele biti voeni, grupa e vjerovatno postii svoj cilj. Ponekada niko
ne preuzima vodstvo. Onda rad postaje teak, a ponekada se stvara samo haos.
Ukoliko uesnici razgovaraju jedni s drugima i imaju dobru komunikaciju,
mogu rijeiti zadatak sa ili bez vodstva. Svaka grupa funkcionie na svoj nain,
zato to su ljudi i grupe razliite. Kako e ova grupa funkcionisati?
O vjebi
Ovo je aktivnost u kojoj svi uestvuju u slobodnom prostoru u sobi. Voditelj
moe stajati u sredini kruga i posmatrati ta se dogaa. Treba biti dovoljno prostora tako da se niko ne sudara sa stolicama ili stolovima. Ovo je tipina aktivnost
doivljaja kroz koju uesnici izgrauju povjerenje jedni prema drugima, i zato
odgovara kao uvod vjebama koje su u veoj mjeri verbalne.
Vrijeme:
15 minuta
ta je potrebno?
Jedna velika prostorija koja doputa fiziko kretanje.
Provoenje
1. Voditelj trai od uesnika da stanu ukrug i da se dre za ruke. Oi im trebaju biti zatvorene sve dok voditelj ne kae da ih mogu otvoriti. Doputeno je
razgovarati. Voditelj zauzima mjesto u sredini kako bi lake posmatrao ono
to se dogaa.
2. Zamoli uesnike da opet zatvore oi i da se zatvorenih oiju poredaju u obliku
kvadrata. Sve vrijeme prati na koji nain se meu njima odvija komunikacija i
da li neko otvara oi. Kada budu zadovoljni i misle da su izvrili zadatak mogu
otvoriti oi. Dozvoli uesnicima da kratko meusobno komentariu kako su
rijeili zadatak. Voditelj bi u ovoj fazi trebalo da govori to manje.
3. Sada zamoli uesnike da ponovno zaklope oi i naprave, recimo, trougao. Oi
mogu otvoriti kada budu zadovoljni i misle da su rijeili zadatak.
384
Razmotriti
Kako je grupa komunicirala?
Zbog ega je/nije uspjela da obavi zadatak?
Da li je iko preuzeo vodstvo? Kako su ostali uesnici to prihvatili?
Je li iko postao pasivan? Zbog ega?
Kako je bilo drati zatvorene oi? Da li je nekome bilo neugodno ili se
osjeao nesigurno?
ta misle kako su komunicirali kao pojedinci u grupi? Koliko sigurno su
se osjeali?

Pokuali smo uraditi jedan zadatak zajedno, i svako od nas imao je svoju funkciju na putu do rezultata. Ovaj zadatak ima neto zajedniko sa konfliktima u
koje su mnoge strane umijeane. Nauili smo da se dobra komunikacija isplati
kao i zadrati miran i staloen ton, kada se treba saraivati na zajednikom zadatku. Ponekad je pametno u velikoj grupi imati nekog vou koji e se pobrinuti
da svako dobije priliku da kae svoje miljenje. to je vie ideja, to je bolji temelj za stvaranje najboljih rjeenja. Ukoliko u takvim konfliktima nema komunikacije i sve strane se ne angauju, izgledi pronalaenja zajednikog rjeenja su
slabi. Svi moraju uestvovati i svi se moraju posluati. Na taj nain se poveava
vjerovatnoa pronalaenja dobrih rjeenja koja e imati podrku.
385
STOLICE
Tema
Saradnja.
Cilj
Pokazati kako moemo saraivati u savladavanju konflikata, i da nam kreativnost
i fantazija esto mogu pomoi da naemo rjeenja.
Konflikti su esto posljedica toga to svako od nas ima svoj nain na koji
neto radi, to imamo razliite potrebe i to ne komuniciramo uvijek jednako
uspjeno. Kako moemo rijeiti zajednike zadatke bez da se svaamo, deremo
ili gurkamo i budemo nasilni? Zanimljivo je posmatrati samog sebe kada smo
u drutvu drugih ljudi. Da li na moje ponaanje utie moje kulturno i etniko
porijeklo? Doputam li da me drugi vode, ili ja preuzimam vodstvo? Provociraju li me oni koji me ne ele sasluati? ta inim kada otkrijem da drugi ele
uraditi stvari na drugaiji nain? Bez obzira kako se ponaamo, saznaemo da
je komuniciranje preduslov da zajedno rijeimo konflikt na miran nain.
O vjebi
Ovo je jedna uzbudljiva vjeba, iji je fokus na komunikaciji i aspektima nenasilnog savladavanja konflikta. Ovo je tipina aktivnost doivljaja kroz koju uesnici
izgrauju povjerenje jedni prema drugima, i zato odgovara kao uvod vjebama
koje se u veoj mjeri rade usmeno.
Vrijeme:
35 minuta
ta je potrebno?
Jedna soba bez stolova, ali sa po jednom stolicom

(ili vie njih) za svakog uesnika.
Pripreme:
3 instrukcije (vidi dolje) koje treba kopirati i podijeliti uesnicima. Svaka treina grupe dobija svoju
posebnu instrukciju.
Provoenje
1. Voditelj objanjava da e svako dobiti po jednu cedulju, ali da je ne smije
pokazati ostalim uesnicima. Potom svakom uesniku podijeli po jednu instrukciju (A, B ili C). Mora postojati jednak broj svake instrukcije. Voditelj
takoe moe obavijestiti o cilju vjebe (Marija, koji je cilj; ta misli ti u vezi
ovog?) i ubaciti jedan drugi element u vjebu: pratimo li svoje namjere?
A: Poredajte sve stolice u jedan krug. Imate 10 minuta na raspolaganju.
386
B: Sve stolice premjestite blizu vrata. Imate 10 minuta na raspolaganju.

C: Svaku stolicu premjestite blizu prozora. Imate 10 minuta na raspolaganju.
2. Voditelj trai od uesnika da do kraja slijede instrukcije koje su dobili.
Instrukcije se ne mogu slijediti bez da uesnici sa istim instrukcijama
sarauju. Vie rjeenja je mogue:
a) Postaviti sve stolice u krug tako da dotiu i prozor i vrata;
b) Po redoslijedu smjestiti stolice, prvo u krug, zatim pored vrata i na kraju
pored prozora;
c) Ne slijediti dijelove instrukcije tako to e treina stolica biti postavljene
ukrug, druga treina blizu vrata a trea stolica pored prozora;
d) Redefinisati situaciju tako to e se dva lista staviti u sredinu kruga jedan na kojem pie vrata i jedan na kojem je napisano prozor;
e) Ne slijediti nijednu instrukciju.
Vjeba prua velike mogunosti za kreativno savladavanje konflikta. esto
grupe veoma aktivno poinju vjebu, koristei se silom, ponekada ak
pokuavaju odnijeti stolice za koje se oni to sjede na njima hvataju. Kada
neki uesnici pokuaju nai rjeenje kroz saraivanje, drugi mogu nastaviti
sakupljati svoje stolice i braniti ih. To obino frustrira one koji pokuavaju
uspostaviti saradnju. Neko moda postane pasivan diui ruke od svega i
slino. Moe se takoe desiti da uesnici ni ne probaju razgovarati mislei da
je zabranjeno priati. Voditelj nita o tome nije spomenuo.
Razmotriti
ta ste doivjeli tokom ove vjebe?
Da li si imao osjeaj da je stolica na kojoj si sjedio tvoja i da si mogao uraditi sa njom ta si htio?
Kako si se odnosio prema onima koji su eljeli neto drugo nego ti? Da li si
saraivao, pokuao ubijediti, argumentovati ili potui se, ili si se predao?
Ukoliko uesnici nisu razgovarali meusobno: Zato niste?
U sluaju da si se suoio sa drugima, na koji nain si to uradio?
Jesi li slijedio instrukcije? Na osnovu ega si ih tumaio kako jesi? Jesi li
smatrao da su se instrukcije morale slijediti bez obzira na sve i bez obzira
na to to bi ostale varijante bile iskljuene? Zato je postalo tako?
Na koji nain je tvoje kulturno porijeklo uticalo na tvoj doivljaj instrukcija? Da li je kultura uticala na tvoj nain ponaanja u ovoj situaciji?
ta bi uradio kada bi mogao uraditi sve ponovo?
Moe li povezati ono to se desilo ovdje sa nekom situacijom u stvarnom
ivotu?
Kakve veze ovo ima sa savladavanjem konflikta?
387

Ponekada dok rjeavamo konfl ikte trebamo biti matoviti i ne drati se samo
starog naina razmiljanja. Upravo zato je savladavanje konfl ikta uzbudljiv i
kreativan posao. Nauili smo da se isplati dobro komunicirati kada trebamo
saraivati na zajednikom zadatku, i da moramo zadrati smiren i staloen
ton. Ponekada je pametno u velikoj grupi imati nekog vou koji e se pobrinuti da svako dobije priliku da kae svoje miljenje. to se vie ideja javi, to
je bolji osnov za pronalaenje pravih rjeenja. U sluaju da rjeavanje zadatka
nosi negativne posljedice, moe biti ispravno zakljuiti da ga ne elimo uraditi? Da jednostavno ne elimo slijediti instrukcije? Moda bismo radije trebali
postaviti pitanja: Zato radim ovo, i zato radim na ba ovaj nain? esto se
naemo u situacijama u kojim se ponaamo na naine na koje smo ve nauili.
Zato ne probati neke nove naine?
a)
388
Poredaj sve stolice u krug. 10 minuta ti

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.

je na raspolaganju.
b)
Sve stolice postavi blizu vrata. 10 minuta
ti je na raspolaganju.
Sve stolice postavi blizu vrata. 10

minuta ti je na raspolaganju.
















389
c)
390
Sve stolice smjesti kraj prozora. 10

Sve stolice smjesti kraj prozora. 10 minuta ti je na raspolaganju.









CRVENE ZASTAVE
Tema
Razmatranje vlastitih naina reagovanja.
Cilj
Istraiti situacije koje u nama bude snane reakcije. Kako se moemo
odnositi prema slinim situacijama u budunosti?
Nain na koji reagujemo u raznim situacijama zavisi od toga ko smo i kako smatramo da nas drugi doivljavaju. esto na isti nain reagujemo u situacijama
koje lie jedna na drugu. Moe biti korisno razmisliti o kakvim se situacijama
radi. Neke situacije nas uvijek naljute. Na primjer, moemo osjetiti ljutnju kada
doivimo nepravdu ili da je neko ispsovan bez razloga. Nekada nas provocira
voza koji mijenja traku na auto-putu a ne upali migavac. Svejedno smo uvijek
odgovorni za nain na koji reagujemo. Nevano je da li se to deava zbog ukorijenjenih ubjeenja, ili zbog toga to smo u situacijama koje nas ine ljutima,
ili samo zato to smo loe raspoloeni.
O vjebi
U ovoj vjebi uesnici prvo svako samostalno razmilja, da bi kasnije u parovima ili manjim grupama razgovarali. Ako elite utediti na vremenu, moe se
preskoiti gluma (taka 2 i 3) i prei pravo na razmjenu miljenja.
Vrijeme:
35 minuta
ta je potrebno?
Hemijske olovke
Pripreme:
Uesnicima se dijele listovi Crvene zastave i po

jedna hemijska olovka. Postoje dvije verzije formulara, jedna sa 6 i jedna sa 4 plohe.
Provoenje
1. Voditelj svakom uesniku da po jednu kopiju formulara Crvene zastave
i zamoli ih da ga ispune. (5-10 minuta)
2. Nakon toga uesnici treba da se podijele u parove i jedan drugom ispriaju
ta su napisali. Svako moe odluiti koliko puno ili koliko malo to eli
podijeliti sa svojim partnerom. Potom voditelj zamoli uesnike da izaberu
po jedan osjeaj sa svakog lista, i o njemu naprave mali ske. Na primjer,
jedan od uesnika je napisao da se iskljui, jer vie nije u stanju da prati
drugog kada se koristi dugim, tekim rijeima. U tom sluaju jedan od njih
391
moe glumiti onog koji se koristi dugim, komplikovanim rijeima sastavljenim od vie slogova. Onaj drugi e se praviti da reaguje iskljuenjem.
(10 minuta)
3. Parovi izvode svoju malu predstavu u manjim grupama, i mole druge da
pokuaju pogoditi o kojoj se lampi upozorenja/crvenoj zastavi radi. (10
minuta)
Razmotriti
ta si o sebi nauio tokom ove vjebe?
Kako nam pripremljenost na vlastite emocionalne reakcije moe biti od
pomoi?
Koje su prednosti prepoznavanja lampi upozorenja/crvenih zastava na
koje drugi reaguju?

