1. ZANIMANJE ARHIVIST-AKTUELNOST ILI NE!

Kljune rijei: Arhivistika, arhivska struka, arhivski kadrovi u sadanjosti, arhivisti-intelektualci,

identitet arhivista, struka i elektronski dokument.

2. OBRAZOVAN ARHIVSKI KADAR KAO NEOPHODAN PREDUSLOV ZA USPJEH

ARHIVSKE STRUKE SLUAJ U BOSNI I HERCEGOVINI
Kljune rijei: Arhiv, arhivski kadar, obrazovanje, usavravanje, edukacija, modeli obrazovanja,
identitet arhivista, batinska struka.

3. OBRAZOVANJE I EDUKACIJA ARHIVISTA I MULTIDISCIPLINARNA ZNANJA

Kljune rijei: Arhivisti, arhivski kadrovi, obrazovanje i edukacija, arhivistika i multidisciplinarna
znanja.

Abstrakt: Pitanje obrazovanja i edukacije arhivista je jedno od pitanja koje je posljednjih godina u
ii interesovanja moderne arhivske znanosti, kako u svijetu, tako i kod nas. Postojanje
odgovarajueg kadra je bitan preduslov obavljanja bilo koje djelatnosti, pa tako i arhivistike.
Obrazovanje i edukacije direktno utiu na strukturu arhivskog kadra u arhivskim ustanovama,
posebno na arhiviste kao osnovne nosioce strunog djelovanja arhiva. Obrazovanje i edukacija
arhivista je sloeno i bitno pitanje sa svaki arhiv i svaku arhivsku slubu od kojih ovisi obavljanje
osnovnih poslova i zadataka arhiva - zatita, uvanje, upravljanje i koritenje arhivske grae, ali i
ukupna djelatnost i razvoj arhiva kao ustanova. Koja je osnova obrazovanja i edukacije arhivista i
uopte arhivskog kadra u arhivskoj djelatnosti i na koji nain ona djeluje na razvoj moderne
arhivistike?

4. UTICAJ STRUNE OSPOSOBLJENOSTI ARHIVARA NA UREENOST ARHIVSKOG

POSLOVANJA - PRIMJER ORGANA LOKALNE SAMOUPRAVE NA PODRUJU
TUZLANSKOG KANTONA
Kljune rijei: Arhivari, organi lokalne samouprave, opine, arhivsko poslovanje, struna
osposobljenost, Arhiv TK
Abstrakt: Ureenost arhivskog poslovanja u registraturama zavisi od niza faktora, koji se
prvenstveno odnose na adekvatan prostor, (arhivski depo), opremu, te posebno arhivski kadar, kao
najvaniji faktor. Arhivari moraju biti pokretaka snaga na planu ureenja arhivskog poslovanja. Da
bi odgovorili zadatku, oni moraju biti struno osposobljeni za samostalan rad u arhivi, s ciljem
pozitivnog kanalisanja tokova ureenja arhivskog poslovanja. Organi lokalne samouprave su za
arhiv znaajne registrature, te su stoga predmetom analize ovoga rada. Cilj je da se na osnovu
rezultata izvrene analize, doe do zakljuka u kolikoj mjeri je presudan ljudski faktor, odnosno
arhivari, te njihova struna osposobljenost za navedene poslove.

5. DJELATNICI ZADUENI ZA GRADIVO KATEGORIZIRANIH STVARATELJA

STRUKTURA I STRUNA OSPOSOBLJENOST
Kljune rijei: Djelatnici u pismohrani, kategorizirani stvaratelji, struno osoblje, edukacijski
programi, struno usavravanje, struni ispit, zatita i obrada dokumentacije.

6. EDUKACIJA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKOG KADRA U OBLASTI

ZATITE PISANOG KULTURNOG NASLEA U SRBIJI
Kljune rijei: Konzervator, restaurator, edukacija, pisano kulturno naslee i multidisciplinar ni
pristup.

7. MASTER STUDIJ ARHIVISTIKE I DOKUMENTOLOGIJE (Nova i dopunska znanja za

arhivski struni rad u profesionalnim arhivima i arhivskim slubama kod stvaralaca arhivske
i dokumentarne grae)
Kljune rijei: Studij arhivistike i dokumentologije na II stepenu po Bolonji, Evropski centar
Maribor - Alma Mater Evropaea, nastavni plan, uslovi studija, opte informacije o studiju.
Abstrakt: Autor predstavlja najprije akademsku zajednicu, koju predstavlja Evropski centar Maribor (kratko
ESM), koja je kao nepro tna, nedravna ustanova registrovana za izvravanje visokokolskog obrazovanja i
izvoenje istraivakih projekata. Na ESM je do sada akreditirano vie studijskih programa I, II i III stepena
tako da trenutno pokriva nekoliko nacionalnih i meunarodnih istraivakih projekata. Studij II stepena
Arhivistike i dokumentologije je novi program, koji e po zavrenom studiju omoguiti studentima da
dobiju titulu magistar(ica) arhivistike i dokumentologije. Program je bio pripremljen u saradnji s naim i
stranim arhivskim strunjacima. Dobio je potporu mnogih pojedinaca, slovenskih arhiva, kao i srodnih
institucija i drutava u zemlji i inostranstvu. Studij je namijenjen u svrhu sticanja znanja iz oblasti
arhivistike, arhivske teorije i prakse, informatike, dokumentologije, dakle tih novih i dopunskih saznanja,
koja trebaju zaposleni u profesionalnim arhivskim ustanovama ili u arhivskim slubama kod stvaralaca
arhivske i dokumentarne grae, kao i svim, koji se bave s bilo kojim procesima u vezi sa dokumentacijom,
ne gledajui na to u kojem obliku i na koji nain zapisi nastaju i skladite se.

8. ARHIVISTIKO ZNANJE U PROGRAMIMA VISOKOG OBRAZOVANJA BOSNE I

HERCEGOVINE
Kljune rijei: nauka, nauno znanje, arhivistika, arhivistiko znanje, arhivi, arhivisti, Bosna i
Hercegovina, Evropska unija, Bolonjska deklaracija, visoko obrazovanje, studijski program, historija, pravo,
ekonomija, informacijske znanosti, univerzitet, univerziteti u Tuzli, Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Bihau,
Filizofski fakulteti u Tuzli, Sarajevu, Banjaluci, Pedagoki fakultet u Bihau, Fakultet humanistikih nauka u
Mostaru, Nastavniki fakultet u Mostaru.
Abstrakt: U radu se govori o karakteru arhivistikog znanja i njegovoj zastupljenosti u programima visokog
obrazovanja Bosne i Hercegovine. Na osnovu krae analize karaktera arhivskog znanja, koja, po autoru nisu
samo struna, vei nedvojbeno nauna, to potvruju stajalita o Arhivistici kao zasebnoj naunoj disciplini u
klasi kacijama na opoj razini naunog znanja, autor prezentira istraivanja o prisutnosti arhivistikog
znanja u programima visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine. Rezultati tih istraivanja potvruju
injenicu o neodgovarajuoj, veoma reduciranoj, prisutnosti arhivistikih znanja, ak i u programima iz
oblasti Historije, u kojima su ona jo uvijek prisutna. To je, po miljenju autora, posljedica neadekvatnog
statusa Arhivistike i arhivistikog znanja u drutvu, ali i neadekvatnog odnosa prema naunim osobenostima
arhivskog znanja unutar struke. Birokratske strukture u akademskom prostoru Bosne i Hercegovine, jo
uvijek nisu prepoznale znaaj arhivistikog znanja u sistemu globalizacije znanja koji se treba realizirati
putem pune implementacije Bolonjskog procesa, tako da se inicijative struke i nauke iz baze (arhivi, arhivske
asocijacije) ne prihvataju. Autor izlaz iz postojeeg nezadovoljavajueg stanja, vidi u daljim nastojanjima
arhivista da se stanje pobolja.