Postati svjestan toga kako u raznim situacijama reagujemo, moe biti dobro. Moda nauimo vie o sebi samima? Moda nas to ak nadahne da neto
promijenimo? U svakom sluaju, razmiljajui o vlastitim nainima reagovanja
moemo se pripremiti i biti vie sposobni da na eljeni nain postupimo kada se
sljedei put naemo u slinoj situaciji.
Crvene zastave
392
Kakvi ljudi/stvari/situacije me ljute?
Kakve stvari/ljudi/situacije me ine

uplaenim?
Kakva vrsta ponaanja/gesta/rijei

me ini pasivnim /iskljuenim ?
Kakve situacije/stvari/ljudi me
iritiraju?
ta me ini nemirnim?
Kakvi ljudi/stvari/situacije me ine

frustriranim?
Crvene zastave
Kakvi ljudi/stvari/situacije me
ine ljutim?
Koje stvari/ljudi/situacije me ine

uplaenim?
Koja vrsta ponaanja/gesta/rijei

me ini pasivnim /iskljuuje ?
Kakve situacije/stvari/ljudi me frustriraju?
393
ETIRI STEPENA LJUTNJE

Tema
Analiza vlastitih osjeaja i naina reagovanja.
Cilj
Ponukati uesnike da razmisle i izraze ta se skriva ispod osjeaja ljutnje.
Ljutnja i strah esto su dvije strane jednog te istog. Moe biti interesantno i vano
razmisliti ta se skriva iza nae ljutnje. Moda moemo nauiti neto o sebi samima? Moda drugi ljudi imaju sline osjeaje kada se naljute? Ova vjeba je nain
da otkrijemo koje emocije se javljaju kada smo povrijeeni, ukae nam na nezadovoljene potrebe u tim situacijama i omogui da spoznamo da se ispod nae
ljutnje zapravo krije strah, osjeaj nemoi ili tuga. Ukoliko uspijemo pronai
izvor svog straha i razloge uvrijeenosti, moemo potraiti i naine kako da ih
savladamo, umjesto da se prepustimo agresivnom ponaanju.
O vjebi
Ovo je aktivnost tokom koje e svaki uesnik zapisati reenice koje e kasnije
biti predmet grupne diskusije.
Vrijeme:
30 minuta
ta je potrebno?
Pripreme:
Uesnicima se dijeli prazan papir i po jedna hemijska olovka.
Provoenje
1. Prvi stepen:
Voditelj trai od uesnika da napiu reenicu koja bi opisala jednu od situacija
u kojoj su se zbilja naljutili. Na primjer: Naljutio sam se kada je moj doprinos
na jednom sastanku bio ignorisan. (3 minute)
2. Drugi stepen:
Objasni kako se ispod ljutnje esto skriva osjeaj uvrijeenosti. Zamoli ih da
napiu po jednu reenicu o povrijeenim osjeajima koji su se, u sluaju kojeg
su se sjetili, skrivali iza ljutnje. Na primjer: Naao sam se uvrijeenim zato
to mi se inilo da moje miljenje niko nije uzimao ozbiljno. (3 minute)
394
3. Trei stepen:
Neispunjena elja esto moe biti razlog to se na ovaj nain uvrijedimo. Zamoli sve da napiu jednu reenicu koja opisuje ta su eljeli u ovom sluaju.
Na primjer: elim da budem cijenjen i prihvaen od strane svojih kolega. (3
minute)
4. etvrti stepen:
Pored elja, esto je prisutan i strah. Zamoli uesnike da razmisle kakav se
strah mogao kriti iza ljutnje i napiu po reenicu o tome. Na primjer: Strah
me je da nisam sposoban postii da me kolege potuju. (3 minute)
5. Ukoliko se uesnici u grupi poznaju i sigurni su jedni u druge, mogu uraditi
sljedee: nai partnera s kojim e podijeliti svoju reenicu. Ako je nekom teko
palo da rijei zadatak, partner moe toj osobi pomoi da izrazi svoje osjeaje.
(10 minuta)
Razmotriti
Zato je korisno razmisliti o tome ta se krije iza ljutnje?
Na koji nain ti to moe pomoi (npr. u odnosu na konflikte)?

Analiziranjem osjeaja koji se kriju iza nae ljutnje, moemo otkriti mnogo toga
u vezi sa samim sobom. Kada shvatimo da se agresivnost temelji na loem samopouzdanju i uplaenosti, strahu ili uvrijeenosti, jasno nam je da reagovanje
ljutnjom nema smisla. Reakcija postaje jo manje smislena kada shvati da nisi
jedini koji reaguje na taj nain. Moda i drugi eznu za priznanjem? Ljudi dosta
slie jedni drugima. Moda je, u stvari, bolji nain reagovanja pokuati zadrati
smirenost, paljivo sluati, jedni druge potovati i priznati?
395
O OSJEANJIMA
Tema
Razmisliti o svojim osjeajima i nainima reagovanja.
Cilj
Podii svijest o tome ta se deava kada postajemo ljuti.
Ljutnja je prirodna ljudska reakcija. Meutim, vano je znati vladati sobom,

tako da ljutnja ne prevlada. Ponekad ujemo o nekom da se toliko naljutio
da nije znao ta radi. Nekontrolisana ljutnja nikada nita dobro ne donosi,
kako za tebe samog tako ni za okolinu. Stoga je vano da bude u stanju da
kontrolie svoju agresivnost. Ali ta se to zapravo zbiva u naim tijelima kada
se naljutimo?
O vjebi
Aktivnost poinje dramatizacijom uloga i nastavlja se razmjenom miljenja i
razgovorom u plenumu.
Vrijeme:
45-60 minuta
ta je potrebno?
Velika soba u kojoj se je mogue kretati.
Provoenje
1. Voditelj rasporedi uesnike u grupe kojim e potom dati zadatak da odglume situaciju koja stvara ili aktivira ljutnju ili bijes kod jednog ili vie
uesnika. Smisao je da se dopusti razvijanje situacije u negativnom smjeru,
tako da bijes ili negativni osjeaji dou do izraaja. (10-15 minuta)
2. Nakon to grupe predstave svoje skeeve u plenumu, svi treba da rezimiraju i razmotre slijedea pitanja:
Kako je bilo glumiti?
Kako su se osjeali onaj ili oni koji su se naljutili? Kako su se osjeali ostali?
ta tebe najvie razbjesni?
3. Voditelj zatim postavlja ovo pitanje: ta se desi u tijelu kada se naljutimo? Zamoli uesnike da se sjete i kau neto o svojim iskustvima i
doivljajima.
Potom kratko upozorava na ono to se deava:
396
Tijelo se priprema na ziki napor, miii se napinju i postajemo spremni

na brzo reagovanje. Srce pumpa snanije a mi bre diemo. Zbog ove zike
pripreme za djelovanje, lako se moe desiti da uradimo neto nepromiljeno,
bilo da se radi o nesuzdranom deranju, amaranju, udaranju ili izvravanju
ozbiljnijeg zikog nasilja.
Zbog ove fizike reakcije koju izaziva ljutnja vano je rijeiti se napetosti,
kako ne bi tetila zdravlju. Ali na nain koji sami elimo. Ako smo odluili
rjeavati konflikte bez upotrebe sile, trebamo unaprijed razmisliti kako
elimo rijeiti potrebu tijela za reagovanjem.
4. Voditelj dozvoljava uesnicima da se vrate starim grupama. Trebaju poi
od situacije koju su koristili pod takom 1. Ovog puta reagovanje treba
da bude nekontrolisani izliv emocija ili upotrebe sile. Kakve alternative
postoje? (10-15 minuta)
Ukoliko ima vremena i uesnici to ele, ske se moe ponoviti, ali sada tako da
se situacija savlada na konstruktivan nain a ljutnja obuzda. (10-20 minuta)

Ljutnja podrazumijeva fizike reakcije u tijelu koje nas dovode u opasnost da
reagujemo i djelujemo bre nego to bi trebalo. Raditi neto prije nego razmislimo, izraz je koji se esto koristi kada se govori o neijem djelovanju koje je donijelo nenamjerne i najee negativne posljedice. Vano je biti svjestan tih mehanizama, kako bismo mogli raditi na tome kako da se obuzdamo i kontroliemo
svoje osjeaje. Moda moemo ak unaprijed razmisliti o nekim alternativnim
strategijama? Da li je mogue pronai konstruktivna rjeenja? esto pomae
razgovor u smirenim i obuzdanim oblicima prije nego to se konflikt nastavi
razvijati. Moda pomae brojanje do 10? Ili jednostavno to da odemo i vratimo
se kada se strasti smire.
397
NAPAD I IZBJEGAVANJE
Tema
Upoznati se sa vlastitim osjeajima i nainima reagovanja.
Cilj
Shvatiti nesigurno ponaanje i govor tijela.
esto na ono to govorimo nesvjesno utie govor tijela. Ako nae dranje
odaje samouvjerenost, to pojaava i nau poruku. Meutim, ako imamo odbrambeni stav tijela, mala je vjerovatnoa da govorimo na samouvjeren nain.
Stepen samouvjerenosti jednog ovjeka izraava se isto kroz govor tijela koliko
kroz rijei koje bira. Samouvjerena reakcija je centrirana reakcija. U ravnotei
smo i ne naginjamo se naprijed da napadnemo, ni nazad da izbjegnemo.
Iako je veina naih suoavanja verbalne prirode, a ne fizike, esto e ipak
biti malih, primjetljivih znakova koji otkrivaju da li je tijelo u odbrambenom
ili napadakom stavu. Ova aktivnost je korak na putu do toga da postanemo
svjesni signala, tako da moemo stvoriti eljenu reakciju, umjesto da automatski reagujemo.
Niko ne misli jasno dok su mu pesnice stisnute.
O vjebi
Aktivnost poinje tako to uesnici ispunjavaju formular, i nastavlja se miksom slobodnog sakupljanja ideja, razgovora u grupama, glumom i razmjenom
miljenja u plenumu.
Vrijeme:
1 sat
ta je potrebno?
Hemijske olovke, veliki listovi i flomasteri.
Pripreme:
Uesnicima se da formular Napad i izbjegavanje

i po jedna hemijska olovka. Postoje dvije vrste formulara, prvi odgovara niim uzrastima.
Provoenje
1. Voditelj moli uesnike da ispune formular Napad i izbjegavanje. Koliko esto postupaju na naine koji su navedeni? (5 minuta) Ukazuje gdje
je granica izmeu napadnog i izbjegavajueg ponaanja (izmeu prijeti
398
osvetom i povlai se nazad) i trai od uesnika da razmisle da li je njihovo ponaanje ee jedne ili druge vrste. Da li su uesnici ee oznaili
gornji (napadajui) ili donji poludio (izbjegavajui)?
2. Sada od uesnika trai da razmisle o pojmu napad a potom o pojmu
izbjegavanje. Nakon to je dvije-tri minute posvetio svakoj od ove dvije
rijei, fokusira se na znaenje koje svaka od njih ima za uesnike. Na veliki list papira zapisuje pojmove i misli koje uesnici vezuju za napad i
izbjegavanje. Voditelj ispunjava samo jednu stranu lista, jer e ostatak
trebati kasnije (uporedi sa ilustracijom). U vezi sa pojmom napad mogu
se pojaviti i sljedee rijei: nametljiv, agresivan, jasan, odbramben itd., a
sa pojmom izbjegavanje: bojati se, kukavica, lukav itd.
3. Nakon to je voditelj konstatovao i zapisao na ta koja rije asocira, pita
uesnike, jednog po jednog, zbog ega bi izvrio odnosno izbjegao napad.
Odgovore zapisuje ispod naslova Zato? na odgovarajuem listu asocijativnih dosjetki (ako je grupa velika ne mora pitati sve uesnike).
4. Voditelj potom od uesnika trai da razmisle na koji nain se ove dvije
vrste ponaanja konkretno mogu izraziti. ta bi rekli, kako bi to rekli, i
kako bi to mogli izraziti tijelom? Pie odgovore pod naslovom Kako?
5. Sljedei korak je da od uesnika trai da se prisjete rijei ili reenice koju
najee koriste kada napadaju ili izbjegavaju napad, ali i na koji nain to
kau (dranje tijela). Recimo, primjer izbjegavanja moe biti izjava Nema
veze, izreena tako da se vidi da zapravo ima veze, praena slijeganjem
ramenima i okretanjem glave na drugu stranu.
6. Voditelj poziva jednog od uesnika da demonstrira svoj primjer. Napominje da efekat onoga to kaemo u velikoj mjeri zavisi od toga kako to
radimo dakle govora tijela.Tako izjava Nema veze izgovorena bez slijeganja ramenima i gledanjem u oi onoga kojem se govori zapravo znai:
Ima veze!.
7. Nakon toga rasporeeuje uesnike u trojke, kako bi svako imao priliku
da demonstrira svoje primjere. Jedan iz trojke izvodi scenu, a druga dva
mu mogu predlagati naine izgovora rijei/reenica, i govora tijela, dok
ne postigne izgled samouvjerene osobe, koja niti izaziva niti izbjegava napad. (10 minuta)
Razmotriti
Koji znakovi nam pomau da prepoznamo i moda predvidimo tue
ponaanje?
Koje znakove moemo u sebi prepoznati, i koji znakovi upozoravaju da
smo poli reagovati na nesamouvjeren nain?
Da li je ponekada pametno biti u stavu napada? Kada?
Da li je ponekada pametno biti u stavu izbjegavanja? Kada?
399
Kako moemo promijeniti svoje navike i nauiti da reagujemo na

drugaiji nain?
Kakav je osjeaj promijeniti dranje tijela?

Govor tijela veoma je bitan za poruku koju elimo odaslati. Ako smo nesigurni
i imamo nesigurno dranje, to e uticati na ono to elimo rei. Prepoznavanje
tuih naina djelovanja i govora, te raznih verbalnih i fizikih znakova, moe
nam pomoi da vidimo i predvidimo ono to e se dogoditi. Ako postanemo
uspjeniji u prepoznavanju takvih znakova, postaemo svjesniji na koji nain
smo upravo poli reagovati. Time stvaramo mogunost da procijenimo da li
odreenom trenutku odgovara takva reakcija ili ne. Takoe moemo raditi na
tome da razvijemo samouvjereniji govor tijela koji bi mogao biti alternativa
nesigurnom i agresivnom djelovanju.
Koliko esto se ponaam na dolje opisane naine kada se nalazim u konfliktnoj
situaciji?
Nekad je najvanije ne
postati neprijetelj.
Foto Lillian Hjorth
400
Kada se nalazim u konfliktu...