9. PROJEKAT:

ARHIVSKA PRAKSA U FUNKCIJI EDUKACIJE ARHIVSKIH

KADROVA
Kljune rijei: Arhivska praksa, edukacija arhivskih kadrova, obrazovni sadraji, meunarodno
savjetovanjeArhivska praksa, asopis Arhivska praksa, arhivski strunjaci, arhivisti, arhivari, struni
sadraji i dr.
Abstrakt: Jedan od osnovnih faktora uspjenosti svakog posla i djelatnosti jesu kadrovi. Tako i u arhivskoj
djelatnosti uspjenost u velikoj mjeri zavisi od osposobljenosti arhivskog kadra. Arhivski kadrovi se
osposobljavaju kroz razliite strune, naune i praktine forme i sadraje djelovanja. U Bosni i Hercegovini
arhivski kadrovi se ne obrazuju u redovnom sistemu obrazovanja, ve se u ovu djelatnost ukljuuju razni
pro li strunjaka, ponajvie profesori historije, jezika i pravnici. Svi oni ulaze u oblast arhivske djelatnosti
sa neadekvatnim predznanjem, pa je neophodna stalna struna nadogradnja, usvajanjem dodatnih znanja. To
je posebno izraeno kada je rije o arhivskim kadrovima u registraturama. Oni se na ova mjesta najee
postavljaju bez ikakvog predznanja o arhivskoj problematici. Sve to ima velikog uticaja na sudbinu arhivske
grae. Iz tih razloga, arhivi poseu za raznim formama edukacija arhivskih kadrova. Arhiv Tuzlanskog
kantona dugi niz godina realizuje raznovrsne strune edukacione sadraje. No svakako najznaajniji strunoedukacioni sadraj je projekat Arhivska praksa, koji traje punih 25 godina i kroz koji je prolo vie od
hiljade arhivara i arhivista iz Bosne i Hercegovine i okruenja. Sve je to imalo pozitivnog uticaja na njihovu
strunu osposobljenost, a samim tim i na uspjenost obavljanja arhivske djelatnosti.

10. STRUNO-NAUNI

SADRAJI
DRUTVA
ARHIVSKIH
ZAPOSLENIKA
TUZLANSKOG KANTONA KAO VAAN PODSTICAJ EDUKACIJI ARHIVSKIH
KADROVA

Kljune rijei: Drutvo arhivskih zaposlenika TK, struno-nauni sadraju, edukacija arhivskih kadrova.

11. DOPRINOS

GODINJIH POSTDEJTONSKIH ARHIVSKIH SAVJETOVANJA

UNAPREENJU ARHIVSKE DJELATNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Kljune rijei: Bosna i Hecegovina, arhivi, arhivisti, arhivari, registrature, savjetovanja, Drutvo arhivskih
radnika BiH, Udruenje arhivskih radnika BiH, arhivska struka, arhivska djelatnost Bosne i Hercegovine,
Arhiv Tuzlanskog kantona

12. PEDAGOKA DJELATNOST U HISTORIJSKOM ARHIVU CELJE I POKRAJINSKOM

ARHIVU MARIBOR
Kljune rijei: Pedagoka i obrazovna djelatnost u slovenskim arhivima, sati uenja u arhivu, kolske
grupe, arhivska radionica, pedagoki programi za grupe osnovne kole, pedagoki programi za
srednjokolske grupe.
Abstrakt: U radu je predstavljena pedagoka djelatnost arhiva u Sloveniji, s posebnim osvrtom na rad
Historijskog arhiva Celje i Pokrajinskog arhiva Maribor. Prikazana je struktura posjetilaca, sati uenja u
arhivu s regionalnog i starosnog aspekta, naini, kako se kole informiu o mogunostima saradnje s
nadlenim arhivom, prije svega predstavljeno je kako teku posjete kolskih grupa u pojedinanim arhivima.
Najei oblik saradnje sa kolama u oba arhiva je sat opeg obrazovanja. Predstavljanje arhiva je uvijek
prilagoeno grupama s obzirom na nivo predznanja, koje imaju, kao i regiji iz koje dolaze. Takoer, se uzima
u obzir i kakve su mogunosti za dalji razvoj pedagoke djelatnosti u oba arhiva.

13. REFORME OBRAZOVNOG SISTEMA U HABSBURKOJ MONARHIJI ZA VREME

VLADAVINE MARIJE TEREZIJE (1740. -1780.)
Abstrakt: Marija Terezija je za vreme svoje vladavine sprovela mnoge znaajne reforme. Meu njima je
najvanije bilo uvoenje upravnih organa, kojinisu predstavljali izvrne organe, ve su imali savetodavnu
ulogu. Dravne ustanove su prolazile kroz odreene promene i prestrukturisanje, a izvravanje njihovih
zadataka nalazilo se u rukama plemia sve dok Marija Terezija nije sprovela upravne promene, koje je
nastavio i njen sin Josip II.Veliki uticaj na sprovoenje reformi pri rukovodeim organima su imale dve
vane linosti toga doba, prvo ministar grof Haugvic, koji je vodio reforme unutranje dravne uprave, a
zatim ministar grof Kaunic, zaduen za spoljnu politiku. Organi uprave su mogli delimino da donose
sopstvene odluke, i nisu morali vie da budu upueni na vladajue plemstvo. Marija Terezija, zajedno sa
svojim sinom i naslednikom Josipom II, jedan je od najboljih predstavnika Habsburke dinastije. Reforme
koje su ona i njen sin sproveli tokom XVIII veka, unapredile su sve sfere ivota u Habzburkoj monarhiji.
Nakon smrti Marije Terezije, njen sin Josip II nastavio je sa sprovoenjem reformi, posebno se zalaui za
ostvarenje centralizovane drave, sve do svoje smrti 1790. godine.
Kljune rei: Istorijat dinastije Habsburgovaca do XVIII veka, stanje u Habsburkoj monarhiji pre vladavine
Marije Terezije, reformski rad Marije Terezije, osnove obrazovnog sistema u Habsburkoj monarhiji,
kolstvo kod Srba na dananjoj teritoriji Vojvodine.

14. PRIMARNA ZATITA JAVNE ARHIVSKE GRAE U REPUBLICI SRBIJI

NA

OSNOVU PREDLOGA ZAKONA O ARHIVSKOJ GRAI I ARHIVSKOJ SLUBI

Kljune rei: Zatita javne arhivske grae i dokumentarnog materijala, zakon, arhivska sluba, pravna
regulativa, nadlenost arhiva, neujednaena arhivska praksa .
Abstrakt: U radu je izneta problematika zatite javne arhivske grae u nastajanju na podruju umadijskog
regiona, sa osvrtom na stanje arhivskog zakonodavstva u Republici Srbiji. Istiui znaaj arhivske delatnosti
za potrebe ire drutvene zajednice i arhiva kao ustanova zatite od posebnog drutvenog interesa, autor
smatra da je dobar zakonski okvir primarna karika kvalitetnog sistema zatite javne arhivske grae i
dokumentarnog materijala. Savremena arhivska sluba zahteva adekvatnu pravnu regulativu. Samo tako
moe da odgovori svom zadatku, da dokumenta nastala u drutvenoj zajednici sauva, arhivistiki obradi i
vrati na upotrebu graanima.

15. STANJE I ZATITA REGISTRATURNE GRAE IMALACA, KOJI SE NALAZE U FAZI

STATUSNIH
PROMJENA
REORGANIZACIJA)

(STEAJ,

LIKVIDACIJA,

PRIVATIZACIJA,

Kljune rijei: Ahivska graa, registraturski materijal, stanje i zatita, steaj, likvidacija, privatizacija,
reorganizacija, pravna regulativa, perspektive.
Abstrakt: Autor u navodu teksta ima za cilj da analizira uzroke stanja i zatite arhivske grae i
registraturskog materijala kod imalaca koji su u fazi statusnih promjena. Odreena saznanja utvrena su na
osnovu stvarnog stanja kod imalaca, koja proistiu iz dugogodinjeg iskustva, rada na terenu i u arhivama.
Cilj je da odgovorni imaoci u Republici Makedoniji, zajedno sa Dravnim arhivom, budu informisani i
animirani kako bi se pronaao odgovarajui nain za poboljanje statusa i zatitu arhivske grae i
registraturskog materijala kod ove vrste imalaca. Rjeavanje ovog pitanja trai promjenu svijesti i u nainu
shvatanja kod svih nas, kako ne bismo doli u situaciju da drava i historija zapoinju sa nama.