Ponaanje
Rijetko
Ponekad
esto
Dosaujem
Udaram
Prekidam druge u govoru
Eksplodiram
Prijetim
Kaem: Ja sam u pravu!
Vrijeam
Postajem zajedljiv
Prijetim osvetom
Durim se u tiini
Istresam svoj gnjev na krivu
osobu
Povlaim se
Kaem da se postupilo nepravedno prema meni
Ogovaram nekog
Pokuavam zaboraviti problem
Osjeam se bolesno
Osjeam se tuno
Pristojan sam, ali se osjeam ljuto
u sebi
401
PREGOVARAI
Tema
Zadovoljiti svoje potrebe na konstruktivan nain.
Cilj
Kako zadovoljiti vlastite potrebe i istovremeno ouvati dobre odnose sa
drugima.
Povremeno uemo u konflikt sa osobama do kojih nam je jako stalo. Onda se
naemo u dilemi: Trebamo li reagovati i odustati od svojih elja i potreba kako
bismo zadrali dobre odnose? Ili trebamo ustrajati u svojim zahtijevima, i time
riskirati prijateljstvo? To nisu jednostavne situacije. Ali da li su toliko teke koliko se bojimo da e biti?
O vjebi
Ovo je dramska aktivnost koja moe izazvati dosta smijeha, zavisno od toga
koliko su uesnici kreativni. Moglo bi biti zgodno da voditelj, u pojedinim grupama, istakne da A i B ele sauvati dobar odnos za kasnije.
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Jedna velika soba sa dovoljno mjesta za kretanje i

stolice (za svakog uesnika po jedna).
Provoenje
Voditelj uesnike rasporedi u grupe (maksimalno estero) i objasni da u ovoj
vjebi jedna osoba iz grupe A treba sjediti na stolici, a B pregovorima pokuati da
dobije stolicu. A nije naroito voljna dati stolicu, ali uprkos svemu eli sauvati
dobre odnose sa pregovaraem B. Mjesto radnje moe biti bilo gdje i bilo kada.
Jedino je obavezno da A i B imaju dobre odnose koje ele sauvati. Vrijeme,
mjesto i vrstu odnosa odluuje pregovara B. Kada ovaj B eventualno uspije dobiti stolicu, B postaje slijedei lan grupe. Voditelj treba dozvoliti da pregovaraa
B, ukoliko on to zatrai, zamijeni drugi lan grupe koji ima pravo da promijeni
i mjesto radnje i ostale okolnosti. Ova vjeba se zavrava kada se svi uesnici
isprobaju i kao oni koji sjede i kao pregovarai.
Razmotriti
Kakva su mjesta radnje i pratee okolnosti odabrali uesnici?
ta je dovelo do uspjeha, a ta ne?
402
Nakon to je pregovara (B) uspio dobiti stolicu, da li je odnos izmeu A

i B ostao jednako dobar kao prije?
ta prema miljenju grupe simbolizuje stolica? Odgovori se mogu razlikovati od grupe do grupe. Tako bi u grupi sastavljenoj od mladih stolica
mogla biti simbol elje da odu na neko putovanje ili da od roditelja dobiju
neto, za to znaju da im oni nee odobriti tek tako.

S vremena na vrijeme svi mi imamo potrebe i elje koje je teko ispuniti, zato
to nam drugi stoje na putu. Zna se desiti da su to ljudi do kojih nam je
stalo i koje volimo, ili sa kojim elimo ouvati dobre odnose. Da bi se izbjegao
konfl ikt, ili da ne doe u fazu iz koje nema izlaza, vano je uloiti vremena
i snage u razgovor i argumentovanje. Moda je mogue nai rjeenje s kojim
se mogu pomiriti obje strane? Kae se da se strane mogu nai na pola puta.
Ukoliko sami malo popustimo naspram svojih potreba, poveae se moda i
vjerovatnoa da drugi uini isto?
Varijacija
Pregovara II
Pregovara II malo je komplikovanije izdanje Pregovaraa I i zato odgovara
neto starijoj mladei i odraslima.
Provoenje
1. Voditelj uesnicima objanjava da se u ovoj vjebi radi o specifinoj situaciji u kojoj se mogu nai dvije osobe. Kao primjer navodi situaciju u kojoj
osoba A kontaktira osobu B da bi je zamolila da kod nje bude nekoliko
dana. Odnos izmeu A i B je blizak (blia rodbina ili bliski prijatelji). B
iz iskustva zna da A obino ostaje mnogo due nego to kae, i oekuje da
bude gost u pravom smislu te rijei. Osim toga A se teko odvaja od novca,
a istovremeno eli i da ga B izvodi na razna mjesta. B ne bi elio da primi
A, ali, uprkos svemu, postoji neto to B cijeni kod A. I A i B ele ouvati
meusobni odnos. Ukoliko bi prekinuli svaki oblik kontakta, to bi imalo
utjecaja i na odnose sa zajednikim prijateljima.
2. Sada voditelj dijeli uesnike u grupe od po 3-4 osobe. Ova vjeba traje dok
svako iz grupe ne dobije priliku da se iskae ili kao A ili kao B, a najbolje bi
bilo da svako dobije priliku da se isproba u obje uloge.
Razmotriti
ta je vodilo uspjehu?
ta nije vodilo uspjehu?
Nakon to su A i B pronali rjeenje, je li se odnos meu njima pogorao,
ostao dobar ili postao bolji?
Da li se uesnici mogu prisjetiti drugih situacija koje su sline ovoj?
403
RED
Tema
Kako se konflikti razvijaju.
Cilj
Podii svijest o tome ta se deava neposredno prije nego konflikt
dostigne vrhunac, i da se esto isplati obavijestiti drugog prije nego se
stigne do take kljuanja.
esto zna biti teko govoriti o osjeajima, pogotovo kada se nalazimo u konfliktu. Treba imati na umu da e problemi, ukoliko ne obavijestimo drugog o
onome to nam teko pada, imati vremena da se razviju, a osjeaji postanu jo
snaniji. Najednom se moe desiti da vie nismo u stanju upravljati osjeajima, i
da eksplodiramo. U takvom sluaju osjeaji prevladaju, i naprasno prenosimo
klimaks konflikta na drugog. Nekada drugi mogu puknuti od bijesa, i onda je
na nas stigao red da se iznenadimo, jer nismo znali da je to bio neki problem.
Uspijemo li izraziti svoje negativne osjeaje u ranoj fazi toka konflikta, moemo
izbjei da on dostigne taku kljuanja. Pri tom e i druga strana reagovati jednako umanjenim intenzitetom. Tokom trajanja konflikta imamo vie opcija.
Izaberemo li ispravno, moemo izbjei njegove najtee posljedice.
Kako mogu znati kako ti je, ako mi to ne ispria?
O vjebi
Ovo je uzbudljiva aktivnost u kojoj svi uestvuju na otvorenom prostoru sobe.
Vrijeme:
40 minuta
ta je potrebno?
Jedna velika soba koja prua ogunosti fizikog

kretanja
Provoenje
1. Voditelj trai da se javi dvoje dobrovoljaca (A i B).
2. Potom, zajedno sa grupom osmisli konflikt koji ukljuuje dvije osobe.
Slijedi rasprava kakav bi mogao biti vjerovatni vrhunac tog konflikta (na
primjer, da jedan od njih pone udarati ili neto opsuje). Dozvoli grupi da
preimenuje A i B, ali vodi rauna da imena nisu nekog iz grupe ili osobe
koja je grupi poznata. Zatim zamoli A da odglumi vrhunac konflikta
(npr. tako to e poeti udarati), a B da reaguje na to. Ostatak grupe moe
iznositi prijedloge.
404
Voditelj objasni grupi da treba otkriti osjeaje koje je A imao prije tog
udaranja. To bi se slobodno moglo nacrtati ovako:
Potom pita grupu ta misli da je (misli/osjeaji) prethodilo udarcu. Jedan po jedan uesnik iznosi prijedlog i, nakon to iznesenu misao/osjeaj
oblikuje u reenicu, staje u red iza A. U traenju odgovora grupa moe
pomagati. Voditelj uzrok onome to je prethodilo reakciji, u ovom sluaju
udarcu, trai sve dok grupa ima ideja ili on ne zakljui da su dospjeli do
korijena misli/osjeaja. (Bilo bi dobro da voditelj dotakne rame onoga ko
treba neto rei, ime bi se izbjegla zbrka. Uesnici koji se nalaze iza A mogu
stajati ili sjediti na stolicama, a ako se radi o veoma nemirnoj grupi trebalo
bi obavezno da sjede.)
3. Kada se stigne do posljednje misli/osjeaja voditelj od zadnjeg u redu da
izgovori svoju reenicu. Potom svi u redu, jedan po jedan, trebaju izgovoriti svoju reenicu. Na kraju A treba izvesti vrhunac konflikta. Na taj
nain lanana reakcija e postati oigledna. To bi se trebalo odviti u brzom
tempu, onako kako se lanane reakcije obino i zbivaju.
4. Voditelj zatim trai od A da izae iz reda. Prva misao/osjeaj zatim e biti
ono to B uje, i on trai od B-a da na to reaguje, a ostatali iz grupe mogu
iznositi prijedloge. Vjeba se nastavlja na isti nain sve dok se ne stignete
do zadnje misli/osjeaja. (Poenta je pokazati da reakcija B-a postaje blaa
to je dalje od vrhunca konflikta ono sa im se suoava.
Razmotriti
ta se deava u konfliktu kada izrazimo misli i osjeaje koji lee ispod?
Kada se reakcija B-a znatno promijenila? Zato se to desilo?
Da li se to moglo desiti i ranije? Zato?

Bolje je da to ranije izrazimo nae miljenje i osjeaje na jasan nain u toku
konfl ikta. Tako pruamo mogunost i sebi i drugoj strani da ne doe do usijanja, i pronalaenje rjeenja postaje lake. to vie konfl ikt raste, to je vea
vjerovatnoa da e reakcija, kada napokon doe, biti estoka. to prije izrazi
svoje osjeaje to bolje! Samo tako to obavijesti druge, poar se moe sprijeiti
jo kod prvih iskrica!
405
SPIRALA KONFLIKTA
Tema
Savladavanje konflikta.
Cilj
Podii svijest oko toga koji mehanizmi su prisutni kada se konflikti razvijaju, stvoriti spremnost na djelovanje kako bi se konflikti bolje savladali.
Veina ljudi u diskusiju ulazi sa stavom da su samo oni u pravu. Pa to je tako

prirodna stvar. U pravu smo zato smo bolji u znanju i iskustvima koji potkrepljuju nae stajalite. Ako se sa nama ne slau ljudi oko nas, skloni smo zakljuiti
da jednostavno ne razumiju. A zatim ponavljamo to smo rekli. Poenta je ta to
i tvoj protivnik misli ba tako. I eto poetka spirale jednog konflikta.
O vjebi
Aktivnost poinje kratkim objanjavanjem voditelja a zatim se radi u grupama,
da bi se na kraju rad predstavio u plenumu.
Vrijeme:
45-60 minuta
ta je potrebno?
Veliki listovi papira, flomasteri, hemijske olovke i

papir.
Provoenje
Voditelj objanjava kako e se u ovoj vjebi fokusirati na pitanje kakve sile su
u pokretu kada se konflikti razvijaju u negativnom pravcu. Posmatrajui ih na
nivou meuljudskih odnosa ili drava, meunarodne politike..., moemo vidjeti
kako zavravaju u zaaranom krugu u kojem elementi jaaju jedan drugi. Spirala
konflikta se moe razviti na razliite naine, ali esto se sastoji od ovih stadija
(voditelj zapisuje stadije na velikom listu papira dok objanjava):
Nesaglasnost
Polazna taka je problem oko kojeg se dvije ili vie strana ne slau.
Diskusija
Strane poinju sa diskusijom i argumentacijom. Obje misle da su u pravu, i nijedna nije posebno raspoloen da saslua drugu stranu. Umjesto da pokuaju
razumjeti i vidjeti stvar iz ugla one druge, objema stranama je vie stalo da jedna
drugu ubijede u svoj stav.
406
Snanije emocije
Kada obje strane doivljavaju situaciju u kojoj su se nale bezizlaznom, emocije
postaju snane i pod njihovim uticajem one poinju da reaguju sve strasnije.
Postae glasne i u pokuaju da jedna drugu ubijede poinju uzvrati. Ljutnja
moe narasti do te mjere da postanu agresivne.
Uvlae se novi elementi konflikt se pojaava

esto e se u sve to uvui i elementi koji nemaju veze sa problemom. Moe se
raditi o nerelevantnim elementima koji doprinose jaanju konflikta. Primjeri
mogu biti negativno karakteriziranje linosti druge osobe kao i generaliziranje:
Vjeito si tako strog!, Ne vrijedi sa tobom razgovarati!, Uvijek sam sluao o
tome kako si strano... . Osim toga, u konflikt mogu uvui i druge ljude. Ase
misli isto to i ja!, Ostali su za tebe rekli da je s tobom uvijek teko imati posla.
Prijetnje takoe mogu igrati ulogu u ovoj fazi: Ne uradi li kako ti ja kaem, ja
u... Ovi elementi, koji nemaju nikakve veze sa izvornim problemom, pojaae
konflikt tako da e se on kasnije moi mnogo tee rijeiti.
Polarizacija i razdaljina izmeu strana
Strane se sve vie udaljavaju jedna od druge. Dijaloga ponestaje, razgovor se
prekida i one moda okrenu jedna drugoj lea.
Konikt se ne rjeava: obustavlja se kontakt, ili nastaje nasilje
U ovom trenutku konflikt se razvio do vrhunca. esto strane prestaju razgovarati, i kontakt se obustavlja. Ukoliko jedna ili obje strane osjeaju da je situacija neizdriva, i da nije dovoljno razii se, konflikt moe dovesti do fizikog
nasilja (tunjave ili rata).
1. Voditelj sada uesnike rasporedi u male grupe. Svaka grupa treba izabrati
po jedan konflikt i dopustiti mu da proe kroz sve faze spirale konflikta.
Mogu izmisliti ske, ili zapisati faze konflikta i odgovarajue momente na
velikom listu papira. Zanimljivo bi bilo da svaka grupa ima drugu vrstu
konflikta. Jedna moe da se zabavi konfliktom u porodici ili u koli, druga
da se fokusira na regionalne, trea na nacionalne ili internacionalne konflikte... (30 minuta)
Razmotriti
Da li su ikada ranije razmiljali o tome kakve su sile u pogonu dok se konflikt razvija?
Da li su sami iskusili te sile u svom ivotu? Na koji nain?
Koje su najvanije zajednike crte raznih spirala konflikata koje su predstavljene?
ta je bilo najvie iznenaujue?
U kojem stadiju je konflikt najlake rijeiti? Zato?
Kako najbolje moemo savladati konflikte?
407

Iako se konflikti razvijaju na razliite naine, esto imaju i nekih slinosti.
Obino se polazi od diskusije i relevantnog argumentovanja oko aktuelnih pitanja. Meutim, strane esto nisu voljne da sasluaju i ozbiljno procijene stajalite
i argumentaciju protivnika, i radije troe snagu pokuavajui osnaiti vlastito
stajalite. To ih udaljava jednu od druge, i kontakt moe biti u znaku emocionalnih izliva, agresije i nerelevantnosti. esto se uvlae i elementi koji nemaju
veze sa problemom. Rezultat moe biti neprijateljstvo ili prekid kontakta. Na
dravnom ili internacionalnom nivou posljedice mogu biti ratovi i oruani konflikti. Uei o raznim fazama kroz koje se konflikt razvija, lake moemo znati
kada i kako trebamo postupiti da bismo ga bolje savladali.
Prekid kontakta najgori je neprijatelj vjetine savladavanja konikta!
Uei o spirali konikta lake se moemo kretati u situaciji konikta.
408
IMAMO IZBOR
Tema
Vjetina savladavanja konflikta.
Cilj
Podii svijest oko toga da sami moemo odabrati kako emo se odnositi
prema odreenom konfliktu.
esto se vie fokusiramo na to zato se stvaraju konflikti, nego kako se mogu
rijeiti. Ukoliko konflikt negativno utie na nas i zajednicu, bolje je snagu
usmjeriti na pronalaenje rjeenja nego se baviti prolou. Jer mi, ljudi moemo
odabrati kako da se odnosimo prema konfliktima. To to nas se podsjea na ovu
pozitivnu perspektivu, prua nove mogunosti. Umjesto da nama upravljaju
konflikti, mi moemo upravljati njima!
Konikti su mogunosti, ne samo problemi!
O vjebi
Ovo je vjeba razgovora koja dobro odgovara kao uvodni rad temi savladavanja
konflikta.
Vrijeme:
15 minuta
ta je potrebno?
Hemijska olovka i papir, veliki listovi papira i flomasteri.
Provoenje
1. Voditelj u plenumu postavlja ovo pitanje: Kako se moe odnositi prema
konfliktu koji nastane? Kakve alternative djelovanja postoje? (Kada si
svjedok konfliktu, ili se sam nalazi u konfliktnoj situaciji, kako se moe
ponaati? Kakvi su nam izbori?) Dozvoli uesnicima nekoliko minuta da
razgovaraju sa onim pored sebe. (3-5 minuta)
2. Voditelj zajedno sa uesnicima pravi rezime i zapisuje odgovore. Ako
nisu uvrteni sljedei momenti, voditelj bi trebalo da ih doda.
Naspram jednog konikta ima vie mogunosti. Ti moe:
1) Uporno potiskivati cijeli sluaj;
2) Pokuati izbjei da postane dio konikta;
3) Dopustiti koniktu da na tebe negativno utie, tako da se, kako raste
nivo napetosti, esti sve vie;
409
4) Reagovati upotrebom sile;

5) Pokuati savladati i rijeiti konikt.
Razmotriti
Koje od gore navedenih alternativa djeluju negativno kada se suoavamo
sa konfliktom? Zato?
Koje od gore navedenih alternativa djeluju pozitivno kada se suoavamo
sa konfliktom? Zato?

Mnogima neobino zvui da u veini situacija moemo birati izmeu raznih
naina djelovanja i reagovanja. injenica da stalno biramo izmeu raznih naina
djelovanja, i da je mogue birati druge alternative, vana je spoznaja na putu da
se razvijemo u odgovorne individue. Drati se pasivno moe se initi najlakim
rjeenjem u mnogim situacijama, ali i to je rezultat jednog izbora. Moemo se
pretvarati da konflikta nema i drati se po strani, ili moemo dopustiti da nas
konflikt ponese i na taj nain doprinijeti njegovoj eskalaciji. Pokuati savladati
konflikt obino je jedina alternativa koja dovodi do pozitivnog razvoja. Najbolje
je umijeati se to prije u konflikt, jer to se vie razvija, to ga je tee rijeiti.
410
JEDNA SITUACIJA TRI MOGUNOSTI

Tema
Cilj
Pronai dobre naine rjeavanja konflikta.
Ko od nas nikada nije pomislio: Zato nisam rekao stvari na drugaiji nain
ili zato nisam uinio drugaije u toj situaciji? Bolan je osjeaj znati da nismo
postupili na najbolji nain. Moda je mogue pripremiti se na situacije koje se
mogu dogoditi u budunosti?
O vjebi
Aktivnost poinje samostalnim razmiljanjem uesnika, nastavlja se grupnim
radom i glumom a zavrava raspravom u plenumu.
Vrijeme:
45 minuta
ta je potrebno?
Jedna soba sa dovoljno velikim prostorom za

fiziko kretanje.
1. Voditelj od uesnika trai da se sjete ili zapiu jedan sluaj u kojem osjeaju
da nisu postupili na dobar i efikasan nain. Situacija se mogla dogoditi u
koli, na poslu, kod kue... u nekom socijalnom kontekstu. (5 minuta)
2. Uesnici se dijele u manje grupe, i svaka grupa za rad bira jednu od gore
predloenih situacija. Istrauju sljedee alternative:
Kakva je vrsta reagovanja u toj situaciji najvjerovatnija?
Koji nain djeluje najvie provocirajue (eskalirajue po konfliktu)?
Kakva vrsta reakcije bi bila najuspjeniji nain reagovanja?
Najuspjeniji u ovom sluaju oznaava reakciju koja bi funkcionisala u
danoj situaciji. Istina, ne mora nuno biti i najuspjenija reakcija u svim
sluajima. Svaka grupa potom treba da dramatizuje svaku od navedenih
alternative. U sluaju da se najvjerovatnija reakcija poklapa sa onom koja
djeluje najvie provocirajue, grupa treba odglumiti samo dvije alternative.
(25 minuta)
3. Potom se svi okupe, nakon ega odaberu neke od dramatizacija alternative
da bi ih predstavili pred cijelom grupom. Umjesto toga, voditelj moe da
sastavi dvije grupe, koje e jedna drugoj predstaviti svoju dramatizaciju
alternative. (10 minuta)
411
Razmotriti
Kakve razlike su proizveli razni pristupi problemu?
ta je djelovalo uspjeno i zato?
Koliko vam je ovo bilo poznato ili strano?
Koliko esto je najvjerovatnija reakcija ujedno najvie provocirajua ili
najuspjenija? Najvjerovatnija reakcija najee je neuspjean nain reagovanja. Ako grupa u vezi svog primjera smatra da je najvjerovatnija reakcija
takoe i najuspjenija, voditelj moe istraiti koji su to faktori koji doprinose njenom uspjenom karakteru.
Kojim vjetinama ili taktikama se ve sluimo da bismo izbjegli najvie
provocirajui nain reagovanja?

Naini na koje savladavamo konflikte nisu uvijek optimalni i ne donose uvijek
najbolji rezultat. Razmislimo li o tome kako sami reagujemo u situacijama koje
su nam vane, moemo preduhitriti eventualne potekoe i pripremiti se kako
da ih savladamo. Takoe moemo uiti posmatrajui vjetine i taktike drugih.
412
STEPENI U SAVLADAVANJU KONFLIKTA

Tema
Cilj
Podii svijest o konstruktivnom savladavanju konflikata.
Mi znamo da postoji beskrajno mnogo konflikata, od onih malih svakodnevnih
vezanih za prijatelje i familiju pa sve do onih velikih, internacionalnih i globalnih ratova i prijetnji terorizma. Razni konflikti se moraju savladati na razliite
naine, i moraju se pronai razna rjeenja. Zbog toga je savladavanje konflikta istraivaki i stvaralaki rad. Mada su konflikti razliiti, ipak postoje neke
zajednike crte u nainima njihovog savladavanja. Kako, zapravo, izgleda proces
savladavanja konflikta?
O vjebi
Voditelj priprema uesnike za ske koji e raditi u grupama a potom ga prikazati
ostalima. Vjeba se zavrava razmjenom miljenja u plenumu.
Vrijeme:
1 sat
ta je potrebno?
Veliki listovi papira i flomasteri, eventualno tabla i

krede.
Pripreme:
Kratko predavanje o stepenima savladavanja konflikta i sluaja, to e biti osnov za skeeve.
Provoenje
1. Voditelj rasporeuje uesnike u grupe koje e dobiti zadatak da naprave
ske na osnovu danog sluaja konflikta (pogledaj primjere dolje). Bitno
je da je konflikt jasan i da su odreene strane. Grupe trebaju odglumiti
da se konflikt razvija u nepoeljnom smjeru tako da eskalira, postaje sve
intenzivniji i na kraju bezizlazan. Moda se zavri neobuzdanim izjavama, nasilju (ne pretjerujte!) ili tako to strane jednostavno odu jedna od
druge? (15 minuta)
Grupe prikazuju ostalima svoje skeeve.
2. Voditelj moe rezimirati ovako: Stvarni konflikti se mogu zavriti na isti
nain kao odglumljeni ako se ne savladaju na konstruktivan nain. Potim
objanjava razne stadije procesa savladavanja konflikta. (10-20 minuta)
413
Ako je u pitanju mlaa grupa, treba objasniti da je model pojednostavljena skica, i da savladavanje konfl ikta u stvarnom ivotu moe izgledati
drugaije, da je, kada je rije o uspjenom procesu, kljuno konstruktivno djelovati u svakom stepenu. Ukratko, treba im dati dobre savjete u
pogledu savladavanja konfl ikta.
1. Priznati da postoji problem/konflikt

Kada strane jedna drugoj priznaju da su u konfl iktu, esto e istovremeno
dati i signal da su voljen da ga rijee.
2. Definisati problem/konflikt
Zna se desiti da negativni elementi koji nisu dio stvarnog problema, doprinesu pogoranju konfl ikta. Stoga treba pokuati defi nisati problem i
zaobii nepotrebna ogovaranja, traeve i nebitnosti. Ponekada moe biti
vano razaznati osobu od problema i pokuati suzdrati snane emocije.
3. Pokuati sagledati stvari iz perspektive protivnika

Ljudi imaju razliita iskustva, i to esto moe sluiti kao objanjenje zato
doivljavamo situacije i probleme na razne naine. Zato je vano pokuati
razumjeti zato drugi misle na svoj nain.
4. Omoguiti komunikaciju sa drugom stranom: jasno govoriti/aktivno sluati

Da bi se stvorila dobra atmosfera potrebno je drugom ukazati potovanje.
A to se radi paljivo sluajui ono to drugi govori. Najvjerovatnije e se to
protumaiti kao raspoloenost za rjeavanje konfl ikta, to moe dovesti do
obostranog paljivog sluanja.
5. Oko ega se slaemo?

Oko mnogih stvari vezanih za konflikt esto se slaemo. Na primjer, da se
konflikt treba rijeiti, da se volimo i da zato ne elimo da konflikt pokvari
odnos, da drugi ljudi pate itd. Fokusiranjem na ova zajednika stajalita,
stvara se pozitivna platforma, koja moe dovesti do pozitivne atmosfere
potrebne da bi se uhvatilo ukotac sa pravim problemom. U ovoj fazi
strane mogu traiti da im se oprosti u sluaju da su uradile neto zbog
ega se kaju.
6. Utvrditi potrebe
Strane u konfl iktu bi trebalo da opiu svoje najvanije potrebe i sa kakvim
se rjeenjima mogu pomiriti. To znai da su svjesne toga da im se moda
nee moi ispuniti sve elje, ve da e morati pristati na proces uzimanja
i davanja.
414
7. Pokuati pronai rjeenja sa kojim se obje strane mogu pomiriti

Tokom procjene raznih rjeenja vano je nastaviti sa dobrom komunikacijom.
Fokus treba staviti na pozitivne mogunosti koje se kriju iza raznih rjeenja.
Vano je biti svjestan da se isplati i moe, iako se ne zadovolje sve potrebe
jedne strane, ipak doi do rjeenja.
1. Nakon objanjenja uesnici treba da se vrate starim grupama i nastave sa
radom na skeu. Sada se tok igre mijenja, pa e proi kroz razne faze procesa savladavanja konflikta uspijevi ga rijeiti. (15 minuta)
2. Grupe prezentiraju skeeve pred ostalima.

Mogue je, ali i vano savladati konflikte na konstruktivan nain. esto osjetimo da kroz takve procese, iako oni mogu biti teki, rastemo kao ljudi. Niti
meu ljudima mogu postati vre jer se bolje upoznaju. Savladavanje konflikta nije nikakva umjetnost, ima u sebi elemente koji su nam od prije poznati
i koje u svakodnevici savladavamo. esto je mnogo toga uraeno ve samim
time to se postojanje konflikta prizna i to se kontakt sa drugom stranom uspostavi. Zapamti da sam moe odabrati kako da se odnosi prema konfliktu.
Uzeti odgovornost hrabar je in! Zapamti to sljedei put kada bude u prilici
da djeluje u konfliktnoj situaciji.
Primjeri konflikata za rad u grupama

1. Policajka sa tek zavrenom kolom upravo je poela raditi u jednoj policijskoj stanici u Oslu. Ona je jedna od dvije ene koje rade u odjelu sa 11
mukaraca. Jednog dana kada stie na posao vidi dva velika postera nagih
ena u zajednikoj sobi gdje svi ruaju. Kako smatra da su posteri uvredljivi i da ne dolikuju jednoj policijskoj stanici, za vrijeme ruka izraava svoj
stav i moli one koji su objesili postere da ih skinu. Mukarci se na to samo
smiju i kau da je sitniava. Poslije isteka radnog vremena, zajedno sa svojom kolegicom skida postere. Sljedei dan, kada dou na posao, posteri su
ponovno objeeni.
2. Dvije sobarice u jednom velikom hotelu u Oslu, muslimanke, nose
marame na poslu. Jedan dan direktor hotela im poruuje da se moraju
rijeiti marame dok rade, jer marame ne odgovaraju uniformama hotela.
Ne prestanu li nositi maramu, izgubie posao. Sobaricama teko pada
skidanje marame, jer je marama vaan dio njihovog etnikog i vjerskog
identiteta.
3. Pozvana si na krizmanje svoje rodice koju jako voli. Tvoja majka i otac
se takoe raduju toj sveanosti, ali ti kau da se mora dotjerati, a ti to
nikako ne eli. Pored toga ele da izvadi prsten iz nosa i nakit na jeziku.
415
Ne poslua li, ostaje kod kue. Puno ti znai odlazak na krizmanje. Ako
ne ode rodica e ti se jako rastuiti.
4. Doseljenika porodica se seli u malo mjesto u Norvekoj i otvara mali
kiosk za prodaju jednostavne hrane koja se jede s nogu. Petnaestogodinji
blizanci kreu u isti razred u lokalnoj osnovnoj koli. Nakon tromjesenog
rada otac dolazi na posao i otkriva da je jedan prozor razbijem, dok je
grafitom na prednjem zidu ispisano: Doseljenici vraajte se kui! Sutradan u koli blizanci uju glasine da se iza toga skrivaju dvojica njihovih
kolega iz razreda. Sljedei dan deava se isto.
5. Tek si krenuo u novu kolu i brzo si stekao nove prijatelje. U bivoj koli
bio si usamljen i esto su te drugi zadirkivali, zato si veoma sretan to si
sada dobio nove prijatelje. Jedan dan poslije nastave odlazi u grad sa dva
prijatelja, da malo razgleda. U jednoj radnji sa muzikim proizvodima
primjeuje kako oni vade po dva CD-a sa police i stavljaju ih u dep jakne.
Smatra da je pogreno krasti i osjea neugodan gr u stomaku. Na lijep nain drugovima objanjava da moraju vratiti CD-ove na police, prije
nego ih neko primijeti. Oni se na to samo smiju i pitaju te nisi li kukavica.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Priznati da postoji problem / konflikt.