16. PRIVATIZACIJA JAVNIH EKONOMSKIH SUBJEKATA I NJEN UTICAJ NA

KONZERVACIJU I ZATITU ARHIVSKE GRAE
Abstrakt: Poetkom devedesetih godina prolog stoljea, u Italiji, drava da bi spasila javni bilans, poinje
naputati tradicionalni sistem direktnih ulaganja, privatizujui preduzea, javne ustanove i cijele sektore

uprave. Politika privatizacije ima posljedice na pravno stanje arhivske grae, koja se u prvom momentu
nalazi podlona duplom reimu, javnom za dio nastao u ranijem periodu i privatnom za period koji slijedi.
Kljune rijei: Privatizacija, javni subjekti, arhive, zatita, Arhivska uprava, Dravni arhivi, Arhivsko
nadzornitvo, historija duhana, Dravni monopol.

17. PROBLEMATIKA VREDNOVANJA ARHIVSKOG I REGISTRATURNOG

GRADIVA IZVAN ARHIVA
Abstrakt: S obzirom da se u dananje vrijeme razvojem tehnologijepojednostavila i pojeftinila izrada velike
koliine pisanog i elektronskog gradiva,neophodno je uiniti i vrednovanje kod stvaratelja, da se redovito
odabire gradivo saogranienim rokovima uvanja, kako bi se u arhiv ubudue preuzelo samo gradivo od
trajnog znaenja. U lanku se obrauje stanje na terenu s kojim se susreemo prilikom vrednovanja gradiva i
izrade posebnih popisa koje su duni obaviti stvaratelji.
Kljune rijei: Arhiv, popisi, stvaratelji, vrednovanje, izluivanje.

18. ZATITA REGISTRATURNE GRAE U SLUAJEVIMA LIKVIDACIJE ILI

BANKROTA U REPUBLICI SLOVAKOJ
Abstrakt: Uredsko poslovanje u Republici Slovakoj je regulirano Zakonom o arhivima i registraturama, br.
395/2002., te izmjenama i dopunama odreenih akata i Uredbom br. 628/2002 kojom se sprovode neke
odredbe Zakona o arhivima i registraturama. Namjera Zakona u Republici Slovakoj jeste osigurati sustav
uredskog poslovanja za razliite kreatore kao tijela dravne uprave, samouprave i pravnih osoba. Zakon
takoer, prati sluaj likvidacije ili reorganizacije pravne osobe i jasno de nira pravila kako se nositi s
trenutnim podacima registra, odnosno s arhivskim dokumentima. U skladu s ovim Zakonom je takoer,
Zakon o steaju, br. 7/2005., koji donosi druge obveze. Ovaj lanak dodatno informira o obvezama pravnih
osoba u fazi likvidacije, reorganizacije ili steaja koji donosi gore navedeni akt i analizira situaciju u
Republici Slovakoj u praksi.
Kljune rijei: Sistem uredskog poslovanja, prava i obaveze stvaralaca grae, bankrot, likvidacija,
reorganizacija.

19. ARHIVSKA GRAA PRIVREDNIH PODUZEA U STEAJU I LIKVIDACIJI

Abstrakt: Nakon prelaska (koji je poeo 1992. godine), novi vlasnici privrednih preduzea nisu htjeli
preuzimati odgovrnost za stare arhive. To se posebno izrazilo kod preduzea koja su bila pod steajem,
gdje su arhivisti uvijek iznova zastajali ispred planine od neureene dokumentarne grae, koju su morali
rjeavati vrlo esto sami, jer u naputenim prostorijama nije bilo vie nikoga... Ovdje su zato opisani
najznaajniji primjeri preuzimanja arhivske grae preduzea u steaju na sjeverozapadnom podruju, a koji
su pod nadlenou Istorijskog arhiva Ljubljana, u Gorenjskoj.
Kljune rijei: privreda, privatizacija, steaj, likvidacija, arhivska graa, Slovenija, Gorenjska.

20. PROBLEMATIKA ZATITE I PREUZIMANJA ARHIVSKE GRAE REGISTRATURA

U STEAJU (ISKUSTVA ISTORIJSKOG ARHIVA GRADA NOVOG SADA)
Kljune rei: Tranzicija, steajni postupak, zatita arhivske grae, zakonska regulativa.