Definisati problem.
Pokuati se uiviti u situaciju onog drugog.
Oko ega se slaemo?
Dobra komunikacija: Aktivno sluanje/jasan govor.
Utvrditi najvanije potrebe.
Pronai rjeenja sa kojim se moemo pomiriti/ uzimati i davati.
Varijacija: OPROSTI
Da bismo savladali konflikte, korisno je znati znaenje rijei oprosti. Zato
se izvinjavamo? Da li je to samo da bismo ispali kulturni, ili elimo odaslati
odreene signale?
Razmisli malo o situacijama u kojim se neko izvinio.
Kada se ja izvinjavam?
ta elim postii time to se izvinim?
Kako se osjeam dok se izvinjavam?
Kako se osjeam nakon svog izvinjenja?
Kako se osjeam kada se drugi meni izvinjavaju?
416
Izviniti se otvara mogunost ponovnog uspostavljanja komunikacije, to je

preduslov za savladavanje konflikta. Izvinjavanje je divno i trebali bismo to
ee raditi!
417
7. POGLAVLJE
Teatar u edukaciji
Teatar u edukaciji
eatar u nastavi je dobra dodatna metoda kada se radi sa ljudskim pravima,

viekulturnim razumijevanjem i savladavanjem konflikta. To je metoda
koju smo redovno koristili tokom organizovanja devetodnevnih kola ljudskih
prava. U naim kolama jedan je dramski pedagog, ili uitelj sam (ukoliko ima
kvalifikaciju), radio sa uesnicima 1 sat svakog poslijepodneva nakon nastave. Umjetnika tema obino je bila osnovana na dananjim predavanjima ili
dananjim aktivnostima.
Smisao teatra u nastavi je taj to je on veoma prikladn za stvaranje i gradnju
stavova. Kroz glumu uesnici mogu razviti dar za uivljavanje, suosjeanje i samopouzdanje. Glumljenjem, improvizovanjem i pantomimom mogu iskusiti kako
je biti na tuem mjestu. Teatar u nastavi uz to ima neobino socijalizirajue
osobine i naroito odgovara uesnicima koji se od prije ne poznaju. Teatar u
nastavi takoe moe predstavljati novu arenu onim uesnicima koji se u obinoj
nastavi teko znaju izraavati. Vano je ne vriti pritisak na one koji moda ne
vole nastupati. To se moe rijeiti tako to se takvim uesnicima dodjeljuju drugi
zadaci, na primjer fotografisanje, ureivanje scene ili reiranje.
Tokom kursa grupa moe napraviti predstavu, bilo bi dobro da je sastavljena od
vie skeeva, koja se moe prikazati ukoliko za to postoji volja. Meutim, elimo
istaknuti da je proces, a ne konani rezultat, najvaniji.
Divno je bilo probuditi se prvi put bez neke prie koju bih ispriao.
Odlomak iz jednog lanka objavljenog u magazinu Helsinkog komiteta za ljudska
prava 2002. lanak je napisala Kristin Jrgensen, dramski pedagog, nakon rada
sa mladim izbjeglicama i norvekom mladei u koli ljudskih prava u Nesni 2002.
godine.
Za tih nekoliko sati rada, tokom kojih je trebalo stii mnogo toga (socijaliziranje, radove o odreenim temama te prikazivanje) zavrili smo s neim s im
su uesnici rado radili i smatrali da je doprinijelo njihovom osobnom razvitku.
Dramatizacija je posebna po tome to kroz saradnju djeluje socijalizirajue, i
proiruje horizonte.
Ovim predmetom mogu ovu omladinu odvesti daleko od stvarnosti iji su dio
stvoriti fiktivni svijet u kojem se neto potpuno drugo zbiva, i u kojem su oni
neko sasvim drugi. Ponekada se moramo suoiti sa stvarnou kakva je ona
uistinu, ali nema veze, jer nema je ba sada i ovdje. Mi glumimo. Niko zaista
ne umre i ako odluimo da neko umre na naoj sceni. Moemo na neko vrijeme
pustiti svoj identitet, posuditi ga nekom drugom, ili sasvim odlutati u mislima.
Negdje daleko, i biti neko drugi.
U radu sa ljudskim pravima predstavljaju se problemi i teme prema kojim se
uesnici moraju odnositi. ta su u stvari ljudska prava muslimanski djeak iz
420
poglavlje 7
Somalije, djevojka kranka koja je odrasla vezana za dravnu crkvu Norveke,

djeak koji je odrastao vrsto vjerujui u komunizam i djevojica koja je pobjegla iz komunistikog reima, oko toga se nee sloiti tek tako.
UKOI SE bila je naa interna ala kroz cijeli kurs. Ove jednostavne dvije rijei
koje su postepeno svi razumjeli, izreene su naglas svima koji su bili u pokretu.
Pa smo se ponovno poeli smijati. ta to moe biti smjenije nego Ibrahimu
viknuti to, ba dok pokuava balansirati kriku hljeba sa pekmezom na ai sa
dusom, dok se istovremeno trudi da pomjeri jednu stolicu.
U radu s ovom omladinom zatita uloga za mene je bila vanija nego ikada. Biti
u mogunosti da neto kae ili ispria u ulozi drugog, vaan je dio ovog malog kursa. Mnogo se razloga iza toga krije. Htjela sam pokuati sagledati stvari
iz vie perspektiva tako to sam im dodijelila drugaije uloge od onih u kojim
su svakodnevno. Kada smo na taj nain radili s ulogama, postavili smo se blizu
stvarnosti, iako smo mijenjali uloge i glumili.
Htjela sam napustiti stvarnost sa likovima koji su ivjeli u priama daleko od
svakodnevice. Biti neko drugi, ostaviti samog sebe i izvriti radnje koje se nikada
ne bi mogle desiti u stvarnosti strano je oslobaajue.
Augusto Boal i Teatar ugnjetavanih

Kao posmatrai naviknuti smo sjediti u mranoj sali i pratiti igru na sceni,
pasivni i bez mogunosti da se umijeamo u radnju i savladavanje konflikta. Meutim, u teatru Augustoa Boala pasivnim gledaocima nema
mjesta. Granica izmeu aktivnog glumca i pasivnih posmatraa je izbrisana!
Augusto Boal je brazilski dramski pedagog koji je osnovao vlastitu kolu
teatra: Teatar ugnjetavanih. Inspiraciju za ovakvu vrstu pozorita dobio je u Brazilu, dravi u kojoj su ljudi ugnjetavani iz politikih razloga. ezdesetih godina prolog stoljea Boal je radio na izradi jedne vrste
pozorita koja bi dozvolila publici da na direktan nain utie na sadraj
predstave. Nakon to je 1971. godine izdao knjigu Teatar ugnjetavanih
policija ga je uhapsila, a zatim je bio izloen torturi. Tadanji vojni reim
u Brazilu smatrao je Boala prijetnjom.
Tokom svog rada na Teatru ugnjetavanih, Boal je otkrio kako je rad
u okviru teatra vaan, i kako pozitivno djeluje na ljude. To je dovelo
do toga da je kasnije (u knjizi Rainbow of Desire) izradio niz vjebi
koje su prilagoene ljudima koji ele da se razviju kroz teatar.
teatar u edukaciji
421
Dva od mnogih Boalovih paradoksa:

Svi mogu glumiti ak i glumci!
Glumiti se moe bilo gdje ak i u teatru!
Jedan od najee koritenih Boalovih teatarskih oblika je forumski
teatar. Forum na latinskom znai trg. U modernom govoru rije se
esto koristi ukazujui na mjesto na kojem se mogu iznositi pitanja
radi diskusije i analize. Boal se koristio idejom u smislu da probleme
dovede na trg. Predstava na forumu nije unaprijed isplanirana. Predstava se stvara na mjestu, a publika je sama stvara. Forumski teatar je,
drugim rijeima, nezavreni teatar, teatar ije je stvaranje stalno u toku.
Predstava u njemu je proces u kojem je najvaniji element analiziranje
nekog problema, sa prateem eksperimentisanjem, pokuavanjem i
grijeenjem.
Odigrava se komad o sluaju vezanim za ljudska prava, viekulturalnoj
situaciji ili situaciji konflikta. Prvo se prikazuje publici i zavrava se
nesretno, s neizmijenjenom ili pogoranom situacijom. Zatim se
jo jednom igra, ali ovaj put bilo ko od gledalaca moe u bilo kojem
trenutku radnje viknuti stop, te preuzeti jednu od uloga i pokuati
zaustaviti negativni smjer kojim je komad krenuo, postavljajui se
drugaije u danoj ulozi. Sudionici se stalno trebaju pokuavati prilagoditi novim situacijama i odgovarati potezima drugih i ne treba biti
ba jednostavno pronai rjeenja!
Da li e se nai rjeenje ili ne, nije presudno. Najvanije je da se isprobaju razni naini. Na taj nain uesnici ue kakvi su potencijali
raznih prijedloga i kakva su rjeenja u ponudi. Uesnici e takoe otkriti da se sami aktivno moraju umijeati da bi doprinijeli promjeni.
Ukoliko se niko ne umijea, doker voditelj igre moe upozoriti
da e se, ako niko nita ne poduzme, komad zavriti isto kao i prvi put.
Tako svako postaje svjestan svoje odgovornosti za promjene: Ako ja
ne promijenim svijet, sve e nastaviti kao do sada!
422
poglavlje 7
Pravila forumskog teatra

1. Promijeniti osobu u glavnoj ulozi samo glavni lik moe biti izmijenjen
u prvoj fazi forumske glume.
2. Pridravati se stalnih pretpostavki: doker mora pripaziti da oni uesnici
koji preuzmu ulogu glavnog lika ne mijenjaju stalne vanjske i unutranje
pretpostavke situacije (dob lika, zanimanje, porodine prilike, ekonomiju).
3. Uloga dokera: Doker je voditelj igre (to moe biti voditelj kursa ili eventualno jedan od uesnika) i treba upravljati vjebama, igrama i objasniti
pravila igre publici. Doker treba inspirirati i stimulirati publiku da
uestvuje.
4. Maginost: Publika odreuje da li je rjeenje nepromiljeno i magino.
(Magino je ukoliko je rjeenje vjerovatno kao i pobjeda na lutriji i
obogaenje na taj nain.)
5. Doi do rjeenja: Gledaoci mogu izai iz teke situacije i pronai rjeenje
koje se ne moe smatrati maginim. Ipak, rjeenje do kojeg se dolazi
esto je vezano za poseban trenutak, odreenu situaciju i osobu. Dakle,
rjeenje je ovdje i sa ovim uesnicima moda uspjeno, ali ne nuno i
kasnije ili na drugom mjestu.
Pravila se trebaju predstaviti prije nego se krene sa glumom, a doker treba
podsjetiti na pravila i neposredno prije nego se komad pone igrati po
drugi put.
teatar u edukaciji
423
8. POGLAVLJE
Aktivizam
ivimo u svijetu i svakodnevno smo svjedoci krenja ljudskih prava i

manjka potovanja i tolerancije. S obzirom na to, vano je znanje. Ali
znanje ne mijenja svijet ukoliko istovremeno svoje znanje ne pretvorimo u djelo. Slijedi naa prezentacija kako djeca, mladi i mi sami moemo raditi na poveavanju ugleda ljudskih prava. Pretvoriti rijei u djelo pozitivno je
iskustvo koje doprinosi gradnji identiteta. Iako se rad pojedinaca moe uiniti
neznaajnim naspram velikog svijeta, na je trud neprocjenjive vrijednosti. Svaka promjena poinje od djela jednog ovjeka.
Dobar savjet je: poeti sitno, stei iskustvo a tek zatim pozabaviti se krupnijim i
komplikovanijim zadacima i projektima.
Informacija o predmetu
elimo li poraditi na tome da se povea potovanje prema ljudskim pravima,
prvi korak bi trebalo da bude sakupljanje informacija. Pribavi informacije o
dogaajima koji su se desili u lokalnoj zajednici, u tvojoj zemlji, ili u velikom
svijetu.
Lokalna zajednica:
Kako stoje ljudska prava u tvojoj koli ili tvom razredu?
Koji su najbitniji lokalni izazovi o kojim piu lokalne novine i ostali
mediji?
Popriaj sa ljudima koje problemi zahvaaju ili koji su se ve angaovali
da neto urade.
Kontaktiraj lokalne organizacije u svom mjestu.
Drava:
Koje dokumente o ljudskim pravima je drava u kojoj ivi ratifikovala?
O emu ti dokumenti govore ?
Koje probleme vezane za ljudska prava nacionalne organizacije za ljudska
prava istiu kao najvanije?
ta nacionalne vlasti poduzimaju po tom pitanju?
ta ine nacionalne organizacije za ljudska prava da rijee probleme?
Postoje li organizacije mladih koje se bave ljudskim pravima na nacionalnoj razini?
Svijet:
Koja vrsta krenja ljudskih prava tebe najvie zanima?
Koja drava u najveoj mjeri kri ta ljudska prava?
Nabavi kartu svijeta i obiljei drave u kojim se kre ta ljudska prava.
Kontaktiraj organizacije za ljudska prava ili instituciju koja se bavi
426
poglavlje 8
istraivanjima i doznaj razloge zbog kojih dolazi do krenja ljudskih prava

u dravama koje te zanimaju.
Istraivanje
Istraivanje moe biti dobar nain da se sakupe informacije i doe u dodir
sa relevantnim ljudima. Moe se obaviti usmeno ili pismeno, tako to se ispitanicima dodjeljuju formulari za ispunjavanje. Rezultati se mogu koristiti da
bi se dokumentovala situacija to se tie odreenih pitanja o ljudskim pravima, ili moe biti osnov za planove o akcijama ili dugotrajnijem angamanu.
Kome se mogu postavljati pitanja?

Ljudima koje otprije znate roditeljima, familiji i prijateljima;
Kolegama u koli i uiteljima ili profesorima;
Sluajnim prolaznicima na cesti;
Odreenim manjinskim grupama ili ljudima koji moda doivljavaju diskriminaciju;
Politiarima;
Aktivistima ljudskim prava;
Novinarima;
Drugima.
ta se moe istraiti:
ta ljudi znaju o tome ta su ljudska prava?
Poznaju li vlastita ljudska prava?
Znaju li kako se potuju ljudska prava prema ljudima u njihovom
drutvu?
Koji su najvei izazovi drutva u domenu ljudskih prava?
Znaju li ta mogu uiniti ukoliko doe do krenja ljudskih prava?
Gdje mogu zatraiti pomo?
Da li su ikada reagovali na krenje svojih ili tuih ljudskih prava?
ta znaju o Sudu za ljudska prava u Strazburu?
Pisma
Jednostavan nain na koji se moe pokuati uticati da doe do pozitivnih promjena je pisanje pisma lokalnim vlastima, politikim partijama, predstavnicima
parlamenta, predstavnicima vlade ili drugima. U pismu moete izraziti svoje
miljenje o problemima koji vas zaokupljaju. Takoe moete poslati kopiju pisma novinama ili drugim medijima. Mogu se kopirati pisma i staviti u potanske
sanduie u mjesnoj zajednici.
aktivizam
427
Novinski lanci i reagovanja itatelja

Vaan nain privlaenja panje nekom predmetu je pisanje lanaka ili reagovanje u ime italaca novinama i magazinima. Mudro je pisati kratko i jasno,
te objasniti predmet i svoje glavne argumente. esto je pametno zapoeti s
priom o dogaaju kroz koji si sam, ili neko drugi, proao. Pametno je izazvati politiare i ostale monike da uine neto konkretno to bi promijenilo
situaciju.
Debatni susreti
Jedan drugi, takoe zanimljiv, nain uticanja na drutvo je organizovanje
javnih debatnih susreta. Da bi se to postiglo, prije svega je potrebno imati
interesantan problem za diskusiju. Zatim je vano pozvati relevantne ljude
koji mogu rasvijetliti pitanje na dobar nain, te one koji su odgovorni da
uine neto po tom pitanju. Pozvani mogu biti politiari, policija, zaposleni
u komuni, uitelji ili drugi. Ne zaboravi pozvati novinare! Debata pokazuje i
odreuje proces , tj. ukazuje nam kako treba da se desi promjena. Spoznavanjem cjeline, razliitih stavova u debati imamo drutvo u malom, i zahvatamo
percepciju svih djelia stvarnosti koji e biti obuhvaeni promjenom.
Demonstracije
Lokalna akcija ili demonstracije mogu u mjesnoj zajednici privui panju.
Dobro razmislite ta elite poruiti, kome se elite obratiti te gdje i kako ete
organizovati demonstracije. Nekada je potrebna dozvola od policije. Da bi
demonstracije privukle eljenu panju, vano je da vas je to vie, i da nosite
velike postere i zastave.
Pomo ranjivim grupama

U drutvu uvijek postoje nejake grupe kojima je pomo potrebna. Stariji
ljudi, osobe sa posebnim potrebama, siromani, izbjeglice, ali i zatvorenici
u zatvorima, psihijatrijskim bolnicama i drugi. Mnogo toga moete uiniti
kako biste pomogli ovakvim grupama. Moete napisati pismo medijima i
vlastima i tematizirati njihov sluaj. Moete im otii u posjetu i raspitati se
da li im treba neto odreeno. Moda moete napraviti projekt s ciljem da
nabavite te stvari? Takoe moete pomoi ljudima da se vrate u normalno
drutvo, sakupljati novac itd.
Podrka drugim organizacijama

Mnoge organizacije ve imaju spremne zadatke za mlade koji ele da daju
svoj doprinos. Norveki Crveni krst ima program pomaganja acima tokom
428
poglavlje 8
rjeavanja kolske zadae i program informisanja i upuivanja izbjeglica.

esto im trebaju dobrovoljci. I Redd Barna (Sauvajmo djecu?) ima svoju
organizaciju za mlade - Press. Mnoge organizacije se obraduju kada za rad
svoj u Norvekoj i inostranstvu dobiju novac. Prije nego ponete akciju prikupljanja, bilo bi dobro da kontaktirate organizaciju za kojoj elite prikupiti
novac, i doznate da li ona eli takvu vrstu pomoi. Tamo e vam takoe rado
savjetovati kako da postupite. Samo mata postavlja granice kada je rije o
nainima na koje moete sakupiti novac. Moete proizvesti robu koju ete
prodati na ulici ili na drugi nain, organizovati takmienja, prirediti plesno
veer..., organizovati buvljak, bingo ili neto sasvim drugo.
Vlastiti projekt/organizacija
Mogue je pokrenuti vlastiti projekt ili osnovati vlastitu organizaciju
usmjeren na dugotrajnije djelovanje. Prvo i najpree je identifikovanje teme
sa kojom se eli raditi. Na primjer:
* Negativni stavovi prema homoseksualcima, doseljenicima ili
Norveanima;
* Rasizam, diskriminacija i iskljuivanje;
* Mobing;
* Stanje u norvekim zatvorima, psihijatrijskim ustanovama, stacionarima
za bolesne, ili u drugim ustanovama;
* Prisilno sklapanje braka, obrezivanje ena, enska prava, prava djece;
* Sloboda izraavanja;
* Pravo sudjelovanja u drutvu;
* Siromatvo;
* Djeca u radnim odnosima;
* Prostitucija;
* Droga;
* Trgovina ljudima;
* Etika trgovina;
* Okoli...
aktivizam
429
Prije nego se zapone projekt ili osnuje organizacija, vano je razjasniti neke
stvari kroz analizu resursa kojim grupa raspolae. Pametno je ispitati i razmisliti
oko sljedeih pitanja:
Koliko grupa ima lanova?
Da li su lanovi motivisani i imaju li puno slobodnog vremena?
Da li neko ima roditelje, brau ili sestre ili druge poznanike sa posebnim
kvalifikacijama (politiare, novinare, pobornike ljudskih prava...)?
Imamo li prostorije koje moemo koristiti? Da li besplatno?
Koje kvalifikacije ili talente lanovi grupe, svako posebno, imaju?
Imamo li kompjuter i ostalu opremu?
Imamo li iskustva sa takvim radom od prije?
Funkcioniemo li dobro kao grupa? Da li se teko sloimo?
Imamo li dobre veze sa onima oko kojih e se na rad kretati? Imamo li
dobre kontakte sa organizacijama koje se bave istim poslom?
Znamo li za neke sponzore koji bi mogli financirati projekte ili rad?
Da li su mediji lako dostupni za profiliranje predmeta?
Kakav je cilj organizacije?
Kakve promjene elimo? to konkretniji uspijemo biti, to je bolje!
Moemo li nai potporu naim zahtjevima u internacionalnim dokumentima ljudskih prava koje je naa zemlja ratifikovala?
Koje e biti nae glavne mjere? (Poduka, kursevi, lanci i oglasi u medijima, Internet, kampanje i demonstracije, irenjem informacije posterima,
slanje pisama lokalnim i dravnim vlastima, sastanci i drugo.)
Postoje li i druga pitanja o kojim bismo trebali razmisliti?
Nakon paljivog razmiljanja oko ovih pitanja, vrijeme je da grupa pree
sa rijei na djelo. S tim u vezi vano je napraviti plan rada sa zadacima koji
se trebaju uraditi, ko e ih uraditi i kada. Na kraju preostaje samo jedno:
POKRENI SE!
430
poglavlje 8
Primjer: Plan rada za odravanje demonstracija za prava

djece azilanata, 12. maj
Zadatak
Odgovoran za izvravanje?
Kada?
Doznati koji su glavni problemi djece koji

ekaju u prihvatilitu za azilante
Branko i Amir
2 5. maja
Pronai prava koja djeca azilanti imaju

prema Djejoj konvenciji
Mirela i Sran
2 5. maja
Formulisati zahtjeve
Adela, Mirsad i Damir
2 5. maja
Napisati cedulje koje se trebaju razdijeliti
Zdravko i Sonja
10. maj
Napraviti transparente za demonstracije
Bojana i Dragan
9. maj
Pozvati i informisati druge grupe, rodbinu i

Omer i Marija
prijatelje da uestvuju
2 10. maj
Kontaktirati lokalne vlasti
Sandra i Neboja
5. maj
Informisati policiju
Tamara i Ivan
2. maj
Pozvati lokalne politiare da podre akciju
Bjrn i ge
2. maj
Kontaktirati odabrane manjinske grupe,

azilantska prihvatilita i organizacije koje
se bave ovom problematikom
Jagoda i Jasmina
2. maj
Pripremiti program i govore
Dino i Senad
2. maj
Napraviti kafu i vafle
Aleksandar i Saka
12. maj
Pospremiti poslije zavretka akcije
Svi
12. maj
aktivizam
431
9. POGLAVLJE
Evaluacija
ije uvijek jednako lako procijeniti da li je projekt obrazovanja bio

uspjean, u odnosu na postavljene ciljeve na poetku tog procesa.
Naroito je teko kada je glavni cilj doprinijeti pozitivnoj promjeni
stavova, kao to je to bilo u naem sluaju. Ali nije nuno toliko teko ocijeniti
da li su uesnici neto nauili ili ne. Mogu se postavljati pitanja o gradivu ili da li
se sjeaju neeg odreenog. Tee je odrediti da li se znanje pretvorilo u razumijevanje i izmijenjene stavove.
Kako procijeniti promjene stavova?

Prema naem iskustvu, voditelj i uesnici trebaju biti prvi koji e procijeniti da
li je obuka bila korisna i da li su postignuti njeni ciljevi. Utisci voditelja nakon
poduavanja grupe trebaju se uzeti vrlo ozbiljno. Ukoliko on ima osjeaj da je
dospio do uesnika, da su se oni jasno i energino odazvali njegovim pozivima,
vjerovatno je uspio. Nema li takav osjeaj, najvjerovatno postoji potencijal za
poboljanje. Vremenom e voditelj stei iskustvo i znati koje preduslove treba
ispuniti da bi obuka ostavila trag.
Osim to se ti utisci moraju uzeti ozbiljno, vano je obaviti sistematske pismene i
usmene evaluacije. Cilj toga je da se sazna koji faktori funkcioniu a koji ne, kako
bi se sljedei put moglo uraditi jo bolje. to je projekt obuavanja bio obuhvatniji, to su vanije ovakve vrste evaluacija. U sluaju da je kola imala i zavisila od finansijske pomoi izvana, vano je, a esto je to i preduslov za nastavljanje, priloiti takve evaluacije. Postoji vie naina evaluiranja nastave. Slijede
objanjenja nekoliko od njih.
Simultana evaluacija
Odvija li se projekt nastave vie dana, moe biti korisno i za voditelja da se obavi
evaluacija dok se nastava jo nije zavrila. Cilj je uti reakcije uesnika o tome ta
smatraju da funkcionie a za ta misle da ne funkcionie, da bi se tome prilagodila nastava za naredne dane. Pitanja se mogu postaviti usmeno da bi uesnici
odgovorili na isti nain, ali i u diskusiji u plenumu, ili voditelj moe zatraiti
pismene odgovore.
Prijedlozi pitanja:
ta vam se u dananjoj nastavi najvie dopalo?
ta je najvanije to ste nauili?
ta je moglo biti uraeno na bolji nain?
Da li je neto loe funkcionisalo?
Usmena evaluacija u plenumu nakon nastave

Jednostavan i praktian nain evaluiranja je zajedniki razgovor svih uesnika
nakon zavrenog kursa. Svi mogu sjediti na stolicama koje su poredane u obliku
potkovice i razgovaraju o nastavi. Ova evaluacija daje vane sugestije voditelju.
434
poglavlje 9
Pitanja koja se mogu postaviti su:

Da li je kurs ispunio oekivanja? Zato? Zato nije?
Kakvo je vae miljenje o nastavi?
ta mislite o vjebama?
Kakvo miljenje imate o predavanjima?
Kako vam se dojmio rad u grupama?
ta mislite o diskusijama?
ta vam se najvie svidjelo?
ta vam se najmanje svidjelo?
ta je ono najvanije to ste nauili?
Jeste li nauili neto ime ete se koristiti u svakodnevnom ivotu?
Kako je, po vaem miljenju, grupa funkcionirala?
Kako ste, po vlastitom miljenju, sami funkcionisali?
Jeste li o sebi neto novo nauili?
Kakav savjet imate meni kao voditelju dati da bih sljedei put bio bolji?
Individualne pismene evaluacije

Mogue je obaviti i individualne pismene evaluacije. Ako se odravao viednevni
kurs, to bi svakako trebalo uraditi. Individualna pismena reakcija esto se ozbiljno prihvata od strane uesnika, a voditelj e vjerovatno dobiti iskrenije odgovore,
to se kritika i pohvala tie. Ukoliko voditelj istakne da e odgovori evaluacije
biti potpuno anonimni, to e takoe osigurati iskrene odgovore.
Postoji mnogo naina da se izrade upitnici za evaluaciju, zavisno od onoga ta
se eli ispitati. Prema naem miljenju glavni kriteriji uspjenosti nastave zavise
od toga da li se uspjelo prenijeti znanje i razumijevanje oko tema, da li su se
misli pokrenule, da li se pojaao interes za drutvo i ljude u okolini, doprinijelo stvaranju stavova, poboljalo razumijevanje meu uesnicima i, na kraju,
da li se povealo samopouzdanje svih uesnika. Pismena evaluacija bi trebalo
da bude provedena nakon zavrenog kursa. Ukoliko se ele izmjeriti dugotrajnije izmjene stavova, uesnici se mogu ispitati nakon nekog vremena (moda
6 mjeseci, godinu dana ili vie) po zavretku kursa.U tome vam moe pomoi
evaluacija sva tri dijela stava:
Nivo informacija - ta sada znaju o odreenoj temi, pojavi u drutvu;
Nivo emocija - kakve emocije u njima izaziva ova spoznaja;
Nivo akcija - na kakve akcije, postupke ih spoznaja i osjeaji nagone.
Faktori koji se mogu ispitati mogu biti:

1) Proces uenja, metode nastave i uvjeti uenja;
2) Znanje i razumijevanje;
3) Izmjena stavova.
evaluacija
435
Prilog
OPTA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
UVOD
Budui da su priznavanje uroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava
svih lanova ljudske zajednice temelj slobode, pravde i mira u svijetu,
budui da su nepotivanje i preziranje ljudskih prava imali za posljedicu akte,
koji su grubo vrijeali savjest ovjeanstva, i budui da je stvaranje svijeta u
kome e ljudska bia uivati slobodu govora i vjerovanja i slobodu od straha i
nestaice bilo proglaeno kao najvia tenja obinih ljudi,
budui da je bitno da ljudska prava budu zatiena vladavinom prava, da ovjek
ne bude primoran da kao posljednjem sredstvu pribjegne pobuni protiv tiranije
i ugnjetavanja,
budui da je bitno da se unapreuje razvoj prijateljskih odnosa meu narodima,
budui da su narodi Ujedinjenih nacija ponovo potvrdili u Povelji svoju vjeru u
osnovna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednosti ljudskog bia i u ravnopravnost mukaraca i ena i poto su odluili da unapreuju drutveni progres i bolji
ivotni standard u iroj slobodi,
budui da su se drave lanice obavezale da, u saradnji sa Ujedinjenim nacijama,
postignu unapreenje opteg potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda i njihovo odravanje,
budui da je zajedniko razumijevanje tih prava i sloboda od najvee vanosti za
puno ostvarenje te obaveze,
GENERALNA SKUPTINA
PROGLAAVA
OVU OPTU DEKLARACIJU O LJUDSKIM PRAVIMA kao zajedniko mjerilo postizanja za sve ljude i sve drave radi toga da bi svaki pojedinac i svaki
organ drutva imali ovu deklaraciju stalno na umu i da bi svaki pojedinac i svaki
organ drutva, imajui Deklaraciju stalno na umu, teili da uenjem i odgojem
doprinesu potivanju ovih prava i sloboda i da bi progresivnim nacionalnim i
meunarodnim mjerama osigurali njihovo opte i djelotvorno priznavanje i odravanje, kako meu narodima samih drava lanica, tako i meu narodima onih
podruja koja su pod njihovom jurisdikcijom.
438
prilog
lan 1
Sva ljudska bia se raaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svijeu i treba da jedno
prema drugom postupaju u duhu bratstva.
lan 2
Svakome su dostupna sva prava i slobode
navedene u ovoj Deklaraciji, bez razlike
bilo koje vrste, kao to su rasa, boja, spol,
jezik, vjera, politiko ili drugo miljenje,
nacionalno ili drutveno porijeklo, imovina, roenje ili neki drugi status. Nadalje, ne
smije se initi bilo kakva razlika na osnovi
politikog, pravnog ili meunarodnog poloaja zemlje ili podruja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo podruje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno,
ili da se nalazi ma pod bilo kojim drugim
ogranienjima suverenosti.
lan 3
Svako ima pravo na ivot, slobodu i linu
sigurnost.
lan 4
Niko ne smije biti dran u ropstvu ili u ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem
zabranjuju se u svim njihovim oblicima.
lan 5
Niko ne smije biti podvrgnut muenju ili
okrutnom, nehumanom ili poniavajuem
tretmanu ili kanjavanju.
lan 6
Svako ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba.
lan 7
Svi su jednaki pred zakonom i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku
zatitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku
zatitu od bilo kakve diskriminacije kojom
se kri ova Deklaracija i od svakog podsticanja na takvu diskriminaciju.
lan 8
Svako ima pravo na djelotvorna pravna
sredstva putem nadlenih nacionalnih
sudova zbog djela kojima se kre osnovna
prava koja su mu dodijeljena ustavom ili
zakonom.
lan 9
Niko ne smije biti podvrgnut samovoljnom hapenju, zatvoru ili izgonu.
lan 10
Svako ima pravo da ga u punoj jednakosti poteno i javno saslua nezavisan i
nepristrasan sud radi utvrivanja njegovih prava i obaveza i bilo kakve krivine
optube protiv njega.
lan 11
1. Svako ko je optuen za krivino djelo
ima pravo da se smatra nevinim dok se
na temelju zakona krivnja ne dokae na
javnom pretresu na kojem je imao sve garancije neophodne za svoju odbranu.
2. Niko se ne smije smatrati krivim za krivino djelo na temelju bilo kakvog ina ili
propusta koji nije predstavljao krivino
djelo u smislu nacionalnog ili meunarodnog prava u vrijeme kada su oni bili
poinjeni. Isto tako ne smije se izricati
tea kazna od one koja se mogla primijeniti kada je krivino djelo poinjeno.
lan 12
Niko ne smije biti izvrgnut samovoljnom mijeanju u svoj privatni ivot, porodicu, dom ili prepisku, niti napadima
na svoju ast i ugled. Svako ima pravo na
zatitu zakona od ovakvih uznemiravanja ili napada.
lan 13
1. Svako ima pravo na slobodu kretanja i
stanovanja unutar granice svake drave.
2. Svako ima pravo da napusti bilo koju
prilog
439
zemlju, ukljuujui svoju vlastitu, i da se

vrati u svoju zemlju.
lan 14
1. Svako ima pravo da trai i uiva u drugim zemljama utoite pred progonima.
Na to pravo se ne moe pozivati u sluaju
progona koji su zaista izazvani nepolitikim zloinima ili djelima suprotnim ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija.
lan 15
1. Svako ima pravo na dravljanstvo.
2. Niko ne smije samovoljno biti lien svog
dravljanstva, niti mu se smije odrei pravo da promijeni svoje dravljanstvo.
lan 16
1. Punoljetni mukarci i ene, bez ikakvih
ogranienja u pogledu rase, dravljanstva
ili vjere, imaju pravo da sklope brak i da
osnuju porodicu. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegovog
trajanja i prilikom njegovog razvoda.
2. Brak se sklapa samo uz slobodan i potpun pristanak onih koji namjeravaju stupiti u brak.
3. Porodica je prirodna i osnovna drutvena jedinica i ima pravo na zatitu drutva
i drave.
lan 19
Svako ima pravo na slobodu miljenja i
izraavanja; ovo pravo ukljuuje slobodu
miljenja a isto tako i traenje, primanje i
saoptavanje obavjetenja i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.
lan 20
1. Svako ima pravo na slobodu mirnog
sastajanja i udruivanja.
2. Niko ne moe biti primoran da pripada nekom udruenju.
lan 21
1. Svako ima pravo da uestvuje u vladi
svoje drave, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
2. Svako ima pravo na jednak pristup javnim slubama u svojoj zemlji.
3. Volja naroda treba da bude osnova dravne vlasti; ta volja treba da se izraava u povremenim i istinskim izborima,
koji treba da se provode optim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili
odgovarajuim postupcima slobodnog
glasanja.
lan 17
1. Svako ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto tako i da je posjeduje u zajednici sa drugima.
2. Niko ne smije samovoljno biti lien svoje
imovine.
lan 22
Svako, kao lan drutva, ima pravo na
socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje ekonomska, socijalna i kulturna prava
neophodna za svoje dostojanstvo i za razvoj svoje linosti putem dravne pomoi
i meunarodne saradnje, a u skladu sa organizacijom i sredstvima svake drave.
lan 18
Svako ima pravo na slobodu miljenja, savjesti i religije; ovo pravo ukljuuje slobodu da promijeni svoju vjeru ili vjerovanje i
slobodu da, bilo pojedinano ili u zajednici
s drugima, javno ili privatno, ispoljava svoju vjeru ili vjerovanje uenjem, praktikovanjem, obredima i obiljejima.
lan 23
1. Svako ima pravo na rad, na slobodan
izbor zaposlenja, na pravine i povoljne
uslove rada i zatitu od nezaposlenosti.
2. Svako, bez razlike, ima pravo na jednaku platu za isti rad.
3. Svako ko radi ima pravo na pravinu
i povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj
440
prilog
porodici osigurava egzistenciju koja je vrijedna ljudskog dostojanstva i koja se, po

potrebi, dopunjuje drugim sredstvima socijalne zatite.
4. Svako ima pravo da radi zatite svojih interesa obrazuje sindikate i da stupa u njih.
lan 24
Svako ima pravo na odmor i razonodu,
ukljuujui razumno ogranienje radnih
sati i plaene periodine praznike.
lan 25
1. Svako ima pravo na ivotni standard koji
odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove porodice, ukljuujui hranu,
odjeu, stan i lijeniku njegu i potrebne
socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje
za sluaj nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovitva, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za ivot u prilikama
koje su izvan njegove moi.
2. Majka i dijete imaju pravo na naroitu
brigu i pomo. Sva djeca, bilo da su roena u braku ili izvan njega, treba da uivaju
istu socijalnu zatitu.
lan 26
1. Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba da bude besplatno, bar u
osnovnim i niim stupnjevima. Osnovno
obrazovanje treba da bude obavezno. Tehniko i struno obrazovanje treba da bude
openito pristupano, a vie obrazovanje
takoer treba, na osnovu sposobnosti, da
bude pristupano svima.
2. Obrazovanje treba da bude usmjereno na
puni razvitak ljudske linosti i na uvrivanje potivanja ljudskih prava i osnovnih
sloboda. Ono treba da unapreuje razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo meu
svim narodima, rasnim i religijskim skupinama, i treba da unapreuje aktivnost Ujedinjenih naroda na odravanju mira.
3. Roditelji imaju prvenstveno pravo da

biraju vrstu obrazovanja za svoju djecu.
lan 27
1. Svako ima pravo da slobodno uestvuje
u kulturnom ivotu zajednice, da uiva u
umjetnosti i da uestvuje u naunom napretku i u njegovim koristima.
2. Svako ima pravo na zatitu moralnih i
materijalnih interesa koji proistiu iz bilo
kojeg naunog, literarnog ili umjetnikog
djela iji je on autor.
lan 28
Svako ima pravo na drutveni i meunarodni poredak u kome prava i slobode izloene u ovoj Deklaraciji mogu biti
poptuno ostvarene.
lan 29
1. Svako ima obaveze prema zajednici u
kojoj je mogue slobodno i puno razvijanje njegove linosti.
2. U ostvarenju svojih prava i sloboda,
pojedinac treba da bude podvrgnut samo
onim ogranienjima koja su odreena zakonom iskljuivo u cilju osiguranja dunog priznanja i potivanja prava i sloboda drugih i u cilju zadovoljenja pravinih
zahtjeva morala, javnog poretka i opteg
blagostanja u demokratskom drutvu.
3. Ta prava i slobode ni u kojem sluaju ne
mogu se primijeniti protivno ciljevima i
naelima Ujedinjenih nacija.
lan 30
Nita se u ovoj Deklaraciji ne moe protumaiti kao pravo ma koje drave, skupine ili osobe da uestvuje u bilo kojoj
djelatnosti ili da vri bilo kakvu djelatnost usmjerenu na unitenje bilo kojih
ovdje izloenih prava i sloboda.
prilog
441
Slijedi pregled nekih od najvanijih meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima. Datumi se odnose na vrijeme kada su dokumenti usvojeni.
1. Meunarodni dokumenti
25. septembar 1926.
28. juni 1930.
9. juli 1948.
9. decembar 1948.
10. decembar 1948.
1. juli 1949.
2. decembar 1949.
28. juli 1951.
20. decembar 1952.
7. septembar 1956.
25. juni 1957.
25. juni 1958.
14. decembar 1960.
7. novembar 1962.
21. decembar 1965.
16. decembar 1966.
16. decembar 1966.
16. decembar 1966.
31. januar 1967.
4. juni 1975.
18. decembar 1979.
10. decenbar 1984.
442
prilog
Konvencija o ropstvu, sa izmjenama

Konvencija o prisilnom radu
Konvencija o slobodi udruivanja i zatiti prava na organizovanje
Konvencija o spreavanju i zabrani zloina genocida
Opta deklaracija o ljudskim pravima
Konvencija o provoenju principa prava na organizovanje i prava na voenje kolektivnih pregovora
Konvencija o trgovini ljudima i prostituciji sa zavrnim protokolom
Konvencija o pravnom statusu izbjeglica i dopunski
protokol o statusu izbjeglica
Konvencija o politikim pravima ena
Dodatna konvencija o ukidanju ropstva, trgovine robljem i odnosa i ponaanja slinim ropstvu
Konvencija o zabrani prisilnog rada
Konvencija o diskriminaciji pri zapoljavanju
Konvencija protiv diskrimiinacije u edukaciji
Konvencija o saglasnosti za brak, starosnoj granici za
brak i registraciji braka
Meunarodna konvencija o zabrani svih oblika diskriminacije
Meunarodni Pakt o graanskim i politikim pravima
Meunarodni Pakt o ekonomskim, kulturnim i socijalnim pravima
Protokol Meunarodnom Paktu o graanskim i politikim pravima (ustanovljava pravo albe)
Protokol o statusu izbjeglica
Konvencija o sindikalnim organizacijama i ulozi ovih
organizacja u ekonomskom i socijalnom razvoju
Konvencija o zabrani svih oblika diskriminacije ena
Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih
ili poniavajuih kazni i postupaka
27. juni 1989.

17. novembar 1989.
15. decembar 1989.
Konvencija o autohtonom stanovnitvu i plemenskim

grupama u suverenim dravama
Konvencija o pravu djeteta
Drugi protokol na Meunarodni Pakt o graanskim i
politikim pravima (o ukidanju smrtne kazne)
2. Dokumenti Savjeta Evrope

4. novembar 1950.
18. oktobar 1961.

28. januar 1981.
26. novembar 1987.
Konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda

Nakon nje je prihvaeno niz protokola (dodaci Konvenciji). koji sadre nova prava ili nove procedure u vezi sa
podnoenjem albe na povredu same konvencije.
Evropska socijalna povelja
Konvencija o linoj zatiti u vezi sa kompjuterskom
obradom i postupanjem sa linim podacima
Evropska konvencija o spreavanju torture i nehumanih ili poniavajuih postupka ili kanjavanja
3. Dokumenti koje je prihvatila Konferencija za sigurnost i saradnju u Evropi

(KSSE), kasnije preimenovana u Organizaciju za sigurnost i saradnju u Evropi
(OSCE)
1. avgust 1975.
6. septembar 1983.
10. januar 1989.
29. juni 1990.
2. novembar 1990.
3. oktobar 1991.
6. decembar 1994.
3. decembar 1996.
Konferencija o sigurnosti i suradnji u Evropi. Zavrni

akt Helsinka povelja
Konferencija o sigurnosti i suradnji u Evropi. Madridski dokument
Konferencija o sigurnosti i suradnji u Evropi. Beki dokument
Konferencija o ljudskopravnoj dimenziji i Konferencija
o sigurnosti i suradnji u Evropi. Kopenhagenski dokument
Parika povelja za novu Evropu; vrijeme za demokratiju, mir i jedinstvo
Konferencija o ljudskopravnoj dimenziji i Konferencija
o sigurnosti i suradnji u Evropi. Moskovski dokument
Budimpetanska povelja o suradnji u novom vremenu
Lisabonski dokument
prilog
443
2. Meunarodno humanitarno pravo

18. oktobar 1907.
12. avgust 1949.
14. maj 1954.

1977.
10. april 1972.

10. oktobar 1980.
17. juli 1998.
Haka konvencija IV o meudravnim sukobima i obiajima ratovanja

enevske konvencije
1. Za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u
oruanim snagama u ratu
2. Za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomnika oruanih snaga na moru
3. O postupanju sa ratnim zarobljenicima
4. O zatiti graanskih lica za vrijeme rata
Haka konvencija o zatiti kulturnih dobara za vrijeme
oruanih sukoba
enevski dopunski protokoli
1. O zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba.
2. O zatiti rtava unutranjih sukoba
Konvencija o zabrani razvijanja,usavravanja i skladitenja bakteriolokog oruja i toksinih oruja
Konvencija o zabrani i ograniavanju upotrebe odreenih
konvencionalnih oruja koja mogu prouzrokovati nepotrebne povrede ili koje djeluju nasumice
Rimski dokument o uspostavljanju Meunarodnog kaznenog suda
Meunarodne nevladine organizacije

Amnesty International (AI): amnesty.org
Coalition for the International Criminal Court (CICC): iccnow.org
Human Rights Education Associates (HREA): hrea.org
Human Rights Watch: hrw.org
International Committe of the Red Cross: icrc.org
International Commission of Jurists: icj.org
International Helsinki Federation for Human Rights (IHF): ihf-hr.org
Minority Rights Group International: minorityrights.org
444
prilog
Meudravne organizacije koje rade za ljudska prava

UN ima svoje dvije vane stranice na Internetu: un.org (glavna stranica) i UNov
Visoki Komesar za ljudska prava: unhchr.ch
Evropsko vijee: coe.fr
Evropska Unija: europa.eu.int
Organizacija za Sigurnost i Saradnju u Evropi: osce.org
Organizacija amerikih drava (OAS) : oas.org
Organizacija afrike jedinice (OAU) oau-oau.org
Prijedlog literature za itanje
Baki-Mufti Jasna i Liljana Mijovi: itanka ljudskih prava, Centar za ljudska
prava Univerzitet u Sarajevu, 2001, 562 strane
Dizdarevi, Delila: Rijenik pojmova iz oblasti ljudskih prava. (englesko-francusko-bosanski-srpski-hrvatski), Sarajevo: Helsinki komitet za ljudska prava u
Bosni i Hercegovini, 1999, 109 strana
Donnely, Jack: Meunarodna ljudska prava, Sarajevo. Helsinki komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, 1999.
uliman, Enver: Teko pomirenje, Sarajevo: Helsinki komitet za ljudska prava
Norveke i Norveka crkvena pomo, 2000, 361 strana
uliman Enver, Karlsen Gunnar: Uvod u ljudska prava; Sarajevo; Helsinki komitet za ljudska prava Norveke i Helsinki komitet za ljudska prava Bosne i
Hercegovine. 2003. Str. 249. Izdato na bosanskom-srpskom-hrvatskom i na romskom. Knjiga je izdata i na CD.
uliman, Enver, Harald Nilsen: Dijete, nastavnik i kola ideje za inspiraciju
i djelovanje. Sarajevo; Helsinki komitet za ljudska prava Norveke i Helsinki
komitet za ljudska prava Bosne i Hercegovine. 2007. Str. 218.
Herbert Pertzold, Sanela Paripovi, Nedim Osmanagi i Spomenka Beus:
Izvod iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava. 1 i 2. Council of Europe, 2001
Helsinki komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini: Meunarodni dokumenti iz oblasti ljudskih prava 1 i 2. Sarajevo, 1995, 284 i 311 strane.
Sevima Sali i Zlatan Terzi: Meunarodni dokumenti o ljuskim pravima. Instrumenti ustava Federacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1996
Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice, Nezavisni biro za humanitarna pitanja: Prava ena, Sarajevo 1997.
prilog
445
Literatura
Andersen, Anette Aagaard, Torben Ulrik Nissen, Marianne Munis og Carsten Skjoldborg: Undervisning mod vold. Et idkatalog, Undervisningsministeriet (Danmark),
1995
Amnesty International Norge (Folkvord red.): Skritt for skritt. Materiell til undervisning om menneskerettigheter Del 2a: Undervisningsopplegg for grunnskolen (Basert p
Amnesty International, First steps, London 1996), Oslo, Amnesty International Norge
2002
Amnesty International: SINIKO Towards a Human Rights Culture in Africa A manual
for teaching human rights (Basert p Amnesty International, First steps, London 1996),
London, Amnesty International Human Rights Education Team, 1998
Benedek, Wolfgang, Minna Nikolova (red): Understanding Human Rights Manual on
Human Rights Education, Graz, Federal Ministry for Foreign Affairs in Austria in cooperation with European Training and Research Centre for Human Rights and Democracy, 2003)
Bergem, Knut V, Gunnar M. Karlsen, Beate Slydal (red): Menneskerettigheter en innfring, Oslo, Humanist forlag, 2004
Brander, Pat, Carmen Cardenas, Rui Gomes, Mark Taylor, Juan de Vicente Abad: All
different All equal, Education pack, Strasbourg, European Youth Centre, Council of
Europe, 1995
Brander, Patricia, Ellie Keen, Marie-Laure Lemineur (ed): COMPASS A manual on human rights education with young people (2nd edition), Strasbourg Cedex, Council of
Europe Publishing, 2003
Brodal, Hans og Leif Nilsson: Konflikter hva vil de lre oss? Oslo, Antroposof forlag,
1999
Claude, Richard Pierre: Popular Education for Human Rights, Amsterdam/Cambridge
MA: Human Rights Education Associates (HREA), 2000
Dahl, yvind: Mter mellom mennesker Interkulturell kommunikasjon, Oslo, Gyldendal Norsk Forlag, 4. opplag, 2004
Det kongelige Helse-og velferdsdepartement: Handlingsplan for integrering og inkludering av innvandrerbefolkningen, oktober 2006.
Dnnestad, Eva og Sanner, Marit: KreAktiv 40 metoder Kommunikasjonsvelser for la
ulike grupper barn og unge medvirke, Redd Barnas Rettighetssenter, 2001
Eide, Elisabeth og Anne Hege Simonsen: se verden fra et annet sted, Oslo, Cappelens
Forlag, 2004
Eidsvg, Inge: Menneske frst, Utdanningsdirektoratet, 2004
446
prilog
Eidsvg, Inge: De gode gjerninger redder verden, Norges Rde Kors, 2005
Engelstad, Arne: De undertryktes teater: nr tilskueren blir deltaker: Augusto Boals metoder og praksis Oslo, Cappelen akademisk forlag, 2001
Eriksen, Thomas Hylland (red): Flerkulturell forstelse, Tano Aschehoug, 1997
Eriksen, Thomas Hylland og Torunn Arntsen Srheim: Kulturforskjeller i praksis. Perspektiver p det flerkulturelle Norge, Oslo, Ad Notam Gyldendal AS, 1994
Fjeldstad, yvind og Merete Lindstad: Pressen og de fremmede, Kristiansand, I-J Forlag,
1999
Galtung, Johan: Bde og: en innfring i konfliktarbeid, Oslo, Kagge forlag, 2003
Gule, Lars: Islam og det moderne, Oslo, Abstrakt forlag AS, 2006
Hjorth, Lillian og Vigdis Hjorth: Lesebok for levende, Oslo, Cappelen forlag, 2002
Ishay, Micheline R: The History of Human Rights, University of California Press, Berkeley, Los Angeles, London, 2004
Kavli, Hkon: IMDi Rappport 2/2006 Integreringsbarometeret 2005, Oslo, Integrerings
og mangfoldsdirektoratet, 2006
Kumar, Loveleen: Djulaha! Om forst annerledeshet, Kristiansand, Hyskoleforlaget,
2001, andre utgave, 2002
Maher, John og Judy Groves: Introducing Chomsky, Icon Books Ltd., Grange Road,
Duxford, Cambridge CB24QF, 1999
Martinelli, Silvio, Mark Taylor: T-Kit No. 4 - Intercultural learning, Council of Europe,
2004
Nordhelle, Grethe: Mekling: Konfliktforstelse og konflikthndtering, Oslo, Gyldendal
Norsk Forlag, 2006
Steger, Manfred B: Globalization A Very Short Introduction, New York, Oxford University Press Inc., 2003
Tveten, Morten Smith (red.): Menneskeverd og fangeberetninger, Risr, Aktive Fredsforlag, 2005
UN Office of the High Commissioner for Human Rights (OHCHR): ABC: Teaching Human Rights, Practical activities for primary and secondary schools, United Nations New
York and Geneva, 2004
Wahlstrm, Gunilla O.: Konflikthndtering. Metodebok for pedagoger, Oslo, ad Notam
Gyldendal, 1996
prilog
447
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
371.3:342.7
342.7:[316.485.6:316.723
uliman, Enver
Gradimo mostove, a ne zidove! : 100 vjebi iz
oblasti ljudskih prava, multikulturalnog
razumijevanja i rjeavanje konflikata / Enver
uliman, Lillian Hjorth. - Sarajevo : Helsinki
komitet Bosne i Hercegovine [etc.] : 2007. - 447
str. ; ilustr. ; 24 cm.
Prijevod djela: Bygg broer, ikke murer. Bibliografija: str. 446-447
ISBN 978-9958-9341-6-2
I. Hjorth, Lillian
COBISS.BH-ID 16131078

Gradimo Mostove PDF

Caricato da

Informazioni sul documento

Titolo originale

Copyright

Formati disponibili

Condividi questo documento

Condividi o incorpora il documento

Opzioni di condivisione

Hai trovato utile questo documento?

Questo contenuto è inappropriato?

Copyright:

Formati disponibili

Gradimo Mostove PDF

Caricato da

Copyright:

Formati disponibili

izdava: Helsinki komitet Bosne i Hercegovine

Helsinki komitet Norveke

naslov originala: Bygg broer, ikke murer

Knjiga je izdata uz podrku

Enver uliman i Lillian Hjorth

Slavica ugi i Merima Rami

Helsinki komitet Bosne i Hercegovine

Ispria li mi, ja to mogu zaboraviti

Vjebe iz ljudskih prava

Univerzalnost ljudskih prava

Vjebe za interkulturalno razumijevanje

Pripadanje grupi i stvaranje

Ono to je drgaije i tolerancija

Vjebe rijeavanja konflikata

Razmisliti o svojim osjeajima...

Upoznati se sa vlastitim osjeanjima...

Zadovoljiti svoje potrebe na kon

uestvovanja. I tokom svih ovih godina obogatili smo se novim idejama,

manji zajedniki inilac ljudske etike. Centralna taka su ljudsko dostojanstvo

Ljudska prava su prava pojedinaca i obaveze drava.

Ljudska prava, multikulturalno razumijevanje i rjeavanje konikata

korak je saznati vie o njima i njihovom znaaju, prepoznavajui njihov uticaj

Struno polje u razvoju

dine proglaen je Desetljeem Ujedinjenih nacija za nastavu ljudskih prava, a

Iz Svjetskog programa Ujedinjenih nacija za poduavanje ljudskim pravima (s. 3.

Ljudska prava, multikulturalno razumijevanje i rjeavanje konikata

Informacije su iz lanka Jensa Stoltenberga iz asopisa Samtiden (Dananjica)

Ljudska prava, multikulturalno razumijevanje i rjeavanje konikata

va knjiga je zasnovana na humanistikoj perspektivi u kojoj su sloboda,

Ona bi, na kraju, trebalo da bude orijentisana na budunost i da se posmatra u

Djeca, na primjer, doivljavaju razliit tretman u igri, jednako kao i odrasli u

vjebe i ta uesnici treba da rade. Onda se poinje sa glavnim aktivnostima, a to

ta nosimo sa sobom dalje

Obrazovanje potrebno za nastavu

Sigurnost i prihvatanje pretpostavke su za podsticanje elje i sposobnosti da se

Prostorije i njihovo koritenje

Drugi nain bi bio da napravite dogovor da posljednje grupe dopune prethodno

da nazovemo za razmiljanje. U toku tog posljednjeg razgovora u plenumu

Kasnije uee tih uesnika e vam jasno rei da li je u pitanju sazrijevanje

Kada doe do konflikata

U toku naeg desetogodinjeg iskustva sa nastavom u koju su bili ukljueni mladi

Ukoliko je konflikt linog karaktera, nije relevantno tretirati ga u plenumu.

Definiite cilj nastave.

Izaberite vjebe koje su prilagoene starosnoj dobi uesnika i veliini grupe.

Kombinujte razliite vrste vjebi.

Ponite sa vjebom: upoznajmo se.

Koristite redovno punjae energije:

U startnoj poziciji grupa bi uvijek trebalo da sjedi u obliku potkovice.

Razjasnite koliko vremena imaju na raspolaganju .

Ukalkuliite dovoljno vremena za izvjetaj.

Fokusirajte. Previe poenti moe unititi predavanje.

Dobro je koristiti vlastita iskustva.

Koristite napisane teze.

Upotrebljavajte jezik koji je prilagoen grupi.

Govorite jasno i glasno, gledajte uesnike u oi i koristite govor tijela.

Vodite rauna o tome kakva je reakcija grupe na to to kaete.

Tehnika pomona sredstva su dobra, ali ih nemojte zloupotrebljavati.

Jedno vano mjesto

Oekivanja i pravila za zajedniki boravak

uvodne vjebe i punjai energije

Pravila za zajedniki boravak

U toku rada iskljuujemo mobilne telefone.

Svi moraju dorukovati da bi dobili energiju za dananju nastavu.